Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.15 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 6226 7578061 7407268 2026-08-15T18:07:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578061 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Benevento |izvorno ime= Comune di Benevento |regija= Kampanija |pokrajina = Benevento |slika grba = Map_of_comune_of_Benevento_(province_of_Benevento,_region_Campania,_Italy).svg |karta = |kratica regije= CAM |kratica pokrajine = BN |širina-stupnjevi = 41 |širina-minute= 08 |širina-sekunde= 00 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 14 |dužina-minute= 47 |dužina-sekunde= 00 |dužina-oznaka= E |mappaX = |mappaY = |poštanski broj = 82100 |pozivni broj = 0824 |istat = A783 |zaštitnik = [[Sveti Bartolomej]] |stranica= [http://www.comune.benevento.it/ comune.benevento.it] }} '''Benevento''' ([[latinski jezik|latinski]]: ''Beneventum'', [[Napolitansko-kalabrijski jezik|napolitanski]]: ''Bënëvientë'') je [[glavni grad]] istoimene [[Pokrajine Italije|talijanske pokrajine]] [[Benevento (pokrajina)|Benevento]] u [[Regije Italije|regiji]] [[Kampanija|Kampaniji]], nekih 50 km od [[Napulj]]a, a i raskrižje mnogih cesta na jugu [[Italija|Italije]]. Benevento leži na [[ušće|ušću]] [[rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Sabato (rijeka)|Sabato]] i [[Calore Irpino]], okružen [[planina]]ma [[Apenini|Apeninskog]] [[planinski masiv|masiva]]. Grad je zbog takvog položaja vrlo često u povijesti bio poprište sukoba i bitaka. [[Datoteka:Benevento (Panoramic from Taburno).jpg|mini|lijevo|600px|Panorama Beneventa s Taburna]] Benevento je [[2011.]] god., zbog kompleksa ''Santa Sofia'', zajedno s još 7 lokacija ([[Langobardska središta u Italiji]]) uvršten na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref name="unesco">{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1318 |title=Longobards in Italy. Places of the Power (568-774 A.D.) |accessdate=2013-07-04 |language=engleski |publisher=UNESCO}}</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Benevento-Arco di Traiano.jpg|mini|lijevo|Trajanov slavoluk]] [[Antika|Antički]] ''Maloeis'' ili ''Malieis'' (kako se tada zvao) bio je [[glavni grad|prijestolnica]] [[Samniti|Samnita]], koji su se tu sklonili nakon poraza od [[Rimska Republika|Rimske republike]] - [[314. pr. Kr.]] Izgleda da nije pao u rimske ruke sve dok [[Pir (epirski kralj)|Pir]] nije odsustao od odbrane [[Sicilija|Sicilije]]. Grad mu je služio kao baza u posljednjem pohodu na Južnu Italiju, koju je napustio, nakon neodlučne [[bitka kod Beneventa|bitke kod Beneventa]] [[275. pr. Kr.]] [[Datoteka:Benevento-Teatro_Romano.jpg|mini|lijevo|Rimsko kazalište u Beneventu]] [[Rimljani]] su svoju [[kolonija|koloniju]] onovali kod Beneventa [[268. pr. Kr.]], ali su joj promijenili ime zbog praznovjerja u ''Benevento'', jer bi ''Maleventum'' značilo „loš vjetar”, ali možda i „mjesto ludih ljudi”. Benevento je ostao pod vlašću [[Rimljani|Rimljana]] i za vrijeme [[Punski ratovi|Punskih ratova]] i građanskih ratova. Pozicija Beneventa je strateški odlična, jer grad štite s dvije rijeke, a njegove srednjovjekovne zidine dulje od 3 km, vjerojatno su slijedile starije [[Antika|antičke]], koje je [[Totila]] razorio do temelja. Benevento je bio raskrsnica šest putova, te je oduvijek bio vrlo prometan grad. ''Trajanov slavoluk'' iz [[114.]] godine je jedan od najbolje očuvanih rimskih građevina u Kampanji. [[Datoteka:Italy 1000 AD.svg|mini|[[Vojvodstvo Benevento]] oko 1000. godine]] Totila je [[545.]] razorio zidine grada do temelja, a grad je opljačkao. Nedugo nakon toga Benevento je postao prijestolnica moćnoga [[Langobardi|langobardskog]] [[Vojvodstvo Benevento|vojvodstva]]. Langobardi su bili tu prisutni i prije osvajanja [[Dolina Poa|Padske nizine]]. Vojvodstvo su [[576.]] god. osnovali vojnici pod vodstvom [[Zoto|Zota]]. Bili su neovisni od Langobardskoga kralja. Zota je nasledio [[Arehis I. od Beneventa|Arehisa I.]], koji je zauzeo [[Capua|Capuu]] i [[Crotone]] i opljačkao [[bizant]]ski [[Amalfi]], ali nije uspio zauzeti [[Napulj]]. Nakon njegove vlasti, [[Bizant]]u je ostao jedino [[Napulj]], [[Amalfi]], [[Gaeta]], [[Sorrento]], vrh [[Calabria|Kalabrije]] i primorski gradovi [[Apulija|Apulije]]. Benevento je zauzeo neke bizantske posjede, ali je njegov glavni neprijatelj bilo Langobarska kraljevina, čiji su se vladari miješali u izbor beneventanskih vladara. Slomom Langobardske kraljevine [[773.]] godine pod naletom [[Franci|Franaka]] jedan je dio teritorije Vojsvodstva predan [[Papinska Država|Papinskoj državi]], pa je zato vojvodstvo uzdignuto na nivo Kneževine pod [[Arehis II. od Beneventa|Arehisom II.]] Benevento se tada spominjao kao druga [[Pavia]], ''Ticinum geminum'', nakon što su Langobardi izgubili svoju prijestolnicu. Ali ta kneževina nije dugo živjela, jer je [[Salerno]] izašao iz nje [[851.]] god. [[Vojvoda]] [[Pandulf Željeznoglavi|Pandolfo]] je ponovo ujedinio „Malu Lombardiju” po posljednji put. Nešto prije smrti, [[981.]], od [[car]]a [[Oton I.|Otona I.]] dobio je titulu Vojvode od Spoleta, ali su se Benevento i [[Sorrento]] pobunili protiv njegovog sina, [[Pandulf II. od Salerna|Pandolfa II.]] Tijekom [[11. stoljeće|11. stoljeća]] pojavljuju se njemački vladari u južnoj Italiji. [[Henrik II. Sveti|Henrik II.]] je [[1022.]] osvojio [[Capua|Capuu]] i Benevento, ali se vratio nakon neuspjele opsade [[Troja|Troje]]. Slično je prošao [[1038.]] i [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva|Konrad II]]. Tih godina su tri vojvodstva Južne Italije, Benevento, [[Capua]] i [[Salerno]], bila okupirana međusobnim ratovima i sporovima, što je omogućilo laki prodor [[Normani|Normana]] koji su od najamne vojske postali vladari južne Italije. Najuspješniji od njih bio je [[Robert Guiscard]], koji je [[1053.]] zauzeo Benevento. Najprije mu je [[Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik III.]] [[1047.]] god. odobrio da osvoji Benevento kao zamjenu papi za biskupiju [[Bamberg]] [[1077.]] [[Nadbiskup]] Beneventa je započeo savezništvo s Normanima, pa je otpušten. Benevento je ostao pod vlašću papa od tada, sve do [[1806-]], kao ključni grad za papinsku moć u južnoj Italiji. Za [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] Benevento je osvojila [[Francuzi|francuska]] vojska i predala ga [[Talleyrand]]u, da vlada njime, ali on nije nikad vladao njime. Benevento je [[1815.]] vraćen [[papa]]ma, a u sastav [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] je ušao prilikom ujedinjenja Italije [[1860.]] godine. ===Najpoznatije bitke kod Beneventa=== * [[Bitka kod Beneventa]] ([[275. pr. Kr.]]) - između epirskog kralja [[Pir (epirski kralj)|Pir]]a i Rimljana * Dvije bitke Rimljana u [[Drugi punski rat|Drugom punskom ratu]] ([[214. pr. Kr.]] i [[212. pr. Kr.]]) * [[Rat italskih saveza protiv Rima]] (od [[91. pr. Kr.]] do [[88. pr. Kr.]]) * Bitka u [[Drugi građanski rat|Drugom građanskom ratu]] (od [[50. pr. Kr.]] do [[45. pr. Kr.]]) * [[Gotski ratovi]] ([[535.]] – [[554.]] godine) * [[bitka kod Beneventa]] ([[1266.]] godine) - u kojoj je Charles d'Anjou, brat [[Luj IX.|Luja IX.]] pobijedio [[Manfred de Hohenstaufen|Manfreda de Hohenstaufena]], nezakonitog sina [[Njemačka|njemačkog]] kralja [[Fridrik II.|Fridrika II.]] == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|19222 |1871.|20339 |1881.|21359 |1901.|24137 |1911.|23767 |1921.|26790 |1931.|36054 |1936.|37865 |1951.|47604 |1961.|55381 |1971.|59009 |1981.|62636 |1991.|62561 |2001.|61791 |2011.|61489 |2021.|56916 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Langobardska središta u Italiji|Langobardi u Italiji. Mjesta moći (568.-774.)]] |slika = Benevento-Santa_Sofia_2.jpg |godina = [[2011.]] <small>(35. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iii, vi |ugroženost = ne |dossier = 1318 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = Italija |karta-oznaka = Benevento |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = }} === Antika === Značaj Beneventa vidi se po mnoštvu [[Antika|antičkih]] ostataka kao što su: * ''Trajanov slavoluk'', koji je izgrađen [[114.]] * ''Antički teatar'' blizu katedrale je dao izgraditi car [[Hadrijan]], a kasnije proširio [[Karakala]]. Mogao je primiti 10.000 gledatelja. * ''kriptoportik'', dugačak 60 metara, a nekad 520 metara * ''Luk od opeke'' zvan „Luk Sakramenta” * ''Ponte Leprozo'', most preko rijeke blizu središta grada * ''[[terme]]'' === Crkva svete Sofije === Kompleks Svete Sofije (''Santa Sofia'') je osnovao vojvoda Arehis II. od Beneventa 760. god. i sagrađena je po uzoru na kapelu [[Liutprand]]a iz [[Pavia|Pavije]] koja je opet izgledala kao središnji brod [[Aja Sofija|Aja Sofije]]. Od izvornih fresaka sačuvane su one u bočnim [[apsida]]ma. Kasnije je, u 13. st., oko nje sagrađena samostanska crkva. Bila je gotovo uništena u potresu [[1688.]], pa je ponovo izgrađena u [[barok]]nom stilu. Originalne forme su sakrivene. Godine 2011. [[UNESCO]] je na [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] upisao Kompleks Svete Sofije kao jedno od sedam mjesta moći koja svjedoče o glavnoj ulozi Langobarda u duhovnom i kulturnom razvoju srednjovjekovnog europskog [[kršćanstvo|kršćanstva]], pogotovo potičući razvoj [[monah|monaštva]]. === Katedrala === [[Datoteka:Benevento-Facciata_Duomo_2.jpg|mini|Romaničko pročelje katedrale u Beneventu]] Katedrala datira iz 9. stoljeća, a ponovo je izgrađena 1114. godione. Fasada je izvedena u [[Pisa]]nskom [[gotika|gotičkom]] stilu, dok su joj vrata primjer [[romanika|romaničke]] umjetnosti i potječu s početka 13. st. Masivni toranj sa zvonima izgrađen je 1269. god. === Utvrda Benevento === [[Datoteka:Rocca_dei_Rettori,_a_castle_in_Benevento,_southern_Italy.jpg|mini|Rocca dei Rettori.]] Utvrda Benevento je poznata kao ''Roca dei Retori'' ili ''Roca di Manfredi''. Nalazi se na najvišoj točki grada i dominira nad dolinom s dvije rijeke. To mjesto su davno koristili i [[Samniti]]. [[Benediktinci]] su tu imali samostan. Dobio je ime u srednjem vijeku, kada su papini namjesnici, tj. [[retori]] tu imali svoje sjedište. == Gospodarstvo == Benevento je danas [[Trgovina|trgovački]] centar [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] kraja u kojemu se najviše uzgajaju [[žitarice]], [[Maslina|masline]], [[grožđe]] i [[povrće]]. Grad ima i nešto [[industrija|industrije]] koja proizvodi konditorske proizvode, [[torta|torte]] od [[badem]]a, [[biskvit]]e i [[čokolada|čokolade]], uz to se proizvode [[opeka|opeke]], [[šibica|šibice]], [[vino|vina]] i poljoprivredne strojeve.<ref name="brit"/> Benevento je u Italiji poznat po svom [[liker]]u ''Strega''<ref name="brit">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/60700/Benevento |title=Benevento |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |accessdate=2016-01-22}}</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice == {{Commonscat|Benevento}} *[http://www.comune.benevento.it/ Službena stranica grada Beneventa] * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/60700/Benevento ''Benevento'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Gradovi u Kampaniji]] [[Kategorija:Langobardska središta u Italiji]] {{Svjetska baština u Italiji}} oa1g2enobs23cpundkvsrjzqs3ziaw2 0 7165 7578040 7573677 2026-08-15T17:26:05Z ZapadVK 332521 7578040 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Vinkovci |vrsta = naselje i grad |grb = Vinkovci (grb).gif |članak o grbu = Grb Vinkovaca |zastava = |slika = Cibalae-Vinkovci-Винковци-Winkowitz.png |opis slike = Kolaž Vinkovci |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Josip Romić]] ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|2 gradska naselja]] |površina = 94,2 |površina uža = 68,2 |visina = <!--| broj stanovnika = 32.029 |stanovništvo_godina = 2001--> |z. širina = 45.28 |z. dužina = 18.80 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 30842 |stanovništvo uže = 28111 |svetac = [[Sveti Ilija]] |dan = [[20. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 32100 Vinkovci |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VK |web = {{URL|https://grad-vinkovci.hr/}} |bilješke = }} '''Vinkovci''' su grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopisni položaj == Vinkovci se nalaze na samome sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]] na rijeci [[Bosut]]. Udaljeni su samo 20 kilometara od grada [[Vukovar]]a koji je sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Grad i njegovo šire područje nalazi se na 78 – 125 metara nadmorske visine s površinom od 102 805 hektara od čega 60 623 hektara čine oranice, a 29 149 ha prekriveno je pretežito [[hrast]]ovim i [[jasen]]ovim [[šuma]]ma s blagom kontinentalnom klimom te dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina. Prostire se uz [[Bosutska nizina|Bosutsku nizinu]], autocestu i željezničku prugu koje spajaju [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] s [[Bliski istok|Bliskim istokom]] te [[Srednja Europa|Srednju Europu]] s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. == Povijest == [[Datoteka:Vinkovci treasure 2.jpg|230px|desno|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! -->Vinkovci su najstariji grad u Europi kontinuirano naseljen 8200 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> === Prapovijest === <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --> Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze [[starčevačka kultura|starčevačke kulture]] [[neolitik]]a, i kontinuiranog življenja i postojanja naselja/grada duljeg od 8200 godina.<ref>Bogomil Obelić, Marija Krznarić Škrivanko, Boško Marijan, Ines Krajcar Bronić (2004.), [https://www.researchgate.net/publication/289769914_Radiocarbon_Dating_of_Sopot_Culture_Sites_Late_Neolithic_in_Eastern_Croatia Radiocarbon Dating of Sopot Culture Sites (Late Neolithic) in Eastern Croatia], Radiocarbon 46 (1), str 246.</ref> Tri autohtone kulture, sopotska i [[vučedolska kultura]], te [[vinkovačka kultura]], nastanjivale su šire područje grada od 4000-1600 g. pr. Kr. U starijem [[Željezno doba|željeznom dobu]] područje grada naselili su [[Iliri]], a u mlađem [[Kelti]] koji su se ubrzo stopili s Ilirima. Najstariji indoeuropski [[kalendar Orion]] pronađen je na području današnjih Vinkovaca prilikom iskapanja u blizini današnjeg hotela Slavonija 1978. godine.<ref>https://www.stoperica.hr/natjecanje/orion-5km-%E2%80%93-fingerprint-of-vinkovci/129</ref> === Antika === <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --> Na vrhu najsjevernije točke Bosutskog meandra, na povišenoj lijevoj obali koja se prema sjeveroistoku lagano podiže u vukovarski lesni ravnjak, nastalo je prapovijesno naselje čiji kontinuitet pratimo do današnjih dana. Iznad slojeva starčevačke, sopotske, vučedolske, vinkovačke, kompleksa brončanodobnih i željeznodobnih kultura, smjestilo se i rimsko naselje. Prethodnica su bila naselja u kojima su živjeli [[Skordisci]], ono tipa oppidum poznato kao Dirov brijeg jugozapadno od Cibala i naselje na Ervenici koje se uklopilo u raster Cibala. Ako su lokalni [[Kelti]] i došli u sukob s Rimljanima, arheološki materijal to ne pokazuje. Vidljivi su međutim, tragovi keltskog keramičarstva čiji oblici se mogu pratiti i nakon osnutka rimskog naselja. Upitno je i postojanje vojnog logora na području Cibala, s obzirom na činjenicu da iz grada i okolice potječe vrlo malen broj nalaza koji se mogu vezati uz vojsku. Ako je neka postrojba i boravila u blizini grada, onda se radi o lokaciji koja još nije utvrđena. Cibale su se smjestile na pravcu dva glavna puta, [[Aquileia]] − [[Ptuj|Poetovio]] – [[Mursa]] – Cibalae – [[Sirmium]] – Singidunum i [[Siscia]] – [[Sirmium]] u provinciji Pannonia Secunda. Uz blizinu limesa i povezanost s Mursom, Cibale predstavljaju važno čvorište na razmeđi puteva i njihov položaj je idealan za opskrbno komunikacijski centar. Naselje na Dirovom brijegu vjerojatno prestaje funkcionirati početkom 1. stoljeća. Osnovu populacije rimskog grada čine domaći stanovnici kojima se pridružuju doseljenici iz ostalih dijelova carstva. Do nedavno su najraniji nalazi s područja Cibala potjecali s nalazišta Liskovac, oko 1,5&nbsp;km od samog grada gdje su pronađeni nalazi iz sredine 1. stoljeća, no novija istraživanja su otkrila ostatke arhitekture iz 1. stoljeća na prostoru današnjeg Korza. Municipalni status grad dobiva za [[Hadrijan]]a (117. – 138.) kao i mnogi drugi rimski gradovi (Andautonia ([[Šćitarjevo]]), Mursella (Kisárpas?, Mađarska), Carnuntum (Bad Deutch Altenburg, Austrija), Aquincum (Budimpešta, Mađarska), Aqua Balisae (Daruvar), Bassianae (Petrovci, Srbija)...). Markomanski ratovi (167. – 180.) se ne odražavaju na arheološkom materijalu, ali vjerojatno je došlo do generalne krize ako sam grad i nije bio neposredno ugrožen i izložen borbama. Slično kao i u Mursi, nakon razdoblja krize uslijedio je period procvata za vrijeme Severske dinastije (193. − 235.). Cibale su uzdignute na status kolonije carskim dekretom u isto vrijeme kada i [[Carnuntum]] ([[Bad Deutch Altenburg]]), [[Aquincum]] (Budimpešta, Mađarska), [[Bassianae]] (Petrovci, Srbija) i [[Brigetio]] ([[Komárom Szóny]], Mađarska). Ovu fazu urbanizacije započeo je [[Septimije Sever]] (193. – 211.), a nastavio je njegov sin [[Karakala]] (198. – 218). Koji je od dvojice careva dodijelio status kolonije ostaje otvoreno pitanje, iako natpisi koji svjedoče o proputovanju Septimija Severa kroz Panoniju ukazuju na to da se vjerojatnije radi o ocu, čime puno ime kolonije glasi ''Colonia Aurelia Cibalae''. Nakon proglašenja kolonijiom slijedi faza stabilnog razvoja koja traje do Konstantinovske dinastije (305. – 363.), kada Cibale doživljavaju brz procvat i velike promjene. Mnoštvo građevina se može datirati upravo u 4. stoljeće i vrlo velika količina numizmatičkih nalaza potječe iz istog razdoblja. Značajan događaj koji se odvio u blizini grada 8. ožujka 314. ili 316. godine je bitka između [[Konstantin]]a (306. – 337.) i [[Licinije]] (318. – 324.). Iako brojčano nadmoćniji, Licinije je izgubio bitku nakon koje je uslijedilo primirje. Ovaj se događaj vrlo slabo dokumentira u arheološkom materijalu, osim u velikoj količini novca, ali su izvori vjerno opisali mjesto i tijek bitke. Postoje pretpostavljene lokacije logora i položaja same bitke ali ih treba potvrditi sustavnim istraživanjima. Grad se i dalje živo razvija, istraživanja provedena tijekom 2008. i 2009. godine na raznim lokacijama u gradu pokazuju procvat gradnje i uređenja za vijeme Valentinijana i Valensa. Ova faza traje do 378. godine kada nakon bitke kod Hadrijanopola dolazi do raspada sustava rimskog provincijalnog života u Panoniji. Na materijalu nije vidljivo stradavanje u Vizigotskim pljačkaškim provalama, ali grad vjerojtano zahvaća opća kriza i depopulacija te se može pretpostaviti da se život nastavlja na smanjenoj površini. Da određeni uvjeti za život i dalje postoje pokazuju i brojni nalazi Gepdiskog porijekla. [[Datoteka:Vinkovci treasure 1.jpg|230px|lijevo|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] Na ovom mjestu treba istaknuti i dvije osobe koje možemo poimence nabrojiti, a od iznimne su važnosti. Radi se o dva cara, [[Valentinijan I.]](364. – 375.) i [[Valens]] (364. – 378.), obojici rođenim u Cibalama, čiji je otac [[Gracijan]] također bio iz Cibala. Valentinijan, stariji od braće, rođen 321. godine, počinje vojnu karijeru potaknut ocem što rezultira njegovim izborom za cara 25. veljače 364. godine u Nikeji. U cijelosti, njegova se vladavina može ocijeniti kao vrlo uspješna. Slovi kao posljednji veliki zapadni car. Posljednji je koji je uspješno ratovao i koji je uspješno branio granice carstva i upravo mu je velika vojna vještina poslužila u uspostavljanju impresivne kerijere. Najveća mu je mana, kao i ocu i bratu, čini se obiteljska odlika, vrlo buran temperament i snažni izljevi bijesa. Umire 375. godine pored Brigetia za mirovnih pregovora s germanskim plemenom Quada. Ono što su kroničari opisali danas se pretpostavlja da je smrt od moždanog udara kojem je prethodilo vikanje na izaslanike. Njegov brat Valens, rođen u kolovozu 328. godine, vlada istočnim dijelom carstva od 28. ožujka 364. godine kada ga Valentinijan proglašava suvladarom u Hebdomonu, vojnom logoru nedaleko Konstantinopola. Njegova se vladavina ne može opisati tako blistavo, ako je vjerovati izvorima, iako se iskazao kao vrlo dobar zakonodavac i upravitelj. Glavni je razlog njegove nepopularnosti činjenica da je bio Arijanac, te su ga ranokršćanski izvori prikazivali u vrlo lošem svjetlu. Dvije su verzije Valensove smrti. Jedna kaže da je Valens poginuo pogođen strijelom, dok druga verzija govori da se Valens s nekolicinom vojnika sklonio u jednu utvrđenu kuću. Kada su Goti okružili kuću, netko je na njih ispalio strijelu, te su tako Goti shvatili da se netko tamo skriva. Kuću su zapalili pa je tako skončao i Valens. Ova druga verzija je postala naročito popularna, pogotovo kod kršćanskih izvora i onih nesklonih Valensu (Zosim, Rufinije, Sozomen, Teodoret i Filostorgius) koja odgovara božjoj kazni za počinjena zlodjela prema kršćanima. Prvu verziju donose Libanius i Sokrat, kršćanski pisac i Homouzijanac, dok Amijan Marcelin donosi obje verzije priče. (Epit. 46.2; Zos. 4.24.2; AM 31.13; Macdowall 2001; Lenski 2002: 320–369) Upravo zbog toga treba ostaviti otvorenom mogućnost da do otkrića nekih novih spoznaja nikada sa sigurnošću nećemo moći znati kako je završio Valensov život. [[Datoteka:Njemačka ulica i Vinkovačka Gimnazija.jpg|230px|mini|desno|Vinkovci početkom 20. stoljeća.]] Ostatci Cibala bili su vidljivi Marsiliju u 18. stoljeću koji nam je ostavio tlocrt grada s naznačenim fortifikacijskim sustavom. Još dva tlocrta su nam poznata, onaj I. Domca iz 1898. i tlocrt iz 1798. tiskan u istom izdanju. Pitanje fortifikacijskog sustava Cibala još nije do kraja riješeno. Iz arheološkog materijala je vidljivo da su uz opkope i Bosut na južnoj strani, na pojedinim mjestima možda funkcionirali zemljani bedemi, ali pitanje trajanja i datacije ostaje otvoreno kao i mogućnost postojanja zidanih bedema. Ukupna površina grada se procjenjuje od 366.000 m² pa do 560.000 m², a broj stanovnika u razdoblju najvećeg procvata vjerojatno nije prelazio 10 000. Istraživanja koja su vođena posljednjih 40 godina otkrila su postojanje brojnih objekata: gradskog kupališta, dekumanuma, glavnog kanalizacijskog odvoda, mnoštva peći za pečenje keramike i drugih javnih i privatnih objekata. Sva istraživanja vode ka zaključku da grad nije imao strogo ortogonalan raspored. Nekropole se nalaze uz sve prometnice koje vode iz grada, a najbolje su istažene sjeverna, zapadna i južna. Za sada su pronađena samo tri paljevinska ukopa, dok su svi ostali inhumacijski, najčešće u rakama ali prisutni su i ukopi u zidanim gorbnicama i sarkofazima. O stanovništvu Cibala znamo relativno malo zahvaljujući manjkavoj epigrafskoj građi, ali se vjerojatno radi o mješavini doseljenog i autohtonog stanovništva. Poznata su nam imena gradskog dekuriona, questora i augura. Od kolegija se navodi samo jedan, onaj vatrogasaca (''fabrum et centonarionum''). Osim brojnih luksuznih uvoznih predmeta, u Cibalama je zabilježen neobično velik broj peći. Radi se o 70 peći koje su uglavnom služile za pečenje keramike. Nađena je i jedna peć za pečenje opeke, jedna za vapno, a u novijim istraživanjima nađena je i peć za proizvodnju stakla. U Cibalama su se štovali Jupiter, Minerva, Herkul, Neptun, Liber i Libera, Venera, Dijana i Silvan. Zabilježeno je i štovanje Mitre, kulta podunavskih jahača i Kibele. Kršćanstvo je u Cibalama rano prihvaćeno o čemu govore brojni nalazi iz prve polovice 3. stoljeća, a ostala su nam sačuvana imena cibalitanskog biskupa Euzebija i pisara Poliona koji su umrli mučeničkom smrću, a po čiji imenima je nazvana i današnja župna crkva. Brojni nalazi svjedoče o važnosti Cibala kao trećeg najvećeg grada u Panoniji Secundi i vjerojatno važnog opskrbnog centra za logore i utvrde na limesu. Prostor Cibala odgovara prostoru šireg gradskog središta današnjih Vinkovaca. === Srednji vijek === <!-- ?:: Sv. Ilija (Vinkovci) --> [[Datoteka:Gymnasium Vinkovci.JPG|230px|mini|lijevo|Centar Vinkovaca.]] Pogibijom cara Valensa kod Hadrianopolisa 378. godine započinje i kraj antičkih upravnih struktura na prostorima Panonije. Puno je veća vjerojatnost da je grad polako odumro nego da je uništen u pljačkaškom pohodu Vizigota 388. ili 389. godine, kako to predlažu neki autori.<ref>S. Dimitrijević: Arheološka topografija i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla, in Corolla Memoriae Iosepho Brunšmid Dicata, Vinkovci 1979., 150</ref><ref>Urbanizacija Cibala i razvoj keramičarskih središta, Zagreb-Vinkovci, 2001., 150.</ref> Naime, arheološka istraživanja na većim površinama u središtu grada zadnjih godina nisu dala dovoljno dokaza za temeljito uništenje<ref>Vulić − Rapan Papeša − Krznarić Škrivanko, ''Vinkovci − Korzo'', Hrvatski Arheološki Godišnjak 5 (2008), 95-99</ref> kakvo je vidljivo u Mursi. Postavlja se pitanje jesu li Cibale uopće opljačkane, a ako i jesu, čini se da je ipak ostalo dovoljno infrastrukture za održavanje života. Konglomerat plemena poznat kao [[Vizigoti]] u sljedeća dva stoljeća slijede [[Ostrogoti]], [[Huni]], [[Gepidi]] i [[Langobardi]]. Antički grad, međutim, ni tada nije prestao postojati, ali život u njemu neumitno odumire i sužava se, kako potvrđuju arheološka istraživanja, samo na pojedine dijelove grada. Od svih spomenutih barbarskih, uglavnom germanskih naroda, trajnog traga na prostoru Cibala ostavljaju samo Gepidi. Prva faza gepidske dominacije ([[476.]]−[[504.]]) završava potpadanjem pod vlast ostrogotskog vladara Teodorika I., tj. s njegovim osnivanjem provincije Panoniae Sirmiensis sa sjedištem u Sirmiju. Druga faza gepidske dominacije ([[536.]]−[[567.]]) znatno bolje je arheološki dokumentirana. Na ukupno 11 lokacija u najužem središtu grada otkriveno je ukupno 46 gepidskih grobova dok s 5 mjesta unutar bedema antičkog [[grad]]a postoje i nalazi keramike koji potvrđuju njihovo trajnije naseljavanje. Cibale su dakle u 6. stoljeću potpuno barbarizirane, ali je njihovim gepidskim stanovnicima izdišući antički grad očito još uvijek važan. Dolazak [[Avari|Avara]] u [[Panonija|Panoniju]] (568.) i njihovo osvajanje Sirmija (582.) konačno i potpuno dokida kasnoantičko razdoblje. Znanstvenici su znali da su Avari boravili na ovom području, ali sve do svibnja 2020. nije bilo nalaza avarskih grobova. Arheološka senzacija zbila se zadnjeg tjedna travnja 2020. godine. Radnici su proširivali na vinkovačkom Gradskom groblju grobljanske parcele pa su naišli na avarske grobove Pozvani su arheolozi. Arheolozi su pronašli rijetke primjerke grobova, zidani i ratnički u običnoj zemljanoj raki koji ima jedinstvene ukrase orme na području današnje Hrvatske. Još je ostalo pet grobova za istražiti. Rijedak nalaz posmrtnih ostataka avarskog ratnika s pojasnom garniturom može se datirati u prijelaz 7. na 8. stoljeće. Otkriveno tijelo avarskog ratnika prvi je takav nalaz u Hrvatskoj, a jedinstveniji je jer je kraj njega nađen ukopan potpuno netaknut konj. Pljačkaši su u prošlosti opljačkali konjanikove ostatke, ali ne i konja. Oprema na konju je rijetki nalaz. Nađeni su sedlo i brončani ukrasi na dijelovima lubanje kojih je do sada pronađeno samo desetak na području avarskog kaganata odnosno države koja se između 6. i 8. stoljeća prostirala na području srednje Europe. Arheolozi objašnjavaju zidani grob tezom da su Avari vidjeli kako su se Rimljani pokapali pa su napravili svoje kopije rimskih grobova. Pretpostavlja se da bi moglo biti još nalaza, jer granica zaštićene arheološke zone u Vinkovcima prolazi sredinom polja na kojem su se pojavili avarski grobovi.<ref>[https://magazin.hrt.hr/610096/price-iz-hrvatske/arheoloska-senzacija-u-vinkovcima-avarski-ratnik-s-konjem Hrvatska radio televizija] V.M./Hina/HRT :Arheološka senzacija u Vinkovcima: avarski ratnik s konjem. 30. travnja 2020.</ref> I bez ovih nalaza u [[Gradski muzej Vinkovci|Gradskom muzeju]] u Vinkovcima je najveća zbirka nalaza iz avarskoga razdoblja u Hrvatskoj. Čini ju više od 3000 predmeta poteklih iz više od 500 grobova s četiri lokaliteta u okolici Vinkovaca: Otok (Gradina), Privlaka (Gole njive), Stari Jankovci (Gatina) i Nuštar (Dvorac).<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/423984/5/Vinkovci-imaju-najvecu-avarsku-zbirku Glas Slavonije] M. Kokaj: DOMAĆINI MEĐUNARODNOG SKUPA O ‘‘AVARIMA I SLAVENIMA‘‘ − Vinkovci imaju najveću avarsku zbirku. 11. veljače 2020.</ref> Nalazi 10 slavenskih [[paljevinski grob|paljevinskih grobova]] (9 s urnom i 1 bez nje) u zapadnom dijelu grada (Duga ulica 99) upućuju na zaključak kako je središte antičkih Cibala unutar bedema toliko razrušeno i nefunkcionalno da ga novi [[Slaveni|slavenski]] naseljenici izbjegavaju te svoje naselje formiraju negdje u blizini vanjske strane zapadnog bedema. Ovi slavenski [[paljevinski grob]]ovi datiraju se u [[7. stoljeće]], odnosno povezuju se s vremenom doseljenja u vrijeme [[Prvi avarski kaganat|Prvog avarskog kaganata]] (582. − 626.). Razdoblju [[Drugi avarski kaganat|Drugog avarskog kaganata]] (oko 670. − 796.) u Vinkovcima pripada tek nekoliko sporadičnih nalaza pa neki autori na temelju izvode zaključak o svojevrsnom naseobinskom hijatusu tijekom 8. – 9. stoljeća na prostoru Vinkovaca. Međutim, nalaz jednog avarskog pojasnog jezička iz 8. stoljeća na [[Meraja|Meraji]] osporava tezu o ovom naseobinskom hijatusu. Osnovni razlog što na Meraji nema «avaro-slavenskog» rodovskog groblja na redove možda će biti u tome što su ga uništile kasnije faze ukopavanja (bjelobrdska, kasnosrednjovjekovna i ranonovovjekovna do kraja 18. stoljeća). Od preko 300 grobova evidentiranih na Meraji u iskopavanjima [[1953.]], [[1965.]], [[1997.]] i [[1998.]] godine iz istog razloga samo ih je 16 moglo biti pripisano bjelobrdskoj kulturi (10. − 13. stoljeća). Međutim, i oni su bili dovoljni da se zaključi kako se u blizini Meraje, koja se uzgred budi rečeno nalazi točno na poziciji uz vanjski rub zapadnog rimskog bedema, nalazilo bjelobrdsko naselje (10. − 13. stoljeća). Isto naselje je, na svojem rodovskom groblju na Meraji, sagradilo malenu ranoromaničku crkvicu datiranu, prema novcu ugarskog kralja Ladislava I. (1077. − 1095.) nađenom u jednom grobu unutar crkve, oko [[1100.]] godine. Crkvica bi prema svim standardima bila prva župska [[crkva]] naselja kojega prema kasnijim izvorima s početka 14. stoljeća znamo pod imenom Sv. Ilija. Naime, njena veličina od 33 m² svrstava je u red tipičnih župskih crkava u [[Ugarska|Ugarskoj]] 11. i 12. stoljeća. Na osnovi demografske procjene, koja se u načelu zasniva na tezi krajnje racionalnog korištenja površine srednjovjekovnih župskih crkava, bjelobrdska populacija nastanjena oko Meraje mogla je imati maksimalno 160 osoba. U ovaj broj uključeno je i 15 − 20 % onih koji crkvu iz različitih razloga nisu mogli pohoditi (rodilja, nejake djece, starih i bolesnih). [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 7.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]] Vezano uz ovu crkvicu trebalo bi napomenuti kako su mnogi autori na osnovi navodnog nalaza medaljice s likom sv. Benedikta na kojoj je bio natpis «ORDO SANCTI BENEDICTI» prilikom prvog istraživanja na Meraji 1953. godine te na osnovu navodne «darovnice cara Justinijana benediktincima za Cibale» iz 6. stoljeća spekulirali o [[benediktinci|benediktinskoj]] pripadnosti iste crkvice na Meraji tijekom 11. i 12. stoljeća. Još je u 17. stoljeću glasoviti francuski benediktinski učenjak [[Jean Mabillon]] ([[1632.]] − [[1707.]]) utvrdio kako je spomenuta «[[Justinijanova darovnica]]» «najbezočnija» krivotvorina montekaskinskog redovnika Petra Đakona iz 12. stoljeća kojoj je osnovni cilj bio pobijanje posjedničkih ostalih talijanskih benediktinskih opatija tobožnjim starijim pravima njegovog [[Monte Cassino|Monte Cassina]]. Uz to još je i spomenuta medaljica zagubljena, čini se još pedesetih godina 20. stoljeća, te se stoga teza o benediktincima na Meraji u 11. i 12. stoljeću danas ničim ne da dokazivati. Bilo kako bilo, srednjovjekovna populacija nastanjena oko Meraje, tijekom 12. i 13. stoljeća, čini se nije uopće rasla jer se smatra kao je spomenuta crkvica nakon tatarskog pustošenja 1242. godine iznova obnovljena te je najmanje još pola stoljeća služila svojoj funkciji. Negdje, najranije krajem 13. ili u prvim desetljećima 14. stoljeća, na njenom južnom boku odjednom nastaje nova velika gotička crkva posvećena sv. Iliji kako to donose popisi izvanredne papinske desetine u prostoru Vukovskog [[arhiđakonat]]a [[Pečuška biskupija|Pečuške biskupije]] koju su između 1332. i 1335. godine skupljali dvojica [[Francuska|francuskih]] klerika [[Rajmund de Bonofato]] i [[Jakov de Lengres]]. Ne samo to nego je župa Sv. Ilije (Sancto Elya / Helya), kako je glasilo srednjovjekovno ime današnjih Vinkovaca, nakon župe u podgrađu vukovske utvrde druga po poreznoj snazi u cjelokupnom Vukovskom arhiđakonatu. U pet pohođenja ove župe svaki put je u njoj zatečen župnik Jakov koji je položio ukupno poreznog novca u visini 310 banskih denara. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 2.JPG|230px|mini|lijevo|Hotel Slavonija.]] Na osnovu jake porezne snage srednjovjekovne župe Sv. Ilije te na osnovu površine njene gotičke crkve (128 m²) na današnjoj Meraji dalo bi se zaključiti kako se stanovništvo srednjovjekovnog naselja na Meraji od 1242. do 1332. godine više nego učetverostručilo. Procijenjeni broj od maksimalno 680 osoba za naselje Sv. Ilije u prvoj polovici 14. stoljeća te jaka porezna snaga župe, može se, osim porastom [[stanovništvo|stanovništava]] u matičnom naselju Sv. Iliji, te «trgovačko-obrtničkim» značajem istoga, jedino objasniti pretpostavkom kako su joj tada pripadala manja satelitska sela osnovana tijekom 13. ili 14. stoljeća. Imena tih područnih sela saznajemo u kasnijim srednjovjekovnim ispravama od početka 15. stoljeća. Neka od njih su se do danas sačuvala u imenima zemljišta u okolici današnjih Vinkovaca na kojima su donedavno postojali tzv. ljetni «šokački» stanovi koji također upozoravaju na položaje ovih danas nepostojećih srednjovjekovnih sela. U okolici Sv. Ilije, a kako je to već rečeno u prethodnim poglavljima nalazila su se brojna manja «satelitska» seoska naselja. Tako su se u jugozapadnom, zapadnom, sjevernom i sjeveroistočnom dijelu današnje teritorije grada nalazili: [[Liskovac]], [[Krnjašci]] (1702.), [[Zablaća]] s trima selima, [[Draganovci]] te možda [[Ervenci]] (1702.). Na desnoj strani Bosuta nalazila su se manja svetoilijska područna sela, tj. posjedi: Kunovci (danas [[Kunjevci]]), [[Kanovci]], [[Zalužje]], [[Petrovci]], Bozijaš ([[Bazijaš]]) i možda [[Novakovci]] (Wyfalyu). Jugoistočno od Sv. Ilije s lijeve bosutske obale nalazili su se: Milovan(ci) i Trbušanci. Ova dva posljednja posjeda gotovo dosljedno se navode u srednjovjekovnim izvorima u sklopu pripadnosti posjeda i crkvene župe Sv. Salvatora, odnosno [[Újlaka]] (Wylak) čije se središte, kako se misli u posljednje vrijeme, nalazilo na prostoru današnjeg vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovaca istočno od Vinkovaca. Na krajnjem istoku današnje teritorije grada Vinkovaca prema Jankovcima nalazio se srednjovjekovni posjed Vidor čije su granice vrlo dobro opisane još u ispravi iz 1220. godine. Tijekom srednjeg vijeka u blizini Sv. Ilije, čini se, nalazili su se i Fečkovci ([[Fetečkovci]]), Odolenfalua (Udalenfalua), [[Pobrđe]], [[Baškovci]] i još neki drugi, ali zbog njihovog izostanka u suvremenim toponimijskim, topografskim i kartografskim izvorima (počevši od kraja 18. stoljeća) danas im je teško odrediti točan položaj. Prostor Sv. Ilije, doduše indirektno, spominje se još u ispravi iz [[1267.]] godine koja se bavi omeđivanjem posjeda Čepan (Chepan je starije ime današnjeg Cerića sjeveroistočno od Vinkovaca). Posjed Čepan je 1267. godine, naime, na zapadu imao susjede gradukmete utvrde Vukovo (…populi castro de Wolkov…) na temelju čega je razvidno kako je stanovništo tadašnjeg srednjovjekovnog naselja Sv. Ilija imalo jobagionski status. Tek negdje krajem 13. stoljeća ono je prešlo u ruke bana Martina, rodonačelnika baćinske grane ugarskog plemićkog praroda [[Szente-Mágócsa]]. Kasnija isprava iz 1353. godine Sv. Iliju upravo navodi kao zajednički posjed devetorice unuka bana Martina od roda Szente-Mágócsa: Stjepana i Ladislava, sinova Nikolinih; Mihovila i Benedikta, sinova Pavlovih; te Martina (baranjski arhiđakon i pečuški kanonik), Jurja, Nikole i Ivana, sinova Emerikovih. U ispravama iz 1355. i 1396. godine u Sv. Iliji (Zenhylya, 1355.; Zenthylie, 1396.) spominju se veliki godišnji županijski sajmovi koji su se održavali uoči Miholja (28. 9.) i na Bartolovo (24. 8.). Iz isprave iz 1396. godine poznata su i trojica članova roda Szente-Mágócsa: Stjepan i Bartol, sinovi Nikole Emerikova, kao i njihov rođak Andrija, sin mačvanskog bana Pavla Liskovačkog. Oni su tada bili u nekakvom sukobu jer je došlo do razračunavanja između nekih njihovih podložnika uoči i nakon sajma u Sv. Iliji na Bartolovo. Zatim se Sv. Ilija (Zenthilie) spominje [[1410.]] godine i tada je još uvijek posjed baćinske (de Bathya), prema posjedu Baćinu na lijevoj strani Vuke zapadno od današnjeg Antina), odnosno liskovačke grane (de Lysko / Lyzko, prema posjedu Liskovu koje se nalazilo između današnje Trpinje i Bobote, današnje zemljište i arheološki lokalitet Staro Lijeskovo), grane ugarsko plemićkog praroda Szente-Mágócsa. Kao posjednici se u Sv. Iliji tada navode udovica Nikole Baćinskog Uršula (koja se u međuvremenu preudala za Bertoka de Bya) te Uršulin sin Ladislav (još 1391. spominje se kao baranjski podžupan). Sljedeća isprava u kojoj se spominje Sv. Ilija (Zenthylle) zbog oštećenosti datira se između 1413. i 1415. godine. Oko Sv. Ilije i nekih drugih posjeda (kao na primjer Draganovaca / Draganfalua, Fečkovaca / Fekechfalua, Zablaća, Odolenfaluae i dr.) u to vrijeme vodio se spor između rođaka bosanskog biskupa Ivana III. (1387. −1408.) iz liskovačke ili baćinske grane Szente-Mágócsa s jedne strane i Davida, sina Nikole Lackovog od Szántóa. Predmet spora su vjerojatno bili posjedovni udjeli biskupa Ivana kojeg je David od Szántóa optuživao za potpomaganje protivnika Žigmunda Luksemburškog pa mu je isti kralj te posjede navodno oduzeo. Ove tvrdnje osporavali su biskupovi rođaci: Andrija Stjepanov i Stjepan Ladislavov Baćinski, zatim njihovi rođaci Nikola Nikolin, Andrija Mihovilov i neka «djevojka» Ana kao i, što je najzanimljivije, tadašnji glavni kraljevski peharnik [[Ivan Alšanski]] iz Logretove grane Szente-Mágócsa. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 8.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]] Upravo se misli kako je Ivan Alšanski nakon smrti svojih rođaka Andrije i Nikole Liskovačkih 1424. godine darovnicom kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] stekao većinu njegovih bivših posjeda među kojima se nalazio i Sv. Ilija. To indirektno potvrđuju kasnije kako krivotvorene tako i vjerodostojne isprave. Prema poznatoj krivotvorini datiranoj «1435.» godinom, a koju je vjerojatno dala izraditi druga generacija velikaške obitelji Talovac šezdesetih godina 15. stoljeća u pokušaju obrane svojih stečenih prava protiv prisezanja Morovića i Dombovarskih (de Dombo prema posjedu Dómbo u županiji Tolna) Sv. Iliju (Zenthelye), kao i još 42 druga svoja posjeda Ivan II. Alšanski (†1435./1437.) i njegova supruga Klara oporučno su ostavljali hrvatsko-dalmatinskom i slavonskom banu Matku Talovcu i njegovoj braći Franku, Perku i Ivanu. Talovci su doduše vjerodostojnom darovnicom kralja Žigmunda Luksemburškog (1387. − 1437.) iz 1437. godine stekli brojne baštine i stečevine sada već pokojnog glavnog kraljevskog peharnika Ivana Alšanskog (trgovište Otok i obližnju utvrdu Virgrad s pripadajućim selima, Seč na Vuci nizvodno od Laslova s pripadajućim selima, Gaboš s pripadajućim selima, kao i polovicu posjeda Tizin kod Osijeka), ali ne i Sv. Iliju, kao i neke druge bivše posjede Ivana Alšanskog. Potonjih posjeda se prva generacija Talovaca, na zasad nepoznat način, ipak domogla. Naime, druga, znatno manje moćna, generacija Talovaca 1462. godine prodavala je svoj vukovarski posjed za 500 zlatnih ugarskih florena Jobu Gorjanskom (†1481.). Kako se vukovarski posjed tada nalazio u «tuđim rukama» (još ga je 1456. godine kralj Ladislav V. darovao Albertu i Sebastijanu od Hangácsa iz Bodroške županije), kao jamčevinu za neizvršenje kupoprodajnog ugovora Talovci su nudili svojih 8 cjelovitih, kao i 7 posjeda u kojima su imali samo posjedovne udjele. U ovoj drugoj skupini nalazio se i Sv. Ilija (Zenthyllye). Sv. Ilija (Zenthillye) [[1464.]] se zatim navodi u sporazumu sklopljenom između Morovića i Dombovarskih oko ravnomjerne podjele bivših posjeda već odavno mrtvog Ivana Alšanskog: Alšana, Selne, Gunje, Váralje i Otoka. Razlog ovog sporazuma ležao je u činjenici što su te posjede još uvijek držali Talovci, a Morovići i Dombovarski su se istih željeli domoći pri tome se pozivajući na nekakvo srodstvo s Ivanom Alšanskim. Međutim, ovaj ugovor, bar što se tiče posjeda Sv. Ilije, ali i Váralje te Otoka nije ostvaren. Naime, Sv. Ilija (Zenthilye) navodi se 1491. godine među 58 pripadajućih posjeda [[kaštel]]a u [[Slakovci]]ma koje je tada kralj [[Vladislav II. Jagelović]] (1490. − 1516.), zbog pristajanja uz protukralja Maksimilijana Habsburgovca, oduzeo [[Lovro Bánffy Gorjanski|Lovri Bánffyju Gorjanskom]] (1478. − 1526.) i njegovom šurjaku [[Ivan Kishorvát od Hlapčića|Ivanu Kishorvátu od Hlapčića]]. Prema tome Sv. Ilija je shodno ugovoru iz 1462. godine, negdje između 1464. i 1481. godine, došao u ruke Joba Gorjanskog, a kako je isti bio posljednji muški potomak palatinske grane [[Gorjanski]]h, većina posjeda ove grane nakon njegove smrti 1481. godine prešla je u ruke banske grane Gorjanskih. Njima je upravo pripadao spomenuti [[Lovro Bánffy]] («Banić») koji je 1491. posjedovao i Sv. Iliju (Zenthilye / Zenthylye). Isprava iz [[1491.]] godine je važna iz nekoliko momenata. U njoj se prvi put navodi i današnje ime Vinkovaca (Wynkocz) koji su, čini se, tada bili svetoilijsko područno [[selo]] ili bolje reći «zaselak». Najvjerojatnije su bili relativno mlado naselje nastalo možda tek tijekom 15. stoljeća. Gdje su se točno nalazili u odnosu na staru svetoilijsku jezgru oko Meraje, teško je reći. Na njihov položaj možda bi mogla upozoravati stara vinkovačka ulica «Vinkov sokak» kako se do početka 19. stoljeća nazivala današnja ulica [[Ivan Goran Kovačić|I. G. Kovačića]] sjeverno od Meraje. [[Datoteka:Family-Gross-memorial-sculp.jpg|230px|mini|lijevo|Park skulptura pored rijeke Bosut.]] Osim toga znamo kako je vlasništvo nad onim drugim posjedovnim udjelom Sv. Ilije, za kojega znamo kako ga 1462. nisu držali [[Talovci]], i nadalje bilo u rukama liskovačke grane Szente-Mágócsa. Tako se u ispravi iz 1491. godine navodi neki Bertba (?Bertok), zastupnik plemića [[Emerik Liskovački|Emerika Liskovačkog]] koji stanuje u Sv. Iliji. Kralj je posjede oduzete Lovri Bánffyju i Ivanu Kishorvátu istom ispravom odmah darovao erdeljskom biskupu [[Ladislav III. Gereb de Wingarth|Ladislavu]] i njegovoj braći Petru i [[Matija Gereb|Matiji Gerebu]] od Wingártha, kao i tamiškom županu [[Pavao Kinizsi|Pavlu Kinizsiju]]. Ova darovanja isti [[kralj]] je ubrzo, nakon 4 mjeseca, a u skladu s odrednicama u međuvremenu sklopljenog mira s Maksimilijanom Habsburgovcem, morao opozvati. Gerébi, međutim, nisu htjeli priznati novonastalu situaciju pa su poveli opsežnu oružanu akciju u [[Vukovska županija|Vukovskoj županiji]] u cilju zauzimanja posjeda Lovre Bánffyja i Ivana Kishorváta. Akciji se priključio i kaločki nadbiskup [[Petar Váraday]] čiji su posjed Sotin još [[1490.]] godine u jeku najžešćih sukoba zaposjeli Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát. To se očito dogodilo u drugoj polovici [[1494.]] godine, kako su se [[1498.]] godine pred kraljem Ladislavom žalili Ivan Kishorvát i Lovro Bánffy, kao i njihovi ostali rođaci i tazbina. U ispravi iz 1498. godine nabrajaju se svi posjedi koje su Gerébi 1494. godine zaposjeli, među njima i Sv. Ilija koji se tada prvi put navodi u statusu [[trgovište|trgovišta]] (''[[oppidum]] Zenthille''). Upravo ovom podatku odgovara jedan arheološki nalaz iz 1965. godine nađen u grobu kasnosrednjovjekovne faze ukopa na Meraji. Radi se o kožnatoj vreći u kojoj je bilo 50 ugarskih denara Matije Korvina ([[1458.]] − [[1490.]]) i [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] (1490. − 1516.). Vlasnik ovog grobnog priloga očito je bio kakav bogati trgovac ili obrtnik koji je živio i umro u trgovištu Sv. Ilija početkom 16. stoljeća. Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát svoje posjede uspjeli su povratiti kroz parnicu iz 1498. godine ili tek nakon smrti posljednjeg [[Gereb]]a 1503. godine. Tako znamo kako je Lovro Bánffy u Sv. Iliji (Zenthellye) kao i u drugim posjedima (Zalužju, Poprečju, Kunjevcima, Lĕskovcu i Bozjašu) 1506. posjedovao posjedovne udjele. Vlasnik drugih posjedovnih udjela u Sv. Iliji 1506. godine bio je Nikola Baćinski. U Sv. Iliji se 1506. godine spominje i brod, odnosno skela na [[Bosut]]u od koje su njegovi vlasnici ubirali brodarinu. Već se 1516. godine kao jedan od susjeda ivankovačkog vlastelinstva spominje Vid Serlyth od Sv. Ilije (Vito Serlyth de Zenthilliye). On je ujedno i prvi posjednik Sv. Ilije kome je Sv. Ilija matični, a možda i jedini posjed. Usto njegovo je prezime očito hrvatsko, te bi se moglo čitati u raznim verzijama: Srlić, Srljić, Šrljić, Štrlić, Štrljić itd. Vid Serlygh od Sv. Ilije se u ispravi izdanoj 1524. u Ivankovu navodi kao jedan od dvojice tadašnjih vukovskih podžupana, a ista isprava također donosi ime jednog stanovnika Vinkovaca: Vinko Wajda («vojvoda») de Wynkovc. Vid Sterlich (?Štrljić) poznat je i iz pisma iz 1536. godine u kojem se navodi kao «poseban izaslanik» Franje Tahyja kojega je ovaj, zbog dramatičnih događaja vezanih uz osmanlijska osvajanja u središnjoj i zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], zajedno s ovim pismom, slao kralju Ferdinandu u [[Beč]]. [[Datoteka:Spomenik i rodna kuća Ivana Kozarca, Винковци.jpg|230px|mini|desno|Spomen kuća Ivana Kozarca.]] Čini se kao su Osmanlije opustošile područje Sv. Ilije još oko 1527. godine na što upućuju najmlađi primjerci ugarskih denara nađenih u arheološkoj ostavi na području Vinkovačkog Novog Sela. Ostava je možda mogla nastati ne zbog neposredne osmanlijske opasnosti već vezano uz teške borbe koje su se te godine u Slavoniji vodile između pristalica [[Ferdinand Habsburg|Ferdinanda Habsburga]] i [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]]. Bilo kako bilo, prostor Vinkovaca se zasigurno 1536. godine nalazio već duboko u prostoru Osmanskog Carstva. Prema jednom osmanlijskom popisu iz [[1550.]] godine u sklopu Ivankovačke nahije navodi se «selo Vinkovci, drugim imenom Ilinci». Ilinci su tada bili pustoselina (mezra) koju su obrađivali žitelji sela Vinkovci, [[Trbušanci]] i [[Ostrovo]]. Prema osmanlijskom popisu iz 1570. godine u sklopu nahije Ivankovo navodi se selo Vinkovci koji su tada imali 17 naseljenih kuća, a zapisana su i imena sedamnaestorice kućedomaćina. Stanovnici ovih Vinkovaca, kao i sela Zalužja obrađivali su zemlju na mezri Ilinci. Misli se kako je veći dio stanovništva Vinkovaca tijekom 16. stoljeća prešao na [kalvinizam], ali je utjecaj kalvinizma donekle potisnuo svećenik Šimun Matković iz Olova. Vizitacija Petra Masarechija iz 1623. godine u ivankovačkoj župi kojoj su tada pripadali i Vinkovci također navodi prisustvo mnogobrojnih kalvina «ilirske» narodnosti. Petar Nikolić [[1660.]] godine navodi i crkvu Sv. Ilije u sastavu ivankovačke župe. Vinkovci su vjerojatno oko 1686. godine zbog ratnih zbivanja bili raseljeni, jer prvi postosmanlijski popis iz 1697. godine navodi kako su se izbjeglice iz Ivankova, Andrijaševaca, Pobrežja, Retkovaca, Prkovaca i Vinkovaca (Vinkovczy) skrivale u šumama i močvarama oko sela Antina. Nakon minule ratne opasnosti, oko 1700. ili 1701. godine iznova su se vratili na svoja stara selišta. Vinkovci su već od ovog razdoblja u području novoformirane Vojne krajine, a već se 1705. i 1708. (Vincocz) godine navode kao crkvena župa. Stara srednjovjekovna župska gotička crkva Sv. Ilije na Meraji vjerojatno je u ovom razdoblju dobila glavnu posvetu sv. Vinku, kako to izričito navodi vizitacija iz 1729. godine. Spominju se i pomoćni [[oltar]]i posvećeni [[Sveti Ivan Nepomuk|sv. Ivanu Nepomuku]] i [[Blažena Djevica Marija|Blaženoj Djevici Mariji]]. Vinkovci tada već broje nešto manje od 500 stanovnika, a značajan porast doživljavaju nakon 1750. godine kada postaju sjedište 7. brodske graničarske pukovnije i njoj pripadajuće 9. vinkovačke satnije. U ovom vremenu središte naselja sa starog srednjovjekovnog položaja oko Meraje seli se na današnje mjesto. Stare antičke ruševine na mjestu središta Cibala poravnavaju se i nasipavaju u cilju stvaranja vojnog vježbališta. Na istom mjestu je još [[1729.]] godine postojao drveni župski stan i kapela, a pedesetih i šezdesetih godina na sve četiri strane vježbališta grade se drveni objekti za potrebe vojske i vojne uprave. Njih će od početka sedamdesetih godina zamijeniti čvrsto zidani reprezentativni barokni objekti: Zapovjedništvo 7. brodske pukovnije (današnja zgrada Gradskog muzeja Vinkovci sagrađena 1775. godine); nova župska crkva Sv. Ivana Nepomuka (današnji Sv. Euzebije i Polion, dovršena 1777. godine); na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće zgrada Pukovnijskog suda (današnji Općinski sud) te sjedište generalata Slavonske vojne krajine te niz drugih javnih i privatnih kasnobaroknih građevina. Stara gotička crkva na Meraji se zapušta te vojnom eraru isprva služi kao skladište odora, a u 19. stoljeću i kao žitno skladište. [[Datoteka:Centar Vinkovaca-Bosut-Центар Винковаца-Босут.jpg|230px|mini|lijevo|Centar grada.]] Pored svega navedenog treba dodati još i Engelovo mišljenje, među ostalim sadržano u njegovoj čestici o srednjovjekovnom naselju Szentillye na mjestu današnjih Vinkovaca, kako je njegovo starije ime zabilježeno u jednoj do sada nepoznatoj ispravi iz 1329. godine bilo Bogdánfalva (Bogdanfolua!). Odgovara li doista Bogdanfolua zapisana 1329. godine u posjedu bana Martina od roda Szente-Mágócsa kasnijim vijestima o Sv. Iliji na mjestu današnjih Vinkovaca, ili nekom drugom posjedu srednjovjekovne Vukovske županije, za sada se ne može pouzdano reći.<ref>{{Citiranje knjige|last=Danijel.|first=Petković,|url=http://worldcat.org/oclc/441350283|title=Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja : (u prostoru današnjih općina Stari Mikanovci, Ivankovo, Andrijaševci, Markušica, Tordinci, Nuštar te grada Vinkovaca)|date=2006|publisher=Gradski muzej|isbn=953-7008-11-8|pages=245−253|oclc=441350283}}</ref> === Turska i Vojna krajina === Vinkovci se prvi put spominju u jednom izvještaju iz 1615. godine, uz napomenu da su nekada bili dobro nastanjeni, a pod Turcima su se rasuli u nekoliko sela. Nakon [[Mohačka bitka|pogibije]] kralja [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II.]] na Mohačkom polju, Turci se sve više zalijeću na ova područja. Vinkovce osvajaju godine 1533. i u gradu se zadržavaju sve do godine 1691, no osim ruševina i pokojeg turcizma u govoru stanovništva, ne ostavljaju velikog traga. Iako se grad oslobodio od Turaka, ipak je još strepio nd mogućih napadaja turske vojske, te je osnovana Vojna krajina u koju su uvršteni i Vinkovci. U gradu je smješten stožer regimente, te se Vinkovci razvijaju u važno vojno i kulturno središte. Grad je bio sjedište Brodske i Gradiške regimente koje su činile brigadu. S obzirom na takav status, ubrzo počinje izgradnja objekata neophodnih za uspješno djelovanje obrambenih snaga. Stoga je izgrađeno veliko vojno vježbalište, a izgradnja je uzela maha za vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U to se doba grad pretvorio u vojnokrajišku jezgru s urbanom fizionomijom panonskog baroknog tipa. S vojnom vlašću počinje sustavna naobrazba. naime, otvoreno je više vojnih učilišta, a od godine 1766. djeluje i vinkovačka klasična gimnazija. Osnovana je u Petrovaradinu, a 1799. premještena je u Vinkovce i postaju potpuna gimanzija. To je jedina vojnokrajiška gimnazija i odigrala je važnu ulogu u izobrazbi brojnih znanih Vinkovčana kao što su Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vanja Radauš i drugi. === 20. stoljeće === [[Datoteka:Винковци (римокатоличка црква)-Vinkovci (rimokatolička crkva) 9.JPG|230px|desno|thumb|[[Crkva sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima]].]] Vinkovci su 1900.g imali oko 8.500 stanovnika. Kada je 1918. g. Hrvatska ušla u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do nove organizacije uprave, kojom su 1921. g. ukinute županije, a osnovane oblasti. Nezadovoljstvo koje se pojavljuje među narodima u novostvorenoj državi 1929. g. dovodi do uvođenja diktature kralja Aleksandra 1929. i ukidanja oblasti i oblasnih skupština. Bivši kotar Vinkovci ulazi u sastav Drinske banovine, no 1931. g. kotarevi Vinkovci, Vukovar, Šid i Ilok prebačeni su u Savsku banovinu. Rat je grad zatekao i 1941. – 1945. godine kada su se na ovom području izvojevale važne bitke, kao što je probijanje srijemskog fronta, kada su gotovo cijelo područje Vojvodine i Slavonije zauzele sovjetske snage. Dan kada su se Nijemci povukli iz Vinkovaca, [[13. travnja]], tijekom komunističke vladavine slavljen je kao dan grada. Tog danas su partizani, pripadnici 38. makedonske i 21. srpske divizije, pobili 40-ak Vinkovčana po ulasku u Vinkovce. Godine 2006. u naselju Slaviji podignut je spomenik Vinkovčanima pobijenim u tom partizanskom pohodu.<ref>M.M.: [https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/u-vinkovcima-spaljena-crvena-zvijezda-petokraka-video/ '' U Vinkovcima spaljena crvena zvijezda petokraka – video''] Maxportal. 23. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> Tijekom [[Holokaust u NDH|Holokausta]] sudbina većine slavonskih i srijemskih Židova, njih oko 3000, bila je zapečaćena u Vinkovcima, odakle je [[Ivan Tolj (1901.)|Ivan Tolj]], zapovjednik ustaške policije u gradu od 1941. do 1944. godine, sredinom 1942. godine rukovodio sabiranjem Židova isprva na nogometnom stadionu NK Cibalije, a zatim u vagone na željezničkom kolodvoru. Vagoni su su zatim bili upućivani u logore smrti [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]]. Tolj je 1945. uhvaćen i osuđen na smrt kao [[ratni zločin]]ac.<ref>Rajka Bućin, “Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”, u Časopis za suvremenu povijest, br. 2, Zagreb, 2021., 615.–630. str.</ref> Nakon Drugog svjetskog rata u novoj Jugoslaviji osnivaju se kotarevi sa sjedištem u Vinkovcima, Vukovaru, Županji. U tom razdoblju usporavan je razvoj industrije na području Slavonije i zapadnog Srijema, ali marljivšću i upornošću njezinih stanovnika i zahvaljujući prirodnom bogatstvima ovoga kraja razvila se napredna poljopriveda i neke industrijske grane. Prvu polovicu 1990-ih obilježio je Domovinski rat, odnosno oružani sukob Republike Hrvatske s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (1991. – 1992.) i snagama [[Republika Srpska Krajina|pobunjeničke srpske paradržave]] (1992. – 1995.). Tijekom lipnja 1991., u selima istočne Slavonije (Bobota, Vera, Negoslavci) uspostavljene su terorističke baze srpskih ekstremista za napade na Osijek, Vinkovce i Vukovar te okolna sela.<ref name="HMDCDR 1991.">[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski Kronologija 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata</ref> Vinkovci su osobito napadani iz Mirkovaca, Markušice, Pačetina i Karadžićeva. [[Datoteka:Vinkovci-(20090523)-Crkva Silaska Sv. duha.jpg|200px|lijevo|thumb|[[Hram Silaska Duha Svetoga u Vinkovcima]].]] Hrvatske su snage početkom srpnja 1991. protjerale četnike sa samog ulaza u Vinkovce, [[17. srpnja]] 1991. munjevitom su akcijom hrvatske snage potisnule srpske teroriste preko "brčanske" pruge i uspostavile liniju prema Mirkovcima. U samom pak napadu na neprijateljske položaje na Mirkovce, iz kojih su neprestano granatirani Vinkovci, hrvatske su postrojbe pretrpjele velike gubitke, a ključnu pomoć srpskim teroristima pružila je JNA.<ref name="HMDCDR 1991."/> Od 28. do 30. kolovoza 1991. u Vinkovcima i Slavonskom Brodu hrvatske su snage zaustavile nekoliko vlakova koji su prevozili oružje i intendantsku opremu JNA koja se povlačila iz Slovenije; ovom akcijom oduzeti su oružje i oprema i podijeljeni slabo naoružanim hrvatskim postrojbama.<ref name="HMDCDR 1991."/> 15. rujna 1991. Vukovar je ostao odsječen od Vinkovaca, a 20. rujna veza je opet uspostavljena.<ref name="HMDCDR 1991."/> 11. listopada u Vinkovce se s manjom skupinom branitelja uspio probiti iz neprijateljskog obruča zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković − Jastreb, u namjeri za dovesti pomoć Vukovaru koji su opkolili velikosrpske snage.<ref name="HMDCDR 1991."/> Sigurnost Vinkovaca u smislu ostanka pod hrvatskom vlašću nije bila potpuna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Osim topničkih napada [[10. veljače]] [[1992.]], srpske snage poduzele su i pješački napad, kojeg su hrvatske postrojbe odbile.<ref>[http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304024347/http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html |date=4. ožujka 2016. }} 1992.</ref> [[1. travnja]] 1992. također je bio snažni napad srpske vojske na Vinkovce; tad su tri osobe poginule, a devet ranjeno.<ref>[http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7450:1-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 Dragovoljac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111123135435/http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7450:1-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 |date=23. studenoga 2011. }} Na današnji dan u Domovinskom ratu − 1. travnja</ref> Raspadom komunističke Jugoslavije, u neovisnoj Hrvatskoj obnavlja se 1992. g. županija pod imenom Vukovarsko-srijemska u čijem se sastavu našao i grad Vinkovci. Grad je jedno vrijeme bio upravno sjedište županije dok uvjeti nisu dopustili da se nakon mirne reintegracije okupiranog Podunavlja ured premjesti u Vukovar. == Uprava i politika == '''Gradonačelnik Grada Vinkovaca''': Ivan Bosančić (HDZ). '''Zamjenici gradonačelnika''': : Gabrijel Šokičić dipl.iur. : Kata Krešić dr.med. '''Gradsko vijeće/ sastav''' Vlast u Gradu Vinkovcima obnaša koalicija stranaka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) i Blok umirovljenici zajedno (BUZ). Gradsko vijeće ima 25 vijećnika prema sljedećoj zastupljenosti: HDZ 10 vijećnika, BUZ 1 vijećnik, HSP dr. Ante Starčević 1 vijećnik, HSS 1 vijećnik, HSU 2 vijećnika, SDP 4 vijećnika, Most 3 vijećnika, HNS 1 vijećnika, te 2 nezavisna vijećnika. 1. Mladen Karlić – predsjednik Gradskog vijeća HDZ, 2. Marinko Lukenda – potpredsjednik Gradskog vijeća HSU, 3. Ilija Cota HDZ, 4. Sanja Kalaica HDZ, 5. Petar Šimić HDZ, 6. Zrinka Grgljanić Đaković HDZ, 7. Mario Dražić HDZ, 8. Ivan Colarić BUZ, 9. Borislav Manojlović HSU, 10. Vladimir Ćirić HDZ, 11. Mirela Fabijan HDZ, 12. Željko Raguž HDZ, 13. Zlatko Jurišić HDZ, 14. Darko Posarić MOST, 15. Ivana Popović MOST, 16. Robert Rihtar MOST, 17. Damir Jakšić Neovisni, 18. Josip Krajinović Neovisni, 19. Damir Rimac SDP, 20. Marija Bekavac SDP, 21. Davor Benić SDP, 22. Nataša Čopčić SDP, 23. Mirna Krajina Andričević HNS, 24. Davor Vukovac HSS, 25. Tomislav Miličević HSP AS. == Stanovništvo == [[Datoteka:Spomenik Josipa Kozarca u Vinkovcima-Споменик Јосипа Козарца у Винковцима 1.jpg|230px|desno|thumb|Spomenik Josipu Kozarcu.]] U gradu Vinkovcima po popisu stanovništva 2021. živi 30 842 stanovnika. Stanovništvo po gradskim naseljima − popis 2021.: * Vinkovci − 28.111 * [[Mirkovci]] − 2731 Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti prema popisu iz 2021.:<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2022-10-01|website=template.gov.hr}}</ref> * [[Hrvati]] − (28.981) 93,97 % * [[Srbi]] − (1076) 3,5 % * [[Mađari]] − (124) 0,4 % Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz [[1991.]] godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: * [[Hrvati]] − 78.313 * [[Srbi]] − 13.170 * [[Mađari]] − 1644 * [[Bošnjaci]] − 342 * [[Rusini]] − 209 * [[Jugoslaveni]] i ostali − 4806 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vinkovci |p1857=4493 |p1869=5773 |p1880=7315 |p1890=8123 |p1900=9832 |p1910=11670 |p1921=12640 |p1931=16038 |p1948=18633 |p1953=20834 |p1961=25313 |p1971=31605 |p1981=35944 |p1991=38580 |p2001=35912 |p2011=35312 |p2021=30842 |napomena=Nastao iz stare općine Vinkovci. U 1991. smanjen izdvajanjem dijela područja koji je pripojen općini Nuštar, za koju sadrži dio podataka do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vinkovci |p1857=3632 |p1869=4802 |p1880=6117 |p1890=6954 |p1900=8634 |p1910=10455 |p1921=11421 |p1931=14724 |p1948=17219 |p1953=19179 |p1961=23192 |p1971=29106 |p1981=33004 |p1991=35347 |p2001=33239 |p2011=32029 |p2021=28111 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Mirkovci. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Mirkovci. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Vinkovačko Novo Selo. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Mjesni odbori == U sastavu Vinkovaca nalazi se 12 mjesnih odbora:<ref>{{Citiranje weba|title=Mjesna samouprava|url=https://grad-vinkovci.hr/hr/mjesna-samouprava|url-status=live|access-date=2025-06-22|website=Grad Vinkovci}}</ref> * Lenije * Stjepan Radić, poznatiji kao Radićev blok * Centar * Kolodvor, poznatiji kao Kolodvor kvart * Dvanaest redarstvenika, poznatiji kao Vrtno naselje * [[Vinkovačko Novo Selo]] * Lapovci * Ban Jelačić * Zagrebački blok * Slavija * Mala Bosna, poznatija kao Gortanovo naselje * Mirkovci == Gospodarstvo == * Hrvatske željeznice * Dilj d.o.o., članica [[Nexe grupa|NEXE grupe]] − 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa * Spačva d.d. drvna industrija − proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira === Turizam === '''Ugostiteljska ponuda''' U Vinkovcima je razgranata [[Turizam|turistička]] i ugostiteljska ponuda raznih [[hotel]]a, te oko trideset specijaliziranih [[restoran]]a, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom [[grad]]u, a jedan dio uz prometnice. '''[[Seoski turizam]]''' [[Datoteka:Bosut - panoramio (4).jpg|230px|lijevo|thumb|[[Bosut]].]] Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne [[1975.]] godine da se drevne ljepote bogate i lijepe [[Slavonija|Slavonije]] iskoriste za razvoj [[Seoski turizam|seoskog turizma]], jer su [[Selo|sela]] [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Ivankovo]], [[Rokovci]], [[Andrijaševci]], [[Lipovac]] i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na [[Meandar|meandrima]] rijeka [[Bosut]], [[Biđ]], [[Spačva]], [[Studva]] i njihovim pritocima. Osobito su poznati "Virovi" kod Otoka − prirodnog fenomena skoro netaknute šumske prirode. I danas osim čiste prirode i odmora u tišini, šetnji, [[lov]]u, [[Ribolov na jezeru|ribolovu]] gost se može uključiti u seoske poslove sa svojim domaćinom i uživati u poznatim slavonskim specijalitetima. Sva ta [[Selo|sela]] sačuvala su svoj izvorni izgled, svoje narodne običaje, svetkovine, narodne nošnje, igre i vesele [[Šokci|šokačke pjesme]]. '''Lovni turizam''' Ova vrsta turizma ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su [[Obični jelen|jelen obični]] i [[jelen lopatar]] poznati u cijeloj [[Europa|Europi]] te [[Divlja svinja|divlje svinje]] i [[fazan]]i. Nadomak gradu poznata su lovišta : "Kunjevci", "Spačva" i "Merolino". '''[[Ribolov na jezeru|Ribolov]]''' Ribolov je moguć na [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Bosut]], [[Spačva]], [[Studva]], Otočkim i Bošnjačkim virovima. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] obiluju [[Slatka voda|slatkovodnim]] [[Ribe|ribama]]: [[šaran]], [[smuđ]], [[som]], [[linjak]], [[grgeč]], [[karas]] i [[štuka]]. [[Ribolov na jezeru|Športski ribolov]] se također njeguje od davnih dana na području Vinkovaca, i nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, vidjeti brojne ribiče kako se natječu uz Bosut u samom centru grada. === Vinkovačke jeseni === {{Glavni|Vinkovačke jeseni}} '''Vinkovačke jeseni''' [[Datoteka:Vinkovci Zeljeznicka stanica.JPG|230px|mini|desno|Željeznički kolodvor u Vinkovcima.]] U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne [[Slavonija|Slavonije]] i [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], već više od pet desetljeća održavaju se u mjesecu rujnu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a, pa čak i cijele Hrvatske. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja [[Europa|Europe]] i [[SAD|Amerike]]. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu [[1966.]] godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje. Godine [[1970.]] uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] i [[Rusini|Rusina]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iz [[Petrovci|Petrovaca]]. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[poljska|Poljske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[SAD]]. Od [[1977.]] godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od [[1990.]] godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore. Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri koje se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od [[1993.]] godine iz Vukovarsko-srijemske županije. Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]] i [[Đakovački vezovi|Đakovačkim vezovima]]. [[Datoteka:Željeznička stanica u Vinkovcima -Жељезничка станица у Винковцима 2.jpg|mini|230px|lijevo|Unutrašnjost željezničkoga kolodvora u Vinkovcima.]] Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi [[HRT]]. Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od [[1974.]] godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice. Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača. Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 6.JPG|230px|mini|desno|Gradska jezgra.]] Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, [[1970.]] godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje [[1971.]] godine prerastaju u Dječje jeseni. Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima. Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti. == Kultura i sport == [[Datoteka:Винковци (библиотека)-Vinkovci (biblioteka) 10.JPG|230px|mini|lijevo|[[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]].]] ===Kazalište=== Kazališna tradicija u Vinkovcima seže u daleku [[1917.]] godinu kada je Diletantsko kazalište izvelo ''Prosce'' [[Iso Velikanović|Ise Velikanovića]]. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Narodno kazalište]] Vinkovci izvelo je [[5. srpnja]] [[1945.]], odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo ''Požar strasti'' [[Josip Kosor|Josipa Kosora]]. Slijede ''Inoče'' [[Joza Ivakić|Joze Ivakića]] (1966.), ''Graničari'' [[Josip Freudenreich|Josipa Freudenreicha]] (1971.), dramatizirani roman ''Đuka Begović'' [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (1974.), ''Šokica'' [[Ilija Okrugić|Ilije Okrugića]] (1976.), dramatizirani ''Mrtvi kapitali'' [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] (1977.), ''Pouzdani sastanak'' Joze Ivakića (1978.), mjuzikl I. Boždara i Davora Kačića ''Bećarske vatre'', dramatizirani ''[[Satir iliti divji čovik]]'' [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljković]] (1982.) i druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. [[Franjo Jelinek Beli]] bio je izvrstan Đuka Begović. Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su [[Vanja Drach]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Fici]], [[Mate Ergović]], [[Žarko Mijatović]], [[Jasna Bašić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelji kazališta zaslužni su za njegov uspon [[Vojin Dubajić]], [[Vladimir Rem]] i [[Miroslav S. Mađer]]. Osobito uspješan redatelj bio je [[Himzo Nuhanović]], višegodišnji scenarist otvorenja [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]. Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac [[Fabijan Šovagović]], kao izvrstan [[Đuka Begović]] i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom. Od 1998. godine kazalište nosi naziv Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci.<ref>[https://web.archive.org/web/20201126062605/https://www.kazaliste-vinkovci.hr/o-kazalistu/ O Gradskom kazalištu Joza Ivakić Vinkovci], www.kazaliste-vinkovci.hr ([[Internet Archive|IA]])</ref> === Film === Od 2017. godine u Vinkovcima se održava [[Filmski festival glumca]]. === Likovna umjetnost === Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su [[Albert Kinert]] (grafički list Satir), [[Branko Ružić]] (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i [[Rudolf Švagel Lešić]] (poprsje [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]). [[Vanja Radauš]], akademski kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljkovića]], [[Josip Kozarac|Josipa]] i [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]], [[Josip Kosor|Josipa Kosora]], [[Josip Lovretić|Josipa Lovretića]], [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]] i drugih značajnih osoba. Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; [[Ivan Domac]], pokazivao zanimanje za [[pejzaž]]; Božidar Kopić, slikao [[portret]]e, [[akt]]ove i pejzaže; Joza Mataković, slikar i scenograf, autor znaka [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]; Đurđena Zaluški, trajno vezana uz motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; [[Dubravko Mataković]], jedan od vodećih suvremenih hrvatskih majstora stripa, kiparica [[Alojzija Ulman]], kao i mnogi drugi. === Književnost === Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] obogaćivao se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. [[Matija Antun Reljković]], glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Osim spjeva "Satir iliti divji čovik", napisao je "Novu slavonsku i nimačku gramatiku". U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] najznačajnija književna ličnost je [[Josip Kozarac]], moderni nastavljač ideja Reljkovićevih. [[Josip Lovretić]], pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; [[Josip Kosor]], romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; [[Joza Ivakić]], svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru pučkog teatra; [[Josip Bogner]], piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; [[Ivan Kozarac]], njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije. === Glazba === Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti [[Josip Runjanin|Josipa Runjanina]] (1821. – 1878.), uglazbitelja [[Hrvatska himna|hrvatske himne]], osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti. U Vinkovcima je [[1948.]] osnovana Gradska muzička škola, [[1971.]] postala je osnovna muzička škola, a danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja. Početci rocka u Vinkovcima datiraju u 1960-te. U prvoj polovici šezdesetih u Vinkovcima su osnovani ''Mirni konji''.<ref>[http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf Zavičajni muzej Našice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310192627/http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf |date=10. ožujka 2021. }} Povijest našičke rock scene. Uredio: Petar Hajek. Zavičajni muzej Našice. Našice. 2017. {{ISBN|978-953-7606-23-7}} . Str. 9 (pristupljeno 10. rujna 2019.)</ref> Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se ''[[Dike]]'', ''[[Bosutski bećari]]'', ''[[Sinovi ravnice]]'' i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je [[dance]] skupina ''[[Colonia]]'' − danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj (dva člana su iz Vinkovaca dok je pjevačica iz Županje), a na hrvatskoj rock sceni skupina ''[[Majke]]''. 1990-ih je djelovao i rock-sastav [[Kojoti]], dok je danas najistaknutiji sastav ''[[Septica]]''. No, posebno treba naglasiti vinkovačku punk-rock scenu iz 80tih godina 20. stoljeća, kada su dominirali sastavi kao što je [[Pogreb X]], [[The Užas]], [[Špilšul]], [[Satan Panonski]], [[Brener depilacija]] i mnogi drugi. U suvremenom glazbenom kontekstu Vinkovaca prisutna je i hip-hop scena. Među izvođačima se navodi Dalibor Bartulović,<ref>{{cite web |naslov=Gdje je danas Shorty koji pjeva hit ''Dođi u Vinkovce'' |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/nekad-i-sad/gdje-je-danas-shorty-koji-pjeva-hit-dodji-u-vinkovce---945084.html |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Dnevnik.hr }}</ref> poznat pod umjetničkim imenom [[Shorty]], reper iz Vinkovaca, najpoznatiji po pjesmi ''Dođi u Vinkovce'' <ref>{{cite web |prezime=Grgić |ime=Barbara |naslov=Shorty se proslavio pjesmama o Vukovaru i Vinkovcima, a onda se naglo povukao: Evo gdje je danas |url=https://www.dnevno.hr/magazin/shorty-se-proslavio-pjesmama-o-vukovaru-i-vinkovcima-a-onda-se-naglo-povukao-evo-gdje-je-danas-2266378/ |datum=16. studenoga 2023. |izdavač=Dnevno.hr }}</ref> Pjesma je u hrvatskim medijima opisana kao njegov najprepoznatljiviji rad te je snažno povezana s gradom, a pojedini je mediji opisuju i kao gotovo himnu Vinkovaca. Miroslav Štivić autor je refrena i dijela glazbe pjesme. Pjesma se izvodi na javnim događanjima povezanima s gradom.<ref>{{cite web |naslov=Večer nostalgije – Shorty ponovno uzeo mikrofon |url=https://novosti.hr/vecer-nostalgije-shorty-ponovno-uzeo-mikrofon/ |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Novosti.hr }}</ref> === Šport === [[Datoteka:Stadion Cibalije u Vinkovcima-Стадион Цибалије у Винковцима 2.jpg|230px|mini|desno|Stadion Cibalije, Vinkovci.]] ;Nogomet: * [[HNK Cibalia]] (od 1947. do 1990. znana i kao Dinamo Vinkovci) * [[NK Dilj Vinkovci|NK Dilj]] * [[NK Vinkovci]] * [[MNK Vinkovci]] * [[MNK Aurelia]] ;Košarka: * [[KK Vinkovci]]<ref>*[http://www.kk-vinkovci.hr/ KK Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090909233617/http://www.kk-vinkovci.hr/ |date=9. rujna 2009. }}</ref> ;Odbojka: * [[ŽOK Cestorad Vinkovci|ŽOK Cestorad]] * [[SK Lokomotiva]] * [[TK Vinkovci]] ;Rukomet: * [[RK Spačva Vinkovci|RK Spačva]] ;Boćanje: * [[boćarski klub Lapovci − Dilj|BK Lapovci − Dilj]] * [[boćarski klub Mladost − Cestorad|BK Mladost − Cestorad]] * [[boćarski klub Vinkovci|BK Vinkovci]] * BK Novoselac ;Plivanje: * [[Plivački klub Orion]]<ref>*[http://pk-orion.hr/ Plivački klub Orion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422212446/http://pk-orion.hr/ |date=22. travnja 2018. }}</ref> * [[Vinkovački plivački klub]] ;Biciklizam: * [[BK Sokol-Cestorad]] ;Kuglanje: * [[kuglački klub Dilj-Obrtnik Vinkovci]] ;Taekwondo: * [[Taekwondo klub Sajnami Vinkovci]]<ref>*[http://www.taekwondo-sajnami.hr/ Taekwondo klub Sajnami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928110811/http://www.taekwondo-sajnami.hr/ |date=28. rujna 2009. }}</ref> ;Atletika: * [[AK Cibalia Vinkovci]]<ref>*[http://www.ak-cibalia.hr AK Cibalia Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109180253/http://ak-cibalia.hr/ |date=9. siječnja 2016. }}</ref> ;Karate: * [[Karate klub Vinkovci]] * Karate klub Galaxy ;Lov i ribolov: * [[ŠRU Bajer]] * [[LD Sloga]] ;ostalo: * Odred izviđača "Vinkovci"<ref>[http://www.oi-vinkovci.hr Odred izviđača "Vinkovci"]</ref> [[Međunarodni šahovski turnir Vinkovci|Međunarodni šahovski turnir 'Vinkovci']] održao se prvi puta 1970. i na njemu je nastupila većina igrača koji su igrali na [[Turnir mira|Turniru mira]] u Zagrebu iste godine. To izdanje turnira bilo je jedan od najjačih svjetskih turnira u tom desetljeću. Nakon toga neredovito se održavao do dvijetisućitih, ali nikad više na toj razini. == Obrazovanje == ===Osnovne škole=== * Osnovna škola Antuna Gustava Matoša * Osnovna škola Bartola Kašića * Osnovna škola Josipa Kozarca<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417223214/http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |archive-date=17. travnja 2012. |access-date=3. lipnja 2012.}}</ref> * Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića * Osnovna škola Vladimira Nazora<ref>[http://www.os-vnazora-vk.skole.hr// Službena stranica Osnovne škole Vladimira Nazora Vinkovci]</ref> * Osnovna škola Ivana Mažuranića<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-imazuranica-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Ivana Mažuranića |archive-url=https://web.archive.org/web/20120906003556/http://os-imazuranica-vk.skole.hr/ |archive-date=6. rujna 2012. |access-date=22. travnja 2012.}}</ref> * Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina ===Srednje škole=== * [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića]] * Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca * Tehnička škola Ruđera Boškovića * Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića * Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara * Drvodjeljsko-tehnička škola * Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci * Srednja glazbena škola Josipa Runjanina ===Fakulteti=== * Poljoprivredni fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Filozofski fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Građevinski fakultet Osijek − 7. stupanj − ogranak Vinkovci * Šumarski fakultet Zagreb − ogranak Vinkovci ===Ostalo=== * [[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]] == Udruge == * Klub ljubitelja željeznice * Astronomsko društvo "Oton Kučera" * [[Odred izviđača Vinkovci|Odred izviđača "Vinkovci"]] * Kinološko športski klub "Cibalia" Vinkovci * Mladež gradskog društva Crvenog križa" Vinkovci == Poznate osobe == [[Datoteka:Josip Kozarac.jpg|150px|desno|thumb|[[Josip Kozarac]], hrvatski književnik]] [[Datoteka:Josip_Runjanin.png|150px|desno|thumb|[[Josip Runjanin]] hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”]] {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Vinkovci}} {{div col|cols=2}} * [[Mario Banožić]], hrvatski političar * [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik * [[Branka Batinić]], hrvatska stolnotenisačica * [[Ivan Bošnjak]], hrvatski nogometaš * [[Dubravka Brezak Stamać]], hrvatska književnica i političarka * [[Duje Čop]], hrvatski nogometaš * [[Satan Panonski|Ivica Čuljak]] (Satan Panonski), hrvatski pjevač * [[Vanja Drach]], hrvatski glumac * [[Sveti Euzebije i Polion|Euzebije i Polion]], sveci * [[Mirko Filipović]], hrvatski borac borilačkih vještina i političar * [[Ivan Ladislav Galeta]], hrvatski umjetnik * [[Carl Heitzmann]], austrougarski liječnik i ilustrator * [[Đuro Hranić]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] * [[Mario Kasun]], hrvatski košarkaš * [[Slavko Kopač]], hrvatsko-francuski slikar i kipar * [[Ivan Kozarac]], hrvatski književnik * [[Josip Kozarac]], hrvatski književnik * [[Rikard Lang]], hrvatski ekonomoist * [[Danijel Ljuboja]], srpski nogometaš * [[Dina Merhav]], izraelska kiparica * [[Zdravko Miljak]], hrvatski rukometaš * [[Klara Perić]], hrvatska odbojkašica * [[Tomislav Peternek]], srpski fotograf * [[Vanja Radauš]], hrvatski kipar, slikar i književnik * [[Matija Antun Relković]], hrvatski književnik * [[Josip Runjanin]], hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]” * [[Shorty]], hrvatski reper * [[Rudolf Sremec]], hrvatski redatelj i scenarist * [[Stjepan Šejić]], hrvatski crtač stripova * [[Rade Šerbedžija]], hrvatski glumac * [[Ferdo Šišić]], hrvatski povjesničar * [[Mile Škorić]], hrvatski nogometaš * [[Josip Šokčević]], hrvatski ban * [[Sava Šumanović]], srpski slikar * [[Vesna Tominac Matačić]], hrvatska glumica * [[Valens]], rimski car * [[Valentinijan I.]], rimski car * [[Mladen Vulić]], hrvatski glumac * [[Gabrijela Žalac]], hrvatska političarka {{div col end}} == Gradovi prijatelji == *{{Z|MAK}} [[Ohrid]] *{{Z|HRV}} [[Koprivnica]] *{{Z|BIH}} [[Široki Brijeg]] *{{Z|ITA}} [[Camponogara]] *{{Z|NJE}} [[Kenzingen]] == Povelja o prijateljstvu gradova i Klub prijatelja == U najtežim trenucima Domovinskog rata, krajem 1991. godine, kada su Vinkovci i cijela Hrvatska trebali pomoć, javilo se puno ljudi velikog srca iz Njemačke koji su željeli pružiti utočište djeci iz Hrvatske. Na inicijativu Lucije Gnant i Rudija Nadlera, odazvale su se humanitarne organizacije iz brojnih gradova Okruga Emmendingen. Krajem prosinca 1991. godine 150 djece s vinkovačkog područja našlo je spas od ratnih zbivanja kod njima do tada potpuno nepoznatih ljudi u gradovima Okruga Emmendingen, između ostalih i u Kenzingenu gdje su ostali pola godine. Tako je započeto veliko prijateljstvo, koje je preraslo i u kumstvo među obiteljima, ali je započela i uzorna suradnja Njemačkog Crvenog križa Okruga Emmendingen i Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Vinkovci koje traje gotovo četvrt stoljeća. S obzirom na odlične rezultate provedenih partnerskih projekata društava Crvenog križa, a posebno razmjena mladih iz Kenzingena i Vinkovaca,koje su snažno podržavali predstavnici lokalnih vlasti, rođena je ideja o službenom potpisivanju Povelje o prijateljstvu gradova Kenzingena i Vinkovaca, što je svečano učinjeno 2. svibnja 2002. godine u Vinkovcima. Nakon 5 godina provedbe planiranih zajedničkih projekata, u Kenzingenu su 8. srpnja 2007. godine gradonačelnik Kenzingena Matthias Guderjan i gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić svečano potpisali Povelju o partnerstvu gradova kojom se obvezuju dotadašnju uzornu humanitarnu suradnju proširiti na političkom,gospodarskom, kulturnom, obrazovnom i športskom planu, a posebnu pažnju posvetiti njegovanju susreta mladih. Ovo partnerstvo je zasigurno među najuspješnijim i najživotnijim u Europi jer u njemu sudjeluju doslovno stotine stanovnika obaju gradova, koji bogatstvom različitosti svoje kulturno-povijesne baštine koju prezentiraju naizmjeničnim gostovanjima glazbenih, folklornih i likovnih umjetnika, organiziranjem političkih radionica, prenošenjem gospodarskih iskustava i upoznavanjem obrazovnog sustava doprinose ostvarenju ideje europskog jedinstva. == Povezani članci == * [[Akvilino srebro]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.vinkovci.hr/ Službena stranica Vinkovaca] *[http://www.vinkovci.com.hr/ Portal grada Vinkovaca] *[http://www.cibalae.com/ Vinkovački magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916180544/http://www.cibalae.com/ |date=16. rujna 2016. }} {{GiO VSŽ}} {{Vinkovci}} [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Srijem]] [[Kategorija:Vinkovci| ]] amkbgv1q7j4o0dapazswmyuzdfm00ms 7578049 7578040 2026-08-15T17:35:27Z ZapadVK 332521 /* Uprava i politika */ 7578049 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Vinkovci |vrsta = naselje i grad |grb = Vinkovci (grb).gif |članak o grbu = Grb Vinkovaca |zastava = |slika = Cibalae-Vinkovci-Винковци-Winkowitz.png |opis slike = Kolaž Vinkovci |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Josip Romić]] ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|2 gradska naselja]] |površina = 94,2 |površina uža = 68,2 |visina = <!--| broj stanovnika = 32.029 |stanovništvo_godina = 2001--> |z. širina = 45.28 |z. dužina = 18.80 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 30842 |stanovništvo uže = 28111 |svetac = [[Sveti Ilija]] |dan = [[20. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 32100 Vinkovci |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VK |web = {{URL|https://grad-vinkovci.hr/}} |bilješke = }} '''Vinkovci''' su grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopisni položaj == Vinkovci se nalaze na samome sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]] na rijeci [[Bosut]]. Udaljeni su samo 20 kilometara od grada [[Vukovar]]a koji je sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Grad i njegovo šire područje nalazi se na 78 – 125 metara nadmorske visine s površinom od 102 805 hektara od čega 60 623 hektara čine oranice, a 29 149 ha prekriveno je pretežito [[hrast]]ovim i [[jasen]]ovim [[šuma]]ma s blagom kontinentalnom klimom te dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina. Prostire se uz [[Bosutska nizina|Bosutsku nizinu]], autocestu i željezničku prugu koje spajaju [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] s [[Bliski istok|Bliskim istokom]] te [[Srednja Europa|Srednju Europu]] s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. == Povijest == [[Datoteka:Vinkovci treasure 2.jpg|230px|desno|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! -->Vinkovci su najstariji grad u Europi kontinuirano naseljen 8200 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> === Prapovijest === <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --> Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze [[starčevačka kultura|starčevačke kulture]] [[neolitik]]a, i kontinuiranog življenja i postojanja naselja/grada duljeg od 8200 godina.<ref>Bogomil Obelić, Marija Krznarić Škrivanko, Boško Marijan, Ines Krajcar Bronić (2004.), [https://www.researchgate.net/publication/289769914_Radiocarbon_Dating_of_Sopot_Culture_Sites_Late_Neolithic_in_Eastern_Croatia Radiocarbon Dating of Sopot Culture Sites (Late Neolithic) in Eastern Croatia], Radiocarbon 46 (1), str 246.</ref> Tri autohtone kulture, sopotska i [[vučedolska kultura]], te [[vinkovačka kultura]], nastanjivale su šire područje grada od 4000-1600 g. pr. Kr. U starijem [[Željezno doba|željeznom dobu]] područje grada naselili su [[Iliri]], a u mlađem [[Kelti]] koji su se ubrzo stopili s Ilirima. Najstariji indoeuropski [[kalendar Orion]] pronađen je na području današnjih Vinkovaca prilikom iskapanja u blizini današnjeg hotela Slavonija 1978. godine.<ref>https://www.stoperica.hr/natjecanje/orion-5km-%E2%80%93-fingerprint-of-vinkovci/129</ref> === Antika === <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --> Na vrhu najsjevernije točke Bosutskog meandra, na povišenoj lijevoj obali koja se prema sjeveroistoku lagano podiže u vukovarski lesni ravnjak, nastalo je prapovijesno naselje čiji kontinuitet pratimo do današnjih dana. Iznad slojeva starčevačke, sopotske, vučedolske, vinkovačke, kompleksa brončanodobnih i željeznodobnih kultura, smjestilo se i rimsko naselje. Prethodnica su bila naselja u kojima su živjeli [[Skordisci]], ono tipa oppidum poznato kao Dirov brijeg jugozapadno od Cibala i naselje na Ervenici koje se uklopilo u raster Cibala. Ako su lokalni [[Kelti]] i došli u sukob s Rimljanima, arheološki materijal to ne pokazuje. Vidljivi su međutim, tragovi keltskog keramičarstva čiji oblici se mogu pratiti i nakon osnutka rimskog naselja. Upitno je i postojanje vojnog logora na području Cibala, s obzirom na činjenicu da iz grada i okolice potječe vrlo malen broj nalaza koji se mogu vezati uz vojsku. Ako je neka postrojba i boravila u blizini grada, onda se radi o lokaciji koja još nije utvrđena. Cibale su se smjestile na pravcu dva glavna puta, [[Aquileia]] − [[Ptuj|Poetovio]] – [[Mursa]] – Cibalae – [[Sirmium]] – Singidunum i [[Siscia]] – [[Sirmium]] u provinciji Pannonia Secunda. Uz blizinu limesa i povezanost s Mursom, Cibale predstavljaju važno čvorište na razmeđi puteva i njihov položaj je idealan za opskrbno komunikacijski centar. Naselje na Dirovom brijegu vjerojatno prestaje funkcionirati početkom 1. stoljeća. Osnovu populacije rimskog grada čine domaći stanovnici kojima se pridružuju doseljenici iz ostalih dijelova carstva. Do nedavno su najraniji nalazi s područja Cibala potjecali s nalazišta Liskovac, oko 1,5&nbsp;km od samog grada gdje su pronađeni nalazi iz sredine 1. stoljeća, no novija istraživanja su otkrila ostatke arhitekture iz 1. stoljeća na prostoru današnjeg Korza. Municipalni status grad dobiva za [[Hadrijan]]a (117. – 138.) kao i mnogi drugi rimski gradovi (Andautonia ([[Šćitarjevo]]), Mursella (Kisárpas?, Mađarska), Carnuntum (Bad Deutch Altenburg, Austrija), Aquincum (Budimpešta, Mađarska), Aqua Balisae (Daruvar), Bassianae (Petrovci, Srbija)...). Markomanski ratovi (167. – 180.) se ne odražavaju na arheološkom materijalu, ali vjerojatno je došlo do generalne krize ako sam grad i nije bio neposredno ugrožen i izložen borbama. Slično kao i u Mursi, nakon razdoblja krize uslijedio je period procvata za vrijeme Severske dinastije (193. − 235.). Cibale su uzdignute na status kolonije carskim dekretom u isto vrijeme kada i [[Carnuntum]] ([[Bad Deutch Altenburg]]), [[Aquincum]] (Budimpešta, Mađarska), [[Bassianae]] (Petrovci, Srbija) i [[Brigetio]] ([[Komárom Szóny]], Mađarska). Ovu fazu urbanizacije započeo je [[Septimije Sever]] (193. – 211.), a nastavio je njegov sin [[Karakala]] (198. – 218). Koji je od dvojice careva dodijelio status kolonije ostaje otvoreno pitanje, iako natpisi koji svjedoče o proputovanju Septimija Severa kroz Panoniju ukazuju na to da se vjerojatnije radi o ocu, čime puno ime kolonije glasi ''Colonia Aurelia Cibalae''. Nakon proglašenja kolonijiom slijedi faza stabilnog razvoja koja traje do Konstantinovske dinastije (305. – 363.), kada Cibale doživljavaju brz procvat i velike promjene. Mnoštvo građevina se može datirati upravo u 4. stoljeće i vrlo velika količina numizmatičkih nalaza potječe iz istog razdoblja. Značajan događaj koji se odvio u blizini grada 8. ožujka 314. ili 316. godine je bitka između [[Konstantin]]a (306. – 337.) i [[Licinije]] (318. – 324.). Iako brojčano nadmoćniji, Licinije je izgubio bitku nakon koje je uslijedilo primirje. Ovaj se događaj vrlo slabo dokumentira u arheološkom materijalu, osim u velikoj količini novca, ali su izvori vjerno opisali mjesto i tijek bitke. Postoje pretpostavljene lokacije logora i položaja same bitke ali ih treba potvrditi sustavnim istraživanjima. Grad se i dalje živo razvija, istraživanja provedena tijekom 2008. i 2009. godine na raznim lokacijama u gradu pokazuju procvat gradnje i uređenja za vijeme Valentinijana i Valensa. Ova faza traje do 378. godine kada nakon bitke kod Hadrijanopola dolazi do raspada sustava rimskog provincijalnog života u Panoniji. Na materijalu nije vidljivo stradavanje u Vizigotskim pljačkaškim provalama, ali grad vjerojtano zahvaća opća kriza i depopulacija te se može pretpostaviti da se život nastavlja na smanjenoj površini. Da određeni uvjeti za život i dalje postoje pokazuju i brojni nalazi Gepdiskog porijekla. [[Datoteka:Vinkovci treasure 1.jpg|230px|lijevo|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] Na ovom mjestu treba istaknuti i dvije osobe koje možemo poimence nabrojiti, a od iznimne su važnosti. Radi se o dva cara, [[Valentinijan I.]](364. – 375.) i [[Valens]] (364. – 378.), obojici rođenim u Cibalama, čiji je otac [[Gracijan]] također bio iz Cibala. Valentinijan, stariji od braće, rođen 321. godine, počinje vojnu karijeru potaknut ocem što rezultira njegovim izborom za cara 25. veljače 364. godine u Nikeji. U cijelosti, njegova se vladavina može ocijeniti kao vrlo uspješna. Slovi kao posljednji veliki zapadni car. Posljednji je koji je uspješno ratovao i koji je uspješno branio granice carstva i upravo mu je velika vojna vještina poslužila u uspostavljanju impresivne kerijere. Najveća mu je mana, kao i ocu i bratu, čini se obiteljska odlika, vrlo buran temperament i snažni izljevi bijesa. Umire 375. godine pored Brigetia za mirovnih pregovora s germanskim plemenom Quada. Ono što su kroničari opisali danas se pretpostavlja da je smrt od moždanog udara kojem je prethodilo vikanje na izaslanike. Njegov brat Valens, rođen u kolovozu 328. godine, vlada istočnim dijelom carstva od 28. ožujka 364. godine kada ga Valentinijan proglašava suvladarom u Hebdomonu, vojnom logoru nedaleko Konstantinopola. Njegova se vladavina ne može opisati tako blistavo, ako je vjerovati izvorima, iako se iskazao kao vrlo dobar zakonodavac i upravitelj. Glavni je razlog njegove nepopularnosti činjenica da je bio Arijanac, te su ga ranokršćanski izvori prikazivali u vrlo lošem svjetlu. Dvije su verzije Valensove smrti. Jedna kaže da je Valens poginuo pogođen strijelom, dok druga verzija govori da se Valens s nekolicinom vojnika sklonio u jednu utvrđenu kuću. Kada su Goti okružili kuću, netko je na njih ispalio strijelu, te su tako Goti shvatili da se netko tamo skriva. Kuću su zapalili pa je tako skončao i Valens. Ova druga verzija je postala naročito popularna, pogotovo kod kršćanskih izvora i onih nesklonih Valensu (Zosim, Rufinije, Sozomen, Teodoret i Filostorgius) koja odgovara božjoj kazni za počinjena zlodjela prema kršćanima. Prvu verziju donose Libanius i Sokrat, kršćanski pisac i Homouzijanac, dok Amijan Marcelin donosi obje verzije priče. (Epit. 46.2; Zos. 4.24.2; AM 31.13; Macdowall 2001; Lenski 2002: 320–369) Upravo zbog toga treba ostaviti otvorenom mogućnost da do otkrića nekih novih spoznaja nikada sa sigurnošću nećemo moći znati kako je završio Valensov život. [[Datoteka:Njemačka ulica i Vinkovačka Gimnazija.jpg|230px|mini|desno|Vinkovci početkom 20. stoljeća.]] Ostatci Cibala bili su vidljivi Marsiliju u 18. stoljeću koji nam je ostavio tlocrt grada s naznačenim fortifikacijskim sustavom. Još dva tlocrta su nam poznata, onaj I. Domca iz 1898. i tlocrt iz 1798. tiskan u istom izdanju. Pitanje fortifikacijskog sustava Cibala još nije do kraja riješeno. Iz arheološkog materijala je vidljivo da su uz opkope i Bosut na južnoj strani, na pojedinim mjestima možda funkcionirali zemljani bedemi, ali pitanje trajanja i datacije ostaje otvoreno kao i mogućnost postojanja zidanih bedema. Ukupna površina grada se procjenjuje od 366.000 m² pa do 560.000 m², a broj stanovnika u razdoblju najvećeg procvata vjerojatno nije prelazio 10 000. Istraživanja koja su vođena posljednjih 40 godina otkrila su postojanje brojnih objekata: gradskog kupališta, dekumanuma, glavnog kanalizacijskog odvoda, mnoštva peći za pečenje keramike i drugih javnih i privatnih objekata. Sva istraživanja vode ka zaključku da grad nije imao strogo ortogonalan raspored. Nekropole se nalaze uz sve prometnice koje vode iz grada, a najbolje su istažene sjeverna, zapadna i južna. Za sada su pronađena samo tri paljevinska ukopa, dok su svi ostali inhumacijski, najčešće u rakama ali prisutni su i ukopi u zidanim gorbnicama i sarkofazima. O stanovništvu Cibala znamo relativno malo zahvaljujući manjkavoj epigrafskoj građi, ali se vjerojatno radi o mješavini doseljenog i autohtonog stanovništva. Poznata su nam imena gradskog dekuriona, questora i augura. Od kolegija se navodi samo jedan, onaj vatrogasaca (''fabrum et centonarionum''). Osim brojnih luksuznih uvoznih predmeta, u Cibalama je zabilježen neobično velik broj peći. Radi se o 70 peći koje su uglavnom služile za pečenje keramike. Nađena je i jedna peć za pečenje opeke, jedna za vapno, a u novijim istraživanjima nađena je i peć za proizvodnju stakla. U Cibalama su se štovali Jupiter, Minerva, Herkul, Neptun, Liber i Libera, Venera, Dijana i Silvan. Zabilježeno je i štovanje Mitre, kulta podunavskih jahača i Kibele. Kršćanstvo je u Cibalama rano prihvaćeno o čemu govore brojni nalazi iz prve polovice 3. stoljeća, a ostala su nam sačuvana imena cibalitanskog biskupa Euzebija i pisara Poliona koji su umrli mučeničkom smrću, a po čiji imenima je nazvana i današnja župna crkva. Brojni nalazi svjedoče o važnosti Cibala kao trećeg najvećeg grada u Panoniji Secundi i vjerojatno važnog opskrbnog centra za logore i utvrde na limesu. Prostor Cibala odgovara prostoru šireg gradskog središta današnjih Vinkovaca. === Srednji vijek === <!-- ?:: Sv. Ilija (Vinkovci) --> [[Datoteka:Gymnasium Vinkovci.JPG|230px|mini|lijevo|Centar Vinkovaca.]] Pogibijom cara Valensa kod Hadrianopolisa 378. godine započinje i kraj antičkih upravnih struktura na prostorima Panonije. Puno je veća vjerojatnost da je grad polako odumro nego da je uništen u pljačkaškom pohodu Vizigota 388. ili 389. godine, kako to predlažu neki autori.<ref>S. Dimitrijević: Arheološka topografija i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla, in Corolla Memoriae Iosepho Brunšmid Dicata, Vinkovci 1979., 150</ref><ref>Urbanizacija Cibala i razvoj keramičarskih središta, Zagreb-Vinkovci, 2001., 150.</ref> Naime, arheološka istraživanja na većim površinama u središtu grada zadnjih godina nisu dala dovoljno dokaza za temeljito uništenje<ref>Vulić − Rapan Papeša − Krznarić Škrivanko, ''Vinkovci − Korzo'', Hrvatski Arheološki Godišnjak 5 (2008), 95-99</ref> kakvo je vidljivo u Mursi. Postavlja se pitanje jesu li Cibale uopće opljačkane, a ako i jesu, čini se da je ipak ostalo dovoljno infrastrukture za održavanje života. Konglomerat plemena poznat kao [[Vizigoti]] u sljedeća dva stoljeća slijede [[Ostrogoti]], [[Huni]], [[Gepidi]] i [[Langobardi]]. Antički grad, međutim, ni tada nije prestao postojati, ali život u njemu neumitno odumire i sužava se, kako potvrđuju arheološka istraživanja, samo na pojedine dijelove grada. Od svih spomenutih barbarskih, uglavnom germanskih naroda, trajnog traga na prostoru Cibala ostavljaju samo Gepidi. Prva faza gepidske dominacije ([[476.]]−[[504.]]) završava potpadanjem pod vlast ostrogotskog vladara Teodorika I., tj. s njegovim osnivanjem provincije Panoniae Sirmiensis sa sjedištem u Sirmiju. Druga faza gepidske dominacije ([[536.]]−[[567.]]) znatno bolje je arheološki dokumentirana. Na ukupno 11 lokacija u najužem središtu grada otkriveno je ukupno 46 gepidskih grobova dok s 5 mjesta unutar bedema antičkog [[grad]]a postoje i nalazi keramike koji potvrđuju njihovo trajnije naseljavanje. Cibale su dakle u 6. stoljeću potpuno barbarizirane, ali je njihovim gepidskim stanovnicima izdišući antički grad očito još uvijek važan. Dolazak [[Avari|Avara]] u [[Panonija|Panoniju]] (568.) i njihovo osvajanje Sirmija (582.) konačno i potpuno dokida kasnoantičko razdoblje. Znanstvenici su znali da su Avari boravili na ovom području, ali sve do svibnja 2020. nije bilo nalaza avarskih grobova. Arheološka senzacija zbila se zadnjeg tjedna travnja 2020. godine. Radnici su proširivali na vinkovačkom Gradskom groblju grobljanske parcele pa su naišli na avarske grobove Pozvani su arheolozi. Arheolozi su pronašli rijetke primjerke grobova, zidani i ratnički u običnoj zemljanoj raki koji ima jedinstvene ukrase orme na području današnje Hrvatske. Još je ostalo pet grobova za istražiti. Rijedak nalaz posmrtnih ostataka avarskog ratnika s pojasnom garniturom može se datirati u prijelaz 7. na 8. stoljeće. Otkriveno tijelo avarskog ratnika prvi je takav nalaz u Hrvatskoj, a jedinstveniji je jer je kraj njega nađen ukopan potpuno netaknut konj. Pljačkaši su u prošlosti opljačkali konjanikove ostatke, ali ne i konja. Oprema na konju je rijetki nalaz. Nađeni su sedlo i brončani ukrasi na dijelovima lubanje kojih je do sada pronađeno samo desetak na području avarskog kaganata odnosno države koja se između 6. i 8. stoljeća prostirala na području srednje Europe. Arheolozi objašnjavaju zidani grob tezom da su Avari vidjeli kako su se Rimljani pokapali pa su napravili svoje kopije rimskih grobova. Pretpostavlja se da bi moglo biti još nalaza, jer granica zaštićene arheološke zone u Vinkovcima prolazi sredinom polja na kojem su se pojavili avarski grobovi.<ref>[https://magazin.hrt.hr/610096/price-iz-hrvatske/arheoloska-senzacija-u-vinkovcima-avarski-ratnik-s-konjem Hrvatska radio televizija] V.M./Hina/HRT :Arheološka senzacija u Vinkovcima: avarski ratnik s konjem. 30. travnja 2020.</ref> I bez ovih nalaza u [[Gradski muzej Vinkovci|Gradskom muzeju]] u Vinkovcima je najveća zbirka nalaza iz avarskoga razdoblja u Hrvatskoj. Čini ju više od 3000 predmeta poteklih iz više od 500 grobova s četiri lokaliteta u okolici Vinkovaca: Otok (Gradina), Privlaka (Gole njive), Stari Jankovci (Gatina) i Nuštar (Dvorac).<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/423984/5/Vinkovci-imaju-najvecu-avarsku-zbirku Glas Slavonije] M. Kokaj: DOMAĆINI MEĐUNARODNOG SKUPA O ‘‘AVARIMA I SLAVENIMA‘‘ − Vinkovci imaju najveću avarsku zbirku. 11. veljače 2020.</ref> Nalazi 10 slavenskih [[paljevinski grob|paljevinskih grobova]] (9 s urnom i 1 bez nje) u zapadnom dijelu grada (Duga ulica 99) upućuju na zaključak kako je središte antičkih Cibala unutar bedema toliko razrušeno i nefunkcionalno da ga novi [[Slaveni|slavenski]] naseljenici izbjegavaju te svoje naselje formiraju negdje u blizini vanjske strane zapadnog bedema. Ovi slavenski [[paljevinski grob]]ovi datiraju se u [[7. stoljeće]], odnosno povezuju se s vremenom doseljenja u vrijeme [[Prvi avarski kaganat|Prvog avarskog kaganata]] (582. − 626.). Razdoblju [[Drugi avarski kaganat|Drugog avarskog kaganata]] (oko 670. − 796.) u Vinkovcima pripada tek nekoliko sporadičnih nalaza pa neki autori na temelju izvode zaključak o svojevrsnom naseobinskom hijatusu tijekom 8. – 9. stoljeća na prostoru Vinkovaca. Međutim, nalaz jednog avarskog pojasnog jezička iz 8. stoljeća na [[Meraja|Meraji]] osporava tezu o ovom naseobinskom hijatusu. Osnovni razlog što na Meraji nema «avaro-slavenskog» rodovskog groblja na redove možda će biti u tome što su ga uništile kasnije faze ukopavanja (bjelobrdska, kasnosrednjovjekovna i ranonovovjekovna do kraja 18. stoljeća). Od preko 300 grobova evidentiranih na Meraji u iskopavanjima [[1953.]], [[1965.]], [[1997.]] i [[1998.]] godine iz istog razloga samo ih je 16 moglo biti pripisano bjelobrdskoj kulturi (10. − 13. stoljeća). Međutim, i oni su bili dovoljni da se zaključi kako se u blizini Meraje, koja se uzgred budi rečeno nalazi točno na poziciji uz vanjski rub zapadnog rimskog bedema, nalazilo bjelobrdsko naselje (10. − 13. stoljeća). Isto naselje je, na svojem rodovskom groblju na Meraji, sagradilo malenu ranoromaničku crkvicu datiranu, prema novcu ugarskog kralja Ladislava I. (1077. − 1095.) nađenom u jednom grobu unutar crkve, oko [[1100.]] godine. Crkvica bi prema svim standardima bila prva župska [[crkva]] naselja kojega prema kasnijim izvorima s početka 14. stoljeća znamo pod imenom Sv. Ilija. Naime, njena veličina od 33 m² svrstava je u red tipičnih župskih crkava u [[Ugarska|Ugarskoj]] 11. i 12. stoljeća. Na osnovi demografske procjene, koja se u načelu zasniva na tezi krajnje racionalnog korištenja površine srednjovjekovnih župskih crkava, bjelobrdska populacija nastanjena oko Meraje mogla je imati maksimalno 160 osoba. U ovaj broj uključeno je i 15 − 20 % onih koji crkvu iz različitih razloga nisu mogli pohoditi (rodilja, nejake djece, starih i bolesnih). [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 7.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]] Vezano uz ovu crkvicu trebalo bi napomenuti kako su mnogi autori na osnovi navodnog nalaza medaljice s likom sv. Benedikta na kojoj je bio natpis «ORDO SANCTI BENEDICTI» prilikom prvog istraživanja na Meraji 1953. godine te na osnovu navodne «darovnice cara Justinijana benediktincima za Cibale» iz 6. stoljeća spekulirali o [[benediktinci|benediktinskoj]] pripadnosti iste crkvice na Meraji tijekom 11. i 12. stoljeća. Još je u 17. stoljeću glasoviti francuski benediktinski učenjak [[Jean Mabillon]] ([[1632.]] − [[1707.]]) utvrdio kako je spomenuta «[[Justinijanova darovnica]]» «najbezočnija» krivotvorina montekaskinskog redovnika Petra Đakona iz 12. stoljeća kojoj je osnovni cilj bio pobijanje posjedničkih ostalih talijanskih benediktinskih opatija tobožnjim starijim pravima njegovog [[Monte Cassino|Monte Cassina]]. Uz to još je i spomenuta medaljica zagubljena, čini se još pedesetih godina 20. stoljeća, te se stoga teza o benediktincima na Meraji u 11. i 12. stoljeću danas ničim ne da dokazivati. Bilo kako bilo, srednjovjekovna populacija nastanjena oko Meraje, tijekom 12. i 13. stoljeća, čini se nije uopće rasla jer se smatra kao je spomenuta crkvica nakon tatarskog pustošenja 1242. godine iznova obnovljena te je najmanje još pola stoljeća služila svojoj funkciji. Negdje, najranije krajem 13. ili u prvim desetljećima 14. stoljeća, na njenom južnom boku odjednom nastaje nova velika gotička crkva posvećena sv. Iliji kako to donose popisi izvanredne papinske desetine u prostoru Vukovskog [[arhiđakonat]]a [[Pečuška biskupija|Pečuške biskupije]] koju su između 1332. i 1335. godine skupljali dvojica [[Francuska|francuskih]] klerika [[Rajmund de Bonofato]] i [[Jakov de Lengres]]. Ne samo to nego je župa Sv. Ilije (Sancto Elya / Helya), kako je glasilo srednjovjekovno ime današnjih Vinkovaca, nakon župe u podgrađu vukovske utvrde druga po poreznoj snazi u cjelokupnom Vukovskom arhiđakonatu. U pet pohođenja ove župe svaki put je u njoj zatečen župnik Jakov koji je položio ukupno poreznog novca u visini 310 banskih denara. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 2.JPG|230px|mini|lijevo|Hotel Slavonija.]] Na osnovu jake porezne snage srednjovjekovne župe Sv. Ilije te na osnovu površine njene gotičke crkve (128 m²) na današnjoj Meraji dalo bi se zaključiti kako se stanovništvo srednjovjekovnog naselja na Meraji od 1242. do 1332. godine više nego učetverostručilo. Procijenjeni broj od maksimalno 680 osoba za naselje Sv. Ilije u prvoj polovici 14. stoljeća te jaka porezna snaga župe, može se, osim porastom [[stanovništvo|stanovništava]] u matičnom naselju Sv. Iliji, te «trgovačko-obrtničkim» značajem istoga, jedino objasniti pretpostavkom kako su joj tada pripadala manja satelitska sela osnovana tijekom 13. ili 14. stoljeća. Imena tih područnih sela saznajemo u kasnijim srednjovjekovnim ispravama od početka 15. stoljeća. Neka od njih su se do danas sačuvala u imenima zemljišta u okolici današnjih Vinkovaca na kojima su donedavno postojali tzv. ljetni «šokački» stanovi koji također upozoravaju na položaje ovih danas nepostojećih srednjovjekovnih sela. U okolici Sv. Ilije, a kako je to već rečeno u prethodnim poglavljima nalazila su se brojna manja «satelitska» seoska naselja. Tako su se u jugozapadnom, zapadnom, sjevernom i sjeveroistočnom dijelu današnje teritorije grada nalazili: [[Liskovac]], [[Krnjašci]] (1702.), [[Zablaća]] s trima selima, [[Draganovci]] te možda [[Ervenci]] (1702.). Na desnoj strani Bosuta nalazila su se manja svetoilijska područna sela, tj. posjedi: Kunovci (danas [[Kunjevci]]), [[Kanovci]], [[Zalužje]], [[Petrovci]], Bozijaš ([[Bazijaš]]) i možda [[Novakovci]] (Wyfalyu). Jugoistočno od Sv. Ilije s lijeve bosutske obale nalazili su se: Milovan(ci) i Trbušanci. Ova dva posljednja posjeda gotovo dosljedno se navode u srednjovjekovnim izvorima u sklopu pripadnosti posjeda i crkvene župe Sv. Salvatora, odnosno [[Újlaka]] (Wylak) čije se središte, kako se misli u posljednje vrijeme, nalazilo na prostoru današnjeg vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovaca istočno od Vinkovaca. Na krajnjem istoku današnje teritorije grada Vinkovaca prema Jankovcima nalazio se srednjovjekovni posjed Vidor čije su granice vrlo dobro opisane još u ispravi iz 1220. godine. Tijekom srednjeg vijeka u blizini Sv. Ilije, čini se, nalazili su se i Fečkovci ([[Fetečkovci]]), Odolenfalua (Udalenfalua), [[Pobrđe]], [[Baškovci]] i još neki drugi, ali zbog njihovog izostanka u suvremenim toponimijskim, topografskim i kartografskim izvorima (počevši od kraja 18. stoljeća) danas im je teško odrediti točan položaj. Prostor Sv. Ilije, doduše indirektno, spominje se još u ispravi iz [[1267.]] godine koja se bavi omeđivanjem posjeda Čepan (Chepan je starije ime današnjeg Cerića sjeveroistočno od Vinkovaca). Posjed Čepan je 1267. godine, naime, na zapadu imao susjede gradukmete utvrde Vukovo (…populi castro de Wolkov…) na temelju čega je razvidno kako je stanovništo tadašnjeg srednjovjekovnog naselja Sv. Ilija imalo jobagionski status. Tek negdje krajem 13. stoljeća ono je prešlo u ruke bana Martina, rodonačelnika baćinske grane ugarskog plemićkog praroda [[Szente-Mágócsa]]. Kasnija isprava iz 1353. godine Sv. Iliju upravo navodi kao zajednički posjed devetorice unuka bana Martina od roda Szente-Mágócsa: Stjepana i Ladislava, sinova Nikolinih; Mihovila i Benedikta, sinova Pavlovih; te Martina (baranjski arhiđakon i pečuški kanonik), Jurja, Nikole i Ivana, sinova Emerikovih. U ispravama iz 1355. i 1396. godine u Sv. Iliji (Zenhylya, 1355.; Zenthylie, 1396.) spominju se veliki godišnji županijski sajmovi koji su se održavali uoči Miholja (28. 9.) i na Bartolovo (24. 8.). Iz isprave iz 1396. godine poznata su i trojica članova roda Szente-Mágócsa: Stjepan i Bartol, sinovi Nikole Emerikova, kao i njihov rođak Andrija, sin mačvanskog bana Pavla Liskovačkog. Oni su tada bili u nekakvom sukobu jer je došlo do razračunavanja između nekih njihovih podložnika uoči i nakon sajma u Sv. Iliji na Bartolovo. Zatim se Sv. Ilija (Zenthilie) spominje [[1410.]] godine i tada je još uvijek posjed baćinske (de Bathya), prema posjedu Baćinu na lijevoj strani Vuke zapadno od današnjeg Antina), odnosno liskovačke grane (de Lysko / Lyzko, prema posjedu Liskovu koje se nalazilo između današnje Trpinje i Bobote, današnje zemljište i arheološki lokalitet Staro Lijeskovo), grane ugarsko plemićkog praroda Szente-Mágócsa. Kao posjednici se u Sv. Iliji tada navode udovica Nikole Baćinskog Uršula (koja se u međuvremenu preudala za Bertoka de Bya) te Uršulin sin Ladislav (još 1391. spominje se kao baranjski podžupan). Sljedeća isprava u kojoj se spominje Sv. Ilija (Zenthylle) zbog oštećenosti datira se između 1413. i 1415. godine. Oko Sv. Ilije i nekih drugih posjeda (kao na primjer Draganovaca / Draganfalua, Fečkovaca / Fekechfalua, Zablaća, Odolenfaluae i dr.) u to vrijeme vodio se spor između rođaka bosanskog biskupa Ivana III. (1387. −1408.) iz liskovačke ili baćinske grane Szente-Mágócsa s jedne strane i Davida, sina Nikole Lackovog od Szántóa. Predmet spora su vjerojatno bili posjedovni udjeli biskupa Ivana kojeg je David od Szántóa optuživao za potpomaganje protivnika Žigmunda Luksemburškog pa mu je isti kralj te posjede navodno oduzeo. Ove tvrdnje osporavali su biskupovi rođaci: Andrija Stjepanov i Stjepan Ladislavov Baćinski, zatim njihovi rođaci Nikola Nikolin, Andrija Mihovilov i neka «djevojka» Ana kao i, što je najzanimljivije, tadašnji glavni kraljevski peharnik [[Ivan Alšanski]] iz Logretove grane Szente-Mágócsa. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 8.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]] Upravo se misli kako je Ivan Alšanski nakon smrti svojih rođaka Andrije i Nikole Liskovačkih 1424. godine darovnicom kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] stekao većinu njegovih bivših posjeda među kojima se nalazio i Sv. Ilija. To indirektno potvrđuju kasnije kako krivotvorene tako i vjerodostojne isprave. Prema poznatoj krivotvorini datiranoj «1435.» godinom, a koju je vjerojatno dala izraditi druga generacija velikaške obitelji Talovac šezdesetih godina 15. stoljeća u pokušaju obrane svojih stečenih prava protiv prisezanja Morovića i Dombovarskih (de Dombo prema posjedu Dómbo u županiji Tolna) Sv. Iliju (Zenthelye), kao i još 42 druga svoja posjeda Ivan II. Alšanski (†1435./1437.) i njegova supruga Klara oporučno su ostavljali hrvatsko-dalmatinskom i slavonskom banu Matku Talovcu i njegovoj braći Franku, Perku i Ivanu. Talovci su doduše vjerodostojnom darovnicom kralja Žigmunda Luksemburškog (1387. − 1437.) iz 1437. godine stekli brojne baštine i stečevine sada već pokojnog glavnog kraljevskog peharnika Ivana Alšanskog (trgovište Otok i obližnju utvrdu Virgrad s pripadajućim selima, Seč na Vuci nizvodno od Laslova s pripadajućim selima, Gaboš s pripadajućim selima, kao i polovicu posjeda Tizin kod Osijeka), ali ne i Sv. Iliju, kao i neke druge bivše posjede Ivana Alšanskog. Potonjih posjeda se prva generacija Talovaca, na zasad nepoznat način, ipak domogla. Naime, druga, znatno manje moćna, generacija Talovaca 1462. godine prodavala je svoj vukovarski posjed za 500 zlatnih ugarskih florena Jobu Gorjanskom (†1481.). Kako se vukovarski posjed tada nalazio u «tuđim rukama» (još ga je 1456. godine kralj Ladislav V. darovao Albertu i Sebastijanu od Hangácsa iz Bodroške županije), kao jamčevinu za neizvršenje kupoprodajnog ugovora Talovci su nudili svojih 8 cjelovitih, kao i 7 posjeda u kojima su imali samo posjedovne udjele. U ovoj drugoj skupini nalazio se i Sv. Ilija (Zenthyllye). Sv. Ilija (Zenthillye) [[1464.]] se zatim navodi u sporazumu sklopljenom između Morovića i Dombovarskih oko ravnomjerne podjele bivših posjeda već odavno mrtvog Ivana Alšanskog: Alšana, Selne, Gunje, Váralje i Otoka. Razlog ovog sporazuma ležao je u činjenici što su te posjede još uvijek držali Talovci, a Morovići i Dombovarski su se istih željeli domoći pri tome se pozivajući na nekakvo srodstvo s Ivanom Alšanskim. Međutim, ovaj ugovor, bar što se tiče posjeda Sv. Ilije, ali i Váralje te Otoka nije ostvaren. Naime, Sv. Ilija (Zenthilye) navodi se 1491. godine među 58 pripadajućih posjeda [[kaštel]]a u [[Slakovci]]ma koje je tada kralj [[Vladislav II. Jagelović]] (1490. − 1516.), zbog pristajanja uz protukralja Maksimilijana Habsburgovca, oduzeo [[Lovro Bánffy Gorjanski|Lovri Bánffyju Gorjanskom]] (1478. − 1526.) i njegovom šurjaku [[Ivan Kishorvát od Hlapčića|Ivanu Kishorvátu od Hlapčića]]. Prema tome Sv. Ilija je shodno ugovoru iz 1462. godine, negdje između 1464. i 1481. godine, došao u ruke Joba Gorjanskog, a kako je isti bio posljednji muški potomak palatinske grane [[Gorjanski]]h, većina posjeda ove grane nakon njegove smrti 1481. godine prešla je u ruke banske grane Gorjanskih. Njima je upravo pripadao spomenuti [[Lovro Bánffy]] («Banić») koji je 1491. posjedovao i Sv. Iliju (Zenthilye / Zenthylye). Isprava iz [[1491.]] godine je važna iz nekoliko momenata. U njoj se prvi put navodi i današnje ime Vinkovaca (Wynkocz) koji su, čini se, tada bili svetoilijsko područno [[selo]] ili bolje reći «zaselak». Najvjerojatnije su bili relativno mlado naselje nastalo možda tek tijekom 15. stoljeća. Gdje su se točno nalazili u odnosu na staru svetoilijsku jezgru oko Meraje, teško je reći. Na njihov položaj možda bi mogla upozoravati stara vinkovačka ulica «Vinkov sokak» kako se do početka 19. stoljeća nazivala današnja ulica [[Ivan Goran Kovačić|I. G. Kovačića]] sjeverno od Meraje. [[Datoteka:Family-Gross-memorial-sculp.jpg|230px|mini|lijevo|Park skulptura pored rijeke Bosut.]] Osim toga znamo kako je vlasništvo nad onim drugim posjedovnim udjelom Sv. Ilije, za kojega znamo kako ga 1462. nisu držali [[Talovci]], i nadalje bilo u rukama liskovačke grane Szente-Mágócsa. Tako se u ispravi iz 1491. godine navodi neki Bertba (?Bertok), zastupnik plemića [[Emerik Liskovački|Emerika Liskovačkog]] koji stanuje u Sv. Iliji. Kralj je posjede oduzete Lovri Bánffyju i Ivanu Kishorvátu istom ispravom odmah darovao erdeljskom biskupu [[Ladislav III. Gereb de Wingarth|Ladislavu]] i njegovoj braći Petru i [[Matija Gereb|Matiji Gerebu]] od Wingártha, kao i tamiškom županu [[Pavao Kinizsi|Pavlu Kinizsiju]]. Ova darovanja isti [[kralj]] je ubrzo, nakon 4 mjeseca, a u skladu s odrednicama u međuvremenu sklopljenog mira s Maksimilijanom Habsburgovcem, morao opozvati. Gerébi, međutim, nisu htjeli priznati novonastalu situaciju pa su poveli opsežnu oružanu akciju u [[Vukovska županija|Vukovskoj županiji]] u cilju zauzimanja posjeda Lovre Bánffyja i Ivana Kishorváta. Akciji se priključio i kaločki nadbiskup [[Petar Váraday]] čiji su posjed Sotin još [[1490.]] godine u jeku najžešćih sukoba zaposjeli Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát. To se očito dogodilo u drugoj polovici [[1494.]] godine, kako su se [[1498.]] godine pred kraljem Ladislavom žalili Ivan Kishorvát i Lovro Bánffy, kao i njihovi ostali rođaci i tazbina. U ispravi iz 1498. godine nabrajaju se svi posjedi koje su Gerébi 1494. godine zaposjeli, među njima i Sv. Ilija koji se tada prvi put navodi u statusu [[trgovište|trgovišta]] (''[[oppidum]] Zenthille''). Upravo ovom podatku odgovara jedan arheološki nalaz iz 1965. godine nađen u grobu kasnosrednjovjekovne faze ukopa na Meraji. Radi se o kožnatoj vreći u kojoj je bilo 50 ugarskih denara Matije Korvina ([[1458.]] − [[1490.]]) i [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] (1490. − 1516.). Vlasnik ovog grobnog priloga očito je bio kakav bogati trgovac ili obrtnik koji je živio i umro u trgovištu Sv. Ilija početkom 16. stoljeća. Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát svoje posjede uspjeli su povratiti kroz parnicu iz 1498. godine ili tek nakon smrti posljednjeg [[Gereb]]a 1503. godine. Tako znamo kako je Lovro Bánffy u Sv. Iliji (Zenthellye) kao i u drugim posjedima (Zalužju, Poprečju, Kunjevcima, Lĕskovcu i Bozjašu) 1506. posjedovao posjedovne udjele. Vlasnik drugih posjedovnih udjela u Sv. Iliji 1506. godine bio je Nikola Baćinski. U Sv. Iliji se 1506. godine spominje i brod, odnosno skela na [[Bosut]]u od koje su njegovi vlasnici ubirali brodarinu. Već se 1516. godine kao jedan od susjeda ivankovačkog vlastelinstva spominje Vid Serlyth od Sv. Ilije (Vito Serlyth de Zenthilliye). On je ujedno i prvi posjednik Sv. Ilije kome je Sv. Ilija matični, a možda i jedini posjed. Usto njegovo je prezime očito hrvatsko, te bi se moglo čitati u raznim verzijama: Srlić, Srljić, Šrljić, Štrlić, Štrljić itd. Vid Serlygh od Sv. Ilije se u ispravi izdanoj 1524. u Ivankovu navodi kao jedan od dvojice tadašnjih vukovskih podžupana, a ista isprava također donosi ime jednog stanovnika Vinkovaca: Vinko Wajda («vojvoda») de Wynkovc. Vid Sterlich (?Štrljić) poznat je i iz pisma iz 1536. godine u kojem se navodi kao «poseban izaslanik» Franje Tahyja kojega je ovaj, zbog dramatičnih događaja vezanih uz osmanlijska osvajanja u središnjoj i zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], zajedno s ovim pismom, slao kralju Ferdinandu u [[Beč]]. [[Datoteka:Spomenik i rodna kuća Ivana Kozarca, Винковци.jpg|230px|mini|desno|Spomen kuća Ivana Kozarca.]] Čini se kao su Osmanlije opustošile područje Sv. Ilije još oko 1527. godine na što upućuju najmlađi primjerci ugarskih denara nađenih u arheološkoj ostavi na području Vinkovačkog Novog Sela. Ostava je možda mogla nastati ne zbog neposredne osmanlijske opasnosti već vezano uz teške borbe koje su se te godine u Slavoniji vodile između pristalica [[Ferdinand Habsburg|Ferdinanda Habsburga]] i [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]]. Bilo kako bilo, prostor Vinkovaca se zasigurno 1536. godine nalazio već duboko u prostoru Osmanskog Carstva. Prema jednom osmanlijskom popisu iz [[1550.]] godine u sklopu Ivankovačke nahije navodi se «selo Vinkovci, drugim imenom Ilinci». Ilinci su tada bili pustoselina (mezra) koju su obrađivali žitelji sela Vinkovci, [[Trbušanci]] i [[Ostrovo]]. Prema osmanlijskom popisu iz 1570. godine u sklopu nahije Ivankovo navodi se selo Vinkovci koji su tada imali 17 naseljenih kuća, a zapisana su i imena sedamnaestorice kućedomaćina. Stanovnici ovih Vinkovaca, kao i sela Zalužja obrađivali su zemlju na mezri Ilinci. Misli se kako je veći dio stanovništva Vinkovaca tijekom 16. stoljeća prešao na [kalvinizam], ali je utjecaj kalvinizma donekle potisnuo svećenik Šimun Matković iz Olova. Vizitacija Petra Masarechija iz 1623. godine u ivankovačkoj župi kojoj su tada pripadali i Vinkovci također navodi prisustvo mnogobrojnih kalvina «ilirske» narodnosti. Petar Nikolić [[1660.]] godine navodi i crkvu Sv. Ilije u sastavu ivankovačke župe. Vinkovci su vjerojatno oko 1686. godine zbog ratnih zbivanja bili raseljeni, jer prvi postosmanlijski popis iz 1697. godine navodi kako su se izbjeglice iz Ivankova, Andrijaševaca, Pobrežja, Retkovaca, Prkovaca i Vinkovaca (Vinkovczy) skrivale u šumama i močvarama oko sela Antina. Nakon minule ratne opasnosti, oko 1700. ili 1701. godine iznova su se vratili na svoja stara selišta. Vinkovci su već od ovog razdoblja u području novoformirane Vojne krajine, a već se 1705. i 1708. (Vincocz) godine navode kao crkvena župa. Stara srednjovjekovna župska gotička crkva Sv. Ilije na Meraji vjerojatno je u ovom razdoblju dobila glavnu posvetu sv. Vinku, kako to izričito navodi vizitacija iz 1729. godine. Spominju se i pomoćni [[oltar]]i posvećeni [[Sveti Ivan Nepomuk|sv. Ivanu Nepomuku]] i [[Blažena Djevica Marija|Blaženoj Djevici Mariji]]. Vinkovci tada već broje nešto manje od 500 stanovnika, a značajan porast doživljavaju nakon 1750. godine kada postaju sjedište 7. brodske graničarske pukovnije i njoj pripadajuće 9. vinkovačke satnije. U ovom vremenu središte naselja sa starog srednjovjekovnog položaja oko Meraje seli se na današnje mjesto. Stare antičke ruševine na mjestu središta Cibala poravnavaju se i nasipavaju u cilju stvaranja vojnog vježbališta. Na istom mjestu je još [[1729.]] godine postojao drveni župski stan i kapela, a pedesetih i šezdesetih godina na sve četiri strane vježbališta grade se drveni objekti za potrebe vojske i vojne uprave. Njih će od početka sedamdesetih godina zamijeniti čvrsto zidani reprezentativni barokni objekti: Zapovjedništvo 7. brodske pukovnije (današnja zgrada Gradskog muzeja Vinkovci sagrađena 1775. godine); nova župska crkva Sv. Ivana Nepomuka (današnji Sv. Euzebije i Polion, dovršena 1777. godine); na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće zgrada Pukovnijskog suda (današnji Općinski sud) te sjedište generalata Slavonske vojne krajine te niz drugih javnih i privatnih kasnobaroknih građevina. Stara gotička crkva na Meraji se zapušta te vojnom eraru isprva služi kao skladište odora, a u 19. stoljeću i kao žitno skladište. [[Datoteka:Centar Vinkovaca-Bosut-Центар Винковаца-Босут.jpg|230px|mini|lijevo|Centar grada.]] Pored svega navedenog treba dodati još i Engelovo mišljenje, među ostalim sadržano u njegovoj čestici o srednjovjekovnom naselju Szentillye na mjestu današnjih Vinkovaca, kako je njegovo starije ime zabilježeno u jednoj do sada nepoznatoj ispravi iz 1329. godine bilo Bogdánfalva (Bogdanfolua!). Odgovara li doista Bogdanfolua zapisana 1329. godine u posjedu bana Martina od roda Szente-Mágócsa kasnijim vijestima o Sv. Iliji na mjestu današnjih Vinkovaca, ili nekom drugom posjedu srednjovjekovne Vukovske županije, za sada se ne može pouzdano reći.<ref>{{Citiranje knjige|last=Danijel.|first=Petković,|url=http://worldcat.org/oclc/441350283|title=Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja : (u prostoru današnjih općina Stari Mikanovci, Ivankovo, Andrijaševci, Markušica, Tordinci, Nuštar te grada Vinkovaca)|date=2006|publisher=Gradski muzej|isbn=953-7008-11-8|pages=245−253|oclc=441350283}}</ref> === Turska i Vojna krajina === Vinkovci se prvi put spominju u jednom izvještaju iz 1615. godine, uz napomenu da su nekada bili dobro nastanjeni, a pod Turcima su se rasuli u nekoliko sela. Nakon [[Mohačka bitka|pogibije]] kralja [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II.]] na Mohačkom polju, Turci se sve više zalijeću na ova područja. Vinkovce osvajaju godine 1533. i u gradu se zadržavaju sve do godine 1691, no osim ruševina i pokojeg turcizma u govoru stanovništva, ne ostavljaju velikog traga. Iako se grad oslobodio od Turaka, ipak je još strepio nd mogućih napadaja turske vojske, te je osnovana Vojna krajina u koju su uvršteni i Vinkovci. U gradu je smješten stožer regimente, te se Vinkovci razvijaju u važno vojno i kulturno središte. Grad je bio sjedište Brodske i Gradiške regimente koje su činile brigadu. S obzirom na takav status, ubrzo počinje izgradnja objekata neophodnih za uspješno djelovanje obrambenih snaga. Stoga je izgrađeno veliko vojno vježbalište, a izgradnja je uzela maha za vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U to se doba grad pretvorio u vojnokrajišku jezgru s urbanom fizionomijom panonskog baroknog tipa. S vojnom vlašću počinje sustavna naobrazba. naime, otvoreno je više vojnih učilišta, a od godine 1766. djeluje i vinkovačka klasična gimnazija. Osnovana je u Petrovaradinu, a 1799. premještena je u Vinkovce i postaju potpuna gimanzija. To je jedina vojnokrajiška gimnazija i odigrala je važnu ulogu u izobrazbi brojnih znanih Vinkovčana kao što su Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vanja Radauš i drugi. === 20. stoljeće === [[Datoteka:Винковци (римокатоличка црква)-Vinkovci (rimokatolička crkva) 9.JPG|230px|desno|thumb|[[Crkva sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima]].]] Vinkovci su 1900.g imali oko 8.500 stanovnika. Kada je 1918. g. Hrvatska ušla u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do nove organizacije uprave, kojom su 1921. g. ukinute županije, a osnovane oblasti. Nezadovoljstvo koje se pojavljuje među narodima u novostvorenoj državi 1929. g. dovodi do uvođenja diktature kralja Aleksandra 1929. i ukidanja oblasti i oblasnih skupština. Bivši kotar Vinkovci ulazi u sastav Drinske banovine, no 1931. g. kotarevi Vinkovci, Vukovar, Šid i Ilok prebačeni su u Savsku banovinu. Rat je grad zatekao i 1941. – 1945. godine kada su se na ovom području izvojevale važne bitke, kao što je probijanje srijemskog fronta, kada su gotovo cijelo područje Vojvodine i Slavonije zauzele sovjetske snage. Dan kada su se Nijemci povukli iz Vinkovaca, [[13. travnja]], tijekom komunističke vladavine slavljen je kao dan grada. Tog danas su partizani, pripadnici 38. makedonske i 21. srpske divizije, pobili 40-ak Vinkovčana po ulasku u Vinkovce. Godine 2006. u naselju Slaviji podignut je spomenik Vinkovčanima pobijenim u tom partizanskom pohodu.<ref>M.M.: [https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/u-vinkovcima-spaljena-crvena-zvijezda-petokraka-video/ '' U Vinkovcima spaljena crvena zvijezda petokraka – video''] Maxportal. 23. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> Tijekom [[Holokaust u NDH|Holokausta]] sudbina većine slavonskih i srijemskih Židova, njih oko 3000, bila je zapečaćena u Vinkovcima, odakle je [[Ivan Tolj (1901.)|Ivan Tolj]], zapovjednik ustaške policije u gradu od 1941. do 1944. godine, sredinom 1942. godine rukovodio sabiranjem Židova isprva na nogometnom stadionu NK Cibalije, a zatim u vagone na željezničkom kolodvoru. Vagoni su su zatim bili upućivani u logore smrti [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]]. Tolj je 1945. uhvaćen i osuđen na smrt kao [[ratni zločin]]ac.<ref>Rajka Bućin, “Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”, u Časopis za suvremenu povijest, br. 2, Zagreb, 2021., 615.–630. str.</ref> Nakon Drugog svjetskog rata u novoj Jugoslaviji osnivaju se kotarevi sa sjedištem u Vinkovcima, Vukovaru, Županji. U tom razdoblju usporavan je razvoj industrije na području Slavonije i zapadnog Srijema, ali marljivšću i upornošću njezinih stanovnika i zahvaljujući prirodnom bogatstvima ovoga kraja razvila se napredna poljopriveda i neke industrijske grane. Prvu polovicu 1990-ih obilježio je Domovinski rat, odnosno oružani sukob Republike Hrvatske s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (1991. – 1992.) i snagama [[Republika Srpska Krajina|pobunjeničke srpske paradržave]] (1992. – 1995.). Tijekom lipnja 1991., u selima istočne Slavonije (Bobota, Vera, Negoslavci) uspostavljene su terorističke baze srpskih ekstremista za napade na Osijek, Vinkovce i Vukovar te okolna sela.<ref name="HMDCDR 1991.">[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski Kronologija 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata</ref> Vinkovci su osobito napadani iz Mirkovaca, Markušice, Pačetina i Karadžićeva. [[Datoteka:Vinkovci-(20090523)-Crkva Silaska Sv. duha.jpg|200px|lijevo|thumb|[[Hram Silaska Duha Svetoga u Vinkovcima]].]] Hrvatske su snage početkom srpnja 1991. protjerale četnike sa samog ulaza u Vinkovce, [[17. srpnja]] 1991. munjevitom su akcijom hrvatske snage potisnule srpske teroriste preko "brčanske" pruge i uspostavile liniju prema Mirkovcima. U samom pak napadu na neprijateljske položaje na Mirkovce, iz kojih su neprestano granatirani Vinkovci, hrvatske su postrojbe pretrpjele velike gubitke, a ključnu pomoć srpskim teroristima pružila je JNA.<ref name="HMDCDR 1991."/> Od 28. do 30. kolovoza 1991. u Vinkovcima i Slavonskom Brodu hrvatske su snage zaustavile nekoliko vlakova koji su prevozili oružje i intendantsku opremu JNA koja se povlačila iz Slovenije; ovom akcijom oduzeti su oružje i oprema i podijeljeni slabo naoružanim hrvatskim postrojbama.<ref name="HMDCDR 1991."/> 15. rujna 1991. Vukovar je ostao odsječen od Vinkovaca, a 20. rujna veza je opet uspostavljena.<ref name="HMDCDR 1991."/> 11. listopada u Vinkovce se s manjom skupinom branitelja uspio probiti iz neprijateljskog obruča zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković − Jastreb, u namjeri za dovesti pomoć Vukovaru koji su opkolili velikosrpske snage.<ref name="HMDCDR 1991."/> Sigurnost Vinkovaca u smislu ostanka pod hrvatskom vlašću nije bila potpuna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Osim topničkih napada [[10. veljače]] [[1992.]], srpske snage poduzele su i pješački napad, kojeg su hrvatske postrojbe odbile.<ref>[http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304024347/http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html |date=4. ožujka 2016. }} 1992.</ref> [[1. travnja]] 1992. također je bio snažni napad srpske vojske na Vinkovce; tad su tri osobe poginule, a devet ranjeno.<ref>[http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7450:1-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 Dragovoljac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111123135435/http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7450:1-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 |date=23. studenoga 2011. }} Na današnji dan u Domovinskom ratu − 1. travnja</ref> Raspadom komunističke Jugoslavije, u neovisnoj Hrvatskoj obnavlja se 1992. g. županija pod imenom Vukovarsko-srijemska u čijem se sastavu našao i grad Vinkovci. Grad je jedno vrijeme bio upravno sjedište županije dok uvjeti nisu dopustili da se nakon mirne reintegracije okupiranog Podunavlja ured premjesti u Vukovar. === Gradsko vijeće – sastav (mandat 2025.–2029.) === Gradsko vijeće Vinkovaca broji 19 vijećnika.<ref name="konstituiranje">{{Citiranje weba|title=Ilija Cota novoizabrani predsjednik Gradskog vijeća Vinkovaca|url=https://novosti.hr/ilija-cota-novoizabrani-predsjednik-gradskog-vijeca/|website=Novosti.hr|date=2025-06-10|access-date=2026-08-15}}</ref> Vlast u Gradu Vinkovcima obnaša koalicija Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), Domovinskog pokreta (DP) i Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), koja je na izborima osvojila natpolovičnu većinu od 11 mandata.<ref name="rezultati">{{Citiranje weba|title=VINKOVCI Natpolovična većina HDZ-u u Vijeću; evo tko su novi gradski vijećnici!|url=https://vinkulja.hr/2025/05/vinkovci-natpolovicna-vecina-hdz-u-u-vijecu-evo-tko-su-novi-gradski-vijecnici/|website=Vinkulja.hr|date=2025-05-30|access-date=2026-08-15}}</ref> '''Predsjednik Gradskog vijeća''': Ilija Cota<br> '''Potpredsjednica Gradskog vijeća''': Mirela Fabijan<br> '''Potpredsjednica Gradskog vijeća''': Anica Birač<ref name="sluzbena">{{Citiranje weba|title=Vijećnici Gradskog vijeća – Saziv 2025.–2029.|url=https://vinkovci.hr/gradsko-vijece|website=Grad Vinkovci|access-date=2026-08-15}}</ref> Zastupljenost u Vijeću prema strankama/listama: * HDZ – HSU – DP – HSLS: 11 vijećnika * MOST – Hoćemo pravedno – Hoćemo (lista Gorana Kajkića): 4 vijećnika * SDP: 3 vijećnika * DOMiNO: 1 vijećnik<ref name="rezultati" /> {| class="wikitable" |+ Vijećnici Gradskog vijeća Vinkovaca (mandat 2025.–2029.) ! # !! Ime i prezime !! Dužnost !! Stranka/lista |- | 1. || Drago Kosijer<ref group="n">Ušao u Vijeće umjesto Josipa Romića, čija je vijećnička dužnost nespojiva s dužnošću gradonačelnika.</ref> || || HDZ |- | 2. || Ivan Kubiček<ref group="n">Ušao u Vijeće umjesto Danijele Slipčević.</ref> || || HDZ |- | 3. || Mladen Karlić || || HDZ |- | 4. || Ilija Cota || predsjednik Vijeća || HDZ |- | 5. || Ivan Cvitković || || HDZ |- | 6. || Domagoj Bujadinović || || HDZ |- | 7. || Josip Krpan || || HDZ |- | 8. || Mario Dražić || || HDZ |- | 9. || Anja Pejić || || HDZ |- | 10. || Mirela Fabijan || potpredsjednica Vijeća || HDZ |- | 11. || Zrinka Mikić<ref group="n">Nije bila navedena u dijelu popisa koji je korisnik dostavio sa službene stranice; preostaje iz sekundarnih izvora — provjeriti izravno na vinkovci.hr/gradsko-vijece prije objave.</ref> || || HDZ |- | 12. || Goran Kajkić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 13. || Antonela Krznarić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 14. || Ivan Marić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 15. || Željko Turda || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 16. || Davor Benić || || SDP |- | 17. || Goran Hefer || || SDP |- | 18. || Anica Birač || potpredsjednica Vijeća || SDP |- | 19. || Stjepan Andabak || || DOMiNO |} <references group="n" /> == Izvori == {{Izvori}} == Stanovništvo == [[Datoteka:Spomenik Josipa Kozarca u Vinkovcima-Споменик Јосипа Козарца у Винковцима 1.jpg|230px|desno|thumb|Spomenik Josipu Kozarcu.]] U gradu Vinkovcima po popisu stanovništva 2021. živi 30 842 stanovnika. Stanovništvo po gradskim naseljima − popis 2021.: * Vinkovci − 28.111 * [[Mirkovci]] − 2731 Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti prema popisu iz 2021.:<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2022-10-01|website=template.gov.hr}}</ref> * [[Hrvati]] − (28.981) 93,97 % * [[Srbi]] − (1076) 3,5 % * [[Mađari]] − (124) 0,4 % Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz [[1991.]] godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: * [[Hrvati]] − 78.313 * [[Srbi]] − 13.170 * [[Mađari]] − 1644 * [[Bošnjaci]] − 342 * [[Rusini]] − 209 * [[Jugoslaveni]] i ostali − 4806 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vinkovci |p1857=4493 |p1869=5773 |p1880=7315 |p1890=8123 |p1900=9832 |p1910=11670 |p1921=12640 |p1931=16038 |p1948=18633 |p1953=20834 |p1961=25313 |p1971=31605 |p1981=35944 |p1991=38580 |p2001=35912 |p2011=35312 |p2021=30842 |napomena=Nastao iz stare općine Vinkovci. U 1991. smanjen izdvajanjem dijela područja koji je pripojen općini Nuštar, za koju sadrži dio podataka do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vinkovci |p1857=3632 |p1869=4802 |p1880=6117 |p1890=6954 |p1900=8634 |p1910=10455 |p1921=11421 |p1931=14724 |p1948=17219 |p1953=19179 |p1961=23192 |p1971=29106 |p1981=33004 |p1991=35347 |p2001=33239 |p2011=32029 |p2021=28111 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Mirkovci. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Mirkovci. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Vinkovačko Novo Selo. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Mjesni odbori == U sastavu Vinkovaca nalazi se 12 mjesnih odbora:<ref>{{Citiranje weba|title=Mjesna samouprava|url=https://grad-vinkovci.hr/hr/mjesna-samouprava|url-status=live|access-date=2025-06-22|website=Grad Vinkovci}}</ref> * Lenije * Stjepan Radić, poznatiji kao Radićev blok * Centar * Kolodvor, poznatiji kao Kolodvor kvart * Dvanaest redarstvenika, poznatiji kao Vrtno naselje * [[Vinkovačko Novo Selo]] * Lapovci * Ban Jelačić * Zagrebački blok * Slavija * Mala Bosna, poznatija kao Gortanovo naselje * Mirkovci == Gospodarstvo == * Hrvatske željeznice * Dilj d.o.o., članica [[Nexe grupa|NEXE grupe]] − 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa * Spačva d.d. drvna industrija − proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira === Turizam === '''Ugostiteljska ponuda''' U Vinkovcima je razgranata [[Turizam|turistička]] i ugostiteljska ponuda raznih [[hotel]]a, te oko trideset specijaliziranih [[restoran]]a, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom [[grad]]u, a jedan dio uz prometnice. '''[[Seoski turizam]]''' [[Datoteka:Bosut - panoramio (4).jpg|230px|lijevo|thumb|[[Bosut]].]] Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne [[1975.]] godine da se drevne ljepote bogate i lijepe [[Slavonija|Slavonije]] iskoriste za razvoj [[Seoski turizam|seoskog turizma]], jer su [[Selo|sela]] [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Ivankovo]], [[Rokovci]], [[Andrijaševci]], [[Lipovac]] i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na [[Meandar|meandrima]] rijeka [[Bosut]], [[Biđ]], [[Spačva]], [[Studva]] i njihovim pritocima. Osobito su poznati "Virovi" kod Otoka − prirodnog fenomena skoro netaknute šumske prirode. I danas osim čiste prirode i odmora u tišini, šetnji, [[lov]]u, [[Ribolov na jezeru|ribolovu]] gost se može uključiti u seoske poslove sa svojim domaćinom i uživati u poznatim slavonskim specijalitetima. Sva ta [[Selo|sela]] sačuvala su svoj izvorni izgled, svoje narodne običaje, svetkovine, narodne nošnje, igre i vesele [[Šokci|šokačke pjesme]]. '''Lovni turizam''' Ova vrsta turizma ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su [[Obični jelen|jelen obični]] i [[jelen lopatar]] poznati u cijeloj [[Europa|Europi]] te [[Divlja svinja|divlje svinje]] i [[fazan]]i. Nadomak gradu poznata su lovišta : "Kunjevci", "Spačva" i "Merolino". '''[[Ribolov na jezeru|Ribolov]]''' Ribolov je moguć na [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Bosut]], [[Spačva]], [[Studva]], Otočkim i Bošnjačkim virovima. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] obiluju [[Slatka voda|slatkovodnim]] [[Ribe|ribama]]: [[šaran]], [[smuđ]], [[som]], [[linjak]], [[grgeč]], [[karas]] i [[štuka]]. [[Ribolov na jezeru|Športski ribolov]] se također njeguje od davnih dana na području Vinkovaca, i nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, vidjeti brojne ribiče kako se natječu uz Bosut u samom centru grada. === Vinkovačke jeseni === {{Glavni|Vinkovačke jeseni}} '''Vinkovačke jeseni''' [[Datoteka:Vinkovci Zeljeznicka stanica.JPG|230px|mini|desno|Željeznički kolodvor u Vinkovcima.]] U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne [[Slavonija|Slavonije]] i [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], već više od pet desetljeća održavaju se u mjesecu rujnu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a, pa čak i cijele Hrvatske. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja [[Europa|Europe]] i [[SAD|Amerike]]. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu [[1966.]] godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje. Godine [[1970.]] uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] i [[Rusini|Rusina]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iz [[Petrovci|Petrovaca]]. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[poljska|Poljske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[SAD]]. Od [[1977.]] godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od [[1990.]] godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore. Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri koje se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od [[1993.]] godine iz Vukovarsko-srijemske županije. Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]] i [[Đakovački vezovi|Đakovačkim vezovima]]. [[Datoteka:Željeznička stanica u Vinkovcima -Жељезничка станица у Винковцима 2.jpg|mini|230px|lijevo|Unutrašnjost željezničkoga kolodvora u Vinkovcima.]] Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi [[HRT]]. Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od [[1974.]] godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice. Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača. Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 6.JPG|230px|mini|desno|Gradska jezgra.]] Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, [[1970.]] godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje [[1971.]] godine prerastaju u Dječje jeseni. Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima. Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti. == Kultura i sport == [[Datoteka:Винковци (библиотека)-Vinkovci (biblioteka) 10.JPG|230px|mini|lijevo|[[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]].]] ===Kazalište=== Kazališna tradicija u Vinkovcima seže u daleku [[1917.]] godinu kada je Diletantsko kazalište izvelo ''Prosce'' [[Iso Velikanović|Ise Velikanovića]]. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Narodno kazalište]] Vinkovci izvelo je [[5. srpnja]] [[1945.]], odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo ''Požar strasti'' [[Josip Kosor|Josipa Kosora]]. Slijede ''Inoče'' [[Joza Ivakić|Joze Ivakića]] (1966.), ''Graničari'' [[Josip Freudenreich|Josipa Freudenreicha]] (1971.), dramatizirani roman ''Đuka Begović'' [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (1974.), ''Šokica'' [[Ilija Okrugić|Ilije Okrugića]] (1976.), dramatizirani ''Mrtvi kapitali'' [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] (1977.), ''Pouzdani sastanak'' Joze Ivakića (1978.), mjuzikl I. Boždara i Davora Kačića ''Bećarske vatre'', dramatizirani ''[[Satir iliti divji čovik]]'' [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljković]] (1982.) i druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. [[Franjo Jelinek Beli]] bio je izvrstan Đuka Begović. Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su [[Vanja Drach]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Fici]], [[Mate Ergović]], [[Žarko Mijatović]], [[Jasna Bašić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelji kazališta zaslužni su za njegov uspon [[Vojin Dubajić]], [[Vladimir Rem]] i [[Miroslav S. Mađer]]. Osobito uspješan redatelj bio je [[Himzo Nuhanović]], višegodišnji scenarist otvorenja [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]. Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac [[Fabijan Šovagović]], kao izvrstan [[Đuka Begović]] i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom. Od 1998. godine kazalište nosi naziv Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci.<ref>[https://web.archive.org/web/20201126062605/https://www.kazaliste-vinkovci.hr/o-kazalistu/ O Gradskom kazalištu Joza Ivakić Vinkovci], www.kazaliste-vinkovci.hr ([[Internet Archive|IA]])</ref> === Film === Od 2017. godine u Vinkovcima se održava [[Filmski festival glumca]]. === Likovna umjetnost === Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su [[Albert Kinert]] (grafički list Satir), [[Branko Ružić]] (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i [[Rudolf Švagel Lešić]] (poprsje [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]). [[Vanja Radauš]], akademski kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljkovića]], [[Josip Kozarac|Josipa]] i [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]], [[Josip Kosor|Josipa Kosora]], [[Josip Lovretić|Josipa Lovretića]], [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]] i drugih značajnih osoba. Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; [[Ivan Domac]], pokazivao zanimanje za [[pejzaž]]; Božidar Kopić, slikao [[portret]]e, [[akt]]ove i pejzaže; Joza Mataković, slikar i scenograf, autor znaka [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]; Đurđena Zaluški, trajno vezana uz motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; [[Dubravko Mataković]], jedan od vodećih suvremenih hrvatskih majstora stripa, kiparica [[Alojzija Ulman]], kao i mnogi drugi. === Književnost === Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] obogaćivao se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. [[Matija Antun Reljković]], glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Osim spjeva "Satir iliti divji čovik", napisao je "Novu slavonsku i nimačku gramatiku". U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] najznačajnija književna ličnost je [[Josip Kozarac]], moderni nastavljač ideja Reljkovićevih. [[Josip Lovretić]], pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; [[Josip Kosor]], romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; [[Joza Ivakić]], svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru pučkog teatra; [[Josip Bogner]], piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; [[Ivan Kozarac]], njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije. === Glazba === Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti [[Josip Runjanin|Josipa Runjanina]] (1821. – 1878.), uglazbitelja [[Hrvatska himna|hrvatske himne]], osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti. U Vinkovcima je [[1948.]] osnovana Gradska muzička škola, [[1971.]] postala je osnovna muzička škola, a danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja. Početci rocka u Vinkovcima datiraju u 1960-te. U prvoj polovici šezdesetih u Vinkovcima su osnovani ''Mirni konji''.<ref>[http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf Zavičajni muzej Našice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310192627/http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf |date=10. ožujka 2021. }} Povijest našičke rock scene. Uredio: Petar Hajek. Zavičajni muzej Našice. Našice. 2017. {{ISBN|978-953-7606-23-7}} . Str. 9 (pristupljeno 10. rujna 2019.)</ref> Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se ''[[Dike]]'', ''[[Bosutski bećari]]'', ''[[Sinovi ravnice]]'' i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je [[dance]] skupina ''[[Colonia]]'' − danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj (dva člana su iz Vinkovaca dok je pjevačica iz Županje), a na hrvatskoj rock sceni skupina ''[[Majke]]''. 1990-ih je djelovao i rock-sastav [[Kojoti]], dok je danas najistaknutiji sastav ''[[Septica]]''. No, posebno treba naglasiti vinkovačku punk-rock scenu iz 80tih godina 20. stoljeća, kada su dominirali sastavi kao što je [[Pogreb X]], [[The Užas]], [[Špilšul]], [[Satan Panonski]], [[Brener depilacija]] i mnogi drugi. U suvremenom glazbenom kontekstu Vinkovaca prisutna je i hip-hop scena. Među izvođačima se navodi Dalibor Bartulović,<ref>{{cite web |naslov=Gdje je danas Shorty koji pjeva hit ''Dođi u Vinkovce'' |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/nekad-i-sad/gdje-je-danas-shorty-koji-pjeva-hit-dodji-u-vinkovce---945084.html |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Dnevnik.hr }}</ref> poznat pod umjetničkim imenom [[Shorty]], reper iz Vinkovaca, najpoznatiji po pjesmi ''Dođi u Vinkovce'' <ref>{{cite web |prezime=Grgić |ime=Barbara |naslov=Shorty se proslavio pjesmama o Vukovaru i Vinkovcima, a onda se naglo povukao: Evo gdje je danas |url=https://www.dnevno.hr/magazin/shorty-se-proslavio-pjesmama-o-vukovaru-i-vinkovcima-a-onda-se-naglo-povukao-evo-gdje-je-danas-2266378/ |datum=16. studenoga 2023. |izdavač=Dnevno.hr }}</ref> Pjesma je u hrvatskim medijima opisana kao njegov najprepoznatljiviji rad te je snažno povezana s gradom, a pojedini je mediji opisuju i kao gotovo himnu Vinkovaca. Miroslav Štivić autor je refrena i dijela glazbe pjesme. Pjesma se izvodi na javnim događanjima povezanima s gradom.<ref>{{cite web |naslov=Večer nostalgije – Shorty ponovno uzeo mikrofon |url=https://novosti.hr/vecer-nostalgije-shorty-ponovno-uzeo-mikrofon/ |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Novosti.hr }}</ref> === Šport === [[Datoteka:Stadion Cibalije u Vinkovcima-Стадион Цибалије у Винковцима 2.jpg|230px|mini|desno|Stadion Cibalije, Vinkovci.]] ;Nogomet: * [[HNK Cibalia]] (od 1947. do 1990. znana i kao Dinamo Vinkovci) * [[NK Dilj Vinkovci|NK Dilj]] * [[NK Vinkovci]] * [[MNK Vinkovci]] * [[MNK Aurelia]] ;Košarka: * [[KK Vinkovci]]<ref>*[http://www.kk-vinkovci.hr/ KK Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090909233617/http://www.kk-vinkovci.hr/ |date=9. rujna 2009. }}</ref> ;Odbojka: * [[ŽOK Cestorad Vinkovci|ŽOK Cestorad]] * [[SK Lokomotiva]] * [[TK Vinkovci]] ;Rukomet: * [[RK Spačva Vinkovci|RK Spačva]] ;Boćanje: * [[boćarski klub Lapovci − Dilj|BK Lapovci − Dilj]] * [[boćarski klub Mladost − Cestorad|BK Mladost − Cestorad]] * [[boćarski klub Vinkovci|BK Vinkovci]] * BK Novoselac ;Plivanje: * [[Plivački klub Orion]]<ref>*[http://pk-orion.hr/ Plivački klub Orion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422212446/http://pk-orion.hr/ |date=22. travnja 2018. }}</ref> * [[Vinkovački plivački klub]] ;Biciklizam: * [[BK Sokol-Cestorad]] ;Kuglanje: * [[kuglački klub Dilj-Obrtnik Vinkovci]] ;Taekwondo: * [[Taekwondo klub Sajnami Vinkovci]]<ref>*[http://www.taekwondo-sajnami.hr/ Taekwondo klub Sajnami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928110811/http://www.taekwondo-sajnami.hr/ |date=28. rujna 2009. }}</ref> ;Atletika: * [[AK Cibalia Vinkovci]]<ref>*[http://www.ak-cibalia.hr AK Cibalia Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109180253/http://ak-cibalia.hr/ |date=9. siječnja 2016. }}</ref> ;Karate: * [[Karate klub Vinkovci]] * Karate klub Galaxy ;Lov i ribolov: * [[ŠRU Bajer]] * [[LD Sloga]] ;ostalo: * Odred izviđača "Vinkovci"<ref>[http://www.oi-vinkovci.hr Odred izviđača "Vinkovci"]</ref> [[Međunarodni šahovski turnir Vinkovci|Međunarodni šahovski turnir 'Vinkovci']] održao se prvi puta 1970. i na njemu je nastupila većina igrača koji su igrali na [[Turnir mira|Turniru mira]] u Zagrebu iste godine. To izdanje turnira bilo je jedan od najjačih svjetskih turnira u tom desetljeću. Nakon toga neredovito se održavao do dvijetisućitih, ali nikad više na toj razini. == Obrazovanje == ===Osnovne škole=== * Osnovna škola Antuna Gustava Matoša * Osnovna škola Bartola Kašića * Osnovna škola Josipa Kozarca<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417223214/http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |archive-date=17. travnja 2012. |access-date=3. lipnja 2012.}}</ref> * Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića * Osnovna škola Vladimira Nazora<ref>[http://www.os-vnazora-vk.skole.hr// Službena stranica Osnovne škole Vladimira Nazora Vinkovci]</ref> * Osnovna škola Ivana Mažuranića<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-imazuranica-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Ivana Mažuranića |archive-url=https://web.archive.org/web/20120906003556/http://os-imazuranica-vk.skole.hr/ |archive-date=6. rujna 2012. |access-date=22. travnja 2012.}}</ref> * Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina ===Srednje škole=== * [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića]] * Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca * Tehnička škola Ruđera Boškovića * Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića * Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara * Drvodjeljsko-tehnička škola * Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci * Srednja glazbena škola Josipa Runjanina ===Fakulteti=== * Poljoprivredni fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Filozofski fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Građevinski fakultet Osijek − 7. stupanj − ogranak Vinkovci * Šumarski fakultet Zagreb − ogranak Vinkovci ===Ostalo=== * [[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]] == Udruge == * Klub ljubitelja željeznice * Astronomsko društvo "Oton Kučera" * [[Odred izviđača Vinkovci|Odred izviđača "Vinkovci"]] * Kinološko športski klub "Cibalia" Vinkovci * Mladež gradskog društva Crvenog križa" Vinkovci == Poznate osobe == [[Datoteka:Josip Kozarac.jpg|150px|desno|thumb|[[Josip Kozarac]], hrvatski književnik]] [[Datoteka:Josip_Runjanin.png|150px|desno|thumb|[[Josip Runjanin]] hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”]] {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Vinkovci}} {{div col|cols=2}} * [[Mario Banožić]], hrvatski političar * [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik * [[Branka Batinić]], hrvatska stolnotenisačica * [[Ivan Bošnjak]], hrvatski nogometaš * [[Dubravka Brezak Stamać]], hrvatska književnica i političarka * [[Duje Čop]], hrvatski nogometaš * [[Satan Panonski|Ivica Čuljak]] (Satan Panonski), hrvatski pjevač * [[Vanja Drach]], hrvatski glumac * [[Sveti Euzebije i Polion|Euzebije i Polion]], sveci * [[Mirko Filipović]], hrvatski borac borilačkih vještina i političar * [[Ivan Ladislav Galeta]], hrvatski umjetnik * [[Carl Heitzmann]], austrougarski liječnik i ilustrator * [[Đuro Hranić]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] * [[Mario Kasun]], hrvatski košarkaš * [[Slavko Kopač]], hrvatsko-francuski slikar i kipar * [[Ivan Kozarac]], hrvatski književnik * [[Josip Kozarac]], hrvatski književnik * [[Rikard Lang]], hrvatski ekonomoist * [[Danijel Ljuboja]], srpski nogometaš * [[Dina Merhav]], izraelska kiparica * [[Zdravko Miljak]], hrvatski rukometaš * [[Klara Perić]], hrvatska odbojkašica * [[Tomislav Peternek]], srpski fotograf * [[Vanja Radauš]], hrvatski kipar, slikar i književnik * [[Matija Antun Relković]], hrvatski književnik * [[Josip Runjanin]], hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]” * [[Shorty]], hrvatski reper * [[Rudolf Sremec]], hrvatski redatelj i scenarist * [[Stjepan Šejić]], hrvatski crtač stripova * [[Rade Šerbedžija]], hrvatski glumac * [[Ferdo Šišić]], hrvatski povjesničar * [[Mile Škorić]], hrvatski nogometaš * [[Josip Šokčević]], hrvatski ban * [[Sava Šumanović]], srpski slikar * [[Vesna Tominac Matačić]], hrvatska glumica * [[Valens]], rimski car * [[Valentinijan I.]], rimski car * [[Mladen Vulić]], hrvatski glumac * [[Gabrijela Žalac]], hrvatska političarka {{div col end}} == Gradovi prijatelji == *{{Z|MAK}} [[Ohrid]] *{{Z|HRV}} [[Koprivnica]] *{{Z|BIH}} [[Široki Brijeg]] *{{Z|ITA}} [[Camponogara]] *{{Z|NJE}} [[Kenzingen]] == Povelja o prijateljstvu gradova i Klub prijatelja == U najtežim trenucima Domovinskog rata, krajem 1991. godine, kada su Vinkovci i cijela Hrvatska trebali pomoć, javilo se puno ljudi velikog srca iz Njemačke koji su željeli pružiti utočište djeci iz Hrvatske. Na inicijativu Lucije Gnant i Rudija Nadlera, odazvale su se humanitarne organizacije iz brojnih gradova Okruga Emmendingen. Krajem prosinca 1991. godine 150 djece s vinkovačkog područja našlo je spas od ratnih zbivanja kod njima do tada potpuno nepoznatih ljudi u gradovima Okruga Emmendingen, između ostalih i u Kenzingenu gdje su ostali pola godine. Tako je započeto veliko prijateljstvo, koje je preraslo i u kumstvo među obiteljima, ali je započela i uzorna suradnja Njemačkog Crvenog križa Okruga Emmendingen i Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Vinkovci koje traje gotovo četvrt stoljeća. S obzirom na odlične rezultate provedenih partnerskih projekata društava Crvenog križa, a posebno razmjena mladih iz Kenzingena i Vinkovaca,koje su snažno podržavali predstavnici lokalnih vlasti, rođena je ideja o službenom potpisivanju Povelje o prijateljstvu gradova Kenzingena i Vinkovaca, što je svečano učinjeno 2. svibnja 2002. godine u Vinkovcima. Nakon 5 godina provedbe planiranih zajedničkih projekata, u Kenzingenu su 8. srpnja 2007. godine gradonačelnik Kenzingena Matthias Guderjan i gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić svečano potpisali Povelju o partnerstvu gradova kojom se obvezuju dotadašnju uzornu humanitarnu suradnju proširiti na političkom,gospodarskom, kulturnom, obrazovnom i športskom planu, a posebnu pažnju posvetiti njegovanju susreta mladih. Ovo partnerstvo je zasigurno među najuspješnijim i najživotnijim u Europi jer u njemu sudjeluju doslovno stotine stanovnika obaju gradova, koji bogatstvom različitosti svoje kulturno-povijesne baštine koju prezentiraju naizmjeničnim gostovanjima glazbenih, folklornih i likovnih umjetnika, organiziranjem političkih radionica, prenošenjem gospodarskih iskustava i upoznavanjem obrazovnog sustava doprinose ostvarenju ideje europskog jedinstva. == Povezani članci == * [[Akvilino srebro]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.vinkovci.hr/ Službena stranica Vinkovaca] *[http://www.vinkovci.com.hr/ Portal grada Vinkovaca] *[http://www.cibalae.com/ Vinkovački magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916180544/http://www.cibalae.com/ |date=16. rujna 2016. }} {{GiO VSŽ}} {{Vinkovci}} [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Srijem]] [[Kategorija:Vinkovci| ]] p5tc4iuhyd0fygry69uzaiv66slfm2d 7578250 7578049 2026-08-16T05:22:46Z ZapadVK 332521 /* Šport */ 7578250 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Vinkovci |vrsta = naselje i grad |grb = Vinkovci (grb).gif |članak o grbu = Grb Vinkovaca |zastava = |slika = Cibalae-Vinkovci-Винковци-Winkowitz.png |opis slike = Kolaž Vinkovci |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Josip Romić]] ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|2 gradska naselja]] |površina = 94,2 |površina uža = 68,2 |visina = <!--| broj stanovnika = 32.029 |stanovništvo_godina = 2001--> |z. širina = 45.28 |z. dužina = 18.80 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 30842 |stanovništvo uže = 28111 |svetac = [[Sveti Ilija]] |dan = [[20. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 32100 Vinkovci |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VK |web = {{URL|https://grad-vinkovci.hr/}} |bilješke = }} '''Vinkovci''' su grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopisni položaj == Vinkovci se nalaze na samome sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]] na rijeci [[Bosut]]. Udaljeni su samo 20 kilometara od grada [[Vukovar]]a koji je sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Grad i njegovo šire područje nalazi se na 78 – 125 metara nadmorske visine s površinom od 102 805 hektara od čega 60 623 hektara čine oranice, a 29 149 ha prekriveno je pretežito [[hrast]]ovim i [[jasen]]ovim [[šuma]]ma s blagom kontinentalnom klimom te dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina. Prostire se uz [[Bosutska nizina|Bosutsku nizinu]], autocestu i željezničku prugu koje spajaju [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] s [[Bliski istok|Bliskim istokom]] te [[Srednja Europa|Srednju Europu]] s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. == Povijest == [[Datoteka:Vinkovci treasure 2.jpg|230px|desno|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! -->Vinkovci su najstariji grad u Europi kontinuirano naseljen 8200 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> === Prapovijest === <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --> Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze [[starčevačka kultura|starčevačke kulture]] [[neolitik]]a, i kontinuiranog življenja i postojanja naselja/grada duljeg od 8200 godina.<ref>Bogomil Obelić, Marija Krznarić Škrivanko, Boško Marijan, Ines Krajcar Bronić (2004.), [https://www.researchgate.net/publication/289769914_Radiocarbon_Dating_of_Sopot_Culture_Sites_Late_Neolithic_in_Eastern_Croatia Radiocarbon Dating of Sopot Culture Sites (Late Neolithic) in Eastern Croatia], Radiocarbon 46 (1), str 246.</ref> Tri autohtone kulture, sopotska i [[vučedolska kultura]], te [[vinkovačka kultura]], nastanjivale su šire područje grada od 4000-1600 g. pr. Kr. U starijem [[Željezno doba|željeznom dobu]] područje grada naselili su [[Iliri]], a u mlađem [[Kelti]] koji su se ubrzo stopili s Ilirima. Najstariji indoeuropski [[kalendar Orion]] pronađen je na području današnjih Vinkovaca prilikom iskapanja u blizini današnjeg hotela Slavonija 1978. godine.<ref>https://www.stoperica.hr/natjecanje/orion-5km-%E2%80%93-fingerprint-of-vinkovci/129</ref> === Antika === <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --> Na vrhu najsjevernije točke Bosutskog meandra, na povišenoj lijevoj obali koja se prema sjeveroistoku lagano podiže u vukovarski lesni ravnjak, nastalo je prapovijesno naselje čiji kontinuitet pratimo do današnjih dana. Iznad slojeva starčevačke, sopotske, vučedolske, vinkovačke, kompleksa brončanodobnih i željeznodobnih kultura, smjestilo se i rimsko naselje. Prethodnica su bila naselja u kojima su živjeli [[Skordisci]], ono tipa oppidum poznato kao Dirov brijeg jugozapadno od Cibala i naselje na Ervenici koje se uklopilo u raster Cibala. Ako su lokalni [[Kelti]] i došli u sukob s Rimljanima, arheološki materijal to ne pokazuje. Vidljivi su međutim, tragovi keltskog keramičarstva čiji oblici se mogu pratiti i nakon osnutka rimskog naselja. Upitno je i postojanje vojnog logora na području Cibala, s obzirom na činjenicu da iz grada i okolice potječe vrlo malen broj nalaza koji se mogu vezati uz vojsku. Ako je neka postrojba i boravila u blizini grada, onda se radi o lokaciji koja još nije utvrđena. Cibale su se smjestile na pravcu dva glavna puta, [[Aquileia]] − [[Ptuj|Poetovio]] – [[Mursa]] – Cibalae – [[Sirmium]] – Singidunum i [[Siscia]] – [[Sirmium]] u provinciji Pannonia Secunda. Uz blizinu limesa i povezanost s Mursom, Cibale predstavljaju važno čvorište na razmeđi puteva i njihov položaj je idealan za opskrbno komunikacijski centar. Naselje na Dirovom brijegu vjerojatno prestaje funkcionirati početkom 1. stoljeća. Osnovu populacije rimskog grada čine domaći stanovnici kojima se pridružuju doseljenici iz ostalih dijelova carstva. Do nedavno su najraniji nalazi s područja Cibala potjecali s nalazišta Liskovac, oko 1,5&nbsp;km od samog grada gdje su pronađeni nalazi iz sredine 1. stoljeća, no novija istraživanja su otkrila ostatke arhitekture iz 1. stoljeća na prostoru današnjeg Korza. Municipalni status grad dobiva za [[Hadrijan]]a (117. – 138.) kao i mnogi drugi rimski gradovi (Andautonia ([[Šćitarjevo]]), Mursella (Kisárpas?, Mađarska), Carnuntum (Bad Deutch Altenburg, Austrija), Aquincum (Budimpešta, Mađarska), Aqua Balisae (Daruvar), Bassianae (Petrovci, Srbija)...). Markomanski ratovi (167. – 180.) se ne odražavaju na arheološkom materijalu, ali vjerojatno je došlo do generalne krize ako sam grad i nije bio neposredno ugrožen i izložen borbama. Slično kao i u Mursi, nakon razdoblja krize uslijedio je period procvata za vrijeme Severske dinastije (193. − 235.). Cibale su uzdignute na status kolonije carskim dekretom u isto vrijeme kada i [[Carnuntum]] ([[Bad Deutch Altenburg]]), [[Aquincum]] (Budimpešta, Mađarska), [[Bassianae]] (Petrovci, Srbija) i [[Brigetio]] ([[Komárom Szóny]], Mađarska). Ovu fazu urbanizacije započeo je [[Septimije Sever]] (193. – 211.), a nastavio je njegov sin [[Karakala]] (198. – 218). Koji je od dvojice careva dodijelio status kolonije ostaje otvoreno pitanje, iako natpisi koji svjedoče o proputovanju Septimija Severa kroz Panoniju ukazuju na to da se vjerojatnije radi o ocu, čime puno ime kolonije glasi ''Colonia Aurelia Cibalae''. Nakon proglašenja kolonijiom slijedi faza stabilnog razvoja koja traje do Konstantinovske dinastije (305. – 363.), kada Cibale doživljavaju brz procvat i velike promjene. Mnoštvo građevina se može datirati upravo u 4. stoljeće i vrlo velika količina numizmatičkih nalaza potječe iz istog razdoblja. Značajan događaj koji se odvio u blizini grada 8. ožujka 314. ili 316. godine je bitka između [[Konstantin]]a (306. – 337.) i [[Licinije]] (318. – 324.). Iako brojčano nadmoćniji, Licinije je izgubio bitku nakon koje je uslijedilo primirje. Ovaj se događaj vrlo slabo dokumentira u arheološkom materijalu, osim u velikoj količini novca, ali su izvori vjerno opisali mjesto i tijek bitke. Postoje pretpostavljene lokacije logora i položaja same bitke ali ih treba potvrditi sustavnim istraživanjima. Grad se i dalje živo razvija, istraživanja provedena tijekom 2008. i 2009. godine na raznim lokacijama u gradu pokazuju procvat gradnje i uređenja za vijeme Valentinijana i Valensa. Ova faza traje do 378. godine kada nakon bitke kod Hadrijanopola dolazi do raspada sustava rimskog provincijalnog života u Panoniji. Na materijalu nije vidljivo stradavanje u Vizigotskim pljačkaškim provalama, ali grad vjerojtano zahvaća opća kriza i depopulacija te se može pretpostaviti da se život nastavlja na smanjenoj površini. Da određeni uvjeti za život i dalje postoje pokazuju i brojni nalazi Gepdiskog porijekla. [[Datoteka:Vinkovci treasure 1.jpg|230px|lijevo|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] Na ovom mjestu treba istaknuti i dvije osobe koje možemo poimence nabrojiti, a od iznimne su važnosti. Radi se o dva cara, [[Valentinijan I.]](364. – 375.) i [[Valens]] (364. – 378.), obojici rođenim u Cibalama, čiji je otac [[Gracijan]] također bio iz Cibala. Valentinijan, stariji od braće, rođen 321. godine, počinje vojnu karijeru potaknut ocem što rezultira njegovim izborom za cara 25. veljače 364. godine u Nikeji. U cijelosti, njegova se vladavina može ocijeniti kao vrlo uspješna. Slovi kao posljednji veliki zapadni car. Posljednji je koji je uspješno ratovao i koji je uspješno branio granice carstva i upravo mu je velika vojna vještina poslužila u uspostavljanju impresivne kerijere. Najveća mu je mana, kao i ocu i bratu, čini se obiteljska odlika, vrlo buran temperament i snažni izljevi bijesa. Umire 375. godine pored Brigetia za mirovnih pregovora s germanskim plemenom Quada. Ono što su kroničari opisali danas se pretpostavlja da je smrt od moždanog udara kojem je prethodilo vikanje na izaslanike. Njegov brat Valens, rođen u kolovozu 328. godine, vlada istočnim dijelom carstva od 28. ožujka 364. godine kada ga Valentinijan proglašava suvladarom u Hebdomonu, vojnom logoru nedaleko Konstantinopola. Njegova se vladavina ne može opisati tako blistavo, ako je vjerovati izvorima, iako se iskazao kao vrlo dobar zakonodavac i upravitelj. Glavni je razlog njegove nepopularnosti činjenica da je bio Arijanac, te su ga ranokršćanski izvori prikazivali u vrlo lošem svjetlu. Dvije su verzije Valensove smrti. Jedna kaže da je Valens poginuo pogođen strijelom, dok druga verzija govori da se Valens s nekolicinom vojnika sklonio u jednu utvrđenu kuću. Kada su Goti okružili kuću, netko je na njih ispalio strijelu, te su tako Goti shvatili da se netko tamo skriva. Kuću su zapalili pa je tako skončao i Valens. Ova druga verzija je postala naročito popularna, pogotovo kod kršćanskih izvora i onih nesklonih Valensu (Zosim, Rufinije, Sozomen, Teodoret i Filostorgius) koja odgovara božjoj kazni za počinjena zlodjela prema kršćanima. Prvu verziju donose Libanius i Sokrat, kršćanski pisac i Homouzijanac, dok Amijan Marcelin donosi obje verzije priče. (Epit. 46.2; Zos. 4.24.2; AM 31.13; Macdowall 2001; Lenski 2002: 320–369) Upravo zbog toga treba ostaviti otvorenom mogućnost da do otkrića nekih novih spoznaja nikada sa sigurnošću nećemo moći znati kako je završio Valensov život. [[Datoteka:Njemačka ulica i Vinkovačka Gimnazija.jpg|230px|mini|desno|Vinkovci početkom 20. stoljeća.]] Ostatci Cibala bili su vidljivi Marsiliju u 18. stoljeću koji nam je ostavio tlocrt grada s naznačenim fortifikacijskim sustavom. Još dva tlocrta su nam poznata, onaj I. Domca iz 1898. i tlocrt iz 1798. tiskan u istom izdanju. Pitanje fortifikacijskog sustava Cibala još nije do kraja riješeno. Iz arheološkog materijala je vidljivo da su uz opkope i Bosut na južnoj strani, na pojedinim mjestima možda funkcionirali zemljani bedemi, ali pitanje trajanja i datacije ostaje otvoreno kao i mogućnost postojanja zidanih bedema. Ukupna površina grada se procjenjuje od 366.000 m² pa do 560.000 m², a broj stanovnika u razdoblju najvećeg procvata vjerojatno nije prelazio 10 000. Istraživanja koja su vođena posljednjih 40 godina otkrila su postojanje brojnih objekata: gradskog kupališta, dekumanuma, glavnog kanalizacijskog odvoda, mnoštva peći za pečenje keramike i drugih javnih i privatnih objekata. Sva istraživanja vode ka zaključku da grad nije imao strogo ortogonalan raspored. Nekropole se nalaze uz sve prometnice koje vode iz grada, a najbolje su istažene sjeverna, zapadna i južna. Za sada su pronađena samo tri paljevinska ukopa, dok su svi ostali inhumacijski, najčešće u rakama ali prisutni su i ukopi u zidanim gorbnicama i sarkofazima. O stanovništvu Cibala znamo relativno malo zahvaljujući manjkavoj epigrafskoj građi, ali se vjerojatno radi o mješavini doseljenog i autohtonog stanovništva. Poznata su nam imena gradskog dekuriona, questora i augura. Od kolegija se navodi samo jedan, onaj vatrogasaca (''fabrum et centonarionum''). Osim brojnih luksuznih uvoznih predmeta, u Cibalama je zabilježen neobično velik broj peći. Radi se o 70 peći koje su uglavnom služile za pečenje keramike. Nađena je i jedna peć za pečenje opeke, jedna za vapno, a u novijim istraživanjima nađena je i peć za proizvodnju stakla. U Cibalama su se štovali Jupiter, Minerva, Herkul, Neptun, Liber i Libera, Venera, Dijana i Silvan. Zabilježeno je i štovanje Mitre, kulta podunavskih jahača i Kibele. Kršćanstvo je u Cibalama rano prihvaćeno o čemu govore brojni nalazi iz prve polovice 3. stoljeća, a ostala su nam sačuvana imena cibalitanskog biskupa Euzebija i pisara Poliona koji su umrli mučeničkom smrću, a po čiji imenima je nazvana i današnja župna crkva. Brojni nalazi svjedoče o važnosti Cibala kao trećeg najvećeg grada u Panoniji Secundi i vjerojatno važnog opskrbnog centra za logore i utvrde na limesu. Prostor Cibala odgovara prostoru šireg gradskog središta današnjih Vinkovaca. === Srednji vijek === <!-- ?:: Sv. Ilija (Vinkovci) --> [[Datoteka:Gymnasium Vinkovci.JPG|230px|mini|lijevo|Centar Vinkovaca.]] Pogibijom cara Valensa kod Hadrianopolisa 378. godine započinje i kraj antičkih upravnih struktura na prostorima Panonije. Puno je veća vjerojatnost da je grad polako odumro nego da je uništen u pljačkaškom pohodu Vizigota 388. ili 389. godine, kako to predlažu neki autori.<ref>S. Dimitrijević: Arheološka topografija i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla, in Corolla Memoriae Iosepho Brunšmid Dicata, Vinkovci 1979., 150</ref><ref>Urbanizacija Cibala i razvoj keramičarskih središta, Zagreb-Vinkovci, 2001., 150.</ref> Naime, arheološka istraživanja na većim površinama u središtu grada zadnjih godina nisu dala dovoljno dokaza za temeljito uništenje<ref>Vulić − Rapan Papeša − Krznarić Škrivanko, ''Vinkovci − Korzo'', Hrvatski Arheološki Godišnjak 5 (2008), 95-99</ref> kakvo je vidljivo u Mursi. Postavlja se pitanje jesu li Cibale uopće opljačkane, a ako i jesu, čini se da je ipak ostalo dovoljno infrastrukture za održavanje života. Konglomerat plemena poznat kao [[Vizigoti]] u sljedeća dva stoljeća slijede [[Ostrogoti]], [[Huni]], [[Gepidi]] i [[Langobardi]]. Antički grad, međutim, ni tada nije prestao postojati, ali život u njemu neumitno odumire i sužava se, kako potvrđuju arheološka istraživanja, samo na pojedine dijelove grada. Od svih spomenutih barbarskih, uglavnom germanskih naroda, trajnog traga na prostoru Cibala ostavljaju samo Gepidi. Prva faza gepidske dominacije ([[476.]]−[[504.]]) završava potpadanjem pod vlast ostrogotskog vladara Teodorika I., tj. s njegovim osnivanjem provincije Panoniae Sirmiensis sa sjedištem u Sirmiju. Druga faza gepidske dominacije ([[536.]]−[[567.]]) znatno bolje je arheološki dokumentirana. Na ukupno 11 lokacija u najužem središtu grada otkriveno je ukupno 46 gepidskih grobova dok s 5 mjesta unutar bedema antičkog [[grad]]a postoje i nalazi keramike koji potvrđuju njihovo trajnije naseljavanje. Cibale su dakle u 6. stoljeću potpuno barbarizirane, ali je njihovim gepidskim stanovnicima izdišući antički grad očito još uvijek važan. Dolazak [[Avari|Avara]] u [[Panonija|Panoniju]] (568.) i njihovo osvajanje Sirmija (582.) konačno i potpuno dokida kasnoantičko razdoblje. Znanstvenici su znali da su Avari boravili na ovom području, ali sve do svibnja 2020. nije bilo nalaza avarskih grobova. Arheološka senzacija zbila se zadnjeg tjedna travnja 2020. godine. Radnici su proširivali na vinkovačkom Gradskom groblju grobljanske parcele pa su naišli na avarske grobove Pozvani su arheolozi. Arheolozi su pronašli rijetke primjerke grobova, zidani i ratnički u običnoj zemljanoj raki koji ima jedinstvene ukrase orme na području današnje Hrvatske. Još je ostalo pet grobova za istražiti. Rijedak nalaz posmrtnih ostataka avarskog ratnika s pojasnom garniturom može se datirati u prijelaz 7. na 8. stoljeće. Otkriveno tijelo avarskog ratnika prvi je takav nalaz u Hrvatskoj, a jedinstveniji je jer je kraj njega nađen ukopan potpuno netaknut konj. Pljačkaši su u prošlosti opljačkali konjanikove ostatke, ali ne i konja. Oprema na konju je rijetki nalaz. Nađeni su sedlo i brončani ukrasi na dijelovima lubanje kojih je do sada pronađeno samo desetak na području avarskog kaganata odnosno države koja se između 6. i 8. stoljeća prostirala na području srednje Europe. Arheolozi objašnjavaju zidani grob tezom da su Avari vidjeli kako su se Rimljani pokapali pa su napravili svoje kopije rimskih grobova. Pretpostavlja se da bi moglo biti još nalaza, jer granica zaštićene arheološke zone u Vinkovcima prolazi sredinom polja na kojem su se pojavili avarski grobovi.<ref>[https://magazin.hrt.hr/610096/price-iz-hrvatske/arheoloska-senzacija-u-vinkovcima-avarski-ratnik-s-konjem Hrvatska radio televizija] V.M./Hina/HRT :Arheološka senzacija u Vinkovcima: avarski ratnik s konjem. 30. travnja 2020.</ref> I bez ovih nalaza u [[Gradski muzej Vinkovci|Gradskom muzeju]] u Vinkovcima je najveća zbirka nalaza iz avarskoga razdoblja u Hrvatskoj. Čini ju više od 3000 predmeta poteklih iz više od 500 grobova s četiri lokaliteta u okolici Vinkovaca: Otok (Gradina), Privlaka (Gole njive), Stari Jankovci (Gatina) i Nuštar (Dvorac).<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/423984/5/Vinkovci-imaju-najvecu-avarsku-zbirku Glas Slavonije] M. Kokaj: DOMAĆINI MEĐUNARODNOG SKUPA O ‘‘AVARIMA I SLAVENIMA‘‘ − Vinkovci imaju najveću avarsku zbirku. 11. veljače 2020.</ref> Nalazi 10 slavenskih [[paljevinski grob|paljevinskih grobova]] (9 s urnom i 1 bez nje) u zapadnom dijelu grada (Duga ulica 99) upućuju na zaključak kako je središte antičkih Cibala unutar bedema toliko razrušeno i nefunkcionalno da ga novi [[Slaveni|slavenski]] naseljenici izbjegavaju te svoje naselje formiraju negdje u blizini vanjske strane zapadnog bedema. Ovi slavenski [[paljevinski grob]]ovi datiraju se u [[7. stoljeće]], odnosno povezuju se s vremenom doseljenja u vrijeme [[Prvi avarski kaganat|Prvog avarskog kaganata]] (582. − 626.). Razdoblju [[Drugi avarski kaganat|Drugog avarskog kaganata]] (oko 670. − 796.) u Vinkovcima pripada tek nekoliko sporadičnih nalaza pa neki autori na temelju izvode zaključak o svojevrsnom naseobinskom hijatusu tijekom 8. – 9. stoljeća na prostoru Vinkovaca. Međutim, nalaz jednog avarskog pojasnog jezička iz 8. stoljeća na [[Meraja|Meraji]] osporava tezu o ovom naseobinskom hijatusu. Osnovni razlog što na Meraji nema «avaro-slavenskog» rodovskog groblja na redove možda će biti u tome što su ga uništile kasnije faze ukopavanja (bjelobrdska, kasnosrednjovjekovna i ranonovovjekovna do kraja 18. stoljeća). Od preko 300 grobova evidentiranih na Meraji u iskopavanjima [[1953.]], [[1965.]], [[1997.]] i [[1998.]] godine iz istog razloga samo ih je 16 moglo biti pripisano bjelobrdskoj kulturi (10. − 13. stoljeća). Međutim, i oni su bili dovoljni da se zaključi kako se u blizini Meraje, koja se uzgred budi rečeno nalazi točno na poziciji uz vanjski rub zapadnog rimskog bedema, nalazilo bjelobrdsko naselje (10. − 13. stoljeća). Isto naselje je, na svojem rodovskom groblju na Meraji, sagradilo malenu ranoromaničku crkvicu datiranu, prema novcu ugarskog kralja Ladislava I. (1077. − 1095.) nađenom u jednom grobu unutar crkve, oko [[1100.]] godine. Crkvica bi prema svim standardima bila prva župska [[crkva]] naselja kojega prema kasnijim izvorima s početka 14. stoljeća znamo pod imenom Sv. Ilija. Naime, njena veličina od 33 m² svrstava je u red tipičnih župskih crkava u [[Ugarska|Ugarskoj]] 11. i 12. stoljeća. Na osnovi demografske procjene, koja se u načelu zasniva na tezi krajnje racionalnog korištenja površine srednjovjekovnih župskih crkava, bjelobrdska populacija nastanjena oko Meraje mogla je imati maksimalno 160 osoba. U ovaj broj uključeno je i 15 − 20 % onih koji crkvu iz različitih razloga nisu mogli pohoditi (rodilja, nejake djece, starih i bolesnih). [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 7.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]] Vezano uz ovu crkvicu trebalo bi napomenuti kako su mnogi autori na osnovi navodnog nalaza medaljice s likom sv. Benedikta na kojoj je bio natpis «ORDO SANCTI BENEDICTI» prilikom prvog istraživanja na Meraji 1953. godine te na osnovu navodne «darovnice cara Justinijana benediktincima za Cibale» iz 6. stoljeća spekulirali o [[benediktinci|benediktinskoj]] pripadnosti iste crkvice na Meraji tijekom 11. i 12. stoljeća. Još je u 17. stoljeću glasoviti francuski benediktinski učenjak [[Jean Mabillon]] ([[1632.]] − [[1707.]]) utvrdio kako je spomenuta «[[Justinijanova darovnica]]» «najbezočnija» krivotvorina montekaskinskog redovnika Petra Đakona iz 12. stoljeća kojoj je osnovni cilj bio pobijanje posjedničkih ostalih talijanskih benediktinskih opatija tobožnjim starijim pravima njegovog [[Monte Cassino|Monte Cassina]]. Uz to još je i spomenuta medaljica zagubljena, čini se još pedesetih godina 20. stoljeća, te se stoga teza o benediktincima na Meraji u 11. i 12. stoljeću danas ničim ne da dokazivati. Bilo kako bilo, srednjovjekovna populacija nastanjena oko Meraje, tijekom 12. i 13. stoljeća, čini se nije uopće rasla jer se smatra kao je spomenuta crkvica nakon tatarskog pustošenja 1242. godine iznova obnovljena te je najmanje još pola stoljeća služila svojoj funkciji. Negdje, najranije krajem 13. ili u prvim desetljećima 14. stoljeća, na njenom južnom boku odjednom nastaje nova velika gotička crkva posvećena sv. Iliji kako to donose popisi izvanredne papinske desetine u prostoru Vukovskog [[arhiđakonat]]a [[Pečuška biskupija|Pečuške biskupije]] koju su između 1332. i 1335. godine skupljali dvojica [[Francuska|francuskih]] klerika [[Rajmund de Bonofato]] i [[Jakov de Lengres]]. Ne samo to nego je župa Sv. Ilije (Sancto Elya / Helya), kako je glasilo srednjovjekovno ime današnjih Vinkovaca, nakon župe u podgrađu vukovske utvrde druga po poreznoj snazi u cjelokupnom Vukovskom arhiđakonatu. U pet pohođenja ove župe svaki put je u njoj zatečen župnik Jakov koji je položio ukupno poreznog novca u visini 310 banskih denara. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 2.JPG|230px|mini|lijevo|Hotel Slavonija.]] Na osnovu jake porezne snage srednjovjekovne župe Sv. Ilije te na osnovu površine njene gotičke crkve (128 m²) na današnjoj Meraji dalo bi se zaključiti kako se stanovništvo srednjovjekovnog naselja na Meraji od 1242. do 1332. godine više nego učetverostručilo. Procijenjeni broj od maksimalno 680 osoba za naselje Sv. Ilije u prvoj polovici 14. stoljeća te jaka porezna snaga župe, može se, osim porastom [[stanovništvo|stanovništava]] u matičnom naselju Sv. Iliji, te «trgovačko-obrtničkim» značajem istoga, jedino objasniti pretpostavkom kako su joj tada pripadala manja satelitska sela osnovana tijekom 13. ili 14. stoljeća. Imena tih područnih sela saznajemo u kasnijim srednjovjekovnim ispravama od početka 15. stoljeća. Neka od njih su se do danas sačuvala u imenima zemljišta u okolici današnjih Vinkovaca na kojima su donedavno postojali tzv. ljetni «šokački» stanovi koji također upozoravaju na položaje ovih danas nepostojećih srednjovjekovnih sela. U okolici Sv. Ilije, a kako je to već rečeno u prethodnim poglavljima nalazila su se brojna manja «satelitska» seoska naselja. Tako su se u jugozapadnom, zapadnom, sjevernom i sjeveroistočnom dijelu današnje teritorije grada nalazili: [[Liskovac]], [[Krnjašci]] (1702.), [[Zablaća]] s trima selima, [[Draganovci]] te možda [[Ervenci]] (1702.). Na desnoj strani Bosuta nalazila su se manja svetoilijska područna sela, tj. posjedi: Kunovci (danas [[Kunjevci]]), [[Kanovci]], [[Zalužje]], [[Petrovci]], Bozijaš ([[Bazijaš]]) i možda [[Novakovci]] (Wyfalyu). Jugoistočno od Sv. Ilije s lijeve bosutske obale nalazili su se: Milovan(ci) i Trbušanci. Ova dva posljednja posjeda gotovo dosljedno se navode u srednjovjekovnim izvorima u sklopu pripadnosti posjeda i crkvene župe Sv. Salvatora, odnosno [[Újlaka]] (Wylak) čije se središte, kako se misli u posljednje vrijeme, nalazilo na prostoru današnjeg vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovaca istočno od Vinkovaca. Na krajnjem istoku današnje teritorije grada Vinkovaca prema Jankovcima nalazio se srednjovjekovni posjed Vidor čije su granice vrlo dobro opisane još u ispravi iz 1220. godine. Tijekom srednjeg vijeka u blizini Sv. Ilije, čini se, nalazili su se i Fečkovci ([[Fetečkovci]]), Odolenfalua (Udalenfalua), [[Pobrđe]], [[Baškovci]] i još neki drugi, ali zbog njihovog izostanka u suvremenim toponimijskim, topografskim i kartografskim izvorima (počevši od kraja 18. stoljeća) danas im je teško odrediti točan položaj. Prostor Sv. Ilije, doduše indirektno, spominje se još u ispravi iz [[1267.]] godine koja se bavi omeđivanjem posjeda Čepan (Chepan je starije ime današnjeg Cerića sjeveroistočno od Vinkovaca). Posjed Čepan je 1267. godine, naime, na zapadu imao susjede gradukmete utvrde Vukovo (…populi castro de Wolkov…) na temelju čega je razvidno kako je stanovništo tadašnjeg srednjovjekovnog naselja Sv. Ilija imalo jobagionski status. Tek negdje krajem 13. stoljeća ono je prešlo u ruke bana Martina, rodonačelnika baćinske grane ugarskog plemićkog praroda [[Szente-Mágócsa]]. Kasnija isprava iz 1353. godine Sv. Iliju upravo navodi kao zajednički posjed devetorice unuka bana Martina od roda Szente-Mágócsa: Stjepana i Ladislava, sinova Nikolinih; Mihovila i Benedikta, sinova Pavlovih; te Martina (baranjski arhiđakon i pečuški kanonik), Jurja, Nikole i Ivana, sinova Emerikovih. U ispravama iz 1355. i 1396. godine u Sv. Iliji (Zenhylya, 1355.; Zenthylie, 1396.) spominju se veliki godišnji županijski sajmovi koji su se održavali uoči Miholja (28. 9.) i na Bartolovo (24. 8.). Iz isprave iz 1396. godine poznata su i trojica članova roda Szente-Mágócsa: Stjepan i Bartol, sinovi Nikole Emerikova, kao i njihov rođak Andrija, sin mačvanskog bana Pavla Liskovačkog. Oni su tada bili u nekakvom sukobu jer je došlo do razračunavanja između nekih njihovih podložnika uoči i nakon sajma u Sv. Iliji na Bartolovo. Zatim se Sv. Ilija (Zenthilie) spominje [[1410.]] godine i tada je još uvijek posjed baćinske (de Bathya), prema posjedu Baćinu na lijevoj strani Vuke zapadno od današnjeg Antina), odnosno liskovačke grane (de Lysko / Lyzko, prema posjedu Liskovu koje se nalazilo između današnje Trpinje i Bobote, današnje zemljište i arheološki lokalitet Staro Lijeskovo), grane ugarsko plemićkog praroda Szente-Mágócsa. Kao posjednici se u Sv. Iliji tada navode udovica Nikole Baćinskog Uršula (koja se u međuvremenu preudala za Bertoka de Bya) te Uršulin sin Ladislav (još 1391. spominje se kao baranjski podžupan). Sljedeća isprava u kojoj se spominje Sv. Ilija (Zenthylle) zbog oštećenosti datira se između 1413. i 1415. godine. Oko Sv. Ilije i nekih drugih posjeda (kao na primjer Draganovaca / Draganfalua, Fečkovaca / Fekechfalua, Zablaća, Odolenfaluae i dr.) u to vrijeme vodio se spor između rođaka bosanskog biskupa Ivana III. (1387. −1408.) iz liskovačke ili baćinske grane Szente-Mágócsa s jedne strane i Davida, sina Nikole Lackovog od Szántóa. Predmet spora su vjerojatno bili posjedovni udjeli biskupa Ivana kojeg je David od Szántóa optuživao za potpomaganje protivnika Žigmunda Luksemburškog pa mu je isti kralj te posjede navodno oduzeo. Ove tvrdnje osporavali su biskupovi rođaci: Andrija Stjepanov i Stjepan Ladislavov Baćinski, zatim njihovi rođaci Nikola Nikolin, Andrija Mihovilov i neka «djevojka» Ana kao i, što je najzanimljivije, tadašnji glavni kraljevski peharnik [[Ivan Alšanski]] iz Logretove grane Szente-Mágócsa. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 8.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]] Upravo se misli kako je Ivan Alšanski nakon smrti svojih rođaka Andrije i Nikole Liskovačkih 1424. godine darovnicom kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] stekao većinu njegovih bivših posjeda među kojima se nalazio i Sv. Ilija. To indirektno potvrđuju kasnije kako krivotvorene tako i vjerodostojne isprave. Prema poznatoj krivotvorini datiranoj «1435.» godinom, a koju je vjerojatno dala izraditi druga generacija velikaške obitelji Talovac šezdesetih godina 15. stoljeća u pokušaju obrane svojih stečenih prava protiv prisezanja Morovića i Dombovarskih (de Dombo prema posjedu Dómbo u županiji Tolna) Sv. Iliju (Zenthelye), kao i još 42 druga svoja posjeda Ivan II. Alšanski (†1435./1437.) i njegova supruga Klara oporučno su ostavljali hrvatsko-dalmatinskom i slavonskom banu Matku Talovcu i njegovoj braći Franku, Perku i Ivanu. Talovci su doduše vjerodostojnom darovnicom kralja Žigmunda Luksemburškog (1387. − 1437.) iz 1437. godine stekli brojne baštine i stečevine sada već pokojnog glavnog kraljevskog peharnika Ivana Alšanskog (trgovište Otok i obližnju utvrdu Virgrad s pripadajućim selima, Seč na Vuci nizvodno od Laslova s pripadajućim selima, Gaboš s pripadajućim selima, kao i polovicu posjeda Tizin kod Osijeka), ali ne i Sv. Iliju, kao i neke druge bivše posjede Ivana Alšanskog. Potonjih posjeda se prva generacija Talovaca, na zasad nepoznat način, ipak domogla. Naime, druga, znatno manje moćna, generacija Talovaca 1462. godine prodavala je svoj vukovarski posjed za 500 zlatnih ugarskih florena Jobu Gorjanskom (†1481.). Kako se vukovarski posjed tada nalazio u «tuđim rukama» (još ga je 1456. godine kralj Ladislav V. darovao Albertu i Sebastijanu od Hangácsa iz Bodroške županije), kao jamčevinu za neizvršenje kupoprodajnog ugovora Talovci su nudili svojih 8 cjelovitih, kao i 7 posjeda u kojima su imali samo posjedovne udjele. U ovoj drugoj skupini nalazio se i Sv. Ilija (Zenthyllye). Sv. Ilija (Zenthillye) [[1464.]] se zatim navodi u sporazumu sklopljenom između Morovića i Dombovarskih oko ravnomjerne podjele bivših posjeda već odavno mrtvog Ivana Alšanskog: Alšana, Selne, Gunje, Váralje i Otoka. Razlog ovog sporazuma ležao je u činjenici što su te posjede još uvijek držali Talovci, a Morovići i Dombovarski su se istih željeli domoći pri tome se pozivajući na nekakvo srodstvo s Ivanom Alšanskim. Međutim, ovaj ugovor, bar što se tiče posjeda Sv. Ilije, ali i Váralje te Otoka nije ostvaren. Naime, Sv. Ilija (Zenthilye) navodi se 1491. godine među 58 pripadajućih posjeda [[kaštel]]a u [[Slakovci]]ma koje je tada kralj [[Vladislav II. Jagelović]] (1490. − 1516.), zbog pristajanja uz protukralja Maksimilijana Habsburgovca, oduzeo [[Lovro Bánffy Gorjanski|Lovri Bánffyju Gorjanskom]] (1478. − 1526.) i njegovom šurjaku [[Ivan Kishorvát od Hlapčića|Ivanu Kishorvátu od Hlapčića]]. Prema tome Sv. Ilija je shodno ugovoru iz 1462. godine, negdje između 1464. i 1481. godine, došao u ruke Joba Gorjanskog, a kako je isti bio posljednji muški potomak palatinske grane [[Gorjanski]]h, većina posjeda ove grane nakon njegove smrti 1481. godine prešla je u ruke banske grane Gorjanskih. Njima je upravo pripadao spomenuti [[Lovro Bánffy]] («Banić») koji je 1491. posjedovao i Sv. Iliju (Zenthilye / Zenthylye). Isprava iz [[1491.]] godine je važna iz nekoliko momenata. U njoj se prvi put navodi i današnje ime Vinkovaca (Wynkocz) koji su, čini se, tada bili svetoilijsko područno [[selo]] ili bolje reći «zaselak». Najvjerojatnije su bili relativno mlado naselje nastalo možda tek tijekom 15. stoljeća. Gdje su se točno nalazili u odnosu na staru svetoilijsku jezgru oko Meraje, teško je reći. Na njihov položaj možda bi mogla upozoravati stara vinkovačka ulica «Vinkov sokak» kako se do početka 19. stoljeća nazivala današnja ulica [[Ivan Goran Kovačić|I. G. Kovačića]] sjeverno od Meraje. [[Datoteka:Family-Gross-memorial-sculp.jpg|230px|mini|lijevo|Park skulptura pored rijeke Bosut.]] Osim toga znamo kako je vlasništvo nad onim drugim posjedovnim udjelom Sv. Ilije, za kojega znamo kako ga 1462. nisu držali [[Talovci]], i nadalje bilo u rukama liskovačke grane Szente-Mágócsa. Tako se u ispravi iz 1491. godine navodi neki Bertba (?Bertok), zastupnik plemića [[Emerik Liskovački|Emerika Liskovačkog]] koji stanuje u Sv. Iliji. Kralj je posjede oduzete Lovri Bánffyju i Ivanu Kishorvátu istom ispravom odmah darovao erdeljskom biskupu [[Ladislav III. Gereb de Wingarth|Ladislavu]] i njegovoj braći Petru i [[Matija Gereb|Matiji Gerebu]] od Wingártha, kao i tamiškom županu [[Pavao Kinizsi|Pavlu Kinizsiju]]. Ova darovanja isti [[kralj]] je ubrzo, nakon 4 mjeseca, a u skladu s odrednicama u međuvremenu sklopljenog mira s Maksimilijanom Habsburgovcem, morao opozvati. Gerébi, međutim, nisu htjeli priznati novonastalu situaciju pa su poveli opsežnu oružanu akciju u [[Vukovska županija|Vukovskoj županiji]] u cilju zauzimanja posjeda Lovre Bánffyja i Ivana Kishorváta. Akciji se priključio i kaločki nadbiskup [[Petar Váraday]] čiji su posjed Sotin još [[1490.]] godine u jeku najžešćih sukoba zaposjeli Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát. To se očito dogodilo u drugoj polovici [[1494.]] godine, kako su se [[1498.]] godine pred kraljem Ladislavom žalili Ivan Kishorvát i Lovro Bánffy, kao i njihovi ostali rođaci i tazbina. U ispravi iz 1498. godine nabrajaju se svi posjedi koje su Gerébi 1494. godine zaposjeli, među njima i Sv. Ilija koji se tada prvi put navodi u statusu [[trgovište|trgovišta]] (''[[oppidum]] Zenthille''). Upravo ovom podatku odgovara jedan arheološki nalaz iz 1965. godine nađen u grobu kasnosrednjovjekovne faze ukopa na Meraji. Radi se o kožnatoj vreći u kojoj je bilo 50 ugarskih denara Matije Korvina ([[1458.]] − [[1490.]]) i [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] (1490. − 1516.). Vlasnik ovog grobnog priloga očito je bio kakav bogati trgovac ili obrtnik koji je živio i umro u trgovištu Sv. Ilija početkom 16. stoljeća. Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát svoje posjede uspjeli su povratiti kroz parnicu iz 1498. godine ili tek nakon smrti posljednjeg [[Gereb]]a 1503. godine. Tako znamo kako je Lovro Bánffy u Sv. Iliji (Zenthellye) kao i u drugim posjedima (Zalužju, Poprečju, Kunjevcima, Lĕskovcu i Bozjašu) 1506. posjedovao posjedovne udjele. Vlasnik drugih posjedovnih udjela u Sv. Iliji 1506. godine bio je Nikola Baćinski. U Sv. Iliji se 1506. godine spominje i brod, odnosno skela na [[Bosut]]u od koje su njegovi vlasnici ubirali brodarinu. Već se 1516. godine kao jedan od susjeda ivankovačkog vlastelinstva spominje Vid Serlyth od Sv. Ilije (Vito Serlyth de Zenthilliye). On je ujedno i prvi posjednik Sv. Ilije kome je Sv. Ilija matični, a možda i jedini posjed. Usto njegovo je prezime očito hrvatsko, te bi se moglo čitati u raznim verzijama: Srlić, Srljić, Šrljić, Štrlić, Štrljić itd. Vid Serlygh od Sv. Ilije se u ispravi izdanoj 1524. u Ivankovu navodi kao jedan od dvojice tadašnjih vukovskih podžupana, a ista isprava također donosi ime jednog stanovnika Vinkovaca: Vinko Wajda («vojvoda») de Wynkovc. Vid Sterlich (?Štrljić) poznat je i iz pisma iz 1536. godine u kojem se navodi kao «poseban izaslanik» Franje Tahyja kojega je ovaj, zbog dramatičnih događaja vezanih uz osmanlijska osvajanja u središnjoj i zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], zajedno s ovim pismom, slao kralju Ferdinandu u [[Beč]]. [[Datoteka:Spomenik i rodna kuća Ivana Kozarca, Винковци.jpg|230px|mini|desno|Spomen kuća Ivana Kozarca.]] Čini se kao su Osmanlije opustošile područje Sv. Ilije još oko 1527. godine na što upućuju najmlađi primjerci ugarskih denara nađenih u arheološkoj ostavi na području Vinkovačkog Novog Sela. Ostava je možda mogla nastati ne zbog neposredne osmanlijske opasnosti već vezano uz teške borbe koje su se te godine u Slavoniji vodile između pristalica [[Ferdinand Habsburg|Ferdinanda Habsburga]] i [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]]. Bilo kako bilo, prostor Vinkovaca se zasigurno 1536. godine nalazio već duboko u prostoru Osmanskog Carstva. Prema jednom osmanlijskom popisu iz [[1550.]] godine u sklopu Ivankovačke nahije navodi se «selo Vinkovci, drugim imenom Ilinci». Ilinci su tada bili pustoselina (mezra) koju su obrađivali žitelji sela Vinkovci, [[Trbušanci]] i [[Ostrovo]]. Prema osmanlijskom popisu iz 1570. godine u sklopu nahije Ivankovo navodi se selo Vinkovci koji su tada imali 17 naseljenih kuća, a zapisana su i imena sedamnaestorice kućedomaćina. Stanovnici ovih Vinkovaca, kao i sela Zalužja obrađivali su zemlju na mezri Ilinci. Misli se kako je veći dio stanovništva Vinkovaca tijekom 16. stoljeća prešao na [kalvinizam], ali je utjecaj kalvinizma donekle potisnuo svećenik Šimun Matković iz Olova. Vizitacija Petra Masarechija iz 1623. godine u ivankovačkoj župi kojoj su tada pripadali i Vinkovci također navodi prisustvo mnogobrojnih kalvina «ilirske» narodnosti. Petar Nikolić [[1660.]] godine navodi i crkvu Sv. Ilije u sastavu ivankovačke župe. Vinkovci su vjerojatno oko 1686. godine zbog ratnih zbivanja bili raseljeni, jer prvi postosmanlijski popis iz 1697. godine navodi kako su se izbjeglice iz Ivankova, Andrijaševaca, Pobrežja, Retkovaca, Prkovaca i Vinkovaca (Vinkovczy) skrivale u šumama i močvarama oko sela Antina. Nakon minule ratne opasnosti, oko 1700. ili 1701. godine iznova su se vratili na svoja stara selišta. Vinkovci su već od ovog razdoblja u području novoformirane Vojne krajine, a već se 1705. i 1708. (Vincocz) godine navode kao crkvena župa. Stara srednjovjekovna župska gotička crkva Sv. Ilije na Meraji vjerojatno je u ovom razdoblju dobila glavnu posvetu sv. Vinku, kako to izričito navodi vizitacija iz 1729. godine. Spominju se i pomoćni [[oltar]]i posvećeni [[Sveti Ivan Nepomuk|sv. Ivanu Nepomuku]] i [[Blažena Djevica Marija|Blaženoj Djevici Mariji]]. Vinkovci tada već broje nešto manje od 500 stanovnika, a značajan porast doživljavaju nakon 1750. godine kada postaju sjedište 7. brodske graničarske pukovnije i njoj pripadajuće 9. vinkovačke satnije. U ovom vremenu središte naselja sa starog srednjovjekovnog položaja oko Meraje seli se na današnje mjesto. Stare antičke ruševine na mjestu središta Cibala poravnavaju se i nasipavaju u cilju stvaranja vojnog vježbališta. Na istom mjestu je još [[1729.]] godine postojao drveni župski stan i kapela, a pedesetih i šezdesetih godina na sve četiri strane vježbališta grade se drveni objekti za potrebe vojske i vojne uprave. Njih će od početka sedamdesetih godina zamijeniti čvrsto zidani reprezentativni barokni objekti: Zapovjedništvo 7. brodske pukovnije (današnja zgrada Gradskog muzeja Vinkovci sagrađena 1775. godine); nova župska crkva Sv. Ivana Nepomuka (današnji Sv. Euzebije i Polion, dovršena 1777. godine); na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće zgrada Pukovnijskog suda (današnji Općinski sud) te sjedište generalata Slavonske vojne krajine te niz drugih javnih i privatnih kasnobaroknih građevina. Stara gotička crkva na Meraji se zapušta te vojnom eraru isprva služi kao skladište odora, a u 19. stoljeću i kao žitno skladište. [[Datoteka:Centar Vinkovaca-Bosut-Центар Винковаца-Босут.jpg|230px|mini|lijevo|Centar grada.]] Pored svega navedenog treba dodati još i Engelovo mišljenje, među ostalim sadržano u njegovoj čestici o srednjovjekovnom naselju Szentillye na mjestu današnjih Vinkovaca, kako je njegovo starije ime zabilježeno u jednoj do sada nepoznatoj ispravi iz 1329. godine bilo Bogdánfalva (Bogdanfolua!). Odgovara li doista Bogdanfolua zapisana 1329. godine u posjedu bana Martina od roda Szente-Mágócsa kasnijim vijestima o Sv. Iliji na mjestu današnjih Vinkovaca, ili nekom drugom posjedu srednjovjekovne Vukovske županije, za sada se ne može pouzdano reći.<ref>{{Citiranje knjige|last=Danijel.|first=Petković,|url=http://worldcat.org/oclc/441350283|title=Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja : (u prostoru današnjih općina Stari Mikanovci, Ivankovo, Andrijaševci, Markušica, Tordinci, Nuštar te grada Vinkovaca)|date=2006|publisher=Gradski muzej|isbn=953-7008-11-8|pages=245−253|oclc=441350283}}</ref> === Turska i Vojna krajina === Vinkovci se prvi put spominju u jednom izvještaju iz 1615. godine, uz napomenu da su nekada bili dobro nastanjeni, a pod Turcima su se rasuli u nekoliko sela. Nakon [[Mohačka bitka|pogibije]] kralja [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II.]] na Mohačkom polju, Turci se sve više zalijeću na ova područja. Vinkovce osvajaju godine 1533. i u gradu se zadržavaju sve do godine 1691, no osim ruševina i pokojeg turcizma u govoru stanovništva, ne ostavljaju velikog traga. Iako se grad oslobodio od Turaka, ipak je još strepio nd mogućih napadaja turske vojske, te je osnovana Vojna krajina u koju su uvršteni i Vinkovci. U gradu je smješten stožer regimente, te se Vinkovci razvijaju u važno vojno i kulturno središte. Grad je bio sjedište Brodske i Gradiške regimente koje su činile brigadu. S obzirom na takav status, ubrzo počinje izgradnja objekata neophodnih za uspješno djelovanje obrambenih snaga. Stoga je izgrađeno veliko vojno vježbalište, a izgradnja je uzela maha za vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U to se doba grad pretvorio u vojnokrajišku jezgru s urbanom fizionomijom panonskog baroknog tipa. S vojnom vlašću počinje sustavna naobrazba. naime, otvoreno je više vojnih učilišta, a od godine 1766. djeluje i vinkovačka klasična gimnazija. Osnovana je u Petrovaradinu, a 1799. premještena je u Vinkovce i postaju potpuna gimanzija. To je jedina vojnokrajiška gimnazija i odigrala je važnu ulogu u izobrazbi brojnih znanih Vinkovčana kao što su Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vanja Radauš i drugi. === 20. stoljeće === [[Datoteka:Винковци (римокатоличка црква)-Vinkovci (rimokatolička crkva) 9.JPG|230px|desno|thumb|[[Crkva sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima]].]] Vinkovci su 1900.g imali oko 8.500 stanovnika. Kada je 1918. g. Hrvatska ušla u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do nove organizacije uprave, kojom su 1921. g. ukinute županije, a osnovane oblasti. Nezadovoljstvo koje se pojavljuje među narodima u novostvorenoj državi 1929. g. dovodi do uvođenja diktature kralja Aleksandra 1929. i ukidanja oblasti i oblasnih skupština. Bivši kotar Vinkovci ulazi u sastav Drinske banovine, no 1931. g. kotarevi Vinkovci, Vukovar, Šid i Ilok prebačeni su u Savsku banovinu. Rat je grad zatekao i 1941. – 1945. godine kada su se na ovom području izvojevale važne bitke, kao što je probijanje srijemskog fronta, kada su gotovo cijelo područje Vojvodine i Slavonije zauzele sovjetske snage. Dan kada su se Nijemci povukli iz Vinkovaca, [[13. travnja]], tijekom komunističke vladavine slavljen je kao dan grada. Tog danas su partizani, pripadnici 38. makedonske i 21. srpske divizije, pobili 40-ak Vinkovčana po ulasku u Vinkovce. Godine 2006. u naselju Slaviji podignut je spomenik Vinkovčanima pobijenim u tom partizanskom pohodu.<ref>M.M.: [https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/u-vinkovcima-spaljena-crvena-zvijezda-petokraka-video/ '' U Vinkovcima spaljena crvena zvijezda petokraka – video''] Maxportal. 23. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> Tijekom [[Holokaust u NDH|Holokausta]] sudbina većine slavonskih i srijemskih Židova, njih oko 3000, bila je zapečaćena u Vinkovcima, odakle je [[Ivan Tolj (1901.)|Ivan Tolj]], zapovjednik ustaške policije u gradu od 1941. do 1944. godine, sredinom 1942. godine rukovodio sabiranjem Židova isprva na nogometnom stadionu NK Cibalije, a zatim u vagone na željezničkom kolodvoru. Vagoni su su zatim bili upućivani u logore smrti [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]]. Tolj je 1945. uhvaćen i osuđen na smrt kao [[ratni zločin]]ac.<ref>Rajka Bućin, “Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”, u Časopis za suvremenu povijest, br. 2, Zagreb, 2021., 615.–630. str.</ref> Nakon Drugog svjetskog rata u novoj Jugoslaviji osnivaju se kotarevi sa sjedištem u Vinkovcima, Vukovaru, Županji. U tom razdoblju usporavan je razvoj industrije na području Slavonije i zapadnog Srijema, ali marljivšću i upornošću njezinih stanovnika i zahvaljujući prirodnom bogatstvima ovoga kraja razvila se napredna poljopriveda i neke industrijske grane. Prvu polovicu 1990-ih obilježio je Domovinski rat, odnosno oružani sukob Republike Hrvatske s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (1991. – 1992.) i snagama [[Republika Srpska Krajina|pobunjeničke srpske paradržave]] (1992. – 1995.). Tijekom lipnja 1991., u selima istočne Slavonije (Bobota, Vera, Negoslavci) uspostavljene su terorističke baze srpskih ekstremista za napade na Osijek, Vinkovce i Vukovar te okolna sela.<ref name="HMDCDR 1991.">[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski Kronologija 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata</ref> Vinkovci su osobito napadani iz Mirkovaca, Markušice, Pačetina i Karadžićeva. [[Datoteka:Vinkovci-(20090523)-Crkva Silaska Sv. duha.jpg|200px|lijevo|thumb|[[Hram Silaska Duha Svetoga u Vinkovcima]].]] Hrvatske su snage početkom srpnja 1991. protjerale četnike sa samog ulaza u Vinkovce, [[17. srpnja]] 1991. munjevitom su akcijom hrvatske snage potisnule srpske teroriste preko "brčanske" pruge i uspostavile liniju prema Mirkovcima. U samom pak napadu na neprijateljske položaje na Mirkovce, iz kojih su neprestano granatirani Vinkovci, hrvatske su postrojbe pretrpjele velike gubitke, a ključnu pomoć srpskim teroristima pružila je JNA.<ref name="HMDCDR 1991."/> Od 28. do 30. kolovoza 1991. u Vinkovcima i Slavonskom Brodu hrvatske su snage zaustavile nekoliko vlakova koji su prevozili oružje i intendantsku opremu JNA koja se povlačila iz Slovenije; ovom akcijom oduzeti su oružje i oprema i podijeljeni slabo naoružanim hrvatskim postrojbama.<ref name="HMDCDR 1991."/> 15. rujna 1991. Vukovar je ostao odsječen od Vinkovaca, a 20. rujna veza je opet uspostavljena.<ref name="HMDCDR 1991."/> 11. listopada u Vinkovce se s manjom skupinom branitelja uspio probiti iz neprijateljskog obruča zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković − Jastreb, u namjeri za dovesti pomoć Vukovaru koji su opkolili velikosrpske snage.<ref name="HMDCDR 1991."/> Sigurnost Vinkovaca u smislu ostanka pod hrvatskom vlašću nije bila potpuna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Osim topničkih napada [[10. veljače]] [[1992.]], srpske snage poduzele su i pješački napad, kojeg su hrvatske postrojbe odbile.<ref>[http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304024347/http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html |date=4. ožujka 2016. }} 1992.</ref> [[1. travnja]] 1992. također je bio snažni napad srpske vojske na Vinkovce; tad su tri osobe poginule, a devet ranjeno.<ref>[http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7450:1-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 Dragovoljac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111123135435/http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7450:1-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 |date=23. studenoga 2011. }} Na današnji dan u Domovinskom ratu − 1. travnja</ref> Raspadom komunističke Jugoslavije, u neovisnoj Hrvatskoj obnavlja se 1992. g. županija pod imenom Vukovarsko-srijemska u čijem se sastavu našao i grad Vinkovci. Grad je jedno vrijeme bio upravno sjedište županije dok uvjeti nisu dopustili da se nakon mirne reintegracije okupiranog Podunavlja ured premjesti u Vukovar. === Gradsko vijeće – sastav (mandat 2025.–2029.) === Gradsko vijeće Vinkovaca broji 19 vijećnika.<ref name="konstituiranje">{{Citiranje weba|title=Ilija Cota novoizabrani predsjednik Gradskog vijeća Vinkovaca|url=https://novosti.hr/ilija-cota-novoizabrani-predsjednik-gradskog-vijeca/|website=Novosti.hr|date=2025-06-10|access-date=2026-08-15}}</ref> Vlast u Gradu Vinkovcima obnaša koalicija Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), Domovinskog pokreta (DP) i Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), koja je na izborima osvojila natpolovičnu većinu od 11 mandata.<ref name="rezultati">{{Citiranje weba|title=VINKOVCI Natpolovična većina HDZ-u u Vijeću; evo tko su novi gradski vijećnici!|url=https://vinkulja.hr/2025/05/vinkovci-natpolovicna-vecina-hdz-u-u-vijecu-evo-tko-su-novi-gradski-vijecnici/|website=Vinkulja.hr|date=2025-05-30|access-date=2026-08-15}}</ref> '''Predsjednik Gradskog vijeća''': Ilija Cota<br> '''Potpredsjednica Gradskog vijeća''': Mirela Fabijan<br> '''Potpredsjednica Gradskog vijeća''': Anica Birač<ref name="sluzbena">{{Citiranje weba|title=Vijećnici Gradskog vijeća – Saziv 2025.–2029.|url=https://vinkovci.hr/gradsko-vijece|website=Grad Vinkovci|access-date=2026-08-15}}</ref> Zastupljenost u Vijeću prema strankama/listama: * HDZ – HSU – DP – HSLS: 11 vijećnika * MOST – Hoćemo pravedno – Hoćemo (lista Gorana Kajkića): 4 vijećnika * SDP: 3 vijećnika * DOMiNO: 1 vijećnik<ref name="rezultati" /> {| class="wikitable" |+ Vijećnici Gradskog vijeća Vinkovaca (mandat 2025.–2029.) ! # !! Ime i prezime !! Dužnost !! Stranka/lista |- | 1. || Drago Kosijer<ref group="n">Ušao u Vijeće umjesto Josipa Romića, čija je vijećnička dužnost nespojiva s dužnošću gradonačelnika.</ref> || || HDZ |- | 2. || Ivan Kubiček<ref group="n">Ušao u Vijeće umjesto Danijele Slipčević.</ref> || || HDZ |- | 3. || Mladen Karlić || || HDZ |- | 4. || Ilija Cota || predsjednik Vijeća || HDZ |- | 5. || Ivan Cvitković || || HDZ |- | 6. || Domagoj Bujadinović || || HDZ |- | 7. || Josip Krpan || || HDZ |- | 8. || Mario Dražić || || HDZ |- | 9. || Anja Pejić || || HDZ |- | 10. || Mirela Fabijan || potpredsjednica Vijeća || HDZ |- | 11. || Zrinka Mikić<ref group="n">Nije bila navedena u dijelu popisa koji je korisnik dostavio sa službene stranice; preostaje iz sekundarnih izvora — provjeriti izravno na vinkovci.hr/gradsko-vijece prije objave.</ref> || || HDZ |- | 12. || Goran Kajkić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 13. || Antonela Krznarić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 14. || Ivan Marić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 15. || Željko Turda || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 16. || Davor Benić || || SDP |- | 17. || Goran Hefer || || SDP |- | 18. || Anica Birač || potpredsjednica Vijeća || SDP |- | 19. || Stjepan Andabak || || DOMiNO |} <references group="n" /> == Izvori == {{Izvori}} == Stanovništvo == [[Datoteka:Spomenik Josipa Kozarca u Vinkovcima-Споменик Јосипа Козарца у Винковцима 1.jpg|230px|desno|thumb|Spomenik Josipu Kozarcu.]] U gradu Vinkovcima po popisu stanovništva 2021. živi 30 842 stanovnika. Stanovništvo po gradskim naseljima − popis 2021.: * Vinkovci − 28.111 * [[Mirkovci]] − 2731 Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti prema popisu iz 2021.:<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2022-10-01|website=template.gov.hr}}</ref> * [[Hrvati]] − (28.981) 93,97 % * [[Srbi]] − (1076) 3,5 % * [[Mađari]] − (124) 0,4 % Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz [[1991.]] godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: * [[Hrvati]] − 78.313 * [[Srbi]] − 13.170 * [[Mađari]] − 1644 * [[Bošnjaci]] − 342 * [[Rusini]] − 209 * [[Jugoslaveni]] i ostali − 4806 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vinkovci |p1857=4493 |p1869=5773 |p1880=7315 |p1890=8123 |p1900=9832 |p1910=11670 |p1921=12640 |p1931=16038 |p1948=18633 |p1953=20834 |p1961=25313 |p1971=31605 |p1981=35944 |p1991=38580 |p2001=35912 |p2011=35312 |p2021=30842 |napomena=Nastao iz stare općine Vinkovci. U 1991. smanjen izdvajanjem dijela područja koji je pripojen općini Nuštar, za koju sadrži dio podataka do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vinkovci |p1857=3632 |p1869=4802 |p1880=6117 |p1890=6954 |p1900=8634 |p1910=10455 |p1921=11421 |p1931=14724 |p1948=17219 |p1953=19179 |p1961=23192 |p1971=29106 |p1981=33004 |p1991=35347 |p2001=33239 |p2011=32029 |p2021=28111 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Mirkovci. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Mirkovci. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Vinkovačko Novo Selo. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Mjesni odbori == U sastavu Vinkovaca nalazi se 12 mjesnih odbora:<ref>{{Citiranje weba|title=Mjesna samouprava|url=https://grad-vinkovci.hr/hr/mjesna-samouprava|url-status=live|access-date=2025-06-22|website=Grad Vinkovci}}</ref> * Lenije * Stjepan Radić, poznatiji kao Radićev blok * Centar * Kolodvor, poznatiji kao Kolodvor kvart * Dvanaest redarstvenika, poznatiji kao Vrtno naselje * [[Vinkovačko Novo Selo]] * Lapovci * Ban Jelačić * Zagrebački blok * Slavija * Mala Bosna, poznatija kao Gortanovo naselje * Mirkovci == Gospodarstvo == * Hrvatske željeznice * Dilj d.o.o., članica [[Nexe grupa|NEXE grupe]] − 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa * Spačva d.d. drvna industrija − proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira === Turizam === '''Ugostiteljska ponuda''' U Vinkovcima je razgranata [[Turizam|turistička]] i ugostiteljska ponuda raznih [[hotel]]a, te oko trideset specijaliziranih [[restoran]]a, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom [[grad]]u, a jedan dio uz prometnice. '''[[Seoski turizam]]''' [[Datoteka:Bosut - panoramio (4).jpg|230px|lijevo|thumb|[[Bosut]].]] Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne [[1975.]] godine da se drevne ljepote bogate i lijepe [[Slavonija|Slavonije]] iskoriste za razvoj [[Seoski turizam|seoskog turizma]], jer su [[Selo|sela]] [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Ivankovo]], [[Rokovci]], [[Andrijaševci]], [[Lipovac]] i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na [[Meandar|meandrima]] rijeka [[Bosut]], [[Biđ]], [[Spačva]], [[Studva]] i njihovim pritocima. Osobito su poznati "Virovi" kod Otoka − prirodnog fenomena skoro netaknute šumske prirode. I danas osim čiste prirode i odmora u tišini, šetnji, [[lov]]u, [[Ribolov na jezeru|ribolovu]] gost se može uključiti u seoske poslove sa svojim domaćinom i uživati u poznatim slavonskim specijalitetima. Sva ta [[Selo|sela]] sačuvala su svoj izvorni izgled, svoje narodne običaje, svetkovine, narodne nošnje, igre i vesele [[Šokci|šokačke pjesme]]. '''Lovni turizam''' Ova vrsta turizma ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su [[Obični jelen|jelen obični]] i [[jelen lopatar]] poznati u cijeloj [[Europa|Europi]] te [[Divlja svinja|divlje svinje]] i [[fazan]]i. Nadomak gradu poznata su lovišta : "Kunjevci", "Spačva" i "Merolino". '''[[Ribolov na jezeru|Ribolov]]''' Ribolov je moguć na [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Bosut]], [[Spačva]], [[Studva]], Otočkim i Bošnjačkim virovima. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] obiluju [[Slatka voda|slatkovodnim]] [[Ribe|ribama]]: [[šaran]], [[smuđ]], [[som]], [[linjak]], [[grgeč]], [[karas]] i [[štuka]]. [[Ribolov na jezeru|Športski ribolov]] se također njeguje od davnih dana na području Vinkovaca, i nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, vidjeti brojne ribiče kako se natječu uz Bosut u samom centru grada. === Vinkovačke jeseni === {{Glavni|Vinkovačke jeseni}} '''Vinkovačke jeseni''' [[Datoteka:Vinkovci Zeljeznicka stanica.JPG|230px|mini|desno|Željeznički kolodvor u Vinkovcima.]] U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne [[Slavonija|Slavonije]] i [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], već više od pet desetljeća održavaju se u mjesecu rujnu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a, pa čak i cijele Hrvatske. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja [[Europa|Europe]] i [[SAD|Amerike]]. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu [[1966.]] godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje. Godine [[1970.]] uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] i [[Rusini|Rusina]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iz [[Petrovci|Petrovaca]]. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[poljska|Poljske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[SAD]]. Od [[1977.]] godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od [[1990.]] godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore. Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri koje se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od [[1993.]] godine iz Vukovarsko-srijemske županije. Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]] i [[Đakovački vezovi|Đakovačkim vezovima]]. [[Datoteka:Željeznička stanica u Vinkovcima -Жељезничка станица у Винковцима 2.jpg|mini|230px|lijevo|Unutrašnjost željezničkoga kolodvora u Vinkovcima.]] Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi [[HRT]]. Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od [[1974.]] godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice. Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača. Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 6.JPG|230px|mini|desno|Gradska jezgra.]] Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, [[1970.]] godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje [[1971.]] godine prerastaju u Dječje jeseni. Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima. Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti. == Kultura i sport == [[Datoteka:Винковци (библиотека)-Vinkovci (biblioteka) 10.JPG|230px|mini|lijevo|[[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]].]] ===Kazalište=== Kazališna tradicija u Vinkovcima seže u daleku [[1917.]] godinu kada je Diletantsko kazalište izvelo ''Prosce'' [[Iso Velikanović|Ise Velikanovića]]. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Narodno kazalište]] Vinkovci izvelo je [[5. srpnja]] [[1945.]], odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo ''Požar strasti'' [[Josip Kosor|Josipa Kosora]]. Slijede ''Inoče'' [[Joza Ivakić|Joze Ivakića]] (1966.), ''Graničari'' [[Josip Freudenreich|Josipa Freudenreicha]] (1971.), dramatizirani roman ''Đuka Begović'' [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (1974.), ''Šokica'' [[Ilija Okrugić|Ilije Okrugića]] (1976.), dramatizirani ''Mrtvi kapitali'' [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] (1977.), ''Pouzdani sastanak'' Joze Ivakića (1978.), mjuzikl I. Boždara i Davora Kačića ''Bećarske vatre'', dramatizirani ''[[Satir iliti divji čovik]]'' [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljković]] (1982.) i druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. [[Franjo Jelinek Beli]] bio je izvrstan Đuka Begović. Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su [[Vanja Drach]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Fici]], [[Mate Ergović]], [[Žarko Mijatović]], [[Jasna Bašić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelji kazališta zaslužni su za njegov uspon [[Vojin Dubajić]], [[Vladimir Rem]] i [[Miroslav S. Mađer]]. Osobito uspješan redatelj bio je [[Himzo Nuhanović]], višegodišnji scenarist otvorenja [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]. Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac [[Fabijan Šovagović]], kao izvrstan [[Đuka Begović]] i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom. Od 1998. godine kazalište nosi naziv Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci.<ref>[https://web.archive.org/web/20201126062605/https://www.kazaliste-vinkovci.hr/o-kazalistu/ O Gradskom kazalištu Joza Ivakić Vinkovci], www.kazaliste-vinkovci.hr ([[Internet Archive|IA]])</ref> === Film === Od 2017. godine u Vinkovcima se održava [[Filmski festival glumca]]. === Likovna umjetnost === Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su [[Albert Kinert]] (grafički list Satir), [[Branko Ružić]] (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i [[Rudolf Švagel Lešić]] (poprsje [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]). [[Vanja Radauš]], akademski kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljkovića]], [[Josip Kozarac|Josipa]] i [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]], [[Josip Kosor|Josipa Kosora]], [[Josip Lovretić|Josipa Lovretića]], [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]] i drugih značajnih osoba. Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; [[Ivan Domac]], pokazivao zanimanje za [[pejzaž]]; Božidar Kopić, slikao [[portret]]e, [[akt]]ove i pejzaže; Joza Mataković, slikar i scenograf, autor znaka [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]; Đurđena Zaluški, trajno vezana uz motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; [[Dubravko Mataković]], jedan od vodećih suvremenih hrvatskih majstora stripa, kiparica [[Alojzija Ulman]], kao i mnogi drugi. === Književnost === Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] obogaćivao se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. [[Matija Antun Reljković]], glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Osim spjeva "Satir iliti divji čovik", napisao je "Novu slavonsku i nimačku gramatiku". U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] najznačajnija književna ličnost je [[Josip Kozarac]], moderni nastavljač ideja Reljkovićevih. [[Josip Lovretić]], pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; [[Josip Kosor]], romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; [[Joza Ivakić]], svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru pučkog teatra; [[Josip Bogner]], piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; [[Ivan Kozarac]], njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije. === Glazba === Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti [[Josip Runjanin|Josipa Runjanina]] (1821. – 1878.), uglazbitelja [[Hrvatska himna|hrvatske himne]], osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti. U Vinkovcima je [[1948.]] osnovana Gradska muzička škola, [[1971.]] postala je osnovna muzička škola, a danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja. Početci rocka u Vinkovcima datiraju u 1960-te. U prvoj polovici šezdesetih u Vinkovcima su osnovani ''Mirni konji''.<ref>[http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf Zavičajni muzej Našice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310192627/http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf |date=10. ožujka 2021. }} Povijest našičke rock scene. Uredio: Petar Hajek. Zavičajni muzej Našice. Našice. 2017. {{ISBN|978-953-7606-23-7}} . Str. 9 (pristupljeno 10. rujna 2019.)</ref> Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se ''[[Dike]]'', ''[[Bosutski bećari]]'', ''[[Sinovi ravnice]]'' i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je [[dance]] skupina ''[[Colonia]]'' − danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj (dva člana su iz Vinkovaca dok je pjevačica iz Županje), a na hrvatskoj rock sceni skupina ''[[Majke]]''. 1990-ih je djelovao i rock-sastav [[Kojoti]], dok je danas najistaknutiji sastav ''[[Septica]]''. No, posebno treba naglasiti vinkovačku punk-rock scenu iz 80tih godina 20. stoljeća, kada su dominirali sastavi kao što je [[Pogreb X]], [[The Užas]], [[Špilšul]], [[Satan Panonski]], [[Brener depilacija]] i mnogi drugi. U suvremenom glazbenom kontekstu Vinkovaca prisutna je i hip-hop scena. Među izvođačima se navodi Dalibor Bartulović,<ref>{{cite web |naslov=Gdje je danas Shorty koji pjeva hit ''Dođi u Vinkovce'' |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/nekad-i-sad/gdje-je-danas-shorty-koji-pjeva-hit-dodji-u-vinkovce---945084.html |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Dnevnik.hr }}</ref> poznat pod umjetničkim imenom [[Shorty]], reper iz Vinkovaca, najpoznatiji po pjesmi ''Dođi u Vinkovce'' <ref>{{cite web |prezime=Grgić |ime=Barbara |naslov=Shorty se proslavio pjesmama o Vukovaru i Vinkovcima, a onda se naglo povukao: Evo gdje je danas |url=https://www.dnevno.hr/magazin/shorty-se-proslavio-pjesmama-o-vukovaru-i-vinkovcima-a-onda-se-naglo-povukao-evo-gdje-je-danas-2266378/ |datum=16. studenoga 2023. |izdavač=Dnevno.hr }}</ref> Pjesma je u hrvatskim medijima opisana kao njegov najprepoznatljiviji rad te je snažno povezana s gradom, a pojedini je mediji opisuju i kao gotovo himnu Vinkovaca. Miroslav Štivić autor je refrena i dijela glazbe pjesme. Pjesma se izvodi na javnim događanjima povezanima s gradom.<ref>{{cite web |naslov=Večer nostalgije – Shorty ponovno uzeo mikrofon |url=https://novosti.hr/vecer-nostalgije-shorty-ponovno-uzeo-mikrofon/ |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Novosti.hr }}</ref> === Šport === [[Datoteka:Stadion Cibalije u Vinkovcima-Стадион Цибалије у Винковцима 2.jpg|230px|mini|desno|Stadion Cibalije, Vinkovci.]] ;Nogomet: * [[HNK Cibalia]] (od 1947. do 1990. znana i kao Dinamo Vinkovci) * [[NK Dilj Vinkovci|NK Dilj]] * [[NK Vinkovci]] * [[MNK Vinkovci]] * [[MNK Aurelia]] ;Košarka: * [[KK Vinkovci]]<ref>*[http://www.kk-vinkovci.hr/ KK Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090909233617/http://www.kk-vinkovci.hr/ |date=9. rujna 2009. }}</ref> ;Odbojka: * [[ŽOK Cestorad Vinkovci|ŽOK Cestorad]] * [[SK Lokomotiva]] * [[TK Vinkovci]] ;Rukomet: * [[RK Spačva Vinkovci|RK Spačva]] ;Boćanje: * [[boćarski klub Lapovci − Dilj|BK Lapovci − Dilj]] * [[boćarski klub Mladost − Cestorad|BK Mladost − Cestorad]] * [[boćarski klub Vinkovci|BK Vinkovci]] * [[boćarski klub Novoselac | BK Novoselac]] ;Plivanje: * [[Plivački klub Orion]]<ref>*[http://pk-orion.hr/ Plivački klub Orion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422212446/http://pk-orion.hr/ |date=22. travnja 2018. }}</ref> * [[Vinkovački plivački klub]] ;Biciklizam: * [[BK Sokol-Cestorad]] ;Kuglanje: * [[kuglački klub Dilj-Obrtnik Vinkovci]] ;Taekwondo: * [[Taekwondo klub Sajnami Vinkovci]]<ref>*[http://www.taekwondo-sajnami.hr/ Taekwondo klub Sajnami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928110811/http://www.taekwondo-sajnami.hr/ |date=28. rujna 2009. }}</ref> ;Atletika: * [[AK Cibalia Vinkovci]]<ref>*[http://www.ak-cibalia.hr AK Cibalia Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109180253/http://ak-cibalia.hr/ |date=9. siječnja 2016. }}</ref> ;Karate: * [[Karate klub Vinkovci]] * Karate klub Galaxy ;Lov i ribolov: * [[ŠRU Bajer]] * [[LD Sloga]] ;ostalo: * Odred izviđača "Vinkovci"<ref>[http://www.oi-vinkovci.hr Odred izviđača "Vinkovci"]</ref> [[Međunarodni šahovski turnir Vinkovci|Međunarodni šahovski turnir 'Vinkovci']] održao se prvi puta 1970. i na njemu je nastupila većina igrača koji su igrali na [[Turnir mira|Turniru mira]] u Zagrebu iste godine. To izdanje turnira bilo je jedan od najjačih svjetskih turnira u tom desetljeću. Nakon toga neredovito se održavao do dvijetisućitih, ali nikad više na toj razini. == Obrazovanje == ===Osnovne škole=== * Osnovna škola Antuna Gustava Matoša * Osnovna škola Bartola Kašića * Osnovna škola Josipa Kozarca<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417223214/http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |archive-date=17. travnja 2012. |access-date=3. lipnja 2012.}}</ref> * Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića * Osnovna škola Vladimira Nazora<ref>[http://www.os-vnazora-vk.skole.hr// Službena stranica Osnovne škole Vladimira Nazora Vinkovci]</ref> * Osnovna škola Ivana Mažuranića<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-imazuranica-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Ivana Mažuranića |archive-url=https://web.archive.org/web/20120906003556/http://os-imazuranica-vk.skole.hr/ |archive-date=6. rujna 2012. |access-date=22. travnja 2012.}}</ref> * Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina ===Srednje škole=== * [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića]] * Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca * Tehnička škola Ruđera Boškovića * Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića * Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara * Drvodjeljsko-tehnička škola * Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci * Srednja glazbena škola Josipa Runjanina ===Fakulteti=== * Poljoprivredni fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Filozofski fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Građevinski fakultet Osijek − 7. stupanj − ogranak Vinkovci * Šumarski fakultet Zagreb − ogranak Vinkovci ===Ostalo=== * [[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]] == Udruge == * Klub ljubitelja željeznice * Astronomsko društvo "Oton Kučera" * [[Odred izviđača Vinkovci|Odred izviđača "Vinkovci"]] * Kinološko športski klub "Cibalia" Vinkovci * Mladež gradskog društva Crvenog križa" Vinkovci == Poznate osobe == [[Datoteka:Josip Kozarac.jpg|150px|desno|thumb|[[Josip Kozarac]], hrvatski književnik]] [[Datoteka:Josip_Runjanin.png|150px|desno|thumb|[[Josip Runjanin]] hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”]] {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Vinkovci}} {{div col|cols=2}} * [[Mario Banožić]], hrvatski političar * [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik * [[Branka Batinić]], hrvatska stolnotenisačica * [[Ivan Bošnjak]], hrvatski nogometaš * [[Dubravka Brezak Stamać]], hrvatska književnica i političarka * [[Duje Čop]], hrvatski nogometaš * [[Satan Panonski|Ivica Čuljak]] (Satan Panonski), hrvatski pjevač * [[Vanja Drach]], hrvatski glumac * [[Sveti Euzebije i Polion|Euzebije i Polion]], sveci * [[Mirko Filipović]], hrvatski borac borilačkih vještina i političar * [[Ivan Ladislav Galeta]], hrvatski umjetnik * [[Carl Heitzmann]], austrougarski liječnik i ilustrator * [[Đuro Hranić]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] * [[Mario Kasun]], hrvatski košarkaš * [[Slavko Kopač]], hrvatsko-francuski slikar i kipar * [[Ivan Kozarac]], hrvatski književnik * [[Josip Kozarac]], hrvatski književnik * [[Rikard Lang]], hrvatski ekonomoist * [[Danijel Ljuboja]], srpski nogometaš * [[Dina Merhav]], izraelska kiparica * [[Zdravko Miljak]], hrvatski rukometaš * [[Klara Perić]], hrvatska odbojkašica * [[Tomislav Peternek]], srpski fotograf * [[Vanja Radauš]], hrvatski kipar, slikar i književnik * [[Matija Antun Relković]], hrvatski književnik * [[Josip Runjanin]], hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]” * [[Shorty]], hrvatski reper * [[Rudolf Sremec]], hrvatski redatelj i scenarist * [[Stjepan Šejić]], hrvatski crtač stripova * [[Rade Šerbedžija]], hrvatski glumac * [[Ferdo Šišić]], hrvatski povjesničar * [[Mile Škorić]], hrvatski nogometaš * [[Josip Šokčević]], hrvatski ban * [[Sava Šumanović]], srpski slikar * [[Vesna Tominac Matačić]], hrvatska glumica * [[Valens]], rimski car * [[Valentinijan I.]], rimski car * [[Mladen Vulić]], hrvatski glumac * [[Gabrijela Žalac]], hrvatska političarka {{div col end}} == Gradovi prijatelji == *{{Z|MAK}} [[Ohrid]] *{{Z|HRV}} [[Koprivnica]] *{{Z|BIH}} [[Široki Brijeg]] *{{Z|ITA}} [[Camponogara]] *{{Z|NJE}} [[Kenzingen]] == Povelja o prijateljstvu gradova i Klub prijatelja == U najtežim trenucima Domovinskog rata, krajem 1991. godine, kada su Vinkovci i cijela Hrvatska trebali pomoć, javilo se puno ljudi velikog srca iz Njemačke koji su željeli pružiti utočište djeci iz Hrvatske. Na inicijativu Lucije Gnant i Rudija Nadlera, odazvale su se humanitarne organizacije iz brojnih gradova Okruga Emmendingen. Krajem prosinca 1991. godine 150 djece s vinkovačkog područja našlo je spas od ratnih zbivanja kod njima do tada potpuno nepoznatih ljudi u gradovima Okruga Emmendingen, između ostalih i u Kenzingenu gdje su ostali pola godine. Tako je započeto veliko prijateljstvo, koje je preraslo i u kumstvo među obiteljima, ali je započela i uzorna suradnja Njemačkog Crvenog križa Okruga Emmendingen i Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Vinkovci koje traje gotovo četvrt stoljeća. S obzirom na odlične rezultate provedenih partnerskih projekata društava Crvenog križa, a posebno razmjena mladih iz Kenzingena i Vinkovaca,koje su snažno podržavali predstavnici lokalnih vlasti, rođena je ideja o službenom potpisivanju Povelje o prijateljstvu gradova Kenzingena i Vinkovaca, što je svečano učinjeno 2. svibnja 2002. godine u Vinkovcima. Nakon 5 godina provedbe planiranih zajedničkih projekata, u Kenzingenu su 8. srpnja 2007. godine gradonačelnik Kenzingena Matthias Guderjan i gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić svečano potpisali Povelju o partnerstvu gradova kojom se obvezuju dotadašnju uzornu humanitarnu suradnju proširiti na političkom,gospodarskom, kulturnom, obrazovnom i športskom planu, a posebnu pažnju posvetiti njegovanju susreta mladih. Ovo partnerstvo je zasigurno među najuspješnijim i najživotnijim u Europi jer u njemu sudjeluju doslovno stotine stanovnika obaju gradova, koji bogatstvom različitosti svoje kulturno-povijesne baštine koju prezentiraju naizmjeničnim gostovanjima glazbenih, folklornih i likovnih umjetnika, organiziranjem političkih radionica, prenošenjem gospodarskih iskustava i upoznavanjem obrazovnog sustava doprinose ostvarenju ideje europskog jedinstva. == Povezani članci == * [[Akvilino srebro]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.vinkovci.hr/ Službena stranica Vinkovaca] *[http://www.vinkovci.com.hr/ Portal grada Vinkovaca] *[http://www.cibalae.com/ Vinkovački magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916180544/http://www.cibalae.com/ |date=16. rujna 2016. }} {{GiO VSŽ}} {{Vinkovci}} [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Srijem]] [[Kategorija:Vinkovci| ]] hb5awffc3aim47xp20xxfjme8b5nrx3 7578260 7578250 2026-08-16T05:34:16Z ZapadVK 332521 /* Povijest */ 7578260 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Vinkovci |vrsta = naselje i grad |grb = Vinkovci (grb).gif |članak o grbu = Grb Vinkovaca |zastava = |slika = Cibalae-Vinkovci-Винковци-Winkowitz.png |opis slike = Kolaž Vinkovci |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Josip Romić]] ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|2 gradska naselja]] |površina = 94,2 |površina uža = 68,2 |visina = <!--| broj stanovnika = 32.029 |stanovništvo_godina = 2001--> |z. širina = 45.28 |z. dužina = 18.80 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 30842 |stanovništvo uže = 28111 |svetac = [[Sveti Ilija]] |dan = [[20. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 32100 Vinkovci |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VK |web = {{URL|https://grad-vinkovci.hr/}} |bilješke = }} '''Vinkovci''' su grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopisni položaj == Vinkovci se nalaze na samome sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]] na rijeci [[Bosut]]. Udaljeni su samo 20 kilometara od grada [[Vukovar]]a koji je sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Grad i njegovo šire područje nalazi se na 78 – 125 metara nadmorske visine s površinom od 102 805 hektara od čega 60 623 hektara čine oranice, a 29 149 ha prekriveno je pretežito [[hrast]]ovim i [[jasen]]ovim [[šuma]]ma s blagom kontinentalnom klimom te dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina. Prostire se uz [[Bosutska nizina|Bosutsku nizinu]], autocestu i željezničku prugu koje spajaju [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] s [[Bliski istok|Bliskim istokom]] te [[Srednja Europa|Srednju Europu]] s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. == Povijest == {{Glavni članak|Povijest Vinkovaca}} [[Datoteka:Vinkovci treasure 2.jpg|230px|desno|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] Vinkovci su najstarije naselje s kontinuitetom stanovanja u Europi, kontinuirano naseljen 8200 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> Arheološka istraživanja pokazala su postojanje starčevačke kulture neolitika te kasnijih sopotske, vučedolske i vinkovačke kulture na širem gradskom području. Na mjestu današnjeg gradskog središta Rimljani su osnovali naselje Cibalae, koje pod carem Hadrijanom dobiva status municipija, a kasnije i kolonije (''Colonia Aurelia Cibalae''). U blizini grada 314. ili 316. godine odigrala se bitka između careva Konstantina i Licinija, a u samom su gradu rođena i dvojica rimskih careva, braća Valentinijan I. i Valens. Nakon propasti antičkog grada u seobi naroda, na prostoru današnje Meraje razvija se srednjovjekovno naselje Sv. Ilija (Szentillye), prvi put pisano posvjedočeno 1332. godine, koje 1491. godine dobiva status trgovišta. Nakon turskog osvajanja (1533.) i oslobođenja krajem 17. stoljeća, područje ulazi u sastav Vojne krajine; grad postaje sjedište vojne regimente, gradi se barokna jezgra te 1766. počinje djelovati vinkovačka klasična gimnazija. Grad je 1900. brojio oko 8.500 stanovnika. Tijekom 20. stoljeća prolazi kroz izmjene državne uprave u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, stradanja u Drugom svjetskom ratu (uključujući stradanje slavonskih i srijemskih Židova tijekom Holokausta) te razdoblje u socijalističkoj Jugoslaviji. Početkom 1990-ih Vinkovci su bili izloženi napadima jugoslavenske armije i pobunjeničkih srpskih snaga u Domovinskom ratu, a 1992. godine grad ulazi u sastav obnovljene Vukovarsko-srijemske županije. == Izvori == {{Izvori}} == Stanovništvo == [[Datoteka:Spomenik Josipa Kozarca u Vinkovcima-Споменик Јосипа Козарца у Винковцима 1.jpg|230px|desno|thumb|Spomenik Josipu Kozarcu.]] U gradu Vinkovcima po popisu stanovništva 2021. živi 30 842 stanovnika. Stanovništvo po gradskim naseljima − popis 2021.: * Vinkovci − 28.111 * [[Mirkovci]] − 2731 Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti prema popisu iz 2021.:<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2022-10-01|website=template.gov.hr}}</ref> * [[Hrvati]] − (28.981) 93,97 % * [[Srbi]] − (1076) 3,5 % * [[Mađari]] − (124) 0,4 % Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz [[1991.]] godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: * [[Hrvati]] − 78.313 * [[Srbi]] − 13.170 * [[Mađari]] − 1644 * [[Bošnjaci]] − 342 * [[Rusini]] − 209 * [[Jugoslaveni]] i ostali − 4806 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vinkovci |p1857=4493 |p1869=5773 |p1880=7315 |p1890=8123 |p1900=9832 |p1910=11670 |p1921=12640 |p1931=16038 |p1948=18633 |p1953=20834 |p1961=25313 |p1971=31605 |p1981=35944 |p1991=38580 |p2001=35912 |p2011=35312 |p2021=30842 |napomena=Nastao iz stare općine Vinkovci. U 1991. smanjen izdvajanjem dijela područja koji je pripojen općini Nuštar, za koju sadrži dio podataka do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vinkovci |p1857=3632 |p1869=4802 |p1880=6117 |p1890=6954 |p1900=8634 |p1910=10455 |p1921=11421 |p1931=14724 |p1948=17219 |p1953=19179 |p1961=23192 |p1971=29106 |p1981=33004 |p1991=35347 |p2001=33239 |p2011=32029 |p2021=28111 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Mirkovci. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Mirkovci. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Vinkovačko Novo Selo. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Mjesni odbori == U sastavu Vinkovaca nalazi se 12 mjesnih odbora:<ref>{{Citiranje weba|title=Mjesna samouprava|url=https://grad-vinkovci.hr/hr/mjesna-samouprava|url-status=live|access-date=2025-06-22|website=Grad Vinkovci}}</ref> * Lenije * Stjepan Radić, poznatiji kao Radićev blok * Centar * Kolodvor, poznatiji kao Kolodvor kvart * Dvanaest redarstvenika, poznatiji kao Vrtno naselje * [[Vinkovačko Novo Selo]] * Lapovci * Ban Jelačić * Zagrebački blok * Slavija * Mala Bosna, poznatija kao Gortanovo naselje * Mirkovci == Gospodarstvo == * Hrvatske željeznice * Dilj d.o.o., članica [[Nexe grupa|NEXE grupe]] − 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa * Spačva d.d. drvna industrija − proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira === Turizam === '''Ugostiteljska ponuda''' U Vinkovcima je razgranata [[Turizam|turistička]] i ugostiteljska ponuda raznih [[hotel]]a, te oko trideset specijaliziranih [[restoran]]a, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom [[grad]]u, a jedan dio uz prometnice. '''[[Seoski turizam]]''' [[Datoteka:Bosut - panoramio (4).jpg|230px|lijevo|thumb|[[Bosut]].]] Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne [[1975.]] godine da se drevne ljepote bogate i lijepe [[Slavonija|Slavonije]] iskoriste za razvoj [[Seoski turizam|seoskog turizma]], jer su [[Selo|sela]] [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Ivankovo]], [[Rokovci]], [[Andrijaševci]], [[Lipovac]] i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na [[Meandar|meandrima]] rijeka [[Bosut]], [[Biđ]], [[Spačva]], [[Studva]] i njihovim pritocima. Osobito su poznati "Virovi" kod Otoka − prirodnog fenomena skoro netaknute šumske prirode. I danas osim čiste prirode i odmora u tišini, šetnji, [[lov]]u, [[Ribolov na jezeru|ribolovu]] gost se može uključiti u seoske poslove sa svojim domaćinom i uživati u poznatim slavonskim specijalitetima. Sva ta [[Selo|sela]] sačuvala su svoj izvorni izgled, svoje narodne običaje, svetkovine, narodne nošnje, igre i vesele [[Šokci|šokačke pjesme]]. '''Lovni turizam''' Ova vrsta turizma ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su [[Obični jelen|jelen obični]] i [[jelen lopatar]] poznati u cijeloj [[Europa|Europi]] te [[Divlja svinja|divlje svinje]] i [[fazan]]i. Nadomak gradu poznata su lovišta : "Kunjevci", "Spačva" i "Merolino". '''[[Ribolov na jezeru|Ribolov]]''' Ribolov je moguć na [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Bosut]], [[Spačva]], [[Studva]], Otočkim i Bošnjačkim virovima. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] obiluju [[Slatka voda|slatkovodnim]] [[Ribe|ribama]]: [[šaran]], [[smuđ]], [[som]], [[linjak]], [[grgeč]], [[karas]] i [[štuka]]. [[Ribolov na jezeru|Športski ribolov]] se također njeguje od davnih dana na području Vinkovaca, i nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, vidjeti brojne ribiče kako se natječu uz Bosut u samom centru grada. === Vinkovačke jeseni === {{Glavni|Vinkovačke jeseni}} '''Vinkovačke jeseni''' [[Datoteka:Vinkovci Zeljeznicka stanica.JPG|230px|mini|desno|Željeznički kolodvor u Vinkovcima.]] U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne [[Slavonija|Slavonije]] i [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], već više od pet desetljeća održavaju se u mjesecu rujnu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a, pa čak i cijele Hrvatske. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja [[Europa|Europe]] i [[SAD|Amerike]]. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu [[1966.]] godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje. Godine [[1970.]] uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] i [[Rusini|Rusina]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iz [[Petrovci|Petrovaca]]. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[poljska|Poljske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[SAD]]. Od [[1977.]] godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od [[1990.]] godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore. Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri koje se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od [[1993.]] godine iz Vukovarsko-srijemske županije. Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]] i [[Đakovački vezovi|Đakovačkim vezovima]]. [[Datoteka:Željeznička stanica u Vinkovcima -Жељезничка станица у Винковцима 2.jpg|mini|230px|lijevo|Unutrašnjost željezničkoga kolodvora u Vinkovcima.]] Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi [[HRT]]. Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od [[1974.]] godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice. Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača. Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 6.JPG|230px|mini|desno|Gradska jezgra.]] Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, [[1970.]] godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje [[1971.]] godine prerastaju u Dječje jeseni. Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima. Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti. == Kultura i sport == [[Datoteka:Винковци (библиотека)-Vinkovci (biblioteka) 10.JPG|230px|mini|lijevo|[[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]].]] ===Kazalište=== Kazališna tradicija u Vinkovcima seže u daleku [[1917.]] godinu kada je Diletantsko kazalište izvelo ''Prosce'' [[Iso Velikanović|Ise Velikanovića]]. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Narodno kazalište]] Vinkovci izvelo je [[5. srpnja]] [[1945.]], odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo ''Požar strasti'' [[Josip Kosor|Josipa Kosora]]. Slijede ''Inoče'' [[Joza Ivakić|Joze Ivakića]] (1966.), ''Graničari'' [[Josip Freudenreich|Josipa Freudenreicha]] (1971.), dramatizirani roman ''Đuka Begović'' [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (1974.), ''Šokica'' [[Ilija Okrugić|Ilije Okrugića]] (1976.), dramatizirani ''Mrtvi kapitali'' [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] (1977.), ''Pouzdani sastanak'' Joze Ivakića (1978.), mjuzikl I. Boždara i Davora Kačića ''Bećarske vatre'', dramatizirani ''[[Satir iliti divji čovik]]'' [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljković]] (1982.) i druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. [[Franjo Jelinek Beli]] bio je izvrstan Đuka Begović. Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su [[Vanja Drach]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Fici]], [[Mate Ergović]], [[Žarko Mijatović]], [[Jasna Bašić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelji kazališta zaslužni su za njegov uspon [[Vojin Dubajić]], [[Vladimir Rem]] i [[Miroslav S. Mađer]]. Osobito uspješan redatelj bio je [[Himzo Nuhanović]], višegodišnji scenarist otvorenja [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]. Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac [[Fabijan Šovagović]], kao izvrstan [[Đuka Begović]] i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom. Od 1998. godine kazalište nosi naziv Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci.<ref>[https://web.archive.org/web/20201126062605/https://www.kazaliste-vinkovci.hr/o-kazalistu/ O Gradskom kazalištu Joza Ivakić Vinkovci], www.kazaliste-vinkovci.hr ([[Internet Archive|IA]])</ref> === Film === Od 2017. godine u Vinkovcima se održava [[Filmski festival glumca]]. === Likovna umjetnost === Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su [[Albert Kinert]] (grafički list Satir), [[Branko Ružić]] (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i [[Rudolf Švagel Lešić]] (poprsje [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]). [[Vanja Radauš]], akademski kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljkovića]], [[Josip Kozarac|Josipa]] i [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]], [[Josip Kosor|Josipa Kosora]], [[Josip Lovretić|Josipa Lovretića]], [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]] i drugih značajnih osoba. Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; [[Ivan Domac]], pokazivao zanimanje za [[pejzaž]]; Božidar Kopić, slikao [[portret]]e, [[akt]]ove i pejzaže; Joza Mataković, slikar i scenograf, autor znaka [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]; Đurđena Zaluški, trajno vezana uz motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; [[Dubravko Mataković]], jedan od vodećih suvremenih hrvatskih majstora stripa, kiparica [[Alojzija Ulman]], kao i mnogi drugi. === Književnost === Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] obogaćivao se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. [[Matija Antun Reljković]], glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Osim spjeva "Satir iliti divji čovik", napisao je "Novu slavonsku i nimačku gramatiku". U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] najznačajnija književna ličnost je [[Josip Kozarac]], moderni nastavljač ideja Reljkovićevih. [[Josip Lovretić]], pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; [[Josip Kosor]], romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; [[Joza Ivakić]], svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru pučkog teatra; [[Josip Bogner]], piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; [[Ivan Kozarac]], njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije. === Glazba === Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti [[Josip Runjanin|Josipa Runjanina]] (1821. – 1878.), uglazbitelja [[Hrvatska himna|hrvatske himne]], osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti. U Vinkovcima je [[1948.]] osnovana Gradska muzička škola, [[1971.]] postala je osnovna muzička škola, a danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja. Početci rocka u Vinkovcima datiraju u 1960-te. U prvoj polovici šezdesetih u Vinkovcima su osnovani ''Mirni konji''.<ref>[http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf Zavičajni muzej Našice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310192627/http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf |date=10. ožujka 2021. }} Povijest našičke rock scene. Uredio: Petar Hajek. Zavičajni muzej Našice. Našice. 2017. {{ISBN|978-953-7606-23-7}} . Str. 9 (pristupljeno 10. rujna 2019.)</ref> Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se ''[[Dike]]'', ''[[Bosutski bećari]]'', ''[[Sinovi ravnice]]'' i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je [[dance]] skupina ''[[Colonia]]'' − danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj (dva člana su iz Vinkovaca dok je pjevačica iz Županje), a na hrvatskoj rock sceni skupina ''[[Majke]]''. 1990-ih je djelovao i rock-sastav [[Kojoti]], dok je danas najistaknutiji sastav ''[[Septica]]''. No, posebno treba naglasiti vinkovačku punk-rock scenu iz 80tih godina 20. stoljeća, kada su dominirali sastavi kao što je [[Pogreb X]], [[The Užas]], [[Špilšul]], [[Satan Panonski]], [[Brener depilacija]] i mnogi drugi. U suvremenom glazbenom kontekstu Vinkovaca prisutna je i hip-hop scena. Među izvođačima se navodi Dalibor Bartulović,<ref>{{cite web |naslov=Gdje je danas Shorty koji pjeva hit ''Dođi u Vinkovce'' |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/nekad-i-sad/gdje-je-danas-shorty-koji-pjeva-hit-dodji-u-vinkovce---945084.html |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Dnevnik.hr }}</ref> poznat pod umjetničkim imenom [[Shorty]], reper iz Vinkovaca, najpoznatiji po pjesmi ''Dođi u Vinkovce'' <ref>{{cite web |prezime=Grgić |ime=Barbara |naslov=Shorty se proslavio pjesmama o Vukovaru i Vinkovcima, a onda se naglo povukao: Evo gdje je danas |url=https://www.dnevno.hr/magazin/shorty-se-proslavio-pjesmama-o-vukovaru-i-vinkovcima-a-onda-se-naglo-povukao-evo-gdje-je-danas-2266378/ |datum=16. studenoga 2023. |izdavač=Dnevno.hr }}</ref> Pjesma je u hrvatskim medijima opisana kao njegov najprepoznatljiviji rad te je snažno povezana s gradom, a pojedini je mediji opisuju i kao gotovo himnu Vinkovaca. Miroslav Štivić autor je refrena i dijela glazbe pjesme. Pjesma se izvodi na javnim događanjima povezanima s gradom.<ref>{{cite web |naslov=Večer nostalgije – Shorty ponovno uzeo mikrofon |url=https://novosti.hr/vecer-nostalgije-shorty-ponovno-uzeo-mikrofon/ |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Novosti.hr }}</ref> === Šport === [[Datoteka:Stadion Cibalije u Vinkovcima-Стадион Цибалије у Винковцима 2.jpg|230px|mini|desno|Stadion Cibalije, Vinkovci.]] ;Nogomet: * [[HNK Cibalia]] (od 1947. do 1990. znana i kao Dinamo Vinkovci) * [[NK Dilj Vinkovci|NK Dilj]] * [[NK Vinkovci]] * [[MNK Vinkovci]] * [[MNK Aurelia]] ;Košarka: * [[KK Vinkovci]]<ref>*[http://www.kk-vinkovci.hr/ KK Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090909233617/http://www.kk-vinkovci.hr/ |date=9. rujna 2009. }}</ref> ;Odbojka: * [[ŽOK Cestorad Vinkovci|ŽOK Cestorad]] * [[SK Lokomotiva]] * [[TK Vinkovci]] ;Rukomet: * [[RK Spačva Vinkovci|RK Spačva]] ;Boćanje: * [[boćarski klub Lapovci − Dilj|BK Lapovci − Dilj]] * [[boćarski klub Mladost − Cestorad|BK Mladost − Cestorad]] * [[boćarski klub Vinkovci|BK Vinkovci]] * [[boćarski klub Novoselac | BK Novoselac]] ;Plivanje: * [[Plivački klub Orion]]<ref>*[http://pk-orion.hr/ Plivački klub Orion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422212446/http://pk-orion.hr/ |date=22. travnja 2018. }}</ref> * [[Vinkovački plivački klub]] ;Biciklizam: * [[BK Sokol-Cestorad]] ;Kuglanje: * [[kuglački klub Dilj-Obrtnik Vinkovci]] ;Taekwondo: * [[Taekwondo klub Sajnami Vinkovci]]<ref>*[http://www.taekwondo-sajnami.hr/ Taekwondo klub Sajnami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928110811/http://www.taekwondo-sajnami.hr/ |date=28. rujna 2009. }}</ref> ;Atletika: * [[AK Cibalia Vinkovci]]<ref>*[http://www.ak-cibalia.hr AK Cibalia Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109180253/http://ak-cibalia.hr/ |date=9. siječnja 2016. }}</ref> ;Karate: * [[Karate klub Vinkovci]] * Karate klub Galaxy ;Lov i ribolov: * [[ŠRU Bajer]] * [[LD Sloga]] ;ostalo: * Odred izviđača "Vinkovci"<ref>[http://www.oi-vinkovci.hr Odred izviđača "Vinkovci"]</ref> [[Međunarodni šahovski turnir Vinkovci|Međunarodni šahovski turnir 'Vinkovci']] održao se prvi puta 1970. i na njemu je nastupila većina igrača koji su igrali na [[Turnir mira|Turniru mira]] u Zagrebu iste godine. To izdanje turnira bilo je jedan od najjačih svjetskih turnira u tom desetljeću. Nakon toga neredovito se održavao do dvijetisućitih, ali nikad više na toj razini. == Obrazovanje == ===Osnovne škole=== * Osnovna škola Antuna Gustava Matoša * Osnovna škola Bartola Kašića * Osnovna škola Josipa Kozarca<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417223214/http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |archive-date=17. travnja 2012. |access-date=3. lipnja 2012.}}</ref> * Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića * Osnovna škola Vladimira Nazora<ref>[http://www.os-vnazora-vk.skole.hr// Službena stranica Osnovne škole Vladimira Nazora Vinkovci]</ref> * Osnovna škola Ivana Mažuranića<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-imazuranica-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Ivana Mažuranića |archive-url=https://web.archive.org/web/20120906003556/http://os-imazuranica-vk.skole.hr/ |archive-date=6. rujna 2012. |access-date=22. travnja 2012.}}</ref> * Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina ===Srednje škole=== * [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića]] * Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca * Tehnička škola Ruđera Boškovića * Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića * Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara * Drvodjeljsko-tehnička škola * Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci * Srednja glazbena škola Josipa Runjanina ===Fakulteti=== * Poljoprivredni fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Filozofski fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Građevinski fakultet Osijek − 7. stupanj − ogranak Vinkovci * Šumarski fakultet Zagreb − ogranak Vinkovci ===Ostalo=== * [[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]] == Udruge == * Klub ljubitelja željeznice * Astronomsko društvo "Oton Kučera" * [[Odred izviđača Vinkovci|Odred izviđača "Vinkovci"]] * Kinološko športski klub "Cibalia" Vinkovci * Mladež gradskog društva Crvenog križa" Vinkovci == Poznate osobe == [[Datoteka:Josip Kozarac.jpg|150px|desno|thumb|[[Josip Kozarac]], hrvatski književnik]] [[Datoteka:Josip_Runjanin.png|150px|desno|thumb|[[Josip Runjanin]] hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”]] {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Vinkovci}} {{div col|cols=2}} * [[Mario Banožić]], hrvatski političar * [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik * [[Branka Batinić]], hrvatska stolnotenisačica * [[Ivan Bošnjak]], hrvatski nogometaš * [[Dubravka Brezak Stamać]], hrvatska književnica i političarka * [[Duje Čop]], hrvatski nogometaš * [[Satan Panonski|Ivica Čuljak]] (Satan Panonski), hrvatski pjevač * [[Vanja Drach]], hrvatski glumac * [[Sveti Euzebije i Polion|Euzebije i Polion]], sveci * [[Mirko Filipović]], hrvatski borac borilačkih vještina i političar * [[Ivan Ladislav Galeta]], hrvatski umjetnik * [[Carl Heitzmann]], austrougarski liječnik i ilustrator * [[Đuro Hranić]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] * [[Mario Kasun]], hrvatski košarkaš * [[Slavko Kopač]], hrvatsko-francuski slikar i kipar * [[Ivan Kozarac]], hrvatski književnik * [[Josip Kozarac]], hrvatski književnik * [[Rikard Lang]], hrvatski ekonomoist * [[Danijel Ljuboja]], srpski nogometaš * [[Dina Merhav]], izraelska kiparica * [[Zdravko Miljak]], hrvatski rukometaš * [[Klara Perić]], hrvatska odbojkašica * [[Tomislav Peternek]], srpski fotograf * [[Vanja Radauš]], hrvatski kipar, slikar i književnik * [[Matija Antun Relković]], hrvatski književnik * [[Josip Runjanin]], hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]” * [[Shorty]], hrvatski reper * [[Rudolf Sremec]], hrvatski redatelj i scenarist * [[Stjepan Šejić]], hrvatski crtač stripova * [[Rade Šerbedžija]], hrvatski glumac * [[Ferdo Šišić]], hrvatski povjesničar * [[Mile Škorić]], hrvatski nogometaš * [[Josip Šokčević]], hrvatski ban * [[Sava Šumanović]], srpski slikar * [[Vesna Tominac Matačić]], hrvatska glumica * [[Valens]], rimski car * [[Valentinijan I.]], rimski car * [[Mladen Vulić]], hrvatski glumac * [[Gabrijela Žalac]], hrvatska političarka {{div col end}} == Gradovi prijatelji == *{{Z|MAK}} [[Ohrid]] *{{Z|HRV}} [[Koprivnica]] *{{Z|BIH}} [[Široki Brijeg]] *{{Z|ITA}} [[Camponogara]] *{{Z|NJE}} [[Kenzingen]] == Povelja o prijateljstvu gradova i Klub prijatelja == U najtežim trenucima Domovinskog rata, krajem 1991. godine, kada su Vinkovci i cijela Hrvatska trebali pomoć, javilo se puno ljudi velikog srca iz Njemačke koji su željeli pružiti utočište djeci iz Hrvatske. Na inicijativu Lucije Gnant i Rudija Nadlera, odazvale su se humanitarne organizacije iz brojnih gradova Okruga Emmendingen. Krajem prosinca 1991. godine 150 djece s vinkovačkog područja našlo je spas od ratnih zbivanja kod njima do tada potpuno nepoznatih ljudi u gradovima Okruga Emmendingen, između ostalih i u Kenzingenu gdje su ostali pola godine. Tako je započeto veliko prijateljstvo, koje je preraslo i u kumstvo među obiteljima, ali je započela i uzorna suradnja Njemačkog Crvenog križa Okruga Emmendingen i Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Vinkovci koje traje gotovo četvrt stoljeća. S obzirom na odlične rezultate provedenih partnerskih projekata društava Crvenog križa, a posebno razmjena mladih iz Kenzingena i Vinkovaca,koje su snažno podržavali predstavnici lokalnih vlasti, rođena je ideja o službenom potpisivanju Povelje o prijateljstvu gradova Kenzingena i Vinkovaca, što je svečano učinjeno 2. svibnja 2002. godine u Vinkovcima. Nakon 5 godina provedbe planiranih zajedničkih projekata, u Kenzingenu su 8. srpnja 2007. godine gradonačelnik Kenzingena Matthias Guderjan i gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić svečano potpisali Povelju o partnerstvu gradova kojom se obvezuju dotadašnju uzornu humanitarnu suradnju proširiti na političkom,gospodarskom, kulturnom, obrazovnom i športskom planu, a posebnu pažnju posvetiti njegovanju susreta mladih. Ovo partnerstvo je zasigurno među najuspješnijim i najživotnijim u Europi jer u njemu sudjeluju doslovno stotine stanovnika obaju gradova, koji bogatstvom različitosti svoje kulturno-povijesne baštine koju prezentiraju naizmjeničnim gostovanjima glazbenih, folklornih i likovnih umjetnika, organiziranjem političkih radionica, prenošenjem gospodarskih iskustava i upoznavanjem obrazovnog sustava doprinose ostvarenju ideje europskog jedinstva. == Povezani članci == * [[Akvilino srebro]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.vinkovci.hr/ Službena stranica Vinkovaca] *[http://www.vinkovci.com.hr/ Portal grada Vinkovaca] *[http://www.cibalae.com/ Vinkovački magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916180544/http://www.cibalae.com/ |date=16. rujna 2016. }} {{GiO VSŽ}} {{Vinkovci}} [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Srijem]] [[Kategorija:Vinkovci| ]] rwockzakepqlpg2djommja1szv2q3ok 7578300 7578260 2026-08-16T06:13:00Z ZapadVK 332521 7578300 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Vinkovci |vrsta = naselje i grad |grb = Vinkovci (grb).gif |članak o grbu = Grb Vinkovaca |zastava = |slika = Cibalae-Vinkovci-Винковци-Winkowitz.png |opis slike = Kolaž Vinkovci |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Josip Romić]] ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|2 gradska naselja]] |površina = 94,2 |površina uža = 68,2 |visina = |z. širina = 45.28 |z. dužina = 18.80 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 30842 |stanovništvo uže = 28111 |svetac = [[Sveti Ilija]] |dan = [[20. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 32100 Vinkovci |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VK |web = {{URL|https://grad-vinkovci.hr/}} |bilješke = }} '''Vinkovci''' su grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopisni položaj == Vinkovci se nalaze na samome sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]] na rijeci [[Bosut]]. Udaljeni su samo 20 kilometara od grada [[Vukovar]]a koji je sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Grad i njegovo šire područje nalazi se na 78 – 125 metara nadmorske visine s površinom od 102 805 hektara od čega 60 623 hektara čine oranice, a 29 149 ha prekriveno je pretežito [[hrast]]ovim i [[jasen]]ovim [[šuma]]ma s blagom kontinentalnom klimom te dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina. Prostire se uz [[Bosutska nizina|Bosutsku nizinu]], autocestu i željezničku prugu koje spajaju [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] s [[Bliski istok|Bliskim istokom]] te [[Srednja Europa|Srednju Europu]] s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 6.JPG|230px|mini|desno|Gradska jezgra.]] == Povijest == {{Glavni članak|Povijest Vinkovaca}} [[Datoteka:Vinkovci treasure 2.jpg|230px|desno|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] Vinkovci su najstarije naselje s kontinuitetom stanovanja u Europi, kontinuirano naseljen 8200 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> Arheološka istraživanja pokazala su postojanje starčevačke kulture neolitika te kasnijih sopotske, vučedolske i vinkovačke kulture na širem gradskom području. Na mjestu današnjeg gradskog središta Rimljani su osnovali naselje Cibalae, koje pod carem Hadrijanom dobiva status municipija, a kasnije i kolonije (''Colonia Aurelia Cibalae''). U blizini grada 314. ili 316. godine odigrala se bitka između careva Konstantina i Licinija, a u samom su gradu rođena i dvojica rimskih careva, braća Valentinijan I. i Valens. Nakon propasti antičkog grada u seobi naroda, na prostoru današnje Meraje razvija se srednjovjekovno naselje Sv. Ilija (Szentillye), prvi put pisano posvjedočeno 1332. godine, koje 1491. godine dobiva status trgovišta. Nakon turskog osvajanja (1533.) i oslobođenja krajem 17. stoljeća, područje ulazi u sastav Vojne krajine; grad postaje sjedište vojne regimente, gradi se barokna jezgra te 1766. počinje djelovati vinkovačka klasična gimnazija. Grad je 1900. brojio oko 8.500 stanovnika. Tijekom 20. stoljeća prolazi kroz izmjene državne uprave u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, stradanja u Drugom svjetskom ratu (uključujući stradanje slavonskih i srijemskih Židova tijekom Holokausta) te razdoblje u socijalističkoj Jugoslaviji. Početkom 1990-ih Vinkovci su bili izloženi napadima jugoslavenske armije i pobunjeničkih srpskih snaga u Domovinskom ratu, a 1992. godine grad ulazi u sastav obnovljene Vukovarsko-srijemske županije. == Stanovništvo == [[Datoteka:Spomenik Josipa Kozarca u Vinkovcima-Споменик Јосипа Козарца у Винковцима 1.jpg|230px|desno|thumb|Spomenik Josipu Kozarcu.]] U gradu Vinkovcima po popisu stanovništva 2021. živi 30 842 stanovnika. Stanovništvo po gradskim naseljima − popis 2021.: * Vinkovci − 28.111 * [[Mirkovci]] − 2731 Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti prema popisu iz 2021.:<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2022-10-01|website=template.gov.hr}}</ref> * [[Hrvati]] − (28.981) 93,97 % * [[Srbi]] − (1076) 3,5 % * [[Mađari]] − (124) 0,4 % Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz [[1991.]] godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: * [[Hrvati]] − 78.313 * [[Srbi]] − 13.170 * [[Mađari]] − 1644 * [[Bošnjaci]] − 342 * [[Rusini]] − 209 * [[Jugoslaveni]] i ostali − 4806 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vinkovci |p1857=4493 |p1869=5773 |p1880=7315 |p1890=8123 |p1900=9832 |p1910=11670 |p1921=12640 |p1931=16038 |p1948=18633 |p1953=20834 |p1961=25313 |p1971=31605 |p1981=35944 |p1991=38580 |p2001=35912 |p2011=35312 |p2021=30842 |napomena=Nastao iz stare općine Vinkovci. U 1991. smanjen izdvajanjem dijela područja koji je pripojen općini Nuštar, za koju sadrži dio podataka do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vinkovci |p1857=3632 |p1869=4802 |p1880=6117 |p1890=6954 |p1900=8634 |p1910=10455 |p1921=11421 |p1931=14724 |p1948=17219 |p1953=19179 |p1961=23192 |p1971=29106 |p1981=33004 |p1991=35347 |p2001=33239 |p2011=32029 |p2021=28111 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Mirkovci. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Mirkovci. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Vinkovačko Novo Selo. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava i politika == '''Gradonačelnik Grada Vinkovaca''': dr. sc. Josip Romić (HDZ), izabran na lokalnim izborima 18. svibnja 2025. u prvom krugu, s 55,63 % glasova.<ref name="izbor">{{Citiranje weba|title=Vinkovci izabrali novog gradonačelnika kojem ne treba uhodavanje|url=https://gradonacelnik.hr/vijesti/aktualno/vinkovci-izabrali-novog-gradonacelnika-kojem-ne-treba-uhodavanje-josip-romic-nastavljam-trasiranim-smjerom-razvoja-uz-jos-snazniji-naglasak-na-projekte-koji-ce-vinkovce-uciniti-gradom-novih-pril/|website=gradonacelnik.hr|date=2025-05-29|access-date=2026-08-15}}</ref> '''Zamjenica gradonačelnika''': Katarina Vučić, mag. oec.<ref name="kandidatura">{{Citiranje weba|title=Josip Romić kandidat HDZ-a za vinkovačkog gradonačelnika|url=https://www.hina.hr/vijest/11913260|website=HINA|date=2025-04-03|access-date=2026-08-15}}</ref> === Gradsko vijeće – sastav (mandat 2025.–2029.) === Gradsko vijeće Vinkovaca broji 19 vijećnika.<ref name="konstituiranje">{{Citiranje weba|title=Ilija Cota novoizabrani predsjednik Gradskog vijeća Vinkovaca|url=https://novosti.hr/ilija-cota-novoizabrani-predsjednik-gradskog-vijeca/|website=Novosti.hr|date=2025-06-10|access-date=2026-08-15}}</ref> Vlast u Gradu Vinkovcima obnaša koalicija Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), Domovinskog pokreta (DP) i Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), koja je na izborima osvojila natpolovičnu većinu od 11 mandata.<ref name="rezultati">{{Citiranje weba|title=VINKOVCI Natpolovična većina HDZ-u u Vijeću; evo tko su novi gradski vijećnici!|url=https://vinkulja.hr/2025/05/vinkovci-natpolovicna-vecina-hdz-u-u-vijecu-evo-tko-su-novi-gradski-vijecnici/|website=Vinkulja.hr|date=2025-05-30|access-date=2026-08-15}}</ref> '''Predsjednik Gradskog vijeća''': Ilija Cota<br> '''Potpredsjednica Gradskog vijeća''': Mirela Fabijan<br> '''Potpredsjednica Gradskog vijeća''': Anica Birač<ref name="sluzbena">{{Citiranje weba|title=Vijećnici Gradskog vijeća – Saziv 2025.–2029.|url=https://vinkovci.hr/gradsko-vijece|website=Grad Vinkovci|access-date=2026-08-15}}</ref> Zastupljenost u Vijeću prema strankama/listama: * HDZ – HSU – DP – HSLS: 11 vijećnika * MOST – Hoćemo pravedno – Hoćemo (lista Gorana Kajkića): 4 vijećnika * SDP: 3 vijećnika * DOMiNO: 1 vijećnik<ref name="rezultati" /> {| class="wikitable" |+ Vijećnici Gradskog vijeća Vinkovaca (mandat 2025.–2029.) ! # !! Ime i prezime !! Dužnost !! Stranka/lista |- | 1. || Drago Kosijer<ref group="n">Ušao u Vijeće umjesto Josipa Romića, čija je vijećnička dužnost nespojiva s dužnošću gradonačelnika.</ref> || || HDZ |- | 2. || Ivan Kubiček<ref group="n">Ušao u Vijeće umjesto Danijele Slipčević.</ref> || || HDZ |- | 3. || Mladen Karlić || || HDZ |- | 4. || Ilija Cota || predsjednik Vijeća || HDZ |- | 5. || Ivan Cvitković || || HDZ |- | 6. || Domagoj Bujadinović || || HDZ |- | 7. || Josip Krpan || || HDZ |- | 8. || Mario Dražić || || HDZ |- | 9. || Anja Pejić || || HDZ |- | 10. || Mirela Fabijan || potpredsjednica Vijeća || HDZ |- | 11. || Zrinka Mikić<ref group="n">Nije bila navedena u dijelu popisa koji je korisnik dostavio sa službene stranice; preostaje iz sekundarnih izvora — provjeriti izravno na vinkovci.hr/gradsko-vijece prije objave.</ref> || || HDZ |- | 12. || Goran Kajkić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 13. || Antonela Krznarić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 14. || Ivan Marić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 15. || Željko Turda || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 16. || Davor Benić || || SDP |- | 17. || Goran Hefer || || SDP |- | 18. || Anica Birač || potpredsjednica Vijeća || SDP |- | 19. || Stjepan Andabak || || DOMiNO |} <references group="n" /> == Mjesni odbori == U sastavu Vinkovaca nalazi se 12 mjesnih odbora:<ref>{{Citiranje weba|title=Mjesna samouprava|url=https://grad-vinkovci.hr/hr/mjesna-samouprava|url-status=live|access-date=2025-06-22|website=Grad Vinkovci}}</ref> * Lenije * Stjepan Radić, poznatiji kao Radićev blok * Centar * Kolodvor, poznatiji kao Kolodvor kvart * Dvanaest redarstvenika, poznatiji kao Vrtno naselje * [[Vinkovačko Novo Selo]] * Lapovci * Ban Jelačić * Zagrebački blok * Slavija * Mala Bosna, poznatija kao Gortanovo naselje * Mirkovci == Gospodarstvo == * Hrvatske željeznice * Dilj d.o.o., članica [[Nexe grupa|NEXE grupe]] − 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa * Spačva d.d. drvna industrija − proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira === Turizam === '''Ugostiteljska ponuda''' U Vinkovcima je razgranata [[Turizam|turistička]] i ugostiteljska ponuda raznih [[hotel]]a, te oko trideset specijaliziranih [[restoran]]a, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom [[grad]]u, a jedan dio uz prometnice. '''[[Seoski turizam]]''' [[Datoteka:Bosut - panoramio (4).jpg|230px|lijevo|thumb|[[Bosut]].]] Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne [[1975.]] godine da se drevne ljepote bogate i lijepe [[Slavonija|Slavonije]] iskoriste za razvoj [[Seoski turizam|seoskog turizma]], jer su [[Selo|sela]] [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Ivankovo]], [[Rokovci]], [[Andrijaševci]], [[Lipovac]] i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na [[Meandar|meandrima]] rijeka [[Bosut]], [[Biđ]], [[Spačva]], [[Studva]] i njihovim pritocima. Osobito su poznati "Virovi" kod Otoka − prirodnog fenomena skoro netaknute šumske prirode. I danas osim čiste prirode i odmora u tišini, šetnji, [[lov]]u, [[Ribolov na jezeru|ribolovu]] gost se može uključiti u seoske poslove sa svojim domaćinom i uživati u poznatim slavonskim specijalitetima. Sva ta [[Selo|sela]] sačuvala su svoj izvorni izgled, svoje narodne običaje, svetkovine, narodne nošnje, igre i vesele [[Šokci|šokačke pjesme]]. '''Lovni turizam''' Ova vrsta turizma ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su [[Obični jelen|jelen obični]] i [[jelen lopatar]] poznati u cijeloj [[Europa|Europi]] te [[Divlja svinja|divlje svinje]] i [[fazan]]i. Nadomak gradu poznata su lovišta : "Kunjevci", "Spačva" i "Merolino". '''[[Ribolov na jezeru|Ribolov]]''' Ribolov je moguć na [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Bosut]], [[Spačva]], [[Studva]], Otočkim i Bošnjačkim virovima. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] obiluju [[Slatka voda|slatkovodnim]] [[Ribe|ribama]]: [[šaran]], [[smuđ]], [[som]], [[linjak]], [[grgeč]], [[karas]] i [[štuka]]. [[Ribolov na jezeru|Športski ribolov]] se također njeguje od davnih dana na području Vinkovaca, i nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, vidjeti brojne ribiče kako se natječu uz Bosut u samom centru grada. === Vinkovačke jeseni === {{Glavni|Vinkovačke jeseni}} '''Vinkovačke jeseni''' U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne [[Slavonija|Slavonije]] i [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], već više od pet desetljeća održavaju se u mjesecu rujnu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a, pa čak i cijele Hrvatske. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja [[Europa|Europe]] i [[SAD|Amerike]]. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu [[1966.]] godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje. Godine [[1970.]] uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] i [[Rusini|Rusina]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iz [[Petrovci|Petrovaca]]. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[poljska|Poljske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[SAD]]. Od [[1977.]] godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od [[1990.]] godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore. Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri koje se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od [[1993.]] godine iz Vukovarsko-srijemske županije. Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]] i [[Đakovački vezovi|Đakovačkim vezovima]]. Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici, ispred koje sjede politicari, metalnom ogradom odvojeni od ostatka puka, na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi [[HRT]]. Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od [[1974.]] godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice. Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača. Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje. Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, [[1970.]] godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje [[1971.]] godine prerastaju u Dječje jeseni. Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima. Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti. == Kultura i sport == [[Datoteka:Винковци (библиотека)-Vinkovci (biblioteka) 10.JPG|230px|mini|lijevo|[[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]].]] ===Kazalište=== Kazališna tradicija u Vinkovcima seže u daleku [[1917.]] godinu kada je Diletantsko kazalište izvelo ''Prosce'' [[Iso Velikanović|Ise Velikanovića]]. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Narodno kazalište]] Vinkovci izvelo je [[5. srpnja]] [[1945.]], odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo ''Požar strasti'' [[Josip Kosor|Josipa Kosora]]. Slijede ''Inoče'' [[Joza Ivakić|Joze Ivakića]] (1966.), ''Graničari'' [[Josip Freudenreich|Josipa Freudenreicha]] (1971.), dramatizirani roman ''Đuka Begović'' [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (1974.), ''Šokica'' [[Ilija Okrugić|Ilije Okrugića]] (1976.), dramatizirani ''Mrtvi kapitali'' [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] (1977.), ''Pouzdani sastanak'' Joze Ivakića (1978.), mjuzikl I. Boždara i Davora Kačića ''Bećarske vatre'', dramatizirani ''[[Satir iliti divji čovik]]'' [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljković]] (1982.) i druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. [[Franjo Jelinek Beli]] bio je izvrstan Đuka Begović. Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su [[Vanja Drach]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Fici]], [[Mate Ergović]], [[Žarko Mijatović]], [[Jasna Bašić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelji kazališta zaslužni su za njegov uspon [[Vojin Dubajić]], [[Vladimir Rem]] i [[Miroslav S. Mađer]]. Osobito uspješan redatelj bio je [[Himzo Nuhanović]], višegodišnji scenarist otvorenja [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]. Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac [[Fabijan Šovagović]], kao izvrstan [[Đuka Begović]] i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom. Od 1998. godine kazalište nosi naziv Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci.<ref>[https://web.archive.org/web/20201126062605/https://www.kazaliste-vinkovci.hr/o-kazalistu/ O Gradskom kazalištu Joza Ivakić Vinkovci], www.kazaliste-vinkovci.hr ([[Internet Archive|IA]])</ref> === Film === Od 2017. godine u Vinkovcima se održava [[Filmski festival glumca]]. === Likovna umjetnost === Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su [[Albert Kinert]] (grafički list Satir), [[Branko Ružić]] (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i [[Rudolf Švagel Lešić]] (poprsje [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]). [[Vanja Radauš]], akademski kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljkovića]], [[Josip Kozarac|Josipa]] i [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]], [[Josip Kosor|Josipa Kosora]], [[Josip Lovretić|Josipa Lovretića]], [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]] i drugih značajnih osoba. Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; [[Ivan Domac]], pokazivao zanimanje za [[pejzaž]]; Božidar Kopić, slikao [[portret]]e, [[akt]]ove i pejzaže; Joza Mataković, slikar i scenograf, autor znaka [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]; Đurđena Zaluški, trajno vezana uz motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; [[Dubravko Mataković]], jedan od vodećih suvremenih hrvatskih majstora stripa, kiparica [[Alojzija Ulman]], kao i mnogi drugi. === Književnost === Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] obogaćivao se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. [[Matija Antun Reljković]], glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Osim spjeva "Satir iliti divji čovik", napisao je "Novu slavonsku i nimačku gramatiku". U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] najznačajnija književna ličnost je [[Josip Kozarac]], moderni nastavljač ideja Reljkovićevih. [[Josip Lovretić]], pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; [[Josip Kosor]], romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; [[Joza Ivakić]], svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru pučkog teatra; [[Josip Bogner]], piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; [[Ivan Kozarac]], njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije. === Glazba === Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti [[Josip Runjanin|Josipa Runjanina]] (1821. – 1878.), uglazbitelja [[Hrvatska himna|hrvatske himne]], osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti. U Vinkovcima je [[1948.]] osnovana Gradska muzička škola, [[1971.]] postala je osnovna muzička škola, a danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja. Početci rocka u Vinkovcima datiraju u 1960-te. U prvoj polovici šezdesetih u Vinkovcima su osnovani ''Mirni konji''.<ref>[http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf Zavičajni muzej Našice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310192627/http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf |date=10. ožujka 2021. }} Povijest našičke rock scene. Uredio: Petar Hajek. Zavičajni muzej Našice. Našice. 2017. {{ISBN|978-953-7606-23-7}} . Str. 9 (pristupljeno 10. rujna 2019.)</ref> Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se ''[[Dike]]'', ''[[Bosutski bećari]]'', ''[[Sinovi ravnice]]'' i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je [[dance]] skupina ''[[Colonia]]'' − danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj (dva člana su iz Vinkovaca dok je pjevačica iz Županje), a na hrvatskoj rock sceni skupina ''[[Majke]]''. 1990-ih je djelovao i rock-sastav [[Kojoti]], dok je danas najistaknutiji sastav ''[[Septica]]''. No, posebno treba naglasiti vinkovačku punk-rock scenu iz 80tih godina 20. stoljeća, kada su dominirali sastavi kao što je [[Pogreb X]], [[The Užas]], [[Špilšul]], [[Satan Panonski]], [[Brener depilacija]] i mnogi drugi. U suvremenom glazbenom kontekstu Vinkovaca prisutna je i hip-hop scena. Među izvođačima se navodi Dalibor Bartulović,<ref>{{cite web |naslov=Gdje je danas Shorty koji pjeva hit ''Dođi u Vinkovce'' |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/nekad-i-sad/gdje-je-danas-shorty-koji-pjeva-hit-dodji-u-vinkovce---945084.html |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Dnevnik.hr }}</ref> poznat pod umjetničkim imenom [[Shorty]], reper iz Vinkovaca, najpoznatiji po pjesmi ''Dođi u Vinkovce'' <ref>{{cite web |prezime=Grgić |ime=Barbara |naslov=Shorty se proslavio pjesmama o Vukovaru i Vinkovcima, a onda se naglo povukao: Evo gdje je danas |url=https://www.dnevno.hr/magazin/shorty-se-proslavio-pjesmama-o-vukovaru-i-vinkovcima-a-onda-se-naglo-povukao-evo-gdje-je-danas-2266378/ |datum=16. studenoga 2023. |izdavač=Dnevno.hr }}</ref> Pjesma je u hrvatskim medijima opisana kao njegov najprepoznatljiviji rad te je snažno povezana s gradom, a pojedini je mediji opisuju i kao gotovo himnu Vinkovaca. Miroslav Štivić autor je refrena i dijela glazbe pjesme. Pjesma se izvodi na javnim događanjima povezanima s gradom.<ref>{{cite web |naslov=Večer nostalgije – Shorty ponovno uzeo mikrofon |url=https://novosti.hr/vecer-nostalgije-shorty-ponovno-uzeo-mikrofon/ |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Novosti.hr }}</ref> === Šport === [[Datoteka:Stadion Cibalije u Vinkovcima-Стадион Цибалије у Винковцима 2.jpg|230px|mini|desno|Stadion Cibalije, Vinkovci.]] ;Nogomet: * [[HNK Cibalia]] (od 1947. do 1990. znana i kao Dinamo Vinkovci) * [[NK Dilj Vinkovci|NK Dilj]] * [[NK Vinkovci]] * [[MNK Vinkovci]] * [[MNK Aurelia]] ;Košarka: * [[KK Vinkovci]]<ref>*[http://www.kk-vinkovci.hr/ KK Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090909233617/http://www.kk-vinkovci.hr/ |date=9. rujna 2009. }}</ref> ;Odbojka: * [[ŽOK Cestorad Vinkovci|ŽOK Cestorad]] * [[SK Lokomotiva]] * [[TK Vinkovci]] ;Rukomet: * [[RK Spačva Vinkovci|RK Spačva]] ;Boćanje: * [[boćarski klub Lapovci − Dilj|BK Lapovci − Dilj]] * [[boćarski klub Mladost − Cestorad|BK Mladost − Cestorad]] * [[boćarski klub Vinkovci|BK Vinkovci]] * [[Boćarski klub Novoselac|BK Novoselac]] ;Plivanje: * [[Plivački klub Orion]]<ref>*[http://pk-orion.hr/ Plivački klub Orion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422212446/http://pk-orion.hr/ |date=22. travnja 2018. }}</ref> * [[Vinkovački plivački klub]] ;Biciklizam: * [[BK Sokol-Cestorad]] ;Kuglanje: * [[kuglački klub Dilj-Obrtnik Vinkovci]] ;Taekwondo: * [[Taekwondo klub Sajnami Vinkovci]]<ref>*[http://www.taekwondo-sajnami.hr/ Taekwondo klub Sajnami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928110811/http://www.taekwondo-sajnami.hr/ |date=28. rujna 2009. }}</ref> ;Atletika: * [[AK Cibalia Vinkovci]]<ref>*[http://www.ak-cibalia.hr AK Cibalia Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109180253/http://ak-cibalia.hr/ |date=9. siječnja 2016. }}</ref> ;Karate: * [[Karate klub Vinkovci]] * Karate klub Galaxy ;Lov i ribolov: * [[ŠRU Bajer]] * [[LD Sloga]] ;ostalo: * Odred izviđača "Vinkovci"<ref>[http://www.oi-vinkovci.hr Odred izviđača "Vinkovci"]</ref> [[Međunarodni šahovski turnir Vinkovci|Međunarodni šahovski turnir 'Vinkovci']] održao se prvi puta 1970. i na njemu je nastupila većina igrača koji su igrali na [[Turnir mira|Turniru mira]] u Zagrebu iste godine. To izdanje turnira bilo je jedan od najjačih svjetskih turnira u tom desetljeću. Nakon toga neredovito se održavao do dvijetisućitih, ali nikad više na toj razini. == Obrazovanje == ===Osnovne škole=== * Osnovna škola Antuna Gustava Matoša * Osnovna škola Bartola Kašića * Osnovna škola Josipa Kozarca<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417223214/http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |archive-date=17. travnja 2012. |access-date=3. lipnja 2012.}}</ref> * Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića * Osnovna škola Vladimira Nazora<ref>[http://www.os-vnazora-vk.skole.hr// Službena stranica Osnovne škole Vladimira Nazora Vinkovci]</ref> * Osnovna škola Ivana Mažuranića<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-imazuranica-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Ivana Mažuranića |archive-url=https://web.archive.org/web/20120906003556/http://os-imazuranica-vk.skole.hr/ |archive-date=6. rujna 2012. |access-date=22. travnja 2012.}}</ref> * Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina ===Srednje škole=== * [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića]] * Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca * Tehnička škola Ruđera Boškovića * Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića * Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara * Drvodjeljsko-tehnička škola * Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci * Srednja glazbena škola Josipa Runjanina ===Fakulteti=== * Poljoprivredni fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Filozofski fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Građevinski fakultet Osijek − 7. stupanj − ogranak Vinkovci * Šumarski fakultet Zagreb − ogranak Vinkovci ===Ostalo=== * [[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]] == Udruge == * Klub ljubitelja željeznice * Astronomsko društvo "Oton Kučera" * [[Odred izviđača Vinkovci|Odred izviđača "Vinkovci"]] * Kinološko športski klub "Cibalia" Vinkovci * Mladež gradskog društva Crvenog križa" Vinkovci == Poznate osobe == [[Datoteka:Josip Kozarac.jpg|150px|desno|thumb|[[Josip Kozarac]], hrvatski književnik]] [[Datoteka:Josip_Runjanin.png|150px|desno|thumb|[[Josip Runjanin]] hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”]] {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Vinkovci}} {{div col|cols=2}} * [[Mario Banožić]], hrvatski političar * [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik * [[Branka Batinić]], hrvatska stolnotenisačica * [[Ivan Bošnjak]], hrvatski nogometaš * [[Dubravka Brezak Stamać]], hrvatska književnica i političarka * [[Duje Čop]], hrvatski nogometaš * [[Satan Panonski|Ivica Čuljak]] (Satan Panonski), hrvatski pjevač * [[Vanja Drach]], hrvatski glumac * [[Sveti Euzebije i Polion|Euzebije i Polion]], sveci * [[Mirko Filipović]], hrvatski borac borilačkih vještina i političar * [[Ivan Ladislav Galeta]], hrvatski umjetnik * [[Carl Heitzmann]], austrougarski liječnik i ilustrator * [[Đuro Hranić]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] * [[Mario Kasun]], hrvatski košarkaš * [[Slavko Kopač]], hrvatsko-francuski slikar i kipar * [[Ivan Kozarac]], hrvatski književnik * [[Josip Kozarac]], hrvatski književnik * [[Rikard Lang]], hrvatski ekonomoist * [[Danijel Ljuboja]], srpski nogometaš * [[Dina Merhav]], izraelska kiparica * [[Zdravko Miljak]], hrvatski rukometaš * [[Klara Perić]], hrvatska odbojkašica * [[Tomislav Peternek]], srpski fotograf * [[Vanja Radauš]], hrvatski kipar, slikar i književnik * [[Matija Antun Relković]], hrvatski književnik * [[Josip Runjanin]], hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]” * [[Shorty]], hrvatski reper * [[Rudolf Sremec]], hrvatski redatelj i scenarist * [[Stjepan Šejić]], hrvatski crtač stripova * [[Rade Šerbedžija]], hrvatski glumac * [[Ferdo Šišić]], hrvatski povjesničar * [[Mile Škorić]], hrvatski nogometaš * [[Josip Šokčević]], hrvatski ban * [[Sava Šumanović]], srpski slikar * [[Vesna Tominac Matačić]], hrvatska glumica * [[Valens]], rimski car * [[Valentinijan I.]], rimski car * [[Mladen Vulić]], hrvatski glumac * [[Gabrijela Žalac]], hrvatska političarka {{div col end}} == Gradovi prijatelji == *{{Z|MAK}} [[Ohrid]] *{{Z|HRV}} [[Koprivnica]] *{{Z|BIH}} [[Široki Brijeg]] *{{Z|ITA}} [[Camponogara]] *{{Z|NJE}} [[Kenzingen]] == Povelja o prijateljstvu gradova i Klub prijatelja == U najtežim trenucima Domovinskog rata, krajem 1991. godine, kada su Vinkovci i cijela Hrvatska trebali pomoć, javilo se puno ljudi velikog srca iz Njemačke koji su željeli pružiti utočište djeci iz Hrvatske. Na inicijativu Lucije Gnant i Rudija Nadlera, odazvale su se humanitarne organizacije iz brojnih gradova Okruga Emmendingen. Krajem prosinca 1991. godine 150 djece s vinkovačkog područja našlo je spas od ratnih zbivanja kod njima do tada potpuno nepoznatih ljudi u gradovima Okruga Emmendingen, između ostalih i u Kenzingenu gdje su ostali pola godine. Tako je započeto veliko prijateljstvo, koje je preraslo i u kumstvo među obiteljima, ali je započela i uzorna suradnja Njemačkog Crvenog križa Okruga Emmendingen i Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Vinkovci koje traje gotovo četvrt stoljeća. S obzirom na odlične rezultate provedenih partnerskih projekata društava Crvenog križa, a posebno razmjena mladih iz Kenzingena i Vinkovaca,koje su snažno podržavali predstavnici lokalnih vlasti, rođena je ideja o službenom potpisivanju Povelje o prijateljstvu gradova Kenzingena i Vinkovaca, što je svečano učinjeno 2. svibnja 2002. godine u Vinkovcima. Nakon 5 godina provedbe planiranih zajedničkih projekata, u Kenzingenu su 8. srpnja 2007. godine gradonačelnik Kenzingena Matthias Guderjan i gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić svečano potpisali Povelju o partnerstvu gradova kojom se obvezuju dotadašnju uzornu humanitarnu suradnju proširiti na političkom,gospodarskom, kulturnom, obrazovnom i športskom planu, a posebnu pažnju posvetiti njegovanju susreta mladih. Ovo partnerstvo je zasigurno među najuspješnijim i najživotnijim u Europi jer u njemu sudjeluju doslovno stotine stanovnika obaju gradova, koji bogatstvom različitosti svoje kulturno-povijesne baštine koju prezentiraju naizmjeničnim gostovanjima glazbenih, folklornih i likovnih umjetnika, organiziranjem političkih radionica, prenošenjem gospodarskih iskustava i upoznavanjem obrazovnog sustava doprinose ostvarenju ideje europskog jedinstva. == Povezani članci == * [[Akvilino srebro]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.vinkovci.hr/ Službena stranica Vinkovaca] *[http://www.vinkovci.com.hr/ Portal grada Vinkovaca] *[http://www.cibalae.com/ Vinkovački magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916180544/http://www.cibalae.com/ |date=16. rujna 2016. }} {{GiO VSŽ}} {{Vinkovci}} [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Srijem]] [[Kategorija:Vinkovci| ]] 5euoczpx8m8xsz5br5spjz3prhc0qv2 7578302 7578300 2026-08-16T06:20:19Z ZapadVK 332521 /* Povijest */ 7578302 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Vinkovci |vrsta = naselje i grad |grb = Vinkovci (grb).gif |članak o grbu = Grb Vinkovaca |zastava = |slika = Cibalae-Vinkovci-Винковци-Winkowitz.png |opis slike = Kolaž Vinkovci |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Josip Romić]] ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|2 gradska naselja]] |površina = 94,2 |površina uža = 68,2 |visina = |z. širina = 45.28 |z. dužina = 18.80 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 30842 |stanovništvo uže = 28111 |svetac = [[Sveti Ilija]] |dan = [[20. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 32100 Vinkovci |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VK |web = {{URL|https://grad-vinkovci.hr/}} |bilješke = }} '''Vinkovci''' su grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopisni položaj == Vinkovci se nalaze na samome sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]] na rijeci [[Bosut]]. Udaljeni su samo 20 kilometara od grada [[Vukovar]]a koji je sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Grad i njegovo šire područje nalazi se na 78 – 125 metara nadmorske visine s površinom od 102 805 hektara od čega 60 623 hektara čine oranice, a 29 149 ha prekriveno je pretežito [[hrast]]ovim i [[jasen]]ovim [[šuma]]ma s blagom kontinentalnom klimom te dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina. Prostire se uz [[Bosutska nizina|Bosutsku nizinu]], autocestu i željezničku prugu koje spajaju [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] s [[Bliski istok|Bliskim istokom]] te [[Srednja Europa|Srednju Europu]] s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 6.JPG|230px|mini|desno|Gradska jezgra.]] == Povijest == {{Glavni članak|Povijest Vinkovaca}} [[Datoteka:Vinkovci treasure 2.jpg|230px|desno|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] Vinkovci su najstarije naselje s kontinuitetom stanovanja u Europi, kontinuirano naseljen 8200 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> Arheološka istraživanja pokazala su postojanje starčevačke kulture neolitika te kasnijih sopotske, vučedolske i vinkovačke kulture na širem gradskom području.<ref>Bogomil Obelić, Marija Krznarić Škrivanko, Boško Marijan, Ines Krajcar Bronić (2004.), [https://www.researchgate.net/publication/289769914_Radiocarbon_Dating_of_Sopot_Culture_Sites_Late_Neolithic_in_Eastern_Croatia Radiocarbon Dating of Sopot Culture Sites (Late Neolithic) in Eastern Croatia], Radiocarbon 46 (1), str 246.</ref> Na mjestu današnjeg gradskog središta Rimljani su osnovali naselje Cibalae, koje pod carem Hadrijanom (117. – 138.) dobiva status municipija, čime grad prvi put u svojoj povijesti stječe formalan gradski status po tadašnjem rimskom pravu, a kasnije, vjerojatno za Septimija Severa ili njegova sina Karakalu, i status kolonije (''Colonia Aurelia Cibalae'').<ref name="enciklopedija">{{Citiranje weba|title=Vinkovci - Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64724|website=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=2026-08-16}}</ref> U blizini grada 314. ili 316. godine odigrala se bitka između careva Konstantina i Licinija, a u samom su gradu rođena i dvojica rimskih careva, braća Valentinijan I. i Valens.<ref name="enciklopedija" /> Nakon propasti antičkog grada u seobi naroda, na prostoru današnje Meraje razvija se srednjovjekovno naselje Sv. Ilija (Szentillye), prvi put pisano posvjedočeno 1332. godine, koje 1491. godine dobiva status trgovišta.<ref>{{Citiranje knjige|last=Petković|first=Danijel|url=http://worldcat.org/oclc/441350283|title=Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja|date=2006|publisher=Gradski muzej|isbn=953-7008-11-8|pages=245−253|oclc=441350283}}</ref> Nakon turskog osvajanja (1533.) i oslobođenja krajem 17. stoljeća, područje ulazi u sastav Vojne krajine; grad postaje sjedište vojne regimente, gradi se barokna jezgra te 1766. godine Vinkovci dobivaju status vojnog komuniteta, čime stječu određene pravne i gospodarske povlastice, no taj je povlašteni status ukinut već 1787. godine.<ref name="komunitet">{{Citiranje weba|title=Povijest grada|url=https://www.grad-vinkovci.hr/povijest-grada|website=Grad Vinkovci|access-date=2026-08-16}}</ref> Iste, 1766. godine počinje djelovati i vinkovačka klasična gimnazija.<ref name="komunitet" /> Grad je 1900. brojio oko 8.500 stanovnika, a njegov suvremeni, pravni status grada Vinkovci su dobili tek 5. studenoga 1920. godine ukazom kralja Aleksandra, kada su po prvi puta u novovjekovnoj povijesti formalno i urbanistički postali grad, s prvim gradskim statutom donesenim 1921. godine.<ref name="statusgrada">{{Citiranje weba|title=Vinkovci su status grada dobili na današnji dan prije 100 godina|url=https://novosti.hr/vinkovci-su-status-grada-dobili-na-danasnji-dan-prije-100-godina/|website=Novosti.hr|last=Sorčik|first=Franjo|date=2020-11-05|access-date=2026-08-16}}</ref> Tijekom 20. stoljeća grad prolazi kroz izmjene državne uprave u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, stradanja u Drugom svjetskom ratu (uključujući stradanje slavonskih i srijemskih Židova tijekom Holokausta) te razdoblje u socijalističkoj Jugoslaviji.<ref>Rajka Bućin, “Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”, u Časopis za suvremenu povijest, br. 2, Zagreb, 2021., 615.–630. str.</ref> Početkom 1990-ih Vinkovci su bili izloženi napadima jugoslavenske armije i pobunjeničkih srpskih snaga u Domovinskom ratu, a 1992. godine grad ulazi u sastav obnovljene Vukovarsko-srijemske županije.<ref>[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski Kronologija 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata</ref> == Stanovništvo == [[Datoteka:Spomenik Josipa Kozarca u Vinkovcima-Споменик Јосипа Козарца у Винковцима 1.jpg|230px|desno|thumb|Spomenik Josipu Kozarcu.]] U gradu Vinkovcima po popisu stanovništva 2021. živi 30 842 stanovnika. Stanovništvo po gradskim naseljima − popis 2021.: * Vinkovci − 28.111 * [[Mirkovci]] − 2731 Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti prema popisu iz 2021.:<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2022-10-01|website=template.gov.hr}}</ref> * [[Hrvati]] − (28.981) 93,97 % * [[Srbi]] − (1076) 3,5 % * [[Mađari]] − (124) 0,4 % Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz [[1991.]] godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: * [[Hrvati]] − 78.313 * [[Srbi]] − 13.170 * [[Mađari]] − 1644 * [[Bošnjaci]] − 342 * [[Rusini]] − 209 * [[Jugoslaveni]] i ostali − 4806 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vinkovci |p1857=4493 |p1869=5773 |p1880=7315 |p1890=8123 |p1900=9832 |p1910=11670 |p1921=12640 |p1931=16038 |p1948=18633 |p1953=20834 |p1961=25313 |p1971=31605 |p1981=35944 |p1991=38580 |p2001=35912 |p2011=35312 |p2021=30842 |napomena=Nastao iz stare općine Vinkovci. U 1991. smanjen izdvajanjem dijela područja koji je pripojen općini Nuštar, za koju sadrži dio podataka do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vinkovci |p1857=3632 |p1869=4802 |p1880=6117 |p1890=6954 |p1900=8634 |p1910=10455 |p1921=11421 |p1931=14724 |p1948=17219 |p1953=19179 |p1961=23192 |p1971=29106 |p1981=33004 |p1991=35347 |p2001=33239 |p2011=32029 |p2021=28111 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Mirkovci. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Mirkovci. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Vinkovačko Novo Selo. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava i politika == '''Gradonačelnik Grada Vinkovaca''': dr. sc. Josip Romić (HDZ), izabran na lokalnim izborima 18. svibnja 2025. u prvom krugu, s 55,63 % glasova.<ref name="izbor">{{Citiranje weba|title=Vinkovci izabrali novog gradonačelnika kojem ne treba uhodavanje|url=https://gradonacelnik.hr/vijesti/aktualno/vinkovci-izabrali-novog-gradonacelnika-kojem-ne-treba-uhodavanje-josip-romic-nastavljam-trasiranim-smjerom-razvoja-uz-jos-snazniji-naglasak-na-projekte-koji-ce-vinkovce-uciniti-gradom-novih-pril/|website=gradonacelnik.hr|date=2025-05-29|access-date=2026-08-15}}</ref> '''Zamjenica gradonačelnika''': Katarina Vučić, mag. oec.<ref name="kandidatura">{{Citiranje weba|title=Josip Romić kandidat HDZ-a za vinkovačkog gradonačelnika|url=https://www.hina.hr/vijest/11913260|website=HINA|date=2025-04-03|access-date=2026-08-15}}</ref> === Gradsko vijeće – sastav (mandat 2025.–2029.) === Gradsko vijeće Vinkovaca broji 19 vijećnika.<ref name="konstituiranje">{{Citiranje weba|title=Ilija Cota novoizabrani predsjednik Gradskog vijeća Vinkovaca|url=https://novosti.hr/ilija-cota-novoizabrani-predsjednik-gradskog-vijeca/|website=Novosti.hr|date=2025-06-10|access-date=2026-08-15}}</ref> Vlast u Gradu Vinkovcima obnaša koalicija Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), Domovinskog pokreta (DP) i Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), koja je na izborima osvojila natpolovičnu većinu od 11 mandata.<ref name="rezultati">{{Citiranje weba|title=VINKOVCI Natpolovična većina HDZ-u u Vijeću; evo tko su novi gradski vijećnici!|url=https://vinkulja.hr/2025/05/vinkovci-natpolovicna-vecina-hdz-u-u-vijecu-evo-tko-su-novi-gradski-vijecnici/|website=Vinkulja.hr|date=2025-05-30|access-date=2026-08-15}}</ref> '''Predsjednik Gradskog vijeća''': Ilija Cota<br> '''Potpredsjednica Gradskog vijeća''': Mirela Fabijan<br> '''Potpredsjednica Gradskog vijeća''': Anica Birač<ref name="sluzbena">{{Citiranje weba|title=Vijećnici Gradskog vijeća – Saziv 2025.–2029.|url=https://vinkovci.hr/gradsko-vijece|website=Grad Vinkovci|access-date=2026-08-15}}</ref> Zastupljenost u Vijeću prema strankama/listama: * HDZ – HSU – DP – HSLS: 11 vijećnika * MOST – Hoćemo pravedno – Hoćemo (lista Gorana Kajkića): 4 vijećnika * SDP: 3 vijećnika * DOMiNO: 1 vijećnik<ref name="rezultati" /> {| class="wikitable" |+ Vijećnici Gradskog vijeća Vinkovaca (mandat 2025.–2029.) ! # !! Ime i prezime !! Dužnost !! Stranka/lista |- | 1. || Drago Kosijer<ref group="n">Ušao u Vijeće umjesto Josipa Romića, čija je vijećnička dužnost nespojiva s dužnošću gradonačelnika.</ref> || || HDZ |- | 2. || Ivan Kubiček<ref group="n">Ušao u Vijeće umjesto Danijele Slipčević.</ref> || || HDZ |- | 3. || Mladen Karlić || || HDZ |- | 4. || Ilija Cota || predsjednik Vijeća || HDZ |- | 5. || Ivan Cvitković || || HDZ |- | 6. || Domagoj Bujadinović || || HDZ |- | 7. || Josip Krpan || || HDZ |- | 8. || Mario Dražić || || HDZ |- | 9. || Anja Pejić || || HDZ |- | 10. || Mirela Fabijan || potpredsjednica Vijeća || HDZ |- | 11. || Zrinka Mikić<ref group="n">Nije bila navedena u dijelu popisa koji je korisnik dostavio sa službene stranice; preostaje iz sekundarnih izvora — provjeriti izravno na vinkovci.hr/gradsko-vijece prije objave.</ref> || || HDZ |- | 12. || Goran Kajkić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 13. || Antonela Krznarić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 14. || Ivan Marić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 15. || Željko Turda || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 16. || Davor Benić || || SDP |- | 17. || Goran Hefer || || SDP |- | 18. || Anica Birač || potpredsjednica Vijeća || SDP |- | 19. || Stjepan Andabak || || DOMiNO |} <references group="n" /> == Mjesni odbori == U sastavu Vinkovaca nalazi se 12 mjesnih odbora:<ref>{{Citiranje weba|title=Mjesna samouprava|url=https://grad-vinkovci.hr/hr/mjesna-samouprava|url-status=live|access-date=2025-06-22|website=Grad Vinkovci}}</ref> * Lenije * Stjepan Radić, poznatiji kao Radićev blok * Centar * Kolodvor, poznatiji kao Kolodvor kvart * Dvanaest redarstvenika, poznatiji kao Vrtno naselje * [[Vinkovačko Novo Selo]] * Lapovci * Ban Jelačić * Zagrebački blok * Slavija * Mala Bosna, poznatija kao Gortanovo naselje * Mirkovci == Gospodarstvo == * Hrvatske željeznice * Dilj d.o.o., članica [[Nexe grupa|NEXE grupe]] − 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa * Spačva d.d. drvna industrija − proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira === Turizam === '''Ugostiteljska ponuda''' U Vinkovcima je razgranata [[Turizam|turistička]] i ugostiteljska ponuda raznih [[hotel]]a, te oko trideset specijaliziranih [[restoran]]a, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom [[grad]]u, a jedan dio uz prometnice. '''[[Seoski turizam]]''' [[Datoteka:Bosut - panoramio (4).jpg|230px|lijevo|thumb|[[Bosut]].]] Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne [[1975.]] godine da se drevne ljepote bogate i lijepe [[Slavonija|Slavonije]] iskoriste za razvoj [[Seoski turizam|seoskog turizma]], jer su [[Selo|sela]] [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Ivankovo]], [[Rokovci]], [[Andrijaševci]], [[Lipovac]] i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na [[Meandar|meandrima]] rijeka [[Bosut]], [[Biđ]], [[Spačva]], [[Studva]] i njihovim pritocima. Osobito su poznati "Virovi" kod Otoka − prirodnog fenomena skoro netaknute šumske prirode. I danas osim čiste prirode i odmora u tišini, šetnji, [[lov]]u, [[Ribolov na jezeru|ribolovu]] gost se može uključiti u seoske poslove sa svojim domaćinom i uživati u poznatim slavonskim specijalitetima. Sva ta [[Selo|sela]] sačuvala su svoj izvorni izgled, svoje narodne običaje, svetkovine, narodne nošnje, igre i vesele [[Šokci|šokačke pjesme]]. '''Lovni turizam''' Ova vrsta turizma ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su [[Obični jelen|jelen obični]] i [[jelen lopatar]] poznati u cijeloj [[Europa|Europi]] te [[Divlja svinja|divlje svinje]] i [[fazan]]i. Nadomak gradu poznata su lovišta : "Kunjevci", "Spačva" i "Merolino". '''[[Ribolov na jezeru|Ribolov]]''' Ribolov je moguć na [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Bosut]], [[Spačva]], [[Studva]], Otočkim i Bošnjačkim virovima. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] obiluju [[Slatka voda|slatkovodnim]] [[Ribe|ribama]]: [[šaran]], [[smuđ]], [[som]], [[linjak]], [[grgeč]], [[karas]] i [[štuka]]. [[Ribolov na jezeru|Športski ribolov]] se također njeguje od davnih dana na području Vinkovaca, i nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, vidjeti brojne ribiče kako se natječu uz Bosut u samom centru grada. === Vinkovačke jeseni === {{Glavni|Vinkovačke jeseni}} '''Vinkovačke jeseni''' U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne [[Slavonija|Slavonije]] i [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], već više od pet desetljeća održavaju se u mjesecu rujnu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a, pa čak i cijele Hrvatske. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja [[Europa|Europe]] i [[SAD|Amerike]]. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu [[1966.]] godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje. Godine [[1970.]] uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] i [[Rusini|Rusina]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iz [[Petrovci|Petrovaca]]. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[poljska|Poljske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[SAD]]. Od [[1977.]] godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od [[1990.]] godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore. Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri koje se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od [[1993.]] godine iz Vukovarsko-srijemske županije. Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]] i [[Đakovački vezovi|Đakovačkim vezovima]]. Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici, ispred koje sjede politicari, metalnom ogradom odvojeni od ostatka puka, na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi [[HRT]]. Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od [[1974.]] godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice. Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača. Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje. Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, [[1970.]] godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje [[1971.]] godine prerastaju u Dječje jeseni. Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima. Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti. == Kultura i sport == [[Datoteka:Винковци (библиотека)-Vinkovci (biblioteka) 10.JPG|230px|mini|lijevo|[[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]].]] ===Kazalište=== Kazališna tradicija u Vinkovcima seže u daleku [[1917.]] godinu kada je Diletantsko kazalište izvelo ''Prosce'' [[Iso Velikanović|Ise Velikanovića]]. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Narodno kazalište]] Vinkovci izvelo je [[5. srpnja]] [[1945.]], odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo ''Požar strasti'' [[Josip Kosor|Josipa Kosora]]. Slijede ''Inoče'' [[Joza Ivakić|Joze Ivakića]] (1966.), ''Graničari'' [[Josip Freudenreich|Josipa Freudenreicha]] (1971.), dramatizirani roman ''Đuka Begović'' [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (1974.), ''Šokica'' [[Ilija Okrugić|Ilije Okrugića]] (1976.), dramatizirani ''Mrtvi kapitali'' [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] (1977.), ''Pouzdani sastanak'' Joze Ivakića (1978.), mjuzikl I. Boždara i Davora Kačića ''Bećarske vatre'', dramatizirani ''[[Satir iliti divji čovik]]'' [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljković]] (1982.) i druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. [[Franjo Jelinek Beli]] bio je izvrstan Đuka Begović. Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su [[Vanja Drach]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Fici]], [[Mate Ergović]], [[Žarko Mijatović]], [[Jasna Bašić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelji kazališta zaslužni su za njegov uspon [[Vojin Dubajić]], [[Vladimir Rem]] i [[Miroslav S. Mađer]]. Osobito uspješan redatelj bio je [[Himzo Nuhanović]], višegodišnji scenarist otvorenja [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]. Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac [[Fabijan Šovagović]], kao izvrstan [[Đuka Begović]] i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom. Od 1998. godine kazalište nosi naziv Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci.<ref>[https://web.archive.org/web/20201126062605/https://www.kazaliste-vinkovci.hr/o-kazalistu/ O Gradskom kazalištu Joza Ivakić Vinkovci], www.kazaliste-vinkovci.hr ([[Internet Archive|IA]])</ref> === Film === Od 2017. godine u Vinkovcima se održava [[Filmski festival glumca]]. === Likovna umjetnost === Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su [[Albert Kinert]] (grafički list Satir), [[Branko Ružić]] (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i [[Rudolf Švagel Lešić]] (poprsje [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]). [[Vanja Radauš]], akademski kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljkovića]], [[Josip Kozarac|Josipa]] i [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]], [[Josip Kosor|Josipa Kosora]], [[Josip Lovretić|Josipa Lovretića]], [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]] i drugih značajnih osoba. Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; [[Ivan Domac]], pokazivao zanimanje za [[pejzaž]]; Božidar Kopić, slikao [[portret]]e, [[akt]]ove i pejzaže; Joza Mataković, slikar i scenograf, autor znaka [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]; Đurđena Zaluški, trajno vezana uz motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; [[Dubravko Mataković]], jedan od vodećih suvremenih hrvatskih majstora stripa, kiparica [[Alojzija Ulman]], kao i mnogi drugi. === Književnost === Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] obogaćivao se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. [[Matija Antun Reljković]], glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Osim spjeva "Satir iliti divji čovik", napisao je "Novu slavonsku i nimačku gramatiku". U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] najznačajnija književna ličnost je [[Josip Kozarac]], moderni nastavljač ideja Reljkovićevih. [[Josip Lovretić]], pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; [[Josip Kosor]], romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; [[Joza Ivakić]], svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru pučkog teatra; [[Josip Bogner]], piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; [[Ivan Kozarac]], njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije. === Glazba === Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti [[Josip Runjanin|Josipa Runjanina]] (1821. – 1878.), uglazbitelja [[Hrvatska himna|hrvatske himne]], osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti. U Vinkovcima je [[1948.]] osnovana Gradska muzička škola, [[1971.]] postala je osnovna muzička škola, a danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja. Početci rocka u Vinkovcima datiraju u 1960-te. U prvoj polovici šezdesetih u Vinkovcima su osnovani ''Mirni konji''.<ref>[http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf Zavičajni muzej Našice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310192627/http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf |date=10. ožujka 2021. }} Povijest našičke rock scene. Uredio: Petar Hajek. Zavičajni muzej Našice. Našice. 2017. {{ISBN|978-953-7606-23-7}} . Str. 9 (pristupljeno 10. rujna 2019.)</ref> Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se ''[[Dike]]'', ''[[Bosutski bećari]]'', ''[[Sinovi ravnice]]'' i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je [[dance]] skupina ''[[Colonia]]'' − danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj (dva člana su iz Vinkovaca dok je pjevačica iz Županje), a na hrvatskoj rock sceni skupina ''[[Majke]]''. 1990-ih je djelovao i rock-sastav [[Kojoti]], dok je danas najistaknutiji sastav ''[[Septica]]''. No, posebno treba naglasiti vinkovačku punk-rock scenu iz 80tih godina 20. stoljeća, kada su dominirali sastavi kao što je [[Pogreb X]], [[The Užas]], [[Špilšul]], [[Satan Panonski]], [[Brener depilacija]] i mnogi drugi. U suvremenom glazbenom kontekstu Vinkovaca prisutna je i hip-hop scena. Među izvođačima se navodi Dalibor Bartulović,<ref>{{cite web |naslov=Gdje je danas Shorty koji pjeva hit ''Dođi u Vinkovce'' |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/nekad-i-sad/gdje-je-danas-shorty-koji-pjeva-hit-dodji-u-vinkovce---945084.html |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Dnevnik.hr }}</ref> poznat pod umjetničkim imenom [[Shorty]], reper iz Vinkovaca, najpoznatiji po pjesmi ''Dođi u Vinkovce'' <ref>{{cite web |prezime=Grgić |ime=Barbara |naslov=Shorty se proslavio pjesmama o Vukovaru i Vinkovcima, a onda se naglo povukao: Evo gdje je danas |url=https://www.dnevno.hr/magazin/shorty-se-proslavio-pjesmama-o-vukovaru-i-vinkovcima-a-onda-se-naglo-povukao-evo-gdje-je-danas-2266378/ |datum=16. studenoga 2023. |izdavač=Dnevno.hr }}</ref> Pjesma je u hrvatskim medijima opisana kao njegov najprepoznatljiviji rad te je snažno povezana s gradom, a pojedini je mediji opisuju i kao gotovo himnu Vinkovaca. Miroslav Štivić autor je refrena i dijela glazbe pjesme. Pjesma se izvodi na javnim događanjima povezanima s gradom.<ref>{{cite web |naslov=Večer nostalgije – Shorty ponovno uzeo mikrofon |url=https://novosti.hr/vecer-nostalgije-shorty-ponovno-uzeo-mikrofon/ |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Novosti.hr }}</ref> === Šport === [[Datoteka:Stadion Cibalije u Vinkovcima-Стадион Цибалије у Винковцима 2.jpg|230px|mini|desno|Stadion Cibalije, Vinkovci.]] ;Nogomet: * [[HNK Cibalia]] (od 1947. do 1990. znana i kao Dinamo Vinkovci) * [[NK Dilj Vinkovci|NK Dilj]] * [[NK Vinkovci]] * [[MNK Vinkovci]] * [[MNK Aurelia]] ;Košarka: * [[KK Vinkovci]]<ref>*[http://www.kk-vinkovci.hr/ KK Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090909233617/http://www.kk-vinkovci.hr/ |date=9. rujna 2009. }}</ref> ;Odbojka: * [[ŽOK Cestorad Vinkovci|ŽOK Cestorad]] * [[SK Lokomotiva]] * [[TK Vinkovci]] ;Rukomet: * [[RK Spačva Vinkovci|RK Spačva]] ;Boćanje: * [[boćarski klub Lapovci − Dilj|BK Lapovci − Dilj]] * [[boćarski klub Mladost − Cestorad|BK Mladost − Cestorad]] * [[boćarski klub Vinkovci|BK Vinkovci]] * [[Boćarski klub Novoselac|BK Novoselac]] ;Plivanje: * [[Plivački klub Orion]]<ref>*[http://pk-orion.hr/ Plivački klub Orion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422212446/http://pk-orion.hr/ |date=22. travnja 2018. }}</ref> * [[Vinkovački plivački klub]] ;Biciklizam: * [[BK Sokol-Cestorad]] ;Kuglanje: * [[kuglački klub Dilj-Obrtnik Vinkovci]] ;Taekwondo: * [[Taekwondo klub Sajnami Vinkovci]]<ref>*[http://www.taekwondo-sajnami.hr/ Taekwondo klub Sajnami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928110811/http://www.taekwondo-sajnami.hr/ |date=28. rujna 2009. }}</ref> ;Atletika: * [[AK Cibalia Vinkovci]]<ref>*[http://www.ak-cibalia.hr AK Cibalia Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109180253/http://ak-cibalia.hr/ |date=9. siječnja 2016. }}</ref> ;Karate: * [[Karate klub Vinkovci]] * Karate klub Galaxy ;Lov i ribolov: * [[ŠRU Bajer]] * [[LD Sloga]] ;ostalo: * Odred izviđača "Vinkovci"<ref>[http://www.oi-vinkovci.hr Odred izviđača "Vinkovci"]</ref> [[Međunarodni šahovski turnir Vinkovci|Međunarodni šahovski turnir 'Vinkovci']] održao se prvi puta 1970. i na njemu je nastupila većina igrača koji su igrali na [[Turnir mira|Turniru mira]] u Zagrebu iste godine. To izdanje turnira bilo je jedan od najjačih svjetskih turnira u tom desetljeću. Nakon toga neredovito se održavao do dvijetisućitih, ali nikad više na toj razini. == Obrazovanje == ===Osnovne škole=== * Osnovna škola Antuna Gustava Matoša * Osnovna škola Bartola Kašića * Osnovna škola Josipa Kozarca<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417223214/http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |archive-date=17. travnja 2012. |access-date=3. lipnja 2012.}}</ref> * Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića * Osnovna škola Vladimira Nazora<ref>[http://www.os-vnazora-vk.skole.hr// Službena stranica Osnovne škole Vladimira Nazora Vinkovci]</ref> * Osnovna škola Ivana Mažuranića<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-imazuranica-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Ivana Mažuranića |archive-url=https://web.archive.org/web/20120906003556/http://os-imazuranica-vk.skole.hr/ |archive-date=6. rujna 2012. |access-date=22. travnja 2012.}}</ref> * Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina ===Srednje škole=== * [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića]] * Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca * Tehnička škola Ruđera Boškovića * Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića * Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara * Drvodjeljsko-tehnička škola * Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci * Srednja glazbena škola Josipa Runjanina ===Fakulteti=== * Poljoprivredni fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Filozofski fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Građevinski fakultet Osijek − 7. stupanj − ogranak Vinkovci * Šumarski fakultet Zagreb − ogranak Vinkovci ===Ostalo=== * [[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]] == Udruge == * Klub ljubitelja željeznice * Astronomsko društvo "Oton Kučera" * [[Odred izviđača Vinkovci|Odred izviđača "Vinkovci"]] * Kinološko športski klub "Cibalia" Vinkovci * Mladež gradskog društva Crvenog križa" Vinkovci == Poznate osobe == [[Datoteka:Josip Kozarac.jpg|150px|desno|thumb|[[Josip Kozarac]], hrvatski književnik]] [[Datoteka:Josip_Runjanin.png|150px|desno|thumb|[[Josip Runjanin]] hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”]] {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Vinkovci}} {{div col|cols=2}} * [[Mario Banožić]], hrvatski političar * [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik * [[Branka Batinić]], hrvatska stolnotenisačica * [[Ivan Bošnjak]], hrvatski nogometaš * [[Dubravka Brezak Stamać]], hrvatska književnica i političarka * [[Duje Čop]], hrvatski nogometaš * [[Satan Panonski|Ivica Čuljak]] (Satan Panonski), hrvatski pjevač * [[Vanja Drach]], hrvatski glumac * [[Sveti Euzebije i Polion|Euzebije i Polion]], sveci * [[Mirko Filipović]], hrvatski borac borilačkih vještina i političar * [[Ivan Ladislav Galeta]], hrvatski umjetnik * [[Carl Heitzmann]], austrougarski liječnik i ilustrator * [[Đuro Hranić]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] * [[Mario Kasun]], hrvatski košarkaš * [[Slavko Kopač]], hrvatsko-francuski slikar i kipar * [[Ivan Kozarac]], hrvatski književnik * [[Josip Kozarac]], hrvatski književnik * [[Rikard Lang]], hrvatski ekonomoist * [[Danijel Ljuboja]], srpski nogometaš * [[Dina Merhav]], izraelska kiparica * [[Zdravko Miljak]], hrvatski rukometaš * [[Klara Perić]], hrvatska odbojkašica * [[Tomislav Peternek]], srpski fotograf * [[Vanja Radauš]], hrvatski kipar, slikar i književnik * [[Matija Antun Relković]], hrvatski književnik * [[Josip Runjanin]], hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]” * [[Shorty]], hrvatski reper * [[Rudolf Sremec]], hrvatski redatelj i scenarist * [[Stjepan Šejić]], hrvatski crtač stripova * [[Rade Šerbedžija]], hrvatski glumac * [[Ferdo Šišić]], hrvatski povjesničar * [[Mile Škorić]], hrvatski nogometaš * [[Josip Šokčević]], hrvatski ban * [[Sava Šumanović]], srpski slikar * [[Vesna Tominac Matačić]], hrvatska glumica * [[Valens]], rimski car * [[Valentinijan I.]], rimski car * [[Mladen Vulić]], hrvatski glumac * [[Gabrijela Žalac]], hrvatska političarka {{div col end}} == Gradovi prijatelji == *{{Z|MAK}} [[Ohrid]] *{{Z|HRV}} [[Koprivnica]] *{{Z|BIH}} [[Široki Brijeg]] *{{Z|ITA}} [[Camponogara]] *{{Z|NJE}} [[Kenzingen]] == Povelja o prijateljstvu gradova i Klub prijatelja == U najtežim trenucima Domovinskog rata, krajem 1991. godine, kada su Vinkovci i cijela Hrvatska trebali pomoć, javilo se puno ljudi velikog srca iz Njemačke koji su željeli pružiti utočište djeci iz Hrvatske. Na inicijativu Lucije Gnant i Rudija Nadlera, odazvale su se humanitarne organizacije iz brojnih gradova Okruga Emmendingen. Krajem prosinca 1991. godine 150 djece s vinkovačkog područja našlo je spas od ratnih zbivanja kod njima do tada potpuno nepoznatih ljudi u gradovima Okruga Emmendingen, između ostalih i u Kenzingenu gdje su ostali pola godine. Tako je započeto veliko prijateljstvo, koje je preraslo i u kumstvo među obiteljima, ali je započela i uzorna suradnja Njemačkog Crvenog križa Okruga Emmendingen i Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Vinkovci koje traje gotovo četvrt stoljeća. S obzirom na odlične rezultate provedenih partnerskih projekata društava Crvenog križa, a posebno razmjena mladih iz Kenzingena i Vinkovaca,koje su snažno podržavali predstavnici lokalnih vlasti, rođena je ideja o službenom potpisivanju Povelje o prijateljstvu gradova Kenzingena i Vinkovaca, što je svečano učinjeno 2. svibnja 2002. godine u Vinkovcima. Nakon 5 godina provedbe planiranih zajedničkih projekata, u Kenzingenu su 8. srpnja 2007. godine gradonačelnik Kenzingena Matthias Guderjan i gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić svečano potpisali Povelju o partnerstvu gradova kojom se obvezuju dotadašnju uzornu humanitarnu suradnju proširiti na političkom,gospodarskom, kulturnom, obrazovnom i športskom planu, a posebnu pažnju posvetiti njegovanju susreta mladih. Ovo partnerstvo je zasigurno među najuspješnijim i najživotnijim u Europi jer u njemu sudjeluju doslovno stotine stanovnika obaju gradova, koji bogatstvom različitosti svoje kulturno-povijesne baštine koju prezentiraju naizmjeničnim gostovanjima glazbenih, folklornih i likovnih umjetnika, organiziranjem političkih radionica, prenošenjem gospodarskih iskustava i upoznavanjem obrazovnog sustava doprinose ostvarenju ideje europskog jedinstva. == Povezani članci == * [[Akvilino srebro]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.vinkovci.hr/ Službena stranica Vinkovaca] *[http://www.vinkovci.com.hr/ Portal grada Vinkovaca] *[http://www.cibalae.com/ Vinkovački magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916180544/http://www.cibalae.com/ |date=16. rujna 2016. }} {{GiO VSŽ}} {{Vinkovci}} [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Srijem]] [[Kategorija:Vinkovci| ]] f82av405vyseena362jqfl15a4y3j76 7578303 7578302 2026-08-16T06:25:26Z ZapadVK 332521 /* Povijest */ 7578303 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Vinkovci |vrsta = naselje i grad |grb = Vinkovci (grb).gif |članak o grbu = Grb Vinkovaca |zastava = |slika = Cibalae-Vinkovci-Винковци-Winkowitz.png |opis slike = Kolaž Vinkovci |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Josip Romić]] ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|2 gradska naselja]] |površina = 94,2 |površina uža = 68,2 |visina = |z. širina = 45.28 |z. dužina = 18.80 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 30842 |stanovništvo uže = 28111 |svetac = [[Sveti Ilija]] |dan = [[20. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 32100 Vinkovci |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VK |web = {{URL|https://grad-vinkovci.hr/}} |bilješke = }} '''Vinkovci''' su grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopisni položaj == Vinkovci se nalaze na samome sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]] na rijeci [[Bosut]]. Udaljeni su samo 20 kilometara od grada [[Vukovar]]a koji je sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Grad i njegovo šire područje nalazi se na 78 – 125 metara nadmorske visine s površinom od 102 805 hektara od čega 60 623 hektara čine oranice, a 29 149 ha prekriveno je pretežito [[hrast]]ovim i [[jasen]]ovim [[šuma]]ma s blagom kontinentalnom klimom te dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina. Prostire se uz [[Bosutska nizina|Bosutsku nizinu]], autocestu i željezničku prugu koje spajaju [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] s [[Bliski istok|Bliskim istokom]] te [[Srednja Europa|Srednju Europu]] s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 6.JPG|230px|mini|desno|Gradska jezgra.]] == Povijest == {{Glavni članak|Povijest Vinkovaca}} [[Datoteka:Vinkovci treasure 2.jpg|230px|desno|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] Vinkovci su najstarije naselje s kontinuitetom stanovanja u [[Europa|Europi]], kontinuirano naseljen 8200 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> Arheološka istraživanja pokazala su postojanje [[Starčevačka kultura|starčevačke kulture]] neolitika te kasnijih sopotske, vučedolske i vinkovačke kulture na širem gradskom području.<ref>Bogomil Obelić, Marija Krznarić Škrivanko, Boško Marijan, Ines Krajcar Bronić (2004.), [https://www.researchgate.net/publication/289769914_Radiocarbon_Dating_of_Sopot_Culture_Sites_Late_Neolithic_in_Eastern_Croatia Radiocarbon Dating of Sopot Culture Sites (Late Neolithic) in Eastern Croatia], Radiocarbon 46 (1), str 246.</ref> Na mjestu današnjeg gradskog središta Rimljani su osnovali naselje Cibalae, koje pod carem [[Hadrijan|Hadrijanom]] (117. – 138.) dobiva status municipija, čime grad prvi put u svojoj povijesti stječe formalan gradski status po tadašnjem rimskom pravu, a kasnije, vjerojatno za Septimija Severa ili njegova sina Karakalu, i status kolonije (''Colonia Aurelia Cibalae'').<ref name="enciklopedija">{{Citiranje weba|title=Vinkovci - Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64724|website=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=2026-08-16}}</ref> U blizini grada 314. ili 316. godine odigrala se bitka između careva [[Konstantin I. Veliki|Konstantina]] i Licinija, a u samom su gradu rođena i dvojica rimskih careva, braća [[Valentinijan I.]] i [[Valens]].<ref name="enciklopedija" /> Nakon propasti antičkog grada u seobi naroda, na prostoru današnje Meraje razvija se srednjovjekovno naselje [[Ilija prorok|Sv. Ilija]] (Szentillye), prvi put pisano posvjedočeno 1332. godine, koje 1491. godine dobiva status trgovišta.<ref>{{Citiranje knjige|last=Petković|first=Danijel|url=http://worldcat.org/oclc/441350283|title=Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja|date=2006|publisher=Gradski muzej|isbn=953-7008-11-8|pages=245−253|oclc=441350283}}</ref> Nakon turskog osvajanja (1533.) i oslobođenja krajem 17. stoljeća, područje ulazi u sastav Vojne krajine; grad postaje sjedište vojne regimente, gradi se barokna jezgra te 1766. godine Vinkovci dobivaju status vojnog komuniteta, čime stječu određene pravne i gospodarske povlastice, no taj je povlašteni status ukinut već 1787. godine.<ref name="komunitet">{{Citiranje weba|title=Povijest grada|url=https://www.grad-vinkovci.hr/povijest-grada|website=Grad Vinkovci|access-date=2026-08-16}}</ref> Iste, 1766. godine počinje djelovati i [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića|vinkovačka klasična gimnazija]].<ref name="komunitet" /> Grad je 1900. brojio oko 8.500 stanovnika, a njegov suvremeni, pravni status grada Vinkovci su dobili tek 5. studenoga 1920. godine ukazom kralja Aleksandra, kada su po prvi puta u novovjekovnoj povijesti formalno i urbanistički postali grad, s prvim gradskim statutom donesenim 1921. godine.<ref name="statusgrada">{{Citiranje weba|title=Vinkovci su status grada dobili na današnji dan prije 100 godina|url=https://novosti.hr/vinkovci-su-status-grada-dobili-na-danasnji-dan-prije-100-godina/|website=Novosti.hr|last=Sorčik|first=Franjo|date=2020-11-05|access-date=2026-08-16}}</ref> Tijekom 20. stoljeća grad prolazi kroz izmjene državne uprave u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, stradanja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] (uključujući stradanje slavonskih i srijemskih Židova tijekom Holokausta) te razdoblje u socijalističkoj Jugoslaviji.<ref>Rajka Bućin, “Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”, u Časopis za suvremenu povijest, br. 2, Zagreb, 2021., 615.–630. str.</ref> Početkom 1990-ih Vinkovci su bili izloženi napadima jugoslavenske armije i pobunjeničkih srpskih snaga u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], a 1992. godine grad ulazi u sastav obnovljene [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]].<ref>[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski Kronologija 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata</ref> == Stanovništvo == [[Datoteka:Spomenik Josipa Kozarca u Vinkovcima-Споменик Јосипа Козарца у Винковцима 1.jpg|230px|desno|thumb|Spomenik Josipu Kozarcu.]] U gradu Vinkovcima po popisu stanovništva 2021. živi 30 842 stanovnika. Stanovništvo po gradskim naseljima − popis 2021.: * Vinkovci − 28.111 * [[Mirkovci]] − 2731 Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti prema popisu iz 2021.:<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2022-10-01|website=template.gov.hr}}</ref> * [[Hrvati]] − (28.981) 93,97 % * [[Srbi]] − (1076) 3,5 % * [[Mađari]] − (124) 0,4 % Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz [[1991.]] godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: * [[Hrvati]] − 78.313 * [[Srbi]] − 13.170 * [[Mađari]] − 1644 * [[Bošnjaci]] − 342 * [[Rusini]] − 209 * [[Jugoslaveni]] i ostali − 4806 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vinkovci |p1857=4493 |p1869=5773 |p1880=7315 |p1890=8123 |p1900=9832 |p1910=11670 |p1921=12640 |p1931=16038 |p1948=18633 |p1953=20834 |p1961=25313 |p1971=31605 |p1981=35944 |p1991=38580 |p2001=35912 |p2011=35312 |p2021=30842 |napomena=Nastao iz stare općine Vinkovci. U 1991. smanjen izdvajanjem dijela područja koji je pripojen općini Nuštar, za koju sadrži dio podataka do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vinkovci |p1857=3632 |p1869=4802 |p1880=6117 |p1890=6954 |p1900=8634 |p1910=10455 |p1921=11421 |p1931=14724 |p1948=17219 |p1953=19179 |p1961=23192 |p1971=29106 |p1981=33004 |p1991=35347 |p2001=33239 |p2011=32029 |p2021=28111 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Mirkovci. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Mirkovci. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Vinkovačko Novo Selo. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava i politika == '''Gradonačelnik Grada Vinkovaca''': dr. sc. Josip Romić (HDZ), izabran na lokalnim izborima 18. svibnja 2025. u prvom krugu, s 55,63 % glasova.<ref name="izbor">{{Citiranje weba|title=Vinkovci izabrali novog gradonačelnika kojem ne treba uhodavanje|url=https://gradonacelnik.hr/vijesti/aktualno/vinkovci-izabrali-novog-gradonacelnika-kojem-ne-treba-uhodavanje-josip-romic-nastavljam-trasiranim-smjerom-razvoja-uz-jos-snazniji-naglasak-na-projekte-koji-ce-vinkovce-uciniti-gradom-novih-pril/|website=gradonacelnik.hr|date=2025-05-29|access-date=2026-08-15}}</ref> '''Zamjenica gradonačelnika''': Katarina Vučić, mag. oec.<ref name="kandidatura">{{Citiranje weba|title=Josip Romić kandidat HDZ-a za vinkovačkog gradonačelnika|url=https://www.hina.hr/vijest/11913260|website=HINA|date=2025-04-03|access-date=2026-08-15}}</ref> === Gradsko vijeće – sastav (mandat 2025.–2029.) === Gradsko vijeće Vinkovaca broji 19 vijećnika.<ref name="konstituiranje">{{Citiranje weba|title=Ilija Cota novoizabrani predsjednik Gradskog vijeća Vinkovaca|url=https://novosti.hr/ilija-cota-novoizabrani-predsjednik-gradskog-vijeca/|website=Novosti.hr|date=2025-06-10|access-date=2026-08-15}}</ref> Vlast u Gradu Vinkovcima obnaša koalicija Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), Domovinskog pokreta (DP) i Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), koja je na izborima osvojila natpolovičnu većinu od 11 mandata.<ref name="rezultati">{{Citiranje weba|title=VINKOVCI Natpolovična većina HDZ-u u Vijeću; evo tko su novi gradski vijećnici!|url=https://vinkulja.hr/2025/05/vinkovci-natpolovicna-vecina-hdz-u-u-vijecu-evo-tko-su-novi-gradski-vijecnici/|website=Vinkulja.hr|date=2025-05-30|access-date=2026-08-15}}</ref> '''Predsjednik Gradskog vijeća''': Ilija Cota<br> '''Potpredsjednica Gradskog vijeća''': Mirela Fabijan<br> '''Potpredsjednica Gradskog vijeća''': Anica Birač<ref name="sluzbena">{{Citiranje weba|title=Vijećnici Gradskog vijeća – Saziv 2025.–2029.|url=https://vinkovci.hr/gradsko-vijece|website=Grad Vinkovci|access-date=2026-08-15}}</ref> Zastupljenost u Vijeću prema strankama/listama: * HDZ – HSU – DP – HSLS: 11 vijećnika * MOST – Hoćemo pravedno – Hoćemo (lista Gorana Kajkića): 4 vijećnika * SDP: 3 vijećnika * DOMiNO: 1 vijećnik<ref name="rezultati" /> {| class="wikitable" |+ Vijećnici Gradskog vijeća Vinkovaca (mandat 2025.–2029.) ! # !! Ime i prezime !! Dužnost !! Stranka/lista |- | 1. || Drago Kosijer<ref group="n">Ušao u Vijeće umjesto Josipa Romića, čija je vijećnička dužnost nespojiva s dužnošću gradonačelnika.</ref> || || HDZ |- | 2. || Ivan Kubiček<ref group="n">Ušao u Vijeće umjesto Danijele Slipčević.</ref> || || HDZ |- | 3. || Mladen Karlić || || HDZ |- | 4. || Ilija Cota || predsjednik Vijeća || HDZ |- | 5. || Ivan Cvitković || || HDZ |- | 6. || Domagoj Bujadinović || || HDZ |- | 7. || Josip Krpan || || HDZ |- | 8. || Mario Dražić || || HDZ |- | 9. || Anja Pejić || || HDZ |- | 10. || Mirela Fabijan || potpredsjednica Vijeća || HDZ |- | 11. || Zrinka Mikić<ref group="n">Nije bila navedena u dijelu popisa koji je korisnik dostavio sa službene stranice; preostaje iz sekundarnih izvora — provjeriti izravno na vinkovci.hr/gradsko-vijece prije objave.</ref> || || HDZ |- | 12. || Goran Kajkić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 13. || Antonela Krznarić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 14. || Ivan Marić || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 15. || Željko Turda || || MOST – Hoćemo pravedno |- | 16. || Davor Benić || || SDP |- | 17. || Goran Hefer || || SDP |- | 18. || Anica Birač || potpredsjednica Vijeća || SDP |- | 19. || Stjepan Andabak || || DOMiNO |} <references group="n" /> == Mjesni odbori == U sastavu Vinkovaca nalazi se 12 mjesnih odbora:<ref>{{Citiranje weba|title=Mjesna samouprava|url=https://grad-vinkovci.hr/hr/mjesna-samouprava|url-status=live|access-date=2025-06-22|website=Grad Vinkovci}}</ref> * Lenije * Stjepan Radić, poznatiji kao Radićev blok * Centar * Kolodvor, poznatiji kao Kolodvor kvart * Dvanaest redarstvenika, poznatiji kao Vrtno naselje * [[Vinkovačko Novo Selo]] * Lapovci * Ban Jelačić * Zagrebački blok * Slavija * Mala Bosna, poznatija kao Gortanovo naselje * Mirkovci == Gospodarstvo == * Hrvatske željeznice * Dilj d.o.o., članica [[Nexe grupa|NEXE grupe]] − 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa * Spačva d.d. drvna industrija − proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira === Turizam === '''Ugostiteljska ponuda''' U Vinkovcima je razgranata [[Turizam|turistička]] i ugostiteljska ponuda raznih [[hotel]]a, te oko trideset specijaliziranih [[restoran]]a, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom [[grad]]u, a jedan dio uz prometnice. '''[[Seoski turizam]]''' [[Datoteka:Bosut - panoramio (4).jpg|230px|lijevo|thumb|[[Bosut]].]] Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne [[1975.]] godine da se drevne ljepote bogate i lijepe [[Slavonija|Slavonije]] iskoriste za razvoj [[Seoski turizam|seoskog turizma]], jer su [[Selo|sela]] [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Ivankovo]], [[Rokovci]], [[Andrijaševci]], [[Lipovac]] i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na [[Meandar|meandrima]] rijeka [[Bosut]], [[Biđ]], [[Spačva]], [[Studva]] i njihovim pritocima. Osobito su poznati "Virovi" kod Otoka − prirodnog fenomena skoro netaknute šumske prirode. I danas osim čiste prirode i odmora u tišini, šetnji, [[lov]]u, [[Ribolov na jezeru|ribolovu]] gost se može uključiti u seoske poslove sa svojim domaćinom i uživati u poznatim slavonskim specijalitetima. Sva ta [[Selo|sela]] sačuvala su svoj izvorni izgled, svoje narodne običaje, svetkovine, narodne nošnje, igre i vesele [[Šokci|šokačke pjesme]]. '''Lovni turizam''' Ova vrsta turizma ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su [[Obični jelen|jelen obični]] i [[jelen lopatar]] poznati u cijeloj [[Europa|Europi]] te [[Divlja svinja|divlje svinje]] i [[fazan]]i. Nadomak gradu poznata su lovišta : "Kunjevci", "Spačva" i "Merolino". '''[[Ribolov na jezeru|Ribolov]]''' Ribolov je moguć na [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Bosut]], [[Spačva]], [[Studva]], Otočkim i Bošnjačkim virovima. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] obiluju [[Slatka voda|slatkovodnim]] [[Ribe|ribama]]: [[šaran]], [[smuđ]], [[som]], [[linjak]], [[grgeč]], [[karas]] i [[štuka]]. [[Ribolov na jezeru|Športski ribolov]] se također njeguje od davnih dana na području Vinkovaca, i nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, vidjeti brojne ribiče kako se natječu uz Bosut u samom centru grada. === Vinkovačke jeseni === {{Glavni|Vinkovačke jeseni}} '''Vinkovačke jeseni''' U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne [[Slavonija|Slavonije]] i [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], već više od pet desetljeća održavaju se u mjesecu rujnu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a, pa čak i cijele Hrvatske. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja [[Europa|Europe]] i [[SAD|Amerike]]. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu [[1966.]] godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje. Godine [[1970.]] uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] i [[Rusini|Rusina]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iz [[Petrovci|Petrovaca]]. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[poljska|Poljske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[SAD]]. Od [[1977.]] godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od [[1990.]] godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore. Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri koje se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od [[1993.]] godine iz Vukovarsko-srijemske županije. Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]] i [[Đakovački vezovi|Đakovačkim vezovima]]. Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici, ispred koje sjede politicari, metalnom ogradom odvojeni od ostatka puka, na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi [[HRT]]. Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od [[1974.]] godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice. Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača. Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje. Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, [[1970.]] godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje [[1971.]] godine prerastaju u Dječje jeseni. Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima. Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti. == Kultura i sport == [[Datoteka:Винковци (библиотека)-Vinkovci (biblioteka) 10.JPG|230px|mini|lijevo|[[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]].]] ===Kazalište=== Kazališna tradicija u Vinkovcima seže u daleku [[1917.]] godinu kada je Diletantsko kazalište izvelo ''Prosce'' [[Iso Velikanović|Ise Velikanovića]]. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Narodno kazalište]] Vinkovci izvelo je [[5. srpnja]] [[1945.]], odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo ''Požar strasti'' [[Josip Kosor|Josipa Kosora]]. Slijede ''Inoče'' [[Joza Ivakić|Joze Ivakića]] (1966.), ''Graničari'' [[Josip Freudenreich|Josipa Freudenreicha]] (1971.), dramatizirani roman ''Đuka Begović'' [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (1974.), ''Šokica'' [[Ilija Okrugić|Ilije Okrugića]] (1976.), dramatizirani ''Mrtvi kapitali'' [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] (1977.), ''Pouzdani sastanak'' Joze Ivakića (1978.), mjuzikl I. Boždara i Davora Kačića ''Bećarske vatre'', dramatizirani ''[[Satir iliti divji čovik]]'' [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljković]] (1982.) i druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. [[Franjo Jelinek Beli]] bio je izvrstan Đuka Begović. Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su [[Vanja Drach]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Fici]], [[Mate Ergović]], [[Žarko Mijatović]], [[Jasna Bašić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelji kazališta zaslužni su za njegov uspon [[Vojin Dubajić]], [[Vladimir Rem]] i [[Miroslav S. Mađer]]. Osobito uspješan redatelj bio je [[Himzo Nuhanović]], višegodišnji scenarist otvorenja [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]. Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac [[Fabijan Šovagović]], kao izvrstan [[Đuka Begović]] i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom. Od 1998. godine kazalište nosi naziv Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci.<ref>[https://web.archive.org/web/20201126062605/https://www.kazaliste-vinkovci.hr/o-kazalistu/ O Gradskom kazalištu Joza Ivakić Vinkovci], www.kazaliste-vinkovci.hr ([[Internet Archive|IA]])</ref> === Film === Od 2017. godine u Vinkovcima se održava [[Filmski festival glumca]]. === Likovna umjetnost === Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su [[Albert Kinert]] (grafički list Satir), [[Branko Ružić]] (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i [[Rudolf Švagel Lešić]] (poprsje [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]). [[Vanja Radauš]], akademski kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljkovića]], [[Josip Kozarac|Josipa]] i [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]], [[Josip Kosor|Josipa Kosora]], [[Josip Lovretić|Josipa Lovretića]], [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]] i drugih značajnih osoba. Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; [[Ivan Domac]], pokazivao zanimanje za [[pejzaž]]; Božidar Kopić, slikao [[portret]]e, [[akt]]ove i pejzaže; Joza Mataković, slikar i scenograf, autor znaka [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]; Đurđena Zaluški, trajno vezana uz motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; [[Dubravko Mataković]], jedan od vodećih suvremenih hrvatskih majstora stripa, kiparica [[Alojzija Ulman]], kao i mnogi drugi. === Književnost === Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] obogaćivao se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. [[Matija Antun Reljković]], glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Osim spjeva "Satir iliti divji čovik", napisao je "Novu slavonsku i nimačku gramatiku". U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] najznačajnija književna ličnost je [[Josip Kozarac]], moderni nastavljač ideja Reljkovićevih. [[Josip Lovretić]], pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; [[Josip Kosor]], romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; [[Joza Ivakić]], svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru pučkog teatra; [[Josip Bogner]], piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; [[Ivan Kozarac]], njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije. === Glazba === Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti [[Josip Runjanin|Josipa Runjanina]] (1821. – 1878.), uglazbitelja [[Hrvatska himna|hrvatske himne]], osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti. U Vinkovcima je [[1948.]] osnovana Gradska muzička škola, [[1971.]] postala je osnovna muzička škola, a danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja. Početci rocka u Vinkovcima datiraju u 1960-te. U prvoj polovici šezdesetih u Vinkovcima su osnovani ''Mirni konji''.<ref>[http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf Zavičajni muzej Našice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310192627/http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf |date=10. ožujka 2021. }} Povijest našičke rock scene. Uredio: Petar Hajek. Zavičajni muzej Našice. Našice. 2017. {{ISBN|978-953-7606-23-7}} . Str. 9 (pristupljeno 10. rujna 2019.)</ref> Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se ''[[Dike]]'', ''[[Bosutski bećari]]'', ''[[Sinovi ravnice]]'' i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je [[dance]] skupina ''[[Colonia]]'' − danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj (dva člana su iz Vinkovaca dok je pjevačica iz Županje), a na hrvatskoj rock sceni skupina ''[[Majke]]''. 1990-ih je djelovao i rock-sastav [[Kojoti]], dok je danas najistaknutiji sastav ''[[Septica]]''. No, posebno treba naglasiti vinkovačku punk-rock scenu iz 80tih godina 20. stoljeća, kada su dominirali sastavi kao što je [[Pogreb X]], [[The Užas]], [[Špilšul]], [[Satan Panonski]], [[Brener depilacija]] i mnogi drugi. U suvremenom glazbenom kontekstu Vinkovaca prisutna je i hip-hop scena. Među izvođačima se navodi Dalibor Bartulović,<ref>{{cite web |naslov=Gdje je danas Shorty koji pjeva hit ''Dođi u Vinkovce'' |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/nekad-i-sad/gdje-je-danas-shorty-koji-pjeva-hit-dodji-u-vinkovce---945084.html |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Dnevnik.hr }}</ref> poznat pod umjetničkim imenom [[Shorty]], reper iz Vinkovaca, najpoznatiji po pjesmi ''Dođi u Vinkovce'' <ref>{{cite web |prezime=Grgić |ime=Barbara |naslov=Shorty se proslavio pjesmama o Vukovaru i Vinkovcima, a onda se naglo povukao: Evo gdje je danas |url=https://www.dnevno.hr/magazin/shorty-se-proslavio-pjesmama-o-vukovaru-i-vinkovcima-a-onda-se-naglo-povukao-evo-gdje-je-danas-2266378/ |datum=16. studenoga 2023. |izdavač=Dnevno.hr }}</ref> Pjesma je u hrvatskim medijima opisana kao njegov najprepoznatljiviji rad te je snažno povezana s gradom, a pojedini je mediji opisuju i kao gotovo himnu Vinkovaca. Miroslav Štivić autor je refrena i dijela glazbe pjesme. Pjesma se izvodi na javnim događanjima povezanima s gradom.<ref>{{cite web |naslov=Večer nostalgije – Shorty ponovno uzeo mikrofon |url=https://novosti.hr/vecer-nostalgije-shorty-ponovno-uzeo-mikrofon/ |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Novosti.hr }}</ref> === Šport === [[Datoteka:Stadion Cibalije u Vinkovcima-Стадион Цибалије у Винковцима 2.jpg|230px|mini|desno|Stadion Cibalije, Vinkovci.]] ;Nogomet: * [[HNK Cibalia]] (od 1947. do 1990. znana i kao Dinamo Vinkovci) * [[NK Dilj Vinkovci|NK Dilj]] * [[NK Vinkovci]] * [[MNK Vinkovci]] * [[MNK Aurelia]] ;Košarka: * [[KK Vinkovci]]<ref>*[http://www.kk-vinkovci.hr/ KK Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090909233617/http://www.kk-vinkovci.hr/ |date=9. rujna 2009. }}</ref> ;Odbojka: * [[ŽOK Cestorad Vinkovci|ŽOK Cestorad]] * [[SK Lokomotiva]] * [[TK Vinkovci]] ;Rukomet: * [[RK Spačva Vinkovci|RK Spačva]] ;Boćanje: * [[boćarski klub Lapovci − Dilj|BK Lapovci − Dilj]] * [[boćarski klub Mladost − Cestorad|BK Mladost − Cestorad]] * [[boćarski klub Vinkovci|BK Vinkovci]] * [[Boćarski klub Novoselac|BK Novoselac]] ;Plivanje: * [[Plivački klub Orion]]<ref>*[http://pk-orion.hr/ Plivački klub Orion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422212446/http://pk-orion.hr/ |date=22. travnja 2018. }}</ref> * [[Vinkovački plivački klub]] ;Biciklizam: * [[BK Sokol-Cestorad]] ;Kuglanje: * [[kuglački klub Dilj-Obrtnik Vinkovci]] ;Taekwondo: * [[Taekwondo klub Sajnami Vinkovci]]<ref>*[http://www.taekwondo-sajnami.hr/ Taekwondo klub Sajnami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928110811/http://www.taekwondo-sajnami.hr/ |date=28. rujna 2009. }}</ref> ;Atletika: * [[AK Cibalia Vinkovci]]<ref>*[http://www.ak-cibalia.hr AK Cibalia Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109180253/http://ak-cibalia.hr/ |date=9. siječnja 2016. }}</ref> ;Karate: * [[Karate klub Vinkovci]] * Karate klub Galaxy ;Lov i ribolov: * [[ŠRU Bajer]] * [[LD Sloga]] ;ostalo: * Odred izviđača "Vinkovci"<ref>[http://www.oi-vinkovci.hr Odred izviđača "Vinkovci"]</ref> [[Međunarodni šahovski turnir Vinkovci|Međunarodni šahovski turnir 'Vinkovci']] održao se prvi puta 1970. i na njemu je nastupila većina igrača koji su igrali na [[Turnir mira|Turniru mira]] u Zagrebu iste godine. To izdanje turnira bilo je jedan od najjačih svjetskih turnira u tom desetljeću. Nakon toga neredovito se održavao do dvijetisućitih, ali nikad više na toj razini. == Obrazovanje == ===Osnovne škole=== * Osnovna škola Antuna Gustava Matoša * Osnovna škola Bartola Kašića * Osnovna škola Josipa Kozarca<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417223214/http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |archive-date=17. travnja 2012. |access-date=3. lipnja 2012.}}</ref> * Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića * Osnovna škola Vladimira Nazora<ref>[http://www.os-vnazora-vk.skole.hr// Službena stranica Osnovne škole Vladimira Nazora Vinkovci]</ref> * Osnovna škola Ivana Mažuranića<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-imazuranica-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Ivana Mažuranića |archive-url=https://web.archive.org/web/20120906003556/http://os-imazuranica-vk.skole.hr/ |archive-date=6. rujna 2012. |access-date=22. travnja 2012.}}</ref> * Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina ===Srednje škole=== * [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića]] * Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca * Tehnička škola Ruđera Boškovića * Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića * Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara * Drvodjeljsko-tehnička škola * Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci * Srednja glazbena škola Josipa Runjanina ===Fakulteti=== * Poljoprivredni fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Filozofski fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Građevinski fakultet Osijek − 7. stupanj − ogranak Vinkovci * Šumarski fakultet Zagreb − ogranak Vinkovci ===Ostalo=== * [[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]] == Udruge == * Klub ljubitelja željeznice * Astronomsko društvo "Oton Kučera" * [[Odred izviđača Vinkovci|Odred izviđača "Vinkovci"]] * Kinološko športski klub "Cibalia" Vinkovci * Mladež gradskog društva Crvenog križa" Vinkovci == Poznate osobe == [[Datoteka:Josip Kozarac.jpg|150px|desno|thumb|[[Josip Kozarac]], hrvatski književnik]] [[Datoteka:Josip_Runjanin.png|150px|desno|thumb|[[Josip Runjanin]] hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”]] {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Vinkovci}} {{div col|cols=2}} * [[Mario Banožić]], hrvatski političar * [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik * [[Branka Batinić]], hrvatska stolnotenisačica * [[Ivan Bošnjak]], hrvatski nogometaš * [[Dubravka Brezak Stamać]], hrvatska književnica i političarka * [[Duje Čop]], hrvatski nogometaš * [[Satan Panonski|Ivica Čuljak]] (Satan Panonski), hrvatski pjevač * [[Vanja Drach]], hrvatski glumac * [[Sveti Euzebije i Polion|Euzebije i Polion]], sveci * [[Mirko Filipović]], hrvatski borac borilačkih vještina i političar * [[Ivan Ladislav Galeta]], hrvatski umjetnik * [[Carl Heitzmann]], austrougarski liječnik i ilustrator * [[Đuro Hranić]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] * [[Mario Kasun]], hrvatski košarkaš * [[Slavko Kopač]], hrvatsko-francuski slikar i kipar * [[Ivan Kozarac]], hrvatski književnik * [[Josip Kozarac]], hrvatski književnik * [[Rikard Lang]], hrvatski ekonomoist * [[Danijel Ljuboja]], srpski nogometaš * [[Dina Merhav]], izraelska kiparica * [[Zdravko Miljak]], hrvatski rukometaš * [[Klara Perić]], hrvatska odbojkašica * [[Tomislav Peternek]], srpski fotograf * [[Vanja Radauš]], hrvatski kipar, slikar i književnik * [[Matija Antun Relković]], hrvatski književnik * [[Josip Runjanin]], hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]” * [[Shorty]], hrvatski reper * [[Rudolf Sremec]], hrvatski redatelj i scenarist * [[Stjepan Šejić]], hrvatski crtač stripova * [[Rade Šerbedžija]], hrvatski glumac * [[Ferdo Šišić]], hrvatski povjesničar * [[Mile Škorić]], hrvatski nogometaš * [[Josip Šokčević]], hrvatski ban * [[Sava Šumanović]], srpski slikar * [[Vesna Tominac Matačić]], hrvatska glumica * [[Valens]], rimski car * [[Valentinijan I.]], rimski car * [[Mladen Vulić]], hrvatski glumac * [[Gabrijela Žalac]], hrvatska političarka {{div col end}} == Gradovi prijatelji == *{{Z|MAK}} [[Ohrid]] *{{Z|HRV}} [[Koprivnica]] *{{Z|BIH}} [[Široki Brijeg]] *{{Z|ITA}} [[Camponogara]] *{{Z|NJE}} [[Kenzingen]] == Povelja o prijateljstvu gradova i Klub prijatelja == U najtežim trenucima Domovinskog rata, krajem 1991. godine, kada su Vinkovci i cijela Hrvatska trebali pomoć, javilo se puno ljudi velikog srca iz Njemačke koji su željeli pružiti utočište djeci iz Hrvatske. Na inicijativu Lucije Gnant i Rudija Nadlera, odazvale su se humanitarne organizacije iz brojnih gradova Okruga Emmendingen. Krajem prosinca 1991. godine 150 djece s vinkovačkog područja našlo je spas od ratnih zbivanja kod njima do tada potpuno nepoznatih ljudi u gradovima Okruga Emmendingen, između ostalih i u Kenzingenu gdje su ostali pola godine. Tako je započeto veliko prijateljstvo, koje je preraslo i u kumstvo među obiteljima, ali je započela i uzorna suradnja Njemačkog Crvenog križa Okruga Emmendingen i Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Vinkovci koje traje gotovo četvrt stoljeća. S obzirom na odlične rezultate provedenih partnerskih projekata društava Crvenog križa, a posebno razmjena mladih iz Kenzingena i Vinkovaca,koje su snažno podržavali predstavnici lokalnih vlasti, rođena je ideja o službenom potpisivanju Povelje o prijateljstvu gradova Kenzingena i Vinkovaca, što je svečano učinjeno 2. svibnja 2002. godine u Vinkovcima. Nakon 5 godina provedbe planiranih zajedničkih projekata, u Kenzingenu su 8. srpnja 2007. godine gradonačelnik Kenzingena Matthias Guderjan i gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić svečano potpisali Povelju o partnerstvu gradova kojom se obvezuju dotadašnju uzornu humanitarnu suradnju proširiti na političkom,gospodarskom, kulturnom, obrazovnom i športskom planu, a posebnu pažnju posvetiti njegovanju susreta mladih. Ovo partnerstvo je zasigurno među najuspješnijim i najživotnijim u Europi jer u njemu sudjeluju doslovno stotine stanovnika obaju gradova, koji bogatstvom različitosti svoje kulturno-povijesne baštine koju prezentiraju naizmjeničnim gostovanjima glazbenih, folklornih i likovnih umjetnika, organiziranjem političkih radionica, prenošenjem gospodarskih iskustava i upoznavanjem obrazovnog sustava doprinose ostvarenju ideje europskog jedinstva. == Povezani članci == * [[Akvilino srebro]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.vinkovci.hr/ Službena stranica Vinkovaca] *[http://www.vinkovci.com.hr/ Portal grada Vinkovaca] *[http://www.cibalae.com/ Vinkovački magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916180544/http://www.cibalae.com/ |date=16. rujna 2016. }} {{GiO VSŽ}} {{Vinkovci}} [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Srijem]] [[Kategorija:Vinkovci| ]] 0y641eurg7jegl1sxuwjx0s00culhhq 0 10220 7578365 7426158 2026-08-16T08:49:29Z ZapadVK 332521 /* Stanovništvo */ 7578365 wikitext text/x-wiki {{coord|45.187|18.829|display=title}} {{Županija |ime = Vukovarsko-srijemska županija |ime_genitiv = Vukovarsko-srijemske županije |zastava = Flag of Vukovar-Syrmia County.svg |grb = Coat of Arms of Vukovar-Syrmia County.svg |sjedište = [[Vukovar]] |površina = 2454 |broj stanovnika = 143.113 |gustoća = 58,32 |broj gradova = 5 |broj općina = 26 |broj naselja = 85 |iso = HR-16 |pozivni broj = (0)32 |dan županije = |web_stranica = http://www.vusz.hr |župan = Ivan Bosančić }} [[Datoteka:Županijska palača Vukovar - Жупанијска палата Вуковар.jpg|mini|desno|290px|Županijska Palača u Vukovaru.]] '''Vukovarsko-srijemska županija''' je najistočnija [[Hrvatske županije|hrvatska županija]] i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog [[Srijem]]a. Kroz županiju prolaze važni međunarodni kopneni (cestovni i željeznički) i riječni pravci ([[Dunav]] i [[Sava]]). == Administrativna podjela == Županija je podijeljena na 5 gradova i 26 općina. *Gradovi: **Grad [[Ilok]] **Grad [[Otok (grad)|Otok]] **Grad [[Vinkovci]] **Grad [[Vukovar]] **Grad [[Županja]] *Općine: **Općina [[Andrijaševci]] **Općina [[Babina Greda]] **Općina [[Bogdanovci]] **Općina [[Borovo]] **Općina [[Bošnjaci (općina)|Bošnjaci]] **Općina [[Cerna]] **Općina [[Drenovci]] **Općina [[Gradište]] **Općina [[Gunja]] **Općina [[Ivankovo]] **Općina [[Jarmina]] **Općina [[Lovas]] **Općina [[Markušica]] **Općina [[Negoslavci]] **Općina [[Nijemci (općina)|Nijemci]] **Općina [[Nuštar]] **Općina [[Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)|Privlaka]] **Općina [[Stari Jankovci]] **Općina [[Stari Mikanovci]] **Općina [[Štitar]] **Općina [[Tompojevci]] **Općina [[Tordinci]] **Općina [[Tovarnik]] **Općina [[Trpinja]] **Općina [[Vođinci]] **Općina [[Vrbanja]] == Stanovništvo == [[Datoteka:Vukovar-Sirmium County Population Pyramid Census 2011 HRV.png|thumb|300px|Dobno-spolna piramida Vukovarsko-srijemske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.]] [[File:Piramida stanovništva Vukovarsko-srijemske županije, Popis 2021.png|thumb|300px|Dobno-spolna piramida Vukovarsko-srijemske županije prema popisu stanovništva iz 2021. g.]] Prema popisu stanovništva iz [[2021.]] Vukovarsko-srijemska županija je imala 143.113 stanovnika s prosječnom gustoćom od 58,32 stanovnika/km². {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Vukovarsko-srijemska županija |p1857=86768 |p1869=101029 |p1880=104801 |p1890=117918 |p1900=125569 |p1910=129754 |p1921=127417 |p1931=139340 |p1948=152472 |p1953=166956 |p1961=193224 |p1971=217115 |p1981=223919 |p1991=231241 |p2001=204768 |p2011=179521 |p2021=143113}} Etnički sastav 2001. je bio sljedeći: [[Hrvati]] 78,3 %, [[Srbi]] 15,5 %, [[Mađari]] 1 %, [[Rusini]] 0,9 % i drugi. Godine [[1991.]] je stanje bilo sljedeće: županija je imala 231 241 stanovnika, a etnički sastav je bio sljedeći: [[Hrvati]] 68,4 %, [[Srbi]] 19,7 % i drugi. == Prirodno kretanje stanovništva == Vukovarsko-srijemska županija bilježi kontinuirano negativan prirodni prirast tijekom cijelog razdoblja od 2016. do 2025. godine, s prosječno oko 1000 umrlih više nego rođenih godišnje.<ref name="stan2021">{{Citiranje weba|title=STAN-2021-1-1 Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2020.|url=https://podaci.dzs.hr/2021/hr/9938|website=Državni zavod za statistiku|date=2021-07-21|access-date=2026-08-16}}</ref><ref name="stan2026">{{Citiranje weba|title=STAN-2026-1-1 Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2025.|url=https://podaci.dzs.hr/2026/hr/121581|website=Državni zavod za statistiku|date=2026-07-17|access-date=2026-08-16}}</ref> {| class="wikitable" |+ Prirodno kretanje stanovništva Vukovarsko-srijemske županije, 2016.–2025. ! Godina !! Živorođeni !! Umrli !! Prirodni prirast !! Vitalni indeks |- | 2016. || 1.436 || 2.307 || −871 || 62,2 |- | 2017. || 1.302 || 2.362 || −1.060 || 55,1 |- | 2018. || 1.279 || 2.283 || −1.004 || 56,0 |- | 2019. || 1.293 || 2.193 || −900 || 59,0 |- | 2020. || 1.227 || 2.447 || −1.220 || 50,1 |- | 2021. || 1.266 || 2.533 || −1.267 || 50,0 |- | 2022. || 1.206 || 2.390 || −1.184 || 50,5 |- | 2023. || 1.182 || 2.110 || −928 || 56,0 |- | 2024. || 1.174 || 2.210 || −1.036 || 53,1 |- | 2025. || 1.177 || 2.157 || −980 || 54,6 |} == Županijska uprava == Dužnost župana obnaša [[Ivan Bosančić]] ([[HDZ]]). Županijska skupština se sastoji od 41 vijećnika. <!--REZULTATI 2205. – 2009. *Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 14 *HSS-SDP-HNS-SBHS: 12 Hrvatska seljačka stranka ([[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]) Socijaldemokratska partija ([[SDP]]) Hrvatska narodna stranka ([[Hrvatska narodna stranka|HNS]]) Slavonsko-Baranjska Hrvatska Stranka ([[SBHS]]) *Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) 6 *Hrvatska stranka prava (HSP) 3 *Hrvatska socijalno liberalna stranka ([[HSLS]]) 3 *Demokratski Centar (DC) 3 Bazirano na rezultatima izbora 2005. godine. --> == Zemljopis == Površina Vukovarsko-srijemske županije iznosi 2448 km². Nalazi se na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatske između rijeka Dunava i Save. Najviša [[nadmorska visina]] je 294 m (točka Čukala kod Iloka), a najmanja 78 m (Spačva). Na istoku se nalaze obronci [[Fruška gora|Fruške gore]] i polako se spuštaju u [[Vukovarski ravnjak]], a na zapadu se nalazi planina [[Dilj]] kod koje započinje [[vinkovačko-đakovački ravnjak]]. Kroz Vukovarsko-srijemsku županiju teku sljedeće rijeke: * [[Dunav]] – ulijeva se u Crno more * [[Sava]] – ulijeva se u Dunav * [[Vuka]] – ulijeva se u Dunav * [[Bosut]] – ulijeva se u Savu * [[Berava]] – ulijeva se u Bosut * [[Biđ]] – ulijeva se u Bosut * [[Studva]] – ulijeva se u Bosut * [[Spačva]] – ulijeva se u Bosut Klima je umjereno kontinentalna sa srednjom godišnjom temperaturom od 11°C. Najviša godišnja temperatura dostiže do 30°C. Prema strukturi površina u županiji prevladavaju oranice, vinogradi, voćnjaci i šume. Oranica ima oko 150.000 ha (vrlo plodna zemlja), a najplodnija se nalazi na vukovarskom ravnjaku. Ratarske površine su meliorirane i komasirane te omogućuju strojnu obradu i visoke prinose. Najviše se proizvode [[pšenica]], [[kukuruz]], [[šećerna repa]] i [[duhan]], a u području od Vukovara do Iloka poseban je naglasak dan na [[vinogradarstvo]] i [[vinarstvo]]. [[Šume]] pokrivaju površinu od 70.000 ha. Naročito su poznate šume [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka ]] u [[spačvanski šumski bazen|spačvanskom šumskom bazenu]]. == Povijest == [[Slavonija]], unutar personalne unije s [[Ugarska|Ugarskom]], od [[1240.]] godine nosi naziv kraljevine i na čelu joj je herceg [[Koloman]]. Stvaraju se županije, kao nova teritorijalna organizacija po ugarskom uzoru. Vukovska županija dobila je naziv po starom župskom središtu Vukovu, koji se prvi put spominje [[1220.]] g. U dokumentima se pisalo kao Valko, Wlko, Walkow, a od 14. st. pa do danas prevladava pomađareni naziv Vukovar. Poveljom hercega Kolomana [[1231.]] godine naselje oko utvrde Vukova dobiva status slobodnog kraljevskog grada i počinje se razvijati u značajno obrtničko i trgovačko središte. Ova županija je bila jedna od većih. Granica joj je išla od ušća [[Karašica (pritok Drave)|Karašice]], Dravom i Dunavom do Iloka, zatim kopnom preko Fruške gore na Savu do Laćarka i Martinaca. Na zapadu je granica išla sve do Bebrine, blizu [[Slavonski Brod|Broda]], a odatle sjeverno do Drave. Županija je bila gusto naseljena i u razdoblju od 13. do 15. st. imala je niz utvrda (castruma), 34 varoši (opida) i sela, naselja i posjeda. Jedno od većih naselja je Ilok (Wylak, Ujlak), koje se razvilo na ostacima rimske utvrde Cuccium. Prvi put se spominje u pisanom dokumentu [[1267.]] g. Pored tvrđave u Iloku je bio i dvor moćnih knezova iločkih. Tu je u 16. st. boravio i [[Ivan Kapistran]], koji je organizirao obranu od Turaka i kasnije bio proglašen svetim. Na mjestu današnjih Vinkovaca u srednjovjekovnom razdoblju, na mjestu koje se naziva Meraja, već u 12.st. spominje se naselje Sv. Ilija. Ovo se naselje održalo i pod Turcima. U to vrijeme se počinje upotrebljavati i naziv Vinkovci. Na zapadnom dijelu posjeda Selna u 15.st. razvilo se trgovačko-obrtničko naselje Županje blato, koje je u pisanim izvorima prvi put zabilježeno [[1528.]] g. U 18. st. ovo se mjesto naziva samo Županja. Turci su upali iz Bosne i gotovo bez borbe [[1526.]] g. zauzeli dio, a [[1536.]] g. i cijelo područje Vukovske županije. Oni su osnovali vojno-administrativne jedinice među kojima je bio i Srijemski sandžak, koji je obuhvaćao turske posjede u istočnoj Slavoniji ([[Osijek]], [[Ivankovo]], Ilok, [[Nijemci (općina)|Nijemci]] i dr.). Ilok je bio sjedište sandžaka i u njemu je stolovao turski paša. Položaj stanovništva, pogotovo katoličkog, bio je vrlo težak zbog niza obveza prema spahijama i sultanu. Nakon [[Opsada Beča|poraza]] Turaka pod [[Beč]]om [[1683.]] g. započinje veliki rat za oslobođenje. [[General Aspermont]] [[1687.]] g. zauzima Vukovar, te se tako oslobađaju i ostala sjeveroistočna područja i vraćaju u sastav [[Habsburško Carstvo|Habsburškog Carstva]]. Na krunidbenom saboru u Požunu [[1741.]] g. carica [[Marija Terezija]] je obećala hrvatskim poslanicima da će istočne krajeve starih slavonskih županija vratiti Hrvatskoj. Ona je sprovela organizaciju vlasti, uređenje novooslobođenih krajeva od kojih odvaja dio teritorija za [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]]. Godine [[1756.]] g. donijela je prve opće urbanijalne propise za Hrvatsku i Slavoniju. Tadašnji hrvatski ban [[Karlo Batthyanyi]] svečano je proglasio obnavljanje županija. Tako su u istočnoj Slavoniji i Srijemu stvorena dva područja: vojno i civilno. Prišlo se svečanom proglašenju Srijemske, Virovitičke i Požeške županije. U Vukovaru je 11. studenog [[1745.]] g. svečano proglašena [[Srijemska županija]], na čije je čelo postavljen kao administrator, a od [[1751.]] g. kao župan barun [[Marko Pejačević]]. Županiji je podijeljen pečat i grb, a sjedište joj je bilo u Vukovaru. Srijemska županija je, kao i ostale slavonske županije, bila pod upravom hrvatskog bana i hrvatskih sudova, ali je imala i svoje županijske skupštine i određenu samoupravu. Slavonske županije su se našle u procjepu između Habsburgovaca, njihova apsolutizma i germanizacije, te Ugarske i njenih težnji za pripajanjem hrvatskog teritorija. Carica [[Marija Terezija]] slala je županijama direktno svoje patente. Car [[Josip II.]] smatrao je županije preprekom svojim reformama i [[1785.]] g. ih ukida kao upravne jedinice i pretvara u administrativne. Nacionalno buđenje [[1848.]] g. i revolucionarna zbivanja ne samo da dovode do ukidanja kmetstva, već nakratko donose Hrvatskoj prekid vlasti [[Mađari|Mađara]]. Gubi se staleško obilježje ne samo [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]], već i županijskih skupština, te u njih ulaze veleposjednici, privrednici, javni djelatnici, svećenici, a po prvi put i predstavnici Vojne granice. Srijemska županija je [[1875.]] g. podijeljena na dvije podžupanije: Vukovarsku, sa sjedištem u Vukovaru, i Rumsku, sa sjedištem u Rumi. Podžupanije su ukinute [[1878.]] g. i umjesto njih osnovani kotarevi. Područje Vojne granice bilo je organizirano po teritorijalnom načelu na 11 pukovnija (regimenata) među kojima je bila i brodska pukovnija sa sjedištem u Vinkovcima. Službeni jezik je bio isključivo njemački. Škole su također bile na njemačkom. Svaki graničar je imao vojnu obvezu od 16. do 60. godine. U mirno doba graničar se morao sam odijevati i hraniti, a u ratu je dobivao hranu. [[Austrija]] je stvaranjem Vojne granice dobila jeftinu živu vojnu silu kojom je ratovala ne samo na granici, već po mnogim bojištima Europe. Za vojne zasluge istaknutim časnicima dijeljeno je austrijsko plemstvo. Između Vojne granice i civilnog područja tekla je živa komunikacija, izgrađivale su se ceste i cvjetala je trgovina. Nakon ukinuća Vojne granice [[1873.]] g. pripaja se njen istočni dio Srijemskoj županiji [[1881.]]g. te se njena površina gotovo udvostručila. Županija je sada podijeljena na deset kotara, a ovi su se dijelili na općine. Na području Srijemske županije nastaju tri velika vlastelinstva: iločko, vukovarsko i nuštarsko čiju su zemlju obrađivali seljaci - kmetovi. Kako je tijekom ratova gotovo izumrlo staro hrvatsko plemstvo, austrijski carevi prodaju velike zemljišne posjede - vlastelinstva, stranim plemićima, koji, iako stranci, dobivši hrvatski indigenat postupno su se i sami asimilirali u sredini i zemlji u koju su došli te su često imali važnu političku i društvenu ulogu ne samo u životu Županije, nego i čitave Hrvatske. Ukidanjem kmetstva 1848. g. vlastelinstva su prešla na tržni odnos privređivanja i znatno su utjecala na razvoj gospodarstva na ovom području. Već tijekom 17., a pogotovo u 18. i 19. stoljeću, u ratom opustošenoj Srijemskoj županiji dolazi do znatnih demografskih promjena. Na ova područja naseljava se hrvatsko stanovništvo iz drugih krajeva (npr. iz Bosne), ali i stanovništvo drugih vjera i nacionalnosti. Vrlo rano naseljavaju se [[Nijemci]], [[Mađari]], [[Srbi]], [[Židovi]], [[Slovaci]], [[Rusini]] i [[Ukrajinci]]. Na zapadnom dijelu Srijemske županije, pretežno na mjestu starih naselja, razvilo se nekoliko gradova koji su postali obrtnička, kulturna i upravna središta. Takav je bio i Vukovar, sjedište Srijemske županije, koji je imao brojne urede. U njemu su se održavale županijske skupštine. U gradu je bilo više stotina obrtnika i trgovaca, a izgrađena je i luka na Dunavu. U Vukovaru se osobito razvila tekstilna, a kasnije i obućarko-gumarska industrija. [[1900.]] g. Vukovar je prema popisu imao 9719 stanovnika. Ilok je bio sjedište kotara i središte uprave iločkog vlastelinstva. U njemu se rano razvio obrt i trgovina te riječni promet. Godine 1900. Ilok je imao oko 4300 stanovnika. Vinkovci su bili u sastavu Vojne granice mjesto u kojem je smještena komada brodske pukovnije pa je time znatno usporavan njegov gospodarski razvoj. Već [[1780.]] g. u Vinkovcima je započela radom gimnazija. Vojne vlasti izgrađuju niz upravnih i drugih zgrada. Brži razvoj Vinkovaca nastavlja se tek izgradnjom željezničkih pruga iza [[1878.]] g., kada Vinkovci postaju sve važnije prometno središte na raskrižju željezničkih putova. Ovdje je bila i uprava velikog šumskog gospodarstva - Brodska imovna općina. Vinkovci su 1900. g. imali oko 8500 stanovnika. Županja je također bila u sastavu Vojne granice, kao sjedište 11. kompanije brodske pukovnije. U njoj je bio živ promet preko Save. Od [[1883.]] g. počinje njen brži razvoj iskorištavanjem šumskih bogatstava i razvojem drvne industrije. Godine [[1884.]] započela je s radom prva tvornica tanina, u to vrijeme najveća tvornica te vrste u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u. Za vrijeme sezonskih radova u Županji boravi dosta sezonskih radnika, a 1900. g. Županja je imala 3630 stalnih stanovnika. Kada je [[1918.]] g. Hrvatska ušla u Državu Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je i do nove organizacije uprave kojom su [[1921.]] g. ukinute sve županije, a osnovane oblasti. Na čelu Srijemske oblasti, kojoj je središte u Vukovaru, bio je veliki župan. Ubrzo se pokazalo da je nova država iznevjerila sva očekivanja Hrvata, a neravnopravnost je sve veća. Vrlo brzo počinju nasilja, prisilne agrarne reforme, velike migracije i naseljavanja Srba, naročito tzv. solunaša, na teritorij Hrvatske s ciljem da se promijeni etnički sastav stanovništva ovih krajeva. Nezadovoljstvo koje se pojavljuje među narodima u novostvorenoj državi [[1929.]] g. dovodi do diktature vladara i ukidanja oblasti i oblasnih skupština. Podjela Hrvatske na oblasti bila je neprirodna i namjerno uperena protiv prirodnih hrvatskih granica te je imala zadatak razbiti svaku političku djelatnost Hrvata. Novom podjelom na banovine ta se neprirodnost i razbijanje hrvatskog teritorija pojačava. Srijemska županija se rascjepkava pa kotarevi Vinkovci, Vukovar i Županja ulaze u sastav Drinske banovine, a istočni Srijem u sastav [[Dunavska banovina|Dunavske banovine]]. No, unatoč tomu rad hrvatskih političkih stranaka uz velike žrtve je nastavljen. Vlada je bila prisiljena na popuštanje pa su 1931.g. kotarevi Vinkovci, Vukovar, Županja, Šid i Ilok pripojeni Savskoj banovini, ali istočni Srijem je ostao u okviru Dunavske banovine. Nakon sporazuma Cvetković-Maček [[1939.]] g. dolazi do osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], u koju ulaze i svi istočno-hrvatski krajevi pripojeni [[1931.]] g. [[Savska banovina|Savskoj banovini]]. Izbijanjem Drugog svjetskog rata [[Kraljevina Jugoslavija]] doživljava politički i vojni slom [[1941.]] g., a u Hrvatskoj se uspostavlja nova država - [[Nezavisna Država Hrvatska]]. Na teritoriju nekadašnje Srijemske županije osnovana je Velika župa Vuka, koja seže do [[Zemun]]a. Zbog politike tadašnje hrvatske vlasti dolazi sve više u Hrvatskoj, pa i u ovoj županiji, do otpora, narodnooslobodilačke borbe i konačne pobjede nad fašizmom. U novoj Jugoslaviji osnivaju se kotarevi sa sjedištem u Vinkovcima, Vukovaru, Županji (jedno vrijeme i u Iloku). Hrvatska se opet našla u teškom položaju a nova vlada ponovo, pored nepravednih agrarnih reformi, gušenja svake slobodne političke stranke i misli, na ovo područje provodi i kolonizaciju Srba te je samo u iznimnim slučajevima lokalno stanovništvo uspijevalo joj se oduprijeti. Usporavan je i razvoj industrije na području Slavonije i zapadnog Srijema. Ali marljivošću i upornošću njenih stanovnika i zahvaljujući prirodnim bogatstvima ovog kraja ovdje se ipak razvila napredna poljoprivrada i neke industrijske grane (drvna, tekstilna, prehrambena, obućarsko-gumarska i dr.) Raspadom socijalističke Jugoslavije u neovisnoj Hrvatskoj obnavlja se [[1992.]] g. županija pod imenom Vukovarsko-srijemska županija. U [[Bitka za Vukovar|agresiji na Vukovar 1991. godine]], JNA i srpske paravojne postrojbe ubile su najmanje 1793 osoba. Procesom ekshumacija, u Vukovarsko-srijemskoj županiji pronađene su 52 masovne i više stotina pojedinačnih grobnica iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci 1970 žrtava (identificirani su posmrtni ostaci 1693 osobe). Pri Upravi za zatočene i nestale još se vodi postupak traženja za 500 osoba s područja Vukovarsko-srijemske županije, od kojih su 354 osobe nestale i nasilno odvedene iz Vukovara. Uz to, najmanje 2796 osoba zarobljenih 1991. godine na području Vukovara jugovojska je ovela i zatočila u srpskim logorima i zatvorima u [[Negoslavci]]ma, [[Stari Jankovci|Starim Jankovcima]], te Vojvodini i Srbiji (u [[Šid]]u, [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], [[Ruma|Rumi]], [[Novi Sad|Novome Sadu]], Stajićevu, Begejcima...).<ref>Izvor podataka: Privremena evidencija Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 2. listopada 2006., Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata</ref> == Gospodarstvo == Vukovarsko-srijemska županija raspolaže bogatim prirodnim resursima od kojih su najznačajniji obradive površine, [[šuma|šume]], nalazišta [[nafta|nafte]], [[plin]]a, [[glina (tlo)|gline]] i [[šljunak|šljunka]] te razvijena hidrografska mreža. Također je važan i izuzetno povoljan geoprometni položaj Županije, koja se nalazi na raskrižju prometnica koje povezuju [[Istočna Europa|Istok]] sa [[Zapadna Europa|Zapadom]] te [[Srednja Europa|Srednju Europu ]]s izlaskom na more. Sve to rezultiralo je tradicionalnom ratarsko - stočarskom proizvodnjom i šumarstvom, razvitkom [[industrija|industrije]] i [[trgovina|trgovine]] te konačno veoma bogate [[kultura|kulture]]. Ne manje značajnu ulogu ima ljudski radni potencijal, kojeg je u strukturi stanovništva Županije oko 65 % ili blizu 150.000. Prema popisu iz 1991. godine broj poljoprivrednih gospodarstava iznosio je 27.262 ili 36 % od ukupnog broja domaćinstava. [[Poljoprivreda]] je uz prehrambenu industriju najznačajnija djelatnost s dominantnom ulogom u ukupnoj gospodarskoj strukturi. Prije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] preko 50 % pučanstva svoj osnovni izvor egzistencije imalo je upravo u ovoj djelatnosti čiju podlogu razvitka čine meliorirane zemljišne površine, koje zahvaljujući veoma visokom bonitetu tla s pravom nose atribute najkvalitetnijih ratarskih površina na prostoru Republike Hrvatske. Poljoprivredne površine zauzimaju 150.856 ha ili 61,8 % površine Županije od kojih se 93 % odnosi na oranice i vrtove, dok ostatak od 7 % jesu [[pašnjak|pašnjaci]], [[livada|livade]], [[vinograd]]i i [[voćnjaci]]. U privatnom vlasništvu nalazi se 58% poljoprivrednih površina, a preostali dio bivšeg društvenog sektora u vlasništvu je države. Ratarska proizvodnja okrenuta je tradicionalnim ratarskim kulturama kao što su [[pšenica]], [[kukuruz]], [[šećerna repa]], [[soja]], [[suncokret]] i [[ječam]], dok je u stočarskoj proizvodnji najzastupljenije [[svinjogojstvo]] i [[govedarstvo]] uz primjetan razvoj, u novije vrijeme, [[ovčarstvo|ovčarstva]] i [[kunićarstvo|kunićarstva]]. Primarna poljoprivredna proizvodnja uvjetovala je poslije Drugog svjetskog rata intenzivniju izgradnju u prehrambenoj industriji. Danas na području Županije imamo kvalitetno strukturirane kapacitete za proizvodnju [[šećer]]a i [[špirit]]a, [[mlijeko|mlijeka]] i mliječnih prerađevina, mlinsko-pekarskih proizvoda, mesa i [[suhomesnati proizvodi|suhomesnatih proizvoda]], prerađevina od [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]], [[vino|vina]], stočne hrane te doradu i preradu sjemena. Ukupne šumske površine s nadaleko poznatim spačvanskim bazenom zauzimaju 69.011 ha što čini 28,3 % površine Županije i uglavnom su zastupljene glasovitim slavonskim [[hrast lužnjak|hrastom lužnjakom]] i [[poljski jasen|poljskim jasenom]]. Bogatstvo raspoložive drvne mase je oko 20 mil. m³ i godišnji sječivi etat koji iznosi oko 290 000 m³. To je bila dobra osnova za razvitak drvoprerađivačke industrije čiji su kapaciteti uglavnom instalirani u dva velika poduzeća. U posljednje vrijeme otvara se veći broj tvrtki - drvoprerađivača iz oblasti malog i srednjeg poduzetništva. Bogata nalazišta kvalitetne gline, šljunka i pijeska omogućila su razvitak industrije građevinskog materijala, poglavito ciglarstva, opekarstva i graditeljstva u cjelini. Na području [[Đeletovci|Đeletovaca]] nalaze se vrijedna crpilišta nafte i plina čiji je godišnji opseg proizvodnje iznosio prije rata oko 252 000 tona nafte i 26 milijuna m³ zemnog plina. Od metaloprerađivačke djelatnosti danas je najznačajnija proizvodnja poljoprivrednih strojeva i priključnih uređaja koja uz sebe veže i razvoj niza manjih kooperantskih tvrtki s područja Županije. Promatrajući strukturno najzastupljeniji su poljoprivreda, [[šumarstvo]] te prehrambena i prerađivačka industrija, čija se zastupljenost kretala od oko 60 % u prijeratnom razdoblju do današnjih 40-ak %. U posljednjih nekoliko godina sve veću zastupljenost u strukturi gospodarstva na uštrb poljoprivrede, prehrambene i prerađivačke industrije imaju trgovina, [[obrtništvo]] i uslužne djelatnoti općenito, tako da se s prijeratnih 24 %, prema najnovijim pokazateljima, popela na 38 %. Postojeća struktura gospodarstva i instalirani kapaciteti, koji su ranije svrstavali Županiju u krug gospodarski najrazvijenijih dijelova Republike Hrvatske, te nedovoljno iskorištene mogućnosti i svjetski trendovi razvitka, koji neminovno prate i ovo gospodarstvo, dobra su pretpostavka sveukupnom budućem razvitku. Pored trgovačkih društava kojih ima 1830, od čega 95% pripada skupini malih trgovačkih društava, bitan segment gospodarskog razvoja predstavlja sektor [[obrt]]a koji na području Županije ima dugu tradiciju i predstavlja najheterogeniju stranu gospodarstva. Broj od oko 4200 obrtničkih radnji ima stalnu tendenciju rasta kao i u svim razvijenim zemljama te otvara velike mogućnosti i perspektive daljnjeg razvoja. Cjelokupno razdoblje od osamostaljenja Republike Hrvatske do danas je razdoblje ratnih događanja te paralelno vođenog procesa privatizacije i restrukturiranja gospodarskih subjekata. U takvim okolnostima jasno je kako se ukupni društveni i gospodarski život odvijao otežano i smanjenim intenzitetom, a započeti tranzicijski procesi nerijetko su bili usmjereni u krivom pravcu. Sve to rezultiralo je padom gospodarske aktivnosti, veoma niskom razinom korištenja instaliranih kapaciteta, gubitkom velikog dijela tradicionalnih tržišta, zatvaranjem jednog dijela proizvodnih kapaciteta, viškom zaposlenih, velikim štetama na gospodarskim potencijalima, posebice na prostoru [[hrvatsko Podunavlje|hrvatskog Podunavlja]], usmjeravanjem slobodnih sredstava na sanaciju uništenog umjesto u razvitak i ostalim sličnim posljedicama. Okupacija velikog dijela Županije (preko 50%) onemogućila je na tom prostoru primjenu općeg koncepta privatizacije i restrukturiranja, koji nažalost ni dandanas nije proveden na odgovarajući način. Ukupno procijenjene ratne štete na području Županije iznose 8,38 milijardi bivših DEM od kojih na gospodarstvo otpada 2,6 milijardi, a samo za objekte i kapacitete Kombinata ''Borovo'' ona iznosi 603,8 milijuna bivših DEM. Zbog svega rečenog Vukovarsko-srijemska županija često se s pravom naziva najvećim stradalnikom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. == Kultura == Tradicijski život i kultura područja krajnjeg istoka Hrvatske vrlo je znakovita, raznolika i bogata. Po kulturološkim se očitovanjima Vukovarsko - srijemska županija ubraja u [[Panonija|panonsku]] kulturnu zonu s užim specifičnim područjima: iločki kraj i vukovarsko - srijemsko šokačko područje, vinkovački slavonski, ali i srijemski šokački kraj i županjska Posavina s posebnostima Cvelferije i specifičnostima ostaloga dijela [[Šokadija|Šokadije]]. Povijesno gledajući iločki, vukovarski i dio vinkovačkog kraja bili su u sastavu [[Paorija|Paorije]] - Banske, odnosno civilne Hrvatske, a ostali dio vinkovačkog i županjskog područja u okviru [[Vojna krajina|Vojne krajine]] ili Granice. U prostornom smislu, po koncipiranosti sela, specifičnostima graditeljskih ruralnih stambenih i gospodarskih objekata i cijelom kućanskom i gospodarskom inventaru, domaće ili obrtničke provenijencije, ovo područje u cijelosti pripada panonskoj ili nizinskoj hrvatskoj kulturnoj zoni. [[Šokci]] su domaće starosjedilačko hrvatsko pučanstvo rimokatoličke vjeroispovijesti koji daju temeljna tradicijska kulturna obilježja ovog kraja, slavonskog ili srijemskog. Stoga je i ovo područje poznato i prepoznatljivo kao Šokadija. Na ove prostore tijekom 19. st. pa sve do pedesetih godina 20. st., uvjetovana ekonomskim razlozima, vršena su brojna organizirana, ali i individualna useljavanja hrvatskog stanovništva katoličke vjeroispovijesti iz različitih krajeva: Gorskog kotara, Like, Korduna, Krbave, Dalmacije, Zagorja, Prigorja, Međimurja, Hercegovine, Bosne, Vojvodine.....Kroz stariju i noviju povijest u neka od ovih područja useljavani su [[Mađari]], [[Nijemci]] (Švabe), [[Srbi]], [[Slovaci]], [[Rusini]], [[Ukrajinci]], [[Česi]], [[Talijani]].... Tradicijska kulturna obilježja ovih etničkih skupina više su ili manje sačuvana unutar samih zajednica. Pod utjecajem povijesnih prilika, ne samo na području Vojne krajine, već i Paorije, sela su raspoređivana u obliku jednoga ili duploga križa. U središtu sela građene su mjesne crkve, a na raskrižjima sela, ulazima i izlazima u [[selo]], izvan sela u [[polje|polju]] - podizane su [[kapelica|kapelice]] i križevi - mali zavjetni sakralni spomenici. sela su zbijenog tipa s kućama bočnom stranom okrenute prema javnoj površini - ulici ([[šor]]), posložene u nizu jedna do druge. U dubini dvorišta usmjerena je podužna strana kuće s pripadajućim prostorijama, te kućarima - stambenom zgradom sa sobama za mlađe bračne parove i svim pripadajućim gospodarskim objektima: [[štagalj]], [[čardak]], [[štala]], [[pecara]], [[krušna peć]]... Unutar središnjeg dijela dvorišta obično su dominirali gospodarska zgrada [[ambar]] (''trbuh'') svake kuće, gdje su smještene žitarice i različite namirnice i drveni bunar s [[đeram|đermom]]. Šokačke kuće u početnom razdoblju gradnje (18. st.) građene su od drva hrastovine i [[Naboj(građevinarstvo)|naboj]]a, pokrivene [[slama|slamom]], a kasnije i drvenim daščicama - [[šindra|šindrom]]. U to vrijeme građene su bez [[trijem]]a ili s manjim trijemom, koji je polovicom 19. st., izgradnjom zidanih stambenih zgrada, preinačen u veliki trijem građen po cijeloj dvorišnoj podužnoj stani kuće. Šokačke kuće uglavnom su bijelo ličene, a kreativnost i maštovitost seoskih majstora ogledala se na svakoj kući, u ukrasnim detaljima zabata, tipu trijemova, po uličnim ogradama, ulaznim i kolskim vratima. Veće zadružne obitelji i bogatiji pojedninci gradili su svoje kuće pod utjecajem javnih objekata, širokim pročeljem - frontom usmjerene prema mjesnom putu s tri ili više prozora ili na ključ u obliku slova L i obveznim kolskim ulaznim vratima. Društveni život u prošlosti po selima Vukovarsko - srijemske županije, napose graničarskim, obilježavaju velike obiteljske zadruge u kojima se živjelo na temelju zajedničke ekonomije i određenih nepisanih, ali međusobno poštovanih pravnih regula. Uz zadruge, kao čuvare tradicije, živjelo se i stvaralo i u pojedinačnim obiteljskim zajednicama. Izrazito se držalo do brojnih i raznolikih pučkih običaja vezanih uz različite poslove na selu. Običajno su bili propisani i upražnjavani životni običaji (rođenje, odrastanje, svadba, smrt,...) a redovito su održavani godišnji običaji vezani uz crkvene blagdane: [[Badnja večer|Badnju večer]], [[Božić]], [[Poklade]], korizmeni period preko [[Cvjetna nedjelja|Cvjetne nedjelje]], [[Veliki petak]], [[Uskrs]]. U pučkoj socijalnoj kulturi brojnošću običaja značajno mjesto zauzimaju blagdani: Duhovi, Velika Gospa, Svi sveti, mjesni crkveni godovi - [[kirbaj]]i .... Starinačko šokačko pučanstvo ovoga područja govorilo je specifičnim ikavskim govorom stare akcentuacije, što se i danas može čuti među starijim osobama. U jednom dijelu ovoga područja starinski dijalektalni govor je štokavska šokačka ekavica. Seoski kućni inventar vezan je uz domaću kućnu radinost, ali i stare obrte, što je isključivo bila muška vještina. U svakom većem mjestu bio je poneki majstor stolar, kovač, lončar, opančar, papučar, remenar - sedlar, užar, kožuhar, krznar, pletač valjanom robom - čarapar, klobučar, licitar i voskar... Izrada tekstila, veziva, čipke, različitih odjevnih predmeta, na ovim prostorima bila je gotovo isključivo ženska vještina. Izrađivane su jednostavnije svagdanje i svečane tkane [[ponjava|ponjave]] (tekstilni pokrivači), prekrivači od vune, tkani ručnici, torbe i torbice. Brojne su i raznolike suvrstice svakidašnjih i svečanih narodnih nošnji za žene, muškarce i djecu. Kao gornji odjevni predmeti za hladnijeg vremena nošeni su obrtnički proizvodi s obilježjima specifičnim za lokalnu sredinu: različiti kožuščići, pršnjaci prsluci, rekle, haljine, kabanice, bunde, [[opaklija|opaklije]]... Brojna je i raznolika ženska i muška obuća, načini i vrste pokrivala glave, formiranja frizura za djevojčice i odrasle djevojke.... Imućnije djevojke, momci i mlađe udane žene za svečanih prigoda obavezno su se kitile malim i velikim [[dukat]]ima - zlatnim novcem. Taj dominantan i dekorativan nakit ovog kraja bio je i simbolom bogatstva i prestiža određene kuće i njenih članova. Seoska moda, pod utjecajima građanske kulture i opće industrijalizacije na ovim prostorima, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće mijenjala se i raslojavala. Od tog vremena sve su češći unosi industrijskih tkanina u seosko ruho. U potpunosti su prevladali polovicom 20. st. kada narodno ruho na ovim prostorima prestaje biti življeni oblik. Unatoč Domovinskom ratu i prijelom dva tisućljeća, šokačka tradicijska kultura na području Vukovarsko - srijemske županije u današnje vrijeme njeguje se, čuva i produžuje ne samo preko brojnih priredbi i manifestacija na tragu tradicije, nego i kontinuitetom suvremenog života koji respektira svoju bogatu prošlost. == Vidi još == * [[Kulturna događanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] == Udruge == === Izviđači === * [http://www.oi-vinkovci.hr/ Odred izviđača ''Vinkovci'' Vinkovci] **[http://www.ukij.hr/ Udruga katoličkih izviđača ''Jarmina'' Jarmina] == Znamenitosti == * [[Vukovarski vodotoranj]] * [[Spomen-križ na ušću Vuke u Dunav|Križ na Dunavu]], [[Vukovar]] * [[Crkva sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima|Crkva sv. Euzebija i Poliona]], [[Vinkovci]] * Kip sv. Trojstva, [[Vinkovci]] * [[Svetište Majke dobre nade]], [[Gunja]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.vusz.hr/ Službena stranica županije] *[http://www.tzvsz.hr/ Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061004042200/http://www.tzvsz.hr/ |date=4. listopada 2006. }} {{Hrvatske županije}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Hrvatske županije]] [[Kategorija:Vukovarsko-srijemska županija| ]] 6jn0471nt03xexiyz0fta0x6ewwswlg 0 12042 7578219 7568016 2026-08-16T02:54:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578219 wikitext text/x-wiki '''Adolf Bratoljub Klaić''' (''Adolf Klaić'') ([[Bizovac]], [[27. srpnja]] [[1909.]] – [[Zagreb]], [[2. ožujka]] [[1983.]]),<ref>[http://domovina.110mb.com/zivotopisi/klaic-adolf_bratoljub.htm Životopis]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]], [[kroatist]] i [[prevoditelj]]. == Životopis == Rođen je kao Adolf Klaić u [[Bizovac|Bizovcu]] kod [[Valpovo|Valpova]] 1909. godine. U Bizovcu je proveo prvih nekoliko godina nakon čega se s obitelji seli u Zagreb. U [[Zagreb]]u je završio klasičnu gimnaziju te na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] diplomirao povijest južnoslavenskih jezika i [[književnost]]i, [[češki jezik|češki]] i [[njemački jezik]]. Njegov otac, također Adolf Klaić rođen je kao Adolf Klotz (1875.), te je 1919. kroatizirao prezime u Klaić. Prezime Klotz njemačkog je porijekla - obitelj Klotz stigla je u Hrvatsku sredinom 19. st, iz njemačkih zemalja preko Mađarske (tzv. Podunavski Nijemci). Bratoljub se stručno usavršavao u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Češka|Češkoj]]. Doktorirao je [[1941.]] godine [[disertacija|disertacijom]] ''Bizovačko narječje''. Bio je profesor u gimnaziji u [[Vukovar]]u (1934. – 1939.), [[Prijedor]]u, [[Osijek]]u (1939. – 1940.) i Zagrebu. Kao član Državnoga ureda za jezik [[NDH]] Klaić je, uz suradnju ostalih članova, priredio pravopisni priručnik ''Koriensko pisanje'' (1942.), a s [[Franjo Cipra|Franjom Ciprom]] i opsežni ''Hrvatski pravopis'' (1944., pretisak 1992.), oba izrađena na tvorbeno-morfološkim načelima prema tadašnjoj službenoj jezičnoj politici. Profesor na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu bio je od 1946. do 1950. godine. Od [[1950.]] godine profesor je hrvatskoga jezika na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji kazališne i filmske umjetnosti]]. [[Datoteka:Veliki rjecnik stranih rijeci Klaic 0508.jpg|200px|mini|Veliki rječnik stranih riječi iz [[1974.]] godine]] Postao je poznat po ''Rječniku stranih riječi'', koji je od [[1951.]] do [[2007.]] godine izišao u više izdanja. Prevodio je s klasičnih jezika (Eshil, Sofoklo, Euripid, Vergilije i ini). Kao vrstan akcentolog objavljivao je radove iz hrvatske prozodije, među ostalima i ''Naglasni sustav standardnoga hrvatskog jezika''. Redigirao je i komentirao izdanja brojnih hrvatskih pisaca (npr. u ediciji ''[[Pet stoljeća hrvatske književnosti]]'' objavio je dijalektološku studiju o jeziku narodnih pripovijetka, knj. 26, Zagreb, 1963.; prilog povijesnoj gramatici hrvatskoga jezika na korpusu [[Hanibal Lucić|Hanibala Lucića]] i [[Petar Hektorović|Petra Hektorovića]], knj. 7, Zagreb, 1968.; te je priredio rječnike i tumače za djela više od 150 autora).<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=211 Klaić, Bratoljub (Adolf)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011163219/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=211 |date=11. listopada 2016. }}, Klara Pranjko (2009.), [[Hrvatski biografski leksikon]], pristupljeno 14. kolovoza 2016.</ref> Jezično je priredio mnoge kazališne i filmske izvedbe. Uvježbavao je [[dikcija|dikciju]] s glumcima za predstave i bio glavnim tumačem nepoznatih riječi. Proučavao je poljsko-hrvatske kulturne veze i pisao o njima. Osim jezikoslovljem bavio se i teorijom književnosti (''Između jezikoslovlja i nauke o književnosti'', 1972.). Bio je bliski suradnik Branka Gavelle, a za vrijeme studija bavio se i novinarstvom. Prvi je saznao i objavio vijest o smrti Stjepana Radića. Bratoljub Klaić je u [[kroatistika|kroatistici]] i općenito u hrvatskoj kulturi ostavio trajan pisani i usmeni trag kao vrstan leksikograf i kao [[pravopis]]ni i jezični normativist. Potpisivao se i [[pseudonim]]ima ''Bizovčić'', ''A. B.'', ''A. B. K.'' i ''bk''.<ref name="hbl"/> == Djela == * ''Bronislaw Grabowski i Hrvati: prilog poznavanju poljsko-hrvatskih kulturnih i književnih veza u prošlosti'', Tiskara i knjigovežnica Ivan Rast, Zagreb, 1940. * ''Koriensko pisanje'', Zagreb, 1942. (dva izd.) * ''Hrvatski pravopis'', (suautor Franjo Cipra), Zagreb, 1944, (pretisak Zagreb, 1992.) * ''Rječnik stranih riječi, izraza i kratica'', Zagreb, 1951. (više od 20 izd. do 2007.) * ''Između jezikoslovlja i nauke o književnosti'', Zagreb, 1972. * ''Bizovačko narječje'', Matica hrvatska, Ogranak Bizovac, Bizovac, 2007. * ''Pripovijetke'', Matica hrvatska, Ogranak Bizovac, Bizovac, 2009. * ''Prosvjetitelji'', Matica hrvatska, Ogranak Bizovac, Bizovac, 2011. * ''Naglasni sustav standardnoga hrvatskog jezika'', Nova knjiga Rast, Zagreb, 2013., (izvorni rukopis uredio Božidar Smiljanić)<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=naglasci&selectedId=454008408 Naglasni sustav standardnoga hrvatskog jezika / Bratoljub Klaić ; izvorni rukopis uredio Božidar Smiljanić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241207220417/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=naglasci&selectedId=454008408 |date=7. prosinca 2024. }}, katalog.kgz.hr, pristupljeno 14. kolovoza 2016.</ref> == Spomen == * Osnovna škola Bratoljuba Klaića u Bizovcu nazvana je po njemu.<ref>[http://www.opcina-bizovac.hr/obrazovanje.php?sid=1 Škola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160328215415/http://www.opcina-bizovac.hr/obrazovanje.php?sid=1 |date=28. ožujka 2016. }}, opcina-bizovac.hr, pristupljeno 14. kolovoza 2016.</ref> == Vidi još == * [[Korienski pravopis]] * [[Hrvatski jezik]] * [[Hrvatski pravopis]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * Elektronička građa, [http://netfaces.hr/ogledni_primjerci/klaic-za-cd-a4-sample.pdf ''Naglasni sustav standardnoga hrvatskog jezika''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160216202045/http://netfaces.hr/ogledni_primjerci/klaic-za-cd-a4-sample.pdf |date=16. veljače 2016. }}, Umjetnička organizacija NETFACES, Zagreb, 2011. {{pdf}} {{GLAVNIRASPORED:Klaić, Bratoljub}} [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija:Hrvatski leksikografi]] [[Kategorija:Hrvatski kroatisti]] ne86xohafqz84umuifmsd62ivhyoagz 0 12105 7577917 6440253 2026-08-15T12:19:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577917 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:PSM_V84_D425_Spherical_porous_cup_atmometer.jpg|mini| Sferični porozni atmograf s posudom ]] '''Atmograf''', '''atmometar''' ili '''evaporimetar''' je znanstveni instrument koji se koristi za mjerenje brzine isparavanja vode s vlažne površine u atmosferu. Atmometre uglavnom koriste poljoprivrednicii to za mjerenje stope [[Evapotranspiracija|isparavanja]] (ET) usjeva na bilo kojem terenu.<ref name="Colorado">{{Citiranje weba |url=http://www.etgage.com/articles/csu2.pdf |title=Atmometers |publisher=Colorado State University Cooperative Extension |access-date=30. lipnja 2020. |archive-date=15. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171215023047/http://www.etgage.com/articles/csu2.pdf |url-status=dead }}</ref> Evapotranspiracija je mjera koja govori o okupno [[Hlapljenje|isparenoj]] vodi s površine zemlje te s površine biljke.<ref>{{Citiranje weba |url=http://ga.water.usgs.gov/edu/watercycleevapotranspiration.html |title=The Water Cycle: Evapotranspiration |publisher=United States Geological Survey |access-date=30. lipnja 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131207071907/http://ga.water.usgs.gov/edu/watercycleevapotranspiration.html |archivedate=7. prosinca 2013.}}</ref> Na temelju količine vode koja isparava, korisnik može zalijevati usjeve na odgovarajući način, što rezultira manjom potrošnjom vode i eventualnim povećanjem prinosa. Tvrtke koje trenutno prodaju atmometre uključuju C&M Meteorološku opskrbu i Calsense. == Dizajn == Atmometar se sastoji od porozne keramičke ploče povezane staklenom ili plastičnom cijevi u rezervoar za vodu. Uređaj je visok 45 do 60 cm, promjera 75-100 mm. Voda se iz rezervoara za vodu izvlači kroz cijev kako bi se navlažila ploča. Kako voda na tanjuru isparava, iz rezervoara se izvlači više vode koja ponovno vlaži.ploču. Nad tanjur je postavljen platneni poklopac izrađen od Gore-Texa kako bi se spriječilo da išta uđe. Platno za pokrivanje je važno jer simulira količinu [[Sunčeva svjetlost|sunčevog zračenja koje]] biljka apsorbira u određenim vremenskim uvjetima i kontrolira brzinu isparavanja. Različite vrste platnenih pokrivača simuliraju različite količine evapotranspiracije kojima će biti izložene različite biljne površine. Na primjer, stope [[Plava djetelina|lucerne]] ET procjenjuju se upotrebom pokrivača zelenog platna br. 54, dok se stope ET za travu procjenjuju upotrebom poklopca zelenog platna br. 30.<ref>{{Citiranje weba |url=http://ianrpubs.unl.edu/live/g1579/build/g1579.pdf |title=Using Modified Atmometers for Irrigation Management |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131113014900/http://ianrpubs.unl.edu/live/g1579/build/g1579.pdf |archivedate=2013-11-13 |author=Irmak |publisher=University of Nebraska}}</ref> Membrana između ploče i poklopca platna sprečava da kišna voda ne navlaži mjerač, ali ipak omogućuje isparavanje vodene pare. Mjerač koji ide uz bok atmometra mjeri razinu vode (u inčima) u rezervoaru, koja pokazuje koliko je vode isparilo.<ref>{{Citiranje weba |url=http://waterquality.montana.edu/docs/irrigation/atmometer.shtml |title=Atmometers: A Simple, Site Specific Tool for Irrigation Scheduling |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131113015349/http://waterquality.montana.edu/docs/irrigation/atmometer.shtml |archivedate=2013-11-13 |author=Carlson |first=Linzy}}</ref> Dostupan je i elektronički model atometra, koji uključuje zapisnik za podatke koji je na njega priključen. Zapisnik podataka automatski bilježi razinu vode svaki put kada dođe do promjene zbog isparavanja. Podaci koje zapisnik bilježi mogu se prenijeti na računalo da bi se zabilježili rezultati. Elektronički model uklanja moguće ljudske pogreške koje bi se mogle dogoditi pri očitavanju mjerača, ali koštaju oko 900 dolara, dok ručni model košta oko 300 dolara. == Upotreba i održavanje == Atmometar se prilično jednostavno instalira i koristi. Obično se montira na drveni stup oko 1 metar iznad tla na području reprezentativnom vremenskim i poljskim uvjetima. Ploča atometra treba biti postavljena na izravnu sunčevu svjetlost kako ne bi utjecali na brzine isparavanja. Ne smije se postavljati u blizini visokih stabala ili zgrada, jer mogu utjecati na količinu izloženosti koju atmometar ima na čimbenike okoliša, koji utječu na stopu isparavanja. Da biste izmjerili količinu vode koja je isparila, izračunajte promjenu razine vode na mjeraču oduzimanjem krajnjeg vodostaja od početnog vodostaja. == Prednosti (u usporedbi s meteorološkim stanicama) == U studiji iz 2003. koja je provedena na središnjoj obali Kalifornije, radna vrijednost amtometra uspoređena je s onima skupljih [[Meteorološka postaja|meteoroloških stanica]]. Atmometri su postavljeni pored sedam meteoroloških stanica u okolini i zabilježene su tjedne vrijednosti za svaku metodu. Rezultati su pokazali da su atometrijska i meteorološka stanica davali vrlo slične rezultate, oboje su proizveli usporediva očitanja evapotranspiracije (ET). U uvjetima manje evapotranspiracije, atometri su stvorili nešto niže vrijednosti ET-a od meteoroloških stanica.<ref name="Battany">{{Citiranje weba |url=http://ucanr.edu/blogs/blogcore/postdetail.cfm?postnum=9506 |title=Atmometers for Irrigation Management |author=Battany |first=Mark}}</ref> Studije koje su proveli američko sveučilište Colorado i američko ministarstvo poljoprivrede u Fort Collinsu dali su slične rezultate. Atmometri su proizveli vrijednosti evapotranspiracije koje su bile vrlo blizu podacima izračunatim iz meteoroloških stanica. Ova istraživanja pokazuju da su atometri posebno korisni za područja koja nemaju pristup obližnjim meteorološkim stanicama i / ili podacima evapotranspiracije.<ref name="Colorado"/> * Niska cijena * Jednostavan rad * Pogodnost * Nije potrebno računalo ili struja == Nedostaci (u usporedbi s meteorološkim stanicama) == * Na uređaju može doći do potencijalnih oštećenja zbog vremenskih uvjeta * Stalna potreba za dopunjavanjem opskrbe vodom * Mjerač mora biti očitan ručno (samo na ručnom modelu)<ref name="Battany"/> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Measuring instruments (evaporation)}} * [https://web.archive.org/web/20130828172113/http://home.pcisys.net/~c-m.met.supply/ C&M Meteorological Supply] * [https://web.archive.org/web/20131113013653/http://www.calsense.com/wp-content/uploads/2011/12/et-gage.pdf Calsense Atmometer] [[Kategorija:Agronomija]] [[Kategorija:Mjerni instrumenti]] sxbm7kfnistpre7wbsvbco00bp3zj9p 0 12209 7577927 7480464 2026-08-15T12:37:47Z نوفاك اتشمان 32162 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577927 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Australija |izvorno_ime = Commonwealth of Australia |ime_genitiv = Australije |eng_ime = AU |zastava = Flag of Australia.svg |grb = Coat of arms of the Commonwealth of Australia.svg |službeni_jezik = (de jure) nema, (de facto) engleski |glavni_grad = [[Canberra]] |predstavnik_države_množina = Kraljevi |predstavnik_države = Kralj |predstavnik_države_osoba = [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Karlo III.]] <br /> [[Generalni guverner Australije|generalna guvernerica]] [[Sam Mostyn]] |predsjednik_vlade_osoba = [[Anthony Albanese]] |površina_poredak = 6 |površina = 7.686.850 |vode = 1 |stanovništvo_poredak = 51 |stanovništvo = 23.401.892<ref>{{cite web |url=http://quickstats.censusdata.abs.gov.au/census_services/getproduct/census/2016/quickstat/036 |title=2016 Census |work=Australian Bureau of Statistics |accessdate=2019-02-03 |archive-date=30. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181030150040/http://quickstats.censusdata.abs.gov.au/census_services/getproduct/census/2016/quickstat/036 |url-status=dead }}</ref> |godina_popisa = 2016. |gustoća_stanovništva = 3,3 |neovisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[1. siječnja]] [[1901.]] |valuta = [[australski dolar]] |stoti_dio_valute = 100 centa |vremenska_zona = +8 do +10 |himna = [[Advance Australia Fair]] |internetski_nastavak = [[.au]] |pozivni_broj = +61 |komentar = |moto = ''nema (bivši:'' Advance Australia fair'')'' }} '''Australija''' je [[država]] koja zauzima [[Australija (kontinent)|kontinent Australiju]], otok [[Tasmanija|Tasmaniju]] i brojne manje otoke u [[Indijski ocean|Indijskom]] i [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] na Zemljinoj [[južna polutka|južnoj polutki]]. Susjedne države su [[Indonezija]], [[Istočni Timor]] i [[Papua Nova Gvineja]] na sjeveru, [[Solomonski otoci]], [[Vanuatu]] i [[Nova Kaledonija]] na sjeveroistoku te [[Novi Zeland]] na jugoistoku. Australski domoroci [[Aboridžini]] su nastanjivali kontinent najmanje 40.000 godina prije dolaska [[Europljani|Europljana]]. Nizozemci su otkrili Australiju 1606., a [[Velika Britanija]] ju je prisvojila 1770. Godine 1778. osnovana je kolonija [[Novi Južni Wales]] koja je isprva služila kao kažnjenička kolonija.<ref>{{Cite web |url=http://www.australia.gov.au/about-australia/australian-story/convicts-and-the-british-colonies |title=Convicts and the British colonies in Australia {{!}} australia.gov.au |last=Agency |first=Digital Transformation |website=www.australia.gov.au |language=English |accessdate=2017-01-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160101181100/http://www.australia.gov.au/about-australia/australian-story/convicts-and-the-british-colonies |archivedate=2016-01-01}}</ref> Šest australskih kolonija se [[1. siječnja]] [[1901.]] ujedinilo u federaciju i tako je stvoren Australski savez. Otada je Australija zadržala liberalnodemokratsko političko uređenje te je ostala dijelom [[Britanska zajednica naroda|Commonwealtha]]. Do danas je broj stanovnika narastao na gotovo 22 milijuna, a više od 60 % stanovništva je koncentrirano u obalnim gradovima od kojih su najveći [[Sydney]], [[Melbourne]], [[Brisbane]], [[Perth]] i [[Adelaide]].<ref>Australian Bureau of Statistics, Census data, 2011</ref> Glavni grad je [[Canberra]], koja se nalazi u [[Teritorij australskog glavnog grada|Teritoriju australskoga glavnog grada]]. Australija je dvanaesto najveće gospodarstvo na svijetu, a zauzima visoko mjesto u mnogim istraživanjima kvalitete života kao što su indeks ljudskog razvoja, zdravstvena skrb, očekivani životni vijek, javno obrazovanje, gospodarske slobode i zaštita građanskih sloboda i političkih prava.<ref>{{Cite news |url=http://www.abc.net.au/news/2012-10-09/australia-now-12th-largest-economy/4303140 |title=Australia now world's 12th-largest economy |date=2009-10-09 |newspaper=ABC News |language=en-AU |access-date=2017-01-04 |archive-date=5. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170105083222/http://www.abc.net.au/news/2012-10-09/australia-now-12th-largest-economy/4303140 |url-status=live }}</ref> == Zemljopisni položaj i smještaj == {{Glavni|Zemljopis Australije}} [[Datoteka:Reliefmap of Australia.png|mini|lijevo|Karta reljefa Australije.]] Australija se proteže od 10° do 45° južne geografske širine (računajući i [[Tasmanija|Tasmaniju]]) i 113° i 152° istočne geografske dužine. Čitavom svojom površinom nalazi se na južnoj zemljinoj polutci. Obuhvaća kopno Australiju i otok Tasmaniju te mnoge male otoke oko kopna. S tri strane Australiju okružuju velike površine [[Tihi ocean|Tihog]] (na istoku) i [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] (na jugu i zapadu). Samo je na sjevernoj strani nizovima otoka donekle povezana s [[Azija|Azijom]]. Zbog te prirodne izolacije, tj. udaljenosti od drugih kontinenata geografski položaj Australije se često karakterizira kao nepovoljan, međutim baš zbog toga su se u Australiji razvile posebne biljne i životinjske vrste. Duljina obale Australije zajedno sa svim otocima iznosi 36.735&nbsp;km. Površinom je malo manja od [[Brazil]]a i 136 puta veća od [[Hrvatska|Hrvatske]], a njena površina pokrivala bi 3/4 Europe. == Upravna podjela== {{Karta Australije|float=right}} Australija ima tri sloja državne uprave: * federalna vlada koja ima ovlaštenja oko: carine, ubiranja poreza na promet i dohodak, prometa robe i financija, vanjskom politikom, te obranom zemlje; * države i teritorije koje se brinu o kaznenom zakonu, održavanju policije, bolnica; * [[Lokalna uprava u Australiji|lokalna uprava]] koja se brine o cestama, bibiliotekama, odvoženju smeća, i aplikacijama za izgradnju. Zbog ovog troslojnog državnog aprarata postoji mnogo duplikacije između službi i dužnosti; recimo sve države imaju ministarstva za obrazovanje kao i federalna vlada i zbog različitosti između nastavnih programa između država članica novac se bespotrebno troši na stvaranje programa i nastavnog materijala. === Države i teritoriji === {{Glavni|Države i teritoriji Australije}} Država Australija sastoji se od šest saveznih država i tri teritorija. Države su: [[Queensland]], [[Novi Južni Wales]], [[Južna Australija]], [[Victoria (Australija)|Victoria]], [[Zapadna Australija]] i [[Tasmanija]]. Državni teritoriji su: [[Sjeverni teritorij]], [[Teritorij australskog glavnog grada]] i [[Teritorij Jervis Bay]]. === Države === * {{Z+X|JU AUS}} (SA) ([[Adelaide]]) * {{Z+X|NJW}} (NSW) ([[Sydney]]) * {{Z+X|QUEE}} (QLD) ([[Brisbane]]) * {{Z+X|TASM}} (TAS) ([[Hobart]]) * {{Z+X|VICT}} (VIC) ([[Melbourne]]) * {{Z+X|Z AUS}} (WA) ([[Perth]]) === Teritoriji na kopnu === * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|border|23px]] [[Teritorij Jervis Bay]] * {{Z+X|SJ TER}} (NT) ([[Darwin (grad)|Darwin]]) * {{Z+X|TAGG}} (ACT) ([[Canberra]]) Od [[1926.]] postojala je [[Središnja Australija]], dok [[1931.]] nije spojena sa [[Sjeverni teritorij|Sjevernim teritorijem]]. === Vanjski teritoriji === * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[Otoci Ashmore i Cartier]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[Australski antarktički teritorij]] * [[Datoteka:Flag of Norfolk Island.svg|25x15px]] [[Otok Norfolk]] * [[Datoteka:Flag of Christmas Island.svg|25x15px]] [[Božićni otok]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[Kokosovi otoci]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[Otoci Koraljnog mora]] * [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25x15px]] [[Otok Heard i otočje McDonald]] == Stanovništvo == [[Datoteka:Australia Sex by Age 20130701.png|mini|desno|Populacijska karta Australije.]] Australija je bila prvo naseljena od starosjedilaca (Aboridžina) koji su prema zadnjim arheološkim iskapanjima nastanili ovaj kontinent prije 40.000 godina. Oni su živjeli nomadskim životom, i živjeli su bez stalnih nastamba a poljoprivreda nije bila razvijena pa prema tome njihovi brojevi su bili veoma mali. Prema nekim procjenama vrijeme dolaska bijelih doseljenika 1788. bilo oko 300.000, a prema popisu iz 2006. ima ih 517.200, a mala manjina sačuvalo svoje jezike i svoje običaje. Oko 50.000 australskih državljana (0,25 % od ukupnog stanovništva) govori nekim od aboridžinskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji su zapadni pustinjski (7.400) i arrernte (5.500). Velika većina danas živi na dnu društvene ljestvice, a najveći su problemi siromaštvo, nizak stupanj obrazovanja i slabo zdravstveno stanje (raširen alkoholizam). Australsko državljanstvo dobili su tek 1967. Još od 1930. Aboridžine se pokušavalo prvo [[Masakar Aboridžina u Tasmaniji|istrijebiti]], potom su se vršile nasilne integracije otimanjem djece, ili istjerivanja u rezervate. Kasniji pokušaji integracije u australsko društvo prošle su većinom neuspješno. Tek su se 1976. zakonom potvrdila prava starosjedilaca na zemlju i dio nekadašnjih plemenskih teritorija vratio pojedinim plemenima tek u kasnim 1990-tim gdje zemljište nije bilo iznajmljeno farmerima ili u privatnim rukama, tj. u rukama federalne vlade ili savezne države. No prilikom predaje zemlje aboridžini nisu postali vlasnici zemlje već njezini pazitelji, tako da nisu sposobni ostvariti svoju ekonomsku samostalnost. Prema statistikama državnog zavoda, mnogi Aboridžini imaju partnere koji nisu Aboridžini, tako da su većina u miješanim brakovima (69 % prema popisu iz 2001, 64 % prema popisu iz 1996., 51 % u 1991 i 46 % u 1986.). Zbog nedostatka pisanih dokumenata, knjiga novina, a i slabe pismenosti, aboridžinski jezici nestaju i tako da će u skoro vrijeme ti jezici nestati, a s tim i njihova kultura. Prema nekim procjenama kada su Australiju kolonizirali Englezi bilo je oko 250 jezika, a sada ovaj broj se sveo na 20,<ref>http://nationalcongress.com.au/wp-content/uploads/2011/12/111214-CongressSubmissionLanguageIndigenousCommunities.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130410074707/http://nationalcongress.com.au/wp-content/uploads/2011/12/111214-CongressSubmissionLanguageIndigenousCommunities.pdf |date=10. travnja 2013. }}, str. 3</ref> dok prema popisu stanovništva iz 2001. godine 11,1 % ljudi starijih od pet godine aboriđžinskog podrijetla govori svojim jezicima, dok je taj broj pao na 9,2 %, 2006. godine. Prema podatcima iz popisa stavnovništva iz 2011. ovaj broj se popravio na 12 %.<ref>{{Citiranje weba|title=Australian Bureau of Statistics web site|url=https://www.abs.gov.au/websitedbs/d3310114.nsf/home/2011|url-status=live|access-date=2024-01-24|website=abs.gov.au|language=en|archive-date=15. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240415235334/https://www.abs.gov.au/}}</ref> Pet vodećih aboridžinskih jezika su: kreol iz tjesnaca Torres, [[arrernte]], [[djambarrpuyngu]], [[pitjantjatjara]] i [[warlpiri]]. === Zemlja useljenika=== [[Datoteka:Australian Residents by Country of Birth 2016 Census.png|mini|desno|Karta pokazuje mjesto rođenja državljana Australije]] Australija je, slično kao i [[SAD]], klasična zemlja useljavanja. Starosjedioce su doseljenici potisnuli u negostoljubivu unutrašnjost. Do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo je 90 % doseljenika iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], poslije su do 1970. prevladavali useljenici iz Srednje i Istočne Europe, [[Italija|Italije]] i [[Grčka|Grčke]], koji su se zapošljavali prije svega u sve jačoj industriji. Od 1965. do 1975. doselilo se mnogo ljudi s Bliskoga istoka i iz [[Indija|Indije]], a kada je poslije 1973. napuštena politika "bijele Australije" počeli su prevladavati useljenici iz [[Oceanija|Oceanije]], [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] i [[Kina|Kine]]. Nakon 1945. ukupno se doselilo 4,75 milijuna ljudi. Godine 1996. bilo je 4,67 milijuna Australaca (26,1 %) rođenih u inozemstvu, od toga 1,12 milijuna u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] (6,3 %), 1,16 milijuna na europskom kontinentu (6,5 %), 796.000 u [[Azija|Aziji]] i 291.000 na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Prema "Zakonu o useljavanju" (1986.), Australija je 1996. prihvatila 97.000 useljenika, a prednost imaju članovi obitelji već doseljenih, poduzetnici te oni deficitarnih zanimanja. Većinu stanovništva čine Europljani (93 %), Azijci (5 %) te [[Aboridžini]] (2 %). U svakodnevnom životu većina stanovništva govori engleski (75 %), zatim talijanski (367.000), kineski (324.000), grčki (259.000), arapski (162.000), vijetnamski (134.000), njemački (97.000), španjolski (87.000), makedonski (68.000), hrvatski (67.000), filipinske jezike (67.000), poljski (61.000). Australija je u prosjeku najrjeđe naseljen kontinent (2,5 st./km²) i s vrlo nejednakomjernim rasporedom naseljenosti. Dvije trećine stanovništva živi na jugoistoku ([[Novi Južni Wales]], [[Victoria (Australija)|Victoria]] i [[Južna Australija]], preostali u gradovima na istočnoj obali [[Queensland]]a i u široj okolici [[Perth]]a na zapadu zemlje. Unutrašnjost je jako rijetko naseljena, s iznimkom rudarskih gradova i velikih stočarskih farmi. Prostrani pustinjski predjeli posve su nenaseljni. Australija je visoko urbanizirana zemlja, pa 86 % stanovništva živi u gradovima. Veliki gradovi na jugoistoku su tradicionalni cilj većine useljenika, a u pet najvećih gradova živi 60 % Australaca, većinom u prigradskim naseljima koja naglo rastu. <!-- Before changing ANY population figures in this section, please ensure that you have provided appropriate citations to support the claim. --> {| class="wikitable sortable" ! bgcolor="#c0c0c0" | R.b. ! bgcolor="#c0c0c0" | Statistička podjela/Područje ! bgcolor="#c0c0c0" | Država/teritorij ! bgcolor="#c0c0c0" | lipanj 2009.<ref name="3218.0">{{citiranje www |izdavač=Australian Bureau of Statistics |naslov=3218.0 - Regional Population Growth, Australia, 2008-09 |url=http://www.abs.gov.au/AUSSTATS/abs@.nsf/DetailsPage/3218.02008-09?OpenDocument |access-date=27. travnja 2011. |archive-date=18. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160118031208/http://www.abs.gov.au/AUSSTATS/abs@.nsf/DetailsPage/3218.02008-09?OpenDocument |url-status=live }}</ref> ! bgcolor="#c0c0c0" | lipanj 2010.<ref name="rpg2010">{{citiranje www |url=http://www.abs.gov.au/ausstats/abs@.nsf/Latestproducts/3218.0Main%20Features112009-10?opendocument&tabname=Summary&prodno=3218.0&issue=2009-10&num=&view= |naslov=3218.0 – Regional Population Growth, Australia, 2009–10 |izdavač=[[Australian Bureau of Statistics]] |dan=31. ožujka 2011. |preuzeto=2011-04-01 |archive-date=4. veljače 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/65CzmnuPQ?url=http://www.abs.gov.au/ausstats/abs%40.nsf/Latestproducts/3218.0Main%20Features112009-10?opendocument |url-status=dead }}</ref> |- | align=right | 1. | '''[[Sydney]]''' | [[Novi Južni Wales]] | align=right | 4,504.469 | align=right | 4,575.532 |- | align=right | 2. | '''[[Melbourne]]''' | [[Victoria (Australija)|Victoria]] | align=right | 3,995,537<!-- Do not change this figure to 4,000,000. As indicated by the column heading, all figures in this column are the "June 2009 Estimated Resident Population" --> | align=right | 4,077,036 |- | align=right | 3. | '''[[Brisbane]]''' | [[Queensland]] | align=right | 2,004.262 | align=right | 2,043.185 |- | align=right | 4. | '''[[Perth, Zapadna Australija|Perth]]''' | [[Zapadna Australija]] | align=right | 1,658.992 | align=right | 1,696.065 |- | align=right | 5. | '''[[Adelaide]]''' | [[Južna Australija]] | align=right | 1,187.466 | align=right | 1,203.186 |- | align=right | 6. | [[Gold Coast, Queensland|Gold Coast]]-[[Tweed Heads, Novi Južni Wales|Tweed]] | Queensland/Novi Južni Wales | align=right | 577.977 | align=right | 591.473 |- | align=right | 7. | [[Newcastle, Novi Južni Wales|Newcastle]] |Novi Južni Wales | align=right | 540.796 <!-- This figure refers to the area covered by the 5 LGAs that make up the Greater Newcastle area. The Newcastle, Novi Južni Wales article refers only to the area covered by the Newcastle and Lake Macquarie LGAs. There is no separate article for the Greater Newcastle area so the list of suburbs article will have to suffice. --> | align=right | 546.788 |- | align=right | 8. | [[Canberra]]-[[Queanbeyan, Novi Južni Wales|Queanbeyan]] | [[Teritorij australskog glavnog grada]]/Novi Južni Wales | align=right | 403.118 | align=right | 410.419 |- | align=right | * | '''''[[Canberra]]''' | Teritorij australskog glavnog grada<ref>Canberra is unique in having a Statistical District as well as a Statistical Division. The Statistical District is larger than the SD, and includes the neighbouring city of Queanbeyan in Novi Južni Wales in the population. Only the Statistical District is ranked here.</ref> | align=right | ''351.868'' | align=right | ''358.600'' |- | align=right | 9. | [[Wollongong, Novi Južni Wales|Wollongong]] | Novi Južni Wales | align=right | 288.984 | align=right | 292.190 |- | align=right | 10. | [[Sunshine Coast, Queensland|Sunshine Coast]] | Queensland | align=right | 245.309 | align=right | 251.081 |- | align=right | 11. | Greater '''[[Hobart]]''' <!-- As the source specifcally states "Greater Hobart", do not change this to simply "Hobart" --> | [[Tasmanija]] | align=right | 212.019 | align=right | 214.705 |- | align=right | 12. | [[Geelong]] | Victoria | align=right | 175.803 | align=right | 178.650 |- | align=right | 13. | [[Townsville, Queensland|Townsville]] | Queensland | align=right | 168.402 | align=right | 172.316 |- | align=right | 14. | [[Cairns, Queensland|Cairns]] | Queensland | align=right | 147.118 | align=right | 150.920 |- | align=right | 15. | [[Toowoomba, Queensland|Toowoomba]] | Queensland | align=right | 128.600 | align=right | 131.258 |- | align=right | 16. | '''[[Darwin, Sjeverni teritorij|Darwin]]''' | [[Sjeverni teritorij]] | align=right | 124.760 | align=right | 127.532 |- | align=right | 17. | [[Launceston, Tasmanija|Launceston]] | Tasmanija | align=right | 105.445 | align=right | 106.153 |- | align=right | 18. | [[Albury, Novi Južni Wales|Albury]]-[[Wodonga, Victoria|Wodonga]] | Novi Južni Wales/Victoria | align=right | 104.609 | align=right | 106.052 |- | align=right | 19. | [[Ballarat, Victoria|Ballarat]] | Victoria | align=right | 94.088 | align=right | 96.097 |- | align=right | 20. | [[Bendigo, Victoria|Bendigo]] | Victoria | align=right | 89.995 | align=right | 91.713 |- | align=right | 21. | [[Mandurah]] | Zapadna Australija | align=right | 83.032 | align=right | 85.814 |- | align=right | 22. | [[Mackay, Queensland|Mackay]] | Queensland | align=right | 83.680 | align=right | 85.700 |- | align=right | 23. | [[Burnie, tasmanija|Burnie]]-[[Devonport, tasmanija|Devonport]] | tasmanija | align=right | 82.102 | align=right | 82.567 |- | align=right | 24. | [[Latrobe Valley|La Trobe Valley]]<ref>Includes [[Moe, Victoria|Moe]], [[Morwell, Victoria|Morwell]] and [[Traralgon, Victoria|Traralgon]]. The correct spelling of the region's name is "Latrobe Valley".</ref> | Victoria | align=right | 80.014 | align=right | 81.001 |- | align=right | 25. | [[Rockhampton, Queensland|Rockhampton]] | Queensland | align=right | 77.017 | align=right | 77.878 |- | align=right | 26. | [[Bundaberg, Queensland|Bundaberg]] | Queensland | align=right | 67.840 | align=right | 69.036 |- | align=right | 27. | [[Bunbury, Zapadna Australija|Bunbury]] | Zapadna Australija | align=right | 66.117 | align=right | 68.248 |- | align=right | 28. | [[Hervey Bay, Queensland|Hervey Bay]] | Queensland | align=right | 58.902 | align=right | 60.807 |- | align=right | 29. | [[Wagga Wagga]] | Novi Južni Wales | align=right | 58.046 | align=right | 58.610 |- | align=right | 30. | [[Coffs Harbour, Novi Južni Wales|Coffs Harbour]] | Novi Južni Wales | align=right | 52.517 | align=right | 53.401 |- | align=right | 31. | [[Gladstone, Queensland|Gladstone]] | Queensland | align=right | 50.538 | align=right | 51.158 |- | align=right | 32. | [[Mildura, Victoria|Mildura]] | Victoria | align=right | 50.042 | align=right | 50.522 |- | align=right | 33. | [[Shepparton, Victoria|Shepparton]] | Victoria | align=right | 48.926 | align=right | 49.859 |- | align=right | 34. | [[Tamworth, Novi Južni Wales|Tamworth]] | Novi Južni Wales | align=right | 46.695 | align=right | 47.595 |- | align=right | 35. | [[Port Macquarie, Novi Južni Wales|Port Macquarie]] | Novi Južni Wales | align=right | 43.561 | align=right | 44.313 |- | align=right | 36. | [[Orange, Novi Južni Wales|Orange]] | Novi Južni Wales | align=right | 38.685 | align=right | 39.329 |- | align=right | 37. | [[Dubbo]] | Novi Južni Wales | align=right | 37.491 | align=right | 38.037 |- | align=right | 38. | [[Geraldton]] | Zapadna Australija | align=right | 36.343 | align=right | 36.958 |- | align=right | 39. | [[Nowra, Novi Južni Wales|Nowra]]-[[Bomaderry, Novi Južni Wales|Bomaderry]] | Novi Južni Wales | align=right | 33.985 | align=right | 34.479 |- | align=right | 40. | [[Bathurst, Novi Južni Wales|Bathurst]] | Novi Južni Wales | align=right | 33.793 | align=right | 34.303 |- | align=right | 41. | [[Warrnambool, Victoria|Warrnambool]] | Victoria | align=right | 33.374 | align=right | 33.922 |- | align=right | 42. | [[Lismore, Novi Južni Wales|Lismore]] | Novi Južni Wales | align=right | 32.291 | align=right | 32.494 |- | align=right | 43. | [[Kalgoorlie, Zapadna Australija|Kalgoorlie]]/[[Boulder, Zapadna Australija|Boulder]] | Zapadna Australija | align=right | 32.150 | align=right | 32.390 |} {{clear}} === Vjeroispovjest=== Prema vjerskoj pripadnosti najbrojniji su [[Protestantizam|protestanti]] (44 %), prije svega pripadnici Australske anglikanske crkve (24 %), Ujedinjene australske crkve (8 %), prezbiterijanci (4 %), [[baptisti]] i [[metodisti]]. Ostali su [[katolicizam|katolici]] (27 %), [[Pravoslavlje|pravoslavci]] (3 %), [[Muslimani (vjera)|muslimani]] (1 %) i [[Budizam|budisti]] (1 %). === Etničke grupe === {{Glavni|Etničke grupe Australije}} == Promet == Značajnije morske luke za međunarodni promet su [[Adelaide]], [[Brisbane]], [[Cairns]], [[Darwin (grad)|Darwin]], [[Devonport]], [[Fremantle]], [[Geelong]], [[Hobart]], [[Launceston]], [[Mackay]], [[Melbourne]], [[Sydney]], [[Townsville]]. == Gospodarstvo == Zbog obilja prirodnih izvora bogatstava Australija je uživala visok životni standard još od [[19. stoljeće|devetnaestog stoljeća]]. Australija posljednjih godina ima jedno od najuspješnijih gospodarstava u svijetu. Odlikuje ga visok rast, nizak stupanj inflacije, [[ekonomija]] temeljena na niskim kamatnim stopama, pa se očituje živost kao nikad prije. Sredinom [[1950-ih]] u Australiji je bilo 139.000.000 [[domaća ovca|ovaca]], od čega preko 100.000.000 rase merino, te oko 16.000.000 goveda. Djelovalo je 65.000 ovčarskih farma, a oko 60 % svjetske proizvodnje vune ovaca rase merino davale su australske ovce. Oko 642.000 tona vune dobilo je australsko gospodarstvo u sezoni 1955./56., a za izvezenu vunu ostvarila je dobit od 338.000.000 funta, odnosno 43 % ukupnog prihoda od izvoza. Prvih 38 ovaca rase merino doveo je u Australiju s južnoafričkog [[Rt dobre nade|Rta dobre nade]] kapetan John McArthur [[1796.]] godine. [[Australski dingo|Dingoi]] su godišnje klali oko 500.000 ovaca i nanosili štetu od više od 2.000.000 funti godišnje, pa ih je samo u Queenslandu tijekom dva desetljeća ustrijeljeno 240.000. Stoga se [[1957.]] godine pristupilo izgradnji žičanog zida visokog 183&nbsp;cm, koji je koštao državu i uzgajivače ovaca 500.000 funti. Nadgledanje i održavanje te žičane ograde protiv dingoa uzimalo je 60.000 funti godišnje.<ref>Put oko svijeta, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb 1961., str. 409–412.</ref> == Prirodni okoliš == Australija obiluje različitim biljnim i životinjskim vrstama kojih nema nigdje drugdje u svijetu. Australske biljke i životinje su se razvile u odvojenosti od drugih dijelova svijeta. Kada se prahistorijski kontinent [[Gondvana]] odvojio prije otprilike 160 milijuna godina, Australija se spojila s [[Antarktika|Antarktikom]] i zaplovila prema [[Južni pol|Južnom polu]] gdje su ledenjaci stvorili barijeru između ovog i ostalih kopnenih dijelova. Tijekom proteklih 45 milijuna godina Australija se počela sve više odmicati od [[Antarktika]] i kretati prema [[ekvator]]u, te je postajala sve toplija i suša. Prije oko 35 milijuna godina, u hladno i vlažno doba tercijara nastale su guste šume eukaliptusa. Današnji australski eukaliptus čini više od polovice ukupne količine šuma eukaliptusa u svijetu. Australski [[tobolčari]] imaju drugačiju strukturu kromosoma od svih drugih sisavaca u svijetu. Za njih je karakteristično da svoje mladunce doje u tobolcu. [[Datoteka:Kangur.rudy.drs.jpg|mini|200px|[[Klokani]], jedan od simbola Australije]] Poput eukaliptusa, tobolčari su se na različite načine prilagodili ekološkim uvjetima Australije. Prvi [[tobolčari]], [[klokani]], su se pojavili prije oko 15 milijuna godina. Postoje znatne razlike u njihovoj veličini i načinu prilagodbe. Tropski [[klokani]] žive na granama drveća dok se većina svojom izdržljivošću i snagom prilagodila uvjetima života u suhom grmlju. Globalnim zatopljenjem došlo je do otapanja [[glaciologija|ledenjaka]], ocean se počeo podizati na sadašnju razinu i došlo je do odvajanja Nove Gvineje i [[Tasmanija|Tasmanije]]. Ravnu obalu su prekrile kolonije koralja stvarajući [[Veliki koraljni greben]] u [[Queensland]]u. Još uvijek se u divljini može naći velik broj prethistorijskih biljaka. Veliko drveće “antarktičke” paprati uglavnom raste u vlažnim, sjenovitim usjecima južnih grebena. Cycad palme se u slojevima uzdižu do srebrnkastih eukaliptusa duž jugozapadne obale. Rijetki ostaci starih stijena iz ranijih geoloških razdoblja mogu se pronaći u nekim malim, ali posebnim staništima poput napuštenih kanjona. U posljednjih 200 godina poljoprivreda je uništila brojna prirodna staništa, a pošasti poput lisica i [[zečevi|zečeva]] uzrokovale su izumiranje nekih endemskih vrsta. Australija se danas na temelju znanstvenih činjenica i postojećih zakonskih odredbi uspješno bori s ovim problemima. Australci brinu o svom jedinstvenom okolišu. == Povijest == {{glavni|Povijest Australije}} ''Vidi i: [[Istraživanje Australije]] === Povijest domorodaca (Aboridžina) === {{glavni|Domorodački narodi Australije}} Riječ "aboridžin" znači "od početka", a Aboridžini i vjeruju da se u Australiji nalaze od početka vremena. Smatra se da su u dalekoj prošlosti preko [[Indonezija|Indonezijskog]] otočja došli iz [[Azija|Azije]]. Višestoljetna izoliranost uvjetovala je da su australski domoroci imali zaseban razvojni put te sačuvali kulturu [[kameno doba|kamenog doba]]. Aboridžini imaju osobine ljudske prarase i uspoređuju se s europskim pračovjekom. [[Koža]] im je tamno smeđa, a imaju bujnu kosu i bradu. Hrane se prikupljenim plodovima, korijenjem i sitnim životinjama, a bave se i ribolovom. Oružje su im [[Koplje]] i [[bumerang]] – neobično drvo za bacanje koje se u letu, ako pogriješi cilj, vraća u ruku bacaća.Poznat je njihov narodni instrument diggeri-doo; drveni rog velikih proporcija. Nemaju odjeće. Među domorocima razvijeno je više jezika pa se međusobno ne razumiju. Vjeruju u nevidljivi svijet duhova. Dolaskom Europljana potisnuti su u suhu unutrašnjost i na sjever, u rezervate gdje se zbog nepovoljnih uvjeta života njihov broj smanjivao. Uzroci gotovo potpunog uništenja bili su sukobi s došljacima, [[alkohol]] i zarazne bolesti, te opijum što je došao s prvim [[Kinezi]]ma. Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] gospodarski razvijena Australija mijenja odnos prema domorocima, zapošljavajući ih na farmama ili u kućanstvima bijelaca. Od [[1967.]] godine postali su ravnopravni građani, vraća im se tek dio oduzete zemlje tokom 1990-tih. Australska vlada mnogo ulaže u očuvanje njihove [[Kultura|kulture]] i [[Tradicija|tradicije]], kroz državne medije: televizija i radio. [[Datoteka:Australian Aboriginal Flag.svg|mini|200px|Zastava Aboridžina]] Aboridžini su izradili i vlastitu zastavu koja je kombinacija tri boje: crna je simbol naroda Aboridžina, crvena je simbol zemlje, a žuta je simbol [[Sunce|Sunca]]. === Britanska kolonizacija === U starom i srednjem vijeku za Australiju se u Europi nije znalo, ali se pretpostavljalo da u južnim morima postoji kopno koje bi "održavalo ravnotežu" između kopna i mora na Zemlji. Njega su srednjovjekovni geografi nazivali "Nepoznata južna zemlja" (''Terra australis incognita''). Otuda ime Australija koje se javlja prvi put u XVI. stoljeću. Nesumnjivo je da su u nju prije Europljana dolazili Indonežani. Do sjevernih obala prvi su od Europljana doprli [[Portugal]]ci i [[Španjolska|Španjolci]]. Portugalac [[Luis Váez de Torres]] je oko 1588. godine prošao kroz morski prolaz između otoka Nove Gvineje i poluotoka York, danas zvan Torresov prolaz. S većim istraživanjima obala Australije započeli su od 1605. do 1606. [[Nizozemska|Nizozemci]] čiji je moreplovac [[Abel Tasman|Abel Janssen Tasman]], oplovljavajući je sa sjevera, zapada i juga, dospio na otok za koji je smatrao da je "''Terra Incognita''". Taj je otok po njemu dobio ime [[Tasmanija]]. Nizozemci se, imajući u posjedu bogata indonežanska otočja, nisu osobito zanimali za ekonomsko iskorištavanje relativno neplodne i gotovo bezvodne Australije. Tek ju je britanski moreplovac [[James Cook]] podrobnije istražio. Zadatak njegove ekspedicije bio je da se otkrije putanja planete Venere. Vršio je istraživanja od 1768. do 1789., a godinu dana po završetku te ekspedicije poginuo je na [[Havaji]]ma od strane domorodaca. Cook i njegova flota uplovili su [[24. travnja]] [[1770.]] u Botany Bay (Zaljev bilja), mjesto budućeg grada [[Sydney]]a i time je otkrivena istočna obala Australije. Iste godine Cook je Australiju proglasio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskim]] kolonijalnim posjedom. [[Datoteka:Flinders_View_of_Port_Jackson_taken_from_South_Head.jpg|mini|300px|Port Jackson, kako su ga vidjeli prvi doseljenici]] Australija je isprva služila kao zemlja za progon britanskih kažnjenika. [[26. siječnja]] [[1788.]] u [[Botany Bay]] uplovljava flota od 11 brodova pod zapovjedništvom Arthura Phillipa (290 mornara i redarstvenika, 770 kažnjenika, među kojima 197 žena), a ubrzo uspostavlja i prvo stalno naselje Europljana, Port Jackson, danas grad Sydney, nešto sjevernije od mjesta Cookovog sidrišta. Računa se da je u prvih 80 godina u Australiju bilo dopremljeno oko 170.000 kažnjenika. Kažnjenici su stvorili temelje suvremene Australije, krčili su šume, gradili ceste, dopremali europske biljke (pšenicu, kukuruz i dr.) i životinje (ovce, goveda, konje). Krajem 18. stoljeća i početkom 19. u Australiju se doseljavaju kolonisti iz Europe, posebice iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Sve do sredine 19. stoljeća useljavanje je bilo sporo, ali sve veći porast ekonomske aktivnosti u Australiji i gospodarske krize u Europi koje su mnoge radnike ostavljale bez posla doprinijeli su bržem naseljavanju zemlje. Transport zatvorenika u Australiju ukinut je 1840. Pronalazak [[zlato|zlata]] u današnjoj saveznoj državi [[Victoria (Australija)|Victorija]] potaknuo je veliku imigraciju slobodnih kolonista u Australiju. U doba zlatne groznice od 1850. do 1860. broj stanovnika povećao se s 437.000 na 1.146.000. Mnogi lovci na sreću nisu našli zlato, ali su ostali u Australiji i pretvorili se u [[rudar]]e, ovčare, ratare. Brzom naseljavanju zemlje doprinijelo je i osnivanje stočarskih farmi ovaca koje su davale visokokvalitetnu vunu engleskoj tekstilnoj industriji. Tijekom 19. stoljeća britanska kolonijalna vlast proširila se na cijeli kontinent. U to vrijeme formiraju se mnoge samoupravne kolonije koje su kasnije postale savezne države ili teritoriji. U oba svjetska rata Australija je ratovala na strani Velike Britanije, odnosno saveznika. Prirodna izolacija pokazala je i svoje pozitivne utjecaje – australsko kopno bilo je uglavnom pošteđeno ratnih djelovanja, iako su Japanci [[1942.]] bombardirali [[Darwin (grad)|Darwin]] na sjeveru zemlje. Australske su se trupe borile protiv Japana na azijskom kopnu i Pacifiku, te protiv Njemačke i Italije u Europi i sjevernoj Africi. ==Poveznice== * [[Canberra]] * [[Britanska zajednica naroda]] * [[Povijest Australije]] * [[Domorodački narodi Australije]] ==Izvori== {{izvori}} {{commons|Australia}} {{Države i teritoriji Australije}} {{Commonwealth}} {{Oceanija}} [[Kategorija:Australija| ]] 62hqwbht9r113btrzgfnjs6o03mv6zn 0 12673 7578178 7567884 2026-08-16T00:28:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578178 wikitext text/x-wiki '''Borislav Arapović''' ([[Bišina]], [[Nevesinje]], [[11. travnja]] [[1935.]]), hrvatski pjesnik, pripovjedač, prevoditelj, akademik<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127164846/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=27. studenoga 2013. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 10. ožujka 2019.</ref> == Životopis == Rodio se je 11. travnja 1935. godine. Iz rodne je Bišine s materom je pobjegao pred četnicima uoči Božića 1941., dok su mu otac i stric tu ubijeni, a njihove kuće kao i ostalih tamošnjih Hrvata sravnjene sa zemljom. Ni Arapovići ni ostali Hrvati tamo se više nikada nisu vratili. Osnovnu školu je završio, nakon boravka u Austriji od 1941. do 1947., u Zagrebu, Brežicama i Kranju, a srednju u Belišću i Puli. Mladost proveo uglavnom po domovima, u [[izbjeglištvo|izbjeglištvu]] (1944. – 1947.), i [[internat]]ima. Diplomirao u [[Zagreb]]u na Ekonomskom fakultetu 1965., iste godine otišao u [[Švedska|Švedsku]]. Radio i studirao u [[Stockholm]]u, prešao na [[slavistika|slavistiku]] i 1984. doktorirao s temom ''[[Hrvatski bog Mars]] [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]]''. Nastanak, stil, [[žanr]], koja je i objavljena na [[švedski|švedskom]] jeziku u Stockholmu 1984. U Stockholmu osnovao 1973. Institut za prevođenje [[Biblija|Biblije]] usmjeren na jezike [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]<ref name="cnak">[https://www.cnak.ba/preporucujemo/zupa-nevesinje-videna-pocetkom-2017/ Crkva na kamenu] Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 17. lipnja 2017.)</ref> i do 1997. bio njegov direktor. Bio mu je zabranjen ulazak u tu zemlju, ali je nakon “[[perestrojka|perestrojke]]” ta djelatnost u [[Rusija|Rusiji]] dobila visoka priznanja, pa mu je Ruska akademija znanosti 1996. dodijelila [[počasni doktorat]], a 1999. izabran je za inozemnoga člana te akademije.<ref name="cnak"/> Na ruskom je jeziku napisao zajedno s [[Vera Mattelmaki|Verom Mattelmaki]] [[Dječja Biblija|Dječju Bibliju]] (Detskaja Biblija). do 1993. objavljena također na još dvanaest jezika bivšeg Sovjetskog Saveza; dosad tiskana i proširena u milijunskoj nakladi. Od svibnja 1992. redoviti je član [[Akademija prirodnih znanosti Ruske Federacije|Akademije prirodnih znanosti Ruske Federacije]]. Osim u Švedskoj, proveo nekoliko godina u izbjeglištvu, na radu, studiju i sl., u [[Austrija|Austriji]], [[Finska|Finskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Engleska|Engleskoj]], [[Izrael]]u i nakon “perestrojke” u Rusiji.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Djela == * Zvončići (12 knjižica sa stihovima za djecu, 1977.), * Dječja Biblija (s Verom Mattelmäki, 1983.), * Hrvatski bog Mars Miroslava Krleže. Nastanak, stil, žanr (disertacija na švedskom, 1984.), * * Sin Östgötlanda (na švedskom, biografija, 1988.), * Iz noćnog dnevnika (pjesme, 1989.), * Tamnionik (pjesme, 1992.), * Svim narodima i jezicima (spomen-knjiga o radu Instituta za prevođenje Biblije, na švedskom, 1993.), * Kći Östgötlanda (s Linnéom Johansson, na švedskom, 1993.), * Kamenopis (pjesme, 1993.), * Biblijin svileni put (autobiografska spomen-knjiga o 25 godišnjem radu Instituta za prevođenje Biblije 1973. – 1998., na švedskom, 1997.), * Hrvatski mirospis 1778. (književna studija, 1999.), * Povratak hrvatskih pukovnija 1779. (književna studija, 2000.). == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Arapović, Borislav}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski novelisti iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvati u Švedskoj]] <!-- još: pripovjedač --> 5qahj3sqze948v9ofoouhrogu28wzrp 0 12879 7577911 7570535 2026-08-15T12:01:50Z نوفاك اتشمان 32162 Broj spašenih izvora: 5; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577911 wikitext text/x-wiki {{redirect|Wien}} {{dz}} {{Naselje | ime= Beč | ime_genitiv = Beča | izvorno_ime = Wien<br/>Wean | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = Collage_von_Wien.jpg | veličina_slike =300px | opis_slike = Znamenitosti Beča | slika_zastava =Flag_of_Vienna_(state).svg | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = Vienna seal 1926.svg | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Wien 3 Wappen.svg | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 48 | širina-minute = 12 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 16 | dužina-minute = 22 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|AUT}} | lokacija1_ime = [[Austrijske savezne države|Savezna država]] | lokacija1_info = Beč | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = [[Michael Ludwig]] | stranka_vođe = [[SPÖ]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 414,90 km² | površina_kopna = 395,51 km² | površina_vode = 19,39 km² | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =190 m | visina_izvor = | visina_max = 542 m<br>''([[Hermannskogel]])'' | visina_min = 151 m<br>''([[Lobau]])'' | stanovništvo_godina = 2017. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = {{porast}} 1.867.582<ref name="Eurostat">[http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=met_pjanaggr3&lang=de ''Stanovništvo 1. siječnja 2017.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190923221928/http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=met_pjanaggr3&lang=de |date=23. rujna 2019. }}. eurostat.ec, pristupljeno 10. lipnja 2017.</ref> |- | stanovništvo_gustoća = 4.094.5/km² | stanovništvo_uže = 1.996.885 | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 2.717.459 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 1010–1423, 1600,<br>1601, 1810, 1901 | pozivni_broj = 01 <small>+43 01</small> | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = W | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.wien.gv.at www.wien.gv.at] | slika_karta = Wien_in_Austria.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj Beča u Austriji | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Beč''' (''Savezni glavni grad Beč'', [[njemački jezik|standardni njemački]]: ''Bundeshauptstadt Wien'', [[bečki njemački]]: ''Bundeshauptstod Wean'', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Bécs'', [[slovački jezik|slovački]]: ''Viedeň'', [[Slovenski jezik|slovenski:]] ''Dunaj''), [[glavni grad]] [[Austrija|Austrije]], i jedna od devet [[Austrijske savezne države|austrijskih saveznih država]]. Administrativno je podijeljen na [[Kotari Beča|23 kotara]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Bezirk''). S više od 1.800.000 stanovnika<ref>{{cite web |url=http://www.statistik.at/web_de/statistiken/bevoelkerung/bevoelkerungsstruktur/bevoelkerung_nach_staatsangehoerigkeit_geburtsland/023444.html |title=STATISTIK AUSTRIA - Bevölkerung nach Staatsangehörigkeit und Geburtsland |publisher=www.statistik.at/ |language=njemački |access-date=27. ožujka 2018. |archive-date=14. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141114233017/http://www.statistik.at/web_de/statistiken/bevoelkerung/bevoelkerungsstruktur/bevoelkerung_nach_staatsangehoerigkeit_geburtsland/023444.html |url-status=live }}</ref> (2.400.000 milijuna na širem području grada)<ref>[http://www.vcoe.at/start.asp?ID = 4176&b = 92 VCÖ.at: VCÖ fordert Nahverkehrsoffensive gegen Verkehrskollaps in den Städten]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - Kapitel: VCÖ: Ballungsraum Wien wächst am stärksten ''Abgerufen am 5. August 2009''</ref> je 10. najveći grad [[Europska unija|Europske unije]], daleko najveći grad Austrije i njezino [[Austrija#Politika|političko]], [[Gospodarstvo Austrije|gospodarsko]] i kulturno središte. Grad leži na [[Dunav]]u u najistočnijem dijelu [[Austrija|Austrije]] nedaleko od granice s [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Češka|Češkom]], na raskršću putnih pravaca sjever-jug, povezujući [[Baltik]] s [[Jadran]]om, i zapad-istok, povezujući [[Zapadna Europa|zapadnu]] i [[Srednja Europa|srednju Europu]] s [[Jugoistočna Europa|jugoistočnom Europom]] i dalje [[Azija|Azijom]]. Povijest Beča počinje prije više od 4 [[Tisućljeće|tisućljeća]] čime se područje grada svrstava među najstarije ljudske naseobine na svijetu. Beč je tako jedna od najstarijih metropola u ''srcu'' Europe, carski grad i mjesto ukrštanja raznih kultura i utjecaja, grad koji je stoljećima imao vodeću ulogu u kreiranju političke scene Europe i ovog dijela svijeta. Bio je sjedište imperatora [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], glavni grad [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] te [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]] kada je i dostigao svoj vrhunac krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i s oko 2.000.000 stanovnika predstavljao četvrti grad po veličini na svijetu (nakon [[London]]a, [[Pariz]]a i [[New York]]a), kulturno središte, riječnu luku, industrijski i trgovački centar povezan s [[Češka|češkim]], [[Mađarska|mađarskim]] i [[Južni Slaveni|južnoslavenskim]] zemljama. Sjedište je nekoliko međunarodnih organizacija: [[OPEC|OPEC-a]] (Organizacije zemalja izvoznica nafte), [[IAEA|IAEA-e]] (Međunarodne agencije za atomsku energiju) i [[UNIDO|UNIDO-a]] (Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda). Simbol Beča jest [[katedrala sv. Stjepana u Beču|katedrala sv. Stjepana]], sjedište bečkoga [[nadbiskup]]a, a zaštitnik grada jest [[Sveti Leopold|sveti Leopold]]. Grad je, između ostalog, i jedno od najomiljenijih europskih odredišta turista iz čitavog svijeta ali i imigranata koji čine, posebno posljednjih godina, veliki dio u broju gradskog stanovništva. Grad godišnje posjete milijuna turista najviše zahvaljujući mnogobrojnim kulturno-povijesnim spomenicima i raznovrsnoj kulturnoj ponudi. Beč nosi i nadimak ''Glazbeni glavni grad'' je su u njemu živjeli kompozitori kao što je [[Wolfgang Amadeus Mozart]] ili [[Ludwig van Beethoven]]. Na osnovu studije konzultantske firme za ljudske resurse "Mercer" o kvalitetu života u svjetskim metropolama, Beč je [[2015.]] godine proglašen najboljim gradom za život na [[svijet]]u.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.imercer.com/content/quality-of-living.aspx |title=Quality of Living City Rankings |access-date=27. ožujka 2018. |archive-date=4. ožujka 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150304154225/http://www.imercer.com/content/quality-of-living.aspx |url-status=live }}</ref> == Povijest == [[Datoteka:Rathaus Vienna June 2006 165.jpg|mini|lijevo|Gradska vijećnica]] Beč su osnovali [[Kelti]] oko godine [[500. pr. Kr.]] Godine [[15. pr. Kr.]] postaje pogranični grad (''Vindobona'') u sustavu obrane [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]] od [[Germani|germanskih plemena]] na sjeveru. U 13. st. gradu je zaprijetilo [[Mongolsko Carstvo]] koje se prostiralo preko većega dijela današnje [[Rusija|Rusije]] i [[Kina|Kine]]. Nakon smrti svojega vođe, Mongoli su se povukli iz [[Europa|Europe]]. U srednjem vijeku postaje sjedište dinastije [[Babenbergovci|Babenberg]], a kasnije [[1440.]] i [[Habsburg]]ovaca te posljedično tomu glavni grad [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetoga Rimskoga Carstva]] i, kasnije, [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Od [[1527.]] do [[1918.]] Beč je bio glavni grad država kojima je pripadao i veći dio [[Hrvatska|Hrvatske]] pa je odigrao značajnu ulogu u povijesti [[Hrvati|hrvatskoga naroda]]. Tako je u Beču razdoblju od 1624. do 1783. djelovao [[Collegium Croaticum Viennense|hrvatski kolegij]], koji je prvotno djelovao u [[Graz]]u. U 16. i 17. st. u blizini grada dvaput je poražena [[Osmansko Carstvo|Osmanska]] vojska ([[Opsada Beča 1529.]] i [[Opsada Beča 1683.|1683.]]). Godine [[1679.]] grad je pogodila epidemija kuge koja je ubila trećinu stanovništva. Godine [[1815.]] u njem je održan [[Bečki kongres]] na kojem je ustanovljen politički poredak nakon [[Napoleon]]ova poraza, a koji se održao s manjim izmjenama sve do [[prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]]. [[Bečko sveučilište]] osnovano je [[1365.]] Na njem su se školovali mnogi studenti iz Hrvatske, a i prvo hrvatsko moderno sveučilište, [[Sveučilište u Zagrebu]] osnovano je prema bečkomu uzoru [[1874.]] U Beču je dio svoje karijere kao profesor [[slavistika|slavistike]] proveo hrvatski jezikoslovac [[Vatroslav Jagić]]. Nakon [[Raspad Austro-Ugarske|raspada Austro-Ugarske]] [[1918.]], Beč postaje glavni grad [[Prva Austrijska Republika|Prve Austrijske Republike]].<ref>[http://istrapedia.hr/hrv/3188/saint-germainski-ugovor/istra-a-z/ Saint-germainski ugovor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180612141037/http://istrapedia.hr/hrv/3188/saint-germainski-ugovor/istra-a-z/ |date=12. lipnja 2018. }}, istrapedia.hr</ref> Iako je bio jako važan tržišni centar, njegovo se značenje smanjuje.<ref>Good, David. ''The Economic Rise of the Habsburg Empire''</ref> Godine [[1938.]] [[Austrija|Austriju]] je [[Anschluss]]om pripojila [[Njemačka]] te je grad izgubio status glavnoga grada. Dana [[2. travnja]] [[1945.]] [[Crvena armija]] pokrenula je ofenzivu te oslobodila grad od opsade. Tijekom rata uništeno je tisuće javnih i privatnih zgrada. Nakon završetka rata [[Austrija]] je odvojena od [[Njemačka|Njemačke]] te je gradu vraćen status glavnoga grada. U doba [[hladni rat|hladnoga rata]] Beč je kao prijestolnica neutralne Austrije bio jedno od središta međunarodne špijunske aktivnosti. == Zemljopis == Beč se nalazi u sjeveroistočnoj Austriji na najistočnijem proširenju [[Alpe|Alpa]]. U doba prvih naselja grad se nalazio na južnoj strani [[Dunav]]a, a danas se proteže na obje strane rijeke. Nalazi se na nadmorskoj visini od 151 m do 524 m. Gotovo polovina Beča je pod zelenim površinama, od čega 28,4% teritorije grada zauzimaju parkovi i vrtovi, 16,6% bečke šume, dok se veliki dio ovih površina koristi i za poljoprivredne svrhe. Beč je tako i jedna od 4 [[austrijske savezne države|savezne države]] gdje se uzgaja [[vino]]va loza, na 1,7% teritorije. === Položaj === Povoljan zemljopisni položaj imao je presudan utjecaj na razvoj grada Beča, kao jednog od najvažnijih i najvećih gradova [[Srednja Europa|srednje Europe]]. Povijesni Beč nalazio se južno od Dunava, da bi se do danas proširio i na drugu, sjevernu obalu rijeke. Beč je oduvijek predstavljao raskrižje puteva između zapada i istoka, pravcem [[Dunav]]a između [[Srednja Europa|srednje]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]], i na ruti najstarije europske trase između juga i sjevera, na [[Jantarski put|jantarskom putu]]. Ovakav položaj grada pogodovao je prvenstveno razvoju trgovine i putne infrastrukture, a potom i ne manje značajnim kulturnim utjecajima i priljeva stanovništva iz raznih regija [[Europa|Europe]] koji su dali veliki doprinos i ostavili jak pečat na razvoj čitave [[Bečka kotlina|Bečke kotline]]. Nakon pada [[Željezna zavjesa|željezne zavjese]] [[1989.]] godine, počinju vidno jačati ekonomske i prometne veze sa susjednim sjevernim i istočnim zemljama. S tim je blizina Beča zemljama bivšeg [[Varšavski ugovor|istočnog bloka]] ponovo dobila na značaju. Tako je [[Bratislava]], glavni grad [[Slovačka|Slovačke]] udaljen 60 km od Beča, te je to jedinstven primjer u Europi da se dva glavna grada nalaze na tako maloj udaljenosti jedan od drugog (izuzimajući slučaj [[Vatikan]]a i [[Rim]]a). Nakon što je [[Austrija]] potpisala [[schengenski sporazum]] [[21. prosinca]] [[2007.]] godine, istočne granice Austrije se prvi put nakon studenoga [[1918.]] godine mogu ponovo prelaziti bez graničnih kontrola. === Klima === Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] grad se nalazi na prijelazu iz [[Oceanska klima|oceanske]] u [[Umjerena kontinentalna klima|umjerenu kontinentalnu klimu]]. Ima topla ljeta s prosječnim temperaturama od 22 do 26 °C te relativno hladne zime s prosječnim temperaturama oko 0 °C. Prosječna godišnja temperatura u središnjim dijelovima grada iznosi 11,4&nbsp;°C, dok je u predgrađima i na obodu nešto niža i iznosi 10,2&nbsp;°C. Količina padavina uglavnom varira tijekom godine i najviša je tijekom [[Lipanj|lipnja]] i [[Srpanj|srpnja]]. ==Znamenitosti== {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Povijesno središte Beča |slika = Wien Parlament um 1900.jpg |godina = [[2001.]] <small>(25. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iv, vi |ugroženost = ne |dossier = 1033 |država = {{Z|AUT}} |karta = |karta-oznaka = Beč |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} ===Stari grad=== Povijesno središte Beča (''Innere Stadt'') upisano je na [[UNESCO|UNESCO-ov]] [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2001. godine zbog bogatstva arhitekture koja uključuje [[barok]]ne dvorce s [[park]]ovima, građevine bečkoga [[neoklasicizam|neoklasicizma]] (''Gründerzeit''), ali i [[urbanizam|urbanistički]] kompleks ''[[Ringstraße]]'' iz 19. st., u kojem se izmjenjuju građevine, [[spomenik|spomenici]] i parkovi, ali i zbog njezine važnosti u razvoju [[klasična glazba|klasične glazbe]]. Tu se nalaze znamenite građevine: * [[Katedrala sv. Stjepana u Beču]] (''Stephansdom'') * [[Romanička arhitektura|Romanička]] crkva sv. Ruperta (''[[Ruprechtskirsche]]'') * Dvorac [[Schönbrunn]] sa Zoološkim vrtom Schönbrunn * [[Crkva sv. Karla u (Beč)|Crkva sv. Karla]] u stilu [[rokoko]]a * Kraljevska palača [[Hofburg]] * [[Gradska vijećnica (Beč)|Gradska vijećnica]] (''Rathaus'') * Kraljevsko kazalište (''[[Burgtheater]]'') * [[Austrijski Parlament]] * Muzej povijesti umjetnosti (''Kunsthistorisches Museum'') i Prirodoslovni muzej (''Naturhistorisches Museum'') * Bečka Poštanska štedionica (''Postsparkasse'') * Dvorac [[Belvedere]] * [[Bečka državna opera]] (''Wiener Staatsoper'') * [[Muzej Albertina u Beču]] * [[Zgrada bečke secesije]] (''Wiener Secession'') * ''[[Hundertwasserhaus]]'' * [[Gasometer]] * [[historicizam|Neogotička]] Zavjetna crkva (''Votivkirche'') * Središnje groblje s grobovima brojnih poznatih osoba <gallery> H0043453-P.JPG|[[Hofburg]] Albertina01.jpg|[[Muzej Albertina u Beču]] Maria-Theresien-Platz in Wien.jpg|Muzej povijesti umjetnosti Wien - Schloss Schönbrunn.JPG|[[Schönbrunn]] s panoramom grada Wien_Belvedere.jpg|Dvorac [[Belvedere]] Wien - Votivkirche (b).JPG|Zavjetna crkva Vienna Parlament 2005.jpg|[[Austrijski parlament]] Wien - Burgtheater.JPG|''[[Burgtheater]]'' </gallery> Zbog izgradnje hotela ''Vienna Ice-Skating Club'' koji svojom visinom znatno škodi univerzalnoj vrijednosti lokaliteta<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/1684/ |title=Historic Centre of Vienna inscribed on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=9. srpnja 2017. |archive-date=8. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170708130137/http://whc.unesco.org/en/news/1684/ |url-status=live }}</ref>2017. godine je povijesno središte Beča upisano na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]]. ===Ostale znamenitosti=== * Muzej Liechtenstein posjeduje djela velikih umjetnika kao što su: [[Rembrandt]], [[Rubens]] i [[Van Dyck]] * Etnološki muzej (''Museum für Völkerkunde'') posjeduje [[Montezuma II.|Montezuminu]] perjanicu * Likovna akademija * Zabavni parkovi ''[[Prater]]'' i ''Wiener Riesenrad'' <gallery> Slika:Karlskirche Wien.jpg|[[Crkva sv. Karla u Beču]] Slika:Wien Kärntnerstraße nachts.jpg|''Ulica [[Kärntner Straße]]'' Slika:Wien Palais Liechtenstein.jpg|Muzej Liechtenstein Slika:Prater vom Riesenrad.jpg|''[[Wurstelprater]]'' </gallery> ==Turizam== [[Datoteka:Wien - Stephansdom (1).JPG|mini|upright|lijevo|[[Katedrala sv. Stjepana u Beču]]]] [[Datoteka:Wien - Universität (2).JPG|mini|[[Bečko sveučilište]]]] [[Datoteka:Secession Vienna June 2006 017.jpg|mini|[[Zgrada bečke secesije]]]] Beč je u svjetskim razmjerima odavno postao i omiljeno turističko odredište, ponajviše zahvaljujući mnogobrojnim raskošnim kulturno-povijesnim spomenicima iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]], raznolikoj kulturnoj ponudi i naslovu glazbene prijestolnice u kojoj su između ostalih živjeli i stvarali poznati glazbenici kao što su [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]] ili [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]. U gradskom središtu (''Innenstadt'') nalazi se veličanstvena [[Bečka katedrala|katedrala sv. Stjepana]] te brojni spomenici uvršteni na listu [[Spomenici svjetske baštine|svjetske kulturne baštine]]. U neposrednoj su blizini i [[Bečka državna opera]] (''Wiener Staatsoper''), ulica [[Kärntner Straße]] - najfrekventnija pješačka zona Austrije, poznati hoteli, kavane i slastičarnice, kao i znameniti [[Ring (Beč)|Ring]], odnosno ulica Ringstraße, koja kao prsten okružuje središte grada. Od [[1980.]] godine u Beču se razvila živahna i raznovrsna noćna scena s ugostiteljskim četvrtima, umjetničkim galerijama, noćnim klubovima, [[jazz]] barovima i priredbama svake vrste. Veliki broj posjetitelja u Beč dolazi u mjesecu prosincu kada se u gradu održavaju i brojni božićni sajmovi na otvorenom (''Weihnachtsmarkt''), od kojih je najpoznatiji ''Christkindlmarkt'', koji se pred Gradskom vijećnicom održava od [[1975.]] godine. Većina bečkih znamenitosti može se posjetiti tijekom cijele godine kao npr. dvorci [[Schönbrunn]], [[Hofburg (Beč)|Hofburg]] i [[Belvedere (Beč)|Belvedere]] ili poznati muzejski kompleks [[MuseumsQuartier]]. Najveći broj gostiju ili oko 60% posjećuje Beč ipak tijekom ljetne sezone. Najveći broj turističkih noćenja ostvaruju gosti iz Njemačke, a slijede ih domaći gosti iz ostalih osam austrijskih saveznih pokrajina. Veliki broj posjetitelja dolazi i iz Italije, SAD-a, Španjolske, Velike Britanije, Japana, Švicarske, Francuske, Nizozemske i Rusije. Posljednjih godina posebno su porasla noćenja gostiju iz istočnoeuropskih te arapskih i azijskih zemalja. Godine 2005. Beč je ostvario oko 8,8 milijuna noćenja (s okolicom oko 9,5 mil.), dok se u 2006. očekuje oko 9,2 mil. noćenja. ==Gradovi prijatelji== Beč je zbratimljen sa sljedećim gradovima: {{Div col}} * {{Z|MAĐ}} [[Budimpešta]] ([[Mađarska]]), od [[1990.]] * {{Z|RUS}} [[Moskva]] ([[Rusija]]), od [[1991.]] * {{Z|HRV}} [[Zagreb]] ([[Hrvatska]]), od [[1994.]] * {{Z|POLJ}} [[Varšava]] ([[Poljska]]), od [[2001.]] * {{Z|SRB}} [[Beograd]] ([[Srbija]]), od [[2003.]] * {{Z|IZR}} [[Tel Aviv]] ([[Izrael]]), od [[2005.]] * {{Z|TUR}} [[Istanbul]] ([[Turska]]), od [[2007.]] * {{Z|IRN}} [[Tabriz]] ([[Iran]]), od [[2009.]] * {{Z|SLK}} [[Bratislava]] ([[Slovačka]]) * {{Z|ČEŠ}} [[Brno]] ([[Češka]]) * {{Z|UKR}} [[Kijev]] ([[Ukrajina]]) * {{Z|SLO}} [[Ljubljana]] ([[Slovenija]]) * {{Z|RUS}} [[Moskva]] ([[Rusija]]) * {{Z|TUN}} [[Tunis]] ([[Tunis]]) {{Div col end}} == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.wien.gv.at/ www.wien.gv.at] * [http://www.your-friend.info/vienna/map.html Your Friend in Vienna] * [http://www.wienkultur.info/ www.wienkultur.info] ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Vienna |commonscathr = Beč |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = |wikitravel = }} {{Austrijske savezne države}} {{Kotari Beča}} {{Dunav}} {{Svjetska baština u Austriji}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Gradovi u Austriji]] [[Kategorija:Austrijske savezne zemlje]] [[Kategorija:Svjetska baština u Austriji]] [[Kategorija:Beč| ]] [[Kategorija:Statutarni gradovi Austrije]] 5jpv3pz5uqua8209vfyzmwug26ghy6r 0 13412 7578139 7469628 2026-08-15T21:58:16Z Silverije 23459 dodan izvor 7578139 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bust Hadrian Musei Capitolini MC817.jpg|mini|desno|Hadrijan u oklopu, [[mramor]]na [[bista]] u [[Rim]]u (Palazzo dei Conservatori).]] [[Datoteka:Milecastle 39 on Hadrian's Wall 2.jpg|mini|desno|'Utvrda na [[Hadrijanov zid|Hadrijanovom zidu]] blizu Steel Rigga, sjeverna [[Engleska]].]] '''Publius Aelius Traianus Hadrianus''', poznatiji kao '''Hadrijan''',<ref>{{Citiranje enciklopedije |naslov=Hadrijan |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/hadrijan |enciklopedija=Hrvatska enciklopedija|izdavač=LZMK |access-date=15. kolovoza 2026.}}</ref> ([[24. siječnja]] [[76.]] – [[10. srpnja]] [[138.]]) bio je [[Rimsko Carstvo|rimski]] [[car]] u razdoblju od [[117.]] do 138. godine. Bio je iz roda [[Aelius|Aelia]]. Hadrijan je bio treći od [[Pet dobrih careva]]. Od prijašnjeg cara [[Trajan]]a nasljedio je golemo carstvo. Hadrijan je bio car-putnik jer je proputovao cijelo [[Rimsko Carstvo]]. Atena mu je bila grad miljenik, a dao je sagraditi zid koji je odvojio [[Britanija (rimska provincija)|Britaniju]] od [[Škotska|Škotske]] koja je bila [[barbar]]ska. Taj zid zove se [[Hadrijanov zid]] i još postoji. Za njegove vladavine obnovljen je i najpoznatiji (i najbolje očuvani) [[rimski hram]] – [[Panteon u Rimu|Panteon]], kojeg je sagradio Augustov vojskovođa i zet [[Marko Vipsanije Agripa|Agripa]]. Neki povjesničari tvrde da je planove za ovaj velebni hram s kupolom obnovio sam Hadrijan. U doba njegove vladavine izbio je drugi veći ustanak u Judeji kojeg je vodio Bar Kohba. Povod ustanka je bio taj što je Hadrijan želio da se u Jeruzalemu sagradi Jupiterov hram u kojem se trebao štovati carev kult. Ustanak je ugušen nakon pet godina, a Jeruzalem pretvoren u rimsku koloniju. Pokopan je u svom [[Hadrijanov mauzolej|mauzoleju]], velebnoj kružnoj građevini koju je izgradio u centru Rima. == Izvori == {{Izvori}} {{commons|Hadrian}} {{Redoslijed| |prethodnik=[[Trajan]] ([[98.]] – [[117.]]) |gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis rimskih careva|Rimski carevi]] |nasljednik=[[Antonin Pio]] ([[138.]] – [[161.]]) }} {{Mrva-rim}} {{Rimski carevi}} [[Kategorija:Rimski carevi u 2. stoljeću]] [[Kategorija:Antoninska dinastija]] [[Kategorija:Životopisi, Sevilla]] [[Kategorija:Vojna povijest 1. stoljeća]] [[Kategorija:Vojna povijest 2. stoljeća]] i5ckxje83j3nv948rgy369n0er6ukqh 0 13782 7578240 7568054 2026-08-16T04:46:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578240 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Bulcsú László | slika = Bulcsú László.jpg | veličina = 205px | opis_slike = Bulcsú László | pseudonim = | rođenje = [[9. listopada]] [[1922.]] | mjesto_rođenja = [[Čakovec]] | smrt = [[4. siječnja]] [[2016.]] | mjesto_smrti = [[Čabraji]] kod [[Križevci|Križevaca]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]], [[informatologija|informatolog]] }} '''Bulcsú László'''{{fusg|1}} ([[Čakovec]], [[9. listopada]] [[1922.]] − [[Čabraji]] kod [[Križevci|Križevaca]], [[4. siječnja]] [[2016.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]] i [[Informatologija|informatolog]] koji je poznavao 40 jezika. Bio je poznat kao veliki borac protiv [[tuđica]] (posebice [[anglizam]]a i balkanskih riječi) u [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]], a jezikoslovac [[Stjepan Babić]] nazvao ga je "hrvatskim [[Bogoslav Šulek|Šulekom]] naših dana".<ref name="Babić"/> Njegov je rad, usmjeren protiv ostavštine [[Mladogramatičari|mladogramatičarske]] ("mladoslovničarske") jezikoslovne škole, utjecao na nove naraštaje hrvatskih jezikoslovaca.<ref name="Babić">[[Stjepan Babić]], ''Hrvatski jučer i danas'', [[Školske novine]], Zagreb, 1995., str. 259. − 260., {{ISBN|953-160-052-X}}</ref> == Životopis == Bulcsú László rodio se je u Čakovcu 1922. godine. Po ocu je [[Mađari u Hrvatskoj|Mađar]], a po majci [[Hrvati|Hrvat]].<ref name="Babić"/> Njegov otac Béla László bio je poznati čakovečki odvjetnik.<ref>Ivo Horvat, J. Šimunko, [https://issuu.com/mnovine/docs/mnovine922i/30 ''Veliki borac protiv tuđica u hrvatskom jeziku''], ''[[Međimurske novine]]'', 17. svibnja 2013., br. 922, Media, str. 2., pristupljeno 25. travnja 2018.</ref> Bulcsú László gimnaziju je završio u [[Varaždin]]u [[1940.]] godine a do [[1943.]] godine polazio je studij elektrotehnike na Politehnici<ref name="Bojan Marotti">[[Bojan Marotti|Marotti, Bojan]]. ''Bulcsú László (1922. – 2016.)'' // ''Croatica et Slavica Iadertina'', sv. 12/2, br. 12, (2016.), str. 605. - 617., {{Hrčak|id=263271}}, str. 605.</ref> u [[Budimpešta|Budimpešti]].<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11283 László, Bulcsú] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107030903/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11283 |date=7. studenoga 2017. }}, Ljubica Josić (2013.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> Zbog vojne obveze taj je studij morao prekinuti.<ref name="Bojan Marotti"/> U ratu bio je radiotelegrafist i određeno vrijeme proveo je u ruskome zarobljeništvu. Nakon Drugoga svjetskoga rata morao je ponovno odslužiti vojsku, [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], a opet bio je radiotelegrafist.<ref name="Bojan Marotti"/> Na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] na Filozofskome fakultetu upisao je naukovnu skupinu slavistike (ruski jezik i književnost pod A, hrvatski jezik pod B, poredbenu slavensku gramatiku, hrvatsku književnost i engleski jezik pod C).<ref name="Bojan Marotti"/> Diplomirao je [[1952.]] godine kod [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]], radnjom na ruskome jeziku, ''Опыт (фонологическо-)исторической типологии русских глаголов''<ref name="Bojan Marotti"/> (Iskustvo (fonološko-)povijesne tipologije ruskih glagola). Nakon toga jedno vrijeme radio je kao profesor pripravnik u [[sinj]]skoj [[Gimnazija u Sinju|gimnaziji]]. Na sinjsku gimnaziju došao je 1952. godine za nastavnika ruskoga i engleskoga jezika.<ref name="Marko Grčić">Marko Grčić, [http://www.matica.hr/kolo/539/bulcsu-laszlo-u-potrazi-za-savrsenim-jezikom-i-za-apsolutnim-prijevodom-27746/ ''Bulcsú László: U potrazi za savršenim jezikom i za apsolutnim prijevodom''], ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'' 4, 2017., pristupljeno 25. travnja 2018.</ref> Na istoj gimnaziji također predavao je filozofiju, psihologiju i logiku.<ref name="Bojan Marotti"/> U Sinj je išao ''"da bi na izvoru crpao uzorni zapadnohercegovački govor što ga u junačku Cetinsku krajinu izbjeglice izpod osmanlijskog zuluma donieše"''.<ref name="Forum">''[[Slobodna Dalmacija]]'', prilog Forum, ''Strančari niesu za pitanja jezika nadležni'', (razgovor s prof. Bulcsúom, razgovarao Josip Danolić), 8. studenoga 1994., str. 2. − 3.</ref> Kao učenik i asistent [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]] te poznavatelj mnogih jezika, od [[1955.]] godine bio je zaposlen na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]], gdje je do umirovljenja (1993.) i poslije, na različitim katedrama, predavao slavistiku, [[rusistika|rusistiku]], [[opće jezikoslovlje]] i [[informatologija|informatologiju]].<ref>[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=30 Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Povijest − Odsjek za lingvistiku], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> Od [[1964.]] do [[1970.]] godine predavao je slavistiku na sveučilištima u [[SAD]]-u ([[Sveučilište Indiana]],<ref>{{eng oznaka}} [http://webapp1.dlib.indiana.edu/iubot/view?docId=1964-04-24&chunk.id=d1e269&toc.depth=100&toc.id=d1e269&brand=iubot Indiana University: Indiana University Board of Trustees Minutes, 1964]:{{citat2|Appointment of Visiting Faculty Members: 4.(c) Dean Merritt presented recommendations for the following appointments of visiting faculty members: (...) (5) Bulcsu Laszlo as Visiting Assistant Professor in the 1964 Linguistic Institute of the Graduate School for the period June 17 to August 14, 1964, (...)}}, preuzeto 19. lipnja 2013.</ref> [[Sveučilište u Chicagu]], [[Sveučilište Yale]]).<ref name="ffzg.unizg.hr">[http://www.ffzg.unizg.hr/files/004252_2.doc ffzg.unizg.hr: Plan i program poslijediplomskog studija informacijskih znanosti, Zagreb, veljača 2006.], str. 54., preuzeto 19. lipnja 2013.</ref> Doktorirao je [[1986.]] godine na Sveučilištu u Chicagu, kod [[Edward Stankiewicz|Edwarda Stankiewicza]],<ref>[[Marko Tadić (jezikoslovac)|Marko Tadić]], [http://www.matica.hr/vijenac/571/laszlo-je-samo-jedan-25237/ ''Odlazak velikoga jezikoslovca. László je samo jedan''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200224233635/http://www.matica.hr/vijenac/571/laszlo-je-samo-jedan-25237/ |date=24. veljače 2020. }}, ''Vijenac'', br. 571, 21. siječnja 2016., pristupljeno 5. travnja 2020.</ref> s temom ''An Information Science Approach to Slavic Accentology''.<ref name="ffzg.unizg.hr"/><ref>{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20171107012109/http://slavic.uchicago.edu/current-students/laszlo The Department of Slavic Languages and Literatures: Bulcsu Laszlo], uchicago.edu, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 7. studenoga 2017.), pristupljeno 28. lipnja 2021.</ref> Bavio se [[algebarska lingvistika|algebarskom lingvistikom]], bio jedan od pionira [[strojno prevođenje|strojnoga prevođenja]] i inoviranja jezikoslovnih studija; na Zagrebačkom je sveučilištu zasnovao informatiku u humanističkim područjima i među prvima započeo računalnu obradbu hrvatskih tekstova. Među ostalim bavio se [[filologija|filološkim]] tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom [[Asirci|asirske]] [[klinopis]]ne književnosti, pa je preveo s izvornika niz temeljnih spisa drevne [[Mezopotamija|mezopotamske]] književnosti. László je kao pokretačka snaga ''[[Zagrebački lingvistički krug|Zagrebačkoga lingvističkoga kruga]]'' (u početku: ''Krug mladih slavista''<ref name="Babić"/>) presudno utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja. Ustrojio je dvogodišnji studij društveno-humanističke informatike i četverogodišnji studij informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu i bio voditeljem Katedre i pročelnikom Odsjeka.<ref name="ffzg">[http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-13%20Lasic-Lazic%20&%20Laszlo%20&%20Laszlo,%20Konceptualna%20i%20primijenjena%20okosnica%20studija%20informacijskih%20znanosti.pdf Jadranka Lasić-Lazić, Marija László, Bulcsú László, ''Konceptualna i primijenjena okosnica studija informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu'', str. 589.] Pregledni članak, ffzg.hr, preuzeto 20. lipnja 2013.</ref> Od [[1992.]] godine i osnutka Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na Odsjeku za opću lingvistiku do umirovljenja, [[1993.]] godine, bio je njezinim predstojnikom.<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka">[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=30 Povijest Odsjeka], ffzg.hr, preuzeto 11. kolovoza 2015.</ref> Nakon umirovljenja nastavio je honorarno predavati na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije (od [[2000.]] godine Odsjeku za lingvistiku).<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka"/> Bio je predavačem više od šezdeset godina, a posljednji puta predavao je u ljetnome poljeću [[2014.]] godine.<ref name="Bojan Marotti"/> Umro je 4. siječnja 2016. godine u Čabrajima kod Križevaca, a [[urna]] mu je položena na groblju u Križevcima.<ref>[[August Kovačec|Kovačec, August]]. ''Bulcsú László. Čakovec, 9. X. 1922. — Čabraji kod Križevaca, 4. I. 2016.'' // ''Filologija'', br. 65, (2016.), str. 167. - 174., {{Hrčak|id=227210}}, str. 167.</ref> == Stručni rad == [[Slika:Hvalopj'ev_S'ūncu.jpg|mini|desno|200px|Hvalopj'ev S'ūncu]] Lászlóov doprinos oblikovanju hrvatskoga jezika teško je odrediva dosega. Široj je javnosti Lászlóov rad koliko-toliko poznat po zagovoru morfonološkog (tvorbenoga) pravopisa i izgradnji hrvatskoga nazivlja, jer je veliku većinu tuđica (pa i onih grčkoga i latinskoga podrijetla) zamijenio novotvorenicama. Lászlóov je prijedlog za reformu hrvatskoga pravopisa na tragu ''Zagrebačke škole'' (te su propise rabili [[Bogoslav Šulek]], [[Adolfo Veber Tkalčević]], [[August Šenoa]], [[Ante Kovačić]], [[Eugen Kvaternik]]) − no, László je ortografske propise još strože ustrojio. Navest ćemo neke: * jekavizacija "pokrivenoga r" u oblicima koje nije bilo ni u tekstovima Zagrebačke škole (vrieme/vrjemena; trjebati/trieba; potrjeba/upotriebiti; prjedpostavka; prjepisati/priepis; prjenositi/prienos; napried/naprjedak; rjezati/riez; vrjelo; srjeća…) i vraćanje drugih jekavskih oblika koji nisu ušli u sveopću primjenu (niesam, njekoliko, njeki, cjesta, goljem…) * ponešto drugačiji propisi u pojedinim slučajevima − npr. u superlativu: naj bolji, naj veći U ostalim se rješenjima Lászlóov pravopis uglavnom poklapa sa zagrebačkim, od jata do neasimiliranja po zvučnosti (liepo, primjetba, razstaviti, izčupati, žalostna, odpjevati, šestdeset…), ali uz neke preinake (opći, š njom…). Druga je odlika Lászlóova spisateljstva jezična čistoća u kojoj László sustavno zamjenjuje sve riječi strane hrvatskomu jeziku, gdje hrvatski jezik čisti od svih ruskih, srpskih, balkanskih, turskih, i arabskih riječi (pogreb, obrazovanje, ogroman, upečatnjiv, izvini, savez, savrešeno, magarac, boja, baš, čak, tek, barem, čekić, jastuk, čarape, čizme…) i mijenja ih hrvatskim (sprovod, naobrazba, golem, uočljiv, oprosti, svez, dokonalno, tovar, kras, upravo, pače, samo, dajbudi, batić, uzglavlje, bječve, škornje…) isto tako naj je ekstremniji pristup njegovoga čistunstva je mijenjanje latinskoga znanstvenoga nazivlja (matematika, psihologija, biologija, fizika, kemija…) s hrvatskim (oloslovlje, dušoslovlje, živoslovlje, naravoslovlje, lučba…) primjer su njegovi zanimljivi nazivi padeža (nazovnik, rodnik, datnik, tvornik, zovnik, mjestnik, orudnik). Što se tiče gramatike László ovdje vraća se na slovnicu Zagrebačke škole. U instrumentalu možine ili višebroju, kako ga on voli zvati (''Bio sam s liepimi ženami.'', ''Što si to radio s timi uvenutimi cvieti?''... i slično), u genetivu množine na takozvanu "ahkavicu" (''Ima puno raznih ženah.''), te u dativu (''Idem k liepim ženam.''). U ticanju dokazivanja hrvatskosti "korienskoga" pravopisa, sustavno opovrgava sve navodne zablude popularnoga mnijenja o neutemljenosti tradicijskoga "etimoložkoga" načina pisanja u hrvatskoj pravopisnoj povijesti. Na području hrvatskoga strukovnoga nazivlja za informacijske znanosti i druga područja Lászlóov trud tek čeka na priznanje i primjenu. Lászlóov je rad utjecao i na [[Tomislav Ladan|Ladanovo]] jezikotvorstvo, dok ostali vidovi djelatnosti ovoga jezikoznanca, poglavito na polju pravopisanja i jezičnoga purizma, nailaze na teškoće pri ulasku u matricu hrvatskoga jezika. Stjepan Babić ga smatra jednim od najplodnijim, ako ne i najplodnijim rječotvorcem u hrvatskom jeziku.<ref name="Babić"/> László i [[Željko Bujas]] su, [[1959.]] godine, organizirali prvu radionicu o strojnome prevođenju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.<ref>Marko Tadić, [[Dunja Brozović-Rončević]], [[Amir Kapetanović]], [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190624001430/http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf |date=24. lipnja 2019. }}, (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., str. 31.</ref> == Djela, članci i prijevodi== * ''Strojno prevođenje i statistika u jeziku'' (1959.), članak, ''Naše teme'', (6), 105–298., (suautor Svetozar Petrović).<ref>Marko Tadić, Dunja Brozović-Rončević, Amir Kapetanović, [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190624001430/http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf |date=24. lipnja 2019. }}, (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., [[fusnota]] 35, str. 86.</ref> * ''Broj u jeziku'' (Naše teme, 6/1959, Zagreb (pretisak u SOL 10/1990) (SOL: Lingvistički časopis), članak. * ''Strojno prevođenje i naši neposredni zadaci'', ''[[Jezik (časopis)|Jezik]]'' 4/X, (1962./63.), str. 117. − 121. (suautor [[Božidar Finka]])<ref>''Bibliografije radova znanstvenih radnika Zavoda za jezik'' // ''Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje'', sv. 4 - 5, br. 1, 1979., str. 253. - 259., {{Hrčak|id=103007}}, str. 256., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> * ''Rješavanje jezičnih pitanja u odostražnom rječniku'', ''Jezik'' 4/XIV, (1966.), str. 115. − 128., članak, (suautor Božidar Finka)<ref>{{pol oznaka}} [http://postjugo.filg.uj.edu.pl/ndh.pdf Maciej Czerwiński, ''Język propagandy w Niezależnym Państwie Chorwackim. Próba charakterystyki'', fusnota 20, str. 79.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201222026/http://postjugo.filg.uj.edu.pl/ndh.pdf |date=1. veljače 2014. }}, ''Socjolingwistyka'' XIX, 2005., preuzeto 22. lipnja 2013.</ref> * ''Enûma eliš = (kada se gore...): spjev o stvaranju svijeta: pohvala Marduku''. Književna smotra: časopis za svjetsku književnost. God. 8 (1976.), br.26./27.; str. 5. − 20. * ''An information science approach to Slavic accentology'', University of Chicago, Department of Slavic Languages and Literatures, (1986.). knjiga.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.worldcat.org/wcidentities/lccn-n90-644158 worldcat.org: László, Bulcsú 1922-], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://books.google.com/books/about/An_Information_Science_Approach_to_Slavi.html?id=aXgCHAAACAAJ&redir_esc=y books.google.com: An Information Science Approach to Slavic Accentology], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> * ''Sitnice mudroslovne'', Filozofska istraživanja (br. 30., god. 9. (1989.), sv. 3., str. 973. − 978.), članak. * ''Što bi bilo da nije bilo'', list ''Start'' od 23. lipnja 1990.<ref>Marotti, Bojan. ''Rječnik hrvatskoga filozofskoga nazivlja'' // ''Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=5340 sv.35., br. 1 - 2 (69 – 70), (2009.)], str. 123. – 180., fusnota 46 na str. 144., {{Hrčak|id=99852}}, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> * ''Informacijske znanosti i znanje'' (1990.) Zbornik (članak, ''Neka pitanja strojnoga razumijevanja prirodnoga jezika'') * ''Mušnammir gimillu = (L'učāru cijelosti…): Hvalopj'ev S'ūncu'', članak, Croatian "Indias" = Hrvatske "Indije"; Most = The bridge: a journal of Croatian literature. (1990.), sv. 4., str. 39. − 62. * ''Obrada jezika i prikaz znanja'' (1993.) Zbornik, ur. [[Slavko Tkalac]], [[Miroslav Tuđman]], (članak, ''Pabirci redničnoga i obavjèstnîčkôga pojmovlja oko razumnih sustava'')<ref name="mzos.hr">[http://mzos.hr/svibor/5/11/193/rad_h.htm Ministarstvo znanosti i tehnologije: SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH], preuzeto 18. lipnja 2013.</ref> * ''Dvije pjesme: (Bez naslova)'', Heinrich Heine, prijepjev Književna smotra 26(1994.), br. 91, str. 142. * ''M’ājka Mat’ijāševa'', János Arany, Književna smotra, 26(1994.), br. 91, str. 143. − 146. * ''Uzprhao paun'', Endre Ady, prijepjev, Književna smotra, 26(1994), br. 91, str. 147-148.<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Casopisi/Knjizevna_smotra/Knjizevna_smotra_bibliografija.pdf Bibliografija “Književne smotre” od broja 1 do broja 149], ''Književna smotra'', Godište XL / 2008., broj 150 (4), str. 7., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> * ''Tvorbeni pravopis'' (1994.), članak, ''Dometi'', br. 11.<ref name="mzos.hr"/> * ''Desetosamoglasnički sustav međimurskoga govora'', (1994.), članak, ''Kaj'', br. 2. − 3.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/34624 Đuro Blažeka: Međimurski interdijalekt], Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007.), str. 1–18., str. 17., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref><ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/35588 Đuro Blažeka: Odnos međimurskog dijalekta i susjednih slovenskih dijalekata, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, br. 18, 2007., str. 151. - 166.], str. 164., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref><ref>[http://bib.irb.hr/datoteka/506775.Dijalektoloka_grafija_i_metode_njezina_pribliavanja_studentima.pdf Učitelj, Godišnjak Visoke učiteljske škole u Čakovcu 2., Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Čakovec, 2002., str. 15.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210215015922/http://bib.irb.hr/datoteka/506775.Dijalektoloka_grafija_i_metode_njezina_pribliavanja_studentima.pdf |date=15. veljače 2021. }}, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> * ''Uz prievod Puškinova Spomenika'' (1994.), članak, ''Književna smotra'', br. 91.<ref name="mzos.hr"/> * ''Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja''<ref>[https://web.archive.org/web/20130527161022/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja], (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. svibnja 2013.), preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (1994.) * ''Jezik hrvatski u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti'' (1996.) Zbornik "Hrvatski uspjeh kroz zajedništvo", dio V., str. 5. − 7., INTERCON Zagreb. * '''Sedam priep'ieva'' (1996.), članak, Književna smotra, 28. (1996.), 99(1), str. 63. − 64. * ''Jezik i komunikacija: zbornik radova'', (1996.) (članak, ''Općitbena bilježitost pri odredbi srbštine i hrvatštine'')<ref name="hrcak">[https://hrcak.srce.hr/clanak/15300 Mate Kapović, ''Nove duljine u hrvatskom jeziku (nakon općeslavenskoga razdoblja)'', ''Filologija'', br. 44., listopad, 2005., str. 61.], preuzeto 16. lipnja 2013.</ref> * ''Bilježka o književnome naglasku hrvatskome'' // ''Suvremena lingvistika'', sv. 41./42., br. 1-2, str. 333. − 391. (1996.), članak. * ''Prvici'' (1997.) poglavlje u ''Hrvatski jezikovnik i savjetovnik'' / Ivan Branko Šamija<ref>[http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=L%E1szl%F3%20Bulcs%FA Knjižnice Filozofskog fakulteta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140901040432/http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=L%E1szl%F3%20Bulcs%FA |date=1. rujna 2014. }}, katalog, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> (radi se o prijevodu nazivâ kemijskih elemenata (prvika) na hrvatski jezik) * ''Ilijada: svitak prvi'', Književna smotra. - 28 (1996.), 100(2), str. 167. − 172., (1997.), prijevod s Homerova grčkoga na hrvatski jezik. * ''Šammu ša libbi.'' // Trava od srca: hrvatske Indije II., Hrvatsko filološko društvo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2000., str. 7. − 51., (članak)<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hrvatske%20indije%203%20za%20web.pdf Hrvatske Indije 3, (ur. Zdravka Matišić) Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb 2010., str. 18.], preuzeto 21. lipnja 2013.</ref> * ''I tako se kola kretoše koturati nizbrdo''<ref>{{Citiranje www |naslov=I tako se kola kretoše koturati nizbrdo |url=http://www.matica.hr/Vijenac/Vij185.nsf/AllWebDocs/nizbrdo |autor=Bulcsú László |izdavač=[[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 185., 5. travnja 2001. |preuzeto=20. listopada 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120928080726/http://www.matica.hr/Vijenac/Vij185.nsf/AllWebDocs/nizbrdo |archivedate=28. rujna 2012.}}</ref> (2001.) članak * ''Pjesme, bajke, drame'', Aleksandar Sergejevič Puškin, (2002.) priredio Ivan Babić (Bulcsú László preveo je pjesmu ''Я памятник себе воздвиг нерукотворный…'' ''Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan…'')<ref>[http://www.unizd.hr/portals/8/radovi/Tatjana%20Tolstoj%20i%20cudovisnost.pdf Miranda Levanat-Peričić, Tipologija čudovišnosti i razine hibridizacije u distopijskoj menipeji ''Kis'' Tatjane Tolstoj (postkolonijalna interpretacija)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202180937/http://www.unizd.hr/portals/8/radovi/Tatjana%20Tolstoj%20i%20cudovisnost.pdf |date=2. veljače 2014. }}, unizd.hr, fusnota 12 na str. 23. i str. 26., pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> * ''Iz glasoslovlja opće međimurštine: listek na preštimano voredničtvo'' (2002.) članak, ''Kaj: časopis za kulturu i prosvjetu'', god. 35., br. 1/2, str. 61. − 90.<ref>[http://krapina.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Laszlo%2c+Bulcsu&xm0=1&nbf=1&selectedId=862000471 Katalog Gradske knjižnice Krapina: Iz glasoslovlja opće međimurštine : listek na preštimano voredničtvo / Bulczu Laszlo], preuzeto 20. lipnja 2013.</ref> * ''Croato-Hungarica: uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza.'', (2002.), ur. Milka Jauk-Pinhak, Gy. Csaba Kiss, István Nyomárkay. Zagreb: Katedra za hungarologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Matica hrvatska, (članak, ''Asbóthova prosudba Rešetārove slovnicē s'rbskōga (hrvātskōga) jezika'', str. 229. − 251.)<ref name="hrcak"/> * ''Hrvatski ili hrvacki pravopis?'' (2004.), članak. * ''Sporenje oko pokrivenoga r.'' // ''Fokus'', 6. svibnja 2005., str. 34.<ref name="ffzg.unizg.hr"/> * ''[[Tuđ'inština u jeziku hrvātskōme]]''<ref>[http://studialexicographica.lzmk.hr/sl/article/view/8 Tuđinština u jeziku hrvatskome], studialexicographica.lzmk.hr, preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (2004.) članak (suautor [[Damir Boras]]) * ''Te snīvāše pĕv, što neodzvāńān bī'', Književna smotra. - {{ISSN|0455-0463}}. - 41 (2009.), 3(153), str. 137. − 143. * ''Silazak Ištarin. Prěvod ur'ēđenōga orječja klinop'isnōga akk'adskōga pėsmotvora'' // Hrvatske Indije 3, (ur. Zdravka Matišić) Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb, 2010., str. 9. − 18.<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hrvatske%20indije%203%20za%20web.pdf Hrvatske Indije 3, ur. Zdravka Matišić, Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb, 2010., str. 9. − 18.], preuzeto 21. lipnja 2013.</ref> * ''[[Hvalopj'ev S'ūncu|Hvalopj'ev S'ūncu: Akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu]]'', Odjel za orijetnalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb, 2012., knjiga.<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hvalopjev%20suncu%20-%20za%20web.pdf hfiloloskod.hr: ''Hvalopj'ev S'ūncu: Akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu''], preuzeto 18. lipnja 2013.</ref> * ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', (2012.) priredio i pogovor napisao [[Fikret Cacan]],<ref>[http://www.matica.hr/knjige/849/ matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191020095140/http://www.matica.hr/knjige/849/ |date=20. listopada 2019. }}, preuzeto 17. lipnja 2013.</ref> (Bulcsú László preveo je pjesmu ''Я памятник себе воздвиг нерукотворный...'' ''Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan...'')<ref>[http://www.matica.hr/media/knjige/izabrane-pjesme-849/pdf/sadrzaj.pdf matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', Kazalo, str. 216.], preuzeto 17. lipnja 2013.</ref> == Nagrade i počasti == * Bio je počasnim članom Matice Hrvatske u Varaždinu te članom Akademskoga korpusa Mađarske akademije znanosti.<ref name="program">[https://web.archive.org/web/20160309002105/https://www.scribd.com/doc/150461025/016418-1 Program Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike], str. 124., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 9. ožujka 2016.), pristupljeno 5. travnja 2020.</ref> * Bio je počasnim predsjednikom Hrvatskog društva za jezične tehnologije.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304114215/http://www.hnk.ffzg.hr/hdjt/tijela.html Hrvatsko društvo za jezične tehnologije. Tijela], hnk.ffzg.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 4. ožujka 2016.), pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> * [[1993.]]: [[Nagrada Dr. Ivan Šreter]] * [[1994.]]: Povelja Filozofskoga fakulteta.<ref name="Bojan Marotti-607">Marotti, Bojan. ''Bulcsú László (1922. – 2016.)'' // ''Croatica et Slavica Iadertina'', sv. 12/2, br. 12, (2016.), str. 605. - 617., {{Hrčak|id=263271}}, str. 607.</ref> * [[2000.]]: Primljen je za člana opće zajednice Mađarske akademije znanosti.<ref name="Bojan Marotti-607"/> == Spomen == * [[2017.]]: Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Hrvatsko filološko društvo priredili su znanstveni skup posvećen Bulcsúu Lászlόu (uz 95. obljetnicu rođenja), Dani Bulcsúa Lászlóa. Godine 2020. objavljen je zbornik radova s toga skupa, ''Lučar cijelosti: zbornik radova posvećen 95. rođendanu Bulcsúa Lászlόa''.<ref>[https://www.matica.hr/knjige/lucar-cijelosti-1326/ ''Knjige. Lučar cijelosti. Zbornik radova posvećen 95. rođendanu prof. dr. sc. Bulcsúa Lászlόa''], matica.hr, pristupljeno 24. lipnja 2021.</ref> * [[2017.]]: [[Hrvatsko filološko društvo]] utemeljilo je i dodjeljuje [[Nagrada "Bulcsú László"|Nagradu "Bulcsú László"]] za [[Filologija|filologiju]].<ref name="prigorski">[https://prigorski.hr/povodu-95-obljetnice-rodenja-krizevcima-odrzan-znanstveni-skup-bulcsuu-laszl%CF%8Cu/ ''U povodu 95. obljetnice rođenja u Križevcima održan znanstveni skup o Bulcsúu Lászlόu''], prigorski.hr, 10. listopada 2017., pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> koja se dodjeljuje na Danima Bulcsúa Lászlóa. * [[2020.]]: Dne 4. srpnja, u Čakovcu, u Ulici kralja Tomislava 26, otkrivena je spomen-ploča na rodnoj kući profesora Bulcsúa Lászlόa. Spomen-ploču postavilo je Hrvatsko filološko društvo i Ogranak Matice hrvatske u Križevcima.<ref>Martina Rebić, [https://mh-krizevci.hr/2020/07/04/najava-otkrivanje-spomen-ploce-na-rodnoj-kuci-bulcsua-laszl%CF%8Ca/ Otkrivanje spomen-ploče na rodnoj kući Bulcsúa Lászlόa], mh-krizevci.hr, 4. srpnja 2020., pristupljeno 1. studenoga 2020.</ref> == Ostalo == * Bio je olimpijski plivački reprezentativac (kandidat 1948. godine za [[XIV. Olimpijske igre – London 1948.|OI u Londonu]]) i hrvatski rekorder u klasičnome [[plivanje|plivanju]] leptirovim načinom.<ref name="Forum"/><ref name="program"/> * Smatra se da je u [[1960-ih|1960-ima]] upravo on izmislio riječ ''sažetak''.<ref>{{eng oznaka}} [http://end.translatum.gr/wiki/sažetak sažetak], end.translatum.gr, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref> == Bilješke == #{{fusd|1}}Vlastito mu je ime Bulcsú, a prezime László. Potpisivao se na mađarski način kao László Bulcsú.<ref name="Marko Grčić"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20130527161022/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm Englezko-hrvatski ''Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja''], sročio Zdenko Škiljan po članku prof. dr. Bulcsú Lászla ''Pabirci redničnoga i obavjèstnîčnôga pojmovlja oko razumnih sustava'', Zagreb, lipnja 1994. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. svibnja 2013.) * Bulcsú László i Damir Boras, [http://studialexicographica.lzmk.hr/sl/article/view/8 ''Tuđ'inština u jeziku hrvātskōme''] // ''[[Studia lexicographica]]'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=9052 god 1. (2007.), br. 1. (1)], str. 27. − 52. * Bulcsú László, ''Bilježka o književnome naglasku hrvatskome'', // ''[[Suvremena lingvistika]]'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2163 sv. 41. - 42., br. 1 - 2, (1996.)], str. 333. – 391. {{Hrčak|id=38191}} * [http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hvalopjev%20suncu%20-%20za%20web.pdf ''Hvalopjev suncu: prijepjev sumerskih i mezopotamskih tekstova''] * [http://www.matica.hr/kolo/539/r/tema-broja-bulcsu-laszlo-uz-95-obljetnicu-rodjenja-1922-2016/ ''Tema broja: Bulcsú László ‒ uz 95. obljetnicu rođenja (1922.-2016.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180429043846/http://www.matica.hr/kolo/539/r/tema-broja-bulcsu-laszlo-uz-95-obljetnicu-rodjenja-1922-2016/ |date=29. travnja 2018. }}, ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'' 4, 2017. * Marko Tadić, ''U spomen Bulcsú László 9. listopada 1922. – 4. siječnja 2016.'', // ''[[Jezik (časopis)|Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika]]'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=14140 sv. 63, br. 1, (2016.)], str. 1. – 6. {{Hrčak|id=258795}} {{GLAVNIRASPORED:László, Bulcsú}} [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski filolozi]] [[Kategorija:Životopisi, Čakovec]] [[Kategorija:Mađari u Hrvatskoj]] 6jj7og9znhupvkluzd5rovefd84jzh6 0 14331 7578162 7407271 2026-08-15T23:28:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578162 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Bozen |izvorno ime= Bolzano |regija= Trentino-Južni Tirol |pokrajina = Bolzano |slika grba = ITA Bolzano COA.svg |karta = |kratica regije= TAA |kratica pokrajine = BZ |širina-stupnjevi = 46 |širina-minute= 30 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 11 |dužina-minute= 21 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 118 |mappaY = 24 |poštanski broj = 39100 |pozivni broj = 0471 |istat = 021008 |zaštitnik = - |stranica= [http://www.comune.bolzano.it Bolzano] (talijanski) i [http://www.gemeinde.bozen.it Bozen] (njemački) }} '''Bolzano/Bozen''' (''[[njemački]]'' Bozen, ''[[talijanski]]'' Bolzano, ''[[ladinski]]'' Bulsan/Balsan, ''[[hrvatski]] također'' Bocen) je glavni grad autonomne pokrajine [[Južni Tirol]], i najveći [[grad]] u kraju po broju stanovnika. [[Italija]] je [[1919.]] godine po tajnom ugovoru s [[UK|Velikom Britanijom]] iz 1915. godine anektirala Bozen. Bozen, kao grad s 97.332 stanovnika ([[2003.]]), danas predstavlja administrativno, gospodarsko i kulturno središte Južnog Tirola sa [[sveučilište]]m, europskom akademijom, zračnom lukom, kazalištem i muzejem arheologije [[Ledeni čovjek|Ötzi]]a (poznatog očuvanog tijela čovjeka iz [[Ledeno doba|ledenog doba]]). == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1811.|10325 |1837.|10499 |1869.|14941 |1880.|17441 |1890.|19242 |1900.|23521 |1910.|30424 |1921.|32679 |1931.|37351 |1936.|45505 |1951.|70898 |1961.|88799 |1971.|105757 |1981.|105180 |1991.|98158 |2001.|94989 |2011.|102575 |2021.|106601 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Trentinu-Južnom Tirolu]] [[Kategorija:Autonomna pokrajina Bocen]] rbt6du69sai3adwnnhiadj83v3vqy3p 0 14468 7577968 7568067 2026-08-15T14:33:36Z Damir Blazevic 369653 /* */ Promjenio ime predsjednika vijeća u Danir Blažević 7577968 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Buzet |vrsta = naselje i grad |grb = Buzet (grb).gif |članak o grbu = [[grb Buzeta]] |zastava = Zastava Buzeta.svg |slika = Buzet Istria.jpg |opis slike = Stari grad Buzet |županija = {{Z+X|ISŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Damir Kajin]] |gradsko vijeće = 13 |predsjednik vijeća = Damir Blažević |naselja = [[#Gradska naselja|54 gradska naselja]] |površina = 169 |površina uža = 6,7 |visina = |z. širina = 45.41 |z. dužina = 13.97 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5999 |stanovništvo uže = 2339 |svetac = [[Sveti Juraj]] |dan = Subotina - prva subota nakon [[8. Rujna]] (ako 8. rujna pada u nedjelju, Subotina se slavi dan prije)<ref>[http://www.buzet.hr/images/uploads/files/Statut_Grada_Buzeta_-_pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni_tekst_2017.pdf Statut Grada Buzeta], "Službene novine Grada Buzeta", broj 7/17.</ref> |etnik = |ktetik = |pošta = 52420 Buzet |pozivni broj = +385 (0)52 |autooznaka = <tt>PU</tt> |web = {{URL|https://buzet.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Buzet_Croatia.jpg|mini|298px|Buzet, panorama]] '''Buzet''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Pinguente'', stariji [[hrvatski jezik|hrv.]] [[čakavsko narječje|čak.]] ''Blzet''<ref name="ZČ">[[Zvane Črnja]], ''Eseji'', Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., {{ISBN|86-385-0070-X}}, str. 109., [str. 108. – 112.], {{NSK-zapis|id=000388165}} {{Citat|Pula se zvala Pul kada se Buzet zvao Blzet, Boljun Bolun, Momjan Mumlan, Oprtalj Oprtl, Vodnjan Vodnan i tako dalje.|str. 109.}}</ref>) grad je u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]] u zapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smješten je u dolini rijeke [[Mirna|Mirne]], na području koje se po njemu naziva [[Buzeština]].<ref name="ielzmk">[https://istra.lzmk.hr/clanak/445 Natuknica Buzeština na Istarskoj enciklopediji, ''istra.lzmk.hr''] (pristupljeno: 20. rujna 2019.)</ref> Područje Grada graniči s [[Gradska općina Kopar|Gradskom općinom Kopar]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. Buzet je poznat kao ''grad [[Gomoljače|tartufa]]''<ref name="O Buzetu">[http://www.buzet.hr/index.php?id=41 O Buzetu], buzet.hr</ref> i kao prijestolnica [[automobilizam u Hrvatskoj|hrvatskog automobilizma]]. Stariji nazivi za stanovnike su ''Blzećani'', ''Blzešćani''. ==Gradska naselja== Gradu Buzetu pripada 70 naselja (stanje [[2006.]]):<ref name="O Buzetu"/> {| |- | valign="top"| * [[Baredine (Buzet)|Baredine]] (tal. ''Baredine'') * [[Bartolići]] (''Sovischine'') * [[Barušići (Buzet)|Barušići]] (''Barussici'') * [[Benčići (Buzet)|Benčići]] (''Bencici'') * [[Blatna Vas]] (''Blàtina'') * [[Brnobići (Buzet)|Brnobići]] (''Bernobici'') * Buzet (''Pinguente'') * [[Cunj]] (''Zugni'') * [[Čiritež]] (''Cirités'') * [[Črnica]] (''Cernizza Pinguentina'') * [[Duričići]] (''Duricici'') * [[Erkovčići]] (''Ercaucici'') * [[Forčići]] (''Forsici'') * [[Gornja Nugla]] (''Nugla di sopra'') * [[Hum (Buzet)|Hum]] (''Colmo'') * [[Juradi]] (''Giuradi'') * [[Juričići]] (''Iuricici'') * [[Kajini]] (''Caini'') * [[Klarići]] (''Clarici'') * [[Kodolje]] * [[Kompanj]] (''Compagni'') * [[Kosoriga]] (''Cossoriga'') * [[Kotli]] (''Cottole'') * [[Kras (Buzet)|Kras]] (''Carse'') * [[Krbavčići]] (''Carbocici'') | valign="top"| * [[Krkuž]] (''Chercus'') * [[Krti]] (''Cherti'') * [[Krušvari]] (''Crusvari'') * [[Mala Huba]] (''Malacuba'') * [[Mali Mlun]] (''Milino Piccolo'') * [[Marčenegla]] (''Marcenigla'') * [[Marinci (Buzet)|Marinci]] (''Marinzi'') * [[Martinci]] (''Martinzi'') * [[Medveje]] (''Medea'') * [[Negnar]] (''Negnari'') * [[Paladini]] (''Paladini'') * [[Pengari]] (''Pengari'') * [[Peničići]] (''Penicici'') * [[Perci (Buzet)|Perci]] (''Perzi'') * [[Počekaji]] (''Pocecai'') * [[Podrebar (Buzet)|Podrebar]] (''Sotto la Rupe'') * [[Podkuk]] (''Piedicucco'') * [[Pračana]] (''Brazzana'') * [[Prodani]] (''Prodani di Pinguente'') * [[Račice]] (''Racizze'') * [[Račički Brijeg]] (''Castel Racizze'') * [[Rim (Buzet)|Rim]] (''Roma'') * [[Rimnjak]] (''Rimignacco'') | valign="top"| * [[Roč]] (''Rozzo'') * [[Ročko Polje]] (''Poglie di Rozzo'') * [[Salež]] (''Salise'') * [[Selca (Buzet)|Selca]] (''Selsa'') * [[Seljaci]] (''Segliazzi'') * [[Senj (Buzet)|Senj]] (''Segnacco'') * [[Sirotići]] (''Sirotici'') * [[Sovinjak]] (''Sovignacco'') * [[Sovinjska Brda]] (''Berda di Sovignacco'') * [[Sovinjsko Polje]] (''Poglie di Sovignacco'') * [[Stanica Roč]] (''Stazione Rozzo'') * [[Strana]] (''Strana'') * [[Sušići]] (''Sussici'') * [[Sveti Donat (Buzet)|Sveti Donat]] (''Casa San Donato'') * [[Sveti Ivan (Buzet)|Sveti Ivan]] (''San Giovanni'') * [[Sveti Martin (Buzet)|Sveti Martin]] (''San Martino Pinguentino'') * [[Šćulci]] (''Schiulzi'') * [[Škuljari]] (''Scuiari'') * [[Štrped]] (''Sterpeto'') * [[Veli Mlun]] (''Milino Grande'') * [[Vrh (Buzet)|Vrh]] (''Vetta'') * [[Žonti]] (''Zonti'') |} == Zemljopis == Gradsko područje Buzeta smješteno je u najsjevernijem unutrašnjem dijelu [[Istra|Istre]], na prostoru između tri velika gradska središta: [[Rijeka|Rijeke]], [[Trst]]a i [[Pula|Pule]].<ref name="O Buzetu"/> Graniči s [[Slovenija|Republikom Slovenijom]] ([[Gradska općina Kopar]]), općinama [[Motovun]]om, [[Oprtalj]]em, [[Lanišće]]m, [[Lupoglav]]om i [[Cerovlje]]m te [[Pazin|Gradom Pazinom]]. Ukupna je površina grada 165&nbsp;km². Područje Buzeštine je vrlo raznoliko, a nadmorska se visina kreće od 10 do preko 1000 m te je stoga i [[klima]]tska raznolikost velika, od [[Mediteranska klima|mediteranske klime]] u dolini rijeke [[Mirna|Mirne]] do [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]] u planinskom dijelu [[Ćićarija|Ćićarije]].<ref name="O Buzetu"/> Stari grad Buzet nalazi se na 150 m visokom brdu iznad doline rijeke Mirne, dok se noviji dio grada, tzv. Fontana, razvija u podnožju brda.<ref name="O Buzetu"/> Buzet je [[Državna cesta D201|državnom cestom D201]] povezan s graničnim prijelazom [[Požane]]. Kroz grad prolazi i [[državna cesta D44]]. == Povijest == U brončano doba u ove krajeve doseljavaju [[Histri]]. Rimljani vladaju od 177. do 476. godine. Buzećani su božici Augusti koja je zaštitila grad Pinquentum (Buzet) od kuge podigli ploču, jer je kuga poharala ove krajeve, ali je zaobišla Pinquentum. Poslije Rimljana vladaju Bizantinci, a u 7. stoljeću doseljavaju se Hrvati i Slovenci. Franci vladaju od 8. stoljeća. Akvilejski patrijarh gospodar je ovih krajeva do 1421., nakon čega vladaju Mlečani sve do propasti 1797. godine. Poslije Mletaka dolazi Habsburška Monarhija, Napoleonova Francuska, pa opet Habsburška Monarhija. Preorganizacijom Monarhije dolazi u austrijski dio. U okviru narodnog preporoda provodila se borba za ravnopravnost hrvatskog naroda s drugim narodima.<ref name="TZ Buzet">[https://www.tz-buzet.hr/hr/o-buzetu/o-nama/povijest-buzeta Turistička zajednica Grada Buzeta] ''Povijest Buzeta'' (pristupljeno 26. ožujka 2020.)</ref> U Buzetu je svibnja 1887. izabran Fran Flego za načelnika općine. Buzetska je općina bila prva općina na poluotoku Istri koja je dobila Hrvata za gradonačelnika.<ref name="Jakovljević">[http://hrcak.srce.hr/70524 Arhivski vjesnik, No.33. studenoga 1989.. Božo Jakovljević: Izlaganje sa skupa ''Vinko Šepić'']</ref> Sljedeće 1888. odlukom općine [[hrvatski jezik]] postao je službenim u općinskim uredima.<ref name="Jakovljević"/> Koncem listopada 1890. otvorena je u Buzetu prva hrvatska škola.<ref name="Jakovljević"/> == Stanovništvo == Grad Buzet imao je [[2001.]] 6.059 stanovnika. Po naseljima: {| |- | valign="top"| * Baredine - 34 * Bartolići - 54 * Barušići - 101 * Benčići - 0 * Blatna Vas - 8 * Brnobići - 59 * Buzet - 1.721 * Cunj - 17 * Čiritež - 76 * Črnica - 37 * Duričići - 4 * Erkovčići - 41 * Forčići - 27 * Gornja Nugla - 79 * Hum - 17 * Juradi - 69 * Juričići - 109 * Kajini - 15 * Klarići - 45 * Kompanj - 36 * Kosoriga - 28 * Kotli - 1 * Kras - 21 * Krbavčići - 57 | valign="top"| * Krkuž - 13 * Krti - 74 * Krušvari - 80 * Mala Huba - 55 * Mali Mlun - 55 * Marčenegla - 111 * Marinci - 66 * Martinci - 22 * Medveje - 32 * Negnar - 24 * Paladini - 58 * Pengari - 20 * Peničići - 44 * Perci - 58 * Počekaji - 35 * Podkuk - 1 * Podrebar - 17 * Pračana - 95 * Prodani - 78 * Račice - 23 * Račički Brijeg - 48 * Rim - 26 * Rimnjak - 28 | valign="top"| * Roč - 146 * Ročko Polje - 186 * Salež - 17 * Selca - 54 * Seljaci - 23 * Senj - 34 * Sirotići - 18 * Sovinjak - 27 * Sovinjska Brda - 35 * Sovinjsko Polje - 27 * Stanica Roč - 76 * Strana - 49 * Sušići - 10 * Sveti Donat - 77 * Sveti Ivan - 198 * Sveti Martin - 798 * Šćulci - 43 * Škuljari - 53 * Štrped - 177 * Ugrini - 60 * Veli Mlun - 59 * Vrh - 117 * Žonti - 56 |} === Nacionalni sastav 2001. === * [[Hrvati]] - 5.134 (84,73%) * [[Bošnjaci]] - 107 (1,77%) * [[Slovenci]] - 66 (1,09%) * [[Talijani]] - 49 (0,81%) * [[Srbi]] - 35 (0,58%) * ostali - 79 (1,30%) * neopredijeljeni - 565 (9,32%) * nepoznato - 24 (0,40%) {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Buzet |p1857=7525 |p1869=8158 |p1880=9250 |p1890=9804 |p1900=10686 |p1910=11562 |p1921=12984 |p1931=10496 |p1948=9521 |p1953=8838 |p1961=7088 |p1971=5895 |p1981=6168 |p1991=6295 |p2001=6059 |p2011=6133 |p2021=5999 |napomena=Nastao iz stare općine Buzet. U 1921. sadrži dio podataka općine Lanišće, a u 1857., 1869. 1921. i 1931. dio podataka je sadržan u općini Oprtalj. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Buzet |p1857=422 |p1869=458 |p1880=545 |p1890=565 |p1900=590 |p1910=571 |p1921=2853 |p1931=2638 |p1948=709 |p1953=614 |p1961=651 |p1971=853 |p1981=1742 |p1991=1854 |p2001=1721 |p2011=1679 |p2021=2339 |napomena=U 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Cunj, Kajini, Krbavčići, Mala Huba, Perci, Počekaji, Selca, Strana, Sveti Ivan, Sveti Martin i Štrped. U 1931. sadrži podatke za naselja Mali Mlun i Veli Mlun. U 2001. povećano za područje naselja Fontana, za koje sadrži podatke od 1880. do 1991. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u naselju Sveti Ivan. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}[[Datoteka:Kolodvor Buzet.jpg|mini|280px|Zgrada kolodvora u Buzetu na pruzi Divača-Pula]] == Poznate osobe == * [[Fran Flego]], prvi hrvatski načelnik u Istri, utemeljitelj [[Narodna stranka|Narodne stranke]] u Buzetu * [[Antonio Grossich]], liječnik i političar * [[Miroslav Sinčić]], književnik, novinar i nakladnik * [[Stjepan Konzul Istranin]], pisac i prevoditelj * [[Dragovan Šepić]], povjesničar i pravnik * [[August Arsen Vivoda]], antifašist i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj]] * [[Aljoša Vučković]], glumac * [[Jacques Moderne]], renesansni tiskar * [[Slavko Zlatić]], skladatelj * [[Maksim Romić]], šahist * [[Vinko Šepić]], hrv. preporoditelj, višegodišnji učitelj u Buzetu i ravnatelj škole * [[Vladimir Pernić]], književnik, novinar i društveni i kulturni djelatnik * [[Hugo Gjanković]], hrv. liječnik kirurg i ginekolog * [[Igor Bogović]], hrv. automobilist * [[Alen Prodan]], hrv. automobilist * [[Sanjin Prodan]], hrv. automobilist * [[Ivan Šverko|Ivan Đani Šverko]], hrv. automobilist * [[Viliam Prodan]], hrv. automobilist == Spomenici i znamenitosti == * Župna crkva Uznesenja Marijina * crkva svetog Jurja * gradska vrata * [[Kostel (Buzet)|Kostel]] (Kosmati grad, Petrapilosa) == Obrazovanje == * Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja" * Srednja škola Buzet * Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda" == Kultura == * katedra [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]] * [[buzetski dijalekt]] * [[Spomen dom Ivana Đanija Šverka]] * [[Susret vlasnika automobila Fićo i Abarth]], manifestacija u spomen na Ivana Đanija Šverka, Buzećana koji je obilježio povijest auto športa<ref>[https://www.glasistre.hr/istra/jubilarni-5-susret-vlasnika-automobila-fico-i-abarth-kao-sjecanje-na-buzecana-koji-je-obiljezio-povijest-auto-sporta-605158 Glas Istre] Gordana Čalić Šverko: ''Jubilarni 5. susret vlasnika automobila Fićo i Abarth kao sjećanje na Buzećana koji je obilježio povijest auto sporta'' 17. studenoga 2019. (pristupljeno 18. studenoga 2019.)</ref> == Šport == * [[AK Buzet]], automobilizam * [[AK Buzet Autosport]], automobilizam * Biciklistički klub Buzet * [[Boćarski klub Trio Buzet]], koji djeluje u mjesnom odboru Štrped bio je prvak Europe * [[Buzetski dani]], europsko prvenstvo brdskih auto utrka * Enduro motocross klub Buzet * Golf klub Buzet * [[NK Buzet|Nogometni klub Buzet]] * [[RK Buzet|Rukometni klub Buzet]] * Klub slobodnog letenja "Tići" == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Buzet (Croatia)}} * [http://www.buzet.hr Stranice grada Buzeta] * [http://www.tz-buzet.hr/ TZ grada Buzeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220316060610/https://tz-buzet.hr/ |date=16. ožujka 2022. }} {{hr icon}}{{eng oznaka}}{{it icon}}{{de icon}} * [https://web.archive.org/web/20120213170024/http://www.os-vgrzalja-buzet.skole.hr/ Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja" Buzet] * [https://web.archive.org/web/20120419210831/http://www.ss-buzet.skole.hr/ Srednja škola Buzet] * [http://www.poubuzet.hr/ Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda"] {{Mrva-grad-hrv}} {{GiO IŽ}} {{Gradska naselja u sastavu grada Buzet}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Buzet| ]] [[Kategorija:Gradovi u Istarskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Buzeta| ]] nhf40g2xyz8t8evw5enhokce39m4wcx 7577998 7577968 2026-08-15T15:42:33Z Damir Blazevic 369653 /* */ Pravopis predsjednik u Predsjednik 7577998 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Buzet |vrsta = naselje i grad |grb = Buzet (grb).gif |članak o grbu = [[grb Buzeta]] |zastava = Zastava Buzeta.svg |slika = Buzet Istria.jpg |opis slike = Stari grad Buzet |županija = {{Z+X|ISŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Damir Kajin]] |gradsko vijeće = 13 |Predsjednik vijeća = Damir Blažević |naselja = [[#Gradska naselja|54 gradska naselja]] |površina = 169 |površina uža = 6,7 |visina = |z. širina = 45.41 |z. dužina = 13.97 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5999 |stanovništvo uže = 2339 |svetac = [[Sveti Juraj]] |dan = Subotina - prva subota nakon [[8. Rujna]] (ako 8. rujna pada u nedjelju, Subotina se slavi dan prije)<ref>[http://www.buzet.hr/images/uploads/files/Statut_Grada_Buzeta_-_pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni_tekst_2017.pdf Statut Grada Buzeta], "Službene novine Grada Buzeta", broj 7/17.</ref> |etnik = |ktetik = |pošta = 52420 Buzet |pozivni broj = +385 (0)52 |autooznaka = <tt>PU</tt> |web = {{URL|https://buzet.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Buzet_Croatia.jpg|mini|298px|Buzet, panorama]] '''Buzet''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Pinguente'', stariji [[hrvatski jezik|hrv.]] [[čakavsko narječje|čak.]] ''Blzet''<ref name="ZČ">[[Zvane Črnja]], ''Eseji'', Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., {{ISBN|86-385-0070-X}}, str. 109., [str. 108. – 112.], {{NSK-zapis|id=000388165}} {{Citat|Pula se zvala Pul kada se Buzet zvao Blzet, Boljun Bolun, Momjan Mumlan, Oprtalj Oprtl, Vodnjan Vodnan i tako dalje.|str. 109.}}</ref>) grad je u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]] u zapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smješten je u dolini rijeke [[Mirna|Mirne]], na području koje se po njemu naziva [[Buzeština]].<ref name="ielzmk">[https://istra.lzmk.hr/clanak/445 Natuknica Buzeština na Istarskoj enciklopediji, ''istra.lzmk.hr''] (pristupljeno: 20. rujna 2019.)</ref> Područje Grada graniči s [[Gradska općina Kopar|Gradskom općinom Kopar]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. Buzet je poznat kao ''grad [[Gomoljače|tartufa]]''<ref name="O Buzetu">[http://www.buzet.hr/index.php?id=41 O Buzetu], buzet.hr</ref> i kao prijestolnica [[automobilizam u Hrvatskoj|hrvatskog automobilizma]]. Stariji nazivi za stanovnike su ''Blzećani'', ''Blzešćani''. ==Gradska naselja== Gradu Buzetu pripada 70 naselja (stanje [[2006.]]):<ref name="O Buzetu"/> {| |- | valign="top"| * [[Baredine (Buzet)|Baredine]] (tal. ''Baredine'') * [[Bartolići]] (''Sovischine'') * [[Barušići (Buzet)|Barušići]] (''Barussici'') * [[Benčići (Buzet)|Benčići]] (''Bencici'') * [[Blatna Vas]] (''Blàtina'') * [[Brnobići (Buzet)|Brnobići]] (''Bernobici'') * Buzet (''Pinguente'') * [[Cunj]] (''Zugni'') * [[Čiritež]] (''Cirités'') * [[Črnica]] (''Cernizza Pinguentina'') * [[Duričići]] (''Duricici'') * [[Erkovčići]] (''Ercaucici'') * [[Forčići]] (''Forsici'') * [[Gornja Nugla]] (''Nugla di sopra'') * [[Hum (Buzet)|Hum]] (''Colmo'') * [[Juradi]] (''Giuradi'') * [[Juričići]] (''Iuricici'') * [[Kajini]] (''Caini'') * [[Klarići]] (''Clarici'') * [[Kodolje]] * [[Kompanj]] (''Compagni'') * [[Kosoriga]] (''Cossoriga'') * [[Kotli]] (''Cottole'') * [[Kras (Buzet)|Kras]] (''Carse'') * [[Krbavčići]] (''Carbocici'') | valign="top"| * [[Krkuž]] (''Chercus'') * [[Krti]] (''Cherti'') * [[Krušvari]] (''Crusvari'') * [[Mala Huba]] (''Malacuba'') * [[Mali Mlun]] (''Milino Piccolo'') * [[Marčenegla]] (''Marcenigla'') * [[Marinci (Buzet)|Marinci]] (''Marinzi'') * [[Martinci]] (''Martinzi'') * [[Medveje]] (''Medea'') * [[Negnar]] (''Negnari'') * [[Paladini]] (''Paladini'') * [[Pengari]] (''Pengari'') * [[Peničići]] (''Penicici'') * [[Perci (Buzet)|Perci]] (''Perzi'') * [[Počekaji]] (''Pocecai'') * [[Podrebar (Buzet)|Podrebar]] (''Sotto la Rupe'') * [[Podkuk]] (''Piedicucco'') * [[Pračana]] (''Brazzana'') * [[Prodani]] (''Prodani di Pinguente'') * [[Račice]] (''Racizze'') * [[Račički Brijeg]] (''Castel Racizze'') * [[Rim (Buzet)|Rim]] (''Roma'') * [[Rimnjak]] (''Rimignacco'') | valign="top"| * [[Roč]] (''Rozzo'') * [[Ročko Polje]] (''Poglie di Rozzo'') * [[Salež]] (''Salise'') * [[Selca (Buzet)|Selca]] (''Selsa'') * [[Seljaci]] (''Segliazzi'') * [[Senj (Buzet)|Senj]] (''Segnacco'') * [[Sirotići]] (''Sirotici'') * [[Sovinjak]] (''Sovignacco'') * [[Sovinjska Brda]] (''Berda di Sovignacco'') * [[Sovinjsko Polje]] (''Poglie di Sovignacco'') * [[Stanica Roč]] (''Stazione Rozzo'') * [[Strana]] (''Strana'') * [[Sušići]] (''Sussici'') * [[Sveti Donat (Buzet)|Sveti Donat]] (''Casa San Donato'') * [[Sveti Ivan (Buzet)|Sveti Ivan]] (''San Giovanni'') * [[Sveti Martin (Buzet)|Sveti Martin]] (''San Martino Pinguentino'') * [[Šćulci]] (''Schiulzi'') * [[Škuljari]] (''Scuiari'') * [[Štrped]] (''Sterpeto'') * [[Veli Mlun]] (''Milino Grande'') * [[Vrh (Buzet)|Vrh]] (''Vetta'') * [[Žonti]] (''Zonti'') |} == Zemljopis == Gradsko područje Buzeta smješteno je u najsjevernijem unutrašnjem dijelu [[Istra|Istre]], na prostoru između tri velika gradska središta: [[Rijeka|Rijeke]], [[Trst]]a i [[Pula|Pule]].<ref name="O Buzetu"/> Graniči s [[Slovenija|Republikom Slovenijom]] ([[Gradska općina Kopar]]), općinama [[Motovun]]om, [[Oprtalj]]em, [[Lanišće]]m, [[Lupoglav]]om i [[Cerovlje]]m te [[Pazin|Gradom Pazinom]]. Ukupna je površina grada 165&nbsp;km². Područje Buzeštine je vrlo raznoliko, a nadmorska se visina kreće od 10 do preko 1000 m te je stoga i [[klima]]tska raznolikost velika, od [[Mediteranska klima|mediteranske klime]] u dolini rijeke [[Mirna|Mirne]] do [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]] u planinskom dijelu [[Ćićarija|Ćićarije]].<ref name="O Buzetu"/> Stari grad Buzet nalazi se na 150 m visokom brdu iznad doline rijeke Mirne, dok se noviji dio grada, tzv. Fontana, razvija u podnožju brda.<ref name="O Buzetu"/> Buzet je [[Državna cesta D201|državnom cestom D201]] povezan s graničnim prijelazom [[Požane]]. Kroz grad prolazi i [[državna cesta D44]]. == Povijest == U brončano doba u ove krajeve doseljavaju [[Histri]]. Rimljani vladaju od 177. do 476. godine. Buzećani su božici Augusti koja je zaštitila grad Pinquentum (Buzet) od kuge podigli ploču, jer je kuga poharala ove krajeve, ali je zaobišla Pinquentum. Poslije Rimljana vladaju Bizantinci, a u 7. stoljeću doseljavaju se Hrvati i Slovenci. Franci vladaju od 8. stoljeća. Akvilejski patrijarh gospodar je ovih krajeva do 1421., nakon čega vladaju Mlečani sve do propasti 1797. godine. Poslije Mletaka dolazi Habsburška Monarhija, Napoleonova Francuska, pa opet Habsburška Monarhija. Preorganizacijom Monarhije dolazi u austrijski dio. U okviru narodnog preporoda provodila se borba za ravnopravnost hrvatskog naroda s drugim narodima.<ref name="TZ Buzet">[https://www.tz-buzet.hr/hr/o-buzetu/o-nama/povijest-buzeta Turistička zajednica Grada Buzeta] ''Povijest Buzeta'' (pristupljeno 26. ožujka 2020.)</ref> U Buzetu je svibnja 1887. izabran Fran Flego za načelnika općine. Buzetska je općina bila prva općina na poluotoku Istri koja je dobila Hrvata za gradonačelnika.<ref name="Jakovljević">[http://hrcak.srce.hr/70524 Arhivski vjesnik, No.33. studenoga 1989.. Božo Jakovljević: Izlaganje sa skupa ''Vinko Šepić'']</ref> Sljedeće 1888. odlukom općine [[hrvatski jezik]] postao je službenim u općinskim uredima.<ref name="Jakovljević"/> Koncem listopada 1890. otvorena je u Buzetu prva hrvatska škola.<ref name="Jakovljević"/> == Stanovništvo == Grad Buzet imao je [[2001.]] 6.059 stanovnika. Po naseljima: {| |- | valign="top"| * Baredine - 34 * Bartolići - 54 * Barušići - 101 * Benčići - 0 * Blatna Vas - 8 * Brnobići - 59 * Buzet - 1.721 * Cunj - 17 * Čiritež - 76 * Črnica - 37 * Duričići - 4 * Erkovčići - 41 * Forčići - 27 * Gornja Nugla - 79 * Hum - 17 * Juradi - 69 * Juričići - 109 * Kajini - 15 * Klarići - 45 * Kompanj - 36 * Kosoriga - 28 * Kotli - 1 * Kras - 21 * Krbavčići - 57 | valign="top"| * Krkuž - 13 * Krti - 74 * Krušvari - 80 * Mala Huba - 55 * Mali Mlun - 55 * Marčenegla - 111 * Marinci - 66 * Martinci - 22 * Medveje - 32 * Negnar - 24 * Paladini - 58 * Pengari - 20 * Peničići - 44 * Perci - 58 * Počekaji - 35 * Podkuk - 1 * Podrebar - 17 * Pračana - 95 * Prodani - 78 * Račice - 23 * Račički Brijeg - 48 * Rim - 26 * Rimnjak - 28 | valign="top"| * Roč - 146 * Ročko Polje - 186 * Salež - 17 * Selca - 54 * Seljaci - 23 * Senj - 34 * Sirotići - 18 * Sovinjak - 27 * Sovinjska Brda - 35 * Sovinjsko Polje - 27 * Stanica Roč - 76 * Strana - 49 * Sušići - 10 * Sveti Donat - 77 * Sveti Ivan - 198 * Sveti Martin - 798 * Šćulci - 43 * Škuljari - 53 * Štrped - 177 * Ugrini - 60 * Veli Mlun - 59 * Vrh - 117 * Žonti - 56 |} === Nacionalni sastav 2001. === * [[Hrvati]] - 5.134 (84,73%) * [[Bošnjaci]] - 107 (1,77%) * [[Slovenci]] - 66 (1,09%) * [[Talijani]] - 49 (0,81%) * [[Srbi]] - 35 (0,58%) * ostali - 79 (1,30%) * neopredijeljeni - 565 (9,32%) * nepoznato - 24 (0,40%) {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Buzet |p1857=7525 |p1869=8158 |p1880=9250 |p1890=9804 |p1900=10686 |p1910=11562 |p1921=12984 |p1931=10496 |p1948=9521 |p1953=8838 |p1961=7088 |p1971=5895 |p1981=6168 |p1991=6295 |p2001=6059 |p2011=6133 |p2021=5999 |napomena=Nastao iz stare općine Buzet. U 1921. sadrži dio podataka općine Lanišće, a u 1857., 1869. 1921. i 1931. dio podataka je sadržan u općini Oprtalj. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Buzet |p1857=422 |p1869=458 |p1880=545 |p1890=565 |p1900=590 |p1910=571 |p1921=2853 |p1931=2638 |p1948=709 |p1953=614 |p1961=651 |p1971=853 |p1981=1742 |p1991=1854 |p2001=1721 |p2011=1679 |p2021=2339 |napomena=U 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Cunj, Kajini, Krbavčići, Mala Huba, Perci, Počekaji, Selca, Strana, Sveti Ivan, Sveti Martin i Štrped. U 1931. sadrži podatke za naselja Mali Mlun i Veli Mlun. U 2001. povećano za područje naselja Fontana, za koje sadrži podatke od 1880. do 1991. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u naselju Sveti Ivan. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}[[Datoteka:Kolodvor Buzet.jpg|mini|280px|Zgrada kolodvora u Buzetu na pruzi Divača-Pula]] == Poznate osobe == * [[Fran Flego]], prvi hrvatski načelnik u Istri, utemeljitelj [[Narodna stranka|Narodne stranke]] u Buzetu * [[Antonio Grossich]], liječnik i političar * [[Miroslav Sinčić]], književnik, novinar i nakladnik * [[Stjepan Konzul Istranin]], pisac i prevoditelj * [[Dragovan Šepić]], povjesničar i pravnik * [[August Arsen Vivoda]], antifašist i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj]] * [[Aljoša Vučković]], glumac * [[Jacques Moderne]], renesansni tiskar * [[Slavko Zlatić]], skladatelj * [[Maksim Romić]], šahist * [[Vinko Šepić]], hrv. preporoditelj, višegodišnji učitelj u Buzetu i ravnatelj škole * [[Vladimir Pernić]], književnik, novinar i društveni i kulturni djelatnik * [[Hugo Gjanković]], hrv. liječnik kirurg i ginekolog * [[Igor Bogović]], hrv. automobilist * [[Alen Prodan]], hrv. automobilist * [[Sanjin Prodan]], hrv. automobilist * [[Ivan Šverko|Ivan Đani Šverko]], hrv. automobilist * [[Viliam Prodan]], hrv. automobilist == Spomenici i znamenitosti == * Župna crkva Uznesenja Marijina * crkva svetog Jurja * gradska vrata * [[Kostel (Buzet)|Kostel]] (Kosmati grad, Petrapilosa) == Obrazovanje == * Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja" * Srednja škola Buzet * Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda" == Kultura == * katedra [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]] * [[buzetski dijalekt]] * [[Spomen dom Ivana Đanija Šverka]] * [[Susret vlasnika automobila Fićo i Abarth]], manifestacija u spomen na Ivana Đanija Šverka, Buzećana koji je obilježio povijest auto športa<ref>[https://www.glasistre.hr/istra/jubilarni-5-susret-vlasnika-automobila-fico-i-abarth-kao-sjecanje-na-buzecana-koji-je-obiljezio-povijest-auto-sporta-605158 Glas Istre] Gordana Čalić Šverko: ''Jubilarni 5. susret vlasnika automobila Fićo i Abarth kao sjećanje na Buzećana koji je obilježio povijest auto sporta'' 17. studenoga 2019. (pristupljeno 18. studenoga 2019.)</ref> == Šport == * [[AK Buzet]], automobilizam * [[AK Buzet Autosport]], automobilizam * Biciklistički klub Buzet * [[Boćarski klub Trio Buzet]], koji djeluje u mjesnom odboru Štrped bio je prvak Europe * [[Buzetski dani]], europsko prvenstvo brdskih auto utrka * Enduro motocross klub Buzet * Golf klub Buzet * [[NK Buzet|Nogometni klub Buzet]] * [[RK Buzet|Rukometni klub Buzet]] * Klub slobodnog letenja "Tići" == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Buzet (Croatia)}} * [http://www.buzet.hr Stranice grada Buzeta] * [http://www.tz-buzet.hr/ TZ grada Buzeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220316060610/https://tz-buzet.hr/ |date=16. ožujka 2022. }} {{hr icon}}{{eng oznaka}}{{it icon}}{{de icon}} * [https://web.archive.org/web/20120213170024/http://www.os-vgrzalja-buzet.skole.hr/ Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja" Buzet] * [https://web.archive.org/web/20120419210831/http://www.ss-buzet.skole.hr/ Srednja škola Buzet] * [http://www.poubuzet.hr/ Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda"] {{Mrva-grad-hrv}} {{GiO IŽ}} {{Gradska naselja u sastavu grada Buzet}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Buzet| ]] [[Kategorija:Gradovi u Istarskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Buzeta| ]] g9co33qkgvm207p5i4l6cuurjb8iy3m 7578000 7577998 2026-08-15T15:43:57Z Damir Blazevic 369653 /* */ Ne prepoznaje veliko i malo slovo 7578000 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Buzet |vrsta = naselje i grad |grb = Buzet (grb).gif |članak o grbu = [[grb Buzeta]] |zastava = Zastava Buzeta.svg |slika = Buzet Istria.jpg |opis slike = Stari grad Buzet |županija = {{Z+X|ISŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Damir Kajin]] |gradsko vijeće = 13 |predsjednik vijeća = Damir Blažević |naselja = [[#Gradska naselja|54 gradska naselja]] |površina = 169 |površina uža = 6,7 |visina = |z. širina = 45.41 |z. dužina = 13.97 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5999 |stanovništvo uže = 2339 |svetac = [[Sveti Juraj]] |dan = Subotina - prva subota nakon [[8. Rujna]] (ako 8. rujna pada u nedjelju, Subotina se slavi dan prije)<ref>[http://www.buzet.hr/images/uploads/files/Statut_Grada_Buzeta_-_pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni_tekst_2017.pdf Statut Grada Buzeta], "Službene novine Grada Buzeta", broj 7/17.</ref> |etnik = |ktetik = |pošta = 52420 Buzet |pozivni broj = +385 (0)52 |autooznaka = <tt>PU</tt> |web = {{URL|https://buzet.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Buzet_Croatia.jpg|mini|298px|Buzet, panorama]] '''Buzet''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Pinguente'', stariji [[hrvatski jezik|hrv.]] [[čakavsko narječje|čak.]] ''Blzet''<ref name="ZČ">[[Zvane Črnja]], ''Eseji'', Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., {{ISBN|86-385-0070-X}}, str. 109., [str. 108. – 112.], {{NSK-zapis|id=000388165}} {{Citat|Pula se zvala Pul kada se Buzet zvao Blzet, Boljun Bolun, Momjan Mumlan, Oprtalj Oprtl, Vodnjan Vodnan i tako dalje.|str. 109.}}</ref>) grad je u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]] u zapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smješten je u dolini rijeke [[Mirna|Mirne]], na području koje se po njemu naziva [[Buzeština]].<ref name="ielzmk">[https://istra.lzmk.hr/clanak/445 Natuknica Buzeština na Istarskoj enciklopediji, ''istra.lzmk.hr''] (pristupljeno: 20. rujna 2019.)</ref> Područje Grada graniči s [[Gradska općina Kopar|Gradskom općinom Kopar]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. Buzet je poznat kao ''grad [[Gomoljače|tartufa]]''<ref name="O Buzetu">[http://www.buzet.hr/index.php?id=41 O Buzetu], buzet.hr</ref> i kao prijestolnica [[automobilizam u Hrvatskoj|hrvatskog automobilizma]]. Stariji nazivi za stanovnike su ''Blzećani'', ''Blzešćani''. ==Gradska naselja== Gradu Buzetu pripada 70 naselja (stanje [[2006.]]):<ref name="O Buzetu"/> {| |- | valign="top"| * [[Baredine (Buzet)|Baredine]] (tal. ''Baredine'') * [[Bartolići]] (''Sovischine'') * [[Barušići (Buzet)|Barušići]] (''Barussici'') * [[Benčići (Buzet)|Benčići]] (''Bencici'') * [[Blatna Vas]] (''Blàtina'') * [[Brnobići (Buzet)|Brnobići]] (''Bernobici'') * Buzet (''Pinguente'') * [[Cunj]] (''Zugni'') * [[Čiritež]] (''Cirités'') * [[Črnica]] (''Cernizza Pinguentina'') * [[Duričići]] (''Duricici'') * [[Erkovčići]] (''Ercaucici'') * [[Forčići]] (''Forsici'') * [[Gornja Nugla]] (''Nugla di sopra'') * [[Hum (Buzet)|Hum]] (''Colmo'') * [[Juradi]] (''Giuradi'') * [[Juričići]] (''Iuricici'') * [[Kajini]] (''Caini'') * [[Klarići]] (''Clarici'') * [[Kodolje]] * [[Kompanj]] (''Compagni'') * [[Kosoriga]] (''Cossoriga'') * [[Kotli]] (''Cottole'') * [[Kras (Buzet)|Kras]] (''Carse'') * [[Krbavčići]] (''Carbocici'') | valign="top"| * [[Krkuž]] (''Chercus'') * [[Krti]] (''Cherti'') * [[Krušvari]] (''Crusvari'') * [[Mala Huba]] (''Malacuba'') * [[Mali Mlun]] (''Milino Piccolo'') * [[Marčenegla]] (''Marcenigla'') * [[Marinci (Buzet)|Marinci]] (''Marinzi'') * [[Martinci]] (''Martinzi'') * [[Medveje]] (''Medea'') * [[Negnar]] (''Negnari'') * [[Paladini]] (''Paladini'') * [[Pengari]] (''Pengari'') * [[Peničići]] (''Penicici'') * [[Perci (Buzet)|Perci]] (''Perzi'') * [[Počekaji]] (''Pocecai'') * [[Podrebar (Buzet)|Podrebar]] (''Sotto la Rupe'') * [[Podkuk]] (''Piedicucco'') * [[Pračana]] (''Brazzana'') * [[Prodani]] (''Prodani di Pinguente'') * [[Račice]] (''Racizze'') * [[Račički Brijeg]] (''Castel Racizze'') * [[Rim (Buzet)|Rim]] (''Roma'') * [[Rimnjak]] (''Rimignacco'') | valign="top"| * [[Roč]] (''Rozzo'') * [[Ročko Polje]] (''Poglie di Rozzo'') * [[Salež]] (''Salise'') * [[Selca (Buzet)|Selca]] (''Selsa'') * [[Seljaci]] (''Segliazzi'') * [[Senj (Buzet)|Senj]] (''Segnacco'') * [[Sirotići]] (''Sirotici'') * [[Sovinjak]] (''Sovignacco'') * [[Sovinjska Brda]] (''Berda di Sovignacco'') * [[Sovinjsko Polje]] (''Poglie di Sovignacco'') * [[Stanica Roč]] (''Stazione Rozzo'') * [[Strana]] (''Strana'') * [[Sušići]] (''Sussici'') * [[Sveti Donat (Buzet)|Sveti Donat]] (''Casa San Donato'') * [[Sveti Ivan (Buzet)|Sveti Ivan]] (''San Giovanni'') * [[Sveti Martin (Buzet)|Sveti Martin]] (''San Martino Pinguentino'') * [[Šćulci]] (''Schiulzi'') * [[Škuljari]] (''Scuiari'') * [[Štrped]] (''Sterpeto'') * [[Veli Mlun]] (''Milino Grande'') * [[Vrh (Buzet)|Vrh]] (''Vetta'') * [[Žonti]] (''Zonti'') |} == Zemljopis == Gradsko područje Buzeta smješteno je u najsjevernijem unutrašnjem dijelu [[Istra|Istre]], na prostoru između tri velika gradska središta: [[Rijeka|Rijeke]], [[Trst]]a i [[Pula|Pule]].<ref name="O Buzetu"/> Graniči s [[Slovenija|Republikom Slovenijom]] ([[Gradska općina Kopar]]), općinama [[Motovun]]om, [[Oprtalj]]em, [[Lanišće]]m, [[Lupoglav]]om i [[Cerovlje]]m te [[Pazin|Gradom Pazinom]]. Ukupna je površina grada 165&nbsp;km². Područje Buzeštine je vrlo raznoliko, a nadmorska se visina kreće od 10 do preko 1000 m te je stoga i [[klima]]tska raznolikost velika, od [[Mediteranska klima|mediteranske klime]] u dolini rijeke [[Mirna|Mirne]] do [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]] u planinskom dijelu [[Ćićarija|Ćićarije]].<ref name="O Buzetu"/> Stari grad Buzet nalazi se na 150 m visokom brdu iznad doline rijeke Mirne, dok se noviji dio grada, tzv. Fontana, razvija u podnožju brda.<ref name="O Buzetu"/> Buzet je [[Državna cesta D201|državnom cestom D201]] povezan s graničnim prijelazom [[Požane]]. Kroz grad prolazi i [[državna cesta D44]]. == Povijest == U brončano doba u ove krajeve doseljavaju [[Histri]]. Rimljani vladaju od 177. do 476. godine. Buzećani su božici Augusti koja je zaštitila grad Pinquentum (Buzet) od kuge podigli ploču, jer je kuga poharala ove krajeve, ali je zaobišla Pinquentum. Poslije Rimljana vladaju Bizantinci, a u 7. stoljeću doseljavaju se Hrvati i Slovenci. Franci vladaju od 8. stoljeća. Akvilejski patrijarh gospodar je ovih krajeva do 1421., nakon čega vladaju Mlečani sve do propasti 1797. godine. Poslije Mletaka dolazi Habsburška Monarhija, Napoleonova Francuska, pa opet Habsburška Monarhija. Preorganizacijom Monarhije dolazi u austrijski dio. U okviru narodnog preporoda provodila se borba za ravnopravnost hrvatskog naroda s drugim narodima.<ref name="TZ Buzet">[https://www.tz-buzet.hr/hr/o-buzetu/o-nama/povijest-buzeta Turistička zajednica Grada Buzeta] ''Povijest Buzeta'' (pristupljeno 26. ožujka 2020.)</ref> U Buzetu je svibnja 1887. izabran Fran Flego za načelnika općine. Buzetska je općina bila prva općina na poluotoku Istri koja je dobila Hrvata za gradonačelnika.<ref name="Jakovljević">[http://hrcak.srce.hr/70524 Arhivski vjesnik, No.33. studenoga 1989.. Božo Jakovljević: Izlaganje sa skupa ''Vinko Šepić'']</ref> Sljedeće 1888. odlukom općine [[hrvatski jezik]] postao je službenim u općinskim uredima.<ref name="Jakovljević"/> Koncem listopada 1890. otvorena je u Buzetu prva hrvatska škola.<ref name="Jakovljević"/> == Stanovništvo == Grad Buzet imao je [[2001.]] 6.059 stanovnika. Po naseljima: {| |- | valign="top"| * Baredine - 34 * Bartolići - 54 * Barušići - 101 * Benčići - 0 * Blatna Vas - 8 * Brnobići - 59 * Buzet - 1.721 * Cunj - 17 * Čiritež - 76 * Črnica - 37 * Duričići - 4 * Erkovčići - 41 * Forčići - 27 * Gornja Nugla - 79 * Hum - 17 * Juradi - 69 * Juričići - 109 * Kajini - 15 * Klarići - 45 * Kompanj - 36 * Kosoriga - 28 * Kotli - 1 * Kras - 21 * Krbavčići - 57 | valign="top"| * Krkuž - 13 * Krti - 74 * Krušvari - 80 * Mala Huba - 55 * Mali Mlun - 55 * Marčenegla - 111 * Marinci - 66 * Martinci - 22 * Medveje - 32 * Negnar - 24 * Paladini - 58 * Pengari - 20 * Peničići - 44 * Perci - 58 * Počekaji - 35 * Podkuk - 1 * Podrebar - 17 * Pračana - 95 * Prodani - 78 * Račice - 23 * Račički Brijeg - 48 * Rim - 26 * Rimnjak - 28 | valign="top"| * Roč - 146 * Ročko Polje - 186 * Salež - 17 * Selca - 54 * Seljaci - 23 * Senj - 34 * Sirotići - 18 * Sovinjak - 27 * Sovinjska Brda - 35 * Sovinjsko Polje - 27 * Stanica Roč - 76 * Strana - 49 * Sušići - 10 * Sveti Donat - 77 * Sveti Ivan - 198 * Sveti Martin - 798 * Šćulci - 43 * Škuljari - 53 * Štrped - 177 * Ugrini - 60 * Veli Mlun - 59 * Vrh - 117 * Žonti - 56 |} === Nacionalni sastav 2001. === * [[Hrvati]] - 5.134 (84,73%) * [[Bošnjaci]] - 107 (1,77%) * [[Slovenci]] - 66 (1,09%) * [[Talijani]] - 49 (0,81%) * [[Srbi]] - 35 (0,58%) * ostali - 79 (1,30%) * neopredijeljeni - 565 (9,32%) * nepoznato - 24 (0,40%) {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Buzet |p1857=7525 |p1869=8158 |p1880=9250 |p1890=9804 |p1900=10686 |p1910=11562 |p1921=12984 |p1931=10496 |p1948=9521 |p1953=8838 |p1961=7088 |p1971=5895 |p1981=6168 |p1991=6295 |p2001=6059 |p2011=6133 |p2021=5999 |napomena=Nastao iz stare općine Buzet. U 1921. sadrži dio podataka općine Lanišće, a u 1857., 1869. 1921. i 1931. dio podataka je sadržan u općini Oprtalj. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Buzet |p1857=422 |p1869=458 |p1880=545 |p1890=565 |p1900=590 |p1910=571 |p1921=2853 |p1931=2638 |p1948=709 |p1953=614 |p1961=651 |p1971=853 |p1981=1742 |p1991=1854 |p2001=1721 |p2011=1679 |p2021=2339 |napomena=U 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Cunj, Kajini, Krbavčići, Mala Huba, Perci, Počekaji, Selca, Strana, Sveti Ivan, Sveti Martin i Štrped. U 1931. sadrži podatke za naselja Mali Mlun i Veli Mlun. U 2001. povećano za područje naselja Fontana, za koje sadrži podatke od 1880. do 1991. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u naselju Sveti Ivan. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}[[Datoteka:Kolodvor Buzet.jpg|mini|280px|Zgrada kolodvora u Buzetu na pruzi Divača-Pula]] == Poznate osobe == * [[Fran Flego]], prvi hrvatski načelnik u Istri, utemeljitelj [[Narodna stranka|Narodne stranke]] u Buzetu * [[Antonio Grossich]], liječnik i političar * [[Miroslav Sinčić]], književnik, novinar i nakladnik * [[Stjepan Konzul Istranin]], pisac i prevoditelj * [[Dragovan Šepić]], povjesničar i pravnik * [[August Arsen Vivoda]], antifašist i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj]] * [[Aljoša Vučković]], glumac * [[Jacques Moderne]], renesansni tiskar * [[Slavko Zlatić]], skladatelj * [[Maksim Romić]], šahist * [[Vinko Šepić]], hrv. preporoditelj, višegodišnji učitelj u Buzetu i ravnatelj škole * [[Vladimir Pernić]], književnik, novinar i društveni i kulturni djelatnik * [[Hugo Gjanković]], hrv. liječnik kirurg i ginekolog * [[Igor Bogović]], hrv. automobilist * [[Alen Prodan]], hrv. automobilist * [[Sanjin Prodan]], hrv. automobilist * [[Ivan Šverko|Ivan Đani Šverko]], hrv. automobilist * [[Viliam Prodan]], hrv. automobilist == Spomenici i znamenitosti == * Župna crkva Uznesenja Marijina * crkva svetog Jurja * gradska vrata * [[Kostel (Buzet)|Kostel]] (Kosmati grad, Petrapilosa) == Obrazovanje == * Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja" * Srednja škola Buzet * Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda" == Kultura == * katedra [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]] * [[buzetski dijalekt]] * [[Spomen dom Ivana Đanija Šverka]] * [[Susret vlasnika automobila Fićo i Abarth]], manifestacija u spomen na Ivana Đanija Šverka, Buzećana koji je obilježio povijest auto športa<ref>[https://www.glasistre.hr/istra/jubilarni-5-susret-vlasnika-automobila-fico-i-abarth-kao-sjecanje-na-buzecana-koji-je-obiljezio-povijest-auto-sporta-605158 Glas Istre] Gordana Čalić Šverko: ''Jubilarni 5. susret vlasnika automobila Fićo i Abarth kao sjećanje na Buzećana koji je obilježio povijest auto sporta'' 17. studenoga 2019. (pristupljeno 18. studenoga 2019.)</ref> == Šport == * [[AK Buzet]], automobilizam * [[AK Buzet Autosport]], automobilizam * Biciklistički klub Buzet * [[Boćarski klub Trio Buzet]], koji djeluje u mjesnom odboru Štrped bio je prvak Europe * [[Buzetski dani]], europsko prvenstvo brdskih auto utrka * Enduro motocross klub Buzet * Golf klub Buzet * [[NK Buzet|Nogometni klub Buzet]] * [[RK Buzet|Rukometni klub Buzet]] * Klub slobodnog letenja "Tići" == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Buzet (Croatia)}} * [http://www.buzet.hr Stranice grada Buzeta] * [http://www.tz-buzet.hr/ TZ grada Buzeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220316060610/https://tz-buzet.hr/ |date=16. ožujka 2022. }} {{hr icon}}{{eng oznaka}}{{it icon}}{{de icon}} * [https://web.archive.org/web/20120213170024/http://www.os-vgrzalja-buzet.skole.hr/ Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja" Buzet] * [https://web.archive.org/web/20120419210831/http://www.ss-buzet.skole.hr/ Srednja škola Buzet] * [http://www.poubuzet.hr/ Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda"] {{Mrva-grad-hrv}} {{GiO IŽ}} {{Gradska naselja u sastavu grada Buzet}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Buzet| ]] [[Kategorija:Gradovi u Istarskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Buzeta| ]] nhf40g2xyz8t8evw5enhokce39m4wcx 7578247 7578000 2026-08-16T05:02:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578247 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Buzet |vrsta = naselje i grad |grb = Buzet (grb).gif |članak o grbu = [[grb Buzeta]] |zastava = Zastava Buzeta.svg |slika = Buzet Istria.jpg |opis slike = Stari grad Buzet |županija = {{Z+X|ISŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Damir Kajin]] |gradsko vijeće = 13 |predsjednik vijeća = Damir Blažević |naselja = [[#Gradska naselja|54 gradska naselja]] |površina = 169 |površina uža = 6,7 |visina = |z. širina = 45.41 |z. dužina = 13.97 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5999 |stanovništvo uže = 2339 |svetac = [[Sveti Juraj]] |dan = Subotina - prva subota nakon [[8. Rujna]] (ako 8. rujna pada u nedjelju, Subotina se slavi dan prije)<ref>[http://www.buzet.hr/images/uploads/files/Statut_Grada_Buzeta_-_pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni_tekst_2017.pdf Statut Grada Buzeta], "Službene novine Grada Buzeta", broj 7/17.</ref> |etnik = |ktetik = |pošta = 52420 Buzet |pozivni broj = +385 (0)52 |autooznaka = <tt>PU</tt> |web = {{URL|https://buzet.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Buzet_Croatia.jpg|mini|298px|Buzet, panorama]] '''Buzet''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Pinguente'', stariji [[hrvatski jezik|hrv.]] [[čakavsko narječje|čak.]] ''Blzet''<ref name="ZČ">[[Zvane Črnja]], ''Eseji'', Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., {{ISBN|86-385-0070-X}}, str. 109., [str. 108. – 112.], {{NSK-zapis|id=000388165}} {{Citat|Pula se zvala Pul kada se Buzet zvao Blzet, Boljun Bolun, Momjan Mumlan, Oprtalj Oprtl, Vodnjan Vodnan i tako dalje.|str. 109.}}</ref>) grad je u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]] u zapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smješten je u dolini rijeke [[Mirna|Mirne]], na području koje se po njemu naziva [[Buzeština]].<ref name="ielzmk">[https://istra.lzmk.hr/clanak/445 Natuknica Buzeština na Istarskoj enciklopediji, ''istra.lzmk.hr''] (pristupljeno: 20. rujna 2019.)</ref> Područje Grada graniči s [[Gradska općina Kopar|Gradskom općinom Kopar]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. Buzet je poznat kao ''grad [[Gomoljače|tartufa]]''<ref name="O Buzetu">[http://www.buzet.hr/index.php?id=41 O Buzetu], buzet.hr</ref> i kao prijestolnica [[automobilizam u Hrvatskoj|hrvatskog automobilizma]]. Stariji nazivi za stanovnike su ''Blzećani'', ''Blzešćani''. ==Gradska naselja== Gradu Buzetu pripada 70 naselja (stanje [[2006.]]):<ref name="O Buzetu"/> {| |- | valign="top"| * [[Baredine (Buzet)|Baredine]] (tal. ''Baredine'') * [[Bartolići]] (''Sovischine'') * [[Barušići (Buzet)|Barušići]] (''Barussici'') * [[Benčići (Buzet)|Benčići]] (''Bencici'') * [[Blatna Vas]] (''Blàtina'') * [[Brnobići (Buzet)|Brnobići]] (''Bernobici'') * Buzet (''Pinguente'') * [[Cunj]] (''Zugni'') * [[Čiritež]] (''Cirités'') * [[Črnica]] (''Cernizza Pinguentina'') * [[Duričići]] (''Duricici'') * [[Erkovčići]] (''Ercaucici'') * [[Forčići]] (''Forsici'') * [[Gornja Nugla]] (''Nugla di sopra'') * [[Hum (Buzet)|Hum]] (''Colmo'') * [[Juradi]] (''Giuradi'') * [[Juričići]] (''Iuricici'') * [[Kajini]] (''Caini'') * [[Klarići]] (''Clarici'') * [[Kodolje]] * [[Kompanj]] (''Compagni'') * [[Kosoriga]] (''Cossoriga'') * [[Kotli]] (''Cottole'') * [[Kras (Buzet)|Kras]] (''Carse'') * [[Krbavčići]] (''Carbocici'') | valign="top"| * [[Krkuž]] (''Chercus'') * [[Krti]] (''Cherti'') * [[Krušvari]] (''Crusvari'') * [[Mala Huba]] (''Malacuba'') * [[Mali Mlun]] (''Milino Piccolo'') * [[Marčenegla]] (''Marcenigla'') * [[Marinci (Buzet)|Marinci]] (''Marinzi'') * [[Martinci]] (''Martinzi'') * [[Medveje]] (''Medea'') * [[Negnar]] (''Negnari'') * [[Paladini]] (''Paladini'') * [[Pengari]] (''Pengari'') * [[Peničići]] (''Penicici'') * [[Perci (Buzet)|Perci]] (''Perzi'') * [[Počekaji]] (''Pocecai'') * [[Podrebar (Buzet)|Podrebar]] (''Sotto la Rupe'') * [[Podkuk]] (''Piedicucco'') * [[Pračana]] (''Brazzana'') * [[Prodani]] (''Prodani di Pinguente'') * [[Račice]] (''Racizze'') * [[Račički Brijeg]] (''Castel Racizze'') * [[Rim (Buzet)|Rim]] (''Roma'') * [[Rimnjak]] (''Rimignacco'') | valign="top"| * [[Roč]] (''Rozzo'') * [[Ročko Polje]] (''Poglie di Rozzo'') * [[Salež]] (''Salise'') * [[Selca (Buzet)|Selca]] (''Selsa'') * [[Seljaci]] (''Segliazzi'') * [[Senj (Buzet)|Senj]] (''Segnacco'') * [[Sirotići]] (''Sirotici'') * [[Sovinjak]] (''Sovignacco'') * [[Sovinjska Brda]] (''Berda di Sovignacco'') * [[Sovinjsko Polje]] (''Poglie di Sovignacco'') * [[Stanica Roč]] (''Stazione Rozzo'') * [[Strana]] (''Strana'') * [[Sušići]] (''Sussici'') * [[Sveti Donat (Buzet)|Sveti Donat]] (''Casa San Donato'') * [[Sveti Ivan (Buzet)|Sveti Ivan]] (''San Giovanni'') * [[Sveti Martin (Buzet)|Sveti Martin]] (''San Martino Pinguentino'') * [[Šćulci]] (''Schiulzi'') * [[Škuljari]] (''Scuiari'') * [[Štrped]] (''Sterpeto'') * [[Veli Mlun]] (''Milino Grande'') * [[Vrh (Buzet)|Vrh]] (''Vetta'') * [[Žonti]] (''Zonti'') |} == Zemljopis == Gradsko područje Buzeta smješteno je u najsjevernijem unutrašnjem dijelu [[Istra|Istre]], na prostoru između tri velika gradska središta: [[Rijeka|Rijeke]], [[Trst]]a i [[Pula|Pule]].<ref name="O Buzetu"/> Graniči s [[Slovenija|Republikom Slovenijom]] ([[Gradska općina Kopar]]), općinama [[Motovun]]om, [[Oprtalj]]em, [[Lanišće]]m, [[Lupoglav]]om i [[Cerovlje]]m te [[Pazin|Gradom Pazinom]]. Ukupna je površina grada 165&nbsp;km². Područje Buzeštine je vrlo raznoliko, a nadmorska se visina kreće od 10 do preko 1000 m te je stoga i [[klima]]tska raznolikost velika, od [[Mediteranska klima|mediteranske klime]] u dolini rijeke [[Mirna|Mirne]] do [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]] u planinskom dijelu [[Ćićarija|Ćićarije]].<ref name="O Buzetu"/> Stari grad Buzet nalazi se na 150 m visokom brdu iznad doline rijeke Mirne, dok se noviji dio grada, tzv. Fontana, razvija u podnožju brda.<ref name="O Buzetu"/> Buzet je [[Državna cesta D201|državnom cestom D201]] povezan s graničnim prijelazom [[Požane]]. Kroz grad prolazi i [[državna cesta D44]]. == Povijest == U brončano doba u ove krajeve doseljavaju [[Histri]]. Rimljani vladaju od 177. do 476. godine. Buzećani su božici Augusti koja je zaštitila grad Pinquentum (Buzet) od kuge podigli ploču, jer je kuga poharala ove krajeve, ali je zaobišla Pinquentum. Poslije Rimljana vladaju Bizantinci, a u 7. stoljeću doseljavaju se Hrvati i Slovenci. Franci vladaju od 8. stoljeća. Akvilejski patrijarh gospodar je ovih krajeva do 1421., nakon čega vladaju Mlečani sve do propasti 1797. godine. Poslije Mletaka dolazi Habsburška Monarhija, Napoleonova Francuska, pa opet Habsburška Monarhija. Preorganizacijom Monarhije dolazi u austrijski dio. U okviru narodnog preporoda provodila se borba za ravnopravnost hrvatskog naroda s drugim narodima.<ref name="TZ Buzet">[https://www.tz-buzet.hr/hr/o-buzetu/o-nama/povijest-buzeta Turistička zajednica Grada Buzeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200326050113/https://www.tz-buzet.hr/hr/o-buzetu/o-nama/povijest-buzeta |date=26. ožujka 2020. }} ''Povijest Buzeta'' (pristupljeno 26. ožujka 2020.)</ref> U Buzetu je svibnja 1887. izabran Fran Flego za načelnika općine. Buzetska je općina bila prva općina na poluotoku Istri koja je dobila Hrvata za gradonačelnika.<ref name="Jakovljević">[http://hrcak.srce.hr/70524 Arhivski vjesnik, No.33. studenoga 1989.. Božo Jakovljević: Izlaganje sa skupa ''Vinko Šepić'']</ref> Sljedeće 1888. odlukom općine [[hrvatski jezik]] postao je službenim u općinskim uredima.<ref name="Jakovljević"/> Koncem listopada 1890. otvorena je u Buzetu prva hrvatska škola.<ref name="Jakovljević"/> == Stanovništvo == Grad Buzet imao je [[2001.]] 6.059 stanovnika. Po naseljima: {| |- | valign="top"| * Baredine - 34 * Bartolići - 54 * Barušići - 101 * Benčići - 0 * Blatna Vas - 8 * Brnobići - 59 * Buzet - 1.721 * Cunj - 17 * Čiritež - 76 * Črnica - 37 * Duričići - 4 * Erkovčići - 41 * Forčići - 27 * Gornja Nugla - 79 * Hum - 17 * Juradi - 69 * Juričići - 109 * Kajini - 15 * Klarići - 45 * Kompanj - 36 * Kosoriga - 28 * Kotli - 1 * Kras - 21 * Krbavčići - 57 | valign="top"| * Krkuž - 13 * Krti - 74 * Krušvari - 80 * Mala Huba - 55 * Mali Mlun - 55 * Marčenegla - 111 * Marinci - 66 * Martinci - 22 * Medveje - 32 * Negnar - 24 * Paladini - 58 * Pengari - 20 * Peničići - 44 * Perci - 58 * Počekaji - 35 * Podkuk - 1 * Podrebar - 17 * Pračana - 95 * Prodani - 78 * Račice - 23 * Račički Brijeg - 48 * Rim - 26 * Rimnjak - 28 | valign="top"| * Roč - 146 * Ročko Polje - 186 * Salež - 17 * Selca - 54 * Seljaci - 23 * Senj - 34 * Sirotići - 18 * Sovinjak - 27 * Sovinjska Brda - 35 * Sovinjsko Polje - 27 * Stanica Roč - 76 * Strana - 49 * Sušići - 10 * Sveti Donat - 77 * Sveti Ivan - 198 * Sveti Martin - 798 * Šćulci - 43 * Škuljari - 53 * Štrped - 177 * Ugrini - 60 * Veli Mlun - 59 * Vrh - 117 * Žonti - 56 |} === Nacionalni sastav 2001. === * [[Hrvati]] - 5.134 (84,73%) * [[Bošnjaci]] - 107 (1,77%) * [[Slovenci]] - 66 (1,09%) * [[Talijani]] - 49 (0,81%) * [[Srbi]] - 35 (0,58%) * ostali - 79 (1,30%) * neopredijeljeni - 565 (9,32%) * nepoznato - 24 (0,40%) {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Buzet |p1857=7525 |p1869=8158 |p1880=9250 |p1890=9804 |p1900=10686 |p1910=11562 |p1921=12984 |p1931=10496 |p1948=9521 |p1953=8838 |p1961=7088 |p1971=5895 |p1981=6168 |p1991=6295 |p2001=6059 |p2011=6133 |p2021=5999 |napomena=Nastao iz stare općine Buzet. U 1921. sadrži dio podataka općine Lanišće, a u 1857., 1869. 1921. i 1931. dio podataka je sadržan u općini Oprtalj. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Buzet |p1857=422 |p1869=458 |p1880=545 |p1890=565 |p1900=590 |p1910=571 |p1921=2853 |p1931=2638 |p1948=709 |p1953=614 |p1961=651 |p1971=853 |p1981=1742 |p1991=1854 |p2001=1721 |p2011=1679 |p2021=2339 |napomena=U 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Cunj, Kajini, Krbavčići, Mala Huba, Perci, Počekaji, Selca, Strana, Sveti Ivan, Sveti Martin i Štrped. U 1931. sadrži podatke za naselja Mali Mlun i Veli Mlun. U 2001. povećano za područje naselja Fontana, za koje sadrži podatke od 1880. do 1991. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u naselju Sveti Ivan. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}[[Datoteka:Kolodvor Buzet.jpg|mini|280px|Zgrada kolodvora u Buzetu na pruzi Divača-Pula]] == Poznate osobe == * [[Fran Flego]], prvi hrvatski načelnik u Istri, utemeljitelj [[Narodna stranka|Narodne stranke]] u Buzetu * [[Antonio Grossich]], liječnik i političar * [[Miroslav Sinčić]], književnik, novinar i nakladnik * [[Stjepan Konzul Istranin]], pisac i prevoditelj * [[Dragovan Šepić]], povjesničar i pravnik * [[August Arsen Vivoda]], antifašist i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj]] * [[Aljoša Vučković]], glumac * [[Jacques Moderne]], renesansni tiskar * [[Slavko Zlatić]], skladatelj * [[Maksim Romić]], šahist * [[Vinko Šepić]], hrv. preporoditelj, višegodišnji učitelj u Buzetu i ravnatelj škole * [[Vladimir Pernić]], književnik, novinar i društveni i kulturni djelatnik * [[Hugo Gjanković]], hrv. liječnik kirurg i ginekolog * [[Igor Bogović]], hrv. automobilist * [[Alen Prodan]], hrv. automobilist * [[Sanjin Prodan]], hrv. automobilist * [[Ivan Šverko|Ivan Đani Šverko]], hrv. automobilist * [[Viliam Prodan]], hrv. automobilist == Spomenici i znamenitosti == * Župna crkva Uznesenja Marijina * crkva svetog Jurja * gradska vrata * [[Kostel (Buzet)|Kostel]] (Kosmati grad, Petrapilosa) == Obrazovanje == * Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja" * Srednja škola Buzet * Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda" == Kultura == * katedra [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]] * [[buzetski dijalekt]] * [[Spomen dom Ivana Đanija Šverka]] * [[Susret vlasnika automobila Fićo i Abarth]], manifestacija u spomen na Ivana Đanija Šverka, Buzećana koji je obilježio povijest auto športa<ref>[https://www.glasistre.hr/istra/jubilarni-5-susret-vlasnika-automobila-fico-i-abarth-kao-sjecanje-na-buzecana-koji-je-obiljezio-povijest-auto-sporta-605158 Glas Istre] Gordana Čalić Šverko: ''Jubilarni 5. susret vlasnika automobila Fićo i Abarth kao sjećanje na Buzećana koji je obilježio povijest auto sporta'' 17. studenoga 2019. (pristupljeno 18. studenoga 2019.)</ref> == Šport == * [[AK Buzet]], automobilizam * [[AK Buzet Autosport]], automobilizam * Biciklistički klub Buzet * [[Boćarski klub Trio Buzet]], koji djeluje u mjesnom odboru Štrped bio je prvak Europe * [[Buzetski dani]], europsko prvenstvo brdskih auto utrka * Enduro motocross klub Buzet * Golf klub Buzet * [[NK Buzet|Nogometni klub Buzet]] * [[RK Buzet|Rukometni klub Buzet]] * Klub slobodnog letenja "Tići" == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Buzet (Croatia)}} * [http://www.buzet.hr Stranice grada Buzeta] * [http://www.tz-buzet.hr/ TZ grada Buzeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220316060610/https://tz-buzet.hr/ |date=16. ožujka 2022. }} {{hr icon}}{{eng oznaka}}{{it icon}}{{de icon}} * [https://web.archive.org/web/20120213170024/http://www.os-vgrzalja-buzet.skole.hr/ Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja" Buzet] * [https://web.archive.org/web/20120419210831/http://www.ss-buzet.skole.hr/ Srednja škola Buzet] * [http://www.poubuzet.hr/ Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda"] {{Mrva-grad-hrv}} {{GiO IŽ}} {{Gradska naselja u sastavu grada Buzet}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Buzet| ]] [[Kategorija:Gradovi u Istarskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Buzeta| ]] 5bazborb285okbfel6lub30cod437kx 0 14833 7577970 7567437 2026-08-15T14:35:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577970 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Babina Greda |vrsta = naselje i općina |grb = Babina Greda (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Josip Krnić ([[SDP]]) |naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]] |površina = 79,5 |površina uža = 79,5 |visina = |z. širina = 45.117 |z. dužina = 18.536 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2762 |stanovništvo uže = 2762 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32276 Babina Greda |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://babinagreda.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Babina Greda Crkva svetoga Lovre, kod Z-1139, DSC 0221.jpg|230px|desno|thumb|Crkva sv. Lovre u Babinoj Gredi.]] '''Babina Greda''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopis == Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina pripada županjskoj Posavini. ==Naziv== Dobila je [[ime]] prema [[praindoeuropski jezik|praindoeuropskom]] korijenu *bab – u značenju [[kamen]], [[stijena]] odnosno kao oznaka gomile, hrpe kamenja i sl.<ref>[https://www.glasgrada.hr/wp-content/uploads/2019/01/720Z.pdf glasgrada.hr]</ref> == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Babina Greda imala je {{broj|3572}}<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup16.html Kontigenti stanovništva po gradovima/općinama, popis 2011.]</ref> stanovnika, raspoređenih samo u jednom naselju – Babinoj Gredi. ;narodnosni sastav (2011.) * [[Hrvati]] – 3546 * [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] – 4 * [[Česi u Hrvatskoj|Česi]] – 1 * [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] – 2 * [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] – 7 * [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] – 1 * ostali – 6 * nepoznato – 1 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Babina Greda |p1857=3943 |p1869=4221 |p1880=4009 |p1890=4016 |p1900=3918 |p1910=3973 |p1921=3575 |p1931=3641 |p1948=4061 |p1953=4611 |p1961=4872 |p1971=4620 |p1981=4159 |p1991=4205 |p2001=4262 |p2011=3572 |p2021=2762 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Babina Greda |p1857=3943 |p1869=4221 |p1880=4009 |p1890=4016 |p1900=3918 |p1910=3973 |p1921=3575 |p1931=3641 |p1948=4061 |p1953=4611 |p1961=4872 |p1971=4620 |p1981=4159 |p1991=4205 |p2001=4262 |p2011=3572 |p2021=2762 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Datoteka:Općina.jpg|mini|desno|Općinska zgrada]] Načelnik Babine Grede je Josip Krnić. Općinsko vijeće čine liste: HDZ (5), SDP (4), HSU (2) i nezavisni kandidati (2). == Povijest == Kmetsko naselje '''Gerenda''', kasnije Babina Greda, spominje se već oko 1200. godine, ali samo kao '''Greda'''. Bilo je posjed u vlasništvu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kasnije se spominje u posjedu kaštela Kostroman, u blizini današnjeg [[Slavonski Šamac|Slavonskog Šamca]], 1506. god. kao '''Babagerenda'''. Staro naselje (selište) nastalo na lijevoj obali Save oko potočića Saonica i Dubočica. Oko 1691. god., nakon oslobođenja od Turaka, preseljeno je na visoke „grede” pored [[potok]]a Berava („Garava”). == Gospodarstvo == U mjestu djeluju Poljoprivredno–prerađivačka braniteljska zadruga „Babogredski feniks”<ref>{{Citiranje weba |url=http://ppbzbabogredskifeniks.hr/ |title=PPBZ Babogredski feniks |access-date=22. lipnja 2018. |archive-date=20. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181220082550/http://ppbzbabogredskifeniks.hr/ |url-status=dead }}</ref> i Konjogojstvena udruga „Babina Greda”.<ref>[http://konji-bijelci.hr/ konji-bijelci.hr]</ref> U Babinoj Gredi gradi se [[tvornica]] autodijelova u vrijednosti od 10 [[milijun]]a [[euro|eura]]. Tvrtka Intermetal započet će s proizvodnjom autodijelova u kojoj će biti zaposleno oko 100 radnika. Do kraja rujna planiran je svršetak izgradnje pogona površine 5500 m². Autodijelovi će se proizvoditi za grupaciju TMD iz [[Gradačac|Gradačca]].<ref>{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2096653&index_ref=read_more_m |title=Otvara se tvornica autodijelova u Babinoj Gredi vrijedna deset milijuna eura |publisher=[[Hrvatski internetski portali#I|Index.hr]] |date=28. lipnja 2019. |accessdate=28. lipnja 2019.}}</ref><ref>[https://novac.jutarnji.hr/specijali/ia/u-malom-slavonskom-mjestu-gradi-se-nova-tvornica-autodijelova-zaposlit-cemo-stotine/9055769/ U malom slavonskom mjestu gradi se nova tvornica autodijelova: 'Zaposlit ćemo stotine'], pristupljeno 4. srpnja 2019.</ref> Razvoj industrije Babinoj Gredi potaknula je tvrtka Uni Viridas iz [[Zagreb]]a, koja je u industrijskoj zoni „Tečine” sagradila kogeneracijski pogon na šumsku biomasu kapaciteta 9,7 [[MW]], vrijedan 50 [[milijun]]a [[euro|eura]], što je bila najveće ulaganje vrste ''„greenfield”'' u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].<ref>{{cite web |url=https://net.hr/danas/novac/u-slavoniji-se-gradi-10-milijuna-eura-vrijedna-tvornica-otvara-se-oko-100-radnih-mjesta-s-dobrim-i-redovitim-primanjima/ |title=U Slavoniji se gradi 10 milijuna eura vrijedna tvornica: Otvara se oko 100 radnih mjesta, s dobrim i redovitim primanjima'' |publisher=[[Hrvatski internetski portali#N|Net.hr]], [[Hrvatski internetski portali#D|Danas.hr]] |date=28. lipnja 2019. |accessdate=28. lipnja 2019. |archive-date=28. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190628205910/https://net.hr/danas/novac/u-slavoniji-se-gradi-10-milijuna-eura-vrijedna-tvornica-otvara-se-oko-100-radnih-mjesta-s-dobrim-i-redovitim-primanjima/ |url-status=dead }}</ref> == Poznate osobe == [[Datoteka:Baurlein drvenikip.JPG|mini|250px|[[Poprsje]] biskupa [[Stjepan Bäuerlein|Stjepana Bäuerleina]] pored matične crkve. Poprsje je sačinjeno od trupca slavonskog hrasta izvađenog iz mulja s dna rijeke Save, za koji se pretpostavlja da je staro preko tisuću godina.]] * [[Mijat Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |title=Mijat Stojanović |access-date=15. prosinca 2017. |archive-date=16. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171216034610/http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |url-status=dead }}</ref> – učitelj i prosvjetitelj * [[Ana Verić]] – slikarica * [[Stjepan Baurlein]]<ref>[http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/povbiskup.php Stjepan Baurlein ]</ref> – [[biskup]] đakovački i srijemski * [[Franjo Verić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |title=Franjo Verić – Znanstvena bibliografija |access-date=9. siječnja 2014. |archive-date=9. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109142703/http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |url-status=dead }}</ref> – građevinski stručnjak, znanstvenik, član Akademije tehničkih znanosti RH * [[Franjo Babić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |title=Franjo Babić – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=28. lipnja 2017. |archive-date=15. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170115153331/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |url-status=dead }}</ref> – pisac i novinar * [[Andrija Knežević]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |title=Andrija Knežević – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063237/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |url-status=dead }}</ref> – učitelj i školski nadzornik * [[Marijan Vuković]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |title=Marijan Vuković – Bibliografija |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |url-status=dead }}</ref> – učitelj i pedagog, javni i kulturni pregalac * [[Andrija Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |title=Andrija Stojanović – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |access-date=22. prosinca 2019. |archive-date=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222091057/https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |url-status=dead }}</ref> – etnolog * [[Đuro Kopić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |title=Đuro Kopić – Hrvatski biografski leksikon |access-date=25. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063231/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |url-status=dead }}</ref> – veterinar * [[Martin Vuković]] – novinar-urednik na HRT-u, publicist, pisac scenarija i organizator velikih koncertnih priredbi etnološke tematike * [[Ilija Babić]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |title= Ilija Babić – Povodom priznanja za životno djelo |archive-url=https://web.archive.org/web/20160804150052/http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |archive-date=4. kolovoza 2016. |access-date=22. kolovoza 2015.}}</ref> – pjesnik, pisac, promotor mnogobrojnih etnoloških događanja * [[Željko Huber]]<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/24327/zeljko-huber-60-godina-u-nogometu/ Željko Huber 60 godina u nogometu!]</ref> – istaknuti privrednik, političar i sportaš * [[Josip Biškić]] – nogometaš * [[Stjepan Bačić (arhivist)|Stjepan Bačić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/bacic-stjepan-arhivist Bačić Stjepan – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – arhivist i pjesnik * [[Jakša Kopić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopic-jaksa Kopić Jakša – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – publicist * [[Karl Lovetto]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/lovetto-karl Lovetto Karl – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – general == Obrazovanje == * Osnovna škola „Mijat Stojanović”<ref>*[http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ OŠ M. Stojanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140109144941/http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ |date=9. siječnja 2014. }}</ref> == Kultura == * Općinska narodna knjižnica Babina Greda<ref>[http://knjiznice.nsk.hr/babina-greda Knjižnice – Babina greda] NSK</ref> * Čitaoničko društvo „Seljačka sloga”<ref>[http://seljackasloga.hr/ Seljačka sloga]</ref> * KUD Mijat Stojanović – Babina Greda Mjesna konjogojstvena<ref>{{Citiranje weba |url=http://https/ |title=Konjogojstvena udruga Babina Greda |access-date=8. prosinca 2025. |archive-date=11. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130711041720/http://https/ |url-status=dead }}</ref> udruga održava kulturno-gospodarsku priredbu „Konji bijelci”, s natjecanjima konjogojaca i ophodom svatovskih zprega.<ref>[https://vusz.hr/43-manifestacija-konji-bijelci-u-babinoj-gredi/ 43. manifestacija „Konji bijelci“ u Babinoj Gredi] vusz.hr, Vukovarsko-srijemska županija, objavljeno 9. lipnja 2024.</ref> == Šport == * [[NK Šokadija Babina Greda]] * [[Šah]]ovski klub „Šokadija Babina Greda” * [[Stolni tenis|Stolnoteniski]] klub „Šokadija” == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.babinagreda.hr/ Službene stranice općine] * [http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ Gospodarstvo Petričević] {{Babina Greda}} {{GiO VSŽ}} [[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] j9oct596br5gi58x8llczrtyp4oqzzy 7578353 7577970 2026-08-16T08:23:58Z ~2026-44829-81 369709 /* Naziv */ 7578353 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Babina Greda |vrsta = naselje i općina |grb = Babina Greda (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Josip Krnić ([[SDP]]) |naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]] |površina = 79,5 |površina uža = 79,5 |visina = |z. širina = 45.117 |z. dužina = 18.536 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2762 |stanovništvo uže = 2762 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32276 Babina Greda |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://babinagreda.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Babina Greda Crkva svetoga Lovre, kod Z-1139, DSC 0221.jpg|230px|desno|thumb|Crkva sv. Lovre u Babinoj Gredi.]] '''Babina Greda''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopis == Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina pripada županjskoj Posavini. ==Naziv== Točno podrijetlo imena nije utvrđeno, no postoji legenda, odnosno tvrdnje starih mještana, da je selo nekada davno, u vrijeme velikih poplava obližnje Save, bilo prisiljeno preseliti se na više terene. Jedino pogodno mjesto bilo je stanište izvjesne babe Kede - po njoj selo navodno nosi prvi dio imena, "Babina". Dobar dio okolnih raštrkanih obitavališta (selišta) tada je preseljen sjevernije od Save, na taj povišeni dio terena, po kojem je selo dobilo i drugi dio imena, "Greda". == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Babina Greda imala je {{broj|3572}}<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup16.html Kontigenti stanovništva po gradovima/općinama, popis 2011.]</ref> stanovnika, raspoređenih samo u jednom naselju – Babinoj Gredi. ;narodnosni sastav (2011.) * [[Hrvati]] – 3546 * [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] – 4 * [[Česi u Hrvatskoj|Česi]] – 1 * [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] – 2 * [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] – 7 * [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] – 1 * ostali – 6 * nepoznato – 1 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Babina Greda |p1857=3943 |p1869=4221 |p1880=4009 |p1890=4016 |p1900=3918 |p1910=3973 |p1921=3575 |p1931=3641 |p1948=4061 |p1953=4611 |p1961=4872 |p1971=4620 |p1981=4159 |p1991=4205 |p2001=4262 |p2011=3572 |p2021=2762 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Datoteka:Općina.jpg|mini|desno|Općinska zgrada]] Načelnik Babine Grede je Josip Krnić. Općinsko vijeće čine liste: HDZ (5), SDP (4), HSU (2) i nezavisni kandidati (2). == Povijest == Kmetsko naselje '''Gerenda''', kasnije Babina Greda, spominje se već oko 1200. godine, ali samo kao '''Greda'''. Bilo je posjed u vlasništvu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kasnije se spominje u posjedu kaštela Kostroman, u blizini današnjeg [[Slavonski Šamac|Slavonskog Šamca]], 1506. god. kao '''Babagerenda'''. Staro naselje (selište) nastalo na lijevoj obali Save oko potočića Saonica i Dubočica. Oko 1691. god., nakon oslobođenja od Turaka, preseljeno je na visoke „grede” pored [[potok]]a Berava („Garava”). == Gospodarstvo == U mjestu djeluju Poljoprivredno–prerađivačka braniteljska zadruga „Babogredski feniks”<ref>{{Citiranje weba |url=http://ppbzbabogredskifeniks.hr/ |title=PPBZ Babogredski feniks |access-date=22. lipnja 2018. |archive-date=20. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181220082550/http://ppbzbabogredskifeniks.hr/ |url-status=dead }}</ref> i Konjogojstvena udruga „Babina Greda”.<ref>[http://konji-bijelci.hr/ konji-bijelci.hr]</ref> U Babinoj Gredi gradi se [[tvornica]] autodijelova u vrijednosti od 10 [[milijun]]a [[euro|eura]]. Tvrtka Intermetal započet će s proizvodnjom autodijelova u kojoj će biti zaposleno oko 100 radnika. Do kraja rujna planiran je svršetak izgradnje pogona površine 5500 m². Autodijelovi će se proizvoditi za grupaciju TMD iz [[Gradačac|Gradačca]].<ref>{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2096653&index_ref=read_more_m |title=Otvara se tvornica autodijelova u Babinoj Gredi vrijedna deset milijuna eura |publisher=[[Hrvatski internetski portali#I|Index.hr]] |date=28. lipnja 2019. |accessdate=28. lipnja 2019.}}</ref><ref>[https://novac.jutarnji.hr/specijali/ia/u-malom-slavonskom-mjestu-gradi-se-nova-tvornica-autodijelova-zaposlit-cemo-stotine/9055769/ U malom slavonskom mjestu gradi se nova tvornica autodijelova: 'Zaposlit ćemo stotine'], pristupljeno 4. srpnja 2019.</ref> Razvoj industrije Babinoj Gredi potaknula je tvrtka Uni Viridas iz [[Zagreb]]a, koja je u industrijskoj zoni „Tečine” sagradila kogeneracijski pogon na šumsku biomasu kapaciteta 9,7 [[MW]], vrijedan 50 [[milijun]]a [[euro|eura]], što je bila najveće ulaganje vrste ''„greenfield”'' u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].<ref>{{cite web |url=https://net.hr/danas/novac/u-slavoniji-se-gradi-10-milijuna-eura-vrijedna-tvornica-otvara-se-oko-100-radnih-mjesta-s-dobrim-i-redovitim-primanjima/ |title=U Slavoniji se gradi 10 milijuna eura vrijedna tvornica: Otvara se oko 100 radnih mjesta, s dobrim i redovitim primanjima'' |publisher=[[Hrvatski internetski portali#N|Net.hr]], [[Hrvatski internetski portali#D|Danas.hr]] |date=28. lipnja 2019. |accessdate=28. lipnja 2019. |archive-date=28. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190628205910/https://net.hr/danas/novac/u-slavoniji-se-gradi-10-milijuna-eura-vrijedna-tvornica-otvara-se-oko-100-radnih-mjesta-s-dobrim-i-redovitim-primanjima/ |url-status=dead }}</ref> == Poznate osobe == [[Datoteka:Baurlein drvenikip.JPG|mini|250px|[[Poprsje]] biskupa [[Stjepan Bäuerlein|Stjepana Bäuerleina]] pored matične crkve. Poprsje je sačinjeno od trupca slavonskog hrasta izvađenog iz mulja s dna rijeke Save, za koji se pretpostavlja da je staro preko tisuću godina.]] * [[Mijat Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |title=Mijat Stojanović |access-date=15. prosinca 2017. |archive-date=16. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171216034610/http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |url-status=dead }}</ref> – učitelj i prosvjetitelj * [[Ana Verić]] – slikarica * [[Stjepan Baurlein]]<ref>[http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/povbiskup.php Stjepan Baurlein ]</ref> – [[biskup]] đakovački i srijemski * [[Franjo Verić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |title=Franjo Verić – Znanstvena bibliografija |access-date=9. siječnja 2014. |archive-date=9. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109142703/http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |url-status=dead }}</ref> – građevinski stručnjak, znanstvenik, član Akademije tehničkih znanosti RH * [[Franjo Babić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |title=Franjo Babić – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=28. lipnja 2017. |archive-date=15. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170115153331/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |url-status=dead }}</ref> – pisac i novinar * [[Andrija Knežević]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |title=Andrija Knežević – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063237/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |url-status=dead }}</ref> – učitelj i školski nadzornik * [[Marijan Vuković]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |title=Marijan Vuković – Bibliografija |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |url-status=dead }}</ref> – učitelj i pedagog, javni i kulturni pregalac * [[Andrija Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |title=Andrija Stojanović – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |access-date=22. prosinca 2019. |archive-date=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222091057/https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |url-status=dead }}</ref> – etnolog * [[Đuro Kopić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |title=Đuro Kopić – Hrvatski biografski leksikon |access-date=25. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063231/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |url-status=dead }}</ref> – veterinar * [[Martin Vuković]] – novinar-urednik na HRT-u, publicist, pisac scenarija i organizator velikih koncertnih priredbi etnološke tematike * [[Ilija Babić]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |title= Ilija Babić – Povodom priznanja za životno djelo |archive-url=https://web.archive.org/web/20160804150052/http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |archive-date=4. kolovoza 2016. |access-date=22. kolovoza 2015.}}</ref> – pjesnik, pisac, promotor mnogobrojnih etnoloških događanja * [[Željko Huber]]<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/24327/zeljko-huber-60-godina-u-nogometu/ Željko Huber 60 godina u nogometu!]</ref> – istaknuti privrednik, političar i sportaš * [[Josip Biškić]] – nogometaš * [[Stjepan Bačić (arhivist)|Stjepan Bačić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/bacic-stjepan-arhivist Bačić Stjepan – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – arhivist i pjesnik * [[Jakša Kopić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopic-jaksa Kopić Jakša – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – publicist * [[Karl Lovetto]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/lovetto-karl Lovetto Karl – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – general == Obrazovanje == * Osnovna škola „Mijat Stojanović”<ref>*[http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ OŠ M. Stojanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140109144941/http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ |date=9. siječnja 2014. }}</ref> == Kultura == * Općinska narodna knjižnica Babina Greda<ref>[http://knjiznice.nsk.hr/babina-greda Knjižnice – Babina greda] NSK</ref> * Čitaoničko društvo „Seljačka sloga”<ref>[http://seljackasloga.hr/ Seljačka sloga]</ref> * KUD Mijat Stojanović – Babina Greda Mjesna konjogojstvena<ref>{{Citiranje weba |url=http://https/ |title=Konjogojstvena udruga Babina Greda |access-date=8. prosinca 2025. |archive-date=11. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130711041720/http://https/ |url-status=dead }}</ref> udruga održava kulturno-gospodarsku priredbu „Konji bijelci”, s natjecanjima konjogojaca i ophodom svatovskih zprega.<ref>[https://vusz.hr/43-manifestacija-konji-bijelci-u-babinoj-gredi/ 43. manifestacija „Konji bijelci“ u Babinoj Gredi] vusz.hr, Vukovarsko-srijemska županija, objavljeno 9. lipnja 2024.</ref> == Šport == * [[NK Šokadija Babina Greda]] * [[Šah]]ovski klub „Šokadija Babina Greda” * [[Stolni tenis|Stolnoteniski]] klub „Šokadija” == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.babinagreda.hr/ Službene stranice općine] * [http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ Gospodarstvo Petričević] {{Babina Greda}} {{GiO VSŽ}} [[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] p5pzanwjwlbi0kj4lxohk1040y4mgzf 7578358 7578353 2026-08-16T08:33:31Z Paor 39757 /* Povijest */ 7578358 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Babina Greda |vrsta = naselje i općina |grb = Babina Greda (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Josip Krnić ([[SDP]]) |naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]] |površina = 79,5 |površina uža = 79,5 |visina = |z. širina = 45.117 |z. dužina = 18.536 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2762 |stanovništvo uže = 2762 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32276 Babina Greda |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://babinagreda.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Babina Greda Crkva svetoga Lovre, kod Z-1139, DSC 0221.jpg|230px|desno|thumb|Crkva sv. Lovre u Babinoj Gredi.]] '''Babina Greda''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopis == Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina pripada županjskoj Posavini. ==Naziv== Točno podrijetlo imena nije utvrđeno, no postoji legenda, odnosno tvrdnje starih mještana, da je selo nekada davno, u vrijeme velikih poplava obližnje Save, bilo prisiljeno preseliti se na više terene. Jedino pogodno mjesto bilo je stanište izvjesne babe Kede - po njoj selo navodno nosi prvi dio imena, "Babina". Dobar dio okolnih raštrkanih obitavališta (selišta) tada je preseljen sjevernije od Save, na taj povišeni dio terena, po kojem je selo dobilo i drugi dio imena, "Greda". == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Babina Greda imala je {{broj|3572}}<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup16.html Kontigenti stanovništva po gradovima/općinama, popis 2011.]</ref> stanovnika, raspoređenih samo u jednom naselju – Babinoj Gredi. ;narodnosni sastav (2011.) * [[Hrvati]] – 3546 * [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] – 4 * [[Česi u Hrvatskoj|Česi]] – 1 * [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] – 2 * [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] – 7 * [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] – 1 * ostali – 6 * nepoznato – 1 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Babina Greda |p1857=3943 |p1869=4221 |p1880=4009 |p1890=4016 |p1900=3918 |p1910=3973 |p1921=3575 |p1931=3641 |p1948=4061 |p1953=4611 |p1961=4872 |p1971=4620 |p1981=4159 |p1991=4205 |p2001=4262 |p2011=3572 |p2021=2762 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Datoteka:Općina.jpg|mini|desno|Općinska zgrada]] Načelnik Babine Grede je Josip Krnić. Općinsko vijeće čine liste: HDZ (5), SDP (4), HSU (2) i nezavisni kandidati (2). == Povijest == Kmetsko naselje '''Gerenda''', kasnije Babina Greda, spominje se već oko 1200. godine, ali samo kao '''Greda'''. Bilo je posjed u vlasništvu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kasnije se spominje u posjedu kaštela Kostroman, u blizini današnjeg [[Slavonski Šamac|Slavonskog Šamca]], 1506. god. kao '''Babagerenda'''. Staro naselje (selište) nastalo je na lijevoj obali Save oko potočića Saonica i Dubočica i sastojalo se od više raštrkanih stambenih grupa. Oko 1691. god., nakon oslobođenja od Turaka su vršena preseljenja i grupiranja (ušoravanja) na visoke „grede” pored [[potok]]a Berava („Garava”). == Gospodarstvo == U mjestu djeluju Poljoprivredno–prerađivačka braniteljska zadruga „Babogredski feniks”<ref>{{Citiranje weba |url=http://ppbzbabogredskifeniks.hr/ |title=PPBZ Babogredski feniks |access-date=22. lipnja 2018. |archive-date=20. prosinca 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181220082550/http://ppbzbabogredskifeniks.hr/ |url-status=dead }}</ref> i Konjogojstvena udruga „Babina Greda”.<ref>[http://konji-bijelci.hr/ konji-bijelci.hr]</ref> U Babinoj Gredi gradi se [[tvornica]] autodijelova u vrijednosti od 10 [[milijun]]a [[euro|eura]]. Tvrtka Intermetal započet će s proizvodnjom autodijelova u kojoj će biti zaposleno oko 100 radnika. Do kraja rujna planiran je svršetak izgradnje pogona površine 5500 m². Autodijelovi će se proizvoditi za grupaciju TMD iz [[Gradačac|Gradačca]].<ref>{{cite web |url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2096653&index_ref=read_more_m |title=Otvara se tvornica autodijelova u Babinoj Gredi vrijedna deset milijuna eura |publisher=[[Hrvatski internetski portali#I|Index.hr]] |date=28. lipnja 2019. |accessdate=28. lipnja 2019.}}</ref><ref>[https://novac.jutarnji.hr/specijali/ia/u-malom-slavonskom-mjestu-gradi-se-nova-tvornica-autodijelova-zaposlit-cemo-stotine/9055769/ U malom slavonskom mjestu gradi se nova tvornica autodijelova: 'Zaposlit ćemo stotine'], pristupljeno 4. srpnja 2019.</ref> Razvoj industrije Babinoj Gredi potaknula je tvrtka Uni Viridas iz [[Zagreb]]a, koja je u industrijskoj zoni „Tečine” sagradila kogeneracijski pogon na šumsku biomasu kapaciteta 9,7 [[MW]], vrijedan 50 [[milijun]]a [[euro|eura]], što je bila najveće ulaganje vrste ''„greenfield”'' u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].<ref>{{cite web |url=https://net.hr/danas/novac/u-slavoniji-se-gradi-10-milijuna-eura-vrijedna-tvornica-otvara-se-oko-100-radnih-mjesta-s-dobrim-i-redovitim-primanjima/ |title=U Slavoniji se gradi 10 milijuna eura vrijedna tvornica: Otvara se oko 100 radnih mjesta, s dobrim i redovitim primanjima'' |publisher=[[Hrvatski internetski portali#N|Net.hr]], [[Hrvatski internetski portali#D|Danas.hr]] |date=28. lipnja 2019. |accessdate=28. lipnja 2019. |archive-date=28. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190628205910/https://net.hr/danas/novac/u-slavoniji-se-gradi-10-milijuna-eura-vrijedna-tvornica-otvara-se-oko-100-radnih-mjesta-s-dobrim-i-redovitim-primanjima/ |url-status=dead }}</ref> == Poznate osobe == [[Datoteka:Baurlein drvenikip.JPG|mini|250px|[[Poprsje]] biskupa [[Stjepan Bäuerlein|Stjepana Bäuerleina]] pored matične crkve. Poprsje je sačinjeno od trupca slavonskog hrasta izvađenog iz mulja s dna rijeke Save, za koji se pretpostavlja da je staro preko tisuću godina.]] * [[Mijat Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |title=Mijat Stojanović |access-date=15. prosinca 2017. |archive-date=16. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171216034610/http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |url-status=dead }}</ref> – učitelj i prosvjetitelj * [[Ana Verić]] – slikarica * [[Stjepan Baurlein]]<ref>[http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/povbiskup.php Stjepan Baurlein ]</ref> – [[biskup]] đakovački i srijemski * [[Franjo Verić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |title=Franjo Verić – Znanstvena bibliografija |access-date=9. siječnja 2014. |archive-date=9. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109142703/http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |url-status=dead }}</ref> – građevinski stručnjak, znanstvenik, član Akademije tehničkih znanosti RH * [[Franjo Babić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |title=Franjo Babić – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=28. lipnja 2017. |archive-date=15. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170115153331/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |url-status=dead }}</ref> – pisac i novinar * [[Andrija Knežević]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |title=Andrija Knežević – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063237/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |url-status=dead }}</ref> – učitelj i školski nadzornik * [[Marijan Vuković]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |title=Marijan Vuković – Bibliografija |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |url-status=dead }}</ref> – učitelj i pedagog, javni i kulturni pregalac * [[Andrija Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |title=Andrija Stojanović – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |access-date=22. prosinca 2019. |archive-date=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222091057/https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |url-status=dead }}</ref> – etnolog * [[Đuro Kopić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |title=Đuro Kopić – Hrvatski biografski leksikon |access-date=25. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063231/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |url-status=dead }}</ref> – veterinar * [[Martin Vuković]] – novinar-urednik na HRT-u, publicist, pisac scenarija i organizator velikih koncertnih priredbi etnološke tematike * [[Ilija Babić]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |title= Ilija Babić – Povodom priznanja za životno djelo |archive-url=https://web.archive.org/web/20160804150052/http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |archive-date=4. kolovoza 2016. |access-date=22. kolovoza 2015.}}</ref> – pjesnik, pisac, promotor mnogobrojnih etnoloških događanja * [[Željko Huber]]<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/24327/zeljko-huber-60-godina-u-nogometu/ Željko Huber 60 godina u nogometu!]</ref> – istaknuti privrednik, političar i sportaš * [[Josip Biškić]] – nogometaš * [[Stjepan Bačić (arhivist)|Stjepan Bačić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/bacic-stjepan-arhivist Bačić Stjepan – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – arhivist i pjesnik * [[Jakša Kopić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopic-jaksa Kopić Jakša – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – publicist * [[Karl Lovetto]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/lovetto-karl Lovetto Karl – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – general == Obrazovanje == * Osnovna škola „Mijat Stojanović”<ref>*[http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ OŠ M. Stojanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140109144941/http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ |date=9. siječnja 2014. }}</ref> == Kultura == * Općinska narodna knjižnica Babina Greda<ref>[http://knjiznice.nsk.hr/babina-greda Knjižnice – Babina greda] NSK</ref> * Čitaoničko društvo „Seljačka sloga”<ref>[http://seljackasloga.hr/ Seljačka sloga]</ref> * KUD Mijat Stojanović – Babina Greda Mjesna konjogojstvena<ref>{{Citiranje weba |url=http://https/ |title=Konjogojstvena udruga Babina Greda |access-date=8. prosinca 2025. |archive-date=11. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130711041720/http://https/ |url-status=dead }}</ref> udruga održava kulturno-gospodarsku priredbu „Konji bijelci”, s natjecanjima konjogojaca i ophodom svatovskih zprega.<ref>[https://vusz.hr/43-manifestacija-konji-bijelci-u-babinoj-gredi/ 43. manifestacija „Konji bijelci“ u Babinoj Gredi] vusz.hr, Vukovarsko-srijemska županija, objavljeno 9. lipnja 2024.</ref> == Šport == * [[NK Šokadija Babina Greda]] * [[Šah]]ovski klub „Šokadija Babina Greda” * [[Stolni tenis|Stolnoteniski]] klub „Šokadija” == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.babinagreda.hr/ Službene stranice općine] * [http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ Gospodarstvo Petričević] {{Babina Greda}} {{GiO VSŽ}} [[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] 14hn7ena16jati1feijw1m4ze1bwj4f 7578394 7578358 2026-08-16T09:39:28Z Paor 39757 /* Gospodarstvo */ 7578394 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Babina Greda |vrsta = naselje i općina |grb = Babina Greda (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Josip Krnić ([[SDP]]) |naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]] |površina = 79,5 |površina uža = 79,5 |visina = |z. širina = 45.117 |z. dužina = 18.536 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2762 |stanovništvo uže = 2762 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32276 Babina Greda |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://babinagreda.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Babina Greda Crkva svetoga Lovre, kod Z-1139, DSC 0221.jpg|230px|desno|thumb|Crkva sv. Lovre u Babinoj Gredi.]] '''Babina Greda''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopis == Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina pripada županjskoj Posavini. ==Naziv== Točno podrijetlo imena nije utvrđeno, no postoji legenda, odnosno tvrdnje starih mještana, da je selo nekada davno, u vrijeme velikih poplava obližnje Save, bilo prisiljeno preseliti se na više terene. Jedino pogodno mjesto bilo je stanište izvjesne babe Kede - po njoj selo navodno nosi prvi dio imena, "Babina". Dobar dio okolnih raštrkanih obitavališta (selišta) tada je preseljen sjevernije od Save, na taj povišeni dio terena, po kojem je selo dobilo i drugi dio imena, "Greda". == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Babina Greda imala je {{broj|3572}}<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup16.html Kontigenti stanovništva po gradovima/općinama, popis 2011.]</ref> stanovnika, raspoređenih samo u jednom naselju – Babinoj Gredi. ;narodnosni sastav (2011.) * [[Hrvati]] – 3546 * [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] – 4 * [[Česi u Hrvatskoj|Česi]] – 1 * [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] – 2 * [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] – 7 * [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] – 1 * ostali – 6 * nepoznato – 1 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Babina Greda |p1857=3943 |p1869=4221 |p1880=4009 |p1890=4016 |p1900=3918 |p1910=3973 |p1921=3575 |p1931=3641 |p1948=4061 |p1953=4611 |p1961=4872 |p1971=4620 |p1981=4159 |p1991=4205 |p2001=4262 |p2011=3572 |p2021=2762 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Datoteka:Općina.jpg|mini|desno|Općinska zgrada]] Načelnik Babine Grede je Josip Krnić. Općinsko vijeće čine liste: HDZ (5), SDP (4), HSU (2) i nezavisni kandidati (2). == Povijest == Kmetsko naselje '''Gerenda''', kasnije Babina Greda, spominje se već oko 1200. godine, ali samo kao '''Greda'''. Bilo je posjed u vlasništvu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kasnije se spominje u posjedu kaštela Kostroman, u blizini današnjeg [[Slavonski Šamac|Slavonskog Šamca]], 1506. god. kao '''Babagerenda'''. Staro naselje (selište) nastalo je na lijevoj obali Save oko potočića Saonica i Dubočica i sastojalo se od više raštrkanih stambenih grupa. Oko 1691. god., nakon oslobođenja od Turaka su vršena preseljenja i grupiranja (ušoravanja) na visoke „grede” pored [[potok]]a Berava („Garava”). == Gospodarstvo == Babina Greda tradicionalno je poljoprivredni kraj, s naglaskom na stočarstvu.<ref name="apprrr">{{cite web|title=Baza korisnika potpora — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.apprrr.hr/baza-korisnika-potpora/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)|format=XLS}}</ref> Posljednjih je godina, međutim, primjetan nagli pad broja farmi svinja i goveda u korist ratarskih grana proizvodnje, dok se istovremeno, uz poljoprivredu, sve snažnije razvijaju i druge gospodarske djelatnosti, ponajviše turizam te ostale proizvodne i uslužne djelatnosti. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), na području općine djeluje 251 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG).<ref name="apprrr" /> Prema Obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, u općini je registrirano 69 obrta.<ref>{{cite web|title=Obrtni registar|url=https://obrtni-registar.gov.hr/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja}}</ref> Uz to, prema podacima portala CompanyWall, na području općine posluje 51 društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 18 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).<ref>{{cite web|title=Poslovni subjekti — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.companywall.hr/pretraga?cr=EUR&n=&mv=&r=16&c=26&cp=&at=&area=&subarea=&sbjact=t&blckd=&dbf=&dbt=&type=81&hr=&bly=2025&dsm%5B0%5D.Code=411&dsm%5B0%5D.From=0&dsm%5B0%5D.To=0&dsm%5B1%5D.Code=2138&dsm%5B1%5D.From=0&dsm%5B1%5D.To=0&dsm%5B-1%5D.Code=0&dsm%5B-1%5D.From=0&dsm%5B-1%5D.To=0&distinctcodes=&xpnd=true|access-date=16. kolovoza 2026.|website=CompanyWall}}</ref> == Poznate osobe == [[Datoteka:Baurlein drvenikip.JPG|mini|250px|[[Poprsje]] biskupa [[Stjepan Bäuerlein|Stjepana Bäuerleina]] pored matične crkve. Poprsje je sačinjeno od trupca slavonskog hrasta izvađenog iz mulja s dna rijeke Save, za koji se pretpostavlja da je staro preko tisuću godina.]] * [[Mijat Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |title=Mijat Stojanović |access-date=15. prosinca 2017. |archive-date=16. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171216034610/http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |url-status=dead }}</ref> – učitelj i prosvjetitelj * [[Ana Verić]] – slikarica * [[Stjepan Baurlein]]<ref>[http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/povbiskup.php Stjepan Baurlein ]</ref> – [[biskup]] đakovački i srijemski * [[Franjo Verić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |title=Franjo Verić – Znanstvena bibliografija |access-date=9. siječnja 2014. |archive-date=9. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109142703/http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |url-status=dead }}</ref> – građevinski stručnjak, znanstvenik, član Akademije tehničkih znanosti RH * [[Franjo Babić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |title=Franjo Babić – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=28. lipnja 2017. |archive-date=15. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170115153331/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |url-status=dead }}</ref> – pisac i novinar * [[Andrija Knežević]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |title=Andrija Knežević – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063237/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |url-status=dead }}</ref> – učitelj i školski nadzornik * [[Marijan Vuković]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |title=Marijan Vuković – Bibliografija |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |url-status=dead }}</ref> – učitelj i pedagog, javni i kulturni pregalac * [[Andrija Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |title=Andrija Stojanović – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |access-date=22. prosinca 2019. |archive-date=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222091057/https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |url-status=dead }}</ref> – etnolog * [[Đuro Kopić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |title=Đuro Kopić – Hrvatski biografski leksikon |access-date=25. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063231/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |url-status=dead }}</ref> – veterinar * [[Martin Vuković]] – novinar-urednik na HRT-u, publicist, pisac scenarija i organizator velikih koncertnih priredbi etnološke tematike * [[Ilija Babić]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |title= Ilija Babić – Povodom priznanja za životno djelo |archive-url=https://web.archive.org/web/20160804150052/http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |archive-date=4. kolovoza 2016. |access-date=22. kolovoza 2015.}}</ref> – pjesnik, pisac, promotor mnogobrojnih etnoloških događanja * [[Željko Huber]]<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/24327/zeljko-huber-60-godina-u-nogometu/ Željko Huber 60 godina u nogometu!]</ref> – istaknuti privrednik, političar i sportaš * [[Josip Biškić]] – nogometaš * [[Stjepan Bačić (arhivist)|Stjepan Bačić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/bacic-stjepan-arhivist Bačić Stjepan – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – arhivist i pjesnik * [[Jakša Kopić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopic-jaksa Kopić Jakša – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – publicist * [[Karl Lovetto]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/lovetto-karl Lovetto Karl – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – general == Obrazovanje == * Osnovna škola „Mijat Stojanović”<ref>*[http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ OŠ M. Stojanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140109144941/http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ |date=9. siječnja 2014. }}</ref> == Kultura == * Općinska narodna knjižnica Babina Greda<ref>[http://knjiznice.nsk.hr/babina-greda Knjižnice – Babina greda] NSK</ref> * Čitaoničko društvo „Seljačka sloga”<ref>[http://seljackasloga.hr/ Seljačka sloga]</ref> * KUD Mijat Stojanović – Babina Greda Mjesna konjogojstvena<ref>{{Citiranje weba |url=http://https/ |title=Konjogojstvena udruga Babina Greda |access-date=8. prosinca 2025. |archive-date=11. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130711041720/http://https/ |url-status=dead }}</ref> udruga održava kulturno-gospodarsku priredbu „Konji bijelci”, s natjecanjima konjogojaca i ophodom svatovskih zprega.<ref>[https://vusz.hr/43-manifestacija-konji-bijelci-u-babinoj-gredi/ 43. manifestacija „Konji bijelci“ u Babinoj Gredi] vusz.hr, Vukovarsko-srijemska županija, objavljeno 9. lipnja 2024.</ref> == Šport == * [[NK Šokadija Babina Greda]] * [[Šah]]ovski klub „Šokadija Babina Greda” * [[Stolni tenis|Stolnoteniski]] klub „Šokadija” == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.babinagreda.hr/ Službene stranice općine] * [http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ Gospodarstvo Petričević] {{Babina Greda}} {{GiO VSŽ}} [[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] ts7oomo01o71o8nte9u42lfq877vusw 7578411 7578394 2026-08-16T10:07:41Z Paor 39757 7578411 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Babina Greda |vrsta = naselje i općina |grb = Babina Greda (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Josip Krnić ([[SDP]]) |naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]] |površina = 79,5 |površina uža = 79,5 |visina = |z. širina = 45.117 |z. dužina = 18.536 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2762 |stanovništvo uže = 2762 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32276 Babina Greda |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://babinagreda.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Babina Greda Crkva svetoga Lovre, kod Z-1139, DSC 0221.jpg|230px|desno|thumb|Crkva sv. Lovre u Babinoj Gredi.]] '''Babina Greda''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopis == Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina pripada županjskoj Posavini. ==Naziv== Točno podrijetlo imena nije utvrđeno, no postoji legenda, odnosno tvrdnje starih mještana, da je selo nekada davno, u vrijeme velikih poplava obližnje Save, bilo prisiljeno preseliti se na više terene. Jedino pogodno mjesto bilo je stanište izvjesne babe Kede - po njoj selo navodno nosi prvi dio imena, "Babina". Dobar dio okolnih raštrkanih obitavališta (selišta) tada je preseljen sjevernije od Save, na taj povišeni dio terena, po kojem je selo dobilo i drugi dio imena, "Greda". == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Babina Greda imala je {{broj|3572}}<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup16.html Kontigenti stanovništva po gradovima/općinama, popis 2011.]</ref> stanovnika, raspoređenih samo u jednom naselju – Babinoj Gredi. ;narodnosni sastav (2011.) * [[Hrvati]] – 3546 * [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] – 4 * [[Česi u Hrvatskoj|Česi]] – 1 * [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] – 2 * [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] – 7 * [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] – 1 * ostali – 6 * nepoznato – 1 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Babina Greda |p1857=3943 |p1869=4221 |p1880=4009 |p1890=4016 |p1900=3918 |p1910=3973 |p1921=3575 |p1931=3641 |p1948=4061 |p1953=4611 |p1961=4872 |p1971=4620 |p1981=4159 |p1991=4205 |p2001=4262 |p2011=3572 |p2021=2762 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Datoteka:Općina.jpg|mini|desno|Općinska zgrada]] Načelnik Babine Grede je Josip Krnić. Općinsko vijeće čine liste: HDZ (5), SDP (4), HSU (2) i nezavisni kandidati (2). == Povijest == Kmetsko naselje '''Gerenda''', kasnije Babina Greda, spominje se već oko 1200. godine, ali samo kao '''Greda'''. Bilo je posjed u vlasništvu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kasnije se spominje u posjedu kaštela Kostroman, u blizini današnjeg [[Slavonski Šamac|Slavonskog Šamca]], 1506. god. kao '''Babagerenda'''. Staro naselje (selište) nastalo je na lijevoj obali Save oko potočića Saonica i Dubočica i sastojalo se od više raštrkanih stambenih grupa. Oko 1691. god., nakon oslobođenja od Turaka su vršena preseljenja i grupiranja (ušoravanja) na visoke „grede” pored [[potok]]a Berava („Garava”). == Gospodarstvo == Babina Greda tradicionalno je poljoprivredni kraj, s naglaskom na stočarstvu.<ref name="apprrr">{{cite web|title=Baza korisnika potpora — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.apprrr.hr/baza-korisnika-potpora/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)|format=XLS}}</ref> Posljednjih je godina, međutim, primjetan nagli pad broja farmi svinja i goveda u korist ratarskih grana proizvodnje, dok se istovremeno, uz poljoprivredu, sve snažnije razvijaju i druge gospodarske djelatnosti, ponajviše turizam te ostale proizvodne i uslužne djelatnosti. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), na području općine djeluje 251 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG).<ref name="apprrr" /> Prema Obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, u općini je registrirano 69 obrta.<ref>{{cite web|title=Obrtni registar|url=https://obrtni-registar.gov.hr/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja}}</ref> Uz to, prema podacima portala CompanyWall, na području općine posluje 51 društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 18 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).<ref>{{cite web|title=Poslovni subjekti — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.companywall.hr/pretraga?cr=EUR&n=&mv=&r=16&c=26&cp=&at=&area=&subarea=&sbjact=t&blckd=&dbf=&dbt=&type=81&hr=&bly=2025&dsm%5B0%5D.Code=411&dsm%5B0%5D.From=0&dsm%5B0%5D.To=0&dsm%5B1%5D.Code=2138&dsm%5B1%5D.From=0&dsm%5B1%5D.To=0&dsm%5B-1%5D.Code=0&dsm%5B-1%5D.From=0&dsm%5B-1%5D.To=0&distinctcodes=&xpnd=true|access-date=16. kolovoza 2026.|website=CompanyWall}}</ref> == Poznate osobe == [[Datoteka:Baurlein drvenikip.JPG|mini|250px|[[Poprsje]] biskupa [[Stjepan Bäuerlein|Stjepana Bäuerleina]] pored matične crkve. Poprsje je sačinjeno od trupca slavonskog hrasta izvađenog iz mulja s dna rijeke Save, za koji se pretpostavlja da je staro preko tisuću godina.]] * [[Mijat Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |title=Mijat Stojanović |access-date=15. prosinca 2017. |archive-date=16. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171216034610/http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |url-status=dead }}</ref> – učitelj i prosvjetitelj * [[Ana Verić]] – slikarica * [[Stjepan Baurlein]]<ref>[http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/povbiskup.php Stjepan Baurlein ]</ref> – [[biskup]] đakovački i srijemski * [[Franjo Verić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |title=Franjo Verić – Znanstvena bibliografija |access-date=9. siječnja 2014. |archive-date=9. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109142703/http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |url-status=dead }}</ref> – građevinski stručnjak, znanstvenik, član Akademije tehničkih znanosti RH * [[Franjo Babić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |title=Franjo Babić – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=28. lipnja 2017. |archive-date=15. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170115153331/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |url-status=dead }}</ref> – pisac i novinar * [[Andrija Knežević]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |title=Andrija Knežević – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063237/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |url-status=dead }}</ref> – učitelj i školski nadzornik * [[Marijan Vuković]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |title=Marijan Vuković – Bibliografija |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |url-status=dead }}</ref> – učitelj i pedagog, javni i kulturni pregalac * [[Andrija Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |title=Andrija Stojanović – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |access-date=22. prosinca 2019. |archive-date=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222091057/https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |url-status=dead }}</ref> – etnolog * [[Đuro Kopić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |title=Đuro Kopić – Hrvatski biografski leksikon |access-date=25. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063231/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |url-status=dead }}</ref> – veterinar * [[Martin Vuković]] – novinar-urednik na HRT-u, publicist, pisac scenarija i organizator velikih koncertnih priredbi etnološke tematike * [[Ilija Babić]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |title= Ilija Babić – Povodom priznanja za životno djelo |archive-url=https://web.archive.org/web/20160804150052/http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |archive-date=4. kolovoza 2016. |access-date=22. kolovoza 2015.}}</ref> – pjesnik, pisac, promotor mnogobrojnih etnoloških događanja * [[Željko Huber]]<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/24327/zeljko-huber-60-godina-u-nogometu/ Željko Huber 60 godina u nogometu!]</ref> – istaknuti privrednik, političar i sportaš * [[Josip Biškić]] – nogometaš * [[Stjepan Bačić (arhivist)|Stjepan Bačić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/bacic-stjepan-arhivist Bačić Stjepan – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – arhivist i pjesnik * [[Jakša Kopić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopic-jaksa Kopić Jakša – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – publicist * [[Karl Lovetto]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/lovetto-karl Lovetto Karl – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – general == Obrazovanje == * Osnovna škola „Mijat Stojanović”<ref>*[http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ OŠ M. Stojanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140109144941/http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ |date=9. siječnja 2014. }}</ref> == Kultura == * Općinska narodna knjižnica Babina Greda<ref>[http://knjiznice.nsk.hr/babina-greda Knjižnice – Babina greda] NSK</ref> * Čitaoničko društvo „Seljačka sloga”<ref>[http://seljackasloga.hr/ Seljačka sloga]</ref> * KUD Mijat Stojanović – Babina Greda Mjesna konjogojstvena<ref>{{Citiranje weba |url=http://https/ |title=Konjogojstvena udruga Babina Greda |access-date=8. prosinca 2025. |archive-date=11. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130711041720/http://https/ |url-status=dead }}</ref> udruga održava kulturno-gospodarsku priredbu „Konji bijelci”, s natjecanjima konjogojaca i ophodom svatovskih zprega.<ref>[https://vusz.hr/43-manifestacija-konji-bijelci-u-babinoj-gredi/ 43. manifestacija „Konji bijelci“ u Babinoj Gredi] vusz.hr, Vukovarsko-srijemska županija, objavljeno 9. lipnja 2024.</ref> == Šport == * [[NK Šokadija Babina Greda]] * [[Šah]]ovski klub „Šokadija Babina Greda” * [[Stolni tenis|Stolnoteniski]] klub „Šokadija” == Ostale udruge == *Dobrovoljno vatrogasno društvo Babina Greda *Udruga matice umirovljenika Babina Greda *Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Ina Slavonija *Uokolo Greda — udruga za građanstvo okoliša Babina Greda *Udruga roditelja i mladih Babina Greda *Lovačka udruga "Jastreb" Babina Greda *Udruga pčelara "Amorfa" Babina Greda == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.babinagreda.hr/ Službene stranice općine] * [http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ Gospodarstvo Petričević] {{Babina Greda}} {{GiO VSŽ}} [[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] obyrhfipcpo5r7erb3i5lagq1etbf6g 7578414 7578411 2026-08-16T10:15:47Z Paor 39757 /* Kultura */ 7578414 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Babina Greda |vrsta = naselje i općina |grb = Babina Greda (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Josip Krnić ([[SDP]]) |naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]] |površina = 79,5 |površina uža = 79,5 |visina = |z. širina = 45.117 |z. dužina = 18.536 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2762 |stanovništvo uže = 2762 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32276 Babina Greda |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://babinagreda.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Babina Greda Crkva svetoga Lovre, kod Z-1139, DSC 0221.jpg|230px|desno|thumb|Crkva sv. Lovre u Babinoj Gredi.]] '''Babina Greda''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopis == Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina pripada županjskoj Posavini. ==Naziv== Točno podrijetlo imena nije utvrđeno, no postoji legenda, odnosno tvrdnje starih mještana, da je selo nekada davno, u vrijeme velikih poplava obližnje Save, bilo prisiljeno preseliti se na više terene. Jedino pogodno mjesto bilo je stanište izvjesne babe Kede - po njoj selo navodno nosi prvi dio imena, "Babina". Dobar dio okolnih raštrkanih obitavališta (selišta) tada je preseljen sjevernije od Save, na taj povišeni dio terena, po kojem je selo dobilo i drugi dio imena, "Greda". == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Babina Greda imala je {{broj|3572}}<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup16.html Kontigenti stanovništva po gradovima/općinama, popis 2011.]</ref> stanovnika, raspoređenih samo u jednom naselju – Babinoj Gredi. ;narodnosni sastav (2011.) * [[Hrvati]] – 3546 * [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] – 4 * [[Česi u Hrvatskoj|Česi]] – 1 * [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] – 2 * [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] – 7 * [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] – 1 * ostali – 6 * nepoznato – 1 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Babina Greda |p1857=3943 |p1869=4221 |p1880=4009 |p1890=4016 |p1900=3918 |p1910=3973 |p1921=3575 |p1931=3641 |p1948=4061 |p1953=4611 |p1961=4872 |p1971=4620 |p1981=4159 |p1991=4205 |p2001=4262 |p2011=3572 |p2021=2762 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Datoteka:Općina.jpg|mini|desno|Općinska zgrada]] Načelnik Babine Grede je Josip Krnić. Općinsko vijeće čine liste: HDZ (5), SDP (4), HSU (2) i nezavisni kandidati (2). == Povijest == Kmetsko naselje '''Gerenda''', kasnije Babina Greda, spominje se već oko 1200. godine, ali samo kao '''Greda'''. Bilo je posjed u vlasništvu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kasnije se spominje u posjedu kaštela Kostroman, u blizini današnjeg [[Slavonski Šamac|Slavonskog Šamca]], 1506. god. kao '''Babagerenda'''. Staro naselje (selište) nastalo je na lijevoj obali Save oko potočića Saonica i Dubočica i sastojalo se od više raštrkanih stambenih grupa. Oko 1691. god., nakon oslobođenja od Turaka su vršena preseljenja i grupiranja (ušoravanja) na visoke „grede” pored [[potok]]a Berava („Garava”). == Gospodarstvo == Babina Greda tradicionalno je poljoprivredni kraj, s naglaskom na stočarstvu.<ref name="apprrr">{{cite web|title=Baza korisnika potpora — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.apprrr.hr/baza-korisnika-potpora/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)|format=XLS}}</ref> Posljednjih je godina, međutim, primjetan nagli pad broja farmi svinja i goveda u korist ratarskih grana proizvodnje, dok se istovremeno, uz poljoprivredu, sve snažnije razvijaju i druge gospodarske djelatnosti, ponajviše turizam te ostale proizvodne i uslužne djelatnosti. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), na području općine djeluje 251 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG).<ref name="apprrr" /> Prema Obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, u općini je registrirano 69 obrta.<ref>{{cite web|title=Obrtni registar|url=https://obrtni-registar.gov.hr/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja}}</ref> Uz to, prema podacima portala CompanyWall, na području općine posluje 51 društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 18 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).<ref>{{cite web|title=Poslovni subjekti — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.companywall.hr/pretraga?cr=EUR&n=&mv=&r=16&c=26&cp=&at=&area=&subarea=&sbjact=t&blckd=&dbf=&dbt=&type=81&hr=&bly=2025&dsm%5B0%5D.Code=411&dsm%5B0%5D.From=0&dsm%5B0%5D.To=0&dsm%5B1%5D.Code=2138&dsm%5B1%5D.From=0&dsm%5B1%5D.To=0&dsm%5B-1%5D.Code=0&dsm%5B-1%5D.From=0&dsm%5B-1%5D.To=0&distinctcodes=&xpnd=true|access-date=16. kolovoza 2026.|website=CompanyWall}}</ref> == Poznate osobe == [[Datoteka:Baurlein drvenikip.JPG|mini|250px|[[Poprsje]] biskupa [[Stjepan Bäuerlein|Stjepana Bäuerleina]] pored matične crkve. Poprsje je sačinjeno od trupca slavonskog hrasta izvađenog iz mulja s dna rijeke Save, za koji se pretpostavlja da je staro preko tisuću godina.]] * [[Mijat Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |title=Mijat Stojanović |access-date=15. prosinca 2017. |archive-date=16. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171216034610/http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |url-status=dead }}</ref> – učitelj i prosvjetitelj * [[Ana Verić]] – slikarica * [[Stjepan Baurlein]]<ref>[http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/povbiskup.php Stjepan Baurlein ]</ref> – [[biskup]] đakovački i srijemski * [[Franjo Verić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |title=Franjo Verić – Znanstvena bibliografija |access-date=9. siječnja 2014. |archive-date=9. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109142703/http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |url-status=dead }}</ref> – građevinski stručnjak, znanstvenik, član Akademije tehničkih znanosti RH * [[Franjo Babić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |title=Franjo Babić – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=28. lipnja 2017. |archive-date=15. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170115153331/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |url-status=dead }}</ref> – pisac i novinar * [[Andrija Knežević]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |title=Andrija Knežević – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063237/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |url-status=dead }}</ref> – učitelj i školski nadzornik * [[Marijan Vuković]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |title=Marijan Vuković – Bibliografija |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |url-status=dead }}</ref> – učitelj i pedagog, javni i kulturni pregalac * [[Andrija Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |title=Andrija Stojanović – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |access-date=22. prosinca 2019. |archive-date=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222091057/https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |url-status=dead }}</ref> – etnolog * [[Đuro Kopić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |title=Đuro Kopić – Hrvatski biografski leksikon |access-date=25. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063231/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |url-status=dead }}</ref> – veterinar * [[Martin Vuković]] – novinar-urednik na HRT-u, publicist, pisac scenarija i organizator velikih koncertnih priredbi etnološke tematike * [[Ilija Babić]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |title= Ilija Babić – Povodom priznanja za životno djelo |archive-url=https://web.archive.org/web/20160804150052/http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |archive-date=4. kolovoza 2016. |access-date=22. kolovoza 2015.}}</ref> – pjesnik, pisac, promotor mnogobrojnih etnoloških događanja * [[Željko Huber]]<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/24327/zeljko-huber-60-godina-u-nogometu/ Željko Huber 60 godina u nogometu!]</ref> – istaknuti privrednik, političar i sportaš * [[Josip Biškić]] – nogometaš * [[Stjepan Bačić (arhivist)|Stjepan Bačić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/bacic-stjepan-arhivist Bačić Stjepan – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – arhivist i pjesnik * [[Jakša Kopić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopic-jaksa Kopić Jakša – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – publicist * [[Karl Lovetto]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/lovetto-karl Lovetto Karl – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – general == Obrazovanje == * Osnovna škola „Mijat Stojanović”<ref>*[http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ OŠ M. Stojanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140109144941/http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ |date=9. siječnja 2014. }}</ref> == Kultura == Babina Greda po broju tradicijskih događanja i kulturnih udruženja po glavi stanovnika ulazi u sam vrh Hrvatske.<ref>{{cite web |title=Istražite Babinu Gredu |url=https://babinagreda.hr/istrazite/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Krovna i najvažnija manifestacija u mjestu je trodnevna "Nema sela nad Babine Grede", u sklopu koje se održava i priredba "Konji bijelci" — smotra konjogojaca s natjecanjima u vezanju konjskog repa, sklapanju i uprezanju kola, vožnji na paliji te tekličkom jahanju, popraćena ophodom svatovskih zaprega. Manifestaciju tradicionalno organiziraju Turistička zajednica Općine Babina Greda i Općina Babina Greda,<ref>{{cite web |title=Održani 45. „Konji bijelci“ u Babinoj Gredi |url=https://vusz.hr/odrzani-45-konji-bijelci-u-babinoj-gredi/ |website=Vukovarsko-srijemska županija |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> a održava se od 1981. godine.<ref>{{cite web |title=Tisuće posjetitelja i raskošne zaprege obilježile 45. „Konje bijelce“ u Babinoj Gredi |url=https://sib.net.hr/lifestyle/ostalo/1276242/tisuce-posjetitelja-i-raskosne-zaprege-obiljezile-45-konje-bijelce-u-babinoj-gredi/ |website=SiB.hr |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Nositeljica manifestacije je Konjogojstvena udruga Babina Greda, osnovana 12. travnja 1942. godine, koja neprekidno njeguje tradiciju uzgoja lipicanaca i konjogojske baštine kraja.<ref>{{cite web |title=Konji bijelci |url=https://konji-bijelci.hr/konjibijelci.php |website=Konjogojstvena udruga Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> U mjestu djeluje i niz drugih kulturnih društava i udruga: *Kulturno umjetničko društvo "Mijat Stojanović" Babina Greda *Čitaoničko društvo "Seljačka sloga" Babina Greda *Hrvatska seljačka čitaonica Babina Greda *Hrvatska čitaonica Čevatovo *Čitaonica "Ritić" Babina Greda *Čitaonica "Sava" Babina Greda *Poljodjelska čitaonica Donja Mala Babina Greda *"Šokadija Babina Greda" — udruga za promicanje i očuvanje šokačke baštine *Konjogojska udruga za promicanje i očuvanje narodne baštine *"Babogredska kompanija" *Eko etno-gastro udruga "Babogredski krug" Babina Greda *Udruga "Babogredske frajle" Babina Greda *Galerija Babina Greda *Općinska narodna knjižnica Babina Greda<ref name="knjiznica">{{cite web |title=Knjižnica |url=https://babinagreda.hr/istrazite/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> == Šport == * [[NK Šokadija Babina Greda]] * [[Šah]]ovski klub „Šokadija Babina Greda” * [[Stolni tenis|Stolnoteniski]] klub „Šokadija” == Ostale udruge == *Dobrovoljno vatrogasno društvo Babina Greda *Udruga matice umirovljenika Babina Greda *Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Ina Slavonija *Uokolo Greda — udruga za građanstvo okoliša Babina Greda *Udruga roditelja i mladih Babina Greda *Lovačka udruga "Jastreb" Babina Greda *Udruga pčelara "Amorfa" Babina Greda == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.babinagreda.hr/ Službene stranice općine] * [http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ Gospodarstvo Petričević] {{Babina Greda}} {{GiO VSŽ}} [[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] 8f8t1kcdrakqbyqm9b2vi2vbp7drrk8 7578416 7578414 2026-08-16T10:17:44Z Paor 39757 /* Šport */ 7578416 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Babina Greda |vrsta = naselje i općina |grb = Babina Greda (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Josip Krnić ([[SDP]]) |naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]] |površina = 79,5 |površina uža = 79,5 |visina = |z. širina = 45.117 |z. dužina = 18.536 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2762 |stanovništvo uže = 2762 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32276 Babina Greda |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://babinagreda.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Babina Greda Crkva svetoga Lovre, kod Z-1139, DSC 0221.jpg|230px|desno|thumb|Crkva sv. Lovre u Babinoj Gredi.]] '''Babina Greda''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopis == Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina pripada županjskoj Posavini. ==Naziv== Točno podrijetlo imena nije utvrđeno, no postoji legenda, odnosno tvrdnje starih mještana, da je selo nekada davno, u vrijeme velikih poplava obližnje Save, bilo prisiljeno preseliti se na više terene. Jedino pogodno mjesto bilo je stanište izvjesne babe Kede - po njoj selo navodno nosi prvi dio imena, "Babina". Dobar dio okolnih raštrkanih obitavališta (selišta) tada je preseljen sjevernije od Save, na taj povišeni dio terena, po kojem je selo dobilo i drugi dio imena, "Greda". == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Babina Greda imala je {{broj|3572}}<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup16.html Kontigenti stanovništva po gradovima/općinama, popis 2011.]</ref> stanovnika, raspoređenih samo u jednom naselju – Babinoj Gredi. ;narodnosni sastav (2011.) * [[Hrvati]] – 3546 * [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] – 4 * [[Česi u Hrvatskoj|Česi]] – 1 * [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] – 2 * [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] – 7 * [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] – 1 * ostali – 6 * nepoznato – 1 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Babina Greda |p1857=3943 |p1869=4221 |p1880=4009 |p1890=4016 |p1900=3918 |p1910=3973 |p1921=3575 |p1931=3641 |p1948=4061 |p1953=4611 |p1961=4872 |p1971=4620 |p1981=4159 |p1991=4205 |p2001=4262 |p2011=3572 |p2021=2762 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Datoteka:Općina.jpg|mini|desno|Općinska zgrada]] Načelnik Babine Grede je Josip Krnić. Općinsko vijeće čine liste: HDZ (5), SDP (4), HSU (2) i nezavisni kandidati (2). == Povijest == Kmetsko naselje '''Gerenda''', kasnije Babina Greda, spominje se već oko 1200. godine, ali samo kao '''Greda'''. Bilo je posjed u vlasništvu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kasnije se spominje u posjedu kaštela Kostroman, u blizini današnjeg [[Slavonski Šamac|Slavonskog Šamca]], 1506. god. kao '''Babagerenda'''. Staro naselje (selište) nastalo je na lijevoj obali Save oko potočića Saonica i Dubočica i sastojalo se od više raštrkanih stambenih grupa. Oko 1691. god., nakon oslobođenja od Turaka su vršena preseljenja i grupiranja (ušoravanja) na visoke „grede” pored [[potok]]a Berava („Garava”). == Gospodarstvo == Babina Greda tradicionalno je poljoprivredni kraj, s naglaskom na stočarstvu.<ref name="apprrr">{{cite web|title=Baza korisnika potpora — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.apprrr.hr/baza-korisnika-potpora/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)|format=XLS}}</ref> Posljednjih je godina, međutim, primjetan nagli pad broja farmi svinja i goveda u korist ratarskih grana proizvodnje, dok se istovremeno, uz poljoprivredu, sve snažnije razvijaju i druge gospodarske djelatnosti, ponajviše turizam te ostale proizvodne i uslužne djelatnosti. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), na području općine djeluje 251 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG).<ref name="apprrr" /> Prema Obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, u općini je registrirano 69 obrta.<ref>{{cite web|title=Obrtni registar|url=https://obrtni-registar.gov.hr/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja}}</ref> Uz to, prema podacima portala CompanyWall, na području općine posluje 51 društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 18 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).<ref>{{cite web|title=Poslovni subjekti — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.companywall.hr/pretraga?cr=EUR&n=&mv=&r=16&c=26&cp=&at=&area=&subarea=&sbjact=t&blckd=&dbf=&dbt=&type=81&hr=&bly=2025&dsm%5B0%5D.Code=411&dsm%5B0%5D.From=0&dsm%5B0%5D.To=0&dsm%5B1%5D.Code=2138&dsm%5B1%5D.From=0&dsm%5B1%5D.To=0&dsm%5B-1%5D.Code=0&dsm%5B-1%5D.From=0&dsm%5B-1%5D.To=0&distinctcodes=&xpnd=true|access-date=16. kolovoza 2026.|website=CompanyWall}}</ref> == Poznate osobe == [[Datoteka:Baurlein drvenikip.JPG|mini|250px|[[Poprsje]] biskupa [[Stjepan Bäuerlein|Stjepana Bäuerleina]] pored matične crkve. Poprsje je sačinjeno od trupca slavonskog hrasta izvađenog iz mulja s dna rijeke Save, za koji se pretpostavlja da je staro preko tisuću godina.]] * [[Mijat Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |title=Mijat Stojanović |access-date=15. prosinca 2017. |archive-date=16. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171216034610/http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |url-status=dead }}</ref> – učitelj i prosvjetitelj * [[Ana Verić]] – slikarica * [[Stjepan Baurlein]]<ref>[http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/povbiskup.php Stjepan Baurlein ]</ref> – [[biskup]] đakovački i srijemski * [[Franjo Verić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |title=Franjo Verić – Znanstvena bibliografija |access-date=9. siječnja 2014. |archive-date=9. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109142703/http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |url-status=dead }}</ref> – građevinski stručnjak, znanstvenik, član Akademije tehničkih znanosti RH * [[Franjo Babić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |title=Franjo Babić – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=28. lipnja 2017. |archive-date=15. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170115153331/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |url-status=dead }}</ref> – pisac i novinar * [[Andrija Knežević]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |title=Andrija Knežević – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063237/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |url-status=dead }}</ref> – učitelj i školski nadzornik * [[Marijan Vuković]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |title=Marijan Vuković – Bibliografija |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |url-status=dead }}</ref> – učitelj i pedagog, javni i kulturni pregalac * [[Andrija Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |title=Andrija Stojanović – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |access-date=22. prosinca 2019. |archive-date=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222091057/https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |url-status=dead }}</ref> – etnolog * [[Đuro Kopić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |title=Đuro Kopić – Hrvatski biografski leksikon |access-date=25. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063231/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |url-status=dead }}</ref> – veterinar * [[Martin Vuković]] – novinar-urednik na HRT-u, publicist, pisac scenarija i organizator velikih koncertnih priredbi etnološke tematike * [[Ilija Babić]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |title= Ilija Babić – Povodom priznanja za životno djelo |archive-url=https://web.archive.org/web/20160804150052/http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |archive-date=4. kolovoza 2016. |access-date=22. kolovoza 2015.}}</ref> – pjesnik, pisac, promotor mnogobrojnih etnoloških događanja * [[Željko Huber]]<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/24327/zeljko-huber-60-godina-u-nogometu/ Željko Huber 60 godina u nogometu!]</ref> – istaknuti privrednik, političar i sportaš * [[Josip Biškić]] – nogometaš * [[Stjepan Bačić (arhivist)|Stjepan Bačić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/bacic-stjepan-arhivist Bačić Stjepan – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – arhivist i pjesnik * [[Jakša Kopić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopic-jaksa Kopić Jakša – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – publicist * [[Karl Lovetto]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/lovetto-karl Lovetto Karl – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – general == Obrazovanje == * Osnovna škola „Mijat Stojanović”<ref>*[http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ OŠ M. Stojanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140109144941/http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ |date=9. siječnja 2014. }}</ref> == Kultura == Babina Greda po broju tradicijskih događanja i kulturnih udruženja po glavi stanovnika ulazi u sam vrh Hrvatske.<ref>{{cite web |title=Istražite Babinu Gredu |url=https://babinagreda.hr/istrazite/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Krovna i najvažnija manifestacija u mjestu je trodnevna "Nema sela nad Babine Grede", u sklopu koje se održava i priredba "Konji bijelci" — smotra konjogojaca s natjecanjima u vezanju konjskog repa, sklapanju i uprezanju kola, vožnji na paliji te tekličkom jahanju, popraćena ophodom svatovskih zaprega. Manifestaciju tradicionalno organiziraju Turistička zajednica Općine Babina Greda i Općina Babina Greda,<ref>{{cite web |title=Održani 45. „Konji bijelci“ u Babinoj Gredi |url=https://vusz.hr/odrzani-45-konji-bijelci-u-babinoj-gredi/ |website=Vukovarsko-srijemska županija |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> a održava se od 1981. godine.<ref>{{cite web |title=Tisuće posjetitelja i raskošne zaprege obilježile 45. „Konje bijelce“ u Babinoj Gredi |url=https://sib.net.hr/lifestyle/ostalo/1276242/tisuce-posjetitelja-i-raskosne-zaprege-obiljezile-45-konje-bijelce-u-babinoj-gredi/ |website=SiB.hr |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Nositeljica manifestacije je Konjogojstvena udruga Babina Greda, osnovana 12. travnja 1942. godine, koja neprekidno njeguje tradiciju uzgoja lipicanaca i konjogojske baštine kraja.<ref>{{cite web |title=Konji bijelci |url=https://konji-bijelci.hr/konjibijelci.php |website=Konjogojstvena udruga Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> U mjestu djeluje i niz drugih kulturnih društava i udruga: *Kulturno umjetničko društvo "Mijat Stojanović" Babina Greda *Čitaoničko društvo "Seljačka sloga" Babina Greda *Hrvatska seljačka čitaonica Babina Greda *Hrvatska čitaonica Čevatovo *Čitaonica "Ritić" Babina Greda *Čitaonica "Sava" Babina Greda *Poljodjelska čitaonica Donja Mala Babina Greda *"Šokadija Babina Greda" — udruga za promicanje i očuvanje šokačke baštine *Konjogojska udruga za promicanje i očuvanje narodne baštine *"Babogredska kompanija" *Eko etno-gastro udruga "Babogredski krug" Babina Greda *Udruga "Babogredske frajle" Babina Greda *Galerija Babina Greda *Općinska narodna knjižnica Babina Greda<ref name="knjiznica">{{cite web |title=Knjižnica |url=https://babinagreda.hr/istrazite/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> == Šport == Nogometni klub NK Šokadija Babina Greda djeluje neprekidno od 1923. godine, kada je Franjo Babić osnovao nogometni klub "Viktorija", koji je nakon rata prerastao u Sportsko društvo Šokadija — što ga čini jednim od najstarijih sportskih klubova u općini.<ref>{{cite web |title=NK Šokadija |url=https://babinagreda.hr/ova_dep/nk-sokadija/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Klub je 17. studenoga 2023. obilježio stotu obljetnicu postojanja prijateljskom utakmicom protiv prvaka Hrvatske, GNK Dinama.<ref>{{cite web |title=NK Šokadija iz Babine Grede obilježio 100 godina kluba, od suđenja se oprostio Đuka Galović |url=https://press032.com/nk-sokadija-iz-babine-grede-obiljezio-100-godina-kluba-od-sudenja-se-oprostio-duka-galovic/ |website=Press 032 |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Uz njega, u mjestu djeluju i: *Šahovski klub Šokadija Babina Greda *Stolnoteniski klub "Šokadija" *Udruga nogometnih veterana Šokadija Babina Greda *Pikado klub Babina Greda *Streljačka udruga "Rastoke" Babina Greda *Športsko ribolovna udruga "Berava" Babina Greda *Športsko ribolovna udruga "Deverika" Babina Greda *Moto klub White Knights Babina Greda == Ostale udruge == *Dobrovoljno vatrogasno društvo Babina Greda *Udruga matice umirovljenika Babina Greda *Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Ina Slavonija *Uokolo Greda — udruga za građanstvo okoliša Babina Greda *Udruga roditelja i mladih Babina Greda *Lovačka udruga "Jastreb" Babina Greda *Udruga pčelara "Amorfa" Babina Greda == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.babinagreda.hr/ Službene stranice općine] * [http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ Gospodarstvo Petričević] {{Babina Greda}} {{GiO VSŽ}} [[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] 920hsb083gh0ymf327h6sphh7d34i15 7578419 7578416 2026-08-16T10:27:17Z Paor 39757 /* Kultura */ 7578419 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Babina Greda |vrsta = naselje i općina |grb = Babina Greda (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Josip Krnić ([[SDP]]) |naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]] |površina = 79,5 |površina uža = 79,5 |visina = |z. širina = 45.117 |z. dužina = 18.536 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2762 |stanovništvo uže = 2762 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32276 Babina Greda |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://babinagreda.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Babina Greda Crkva svetoga Lovre, kod Z-1139, DSC 0221.jpg|230px|desno|thumb|Crkva sv. Lovre u Babinoj Gredi.]] '''Babina Greda''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopis == Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina pripada županjskoj Posavini. ==Naziv== Točno podrijetlo imena nije utvrđeno, no postoji legenda, odnosno tvrdnje starih mještana, da je selo nekada davno, u vrijeme velikih poplava obližnje Save, bilo prisiljeno preseliti se na više terene. Jedino pogodno mjesto bilo je stanište izvjesne babe Kede - po njoj selo navodno nosi prvi dio imena, "Babina". Dobar dio okolnih raštrkanih obitavališta (selišta) tada je preseljen sjevernije od Save, na taj povišeni dio terena, po kojem je selo dobilo i drugi dio imena, "Greda". == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Babina Greda imala je {{broj|3572}}<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup16.html Kontigenti stanovništva po gradovima/općinama, popis 2011.]</ref> stanovnika, raspoređenih samo u jednom naselju – Babinoj Gredi. ;narodnosni sastav (2011.) * [[Hrvati]] – 3546 * [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] – 4 * [[Česi u Hrvatskoj|Česi]] – 1 * [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] – 2 * [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] – 7 * [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] – 1 * ostali – 6 * nepoznato – 1 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Babina Greda |p1857=3943 |p1869=4221 |p1880=4009 |p1890=4016 |p1900=3918 |p1910=3973 |p1921=3575 |p1931=3641 |p1948=4061 |p1953=4611 |p1961=4872 |p1971=4620 |p1981=4159 |p1991=4205 |p2001=4262 |p2011=3572 |p2021=2762 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Datoteka:Općina.jpg|mini|desno|Općinska zgrada]] Načelnik Babine Grede je Josip Krnić. Općinsko vijeće čine liste: HDZ (5), SDP (4), HSU (2) i nezavisni kandidati (2). == Povijest == Kmetsko naselje '''Gerenda''', kasnije Babina Greda, spominje se već oko 1200. godine, ali samo kao '''Greda'''. Bilo je posjed u vlasništvu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kasnije se spominje u posjedu kaštela Kostroman, u blizini današnjeg [[Slavonski Šamac|Slavonskog Šamca]], 1506. god. kao '''Babagerenda'''. Staro naselje (selište) nastalo je na lijevoj obali Save oko potočića Saonica i Dubočica i sastojalo se od više raštrkanih stambenih grupa. Oko 1691. god., nakon oslobođenja od Turaka su vršena preseljenja i grupiranja (ušoravanja) na visoke „grede” pored [[potok]]a Berava („Garava”). == Gospodarstvo == Babina Greda tradicionalno je poljoprivredni kraj, s naglaskom na stočarstvu.<ref name="apprrr">{{cite web|title=Baza korisnika potpora — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.apprrr.hr/baza-korisnika-potpora/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)|format=XLS}}</ref> Posljednjih je godina, međutim, primjetan nagli pad broja farmi svinja i goveda u korist ratarskih grana proizvodnje, dok se istovremeno, uz poljoprivredu, sve snažnije razvijaju i druge gospodarske djelatnosti, ponajviše turizam te ostale proizvodne i uslužne djelatnosti. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), na području općine djeluje 251 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG).<ref name="apprrr" /> Prema Obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, u općini je registrirano 69 obrta.<ref>{{cite web|title=Obrtni registar|url=https://obrtni-registar.gov.hr/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja}}</ref> Uz to, prema podacima portala CompanyWall, na području općine posluje 51 društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 18 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).<ref>{{cite web|title=Poslovni subjekti — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.companywall.hr/pretraga?cr=EUR&n=&mv=&r=16&c=26&cp=&at=&area=&subarea=&sbjact=t&blckd=&dbf=&dbt=&type=81&hr=&bly=2025&dsm%5B0%5D.Code=411&dsm%5B0%5D.From=0&dsm%5B0%5D.To=0&dsm%5B1%5D.Code=2138&dsm%5B1%5D.From=0&dsm%5B1%5D.To=0&dsm%5B-1%5D.Code=0&dsm%5B-1%5D.From=0&dsm%5B-1%5D.To=0&distinctcodes=&xpnd=true|access-date=16. kolovoza 2026.|website=CompanyWall}}</ref> == Poznate osobe == [[Datoteka:Baurlein drvenikip.JPG|mini|250px|[[Poprsje]] biskupa [[Stjepan Bäuerlein|Stjepana Bäuerleina]] pored matične crkve. Poprsje je sačinjeno od trupca slavonskog hrasta izvađenog iz mulja s dna rijeke Save, za koji se pretpostavlja da je staro preko tisuću godina.]] * [[Mijat Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |title=Mijat Stojanović |access-date=15. prosinca 2017. |archive-date=16. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171216034610/http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |url-status=dead }}</ref> – učitelj i prosvjetitelj * [[Ana Verić]] – slikarica * [[Stjepan Baurlein]]<ref>[http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/povbiskup.php Stjepan Baurlein ]</ref> – [[biskup]] đakovački i srijemski * [[Franjo Verić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |title=Franjo Verić – Znanstvena bibliografija |access-date=9. siječnja 2014. |archive-date=9. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109142703/http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |url-status=dead }}</ref> – građevinski stručnjak, znanstvenik, član Akademije tehničkih znanosti RH * [[Franjo Babić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |title=Franjo Babić – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=28. lipnja 2017. |archive-date=15. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170115153331/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |url-status=dead }}</ref> – pisac i novinar * [[Andrija Knežević]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |title=Andrija Knežević – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063237/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |url-status=dead }}</ref> – učitelj i školski nadzornik * [[Marijan Vuković]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |title=Marijan Vuković – Bibliografija |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |url-status=dead }}</ref> – učitelj i pedagog, javni i kulturni pregalac * [[Andrija Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |title=Andrija Stojanović – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |access-date=22. prosinca 2019. |archive-date=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222091057/https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |url-status=dead }}</ref> – etnolog * [[Đuro Kopić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |title=Đuro Kopić – Hrvatski biografski leksikon |access-date=25. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063231/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |url-status=dead }}</ref> – veterinar * [[Martin Vuković]] – novinar-urednik na HRT-u, publicist, pisac scenarija i organizator velikih koncertnih priredbi etnološke tematike * [[Ilija Babić]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |title= Ilija Babić – Povodom priznanja za životno djelo |archive-url=https://web.archive.org/web/20160804150052/http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |archive-date=4. kolovoza 2016. |access-date=22. kolovoza 2015.}}</ref> – pjesnik, pisac, promotor mnogobrojnih etnoloških događanja * [[Željko Huber]]<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/24327/zeljko-huber-60-godina-u-nogometu/ Željko Huber 60 godina u nogometu!]</ref> – istaknuti privrednik, političar i sportaš * [[Josip Biškić]] – nogometaš * [[Stjepan Bačić (arhivist)|Stjepan Bačić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/bacic-stjepan-arhivist Bačić Stjepan – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – arhivist i pjesnik * [[Jakša Kopić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopic-jaksa Kopić Jakša – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – publicist * [[Karl Lovetto]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/lovetto-karl Lovetto Karl – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – general == Obrazovanje == * Osnovna škola „Mijat Stojanović”<ref>*[http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ OŠ M. Stojanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140109144941/http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ |date=9. siječnja 2014. }}</ref> == Kultura == Babina Greda po broju tradicijskih događanja i kulturnih udruženja po glavi stanovnika ulazi u sam vrh Hrvatske.<ref>{{cite web |title=Istražite Babinu Gredu |url=https://babinagreda.hr/istrazite/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Krovna i najvažnija manifestacija u mjestu je trodnevna "Nema sela nad Babine Grede", u sklopu koje se održava i priredba "Konji bijelci" — smotra konjogojaca s natjecanjima u vezanju konjskog repa, sklapanju i uprezanju kola, vožnji na paliji te tekličkom jahanju, popraćena ophodom svatovskih zaprega. Manifestaciju tradicionalno organiziraju Turistička zajednica Općine Babina Greda i Općina Babina Greda,<ref>{{cite web |title=Održani 45. „Konji bijelci“ u Babinoj Gredi |url=https://vusz.hr/odrzani-45-konji-bijelci-u-babinoj-gredi/ |website=Vukovarsko-srijemska županija |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> a održava se od 1981. godine.<ref>{{cite web |title=Tisuće posjetitelja i raskošne zaprege obilježile 45. „Konje bijelce“ u Babinoj Gredi |url=https://sib.net.hr/lifestyle/ostalo/1276242/tisuce-posjetitelja-i-raskosne-zaprege-obiljezile-45-konje-bijelce-u-babinoj-gredi/ |website=SiB.hr |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Nositeljica manifestacije je Konjogojstvena udruga Babina Greda, osnovana 12. travnja 1942. godine, koja neprekidno njeguje tradiciju uzgoja lipicanaca i konjogojske baštine kraja.<ref>{{cite web |title=Konji bijelci |url=https://konji-bijelci.hr/konjibijelci.php |website=Konjogojstvena udruga Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> U mjestu djeluje i niz drugih kulturnih društava i udruga: *Kulturno umjetničko društvo "Mijat Stojanović" Babina Greda *Čitaoničko društvo "Seljačka sloga" Babina Greda *Hrvatska seljačka čitaonica Babina Greda *Hrvatska čitaonica Čevatovo *Čitaonica "Ritić" Babina Greda *Čitaonica "Sava" Babina Greda *Poljodjelska čitaonica Donja Mala Babina Greda *"Šokadija Babina Greda" — udruga za promicanje i očuvanje šokačke baštine *Konjogojska udruga za promicanje i očuvanje narodne baštine *Babogredska kompanija" *Eko etno-gastro udruga "Babogredski krug" Babina Greda *Udruga "Babogredske frajle" Babina Greda *Galerija Babina Greda *Općinska narodna knjižnica Babina Greda<ref name="knjiznica">{{cite web |title=Knjižnica |url=https://babinagreda.hr/istrazite/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> == Šport == Nogometni klub NK Šokadija Babina Greda djeluje neprekidno od 1923. godine, kada je Franjo Babić osnovao nogometni klub "Viktorija", koji je nakon rata prerastao u Sportsko društvo Šokadija — što ga čini jednim od najstarijih sportskih klubova u općini.<ref>{{cite web |title=NK Šokadija |url=https://babinagreda.hr/ova_dep/nk-sokadija/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Klub je 17. studenoga 2023. obilježio stotu obljetnicu postojanja prijateljskom utakmicom protiv prvaka Hrvatske, GNK Dinama.<ref>{{cite web |title=NK Šokadija iz Babine Grede obilježio 100 godina kluba, od suđenja se oprostio Đuka Galović |url=https://press032.com/nk-sokadija-iz-babine-grede-obiljezio-100-godina-kluba-od-sudenja-se-oprostio-duka-galovic/ |website=Press 032 |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Uz njega, u mjestu djeluju i: *Šahovski klub Šokadija Babina Greda *Stolnoteniski klub "Šokadija" *Udruga nogometnih veterana Šokadija Babina Greda *Pikado klub Babina Greda *Streljačka udruga "Rastoke" Babina Greda *Športsko ribolovna udruga "Berava" Babina Greda *Športsko ribolovna udruga "Deverika" Babina Greda *Moto klub White Knights Babina Greda == Ostale udruge == *Dobrovoljno vatrogasno društvo Babina Greda *Udruga matice umirovljenika Babina Greda *Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Ina Slavonija *Uokolo Greda — udruga za građanstvo okoliša Babina Greda *Udruga roditelja i mladih Babina Greda *Lovačka udruga "Jastreb" Babina Greda *Udruga pčelara "Amorfa" Babina Greda == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.babinagreda.hr/ Službene stranice općine] * [http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ Gospodarstvo Petričević] {{Babina Greda}} {{GiO VSŽ}} [[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] ia9yl5xvm50jy6zxog6ex7vw8g5szql 7578421 7578419 2026-08-16T10:29:16Z Paor 39757 /* Ostale udruge */ 7578421 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Babina Greda |vrsta = naselje i općina |grb = Babina Greda (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Josip Krnić ([[SDP]]) |naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]] |površina = 79,5 |površina uža = 79,5 |visina = |z. širina = 45.117 |z. dužina = 18.536 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2762 |stanovništvo uže = 2762 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32276 Babina Greda |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://babinagreda.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Babina Greda Crkva svetoga Lovre, kod Z-1139, DSC 0221.jpg|230px|desno|thumb|Crkva sv. Lovre u Babinoj Gredi.]] '''Babina Greda''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopis == Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina pripada županjskoj Posavini. ==Naziv== Točno podrijetlo imena nije utvrđeno, no postoji legenda, odnosno tvrdnje starih mještana, da je selo nekada davno, u vrijeme velikih poplava obližnje Save, bilo prisiljeno preseliti se na više terene. Jedino pogodno mjesto bilo je stanište izvjesne babe Kede - po njoj selo navodno nosi prvi dio imena, "Babina". Dobar dio okolnih raštrkanih obitavališta (selišta) tada je preseljen sjevernije od Save, na taj povišeni dio terena, po kojem je selo dobilo i drugi dio imena, "Greda". == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Babina Greda imala je {{broj|3572}}<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup16.html Kontigenti stanovništva po gradovima/općinama, popis 2011.]</ref> stanovnika, raspoređenih samo u jednom naselju – Babinoj Gredi. ;narodnosni sastav (2011.) * [[Hrvati]] – 3546 * [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] – 4 * [[Česi u Hrvatskoj|Česi]] – 1 * [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] – 2 * [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] – 7 * [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] – 1 * ostali – 6 * nepoznato – 1 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Babina Greda |p1857=3943 |p1869=4221 |p1880=4009 |p1890=4016 |p1900=3918 |p1910=3973 |p1921=3575 |p1931=3641 |p1948=4061 |p1953=4611 |p1961=4872 |p1971=4620 |p1981=4159 |p1991=4205 |p2001=4262 |p2011=3572 |p2021=2762 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Datoteka:Općina.jpg|mini|desno|Općinska zgrada]] Načelnik Babine Grede je Josip Krnić. Općinsko vijeće čine liste: HDZ (5), SDP (4), HSU (2) i nezavisni kandidati (2). == Povijest == Kmetsko naselje '''Gerenda''', kasnije Babina Greda, spominje se već oko 1200. godine, ali samo kao '''Greda'''. Bilo je posjed u vlasništvu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kasnije se spominje u posjedu kaštela Kostroman, u blizini današnjeg [[Slavonski Šamac|Slavonskog Šamca]], 1506. god. kao '''Babagerenda'''. Staro naselje (selište) nastalo je na lijevoj obali Save oko potočića Saonica i Dubočica i sastojalo se od više raštrkanih stambenih grupa. Oko 1691. god., nakon oslobođenja od Turaka su vršena preseljenja i grupiranja (ušoravanja) na visoke „grede” pored [[potok]]a Berava („Garava”). == Gospodarstvo == Babina Greda tradicionalno je poljoprivredni kraj, s naglaskom na stočarstvu.<ref name="apprrr">{{cite web|title=Baza korisnika potpora — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.apprrr.hr/baza-korisnika-potpora/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)|format=XLS}}</ref> Posljednjih je godina, međutim, primjetan nagli pad broja farmi svinja i goveda u korist ratarskih grana proizvodnje, dok se istovremeno, uz poljoprivredu, sve snažnije razvijaju i druge gospodarske djelatnosti, ponajviše turizam te ostale proizvodne i uslužne djelatnosti. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), na području općine djeluje 251 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG).<ref name="apprrr" /> Prema Obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, u općini je registrirano 69 obrta.<ref>{{cite web|title=Obrtni registar|url=https://obrtni-registar.gov.hr/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja}}</ref> Uz to, prema podacima portala CompanyWall, na području općine posluje 51 društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 18 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).<ref>{{cite web|title=Poslovni subjekti — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.companywall.hr/pretraga?cr=EUR&n=&mv=&r=16&c=26&cp=&at=&area=&subarea=&sbjact=t&blckd=&dbf=&dbt=&type=81&hr=&bly=2025&dsm%5B0%5D.Code=411&dsm%5B0%5D.From=0&dsm%5B0%5D.To=0&dsm%5B1%5D.Code=2138&dsm%5B1%5D.From=0&dsm%5B1%5D.To=0&dsm%5B-1%5D.Code=0&dsm%5B-1%5D.From=0&dsm%5B-1%5D.To=0&distinctcodes=&xpnd=true|access-date=16. kolovoza 2026.|website=CompanyWall}}</ref> == Poznate osobe == [[Datoteka:Baurlein drvenikip.JPG|mini|250px|[[Poprsje]] biskupa [[Stjepan Bäuerlein|Stjepana Bäuerleina]] pored matične crkve. Poprsje je sačinjeno od trupca slavonskog hrasta izvađenog iz mulja s dna rijeke Save, za koji se pretpostavlja da je staro preko tisuću godina.]] * [[Mijat Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |title=Mijat Stojanović |access-date=15. prosinca 2017. |archive-date=16. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171216034610/http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |url-status=dead }}</ref> – učitelj i prosvjetitelj * [[Ana Verić]] – slikarica * [[Stjepan Baurlein]]<ref>[http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/povbiskup.php Stjepan Baurlein ]</ref> – [[biskup]] đakovački i srijemski * [[Franjo Verić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |title=Franjo Verić – Znanstvena bibliografija |access-date=9. siječnja 2014. |archive-date=9. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109142703/http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |url-status=dead }}</ref> – građevinski stručnjak, znanstvenik, član Akademije tehničkih znanosti RH * [[Franjo Babić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |title=Franjo Babić – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=28. lipnja 2017. |archive-date=15. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170115153331/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |url-status=dead }}</ref> – pisac i novinar * [[Andrija Knežević]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |title=Andrija Knežević – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063237/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |url-status=dead }}</ref> – učitelj i školski nadzornik * [[Marijan Vuković]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |title=Marijan Vuković – Bibliografija |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |url-status=dead }}</ref> – učitelj i pedagog, javni i kulturni pregalac * [[Andrija Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |title=Andrija Stojanović – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |access-date=22. prosinca 2019. |archive-date=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222091057/https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |url-status=dead }}</ref> – etnolog * [[Đuro Kopić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |title=Đuro Kopić – Hrvatski biografski leksikon |access-date=25. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063231/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |url-status=dead }}</ref> – veterinar * [[Martin Vuković]] – novinar-urednik na HRT-u, publicist, pisac scenarija i organizator velikih koncertnih priredbi etnološke tematike * [[Ilija Babić]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |title= Ilija Babić – Povodom priznanja za životno djelo |archive-url=https://web.archive.org/web/20160804150052/http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |archive-date=4. kolovoza 2016. |access-date=22. kolovoza 2015.}}</ref> – pjesnik, pisac, promotor mnogobrojnih etnoloških događanja * [[Željko Huber]]<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/24327/zeljko-huber-60-godina-u-nogometu/ Željko Huber 60 godina u nogometu!]</ref> – istaknuti privrednik, političar i sportaš * [[Josip Biškić]] – nogometaš * [[Stjepan Bačić (arhivist)|Stjepan Bačić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/bacic-stjepan-arhivist Bačić Stjepan – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – arhivist i pjesnik * [[Jakša Kopić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopic-jaksa Kopić Jakša – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – publicist * [[Karl Lovetto]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/lovetto-karl Lovetto Karl – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – general == Obrazovanje == * Osnovna škola „Mijat Stojanović”<ref>*[http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ OŠ M. Stojanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140109144941/http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ |date=9. siječnja 2014. }}</ref> == Kultura == Babina Greda po broju tradicijskih događanja i kulturnih udruženja po glavi stanovnika ulazi u sam vrh Hrvatske.<ref>{{cite web |title=Istražite Babinu Gredu |url=https://babinagreda.hr/istrazite/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Krovna i najvažnija manifestacija u mjestu je trodnevna "Nema sela nad Babine Grede", u sklopu koje se održava i priredba "Konji bijelci" — smotra konjogojaca s natjecanjima u vezanju konjskog repa, sklapanju i uprezanju kola, vožnji na paliji te tekličkom jahanju, popraćena ophodom svatovskih zaprega. Manifestaciju tradicionalno organiziraju Turistička zajednica Općine Babina Greda i Općina Babina Greda,<ref>{{cite web |title=Održani 45. „Konji bijelci“ u Babinoj Gredi |url=https://vusz.hr/odrzani-45-konji-bijelci-u-babinoj-gredi/ |website=Vukovarsko-srijemska županija |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> a održava se od 1981. godine.<ref>{{cite web |title=Tisuće posjetitelja i raskošne zaprege obilježile 45. „Konje bijelce“ u Babinoj Gredi |url=https://sib.net.hr/lifestyle/ostalo/1276242/tisuce-posjetitelja-i-raskosne-zaprege-obiljezile-45-konje-bijelce-u-babinoj-gredi/ |website=SiB.hr |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Nositeljica manifestacije je Konjogojstvena udruga Babina Greda, osnovana 12. travnja 1942. godine, koja neprekidno njeguje tradiciju uzgoja lipicanaca i konjogojske baštine kraja.<ref>{{cite web |title=Konji bijelci |url=https://konji-bijelci.hr/konjibijelci.php |website=Konjogojstvena udruga Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> U mjestu djeluje i niz drugih kulturnih društava i udruga: *Kulturno umjetničko društvo "Mijat Stojanović" Babina Greda *Čitaoničko društvo "Seljačka sloga" Babina Greda *Hrvatska seljačka čitaonica Babina Greda *Hrvatska čitaonica Čevatovo *Čitaonica "Ritić" Babina Greda *Čitaonica "Sava" Babina Greda *Poljodjelska čitaonica Donja Mala Babina Greda *"Šokadija Babina Greda" — udruga za promicanje i očuvanje šokačke baštine *Konjogojska udruga za promicanje i očuvanje narodne baštine *Babogredska kompanija" *Eko etno-gastro udruga "Babogredski krug" Babina Greda *Udruga "Babogredske frajle" Babina Greda *Galerija Babina Greda *Općinska narodna knjižnica Babina Greda<ref name="knjiznica">{{cite web |title=Knjižnica |url=https://babinagreda.hr/istrazite/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> == Šport == Nogometni klub NK Šokadija Babina Greda djeluje neprekidno od 1923. godine, kada je Franjo Babić osnovao nogometni klub "Viktorija", koji je nakon rata prerastao u Sportsko društvo Šokadija — što ga čini jednim od najstarijih sportskih klubova u općini.<ref>{{cite web |title=NK Šokadija |url=https://babinagreda.hr/ova_dep/nk-sokadija/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Klub je 17. studenoga 2023. obilježio stotu obljetnicu postojanja prijateljskom utakmicom protiv prvaka Hrvatske, GNK Dinama.<ref>{{cite web |title=NK Šokadija iz Babine Grede obilježio 100 godina kluba, od suđenja se oprostio Đuka Galović |url=https://press032.com/nk-sokadija-iz-babine-grede-obiljezio-100-godina-kluba-od-sudenja-se-oprostio-duka-galovic/ |website=Press 032 |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Uz njega, u mjestu djeluju i: *Šahovski klub Šokadija Babina Greda *Stolnoteniski klub "Šokadija" *Udruga nogometnih veterana Šokadija Babina Greda *Pikado klub Babina Greda *Streljačka udruga "Rastoke" Babina Greda *Športsko ribolovna udruga "Berava" Babina Greda *Športsko ribolovna udruga "Deverika" Babina Greda *Moto klub White Knights Babina Greda == Ostale udruge == U mjestu djeluje i niz civilnih, strukovnih i humanitarnih udruga: *Dobrovoljno vatrogasno društvo Babina Greda *Udruga matice umirovljenika Babina Greda *Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Ina Slavonija *Uokolo Greda — udruga za građanstvo okoliša Babina Greda *Udruga roditelja i mladih Babina Greda *Lovačka udruga "Jastreb" Babina Greda *Udruga pčelara "Amorfa" Babina Greda == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.babinagreda.hr/ Službene stranice općine] * [http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ Gospodarstvo Petričević] {{Babina Greda}} {{GiO VSŽ}} [[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] 3pel4hg0atugfvsaxcgg8ioyqoobp3w 7578423 7578421 2026-08-16T10:30:14Z Paor 39757 /* Ostale udruge */ 7578423 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Babina Greda |vrsta = naselje i općina |grb = Babina Greda (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Josip Krnić ([[SDP]]) |naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]] |površina = 79,5 |površina uža = 79,5 |visina = |z. širina = 45.117 |z. dužina = 18.536 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2762 |stanovništvo uže = 2762 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32276 Babina Greda |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://babinagreda.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Babina Greda Crkva svetoga Lovre, kod Z-1139, DSC 0221.jpg|230px|desno|thumb|Crkva sv. Lovre u Babinoj Gredi.]] '''Babina Greda''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopis == Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina pripada županjskoj Posavini. ==Naziv== Točno podrijetlo imena nije utvrđeno, no postoji legenda, odnosno tvrdnje starih mještana, da je selo nekada davno, u vrijeme velikih poplava obližnje Save, bilo prisiljeno preseliti se na više terene. Jedino pogodno mjesto bilo je stanište izvjesne babe Kede - po njoj selo navodno nosi prvi dio imena, "Babina". Dobar dio okolnih raštrkanih obitavališta (selišta) tada je preseljen sjevernije od Save, na taj povišeni dio terena, po kojem je selo dobilo i drugi dio imena, "Greda". == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Babina Greda imala je {{broj|3572}}<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup16.html Kontigenti stanovništva po gradovima/općinama, popis 2011.]</ref> stanovnika, raspoređenih samo u jednom naselju – Babinoj Gredi. ;narodnosni sastav (2011.) * [[Hrvati]] – 3546 * [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] – 4 * [[Česi u Hrvatskoj|Česi]] – 1 * [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] – 2 * [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] – 7 * [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] – 1 * ostali – 6 * nepoznato – 1 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Babina Greda |p1857=3943 |p1869=4221 |p1880=4009 |p1890=4016 |p1900=3918 |p1910=3973 |p1921=3575 |p1931=3641 |p1948=4061 |p1953=4611 |p1961=4872 |p1971=4620 |p1981=4159 |p1991=4205 |p2001=4262 |p2011=3572 |p2021=2762 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Datoteka:Općina.jpg|mini|desno|Općinska zgrada]] Načelnik Babine Grede je Josip Krnić. Općinsko vijeće čine liste: HDZ (5), SDP (4), HSU (2) i nezavisni kandidati (2). == Povijest == Kmetsko naselje '''Gerenda''', kasnije Babina Greda, spominje se već oko 1200. godine, ali samo kao '''Greda'''. Bilo je posjed u vlasništvu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kasnije se spominje u posjedu kaštela Kostroman, u blizini današnjeg [[Slavonski Šamac|Slavonskog Šamca]], 1506. god. kao '''Babagerenda'''. Staro naselje (selište) nastalo je na lijevoj obali Save oko potočića Saonica i Dubočica i sastojalo se od više raštrkanih stambenih grupa. Oko 1691. god., nakon oslobođenja od Turaka su vršena preseljenja i grupiranja (ušoravanja) na visoke „grede” pored [[potok]]a Berava („Garava”). == Gospodarstvo == Babina Greda tradicionalno je poljoprivredni kraj, s naglaskom na stočarstvu.<ref name="apprrr">{{cite web|title=Baza korisnika potpora — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.apprrr.hr/baza-korisnika-potpora/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)|format=XLS}}</ref> Posljednjih je godina, međutim, primjetan nagli pad broja farmi svinja i goveda u korist ratarskih grana proizvodnje, dok se istovremeno, uz poljoprivredu, sve snažnije razvijaju i druge gospodarske djelatnosti, ponajviše turizam te ostale proizvodne i uslužne djelatnosti. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), na području općine djeluje 251 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG).<ref name="apprrr" /> Prema Obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, u općini je registrirano 69 obrta.<ref>{{cite web|title=Obrtni registar|url=https://obrtni-registar.gov.hr/|access-date=16. kolovoza 2026.|website=Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja}}</ref> Uz to, prema podacima portala CompanyWall, na području općine posluje 51 društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i 18 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).<ref>{{cite web|title=Poslovni subjekti — pretraga po općini Babina Greda|url=https://www.companywall.hr/pretraga?cr=EUR&n=&mv=&r=16&c=26&cp=&at=&area=&subarea=&sbjact=t&blckd=&dbf=&dbt=&type=81&hr=&bly=2025&dsm%5B0%5D.Code=411&dsm%5B0%5D.From=0&dsm%5B0%5D.To=0&dsm%5B1%5D.Code=2138&dsm%5B1%5D.From=0&dsm%5B1%5D.To=0&dsm%5B-1%5D.Code=0&dsm%5B-1%5D.From=0&dsm%5B-1%5D.To=0&distinctcodes=&xpnd=true|access-date=16. kolovoza 2026.|website=CompanyWall}}</ref> == Poznate osobe == [[Datoteka:Baurlein drvenikip.JPG|mini|250px|[[Poprsje]] biskupa [[Stjepan Bäuerlein|Stjepana Bäuerleina]] pored matične crkve. Poprsje je sačinjeno od trupca slavonskog hrasta izvađenog iz mulja s dna rijeke Save, za koji se pretpostavlja da je staro preko tisuću godina.]] * [[Mijat Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |title=Mijat Stojanović |access-date=15. prosinca 2017. |archive-date=16. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171216034610/http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ms1.html |url-status=dead }}</ref> – učitelj i prosvjetitelj * [[Ana Verić]] – slikarica * [[Stjepan Baurlein]]<ref>[http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/povbiskup.php Stjepan Baurlein ]</ref> – [[biskup]] đakovački i srijemski * [[Franjo Verić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |title=Franjo Verić – Znanstvena bibliografija |access-date=9. siječnja 2014. |archive-date=9. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109142703/http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=74774&lang=hr&print=true |url-status=dead }}</ref> – građevinski stručnjak, znanstvenik, član Akademije tehničkih znanosti RH * [[Franjo Babić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |title=Franjo Babić – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=28. lipnja 2017. |archive-date=15. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170115153331/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=941 |url-status=dead }}</ref> – pisac i novinar * [[Andrija Knežević]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |title=Andrija Knežević – Hrvatski bibliografski leksikon |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063237/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9510 |url-status=dead }}</ref> – učitelj i školski nadzornik * [[Marijan Vuković]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |title=Marijan Vuković – Bibliografija |access-date=13. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?searchById=30&xm0=1&spid0=10&spv0=Vukovi%C4%87%2C+Marijan |url-status=dead }}</ref> – učitelj i pedagog, javni i kulturni pregalac * [[Andrija Stojanović]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |title=Andrija Stojanović – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |access-date=22. prosinca 2019. |archive-date=22. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222091057/https://etno.ffzg.unizg.hr/odsjek/nastavnici/andrija-stojanovic/ |url-status=dead }}</ref> – etnolog * [[Đuro Kopić]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |title=Đuro Kopić – Hrvatski biografski leksikon |access-date=25. prosinca 2019. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063231/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9956 |url-status=dead }}</ref> – veterinar * [[Martin Vuković]] – novinar-urednik na HRT-u, publicist, pisac scenarija i organizator velikih koncertnih priredbi etnološke tematike * [[Ilija Babić]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |title= Ilija Babić – Povodom priznanja za životno djelo |archive-url=https://web.archive.org/web/20160804150052/http://babinagreda.hr/razgovor-sa-ilijom-babicem-andrinimdobitnikom-ovogodisnje-zupanijske-nagrade-za-zivotno-djelo/ |archive-date=4. kolovoza 2016. |access-date=22. kolovoza 2015.}}</ref> – pjesnik, pisac, promotor mnogobrojnih etnoloških događanja * [[Željko Huber]]<ref>[https://nk-osijek.hr/vijesti/24327/zeljko-huber-60-godina-u-nogometu/ Željko Huber 60 godina u nogometu!]</ref> – istaknuti privrednik, političar i sportaš * [[Josip Biškić]] – nogometaš * [[Stjepan Bačić (arhivist)|Stjepan Bačić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/bacic-stjepan-arhivist Bačić Stjepan – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – arhivist i pjesnik * [[Jakša Kopić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/kopic-jaksa Kopić Jakša – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – publicist * [[Karl Lovetto]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak/lovetto-karl Lovetto Karl – Hrvatski bibliografski leksikon]</ref> – general == Obrazovanje == * Osnovna škola „Mijat Stojanović”<ref>*[http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ OŠ M. Stojanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140109144941/http://os-mstojanovic-babinagreda.skole.hr/ |date=9. siječnja 2014. }}</ref> == Kultura == Babina Greda po broju tradicijskih događanja i kulturnih udruženja po glavi stanovnika ulazi u sam vrh Hrvatske.<ref>{{cite web |title=Istražite Babinu Gredu |url=https://babinagreda.hr/istrazite/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Krovna i najvažnija manifestacija u mjestu je trodnevna "Nema sela nad Babine Grede", u sklopu koje se održava i priredba "Konji bijelci" — smotra konjogojaca s natjecanjima u vezanju konjskog repa, sklapanju i uprezanju kola, vožnji na paliji te tekličkom jahanju, popraćena ophodom svatovskih zaprega. Manifestaciju tradicionalno organiziraju Turistička zajednica Općine Babina Greda i Općina Babina Greda,<ref>{{cite web |title=Održani 45. „Konji bijelci“ u Babinoj Gredi |url=https://vusz.hr/odrzani-45-konji-bijelci-u-babinoj-gredi/ |website=Vukovarsko-srijemska županija |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> a održava se od 1981. godine.<ref>{{cite web |title=Tisuće posjetitelja i raskošne zaprege obilježile 45. „Konje bijelce“ u Babinoj Gredi |url=https://sib.net.hr/lifestyle/ostalo/1276242/tisuce-posjetitelja-i-raskosne-zaprege-obiljezile-45-konje-bijelce-u-babinoj-gredi/ |website=SiB.hr |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Nositeljica manifestacije je Konjogojstvena udruga Babina Greda, osnovana 12. travnja 1942. godine, koja neprekidno njeguje tradiciju uzgoja lipicanaca i konjogojske baštine kraja.<ref>{{cite web |title=Konji bijelci |url=https://konji-bijelci.hr/konjibijelci.php |website=Konjogojstvena udruga Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> U mjestu djeluje i niz drugih kulturnih društava i udruga: *Kulturno umjetničko društvo "Mijat Stojanović" Babina Greda *Čitaoničko društvo "Seljačka sloga" Babina Greda *Hrvatska seljačka čitaonica Babina Greda *Hrvatska čitaonica Čevatovo *Čitaonica "Ritić" Babina Greda *Čitaonica "Sava" Babina Greda *Poljodjelska čitaonica Donja Mala Babina Greda *"Šokadija Babina Greda" — udruga za promicanje i očuvanje šokačke baštine *Konjogojska udruga za promicanje i očuvanje narodne baštine *Babogredska kompanija" *Eko etno-gastro udruga "Babogredski krug" Babina Greda *Udruga "Babogredske frajle" Babina Greda *Galerija Babina Greda *Općinska narodna knjižnica Babina Greda<ref name="knjiznica">{{cite web |title=Knjižnica |url=https://babinagreda.hr/istrazite/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> == Šport == Nogometni klub NK Šokadija Babina Greda djeluje neprekidno od 1923. godine, kada je Franjo Babić osnovao nogometni klub "Viktorija", koji je nakon rata prerastao u Sportsko društvo Šokadija — što ga čini jednim od najstarijih sportskih klubova u općini.<ref>{{cite web |title=NK Šokadija |url=https://babinagreda.hr/ova_dep/nk-sokadija/ |website=Općina Babina Greda |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Klub je 17. studenoga 2023. obilježio stotu obljetnicu postojanja prijateljskom utakmicom protiv prvaka Hrvatske, GNK Dinama.<ref>{{cite web |title=NK Šokadija iz Babine Grede obilježio 100 godina kluba, od suđenja se oprostio Đuka Galović |url=https://press032.com/nk-sokadija-iz-babine-grede-obiljezio-100-godina-kluba-od-sudenja-se-oprostio-duka-galovic/ |website=Press 032 |access-date=16. kolovoza 2026.}}</ref> Uz njega, u mjestu djeluju i: *Šahovski klub Šokadija Babina Greda *Stolnoteniski klub "Šokadija" *Udruga nogometnih veterana Šokadija Babina Greda *Pikado klub Babina Greda *Streljačka udruga "Rastoke" Babina Greda *Športsko ribolovna udruga "Berava" Babina Greda *Športsko ribolovna udruga "Deverika" Babina Greda *Moto klub White Knights Babina Greda == Udruge == U mjestu djeluje i niz civilnih, strukovnih i humanitarnih udruga: *Dobrovoljno vatrogasno društvo Babina Greda *Udruga matice umirovljenika Babina Greda *Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Ina Slavonija *Uokolo Greda — udruga za građanstvo okoliša Babina Greda *Udruga roditelja i mladih Babina Greda *Lovačka udruga "Jastreb" Babina Greda *Udruga pčelara "Amorfa" Babina Greda == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.babinagreda.hr/ Službene stranice općine] * [http://www.gospodarstvo-petricevic.hr/ Gospodarstvo Petričević] {{Babina Greda}} {{GiO VSŽ}} [[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] 8altcx6rgr4fh1u9nz5ctb4yl6yz9o6 0 14836 7578201 7567994 2026-08-16T01:18:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578201 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Bošnjaci |vrsta = naselje i općina |grb = Bošnjaci (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Andrija Juzbašić ([[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]) |naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]] |površina = 95 |površina uža = 95 |visina = |z. širina = 45.05 |z. dužina = 18.76 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2868 |stanovništvo uže = 2868 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 32275 Bošnjaci |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://www.bosnjaci.hr/}} |bilješke = }} '''Bošnjaci''' su općina u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]], u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. ==Zemljopis== [[Datoteka:Središte Bošnjaka.jpg|mini|306x306px|Središte Bošnjaka|alt=]] Površina općine je 94,96 km², od čega 5.019 ha ili 52,85 % čine obradiva tla, a 3.547 ha ili 37,35 % šuma. Selo se nalazi u blizini rijeke [[Sava|Save]] i grada [[Županja|Županje]], s kojom je [[Urbanizacija|urbanizacijom]] gotovo spojeno, a udaljenost između središta Bošnjaka i Županje iznosi oko 5 km. Graniči s općinama [[Vrbanja]], [[Drenovci]], [[Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija)|Nijemci]], gradovima [[Županja]] i [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok,]] te s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. Okosnicu prometne mreže čine dva glavna cestovna smjera: autocesta [[Autocesta A3 (Hrvatska)|A3]] na sjeveru Općine (GP [[Bregana]] – [[Zagreb]] – [[Slavonski Brod]] – [[Lipovac]] – GP Bajakovo), te državna cesta [[Državna cesta D214|D214]] (Županja – Bošnjaci – GP [[Gunja]]) na jugozapadnom dijelu Općine Bošnjaci. U neposrednoj blizini, između Bošnjaka i Županje, prolazi i državna cesta [[Državna cesta D55|D55]], a oko 6 km od centra Bošnjaka je i međunarodni [[Granični nadzor|granični prijelaz]] Županja – [[Orašje]]. Osim cesta državne važnosti, na području Općine su još i dvije županijske ceste Ž4223 (Bošnjaci – Otok) i Ž4229 (Bošnjaci – Spačva) te nekoliko nerazvrstanih prometnica. {{Susjedne općine|SJEVEROZAPAD=[[Gradište]]|SJEVER=[[Otok]]|SJEVEROISTOK=[[Komletinci]]|ZAPAD=[[Županja]]|ISTOK=[[Vrbanja]]|JUGOZAPAD=[[Orašje]]|JUG=[[Vidovice]], [[Kopanice]]|JUGOISTOK=[[Posavski Podgajci]]}} == Povijest == Na lokalitetu Poprnjak, oko 3 km sjeverno od Bošnjaka, pronađeno je naselje i nekropola [[Kultura polja sa žarama|kulture polja sa žarama]] koje se prema pronađenim brončanim i koštanim predmetima datira u završnu fazu brončanog doba (Br D – Ha A1), oko 1000 godina prije Krista. Na prostoru Žuželja, kod bivše Daražove ciglane uz rijeku Savu, pronađena je starohrvatska [[nekropola]]. Prvi se puta Bošnjaci spominju [[1476.]] godine, u popisu posjeda Selna (''Zelna''),<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=74520 {{!}} Charters {{!}} Hungaricana|url=https://archives.hungaricana.hu/en/charters/204489/|access-date=2023-08-15|website=archives.hungaricana.hu}}</ref> i to kao desetak raštrkanih sela, koja će sredinom 18. stoljeća ''ušoravanjem'' biti povezana u cjelinu. === Turska vladavina === [[Datoteka:Crkva.2019.jpg|mini|Unutrašnjost crkve Sv. Martina, Bošnjaci]] Posavski dio [[Slavonija|Slavonije]] [[Osmansko Carstvo|Turci]] osvajaju [[1536.]] godine, a ovo je područje pripadalo [[Srijem]]skom [[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžaku]], [[kadiluk]]u [[Nijemci_(općina)|Nijemci]] i [[Nahija|nahiji]] Posavina. Područje današnjih Bošnjaka sastojalo se od nekoliko sela koja su prema turskom poreznom popisu provedenom oko [[1570.]] izgledala ovako: * '''Boşnak''' (Bošnjaci): 2200 [[akča|akči]] poreza, 11 kuća, * '''Buçiye''' (Buče) i '''Karaş''' (napušteno selište Karaševo): 2200 akči poreza, 6 kuća, * '''Salanik''', '''Islaniçi''' (selo Slanik, drugim imenom Slanić): 3222 akče poreza, 8 kuća. Najviše je [[porez]]a i ''ušura''<ref>{{Citiranje weba|title=ušur|url=https://enciklopedija.hr/clanak/63485|url-status=live|access-date=2023-08-15|website=enciklopedija.hr|quote=ušur - Naturalna renta ili porez, deseti dio prihoda sa zemlje.}}</ref> plaćano je od pšenice, prosa, košnica, ovaca i svinja, a stanovnici Slanić sela<ref name=":0" /> imali su i 4 [[vodenice]] na rijeci Savi. === Vojna krajina i suvremeno razdoblje === [[Datoteka:Crkva u Bošnjacima 2020..jpg|mini|Unutrašnjost crkve u Bošnjacima, 2020.]] Nakon oslobođenja od Osmanske vlasti i uspostave granice na Savi Bošnjaci su dio [[Slavonska vojna krajina|Slavonske vojne granice]], 7. [[Brodska pukovnija|Brodske graničarske pukovnije]] i 11. satnije (kompanije) sa sjedištem u Županji. Dne [[16. rujna]] [[1845.]] kod Bošnjaka je, u Savi, potonuo prvi hrvatski [[parobrod]] ''Sloga''.<ref>{{Citiranje weba|title=Sloga|url=https://enciklopedija.hr/clanak/56675|access-date=2023-08-15|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> Važan datum za općinu je 22. svibnja [[1897.]] kada su održani prosvjedi protiv nametnutog kandidata za [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1897.|izbore za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor]].,<ref>[http://www.zupanjac.net/1/index.php/vijesti/zanimljivosti/2886-na-danasnji-dan-22-5-1897-krvavi-bosnjacki-izbori Na današnji dan 22.5.1897. „Krvavi bošnjački izbori“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203075538/http://www.zupanjac.net/1/index.php/vijesti/zanimljivosti/2886-na-danasnji-dan-22-5-1897-krvavi-bosnjacki-izbori |date=3. prosinca 2013. }}, www.zupanjac.net, objavljeno 22. svibnja 2013.</ref> a kojega su Bošnjačani trebali prisilno izabrati. U sukobu je ubijeno osam mještana, a ranjeno njih oko stotinu. Danas se 22. svibnja slavi kao Dan općine Bošnjaci, a nemili se događaj naziva [[Krvavi izbori u Bošnjacima 1897.|Krvavi bošnjački izbori]].<ref>[http://www.bosnjaci.hr/content/view/183/1/ Dan općine Bošnjaci - Prikaz "Krvavi izbori u Bošnjacima 1897."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131211224951/http://www.bosnjaci.hr/content/view/183/1/ |date=11. prosinca 2013. }}, www.bosnjaci.hr, objavljeno 20. svibnja 2012.</ref> Od [[1945.]] do [[1963.]] događala su se [[ukazanja Majke Božje i svetaca u Bošnjacima|ukazanja]] [[Marija (majka Isusova)|Majke Božje]] i nekih svetaca. Izazvala su veliku pozornost hrvatske katoličke javnosti, a do danas nisu istražena. O tom događaju piše u svojim knjigama [[Vinko Juzbašić]], te svećenik Srijemske biskupije [[Petar Šokčević]] u knjizi ''Zapisi iz olovnih vremena'', u poglavlju ''Ukazanja u Bošnjacima 1945. – 1963.'' Šokčević piše o događajima kao svjedok i u knjizi prikazuje ozračje tih događaja i daje portrete vidjelaca.<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=169700 IKA "Zapisi iz olovnih vremena" - Knjiga sjećanja umirovljenog svećenika Srijemske biskupije Petra Šokčevića], www.ika.hr, 4. svibnja 2015. - 15:02 - IKA V - 169700/5 (pristupljeno 31. svibnja 2016.)</ref> U [[Domovinski_rat|Domovinskome je ratu]] sudjelovalo oko 360 Bošnjačana, od kojih je bilo mnogo ranjenih, a sedmero poginulih. Do 1993. Bošnjaci su bili u sastavu [[Općina Županja|Općine Županja]]. == Stanovništvo == [[Datoteka:Bošnjaci 2018..jpg|mini|Bošnjaci, svibanj 2018.]] '''Bošnjaci''' su selo s hrvatskim, [[katoličanstvo|katoličkim]] starosjedilačkim stanovništvom, koje se naziva i Slavoncima [[Šokci]]ma. Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Bošnjaci imala je 4653 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju – Bošnjacima. Prema popisu iz 2021. Bošnjaci imaju 2868 stanovnika. ;Nacionalni sastav stanovništva Bošnjaka po popisu 2021. * [[Hrvati]] – 2841 (99,06 %) * [[Albanci]] – 14 (0,49 %) * [[Srbi]] – 5 (0,17 %) * [[Romi]] – 7 * [[Bošnjaci]] – 2 * [[Rusini]] – 1 * [[Rusi]] – 1 ;Nacionalni sastav stanovništva Bošnjaka po popisu [[2011.]] * [[Hrvati]] – 3855 (98,82 %) * [[Albanci]] – 14 (0,36 %) * [[Srbi]] – 9 (0,23 %) * [[Romi]] – 7 * [[Bošnjaci]] – 1 * [[Mađari]] – 1 * neopredijeljeni – 4 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Bošnjaci |p1857=3100 |p1869=3955 |p1880=4475 |p1890=4350 |p1900=4622 |p1910=4783 |p1921=4386 |p1931=4473 |p1948=4329 |p1953=4529 |p1961=4769 |p1971=4741 |p1981=4531 |p1991=4426 |p2001=4653 |p2011=3901 |p2021=2868 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Bošnjaci |p1857=3100 |p1869=3955 |p1880=4475 |p1890=4350 |p1900=4622 |p1910=4783 |p1921=4386 |p1931=4473 |p1948=4329 |p1953=4529 |p1961=4769 |p1971=4741 |p1981=4531 |p1991=4426 |p2001=4653 |p2011=3901 |p2021=2868 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Gospodarstvo == [[Datoteka:Oborci.jpg|mini|Oborak]] Uz poljoprivredu i šumarstvo, izvor dodatnih prihoda brojnim bošnjačkim obiteljima je predstavljala izrada ''oboraka'' i ženskih ručnih radova, osobito ''šlinge''.<ref>{{Citation|title=BOŠNJAČKI ŠLINGERAJ / HD|url=https://www.youtube.com/watch?v=qSY8x-PKY7M|accessdate=2023-08-15|language=hr-HR}}</ref> To je pretočeno i u pjesmu koja kaže: ''Bošnjaci se nadaleko znaju, po oborcim i po šlingeraju!'' Poduzetnička zona obećavajući je pokazatelj napretka. Brojni su proizvodni pogoni, poljoprivredna obiteljska gospodarstva te stočarske i poljoprivredne zadruge. Uređena su mnoga izletišta i šetnice uz [[Spačva]]nski bazen, kao i ugostiteljski objekti. Godine 2007. otvoren je i Šumarski muzej.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=|title=Šumarski muzej Bošnjaci|url=https://www.hrsume.hr/turizam/muzej/sumarski-muzej-bosnjaci/|url-status=live|access-date=2023-08-15|website=Hrvatske šume d.o.o.|language=hr}}</ref> Brojne organizacije brinu o tradiciji, ručnome radu, šokačkoj pjesmi, glumi i plesu, a sportski klubovi privlače mlade i zadržavaju ih u selu. Trenira se i druži uz [[NK Zrinski Bošnjaci|nogomet]], rukomet, taekwondo, šah, lov i ribolov. Domaći turniri pridonose tomu da se dobar glas o Bošnjacima daleko čuje. == Prirodna baština == === Bošnjački Vjerovi === [[Datoteka:Bošnjački Vjerovi.jpg|mini|Bošnjački Vjerovi]] Vjerovi (Virovi) su vodotok dužine 18 380 m, širine prosječno oko 60 m, i dubine 2-7 m, čije je korito nastalo izlijevanjem rijeke [[Sava|Save]], kao njezin rukavac tj. odvirak, u vrijeme visokih vodostaja. Danas, kada zbog izgradnje [[nasip]]a ne postoji izravna veza s rijekom Savom, Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, i većim dijelom godine imaju odlike [[Močvara|močvare]], i [[Jezero|riječnog jezera]], te pružaju idealne uvjete za odmor, ribolov, lov, šetnju i branje [[Gljive|gljiva]]. Za vrijeme velikih padalina u proljeće i u jesen, vodostaj im se znatno podigne i tada Virovi uspostavljaju prirodnu protočnu vezu s rijekom [[Spačva|Spačvom]], a preko nje s [[Bosut]]om i Savom, ponašajući se kao sporotekuća [[Potok|rječica]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.otok.hr/grad_otok.php?id_kat=23 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20170804012900/http://www.otok.hr/grad_otok.php?id_kat=23 |archive-date=4. kolovoza 2017. |access-date=3. kolovoza 2017.}}</ref> Značajnu ulogu u njihovu vodostaju imaju [[podzemne vode]], koje se kreću na dubini 1,75 – 2, 75 m ispod površine zemljišta, pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena [[izvor]]išta – vira, nastao je i naziv Virovi, koji se u dijelu Bošnjaka nazivaju i Vjerovi. Bogato su stanište raznim biljnim i životinjskim vrstama. Zahvaljujući bujnoj [[Vegetacija Hrvatske|vegetaciji]], u vodi Vjerova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama. Ovdje žive ribe nizinskih voda: [[šaran]], [[linjak]], [[štuka]], [[som]], karas, sunčani karas, [[Bjelica (riba)|bjelica]], [[grgeč]] – bandar – bulješ – okan ili ostriž, [[deverika]], žutooka, keder i čikov. Među pticama ističu se [[bijela roda]], [[crna roda]], [[Mala bijela čaplja|bijela čaplja]], crna liska, [[siva čaplja]], [[divlja patka]], [[Bukoč|orao ribič]], golub grivnjaš te [[orao štekavac]] – veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi [[Vidre|vidra]], a na pojilo dolazi [[lisica]], [[divlja svinja]], [[srna]] i [[Obični jelen|jelen]]. Općenito možemo reći da su fauna i flora Vjerova slični onima u [[Park prirode Kopački rit|Kopačevu]]. U neposrednoj blizini Vjerova nalazi se Rezervat [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava [[žir]] s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje se po cijeloj Europi te ovaj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijednosti ekosustava Vjerovi.<ref>[http://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/Strategija_razvoja_Opcine_Bosnjaci_2017.pdf Strategija razvoja Općine Bošnjaci 2017.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170801195228/http://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/Strategija_razvoja_Opcine_Bosnjaci_2017.pdf |date=1. kolovoza 2017. }}, www.bosnjaci.hr</ref> Na Vjerovima se nalaze ostaci [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] utvrde [[Virgrad]] ili Slobodnjak grad, pa Općina Bošnjaci i Grad Otok rade na turističkom razvoju toga područja.<ref>{{Citiranje weba|title=Dovesti turiste na otočke Virove i bošnjačke Vjerove|url=http://www.glas-slavonije.hr/279401/4/Dovesti-turiste-na-otocke-Virove-i-bosnjacke-Vjerove|access-date=2023-08-15|website=Glas Slavonije|url-status=dead}}</ref> Tu se nalazi i vikend naselje u kojem postoje potencijali za oblikovanje dodatnih kapaciteta smještajne, ugostiteljske i druge turističke ponude.<ref>{{Citation|title=VJEROVI I RIBOLOV / HD|url=https://www.youtube.com/watch?v=yH47f2HIFIE|accessdate=2023-08-15|language=hr-HR}}</ref> == Svetište Drage Gospe Bošnjačke == [[Datoteka:Svetište 1945..jpg|mini|lijevo|Svetište 1945.]] [[Datoteka:Svetište u Bošnjacima 1946..jpg|mini|lijevo|Svetište do 1947.]] Radi se o svetištu u ulici Ljudevita Gaja (Buče) gdje se [[Marija (majka Isusova)|Gospa]] ukazala dvijema djevojčicama i jednom dječaku, svi starosti od 9 do 15 godina. Ukazanja su trajala od ljeta 1945. godine do ljeta 1963., u početku na samom "svetištu", a kasnije i u župnoj crkvi, na oltaru [[Marija (majka Isusova)|BDM]]. Prva ukazanja i znamenja na nebu započela su 10. svibnja 1945., dok je desetoro djece molilo krunicu na gumnu obitelji Domaćinović. 7. srpnja 1945. prvi puta je vidiocima progovorio [[sveti Martin]], a sljedećeg dana 8. srpnja 1945. progovorila je i Majka Božja rekavši: "Ja sam draga Gospa" i "Bošnjaci sveto mjesto, anđeli moji". Na vijest o ukazanju Gospe u Bošnjacima, koju nisu prenijele novine, narod iz tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]] hrlio je u Bošnjake vlakom, kolima, pješice, na koljenima. Tako župnik, u spomenici župe, piše da se za Veliku Gospu, 15. kolovoza 1945., na svetištu skupilo između 10 000 i 15 000 hodočasnika, a bilježi i mnoga čudesa, ozdravljenja i milosti. Nova komunistička vlast i [[UDBA]] je sve snage usmjerila na sprječavanje dolazaka i rastjerivanje naroda, tako da su vidioci, članovi njihovih obitelji i svećenici ispitivani i zatvarani, a [[milicija]] je pucala iz oružja, te čak postavila i nekoliko mina na svetištu, od kojih je ranjeno nekoliko hodočasnika. Zbog ukazanja je proganjan i tadašnji župnik i dekan Marijan Galović, te još neki katolički svećenici, a neki su vjerojatno i ubijeni, kao dominikanac Česlav Novak.<ref>{{Citiranje weba|title=Gdje je nestao dominikanac Novak|url=http://dominikanci.hr/index.php/28-vijesti/2813-gdje-je-nestao-dominikanac-novak|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803172124/http://dominikanci.hr/index.php/28-vijesti/2813-gdje-je-nestao-dominikanac-novak|archive-date=2017-08-03|access-date=2023-08-15}}</ref> Nakon što je [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Bosansko-đakovački i Srijemski biskup]] dr. [[Antun Akšamović]] 16. kolovoza 1947. posjetio svetište u Bošnjacima, izmolio ''7 Očenaša, 7 Zdravomarija i 7 Slavaocu'', komunistička je vlast organizirala rušenje svetišta 22. kolovoza 1947., pa su se ukazanja nastavila u župnoj crkvi. [[Datoteka:Vidjelica č.s. Bernardica Golubičić.jpg|mini|Vidjelica č.s. Bernardica Golubičić]] Od ožujka 1950. ukazanja su bila tri puta mjesečno: 5., 15., i 25. u mjesecu, a progoni su se i dalje nastavili, osobito prema vidjelici Mariji Golubičić, koja je u nekoliko navrata osuđivana i zatvarana. Zadnje ukazanje je bilo na blagdan [[Velika Gospa|Velike Gospe]] 1963., a krajem iste godine Marija Golubičić je otišla u samostan [[Milosrdne sestre Svetoga Križa|Milosrdnih sestara Sv. Križa]] u [[Đakovo]], uzevši redovničko ime Bernardica.<ref>Vinko Juzbašić, ''Draga Gospa Bošnjačka, ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963.'', Vinkovci, 1998.</ref> Unatoč progonima i zabranama, kroz cijelo vrijeme komunističke vlasti, Bošnjačani su privatno ili u molitvenim grupama odlazili na svoje "svetište", da bi uspostavom slobode i demokracije, uz podršku župe i općine, ponovno oživjelo javno štovanje BDM na "svetištu". == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Šumarski muzej Bošnjaci.jpg|mini|[[Šumarski muzej u Bošnjacima|Šumarski muzej Bošnjaci]]]] * [[Šumarski muzej u Bošnjacima|Šumarski muzej]]<ref name=":1" /> * [[Crkva sv. Martina biskupa u Bošnjacima|Crkva sv. Martina]] iz 1792. godine, župna crkva * Svetište Drage Gospe Bošnjačke * Virgrad, arheološki lokalitet s ostacima utvrde podignute u 14. stoljeću * Crkva sv. Antuna na Topoli iz 1998. godine * Spomen-križ, podignut 2021. godine u znak sjećanja na 105 poginulih i nestalih Bošnjačana u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], 569 poginulih i nestalih Bošnjačana u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i 14 poginulih i nestalih mještana u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]<ref>{{Citiranje weba|title=Otkriven Spomen-križ i otvorena Slavonska kuća|url=http://www.glas-slavonije.hr/463567/4/Otkriven-Spomen-kriz-i-otvorena-Slavonska-kuca|access-date=2023-08-15|website=Glas Slavonije|archive-date=15. kolovoza 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230815185008/http://www.glas-slavonije.hr/463567/4/Otkriven-Spomen-kriz-i-otvorena-Slavonska-kuca|url-status=dead}}</ref> * Centar za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja "Slavonska kuća" (2021.)<ref>[https://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/izgradnja_centra_za_promociju_poljoprivrede_i_ruralnog_razvoja_Slavonska_kuca_2020.pdf ''Izgradnja centra za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja „Slavonska kuća“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210510134737/https://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/izgradnja_centra_za_promociju_poljoprivrede_i_ruralnog_razvoja_Slavonska_kuca_2020.pdf |date=10. svibnja 2021. }}<, www.bosnjaci.hr</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/u-bosnjacima-otvorena-slavonska-kuca-1490900 ''U Bošnjacima otvorena Slavonska kuća''], www.vecernji.hr, objavljeno 8. svibnja, pristupljeno 10. svibnja 2021.</ref> == Obrazovanje == * Osnovna škola fra Bernardina Tome Leakovića<ref>[http://os-btleakovica-bosnjaci.skole.hr/ OŠ "fra Bernardina Tome Leakovića"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728221619/http://os-btleakovica-bosnjaci.skole.hr/ |date=28. srpnja 2017. }}, os-btleakovica-bosnjaci.skole.hr</ref> == Kultura == * Kulturno-umjetničko društvo Branimir<ref>{{Citiranje weba|title=Sto godina KUD-a “Branimir”|url=http://www.glas-slavonije.hr/252250/9/Sto-godina-KUD-a-Branimir|access-date=2023-08-15|website=Glas Slavonije|archive-date=20. lipnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190620235958/http://www.glas-slavonije.hr/252250/9/Sto-godina-KUD-a-Branimir|url-status=dead}}</ref> * Ženski vokalni ansambl Nene<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.etnoportal.com/ZVA-Nene/ |title=ŽVA Nene |archive-url=https://web.archive.org/web/20170813211337/http://www.etnoportal.com/ZVA-Nene/ |archive-date=13. kolovoza 2017. |access-date=30. srpnja 2017.}}</ref> * Ženska pjevačka skupina Snaše * [[MPS "Baće iz Bošnjaka"|Muška pjevačka skupina "Baće iz Bošnjaka"]]<ref>{{Citiranje weba|title=Muška pjevačka skupina Baće iz Bošnjaka proslavila 40 godina uspješnog rada|url=http://www.glas-slavonije.hr/252218/4/Muska-pjevacka-skupina-Bace-iz-Bosnjaka-proslavila-40-godina-uspjesnog-rada|access-date=2023-08-15|website=Glas Slavonije|archive-date=21. lipnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190621000028/http://www.glas-slavonije.hr/252218/4/Muska-pjevacka-skupina-Bace-iz-Bosnjaka-proslavila-40-godina-uspjesnog-rada|url-status=dead}}</ref> == Sport == * [[NK Zrinski Bošnjaci]] * RK Zrinski * Šahovski klub Bošnjaci * Športsko ribolovna udruga "Virovi" Bošnjaci * Taekwon-do klub Zrinski Bošnjaci ''Noćni malonogometni turnir 'Bošnjaci' '' održava se od 1966.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.radiozupanja.hr/sport/842-za-jubilarni-50-malonogometni-turnir-u-bosnjacima-prijave-jos-danas-ponedjeljak-do-23-sata |title=Za jubilarni 50. malonogometni turnir u Bošnjacima Prijave još danas (ponedjeljak) do 23 sata |access-date=15. rujna 2019. |archive-date=5. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200805040941/https://radiozupanja.hr/sport/842-za-jubilarni-50-malonogometni-turnir-u-bosnjacima-prijave-jos-danas-ponedjeljak-do-23-sata |url-status=dead }}</ref> == Ostalo == * Dobrovoljno vatrogasno društvo "Bošnjaci" ==Događanja== [[Datoteka:Svetište danas.jpg|mini|Svetište danas]] * Dan Općine Bošnjaci, 22. svibnja * ''[[K nebu leti, pjesmo moja]]'', godišnja smotra pučkih marijanskih pjesama u župnoj crkvi Sv. Martina biskupa u organizaciji mjesnog Kulturno-umjetničkog društva "Branimir"<ref>[https://ika.hkm.hr/najave/13-smotra-puckih-marijanskih-pjesama-k-nebu-leti-pjesmo-moja/ ''13. smotra pučkih marijanskih pjesama „K nebu leti, pjesmo moja“ ''], IKA. Hrvatska katolička mreža. Najava za 6. rujna 2020., pristupljeno 8. rujna 2020.</ref> * Šahovski turnir "Open Bošnjaci" održava se od 1996. godine * Noćni malonogometni turnir "Bošnjaci" održava se od 1966. godine == Poznate osobe == [[Datoteka:Crkva u Bošnjacima, oltar na Trojstvo 2018..jpg|mini|Crkva u Bošnjacima, oltar, Presveto Trojstvo 2018.]] [[Datoteka:Otarčići za svetenje.jpg|mini|Otarčići za svetenje]] * [[Vanja Drach]] (1932. – 2009.), glumac * [[Nada Subotić]] (1931. – 2016.), glumica * Časna sestra Bernardica (Marija) Golubičić – vidjelica (1932. – 2022.)<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2022-05-11|title=Sestra Bernardica (Marija) Golubičić|url=https://sestre-sv-kriza.hr/sestra-bernardica-marija-golubicic/|url-status=live|access-date=2023-08-15|website=Milosrdne sestre sv. Križa|language=hr}}</ref> * [[Sonja Kovačić-Tajčević]] (1894. – 1968.), slikarica<ref>{{Citiranje weba|title=Kovačić-Tajčević, Sonja|url=https://enciklopedija.hr/clanak/33534|access-date=2023-08-15|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> * Josip Babogredac (1907. – 1989.), učitelj i slikar<ref>{{Citiranje weba|title=Babogredac, Josip|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=53469|url-status=live|access-date=2023-08-15|website=enciklopedija.lzmk.hr}}</ref> * Mislav Lešić, slikar<ref>{{Citiranje weba|title=Mislav Lešić: Kumica je moja baka koja nikad nije bila u Zagrebu|url=https://www.vecernji.hr/kultura/mislav-lesic-kumica-je-moja-baka-koja-nikad-nije-bila-u-zagrebu-1259078|access-date=2023-08-15|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> * Martin Lešić<ref>[https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/154057899 "Put do stana"]</ref> * Nera Lešić, model<ref>{{Citiranje weba|title=Otkrivamo nepoznate hrvatske ljepotice: Nera Lešić|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=864193|access-date=2023-08-15|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> * [[Mato Leaković]], političar * [[Mato Babogredac]] (1875. – 1950.), političar * Antun Bačić – Tuca, pjesnik (''Ovdje smo'') i bošnjački župnik * Ivan Gačić, pučki pjesnik * Zdenko Ilić, svećenik [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]], sudac i branitelj veze<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.djkbf.unios.hr/hr/prof-zdenko-ilic |title=Dr.sc. Zdenko Ilić |access-date=31. srpnja 2017. |archive-date=31. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170731164334/http://www.djkbf.unios.hr/hr/prof-zdenko-ilic |url-status=dead }}</ref> * [[Antun Jovanovac (svećenik)|Antun Jovanovac]], svećenik i pjesnik<ref name="preminuo">[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=104449 IKA] ''Preminuo vlč. Antun Jovanovac'', Vijest IKA V - 104449/7 , 14. srpnja 2008.</ref> * Matej Juzbašić, učitelj i kulturni djelatnik * Vinko Juzbašić, publicist, zavičajni povjesničar<ref>Napisao je knjige: ''Draga Gospa Bošnjačka - ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963.'', Vinkovci, 1998., ''"Bošnjački zeleni" - monografija NK "Zrinski" Bošnjaci'' i ''"Vatru gasi, brata spasi" - stoljeće bošnjačkog vatrogastva''.</ref> * [[Bernardin Leaković|Bernardin (Toma) Leaković]] (1741. – 1815.), [[fratar]] i književnik (''Nauk od poglavitih stvarih kerstjansko-katolichanskih'')<ref>{{Citiranje weba|date=2015-07-11|title=Znanstveno-stručni skup povodom 200. obljetnice smrti fra Bernardina Leakovića|url=https://ika.hkm.hr/najave/znanstveno-strucni-skup-povodom-200-obljetnice-smrti-fra-bernardina-leakovica/|url-status=live|access-date=2023-08-15}}</ref> * [[Ivan Lenić]], [[Požeška biskupija|požeški biskup]] * Antun Lešić Tunja, učitelj, pisac i glazbenik (''Oskrnavljeni raj'', ''Let plavog konjogriza'', ''Vremena iskrivljenih ogledala'')<ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133001174 Antun Lešić Tunja]</ref> * [[Ilija Lešić – Bartolov]] (1915. – 1985.), književnik i publicist (''Hajduk Ilijica i druge pripovijetke'', ''Marika''; ''Vesela je Šokadija'')<ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/133104573 Vesela je Šokadija]</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Spomen-ploča Iliji Lešiću-Bartolovu|url=http://www.glas-slavonije.hr/275354/4/Spomen-ploca-Iliji-Lesicu-Bartolovu|access-date=2023-08-15|website=Glas Slavonije|archive-date=28. srpnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728201850/http://www.glas-slavonije.hr/275354/4/Spomen-ploca-Iliji-Lesicu-Bartolovu|url-status=dead}}</ref> * Luka Lešić (1898. – 1945.), političar * Damir Matanović, znanstvenik i sveučilišni profesor u Osijeku<ref>{{Citiranje weba |url=http://wt.foozos.hr/odsjek-za-cjelozivotno-obrazovanje/damir-matanovic |title=Damir Matanović |archive-url=https://web.archive.org/web/20170728205508/http://wt.foozos.hr/odsjek-za-cjelozivotno-obrazovanje/damir-matanovic |archive-date=28. srpnja 2017. |access-date=28. srpnja 2017.}}</ref> * [[Josip Mišić]], nogometaš<ref>{{Citiranje časopisa|title=Josip Mišić|url=http://www.nk-rijeka.hr/player/josip-misic/|archive-url=https://web.archive.org/web/20170726183543/http://www.nk-rijeka.hr/player/josip-misic/|archive-date=26. srpnja 2017.|access-date=25. srpnja 2017.}}</ref> * [[Matija Mišić]], nogometaš * [[Suzana Nikolić]], glumica * Matija Pavličić (1885. – 1904.)<ref>{{Citiranje weba|title=UPOZNAJMO - V. Juzbašić: GODINA MATIJE PAVLIČIĆA - Uzorni sjemeništarac iz Bošnjaka umro je točno ptije jednog stoljeća - Veritas 4/2005|url=http://www.veritas.hr/arhiv/ver2005/ver04_05/upoznaj.htm|access-date=2023-08-15|website=www.veritas.hr}}</ref> * Josip Šarčević (1949. – 2009.), profesor vinkovačke gimnazije * Mirko Šarčević * [[Petar Šokčević]], svećenik i književnik * [[Andrija Šumanovac]], svećenik * Franjo Šumanovac, geolog<ref>{{Citiranje weba|title=Franjo Šumanovac|url=https://rudar.rgn.hr/~fsuman/|url-status=dead|access-date=2023-08-15|website=rudar.rgn.hr|archive-date=30. srpnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170730225226/https://rudar.rgn.hr/~fsuman/}}</ref> *[[Mario Vinković Dada]] (Ćovin), pjesnik * [[Marijan Batarilović]], pilot * [[Niko Franjić]], ekonomist i hrv. branitelj, stradao u atentatu na [[Ivo Pukanić|Ivu Pukanića]] == Literatura == * Bruce W. McGowan, ''Sirem Sancagi Mufassal Tahrir Defteri (1566. – 1574.)'', Ankara, 1983. * Boško Marijan, ''Popernjak : naselje i nekropola brončanog doba : Zavičajni muzej Stjepana Grubera, Županja, 30. studenog – 22. prosinca 2005.'', Županja, Zavičajni muzej Stjepana Grubera, 2005. * Boško Marijan, [https://hrcak.srce.hr/85466 ''Brončani i koštani predmeti iz Popernjaka kod Bošnjaka - Županja''], ''[[Histria antiqua]]'', 19/2010. * Slavenka Ercegović, [https://hrcak.srce.hr/21390 ''Istraživanje srednjovjekovne nekropole u Bošnjacima''], ''[[Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu]]'' 1/1961. * [http://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/Strategija_razvoja_Opcine_Bosnjaci_2017.pdf ''Strategija razvoja Općine Bošnjaci 2017.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170801195228/http://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/Strategija_razvoja_Opcine_Bosnjaci_2017.pdf |date=1. kolovoza 2017. }}, www.bosnjaci.hr * [https://archives.hungaricana.hu/en/charters/204489/ ''Kői káptalan''], dokument iz 1476. gdje se spominju Bošnjaci, Slanić selo, te ostala manja sela kao dio posjeda Selna (''Zelna''), archives.hungaricana.hu == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta *[http://www.bosnjaci.hr Općina Bošnjaci], službeno mrežno mjesto * [https://www.bosnjaci.hr/bosnjacki_list.php ''Bošnjački list''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210510134735/https://www.bosnjaci.hr/bosnjacki_list.php |date=10. svibnja 2021. }}, službeno općinsko glasilo {{Bošnjaci}} {{GiO VSŽ}} [[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] s9a7j5d5g9wzguui0vbnnb8225svd7w 0 14861 7578039 7463086 2026-08-15T17:23:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578039 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Baška Voda |vrsta = naselje i općina |grb = Baška Voda (grb).gif |zastava = Zastava Baške Vode.gif |slika = Baska Voda Kroatien.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|SDŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Vjekoslav Radić ([[Nezavisna lista mladih|NLM]]) |naselja = [[#Općinska naselja|4 općinska naselja]] |površina = 25,7 |površina uža = 9,9 |visina = |z. širina = 43.356 |z. dužina = 16.95 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2590 |stanovništvo uže = 1766 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 21320 Baška Voda |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://opcinabaskavoda.hr/}} |bilješke = }} '''Baška Voda''' je općina u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. == Zemljopis == Smještena je na središnjem dijelu hrvatske obale [[Jadransko more|Jadranskoga mora]], u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], 48 km južno od [[Split]]a, na zapadnom dijelu [[Makarsko primorje|Makarskog primorja]], a u podnožju masiva planine [[Biokovo]] (43° 21' sjeverne zemljopisne širine i 16° 57' istočne zemljopisne dužine). == Povijest == Nekad naselje [[Poljoprivreda|težaka]] i [[Ribarstvo|ribara]], [[Trgovina|trgovaca]] i [[Pomorstvo|pomoraca]], Baška Voda je izrasla u suvremeno [[Turizam|turističko]] mjesto sa svim sadržajima i obilježjima malog [[mediteran]]skog gradića. [[Datoteka:Башка Вода 03 - Набережная вечером.jpg|mini|desno|280px|Baška Voda — riva predvečer]] [[Datoteka:Baška Voda 01.jpg|mini|desno|280px|Pogled na Bašku Vodu i Baško Polje]] == Općinska naselja == U sastavu općine je 5 naselja (stanje [[2006.]]), to su: [[Bast (Baška Voda)|Bast]], Baška Voda, [[Bratuš]], [[Krvavica (Baška Voda)|Krvavica]] i [[Promajna]]. Na području općine se nalaze još i turističko naselje Baško Polje te selo [[Topići (Baška Voda)|Topići]]. Nekoć glasovito lječilište "Dječje selo" pored Promajne, u koje su dolazila djeca s [[Disanje|respiratornim]] problemima iz [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] i inozemstva, nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] je zapušteno.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041113/zupanija02.asp "Koncesija za Dječje selo na 40 godina"]</ref> == Stanovništvo == === Popis 2011. === Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine Općina Baška Voda ima 2775 stanovnika.<ref name="popis">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup17.html Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> Većina stanovništva su [[Hrvati]] s 96,18 %,<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> a po vjerskom opredijeljenju većinu od 91,03 % čine pripadnici katoličke vjere.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> === Popis 2001. === Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Baška Voda imala je 2924 stanovnika: * [[Bast (Baška Voda)|Bast]] – 136 * [[Baška Voda]] – 2045 * [[Krvavica (Baška Voda)|Krvavica]] i [[Bratuš]] – 287 * [[Promajna]] – 456 === Nacionalni sastav (2001.) === * [[Hrvati]] – 2790 (95,42 %) * [[Srbi]] – 30 (1,03 %) * [[Albanci]] – 19 (0,65 %) * [[Bošnjaci]] – 16 (0,55 %) * [[Slovenci]] – 5 (0,17 %) * [[Talijani]] – 5 (0,17 %) * [[Crnogorci]] – 4 * [[Makedonci]] – 4 * [[Mađari]] – 3 * [[Nijemci]] – 3 * [[Česi]] – 2 * [[Rusi]] – 1 * ostali – 3 * neopredijeljeni – 23 (0,79 %) * nepoznato – 16 (0,55 %) {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Baška Voda |p1857=810 |p1869=930 |p1880=998 |p1890=1178 |p1900=1365 |p1910=1548 |p1921=1548 |p1931=1648 |p1948=1646 |p1953=1645 |p1961=1572 |p1971=1870 |p1981=1931 |p1991=2173 |p2001=2924 |p2011=2775 |p2021=2590 |napomena=Nastala iz stare općine Makarska. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Baška Voda |p1857=459 |p1869=930 |p1880=506 |p1890=605 |p1900=720 |p1910=783 |p1921=1548 |p1931=871 |p1948=850 |p1953=837 |p1961=821 |p1971=1238 |p1981=1388 |p1991=1609 |p2001=2045 |p2011=1978 |p2021=1766 |napomena=U 1857., 1869. i 1921. sadrži podatke za naselja Krvavica i Promajna, a u 1869. i 1921. za naselje Bast. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == Načelnik Baške Vode je Vjekoslav Radić iz redova [[Nezavisna lista mladih|Nezavisne liste mladih]]. == Gospodarstvo == U Baškoj Vodi, kao i u ostalim mjestima općine, nalaze se brojni [[hotel]]i, privatni pansioni, kampovi i apartmanska naselja. Glavna djelatnost lokalnog stanovništva je [[turizam]]. Za vrijeme turističke sezone u Općini Baška Voda boravi najveći broj turista od svih turističkih mjesta Makarske rivijere.<ref>[http://www.mint.hr/default.aspx?id=6344 Na Makarskoj rivijeri gotovo četiri milijuna noćenja], mint.hr</ref> == Poznate osobe == * [[Tončica Čeljuska]], [[novinar]]ka * [[Mate Granić]], bivši [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske|ministar vanjskih poslova]] * [[Goran Granić (političar)|Goran Granić]], političar i zamjenik bivšeg premijera Republike Hrvatske * [[Ivo Josipović]], bivši predsjednik RH * dr. fra [[Karlo Jurišić]], [[povjesničar]] * fra [[Gabrijel Hrvatin Jurišić]], urednik zbornika Kačić * [[Jure Radić]], političar i poduzetnik * fra [[Jure Radić (franjevac)|Jure Radić]], [[Biologija|biolog]] i [[Malakologija|malakolog]] * fra [[Nikola Radić]] * [[Tonči Staničić]], [[veleposlanik]] RH u [[Srbija|Srbiji]] i [[Bosna i Hercegovina|BiH]] * [[Smiljan Radić]], pjesnik i skladatelj * [[Ivan Akčić Jurišić]], hrv. narodni pjesnik<ref>Karlo Jurišić (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=360 Akčić Jurišić, Ivan (Don Zuanne Accich)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160808140209/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=360 |date=8. kolovoza 2016. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK</ref> * don [[Ivan Cvitanović]] == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Башка Вода 07 - Церковь Святого Ловро.jpg|mini|desno|280px|Crkvica [[Sveti Lovro|sv. Lovre]]]] [[Slika:Башка Вода 06 - Церковь Святого Николая.jpg|minijatura|desno|280px|Crkva [[Sveti Nikola|sv. Nikole]]]] [[Slika:Башка Вода 05 - Церковь Святого Николая.jpg|minijatura|desno|280px|Brončani kip baškovoškoga zaštitnika<br />[[Sveti Nikola|sv. Nikole]]]] * [[Podmorsko arheološko nalazište kod Baške Vode|Podmorsko arheološko nalazište]] – svjedočanstvo da je Baška Voda jedna od rijetkih luka na južnom Jadranu s kontinuitetom korištenja od prapovijesti do kasne antike.<ref name="min-kulture-RH">[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=405118499 ''Baška Voda, Podmorsko arheološko nalazište'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 29. travnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref> * [[Crkva sv. Lovre u Baškoj Vodi|Crkva sv. Lovre]] – prva javna građevina je [[Barok|kasnobarokna]] crkvica [[Sveti Lovro|sv. Lovre]], sagrađena [[1750.]] godine na temeljima [[Antika|antičke]] građevine. * [[Crkva sv. Nikole biskupa u Baškoj Vodi|Crkva sv. Nikole biskupa]] – crkva u neoromaničkom stilu iz [[1889.]] Stotinjak godina nakon izgradnje, sasvim obnovljena crkva sv. Nikole dobila je vrijedne [[vitraj]]e [[Josip Botteri Dini|Josipa Botterija Dinija]] ([[1987.]]) i slikane postaje [[Isus#Uhićenje, muka i smrt|Križnoga puta]] [[Josip Bifel|Josipa Bifela]] ([[1988.]]). Uz crkvu je sagrađen zvonik ([[1991.]]) i župni dvor (po projektu [[Ante Rožić]]a), koji čuva vrijednu zbirku [[Etnografija|etnografskih]] i sakralnih predmeta. * [[Zgrada stare škole u Baškoj Vodi|Zgrada stare škole]] * [[Sklop kuća na Obali sv. Nikole 33 u Baškoj Vodi|Sklop kuća na Obali sv. Nikole 33]] Baška Voda se diči i dvjema značajnim [[muzej]]skim zbirkama u staroj jezgri mjesta: arheološkom zbirkom u vlasništvu Općine i iznimno bogatom i kvalitetnom malakološkom zbirkom u vlasništvu obitelji Jurišić i Akčić. Od ostale kulturne baštine izdvaja se kapelica Gospe od Začeća ([[1860.]]) i kapelica Dušama Čistilišta na predjelu Rogač ([[1917.]]), u kamenu isklesane glave domaćih žena na kući autora Zane Jurišića ([[1922.]]), brončani spomenik poginulima u [[2. svjetski rat|2. svjetskom ratu]] na predjelu Gradina (Nuklearni, [[1980.]]), kameni spomenik pomorskog desanta iz 2. svjetskoga rata na [[Baško Polje|Baškom Polju]] ([[1984.]]), brončani kip baškovoškoga zaštitnika sv. Nikole ([[Mladen Mikulin]], [[1999.]]) na ulazu u lučicu, te moderni spomenik "Hrvatska jedra" ([[Marko Gugić]], [[2005.]]) na Puntinu. Naselje [[Bast (Baška Voda)|Bast]], koje se nalazi 3 km sjeveroistočno od Baške Vode, krase crkvica [[Sveti Rok|sv. Roka]] iz [[15. stoljeće|15 stoljeća]] u [[Gotika|gotičkom]] stilu i kasnobarokna crkva Uznesenja [[Sveta Marija|Blažene Djevice Marije]] iz [[1636.]] godine, koja krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] dobiva nove mramorne oltare (J. Barišković). Oko crkve se nalazi staro groblje na kojem su najzanimljivije četiri nadgrobne ploče s uklesanim štitovima, [[mač]]evima i polumjesecom ([[14. stoljeće|14.]] i 15. stoljeće). Sjeverno od sela nalazi se arheološko nalazište te kapelice [[Ilija prorok|sv. Ilije]] ([[1896.]]/[[2000.]]) i sv. Nikole ([[1926.]]), a kod izvora Smokvena (Grebišće) nalazi se ornamentima ukrašen [[stećak]] sljemenjak ([[13. stoljeće|13.]] – 15. stoljeće). U Promajni središtem mjesta dominira zvonik i prostrana crkva [[Svi sveti|Svih Svetih]], izgrađena [[1999.]] godine. {{Clearleft}} == Obrazovanje == U Baškoj Vodi se nalazi osnovna škola "Bariša Granić Meštar", koja ima tristotinjak učenika. == Kultura == Big band Baška Voda mladi je orkestar osnovan 1998. godine pod nazivom Općinska glazba Baška Voda, kao sastav mladih glazbenika amatera. Od tada je kroz sudjelovanje u radu Glazbe preko 100 članova steklo glazbeno iskustvo. 2005.god. u Baškoj Vodi otvoren je područni odjel glazbene škole što znatno pomaže podizanju kvalitete rada orkestra iz dana u dan, te orkestar 2008.god. počima djelovati kao Big band, s repertoarom zabavne i jazz glazbe. Okosnicu orkestra čine polaznici glazbene škole, a sadrži instrumente klasičnog jazz sastava: 4 trube, 4 trombona, 5 saksofona, klavir, gitara, bas i udaraljke. Od osnivanja pa do danas orkestar vodi kapelnik Božo Škarica, trubač, čiji su rad i zalaganje najviše pridonijeli uspjesima glazbe. Danas u radu glazbe sudjeluje 30 aktivnih članova koji izvode uglavnom jazz klasike te zabavne i plesne hitove poznatih svjetskih skladatelja (Jerry Grey, Jerome Kern, Ray Charles, Glenn Miller...). Osim mnogobrojnih nastupa po Splitsko-dalmatinskoj županiji, valja izdvojiti nastupe u Dubrovniku, Zagrebu, Đakovu, Slovačkoj, Mađarskoj... == Galerija == <gallery> Datoteka:Baska Voda.jpg|Plaža u Baškoj Vodi Datoteka:Statue Baska Voda.jpg|Sveti Nikola Datoteka:Tafel in Baska Voda.jpg|Sv. Nikola Putnik Datoteka:Ausblick Baska Voda.jpg|Pogled na plažu Baške Vode Datoteka:Baška Voda - plaža.jpg|Plaža puna kupača Datoteka:Baška Voda - Hotel Slavia.JPG|Hotel u središtu mjesta </gallery> == Šport == * [[NK Urania]] ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Baška Voda}} * [http://www.baskavoda.hr/ Službene stranice Općine Baška Voda] {{Mrva-općina}} {{Makarsko primorje}} {{Baška Voda}} {{GiO SDŽ}} [[Kategorija:Baška Voda| ]] bxsxq1fmdascctas69lc1uv3qkq95wy 0 16292 7577947 7314287 2026-08-15T13:43:57Z ~2026-44744-98 369647 /* */ Zatipci 7577947 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Škarda | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Luftaufnahmen Flug Hamburg Malta 2019 by-RaBoe 054 (cropped to Škarda).jpg | opis slike = Zračna snimka Škarde | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = Croatia_-_Skarda.PNG | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|44|17|00|N|14|42|17|E|display=title,inline}} | smještaj = | dz = HRV | tjesnac = | zaljev = | more = [[Jadransko more]] | otočje = | površina = 3,78<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[https://hrcak.srce.hr/clanak/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = 12,322<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> | duljina obale ref = | vrh = | vrh ref = | stanovništvo = nenaseljen | stan_godina = od [[1990-ih]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Zadarska županija#Hrvatska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = left | zaštita = }} '''Škarda''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Jadransko more|jadranski]] otok. Nalazi se između otoka [[Premuda|Premude]] i [[Ist]]a. Naselje Škarda, koje se sastoji od 16 kuća, od 1990-ih je napušteno.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/14791 Graovac Vera (2004): ''Islands on the Verge of Extinction – the Example of Zadar Islands, Croatia'', Geoadria, Vol. 9, No. 2, 183-210.]</ref><ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/14780 Čuka, A.; Magaš, D. (2003): ''Socio-geographic Transformation of Ist Island, Croatia'', Geoadria, Vol. 8, No. 2, 67-83.]</ref> Prema sjeverozapadu, 2 km preko [[Premudska vrata|Premudskih vrata]], nalazi se otok Premuda. 700-800 m prema istoku, preko [[Škardska vrata|Škardskih vrata]], nalazi se otok [[Ist]], a jugoistočno otočići [[Dužac (Ist)|Dužac]], [[Sestrice (Ist)|Sestrice]], [[Vodenjak (Ist)|Vodenjak]] i ostali. Ploveći prema sjeveru, preko Premudskih vrata u [[Silbanski kanal]], dolazi se na tri otočića (iako se zovu grebenima), [[Zapadni greben]], [[Srednji greben]] i [[Južni greben]]. Ploveći prema istoku, uplovilo bi se u [[Virsko more]], a prema zapadu je otvoreno more. == Zemljopisne osobine == Najsjevernija točka mu je rt ''Glavica''. Najjužnija točka mu je rt ''Satrin''. Najzapadnija točka mu je ''Suhi rt''. Najistočnija točka mu je rt ''Čimbelić''. Najviši vrh mu je ''Vela Čimba'', 102 m nadmorske visine. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Škarda}} [[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]] n9ucj456y7pe3xbchsux5copf03wvc1 7577948 7577947 2026-08-15T13:48:31Z ~2026-44744-98 369647 /* Zemljopisne osobine */ Zatipci 7577948 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Škarda | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Luftaufnahmen Flug Hamburg Malta 2019 by-RaBoe 054 (cropped to Škarda).jpg | opis slike = Zračna snimka Škarde | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = Croatia_-_Skarda.PNG | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|44|17|00|N|14|42|17|E|display=title,inline}} | smještaj = | dz = HRV | tjesnac = | zaljev = | more = [[Jadransko more]] | otočje = | površina = 3,78<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[https://hrcak.srce.hr/clanak/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = 12,322<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> | duljina obale ref = | vrh = | vrh ref = | stanovništvo = nenaseljen | stan_godina = od [[1990-ih]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Zadarska županija#Hrvatska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = left | zaštita = }} '''Škarda''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Jadransko more|jadranski]] otok. Nalazi se između otoka [[Premuda|Premude]] i [[Ist]]a. Naselje Škarda, koje se sastoji od 16 kuća, od 1990-ih je napušteno.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/14791 Graovac Vera (2004): ''Islands on the Verge of Extinction – the Example of Zadar Islands, Croatia'', Geoadria, Vol. 9, No. 2, 183-210.]</ref><ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/14780 Čuka, A.; Magaš, D. (2003): ''Socio-geographic Transformation of Ist Island, Croatia'', Geoadria, Vol. 8, No. 2, 67-83.]</ref> Prema sjeverozapadu, 2 km preko [[Premudska vrata|Premudskih vrata]], nalazi se otok Premuda. 700-800 m prema istoku, preko [[Škardska vrata|Škardskih vrata]], nalazi se otok [[Ist]], a jugoistočno otočići [[Dužac (Ist)|Dužac]], [[Sestrice (Ist)|Sestrice]], [[Vodenjak (Ist)|Vodenjak]] i ostali. Ploveći prema sjeveru, preko Premudskih vrata u [[Silbanski kanal]], dolazi se na tri otočića (iako se zovu grebenima), [[Zapadni greben]], [[Srednji greben]] i [[Južni greben]]. Ploveći prema istoku, uplovilo bi se u [[Virsko more]], a prema zapadu je otvoreno more. == Zemljopisne osobine == Najsjevernija točka mu je rt ''Glavica'', najjužnija ''Satrin'', najzapadnija ''Suhi rt'', najistočnija ''Čimbelić'', a najviši vrh ''Vela Čimba'', 102 m nadmorske visine. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Škarda}} [[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]] 79uxt1dkp7gre7kfedjzpi3v5ew0gjt 7577960 7577948 2026-08-15T14:11:55Z ~2026-44753-76 369652 /* */ Novosti 7577960 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Škarda | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Luftaufnahmen Flug Hamburg Malta 2019 by-RaBoe 054 (cropped to Škarda).jpg | opis slike = Zračna snimka Škarde | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = Croatia_-_Skarda.PNG | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|44|17|00|N|14|42|17|E|display=title,inline}} | smještaj = | dz = HRV | tjesnac = | zaljev = | more = [[Jadransko more]] | otočje = | površina = 3,78<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[https://hrcak.srce.hr/clanak/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = 12,322<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> | duljina obale ref = | vrh = | vrh ref = | stanovništvo = nenaseljen | stan_godina = od [[1990-ih]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Zadarska županija#Hrvatska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = left | zaštita = }} '''Škarda''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Jadransko more|jadranski]] otok. Nalazi se između otoka [[Premuda|Premude]] i [[Ist]]a. Naselje Škarda (Trate), koje se sastoji od 16 do 18 kuća, od 1990-ih je nenaseljeno.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/14791 Graovac Vera (2004): ''Islands on the Verge of Extinction – the Example of Zadar Islands, Croatia'', Geoadria, Vol. 9, No. 2, 183-210.]</ref><ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/14780 Čuka, A.; Magaš, D. (2003): ''Socio-geographic Transformation of Ist Island, Croatia'', Geoadria, Vol. 8, No. 2, 67-83.]</ref><ref>https://www.skarda-island.com/en/</ref> Prema sjeverozapadu, 2 km preko [[Premudska vrata|Premudskih vrata]], nalazi se otok Premuda. 700-800 m prema istoku, preko [[Škardska vrata|Škardskih vrata]], nalazi se otok [[Ist]], a jugoistočno otočići [[Dužac (Ist)|Dužac]], [[Sestrice (Ist)|Sestrice]], [[Vodenjak (Ist)|Vodenjak]] i ostali. Ploveći prema sjeveru, preko Premudskih vrata u [[Silbanski kanal]], dolazi se na tri otočića (iako se zovu grebenima), [[Zapadni greben]], [[Srednji greben]] i [[Južni greben]]. Ploveći prema istoku, uplovilo bi se u [[Virsko more]], a prema zapadu je otvoreno more. == Zemljopisne osobine == Najsjevernija točka mu je rt ''Glavica'', najjužnija ''Satrin'', najzapadnija ''Suhi rt'', najistočnija ''Čimbelić'', a najviši vrh ''Vela Čimba'', 102 m nadmorske visine. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Škarda}} [[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]] 3dxtt0hpw293l4jj242gwt5hun6vjiz 0 16309 7577951 7300936 2026-08-15T13:53:41Z ~2026-44744-98 369647 /* */ Sranica naselja Ilovik 7577951 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Ilovik | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Ilovik_island.jpg | opis slike = Ilovik; pogled sa Svetog Petra | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = Croatia_-_Ilovik.PNG | zemljovid_opis = | koordinate = | smještaj = | dz = HRV | tjesnac = | zaljev = | more = [[Jadransko more]] | otočje = | površina = 5,51<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[https://hrcak.srce.hr/clanak/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = 14,091<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> | duljina obale ref = | vrh = | vrh ref = | stanovništvo = 106 | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Zadarska županija#Hrvatska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }}{{dz}} '''Ilovik''' je otok u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], južno od [[Lošinj]]a. == Upravna organizacija == Upravno pripada [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]], gradu [[Mali Lošinj]]. == Zemljopisni podatci == Jedino naselje na otoku koje se nalazi na sjeveroistočnoj obali je [[Ilovik (Mali Lošinj)|Ilovik]]. Otok ima površinu od 5,51 km²,<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> a duljina obalne crte mu je 14,091 km.<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> [[Datoteka:Ilovik - pogled s južne strane.jpg|mini|lijevo|Mjesto Ilovik s južne strane, desno su kanal i otok Sv. Petar, u pozadini je otok Lošinj]] Sjeverno se nalaze [[Ilovička vrata]] i otoci [[Lošinj]], [[Kozjak (otok)|Kozjak]] i [[Sveti Petar (otok)|Sveti Petar]]. Južno od otoka su [[Kvarnerićka vrata]]. Između Ilovika i Svetog Petra proteže se kanal dužine 2,5 km i širine oko 300 m. Zemljopisne kordinate: 44 28 N, 14 33 E Najviši vrh: Did, 92 m (središnji dio otoka) Ostali vrhovi: Krišine, 77 m (zapadna strana otoka) i Vela straža, 91 m (na istočnom dijelu otoka) Najjužnija i najistočnija točka: rt Radovan Najzapadnija točka: Široki rt Najveća uvala s pješčanom plažom: Paržine (na jugoistočnoj strani otoka). Ploveći prema istoku ulazi se u [[Kvarnerić]]. == Biljni pokrov == Od biljnog svijeta, na Iloviku su nazočni sredozemna [[makija]], zimzelene šume, polja, i [[maslinik|maslinici]]. Osim bogate mediteranske vegetacije, čitavo je mjesto prepuno raznovrsnog cvijeća, raznobojnih oleandara, palmi, a ima i dva stogodišnja stabla eukaliptusa. Ilovik se zbog svega navedenog često naziva − otok cvijeća. == Promet == Postoji redovna brodska veza s Malim Lošinjem te brza brodska linika s Rijekom, ali mnogo više se koristi cesta do južnog kraja Lošinja (uvala Mrtvaška), pa dalje barkom do Ilovika. Ljeti iz Malog i Velog Lošinja kreću izletnički brodovi za Ilovik. Na otoku nema automobila. == Gospodarstvo == Domicilno stanovništvo uglavnom se bavi turizmom, ribarstvom, ovčarstvom i zemljoradnjom. == Povijest i stanovništvo == Najstarije poznato ime otoka zabilježeno je 1071. god i glasi ''Neumae Insulae'' (''Bezimeni otok''). U 13. stoljeću spominju se kao ''Sanctus Petrus de Nimbis'' i kasnije ''San Pietro dei Nembi''. Kod hrvatskih doseljenika imamo za manji otok ''Sv. Petar'', a za veći ''Tovarnjak'' (talijanski Asinello), te konačno Ilovik. U pojedinim se razdobljima zvao Sveti Petar ili Sveti Petar Ilovik. [[Datoteka:Ilovik_-_pogled_s_vrha_Did.JPG|mini|desno|Pogled s najvišeg vrha na otoku, Did. Vide se: mjesto Ilovik s kanalom Sv. Petar i istoimenim otočićem u središnjem dijelu, malo lijevo je otočić [[Kozjak]], skroz lijevo otok [[Lošinj]], gore su otočići [[Vele Orjule]] (lijevo) i [[Male Orjule]] (desno), a u njihovoj pozadini je otočić [[Oruda]].]] Ilovački se kanal zbog svog vrlo dobrog pomorsko-prometnog položaja, od davnina, koristio za sidrenje zbog čega na otocima nailazimo na tragove različitih povijesnih razdoblja. Povijesti dvaju susjednih otoka Ilovika i Svetog Petra (kojeg Ilovčani zovu ''Priko'') su povezane i isprepletene. Na susjednom nenaseljenom otoku, nalazi se danas Ilovačko [[groblje]], tako da su žitelji i posmrtno osuđeni na putovanje barkom. Najstariji tragovi naseobina potječu od ilirskog plemena [[Liburni|Liburna]]. Otoci su bogati rimskim nalazima (temelji zgrada, ostaci mozaika, grobovi, numizmatički primjerci, sarkofazi), a u blizini je i podmorsko arheološko nalazište. Na lokalitetu Sićadrija nalaze se ruševine ranosrednjovjekovne crkve sv. Andrije. U XI. st. na otoku Sveti Petar je bio sagrađen benediktinski [[samostan]] Sancti Petri de Nemois ili de Neumis (porušen). Zidovi koji opasuju današnje groblje su vjerojatno ostaci tog samostana, a vjerojatno je i prije toga na tom mjestu bila bizantska utvrda. God. 1597. [[Mlečani]] su sagradili na Svetom Petru kulu kvadratična presjeka radi obrane od [[uskoci|uskoka]] (očuvani su samo zidovi)po providuru Filippu Pasqualigo. Prvi stanovnici Ilovika su došli s [[Lošinj]]a. Uglavnom su to bili [[nadničar]]i koji su radili za [[benediktinci|benediktinsku]] [[opatija (redovnička ustanova)|opatiju]] s otočića Svetog Petra, još od 13. st. Prema nekim drugim izvorima prvi hrvatski doseljenici dolaze na otok Ilovik iz Velog Lošinja, ali krajem 18. st i od tada se razvija današnje mjesto Ilovik. Apsolutno većinsko i jedino autohtono stanovništvo su [[Hrvati]]. Po popisu stanovništva iz 2011. na otoku živi 85 stanovnika. Zanimljivo da danas tri puta više Ilovčana živi u [[SAD|SAD-u]] nego na otoku. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= Island of Ilovik |commonscathr= Ilovik }} * I.D./Klaudia Modrić Plantarić/Dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/630708/price-iz-hrvatske/ilovik-biser-losinjskog-arhipelaga ''Ilovik - biser lošinjskog arhipelaga ''] HRT. 3. srpnja 2020. == Izvori == {{izvori}} {{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Kvarnerski otoci]] [[Kategorija:Primorsko-goranska županija]] mnpxpqts5srcw7ygirrp3gphrhg3kqt 7577953 7577951 2026-08-15T13:56:25Z ~2026-44744-98 369647 /* Zemljopisni podatci */ Lektura, "najveća uvala" nije enciklopedijski pojam 7577953 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Ilovik | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Ilovik_island.jpg | opis slike = Ilovik; pogled sa Svetog Petra | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = Croatia_-_Ilovik.PNG | zemljovid_opis = | koordinate = | smještaj = | dz = HRV | tjesnac = | zaljev = | more = [[Jadransko more]] | otočje = | površina = 5,51<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[https://hrcak.srce.hr/clanak/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = 14,091<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> | duljina obale ref = | vrh = | vrh ref = | stanovništvo = 106 | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Zadarska županija#Hrvatska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }}{{dz}} '''Ilovik''' je otok u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], južno od [[Lošinj]]a. == Upravna organizacija == Upravno pripada [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]], gradu [[Mali Lošinj]]. == Zemljopisni podatci == Jedino naselje na otoku koje se nalazi na sjeveroistočnoj obali je [[Ilovik (Mali Lošinj)|Ilovik]]. Otok ima površinu od 5,51 km²,<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> a duljina obalne crte mu je 14,091 km.<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> [[Datoteka:Ilovik - pogled s južne strane.jpg|mini|lijevo|Mjesto Ilovik s južne strane, desno su kanal i otok Sv. Petar, u pozadini je otok Lošinj]] Sjeverno se nalaze [[Ilovička vrata]] i otoci [[Lošinj]], [[Kozjak (otok)|Kozjak]] i [[Sveti Petar (otok)|Sveti Petar]]. Južno od otoka su [[Kvarnerićka vrata]]. Između Ilovika i Svetog Petra proteže se kanal dužine 2,5 km i širine oko 300 m. Najviši vrh: Did, 92 m (središnji dio otoka). Ostali vrhovi: Krišine, 77 m (zapadna strana otoka) i Vela straža, 91 m (na istočnom dijelu otoka). Najjužnija i najistočnija točka: rt Radovan, ajzapadnija Široki rt. Ploveći prema istoku ulazi se u [[Kvarnerić]]. == Biljni pokrov == Od biljnog svijeta, na Iloviku su nazočni sredozemna [[makija]], zimzelene šume, polja, i [[maslinik|maslinici]]. Osim bogate mediteranske vegetacije, čitavo je mjesto prepuno raznovrsnog cvijeća, raznobojnih oleandara, palmi, a ima i dva stogodišnja stabla eukaliptusa. Ilovik se zbog svega navedenog često naziva − otok cvijeća. == Promet == Postoji redovna brodska veza s Malim Lošinjem te brza brodska linika s Rijekom, ali mnogo više se koristi cesta do južnog kraja Lošinja (uvala Mrtvaška), pa dalje barkom do Ilovika. Ljeti iz Malog i Velog Lošinja kreću izletnički brodovi za Ilovik. Na otoku nema automobila. == Gospodarstvo == Domicilno stanovništvo uglavnom se bavi turizmom, ribarstvom, ovčarstvom i zemljoradnjom. == Povijest i stanovništvo == Najstarije poznato ime otoka zabilježeno je 1071. god i glasi ''Neumae Insulae'' (''Bezimeni otok''). U 13. stoljeću spominju se kao ''Sanctus Petrus de Nimbis'' i kasnije ''San Pietro dei Nembi''. Kod hrvatskih doseljenika imamo za manji otok ''Sv. Petar'', a za veći ''Tovarnjak'' (talijanski Asinello), te konačno Ilovik. U pojedinim se razdobljima zvao Sveti Petar ili Sveti Petar Ilovik. [[Datoteka:Ilovik_-_pogled_s_vrha_Did.JPG|mini|desno|Pogled s najvišeg vrha na otoku, Did. Vide se: mjesto Ilovik s kanalom Sv. Petar i istoimenim otočićem u središnjem dijelu, malo lijevo je otočić [[Kozjak]], skroz lijevo otok [[Lošinj]], gore su otočići [[Vele Orjule]] (lijevo) i [[Male Orjule]] (desno), a u njihovoj pozadini je otočić [[Oruda]].]] Ilovački se kanal zbog svog vrlo dobrog pomorsko-prometnog položaja, od davnina, koristio za sidrenje zbog čega na otocima nailazimo na tragove različitih povijesnih razdoblja. Povijesti dvaju susjednih otoka Ilovika i Svetog Petra (kojeg Ilovčani zovu ''Priko'') su povezane i isprepletene. Na susjednom nenaseljenom otoku, nalazi se danas Ilovačko [[groblje]], tako da su žitelji i posmrtno osuđeni na putovanje barkom. Najstariji tragovi naseobina potječu od ilirskog plemena [[Liburni|Liburna]]. Otoci su bogati rimskim nalazima (temelji zgrada, ostaci mozaika, grobovi, numizmatički primjerci, sarkofazi), a u blizini je i podmorsko arheološko nalazište. Na lokalitetu Sićadrija nalaze se ruševine ranosrednjovjekovne crkve sv. Andrije. U XI. st. na otoku Sveti Petar je bio sagrađen benediktinski [[samostan]] Sancti Petri de Nemois ili de Neumis (porušen). Zidovi koji opasuju današnje groblje su vjerojatno ostaci tog samostana, a vjerojatno je i prije toga na tom mjestu bila bizantska utvrda. God. 1597. [[Mlečani]] su sagradili na Svetom Petru kulu kvadratična presjeka radi obrane od [[uskoci|uskoka]] (očuvani su samo zidovi)po providuru Filippu Pasqualigo. Prvi stanovnici Ilovika su došli s [[Lošinj]]a. Uglavnom su to bili [[nadničar]]i koji su radili za [[benediktinci|benediktinsku]] [[opatija (redovnička ustanova)|opatiju]] s otočića Svetog Petra, još od 13. st. Prema nekim drugim izvorima prvi hrvatski doseljenici dolaze na otok Ilovik iz Velog Lošinja, ali krajem 18. st i od tada se razvija današnje mjesto Ilovik. Apsolutno većinsko i jedino autohtono stanovništvo su [[Hrvati]]. Po popisu stanovništva iz 2011. na otoku živi 85 stanovnika. Zanimljivo da danas tri puta više Ilovčana živi u [[SAD|SAD-u]] nego na otoku. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= Island of Ilovik |commonscathr= Ilovik }} * I.D./Klaudia Modrić Plantarić/Dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/630708/price-iz-hrvatske/ilovik-biser-losinjskog-arhipelaga ''Ilovik - biser lošinjskog arhipelaga ''] HRT. 3. srpnja 2020. == Izvori == {{izvori}} {{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Kvarnerski otoci]] [[Kategorija:Primorsko-goranska županija]] n9xd5tvplqmh3y3cmffa2m4z4i1zmjc 7577955 7577953 2026-08-15T14:00:55Z ~2026-44744-98 369647 /* Promet */ Lektura 7577955 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Ilovik | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Ilovik_island.jpg | opis slike = Ilovik; pogled sa Svetog Petra | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = Croatia_-_Ilovik.PNG | zemljovid_opis = | koordinate = | smještaj = | dz = HRV | tjesnac = | zaljev = | more = [[Jadransko more]] | otočje = | površina = 5,51<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[https://hrcak.srce.hr/clanak/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = 14,091<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> | duljina obale ref = | vrh = | vrh ref = | stanovništvo = 106 | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Zadarska županija#Hrvatska | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }}{{dz}} '''Ilovik''' je otok u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], južno od [[Lošinj]]a. == Upravna organizacija == Upravno pripada [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]], gradu [[Mali Lošinj]]. == Zemljopisni podatci == Jedino naselje na otoku koje se nalazi na sjeveroistočnoj obali je [[Ilovik (Mali Lošinj)|Ilovik]]. Otok ima površinu od 5,51 km²,<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> a duljina obalne crte mu je 14,091 km.<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> [[Datoteka:Ilovik - pogled s južne strane.jpg|mini|lijevo|Mjesto Ilovik s južne strane, desno su kanal i otok Sv. Petar, u pozadini je otok Lošinj]] Sjeverno se nalaze [[Ilovička vrata]] i otoci [[Lošinj]], [[Kozjak (otok)|Kozjak]] i [[Sveti Petar (otok)|Sveti Petar]]. Južno od otoka su [[Kvarnerićka vrata]]. Između Ilovika i Svetog Petra proteže se kanal dužine 2,5 km i širine oko 300 m. Najviši vrh: Did, 92 m (središnji dio otoka). Ostali vrhovi: Krišine, 77 m (zapadna strana otoka) i Vela straža, 91 m (na istočnom dijelu otoka). Najjužnija i najistočnija točka: rt Radovan, ajzapadnija Široki rt. Ploveći prema istoku ulazi se u [[Kvarnerić]]. == Biljni pokrov == Od biljnog svijeta, na Iloviku su nazočni sredozemna [[makija]], zimzelene šume, polja, i [[maslinik|maslinici]]. Osim bogate mediteranske vegetacije, čitavo je mjesto prepuno raznovrsnog cvijeća, raznobojnih oleandara, palmi, a ima i dva stogodišnja stabla eukaliptusa. Ilovik se zbog svega navedenog često naziva − otok cvijeća. == Promet == Postoji redovna brodska veza s Malim Lošinjem te brza brodska linika s [[Rijeka|Rijekom]], ali mnogo više se koristi cesta do južnog kraja Lošinja (uvala Mrtvaška), pa barkom do Ilovika. Ljeti iz Malog i [[Veli Lošinj|Velog Lošinja]] kreću izletnički brodovi. == Gospodarstvo == Domicilno stanovništvo uglavnom se bavi turizmom, ribarstvom, ovčarstvom i zemljoradnjom. == Povijest i stanovništvo == Najstarije poznato ime otoka zabilježeno je 1071. god i glasi ''Neumae Insulae'' (''Bezimeni otok''). U 13. stoljeću spominju se kao ''Sanctus Petrus de Nimbis'' i kasnije ''San Pietro dei Nembi''. Kod hrvatskih doseljenika imamo za manji otok ''Sv. Petar'', a za veći ''Tovarnjak'' (talijanski Asinello), te konačno Ilovik. U pojedinim se razdobljima zvao Sveti Petar ili Sveti Petar Ilovik. [[Datoteka:Ilovik_-_pogled_s_vrha_Did.JPG|mini|desno|Pogled s najvišeg vrha na otoku, Did. Vide se: mjesto Ilovik s kanalom Sv. Petar i istoimenim otočićem u središnjem dijelu, malo lijevo je otočić [[Kozjak]], skroz lijevo otok [[Lošinj]], gore su otočići [[Vele Orjule]] (lijevo) i [[Male Orjule]] (desno), a u njihovoj pozadini je otočić [[Oruda]].]] Ilovački se kanal zbog svog vrlo dobrog pomorsko-prometnog položaja, od davnina, koristio za sidrenje zbog čega na otocima nailazimo na tragove različitih povijesnih razdoblja. Povijesti dvaju susjednih otoka Ilovika i Svetog Petra (kojeg Ilovčani zovu ''Priko'') su povezane i isprepletene. Na susjednom nenaseljenom otoku, nalazi se danas Ilovačko [[groblje]], tako da su žitelji i posmrtno osuđeni na putovanje barkom. Najstariji tragovi naseobina potječu od ilirskog plemena [[Liburni|Liburna]]. Otoci su bogati rimskim nalazima (temelji zgrada, ostaci mozaika, grobovi, numizmatički primjerci, sarkofazi), a u blizini je i podmorsko arheološko nalazište. Na lokalitetu Sićadrija nalaze se ruševine ranosrednjovjekovne crkve sv. Andrije. U XI. st. na otoku Sveti Petar je bio sagrađen benediktinski [[samostan]] Sancti Petri de Nemois ili de Neumis (porušen). Zidovi koji opasuju današnje groblje su vjerojatno ostaci tog samostana, a vjerojatno je i prije toga na tom mjestu bila bizantska utvrda. God. 1597. [[Mlečani]] su sagradili na Svetom Petru kulu kvadratična presjeka radi obrane od [[uskoci|uskoka]] (očuvani su samo zidovi)po providuru Filippu Pasqualigo. Prvi stanovnici Ilovika su došli s [[Lošinj]]a. Uglavnom su to bili [[nadničar]]i koji su radili za [[benediktinci|benediktinsku]] [[opatija (redovnička ustanova)|opatiju]] s otočića Svetog Petra, još od 13. st. Prema nekim drugim izvorima prvi hrvatski doseljenici dolaze na otok Ilovik iz Velog Lošinja, ali krajem 18. st i od tada se razvija današnje mjesto Ilovik. Apsolutno većinsko i jedino autohtono stanovništvo su [[Hrvati]]. Po popisu stanovništva iz 2011. na otoku živi 85 stanovnika. Zanimljivo da danas tri puta više Ilovčana živi u [[SAD|SAD-u]] nego na otoku. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= Island of Ilovik |commonscathr= Ilovik }} * I.D./Klaudia Modrić Plantarić/Dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/630708/price-iz-hrvatske/ilovik-biser-losinjskog-arhipelaga ''Ilovik - biser lošinjskog arhipelaga ''] HRT. 3. srpnja 2020. == Izvori == {{izvori}} {{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Kvarnerski otoci]] [[Kategorija:Primorsko-goranska županija]] i384xscrmuq23bp7y9uftvyn34c1tdk 0 17726 7578142 7480849 2026-08-15T22:06:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578142 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|studeni 2007.}} {{Oružani sukob |naziv = Bliskoistočni sukob |dio = |slika = [[Datoteka:Arab Israeli Conflict 5.png|300px]] |opis slike = Arapska liga i Izrael<br/> <tr style="font-size:80%; background-color:#f0f0f0;"> <td>{{legenda|#99CC33|Arapska liga}}</td> <td>{{legenda|#99CCFF|Izrael}}</td> </tr><tr style="font-size:80%; background-color:#f0f0f0;"> <td>{{legenda|#669933|Ratovali s Izraelom}}</td> <td>{{legenda|#CC0000|Pojas Gaze i Zapadna obala}}</td> </tr> |datum = [[1948.]] – danas |mjesto = [[Srednji istok]] |povod = Stvaranje židovske države na području Levanta. |teritorij = |ishod = ''još traje'' |sukobljeni1 = {{Z+X|IZR}}<br>''Podrška:''<br>[[Datoteka:Flag of United States.svg|30px|border]] [[SAD]]<br> ''i saveznici'' |sukobljeni2 = [[File:Flag of Palestine.svg|30px|Flag of Palestine]] [[Palestina]]<br>''Podrška:''<br>[[Datoteka:Flag of the Arab League.svg|30px|border]] [[Arapska liga]]<br>[[File:OIC Logo since 2011.svg|30px|OIC Logo since 2011]] [[Organizacija islamske suradnje]] |zapovjednik1 = |zapovjednik2 = |zapovjednik3 = |jačina1 = |jačina2 = |jačina3 = |posljedice1 = |posljedice2 = |posljedice3 = |bilješke = }} '''Bliskoistočni sukob''', neprestani politički i vojni sukob na području Bliskog (Srednjeg) Istoka od stvaranja države [[Izrael]] ([[1948.]]). Iako je prošlo preko 70 godina od osnutka hebrejske države, sukob traje još i danas zbog težnje Arapa da stvore palestinsku državu na području [[Pojas Gaze|Gaze]] i [[Zapadna obala|Zapadne obale]]. == Povijest == === Podjela Mandatne Palestine === Nijedno svjetsko žarište u proteklih pola stoljeća nije bilo neprekidno nestabilno, niti je imalo globalno važne posljedice kao područje prednjeg Bliskog istoka. Regija obuhvaća države Bliskog istoka okrenute [[Mediteran]]u – [[Izrael]], područja pod palestinskom samoupravom te [[Libanon]], [[Sirija|Siriju]], [[Egipat]] i [[Jordan]]. Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] ta područje su se nalazila u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], s iznimkom Egipta koji je bio britanski protektorat i Libanona u koji je prije djelomično penetrirala francuska kolonijalna vlast. Naseljavala ga je apsolutna većina muslimanskog stanovništva arapskog podrijetla s malim enklavama kršćanskih maronita, [[Židovi|Židova]] i [[Šijiti|šijitskih muslimana]]. Slabljenje Osmanskog Carstva krajem XIX. stoljeća dalo je određenu nadu arapskim liderima da će svršetkom osmanlijske vlasti biti stvorena jedinstvena arapska država. No, razvoj događaja tekao je drugim smjerom. Važnost regije za strateške interese europskih kolonijalnih sila bila je velika te je područje Bliskog istoka krajem [[prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] i propasti osmanske imperije, uz blagoslov [[Liga naroda|Lige naroda]], bilo razdijeljeno između europskih sila na više teritorija s različitim stupnjem autonomije. Tako su na području prednjeg Bliskog istoka [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] kao mandatna područja pripali [[Palestina]], s obvezom stvaranja nacionalnog doma za [[Židovi|Židove]] (od koje će ona, ubrzo, odcijepiti 4/5 i od toga stvoriti državu [[Transjordan]], za svog saveznika, šerifa od Meke, koji je izgubio utjecaj u svojoj domovini, sada Saudijskoj Arabiji, i [[Židovi|Židove]], a [[Francuska|Francuskoj]] [[Sirija]] i [[Libanon]]. === Nastanak cionističkog pokreta i ideja židovske države === [[Datoteka:Jewish zones 1947.jpg|desno|mini|230px|Područja u kojima su [[Židovi]] činili većinu u Britanskom mandatu Palestine [[1947.]]]] Kao odgovor na val antisemitizma, koji je u drugoj polovici XIX. stoljeća ponovno zapljusnuo Europu, a u kontekstu nastajanja brojnih nacionalnih pokreta, među europskim Židovima nastala je ideja stvaranja suverene židovske države, koja bi bila jamstvo opstanka Židova u svijetu. Na inicijativu austrougarskog Židova [[Theodor Herzl|Theodora Herzla]] [[1897.]] godine osnovan je [[cionizam|cionistički pokret]], koji je na svom prvom zasjedanju za mjesto osnivanja države izabrao biblijski Izrael. Pokret je dobio naziv po brdu [[Cion (planina)|Cion]], na kojem je bio smješten jeruzalemski hram, a tvorac kovanice bio je austrijski filozof [[Nathan Birnbaum]]. Pokret je istodobno zatražio međunarodnu potporu za svoj cilj, no ideja židovske državnosti isprva nije naišla na osobito odobravanje u međunarodnim diplomatskim krugovima. No, realizacija ideje židovske državnosti ipak se pojavila na horizontu, nakon što je britanska vojska [[1917.]] zauzela taj dio Osmanskog Carstva. U tom trenutku najvećim postignućem cionističkog pokreta pokazalo se donošenje tzv. [[Balfourova deklaracija|Balfourove deklaracij]]e u studenom 1917., nazvane po britanskom ministru vanjskih poslova Balfouru. Tom je deklaracijom britanska vlada, nastojeći pridobiti potporu svjetskih Židova za sile [[Antanta|Antante]], dala potporu ideji da se na području Palestine osnuje nacionalni dom za Židove. No, britanska je diplomacija vješto trgovala Palestinom u dva ranija slučaja. London je obećao Arapima stvaranje države na ruševinama Osmanskog Carstva u zamjenu za njihovu borbu protiv Turaka, o čemu svjedoči korespondencija britanskog povjerenika za Egipat McMahona i tada najutjecajnijeg arapskog vođe Huseina Ibn Alija vođena između [[1915.]] i [[1916.]], godine. U drugom dokumentu, tajnom dogovoru Sykes-Picot iz 1916. [[Velika Britanija]] je obećala podjelu područja svojim saveznicama Francuskoj i [[Rusija|Rusiji]]. Balfourova je [[Balfourova deklaracija|deklaracija]] otvorila put većem židovskom useljavanju u Palestinu. Ubrzo, podjelom Palestine na Palestinu i Transjordan, dio Palestine istočno od rijeke Jordan zatvoren je za židovsko useljavanje. Iako je u početku britanskog mandata u Palestini živjelo 590 tisuća Arapa i tek pedesetak tisuća Židova, taj se omjer ubrzo počeo mijenjati. Useljavanje Židova dodatno su potaknuli gospodarska depresija tridesetih godina i uspon [[Nacizam|nacizma]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Arapsko, pak, useljavanje ubrzano je gospodarskim razvojem regije. Iako su Britanci nastojali održati političku ravnotežu između doseljenih Židova i arapske većine hraneći ih kontradiktornim obećanjima, s rastom židovske imigracije u Palestinu jačalo je i arapsko nezadovoljstvo. Prvi napadi na doseljene Židove dogodili su se [[1920.]] u [[Jeruzalem]]u, a kulminirali su velikim arapskim ustancima [[1929.]] i [[1936.]] godine. Pobune su Britanci ugušili silom, a činjenica da je osim britanskih vojnih ciljeva na meti arapskih ustanika bilo i židovsko stanovništvo imala je za posljedicu stvaranje i naoružavanje židovskih milicija. Najveća židovska paravojna formacija bila je lijevo orijentirana skupina [[Haganah]] sa svojom elitnom jedinicom [[Palmach]], iz koje je potekao niz židovskih lidera XX. stoljeća, kao što su [[Yitzhak Rabin]] i [[Moshe Dayan]]. Na drugoj strani nalazila se ideološki desna oružana skupina [[Irgun|Irgun Zvai Leumi]], iz koje su pak potekli bardovi izraelske desnice [[Menachem Begin]] i [[Yitzhak Shamir]]. Obje su skupine sudjelovale u okršajima s arapskim militantima te u napadima na britanske garnizone u Palestini, da bi poslije, tijekom političke konsolidacije izraelskog vodstva, došlo i do kratkotrajnog oružanog sukoba između te dvije skupine. Tretirajući ga kao unutrašnje britansko pitanje, problem Palestine je [[1937.]] pokušala riješiti tzv. Peelova komisija koja je predložila novu podjelu Palestine na dva dijela. Uoči početka II. svjetskog rata Velika Britanija je unatoč vijestima o progonu europskih Židova, u nastojanju da da ustupke Arapima, primijenila još oštrije restrikcje kod židovskog (ali ne i arapskog) useljavanja u Palestinu i ograničila kontingent židovskih useljenika na 75 tisuća tijekom pet godina, dok je za veći broj imigranata bila potrebna arapska suglasnost. No, sve ozbiljne pokušaje rješavanja arapsko-židovskog konflikta prekinuo je početak II. svjetskog rata. Ali ni rat u Europi i Sjevernoj Africi nije okončao povremene međusobne sukobe Židova i Arapa, koji su [[1944.]] godine kulminirali oružanim ustankom židovske milicije Irgun protiv britanske vlasti u Palestini. Nakon što su na vidjelo izbila stradanja Židova za vrijeme [[holokaust]]a, ideja židovske državnosti na Zapadu je dobila simpatije i veće razumijevanje. Unatoč tome, Velika Britanija nije dopustila useljavanje stotinjak tisuća preživjelih zatvorenika koncentracijskih logora u Palestinu, pa su mnogi našli utočište ilegalno. U razdoblju nakon rata [[London]] je stvorio nekoliko planova političkog rješenja Palestine koji su bili odbijeni jedan za drugim. Na posljetku, Velika Britanija oslabljena u II. svjetskom ratu shvatila je da više nije spremna nositi teret angažmana u Palestini te je u veljači [[1947.]] stavila svoj mandat u Palestini na raspolaganje [[UN|Ujedinjenim Narodima]] i odlučila se povući. [[Datoteka:UNGA 181 Map.png|desno|mini|300px|Države koje su glasovale za UN-ovu rezoluciju 181 (zelena boja)]] U međuvremenu su se ostale zemlje regije polako izvlačile ispod kolonijalne vlasti - 1944. godine Libanon je postao neovisan, [[1946.]] Transjordanija i Sirija, a Egipat je još [[1922.]] stekao formalnu neovisnost uz britansku vojnu nazočnost na svom tlu koja se protegnula do [[1956.]] godine. Unatoč neovisnosti, u većini zemalja na vlasti su ostale monarhije ili političke elite koje su odgovarale bivšim kolonijalnim posjednicima. Tek su revolucije koje su se dogodile desetljeće kasnije otrgnule arapske države od kolonijalnog utjecaja. U Kairu su [[1945.]] Egipat, Libanon, Sirija, Transjordanija, Irak, [[Saudijska Arabija]] i [[Jemen]] osnovali [[Arapska liga|Arapsku ligu]], političku organizaciju arapskih država čiji je deklarirani cilj bio zajednička suradnja i koordinacija vanjske politike država članica. No, u trenutku stvaranja, jedna od najvažnijih političkih zadaća Arapske lige bilo je sprječavanje nastanka židovske države u Palestini, koja će proglašenjem države Izrael tri godine kasnije evoluirati u vojnu zadaću. U studenom 1947. Ujedinjeni narodi su Rezolucijom br. 181 odlučili da mandat Velike Britanije u Palestini prestaje u svibnju [[1948.]] i objavili plan o podjeli Palestine na dvije države - židovsku i arapsku. Prema planu, oba su dijela trebala biti ujedinjena gospodarskom unijom a podjela je predviđala posebni status grada Jeruzalema kao područja pod izravnom jurisdikcijom Ujedinjenih naroda. Odluka je donesena uvjerljivom većinom glasova u Glavnoj skupštini, uz istodobnu potporu glasova [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Velika Britanija ostala je suzdržana, a protiv podjele glasale su sve arapske zemlje. Palestinski Židovi prihvatili su plan, dok ga je arapska zajednica odlučno odbacila. Različit stav dviju zajednica prema UN-ovom planu rezultirao je eskalacijom borbi. === Stvaranje države Izrael i prvi [[Arapsko-izraelski rat 1948.|izraelsko - arapski rat]] === {{glavni|Arapsko-izraelski rat 1948.|Egzodus Židova iz arapskih i islamskih država}} Na temelju odluke [[UN]]-a u studenom [[1947.]] britanski je mandat u Palestini prestao u ponoć [[14. svibnja]]. Istog je dana Židovsko narodno vijeće na području koje mu je dodijeljeno planom podjele okrunilo svoju četiri desetljeća staru cionističku borbu za židovsku državnost i proglasilo izraelsku državu. Odmah su je priznale i [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Sovjetski Savez]], a do kraja godine učinila je to i većina suverenih država u svijetu, s iznimkom arapskih. Nastojeći spriječiti podjelu Palestine, dan nakon proglašenja Izraela počeo je napad vojski arapskih zemalja na tek proglašenu židovsku državu. U napadu je sudjelovalo šest arapskih država, članica Arapske lige - Egipat, Sirija, Transjordanija, Irak i Libanon te mali vojni kontingent iz Jemena, a arapskim vojskama svakako treba pribrojiti i aktivne arapske borce iz Palestine, kojima je zapovijedao klerik al-Susayn. Sjever Izraela napadale su sirijske i libanonske snage, a transjordanska Arapska legija, ojačana iračkim vojnim kontingentom, prodrla je u smjeru grada [[Jeruzalem]]a. Egipatske snage, koje su s otprilike dvanaest tisuća vojnika bile najbrojnija arapska vojska u ratu, napreduju s područja [[Sinaj]]skog poluotoka u smjeru grada [[Tel Aviv]]a. No, arapske vojske su djelovale bez jasno definiranih ciljeva i međusobne koordinacije što će se u drugoj fazi rata pokazati kobnim. Uoči rata na području cijele Palestine živjelo je milijun i tristo tisuća Arapa te šesto tisuća Židova. Iako je Izrael od prije imao poluautonomnu vladu, a u trenutku napada arapskih država imao je pod oružjem trideset i pet tisuća ljudi, nije bio spreman za rat većih razmjera. Najvažniji oslonac obrane bile su milicije u koje su bili organizirani stanovnici malih poljoprivrednih komuna - [[kibuc]]a. S druge strane, palestinski se [[Arapi]] nisu nikad oporavili od poraza u ustanku [[1936.]] te je većina njihovih lidera bila u egzilu (najpoznatiji od kojih je jeruzalemski muftija [[Mohammed Amin al-Husseini|Hadž Amin al Huseini]], osnivač [[Handžar divizija|Handžar divizije]]), a veliki dio arapskih gerilaca razoružala je britanska vlast. Nakon dva tjedna borbi, transjordanska vojska zauzela je stari dio grada [[Jeruzalem]]a koji su od prije opsjedali arapski militanti, dok su židovske snage ostale odsječene u novom dijelu grada. Na sjeveru Palestine sirijske snage osvojile su grad [[Mishmar Hayarden]], a na jugu su Egipćani zauzeli [[Pojas Gaze]] te pustinju [[Negev]] i grad [[Beršeba|Beršebu]]. Nekoliko dana kasnije egipatske su se snage južno od Tel Aviva spojile s transjordanskom vojskom, čime su arapska osvajanja u ratu 1948. godine dosegnula svoj teritorijalni maksimum. Izrael se u tom trenutku nalazio u izrazito teškoj poziciji. Državnost i opstanak Židova u Palestini bili dovedeni su u pitanje,a jedini segment bojišta kojim je još uvijek dominirala izraelska strana bio je [[zračni prostor]]. [[Datoteka:Quartier commercial juif attaqué - 2 décembre 1947.jpg|desno|mini|250px|Napadnuta židovska četvert u Jeruzalemu [[2. prosinca]] [[1947.]], par dana nakon pozitivne odluke o podjeli Palestine]] Na inicijativu Ujedinjenih naroda [[11. lipnja]] [[1948.]] borbe su zaustavljene. Izrael je iskoristio stanku u ratu za dopremanje oružja te reorganizaciju i pregrupiranje svojih snaga, a broj ljudi pod oružjem na izraelskoj strani u to je vrijeme narastao na šezdeset tisuća. Zanimljivo je da je presudnu ulogu u naoružavanju Izraela u Prvom izraelsko-arapskom ratu imao Sovjetski Savez preko Čehoslovačke. On je u nastanku Izraela vidio priliku za realizaciju vlastitih strateških interesa na Bliskom istoku. No, sljedećih se godina fokus Moskve premjestio s Izraela na mlade arapske socijalističke republike u izraelskom susjedstvu, a blisko savezništvo se počinje stvarati između Tel Aviva i [[Washington, DC|Washington]]a. Vrijeme prekida vatre izraelski je lider [[Ben Gurion]] iskoristio i za konsolidaciju izraelskog vojnog zapovjedništva te je odlučeno da se sve naoružane skupine stave pod zajedničko zapovjedništvo. Ben Gurion je još krajem svibnja proglasio stvaranje Izraelskih obrambenih snaga ili Zvah Haganah Le Yisrael, koje su zabranjivale druge oružane snage na izraelskom teritoriju. Najveći problem izraelskom vodstvu bila je desna milicija Irgun Zvai Leumi, koja je poluautonomno vodila borbe protiv Arapa. U lipnju 1948. godine dolazi do oružanog incidenta i međužidovskog sukoba oko broda [[Altalena]] u kojem je poginulo više od osamdeset ljudi. Međužidovski građanski rat spriječen je nakon što je vodstvo Irguna prihvatilo zajedničko zapovjedništvo pod [[Ben Gurion]]om. No, međužidovsko prolijevanje krvi bacilo je sjenu na izraelsku unutrašnju politiku koja je trajala još godinama nakon događaja, a neizravno se osjećala u odnosima izraelske ljevice i desnice i desetljećima kasnije. Uz međunarodno posredovanje predvođeno švedskim diplomatom grofom [[Folke Bernadotte|Bernadotte]]om, predstavnici dviju strana na grčkom otoku [[Rod (otok)|Rod]]u počeli su pregovore o budućnosti Palestine. Bernadotte je predlagao davanje područja Galileje Židovima a pustinje Negev Arapima, no obje su strane odbile njegov prijedlog te su [[9. srpnja]], nakon četiri tjedna obustave vatre, borbe obnovljene. Izrael je nizom manjih operacija nastojao vratiti pod svoju kontrolu teritorij koji je izgubio tijekom proteklih mjeseci, ali i proširiti se izvan područja koje mu je bilo namijenjeno UN-ovim planom. Operacija "Dani" izvedena je na središnjem dijelu bojišta kod mjesta Lod i Ramle radi razdvajanja arapskih vojski. Izraelska ofenziva "Dekel" bila je na sjeveru Palestine, a rezultirala je izraelskim osvajanjem grada [[Nazaret]]a i donje [[Galileja|Galileje]]. Istodobno je izraelsko ratno zrakoplovstvo napalo glavne arapske gradove [[Kairo]], [[Damask]] i [[Aman]]. Na pritisak UN-a [[18. srpnja]] sklopljeno je novo primirje s namjerom oživljavanja pregovora, no konačni udarac mirnom rješenju sukoba zadalo je ubojstvo međunarodnog posrednika grofa Bernadottea, kojeg su ubili židovski ekstremisti iz organizacije [[Lehi]]. Izraelske pobjede stvorile su nesuglasice između arapskih saveznika u pogledu daljnjeg vođenja rata - Jordan i Irak su bili spremni na pregovore s Izraelcima, dok je egipatski kralj [[Faruk I.|Faruk I]]. odbio pred vlastitom javnosti priznati poraz te je i nadalje podržavao nastavak borbi. Završna faza rata počela je početkom listopada izraelskom ofanzivom na južnom bojištu. U njoj su nakon deset dana borbi Egipćani odbačeni u Pojas Gaze. Krajem prosinca 1948. godine Izraelci su krenuli u novu ofenzivu na području pustinje Negev. Nakon što je izraelska vojska odsjekla egipatske snage u Gazi, egipatski kralj Faruk pristao je na primirje. Prekid vatre između Izraela i Egipta potpisan je na otoku Rodosu [[24. veljače]] [[1949.]], čime je okončan Prvi izraelsko-arapski rat. Izraelski teritorij je nakon rata bio veći za otprilike 3400 kvadratnih kilometara od onog koji mu je bio namijenjen UN-ovim planom podjele. Od dijelova Palestine koje su nadzirale arapske vojske prostor zapadne obale rijeke Jordan anektirala je Transjordanija koja je 1949. promijenila ime u [[Jordan]], dok je područje Gaze bilo pripojeno Egiptu. Poraz arapskih država u ratu 1948. godine doveo je do političkih previranja i krupnih promjena u arapskim zemljama. U Siriji je u ožujku [[1949.]] izveden vojni udar generala Husnija al Zaima, koji je već nakon nekoliko mjeseci bio srušen, nakon toga je sljedećih godina uslijedila serija novih vojnih udara. Jordanskog kralja Abdulaha je u srpnju [[1950.]] ubio palestinski tinejdžer, nezadovoljan potpisivanjem primirja s Izraelom. Poraz u ratu 1948. – 1949. bio je najvažniji razlog zbog kojega je [[1952.]] godine svrgnut egipatski kralj Faruk i proglašena Republika Egipat. Za razliku od svojih arapskih susjeda, koji su nakon rata bili u stalnom političkom previranju, Izrael se učvrstio kao stabilna parlamentarna demokracija. U zemlji su 1949. održani izbori, nakon kojih je Ben Gurion postao prvi premijer a bivši cionistički lider [[Chaim Weizmann]] prvi izraelski predsjednik. Prvi izraelsko-arapski rat je u pogledu ljudskih gubitaka bio najskuplji rat koji je Izrael vodio - u ratu je poginulo oko šest tisuća Izraelaca, od toga trećina pri opsadi Jeruzalema, a ranjeno je oko 35 tisuća ljudi, što je bilo otprilike pet posto tadašnjeg židovskog stanovništva Palestine. Na arapskoj je strani poginulo oko osam tisuća ljudi, od toga tisuću civila. Obje su strane počinile više zločina nad civilnim stanovništvom. Tijekom borbi i nakon rata oko devet stotina tisuća palestinskih Arapa prebjeglo je ili je protjerano na teritorij susjednih zemalja, više stotina arapskih naselja je nestalo; iz arapskih je zemalja u to vrijeme pa do iza rata 1967. godine prognano između 800.000 i milijun Židova. Iako je većina palestinskih Arapa pobjegla pred ratnim djelovanjima, određeni broj civila protjerale su židovske milicije silom. Proces djelomičnog protjerivanja izraelskih Arapa protegao se do 1951. godine, kada je protjerano nekoliko tisuća Arapa sa sjevera Izraela tijekom projekta skretanja vodnih tokova. Arapski izbjeglički val bit će povod mnogih regionalnih sukoba koji će uslijediti u budućnosti i stalni izvor destabilizacije cijele regije. Za njih će biti stvorena i posebna agencija UN-a za izbjeglice. Židovske izbjeglice past će u zaborav. === Sueski rat === {{glavni|Sueska kriza}} [[Datoteka:1956 Suez war - conquest of Sinai.jpg|desno|mini|250px|Napad na [[Sinaj]]]] Početkom pedesetih godina Izrael je uz dotadašnje donacije svjetskih židovskih organizacija počeo primati i pomoć iz inozemstva, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. Ekonomska asistencija je pomogla da se gospodarstvo mlade izraelske države osovi na noge te izvuče iz teškoća izazvanih ratom i stalnim useljavanjem prvih godina postojanja. No, ratna prijetnja arapskog susjedstva bila je stvarna za Izrael i u poslijeratnom razdoblju. U razdoblju nakon rata 1948. godine zaredali su napadi palestinskih fedajina na ciljeve u Izraelu. Naime, arapske su izbjeglice iz nekadašnje mandatne Palestine regrutirane u izbjegličkim kampovima u susjednim arapskim zemljama te uz pomoć njihovih vlada ubacivani na izraelski teritorij, gdje su napadali civilne i vojne ciljeve. Napadi fedajina ostavili su iza sebe desetine žrtava te, unatoč izraelskom oružanom odgovoru, postaju uobičajena praksa sljedećih nekoliko desetljeća. Izrael je 1953. godine izveo osvetničke napade koji su imali za posljedicu velike civilne žrtve - pri napadu na izbjeglički kamp El-Bureig u Pojasu Gaze, te na mjesto Quibyu na jordanskom teritoriju, ubijeno je sedamdeset arapskih civila. Otprilike šestinu tadašnje populacije Izraela činili su Arapi koji nisu napustili svoje domove nakon rata 1948. Njih je Izrael držao pod vojnom upravom te ih je u više navrata preselio iz pograničnih zona. Izraelsko je vodstvo imalo na umu da će arapske zemlje teško prihvatiti postojanje Izraela te su uložili velike napore na uvježbavanje snažne, male vojske, koja je sredinom pedesetih imala oko dvjesto tisuća pričuvnih vojnika. Mogućnost sklapanja mira između Izraela i najumjerenijeg arapskog lidera, jordanskog kralja Abdullaha, neslavno je propala nakon što su kralja Abdullaha u Jeruzalemu 1950. ubili palestinski ekstremisti. Rušenje monarhije u Egiptu 1952. označilo je novu prekretnicu u odnosu snaga na Bliskom istoku. Tako je razdoblje političkih previranja u Egiptu, izazvanih porazom 1948., kulminiralo vojnim udarom kojim je srušen kralj Faruk. Zbivanja u Egiptu s pozornošću su bila praćena u Tel Avivu. Egipatska vojska se u ratu 1948. pokazala najtežim izraelskim protivnikom i najvećom opasnošću, dok je Egipat bio najčešća polazna točka za ubacivanje arapskih komandosa na izraelski teritorij. Izrael je zabrinjavao rast arapskog nacionalizma, a činjenica je da je Egipat imao niz nabavi oružja iz istočnog bloka, zbog čega je bio na najboljem putu da se etablira kao regionalna velesila. Radi diskreditacije Egipta u očima Zapada, izraelska obavještajna skupina je početkom pedesetih u Egiptu izvela niz protuameričkih terorističkih akcija u obliku podmetanja bombi. Nakon što je to otkriveno u javnosti nekoliko godina kasnije, cijela operacija je prozvana prema tadašnjem ministru obrane koji je naredio cijelu akciju "Afera Lavon". No, veze između Egipta i Zapada nisu presjekli izraelski obavještajni agenti već sam egipatski predsjednik [[Gamal Abdel Naser]]. [[Sjedinjene Američke Države]] pokušale su posredovati u sukobu Egipta i Izraela obećavajući izdašnu gospodarsku pomoć objema zemljama. U Egiptu su tu pomoć namijenili gradnji Asuanske brane na rijeci [[Nil]]. No, dolaskom Gamala Abdela Nasera na čelo vojnog režima u Kairu u travnju [[1954.]] godine Egipat se počeo približavati Sovjetskom Savezu. Zabrinut zbog egipatskog koketiranja sa Sovjetskim Savezom, američki predsjednik [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] otkazao je Kairu zajam za financiranje Asuanske brane. Do kulminacije zaoštravanja odnosa Egipta sa zapadnim zemljama došlo je u srpnju 1956. godine egipatskom nacionalizacijom [[Sueski kanal|Sueskog kanala]], koja je opravdana potrebom pronalaženja izvora financiranja gradnje Asuanske brane. U listopadu 1956. godine na tajnom su se sastanku našli premijeri triju država, čiji su strateški interesi u najvećoj mjeri bili povrijeđeni Naserovom politikom - premijer Francuske Mollet i Velike Britanije Eden te Izraela Ben-Gurion. Velika Britanija je odlučila zaštititi ugrožene interese svog kapitala u kompaniji koja je upravljala Sueskim kanalom te povratiti svoj izgubljeni utjecaj na Bliskom istoku. Francuska je, uz motive slične britanskim, računala na to da bi rušenjem Nasera izravno utjecala i na slabljenje egipatske podrške tadašnjim protufrancuskim ustancima u [[Alžir]]u, [[Maroko|Maroku]] i [[Tunis]]u. Posve prirodno, za zbivanja u Egiptu bio je zainteresiran i Izrael koji je želio eliminirati najsnažniju protivničku vojsku i neutralizirati baze palestinskih fedajina u Pojasu Gaze. Na sastanku je postignut dogovor o zajedničkoj vojnoj akciji na [[Egipat]] i o rušenju Nasera, po sličnom obrascu kojim je američka [[CIA]] godinu dana prije srušila nacionalističkog iranskog predsjednika Mossadegha, koji je u [[Iran]]u pokušao nacionalizirati zapadne naftne kompanije. Plan nazvan Operacija Teleskop predviđao je napad Izraela na područje Sinajskog poluotoka nakon čega će se pod izlikom zaštite stranih brodova u Kanalu u sukob umiješati Velika Britanija i Francuska. Početni izraelski udar privući će egipatske snage na [[Sinaj]]ski poluotok, koje su onda zračnim desantima britanskih i francuskih postrojbi u području Sueskog kanala trebale biti odsječene i uništene. Izrael je u tajnosti mobilizirao sve motorizirane jedinice kojima je raspolagao i pripremio se za iznenadni napad. Izraelski napad, kojim je zapovijedao proslavljeni general [[Moshe Dayan]], počeo je u popodnevnim satima [[29. listopada]] [[1956.]] zračnim desantom na području strateški važnog klanca Mitle na Sinajskom poluotoku, koji je imao važnu ulogu i u svim sljedećim izraelsko-arapskim ratovima. Usporedo s padobranskim desantom na područje Sinaja, ulaze i izraelske oklopne postrojbe. U skladu s prije dogovorenim, Velika Britanija i Francuska [[30. listopada]] diplomatskim putem traže povlačenje egipatskih i izraelskih jedinica iz područja Kanala prijeteći vojnom intervencijom. Egipat je očekivano odbio ultimatum te sljedeći dan počinju britanski i francuski zračni napadi na ciljeve diljem Egipta. Zračni desanti britanskih trupa izvedeni su [[5. studenog]] zapadno od [[Port Said]]a na zapadnoj obali Sueskog kanala te francuskih padobranaca na području [[Port Fuad]]a na istočnoj obali Kanala, koje u potpunosti ovladavaju područjem Sueskog kanala. Anglo-francuski napad na Egipat izazvao je oštru diplomatsku reakciju Sovjetskog Saveza, a akcija je naišla na neodobravanje u Washingtonu, gdje je Eisenhowerova administracija bila bijesna zbog poduzimanja napada bez prethodnih konzultacija sa Sjedinjenim Državama. [[Bijela kuća]] je u tom trenutku bila zabavljena situacijom u [[Mađarska|Mađarskoj]], gdje su sovjetski tenkovi skršili mađarski ustanak, a Eisenhoweru ta kriza nije odgovarala ni zbog predstojećih predsjedničkih izbora. Nakon američkog pritiska, Velika Britanija i Francuska bile su prisiljene poštovati odluku Ujedinjenih naroda o prekidu vatre. Britanske i francuske postrojbe povukle su se [[22. prosinca]] [[1956.]] sa Sueskog Kanala, a izraelska vojska odlazi sa Sinajskog poluotoka u ožujku [[1957.]] godine. Egipatska vojska je tijekom kratkog Sueskog rata 1956. teško stradala, zrakoplovstvo je gotovo uništeno, a uvelike je oslabljena i ratna mornarica. Sueski kanal je bio zatvoren do 1957., a Egipat je [[1962.]] nadoknadio vrijednost nacionalizirane imovine izvornim vlasnicima. Arapske zemlje su u znak protesta nakon Sueske krize smanjile isporuke nafte Zapadu, stvarajući mali naftni udar i blagi nagovještaj velike naftne krize koja će se dogoditi nakon rata [[1973.]] godine. Unatoč činjenici da je s vojne strane operacija bila uspješna, za Veliku Britaniju i Francusku je na političkoj i diplomatskoj razini bila potpuni fijasko i dovela je do velikih potresa na domaćim političkim scenama. Paradoksalno, pobjednicima Sueskog rata mogu se smatrati Izrael i Egipat. Izrael je dolaskom snaga UN-a na Sinajski poluotok i svođenjem Egipta na razinu trećerazredne vojne sile ostvario svoj prvotni cilj da osigura svoje južne granice za gotovo cijelo sljedeće desetljeće. Izrael je također ishodio pravo prolaska brodova kroz Tiranski tjesnac, a vojna suradnja Tel Aviva s Francuskom u idućim se godinama odrazila i na polju vojne industrije, koja je uz ostalo rezultirala i gradnjom nuklearnog reaktora u Dimoni u Izraelu. Rat 1956. godine je za Izrael bio uspješan test vlastitih oružanih snaga koje će idućih desetljeća igrati veliku ulogu u održanju Izraela. S druge strane, Egipat je unatoč vojnom porazu zadržao nadzor nad Sueskim kanalom, a još je važniji diplomatski prestiž koji je sebi Egipat priskrbio. Naser je politički ojačao u vlastitoj zemlji te se nametnuo kao svearapski lider. Najveći dio tog utjecaja iskoristio je za stvaranje protuizraelske koalicije. Egipatski predsjednik Naser vješto je kapitalizirao politički prestiž stečen nakon Sueske krize te je pedesetih godina XX. stoljeća figurirao kao neslužbeni lider arapskog svijeta. Naserov panarabizam je 1958. godine konkretiziran ujedinjenjem Egipta i Sirije u zajedničku državu nazvanu Ujedinjena Arapska Republika. Tu Naserov projekt nije stao, već se UAR povezala s Jemenom u konfederaciju ambiciozno prozvanu Sjedinjene Arapske Države. Kao protuteža socijalističkoj Ujedinjenoj Arapskoj Republici, u ožujku 1958. dvije su prozapadne arapske monarhije Jordan i Irak ušle u federaciju nazvanu Arapska Unija. No, već u srpnju [[1958.]] na poticaj iz UAR-a srušena je iračka monarhija a irački kralj [[Feisal II.]] je u državnom udaru ubijen, čime je propao projekt Arapske Unije. Ni Ujedinjena Arapska Republika neće biti dugog vijeka - sirijski je entuzijazam brzo splasnuo nakon što je postalo jasno da zajedničkom državom dominira [[Kairo]], dok su se [[Irak]], nakon rušenja monarhije, i [[Sudan]] odbili pridružiti UAR-u. Projekt Ujedinjene Arapske Republike neslavno je raspušten [[1961.]] nakon vojnog udara u Siriji. Političke turbulencije u arapskom svijetu pedesetih godina bile su najteže u Jemenu gdje je trajao građanski rat u koji su bile upletene i egipatske trupe, te u Libanonu u kojem su političke napetosti, do kojih je dovela neravnomjerna raspodjela političke moći između etničkih zajednica, eksplodirale [[1958.]] u kratkotrajni građanski rat s tri tisuće poginulih. Tek je američka vojna intervencija, kojom je Washington želio preduhitriti širenje panarabizma na Libanon i silazak prozapadnog kršćanskog predsjednika Chamouna s vlasti, smirila situaciju. === Šestodnevni rat === {{glavni|Šestodnevni rat}} [[Datoteka:Yom Kippur War map hr.svg|desno|mini|250px|Teritorij koji je zauzeo Izrael nakon Šestodenvnog rata: Sinaj, Zapadna obala, Gaza i Golanska visoravan (tamno plava boja)]] Najveću korist od razjedinjenosti arapskog svijeta u svakom je slučaju imao Izrael, koji je u to vrijeme i sam bio duboko u problemima. Gospodarska kriza i smanjenje useljavanja te rast broja Židova koji su napuštali Izrael, kao i velike kulturološke razlike između različitih židovskih zajednica, stvarale su sliku depresivnog društva u očekivanju novog rata. Razdoblje nakon Sueskog rata nije prolazilo bez sukoba Izraela i okolnih arapskih zemalja. Između [[1965.]] i [[1967.]] godine dogodio se niz ozbiljnih čarki na granici Izraela sa Sirijom i Jordanom. Sirijska podrška terorističkim napadima palestinskog [[Fatah]]a na židovska naselja u skladu s već ustaljenom praksom izazvala je seriju izraelskih vojnih odmazdi na sirijski teritorij. Početkom 1967. učestali su napadi sirijskog topništva na Izrael, a u travnju su vođeni zračni dvoboji između izraelskog i sirijskog zrakoplovstva u kojem je srušeno šest sirijskih letjelica. Nove tenzije u odnosima s arapskim susjedima izazvala je izraelska odluka da skrene dio toka rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]] radi navodnjavanja pustinje Negev, na što su arapske zemlje [[1965.]] godine odlučile osiromašiti tok Jordana skretanjem njegovih pritoka na svom teritoriju. Sredinom svibnja 1967. Egipat je počeo koncentrirati svoje vojne snage na Sinajskom poluotoku unatoč činjenici da su njegove vojne efektive bile bitno ograničene angažmanom u građanskom ratu u Jemenu u kojem je sudjelovalo 50 tisuća egipatskih vojnika. Na egipatski su zahtjev [[18. svibnja]] sa Sinaja povučene snage UN-a, a potkraj svibnja Egipat je zabranio prolaz izraelskim brodovima kroz Tiranski tjesnac i tako blokirao južnu izraelsku luku [[Eilat]] u [[Akapski zaljev|Akapskom zaljevu]]. Nakon što su [[30. svibnja]] 1967. jordanski kralj Husein i egipatski predsjednik Naser potpisali sporazum kojim su dvije vojske stavljene pod zajedničko zapovjedništvo, procjene izraelske obavještajne službe govorile su da je napad arapskih zemalja na Izrael siguran. Najveća bojazan izraelskog zapovjedništva bila je istodobni rat na tri bojišta, koji je mogao biti izbjegnut samo preventivnim izraelskim napadom. Na temelju takvih prosudbi izraelsko je vodstvo na čelu s premijerom Levijem Eshkolom donijelo odluku o brzoj mobilizaciji i grupiranju izraelskih snaga za napad. Dana [[5. lipnja]] [[1967.]] u 8 sati i 45 minuta počeli su iznenadni udari izraelskog ratnog zrakoplovstva na deset egipatskih aerodroma te na sirijske i jordanske, pa čak i na jedan irački vojni aerodrom. Tako su samo tijekom prvog dana rata bombardirane 23 zračne luke u kojima je uništeno gotovo sve egipatsko, sirijsko i jordansko borbeno zrakoplovstvo. Time je već u početku akcije ostvarena apsolutna izraelska nadmoć u zraku, koja će omogućiti zrakoplovstvu da se idućih dana koncentrira na podršku kopnenoj vojsci. Na jordanskom bojištu neprijateljstva počinju jordanskim granatiranjem izraelskih položaja i zračnim napadima, a jordansko zrakoplovstvo bombardiralo je Tel Aviv. Prvog dana rata oko podneva izraelske su snage prešle na sjeveru u napad u smjeru grada Genina, kojeg sljedeći dan zauzimaju. Na dijelu bojišta prema Egiptu izraelske postrojbe su prvog dana rata probile egipatske obrambene crte i zauzele područje Pojasa Gaze. Izraelske oklopne postrojbe prodrle su uzduž obale Sredozemnog mora prema Sueskom kanalu te unatoč egipatskom otporu potkraj dana stigle na 30&nbsp;km od kanala. Nakon više neuspjelih protunapada, trećeg dana rata egipatske se snage povlače sa Sinajskog poluotoka prema kanalu, dok ih Izraelci napadaju iz zraka i sa zemlje. Egipatska javnost nije bila obaviještena o stanju na bojištu, već je pogrešno vjerovala da se događaji odvijaju u egipatsku korist. U noći [[6. lipnja]] Izraelci su izbili na područje Sueskog kanala kod grada Al-Quantarahe, a druga izraelska skupina zauzela je klanac [[Prolaz Mitla|Mitla]] na središnjem dijelu Sinaja. Na krajnjem jugu Sinajskog poluotoka Izraelci su zračnim desantom zauzeli grad [[Sharm al-Sheik]], čime je otvoren ulaz u [[Akapski zaljev]]. Na istočnom ratištu, Izraelci su potisnuli jordansku vojsku i zauzeli stari dio grada Jeruzalema, a istog dana zauzeli su i [[Šhem]] (biblijski hrvatski prijevod Šekem, arapski [[Nablus]]) i Arihu te izašli na zapadnu obalu rijeke Jordan, čime završavaju borbe na jordanskom dijelu fronte. Četvrtog dana rata na sinajskom bojištu izraelske snage odbile su nekoliko slabih egipatskih protunapada te su pred večer istoga dana osvojile obalu Sueskog kanala u cijeloj dužini. Posredovanjem UN-a kasno u noć istoga dana prekinute su borbe na sinajskom bojištu. [[Datoteka:GolanHeights-tank.jpg|desno|mini|250px|Napušteni izraelski tenk: nakon Šestodnevnog rata, Izrael je okupirao Golan]] Sirijsko bojište je prva tri dana rata mirovalo, što je u potpunosti odgovaralo Izraelu koji je tako oštricu svog napada mogao usmjeriti na Sinajski poluotok. Ono postaje aktivno tek nakon što je Izrael stabilizirao situaciju na druga dva bojišta, tako [[8. lipnja]] Izraelci prelaze u masovni napad na sirijske položaje te su istu noć iz tri smjera probili sirijske položaje a sljedećeg dana zauzeli su najveću sirijsku utvrdu Tel Taffar i otvorili put prema daljnjem prodoru ka središnjim dijelovima Sirije. Idući dan je izraelska vojska ovladala cijelom [[Golanska visoravan|Golanskom visoravni]]. Posredovanjem UN-a [[10. lipnja]] 1967. u 18 sati i 30 minuta prekinuta su borbena djelovanja na sirijskom bojištu te je tako nakon 132 sata i 30 minuta borbenih djelovanja završen Šestodnevni rat. U Šestodnevnom ratu arapske su zemlje imale oko 30 tisuća poginulih ili nestalih vojnika. Izgubljeno je oko 70 posto naoružanja i opreme, a osobito teško stradala su zrakoplovstva arapskih zemalja. Novonastalom situacijom izraelska se vojska opasno približila trima arapskim prijestolnicama - Kairu na manje od 100&nbsp;km te Damasku i Amanu na manje od 50&nbsp;km. Izrael je ratnom pobjedom stekao nadzor nad cijelim biblijskim područjem Izraela ili četiri puta veći teritorij od onog iz 1949. nakon Prvog arapsko-izraelskog rata. Još je milijun palestinskih Arapa došlo pod izraelsku vlast, tako da je pod izraelskom vlašću bilo 1,5 milijuna Arapa. Izrael je anektirao stari dio Jeruzalema, gdje je arapskom stanovništvu ponuđen izbor između izraelskog i jordanskog državljanstva, dok je u Judeji i Samariji (Zapadnoj obali) i Pojasu Gaze uspostavljena vojna vlast. Za razliku od Jeruzalema, arapskom stanovništvu u Judeji i Samariji (Zapadnoj obali) i Gazi nije ponuđeno izraelsko državljanstvo, a s obzirom na to da ti teritoriji nisu bili anektirani. Izraelska vojna okupacija novoosvojenih područja pod [[Moshe Dayan]]om na mjestu ministra obrane pokazala se relativno blagom. Palestinskim je Arapima dopuštena određena razina političkih sloboda i ostavljene su im lokalne institucije vlasti a Izrael nije dirao ni u pravne sustave koji su do okupacije postojali, jordanski na Zapadnoj obali i egipatski u Gazi. Arapsko stanovništvo se pokazalo izvorom jeftine radne snage za izraelsko gospodarstvo pa je počela dnevna migracija Arapa s okupiranih područja u izraelske gradove, koja je potrajala tri desetljeća. Izrael je objavio namjeru da na novoosvojena područja naseli židovske stanovnike koji su protjerani u ratu 1948. godine. Izraelski političar Yigal Allon bio je tvorac plana podizanja židovskih stambenih naselja na strateški važnim točkama novoosvojenih područja, što je označilo početak novovjekovnog židovskog naseljavanja u njihovu drevnu domovinu Judeju i Samariju (Zapadnu obalu) i Pojas Gaze, te istodobno postalo najvažniji razlog nespremnosti Izraela da se tijekom mirovnog procesa devedesetih godina povuče s okupiranih područja. Iako su u Šestodnevnom ratu uvelike smanjene vojne efektive arapskih zemalja i potvrđena izraelska vojna moć, nije dugoročno riješen niti jedan regionalni problem nego je područje i dalje ostalo žarište, što se potvrdilo već sljedećih mjeseci. === Pogranični sukobi i međuarapski sukob u Jordanu === Uvjerljiva izraelska pobjeda u ratu 1967. godine omogućila je Izraelu da odbaci sve pokušaje nagodbe s arapskim susjedima. U studenom 1967. [[Vijeće sigurnosti]] Ujedinjenih naroda donijelo je rezoluciju 242 kojom je pozvalo Izrael da se povuče s (većine) područja osvojena te godine na obranjive granice u zamjenu za trajan mir, no rezoluciju su odbili i Izrael i arapske zemlje. Paralelno s diplomatskim naporima, arapske zemlje obnavljale su svoje oružane snage. Zahvaljujući isporukama oružja iz Istočnog bloka, Egipat (tada još uvijek pod nazivom Ujedinjena Arapska Republika) uspio je nadoknaditi gubitak ratnog materijala, a podizanju borbene spremnosti pridonijeti je i dolazak sovjetskih vojnih savjetnika. Izdvojene oružane provokacije na novostvorenoj crti razdvajanja uzduž Sueskog kanala, koje su trajale od ljeta 1967., postupno su prerasle u smišljenu strategiju slabljenja Izraela nanošenjem velikih ljudskih gubitaka izraelskim postrojbama koje su držale položaje na Sinajskom poluotoku. Imajući na umu ograničene izraelske ljudske potencijale, egipatski stratezi su smatrali da će veći broj poginulih izraelskih vojnika prisiliti izraelsku javnost i izraelsku vladu na političke ustupke. U lipnju [[1968.]] počinju egipatski topnički napadi na izraelske položaje uzduž sjevernog područja Sueskog kanala. Za odmazdu je Izrael poduzeo nekoliko vojnih akcija na egipatskoj strani kanala, uključujući i uništenje egipatskog elektroenergentskog sustava u listopadu 1968. nakon čega su egipatski topnički napadi na nekoliko mjeseci oslabili. Izrael je, utvrđujući granicu duž Sueskog kanala, počeo gradnju opsežnog sustava fortifikacija koji je dobio naziv po tadašnjem ministru obrane, [[Bar Lev]]u (podrijetlom iz bivše Jugoslavije). Bar Levova linija trebala je osigurati izraelsku južnu granicu, dok je na sjeveru prema Siriji sagrađen niz utvrda na Golanskoj visoravni prozvan Golanskim zidom. Početkom ožujka [[1969.]] ponovno su eskalirali egipatski topnički napadi uzduž Sueskog kanala u kojima su Izraelci imali velike ljudske gubitke i koji su se nastavili i sljedećih nekoliko mjeseci. Nakon iznenadne smrti izraelskog premijera [[Eshkol]]a i kratkog premijerskog mandata [[Yigal Allon]]a, na čelo vlade u Tel Avivu u ožujku 1969. dolazi beskompromisna [[Golda Meir]]. Ona je izmijenila strategiju odgovora na egipatske napade prekidajući iscrpljujuće topničke dvoboje na granici i ubacujući u borbu izraelsko ratno zrakoplovstvo. Od srpnja 1969. Izrael iz zraka sustavno bombardira egipatske protuzračne postaje te topničke i tenkovske položaje duž Sueskog kanala. Izraelska zračna ofenziva nastavila se do prosinca, kada se zbog uništenja egipatskih postaja protuzračne obrane mogla protegnuti i na unutrašnjost egipatskog teritorija. Pokušaj Egipta da se nosi s moćnim izraelskim zračnim snagama pokazao se neuspješnim te se egipatska vojska potkraj 1969. nalazila na rubu novog uništenja. Nakon što su u siječnju 1970. izraelski zračni udari dotakli i predgrađe Kaira, Naser je otputovao na tajni put u Moskvu gdje je bio prisiljen zatražiti pomoć od Sovjetskog Saveza. Moskva je nevoljko udovoljila egipatskom traženju, te je poslala nove protuzračne bitnice i borbene pilote. Povećan broj protuzračnih bitnica na području kanala stvorio je kišobran za egipatsko topništvo i uvelike ograničio učinkovitost izraelskog zrakoplovstva. Sovjetski angažman u Egiptu stvorio je probleme izraelskoj vojsci koja više nije dominirala bojištem, a pojačano uplitanje Moskve u zbivanja na Bliskom istoku zabrinulo je i Sjedinjene Američke Države koje su pritiskale Izrael da prekine zračnu kampanju. Washington je još potkraj 1969. poslao državnog tajnika Rogersa sa zadaćom da postigne primirje. Pokušavajući privoljeti Izrael na prestanak zračnih akcija, Sjedinjene Države su zaprijetile obustavom ranije dogovorene prodaje borbenih zrakoplova. Pritisak iz Washingtona, uz jasne dokaze o izravnom sovjetskom vojnom angažmanu, omekšao je izraelski stav te su naposljetku Izrael i Egipat u kolovozu [[1970.]] potpisali primirje koje je prihvatio i Jordan. Tijekom dvogodišnje krize uzduž Sueskog kanala, Izrael je imao gotovo tisuću i pet stotina poginulih vojnika, dok se egipatski gubici procjenjuju na nekoliko puta veći broj, a rat iscrpljivanja ostavio je fatalne posljedice na čelne ljude Izraela i Egipta. Naime, u veljači 1969. umro je izraelski premijer Eshkol, a nedugo nakon potpisivanja primirja od srčanog je udara u rujnu 1970. preminuo i egipatski predsjednik Naser. Suprotno odredbama potpisanog prekida vatre, Egipat je nastavio premještati protuzračne bitnice u područje Sueskog kanala, što će se pokazati vrlo važnim za uspješan prelazak kanala tijekom [[Yomkippurski rat|Yomkippurskog rata]] 1973. godine. Miješanje Sovjetskog Saveza u regiju prisililo je Washington da izravna protutežu, zbog čega se američka vojna pomoć Izraelu višestruko povećala početkom sedamdesetih godina - u 1967. godini iznosila je tek 13 milijuna američkih dolara, a godinu dana kasnije 76 milijuna, da bi se [[1971.]] popela na čak 600 milijuna dolara. Osim aktivnog područja Sueskog kanala, krajem šezdesetih godina ni sjeverna izraelska granica nije mirovala. U napadima na Izrael iz uporišta na jordanskom i libanonskom teritoriju bili su aktivni i palestinski fedajini. Izrael je, po već ustaljenom obrascu, odgovarao napadima na Jordan i Libanon, što je imalo za posljedicu jačanje pritiska libanonske i jordanske vlade na palestinske skupine na svom teritoriju. U ožujku 1968. Izrael je na jordanskom teritoriju poduzeo operaciju Inferno usmjerenu na uništenje fedajinske baze, no zbog loše koordinacije izraelskih postrojbi akcija je propala a u arapskoj je javnosti slavljena kao pobjeda palestinskih gerilaca nad izraelskom vojskom. Porazi u ratovima [[1948.]] i [[1967.]] godine stvorili su veliku palestinsku izbjegličku zajednicu u Jordanu. Njezin vojni i politički utjecaj je tijekom godina rastao i rezultirao je uspostavom paralelnog sustava vlasti u izbjegličkim naseljima. Prvo miješanje Palestinaca u jordansku politiku dogodilo se još [[1951.]] godine ubojstvom jordanskog kralja Abdulaha. U srpnju 1966. Jordan je prvi put uskratio podršku [[PLO]]-u, no zbog pritiska arapskog svijeta ona je nastavljena. Postupno se težište aktivnosti palestinskih militanata u Jordanu preusmjerilo s borbe protiv Izraela u pokušaje svrgavanja jordanskog kralja Huseina, a oružani sukob izbjegnut je zahvaljujući posredovanju arapskih zemalja. U ljeto 1970. imenovana je nova jordanska vlada u kojoj je sudjelovalo nekoliko simpatizera PLO-a. Između jordanske vlade i PLO-a potpisan je sporazum kojim je fedajinima dopuštena sloboda kretanja, a PLO je pristao priznati autoritet jordanskog kralja. No, jordansko prihvaćanje prekida vatre s Izraelom u kolovozu iste godine izazvalo je sukobe jordanskih snaga sigurnosti i fedajina, a početkom rujna kralj Husein jedva je izbjegao i drugi pokušaj atentata u istoj godini. Događaji u Jordanu kulminirali su u rujnu 1970. koordiniranom otmicom pet međunarodnih putničkih zrakoplova, koje je izvela jedna od brojnih palestinskih skupina aktivnih u Jordanu. Uništenje nekoliko otetih zrakoplova bila je kap koja je prelila čašu jordanskog kralja Huseina. Sredinom rujna počeo je napad jordanske vojske na paravojne palestinske formacije, koji je prerastao u otvoreni rat u jordanskim gradovima. U arapskom svijetu on je poznat kao [[Crni rujan]]. Sukob je dobio međunarodni karakter kada su [[20. rujna]] Palestincima u pomoć stigli tenkovi sirijske vojske. Uplitanje Sirije dovelo je u tešku situaciju malu jordansku vojsku. Kralj Husein bio je prisiljen obratiti se za pomoć Izraelu. Nakon gubitka više od polovice tenkova i mogućnosti ulaska Izraela u rat, sirijska vojska je četvrti dan operacije počela s povlačenjem iz Jordana. Naposljetku, [[25. rujna]] dogovoren je prekid vatre između palestinskih fedajina i jordanskih vlasti, na temelju kojeg se fedajini trebaju povući iz Jordana. U završnim jordanskim operacijama u ljeto 1971. likvidirane su posljednje palestinske skupine na jordanskom tlu. Posljedice nasilnog obračuna s Palestincima za Jordan su u arapskom svijetu bile velike. Kralj Husein bio je potpuno politički izoliran u arapskim političkim krugovima, jer su ga smatrali najodgovornijim za izbijanje međuarapskog rata. PLO i veliki dio palestinskih izbjeglica otišao je susjedni Libanon, koji će se sedamdesetih godina pretvoriti u novo ratno žarište regije. === 1973 – danas === == Žrtve == Broj sveukupnih žrtava tijekom cijelog gotovo 70-godišnjeg bliskoistočnog sukoba, u što se uključuju i neki incidenti uoči samog osnutka države [[Izrael]], je upitan i nema točnih podataka kojima bi se mogao utvrditi točan broj, pošto pojedine strane pretjeruju brojke. Međutim, kada bi se zbrojili svi ratovi u tom sukobu, prema procjeni sveukupno je bilo u prosjeku oko 107.000 žrtava, između 91.000 poginulih minimalno i 123.000 maksimalno. Broj žrtava na izraelskoj strani je većinom točno utvrđen - prema ''Jewish Virtual Library'' preminulo je 22.570 osoba od [[1920.]] do [[2009.]] S druge strane, broj Arapa je teško točno utvrditi pošto se broj poginulih većinom odnosi na procjene, a mnogo manje na činjenice. Ipak, procjenjuje se da je na arapskoj strani bilo između tri do četiri puta više žrtava nego na izraelskoj: najniže procjene kreću se oko 68.000 žrtava, a najviše i do 100.000. {| class="wikitable" ! Ime sukoba ! colspan=1 align=center | Poginulih Arapa ! colspan=1 align=center | Poginulih Izraelaca ! colspan=1 align=center | Ostali poginuli |- align=right | [[Pobuna Arapa 1936. – 1939.]] | 5.000<ref name="aljazeera net">[https://web.archive.org/web/20051215061527/http://english.aljazeera.net/NR/exeres/9A489B74-6477-4E67-9C22-0F53A3CC9ADF.htm The History of the Palesitinian revolt] Al Jazeera</ref> | 400<ref name="aljazeera net"/> | 200<ref name="aljazeera net"/> |- align=right | [[Arapsko-izraelski rat 1948.]] | 5.000<ref name="twentieth century atlas">[http://users.erols.com/mwhite28/warstat4.htm Twentieth Century Atlas] Death Tolls - Israel</ref>-15.000<ref>[http://www.mahalo.com/1948_Arab_Israeli_War 1948 Arab Israeli War] Mahalo</ref> | 6.373<ref name="jewish virtual library">[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/History/casualties.html Casualties in Arab-Israeli Wars] Jewish Virtual Library</ref> | |- align=right | Prekogranični sukobi [[1949.]] – [[1956.]] | 2.700-5.000<ref name="The Birth of the Palestinian Refugee Problem Revisited">^ a b Benny Morris, The Birth of the Palestinian Refugee Problem Revisited, Cambridge University Press, Cambridge, England, 2004, provides the most up-to-date breakdown of the reasons for the flight</ref> | 500<ref name="The Birth of the Palestinian Refugee Problem Revisited"/><br/> | |- align=right | [[Sueska kriza]] | 1.650<ref name="twentieth century atlas"/><br/> | 186<ref name="jewish virtual library"/><br/> | 26<ref name="Dupuy 1343">{{cite book |first1=R. Ernest |last1=Dupuy |first2=Trevor N. |last2=Dupuy |author2-link=Trevor N. Dupuy |title=The Collins Encyclopedia of Military History |publisher=HarperCollins |year=1994 |page=1343}}</ref> |- align=right | [[Šestodnevni rat]] | 13.200<ref name="Gammasy p.79">El Gammasy ''The October War'', 1973 p.79</ref>-21.000<ref>{{cite web |url=http://www.thedailynewsegypt.com/article.aspx?ArticleID=7548 |title=Forty years on from six day war |publisher=Daily News Egypt |date=2007-05-07 |accessdate=2009-04-03 |url-status=dead }}</ref> | 776<ref name="jewish virtual library"/><br/> | |- align=right | [[Rat iscrpljivanja]] | 5.000<ref name="twentieth century atlas"/><br/> | 1.424<ref>{{cite web |url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/History/war_of_attrition.html |title=The War of Attrition |publisher=Jewish Virtual Library |year=2007 |accessdate=2009-04-03}}</ref> | 3 |- align=right | [[Jomkipurski rat]] | 5.000<ref name="twentieth century atlas"/>-15.000<ref>{{cite web |url=https://www.mahalo.com/Yom_Kippur_War |title=Yom Kippur War |publisher=Mahalo |date=2007-05-07 |accessdate=2009-04-03}}</ref> | 2.656<ref>[http://books.google.hr/books?id=-glXraIMt8gC&pg=PA117&lpg=PA117&dq=yom+kippur+war+2.656+dead&source=bl&ots=tmtWED_aYj&sig=Xo-ONJ7mz2wg1_wxefY2UEaOUgY&hl=hr&ei=6E3WSYfPJNmOsAbpo6WTDw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2 The Yom Kippur War]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Simon Dunstan, Google Books</ref> | |- align=right | [[Libanonski sukob 1978.]] | 1.100-2.000 | 20 | |- align=right | [[Operacija Opera (Izrael)|Operacija Opera]] | 10<ref name="Osirak">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/5020778.stm Factfile: How Osirak was bombed][[BBC]]</ref> | 0 | 1<ref name="Osirak"/> |- align=right | [[Libanonski rat 1982.]] | 17.825<ref>[http://www.nytimes.com/1994/07/24/books/l-playing-with-numbers-740080.html Playing With Numbers] The New York Times</ref> | 675<ref name="twentieth century atlas"/> | |- align=right | [[Južnolibanonski sukob 1982. – 2000.]] | 2.237-2.739 | 546 | |- align=right | [[Operacija Drvena noga]] | 68<ref>[http://books.google.hr/books?id=MLAxV20gktQC&pg=PA288&lpg=PA288&dq=tunisia+israel+1985+68&source=bl&ots=E0gBo__MA4&sig=pqqPnUUKcKFfc4Z7XEZJ5caFqck&hl=hr&ei=9qzYSpbAFNL0_AbFxLSVAQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CBUQ6AEwAw#v=onepage&q=tunisia%20israel%201985%2068&f=false Yearbook of the United Nations 1985]</ref> | 0 | |- align=right | [[Intifada]] | 1.162<ref name="btsestat">[http://www.btselem.org/english/statistics/first_Intifada_Tables.asp B'Tselem] Statistics; Fatalities in the first Intifada</ref> | 160<ref name="btsestat"/><br/> | |- align=right | Izraelsko-palestinski sukobi [[1993.]] – [[2000.]] | 387<ref name="btsestat"/><br/> | 261<ref name="btsestat"/><br/> | |- align=right | [[Druga Intifada]] | 5.502<ref name="casualties">[http://www.btselem.org/English/Statistics/Casualties.asp ''B'Tselem - Statistics - Fatalities''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101202225031/http://www.btselem.org/English/Statistics/Casualties.asp|date=2. prosinca 2010.}}, [[B'Tselem]], The Second INtifada</ref> | 1.062<ref name="casualties"/> | 64<ref name="casualties"/> |- align=right | [[Izraelsko-libanonski rat 2006.]] | 1.191<ref name="UNHRC">{{cite web |url=http://www.ohchr.org/english/bodies/hrcouncil/docs/specialsession/A.HRC.3.2.pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070630133336/http://www.ohchr.org/english/bodies/hrcouncil/docs/specialsession/A.HRC.3.2.pdf |archivedate=2007-06-30 |title=Report of the Commission of Inquiry on Lebanon pursuant to Human Rights Council resolution S-2/1 |accessdate=2008-07-13 |date=2006-11-23 |publisher=[[Opća skupština Ujedinjenih naroda]] |format=PDF}}</ref> | 165<ref>[[Winograd Commission]] Report, page 353. Based on [[Northern Command (Israel)|Northern Command]] medical census of November 9, 2006.</ref> | 53<ref name="autogenerated8">{{cite news |title=Two more Brazilians killed in Israeli strikes in Lebanon |date=2006-07-19 |publisher=People's Daily |url=http://english.people.com.cn/200607/19/eng20060719_284529.html}}</ref><ref>{{cite news |title=Eight Canadians killed in Lebanon: Ottawa |date=2006-07-16 |publisher=Reuters |url=http://today.reuters.com/news/NewsArticle.aspx?type=worldNews&storyID=2006-07-16T190610Z_01_N16250641_RTRUKOC_0_US-MIDEAST-LEBANON-CANADA.xml |access-date=16. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20050620200549/http://today.reuters.com/news/newsArticle.aspx?type=worldNews |archive-date=20. lipnja 2005.}}</ref><ref name="autogenerated3">{{de icon}} {{cite news |title=Deutsch-libanesische Familie umgekommen |date=2006-07-14 |publisher=Süddeutsche Zeitung |url=http://www.sueddeutsche.de/ausland/artikel/706/80626/ |access-date=16. listopada 2009. |archive-date=30. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080430081843/http://www.sueddeutsche.de/ausland/artikel/706/80626/ |url-status=dead }}</ref><ref name="autogenerated7">{{cite news |title=First Indian casualty in Lebanon |date=2006-07-21 |publisher=The Tribune, Chandigarh, India |url=http://www.tribuneindia.com/2006/20060722/main5.htm}}</ref><ref>[[indonezijski jezik|'''(indon.)''']] {{cite news |title=Seorang WNI Tewas Kena Rudal |date=2006-07-26 |publisher=Suara Merdeka |url=http://www.suaramerdeka.com/harian/0607/26/nas01.htm |access-date=16. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930155116/http://www.suaramerdeka.com/harian/0607/26/nas01.htm |archive-date=30. rujna 2007.}}</ref> |- align=right | [[Operacija Orchard]] | 0 | 0 | 10<ref>Kumakura, Tak. "[http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601101&sid=aErPTWRFZpJI&refer=japan North Koreans May Have Died in Israel Attack on Syria, NHK Says]", ''Bloomberg'', [[2008.]]-[[04-28]]. Retrieved on [[2008.]]-[[04-28]].</ref> |- align=right | [[Rat u Gazi 2008. – 2009.]] | 1.166<ref name="idf_updated_death_toll">Lappin, Yaakov (2009-03-26)[http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1237727552054&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull IDF releases Cast Lead casualty numbers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511121653/http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1237727552054&pagename=JPost%2FJPArticle%2FShowFull |date=11. svibnja 2011. }}JPost</ref>-1.440<ref name="OCHAFeb5">{{Cite web |publisher=[[Ujedinjeni narodi]] [[Office for the Coordination of Humanitarian Affairs]] (OCHA) |date=2009-02-05 |title=FIELD UPDATE ON GAZA FROM THE HUMANITARIAN COORDINATOR: 3 - 5 February 2009, 1700 hours |url=http://unispal.un.org/unispal.nsf/85255db800470aa485255d8b004e349a/50a7789ce959e0c285257554006d3e56?OpenDocument |accessdate=2009-05-02 |archive-date=8. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111208092846/http://unispal.un.org/unispal.nsf/85255db800470aa485255d8b004e349a/50a7789ce959e0c285257554006d3e56?OpenDocument |url-status=dead }}</ref> | 13 | |- align=right | Razni sukobi od [[1920.]] do [[2009.]] | - | 9.407<ref name="jewish virtual library2">[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/History/casualty_table.html Israeli Casualties in Battle] Jewish Virtual Library</ref> | |- align=right | Ukupno | 68.198-99.974 | 22.570<ref name="jewish virtual library2"/><br/> | 357 |} == [[Terorizam]] == [[Datoteka:Karin A weapons.jpg|desno|mini|250px|Predstavljanje oružja koje je konfiscirano s broda koji je putovao u Gazu]] Šezdesetih godina je bliskoistočni konflikt izašao izvan okvira regije. Nakon što je arapska nemoć na bojnom polju dokazana u tri rata s ponižavajućim ishodom za arapske zemlje, Palestinci su posegnuli za drugim metodama borbe. Desetine mladih Arapa čiji su roditelji izbjegli iz nekadašnjeg britanskog mandata Palestine, a koji su rođeni i odrasli u izbjegličkim logorima jer im je bila zabranjena repatrijacija od strane arapskih režima gdje su se nalazili, bili su sedamdesetih godina spremni umrijeti za palestinsku stvar u spektakularnim terorističkim podvizima. Sedamdesetih godina su svjetske agencije relativno često izvještavale o nekoj terorističkoj akciji, ponekad izvedenoj tisućama kilometara daleko od Bliskog istoka, iza koje su stajali palestinski teroristi. Ubrzo nakon svršetka Prvog izraelsko-arapskog rata 1949. godine počinju upadi palestinskih fedajina na izraelski teritorij gdje su meta često bili izraelski civili, za što se Izrael revanširao oružanim odgovorom na teritorij zemlje iz koje je napad došao. Osim u Izraelu, palestinske izbjeglice su 1951. godine izvele ubojstvo jordanskog kralja Husseina I. Palestinski gerilski i teroristički napadi na Izrael dobili su politički okvir na summitu Arapske lige u lipnju [[1964.]] godine, u tada još uvijek arapskom Jeruzalemu, stvaranjem Palestinske oslobodilačke organizacije. [[PLO]] [[Yasser Arafat|Yassera Arafata]] će u kasnijem stadiju postojanja odbaciti terorizam i izgraditi image političkog pokreta, no i dalje će zadržati veze s radikalnim palestinskim skupinama. Izraelske obavještajne službe su i same izvodile atentate i akcije terorističkog karaktera u inozemstvu. Najznačajnija izraelska kampanja je bila tzv. Afera Lavon, usmjerena protiv Egipta, a nazvana po izraelskom ministru obrane Pinchasu Lavonu. Naime, početkom pedesetih godina su agenti izraelskog Mossada diljem Egipta postavljali bombe na zapadne ciljeve, s namjerom diskreditacije novog egipatskog režima i sprečavanja britanskog povlačenja iz Egipta. * '''Serija palestinskih terorističkih akcija''' [[Datoteka:PFLP-group-1969.jpg|desno|mini|250px|Ratnici PFLP-a (Popularne Fronte za Oslobađenje Palestine) [[1969.]]]] U lipnju [[1968.]] godine trojica su Palestinaca otela zrakoplov izraelske kompanije [[El Al]] na letu iz [[Rim]]a u [[Tel Aviv]]. Iako su se otmice zrakoplova događale i ranije, El Alov zrakoplov je bio prvi koji je otet u političke svrhe. Zahvaljujući publicitetu koji je otmica priskrbila palestinskoj stvari, došlo je do eksplozije sličnih akcija u čemu su prednjačili Palestinci. Uslijedile su nove velike palestinske terorističke akcije; u kolovozu 1970. godine su simultano oteta četiri zrakoplova koja su uništena u jordanskoj pustinji i iniciran je međuarapski rat u Jordanu. U rujnu [[1972.]] godine, nekoliko dana nakon početka [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] u [[München]]u, osam terorista iz skupine "Crni rujan" upalo je u Olimpijsko selo i uzelo skupinu izraelskih sportaša za taoce. Zahvaljujući prisutnim TV kamerama iz cijeloga svijeta, milijuni ljudi su bili u prilici pratiti krvave događaje u Olimpijskom selu kada je nakon traljave akcije [[Zapadna Njemačka|njemačke]] policije poginulo svih devet talaca. U lipnju [[1976.]] godine skupina palestinskih terorista povezanih s njemačkom skupinom [[Frakcija Crvene armije|Baader Meinhoff]] otela je zrakoplov [[Air France]]a na letu iz Izraela u Francusku i preusmjerila ga prema [[Uganda|Ugandi]] u srcu Afrike. Otmičari su tražili puštanje zatvorenih palestinskih boraca u Izraelu, [[Kenija|Keniji]], [[Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], prijeteći početkom likvidacije taoca. Iako je izraelski stav prema terorizmu bio tradicionalno nepopustljiv, izraelska vlada se upustila u pregovore dok je vojska užurbano radila na planu oslobađanja taoca. U iznimno rizičnoj operaciji unatoč udaljenosti od nekoliko tisuća kilometara, izraelski su komandosi, koje su vodili budući izraelski premijer [[Ehud Barak]] i brat izraelskog premijera [[Benjamin Netaniahu|Benjamina Netaniahua]] - [[Yonatan Netanyahu]], svladali ugandske vojnike i otmičare. Taoci su oslobođeni uz minimalne gubitke te dopremljeni u Izrael. Operacija izraelskih komandosa u [[Entebbe]]u 1976. godine ostala je do danas jedna od najsmjelijih komandoskih akcija svih vremena. Osobito su teške bile palestinske terorističke akcije s velikim civilnim žrtvama, među kojima je bilo i djece. Otmica autobusa u mjestu Avivim Moshav [[1970.]] godine, rušenje stambene zgrade u naselju Kyrjat Shmona 1974. godine te škole u kibucu Maalot mjesec dana kasnije, a veliki medijski publicitet dobio je PLO kada je zauzeo brod "[[MS Achille Lauro|Achille Lauro]]" [[1985.]] godine. * Postupno su terorizam kao oblik političke borbe prihvatili gotovo svi politički pokreti diljem regije. U Egiptu je sedamdesetih godina terorističku djelatnost prihvatio pokret [[Muslimansko bratstvo]] osnovan još dvadesetih godina XX. stoljeća. Najpoznatija akcija izvedena u suradnji s drugom egipatskom skupinom Islamskim Jihadom jest ubojstvo egipatskog predsjednika [[Sadat]]a [[1981.]] godine, kao odmazda za represije prema egipatskim fundamentalistima i približavanje Egipta Izraelu. Muslimanska braća su igrala ulogu u zbivanjima u regiji; u vojnom udaru u [[Sudan]]u [[1989.]] godine te u neuspjelom ustanku protiv sirijskog režima u gradu Hammahu [[1982.]] godine. Nakon što su Muslimanska braća prihvatila politiku kao modus djelovanja, devedesetih godina su glavninu terorističkih aktivnosti u Egiptu preuzele terorističke organizacije [[Islamski Jihad]] i [[Gamma al Islamya]]. [[Datoteka:Israeli soldiers on Palestine street.jpg|desno|mini|250px|Izraelski vojnici patroliraju u [[Hebron]]u]] * U [[Libanon]]u je pak povećani utjecaj [[Iran]]a na lokalne šijite nakon izraelske agresije na tu zemlju 1982. imao za posljedicu stvaranje organizacije [[Hezbollah]]. Ciljevi Hezbolaha su bili strani vojnici u Libanonu i izraelski vojnici. U travnju [[1983.]] godine izveden je prvi veliki samoubilački napad čiji je cilj bila američko veleposlanstvo u [[Bejrut]]u. Zgrada veleposlanstva je gotovo u potpunosti uništena, a akcija je odvela u smrt 63 čovjeka. [[23. listopada]] iste godine izvedena je nova velika samoubilačka akcija; simultani napadi automobilima bombama na bazu američkih marinaca na bejrutskom aerodromu te na vojarnu francuskih padobranaca. Poginuo je 241 američki marinac i 58 francuskih vojnika. Za američke oružane snage samoubilačke su akcije u Bejrutu bile težak udarac i najveći ljudski gubitak nakon Vijetnamskog rata, kao i za francusku vojsku nakon Alžirskog rata. Samoubilački napadi Hezbollaha imali su izravne političke konzekvence. Naime [[Sjedinjene Američke Države]], [[Velika Britanija]] i [[Italija]] u veljači [[1984.]] godine povukli su svoje vojnike iz Libanona, a nekoliko mjeseci kasnije je to učinila i Francuska. Nakon što su izgubili zapadne vojnike kao metu, Hezbollah se okrenuo samoubilačkim akcijama protiv izraelskih trupa u Libanonu i sunitskih ekstremista. Ukupno je u Libanonu od 1983. do [[1999.]] godine izvedeno pedesetak samoubilačkih akcija, od čega se jedan manji, ali značajan dio može pripisati Hezbollahu. Medijski najeksponiranije terorističke akcije devedesetih godina su u svakom slučaju bile samoubilačke akcije palestinskih terorističkih skupina s ciljem potkopavanja bliskoistočnog mirovnog procesa. S praksom samoubilačkih napada palestinske skupine počinju razmjerno kasno, prvi napad je zabilježen tek [[1994.]] godine. Dvije najvažnije palestinske terorističke skupine koje su prakticirale samoubilačke napade jesu [[Hamas]] i [[Islamski džihad]], kojima se od početka [[2002.]] godine pridružila i skupina [[Brigade mučenika Al Aqse]]. Mete palestinskih bombaša [[Samoubojstvo|samoubojica]] uglavnom su civili. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Arab-Israeli conflict}} * [http://www.mideastweb.org/history.htm Dokumenti o Arapsko-izraelskom sukobu i povijest Izraela i Palestine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204102122/http://www.mideastweb.org/history.htm |date=4. prosinca 2022. }} * [http://www.zionismontheweb.org/zionism_documents.htm Dokumenti o Cionizmu i stvaranju Izraela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210329220954/http://www.zionismontheweb.org/zionism_documents.htm |date=29. ožujka 2021. }} * [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/me.htm Dokumenti o Bliskoistočnom sukobu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926222343/http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/me.htm |date=26. rujna 2007. }} {{Bliskoistočni sukob}} [[Kategorija:Bliskoistočni sukob]] [[Kategorija:Izrael]] [[Kategorija:Palestina]] [[Kategorija:Palestinska samouprava]] [[Kategorija:Hladni rat]] 6twk0xtzxhmupjdaugin6jg4juumr03 10 18293 7578369 7576743 2026-08-16T08:57:28Z Maestro Ivanković 73870 arhiviranje + https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/na-blagdan-velike-gospe-vjernici-hodocaste-marijanska-svetista-12861090 7578369 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Rubens, Mariä Himmelfahrt (Antwerpen).jpg|desno|150px|link=Velika Gospa]] * [[15. kolovoza]] – Prigodnim [[misa|euharistijska slavljima]] i [[procesija]]ma brojni su [[religija|vjernici]] diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] proslavili [[blagdan]] [[Velika Gospa|Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo]]. * [[10. kolovoza]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 16 godina]] okrunila se titulom svjetskih prvaka pobjedom protiv reprezentacije Španjolske u finalu Svjetskog prvenstva u [[Zagreb]]u. * [[9. kolovoza]] – U [[Sinj]]u je održana 311. [[Sinjska alka]], tradicionalno viteško nadmetanje na [[Sinjska alka#Alkarsko trkalište|alkarskom trkalištu]]. Slavodobitnik ovogodišnje Alke je Tino Radanović. * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Neven Frangeš]], [[Ivo Šlaus]], [[Josip Grgurić]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> mh4z4jqmd53a9jzaqmoycqok117c8ni 7578378 7578369 2026-08-16T09:14:02Z Maestro Ivanković 73870 https://sport.hrt.hr/vise-sportova/marino-bloudek-srebrni-na-europskom-prvenstvu--12859551 7578378 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Rubens, Mariä Himmelfahrt (Antwerpen).jpg|desno|140px|link=Velika Gospa]] * [[15. kolovoza]] – Prigodnim [[misa|euharistijska slavljima]] i [[procesija]]ma brojni su [[religija|vjernici]] diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] proslavili [[blagdan]] [[Velika Gospa|Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo]]. * [[13. kolovoza]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatski atletičar]] [[Marino Bloudek]] je na [[Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.|Europskom atletskom prvenstvu]] u [[Birmingham]]u u finalnoj [[utrka na 800 metara|utrci na 800 metara]] osvojio srebrnu [[medalja|medalju]]. * [[10. kolovoza]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 16 godina]] okrunila se titulom svjetskih prvaka pobjedom protiv reprezentacije Španjolske u finalu Svjetskog prvenstva u [[Zagreb]]u. * [[9. kolovoza]] – U [[Sinj]]u je održana 311. [[Sinjska alka]], tradicionalno viteško nadmetanje na [[Sinjska alka#Alkarsko trkalište|alkarskom trkalištu]]. Slavodobitnik ovogodišnje Alke je Tino Radanović. * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Neven Frangeš]], [[Ivo Šlaus]], [[Josip Grgurić]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> b35lgohqvwdedjhpzigi3w2m2j7ctd3 7578380 7578378 2026-08-16T09:14:29Z Maestro Ivanković 73870 stinica 7578380 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Rubens, Mariä Himmelfahrt (Antwerpen).jpg|desno|140px|link=Velika Gospa]] * [[15. kolovoza]] – Prigodnim [[misa|euharistijskim slavljima]] i [[procesija]]ma brojni su [[religija|vjernici]] diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] proslavili [[blagdan]] [[Velika Gospa|Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo]]. * [[13. kolovoza]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatski atletičar]] [[Marino Bloudek]] je na [[Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.|Europskom atletskom prvenstvu]] u [[Birmingham]]u u finalnoj [[utrka na 800 metara|utrci na 800 metara]] osvojio srebrnu [[medalja|medalju]]. * [[10. kolovoza]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 16 godina]] okrunila se titulom svjetskih prvaka pobjedom protiv reprezentacije Španjolske u finalu Svjetskog prvenstva u [[Zagreb]]u. * [[9. kolovoza]] – U [[Sinj]]u je održana 311. [[Sinjska alka]], tradicionalno viteško nadmetanje na [[Sinjska alka#Alkarsko trkalište|alkarskom trkalištu]]. Slavodobitnik ovogodišnje Alke je Tino Radanović. * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Neven Frangeš]], [[Ivo Šlaus]], [[Josip Grgurić]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> qnl4pp725makr9lvj2zoytjrsva9zyu 7578404 7578380 2026-08-16T09:54:23Z Maestro Ivanković 73870 130px (bolje) 7578404 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Rubens, Mariä Himmelfahrt (Antwerpen).jpg|desno|130px|link=Velika Gospa]] * [[15. kolovoza]] – Prigodnim [[misa|euharistijskim slavljima]] i [[procesija]]ma brojni su [[religija|vjernici]] diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] proslavili [[blagdan]] [[Velika Gospa|Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo]]. * [[13. kolovoza]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatski atletičar]] [[Marino Bloudek]] je na [[Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.|Europskom atletskom prvenstvu]] u [[Birmingham]]u u finalnoj [[utrka na 800 metara|utrci na 800 metara]] osvojio srebrnu [[medalja|medalju]]. * [[10. kolovoza]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 16 godina]] okrunila se titulom svjetskih prvaka pobjedom protiv reprezentacije Španjolske u finalu Svjetskog prvenstva u [[Zagreb]]u. * [[9. kolovoza]] – U [[Sinj]]u je održana 311. [[Sinjska alka]], tradicionalno viteško nadmetanje na [[Sinjska alka#Alkarsko trkalište|alkarskom trkalištu]]. Slavodobitnik ovogodišnje Alke je Tino Radanović. * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Neven Frangeš]], [[Ivo Šlaus]], [[Josip Grgurić]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> e154kqzl4xby4jdvjlyi8fa5r3xbgdi 0 18382 7577909 7569608 2026-08-15T12:01:16Z نوفاك اتشمان 32162 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577909 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Mađarskoj |ime = Budimpešta |izvorno_ime = Budapest |zastava = Flag of Budapest (2011-).svg |grb = Coa Hungary Town Budapest big.svg |regija = Središnja Mađarska |županija = |kotar = |najgrad = |površina = 525,16 |nadvisina = 151 |z. širina = 47.498333 |z. dužina = 19.040833 |brojstan = 1.721.556 |gustoća = 3.241 |domaćinstva = |pošta = 1011–1239 |pozbroj = +36 (0)1 |slika = Budapest_Parlament1.jpg |slika_opis =Mađarski parlament na obali Dunava |web_stranica =http://www.budapest.hu }} '''Budimpešta''' ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''Budapest''), glavni grad [[Mađarska|Mađarske]] i glavno političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje. Ima preko 1,7 milijuna stanovnika, što je manje od vrhunca dostignutog sredinom 1980-ih kada je imala 2,07 milijuna. Postala je jedinstveni grad [[1873.]] godine spajanjem [[Budim]]a i [[Stari Budim|Starog Budima]] na desnoj obali [[Dunav]]a s [[Pešta|Peštom]] na lijevoj (istočnoj) obali. Bila je drugim središtem [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog Carstva]] koje se raspalo 1918. godine. Ovaj jedan od najljepših gradova Europe ima mnoge znamenitosti od kojih su Budimski dvorac, [[Andraševa avenija]], [[Trg heroja u Budimpešti]] i [[Budimpeštanski metro|Milenijska podzemna željeznica]] upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. == Povijest == [[Slika:Hungary_budapest_districts.jpg|mini|left|Administrativna podjela Budimpešte ([[Budim]] - lijevo, [[Pešta]] - desno, [[Čepeljski otok]] XXI.)]] [[Datoteka:Buda 1493.jpg|lijevo|mini|[[Budim]] u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]]] Poznata povijest Budimpešte počinje s [[Rimsko Carstvo|rimskim]] gradom pod imenom Aquincum, osnovanim oko 89. godine nove ere, na mjestu starijeg keltskog naselja blizu mjesta gdje je nastala Obuda. Aquincum je od 106. do kraja 4. stoljeća bio glavni grad provincije, donje Panonije. Na mjestu današnje Pešte je bio izgrađen grad Contra Aquincum (ili Trans Aquincum). Područje su oko 900. godine osvojili [[Mađari]], koji su oko jednog stoljeća kasnije osnovali kraljevinu Mađarsku. Kada su je [[1241.]] uništili [[Mongoli]] Pešta je već bila značajno mjesto, i brzo je ponovno izgrađena, a Budim je [[1247.]] postao sjedište kraljevskog dvora te [[1361.]] glavni grad Mađarske. [[Osmansko Carstvo|Turci]] su u 16. stoljeću osvojili veći dio Mađarske i prekinuli rast grada: Peštu su zauzeli s juga 1526. godine, a Budim 15 godina kasnije. Dok je Budim ostao sjedište turskog nadstojnika, Pešta je bila vrlo zapuštena do 1686. kada su je osvojili [[Habsburgovci|Habsburški vladari]]. Pešta je od [[1723.]] bila sjedište administrativnog aparata kraljevstva, koji je najbrže rastao u 18. i 19. stoljeću, i potakao izraziti rast grada u 19. stoljeću. Spajanje tri distrikta pod jednu administraciju, koje je prvo propisala mađarska revolucionarna vlada [[1849.]] je ubrzo potom, nakon ponovne uspostave habsburške vlasti, poništeno. Konačno je ovu odluku provela autonomna mađarska kraljevska vlada, uspostavljena po [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] nagodbi iz 1867. Broj stanovnika "ujedinjene" prijestolnice je porastao u periodu od 1840. do 1900. na 730.000. U 20. stoljeću je većina rasta broja stanovnika otpadala na predgrađa, [[Újpest]] (Nova Pešta) je više nego udvostručila broj stanovnika između 1890. i 1910, a većina industrije zemlje se koncentrirala u gradu. Ljudski gubici Mađarske tijekom [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]], i kasniji gubitak više od polovice teritorija kraljevstva (1920.) je zadao samo privremeni udar broju stanovnika, a Budimpešta je postala prijestolnica manje, ali sada suverene države. Do 1930. je uža gradska jezgra imala milijun stanovnika, uz dodatnih 400.000 u predgrađima. Oko trećine od 200.000 Židova u Budimpešti je ubijeno u nacističkom genocidu za vrijeme njemačke okupacije u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]]. Grad je znatno porušen u sovjetskoj opsadi tijekom zime [[1944.]], a oporavio se tijekom 1950-ih i 1960-ih. Budimpešta je u 1980-ima podijelila sudbinu države kada je broj stanovnika smanjen zbog povećane emigracije i smanjenja nataliteta. == Znamenitosti == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Obala [[Dunav]]a, [[Budimski dvorac]] i [[Andraševa avenija]] u Budimpešti |slika = Budaivar08jul0005.jpg |godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje) prošireno [[2002.]]</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 400 |država = {{Z|MAĐ}} |karta = |karta-oznaka = Budimpešta |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} * [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]] u Budimpešti su: [[Budimski dvorac]] s okolicom, obala [[Dunav]]a, [[Andraševa avenija]] (''Andrássy út'') s [[Trg heroja u Budimpešti|Trgom heroja]] (''Hősök tere'') i Milenijska podzemna željeznica (najstarija u Europi). * [[Zgrada mađarskoga parlamenta]] izgrađena je u neogotičkom stilu i smatra se jednim od najboljih primjera historicizma. Nekad je bila najveća zgrada parlamenta na svijetu, a danas je još uvijek treća. S Bazilikom sv. Stjepana, najviša je zgrada u Budimpešti, a izgrađena je od kamena [[bihacit]]a izvađenog u kamenolomima pokraj grada [[Bihać]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U njoj se nalazi [[Kruna sv. Stjepana]]. * [[Bazilika sv. Stjepana]] ima istu visinu kao i parlament (96 m) i u njoj se nalazi [[mumija|mumificirani]] ostaci prvog mađarskog kralja, [[Stjepan I. Sveti|Stjepana I.]] Ona je treća crkva po veličini u Europi. * Ostaci rimskog grada ''Aquincuma'' su pretvoreni u arheološki muzej. * [[Crkva kralja Matije Korvina u Budimpešti]] je iz 14. stoljeća. * Bivša kraljevska palača je iznutra ukrašena prizorima bitaka Mađara od srednjeg vijeka do 20. stoljeća. U njoj se danas nalaze dva muzeja i Nacionalna knjižnica Szécheny. * Palača Sándor je pretvorena u ured mađarskog predsjednika. * Ribarski bastion (''Halászbástya'') je neogotička terasa s koje se pruža veličanstven pogled na grad. * Memento park je jedinstven jer se u njemu nalaze samo skulpture iz komunističkog razdoblja [[Povijest Mađarske|mađarske povijesti]] (1949. – '89.) * [[Sinagoga]] u Budimpešti je najveća u Europi i druga u svijetu<ref>[http://travel.nytimes.com/travel/guides/europe/hungary/budapest/25874/dohany-synagogue/attraction-detail.html Nicholas Kulish, ''"Out of Darkness, New Life"'', The New York Times] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091008171757/http://travel.nytimes.com/travel/guides/europe/hungary/budapest/25874/dohany-synagogue/attraction-detail.html |date=8. listopada 2009. }}. Posjećeno 12. ožujka 2008.</ref> * Lječilište Szécheny u Budimpešti su najveće bolničke toplice u Europi * Szécheny lančani most * Muzej likovnih umjetnosti * Koncertna dvorana Vigadó * Crkva sv. Elizabete * Muzej primijenjenih umjetnosti * New York Café * Dvorac Vajdahunyad u gradskom parku u kojemu je smješten Muzej agrikulture. * Mađarsko narodno kazalište * Most slobode * [[Dvorsko kazalište Budima]] * [[Ulica Váci]] * [[Veliki bulevar (Budimpešta)|Veliki bulevar]] * [[Budimpeštanski zoološki i botanički vrt]] <br /> == Galerija == <gallery> Datoteka:Panorama-budapeszt3.jpg|Panorama Budimpešte Datoteka:Synagogue-Budapest.jpg|Velika sinagoga Datoteka:Budapest Vajdahunyad Castle R01.jpg|Dvorac Vajdahunyad Datoteka:Hősök tere éjszaka - Budapest.jpg|[[Andraševa avenija]] Datoteka:Buda Castles-Matthias Church.jpg|Crkva kralja Matije Korvina Datoteka:FisherBastion.JPG|Ribarska utvrda Datoteka:Museum of Applied Arts (Budapest).jpg|Muzej primijenjenih umjetnosti Datoteka:Szent Istvan Templum.jpg|[[Bazilika sv. Stjepana]] Slika:Hungarian National Theater Budapest.jpg|Mađarsko narodno kazalište Slika:Budapest, M1 metró (kisföldalatti), Andrássy út.png|Milenijska podzemna željeznica ispod [[Andraševa avenija|Andraševe avenije]], crtež iz 1896. Slika:Budimpešta, ornamentirana zgrada u središtu grada.jpg|Restoran Sörforrás u središtu Budimpešte s osebujnim ornamentiranim pročeljem </gallery> ==Administrativna podjela== Izvorno je Budimpešta bila podijeljena na 10 distrikta ili oblasti (mađ. ''kerület'') po ujedinjenju tri grada 1873. godine. Danas ih ima 23, 6 u [[Budim]]u, 16 u [[Pešta|Pešti]] i 1 na [[Čepeljski otok|Čepeljskom otoku]] (poznatom po Čepeljskim [[Hrvati]]ma) koji je između njih: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * I. ''Várkerület'' ([[Budimski dvorac]] i četvrt) * II. Oblast * III. Oblast * IV. ''[[Újpest]]'' * V. ''[[Belváros]]'' (uže središte grada, [[Pešta]]) * VI. ''Terézváros'' * VII. ''[[Erzsébetváros]]'' * VIII. ''Józsefváros'' * IX. ''Ferencváros'' * X. ''Kőbánya'' ([[Majdan (Budimpešta)|Majdan]], [[Kamenjača]]) * XI. ''[[Újbuda]]'' * XII. ''Hegyvidék'' || * XIII. oblast ([[Margitin otok]]) * XIV. ''Zugló'' * XV. Oblast * XVI. Oblast * XVII. ''Rákosmente'' * XVIII. Oblast * XIX. ''Kispest'' * XX. ''Pesterzsébet'' * XI. [[Čepelj]] (''Csepel'') * XXII. Oblast * XXIII. ''Soroksár'' |} * hrvatski toponimi su prema: [https://hrcak.srce.hr/clanak/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] [[Živko Mandić]]: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}} == Stanovništvo == U gradu živi 1 777 921 stanovnika (prema popisu 2001.).<ref>[http://www.nepszamlalas2001.hu/eng/volumes/06/00/tabeng/4/prnt01_11_0.html Popis 2001.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130615001107/http://www.nepszamlalas2001.hu/eng/volumes/06/00/tabeng/4/prnt01_11_0.html |date=15. lipnja 2013. }} Statistika</ref> * [[Mađari]] = 1 631 043 * [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemci]] = 18 097 * [[Romi u Mađarskoj|Romi, Cigani, Bajaši]] = 14 019 * [[Slovaci u Mađarskoj|Slovaci]] = 4 929 * Grci 3 410 * [[Rumunji u Mađarskoj|Rumunji]] = 2 637 * Kinezi 2 289 * Ukrajinci 2 055 * Poljaci 2 044 * Srbi 1 851 * [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] 1 525 * Židovi, Hebreji 1 199 * Arapi 1 312 * Bugari 1 207 * Rusini 735 * Armenci 655 * Slovenci 643 * ostali == Demografska povijest == {{Demography 8col|600px|[[1800.]]|[[1830.]]|[[1850.]]|[[1880.]]|[[1900.]]|[[1925.]]|[[1990.]]|[[2003.]] |54 200|102 700|178 000|370 800|733 400|957 800|2 016 100|1 719 342}} == Promet == '''Zračna luka''' Ferihegy aerodrom ima 3 putnička terminala: Ferihegy 1, Ferihegy 2/A i Ferihegy 2/B. Zračna luka se nalazi istočno od centra grada u XVIII okrugu u Peštsentlorincu (''Pestszentlőrinc''). '''Ceste''' Budimpešta je najznačajniji mađarski putni terminal; sve glavne autoceste završavaju u Budimpešti. Ona je također i najznačajniji željeznički terminal. '''Vodeni putevi''' Rijeka Dunav prolazi kroz Budimpeštu na putu prema Crnom moru. Budimpešta je kroz povijest bila važna trgovačka luka. '''Podzemna željeznica''' Prva podzemna željeznica na europskom kontinentu je izgrađena 1894-96. Polazna stanica je s Trga Vörösmartyja. Zadnja stanica je Mexikói út. Linija se sada zove M1 ili žuta linija. Njene stanice (osim onih kasnije izgrađenih) su vraćene u originalno stanje, zbog povijesnih vožnji. Druge dvije linije, M2 (crvena) i M3 (plava) su izgrađene kasnije i vode u druge dijelove grada. ==Gradovi prijatelji== Budimpešta je zbratimljena sa sljedećim gradovima: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|30px|]] [[Pariz]], [[Francuska]] (1956.) * [[Datoteka:Flag of Israel.svg|30px|]] [[Tel Aviv]], [[Izrael]] (1989.) * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|30px|]] [[Fort Worth]], [[SAD]] (1990.) * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|]] [[Frankfurt na Majni]], [[Njemačka]] (1990.) * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|30px|]] [[Beč]], [[Austrija]] (1990.) * [[Datoteka:Flag of Romania.svg|30px|]] [[Bukurešt]], [[Rumunjska]] (1991.) * [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|30px|]] [[Lisabon]], [[Portugal]] (1992.) || * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|30px|]] [[New York]], [[SAD]] (1992.) * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|]] [[Berlin]], [[Njemačka]] (1992.) * [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|30px|]] [[Lavov]], [[Ukrajina]] (1993.) * [[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|]] [[Daejeon]], [[Južna Koreja]] (1994.) * [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|]] [[Zagreb]], [[Hrvatska]] (1994.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www1.zagreb.hr/mms/en/index.html |title=Internacionalna povezanost Zagreba |journal= |access-date=2. listopada 2010. |archive-date=7. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170707200910/http://www1.zagreb.hr/mms/en/index.html |url-status=dead }}</ref> * [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|30px|]] [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] (1995.) * [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|30px|]] [[Košice]], [[Slovačka]] (1997.) || * [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|30px|]] [[Peking]], [[Kina]] (2005.) * [[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px|]] [[Varšava]], [[Poljska]] (2005.) * [[Datoteka:Flag of Thailand.svg|30px|]] [[Bangkok]], [[Tajland]] (2007.) * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|30px|]] [[Firenca]], [[Italija]] (2008.) * [[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|30px|]] [[Jakarta]], [[Indonezija]] (2009.) * [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|30px|]] [[Sofija]], [[Bugarska]] [[Vinkovci]],[[Hrvatska]] |} {{Panoramska slika|20090401-budapest pano.jpg|900px|Panorama Budimpešte s [[Budimski dvorac|Budimskog dvorca]]}} == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Budapest}} * [http://www.budapest.com Budapest tourism info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231031130801/https://www.budapest.com/ |date=31. listopada 2023. }} (en) * [http://metros.hu/terkep/nagyterkep.html Metro linije, podzemna željeznica i tramvajska mreža u Budimpešti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150904150505/http://metros.hu/terkep/nagyterkep.html |date=4. rujna 2015. }} *(engleski) [http://www.nepszamlalas2001.hu/eng/volumes/06/01/tabeng/4/prnt01_11_0.html Mađarski statistički ured - nacionalni sastav grada Budimpešte 2001.] {{Svjetska baština u Mađarskoj}} {{Europski gradovi kulture}} {{Okruzi grada Budimpešte}} {{Dunav}} [[Kategorija:Budimpešta]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Mađarskoj]] ncmdcg5x1v0amq846bh6jnuz7i3hwbl 0 18434 7578410 7492121 2026-08-16T10:06:50Z Stephan1000000 219608 broj_sezona = 11 | broj_epizoda = 172 7578410 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | ime_serije = Futurama | slika = Futurama 1999 logo.svg | natpis_pod_slikom = Logotip serije | orig_naslov = Futurama | format_serije = [[Crtani film|animirani]]<br>[[komedija]]<br>[[ZF]] | trajanje_epizode = 22 min. | autor = [[Matt Groening]] | glumci = Billy West (glas)<br>[[Katey Sagal]] (glas)<br>John DiMaggio (glas) | država = [[SAD]] | tv_kuća = [[FOX]] (2003. – 2008)<br>Comedy Central (2009. – 2013.)<br>Hulu Productions (2023. – danas)<br>Film Roman<br>The Curiosity Company | početak_serije = [[28. ožujka]] [[1999.]] | kraj_serije = | broj_sezona = 11 | broj_epizoda = 172 | u_hrv =[[Nova TV]] (2004. – 2006.)<br>[[Syfy]] | imdb_id = 0149460}} {{nedostaju izvori}} '''''Futurama''''' je [[Crtani film|animirana]] [[humoristična serija|humoristična]] [[ZF|znanstveno-fantastična]] [[televizijska serija]] iz [[1999.]] godine [[Matt Groening|Matta Groeninga]]. == Glasovi == * '''Billy West''' kao glasovi Phillipa J. Frya, prof. Farnswortha, [[dr. Zoidberg]]a i mnogih drugih likova * '''[[Katey Sagal]]''' kao glas Turange Leele * '''John DiMaggio''' kao glas robota Bendera * '''Lauren Tom''' kao glas Amy Wong * '''Phil LaMarr''' kao glas Hermesa Conrada == O seriji == === Premisa === Svijet ''Futurame'' tisuću je godina napredniji od onoga iz 1999., a ubacivanjem lika iz sadašnjosti (1999.) u taj svijet, serija na ciničan i duhovit način prikazuje koliko malo [[društvo]] istinski napreduje – iako je [[tehnologija]] nezamislivo bolja i gotovo je svaki običaj iz [[20. stoljeće|20. stoljeća]] izmijenjen, ljudi (i svjesni [[robot]]i i [[izvanzemaljac|izvanzemaljci]]) su u svojoj biti još uvijek isti. === Radnja === Fry, potpuni gubitnik i dostavljač [[pizza|pizze]], tijekom dočeka [[Nova godina|Nove godine]] [[2000.]] kriogenički je smrznut na 1000 godina i budi se u [[31. stoljeće|31. stoljeću]], gdje postaje zaposlenik prijevozničke tvrtke svog pra-pra-...-pra-nećaka [[profesor]]a Huberta Farnswortha (koji ima preko 100 godina). Kroz četiri sezone, on i njegovi novi kolege doživljavaju brojne opasne dogodovštine, najčešće zbog Fryjeve gluposti. Radnja se odvija u najvećem gradu na svijetu, New New Yorku (eng. ''Novi New York''), izgrađenom na ruševinama [[New York (grad)|„staroga” New Yorka]], u [[3001.]] godini. == Trilogija == Nakon što je završeno snimanje četiri sezone, izdan je i prvi animirani [[dugometražni film]] ''Bender's big score''. Radnja prvog filma završava s premisom nastavka i nije zaokružena. Na izdanomu DVD-u nalaze se i dodatni materijal, kao npr. opis matematike korištene u seriji, te opis cijeloga izmišljenog vanzemaljskog pisma korištenog u seriji, kao i 22-minutna epizoda s komičnim likom Hypnotoadom (žabom koja hipnotizira). == Nagrade i nominacije == *[[Emmy]], [[2002.]] ** Nagrada za najbolju animiranu seriju (jedini put da je ''Futurama'' pobijedila ''[[Simpsoni|Simpsone]]'') *[[Emmy]], [[1999.]] – [[2001.]], [[2003.]], [[2004.]] ** Nominacije za najbolju animiranu seriju svake godine, brojne nominacije i jedna nagrada za najbolju animaciju == Vanjske poveznice == *[http://www.futuramamath.com/ Službene stranice o korištenoj matematici] {{eng oznaka}} *[http://www.gotfuturama.com/ Neslužbene mrežne stranice] {{eng oznaka}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050720140914/http://www.gotfuturama.com/ |date=20. srpnja 2005. }} *[http://www.peelified.com Neslužbeni forum ''PEEL - The Planet Express Employee Lounge''] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Američke animirane televizijske serije]] [[Kategorija:Američke znanstvenofantastične televizijske serije]] 8vznifyefoq4lujh6mcankgviv8usku 0 19317 7578077 7462027 2026-08-15T18:44:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578077 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2011.}} {{Filozof | regija = Zapadna filozofija | era = [[20. stoljeće|XX. stoljeće]] | slika = Bertrand Russell transparent bg.png | opis_slike = | veličina = 220px | ime = Bertrand Russell | puno ime = Bertrand Arthur William Russell | rođenje = [[18. svibnja]] [[1872.]] | mjesto_rođenja = [[Trelleck]], [[Wales]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | smrt = [[2. veljače]] [[1970.]] | mjesto_smrti = [[Penrhyndeudraeth]], [[Wales]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | škola_tradicija = [[Analitička filozofija]] | glavni_interesi = [[etika]], [[epistemologija]], [[logika]], [[matematika]], [[filozofija jezika]], [[filozofija znanosti]], [[religija]] | poznate_ideje = [[analitička filozofija]], [[logički atomizam]], [[teorija opisa]], [[Russellov paradoks]], [[Russellov čajnik]], [[iskustveno znanje i opisno znanje]] | djela = ''[[Povijest zapadne filozofije]]''<br>''[[Principia Mathematica]]'' | utjecaji = [[Euklid]] {{·}} [[Platon]] {{·}} [[Gottfried Leibniz]] {{·}} [[David Hume]] {{·}} [[Percy Bysshe Shelley]] {{·}} [[G.E. Moore]] {{·}} [[John Stuart Mill]] {{·}} [[Gottlob Frege]] {{·}} [[Ludwig Wittgenstein]] {{·}} [[George Santayana]] {{·}} [[Alfred North Whitehead]] {{·}} [[Thomas Paine]] {{·}} [[Giuseppe Peano]] | utjecao_na = [[Ludwig Wittgenstein]] {{·}} [[A. J. Ayer]] {{·}} [[Rudolf Carnap]] {{·}} [[Kurt Gödel]] {{·}} [[Karl Popper]] {{·}} [[W. V. Quine]] {{·}} [[Noam Chomsky]] {{·}} [[J. L. Austin]] {{·}} [[Saul Kripke]] {{·}} [[Moritz Schlick]] {{·}} [[Alfred Tarski]] {{·}} [[Friedrich Waismann]] {{·}} [[Donald Davidson]] {{·}} [[A. S. Eddington]] {{·}} [[Alan Turing]] {{·}} [[Hannah Arendt]] {{·}} [[Jules Vuillemin]] {{·}} [[John McDowell]] {{·}} [[Satish Kumar]] {{·}} [[Gareth Evans]] {{·}} [[Roderick Chisholm]] {{·}} [[Narhar Ambadas Kurundkar]] {{·}} [[Ernest Gellner]] | nagrade = [[Slika:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1950.]] | potpis =Bertrand Russell signature.svg }} '''Bertrand Arthur William Russell, 3. grof Russell''' ([[Trelleck]], [[18. svibnja]] [[1872.]] – [[Penrhyndeudraeth]], [[2. veljače]] [[1970.]]), [[Engleska|engleski]]<ref>Sidney Hook, "Lord Russell i Sud za ratne zločine", ''Bertrand Russell: critical assessments'', Svezak 1., uredio A. D. Irvine, (New York 1999.) str. 178</ref> [[filozof]], [[matematičar]], [[logika|logičar]], [[povijest|povjesničar]] i društveni [[reformacija|reformator]]. Jedan je od najsvestranijih znanstvenika 20. stoljeća.<ref name="stanford">Stanfordova Enciklopedija filozofije, [http://plato.stanford.edu/entries/russell/ "Bertrand Russell"], 1. svibnja 2003.</ref><ref>{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1982/11/28/books/after-bertrand-russell.html?scp=12&sq=bertrand%20russell&st=cse |title=After Bertrand Russell |publisher=New York Times |author=Alasdair McIntrye |date=1982-11-28 |accessdate=2011-03-31}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/books/2000/oct/28/biography.philosophy?INTCMP=SRCH |title=A booting for Bertie |publisher=Guardian |date=2000-10-28 |accessdate=2011-03-31}}</ref> Na Trinity Collegeu u [[Cambridge]]u studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija [[1895.]] počinje sveučilišnu karijeru, ali je [[1916.]] udaljen zbog borbene proturatne agitacije, a [[1918.]] je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemićke obitelji, ali ubrzo i sam stječe glas slobodnog mislioca, [[pacifizam|pacifista]], kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politički se angažira na lijevom krilu laburističke stranke, ali na zastupničkim izborima [[1922.]] i [[1923.]] nema uspjeha. Od [[1938.]] do [[1944.]] predavao je na različitim sveučilištima u [[SAD]]-u, a tek je [[1944.]] ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću [[humanizam|humanista]]: bori se protiv ''"ludila [[hladni rat|hladnog rata]]"'', predsjedava [[Međunarodni sud za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu|Međunarodnom sudu]] za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao vođa i sudionik antinuklearnih demonstracija. Godine [[1950.]] dobio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref name="nobel prize">{{cite web |url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1950/russell-bio.html |title=The Nobel Prize in Literature 1950 - Bertrand Russell |publisher=Nobelprize.org |date=2000-10-28 |accessdate=2011-03-31}}</ref> Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prikaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo ''"Principia mathematica"'' nastalo u suradnji s [[Alfred North Whitehead|A. N. Whiteheadom]], koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Već [[1901.]] istaknuo se kao briljantan [[logika|logičar]], uočivši paradoks koji je proizlazio iz petog aksioma [[Gottlob Frege|Fregeove]] logičke analize [[aritmetika|aritmetike]] ('''''[[Russellov paradoks]]'''''). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa. == Životopis == ===Porijeklo=== [[Datoteka:John Russell Viscount Amberley.jpg|thumb|220px|[[John Russell, vikont Alderley|John Russell]], Bertrandov otac, izvršio je velik utjecaj na liberalne ideje svoga sina.]] Bertrand Russell je rođen [[18. svibnja]] [[1872.]] u Cleddon Hallu, [[Trellech]], [[Monmouthshire]] u liberalnoj aristokratskoj obitelji. [[John Russell, 1. grof Russell|John Russell]], djed s očeve strane, bio je sin [[John Russell, 6. vojvoda od Bedforda|Johna Russella, 6. vojvode od Bedforda]], te je bio dva puta zamoljen od strane [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice Viktorije]] da formira britansku vladu, služeći, shodno s tim, kao premijer te zemlje dva puta.<ref name="John R">{{cite web |last=Bloy |first=Marjie, Ph.D. |title=Lord John Russell (1792. - 1878.) |url=http://www.victorianweb.org/history/pms/russell.html |accessdate=2007-01-01}}</ref> Russellovi su postali prominentna obitelj još puno prije lorda Johna, još za vrijeme [[Dinastija Tudor|dinastije Tudor]]. Stekli su status jedne od najvažnijih [[vigovci|vigovskih]] obitelji, te su sudjelovali u svim važnijim događajima od [[Ukidanje samostana|ukidanja samostana]] [[1536.]] – [[1540.]], preko [[Slavna revolucija|Slavne revolucije]] [[1688.]], pa sve do [[Veliki reformni zakon|Velikog reformnog zakona]] iz [[1832.]]<ref name="John R"/><ref name="peerage">Cokayne, G.E.; Vicary Gibbs, H.A. Doubleday, Geoffrey H. White, Duncan Warrand and Lord Howard de Walden, editors. The Complete Peerage of England, Scotland, Ireland, Great Britain and the United Kingdom, Extant, Extinct or Dormant, new ed. 13 volumes in 14. 1910–1959. Reprint in 6 volumes, Gloucester, UK: Alan Sutton Publishing, 2000.</ref> Russellova majka Katherine Louisa ([[1844.]] – [[1874.]]) bila je kći [[Edward Stanley, 2. barun Stanley od Alderleyja|Edwarda Stanleyja, 2. baruna Stanleyja od Alderleyja]] i sestra [[Rosalind Howard]], kontese Carlisle.<ref name="Gallery"/> Oba su Russellova roditelja bila poprilično radikalna za svoje doba. Russellov otac, [[John Russell, vikont Alderley|vikont Alderley]], bio je [[ateizam|ateist]] i svjesno je pristao na aferu njegove supruge s biologom [[Douglas Spalding|Douglasom Spaldingom]], učiteljem njihove djece. Oboje su bili oštri pobornici kontracepcije, iako je u to vrijeme bila iznimno skandalozna.<ref name="calicut">{{cite web |last=Paul |first=Ashley |title=Bertrand Russell: The Man and His Ideas. |url=http://www.oocities.com/vu3ash/index.html |accessdate=2007-10-28}}</ref> Ateizam Johna Russella bio je evidentan kada je filozofa [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]] pitao da bude Bertrandov sekularni [[kum]].<ref>Russell, Bertrand and Perkins, Ray (ed.) ''Yours faithfully, Bertrand Russell''. Open Court Publishing, 2001., str. 4.</ref> Iako je Mill umro samo godinu dana nakon Bertrandovog rođenja, njegovi su spisi imali velik utjecaj na njegov život. ===Djetinjstvo i adolescencija=== Russell je imao jednog brata, [[Frank Russell|Franka]] (koji je bio stariji čak 7 godina), i jednu sestru, Rachel (koja je bila starija 4 godine). U lipnju [[1874.]] majka mu umire od posljedica [[difterija|difterije]], a nedugo nakon nje umire i Rachel. U siječnju [[1876.]], nakon što se duže vrijeme borio s [[depersija|depresijom]], umire i Bertrandov otac, od posljedica [[bronhitis]]a. Frank i Bertrand tada odlaze kod svoje bake i djeda u [[Pembroke Lodge]], koji su od tada postali njihovi skrbnici. Njegov djed John umire [[1878.]], a sam Bertrand ga se uvijek sjećao kao dragog starca u kolicima. Kao posljedica toga, Russellova baka bila je dominatna ličnost tijekom njegova djetinjstva, ali i mladosti.<ref name="Gallery"/><ref name="calicut"/> Lady Russell je potjecala iz [[Škoti|škotske]] [[prezbiterijanizam|prezbiterijanske]] obitelji, te je zbog toga i pokušala pobiti (doduše, i uspjela je) oporuku svog supruga prema kojoj su Frank i Bertrand trebali biti odgajani kao [[agnosticizam|agnostici]]. Unatoč religijskom konzervativizmu, lady Russell je bila poprilično liberalna (prihvaćala je [[darvinizam]] i [[teorija evolucije|teoriju evolucije]]), a njezin je odgoj imao poprilično vidljiv utjecaj na Russella po pitanju socijalne pravde i borbe za prinicpe. Čak je i njezin najdraži [[Biblija|biblijski]] citat postao njegovo geslo. No, sama atmosfera u Pembroke Lodgeu bila je poprilično formalna, obilježena molitvom i emocionalnom represijom. Frank je na ovo reagirao otvorenom pobunom, dok je mlađi Bertran naučio kako potisnuti svoje osjećaje. Russell je kao adolescent bio poprilično usamljen, te je često pomišljao na [[suicid]]. U svojoj je autobiografiji napisao da su mu, tada, najvažnije stravi bile seks, religija i matematika, te da ga je jedino želja da što bolje prouči matematiku spriječila da počini suicid.<ref>''Russellova autobiografija'', str.38</ref> Bio je uglavnom obrazovan kod kuće, i to od strane niza učitelja.<ref name="nobel prize"/> Brat Frank upoznao ga je s likom i djelom grčkog matematičara [[Euklid]]a, što je uvelike promijenilo njegov život.<ref name="calicut"/><ref name="Greeks">{{Citiranje časopisa |last=Lenz |first=John R. |date=1987-12-31 |title=Russell and the Greeks |url=https://mulpress.mcmaster.ca/russelljournal/article/view/1709 |journal=Russell: the Journal of Bertrand Russell Studies |language=en |volume=7 |doi=10.15173/russell.v7i2.1709 |issn=1913-8032}}</ref> U ovom periodu Russell se upoznaje i s djelom [[Percy Bysshe Shelley|Percyja Bysshea Shelleyja]]. U svojoj je autobiografiji napisao: {{citat |Cijelo sam slobodno vrijeme provodio čitajući njega i učeći ga napamet, svjestan činjenice da nemam s kim pričati o svojim mislima i osjećajima, razmišljao sam kako bi bilo divno poznavati Shelleyja i čudio se hoću li ikada upoznati ijedno živuće ljudsko biće prema kojem ću osjećati toliko simpatije.<ref>''Russellova autobiografija'', str.35</ref>}} ===Sveučilišno doba i prvi brak=== [[Datoteka:Portrait of Bertrand Russell in 1893.jpg|thumb|200px|left|Russell nakon diplomiranja [[1893.]]]] Godine [[1890.]], Russell je dobio stipendiju za studij matematike na Trinity koledžu u [[Cambridge]]u. Tu je Russell upoznao mlađeg [[George Edward Moore|Georgea Edwarda Moorea]] i [[Alfred North Whitehead|Alfreda Northa Whiteheada]], koji ga je preporučio takozvanim ''Apostolima iz Cambridgea''. Ubrzo je pokazao znatno znanje iz [[matematika|matematike]] i [[filozofija|filozofije]], te je diplomirao [[1893.]], a post-diplomski studij završio je [[1895.]] godine.<ref name="Whitehead">{{cite web |url=http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Whitehead.html |title=Alfred North Whitehead |accessdate=2007-01-01 |last1=O'Connor |first1=J. J. |last2=Robertson |first2=E. F. |month=listopad |year=2003 |publisher=School of Mathematics and Statistics, University of St Andrews, Scotland}}</ref><ref name="JSTOR">{{cite web |url=http://links.jstor.org/sici?sici=0035-9149%28199001%2944%3A1%3C51%3ABRME%3E2.0.CO%3B2-Z |title=Bertrand Russell's Mathematical Education |accessdate=2007-01-01 |last1=Griffin |first1=Nicholas |last2=Lewis |first2=Albert C. |work=Notes and Records of the Royal Society of London, izdanje 44, br. 1. |pages=51-71}}</ref> Vrlo važan događaj u Russellovu životu bio je susret s [[kveker]]kom [[Alys Pearsall Smith]], koju je upoznao sa 17 godina. Ubrzo je postao dobar obiteljski prijatelj (oni su ga zvali ''unuk Lorda Johna''), te su se oni dosta često hvalili s njim i putovali s njim po kontinentu. Upravo je s njima Russell posjetio slavnu [[Exposition Universelle, Pariz 1889.|Parišku izložbu iz 1889.]] i popeo se na [[Eiffelov toranj]] nedugo nakon što je završen.<ref name="MarriagePt1">Wallenchinsky et al. (1981), "Famous Marriages Bertrand...Part 1".</ref> Ubrzo se zaljubio u Alys, koja je diplomirala na Sveučilištu Bryn Mawr blizu [[Philadelphia|Philadelphije]], te se, protivno željama svoje bake, oženio njom [[13. prosinca]] [[1894.]] Njihov se brak počeo raspadati [[1901.]] godine kada je Russell, dok se vozio na bicikli, shvatio da ju više ne voli. Ona ga je pitala voli li ju, a on je hladnokrvno odgovorio da ne voli. Russell također nije volio Alysinu majku, koju je smatrao okrutnom i željnom kontrole. Bio je to bijedan brak koji se, nakon dugog vremena odvojenosti, raspao [[1921.]]<ref name="MPt3">Wallenchinsky et al. (1981), "Famous Marriages Bertrand...Part 3".</ref> Russell je tijekom ovog perioda imao nekoliko pasionatnih (često i simultanih) afera s mnogim ženama, među koje spadaju Lady [[Ottoline Morrell]] i glumica Lady [[Constance Malleson]].<ref name="private">{{cite web |url=http://newcriterion.com:81/archive/11/sept92/brussell.htm |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061205032455/http://newcriterion.com/archive/11/sept92/brussell.htm |archivedate=2006-12-05 |title=Love, logic & unbearable pity: The private Bertrand Russell |accessdate=2007-01-01 |last=Kimball |first=Roger |work=The New Criterion izdanje 11, br. 1, rujan 1992 |publisher=The New Criterion}}</ref> ===Rana karijera=== Russell je književnu karijeru započeo [[1896.]] izdavanjem djela ''[[Njemačka socijaldemokracija]]'', političke studije koja je indicirala njegov doživotni interes za politiku i društvene teorije. Iste godine je održao predavanje o njemačkoj [[socijaldemokracija|socijaldemokraciji]] na Ekonomskom fakultetu u Londonu, gdje će se ponovo vratiti [[1937.]] s predavanjem o znanosti moći.<ref name="LSE">{{cite web |url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm |title=London School of Economics |last=Simkin |first=John |accessdate=2007-01-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605104407/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm |archivedate=2011-06-05}}</ref> Bio je i član skupine ''The Coefficients'', skupine socijalnih reformatora koju su [[1902.]] utemeljili [[Sidney Webb|Sidney]] i [[Beatrice Webb]].<ref name="LettersPg16">{{cite book |last=Russell |first=Bertrand |editor=Ray Perkins |title=S poštovanjem, Bertrand Russell: Pisma izdavaču 1904. - 1969. |year=2001 |publisher=Open Court Publishing |location=Chicago |isbn=0-8126-9449-X |page=16 |url=http://books.google.com/books?id=EayyTTpXL-QC&pg=PA16&lpg=PA16 |accessdate=2007-01-01}}</ref> [[Datoteka:Pmdsgdbhxdfgb2.jpg|thumb|180px|Naslovnica Russellovog ''magnum opusa'' - ''[[Principia Mathematica]]'']] Godine [[1905.]] piše [[esej]] ''[[O obilježavanju]]'' koji je izdan u filozofskom listu ''Mind''. Godine [[1908.]] Russell postaje član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]].<ref name="Gallery"/> Godine [[1910.]] izdana su prva tri sveska djela ''[[Principia Mathematica]]'', koje je Russell napisao s [[Alfred North Whitehead|Alfredom Northom Whiteheadom]], što je Russella, uz već prije izdano djelo ''[http://fair-use.org/bertrand-russell/the-principles-of-mathematics/ Principi matematike]'', učinilo svjetski renomiranim stručnjakom na tom polju. Godine [[1911.]] upoznaje (tada) studenta iz [[Austrija|Austrije]], [[Ludwig Wittgenstein|Ludwiga Wittgensteina]], koga je smatrao genijem i njegovim nasljednikom na polju [[logika|logike]]. Russell je mnogo vremena provodio brinući se za Wittingsteinove brojne fobije i česte napadaje očaja. Iako mu je to oduzimalo puno energije, Russell je nastavio podupirati i brinuti se o Wittingsteinu, te poticati njegov akademski razvoj, kao i izdavanje Wittingsteinovog slavnog djela ''[[Tractatus logico-philosophicus]]'' [[1922.]]<ref name="Wittgenstein">[http://www.rbjones.com/rbjpub/philos/history/rvw001.htm Russell o Wittgensteinu]</ref> ===Prvi svjetski rat=== [[Datoteka:Russell1907-2.jpg|thumb|left|220px|Russell 1907. godine]] Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Russell je bio jedan od malobrojnih intelektualaca koji su se bavili [[pacifizam|pacifizmom]]. Godine [[1916.]] izbačen je s [[Trinity College]]a nakon osude donesene prema [[Akt o obrani domovine|Aktu o obrani]]. Jedna kasnija osuda donijela mu je šestomjesečnu zatvorsku kaznu koju je služio u [[Brixton]]u.<ref name="Pacifist">{{cite book |title=Bertrand Russell i pacifisti Prvog svjetskog rata |last=Vellacott |first=Jo |isbn=0855274549 |publisher=Harvester Press |location=Brighton |year=1980}}</ref> Iz zatvora je pušten u rujnu [[1918.]] ===Međuratni period i drugi brak=== U kolovozu [[1920.]] Russell odlazi u [[Ruska SFSR|Rusiju]] kao dio službene britanske delegacije koja je trebala istražiti učinke [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]].<ref name="FreeLib">{{cite web |title=Bertrand Russell (1872-1970) |publisher=Farlex, Inc. |url=http://russell.thefreelibrary.com/ |accessdate=2007-01-01 |archive-date=12. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080512011010/http://russell.thefreelibrary.com/ |url-status=dead }}</ref> Tamo je upoznao [[Lenjin]]a i razgovarao s njim punih sat vremena. U svojoj će autobiografiji Russell kasnije napomenuti kako ga je Lenjin poprilično razočarao, te da je u njemu osjetio dozu pokvarenosti. Također je krstario [[Volga|Volgom]] na parobrodu. Russellova ljubavnica, [[Dora Black]], neovisno je o njemu u isto vrijeme boravila u Rusiji. Ona sama bila je poprilično entuzijastična zbog revolucije, dok su Russellovu inicijalnu podrušku uništila osobna iskustva. Uskoro će Russell otići u [[Peking]], zajedno s Dorom, gdje će godinu dana predavati filozofiju. U [[Kina|Kinu]] je otišao s popriličnim entuzijazmom i nadom jer je Kina tada bila u fazi tranzicije. Dok je tu boravio obolio je od [[pneumonija|pneumonije]], zbog čega je došlo do toga da [[japan]]ske novine izdaju njegovu lažnu osmrtnicu.<ref name="pneumonia">{{cite web |title="Bertrand Russell je mrtav" |publisher=The New York Times |date=1921-04-21 |accessdate=2007-01-01 |format=PDF |url=http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&res=9B01E7DB1739E133A25752C2A9629C946095D6CF&oref=slogin}}</ref> Kada je par boravio u [[Japan]]u tijekom povratka u domovinu, Dora je svijet obavijestila da ''"Gospodin Bertrand Russell, koji je prema japanskim medijima mrtav, nije u mogućnosti dati intervju japanskim novinarima."'' Mediji nisu bili zadovoljni ovim komentarom i nije im se nimalo svidio upotrebljeni [[sarkazam]].<ref name="papers">{{cite book |title="Uncertain Paths to Freedom: Russia and China, 1919-22" |work=The Collected Papers of Bertrand Russell |volume=15 |publisher=Routledge |year=2000 |isbn=0415094119 |last=Russell |first=Bertrand |editor=Richard A. Rempel |url=http://books.google.com/books?id=qnaqY4gUyrAC&dq=mr+bertrand+russell+having+died+according+to+the+japanese+press |pages=lxviii}}</ref> Kada se par, [[26. kolovoza]] [[1921.]], vratio u Englesku, Dora je bila u šestom mjesecu trudnoće, zbog čega je Russell organizirao brz razvod od Alys i oženio Doru [[27. rujna]] [[1921.]], samo 6 dana nakon razvoda. U tom je braku rođeno dvoje djece, [[John Conrad Russell]] ([[16. studenog]] [[1921.]]) i [[Katharine Jane Russell]] ([[29. prosinca]] [[1923.]]). Russell je u ovom periodu obitelj uzdržavao novcem kojeg je zaradio od pisanja popularnih knjiga o [[fizika|fizici]], [[etika|etici]] i [[obrazovanje|obrazovanju]] za [[laik]]e. Postojale su i priče kako je Russell u ovom periodu imao aferu s [[Vivienne Haigh-Wood]], suprugom pisca [[Thomas Stearns Eliot|Thomasa Stearnsa Eliota]].<ref>{{cite web |first=Ray |last=Monk |title=‘Russell, Bertrand Arthur William, third Earl Russell (1872–1970)’ |work=Oxford Dictionary of National Biography |publisher=Oxford University Press |month=rujan |year=2004 |url=http://www.oxforddnb.com/view/article/35875 |accessdate=2008-01-01 |doi=10.1093/ref:odnb/35875}}</ref> Godine [[1927.]] osniva zajedno s Dorom eksperimentalnu školu Beacon Hill. Russell je školu napustio [[1932.]], a Dora je u njoj ostala sve do [[1943.]] godine.<ref name="Beacon">Inside Beacon Hill: Bertrand Russell as Schoolmaster. ''Jespersen, Shirley'' ERIC# EJ360344, izdano 1987.</ref><ref name="Dora">{{cite web |title="Dora Russell" |url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUrussellD.htm |year=2007 |accessdate=2008-01-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080119030738/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUrussellD.htm |archivedate=2008-01-19}}</ref> Nakon smrti brata Franka [[1931.]], Russell je postao 3. grof Russell. Kasnije je rekao da mu je ta titula bila korisna isključivo u rezervaciji hotelskih soba. Uskoro je Russellov brak s Dorom postajao sve turbulentniji, a trenutak kraha došao je zbog sukoba oko dvoje djece koje je Dora imala s novinarom Griffinom Barryjem.<ref name="Dora"/> Razdvojili su se [[1932.]] i na koncu i razveli. Dana [[18. siječnja]] [[1936.]] Russell se oženio po treći put, ovaj put za studenticu na [[Oxford]]u, [[Patricia Spence|Patriciju Spence]], koja je bila guvernata njegove djece od ljeta [[1930.]] Russell je u ovom braku imao jednog sina, [[Conrad Sebastian Robert Russell|Conrada Sebastiana Roberta Russella]], koji će kasnije postati istaknuti povjerničar i jedna od najprominentnijh figura liberalno demokratske stranke.<ref name="Gallery"/> ===Drugi svjetski rat=== Russell je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prvo radio na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilištu u Chicagu]], a kasnije je otišao u [[Los Angeles]] gdje je predavao na [[Sveučilište u Kaliforniji|Kalifornijskom sveučilištu]]. Godine [[1940.]] dobiva posao profesora na Gradskom sveučilištu u [[New York (grad)|New Yorku]], no ubrzo, nakon javnog pritiska, dobiva otkaz. Njegovi stavovi (pogotovo oni o [[seksualni moral|seksualnom moralu]] izneseni u djelu ''[[Brak i morali]]'' deset godina ranije) učinili su ga ''"moralno nekompatibilnim"'' za predavanje na tom sveučilištu. Protest protiv Russella započela je majka jesnog studenta koji nije, prema dotadašnjem uspjehu, mogao pohađati njegove satove [[matematička logika|matematičke logike]]. Mnogi intelektualci, koje je predvodio [[John Dewey]], protestirali su zbog ovakvog tretmana.<ref name="Denied">{{cite web |title="Appointment Denied: The Inquisition of Bertrand Russell" |author=Leberstein, Stephen |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3860/is_200111/ai_n9008065/ |publisher=Academe |date=November-December 2001 |accessdate=2008-02-17 |archive-date=5. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081005124230/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3860/is_200111/ai_n9008065/print |url-status=dead }}</ref> [[Albert Einstein|Einsteinov]] slavni aforizam - ''"Veliku umovi su uvijek nailazili na nasilnu opoziciju od strane mediokritetnih umova..."'', nastao je upravo u njegovu otvorenom pismu podrške Russellu.<ref>[http://www.asl-associates.com/einsteinquotes.htm] Einstein quotations and sources. 9. srpnja 2009.</ref> Dewey je zajedno s [[Horace M. Kallen|Horaceom M. Kallenom]] uredio zbirku članaka o gore navedenoj aferi u knjizi ''[[Slučaj "Bertrand Russell"]]''. Russell se ubrzo pridružio Fundaciji Barnes gdje je držao niz predavanja o povijesti filozofije raznovrsnoj publici. Ta će predavanja na koncu postati osnova za njegovu knjigu ''[[Povijest Zapadne filozofije]]''. Njegovo se prijateljstvo s ekscentričnim [[Albert C. Barnes|Albertom C. Barnesom]] u ovom periodu raspalo, te se vratio natrag u [[Irska|Irsku]] kako bi predavao na Trinityju.<ref name="professor">{{cite web |title="Bertrand Russell" |url=http://www.philosophyprofessor.com/philosophers/bertrand-russell.php |year=2006 |accessdate=2008-01-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080212100048/http://www.philosophyprofessor.com/philosophers/bertrand-russell.php |archivedate=2008-02-12}}</ref> ===Kasniji život=== Tijekom [[1940-ih]] i [[1950-ih]], Russell je sudjelovao u mnogim [[BBC]]-jevim emisijama, posebno na trećem programu, o raznim filozofskim temama, kao što su pozitivna i negativna strana demokracije.<ref>{{cite web |publisher=Guardian |title=Lord Russell and democracy |date=1953-09-14 |url=http://www.guardian.co.uk/news/1953/sep/14/mainsection.fromthearchive?INTCMP=SRCH |accessdate=2011-03-31}}</ref> U ovom je periodu Russell već bio svjetski poznat, te je shodno s time bio česta tema raznoraznih novinskih članaka, a često su ga ljudi zvali za savjete o raznim, čak i najbanalnijim stvarima. Prilikom puta na predavanje u [[Trondheim]], Russell je bio jedan od 24 preživjela (od ukupno 43 putnika), u [[Bukken Bruse nesreća|padu zrakoplova kod Hommelvike]] u listopadu [[1948.]] godine.<ref name="letters">{{cite book |title="The Selected Letters of Bertrand Russell" |page=660 |publisher=Routledge |author=Griffin, Nicholas (ed.) |year=2002 |isbn=0415260124}}</ref> Njegova ''[[Povijest Zapadne filozofije]]'' ([[1945.]]) postala je svjetski best-seller, te mu je bila stalan izvor prihoda do kraja njegova života. U jednom govoru iz [[1948.]],<ref>[http://www.economist.com/books/PrinterFriendly.cfm?Story_ID=699582 Pisma jednog filozofa | S ljubavlju, Bertie | Economist.com]</ref> Russell je naglasio kako bi bilo moralno gore ući u rat sa [[SSSR]]-om nakon što oni dobiju [[atomska bomba|atomsku bombu]] nego dok je nisu imali, jer bi u tom slučaju pobjeda Zapada bila brža i s manje žrtava, dok bi u prvom slučaju bilo pogubnije ratovati sa zemljom koja također ima bombu. U to je vrijeme jedino [[SAD]] imao atomsku bombu, no SSSR je vršio iznimno agresivnu politiku prema zemljama Istočne i Jugoistične Europe, šireći time svoju sferu utjecaja. Analiza ovog govora dovela je do stvaranja dvaju grupacija, jedne, koji je predvodio Lawson, svjedok Russellovog govora, koja je tvrdila da je Russell odobravao napad na SSSR i druge, koju je predvodio Griffin, a čija se analiza temeljila na transkriptu govora, koja je tvrdila da je Russell samo objašnjavao korisnost američkog nuklearnog arsenala u sprečavanju sovjetskog širenja po Istočnoj Europi. Russell je [[9. lipnja]] [[1949.]], prilikom proslave kraljevog rođendana, nagrađen Ordenom postignuća,<ref>LondonGazette, issue=38628, startpage=2796. 3. lipnja 1949. Preuzeto 2008</ref> a sljedeće godine mu [[Švedska akademija]] uručuje [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref name="nobel prize"/><ref name="Gallery"/> Prlikom uručivanja prve, kralj [[Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đuro VI.]] je dao svoju podršku, ali je bio blago posramljen zbog činjenice da je tu nagradu dao bivšem zatvoreniku, rekavši mu, prilikom dodjele: ''"U nekoliko ste se prilika ponašali na način koji ne bi bio prihvatljiv."''<ref>Ronald W. Clark, Bertrand Russell and His World, str. 94. (1981.) {{ISBN|0-500-13070-1}}</ref> Russell se na to nasmijao, a kasnije je rekao kako mu je na um odmah pao odgovor: ''"Da, kao ni vaš [[Eduard VIII.|brat]]."'' Godine [[1952.]], Russell se razveo od Patricije, s kojom je bio jako nesretan. Njegov sin iz tog braka, Conrad, nije vidio svog oca od razvoda pa sve do [[1968.]], kada je sam odlučio posjetiti ga, što je uzrokovalo raskid odnosa s majkom. Russell se [[15. prosinca]] [[1952.]], nedugo nakon razvoda, oženio po četvrti put, ovaj put s [[Edith Finch]]. Njih dvoje su se poznavali još od [[1925.]], a Edith je predavala [[engleski jezik]] na sveučilištima u [[Engleska|Engleskoj]] i [[SAD]]-u, dijeleći stan punih 20 godina s Russellovom dobrom prijateljicom, Lucy Donnelly. Edith je s Bertrandom ostala sve do njegove smrti, a brak je, po svemu sudeći, bio poprilično sretan i blizak. Uskoro je Russellov sin John obolio od mentalne bolesti, što je uzrokovalo mnoge sukobe s Dorom, Russellovom bivšom suprugom i Johnovom majkom. Johnova supruga Susan je također bolovala od nekakve mentalne bolesti, zbog čega su Russell i Edith postali pravni skrbnici njihovih triju kćeri. Kasnije se ispostavilo da dvije od njih imaju [[shizofrenija|shizofreniju]]. ===Politički aktivizam=== [[Datoteka:Jean-Paul Sartre FP.JPG|thumb|200px|[[Jean-Paul Sartre]], najznačajniji europski [[egzistencijalizam|egzistencijalist]] i važan politički aktivist. Sartre se uz Russella ponajviše zalagao za stvaranje suda za ratne zločine počinjene od strane Amerikanaca u [[Vijetnam]]u]] Russell je veći dio [[1950-ih]] i [[1960-ih]] proveo baveći se političkim aktivizmom, ponajviše oko pitanja nuklearnog razoružanja i procesuiranja [[ratni zločin|ratnih zločina]] počinjenih tijekom [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] (vidi [[Russellov sud|Russell-Sartreov Sud za ratne zločine u Vijetnamskom ratu]]). Godine [[1955.]] izlazi [[Russell-Einsteinov manifest]], dokument koji se strogo zalagao za nuklearno razoružanje, a osim Russella i Einstaina, potpisalo ga je još 11 najprominentnijih nuklearnih fizičara i intelektualaca tog doba.<ref name="Manifesto">{{cite web |title="Russell-Einsteinov manifest" |url=http://www.ppu.org.uk/learn/texts/doc_russelleinstein_manif.html |year=1955 |accessdate=2008-01-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090801154612/http://www.ppu.org.uk/learn/texts/doc_russelleinstein_manif.html |archivedate=1. kolovoza 2009.}}</ref><ref>{{cite web |publisher=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/magazine/6670593.stm |title=The intellectual ties that bind |author=Lisa Jardine |date=2007-05-18 |accessdate=2011-03-31}}</ref> Russell je u ovom periodu napisao i velik broj pisama svjetskim vođama. Tijekom [[1960-ih]] bio je i u kontaktu s [[Lionel Rogosin|Lionelom Rogosinom]] dok je ovaj snimao svoj antiratni film ''Dobra vremena, divna vremena'', a postao je i heroj mnogim mladima iz pokreta [[Nova ljevica]]. Tijekom [[1960-ih]] je otvoreno izražavao nezadovoljstvo onim što je on smatrao politikom nuklearnog genocida koju je provodila vlada SAD-a. Godine [[1963.]] uručena mu je [[Jeruzalemska nagrada]], nagrada koja se dodjeljuje piscima koji se bave slobodama individualaca u društvu.<ref name="jerusalem prize">{{Citiranje časopisa |url=http://www.jerusalembookfair.com/main.html |title=Jerusalem International Book Fair |archive-url=https://web.archive.org/web/20080122165019/http://www.jerusalembookfair.com/main.html |archive-date=22. siječnja 2008. |access-date=31. listopada 2009.}}</ref> U listopadu [[1965.]], Russell kida svoju člansku iskaznicu [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]] jer se pribojao kako će britanska vlada poslati vojnike u [[Vijetnam]] kao pripomoć [[SAD]]-u.<ref name="Gallery">{{Citiranje časopisa |url=http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ |accessdate=2009-10-31 |title=Galerija Bertrand Russell |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110928232717/http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ |archivedate=2011-09-28}}</ref> ===Posljednje godine i smrt=== Russell je [[1967.]], [[1968.]] i [[1969.]] izdao svoju trodjelnu autobiografiju. Dana [[23. studenog]] [[1969.]] Russell je pisao časopisu ''[[The Times]]'' naglašavajući da je priprema namještenih suđenja u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] ''"izrazito alarmantna"''. Istog mjeseca šalje apel [[UN|Generalnom tajniku UN-a]] [[U Thant]]u tražeći njegovu podršku oko osnivanja međunarodnog suda s ciljem istraživanja [[SAD|američkih]] ratnih zločina u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Sljedećeg je mjeseca poslao protestno pismu [[Aleksej Kosigin|Alekseju Kosiginu]] zbog izbacivanja [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicina]] iz Društva pisaca. Dana [[31. siječnja]] [[1970.]], Russel izdaje izjavu u kojoj osuđuje [[izrael]]sku agersiju na [[Bliski Istok|Bliskom istoku]] i poziva na povlačenje iz teritorija okupiranih [[1967.]] U izjavi je pisalo sljedeće: <blockquote>Tragedija Palestinaca je ta što je njihova zemlja "dana" drugoj zemlji od strane druge sile s ciljem osnivanja nove države. Ishod toga bio je taj da je stotine tisuća nedužnih ljudi ostalo bez svojih domova. Svakim novim sukobom, njihov se broj povećavao. Koliko dugo će svijet trpiti ovaj spektakl obijesne okrutnosti? Potpuno je jasno da izbjeglice imaju svako pravo na svoju domovinu iz koje su istjerani, a osporavanje ovog prava je jezgra ovog kontinuiranog sukoba. Nitko nigdje na svijetu ne bi prihvatio da ih se en masse izbaci iz vlastite domovine; kako itko može zahtijevati da Palestinici prihvate kaznu koju nitko drugi ne bi prihvatio? Permanentni i pravedni povratak izbjeglica u njihovu domovinu je ključni sastojak za bilo kakav dogovor na Bliskom istoku. Stalno nam govore kako trebamo suosjećati s Izraelom zbog patnji Židova u Europi pod okriljem nacizma. [...] Ono što Izrael radi danas je neoprositvo, a pozivanje na duhove prošlosti kako bi se opravdali ovi sadašnju je nevjerojatno licemjerje.<ref>{{Cite book |title=Yours faithfully, Bertrand Russell: a lifelong fight for peace, justice, and truth in letters to the editor |year=2002 |publisher=Open Court |location=Chicago |isbn=0-8126-9450-3}} </ref> :<br><small>— Bertrand Russell, 31. siječnja 1970.</small></blockquote> Ovo je bio posljednji čin Russellovog političkog djelovanja. Javno je pročitan na Međunarodnoj konferenciji parlamentaraca u [[Kairo|Kairu]] [[3. veljače]] [[1970.]], dan nakon njegove smrti.<ref name="Palestine">{{Citiranje časopisa |url=http://www.palestinehistory.com/issues/refugee/reftoday.htm |title=Russellov posljednji politički govor |archive-url=https://web.archive.org/web/20091212143220/http://www.palestinehistory.com/issues/refugee/reftoday.htm |archive-date=12. prosinca 2009. |access-date=15. studenoga 2009.}}</ref> Russell je umro od [[influenca|influence]], [[2. veljače]] [[1970.]], u svome domu [[Plas Penrhyn]], u mjestu [[Penrhyndeudraeth]], [[Merionethshire]], [[Wales]]. Kremiran je u mjestu [[Colwyn Bay]] [[5. veljače]] [[1970.]] Kao što je i naglasio u oporuci, na pogrebu mu nije bilo nikakvih vjerskih obilježja. Njegov pepeo je nakon godina dana prosut po velškim planinama. ===Sistematizacija vlastitog života=== U svojoj 84. godini, Russel je u predgovor novog izdanja svoje autobiografije ubacio kratki odlomak od 5 paragrafa, naslovljen ''Za što sam živio'', u kojem daje kratku sistematizaciju svog života.<ref>[http://www.humanities.mcmaster.ca/~bertrand/misc.html] Preuzeto 23. srpnja, 2009. Prolog autobiografiji napisan u srpnju 1956.</ref> {{citat |Tri strasti, jednostavne, ali iznimno snažne, vladale su mojim životom: želja za ljubavi, potraga za znanjem i neprobojno žaljenje za patnje čovječanstva. Ove su me strasti, kao velika krila, vodile ovamo i onamo, čudnim putem, preko dubokog oceana boli, dosežući sam rub očaja. <br /> Želio sam ljubav, kao prvo, jer donosi ekstazu — ekstazu toliko moćnu da bih često žrtvovao cijeli svoj život za tih par sati užitka. Tražio sam ju, uostalom, jer oslobađa od samoće - te strašne samoće u kojoj nečija drhteća svijest gleda s ruba svijeta prema hladnom, beživotnom ponoru. Želio sam ju, na koncu, jer sam u savezu ljubavi vidio, u mističnoj minijaturi, viziju raja koju su sveci i pjesnici zamišljali. To sam želio i, iako se možda čini predobro za ljudski život, to sam, napokon, i pronašao. <br /> S jednakom sam strašću potraživao znanje. Želio sam razumjeti srca ljudi. Želio sam znati zašto zvijedze sjaje. I želio sam shvatiti pitagorejsku vještinu prema kojoj broj ima kontrolu iznad tijeka. Dio ovoga, ali ne previše, sam i uspio. <br /> Ljubav i znanje, koliko su mogle, nosile su me prema nebesima. No žaljenje me uvijek vratilo natrag na zemlju. Jeke bolnih uzvika odbijaju se u mom srcu. Gladna djeca, mučenici, bespomoćni starci koje njihova vlastita djeca mrze i cijeli svijet samoće, siromaštva i boli prave svinjariju od onoga što bi ljudski život trebao biti. Ja želim iskorijeniti zlo, ali ne mogu, te i ja sam patim. <br /> Ovo je bio moj život. Smatram da je vrijedan življenja i rado bih ga ponovo proživio kad bi mi se pružila prilika.'''}} ===Titule i počasti=== Russell je tijekom života nosio nekoliko titula i počasti: *od rođenja do [[1908.]] - Časni Bertrand Arthur William Russell *od [[1908.]] do [[1931.]] - Časni Bertrand Arthur William Russell, [[Član Kraljevskog društva|FRS]] *od [[1931.]] do [[1949.]] - Prečasni Bertrand Arthur William Russell, [[Član Kraljevskog društva|FRS]] *od [[1949.]] do smrti - Prečasni Bertrand Arthur William Russell, OM, [[Član Kraljevskog društva|FRS]] ==Stavovi== ===Stavovi o filozofiji=== {{glavni|Stavovi o filozofiji Bertranda Russella}} Russell se danas uglavnom smatra jednim od utemeljitelja [[analitička filozofija|analitičke filozofije]]. Velik utjecaj na njega je izvršio [[Gottfried Leibniz]], a tijekom života je pisao o svim filozofskim idejama osim o [[estetika|estetici]]. Najplodniji je bio na polju [[metafizika|metafizike]], [[Stavovi o filozofiji Bertranda Russella|filozofiji i logici matematike]], [[filozofija jezika|filozofiji jezika]], [[logika|logici]] i [[epistemologija|epistemologiji]]. Kada je [[Brand Blanshard]] upitao Russella zašto nikada nije pisao o estetici, ovaj mu je odgovorio da je to zato što o njoj ništa ne zna, dodajući: ''"no, to nije dobar izgovor, jer prijatelji mi govore da me to nije spriječilo u pisanju o drugim temama."''<ref>Blanshard, u ''Filozofija Branda Blansharda'', Open Court, 1980, ur. Paul Arthur Schilpp, str. 88, citirajući pismo koje je dobio od Russella.</ref> ===Stavovi o društvu=== {{glavni|Stavovi o društvu Bertranda Russella}} Politički i društveni [[aktivizam]] su bili sastavni dio Russellova života sve do njegove starosti, što daje dodatan značaj njegovom bogatom opusu. Russell je politički aktivan ostao, doslovno, do kraja života, pišući svjetskim vođama i posuđujući svoje ime mnogim političkim manifestima. Neki danas smatraju da je pri kraju života svojim mlađim sljedbenicima dao previše slobode zbog čega su oni koristili njegovo ime u menifestima koje on sam vjerojatno ne bi potpisao. Postoje teze da je sam Russell postao svjestan ove činjenice kada je otpustio svog osobnog tajnika, [[Ralph Schoenman|Ralpha Schoenmana]], koji je u to vrijeme bio gorljivi ljevičar. {{citat |Osobe poput mene, koje vjeruju da je slobodan intelekt glavni pokretač ljudskog razvoja, ne mogu a da se fundamentalno ne protive boljševizmu u istoj mjeri kao i crkvi u Rimu. Nade koje nadahnjuju komunizam su, u biti, vrijedne divljenja jednako kao one izrečene tijekom govora na gori, ali se jednako fanatično održavaju te stoga mogu učiniti jednaku količinu zla.<ref>Bertrand Russell, "The Practice and Theory of Bolshevism", 1920, str. 118</ref>}} Osvrnuo se i na modernu industrijalizaciju i [[kapitalizam]]. {{citat |Moderne metode proizvodnje su nam dale mogućnost udobnosti i sigurnosti za sve; međutim, mi smo umjesto toga izabrali prezaposlenost za jedne a gladovanje za druge. Dakle, nastavili smo biti jednako energetični kao što smo bili prije strojeva; u ovome smo bili glupi, ali nema razloga biti glup zauvijek.<ref>Bertrand Russell, "In Praise of Idleness", 1935, str. 15</ref>}} Iznio je i mišljenje o [[rasizam|rasizmu]] prema kojima nema superiorne ili inferiorne rase. {{citat |Povremeno se održava mišljenje da je miješanje rasa biološki nepoželjno. Nema nikakvih dokaza koji potkrijepljuju ovo stajalište. Niti ima ikakvog razloga misliti da su crnci manje inteligentni od bijelaca, ali to će biti teško procijeniti sve dok nemaju jednak društveni domet i jednako dobre društvene uvjete.<ref>Bertrand Russell, "New Hopes for a Changing World"; London: Allen & Unwin, 1951, str. 108</ref>}} ==Izvori== {{izvori|30em}} {{wikicitat|Bertrand Russell}} ==Vanjske poveznice== *[http://openlibrary.org/authors/OL112912A/Bertrand_Russell Djela Bertranda Russella na otvorenoj knjižnici] *[https://web.archive.org/web/20090724090115/http://www.positiveatheism.org/hist/russell2.htm Esej: "Da li je religija napravila pozitivan doprinos civilizaciji?"] *[http://www.panarchy.org/russell/ideas.1946.html Esej: "Ideje koje su naudile čovječantsvu"] *[https://web.archive.org/web/20081026083031/http://karws.gso.uri.edu/JFK/the_critics/russell/Sixteen_questions_Russell.html 16 pitanja o ubojstvu JFK-a] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Suvremeni zapadni filozofi}} {{GLAVNIRASPORED:Russell, Bertrand}} [[Kategorija:Analitički filozofi]] [[Kategorija:Britanski matematičari]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Logika]] [[Kategorija:Epistemologija]] [[Kategorija:Metafizika]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] [[Kategorija:Engleski književnici]] [[Kategorija:Britanski borci za ljudska prava]] g3udn4casufd2bd79rc4kwikmgifwij 0 19769 7578121 7435383 2026-08-15T21:37:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578121 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Blagoje Bersa.jpg|thumb|200px|Blagoje Bersa]] '''Blagoje Bersa''' (rođen kao Benito Bersa, [[Dubrovnik]], [[21. prosinca]] [[1873.]] – [[Zagreb]], [[1. siječnja]] [[1934.]]), [[hrvat]]ski [[skladatelj]] i [[Glazba|glazbeni]] [[pedagog]]. == Životopis == Benito Bersa rodio se 21. prosinca 1873. u Dubrovniku, sin Ivana Zenke i Filomene Ursule Berse, rođ. de Medici. Otac Ivan bio je pasionirani glazbeni amater koji je u Dubrovniku osnovao gudački kvartet s [[Pero Budmani|Perom Budmanijem]]. Kada se 1881. obitelj Bersa vratila u Zadar (Blagoju je tada bilo osam godina), otac se nastavio baviti glazbom amaterski. Blagoje je zapisao u Uspomenama (11. prosinca 1929.): "''U mojoj očevoj kući u Zadru mnogo se muziciralo. Osim majke i brata Bruna svi smo svirali, otac violinu, sestra klavir, Josip vcello, Vladimir klavir i violinu, Zenko violinu, a ja klavir i harmoniju, dok sam bio mali uvijek sam slušao kako sviraju, a stajao bih iza legja brata Vladimira (svirao klavir) dok je otac svirao violinu i Josip vcello. Gledao sam note koje svira Vladimir i onda gledao na klaviaturi gdje bi on stavio prste, jer sam čisto sâm učio klavir i tako doznao gdje je ta i ta nota na klaviru. Otac mi nije pustio da učim muziku. Još danas ne znam zašto…''" U to doba privlači ga najviše književnost (napisao je nekoliko kasnije uništenih drama) te glazba, pa pokušava skladati (glazbeni intermezzo ''La serva padrona'', naznačen kao op. 2; 1891/1892)<br /> U Zadru je Blagoje pohađao osnovnu i dijelom srednju školu koju je nastavio u Beču (Theresianum), Trstu pa ponovno u Zadru. Elegija ''Povero Tonin'', za violinu i klavir, op.1 skladana je u Zadru, ali bez datacije te glazbeni intermezzo ''La serva padrona'' op. 2. Od 1893. do 1896. godine, Blagoje je bio učenik Glazbene škole Narodnoga zemaljskog glazbenog zavoda u Zagrebu gdje su mu učitelji bili [[Ivan pl. Zajc]] (glasoviru i kompozicija), [[Anton Stöckl]] (glazbena teorija) i [[Hinko Geiger]] (violončelo). Na kraju naukovanja u Zagrebu započeo je rad na operi ''Jelka'' prema libretu brata Josipa koju je dovršavao pet godina, praizvedena koncertno u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu 2016. godine; Hrvatski komorni orkestar; Cantores Santi Marci; Miran Vaupotić, dirigent.<br /> Od 1896. do 1899., Blagoje Bersa je bio student Bečkog konzervatorija na kojemu je glasovir učio kod [[Julius Epstein|Juliusa Epsteina]], a kompoziciju kod [[Robert Fuchs|Roberta Fuchsa]], koji je također bio profesor [[Gustav Mahler|Gustava Mahlera]], [[Hugo Wolf|Huga Wolfa]], [[Jean Sibelius|Jeana Sibeliusa]] i [[Alexander von Zemlinsky|Aleksandra Zemlinskog]]. Još za vrijeme bečkog studija skladao je simfonijsku pjesmu ''Hamlet'' i niz glasovirskih djela. Diplomirao je orkestralnom skladbom ''Andante sostenuto'' op. 29, koja je bila javno izvedena. Po završetku bečkoga studija nije našao zaposlenje pa je na poziv sarajevskog pjevačkog društva »Trebević« 1900. boravio u tom gradu gdje se upoznao sa [[Silvije Strahimir Kranjčević|Silvijem Strahimirom Kranjčevićem]] i [[Ivo Pilar|Ivom Pilarom]] s kojima će se i ubuduće družiti.<br /> Sljedeće godine se seli u Split u kojem je kratko vodio pjevačko društvo »Zvonimir«. Vjenčao se 19. kolovoza 1901. u Hvaru s Lucijom Sambuk (voljenom Lucy) kojoj će u dnevniku posvetiti mnoge i dirljive retke. Godine 1908. rodio im se sin Ivan koji je nakon nekoliko mjeseci umro. Nakon Splita, Bersa se pokušao zaposliti u Zagrebu, ali neuspješno. U neobjavljenoj rukopisnoj autobiografiji napisao je da je Split bio za njega preusko polje rada, dok je na Zagreb s pravom bio ogorčen: ''U Zagrebu 2 mjesta bila prazna ali dobiše ih inozemci''! Nije mu preostalo drugo nego potražiti posao u inozemstvu. U Grazu je 1902. volontirao kao dirigent Gradskog kazališta, a već se 1903. preselio u Beč u kojem je, s kraćim prekidom radi boravka u Osijeku (u sezoni 1908./1909.), ostao punih šesnaest godina. Od listopada 1904. do ožujka 1905. bio je na turneji u Njemačkoj, Švicarskoj i Češkoj s poznatom recitatoricom [[Paula Wirth|Paulom Wirth]] koja je izvodila melomonodrame, a Bersa ju je pratio na glasoviru ili je ravnao manjim ansamblom te je za nju skladao i dvije monodrame ''Salome'' i ''Frou Frou''.<br /> Do dolaska u Beč završio je operu ''Jelka'' (1901) te ''Dramatsku ouvertiru'' (1900), ''Idilu'' i ''Capriccio-scherzo'' (oba 1902) za orkestar, skladbe koje su trebale činiti prva tri stavka zamišljene ''Simfonije u c-molu'', no skice za četvrti stavak – ''Tempo della Sinfonia, Finale'' – kao i prvih 97 taktova partiture također iz 1902. ostali su nedovršeni. U Grazu je skladao i niz popjevki i tu su nastale i prve skice za nikad dovršen glazbeni roman ''Raskolnikov''.<br /> Bersino dugo bečko razdoblje vrlo je raznoliko, ispunjeno događajima, poznanstvima, različitim djelatnostima, snovima i ostvarenjima, ali i trajnom brigom za svakodnevni život. U početku je davao privatne satove i živio od očeve potpore, a u prvim godinama mnogo mu je pomagao i [[Srećko Albini]] koji je od 1902. do 1909. djelovao u Beču kao slobodni umjetnik. Albini je ostao dobar Bersin drug i kad je postao ravnatelj Zagrebačke opere (1909.) zdušno se brinući oko praizvedbi ''Ognja'' (izvorno Der Eisenhammer, na njemačkom; libreto A. M. Willnera, 1905–1907; praizvedba u Zagrebu 11. I 1911) i ''Postolara od Delfta'' (prvotno Der Schuster von Delft, na njemačkom libreto A. M. Willnera i J. Wilhelma; praizvedba u Zagrebu 26. I 1914; premijera u Beču 7. XI 1918). Godina 1911–1918. zaposlen je kao glazbeni savjetnik i stalni aranžer u nakladnom poduzeću L. Doblinger (B. Herzmansky), što mu je osiguralo redovite mjesečne prihode ali i nametnulo određene dužnosti: aranžiranje tuđih djela, izradbu klavirskih izvadaka te dorađivanje, odnosno orkestriranje kompozicija tada popularnih, mahom operetnih skladatelja. Posao je bio mukotrpan, često nedovoljno plaćen ali i nužan jer mu je poslodavac 1911. objavio glasovirski izvadak ''Oganj'' i pet popjevki te glasovirski izvadak, pet pjevačkih fragmenata i libreto ''Postolara'' 1918. Iz brojnih dnevničkih zapisa i korespondencije vidljiv je Bersin otpor prema ovom poslu, ali je prisutna i trajna svijest o vlastitim vrijednostima, osobito u pogledu orkestracije kojim vještinama mnogi popularni bečki operetni (pa i neki operni) skladatelji uopće nisu vladali. Godinu dana prije konačnog povratka u Zagreb 1918. Bersa je radio za izdavačku kuću M. Obuljena Édition Slave koja mu je izdala popijevke skladane prema stihovima [[Petar Preradović|Petra Preradovića]].<br /> Bečko razdoblje ujedno je bilo i najplodnije u Bersinom skladateljskom životu. U Beču su nastale obje njegove opere, ''Oganj'' i ''Postolar od Delfta'', brojne solo pjesme među kojima su i ''Oj sanci vi šareni sanci'', ''Ja te ljubim'' i ''Robinjica'' (na tekstove [[Josip Bersa|Josipa Berse]]) te najpoznatija ''Seh duš dan'' (1918) na tekst [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]], glasovirske skladbe ''Fantasia breve'', ''Scherzo'' i ''L’heure de rêveries'' koje su poslije postale stavci popularnog suitnog ciklusa ''Po načinu starih »Airs de ballet«'' (1926). U Beču je započeo skicirati i dovršio prvu verziju partiture ''Sunčanih polja'' (Zagreb 1950.) dio zamišljenog ciklusa ''Moja domovina'', od kojeg je ostao simfonijski diptih, uz simfonijsku pjesan ''Sunčana polja'' i ''Sablasti'' (1926) koje je skladao po povratku u Zagreb. Osim navedenih djela treba možda kao kuriozum navesti još i scensku glazbu za dramu ''Antigona'' Waltera Hasenclevera kao i glazbu za film ''Villa von Narenta'' (Vila od Neretve, Beč 1919).<br /> Zanimljiv je i Bersin društveni život u Beču koji se najprije odvijao u klubu hrvatskih i srpskih umjetnika koji je Bersa najvjerojatnije s [[Milan Rešetar|Milanom Rešetarom]] pokrenuo potkraj 1912. godine. Taj klub kao i intelektualne sjednice koje se od početka 1918. odvijaju u privatnim domovima pa tako vrlo često i u Bersinu domu, samo dokazuje da krugovi intelektualne i nacionalne privrženosti što ih dijaspora stvara u Beču bivaju sve homogeniji što se Monarhiji više bliži kraj – piše [[Eva Sedak]] u uvodnome tekstu ''Dnevnika'' i ''Uspomena'' (Mjesta – Vrijeme – Putovi. Bilješke uz životopis Blagoja Berse). Sudionici tih kružoka bili su brojni književnici, povjesničari, slikari, kipari i tek pokoji glazbenik ([[Josip Kosor]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], Mara i [[Toma Rosandić]], [[Josip Hatze]]...). Diskutiralo se o politici i umjetnosti, Bersa je živo sudjelovao i sve češće razmišljao i pisao o svom osjećaju pripadnosti slavenstvu. Privrženost ideji o ujedinjenju svih južnih Slavena jedno je od lica Bersina vitalističkoga panteizma, istaknula je E. Sedak. Na to nedvojbeno utječe i [[Ivan Meštrović]] koji je u Beču boravio od 1901., a moguće je da je [[Josip Hatze]] upoznao Bersu i Meštrovića i s idejnim krugom u kojem je sudjelovao [[Ivo Vojnović]]. Upravo je dubrovački konte, odnosno njegova literatura, jedna od trajnih ali nerealiziranih Bersinih glazbenih želja. Iz ''Dnevnika'' i ''Korespondencije'' doznajemo kako želi uglazbiti ''Ekvinocij'', ''Gospođu sa suncokretom'', ''Smrt majke Jugovića'', a nadasve tetralogiju iz mitusa slavenskih bogova za koju bi tekst pisali Vojnović ili Nazor. Ništa od toga, znamo, nije ostvareno. No kako se bližio kraj Prvog svjetskog rata, Bersa se upuštao u skladanje nekih djela koja su iskazivala njegova politička razmišljanja. Najprije je sudjelovao na Nazorovoj večeri 24. veljače 1918., kad je [[Olga Radoničić]] praizvela popijevku ''Seh duš dan'', a potom je sve svoje snage upregnuo kako bi za Preradovićevu proslavu 13. svibnja 1918. skladao dostojno djelo. Tako je nastala kantata ''Zora puca, bit će dana'' za sopran, alt i bariton solo, mješoviti zbor i klavir. Djelo je, kao i nekoliko popijevaka na Preradovićeve tekstove, doživjelo ovacije više od tisuću prisutnih, među kojima je bio i Vojnović, u srednjoj dvorani Konzerthausa. U veljači 1919. godine, nekoliko mjeseci prije definitivnog povratka u Zagreb, skladao je još i ''Himnu'' (Slavenska himna, Jugoslavenska himna) za mješoviti zbor a cappella na tekst Vukosave Mišić. Teško je u tom slijedu ne vidjeti ideologijsku poantu, zaokružuje E. Sedak. Išao je putem od dječaka koji je progovorio na materinskom talijanskom jeziku, preko skladatelja koji je obje svoje opere pisao prema njemačkim libretima do domoljuba koji se poput mnogih suvremenika oduševljavao (pan)slavizmom i vjerovao u novonastalu državu nakon raspada Austro-ugarske Monarhije, sve do čovjeka koji je u kasnijim godinama po povratku u Zagreb, neštedimice isticao svoju pripadnost hrvatskome narodu i njegovu glazbenom korpusu.<br /> Posljednje Bersino razdoblje, ono zagrebačko, trajalo je petnaest godina, od 1919. do smrti 1934. godine. Neposredan povod bilo je dogovoreno gostovanje s basom Nikolom Zecom, no zapravo je odlučujuća bila neizrečena želja za konačnim povratkom. Ali Bersa u Zagrebu baš i nije bio poznat osim po izvedbama opera ''Oganj'' i ''Postolar od Delfta''.<br /> Zahvaljujući prijateljima nastanio se u zgradi Instituta za patologiju Medicinskog fakulteta na Šalati gdje je živio oko dvije godine, a potom je dobio, također privremeno, stan u Gradskoj kući br. 2 na nekadašnjoj Ciglani. Tek od 1931. pa do smrti živio je u vlastitoj kući u Žigrovićevoj 4. Zagreb ga nije primio nimalo ljubazno, potucanje od jednog do drugog birokrata radi stana i zaposlenja bilo je teško i ponižavajuće i vjerojatno je uzrokovalo tešku upalu žuči, od čega je na kraju i umro.<br /> Blagoje Bersa je u hrvatskoj povijest ostao zapamćen kao jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatske glazbene moderne, te je kao odličan pedagog odgojio niz hrvatskih kompozitora tijekom rada na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, najistaknutiji [[Rudolf Matz]], [[Božidar Kunc]], [[Boris Papandopulo]], [[Ivan Brkanović]] i [[Bruno Bjelinski]]. == Značajke Bersine glazbe == Njegova glazba bliska je [[Richard Wagner|Richardu Wagneru]] i [[Richard Strauss|Richardu Straussu]], ali i [[Gustav Mahler|G. Mahleru]], koji je otvoren prema novome. Postavio je temelje modernom orkestralnom stilu kod nas, uveo u operu realističku tematiku, skladao prva impresionistički obojena djela i odgojio niz istaknutih skladatelja, od 1922. g. predavač na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bersina glazba je romantična i lirski refleksivna. Djela su mu najčešće rapsodičnog oblika, a odlikuju se izradbom pojedinosti. Bio je majstor instrumentacije. On je prvi podigao hrv. orkestralnu glazbu do zamjerne visine ne samo u simfonijskim, već i u svojim opernim djelima. Modernitet glazbe ogleda se u njegovim solo pjesmama, zborskim opusima i orkestralnim djelima, ali najjače u operi "''Oganj''". Fasciniran je tamnim i pesimističnim, biografskim i sudbinskim, što se prepoznaje kao asocijacija na "''Jugendstil''". == Djela == === Opere === * ''Jelka'' (libretto Josip Bersa), opera u 2 čina, op. 12 (1896. – 1901., praizvedba Zagreb 8. studenoga 2016.) * ''Salome'' (J. Donat), melodrama op. 54 (1904.) * ''Frou-Frou'' (J. Donat), melodrama op. 54 (1904.) * ''Die vier Temperamente'' (J. Donat), melodrama op. 55 (1904.) * ''Die rote Anna'' (J. Donat), melodrama (1904.) * ''Der Eisenhammer'' (Oganj; Alfred Maria Willner), opera u 3 čina, op. 57 (1905. – 1906., praizvedba Zagreb 12. siječnja 1911.) * ''Der Schuster von Delft'' (Postolar od Delfta; Alfred Maria Willer i Julius Wilhelm prema Hansu Christianu Andersen), komična fantastična opera u 3 čina (1912., praizvedba Zagreb 26. siječnja 1914.) * scenska glazba za ''Antigone'' (Walter Hasenclever) (1919.) === Filmska muzika === * ''Vila od Narenta'' (1919.) === Solo pjesme === * ''Mio povero amor'' op. 4 (1894.) * ''Die Verlass'ne'' op. 5 (1895.) * ''Na moru'' (Josip Bersa), balada za sopran i veliki orkestar op. 6 * ''Mrtvoj dragoj'' (J. Pinter) za glas i gudački orkestar op. 8 (1895.) * ''Bio bih rekao'' op. 13 (1896.), fragment * ''Edward (Herder) op. 17 (1897.) * ''Il Re di Tule'' (G. Carducci prema Goetheu) op. 21 (1897.) * ''Zaljubljeni luđak'' (B. Lovrić) op. 33 (1902.) * ''O lache nicht'' (Ljermontov) op. 32 (1903.) * ''Mein süßes Lieb'' (Heine) op. 39 (1903.) * ''Und als ich so lange'' (Heine) op. 40 (1903.) * ''Auf den Wällen Salamankas'' (Heine) op. 41 (1903.) * ''Duhaj vjetre'' (B. Lovrić) op. 43 (1903.) * ''Kolko sam te'' (Josip Bersa) op. 44 (1903.) * ''Oj sanci, vi šareni sanci'' (Josip Bersa) op. 45 (1903.) * ''Ja te ljubim'' (Josip Bersa) op. 46 (1903.) * ''Robinjica'' (Josip Bersa) op. 47 (1903.) * ''Ne znam šta je'' (Josip Bersa) op. 48 (1903) * ''Ein Schwan'' (Ibsen) op. 52 (1903.) * ''Meeresleuchten (Carl Siebel) op. 61 (1906.) * ''La Fête des morts'' (Maurice Bouchor) op. 64 (1909.) * ''Lieb Liebchen'' (Heine) op. 66 (1909.) * ''Ein Lied der Liebe'' (Reinhard Volker) op. 67 (1910.) * ''Primorska pjesmica'' (Petar Preradović) op. 72 (1918.) * ''Jelica'' (Petar Preradović) op. 73 (1918.) * ''Seh duš dan'' (Vladimir Nazor) op. 74 (1918.) * ''Crni dan'' (Petar Preradović) (1918.) * ''Kad'' (Petar Preradović) (1918.) === Vokalne skladbe === * Ave Maria za sopran tenorm zbor i orgulje op. 10 (1895.) * ''Nun lobet Herrn in seinem Knecht, motet za mješoviti zbor op. 30 * ''Ljudevitu Gaju'' (J. Miličić) za mješoviti zbor (1909.) * ''Danas slavno'' za ženski zbor i orgulje (1916.) * ''Zora puca, bit će dana'' (Petar Preradović) za sopran, alt, tenor, mješovit zbor i glasovir (1918.) * Himna (V. Mišić) za mješovit zbor (1919.) * ''Tri pejsaža'': ''Mjesečina ljetna'' za mješoviti zbor a cappella bez teksta (1921.); ''Jesen'' za mješoviti zbor bez teksta, obou, engleski rog, 2 fagota (1922.); ''Prvi snijeg: Predvečerje'' za muški zbor bez teksta, harfu, 2 roga i violunu (1922.) === Orkestralne skladbe === * ''Il sogno d'una sposa'', simfonijska pjesma op. 22 (1897.) * ''Hamlet'', simfonijska pjesma op. 23 (1897.) * ''Andante sostenuto'' op. 29 (1899.) * ''Una notte in Ellade'', simfonijska pjesma op. 31 (1902.; in 1934. revidirao Zvonimir Bradić kao ''Nokturno: San ljetne noći na Hvaru'') * ''Sunčana polja'', simfonijska pjesma (1919.) * ''Concertando za violinu i orkestar'' (1924.), nezavršeno; Z. Bradić 1934. revidirao kao ''Simfonijske varijacije'') * ''Sablasti'', simfonijska pjesma (1926.) * ''Sinfonia tragica "Quattro ricordi della mia vita"'' (Tragična simfonija – Četiri uspomene iz moga života) u C-molu: ::*I. ''Ouverture drammatica'' (Dramatska uvertira), Op. 25a (1898) ::*II. ''Idillio "Il giorno delle mie nozze"'' (Idila – Dan mog vjenčanja), Op. 25b (1902) ::*III. ''Capriccio-Scherzo'', Op. 25c (1902) ::*IV. ''Finale "Vita nuova"'' (Novi život), Op. 25d (nedovršeno; skica za klavir. Orkestrirao njegov učenik Zvonimir Bradić, kome je Bersa dao isključivo pravo za to) === Komorne skladbe === * ''Povero Tomin'', elegija za violinu i glasovir op. 1 * ''Klaviertrio im klassischen Stil'' op. 7 (1895.) * Gudački kvartet u c molu op. 9 (1895.) * Menuett za gudački kvartet op. 14 (1896.) * Rêverie za violončelo i glasovir op. 49 (1904.) === Klavirske skladbe === * Walzer A dur op. 3 (1893.) * Ballabile (1894.) * Minuetto op. 11 * Bagatella op. 16 (1897.) * Rondo-Polonaise op. 18 (1895. – 1897.) * Sonata u C duru op. 19 (1897.) * Sonata u f molu op. 20 (1897.) * Marcia trionfale op. 24 (1898.) * Varijacije op. 15 (1899.) * Fantasia impromptu op. 27 (1903.) * Nocturne op. 38 (1903.) * ''Ora triste'' op. 37 (1903.) * ''Riso e lamento'' op. 63 (1908.) * Noveletta op. 69 (1910.) * Serenada-Barkarola (1917.) * Venecijanska barkarola op. 58 (1905. – 1921.) * Valse mélancolique op. 76 (1915. – 1921.) * Mélancolie op. 76 (1919. – 1921.) * Balada u d molu op. 75 (1921.) * ''Na žalu'' (1921.) * Po načinu starih "Airs de ballet" (1924.) == Vidi još == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B113119%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [http://www.heraldrysinstitute.com/cognomi/idc/403/lang/en/ Porijeklo obitelji Blagoja Berse (Heraldrys Institute of Rome)] * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1835 Leksikografski Zavod Miroslav Krleža – Hrvatski biografski leksikon – BERSA, Blagoje (Benito)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141022172431/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1835 |date=22. listopada 2014. }} {{GLAVNIRASPORED:Bersa, Blagoje}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] sq4vu8lq0kg2e7mo7vm77jweg1olpml 0 19826 7578334 7461929 2026-08-16T07:19:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578334 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|siječanj 2020.}} {{Likovni umjetnik |ime = Mato Celestin Medović |slika = Celestin M. Medovič.jpg |veličina = 220px |opis = Celestin Medović oko 1901. godine |rođenje = [[17. studenoga]] [[1857.]] |smrt = [[20. siječnja]] [[1920.]] |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |period = |vrsta = [[slikarstvo]] |praksa = |utjecao = |utjecali = [[Vlaho Bukovac]] |djela = ''Dolazak Hrvata'', ''Splitski crkveni sabor 925. godine'', ''Srijemski mučenici'', ''Taština'', ''Vrijes'', ''Škarpina'', ''Sv. Bonaventura'' |nagrade = |potpis = }} '''Mato Celestin Medović''' ([[Kuna (Pelješac)|Kuna]] na [[Pelješac|Pelješcu]], [[17. studenoga]] [[1857.]] – [[Sarajevo]], [[20. siječnja]] [[1920.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[slikar]]. Jedan je od najvažnijih protagonista hrvatske slikarske scene druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Zapažen uspjeh postigao je u žanru povijesnih kompozicija, a iako je svoj izraz pronašao u različitim slikarskim vrstama, značajno je doprinio afirmaciji pejzaža u hrvatskome slikarstvu. == Životopis == === Rani dani === Mato Celestin Medović rođen je 17. siječnja 1857. godine u Kuni na [[poluotok]]u [[Pelješac|Pelješcu]] u brojnoj težačkoj obitelji. Školovao se u [[Franjevački red|franjevačkom]] samostanu u Kuni uz crkvu posvećenu Gospi od Loreta nazvanu Delorita. Gvardijan o. Paulin Majčica i samostan odigrali su važnu ulogu u njegovu ranu obrazovanju. Uz pomoć fratra o. Pacifika Radojevića [[1868.]] godine napušta Kunu i odlazi u samostan Male braće u [[Dubrovnik]]u. Nakon promjene imena u Peregrin (1873.), Mato Medović položio je zavjet (1879.), preuzeo je novo ime i postao je Mato Celestin Medović. U samostanu Male braće počeo je raditi crteže i slikati u ulju.<ref name="ugdubrovnik.hr">[https://ugdubrovnik.hr/?file=arhiva/2012 Arhiva · 2012: ''Mato Celestin Medović (1857. – 1920.) - retrospektiva''], autor izložbe: [[Igor Zidić]], ugdubrovnik.hr, pristupljeno 17. prosinca 2019.</ref> Daljnje mu je školovanje, [[1879.]] godine, osigurao Bernardo del Vago da Portogruaro, General franjevačkog reda iz [[Rim]]a, kad je posjetio dubrovački samostan i amateru-umjetniku Medoviću obećao daljnju naobrazbu u Rimu. Djela amaterskog razdoblja nisu očuvana u velikom broju. Poznato je da je u tom razdoblju ostvario Portret fra Pavla Ljubova, oltarne pale iz franjevačke crkve u Slanom (Sv. Obitelj), iz Delorite u Kuni (Madona sa sv. Nikolom i sv. Spiridonom) i ona iz Privorja u Konavlima (Uzašašće Marijino). Godine [[1880.]] umjetnik se priprema za putovanje u Italiju koje će, iako neće izravno obilježiti njegov slikarski opus, imati utjecaj na kasnije odluke u formiranju vlastitog umjetničkog diskursa. === Školovanje u Italiji === Odlikom Generala Bernardina del Portogruara Medović 1880. godine dolazi u [[Rim]]. U nedostatku prostora u franjevačkim samostanima smještaju ga u onaj irskih fratara; Coleggio di san'Isidoro. S. Isidoro poznato je sjedište [[Nazarenci|nazarenaca]] u [[Italija|Italiji]] među kojima se nalazio i Medovićev učitelj Lodovico Seitz. Lodovico Seitz u tom je razdoblju s ocem Alexandrom Maximilianom radio [[Freska|freske]] u [[Đakovačka katedrala|Đakovačkoj katedrali]] za [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] što je značilo da će Medović tri mjeseca čekati svog učitelja. Premda Seitz nije izvršio utjecaj na samog umjetnika, upoznao je Medovića s tehnikom fresko slikarstva koju su nazarenci obnovili. Medović napušta Rim zbog zabrane pohađanja državne Akademije na kojoj se slika prema živim modelima. Nezadovoljan, umjetnik traži pomoć drugog učitelja Giuseppea Grandija koji radi u duhu [[Akademizam|akademizma]]. Utjecajem Grandija i novoga slobodnijeg načina slikanja te bogatijega kolorita, Medović ostvaruje djelo ''Za sprovodom'' (1882.) nazvano još ''Hodie mihi-cras tibi'' pohvaljenu na Međunarodnoj proljetnoj izložbi u Rimu 1882. godine. Zbog pohvala učitelja Grandija i nešto manje Seitza, General da Portogruaro poslao je Medovića na studijsko putovanje u [[Assisi]] i [[Firenza|Firenzu]] kako bi se upoznao s radom starih majstora. Sljedećih pet mjeseci Medović provodi u Fucecchiju, gradiću u dolini Arna. Na poziv Tita Marconcinija Medović pomaže pri restauraciji slika kapele Delle cinque vie. Radio je na obnavljanu slika Križnog puta, ali je ostvario i izvornike poput slike Madonne, kopije poznate freske iz kapele Madonne della Misericordia, te sliku Mater amabilis namijenjenu za kor. Uz samu kapelu nalazi se franjevački samostan i samostanska crkva La vergine čiju će ogoljenu fasadu, nakon kratkog boravka u Rimu, 1883. godine oslikati Medović. Na nagovor poznanika Medović odlazi u Firenzu gdje se školuje kod Antonia Ciserija. U djelu ''Mrtva priroda'' (1884. – 1886.), napravljenom u duhu talijanskoga narativnog realizma, vidljiv je Ciserijev utjecaj. U tom razdoblju nastaju brojni portreti poput ''Portreta Vinka Draganje'' (1883.), ''Lukea Waddinga'', ''Don Jurja Pulića'' i ''Portret pape Leona XIII.'' Nakon kratkog „izleta“ u [[Faenza|Faenzu]] 1884. godine Medović se nezadovoljan vraća u Rim. Iste je godine na proljetnoj međunarodnoj izložbi izložio djelo ''Super flumina Babylonis'' kao rezultat rada u Ciserijevoj školi. Uz slike za Chiostro spagnolo u S. Isidoru okušao se i u grafičkom mediju radeći [[bakropis]]e Glavu [[Sv. Juraj|sv. Jurja]] i Glavu [[Sv. Franjo Asiški|sv. Franje]]. General franjevačkog reda, zbog određenih pritužbi, odlučio se 1886. godine Medovića pozvati natrag u [[Dubrovnik]]. === Dubrovnik === U [[Dubrovnik]]u se umjetnik posvetio sakralnim djelima poput djela ''Isus pada pod križem'' za kapelu dubrovačke bolnice, a za samostan slika oltarnu palu ''Sv. Franjo klanja se križu''. Među portretima ovog razdoblja vrsnoćom se ističe ''Portret gđice pl. B (Ike Bizzaro)'' (1887.). Zamijetivši talent mladog umjetnika, [[Franjo Rački|dr. Franjo Rački]], naručitelj Medovićeve replike Portreta [[Ruđer Bošković|Rugjera Boškovića]], Medovića „izvlači“ iz anonimnosti. U [[Zagreb]]u 1887. godine održana je mala komorna Izložba slika Celestina Medovića u [[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj galeriji]] na kojoj je predstavljeno pet njegovih radova. Uskoro, u nadi kako bi nastavio školovanje, na nagovor bečkog slikara Emila Jakoba Schindlera, moli da mu se dopusti školovanje na Münchenskoj akademiji. General reda 1888. godine potpisao je obbedienzu kojom mu je odobrio nastavak školovanja u [[München]]u. === München (1888. – 1893.) === Medović je [[13. listopada]] 1888. godine upisao Königlishe Akademie der Bildenden Künste. Prvi je semestar pratio u klasi profesora Gabriela Hackla, usavršivši tako [[crtež]]. Sljedeća je tri semestra završio u klasi profesora Ludwiga Löfftza, dok preostalih šest provodi u Komponierklasse profesora Aleksandra Wagnera. U klasi profesora Wagnera radio je u duhu dekorativnoga povijesnog slikarstva Karla von Pilotyja. Za vrijeme münchenskog školovanja više je puta nagrađivan. Prvi je put nagrađen nakon uspješne prve godine školovanja kad je dobio nagradu Belobung für seine Leistung in Malena, a istu je nagradu zaprimio i sljedeće godine. Uslijedile su još dvije nagrade, 1891. godine dobio je malu srebrnu medalju za prvu samostalno izvedenu sliku ''Sv. Magdalenu'', te veliku srebrnu medalju 1893. godine za djelo ''Bakanal''. ''Bakanal'', jedno od ključnih djela Medovićeva opusa, rezultat je minucioznih skica i studija, a ostvareno je u drugom dijelu boravka u Münchenu, od 1890. do 1893. godine, u klasi profesora A. Wagnera. Pohvale je za ''Bakanal'' doživio na Münchner Jahresausstellung u Königlicher Glaspalastu. Pohvalu i priznanje nije mu uskratio glasoviti povjesničar umjetnosti Cornelius Gurlitt. U ovom razdoblju slikao je i za samostansku crkvu St. Anna am Lehel dvije oltarne pale: ''Stigmatizaciju sv. Franje'' i ''palu [[Sv. Antun Padovanski|Sv. Antuna Padovanskog]]''. Poznato je još da u münchenskom razdoblju nakratko posjećuje Đakovo povodom 40. obljetnice biskupa Strossmayera kojemu poklanja svoju sliku'' [[Sv. Bonaventura|Sv. Bonaventura]]'' (1890.). Tijekom školovanja u Münchenu umro je General Bernardino del Portogruaro (1889.) čiju je potporu uživao Medović, a za novoga je Generala postavljan, umjetniku manje sklon, Luigi Canali da Parma koji je odbio prijedlog za Medovićevo daljnje školovanje u Rimu. === Povratak u domovinu i djelovanje u Zagrebu === U Dubrovniku, ne želeći se odreći rada sa živim modelima, mecena i grof Mato Pucić „Nerun“ uredio mu je atelier u svojoj vili na Pilama. U atelieru je slikao oltarne pale i portrete Dubrovčana. U ovom kratkom razdoblju portret je i dalje najzastupljenija Medovićeva slikarska vrsta u kojoj razlikujemo dvije skupine. Prvu skupinu reprezentativnih portreta (''Portret Mate Šimunkovića'', ''Portret Joze Braenovića'') karakterizira realistički pristup. Drugoj skupini pripadaju intimni portreti (''portret Majke'', ''Starog pomoraca'' i ''O. Luiggia Uccelinija''). Za vrijeme kratkog boravka u Kuni nastaju najraniji Medovićevi pejzaži „Böcklinovskog štimunga“ tmurne palete (''Marina u sumraku'', ''Čempresi''). U ljeto i jesen 1894. godine Medović putuje nakratko u Đakovo na dogovor s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]]. Strossmayer u želji da Medović zamijeni dvije Ansiglionijeve freske Žrtvu Abrahamovu i Žrtvu Noemovu u Đakovačkoj katedrali šalje ga na kratko putovanje u Rim i Pompeje kako bi proučio umjetnost talijanskog trecenta i quattrocenta. ==== Rana Zagrebačka faza (1895. do prijeloma stoljeća) ==== Rana zagrebačka faza prvenstveno je obilježena Medovićevim radom s [[Vlaho Bukovac|Vlahom Bukovcem]] čiji je utjecaj vidljiv u tehničkim i kolorističkim promjenama kao i u [[Poentilizam|divizonističkoj]] tehnici i analitičkom pristupu. U prvoj fazi radi na oslikavanju crkava [[Sjeverna Hrvatska|Sjeverne Hrvatske]]. Radio je na oslikavanju ikonostasa Unijatske crkve u sv. Duha u [[Križevci]]ma (1896.), zatim s [[Bela Čikoš Sesija|Belom Čikošem Sesijom]] radio je freske u crkvi [[Sv. Terezija Avilska|sv. Terezije]] u [[Požega|Požegi]], freske u crkvi [[sv. Stjepan]]a u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]] i oslik ikonostasa [[Pravoslavna crkva sv. Trojice u Bjelovaru|pravoslavne crkve]] u [[Bjelovar]]u. Najvažnije radove u ovoj fazi predstavljaju velike povijesne kompozicije za Zlatnu dvoranu Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 10 u Zagrebu. ''Srijemski mučenici'' (1895.) prva je velika povijesna kompozicija rađena prema narudžbi Vlade iako nije namijenjena Dvorani, a primjer je sjedinjenja starog načina slikanja u duhu akademizma i novog pristupa vidljivog u svijetloj paleti boja. Ubrzo nakon prve narudžbe slijedi ona za [[Split]]ski sabor jednu od četiri kompozicije koje je Medović radio za Dvoranu Odjela za Bogoštovlje i nastavu. U Splitskom saboru (1897.) Medović se vratio starom pristupu kojeg karakteriziraju brojne i detaljne studije. ''Dolazak Hrvata'' (1903.) primjer je djela ostvarenog u mahu bez naknadnih preinaka. ''Krunidba [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskoga]]'' (1905.) djelo je u kojem šarenilo boja i utjecaj plenerizma dolazi u potpunosti do izražaja. Posljednja ostvarena za Dvoranu bila je slika ''Zaruke kralja Zvonimira'' (1907.). ''Bitka na Grobničkom polju'' (1905.) neizvedena je povijesna kompozicija ''"koja u kolopletu tijela, dinamici i dubokom prostoru kojim slikar ovladava (barem koliko je na skici vidljivo) podsjeća na uzvitlane kompozicije romantizma u stilu [[Eugène Delacroix|Delacroixa]]"''.<ref name="matica.hr">Feđa Gavrilović, [http://www.matica.hr/vijenac/464/medovic-raanje-hrvatskoga-modernizma-24/ ''Uz retrospektivu Mate Celestina Medovića u Klovićevim dvorima: 1. prosinca 2011–12. veljače 2012. Medović – rađanje hrvatskoga modernizma''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 464, 15. prosinca 2011., pristupljeno 17. prosinca 2019.</ref> ==== Zagrebačko-pelješka faza (od prijeloma stoljeća do 1907.) ==== [[Datoteka:Mato Celestin Medović, spomenik u Kuni.01520.JPG |minijatura|desno|220px|Spomenik u Kuni, u perivoju koji nosi njegovo ime]] U razdoblju između [[1898.]] i [[1907.]] godine Medović provodi vrijeme u Zagrebu, ali sve više i u zavičaju gdje gradi kuću (1898.) i ljetnikovac (1901.). To se vrijeme poklapa s kasnom zagrebačko-pelješkom fazom u kojoj dolazi do znatnijega kolorističkog pročišćenja i slikanja u ''plain-airu''. U ovoj se fazi javljaju [[portret]]i, [[mrtva priroda|mrtve prirode]], marine i [[Pejzaž (likovni)|pejzaži]] koji će posebice biti važni u kasnijoj pelješkoj fazi. U ranoj zagrebačkoj fazi Medović rijetko radi portrete s obzirom na to da je to razdoblje u kojem Vlaho Bukovac ostvaruje primat u toj slikarskoj vrsti. Nakon odlaska Bukovca iz Zagreba, [[1903.]] godine, Medović je dobio prigodu iskazati svoju kvalitetu (''Portret pape Pia X.'', 1903.; ''Portret Klotilde Guthardt'', 1903.; ''Taština'', 1903.). === Povratak u zavičaj (od 1908. do 1920.) === ==== Pelješka faza (1908. – 1912.) ==== U [[Pelješac|pelješkoj]] fazi od 1908. do 1912. godine Medovićevo slikarstvo oscilira između detaljnoga, preciznoga, a s druge strane silovitog i [[Impresionizam|impresionističkoga]] pristupa. U ovoj se fazi prvenstveno posvećuje marinama i pejzažima koje postavlja na platna velikoga formata. U nekim je pejzažima vidljiva i [[Secesija|secesijska]] nota poput Primorskog pejzaža, a javljaju se i pejzaži poput ''Krovova u snijegu'' (1900. – 1904.), slikanih moderno i reducirano u nekoliko bijelo ružičastih polja. Mrtve prirode, koje je započeo raditi još 1896. godine uz motive poput patke i jarebica, sve češće prikazuju morske motive (''Škarpina'', o. 1906.; ''Lebićada'', 1912. – 1914.; ''Bonace'', 1908. – 1912.). Prijelaz između pelješke i kasno pelješke faze naznačio je kratki Medovićev ''intermezzo'' u [[Beč]]u od [[1912.]] do [[1914.]] godine. U Beču je održana njegova samostalna izložba na Schwarzenbergplatzu u Kunstsalonu G. Pisko za koju je dobio pohvale te sudjeluje na Adria izložbi (1913.). Na putu prema zavičaju zaustavio se u [[Opatija|Opatiji]] gdje je 1914. godine organizirana posljednja velika izložba za Medovićeva života. ==== Kasna pelješka faza (1914. – 1918.) ==== Kasna pelješka faza poklapa se s razdobljem koje Medović provodi u Kuni za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] od 1914. do [[1918.]] godine. Medović se, u ovoj fazi, posvetio slikanju oltarnih pala i naručenih portreta, ali posebnu pažnju posvetio je intimnom pejzažu manjega formata gdje se naznake crteža gube u boji koja postaje glavno sredstvo izražavanja umjetnika (''Krajoliku s vrijesom'', 1914. – 1918.; ''Požar u Vrućici'', 1917.; ''Požar'', 1917.). Kasna pelješka faza završava 1918. godine s obzirom na to da je umjetnik obolio, a potom izgubio i vid. Na glavnoj godišnjoj skupštini [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]], [[24. travnja]] 1919. godine, osnovan je umjetnički razred čiji su počasni članovi postali između ostalih [[Vlaho Bukovac]], Mato Celestin Medović i [[Ivan Meštrović]].<ref>[https://www.glasistre.hr/kultura/obiljezena-100-obljetnica-razreda-za-umjetnost-hazu-603140 ''Obilježena 100. obljetnica Razreda za umjetnost HAZU''], [[HINA]], glasistre.hr, 7. studenoga 2019., pristupljeno 13. prosinca 2019.</ref> Ubrzo nakon što je obolio premješten je, potkraj prosinca 1919. godine, u bolnicu u [[Sarajevo]] gdje je umro 20. siječnja 1920. godine. Pokopan je u Kuni.<ref>Miljković, Ivo. ''Cvijeće u pejzažima Mate Celestina Medovića'', // ''Agronomski glasnik: Glasilo Hrvatskog agronomskog društva'', sv. 65, br. 3 – 5, (2001.), str. 117. – 131. {{Hrčak|id=164275}}, str. 118., pristupljeno 13. prosincaa 2019.</ref> == Obitelj == Celestin Medović je stric oca hrvatske glumice [[Nataša Medović|Nataše Medović]], koja je karijeru napravila u Crnoj Gori, a danas živi u Italiji. Njezin sin Igor završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Veneciji s disertacijiom o Celestinu Medoviću, a član je HDLU.<ref>Nataša Medović: [http://montenegrina.net/fokus/natasa-medovic-moja-crnogorska-prica/ Moja crnogorska priča], montenegrina.net, priredila: Milanka Bulatović. Tekst je objavio “Crnogorski glasnik” br 56. -III/IV 2009.- Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba. (http://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/glasnik.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150504022253/http://vijece-crnogoraca-zagreb.hr/glasnik.aspx |date=4. svibnja 2015. }})</ref> == Galerija djela == <gallery class="center"> Slika:Dolazak Hrvata Celestin Medović.JPG|''Dolazak Hrvata'', 1903. Slika:Krunidba Celestin Medović.JPG|''Krunidba [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]] [[1403.]] godine starom hrvatskom krunom'', 1905. Slika:Splitski crkveni sabor Celestin Medović.JPG|''Splitski crkveni sabor 925. godine'', 1897. Slika:Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira Celestin Medović.JPG|''Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira'', 1907. Slika:Bakanal,_1893..jpg|''Bakanal'', 1893. Slika:Srijemski_mučenici,_1895.-1896..jpg|''Srijemski mučenici'', 1895. – 1896. Slika:Studija_za_Bitku_na_Grobničkom_polju,_1905..jpg|''Studija za Bitku na Grobničkom polju'', 1905. Slika:Grkinja_kod_toalete,_1901..jpg|''Grkinja kod toalete'', 1901. Slika:Taština,_1903.jpg|''Taština'', 1903. Slika:Bonaca,_19012.-1914..jpg|''Bonaca'', 1912. – 1914. Slika:Krajolik_s_vrijesom,_1914-.18..jpg|''Krajolik s vrijesom'', 1914. – 1918. Slika:Krovovi_u_snijegu,_1900._-_1905..jpg|''Krovovi u snijegu'', 1900. – 1905. Slika:Požar,_1917..jpg|''Požar'', 1917. Slika:Škarpina,_do_1906..jpg|''Škarpina'', do 1906. Slika:Portret_Ike_pl._Bizzaro,_1887..jpg|''Portret Ike pl. Bizzaro'', 1887. Slika:Portret_majke,_1894..jpg|''Portret majke'', 1894. Slika:Portret_starice,_oko_1890..jpg|''Portret starice'', oko 1890. Slika:Portret_Vinka_Draganje,_1883.-1884_..jpg|Portret Vinka Draganje, 1883. – 1884. Slika:Sv._Bonaventura,_1890..jpg|Sv. Bonaventura, 1890. </gallery> == Spomen == * Brončana skulptura Mate Celestina Medovića (rad [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] iz [[1954.]] godine) postavljena je [[1970.]] godine u rodnoj mu Kuni, u Celestinov perivoj.<ref>Emanuela Tomelić, [https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/gradst%3A1044 ''Kulturno-turistički centar, Kuna: diplomski rad'', str. 19.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191217062718/https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/gradst:1044 |date=17. prosinca 2019. }}, Svečilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Katedra za arhitektonsko projektiranje, 2018., pristupljeno 17. prosinca 2019.</ref> == Literatura == * [[Vera Kružić-Uchytil|Kružić–Uchytil, V.]] ''Mato Celestin Medović: [1857-1920] : [monografija]'', Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1978. * [[Teo Trostmann|Trostmann, T.]] ''Mato Celestin Medović i njegovi pokrovitelji: magistarski rad'', Sveučilište u Zagrebu ; Centar za poslijediplomske studije, 2001. * [[Jozo Kljaković|Kljaković, J.]]; [[Dragutin Tadijanović|Tadijanović, D.]] ''Katalog Izložbe Celestina Medovića'', priredilo Hrvatsko društvo umjetnosti, Tipografija d.d. Zagreb, Zagreb – Split, 2-30. 6. 1939. * [[Cvito Fisković|Fisković, C.]] ''Slikar Medović u zavičaju'', Mogućnosti, Split, 1973. * ''Katalog izložbe Mato Celestin Medović – Retrospektiva'', 1. Prosinca 2011. – 12.veljače 2012., Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 2012. * [[Grgo Gamulin|Gamulin, G.]] ''Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća'', sv. 2, Hrvatsko slikarstvo na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće, Zagreb, Naprijed, 1995. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Celestin Medović}} * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B56709%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [http://www.remek-djela.com/aktivnosti/izlozba-medovic/izlozba-medovic.htm Galerija Remenk djela: Mato Celestin Medović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306025455/http://www.remek-djela.com/aktivnosti/izlozba-medovic/izlozba-medovic.htm |date=6. ožujka 2016. }} * [http://www.galerijaklovic.hr/izlozba/mato-celestin-medovic Mato Celestin Medović - retrospektiva, Galerija Klovićevi dvori]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://enciklopedija.hr/clanak/39782 Medović, Celestin Mato] enciklopedija.hr * [https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=11831 Izložba Celestina Medovića], Dom hrvatskih likovnih umjetnika (1938.), Zagreb (Katalog sadrži uvodnu riječ, predgovor, reprodukcije i popis izloženih radova). DiZbi.HAZU Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti {{GLAVNIRASPORED:Medović, Celestin}} [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski_likovni_umjetnici]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Životopisi, Orebić]] ri759pdfodwogqgobf5poggc259nck7 0 20881 7578214 7481056 2026-08-16T02:31:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578214 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Branko Belan |slika = Belan.gif |veličina = 180px |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[15. studenoga]] [[1912.]] |mjesto rođenja = [[Postira]] na [[Brač]]u |smrt = [[26. travnja]] [[1986.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |zanimanje = filmski redatelj, teoretičar [[film]]a, filmski i televizijski kritičar, [[roman]]opisac i [[novela|novelist]] |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Branko Belan''' ([[Postira]] na [[Brač]]u, [[15. studenog]] [[1912.]] – [[Zagreb]], [[26. travnja]] [[1986.]]), hrvatski filmski redatelj, teoretičar [[film]]a, filmski i televizijski kritičar, [[roman]]opisac i [[novela|novelist]]. == Životopis == Režirao je niz [[dokumentarni film|dokumentarnih filmova]] 1947. – 61. ''(Elektrifikacija; Ribari Jadrana; Tunolovci; Vriština i klasje; Ne spavaju svi noću; Istarski puti; Vjekovi [[Hvar]]a; Jesen na otoku [[Brač]]u; Mediteranski prozori)'' te dva dugometražna igrana filma (''[[Koncert (film)|Koncert]],'' 1954.; ''Pod sumnjom,'' 1957.). Prvi mu je donio doživotne probleme s jugoslavenskim političkim sustavom, a drugi, partizanski film snimljen na otoku Korčuli, bio je u potpunosti [[cenzura|cenzuriran]], premontiran, a zatim i bunkeriran. Autor je priče za [[Slovenija|slovenski]] partizanski film ''Trenutki odločitve'' (1955.) u režiji Františeka Čapa, koji je također bio bunkeriran zbog ideološki nepoćudne priče. Daljnja filmska karijera bila mu je u potpunosti onemogućena pa se profesionalno posvetio pisanju. Objavljivao je prve domaće knjige o filmu (''Scenarij što i kako,'' 1960.; ''Sjaj i bijeda filma,'' 1966.; ''Sintaksa i poetika filma,'' 1979.), modernističke (''Kutija od ebanovine,'' 1960.; ''Tmora,'' 1967.) i [[Kriminalistički|kriminalističke]] romane (''Biografija utopljenice,'' 1962.; ''Obrasci mržnje,'' 1964.; ''Tko će pokucati na moja vrata,'' 1974.). Jedan je od prvih autora [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] u Hrvatskoj (niz [[novela]] u [[Sirius (časopis)|Siriusu]] 1976. – 86.; roman ''Utov dnevnik,'' 1982.). Objavio je na stotine filmskih članaka u Telegramu, [[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]], [[Vjesnik (novine)|Vjesnik]]u, Filmskoj reviji, Filmskoj kulturi, Kinematografiji i drugdje. Bio je utemeljitelj Katedre za montažu na Akademiji za kazalište i film u Zagrebu (danas Akademija dramske umjetnosti) i glavni predavač do umirovljenja 1979. Objavio je dvije knjige novela (''Lica otputovala, lica umrla,'' 1963.; ''Gle, krasne li paprati,'' 1978.). Prevodio je s [[engleski|engleskoga]] i [[talijanski|talijanskoga]]; u drugoj polovici 1940-ih preveo je prve filmološke knjige u Hrvatskoj (Renato May, Paul Rotha), a 1950-ih i prvi anglosaksonski SF ([[Isaac Asimov|I. Asimov]]). Dobitnik je Nagrade grada Zagreba za roman ''Kutija od ebanovine,'' prve dodijeljene nagrade Večernjeg lista za kratku priču, nagrade Dušan Timotijević za filmskog kritičara godine, nagrade [[Vladimir Nazor]] za životno djelo na filmu i [[nagrada SFERA|nagrade SFERA]] za [[SF]] roman godine za ''Utov dnevnik''. Na Radio Zagrebu emitirano je nekoliko njegovih radiodrama (''Jakov u podrumu'', 1967.; ''Raj za mrlje'', 1969.; ''Farsa o čovjeku od imena'', 1976.; ''Pukla grana od orija'', 1985.<ref>[http://radio.hrt.hr/drugi-program/ep/branko-belan-pukla-grana-od-orija/132595/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214194850/https://radio.hrt.hr/drugi-program/ep/branko-belan-pukla-grana-od-orija/132595/ |date=14. veljače 2021. }} Branko Belan „Pukla grana od orija“, Hrvatski radio, Drugi program, emisije (pristupljeno 19. travnja 2018.)</ref>). Prema njegovim predlošcima realizirane su i tri TV drame u produkciji Televizije Zagreb: ''Biografija utopljenice'' (1965.), ''Deseti rođaci'' (1968.) i ''Nina-nana za Pavlicu'' (1976.). Hrvatski radio emitirao je, u novije vrijeme, novu, dvodijelnu dramatizaciju romana ''Biografija utopljenice'' (2017.).<ref>[http://radio.hrt.hr/prvi-program/ep/branko-belan-biografija-utopljenice-1dio/197365/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214194910/https://radio.hrt.hr/prvi-program/ep/branko-belan-biografija-utopljenice-1dio/197365/ |date=14. veljače 2021. }} Branko Belan: Biografija utopljenice (1. dio), Hrvatski radio, Radio scena, Izlog Dramskog programa (pristupljeno 19. travnja 2018.)</ref> Danas se tad inkriminirani ''Koncert'' smatra jednim od klasika hrvatske kinematografije i prvim djelom hrvatskoga filmskog modernizma. Splitski klub ljubitelja SF-a nosio je Belanovo ime. God. 2006. uvršten je, na uvodnom mjestu, u antologiju hrvatske znanstvenofantastične novele 1976-2006., ''Ad astra'' (urednici Aleksandar Žiljak i Tomislav Šakić).<ref>[http://www.zarez.hr/clanci/astronauti-hrvatskog-sf-a {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214194850/http://www.zarez.hr/clanci/astronauti-hrvatskog-sf-a |date=14. veljače 2021. }} Siniša Nikolić, "Astronauti hrvatskog SF.a, ''Zarez'', 22. 3. 2007., pristupljeno 19. travnja 2018.), Hrvatski radio, Radio scena, Izlog Dramskog programa (pristupljeno 19. travnja 2018.)</ref> == Bibliografija == * ''Kutija od ebanovine'', Zagreb 1960. - roman * ''Scenarij – što i kako'', Zagreb 1960. * ''Biografija utopljenice'', Zagreb 1962. - roman * ''Lica otputovala, lica umrla'', Zagreb 1963. - zbirka novela * ''Obrasci mržnje'', Zagreb 1964. - kriminalistički roman * ''Sjaj i bijeda filma'', Zagreb 1966. * ''Tmora'', Zagreb 1967. - roman * ''Tko će pokucati na moja vrata'', Zagreb 1974. - roman * ''Životopis utopenej - Vzorce nenavisti'', Bratislava 1974. * ''Kto zapuka do moich drzwi '', Lodz 1976. * ''Gle krasne li paprati'', Zagreb 1978. - zbirka priča * ''Sintaksa i poetika filma: teorija montaže'', Zagreb 1979. * ''Utov dnevnik'', Biblioteka naučne fantastike Kentaur, Beograd 1982. - roman * ''Izabrana djela'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 132, Zagreb 1984. == Filmografija == * ''Elektrifikacija'', 1948. * ''Tunolovci'', 1948. * ''Ribari Jadrana'', 1948. * ''Vriština i klasje'', 1949. * ''Ne spavaju svi noću'', 1951. * ''Istarski puti'', 1953. * ''[[Koncert (film)|Koncert]]'', 1954. - dugometražni igrani film * ''Pod sumnjom'', 1956. - dugometražni igrani film * ''Jesen na otoku Braču'', 1957. * ''Europa kampuje na Jadranu'', 1958. * ''Vjekovi Hvara'', 1959. * ''Mediteranski prozori'', 1960. * ''Dobričina'', 1966. - kratkometražni igrani film == Izvori == {{Izvori}} == Literatura i vanjske poveznice == * [http://www.imdb.com/name/nm0067525/ Branko Belan na IMDB-u] * [http://www.filmski-programi.hr/redatelj.php?id=40 Branko Belan u Bazi hrvatske kinematografije] * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1618 Branko Belan u ''Hrvatskom biografskom leksikonu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216133003/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1618 |date=16. veljače 2015. }}'' '' * [http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=839 Članak o ''Koncertu'' u ''Filmskom leksikonu'' Leksikografskoga zavoda] * [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac296.nsf/AllWebDocs/Dokumentarni "Od vrhunskoga do rutinskoga: dokumentarni filmovi Branka Belana (I)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927204611/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac296.nsf/AllWebDocs/Dokumentarni |date=27. rujna 2007. }}, tekst kritičara i redatelja [[Zoran Tadić|Zorana Tadića]]<span> u </span>''Vijencu'' * [http://www.matica.hr/vijenac/302/Ispra%C4%87aj%20aplauzom/ "Ispraćaj aplauzom: dokumentarni filmovi Branka Belana (II)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216135634/http://www.matica.hr/vijenac/302/Ispra%C4%87aj%20aplauzom/ |date=16. veljače 2015. }}, tekst kritičara i redatelja Zorana Tadića u ''Vijencu'' * [http://www.matica.hr/vijenac/307/GROMOGLASNI%20%C5%A0APAT/ "Gromoglasni šapat: igrani filmovi Branka Belana"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216135632/http://www.matica.hr/vijenac/307/GROMOGLASNI%20%C5%A0APAT/ |date=16. veljače 2015. }}, tekst filmologa Tomislava Šakića u ''Vijencu'' * [http://www.hfs.hr/hfs/zapis_clanak_detail.asp?sif=281 "Filmska fotografija u filmovima Branka Belana"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926223851/http://www.hfs.hr/hfs/zapis_clanak_detail.asp?sif=281 |date=26. rujna 2007. }}, članak pedagoga i filmskog publicista Krešimira Mikića * [http://www.ffzg.unizg.hr/kompk/modules/documentdownload.php?idDocument=131 "»Krimić kao literatura«: ''Biografija utopljenice'' Branka Belana između egzistencijalizma i popularne književnosti"], studija komparatistice Maše Grdešić na web-stranicama Odsjeka za komparativnu književnost * [https://www.dokumentarni.net/2016/07/25/mediteranski-prozori-s-ponistre/ "Mediteranski prozori: S ponistre"], esej kritičarke i filmologinje Višnje Vukašinović * Nenad Polimac, Željko Ivanjek: ''Branko Belan: zaboravljeni klasik'' (Profil Knjiga, Zagreb 2019) {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost}} {{GLAVNIRASPORED:Belan, Branko}} [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski pisci znanstvene fantastike]] [[Kategorija:Hrvatski novelisti]] [[Kategorija:Životopisi, Postira]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] 189hznevc7f1lphwvkrvrjmmag7ja3p 0 20977 7578223 7285460 2026-08-16T03:22:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578223 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Costa-rica_bribri.png|desno|mini|300px|Životni prostor Bribrija danas (južna [[Kostarika]])]] '''Bribri''' su narod iz grupe [[Talamancan]] nastanjen u kišnim šumama duž rijeka gornje [[Telire]], [[Lari (rijeka)|Lari]] (pleme Lari) i [[Uren]] (pleme Uren) u sjevernoj [[Panama|Panami]] (prije) i u južnoj [[Kostarika|Kostariki]] (danas). Bribri tropskih šuma u provincijama [[Limón (provincija u Kostarici)|Limon]] i [[Puntarenas (provincija u Kostarici)|Puntarenas]] sačuvali su svoj stari tradicionalni način života. Čine dio nekad velikog naroda [[Talamanca (etnička grupa)|Talamanca]] i srodni su plemenu [[Cabécar]]. == Običaji == *''Ritualna izolacija'' Kao i njihovi južni susjedi [[Guaymi]], i nešto udaljeniji [[Cuna]] Indijanci prakticirali su ograničenu poliginiju. Žena se kod ovog plemena za vrijeme [[menstruacija|menstruacije]] smatra nečistom, pa je za to vrijeme smjela jesti samo iz lista [[banane]]. Nakon upotrebe takvi listovi bi se bacali u ograđen prostor, jer kada bi ga pronašla [[krava]] (stoku drže), osušila bi se i uginula. Porodilja se kod Bribrija smatra mnogo opasnijom nego za vrijeme menstruacije. Kada to osjeti ona kaže mužu, on joj napravi kolibu na usamljenom mjestu. Tu mora živjeti sama. Ne smije ni s kime komunicirati osim sa svojom majkom ili nekom drugom ženom iz sela. Nakon poroda vidar je očisti svojim dahom. *''Pogrebni običaji'' Mrtve Bribri sahranjuju u šumi na uzdignutim platformama natkrivenim strehom. Sve bi to poslije okružili plotom i trnjem. Na vječni počinak odlazio bi sa svim svojim stvarima. Pokojnik nije smio umrijeti u kući, kada se to desi pleme pali pokojnikovu kuću, a oni se sele u drugi kraj. Devet dana nakon sahrane održavaju veliku svečanost očišćenja. Tada pred njim pale vatru i troše veliku količinu hrane i opojnih pića. Devet godina nakon smrti, kada od pokojnika ostanu samo kosti Indijanci igraju 'igru kostiju', tada je opet prilika da se dobro najedu i napiju. Kada svi pozvani gosti odu sa svečanosti, rodbina pokojnog umota u koru drveta i odnose u kuću mrtvih na planini. Vrhovni bog stvoritelj im zove se "[[Sibú]]”. == Bribri danas == Danas oko 5,200 Bribrija živi na rezervatu Talamanca, ostali su na rezervatima [[Cabagra]], [[Salitre]] i [[Kekoldi]]. Njihova glavna aktivnost je [[ratarstvo]]. U prehranu im ulazi oko 120 vrsta divljeg i uzgojenog bilja. Jedno njihovo manje pleme ([[Kekoldi]]; oko 200 duša, žive na rezervatu Kekoldi) bavi se uzgojem [[iguana]] (veliki bezopasni tropski [[gušter]] koji se hrani [[kukci]]ma i vegetacijom). Pleme posjeduje farmu s 2,000 životinja i 2,000,000 jaja. [[Iguana]] na farmi ostaje 5 godina nakon čega je vraćaju u prirodu. == Vanjske poveznice == *[http://www.ecotourismpanama.com/indigenous-indians/bribri.htm Bribri Indigenous Indians in Panama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120126011019/http://www.ecotourismpanama.com/indigenous-indians/bribri.htm |date=26. siječnja 2012. }} [[Kategorija:Bribri| ]] [[Kategorija:Talamancan]] [[Kategorija:Panamski Indijanci]] [[Kategorija:Kostarikanski Indijanci]] icc44zofar5u2ykfoe1eazk6qpxnzcb 0 20983 7578349 7352971 2026-08-16T08:06:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578349 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u [[Cetingrad]]u [[1527.]] g. (slika Dragutina Weingärtnera)]] '''Cetinski sabor''', zbor [[Hrvatsko plemstvo|hrvatskog plemstva]] održan u [[Cetingrad]]u 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527., na kojem je nakon pogibije [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Jagelovića]] u bitki na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju 29. kolovoza 1526.]] za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand Habsburški]]. Izbor je potvrđen pisanom [[Povelja|poveljom]], poznatom pod nazivom [[Cetingradska povelja|''Cetingradska ili Cetinska povelja'']], koju su napisali i svojim pečatima ovjerili vodeći hrvatski [[velikaš]]i. Sa svoje strane, Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde. Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor 6. siječnja 1527. u [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubravi kraj Vrbovca]] (zapadno od [[Čazma|Čazme]]) izabrao za kralja [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]], nakon čega je uslijedilo [[Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538.|razdoblje građanskog rata]], koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|donio im nove osvajačke uspjehe]]. == Pozadina == [[Datoteka:Battle of Mohács, Turkish miniature.jpg|mini|lijevo|Osmanska minijatura Mohačke bitke]] {{glavni|Stogodišnji hrvatsko-turski rat|Mohačka bitka}} Smrt ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II.]] i [[Mohačka bitka|teški vojni poraz na Mohačkom polju]] 1526. godine nametali su politici hrvatskog i ugarskog plemstva tri važna zadatka: izbor novoga kralja, [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|okupljanje snaga i nastavak borbe protiv Turaka]]. Veći dio hrvatskog plemstva smatrao je da je potrebno povezivanje s Austrijom zbog djelotvornije obrane od Turaka i stoga su odlučili da austrijskog nadvojvodu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] [[Habsburg]]a izaberu za kralja. Slavonski su staleži stoga na svom saboru 23. rujna 1526. u Koprivnici zaključili poslati mu izaslanstvo te je 10. studenog 1526. sklopljen ugovor između nadvojvode Ferdinanda i kneza [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krste Frankopana]] o Ferdinandovu pristajanju da brani hrvatske prostore i prizna postojeće povlastice hrvatskoga plemstva. == Sabor == [[Datoteka:cetinska_povelja.jpg|mini|[[:s:Cetinska povelja|Cetinska povelja]]]] {{Dvostruka slika|right|Croatian coa 1527.png|110|Escutcheon in the Seal of the Kingdom of Croatia 1527.svg|110|[[Hrvatski_grb#Hrvatski_povijesni_grbovi|Štit na Velikom pečatu]] Ujedinjenoga Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije (1527.) prvi je hrvatski šahirani grb uporabljen ''u diplomatske svrhe, koji na službenome dokumentu simbolizira hrvatsku državu prigodom izbora suverena''. Pečat svojim izgledom odaje da je po svoj prilici izrađen na brzinu i upravo za tu važnu prigodu. Desno je računalno obrađen hrvatski grb s pečata.}} [[Sabor]] je potom sazvan za zadnji dan godine, 31. prosinca 1526. u [[cetingrad|Cetinu]]. Austrijska i hrvatska strana najprije su razmotrile ''prava na temelju kojih bi Ferdinand mogao postati hrvatskim kraljem'' i ''utvrdili da takvo pravo postoji''. Potom su hrvatski staleži istakli ''svoja prava i prava Hrvatske Kraljevine'', koja bi Ferdinand I. trebao priznati i poštovati, te kad su i ''u tome postigli suglasje s poslanicima nadvojvode Ferdinanda, prišli su izboru'' i taj izbor Ferdinanda za [[Hrvatski vladari|hrvatskoga kralja]] ''svečano proglasili na samu Novu godinu, na misi održanoj u samostanskoj crkvi franjevačkog reda male braće''. Tim istim činom proglašenja Ferdinanda I. za hrvatskoga kralja proglašena je i njegova supruga Ana hrvatskom kraljicom. U izbornoj ispravi je istaknuto da su ugarski staleži i redovi, 16. prosinca 1526. u [[Požun]]u, izabrali Ferdinanda za kralja prema zakonima i pravima [[Ugarska|Kraljevstva Ugarskoga]], da je Ferdinand već više godina potpomagao staleže i redove Kraljevine Hrvatske u obrani od Turaka ''da nas njihovo bjesnilo ne prisili odmetnuti se od vjere pravovjerne i od države kršćanske'', te da ga i ovi staleži jednoglasno, 1. siječnja 1527. u Cetinu, izabraše za kralja i njegovu suprugu Anu za kraljicu ''cijele Kraljevine Hrvatske'', davši pritom njima i njihovim nasljednicima ''prisegu dužne vjernosti i poklonstva''. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog ([[Pavao Oberstain]], [[Nikola Jurišić]], [[Ivan Katzianer]] i [[Ivan Pichler]]) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državotvornosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u Beču. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili: [[Andrija Tuškanić]], [[Ivan Karlović]], [[Nikola III. Zrinski|Nikola Zrinski]], otac [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] "Sigetskog", [[Juraj Frankopan]], [[Vuk Frankopan]] i [[Stjepan Blagajski]]. Na sredini se nalazi pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja. U uvodu povelje se spominju slijedeći hrvatski velikaši: Andrija [[Kninska biskupija|biskup Kninski]] i opat [[Topusko|Toplički]], knezovi [[Ivan Karlović|Ivan Torkvat]] (Karlović) od [[Krbava|Krbave]], [[Nikola III. Zrinski]], braća Krsto<ref>Krsto II. Frankopan Tržački (? - umro 1530). Ne mijenjati s [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krstom I. Frankopanom Brinjskim]] (1482-1527) koji je bio hrvatski ban i '''pobornik Ivana Zapolje''' koji je zajedno sa slavonskim plemstvom na saboru u Dubravi 6. siječnja 1527. za kralja izabrao [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]].</ref> i [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6309 Vuk Frankopan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220928191804/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6309 |date=28. rujna 2022. }}, [[Juraj III. Frankopan]] [[Slunj|Slunjski]], Stjepan [[Blagajski]], Krsto [[Knezovi Peranski|Peranski]], Bernard Tumpić [[Zečevo|Zečevski]], [[Mogorovići|Ivan Kobasić]] [[Brekovica|Brikovički]], Pavao Janković, Gašpar Križanić, Toma Čipčić, Mihajlo [[Mogorovići|Skoblić]], Nikola [[Mogorovići|Babonožić]], Grgur Otmić, plemićki sudac [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačke županije]], Antun Otmić, Ivan [[Mogorovići|Novaković]], Pavao [[Gusići (plemstvo)|Izačić]], Gašpar [[Gusići (plemstvo)|Gusić]] i Stjepan Zimić. {{glavni|Cetingradska povelja}} Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde. Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor u Dubravi kraj Vrbovca izabrao za kralja 6. siječnja 1527. [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]], nakon čega je uslijedilo [[Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538.|razdoblje građanskog rata]], koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|donio nove osvajačke uspjehe]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{wikizvor|Cetinska povelja}} {{wikizvor|Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Kako je Ferdinand postao kraljem}} *[https://web.archive.org/web/20070927013345/http://www.crohis.com/izvori/izbor-cetin.pdf Izvori za izbor Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja u Cetinu] == Literatura == * [[Opća i nacionalna enciklopedija]] - [http://proleksis.lzmk.hr/14958/ Cetinski sabor] * [http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1733&sec=442 Hrvatski sabor - Povijest: Sabor u Cetinu 1527. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101203013523/http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1733&sec=442 |date=3. prosinca 2010. }} * [[Mario Jareb]], ''Hrvatski nacionalni simboli'', Alfa d.d., [[Hrvatski institut za povijest]], Zagreb, 2010., str. 18. [[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]] [[Kategorija:Hrvatski sabor]] fwu9bj0x6l7iugnu6dotxkn131z3pre 0 22121 7578152 7567690 2026-08-15T22:35:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578152 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|listopad 2008.}} {{Infokvir zrakoplov |subtemplate={{Boeing}} |ime=Boeing 747 |tip=[[Širokotrupni zrakoplov|Širokotrupni]] [[linijski putnički avion]] |proizvođač=Boeing |slika=Slika:Lufthansa Boeing 747-8i.jpg |opis slike=Boeing 747 |dizajn= |probni let=[[9. veljače]] [[1969.]] |uveden u uporabu=siječanj, 1970. |proizveden= |povučen= |status=U upotrebi |prvotni korisnik=Pan American |više korisnika=[[British Airways]]<br/>[[Japan Airlines]]<br/> |broj primjeraka=1,502 (siječanj 2015.) |pojedinačna cijena= }} '''Boeing 747''', često zvan '''Jumbo Jet''', je četveromotorni širokotrupni linijski putnički [[zrakoplov]]. Jedan je od najvećih komercijalnih putničkih zrakoplova trenutačno u upotrebi. Dulje od tri desetljeća bio je najveći putnički zrakoplov u upotrebi, sve do uvođenja [[Airbus A380]] u redovni promet [[25. listopada]] [[2007.]] Četveromotorni 747, proizvod tvrtke [[Boeing]], ima dvokatnu [[Putnička kabina aviona|putničku kabinu]] u kojoj su na kraćem gornjem katu obično smješteni putnici poslovne klase. U najčešćoj konfiguraciji s prvom, poslovnom i ekonomskom klasom zrakoplov prima oko 400 putnika, a u konfiguraciji s jednom klasom do 600. Karakteristična grba gornjeg kata kabine učinila je 747 iznimno prepoznatljivim simbolom zračnog prijevoza, te najprepoznatlivijim putničkim zrakoplovom današnjice. 747 leti visokim podzvučnim brzinama (oko 0,85 [[mach]]a, tj. 490 [[čvor]]ova ili 909 [[km/h]]) i ima interkontinentalni dolet (7330&nbsp;nm ili 13.570&nbsp;km) što mu u nekim konfiguracijama omogućuje izravan let od [[New York]]a do [[Hong Kong]]a – trećinu puta oko [[Zemlja (planet)|Zemljine kugle]]. Godine [[1989.]] [[Boeing 747-400]] tvrtke [[Qantas]] obavio je bez slijetanja let od [[London]]a do [[Sydney]]a dug 18.000&nbsp;km za 20 sati i 9 minuta, ali radilo se o isporuci zrakoplova bez putnika i tereta. Do siječnja 2015. proizvedena su ili naručena 1502 zrakoplova različitih inačica i konfiguracija; 747 je među profitabilnijim programima tvrtke Boeing. == Dizajn i razvoj == === Početni dizajn === Godine [[1963.]] [[USAF]] započinje niz projekata za izgradnju vrlo velikog "strateškog" zrakoplova za prijevoz. Iako je [[C-141 Starlifter]] bio u procesu prikazivanja, tražio se mnogo veći zrakoplov s još boljim osobinama, s mogućnosti prijevoza tereta koji ne stane u teretne prostore do tada postojećih zrakoplova. Ove studije su doveli do dizajna ''CX-X'' (('''C''')Cargo, ('''X''')eksperimentalni, ('''X''')bez broja) s mogućnosti nošenja 81.600&nbsp;kg tereta pri brzini od 805&nbsp;km/h. Bez nadopune goriva predviđeni dolet bio je 9.260&nbsp;km s korisnim teretom od 52.200&nbsp;kg. Prostor za smještaj tereta trebao je biti 5,18 m širok, 4,11 m visok i 30,5 m dugačak, s mogućnosti pristupa i sprijeda i straga. U početnim nacrtima predlagano je šest motora. Međutim dizajn se još uvijek smatrao nedovoljno isplativ za razvoj u usporedbi s C-141. S novim skupom kriterija [[27. travnja]] [[1964.]] izdan je službeni zahtjev za ''CX-HLS'' ([[Engleski|eng]].-'''H'''eavy '''L'''ogistics '''S'''ystem). Radi predviđenih samo četiri motora, dizajn je zahtijevao motor povećane snaga i ekonomičnije potrošnje [[goriva]]. [[18. svibnja]] [[1964.]], prijedlozi konstrukcije zrakoplova stigli su iz [[Boeing]]a, [[Douglas]]a, [[General Dynamics]]a, i [[Lockheed Martin Mariett]]a, dok su prijedloge za motor podnijeli [[General Electric]], [[Curtiss-Wright]] i [[Pratt and Whitney]]. Nakon reizbora, Boeing, Douglas i Lockheed su dopunili dizajn za konstrukciju, zajedno s General Electric i Pratt i Whitneyjem za motore.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/c-5-history.htm C-5 History]</ref> Sva tri dizajna dijelila su veliki dio zahtjeva no samo jedan je postao ikona 747. Kako je ''CX-HLS'' trebao imati sposobnost utovara s prednje strane, vrata su se morala nalaziti na mjestu gdje se nalazi [[pilotska kabina]]. Sve tvrtke našle su rješenje ovog problema pomicanjem pilotske kabine iznad prostora za teret. Douglasov dizajn je imao samo malo uzdignuće na prednjem dijelu iznad krila, Lockheed je uzduž cijelog vrha trupa uradio uzdignuće ("kralježnicu") kroz koju su prolazile i ramenjače [[Krilo zrakoplova|krila]] dok je Boeing našao sredinu prethodnih dizajna i počeo s uzdignućem odmah iza nosa zrakoplova a završio neposredno ispred njegovih krila.<ref>{{eng oznaka}} [http://oea.larc.nasa.gov/PAIS/Partners/C_5.html "Lockheed C-5 Galaxy, Partners in Freedom"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214134934/http://oea.larc.nasa.gov/PAIS/Partners/C_5.html |date=14. prosinca 2007. }}, NASA, 2000, see images in "Langley Contributions to the C-5".</ref> U [[1965.]] Lockheedov dizajn zrakoplova s General Electricovim dizajnom motora bili su odabrani za novi transportni avion [[Lockheed C-5 Galaxy]]. === Dizajn za linijski putnički avion === 747 je zamišljen u 1960.-im u doba povećanja zračnog prijevoza. U tom razdoblju raste komercijalni prijevoz s mlaznim avionima što dovodi do ogromne popularnosti [[Boeing 707|Boeinga 707]] i [[Douglas DC-8|Douglasa DC-8]], zrakoplova namijenjenih za prijevoz na velike udaljenosti.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/companyoffices/gallery/images/commercial/707-03.html "Boeing Multimedia Image Gallery 707"], The Boeing Company.</ref> Čak i prije nego što je izgubio ''CX-HLS'' ugovor, Boeing je pritisnut od predsjednika [[Pan American World Airways]]a ( Pan Am-a) kao najvažnije aviokompanije kupca, da izgraditi putnički avion više od dva puta veći od 707. Zračne luke postale su zagušene sa sve većim brojem putnika koje su prevozili mali zrakoplovi, te je tadašnji predsjednik Pan Am-a je Juan Trippe jedino rješenje vidio u izradi novog, velikog putničkog aviona.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/innovators/jtrippe.html "Innovators: Juan Trippe"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060508065647/http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/innovators/jtrippe.html |date=8. svibnja 2006. }}, ''PBS''.</ref> Godine 1965. boeingov inženjer [[Joe Sutter]] premješten je iz Boeingova razvojnog tima za upravljanje [[Boeing 737|737]] na novi linijski putnički avion s već dodijeljenim brojem modela '''747'''.<ref name="sutter_p.80">Sutter 2006., str. 80.-84.</ref> Sutter je inicirao studiju o dizajnu s ''Pan Am''-om i drugim zrakoplovnim kompanijama, kako bi bolje razumio njihove zahtjeve. U to vrijeme mnogi su mislili kako će 747 biti nadzvučni zrakoplov.<ref>{{eng oznaka}} [http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/852087.stm "Air travel, a supersonic future?"], ''BBC News'', [[17. srpnja]] [[2001.]]</ref> Boeingov odgovor bio je dizajn 747 koji se lako mogao prilagoditi za prijevoz tereta što će osigurati njegovu proizvodnju i u slučaju otkazivanja putničke inačice. Za prijevoz tereta podržan je tada na široko uveden kontejnerski utovar i istovar sa standardnim avio-kontejnerima LD-3 (201 × 153 × 163&nbsp;cm) i LD-6 (407 × 153 × 163&nbsp;cm). U travnju [[1966.]] Pan Am naručuje dvadeset pet 747-100 zrakoplova za 525 milijuna US $. === Tvornica za proizvodnju === [[Datoteka:City of Everett 01.jpg|mini|desno|250px|Prototip B-''747 City of Everett'']] Kako tada Boeing nije imao dovoljno velika postrojenja za izgradnju ogromnih linijskih putničkih aviona, krenulo se u izgradnju nove tvornice nekih 48&nbsp;km sjeverno od [[Seattle]]a, na terenu pored vojne baze u blizini [[Everett]]a u [[Washington (savezna država)|Washington]]u<ref name="boe_facilit">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/facilities/index.html "Major Production Facilities - Everett, Washington"], The Boeing Company. Retrieved: [[28. travnja]] [[2007.]]</ref> U lipnju [[1966.]] kupljeno je 316 hektara zemljišta.<ref name="B747_milest">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_milestones.html "747 Milestones"], The Boeing Company.</ref> Izgradnja zgrada i montažnih hala bio je veliki pothvat. Nadzor nad izgradnjom tvornice i pokretanju proizvodnje zrakoplova<ref>{{eng oznaka}} Boyer, Tom. [http://seattletimes.nwsource.com/html/businesstechnology/2002339060_stamperobit17.html "Boeing legend Malcolm Stamper dies"], ''Seattle Times''. [[17. lipnja]] [[2005.]]</ref> povjeren je samom vrhu tadašnje uprave. Za samu nivelaciju zemljišta bilo je potrebno odstraniti više od tri milijuna kubnih metara zemlje.<ref name="irving310">Irving 1994., str. 310.</ref> U nedostatku vremena prvi model ''747'' u prirodnoj veličini sagrađen je prije završetka krova tvornice. Boeingova tvornica najveća je ikada izgrađena građevina po obujmu.<ref name="irving365">Irving 1994., str. 365.</ref> === Razvoj i testiranje === [[Datoteka:Boeing 747 Le Bourget FRA 002.jpg|mini|desno|250px|Unutrašnjost gornje palube (747 izložen u muzeju)]] Prije sastavljanja prvog potpuno opremljenog B-747, testirane su brojne komponente i sustavi. Jedan od važnijih testiranja bila je i evakuacija 560 volontera iz kabine modela preko tobogana za spašavanje. Uz nekoliko povrijeđenih volontera, prva potpuna evakuacija trajala je dvije i pol minute, umjesto najviše dozvoljenih 90 sekundi (Prema [[Federal Aviation Administration|FAA]]). U sljedećoj probi evakuacije postignuto je zadano vrijeme od 90 sekundi ali uz još više ozljeda. Za evakuaciju bila je problematična gornja paluba s koje su volonteri, umjesto preko prednjeg tobogana koristili tunel ugrađen na stražnjoj strani palube.<ref name="irving383">Irving 1994., str. 383.</ref> Za vježbu pilota Boeing gradi neobični uređaj koji se sastoji od [[Pilotska kabina|pilotske kabine]] za testiranje ugrađene visoko na krovu [[kamion]]a. Dok su prvi 747 bili još uvijek u izgradnji, uređajem su [[pilot]]i uvježbavali taksiranje (rulanje) iz visoko smještene pilotske kabine.<ref name="hist747">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/history/boeing/747.html "History - "747 Commercial Transport"], The Boeing Company. Retrieved: [[29. travnja]] [[2006.]]</ref> Dana [[30. rujna]] [[1968.]], pred predstavnike tiska i 26 kompanija koje su naručile zrakoplov,<ref name="roll_out">{{eng oznaka}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,838835,00.html "All but off the Ground"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110122112631/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,838835,00.html |date=22. siječnja 2011. }}, ''Time'', [[4. listopada]] [[1968.]]</ref> iz tvorničke hale u Everettu izlazi prvi 747. Tijekom sljedećih mjeseci vrše se pripreme za prvi let, koji se desio [[9. veljače]] [[1969.]] Unatoč manjih problema s jednom od [[Krilo zrakoplova#Zakrilce|zakrilaca]], let je potvrdio kako je upravljanje sa 747 izuzetno dobro. Avion je pokazao kako je u velikoj mjeri imuni na ''istovremene oscilacije po pravcu i nagibu'' zrakoplova ([[Engleski|Eng.]] Dutch roll), fenomen koji je bio velika poteškoća na ranijim zrakoplovima sa [[Strijela krila|strijela krilom]].<ref name="irving417">Irving 1994., str. 417.–418.</ref> U kasnijim fazama leta probnog programa, testiranja su pokazala kako su krila pretrpjela nagle i nekontrolirane oscilacije u određenim uvjetima leta. Ova poteškoća je djelomično riješena smanjenjem krutosti pojedinih komponenti krila. Za neutralizaciju ovog problema pri većim brzinama u gondole vanjskih motora prvih izrađenih aviona dodani su kontra-utezi od [[Osiromašeni uranij|osiromašenog uranija]] kao balans.<ref name="irving428">Irving 1994., str. 428.</ref> Ovakvo rješenje izazvalo je uznemirenost kada su se srušili: [[1991.]] godine zrakoplov [[China Airlines]]a kod Wanlija, Taipei i [[El-Al]]ov 747 kod [[Amsterdam]]a [[1992.]] godine.<ref>{{eng oznaka}} Uijt de Haag, P.A., Smetsers, R.C., Witlox, H.W., Krus H.W. and Eisenga, A.H. "Evaluating the risk from depleted uranium after the Boeing 747-258F crash in Amsterdam, 1992." Journal of Hazardous Materials, sv. 76, br. 1, [[28. kolovoza]] [[2000.]], str. 39.-58. [http://www.rivm.nl/bibliotheek/digitaaldepot/risico_uranium_bijlmerramp.pdf "Boeing 747-258F crash, Amsterdam, 1992 (PDF)."] Pristupljeno: [[16. svibnja]] [[2007.]]</ref><ref>{{eng oznaka}} van der Keur, Henk. [http://www.ratical.org/radiation/dhap/dhap997.html "Uranium Pollution from the Amsterdam 1992 Plane Crash"], Laka Foundation, May 1999. Pristupljeno: [[16. svibnja]] [[2007.]]</ref> Testove letnog programa pokvarili su i problemi s ''JT9D'' [[Mlazni motor|motor]]ima. Teškoće uključuju gubitak snage uzrokovan ubrzanim pokretima ručice gasa te izobličenja na kućištu turbine nakon kratkog perioda rada.<ref name="irving441">Irving 1994., str. 441.-446.</ref> Ovi problemi uzrokovali su kašnjenje u isporuci za nekoliko mjeseci i prizemljili 20 aviona u tvornici Everett, koji su čekali instalaciju motora.<ref name="engine_trouble">{{eng oznaka}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,844949,00.html "The Trouble with Jumbo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604134525/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,844949,00.html |date=4. lipnja 2011. }}, ''Time'', [[26. rujna]] [[1969.]]</ref> Program je dodatno kasnio kada je jedan od pet probnih zrakoplova pretrpio ozbiljna oštećenja [[Podvozje zrakoplova|podvozja]] tijekom slijetanja u [[Renton]]sku zračnu luku u [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] kada je pilot sletio prije praga inače vrlo kratke piste.<ref name="irving436">Irving 1994., str. 436.</ref> Na probnom avionu trebala se je u boeingovoj tvornici u Rentonu zamijeniti oprema za testiranje i instalirati nova pilotska kabina. Ove poteškoće nisu spriječile Boeing da jedan od probnih zrakoplova prikaže na 28 [[Paris|pariškom]] avio-sletu sredinom 1969., na kojoj je 747 prikazan u javnosti po prvi put.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.reuters.com/article/companyNewsAndPR/idUSL148638820070614 "The Paris Air Show in facts and figures"], ''Reuters'', [[14. lipnja]] [[2007.]]</ref> U prosincu 1969. avion je dobio odobrenje za upotrebu od "Američke savezne uprave za zrakoplovstvo" (FAA) s čime mu je omogućen ulazak u redovni promet. Ogromni troškovi izrade 747 i izgradnja tvornice u Everettonu za Boeing su značila dodatna ulaganja. Tijekom završnih mjeseci prije isporuke prvih aviona, tvrtka je u više navrata zatražila dodatna sredstva za dovršenje projekta. Neodobravanje tih sredstava za njih bi značilo propast. Na kraju su se ulaganja isplatila i Boeing je mnogo godina održao monopol u klasi velikih putničkih zrakoplova. == Ulazak u operativnu upotrebu == [[Datoteka:Boeing 747 spiral staircase.jpg|mini|desno|250px|Spiralne stepenice za gornju palubu]] Prvi Pan Amov Boeing-747 kršten je [[15. siječnja]] [[1970.]] u međunarodnoj zračnoj luci [[Dulles]] u nazočnosti tadašnjeg predsjednika Pan-Ama Najeeb Halabya. Umjesto [[Šampanjac|šampanjca]] avion je poprskan s crvenom, bijelom i plavom vodom. Svoj redovnu upotrebu 747 počinje [[22. siječnja]] [[1970.]], na Pan-Amovoj liniji [[New York]]-[[London]].<ref name="Norris48">Norris 1997., str. 48.</ref> Let je planiran za večer [[21. siječnja]], ali je odgođeno radi pregrijavanja motora. Na let s više od šest sati zakašnjenja kreće zamjenski zrakoplov. 747 u uporabu ulazi prilično glatko, prevladavajući zabrinutost kako su neke zračne luke premale za prihvat ovako velikog aviona.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,899789,00.html "Breaking the Ground Barrier"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160809122523/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,899789,00.html |date=9. kolovoza 2016. }}, ''[[Time (časopis)|Time]]'', [[8. rujna]] [[1967.]]</ref> Tehnički problemi koji su se pojavljivali bili su relativno manji i brzo rješivi.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,909472,00.html "Jumbo Beats the Gremlins"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161008023207/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,909472,00.html |date=8. listopada 2016. }}, ''Time'', [[13. lipnja]] [[1970.]]</ref> Nakon što je Pan-Am uveo zrakoplov u redovni promet s njim počinju letjeti i druge zrakoplovne kompanije.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,878679-1,00.html "Ready or Not, Here Comes Jumbo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161008021608/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,878679-1,00.html |date=8. listopada 2016. }}, ''Time'', [[19. siječnja]] [[1970.]]</ref> Boeing je procijenio kako su kompanije za više od pola prvih prodanih 747 računale na veliki dolet a ne na korisni teret koji zrakoplov može ponijeti.<ref>{{eng oznaka}} Smith, Bruce A. "Boeing Shuns Very Large Jets While Aiming for Longer Range." ''Aviation Week and Space Technology'', [[1. siječnja]] [[2001.]], str. 28.–29. Pogledaj i [http://www.aoe.vt.edu/~mason/Mason_f/A380Buescher.pdf 747X vs A380 "How to Reduce Congestion"(PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080216064540/http://www.aoe.vt.edu/~mason/Mason_f/A380Buescher.pdf |date=16. veljače 2008. }}, Department of Aerospace and Ocean Engineering, Virginia Tech</ref> Kako se najniži operativni troškovi prema sjedalu mogu dostići samo kada je zrakoplov potpuno utovaren, manja popunjenost dovodila je do enormnog rasla cijene leta. Potrošnja [[goriva]] osrednje natovarenog 747, sa samo 70 posto popunjenih mjesta, koristi više od 95 posto goriva potrebnog za potpuno utovareni avion.<ref>{{eng oznaka}} [http://www2.mst.dk/common/Udgivramme/Frame.asp?pg=http://www2.mst.dk/udgiv/Publications/2003/87-7972-489-2/html/kap09_eng.htm "Airline reporting on fuel consumption"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071220020946/http://www2.mst.dk/common/Udgivramme/Frame.asp?pg=http%3A%2F%2Fwww2.mst.dk%2Fudgiv%2FPublications%2F2003%2F87-7972-489-2%2Fhtml%2Fkap09_eng.htm |date=20. prosinca 2007. }}, Miljominsteriet (Danish Environmental Protection Agency)</ref> Ekonomski problemi koji su nastali nakon [[Naftna kriza 1973.|Naftne krize 1973.]] dovelo je do smanjenja broja putnika te su nekoliko kompanija zamijenilo svoje 747 avione s nešto manjim širokotrupnim [[Douglas DC-10]] i [[Lockheed L-1011 TriStar]] zrakoplovima<ref>{{eng oznaka}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,876705,00.html "Planes for Rough Weather"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160809122847/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,876705,00.html |date=9. kolovoza 2016. }}, ''Time'', [[3. kolovoza]] [[1970.]]</ref> (u kasnijim godinama s dvomotornim [[Boeing 767|B-767]] i [[Airbus A300|A-300]]). Kako bi privukli više korisnika vlasnici 747 u svoje avione umjesto dijela sjedala ugrađuju barove, [[American Airlines]] prilagođava dio svojih 747 za cargo prijevoz a [[1983.]] razmjenjuje ih s Pan-Amom za manje zrakoplove.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.aa.com/content/amrcorp/corporateInformation/facts/history.jhtml "American Airlines History"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080526154233/http://www.aa.com/content/amrcorp/corporateInformation/facts/history.jhtml |date=26. svibnja 2008. }}, American Airlines</ref> [[Delta Air Lines]] također uklanja svoje 747 nakon nekoliko godina korištenja.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.airspotters.com/delta-boeing-747-100-scale-1200-542-p.asp "Delta Boeing 747-100 1/200 Scale"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071121082732/http://www.airspotters.com/delta-boeing-747-100-scale-1200-542-p.asp |date=21. studenoga 2007. }}, ''Airspotters''</ref> Međunarodni letovi koji zaobilaze velike zračne luke - prometna središta i slijeću u manje gradove postali su uobičajeni tijekom 1980.-ih što je dodatno smanjilo tržište za 747.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/news/speeches/2003/piasecki_030324.html "Turning Today's Challenges into Opportunities for Tomorrow"], The Boeing Company</ref> Međutim, mnogi međunarodni prevozitelji i dalje koristite 747 na pacifičkim linijama.<ref>{{eng oznaka}} Aboulafia, Richard. [http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&id=news/2004sb05.xml "Commercial Transport Market Still in Rough Shape"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112160220/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&id=news%2F2004sb05.xml |date=12. siječnja 2012. }}, ''Aviation Week and Space Technology'', [[1. ožujka]] [[2004.]]</ref> U Japanu 747 na domaćim rutama ima konfiguraciju za maksimalni kapacitet smještaja putnika.<ref>{{eng oznaka}} Wallace, James. [http://www.seattlepi.com/business/209051_interior24.html "A380 buyer keeps mum about possible luxuries aboard cruise ship of the skies"], ''Seattle Post-Intelligencer'', [[24. siječnja]] [[2005.]]</ref> == Daljnji razvoj == [[Datoteka:Cows in 747.jpg|mini|lijevo|200px|Unutrašnjost cargo inačice 747-200]] [[Datoteka:Japan Airlines 747-400 Economy cabin.jpg|mini|desno|200px|Ekonomska klasa (3-4-3 raspored)]] Nakon početnog model 747-100, Boeing je razvio inačice s većom maksimalnom težinom uzlijetanja (-100B) i većim kapacitetom smještaja putnika (-100SR (kratkog dometa)).<ref name="Boe_747_classics">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classic_back.html "Boeing 747 Classics"], The Boeing Company.</ref> Povećanjem maksimalne težine uzlijetanje ([[MTOW]]) zrakoplov može nositi više goriva i imati veći dolet.<ref>{{eng oznaka}} [http://active.boeing.com/commercial/cas/index.cfm?content=include/solutions.cfm&pageid=m34945 "Solutions Center"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151015205312/http://active.boeing.com/commercial/cas/index.cfm?content=include%2Fsolutions.cfm&pageid=m34945 |date=15. listopada 2015. }}, The Boeing Company</ref> 1971. godine u promet ulazi inačica-200 sa snažnijim motorima i dodatno povećanom MTOW. Serija -200 proizvodila se kao putnički, teretni ili kombinacija putničko-teretni zrakoplov. Sredinom 1970.-ih proizvedena je i nešto skraćena inačica 747SP (posebna izvedba), s većim doletom.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.airliners.net/info/stats.main?id=98 "Boeing 747SP"], ''Airliners.net''. Pristupljeno: [[23. studenoga]] [[2007.]]</ref> Daljnjim razvojem 1980. izlazi inačica-300 kao rezultat proučavanja povećanja kapaciteta sjedala. Prva inačica 300 proizvedena je u [[1983.]] Ona uključuje produženje gornje palube, povećanu putnu brzinu i povećani kapacitet sjedećih mjesta. Seria -300 proizvodila se kao putnička inačica kratkog doleta i kombinacija teretno-putničkog zrakoplova. U [[1985.]] počeo je razvoj 747-400 s još većim doletom.<ref>Lawrence and Thornton 2005., str. 54.</ref> Nova inačica dobila je i novu [[Glass cockpit|"Glass cockpit" pilotsku kabinu]] što je omogućilo smanjenje posade s tri na dva člana.<ref>{{eng oznaka}} Salpukas, Agis. [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE6DA1F38F932A35754C0A96E948260 "J.A.L. Orders 15 More of Boeing's 747-400's"], ''Time'', [[1. srpnja]] [[1988.]]</ref> Cijena razvija ove inačice je neprestano rasla a početak proizvodnje odgađan je i radi učestalih zahtjeva korisnika za ugradnju nove tehnologije. Nedovoljno radnog iskustva i oslanjanje na prekovremeni rad također su stvarali probleme u počecima proizvodnje. Tako 747-400 ulazi u redovni promet tek [[1989.]] godine.<ref name="norris_p88">Norris 1997., str. 88.</ref> Nakon izlaska 747-400, predloženo je nekoliko shema za njegovo produženje. Dizajn nove, veće inačice 747-500X-600X Boeing najavljuje u [[1996.]]<ref name="boe_1996">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/news/1996/news.release.960902c.html "Boeing Outlines the "Value" of Its 747 Plans"], The Boeing Company, [[2. rujna]] [[1996.]]</ref> Predviđena cijena razvoja nove inačice bila je više od 5 milijardi dolara, ali radi slabog interesa program nije pokrenut.<ref name="FI_500X">{{eng oznaka}} [http://www.flightglobal.com/articles/1997/03/19/157/ba-warms-to-a3xx-plan.html "BA warms to A3XX plan"], ''Flight International'', [[19. ožujka]] [[1997.]]</ref> Sljedeća Boeingova ponuda bila je više skromni 747X i 747X izduženi modeli u [[2000.]] godini kao alternativa za Airbus A3XX. Međutim, niti 747X serija nije bila u stanju privući dovoljno interesa za ulazak u proizvodnju. U [[2001.]] Boeing daje prednost daljnjem razvijanju [[Sonic Cruiser]] dizajna<ref name="shelv_747X">{{eng oznaka}} [http://english.people.com.cn/english/200103/30/eng20010330_66406.html "Boeing Shelves 747X to Focus on Faster Jet"], ''People's Daily'', [[30. ožujka]] [[2001.]]</ref> koji se također ubrzo "zamrzava" te se radi na novom B-787.<ref>{{eng oznaka}} Taylor, Alex III. [http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2002/12/09/333457/index.htm "Boeing's Amazing Sonic Cruiser ..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171223160519/http://archive.fortune.com/magazines/fortune/fortune_archive/2002/12/09/333457/index.htm |date=23. prosinca 2017. }}, ''Magazin Fortune'', [[9. prosinca]] [[2002.]]</ref> Neke od ideja razvijanih za 747X korišteni su na 747-400ER<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/news/releases/2000/news_release_001128c.html "Boeing Launches New, Longer-Range 747-400"], The Boeing Company, [[28. prosinca]] [[2000.]]</ref> ali se i od toga odustaje nakon nekoliko izrađenih aviona. Početkom [[2004.]], Boeing je najavio pokusne planove za "Napredni 747" koji su dosta nalikovali na 747-X, produženi 747 i s naprednom tehnologijom planiranom za B-787. Dana [[14. studenoga]] [[2005.]] Boeing je objavio pokretanje "Naprednog 747" kao [[Boeing 747-8]].<ref name="boeing7478">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/news/releases/2005/q4/nr_051114h.html "Boeing Launches New 747-8 Family"], The Boeing Company, [[14. prosinca]] [[2005.]]</ref> == Dizajn == [[Datoteka:Main landing gears.JPG|mini|lijevo|150px|Glavno podvozje na 747-200]] [[Datoteka:Cargolux B747-400F.jpg|mini|desno|150px|Cargo inačica s otvorenim nosnim dijelom]] Boeing 747 je velik, [[Širokotrupni zrakoplov|širokotrupni]] [[linijski putnički avion]] s dvije palube, pogonjen s četiri mlazna motora ovješena ispod njegovih krila. Strijela krila postavljena je pod velikim kutom od 37,5 stupnjeva što omogućuje bržu, efikasaniju brzinu krstarenja,<ref name="Sutter p.93">Sutter 2006., str. 93.</ref> ovisno o modelu od 0,84 do 0,88 [[Mach|M]]. Sa sjedećim mjestima ekonomske klase konfiguracije ''3-4-3'' i ''2-3-2'' rasporedom prve klase na gornjoj platformi u zrakoplov se mogu smjestiti više od 366 putnika. Gornja paluba može imati i 3-3 aranžman u ekonomskoj klasi i 2-2 aranžman u prvoj klasi.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/airports/acaps/7471sec2.pdf "Boeing 747-400 Airport Planning report, section 2.0, Boeing, prosinac 2002. (PDF)"], The Boeing Company</ref> "Grba" gornje palube započinje pilotskom kabinom koja izlazi iznad glavne palube s čime se omogućio prednji utovar tereta na teretnim inačicama zrakoplova. Gornja paluba iza pilotske kabine na Cargo inačicama osigurava prostor za boravak posade ili po potrebi dodatna sjedeća mjesta. Produžena gornja paluba postala je dostupana kao opcija na 747-100B inačicama, a kasnije i kao standard na 747-300. Maksimalna težina uzlijetanja varira od 333.400&nbsp;kg za 747-100 do 439.985&nbsp;kg za 747-8. Njegov dolet porastao je od 9800&nbsp;km na 747-100 do 14.815&nbsp;km na 747-8I.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classics.html Boeing 747-100/200/300 "Technical Specifications"], The Boeing Company</ref><ref>[http://www.boeing.com/commercial/747family/747-8_fact_sheet.html "Boeing 747-8 Technical Specifications"], The Boeing Company</ref> 747 ima višestruko ojačano podvozje raspoređeno u širinu, s pomoćnim sustavima, uključujući i četiri [[Hidraulika|hidraulična]] sustava za četiri glavna [[Podvozje zrakoplova|podvozja]] s 16 kotača. Podvozje pruža dobru raspodjelu opterećenja pri slijetanju i rulanju čak i kada dođe do puknuća neke od guma. Ovako raspoređeno podvozje omogućuje slijetanje na njegove dvije suprotne točke ako jedan dio ne funkcionira ispravno.<ref name="Sutter p.128">Sutter 2006., str. 128.–131.</ref> Osim toga, 747 ima podijeljene komandne površine i sofisticirana [[Krilo zrakoplova#Zakrilca|zakrilca]] s tri procjepa što minimizira brzinu slijetanja i omogućuje korištenje standardnih duljina piste.<ref name="Sutter p.121">Sutter 2006., str. 121.–122.</ref> Za prijevoz rezervnih motora, raniji avioni mogli su smjestiti neispravni peti motor pod luk između unutarnjeg motora i [[Trup zrakoplova|trupa zrakoplova]]<ref>{{eng oznaka}} [http://www.airdisaster.com/special/special-ai182.shtml "Special Report:Air India Flight 182"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091007035356/http://www.airdisaster.com/special/special-ai182.shtml |date=7. listopada 2009. }}, ''airdisaster.com''</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://www.courts.gov.bc.ca/Jdb-txt/SC/05/03/2005BCSC0350.htm "Her Majesty the Queen Against Ripudaman Singh Malik and Ajaib Singh Bagri"], Supreme Court of British Columbia</ref> == Inačice == [[Datoteka:Bahrain.royal.flight.b747sp-21.a9c-hmh.arp.jpg|mini|desno|200px|747SP]] [[Datoteka:MASkargo B742F TF-ARN.jpg|mini|desno|200px|747-200F]] [[Datoteka:B747-cockpit.jpg|mini|desno|200px|Pilotska kabina 747-200]] [[Datoteka:Final approach B-747.JPG|mini|200px|desno|JAL-ov Boeing 747-400 u završnom prilazu na [[Zračna luka Zagreb|Zračnu luku Zagreb]].]] [[Datoteka:Boeing 747 LCF N780BA-2.jpg|mini|desno|200px|747 LCF Dreamlifter]] 747-100 izvorna inačica pokrenuta je u [[1966.]] Ubrzo zatim, u 1968. slijedi 747-200. Nakon 747-300 iz 1980., u 1985. je uslijedio 747-400. Konačno, 747-8 je najavljen u 2005. Proizvedeno je nekoliko inačica od svakog modela. Mnoge inačice od ranijih modela bili su u proizvodnji istovremeno. === 747-100 === :Prva 747-100 serija građena je sa šest prozora na gornjoj palubi (na svakoj strani po tri). Kasnije, kao su kompanije gornju palubu počele koristiti za prijevoz putnika u višoj klasi a ne kao dnevni boravak, Boeing nudi kao opciju 10 prozora. 747-100B inačica, nudi jaču strukturu i podvozje, kao i veći MTOW od 340.000 kg. Ovaj model isporučen je samo ''Iran Airu'' i ''Saudia Airlinesu''.<ref>{{eng oznaka}} [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B05E3DB1039F932A05750C0A967948260&n=Top/Reference/Times%20Topics/Subjects/S/Sales "Saudia Orders 4 Boeing 747's"], ''New York Times''</ref> Motori ponuđeni s ovim modelom bili su [[Rolls-Royceovi|Rolls-Royce]] ''RB211'' i [[General Electric]] [[CF6]], ali samo ''Saudia Airlines'' se odlučila za Rolls-Royce opciju.<ref>Norris 1997., str. 53.</ref> Boeing nije razvio teretnu inačicu u seriji -100 iako su kasnije neki avioni preinačeni za prijevoz tereta.<ref>{{eng oznaka}} [http://rgl.faa.gov/Regulatory_and_Guidance_Library/rgEX.nsf/0/a590a0405960013a86256d4400727f45/$FILE/1870D.pdf "FAA Regulatory and Guidance Library" (PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180110155400/https://www.icao.int/publications/doc8643/pages/search.aspx?url=http%3A%2F%2Frgl.faa.gov%2FRegulatory_and_Guidance_Library%2FrgEX.nsf%2F0%2Fa590a0405960013a86256d4400727f45%2F%24FILE%2F1870D.pdf&type=replay&date=20150302150753 |date=10. siječnja 2018. }}, FAA See reference to Supplementary Type Certificates for freighter conversion.</ref> Proizvedeno je 250 aviona iz ove serije (uključujući i 747SP) a posljednji avion -100 je isporučen u [[1986.]]<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/news/feature/sevenseries/747.html Fast Facts: 747], The Boeing Company</ref> Serija se sastojala od 167 avona 747-100, 45 su bili SP, 29 su bili SR a 9 su bili 100B.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classics.html "Boeing Commercial Airplanes - 747 Classics Technical Specs"], The Boeing Company</ref> ==== 747-100SR ==== ::Kao odgovor na zahtjeve iz [[JAL|Japanskog airlinesa]], Boeing je razvio 747-100SR inačicu kratkog doleta. SR može uzeti manje goriva ali može prevesti do 498 putnika ovisno o inačici. U kasnijim modelima se taj broj, zbog povećanja ekonomske klase, popeo na 550.<ref name="Boe_747_classics"/> Na 747SR je pojačana konstrukcija aviona radi povećanog broja uzlijetanja i slijetanja.<ref>{{eng oznaka}} Kane, Robert M. [http://books.google.com/books?id=nCFYdB2H05UC&pg=PA534&lpg=PA534&dq=747sr&source=web&ots=sviCNP0_wb&sig=kPnsW0VGN7ONVVYAP5i6RvzoUZg "Air Transportation"], str. 534., ''Google Books'', 2003.</ref> Točnije SR ima dodatnu strukturni potporu u krilima, trupu i podvozju, uz spremnike goriva 20% manjeg kapaciteta. Za Japan Airlines (kasnije Japan Air Lines) -100SR je počeo letjeti [[7. listopada]] [[1973.]]<ref name="B747_milest"/> Kasnije su razvijene i inačice kratkog doleta modela -100B i -300. SR zrakoplovi koriste se prvenstveno na domaćim letovima u [[Japan]]u. Dva 747-100B/SR dostavljena su [[Japan Airlines|JAL]]u s produženom gornjom palubom za smještaj još više putnika. Ova modifikacija je poznata kao "SUD" ([[Engleski|eng]]. '''S'''tretched '''U'''pper '''D'''eck). [[All Nippon Airways]] (ANA) je koristio 747SR s 455 ili 456 mjesta na domaćim japanskim rutama sve do njihova prizemljenja [[10. ožujka]] [[2006.]]<ref>{{eng oznaka}} [http://www.japancorp.net/Article.Asp?Art_ID=11620 "Truth of NANJING must be known"], ''Japan Corporate News Network''</ref> JAL je letio s 747-100B/SR/SUD inačicom s 563 sjedećih mjesta na domaćim rutama sve do kraja [[2006.]] === 747SP === :747SP je za 14,7 m kraći od 747-100. Osim planiranog [[Boeing 747-8|747-8]], SP je jedini 747 s izmijenjenom dužinom trupa. Skraćenje se postiglo micanjem sekcija prije i poslije krila. Redizajnirati se morala i centralna sekcija trupa a zakrilca s tri proreza zamijenjena su s onim s jednim prorezom.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.flightsim.com/cgi/kds?$=main/review/aeti_742.htm "747-200 Classic by AETI"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081230041922/http://www.flightsim.com/cgi/kds?%24=main%2Freview%2Faeti_742.htm |date=30. prosinca 2008. }}, ''Flight Simulators''</ref> Ispod krila maknute su i aerodinamičke gondole u kojima se nalazio mehanizam za upravljanje zakrilcima.<ref name="baby_747">{{eng oznaka}} [http://www.747sp.com/Explained.asp "The Story of the Baby 747"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121029014946/http://www.747sp.com/explained.asp |date=29. listopada 2012. }}, ''747sp.com''</ref> 747SP, u odnosu na ranije inačice, imao je oštriji prijelaz zadnjeg gornjeg trupa u [[repne površine zrakoplova]], dvostruko ovješeno [[Repne površine zrakoplova|kormilo pravca]], i duži [[Repne površine zrakoplova|okomiti i vodoravni stabilizator]].<ref>Kane 2003., str. 546.</ref> :Boeing 747SP dobiva dopunska odobrenja [[4. veljače]] [[1976.]] i iste godine ulazi u redovni promet s ''Pan American World Airwaysom''.<ref name="baby_747"/> Zrakoplov su uglavnom koristile kompanije koje su željele povezivati veće zračne luke s kratkom pistom.<ref>{{eng oznaka}} {{cite web |url=http://www.qantas.com.au/regions/dyn/au/publicaffairs/details?ArticleID=2002/mar02/2645 |title=Red, White And Q Farewell For Qantas Aircraft |date=4. ožujka 2002. |publisher=Qantas |accessdate=4. lipnja 2008.}}</ref> Izgrađena su 45 zrakoplova ovog modela. Četrdeset četiri aviona isporučeno je do [[30. kolovoza]] [[1982.]]<ref>{{eng oznaka}} [http://www.aviation.com/travel/top10-notablepostwar-1.html "Top 10 Most Notable-Looking Post-War Aircraft"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724182534/http://www.aviation.com/travel/top10-notablepostwar-1.html |date=24. srpnja 2008. }}, ''Aviation''</ref> Boeing je ponovo otvorio proizvodnu liniju za 747SP pet godina kasnije kako bi izgradio još jedan zrakoplov za [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjene Arapske Emirate]].<ref name="baby_747"/> === 747-200 === :747-200 ima jače motore, veći MTOW i dolet od serije -100. Nekoliko prvih izgrađenih aviona -200 zadržalo je po tri prozora na gornjoj palubi, ali većina su izgrađeni s 10 prozora sa svake strane.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.plexoft.com/SBF/aviation/spot747.html "747 windows"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160804025312/http://www.plexoft.com/SBF/aviation/spot747.html |date=4. kolovoza 2016. }}, ''Plexoft''</ref> Izrađeno je nekoliko inačica iz ove serije. 747-200B je unaprijeđena inačica 747-200, s većim kapacitetom goriva i još jačim motorima a u uporabu ulazi u veljači [[1971.]]<ref name="owner_guide">{{eng oznaka}} [http://www.aircraft-commerce.com/store/files/Owners%20guide%20sample.pdf "Aircraft Owner's and Operator's Guide" (PDF)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''Aircraft-Commerce.com''</ref> Potpuno natovareni zrakoplov -200B ima dolet od oko 12.700 km. 747-200F je cargo inačica -200 modela. Može biti opremljena s ili bez bočnih teretnih vrata.<ref name="owner_guide"/> Ima kapacitet od 105 tona i MTOW do 378.000 kg. U redovnu uporabu ulazi 1972. godine s [[Lufthansa|Lufthansom]].<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/background.html "Boeing 747 - About the 747 Family"], The Boeing Company</ref> 747-200C konvertibilnih je inačica koja se može preurediti za prijevoz putnika, prijevoz tereta ili u mješoviti oblik.<ref name="Boe_747_classics"/> Sjedala su na glavnoj palubi uklonjiva a zrakoplov ima i nosna cargo vrata. U-200C može biti opremljen i s bočnim teretnim vratima na glavnoj palubi.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.civilaviation.eu/Boeing/747-200.htm "Boeing 747-200"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161026233832/http://civilaviation.eu/Boeing/747-200.htm |date=26. listopada 2016. }}, ''CivilAviation.eu''</ref> :747-200M je kombinirana inačica koja ima bočna vrata na glavnoj palubi i može nositi teret u stražnjem dijelu glavne palube. Uklonjiva pregrada dijeli stražnje područje s teretom od putnika u prednjem dijelu aviona. Uz teret na stražnjem dijelu ovaj model može povesti do 238 putnika u 3-klase. Model je poznat i kao Kombi 747-200.<ref name="owner_guide"/> Kao i na -100, kasnije su ponuđeni avioni s produženom gornjom palubom. Do [[1991.]] izgrađeno je 393 aviona iz ovog programa,<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/background.html "747 background"], The Boeing Company</ref> 225 su 747-200s, 73 su 747-200F, 13 su 747-200C, 78 su 747-200M i 4 aviona su izrađena za potrebe vojske. Mnogi 747-200 su još uvijek u funkciji, iako je velika većina prizemljena ili prodana manjim operaterima. === 747-300 === :Vidljiva razlika između -300 i prethodni modela je produžena gornja paluba s dva nova izlaza u slučaju opasnosti te prostor za odmor posade kao opcija (produžena gornja bila je ponuđena kao nadogradnja i po prvi puta pojavila se je na dva japanska 747-100SR modela.<ref name = "airliners_747-300"/>). U odnosu na -200, gornja paluba je 7,11 m duža.<ref name="airliners_747-300">{{eng oznaka}} [http://www.airliners.net/info/stats.main?id=99 "Boeing 747-300"], ''airliners.net''.</ref> Još jedna razlika je ravno stepenište koje povezuje dvije palube, umjesto dotadašnjeg spiralnog<ref name="Boe_747_classics"/> što stvara dodatni prostor za sjedala. S manjim promjenama u aerodinamici, povećana je brzina krstarenja s 0,84 M na 0,85 M dok je MTOW ostala ista. Izbor motora isti kao i na -200 seriji osim što je [[General Electric]] umjesto [[CF6-50E2]] ponudio [[CF6-80C2B1]] [[Mlazni motor|mlazne motore]].<ref name="Boe_747_classics"/> :Prvi naručitelj 747-300 u lipnju 1980. bio je [[Swissair]].<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/news/feature/sevenseries/747.html "Seven Series"], The Boeing Company</ref>, prvi let inačica ima [[5. listopada]] [[1982.]] a redovnu uporabu započinje [[23. ožujka]] [[1983.]]<ref name="B747_milest"/> Osim putničke, dostupne su i 747-300M s istim kapacitetom tereta u stražnjem dijelu glavne palube kao i na-200M, ali s produženom gornjom palubom može prevesti više putnika.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.zap16.com/civ%20fact/civ%20B747-300.htm "747-300"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051023231238/http://www.zap16.com/civ%20fact/civ%20B747-300.htm |date=23. listopada 2005. }}, Zap16.com</ref> 747-300SR je inačica kratkog dometa za prijevoz više putnika na kraćim relacijama. Japan Airlines koriste ove inačice zrakoplova s više od 600 sjedećih mjesta. Boeing nikada nije pokrenuo novu Cargo inačicu 747-300, ali su se neki putnički avioni počevši od 2000. godine modificirali za prijevoz tereta.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/news/releases/2000/photorelease/photo_release_001017b.html "Boeing Delivers First 747-300 Special Freighter To Atlas Air"], The Boeing Company</ref> :Ukupno je isporučeno 81 zrakoplov, 56 za putnički prijevoz, 21-300M i 4-300SR inačice.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_classics.html "Technical Specifications -- 747 Classics"], The Boeing Company. Pristupljeno: [[11. srpnja]] [[2008.]]</ref> Proizvodnju 747-300 uskoro zamjenjuje pokretanje izrade modernijeg 747-400 u [[1985.]] godini, samo dvije godine nakon što je -300 ušao u uporabu.<ref>Lawrence and Thornton 2005</ref> Zadnji 747-300 bio je isporučen [[Sabena|Sabeni]] u rujnu 1990.<ref name="Boe_747_classics"/><ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/news/feature/sevenseries/747.html "Seven series"], The Boeing Company</ref> Danas su mnogi -300 zrakoplovi još uvijek u zraku, bez obzira na znatan gubitak interes među velikim prijevoznicima koji su zamijenili 747-300 s 747-400. Prijevoznici koji i dalje koriste -300 su [[Air India]], [[Japan Airlines]], [[Qantas]] i [[Saudi Arabian Airlines]]. === 747-400 === {{Glavni|Boeing 747-400}} :747-400 je modernizirani model s povećanim doletom. Raspon krila uvećan je za 1,8 m, na vrhovima krila ugrađeni su "wingleti" od 1,8 m s kojima je poboljšana učinkovitost goriva za 4% u odnosu na prethodne inačice 747.<ref>{{eng oznaka}} [http://books.nap.edu/openbook.php?record_id=11839&page=33 ''Assessment of Wingtip Modifications to Increase the Fuel Efficiency of Air Force Aircraft''], National Academies Press, 2007., str. 33.</ref> [["Glass cockpit" pilotska kabina]] opremljena je s EFIS sustavom te je dizajnirana za dva člana posade. Korištenjem elektronike smanjio se broj brojčanika, mjernih instrumenata i raznih birača s 971 na 365. U rep su ugrađeni spremnici za gorivo, preinačeni su motori i ugrađen je novi interijer. Dodatno gorivo omogućilo je kompanijama veliki dolet bez dodatnog slijetanja za njegovu nadopunu. -400 je ponuđen kao putnički (400), teretni (400F), kombinirani teretno-putnički (400C), za domaći promet (400D), s proširenim kapacitetom putnika (400ER) i teretna inačica velikog doleta (400ERF). Teretna inačica nema produženu gornju palubu.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/pf/pf_400f_back.html "Boeing 747-400 Freighter Family"], The Boeing Company</ref> 747-400D je predviđena za operacije kratkog doleta i ne uključuju winglete, ali se oni mogu naknadno ugraditi.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.jal.com/en/press/1998/111901/111901.html "Japan Airlines To Receive 100th Boeing 747 Aircraft"], Japan Airlines, [[19. studenoga]] [[1998.]]</ref> :Putnička inačica ušla je u uporabu u veljači [[1989.]] s ''Northwest Airlinesom'' na relaciji [[Minneapolis]]-[[Phoenix]],<ref name="norris_p88"/> "kombi" inačica počinje letjeti u rujnu [[1989.]] s [[KLM]]-om, [[Cargolux]] počinje letjeti s teretnom inačicom u studenom [[1993.]], 747-400ERF kreće u listopadu [[2002.]] a 747-400ER [[Qantas]] počinje koristiti u studenom 2002.<ref name="Boeing 747-400ER">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/lr_back/index.html "Boeing 747-400ER Family"], The Boeing Company. Pristupljeno: [[16. listopada]] [[2007.]]</ref> Qantas je i jedini naručitelj putničke inačice iz ove serije. :Posljednja putnička inačica 747-400 isporučena je u travnju [[2005.]] Boeing je u ožujku 2007. objavio odustajanje od daljnje proizvodnje putničkog modela -400.<ref name="747passend">{{eng oznaka}} Wallace, James. [http://www.seattlepi.com/business/307716_boeing16.html "747-400 passenger is no more"], ''Seattlepi.com'', [[17. ožujka]] [[2007.]]</ref> Do listopada 2007. isporučeno je ukupno 670 aviona ove serije.<ref>{{eng oznaka}} [http://active.boeing.com/commercial/orders/index.cfm?content=userdefinedselection.cfm&pageid=m15527 "Commercial orders"], The Boeing Company</ref> ==== 747 LCF Dreamlifter ==== ::747-400 Dreamlifter<ref>{{eng oznaka}} [http://boeingmedia.com/imageDetail.cfm?id=14678&KeyWord=747&BuId=0&caid=0&prid=0&sc=med&pn=1 "Cargo freighter"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090220195627/http://boeingmedia.com/imageDetail.cfm?id=14678&KeyWord=747&BuId=0&caid=0&prid=0&sc=med&pn=1 |date=20. veljače 2009. }}, The Boeing Company.</ref> (izvorno nazvan "Veliki transporter 747" (eng. '''L'''arge '''C'''argo '''F'''reighter –LCF)<ref name="evergreen_july07">[http://www.evergreenaviation.com/p_releases/072007.html "Evergreen Aviation press releases"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071107065816/http://www.evergreenaviation.com/p_releases/072007.html |date=7. studenoga 2007. }}, Evergreen Aviation, [[20. srpnja]] [[2007.]]</ref>) je Boeingova modifikacija postojećeg 747-400s za potrebe prijevoza velikih sastavnih dijelova [[Boeing 787|Boeinga 787]] na završnu montažu u tvornicu Everett, Washington. Izmjene na 747-400s dovršila je ''Evergreen Aviation Technologies Corporation'' u ''Dreamliftersu'' u [[Tajvan]]u. Zrakoplov je svoj prvi let imao [[9. rujna]] [[2006.]]<ref name="bca_20060909_first_flight">{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/news/2006/q3/060909a_nr.html "Boeing 747 Large Cargo Freighter Completes First Flight"], The Boeing Company, [[9. rujna]] [[2006.]]</ref> Dreamlifter samo su namijenjene za transport je pod-sklopova za Boeing 787.<ref>{{eng oznaka}} McCue, Dan. [http://www.charlestonbusiness.com/pub/13_11/news/9511-1.html "Dreamlifter to become fixture in Lowcountry sky"], ''Charleston Regional Business Journal'', [[28. svibnja]] [[2007.]]</ref> Jedina namjena ovog zrakoplova je prijevoz boeingovih dijelova i prijevoz putnika nije dozvoljen.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/news/releases/2007/q2/070604a_pr.html "Boeing 747 Dreamlifter Achieves FAA Certification"], The Boeing Company, [[4. lipnja]] [[2007.]]</ref> Izrađeno je dva zrakoplova a naručena su još dva.<ref name="evergreen_july07"/> === 747-8 === :Boeing je najavio novi model 747-8 (prije pokretanja nazivan "Napredni 747") [[14. studenoga]] [[2005.]], koji će se koristiti isti motor i tehnologiju kao B-787. Osnovni zahtjevi novog dizajna su smanjenje buke, veća ekonomičnost i ekološka prihvatljivost. 747-8 je proširen i produžen (za 5,6 m) kako bi mogao primiti više korisnog tereta s čime u dužini premašuje [[Airbus A340]]-600.<ref>{{eng oznaka}} Steinke, Sebastian. [http://flug-revue.rotor.com/FRheft/FRHeft06/FRH0601/FR0601f.htm "Boeing launches 747-8"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090410042129/http://flug-revue.rotor.com/FRheft/FRHeft06/FRH0601/FR0601f.htm |date=10. travnja 2009. }}, ''Flug Revue'', siječanj 2006.</ref> Putnička inačica označena s ''747-8 Intercontinental'' ili '''747-8I''', moći će se povesti i do 467 putnika u konfiguraciji 3-klase i letjeti više od 15.000 km brzinom od 0,855M. Kao je avion razvijan na osnovi 747-400, nije potrebna značajnija obuka osoblja a međusobno dijele niz rezervnih dijelova.<ref>{{eng oznaka}} Norris, G. [http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=aviationdaily&id=news/BOE11077.xml "Boeing freezes the 747-8I design"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120117154449/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=aviationdaily&id=news%2FBOE11077.xml |date=17. siječnja 2012. }},''Aviation Week'', 2007.</ref> Početak redovnog korištenja 747-8I očekuje se u [[2010.]] godini.<ref>{{eng oznaka}} [http://findarticles.com/p/articles/mi_hb3078/is_200701/ai_n18808130 "Lufthansa launches 747-8I"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080203160018/http://findarticles.com/p/articles/mi_hb3078/is_200701/ai_n18808130 |date=3. veljače 2008. }}, ''Air Transport World''.</ref> U ponudi su teretna inačica 747-8F dizajnirana na osnovi 747-400ERF koja može primiti 154 tona tereta. To je 16 posto više korisnog tereta od one na 747-400F. Utovariti se može sedam dodatnih standardnih Cargo kontejnera. Početak redovnog korištenja 747-8F zakazana je za [[2009.]] godinu.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.deagel.com/Freighters/Boeing-747-8F_a000202006.aspx "Boeing 747-8 Freighter"], Deagel.</ref> :Do prosinca 2007., 78 kompanija naručilo je Boeing 747-8F: ''Cathay Pacific'' (10), ''Atlas Air'' (12), ''Nippon Cargo Airlines'' (14), ''Cargolux'' (13), ''Emirates SkyCargo'' (10), ''Volga - Dnepr'' (5), ''Guggenheim Aviation Partners'' (4) i ''Korean Air'' (5). Ukupno 25 kompanija predali su naruđbe za Boeing 747-8I: 5 iz'' Boeing Business Jeta'' i 20 iz ''Lufthanse''.<ref>{{eng oznaka}} [http://active.boeing.com/commercial/orders/index.cfm?content=userdefinedselection.cfm&pageid=m15527], The Boeing Company</ref> == Nesreće i incidenti == Do srpnja [[2008.]], dogodilo se ukupno 47 nezgoda 747<ref>{{eng oznaka}} [http://aviation-safety.net/database/dblist.php?field=typecode&var=104%&cat=%1&sorteer=datekey&page=1 Boeing 747 hull-loss occurrences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170824020018/http://aviation-safety.net/database/dblist.php?field=typecode&var=104%&cat=%1&sorteer=datekey&page=1 |date=24. kolovoza 2017. }}, ''Aviation-Safety.net'', [[7. srpnja]] [[2008.]]</ref> u kojima je živote izgubilo 3707 osoba.<ref>{{eng oznaka}} [http://aviation-safety.net/database/type/type-stat.php?type=104 Boeing 747 Accident Statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170824013435/http://aviation-safety.net/database/type/type-stat.php?type=104 |date=24. kolovoza 2017. }}, ''Aviation-Safety.net'', [[5. prosinca]] [[2007.]]</ref> Za vrlo malo padova krive se greške u izradi i zamoru materijala 747. Jedne od većih nesreća su: *[[Zrakoplovna nesreća na Tenerifima]] koja se dogodila greškom pilota, kontrole zračnog prometa (ATC) i pogrešci u komunikaciji. *JAL ov 747-SR46 srušio se nakon nepropisnog servisa zrakoplova. *Na United Airlines-ovom 747-122 došlo je do eksplozivne dekompresije radi neispravnih Cargo-vrata, nakon čega je uslijedila zamjena svih sličnih ugrađenih vrata. *B747-230B koreanskog prevozitelja oborio je 1983. sovjetski presretač. *TWA 747-100 kompanije TWA eksplodirao je u zračnom prostoru iznad Atlantika 17. srpnja 1996. Do eksplozije je došlo najvjerojatnije radi zapaljenja para u centralnom spremniku goriva uzrokovano kvarom na elektroinstalaciji. == Usporedba == {| style="text-align: center; font-size:100%; color:black" |- bgcolor="#87CEEB" ! Mjere||747-100||747-200B||747-300||747-400<br />747-400ER||747-8I |-bgcolor="#EEEEEE" |Posada pilotske kabine||colspan="3"|Tri||colspan="2"|Dva |-bgcolor="#EEEEEE" |Kapacitet sjedala||colspan="3"|452(2 klase)<br />366 (3 klase)||524 (2 klase)<br />416 (3 klase)||467 (3 klase) |-bgcolor="#EEEEEE" |Dužina||colspan="4"|70,6 m||76,4 m |-bgcolor="#EEEEEE" |Raspon krila||colspan="3"|59,6 m||64,4 m||68,5 m |-bgcolor="#EEEEEE" |Visina||colspan="3"|19,3 m||19,4 m||19,4 m |-bgcolor="#EEEEEE" |Težina (prazni zrakoplov)||162.400&nbsp;kg||174.000&nbsp;kg||178.100&nbsp;kg||178.756&nbsp;kg <br />'''ER:''' 184.600&nbsp;kg||185.972&nbsp;kg |-bgcolor="#EEEEEE" |MTOW||333.390&nbsp;kg||colspan="2"|377.842&nbsp;kg||396.890&nbsp;kg<br />'''ER:''' 412.775&nbsp;kg||439.985&nbsp;kg |-bgcolor="#EEEEEE" |Brzina krstarenja <br />(na visini 35.000&nbsp;ft||colspan="3"|895&nbsp;km/h||913&nbsp;km/h <br />'''ER:''' 918&nbsp;km/h||918&nbsp;km/h |-bgcolor="#EEEEEE" |Maksimalna brzina||colspan="3"|945&nbsp;km/h||977&nbsp;km/h|| |-bgcolor="#EEEEEE" |Dužina uzlijetanja s MTOW||colspan="2"|3.190 m||3.320 m||3.018 m <br />'''ER:''' 3.090 m||3.090 m |-bgcolor="#EEEEEE" |Dolet punog zrakoplova||9.800&nbsp;km||12.700&nbsp;km||12.400&nbsp;km||13.450&nbsp;km <br />'''ER:''' 14.205&nbsp;km||14.815&nbsp;km |-bgcolor="#EEEEEE" |Kapacitet goriva||183.380 l||colspan="2" 199.158 l||216.840 l <br />'''ER:''' 241.140 l||243.120 l|| |-bgcolor="#EEEEEE" |} == Isporuke == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2008 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2007 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2006 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2005 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2004 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2003 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2002 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2001 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">2000 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1999 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1998 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1997 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1996 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1995 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1994 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1993 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1992 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1991 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1990 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1989 |- | 6 |16 |14 |13 |15 |19 |27 |31 |25 |47 |53 |39 |26 |25 |40 |56 |61 |64 |70 |45 |- |----- <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1988 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1987 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1986 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1985 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1984 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1983 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1982 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1981 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1980 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1979 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1978 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1977 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1976 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1975 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1974 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1973 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1972 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1971 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1970 <th style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#87CEEB;padding:0.3em">1969 |- |24 |23 |35 |24 |16 |22 |26 |53 |73 |67 |32 |20 |27 |21 |22 |30 |30 |69 |92 |4 |- |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons|Boeing 747}} * {{eng oznaka}} [http://www.newairplane.com/747e-brochure/ Boeing 747-8 e-brochure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705221239/http://www.newairplane.com/747e-brochure/ |date=5. srpnja 2008. }} * {{eng oznaka}} [http://www.boeing.com/commercial/747family/index.html Boeing 747 product page] * {{eng oznaka}} [http://www.flightglobal.com/articles/2007/06/03/216270/boeing-747-aircraft-profile.html Boeing 747 profile on FlightGlobal.com] {{Boeing zrakoplovi}} {{Divovski zrakoplovi}} [[Kategorija:Širokotrupni zrakoplovi]] [[Kategorija:Putnički zrakoplovi Boeing|747]] [[Kategorija:Zrakoplovi iz 1969.]] rt9t5rewrr0kfhdkd6jdptd7whopl0m 0 22344 7578370 7070184 2026-08-16T08:58:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578370 wikitext text/x-wiki '''Chilluckittequaw'''. -/značenje imena nije poznato; izgovor čiluktkvo/. Pleme [[Chinookan]] Indijanaca koje je u 19. stoljeću obitavalo na sjevernoj obali rijeke [[Columbia (rijeka)|Columbia]], na području današnjih okruga [[Okrug Klickitat|Klickitat]] i [[Skamania]], američka država [[Washington (savezna država)|Washington]].<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/268/mode/1up Hodge]</ref> Lewis i Clark su [[1806.]] procijenili njihov broj na 1.400, ne računajući 800 [[Smackshop]] Indijanaca. Pleme 1. puta dolazi u kontakt s bijelcima [[1792.]], posjećuju ih Robert Gray i John Boit, i kasnije [[George Vancouver]]. Lewis i Clark dolaze među njih tek [[1805.]] dok su zimovali kod [[Astoria|Astorije]], grada kojeg je [[1811.]] utemeljio [[David Thompson]], istraživač rijeke Columbia. Premda u prijateljskim trgovačkim odnosima s ranim bijelim posjetiocima, ovi susreti za njih ipak znače propast, prvo su ih pogodile epidemije [[boginje|boginja]] [[1824.]] i [[1829.]] a zatim 1830. i epidemija malarije. 1841. počinju sukobi s naseljenicima koji su došli rutom 'Oregon Trail'-a (vidi rutu. [http://www.travelhero.com/destinations/graphics/map41.gif]). Nesreće za njih ne prestaju i [[1847.]] opet ih pogađa epidemija [[ospice|ospica]]. Pleme izgleda [[1859.]] ulazi u konfederaciju s [[Yakima]] Indijancima. Prema Mooneyu ostaci se nastanjuju na ušću rijeke [[White Salmon]] do [[1880.]] kada su prebačeni na gorje [[Cascade]] gdje ih je još nešto preostalo [[1895.]] Ove se grupa kasnije pomiješala s Waiam Indijancima (iz grupe [[Tenino]]) u [[Cellilo Falls|Celilo Fallsu]] i [[Warm Springs]]u. Chilluckittequaw bi mogli imati potomaka na današnjem rezervatu Yakima u Washingtonu. == Podjela –sela i plemena == Chilluckittequaw su bili naseljeni u nekoliko sela, to su bila *1) [[Itkilak]] ili Ithlkilak, u području rijeke Salmon River, naseljavali su ga zajedno s Klickitat Indijancima. *2) Selo [[Nanshuit]], također miješano (s članovima plemena Klickitat), nalazilo se kod današnjeg Underwooda. *3) [[Tgasgutcu]], ovo se selo nalazilo blizu Mosiera u Oregonu. Također je bilo miješano s Klickitatima. *4) [[Thlmieksok]] ili Thlmuyaksok, bilo je udaljeno pola milje (800 metara) od Tgasgutcu-a. -Lewis i Clarkovo 'pleme' [[Smackshop]], inače banda Chilluckittequawa naseljavala je kraj između Hood Rivera i gorja Cascade. == Kultura == Chilluckittequawi su bili sjedilačko pleme, [[ribolov|ribari]] i [[trgovina|trgovci]], uključujući i trgovinu robljem, inače tipičnu za kulturu Indijanaca Sjeverozapadnog obalnog područja. Osim ribolovom, bavili su se i sakupljanjem divljih plodova, i kopanjem jestivog korijenja od kojega su proizvodili neke pogačice koje članovi Lewis-Clarkove ekspedicije krste ih imenom 'cakes'. Prema Lewisu i Clarku, [[kuće]] ovih Indijanaca tipične su za one kod njihovih susjeda. Pleme je ovisilo o svojim [[kanu]]ima, izrađivali su ih od bijelog cedra ('white cedar' [[Thuja occidentalis]], [http://www.rook.org/earl/bwca/nature/trees/thujaocc.jpg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304191445/http://www.rook.org/earl/bwca/nature/trees/thujaocc.jpg |date=4. ožujka 2016. }}.[http://www.rook.org/earl/bwca/nature/trees/thujaocc.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180113203617/http://www.rook.org/earl/bwca/nature/trees/thujaocc.html |date=13. siječnja 2018. }} ) ili bora, i bili su sposobni podnositi velike valove. == Jezik == Pleme je govorilo jezikom upper chinook ili gornjo-činučki. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chilluckittequaw/chilluckittequawhist.htm Chilluckittequaw Indian Tribes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060211142123/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chilluckittequaw/chilluckittequawhist.htm |date=11. veljače 2006. }} [[Kategorija:Chilluckittequaw| ]] [[Kategorija:Chinookan]] [[Kategorija:Indijanci, Washington]] 8bb1k30powr5kkasuuae890whivql8f 0 22345 7578233 7488614 2026-08-16T04:16:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578233 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|travanj 2011.}} {{dz}} {{Naselje | ime =Bruxelles | ime_genitiv =Bruxellesa | izvorno_ime =<small>Bruxelles {{fra oznaka}}<br> Brussel {{nl icon}}</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama =TE-Collage_Brussels.png | veličina_slike = | opis_slike =Znamenitosti | slika_zastava = Brussel vlag.svg | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Brussel stadswapen.svg | slika_grb_veličina = 80px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta =Brussels in Belgium and the European Union.svg | veličina_karte = | opis_karte =Položaj Bruxellesa u Belgiji i Europi | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak =''Prijestolnica Europe, Grad stripa'' | geslo =''Eendracht maakt macht'' / ''L'union fait la force'' (Snaga kroz jedinstvo) | širina-stupnjevi =50 | širina-minute =51 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =4 | dužina-minute =21 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|20px]] [[Belgija]] | lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of the Brussels-Capital Region.svg|20px]] [[Regija glavnoga grada Bruxellesa]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Prve naseobine | utemeljenje_datum =oko [[580.]] | utemeljenje1_ime =Utemeljenje | utemeljenje1_datum =[[979.]] | utemeljenje2_ime = Osnutak regije | utemeljenje2_datum =[[18. lipnja]] [[1989.]] | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[Ministar predsjednik Regije glavnoga grada Bruxellesa|Ministar predsjednik]] | ime_vođe =[[Charles Picqué]] | stranka_vođe = Socijalistička partija | titula_vođe1 =[[Guverner Regije glavnoga grada Bruxellesa|Guverner]] | ime_vođe1 =[[Véronique Paulus de Châtelet]] | titula_vođe2 = [[Parlament Regije glavnoga grada Bruxellesa|Predsjednik parlamenta]] | ime_vođe2 =Eric Tomas | titula_vođe3 =Gradonačelnik | ime_vođe3 =Freddy Thielemans | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža =161,4 km² | površina_šira = | površina_prazno1_ime =Gradsko područje | površina_prazno1 =32,61 km² | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =148.873 | stanovništvo_gustoća =4.566 stanovnika/km² | stanovništvo_uže =1.048.491 | stanovništvo_uže_gustoća =6.496 stanovnika/km² | stanovništvo_šire =2.676.701 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =srednjeeuropsko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =srednjeeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =1000, 1020, 1050, 1120, 1130 | pozivni_broj =+32 2 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime =Sveci zaštitnici | prazno_info =[[Sveti Mihovil]]<br />[[Sveta Gudula]] | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.brucity.be/ brucity.be] | bilješke = }} '''Bruxelles''' ([[Francuski jezik|fr.]]) ili '''Brussel''' ([[Nizozemski jezik|niz.]]), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: '''Bruselj'''<ref>(nepotpisani autor), Narodni pokret za samostalnu Flandriju, [[Hrvatsko pravo (Varaždin)]], 16. veljače 1918., br. 7, str. 1</ref> (izgovor: '''Brisel''') [[Glavni grad|glavni]] je i najveći grad [[Belgija|Kraljevine Belgije]]. Na nacionalnoj razini Bruxelles je glavni grad [[Francuska zajednica u Belgiji|Francuske zajednice u Belgiji]], te [[Flamanska zajednica|Flamanske zajednice]] i [[Flandrija|regije]], kao i [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|regije glavnoga grada]]. Na međunarodnoj razini grad je jedan od sjedišta [[EU|Europske unije]] i mnogih njezinih institucija, [[NATO]]-a, bivše [[Zapadnoeuropska unija|Zapadnoeuropske unije]] i mnogih drugih međunarodnih organizacija. Iako je povijesno nizozemski<!-- ili flamanski? --> bio jezik grada, danas većina stanovnika Bruxellesa govori francuski kao materinski jezik. Oba ova jezika imaju službeni status u Bruxelleskoj regiji. Sam naziv „Bruxelles“ tj. „Brussel“ se službeno gledajući može odnositi na [[Regija glavnoga grada Bruxellesa|Regiju glavnoga grada Bruxellesa]] ili na [[Grad Bruxelles]] koji je jedna od općina unutar te regije. U aglomerizacijskom području Bruxellesa, koji uz regiju glavnoga grada uključuje i 103 okolne općine, živi oko 2,7 milijuna stanovnika.<ref name="BelMun2008">{{fra oznaka}}{{nl icon}}[http://statbel.fgov.be/downloads/pop200801com.xls Stanovništvo po općinama u Belgiji od 1. siječnja 2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090126165629/http://statbel.fgov.be/downloads/pop200801com.xls |date=26. siječnja 2009. }}</ref><ref name="BelMetr">{{nl icon}}[http://www.statbel.fgov.be/pub/d0/p009n014_nl.pdf Belgijsko stanovništvo po aglomerizacijskim područjima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081029020131/http://www.statbel.fgov.be/pub/d0/p009n014_nl.pdf |date=29. listopada 2008. }}</ref> == Etimologija i izgovor == Naziv grada dolazi iz staronizozemske složenice ''Bruocsella'', gdje riječ „bruoc“ znači ''močvara'', a riječ „sella“ znači ''dom''. Tako da je doslovni prijevod imena grada „dom u močvari“. Ime grada se na nizozemskom jeziku izgovara {{audio|Nl-Brussel.ogg|[ˈbrʏsəl]}} (Brussel), a na francuskom {{audio|Fr-Bruxelles.ogg|[bʁyˈsɛl]}} (Bruxelles). U francuskom nazivu potrebno je zamijetiti da se slovo „x“ izgovara kao „ss“, što je jedna od rjeđih iznimki u izgovoru. Naime, današnja ortografija imena grada datira iz [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] kada je na tadašnjem francuskom jeziku dvostruko slovo „s“ bilo zamijenjeno križićem. Ovaj je križić poslije postao slovo „x“, a na francuskom se to slovo počelo izgovarati „ks“ tek od 18. stoljeća. Postoji još nekoliko primjera ove iznimke u izgovoru, kao npr. [[Auxerre]] (izgovor: ''Ausserre'' /o'sɛʁ/). Kad bi se naziv grada modernizirao na današnji francuski, vjerojatno bi se pisao ''Brusselles''. Mnogi govornici francuskog, pogotovo oni koji nisu iz Belgije, nisu svjesni ove iznimke u izgovoru tako da slovo „x“ u imenu grada mnogi izgovaraju kao „ks“ ([bʀyˈksɛl]). U [[hrvatski|hrvatskom]] pisanom jeziku, najčešće se nailazi na francusku inačicu imena (''Bruxelles''), iako se izgovor često razlikuje po tome što se francuski glas ''u'' [y] izgovara kao slovo „i“ [i], što je česti oblik fonetizacije francuskog na hrvatski, jer u hrvatskom ne postoji taj glas. Na [[njemački|njemačkom]], koji je treći službeni jezik Belgije, ime ovog grada piše se ''Brüssel''. [[Engleski]] je često jedan od službenih jezika mnogih međunarodnih institucija u gradu pa se često nailazi i na englesku inačicu imena grada (''Brussels''). == Objašnjenje izraza == Naziv ''Bruxelles'' danas se najčešće koristi kako bi se opisala grad-regija čiji je službeni naziv [[Regija glavnoga grada Bruxellesa]]. Sama ta regija podijeljena je na 19 općina koje ''de iure'' nisu spojene, kao npr. [[London]]. Glavna općina u toj regiji jest [[Grad Bruxelles]] koji se sastoji od strogog centra grada (''Pentagone'' ili ''Vijfhoek'') te njegovih urbanih proširenja, kao što je npr. sjeverna četvrt [[Laeken]]. Osamnaest ostalih općina nalaze se oko središta grada, te zajedno tvore urbanu sredinu od preko milijun stanovnika i stotinjak četvrti. Sama grad-regija jedna je od [[Belgijske regije|tri savezne regije]] u Belgiji, uz [[Flandrija|Flandriju]] i [[Valonija|Valoniju]]. Izraz ''Bruxelles'' se izvan nacionalnih okvira često koristi kako bi se označile europske institucije, ponajviše [[Europska komisija]]. Prema belgijskom ustavu (čl. 194) Grad Bruxelles glavni je grad Belgije i sjedište belgijske savezne vlade. Neslužbeno se naziv grada koristi i kako bi se označilo urbano područje koje se proteže i izvan službenih granica Briselske regije. == Povijest == === Osnutak grada === Prvo naselje koje će poslije postati Bruxelles osnovano je kada je sv. Gaugerije sagradio kapelicu na otoku u rijeci [[Senne]] (''Zenne'') oko [[580.]] godine.<ref>{{eng oznaka}}[http://www.city-data.com/world-cities/Brussels-History.html Povijest Bruxellesa]</ref> Službeno se datum osnivanja grada smješta oko [[979.]] godine, kada je vojvoda Karlo Lotargijski premjestio relikvije sv. Gudule iz [[Moorsel]]a u kapelicu sv. Gaugerija koja se nalazila na adi koja će se poslije zvati otok sv. Gaugerija. Car [[Oton II., car Svetog Rimskog Carstva|Oton II.]] daje Karlu, sinu francuskog kralja [[Luj IV., kralj Francuske|Luja IV.]], vojvodstvo Donje Lotargije, a on je na tom otoku sagradio prve stalne utvrde. Oko 1000. godine Briselska grofovija dodana je leuvenskom grofu Lambertu I. Godine 1047., u povelji Lamberta II. prvi se put spominje ime grada. === Srednjovjekovni Bruxelles === [[Datoteka:Saints-Michel-et-Gudule Luc Viatour.jpg|mini|Katedrala sv. Mihovila i Gudule]] Početkom 12. stoljeća trgovina postaje važan faktor razvoja u zapadnoj Europi. Zbog svog položaja na rijeci Senni Bruxelles postaje trgovačko središte. O razvoju grada u to vrijeme svjedoči gradnja Katedrale sv. Mihovila i Gudule [[1225.]] godine. Okolne su močvare tada isušene kako bi se napravilo mjesta budućem proširenju grada, koji je tada imao oko 30 tisuća stanovnika. U 11. stoljeću grad je dobio svoje prve zidine.<ref>{{nl icon}}[http://www.bop.vgc.be/didmat/ogenblikken/achtergrond/ontstaan.html Zo ontstond Brussel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071120140134/http://www.bop.vgc.be/didmat/ogenblikken/achtergrond/ontstaan.html |date=20. studenoga 2007. }} Komisija Flamanske zajednice u Bruxellesu</ref> U tom razdoblju leuvenski grofovi postaju brabantske vojvode. Zbog ubrzanog širenja grada, između [[1356.]] i [[1383.]] podignute su druge briselske zidine. Danas su ove zidine zamijenjene mrežom cesta u središtu grada. U 15. stoljeću imenovan je prvi gradonačelnik i gradski vijećnici, koji su bili prvi predstavnici naroda. Godine [[1430.]] burgundijski vojvoda Filip Dobri nasljeđuje Brabant, te naređuje proširenje i produbljivanje rijeke Senne, kako bi se olakšala trgovina. Bruxelles tada postaje prijestolnica Burgundijske Nizozemske te upravno i kulturno središte slavno po sakralnoj arhitekturi. Godine 1477. [[Marija Burgundska]] udaje se za [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana Austrijskog]]. Nakon njezine smrti njezin muž i dinastija [[Habsburg]] postaju vlasnici [[Brabant]]a. Godine [[1488.]] u gradu izbija rat, a godinu nakon toga i epidemija [[kuga|kuge]]. Nakon Maksimilijanove smrti njegova kći [[Margareta od Austrije|Margareta]] postaje glavna guvernerka Nizozemske te 1507. premješta glavni grad u [[Mechelen]]. === Renesansa === [[Datoteka:Brussel 1555 Deventer.jpg|lijevo|mini|Bruxelles 1555. godine]] Godine [[1515.]] nadvojvoda [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo Austrijski]], sin [[Filip I. Lijepi|Filipa Lijepog]], s 15 godina postaje vladar Burgundije, a sa 16 nasljeđuje prijestolje [[Španjolska|Španjolske]]. U to vrijeme počinje španjolska dominacija u čitavoj regiji. Car Karlo ponovno postavlja Bruxelles za glavni grad i povezuje Nizozemsku s Austrijom. Bruxelles tada prvi put biva dvorski grad i uskoro postaje najmoćniji brabantski grad, pobjeđujući time svoje rivale [[Leuven]], [[Mechelen]] i [[Antwerpen]]. U to vrijeme Bruxelles postaje grad umjetnika i znanstvenika. Nakon abdikacije Karla V. [[1555.]] godine na vlast dolazi [[Filip II., španjolski kralj|Filip II.]] zbog čijeg režima u Nizozemskoj izbija [[Osamdesetogodišnji rat|pobuna]]. U 17. stoljeću ponovno nastupa zlatno doba za grad. Bruxelles sudjeluje u [[Utrechtska unija|Utrechtskoj uniji]] [[1579.]], te postaje autonomna [[kalvinizam|kalvinistička]] republika od [[1577.]] do ožujka [[1585.]], kada ga ponovno zauzimaju Španjolci.<ref>{{fra oznaka}}[http://www.chez.com/eeu/PagesWeb/histoireprotestantismebelgique.htm Povijest protestantizma u Belgiji] i [http://www.protestanet.be/Histoire/RepubCalv.htm Povijest Kalvinističke republike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927082659/http://www.protestanet.be/Histoire/RepubCalv.htm |date=27. rujna 2007. }}.</ref> Nakon toga grad postaje sjedište španjolske, pa austrijske Nizozemske. [[Datoteka:Grand- Place BXL1695 -01.jpg|mini|Grand-Place u Bruxellesu nakon bombardiranja]] Dana [[13. kolovoza]] [[1695.]] francuska vojska pod zapovjedništvom [[François de Neufville de Villeroy|maršala Villeroya]] bombardira Bruxelles prema zapovijedi [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] Ovo je bio najdestruktivniji događaj u cijeloj povijesti Bruxellesa, u kojem je uništena trećina grada i [[Grand Place]]. Nakon obnove lice grada znatno se izmijenilo. Godine [[1731.]] u požaru je uništena palača Coudenberg (Koudenberg) koja je bila jedna od najpoznatijih palača u Europi. Francuska vojska maršala [[Maurice de Saxe|De Saxea]] godine 1746. počinje okupaciju grada koja traje do 1749. Te godine, nakon povratka Austrijanaca, lotarinski vojvoda Karlo Aleksandar triumfalno se vraća u Bruxelles. On se nalazio na položaju vrhovnog guvernera Nizozemske sve do svoje smrti [[1780.]] godine. U njegovo vrijeme izvršeni su značajni radovi u gradu. === Borba za nezavisnost === [[Datoteka:Wappers belgian revolution.jpg|mini|[[Gustave Wappers]]: Prikaz Belgijske revolucije]] Godine [[1789.]] izbija [[Brabantska revolucija]] protiv reformi [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] Nakon odlaska Austrijanaca proglašene su [[Ujedinjene Belgijske Države]] koje su trajale manje od godine dana, te je poslije ponovno uspostavljen austrijski režim. Za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] ovo područje biva pripojeno Francuskoj. Bruxelles je u to vrijeme postao sjedište departmana [[Dyle (departman)|Dylea]], te je prvi put dobio demokratski birano općinsko vijeće. Francuska vlast doživljava svoj kraj [[Napoleon]]ovim porazom kod [[Waterloo]]a, koji se nalazi nedaleko od Bruxellesa. Prema [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] 1815., južna Nizozemska spojena je sa sjevernom u [[Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske]] pod [[Vilim I. Nizozemski|Vilimom I.]] Bruxelles je zajedno s [[Haag]]om proglašen glavnim gradom nove države. Zbog kulturnih i političkih razlika između dva dijela nove države, kao i zbog autoritarnog stila vladanja novog monarha, izbija nezadovoljstvo građana. U noći s 24. na 25. kolovoza [[1830.]] izbija [[Belgijska revolucija]]. Bruxelles je u to vrijeme imao oko 100.000 stanovnika. Revolucija je izbila u Bruxellesu, nakon opere [[La Muette de Portici]] u kazalištu La Monnaie, te se ubrzo proširila na sve dijelove zemlje. Dana [[21. srpnja]] [[1831.]] [[Leopold I. Belgijski|Leopold I.]] okrunjen je za kralja nove [[Belgija|Kraljevine Belgije]]. === Moderna povijest === [[Datoteka:Atomium Brussel.jpg|mini|Atomium.]] Kao glavni grad nove države, Bruxelles je privukao veliki broj stanovnika jer je bio upravno i industrijsko središte zemlje. Tada u grad pristiže veliki broj francuskih izbjeglica i frankofonog stanovništva s juga zemlje. Budući da je francuski tada bio jezik dvora te poslovni jezik, grad polako postaje većinski frankofon. Godine 1834. osnovano je Slobodno belgijsko sveučilište, koje poslije postaje Slobodno sveučilište u Bruxellesu. [[Datoteka:Solvay conference 1927.jpg|lijevo|mini|Solvayska konferencija 1927. godine]] U novoj državi grad je dobio na međunarodnoj važnosti, tako da je [[1927.]] ugostio [[Solvayska konferencija|Solvaysku konferenciju]], te [[Svjetska izložba|Svjetske izložbe]] 1935. i 1958. godine. U [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] grad je oštećen u njemačkom [[Luftwaffe|zračnom bombardiranju]]. Grad nakon rata opet doživljava procvat, pogotovo 1960-ih godina. U ovo vrijeme još više raste međunarodna važnost grada, te on praktički postaje glavni grad Europe. Godine [[1958.]] postaje sjedište [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]], a [[1967.]] [[NATO]]-a. Danas je grad sjedište više od tisuću međunarodnih organizacija, te ondje živi najveći broj diplomata nakon [[New York]]a. Dana 29. svibnja [[1985.]] događa se [[Heyselska tragedija]]. Nakon ustavne reforme 1970. osnovana je [[Briselska regija]] koja stupa na snagu [[1989.]] i koja gradskom području osigurava veliku razinu samostalnosti. == Zemljopis == [[Datoteka:Brussels by Sentinel-2, 2020-05-30.jpg|lijevo|mini|Satelitska snimka šireg područja Bruxellesa]] [[Datoteka:Bruxelles Brussels-Capital Belgium Map.svg|mini|Grad Bruxelles unutar Briselske regije]] Bruxelles se nalazi u središtu Belgije, između Flandrijske nizine i brabantske visoravni, na visini između 15 i 100 metara. Rijeka [[Senne]] (''Zenne'') prolazi kroz grad od jugozapada prema sjeveroistoku, makar u središtu grada ona nije vidljiva, jer je natkrivena u 19. i 20. stoljeću. Samo područje [[Grad Bruxelles|Grada Bruxellesa]] sastoji se od strogog središta grada te još nekoliko dijelova i četvrti koje su naknadno dodane gradu. Današnja područja općine Bruxelles su: Haren, Laken, Neder-Over-Heembeek, Pentagone/Vijfhoek, Quartier Louise/Louizawijk, Espace Nord/Noordwijk i Bruxelles-Nord-Est/Noord-Oostwijk. [[Briselska regija]] nalazi se u potpunosti okružena teritorijem [[Flandrija|Flamanske regije]]. Uz grad Bruxelles ona se sastoji od još [[Popis općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa|18 općina]]. Šire područje grada čak prelazi regionalne granice i obuhvaća i općine iz drugih belgijskih regija. === Klima === [[Datoteka:Klimadiagramm-metrisch-deutsch-BruxellesUccle-Belgien-1961-1990.png|mini|Klimatski dijagram za Bruxelles]] Bruxelles ima umjerenu oceansku vlažnu klimu, kao i cijeli zapadni dio Belgije, zahvaljujući blizini [[Atlantik|Atlantskog oceana]]. Utjecaj na ovakvu klimu imaju i obližnja močvarna područja. Najtopliji mjeseci u godini su srpanj i kolovoz s 17,2 tj. 17,0&nbsp;°C, dok je najhladniji mjesec siječanj s 2,5 [[°C]]. Prosječna godišnja temperatura je 9,7&nbsp;°C. Prosječni broj sunčanih sati je 1585 godišnje. Najveća prosječna temperatura u srpnju je 22,7&nbsp;°C, dok je minimum za taj mjesec 12,1&nbsp;°C. U siječnju je najviša prosječna temperatura 4,3&nbsp;°C, a najniža −1,2&nbsp;°C. Prosječno (prema promatranjima u zadnjih sto godina) godišnje je kišno oko dvjesto dana.<ref>{{fra oznaka}}[http://www.meteo.be/meteo/view/fr/360361-Parametres.html#ppt_757427 Belgijski meteorološki institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130604022305/http://www.meteo.be/meteo/view/fr/360361-Parametres.html#ppt_757427 |date=4. lipnja 2013. }}</ref> {| class="wikitable" style="font-size:90%;width:60%;border:0px;text-align:center;line-height:120%;" |+ [[Datoteka:Nuvola apps kweather.png|20px]]&nbsp; '''Klima za Briselsku regiju''' (Izvor: [[Kraljevski meteorološki institut Belgije|IRM]]) ! style="background: #ff8888; color: #000080" height="17" |Mjesec ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Sij. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Velj. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Ožu. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Tra. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Svi. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Lip. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Srp. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Kol. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Ruj. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Lis. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Stu. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Pro. ! style="background: #ff8888; color:#000080;" | Godišnji prosjek |- ! style="background: #ff8888; color:#000080;" |Temperatura (°C) <small>(prosjek)</small> | style="background: #80FFFF; color:#000000;" | 2,5 | style="background: #80FFFF; color:#000000;" | 3,2 | style="background: #80FFFF; color:#000000;" | 5,7 | style="background: #B2FFFF; color:#000000;" | 8,7 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 12,7 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 15,5 | style="background: #FFCC66; color:#000000;" | 17,2 | style="background: #FFCC66; color:#000000;" | 17,0 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 14,4 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 10,4 | style="background: #B2FFFF; color:#000000;" | 6,0 | style="background: #80FFFF; color:#000000;" | 3,4 | style="background: #FFFFFF; color:#000000;" | 9,7 |- ! style="background: #ff8888; color:#000080;" height="16;" |Padaline <small>(prosjek u mm)</small> | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 67 | style="background: #ECECEC; color: black;" | 54 | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 73 | style="background: #ECECEC; color: black;" | 57 | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 70 | style="background: #B2B2B2; color: black;" | 78 | style="background: #B2B2B2; color: black;" | 75 | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 63 | style="background: #ECECEC; color: black;" | 59 | style="background: #DFDFDF; color: black;" | 71 | style="background: #B2B2B2; color: black;" | 78 | style="background: #B2B2B2; color: black;" | 76 | style="background: #FFFFFF; color: black;" | 821 |} == Uprava == [[Datoteka:Brussels Parliament building (2).jpg|mini|Briselski parlament]] [[Regija glavnoga grada Bruxellesa]] jedna je od tri [[belgijske regije]], uz [[Valonija|Valonsku]] i [[Flandrija|Flamansku regiju]]. Ova regija nalazi se i u Francuskoj i u Flamanskoj zajednici, tj. te zajednice imaju nadležnost nad svojim institucijama na tom području. Regija ima svoj parlament i vladu. Članovi vlade i parlamenta grupirani su na jezičnoj osnovi. Tako na primjer u parlamentu sjedi 72 zastupnika kojima je materinski jezik francuski i 17 koji govore nizozemski. U vladi postoje dva ministra iz svake jezične skupine, te ministar-predsjednik koji se bira neovisno o materinskom jeziku. I frankofoni i flamanski građani Bruxellesa imaju svoje vlastite političke i upravne institucije. To su Komisija francuske zajednice (''Commission communautaire française''), te Komisija flamanske zajednice (''Vlaamse Gemeenschapscommissie''). Za zajednička pitanja koja se ne tiču posebno frankofone ili flamanske zajednice postoji Zajednička komisija zajednica (''Commission Communautaire Commune-Gemeenschappelijke Gemeenschapscommissie''). [[Datoteka:Exterior of the Royal Palace, Brussels 20180629.jpg|lijevo|mini|Kraljevska palača u Bruxellesu]] Briselska regija nije [[belgijske pokrajine|pokrajina]] niti pripada kojoj pokrajini. Ipak, upravno ima neke osobine pokrajine, kao npr. svog [[Guverner Regije glavnoga grada Bruxellesa|guvernera]]. [[Grad Bruxelles]], kao i sve općine u Briselskoj regiji, ima svog načelnika tj. gradonačelnika (''bourgmestre'' ili ''burgemeester''). Njegova nadležnost seže samo u okvire općine i nije odgovoran za druge dijelove regije. Zbog svog statusa glavnoga grada države, ovdje se nalazi Kraljevska palača i Belgijski savezni parlament. Bruxelles je sjedište [[Francuska zajednica u Belgiji|Francuske zajednice u Belgiji]], te [[Flamanska zajednica|Flamanske zajednice]]. Sve glavne flamanske institucije nalaze se u Bruxellesu: Flamanski parlament, flamanska vlada i cjelokupna uprava. Sjedište valonske vlade ne nalazi se u ovom gradu nego u [[Namur]]u. == Međunarodna uloga == Od završetka [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Bruxelles je postao upravno središte mnogih međunarodnih organizacija. Vjerojatno najvažnije organizacije čije se glavne institucije nalaze u ovom gradu su [[Europska unija]] (EU) i [[NATO|Organizacija Sjevernoatlantskog sporazuma]] (NATO ili OTAN). Među ostalim važnim međunarodnim organizacijama tu su [[Zapadnoeuropska unija]], [[Svjetska carinska organizacija]] i [[Eurocontrol]], kao i mnoge međunarodne korporacije. Prema broju održavanje međunarodnih konferencija i konvencija Bruxelles je u svjetskom vrhu. Zbog prisustva svih ovih institucija i organizacija, danas u Bruxellesu postoji veći broj veleposlanika i novinara nego primjerice u Washingtonu.<ref name={{eng oznaka}}"E!Sarp">E!Sharp magazine, Jan-Feb 2007 issue: Article "A tale of two cities".</ref> === Europska unija === Bruxelles je praktički glavni grad [[EU|Europske unije]], jer se u njemu nalazi veći dio [[Institucije Europske unije|institucija Europske unije]]. Iako EU službeno nema glavni grad, prema [[Ugovor iz Amsterdama|ugovoru iz Amsterdama]] Bruxelles je službeno sjedište [[Europska komisija|Europske komisije]] (izvršne vlasti) i [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]] (zakonodavno i izvršno tijelo).<ref name="ENA COMM SEAT">{{eng oznaka}}[http://www.ena.lu?lang=2&doc=3102 European Navigator] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930201316/http://www.ena.lu/?lang=2&doc=3102 |date=30. rujna 2007. }} Seat of the European Commission</ref><ref name="EC EiB">Publikacija Europske komisije: ''Europa u Bruxellesu'' 2007.</ref> Iako se službeno sjedište [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] nalazi u [[Strasbourg]]u, gdje se održavaju glasovanja, sastanci političkih i odbornih skupina održavaju se u Bruxellesu, kao i određeni broj sjednica. Danas se oko tri četvrtine zasjedanja parlamenta odvija u Bruxellesu. [[Europsko vijeće]] također ima stalno sjedište u gradu.<ref name="Dragoman">{{cite web |last=Stark |first=Christine |title=Evolution of the European Council: The implications of a permanent seat |publisher=Dragoman.org |url=http://www.dragoman.org/ec/belfast-2002.pdf |format=PDF |access-date=28. prosinca 2008. |archive-date=9. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070709220601/http://www.dragoman.org/ec/belfast-2002.pdf |url-status=dead }}</ref> Najveći dio zgrada Europske unije nalaze se u tzv. „Europskoj četvrti“. Samo Europska komisija u ovoj četvrti zauzima prostor od 865.000 m², što je četvrtina ukupne uredske površine u gradu. == Stanovništvo == Dana 1. svibnja 2008. u [[Briselska regija|Briselskoj regiji]] živio je 1,070.841 stanovnik. Na prostoru samog [[Grad Bruxelles|Grada Bruxellesa]] 1. siječnja iste godine živjela su 148.873 stanovnika. Godine 1991. 63,7 posto građana bili su Belgijanci rođeni u Belgiji. Danas se procjenjuje da više od pola stanovništva grada čine stranci.<ref name=standaard> {{cite journal |title=Van autochtoon naar allochtoon |quote=''Meer dan de helft van de Brusselse bevolking is van vreemde afkomst. In 1961 was dat slechts 7 procent.'' |journal=[[De Standaard]] (novine) online |language=nizozemski |url=http://www.standaard.be/Artikel/Detail.aspx?artikelId=641B1LAQ&word=brussel+bevolking}}</ref> Najveće skupine stranaca dolaze iz dvije frankofone zemlje: [[Francuska|Francuske]] i [[Maroko|Maroka]].<ref name=autogenerated1>{{fra oznaka}} [http://www.bruxelles.irisnet.be/cmsmedia/fr/is_2007_population_tableaux.xls?uri=ff80818115f323cb0115f659b6880039 IS 2007 - Population (Tableaux)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Većina stanovnika grada ipak ima belgijsko državljanstvo (73,1%). 4,1% stanovnika ima francusko, 4,0% marokansko, a 6,8% državljanstvo neke zemlje koja nije članica EU. === Jezici === [[Datoteka:Languages spoken at home in the Brussels Capital Region (2006).svg|mini|Jezici govoreni kod kuće u Briselskoj regiji (2006.)<ref name="rudi3">{{nl icon}}[http://www.brusselsstudies.be/PDF/NL_51_BruS13NL.pdf ”Taalgebruik in Brussel en de plaats van het Nederlands. Enkele recente bevindingen”], Rudi Janssens, Brussels Studies, Nummer 13.</ref><br />{{legenda|#0084ff|samo francuski}}{{legenda|#11cbd9|francuski i nizozemski}}{{legenda|#7700bb|francuski i neki drugi jezik koji nije nizozemski}}{{legenda|#1abb45|samo nizozemski}}{{legenda|#d00000|ni francuski niti nizozemski}}]] Od osnivanja Kraljevine Belgije 1830., Bruxelles se transformirao iz grada u kojem se gotovo isključivo govorio [[nizozemski]], u višejezični grad gdje je [[francuski]] postao jezik većine stanovništva i ''[[lingua franca]]'' grada. Ovaj jezični prijelaz počeo se događati u 18. stoljeću, a ubrzao se stjecanjem neovisnosti Belgije.<ref name="service">{{cite web |language=francuski |url=http://www2.cfwb.be/franca/services/pg027.htm |title=Wallonie - Bruxelles, Le Service de la langue française |accessdate=28. prosinca 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070105023238/http://www.cfwb.be/franca/services/pg027.htm |archivedate=5. siječnja 2007.}}</ref><ref name="laval">{{cite web |language=francuski |url=http://www.ulaval.ca/afi/colloques/colloque2001/actes/textes/tourret.htm |title=Villes, identités et médias francophones: regards croisés Belgique, Suisse, Canada |publisher=Sveučilište u Lavalu, [[Québec]] |accessdate=28. prosinca 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090619145722/http://www.ulaval.ca/afi/colloques/colloque2001/actes/textes/tourret.htm |archivedate=19. lipnja 2009.}}</ref> [[Datoteka:Bruxelles Manneken Pis cropped.jpg|lijevo|mini|140px|[[Manneken Pis]] viđen je kao simbol suživota francuske i flamanske zajednice grada.<ref>{{cite web |language=nizozemski |url=http://www.taalrespect.be/archives/2007/08/25/manneken-pis-schrijft-slecht-nederlands/ |title=Manneken-Pis schrijft slecht Nederlands |publisher=Het Nieuwsblad |accessdate=28. prosinca 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080428102325/http://www.taalrespect.be/archives/2007/08/25/manneken-pis-schrijft-slecht-nederlands/ |archivedate=28. travnja 2008.}}</ref>]] Za ovaj prijelaz na francuski u gradu nisu odgovorni samo frankofoni imigranti, nego i sami Flamanci koji su kroz nekoliko generacije prešli s nizozemskog na francuski. Glavni razlog za ovaj prelazak je bio niski društveni prestiž nizozemskog jezika u Belgiji u to vrijeme.<ref name="nlb">{{cite web |language=nizozemski |url=http://www.dbnl.org/tekst/toor004gesc01_01/toor004gesc01_01_0029.htm |title=Nederlands in België, Het Nederlands bedreigd en overlevend |author=G. Geerts |work=Geschiedenis van de Nederlandse taal |publisher=M.C. van den Toorn, W. Pijnenburg, J.A. van Leuvensteijn and J.M. van der Horst |accessdate=28. prosinca 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090105200257/http://www.dbnl.org/tekst/toor004gesc01_01/toor004gesc01_01_0029.htm |archivedate=5. siječnja 2009.}}</ref> Od 1880. je sve više i više flamanskih građana postalo dvojezično, a nakon 1910. porastao je broj građana koji su govorili samo francuski. Tijekom 20. stoljeća je broj frankofonih građana prešao broj dvojezičnih flamanskih građana grada.<ref name="brio4">{{nl icon}}[http://www.briobrussel.be/assets/andere%20publicaties/btng-rbhc,%2021,%201990,%203-4,%20pp%20383-412.pdf "Thuis in gescheiden werelden" — De migratoire en sociale aspecten van verfransing te Brussel in het midden van de 19e eeuw"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181015023229/http://www.briobrussel.be/assets/andere%20publicaties/btng-rbhc,%2021,%201990,%203-4,%20pp%20383-412.pdf |date=15. listopada 2018. }}, BTNG-RBHC, XXI, 1990, 3-4, str. 383-412, Machteld de Metsenaere, Eerst aanwezend assistent en docent Vrije Universiteit Brussel</ref> Zbog imigracije su i flamanske općine u okolici Bruxellesa u drugoj polovici 20. stoljeća postale dobrim dijelom frankofone.<ref name="monde">{{cite web |language=francuski |url=http://www.lemonde.fr/web/article/0,1-0@2-3214,36-969206@51-926038,0.html |title=Bisbilles dans le Grand Bruxelles |publisher=Le Monde |access-date=28. prosinca 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071123043735/http://www.lemonde.fr/web/article/0,1-0@2-3214,36-969206@51-926038,0.html |archivedate=23. studenoga 2007.}}</ref> Ovaj fenomen je, zajedno s budućnosti Bruxellesa, jedna od najkontroverznijih tema u belgijskoj politici. Izvorni nizozemski dijalekt grada jest briselski (''brussels'') koji je lokalni oblik brabantskog (oblik nizozemskog koji se govori u [[Brabant]]u). Ovaj dijalekt, koji ima puno posuđenica iz francuskog, još uvijek se koristi među manjim dijelom stanovnika, koji su danas najvećim dijelom dvojezični ili višejezični. Zbog povijesne uloge nizozemskog, flamanske stranke zahtijevaju potpunu dvojezičnost [[Briselska regija|gradske regije]] u svim pogledima. Također zahtijevaju odvojenost okruga [[Brussel-Halle-Vilvoorde]] od Regije glavnoga grada. S druge strane, frankofoni Belgijanci smatraju jezičnu granicu umjetnom<ref>{{cite web |language=francuski |url=http://www.lalibre.be/article.phtml?id=10&subid=90&art_id=283113 |title=La Flandre ne prendra pas Bruxelles... |publisher=La Libre Belgique}}</ref> i traže proširenje dvojezične regije na najmanje šest tzv. općina s jezičnim olakšicama u Flandriji. Flamanski političari čvrsto odbijaju ove prijedloge.<ref name="question">{{cite web |language=francuski |url=http://www.lalibre.be/article.phtml?id=10&subid=90&art_id=202792 |title=Une question: partir ou rester? |publisher=La Libre Belgique}}</ref> === Religija === [[Datoteka:Basilica of the Sacred Heart.jpg|mini|Bazilika Svetog Srca]] Povijesno gledano, Bruxelles je izrazito [[Rimokatolička Crkva|rimokatolički]] grad. Nekad vrlo značajnu [[protestantizam|protestantsku]] zajednicu protjerali su Španjolci za vrijeme [[protureformacija|protureformacije]] u 16. stoljeću. Danas većina stanovnika grada ne prakticira svoju religiju, te prema procjenama oko deset posto građana redovito ide na mise. U Bruxellesu postoji velika [[islam|muslimanska]] zajednica koju sačinjavaju većinom građani turskog ili marokanskog podrijetla, te crnci iz frankofone Afrike. Priznate religijske manjine koje imaju mali broj pripadnika su [[protestanti]], [[Anglikanstvo|anglikanci]], [[pravoslavci]] i [[judaizam|židovi]]. Pripadnici priznatih religija uživaju financijsku potporu vlasti. Svaki učenik u dobi od 6 do 18 godina mora obvezno pohađati vjersku ili etičku nastavu dva sata tjedno. == Gospodarstvo == Bruxelles je vrlo značajno gospodarsko središte Belgije. Regija glavnoga grada Bruxellesa ima drugi po visini BDP po stanovniku u [[EU|Europskoj uniji]].<ref>{{de icon}}[http://de.wikipedia.org/wiki/Bild:European_union_gdp_high_diagram_de.png BDP statistika]</ref> Glavni gospodarski faktori su sektor usluga i ugostiteljstvo. U Bruxellesu postoji preko 2000 restorana (stanje 2007.). Zbog svog europskog i svjetskog međunarodnog položaja ovdje sjedišta imaju brojna međunarodna poduzeća, kao i interesne skupine i lobisti. Uredi mnogih zemalja, kulturne institucije i veleposlanstva donose veliku kupovnu moć u grad. Vrlo važan čimbenik koji privlači nove stanovnike i turiste u grad su prestižna sveučilišta, te mnogi kongresi koji se ovdje održavaju. == Promet == [[Datoteka:Bruxelles-Midi 0005.jpg|mini|Stajalište međunarodnih vlakova]] [[Zračna luka Bruxelles|Briselska zračna luka]] nalazi se u obližnjoj općini [[Zaventem]] u Flandriji. Druga gradska zračna luka nalazi se blizu [[Charleroi]]a u Valoniji, oko 50&nbsp;km od grada. Bruxelles je međunarodno povezan s brzim vlakovima: s [[London]]om preko [[Eurostar]]a, kroz [[Eurotunel]]; s [[Amsterdam]]om, [[Pariz]]om i [[Köln]]om preko [[Thalys]]a; te s Kölnom i [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]om preko njemačkog [[ICE]]-a. Uz veliki broj manjih, tri glavna velika gradska kolodvora su: Sjeverni kolodvor Bruxelles, Glavni kolodvor Bruxelles i Južni kolodvor Bruxelles. === Javni prijevoz === [[Datoteka:Metro Brussels.svg|lijevo|mini|Mreža briselskog metroa]] [[Briselski metro]] proradio je 1976., ali su podzemne linije, poznate kao ''premetro'', pomoću tramvaja funkcionirale od 1968. godine. Grad je pokriven i velikom [[tramvaj]]skom i [[autobus]]nom mrežom. Sveukupno se gradski javni prijevoz sastoji od četiri linije metroa (Linije 1, 2, 5, 6), dvije linije premetroa (linije 3 i 4), 18 tramvajskih linija i 50 autobusnih linija. Mrežom javnog prijevoza upravlja Poduzeće za međuopćinski prijevoz u Bruxellesu (STIB/MIVB). U planu je i gradnja [[RER]]-a (''Réseau Express Régional/Gewestelijk ExpresNet''), regionalne željeznice koja bi povezivala područja u okolici grada. Od 2003. uveden je program dijeljenja automobila. Od 2006. postoji i sličan program s [[bicikl]]ima. === Cestovni prijevoz === [[Datoteka:Wetstraat.jpg|mini|150px|Rue de la Loi/Wetstraat je jedna od glavnih gradskih ulica]] U srednjovjekovno vrijeme grad je bio na križištu putova koji su išli pravcem sjever-jug (moderna Hoogstraat/Rue Haute) i istok-zapad (Gentsesteenweg/Chaussée de Gand-Grasmarkt/Rue du Marché aux Herbes-Naamsestraat/Rue de Namur). Ovi stari pravci koji su se granali od [[Grand Place]]a još i danas postoje, a nadopunjeni su širokim ulicama sagrađenim preko rijeke Senne, gradskih zidina i željezničke veze Sjever-Jug. Bruxelles je glavno sjecište nacionalnih cesta u zemlji, od kojih su najvažnije N1 ([[Breda]]), N2 ([[Maastricht]]), N3 ([[Aachen]]), N4 ([[Luxembourg]]) N5 ([[Reims]]), N6 ([[Maubeuge]]), N8 ([[Koksijde]]) i N9 ([[Ostend]]).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.autosnelwegen.net/frames.html?%2Fnb.html |title=Belgijske N ceste |archive-url=https://web.archive.org/web/20100529013951/http://www.autosnelwegen.net/frames.html?%2Fnb.html |archive-date=29. svibnja 2010. |access-date=21. studenoga 2019.}}</ref> Što se tiče [[autocesta]], kroz grad prolaze [[E19]] (sjever-jug) i [[E40]] (istok-zapad), dok E411 ide prema jugoistoku. Briselska obilaznica ima oznaku R0 i obično se naziva ''ring'' na francuskom ili ''grote ring'' na nizozemskom. Južna strana obilaznice nikad nije dovršena, zbog negodovanja stanovništva. Središte grada (''Pentagone/Vijfhoek'') okružuje mali prsten (nizozemski: ''kleine ring'', francuski: ''petite ceinture'') koji je mreža cesta sa službenom oznakom R20. Ove ceste su sagrađene na mjestu gdje su se nalazile stare gradske zidine. === Brodski prijevoz === Briselska luka s 7,5 milijuna tona prometa jedna je od najvećih u Belgiji. Luka se nalazi na kanalu Bruxelles-Scheldt u sjeverozapadnom dijelu grada. Kanal Bruxelles-Charleroi spaja grad s Valonijom. == Kultura == [[Datoteka:Front of Brussels Stock Exchange 2023 cropped.jpg|mini|Briselska burza]] Bruxelles ima bogatu kulturnu i umjetničku tradiciju. Ovdje je npr. studirao poznati belgijski surealist [[René Magritte]]. Grad slovi kao prijestolnica [[strip]]a. Neki od poznatijih stripova ovdje nastalih su [[Lucky Luke]], [[Tintin]], [[Cubitus]], [[Gaston Lagaffe]] i [[Marsupilami]]. Diljem grada mogu se na zidovima naći crteži poznatih likova iz stripova. Što se tiče vrijednih kulturnih ustanova tu su Briselsko kazalište, i La Monnaie kazalište i opera. Među mnogobrojnim muzejima tu su Kraljevski muzej umjetnosti, Vojni muzej i Muzej stripova. Briselska glazbena scena nudi sve od opere i koncertnih dvorana do glazbenih barova i techno klubova. Stadion kralja Baudouina, je najveći takav objekt u zemlji s kapacitetom od 50.000 sjedala. Ovaj stadion nalazi se na mjestu gdje se nalazio stadion Heysel na kojem se 1985. održala jedna od najvećih [[Heyselska tragedija|nesreća]] u povijesti europskog nogometa. === Arhitektura === Arhitektura u Bruxellesu je raznolika i sastoji se od srednjovjekovnih građevina na [[Grand Place u Bruxellesu|Grand Placeu]] do postmodernih zgrada institucija Europske unije. Vjerojatno najveća atrakcija grada je [[Grand Place u Bruxellesu|Grand Place]] (''Grote Markt'') koji se od 1988. nalazi na [[Svjetska baština|UNESCOvom popisu svjetske baštine]], zajedno s gotičkom vijećnicom u središtu grada, katedralom sv. Mihovila i Gudule i dvorcem Laken. Druga važna turistička znamenitost je Kraljevska palača u Bruxellesu. {{Panoramska slika|Grand-Place panorama.jpg|2000px|<center>Panorama trga [[Grand Place u Bruxellesu]] od 360° noću</center>}} [[Datoteka:Brussels Cinquantenaire R03.jpg|mini|Slavoluk u parku Cinquantenaire]] [[Atomium]] je 103 metra visoka struktura koja je izgrađena za Svjetsku izložbu 1958. godine. Sastoji se od devet sfera koje su spojene cijevima, te tvori kristalnu strukturu. Arhitekt A. Waterkeyn posvetio je ovo djelo znanosti. Odmah kraj Atomiuma se nalazi park [[Mini-Europe]] gdje se nalaze makete poznatih europskih građevina. Simbol grada i poznata turistička atrakcija je brončana fontana [[Manneken Pis]]. Ostale poznate znamenitosti su ''Parc du Cinquantenaire'' ili ''Jubelpark'' sa slavolukom pobjede i obližnjim muzejima, Bazilika Svetog Srca, Briselska burza, Palača prave i zgrade institucija Europske unije u Europskoj četvrti. Grad je poznat po svojim flamanskim kućama. Također poznate su i [[građevine Victora Horte u Bruxellesu]] (arhitekta [[Victor Horta|Victora Horte]]) u [[Art Nouveau]] stilu ([[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]]). U ovom stilu građene su i mnoge zgrade u novim gradskim predgrađima, pogotovo u mjestima [[Schaerbeek]], [[Etterbeek]], [[Ixelles]] i [[Saint-Gilles (Belgija)|Saint-Gilles]]. Još neki primjeri bogate arhitekture grada su Palača Stoclet i Espace Léopold. === Gastronomija === [[Datoteka:Brussels waffle.jpg|mini|150px|Briselski vafel]] Bruxelles je poznat po svojim [[vafel proizvod|vaflima]], [[čokolada|čokoladi]], [[pomfrit]]u, te mnogim vrstama [[pivo|piva]]. Gastronomska ponuda grada uključuje oko dvije tisuće restorana i veliki broj visoko kvalitetnih barova. Belgijska kuhinja smatra se među najboljim u Europi. Uz tradicionalne restorane, u gradu je i veliki broj gostionica, kafića i čajana. Vrlo su česte i popularne pivnice u kojima uz veliki izbor piva se nude i nacionalna jela. Belgijska kuhinja smatra se kombinacijom francuske kuhinje s flamanskom. Poznati specijaliteti su briselski vafel (gaufres) i [[dagnja|dagnje]] s pomfritom (moules frites). Grad je nadaleko poznat po proizvodnji čokolade i pralina, a neke od najpoznatijih proizvođača u gradu su Godiva, Neuhaus i Leonidas. Diljem grada, a posebno u turističkim zonama, postoji veliki broj tzv. friterija gdje se svježi, vrući vafli prodaju na ulici. Među mnogim vrstama belgijskog piva, ističe se poznato lambic pivo koje se proizvodi samo u okolici Bruxellesa. Jedno od najpopularnijih vrsta piva u gradu i ostatku zemlje je [[Kriek]], pivo s dodatkom trešnje koje se nudi u praktički svim barovima i restoranima. Ostale poznate vrste piva su Hoegaarden, Leffe, Duvel, Jupiler i Stella Artois. == Obrazovanje == [[Datoteka:DSC 4320© Lara Herbinia.jpg|mini|''Université libre de Bruxelles'']] U Bruxellesu postoji nekoliko [[sveučilište|sveučilišta]]. Slobodno sveučilište u Bruxellesu je zapravo podijeljeno na dva sveučilišta, jedno za francusku, a drugo za flamansku zajednicu. To su ''Université libre de Bruxelles'' koje pohađa oko 20.000 studenata na tri kampusa u gradu (i dva izvan grada)<ref>{{cite web |title=Presentation of the Université libre de Bruxelles |publisher=Université Libre de Bruxelles |url=http://www.ulb.ac.be/docs/ulb-prestige/indexuk.html |language=francuski |access-date=27. prosinca 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071203153418/http://www.ulb.ac.be/docs/ulb-prestige/indexuk.html |archivedate=3. prosinca 2007.}}</ref> i ''Vrije Universiteit Brussel'' kojeg pohađa oko 10.000 studenata.<ref>{{cite web |title=About the University: Culture and History |publisher=Vrije Universiteit Brussel |url=http://www.vub.ac.be/english/home/about.html |language=engleski |access-date=27. prosinca 2008. |archive-date=16. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150616050829/http://www.vub.ac.be/english/home/about.html |url-status=dead }}</ref> Oba ova sveučilišta su nastala iz jedinstvenog sveučilišta nastalog 1834., a koje je podijeljeno nakon što su [[1970.]] Flamanska i Francuska zajednica dobile pravo upravljanja i organizacije visokog obrazovanja. Ostala sveučilišta u gradu su ''Facultés universitaires Saint-Louis'' s oko 2.000 studenata,<ref>{{cite web |title=Institution: Historique |publisher=Facultés Universitaires Saint Louis |url=http://www.fusl.ac.be/fr/27.html |language=francuski |accessdate=27. prosinca 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071223141339/http://www.fusl.ac.be/fr/27.html |archivedate=23. prosinca 2007.}}</ref> Katoličko sveučilište u Bruxellesu (''Katholieke Universiteit Brussel''),<ref>{{cite web |title=Katholieke Universiteit Brussel |publisher=Katholieke Universiteit Brussel |url=http://www.kubrussel.ac.be/english/index.htm |language=engleski |accessdate=27. prosinca 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20011122210715/http://www.kubrussel.ac.be/english/index.htm |archivedate=22. studenoga 2001.}}</ref> Kraljevska vojna akademija osnovana 1834., te dvije škole glume osnovane 1982. godine: Koninklijk Conservatorium i Conservatoire Royal.<ref>{{cite web |title=Petite histoire du Conservatoire royal de Bruxelles |publisher=Conservatoire Royal |url=http://www.conservatoire.be/historique.html |language=francuski}}</ref><ref>{{cite web |title=Koninklijk Conservatorium Brussel |publisher=Koninklijk Conservatorium |url=http://www.kcb.be/eng/indexin.asp?pag=bib&nr=1 |language=engleski |access-date=27. prosinca 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061013223138/http://www.kcb.be/eng/indexin.asp?pag=bib&nr=1 |archivedate=13. listopada 2006.}}</ref> Neka druga sveučilišta imaju svoje kampuse u Bruxellesu, kao Université catholique de Louvain koje u gradu ima medicinski fakultet od 1973. godine.<ref>{{cite web |title=Povijest UCL u Bruxellesu |publisher=Université catholique de Louvain |url=http://www.uclouvain.be/47547.html |language=francuski |accessdate=27. prosinca 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071114142407/http://www.uclouvain.be/47547.html |archivedate=14. studenoga 2007.}}</ref> U gradu postoji i kampus Boston University Brusselsa koje ovdje postoji od 1972. godine. Zbog svoje međunarodne važnosti, ovdje postoje i mnoge međunarodne škole kao što je International School of Brussels. U gradu postoje četiri Europske škole za službenike koji rade u institucijama EU.<ref>{{cite web |title=Schola Europaea |language=francuski, engleski, njemački |url=http://www.eursc.eu/index.php?id=133 |accessdate=27. prosinca 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071231041405/http://www.eursc.eu/index.php?id=133 |archivedate=31. prosinca 2007.}}</ref> == Gradovi prijatelji == {|width="100%" |valign="top"| * {{Z|SAD}} [[Atlanta]], [[SAD]] * {{Z|HRV}} [[Zaprešić]], [[Hrvatska]] * {{Z|NJE}} [[Berlin]], [[Njemačka]] * {{Z|KIN}} [[Peking]], [[Kina]] * {{Z|KIN}} [[Makao]], [[Kina]] |valign="top"| * {{Z|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]] * {{Z|SAD}} [[Washington]], [[SAD]] * {{Z|UKR}} [[Kijev]], [[Ukrajina]] * {{Z|NIZ}} [[Breda]], [[Nizozemska]] |valign="top"| * {{Z|ČEŠ}} [[Prag]], [[Češka]] * {{Z|SLO}} [[Ljubljana]], [[Slovenija]] * {{Z|MAR}} [[Casablanca]], [[Maroko]] * {{Z|DR KONGO}} [[Kinshasa]], [[DR Kongo]] * {{Z|MAR}} [[Nador]], [[Maroko]] |} == Slavni stanovnici Bruxellesa == {|width="100%" |valign="top"| *[[Jean Absil]], belgijski skladatelj ([[1893.]] – [[1974.]]) *[[François d'Aguilon]] ([[1567.]] – [[1617.]]), matematičar i arhitekt. *[[Chantal Akerman]] ([[1950.]] – ), redateljica *[[Jules Anspach]] ([[1829.]] – [[1879.]]), gradonačelnik *[[Plastic Bertrand]] ([[1958.]] – ), pjevač *[[Jacques Brel]] ([[1929.]] – [[1978.]]), pjevač i glumac *[[Charles Buls]], gradonačelnik *[[Annie Cordy]] ([[1928.]] – ), pjevačica i glumica *[[Lara Fabian]] ([[1970.]] – ), pjevačica *[[Jacques Feyder]] ([[1885.]] – [[1948.]]), redatelj *[[Franquin]] ([[1924.]] – [[1997.]]), crtač stripova *[[Philippe Geluck]] ([[1954.]] – ), crtač stripova *[[Raymond Gérôme]] ([[1920.]] – [[2002.]]), glumac *[[Michel de Ghelderode]] ([[1898.]] – [[1962.]]), dramaturg *[[Fernand Gravey]] ([[1905.]] – [[1970.]]), glumac *[[Hergé]] (''Georges Rémi'') ([[1907.]] – [[1983.]]), crtač stripova *[[Edgard Félix Pierre Jacobs]] ([[1904.]] – [[1987.]]), crtač stripova *[[Victor Horta]] ([[1861.]] – [[1947.]]), arhitekt *[[Claude Levi-Strauss]] ([[1908.]] – [[2009.]]) antropolog |valign="top"| *[[Jacky Ickx]] ([[1945.]] – ), vozač automobila *[[David Joris]] ([[1501.]] – [[1556.]]), anabaptist * [[Jean-Baptiste Madou]] ([[1796.]] – [[1877.]]), slikar *[[Maurane]] ([[1960.]] – ), pjevačica *[[Amélie Nothomb]] ([[1967.]] – ), spisateljica *[[Peyo]] ([[1928.]] – [[1992.]]), crtač stripova *[[Joseph Poelaert]] ([[1817.]] – [[1879.]]), arhitekt *[[Pierre Rapsat]] ([[1948.]] – [[2002.]]), pjevač *[[François Schuiten]] ([[1956.]] – ), crtač stripova *[[Sestra Emmanuelle]] ([[1908.]] – [[2008.]]), humanistica * [[Léon-Joseph Suenens]] ([[1904.]] – [[1996.]]), kardinal *[[Toots Thielemans]] ([[1922.]] – ), glazbenik *[[Jean-Philippe Toussaint]] ([[1957.]] – ), pisac i redatelj *[[José van Dam]] ([[1940.]] – ), pjevač *[[Jean-Claude Van Damme]] ([[1960.]] – ), glumac *[[André Vésale]] ([[1514.]] – [[1564.]]), liječnik *[[Michel Weyland]] ([[1947.]] – ), crtač i autor stripova *[[Yslaire]] ([[1957.]] – ),crtač i autor stripova *[[Philippe Samyn]], arhitekt |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Bibliografija == * Paul de Saint-Hilaire, ''Bruxelles Mystérieux'', Bruxelles, Rossel, Editions, 1976, 159 str. * Georges Lebouc, ''Histoire insolite des rues de Bruxelles'', Bruxelles, Racine, 2007, 206 str. * Georges Lebouc, ''Des rues et des hommes à Bruxelles'', Bruxelles, Racine, 2008, 206 str. * Pierre Laconte, Carola Hein, ''Brussels: Perspectives on a European Capital'', Bruxelles, Editions Aliter, 2007. * Pierre Lacont], ''Bruxelles, La Belgique et l'Europe. Un urbanisme cosmopolite'', Lyon, Editions du Certu, 2007. * Christian Dessouroux, ''Espaces partagés, espaces disputés. Bruxelles, une capitale et ses habitants'', Ministarstvo Briselske regije 2008. == Vanjske poveznice == *[http://www.brucity.be/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120510075733/http://www.brucity.be/ |date=10. svibnja 2012. }} {{fra oznaka}} {{nl icon}} *[http://www.brussels.com/ Vodič kroz Bruxelles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081218103435/http://www.brussels.com/ |date=18. prosinca 2008. }} {{eng oznaka}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Brussels |commonscathr = Bruxelles |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Europski gradovi kulture}} [[Kategorija:Bruxelles]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Belgiji]] 5pz5xb9n31213v54fuxnahx5ui9mvf1 0 23084 7578013 7069878 2026-08-15T15:56:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578013 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bannock.jpg|mini|Indijanci Bannock, Idaho.]] [[Datoteka:Bannock tent.jpg|mini|Obitelj Bannocka pred svojom nastambom od granja.]] [[Datoteka:Bannock01.png|mini|Fort Hall, Idaho]] '''Bannock''', pleme američkih Indijanaca nekada rasprostranjeno preko velikog područja sjevernih Velikih [[prerija]] (Great Plains) do podnožja Stjenjaka ([[Rocky Mountains]]). Bannocki su bili koncentrirani u današnjem južnom [[Idaho|Idahu]] gdje im se danas nalazi rezervat Fort Hall. Nestanak bizona s prerija i gubitak lovišta, navelo je ovo pleme da podigne ustanak [[1878.]] Danas žive sa Sjevernim Šošonima ([[Shoshone, Northern|Northern Shoshones]]) na rezervatu [[Fort Hall]] a svih skupa ima oko 3.500. Bannockima je centar bio osobito duž rijeke Snake. Oni su osvajanjem prerije postali polunomadi. Sezonski bi ljeti išli prema [[Shoshone Falls]]u zbog ribolova ([[losos]]), lova na sitniju divljač i sakupljanja bobičastog voća (kupine, jagode, maline), ujesen bi Indijanci išli prema sjeveroistoku u lov na bizone, u područje [[Yellowstone]]a u [[Wyoming]] i [[Montana|Montanu]]. U svom jesenskom zanimanju obično bi se udruživali sa Sjevernim Šošonima, svojim prijateljima s kojima su često živjeli i dijelili zajedničke neprijatelje, osobito, ratoborne [[Indijanci|Indijance]] Crna Stopa ([[Blackfeet]]) koji su kontrolirali lov na bizone na području [[Montana|Montane]]. Crne Stope su branili ovo lovno područje jer su i sami živjeli od bizona kojega je bilo sve manje. Bez ovih životinja i jednima i drugima prijetila je glad. To se i dogodilo, mnogi [[Piegan]] Indijanci iz saveza Blackfeet pomrli su od gladi, a Indijance Bannock natjeralo je na ustanak. Bannocki nisu nikada bili brojni, najviše 2.000. ipak [[1878.]] oni podižu ustanak ('Bannok War') koji je završio pokoljem 140 banočkih žena i djece, u Charle's Fordu u Wyomingu.<ref>[http://www.legendsofamerica.com/na-bannock.html The Bannock - Roaming the Great Basin]</ref> [[1901.]] preostalo je 500 Bannocka. Mnogi su se poženili sa Sjevernim Šošonima što je dovelo do gubitka plemenskog identiteta. Oni nisu nestali ima ih i danas na rezervatu Fort Hall, mnogi su mješanci sa Šošonima ali se više ne popisuju pod imenom Bannock. == Ime == Ime je došlo od njihovog plemenskog naziva Panaítǐ, značenje nije poznato. Po drugim informacijama oni su sebe nazivali i Banákwǔt Od mnogih pisaca nazivani su i općim imenom Diggers (kopači), pleme [[Kalispel]] nazivalo ih je Ogoize. Šošonsko ime za njih bilo je Pun-nush, kod Vrana bili su poznati kao Ush-ke-we-ah. Ostali nazivi su: Moccasin-with-Holes (Lewis and Clark), Broken-Moccasin (Lewis and Clark), Robber Indians (Ross, 1855). Razne varijante imena Bannock su: banac, Ban-acks, Ban-at-tees, Bonacks, Panack, Panak, Ponashta, etc == Lokalne grupe == Bannocki po jeziku pripadaju u [[Shoshoni|Šošone]] ([[Šošonski|Shoshonean]]) a nastali su odvajanjem od [[Sjeverni Pajuti|Sjevernih Pajuta]] (Northern [[Pajuti|Paiute]]). Nekad su se sastojali od više lokalnih skupina, od kojih su neke dobivale ime po hrani koju su uzimali. To su: *''[[Kutsshundika]]'' (izgovor kučundika; 'jedaći bizona'; Buffalo-eaters). *''[[Penointikara]]'' ('jedaći meda'; honey-eaters') *''[[Shohopanaiti]]'' (Cottonwood Bannock. 'cottonwood', prevedeno 'pamukovo drvo', vrsta je bijele topole koja raste po raznim krajevima [[Sjedinjene Američke Države|sjedinjenih Država]], ime je dobila po karakterističnom plodu nalik na pamuk). *[[Yambadika]], ('Jedaći Korijenja' Root-eaters ) *[[Waradika]], ('jedaći zobena sjemenja' Rye-grassseed-eaters). kod Swantona ne nalazimo ove dvije zadnje grupe == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Bannock}} *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/shoshoni/bannockindianhist.htm Bannock Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120731184755/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/shoshoni/bannockindianhist.htm |date=31. srpnja 2012. }} *[http://www.rootsweb.com/~idreserv/fhhist.html Shoshone-Bannock Indians History/Links] *[https://web.archive.org/web/20110716063020/http://www.shoshonebannocktribes.com/ Shoshone - Bannock Tribes] *[http://www.everyculture.com/North-America/Bannock.html Countries and Their Cultures, Bannock] *[http://www.infoplease.com/ce6/society/A0806082.html Infoplease, Bannock] *[http://www.fourdir.com/bannock.htm Four Directions Insitute, Bannock] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081018194830/http://www.fourdir.com/bannock.htm |date=18. listopada 2008. }} *[http://www.nationalgeographic.com/lewisandclark/record_tribes_001_11_7.html National Geographic, Bannock Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120304072239/http://www.nationalgeographic.com/lewisandclark/record_tribes_001_11_7.html |date=4. ožujka 2012. }} * [[Kategorija:Shoshonean]] [[Kategorija:Bannock| ]] [[Kategorija:Indijanci, Idaho]] [[Kategorija:Indijanci Velikog Bazena]] ggq7i4s3v1byk0wckas4v9oo017a9qr 0 23231 7577996 7542690 2026-08-15T15:40:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577996 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ban standard.PNG|mini|220px|Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine]] '''Ban''' je naslov visokog [[Država|državnog]] dostojanstvenika u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji se javlja još od [[srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]]. Ban je bio na čelu uprave, [[vojska|vojske]] i sudstva, kao kraljev zamjenik i predstavnik u Hrvatskoj.<ref name="Šišić, F., str. 363">Šišić, F., str. 363.</ref> U slučajevima kad bi [[herceg]] vršio vlast u Hrvatskoj, ban je bio njegov zamjenik. Sve do potkraj [[18. stoljeće|18. stoljeća]] ban nije bio nikom drugom podložan, doli izravno [[kralj]]u pa je stoga u izvorima često nazivan i potkraljem ([[latinski jezik|lat.]] ''prorex'').<ref name="Šišić, F., str. 363"/> {{Izdvoji|Bosanski ban}} {{Izdvoji|Mačvanski ban}} Kasnije se istovjetan naslov pojavljuje u srednjovjekovnoj [[Banovina Bosna|Bosni]], isprva kao oznaka vladara, a kasnije vojnog zapovjednika u [[Jajačka banovina|Jajačkoj]] i [[Srebrenička banovina|Srebreničkoj banovini]] te od [[15. stoljeće|15. stoljeća]] u [[Mačvanska banovina|Mačvi]] i [[Severin]]u, kao vojno-administrativna služba.<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 157.</ref> == Etimologija == Naziv vjerojatno dolazi od [[mongolski jezik|mongolsko]]-[[turski jezik|turske]] riječi ''bajan'' (bogat, imućan), koja je u hrvatski jezik ušla preko [[Avari|Avara]]. Postoje i pretpostavke da se radi o [[Iliri|ilirskoj]] izvedenici.<ref name="ReferenceA"/> == Ban u hrvatskim zemljama == === Povijest === U ranom srednjem vijeku, ban (''ban Hrvata'') je [[kralj]]ev upravitelj područja [[Lika|Like]], [[Gacka (pokrajina)|Gacke]] i [[Krbava|Krbave]], a kasnije najviši državni dužnosnik nakon [[kralj]]a i, ponekad, njegov suvladar i [[prijestolonasljednik]]. Nakon izbora [[Koloman]]a za hrvatskog kralja i [[Pacta Conventa|personalne unije s Ugarskom]] [[1102.]] godine, ban je kraljev predstavnik u Hrvatskoj od [[Drava|Drave]] do [[Jadransko more|Jadrana]]. U razdoblju od 13. do 15. stoljeća ban vrši upravne (saziva [[Sabor]] i predsjedava mu, potvrđuje zaključke Sabora, osniva gradove i daje im povlastice, kuje novac i ubire daće, imenuje svojeg zamjenika, podbana i [[župan]]e), vojne (vrhovni je zapovjednik vojske koju podiže insurekcijom) i sudske poslove (sudio je sâm i na sudskim skupštinama zajedno s plemićima). [[Slika:Béla4 pecet2.jpg|170px|lijevo|mini|Pečat kralja Bele IV.]] Oko [[1260.]] godine, kralj Bela je učinio velike promijene u upravi [[Kraljevina Hrvatska|hrvatskih zemalja]]. Reformama kralj [[Bela IV.| Bele IV.]] odredio je da u Hrvatskoj vlada herceg (''dux totius Sclavoniae, Croatiae et Dalmatiae'') od kraljevskog roda, kojemu je dodijelio dva bana: slavonskog i hrvatsko-dalmatinskog. Također, naredio je da ako ne bi bilo hercega kraljevske krvi, tada bi tu dužnost obnašao slavonski ban s naslovom "cijele Slavonije" (''totius Sclavoniae''), a njemu se morao pokoravati hrvatsko-dalmatinski ban koji je katkad ima i naslov "primorskog bana" (''banus maritimus''). Time je hrvatsko kraljevstvo podijeljeno u dva zasebna politička i upravna teritorija: u Kraljevinu Dalmaciju i Hrvatsku na jugu i [[Kraljevina Slavonija|Kraljevinu Slavoniju]] na sjeveru. Ta će se razdioba održati sve do 16. stoljeća.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 202.</ref> Radi obrane ugarske i hrvatske granice, utemeljio je [[Mačvanska banovina|Mačvansku banovinu]] (''banatus de Machow''), koja se prostirala na području današnje sjeverozapadne Srbije. Bosnu je također razdijelio na dva dijela: [[Banovina Bosna|banovinu Bosnu]], u kojoj je na vlasti ostavio potomke bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]], te na [[Usora i Soli|Usoru (sa Solima)]]. Kralj Bela IV. umro je [[3. svibnja]] [[1270.]], a naslijedio ga je sin [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan V.]] Taj će se proces dovršiti u razdoblju anžuvinske vladavine sredinom 14. stoljeća [[Slika:Ivan Zasche, Portret bana Josipa Jelacica.jpg|190px|desno|mini|Ban Josip Jelačić Bužimski]] Na razvoj banskog položaja važan je utjecaj imalo razdoblje od kraja 13 i početkom 14. stoljeća, kada je banska čast bila nasljedna u obitelji [[šubići|Šubića Bribirskih]]. Svojevremeno je čast primorskog bana bila nasljedna, kao što je to bio slučaj sa [[Šubići]]ma, što im je zajamčio [[1293.]] protivnik Anžuvinaca, kralj [[Andrija III. Mlečanin|Andrija III.]] ([[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavlu I. Šubiću]], njegovoj braći i njihovim nasljednicima). Šubići Bribirski su izgubili nasljednu bansku čast [[1322.]] godine.<ref>[http://www.matica.hr/hrrevija/revija2007_2.nsf/AllWebDocs/Zlatni_vijek_Bribira_ Hrvatska revija br.2/2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130509083503/http://www.matica.hr/hrrevija/revija2007_2.nsf/AllWebDocs/Zlatni_vijek_Bribira_ |date=9. svibnja 2013. }} Zlatni vijek Bribira</ref> Od [[1476.]] godine banska je čast ponovno cjelovita za područje čitavog [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]] i sjedinjena u jednoj osobi, iako su ponekad su za isto područje bila imenovana po dva ravnopravna bana. Poseban ugled dostiže tijekom protuturskih ratova, osobito u doba [[Petar Berislavić|Petra Berislavića]]. U razdoblju [[Hrvatska pod Habsburzima|vladavine Habsburgovaca]] banske su ovlasti često krnjene, a dio hrvatskog teritorija izuzet je iz njegove jurisdikcije i podvrgnut neposrednoj austrijskoj vojnoj upravi ([[Vojna granica]]). Ugled banske časti unatoč tome još je više porastao, jer su upravo banovi predvodili borbu protiv centralizatorskih tendencija bečkoga dvora (npr. [[Nikola Zrinski|Nikola]] i [[Petar Zrinski]]). [[Sabor]] je samo potvrđivao bana, kralj ga je birao. Ban nije polagao prisegu Saboru, nego u Saboru kralju. On je od kralja dobivao naloge putem Ugarske kancelarije, a kasnije, zbog jačanja središnjih kraljevih ureda, i od Dvorske kancelarije i Dvorskog ratnog vijeća, ali i od Kraljevske ugarske komore. U isto je vrijeme ban provodio i zaključke Sabora. Odluke koje je donio ban morao je, kao i odluke Sabora, da bi one postale pravovaljane, potvrditi vladar. Ban je bio najviši upravni dužnosnik Kraljevstva i vrhovni vojni zapovjednik s naslovom vrhovnog kapetana Kraljevstva. Ban, kojeg je Sabor imenovao vrhovnim kapetanom Kraljevstva, imao je pod sobom banderij od 1.000 konjanika i banderije velikaša. Brinuo se za uzdržavanje vojske i pripremanje hrane, pisao izvješća o pokretima turske vojske, nadzirao okupljanja banderijalne vojske, slao dopise Dvorskom ratnom vijeću, naredbe zapovjednicima utvrda. Predsjedao je [[Banski stol|Banskim stolom]]. Zbog ustrojavanja Vojne granice, došlo je do njegovih vojnih ovlasti. Ban je bio podređen tijelima vojne uprave i zapovjedništvu izvan Kraljevine, bez utjecaja Sabora. Također je izgubio pravo zapovjedništva nad većim dijelom Kraljevine (imenovan je vrhovnim kapetanom Kraljevine samo za područje Banske krajine, današnje [[Banija|Banije]], gdje je jedino imao položaj vrhovnog zapovjednika od 1704.).<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 165.</ref> Zamjenik hrvatskog bana se zvao [[Banovac (dužnosnik)|banovac]] ili podban, a u sudskim poslovima bana je zamijenjivao [[protonotar]]. Ukidanjem staleškog društva u Hrvatskoj 1848. položaj bana izmijenio se u skladu sa zahtjevima narodnog pokreta te je ban trebao upravljati svim hrvatskim zemljama. Taj je cilj djelomice ostvaren imenovanjem [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]], ali se sve njegove službe (hrvatsko-dalmatinski-slavonski ban, guverner Dalmacije i Rijeke, vrhovni vojni zapovjednik Vojne granice) nije uspjelo spojiti na ustavnoj razini. ==== Nagodbeno razdoblje (1868. – 1918.) ==== {{glavni|Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija}} Osuvremenjivanjem državne uprave i na osnovi [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868.]] godine, banski je položaj oslabljen. Ban je po položaju predsjednik hrvatske vlade, a funkcija mu je znatno reducirana, jer ga je po ''Nagodbi'' imenovao kralj na prijedlog ugarskog ministra predsjednika i nije više smio biti vojna osoba. Njegove upravne djelatnosti bile su: predsjedanje sjednicama [[Sabor]]a i predsjedanje [[Hrvatsko kraljevsko vijeće|Hrvatskog kraljevskog vijeća]]. ==== Položaj bana 1918. – 1921. ==== Poslije propasti [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i sjedinjenjem hrvatskih zemalja s okolnim [[Južni Slaveni|slavenskim]] zemljama u novu političku tvorevinu [[1918.]] godine, banska je služba ukinuta [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskim ustavom]] iz [[1921.]] godine.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 158.</ref> Za vrijeme [[šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] postavljani su banovi za tadašnje banovine, ali oni su bili samo najviši upravni činovnici, čvrsto podređeni centralističkoj vlasti u Beogradu. ===Banovina Hrvatska (1939. – 1941.)=== [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazumom Cvetković-Maček]] iz [[1938.]] ustrojena je posebna teritorijalno-administrativna jedinica unutar [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], pod imenom [[Banovina Hrvatska]]. Banska funkcija je dobila nešto šire ovlasti. Za bana je imenovan političar [[Ivan Šubašić]]. Kapitulacijom Kraljevine Jugoslavije i uspostavom [[NDH]] u [[travanj|travnju]] [[1941.]] ukinuta je funkcija i položaj hrvatskog bana.<ref name="ReferenceA"/> === Banovac (podban) === {{glavni|Banovac (dužnosnik) }} Zamjenik bana bio je podban (lat. ''vicenbanus''). Podbana je birao [[Sabor]] većinom glasova, dok je ban predlagao kandidate. Podban je dolazio iz redova najbogatijih plemića, a do 1756. bio je i veliki župan Križevačke i [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačke županije]], dok te dvije županije nisu dobile zasebne županijske uprave. Podban je sudjelovao u radu Oktavalnog suda, a od 1723. i u radu [[banski stol|Banskog stola]], kao banov zamjenik. U sastav banske kancelarije ulazio je i banski protonotar kojeg je birao [[Sabor]] na prijedlog bana. U drugoj polovici 18. stoljeća javlja se institucija banskog namjesnika. Najprije su bila birana dvojica namjesnika. Prvi je, obično [[zagrebačka biskupija|zagrebački biskup]], bio zadužen za pravne poslove, dok je drugi, velikaš u kojeg je kralj imao povjerenja, bio zadužen za vojne poslove. Uskoro je (1773.) kralj uveo samo jednog banskog namjesnika. === Sjedište bana === {{glavni|Banski dvori}} [[Datoteka:Pavao Rauch and dignitaries in Zagreb.JPG|200px|thumb|Ban [[Pavao Rauch]] i dostojanstvenici ispred Banskih dvora]] U početku je ban stolovao u svom vlastitom dvorcu ili utvrdi koje je posjedovao te nije bilo stalnog sjedišta banske vlasti. Kako je ban u početnom razdovlju bio i vrhovni vojni zapovjednik Hrvatske, sjedište je određivao i ovisno o vojnim potrebama obrane kraljevine od Osmanlija. Od 16. stoljeća u Zagrebu se sve više koncentriraju političke institucije te sabor sve češće zasjeda upravo na zagrebačkom Gornjem gradu, pa tako i ban mora sve češće tu boraviti. [[1808.]] slijedom zaključka Sabora ban [[Ignjat Gyulay]] kupio je privatnu palaču baruna [[Franjo Kulmer|Franje Kulmera]] na zapadnoj strani Markovog trga kako bi dobio novu kraljevinsku kuću za trajan stan banova, sjedište sudova, pohranu javnih spisa i kraljevinskih knjiga, odnosno saborskih zapisnika. Kupoprodajni ugovor o prodaji palače skopljen je 1. kolovoza 1808. Takvim je rasporedom u prvom redu riješeno pitanje stana za bana pa je palača i dobila naziv "banska palača", a kasnije "banski dvori".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=484 |title=''Povijest saborske palače'', www.sabor.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20120504171647/http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=484 |archive-date=4. svibnja 2012. |access-date=16. veljače 2015.}}</ref> Do početka 1809. palača je renovirana i nadograđena te su u njoj smješteni kraljevski [[Hrvatski državni arhiv|Zemaljski arhiv]], Banski i zemaljski sudbeni stol, te hrvatska sabornica. Godine 1837. od obitelji Rauch kupljen je i sjeverni kompleks, sjeverno krilo sadašnjih Banskih dvora, a nakon dogradnje zapadnog i sjevernog krila zgrade u taj dio palače premješta se Banski i Sudbeni stol. Posljednja velika nadogradnja i proširenje sjeverozapadnog dijela kompleksa obavljena je 1882., pri kraju banovanja prvog bana pučanina [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]]. === Obilježja banske časti === {{Dvostruka slika|right|Ignjat Gyulay.jpg|100|Flag of Croatia (Josip Jelačić).JPG|220|Tradicionalna crvena banska zastava Ignjata Gyulaya s grbovima kraljevina, 1806.|Instalacijska zastava bana Jelačića iz 1848. prva je [[Hrvatska zastava#Povijesne hrvatske zastave|hrvatska trobojnica]]}} ===Banska zastava === Banu je prilikom instalacije do 1869. uručivana banska zastava kao simbol njegove vlasti. Obično je bila bogato izvezena i urešena, u obliku [[Konjanik|konjaničkih]] ''guidona'', te simbolizira banski vojni autoritet.<ref name="fame">Heimer, Željko: [http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-othis.html#hr-banjj Banska zastava], fame.hr</ref> Na često jednobojnom, crvenom licu je nosila grbove [[Trojednica|kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]], a na naličju osobni grb bana ili grb njegove obitelji te obično banov [[monogram]]. Instalacijska zastava bana Jelačića iz [[1848.]] prva je uporaba crveno-bijelo-plave trobojnice kao zastave koja predstavlja Hrvatsku.<ref name="fame"/> Osim zastave, i stijeg je bio bogato ukrašen i izrezbaren, a na vrhu je obično bio pričvršćen plamenac (vrpca) sa sloganom. Ban [[Levin Rauch]] prilikom instalacije 1869. na vrpci je nosio slogan "Za kralja, dom i zakon.-Barun Levin Rauch, ban 1869.",<ref>Szabo, 168.</ref> a banu [[Jelačić]]u 1848. na darovanoj vrpci bilo je ispisano "Jelačiću banu - domorodne děvojke". ===Bansko žezlo === Osim banske zastave, ban je imao i bansko žezlo ([[buzdovan]]) kao simbol banske vrhovne sudbene i upravne vlasti. Od [[Ivan Mažuranić|Mažuranićevog]] vremena i njegovih liberalnih reformi uvedena je dioba vlasti te ban više nije imao vrhovnu sudbenu vlast u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji te je bansko žezlo izgubilo i simboličnu važnost. === Instalacija bana === [[Datoteka:Crkva sv. Marka (Zagreb).jpg|220px|minijatura|lijevo|Crkva sv. Marka u Zagrebu, gdje su se održavale prisege hrvatskih banova]] Od srednjeg vijeka pa sve do 1869. hrvatski ban je ustoličavan na dužnost na [[Trg svetog Marka|trgu]] i u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkvi svetog Marka]] u Zagrebu, u svečanoj ceremoniji, s plemićkim povorkama i raskošnim ceremonijalom. Obično se za prigodu uzimalo prvo zasjedanje sabora nakon kraljevog imenovanja bana. Ban je polagao prisegu te su mu predavane banska zastava kao simbol vojne te žezlo kao simbol sudbene vlasti.<ref>Smičiklas, str. 371-372.</ref> Obično u crkvi sv. Marka, držeći u desnoj ruci žezlo, a u lijevoj zastavu, stojeći na uzvišenu mjestu, izricao bi ban prisegu okupljenom plemstvu i predstavnicima staleža.<ref>Smičiklas, str. 104.</ref> Prisegu bi mu čitao kraljev povjerenik. Ban bi preuzimanjem zastave i svečanim okupljanjem banskog [[banderija]] postajao vojni zapovjednik Kraljevine u svojim ovlastima, što je bilo narušeno pri prisezi 1615.<ref>Horvat, Rudolf: [[s:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Ban Benko Turoc|Instalacija i banovanje]] [[Benedikt Thuroczy|Benedikta Thuroczyja]], 1615.-1616., ''Povijest Hrvatske I.'', Zagreb, 1924. Poglavlje 79.</ref> {{multiple image | align = right | direction = vertical | header = | width = 220 | image1 = Instalacija Esterhazy 1783.PNG | caption1 = Instalacija bana Esterhazyja na Trgu sv. Marka 20. listopada 1783. | image2 = Jelačić instalacija.PNG | caption2 = Ulazak bana Jelačića u Zagreb povodom instalacije, 4. lipnja 1848. }} Godine [[1739.]] na Trgu je izgrađena kraljevska kuća kako bi se na stalnom mjestu smjestio sabor i državne instucije, a od [[1776.]] godine tu stalno zasjeda [[Hrvatski sabor]]. Otkako je na Trgu stalno smješten Sabor, ban bi obično bio u svečanoj povorci, praćen crkvenim, gradskim i plemićkim izaslanstvima sa zastavama [[Hrvatske županije|županija]] te zastavama Hrvatske, Slavonije i Dalmacije doveden na Trg sv. Marka te bi onda ušao u sabornicu, gdje je čitana kraljeva odluka o imenovanju banom. Uglavnom bi odluku i pozdravni govor čitao [[Zagrebačka biskupija|zagrebački biskup]] ili drugi crkveni velikodostojnik. Ban je potom u Saboru polagao prisegu pred [[Feudalno društvo|staležima]], u kojoj bi obećao da će se držati ustava i zakona. Time se isticala autonomija plemstva i redova Kraljevine Hrvatske. Potom bi ga, uz pucnjavu topova i zvonjavu zvona, plemstvo diglo triput zajedno sa stolicom u zrak, uzvikujući "vivat!" ([[Latinski jezik|lat.]] "živio!"). Nakon toga, iz sabornice bi ban otišao u crkvu sv. Marka na misu zahvalnicu, dok bi dva plemića pred njim nosila [[žezlo]] i zastavu, čime bi završavao službeni dio instalacije.<ref>Ferdo Šišić: Hrvatska povijest, Svesci 1-3, Dionička tiskara, 1906, str.18-19.</ref> Od [[18. stoljeće|18. stoljeća]] banovi su prigodom ustoličenja (instalacije) nosili crvenu odoru [[Kraljevina Ugarska|ugarskog]] [[Konjaništvo|konjaništva]], a [[ban Jelačić]] je prvi koji je dao načiniti odoru u bojama hrvatske trobojnice i u narodnom kroju.<ref>Hotko, Jelena: [http://hismus.hr/media/site_structure/documents/2011/10/21/Jelacic_rb_lektura.pdf Radna bilježnica uz izložbu „uspomene / na / jednog bana“, Ostavština Jelačić u Hrvatskom povijesnom muzeju,] HPM, Zagreb 2010., str. 8.</ref> Kasnije su banovi prilikom instalacije uglavnom nosili plemićka odijela, dok se [[Ivan Mažuranić]], prvi ban pučanin, u svom svečanom nastupu pred Saborom [[1873.]] pojavio u građanskom odijelu.<ref>Miroslav Šašić: [http://radio.hrt.hr/ep/vjerujem-u-hrvatsku/100789/ Zagrebački vremeplov - "Vjerujem u Hrvatsku!"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150222075212/http://radio.hrt.hr/ep/vjerujem-u-hrvatsku/100789/ |date=22. veljače 2015. }}, Radio Sljeme, emitirano 20. veljače 2015.</ref> Instalacijske svečanosti trajale bi više dana, organizirale su se pučke svečanosti, bakljade i svečani plesovi.<ref>Vjera Katalinić: [http://hrcak.srce.hr/31229 BAN I/ILI KRALJ? GLAZBENE SVEČANOSTI U ČAST VELIKODOSTOJNIKA U ZAGREBU U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA], Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Vol.45 No.2. prosinca 2008..</ref> Od kraja 18. stoljeća u počast novog bana spjevali bi se i hvalospjevi i pozdravne pjesme - primjerice, 1783. u čast instalacije [[Franjo Eszterházy|Franje Eszterházyja]] tiskana je pjesnička zbirka A. Hoffmana ''Componimenti poetici…''.<ref>Tatjana Radauš (1998): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5754 Eszterházy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216081324/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5754 |date=16. veljače 2015. }}, natuknica, Hrvatski biografski leksikon</ref> Banu u čast prigodom ustoličenja pisali bi se i svečani govori kojim bi ga kakav vrsan govornik dočekao (primjerice, Ivan pl. Bedeković-Komorski održao je govor banu Franji Vlašiću prilikom njegova dolaska na ustoličenje u Zagreb 1832.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1561 ''BEDEKOVIĆ KOMORSKI''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150222072649/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1561 |date=22. veljače 2015. }}, [[Hrvatski biografski leksikon]], Bartol Zmajić (1983)</ref>). Osobito su svečane bile instalacije bana [[Ivan V. Drašković|Ivana V. Draškovića]] 1732. te posebno ona [[Ban Jelačić|bana Jelačića]] 5. lipnja 1848., prilikom koje je njegova banska crveno-bijelo-plava zastava postala hrvatskom zastavom. Instalacija bana [[Levin Rauch|Levina Raucha]] 8. i [[9. rujna]] [[1869.]] bila je posljednja svečana tradicionalna instalacija bana [[Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]], održana u [[Feudalizam|feudalnom]] duhu.<ref>Polić, str. 99-100</ref> Kako je nakon 1868. [[Trojednica#Sabor|Hrvatski sabor]] izgubio pravo predlaganja i potvrde bana, koji je postao više činovnik [[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|ugarske vlade]] nego izvršni, vojni i sudski poglavar kraljevine, banske instalacije su ukinute. Kasniji banovi su nakon imenovanja od strane kralja svoj prvi svečani nastup imali nastupnim govorom u Saboru u kojem bi izlagali svoj program, uz kasniju pozdravnu misu u crkvi sv. Marka te uz eventualni doček činovnika i zastupnika na trgu ili ispred [[Banski dvori|Banskih dvora]]. == Bosanski ban == [[Bosanski ban]] je bio upravitelj i vladar [[Banovina Bosna|Banovine Bosne]] u srednjem vijeku. Prvi bosanski banovi zabilježeni su u drugoj polovici [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Osobiti značaj u tom razdoblju imao je bosanski ban [[Kulin]]. Tijekom [[13. stoljeće]] položaj bosanskog bana preobrazit će se u razinu gotovo neovisnog vladara koji će vladati [[Bosna|Bosnom]] do [[1377.]] godine, kada je Banovina Bosna bila uzdignuta na razinu kraljevstva.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/5627 Ban] Hrvatska enciklopedija</ref><ref>[https://proleksis.lzmk.hr/10650/ Ban] Proleksis enciklopedija</ref> == Mačvanski i severinski banovi == == Srebrenički i jajački banovi == Nakon što su [[Osmanlije]] osvojile [[Kraljevina Bosna|Kraljevinu Bosnu]], ugarski i hrvatski kralj [[Matija Korvin]] je organizirao granične upravno-teritorijalne jedinice za obranu Hrvatske i Ugarske. S tim ciljem je osnovao 1463. godine [[Srebrenička banovina|Srebreničku banovinu]] sa sjedištem u [[Srebrenik]]u.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/57581 Srebrenička banovina] Hrvatska enciklopedija</ref> i [[Jajačka banovina|Jajačku banovinu]] sa sjedištem u [[Jajce|Jakcu]]. Banovi Jajačke banovine bili su često ujedno i hrvatsko-slavonski banovi.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/28528 Jajačka banovina] Hrvatska enciklopedija</ref> == Banovi u Kraljevini SHS/Jugoslaviji == == Poveznice == * [[Popis hrvatskih banova]] * [[Bansko vijeće]] * [[Banski stol]] == Literatura == *Blagec, Ozren: ''Hrvatski podbanovi i župani Zagrebačke i Križevačke županije od sredine 16. do sredine 18. stoljeća'', Cris, god. XIII., br. 1/2011., str. 300 - 318 *Horbec, Ivana: "Homo principis et homo statuum - banska služba za vladavine Marije Terezije", ''Povijesni prilozi'' 37 (2009); 283-316 *Horbec, Ivana: [https://bib.irb.hr/datoteka/472801.Politicke_ustanove.pdf Političke ustanove-Doba promjena na hrvatskome sjeveru, doba kontinuiteta na hrvatskome jugu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150217074018/https://bib.irb.hr/datoteka/472801.Politicke_ustanove.pdf |date=17. veljače 2015. }}, 2013. *Klaić, Vjekoslav: [http://www.liberius.net/livres/Crtice_iz_Hrvatske_proslosti_000000417.pdf Crtice iz hrvatske prošlosti], Zagreb: Matica Hrvatska, 1928. *Opačić, Nives: [http://www.matica.hr/vijenac/232/Mrvice%20s%20banskoga%20stola/ "Mrvice s banskoga stola"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200214030504/http://www.matica.hr/vijenac/232/Mrvice%20s%20banskoga%20stola/ |date=14. veljače 2020. }}, [[Vijenac]] 232, 23. siječnja 2003. *Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. II, Zagreb, 2005. {{ISBN|953-7224-02-3}} *Polić, Martin: [https://books.google.hr/books?id=2oMDAAAAMAAJ&printsec=frontcover&hl= ''Parlamentarna povjest Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije: sa bilježkama iz političkoga, kulturnoga i družtvenoga života, Opseg 1''], Komisionalna naklada kr. sveučilištne knjižare F. Suppana, 1899. *Smičiklas, Tadija: [https://books.google.hr/books?id=_TcGAQAAIAAJ&printsec=frontcover&hl= ''Poviest hrvatska, Opseg 2''], Naklada "Matice hrvatske", 1879. *Szabo, Gjuro: [http://www.mgz.hr/UserFiles/file/Instalacija%20nagodbenoga%20bana%20Raucha%20NS_1934_34_5_Szabo%5B1%5D.pdf Instalacija nagodbenoga bana barona Levina Raucha 1869.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307115446/http://mgz.hr/userfiles/file/instalacija%20nagodbenoga%20bana%20raucha%20ns_1934_34_5_szabo%5B1%5D.pdf |date=7. ožujka 2016. }}, ''Narodna starina'', Vol.13, No.34, Prosinac 1934. * Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 1526. – 1918., drugi dio, Split, 2004. {{ISBN|953-214-198-7}} * Šulek, Bogoslav: [https://books.google.hr/books?id=-bEAAAAAcAAJ&pg=PA81&lpg=PA81&dq= Hrvatsko-ugarski ustav ili konstitucija], Zagreb: Brzotis A. Jakić, 1861. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://enciklopedija.hr/clanak/5627 Ban] Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 16. veljače 2015. * [https://proleksis.lzmk.hr/10650/ Ban] Proleksis enciklopedija, pristupljeno 18. prosinca 2023. * [https://web.archive.org/web/20120723181606/http://hupi.hr/povijest/banovi.html Banovi u Hrvatskom Kraljevstvu 925. - 1918] {{Slavenski nazivi za administrativne jedinice}} [[Kategorija:Hrvatski banovi| ]] [[Kategorija:Titule]] 21pui4mc0actlzl0k4q9xv0ajse7ins 0 23885 7578041 7430860 2026-08-15T17:26:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578041 wikitext text/x-wiki '''Bear River Indijanci'''.-Pleme [[Algonquian]] Indijanaca, možda dio [[Machapunga]], naseljen u ranom 18. stoljeću u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]], današnji okrug [[Crawen, okrug (Sjeverna Karolina)|Crawen]]. Lawson koji ih je susreo [[1709.]] navodi da su imali tek jedno naselje zvano ''[[Raudauquaquank|Raudauqua-quank]]'', procijenivši im broj na oko 50 muškaraca (ratnika). Prema Mooneyu ([[1928.]]) oni i pleme [[Pamlico]] imali su [[1600.]] oko 1.000 osoba. Hawks u svojoj ‘Historiji', (1858-9) drži da su ogranak [[Neusiok|Neuse]] Indijanaca, nije priznato. Rights ([[1947.]]) naziva ovo pleme ''Bear River'' ili ''Bay River'' Indians, prema njemu (Douglas L. Rights) bili su saveznici [[Tuscarora]]. [[1750.]] godine ovo pleme već se vodi kao nestalo. Plemena obalsnih Algonkina Bear River, [[Chowanoc|Chowan]], [[Hatteras]], [[Machapunga]], [[Moratok]], [[Pamlico]], [[Secotan]] i [[Weapemeoc]] iz [[North Carolina|North Caroline]], uglavnom su bili orijentirani prema vodi i ribolovu, te lovu i sakupljanju. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/bearriver/bearriverhist.htm Bear River Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060524075907/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/bearriver/bearriverhist.htm |date=24. svibnja 2006. }} *[https://web.archive.org/web/20031003201930/http://hometown.aol.com/bbbenge/page22.html NORTH AMERICAN INDIAN - POPULATION RECORDS] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] 2ip3u8i1g6y2ht6f9em2kwt18bgtckj 0 23976 7578363 7568169 2026-08-16T08:48:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578363 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cherokee lang.png|mini|Govorno područje jezika Čirokija]] [[Datoteka:Flag of the Cherokee Nation.svg|mini|Zastava naroda Čirokija]] [[Datoteka:Three Cherokee.jpg|mini|Cherokee]] '''Cherokee''' ('''Čiroki''', '''Čeroki''') jedno od najznačajnijih indijanskih plemena iz grupe [[Iroquoian]]-govornika čija se izvorna lokacija nalazila u [[Tennessee]]ju i [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]], prostirali su se također i po susjednim krajevima [[Južna Karolina|Južne Karoline]], [[Georgia|Georgije]], [[Alabama|Alabame]] i [[Virginia|Virginije]]. U kasnijem periodu Cherokeeje nalazimo i po državama [[Arkansas]], [[Kansas]], [[Kentucky]], [[Oklahoma]] i [[Teksas]]. [[Datoteka:WesStudi.jpg|mini|[[Wes Studi]], poznati glumac, pripadnik je plemena Cherokee, odigrao je 1993. ulogu Geronima u filmu [[Geronimo: Američka legenda]].]] [[Datoteka:Tahchee.jpg|mini|Poglavica Tahchee]] == Ime == Naziv Cherokee po Swantonu ([[John Reed Swanton]]) došlo je možda od [[Muskogee]] naziva 'tciloki’ u značenju "people of a different speech", to jest ‘ljudi’ ili ‘narod drugačijeg govora'. Muskogee pripadaju porodici [[Muskhogean]] a Cherokee irokeškoj porodici, tako da ih nikako nisu mogli razumjeti. Cherokee sami sebe nazivaju Ani'-Yűn'-wiya', ‘pravi ljudi’. Razna plemena davala su Cherokeema razne nazive koji upučuju na njihov rani način života. Tako su ih Indijanci [[Wyandot]] nazivali ''Uwatáyo-róno'' (ili) ''Entari ronnon'', ‘pećinski narod’ (‘cave people’), istovremeno i [[Irokezi]] (Iroquois) ih nazivaju ''Oyata' ge`ronóń'', ‘stanovnici zemlje pećina’ ("inhabitants of the cave country.") Nazivi ''Tcálke'' kod [[Tonkawa]] i ''Tcerokiéco'' kod [[Wichita]], pa čak možda i ''Shánaki'' kod [[Caddo]] Indijanaca, znači plemena koja često srećemo u Texasu, zacjelo su njihovim jezicima prilagođene varijante Muskogee naziva ''Tciloki'' (naroda kojega ne razumiju). S druge strane, prema Hodgeu (Frederick W. Hodge, eminentno ime u svijetu poznavanja sjevernoameričkih Indijanaca), ime Cherokee nastalo je od imena ''Chiluk-ki'', čije ime opet znači ‘cave people’, ljude koji žive u pećinama. Prema njemu ime 'cherokee' nastalo je od Tsálagi (ili) Tsáragi, kojim su oni (odnosno dio njih) prozvali sami sebe po [[Choctaw]] nazivu ''Chiluk-ki''. Pleme Choctaw također im je nesrodno i jezično su veoma udaljeni. Po hrvatskoj stručnoj literaturi, kao i u običnom govoru ovi Indijanci su poznati kao Čeroki ili Čiroki. == Podjela == Čeroki su podijeljeni na 3 grane: Lower, Middle i Over-the-Hill. Postojalo je i više bandi, glavne su: Atali, [[Chickamauga]], Etali, Onnontiogg i Qualia. Današnje suvremene grupe Čerokija, inače federalno priznate, poznate su kao : Cherokee Nation of Oklahoma, United Keetoowah Band of Cherokee Indians (Oklahoma) i Eastern Band of Cherokee Indians (North Carolina). Pleme Echota Cherokee priznala je samo država Alabama. Popis Cherokee grupa (nije konačan). ''Alabama:'' Cherokees of Jackson Co., Cherokees of N.E. Alabama, Eagle Bear Band of Free Cherokees, Cherokees of S.E. Alabama, United Cherokees, Langley Band of Chickamogee Cherokee Indians in the Southeastern United States. ''Florida:'' Tuscola United Cherokees of Florida & Alabama. ''Georgia:'' Cane Braek Band of E. Cherokees, Cherokees of Georgia, Georgia Tribe of E. Cherokees, Southeastern Cherokee Confederacy. ''Indiana:'' Northern Cherokee Tribe. ''Missouri:'' Dogwood Band of Free Cherokees, Northern Cherokee Nation of the Old Louisiana Territory, Northern Cherokee Tribe of Indians. ''North Carolina:'' Cherokees of Hoke Co., Cherokees of Robinson & Adjoining Cos., Cherokee Indians of Hoke Co., Cherokee-Powhattan Indian Association, Eastern band of Cherokee Indians of North Carolina, Eastern Band of Cherokee Indians. ''New Jersey:'' Osprey Band of Free Cherokees. ''New York:'' Deer Council of Free Cherokees. ''Oklahoma:'' Northern Chicamunga Cherokee Nation of Arkansas and Missouri, Cherokee Nation of Oklahoma. ''Oregon:'' N.W. Cherokee Wolf Band of S.E. Cherokee Confederacy. ''South Carolina:'' Free Cherokee-Chickamauga. ''Tennessee:'' Etowah Cherokee Nation, Elk Valley Council Band of Free Cherokees, Red Clay Band of S.E. Cherokee Confederacy, Free Cherokee Tennessee River Band, Elk Valley Band Council of Chickamauga Cherokee, Tennessee River Band of Chickamauga Cherokee, Tennessee River Band of Chickamauga, Chickamauga Circle Free Cherokee. ''Texas:'' Texas Cherokee Nation. == Običaji Čerokija, život i kultura == [[Datoteka:Blowgun demonstration in Oconaluftee Indian Village, Cherokee, North Carolina.jpg|mini|[[Cherokee]] demonstrira upotrebu puhaljke (selo Ocanaluftee).]] [[Datoteka:Cherokeestickballplayer.png|mini|Čeroki, igrač loptom]] U vrijeme kontakta Čeroki su bili sjedilačko stanovništvo, agrikulturan narod koji je živio u kojih 200 velikih sela. Tipično Čeroki-selo sastojalo se od 30 – 60 kuća i velike kuće-vijeća. Zimske kuće (asi) bile su kružnog oblika čiji je drveni kostur isprepleten granjem i šibljem, i sve obljepljeno blatom. Na vrhu krova oblika stošca nalazio se otvor za dim. Ljetna su se skloništa sastojala, kao kod Seminola, od otvorenih nastambi na čijim je nosačima počivao krov na dvije vode, pokriven slamom ili drugim, to ih je štitilo od žege ili naglog pljuska. U kasnijem periodu, pod utjecajem bijelaca, Čeroki grade brvnare (log cabin) s jednim vratima i rupom za dim, krov je pokriven korom. Velike kuće vijeća često su postavljali na ‘moundima’, umjetnim brežuljcima porijeklom od Mississippian kulture (vidi [[Muskogee]]), Čeroki ih sebi nisu gradili. Kuće vijeća služile su za održavanje tih vijeća, zatim za generalne sastanke i religiozne ceremonije. U njima je kao i kod drugih Jugoistočnih Indijanaca gorjela vjećna ‘sveta vatra’. Čeroki su, kao i kulturno slični Muskogee, održavali Busk-ceremonije ([[Green Corn Dance]] ili Ples zelenog kukuruza), ovdje treba napomenuti da su oni prilikom pripravljanja ‘crnog pića ‘ koristili česminu koja ima lišće nalik na lovor, Seminole su naprotiv koristili neku vrstu Ilexa ([[Ilex vomitoria]]), koja izaziva povraćanje. ‘Tri sestre’ (Three Sisters’), odnosno [[kukuruz]], [[grah]] i ‘[[squash]]’-tikve (imaju ih i Irokezi) tipične su kulture ovih Indijanaca, lovom I sakupljanjem divljeg bilja nadopunjavali su ‘lonac’. Čeroki-sela bila su nezavisna u svojim dnevnim poslovima. Nekad bi se cijelo pleme znalo sastati zbog ceremonija ili u ratna vremena. Vodstvo su preuzimale poglavice ratnih ili civilnih sela, zavisno jeli bilo doba mira ili rata. ''Dolazak crnaca'' Crnački robovi koji su prisilno dovedeni brodovima iz [[Afrika|Afrike]] prilično su izmijenili običaje Jugoistočnih Indijanaca. Indijanci Cherokee, Creek, [[Ais]], [[Choctaw]] i [[Chickasaw]] vrlo su brzo naučili hvatati crnce za robove. –Cherokee koji su sadili [[pamuk]] držali su crnce za robove da bi radili umjesto njih. Godine [[1863.]] Washingtonski zakon je odredio da Cherokee moraju osloboditi crnačke robove. Kako je to oslobađanje prošlo nije zapisano, no zna se da je [[1905.]] među njima još živjelo 7,500 tisuća crnaca, bijelaca i pripadnika drugih indijanskih plemena. ''The Cherokee Phoenix'' [[Datoteka:Cherokee Syllabary.svg|mini|500px|Čeroki pismo]] 1821. godine legendarni [[Sequoyah]], (Sikwayi, Sikwâ'yǐ), poznat i kao George Gist (ili Guest, jer je bio napola Indijanac, a prema njemu je nazvano i drvo [[sekvoja]]) počeo je raditi na pismu čerokija. Nesretnim slučajem postavši bogaljem Sequoia počinje razmišljati o pismu koje bi sačuvalo jezik njegovog naroda. Sequoia je smislio pismo od 86 znakova prilagođenih cherokee-jeziku. Pokazao je to poglavicama i objasnio im što bi to značilo za Čerokije. Ubrzo nakon pristanka poglavica čeroki počinju učiti svoj alfabet. [[Bijeli Amerikanci|Bijelci]] su također 'progutali' ovu ideju i [[1828.]] izašle su prve indijanske novine, 'The Cherokee Phoenix'. Novine su izlazile i na čerokiju i na engleskom sve do 3. ožujkla [[1906.]] == Organizacija društva -klanovi == Život i kultura Čerokija uveliko podsječa Creek Indijance. Oni su bili savez 'crvenih' (ratnih) i 'bijelih' (civilnih) gradova, kao i Muskogee. Poglavice bijelih i crvenih gradova bili su podložni vrhovnim poglavicama istih. Čeroki su kao i njihovi neprijateljski rođaci Irokezi bili organizirani po egzogamnim matrilinearnim klanovima. 1869. godine bilo je četrnaerst tisuća Čerokija i u prosjeku na jedan klan dolazilo 1,750 osoba. Klanovi Čerokija bili su: *1. Ah-ne-whi-ya. Wolf. -Vuk. *2. Ah-ne-who-the. Red Paint. -Crvena boja. *3. Ah-ne-ga-ta-ga-nih. Long Prairie. -Duga prerija. *4. Dsu-ni li-a-na. Deaf. (a bird.) -Gluvač /vrsta ptice/ *5. U-ni-sda-sdi. Holly. -Česmina. Ova biljka pripada u Ilexe, a Čeroki-Indijanci su od nje pravili 'Crno piće'. *6. Ah-nee-ka-wih. Deer. -Jelen. /Ah-nee; označava plural/ *7. Ah riee-sa-hok-nih. Blue. -Plavi *8. Ah-nu-ka lo-high. Long Hair. -Duga kosa. Potrebno je napomenuti da su Čeroki izvorno imali 10 klanova, dva su izumrla. -Kod njih inače susrečemo najveći broj pripadnika po klanu. Kasnije se spominje tek 7 njihovih klanova. == Kratka povijest == Za Povijest Čerokija poznata je od dolaska De Sota koji prolazi njihovim područjem 1540. Već 1684. oni sklapaju prvi ugovor s Englezima iz Caroline. To je prijateljski ugovor koji traje do Yamasee War-a 1715-16. i opet do rata 1759-61. Za [[Američka revolucija|Američke revolucije]] Čeroki su na strani Engleza, mir je učinjen sa [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]] [[1785.]] Ovaj rat stajao ih je 25% populacije. Na 'Stazu suza' Čeroki polaze [[1835.]] smješteni su na područje Indian Territory, današnja [[Oklahoma]]. U Oklahomi oni i Choctaw, Seminole, Creek i Chickasaw dobivaju naziv 'Pet civiliziranih naroda' ('Five Civilized tribes'). Pleme Čeroki postalo je 'Cherokee Nation'. Osim u Oklahomi dio Čerokija živi u North Carolini na rezervatu Cherokee ili Qualla koji se prostire na pet okruga Cherokee, Graham, Jackson, Macon i Swain. Po popisu od 1990. čak 308,132 osobe izjasnilo se u Sjedinjenim državama kao Cherokee, ipak punokrvnih je tek 15,000. Cherokee kroz povijest asimiliraju razne narode i plemena, kako druge Indijance tako i bijelce, a crnce posebno. Od gore navedenog broja na Cherokee rezervatu u North Carolini živi preko 10,000 Indijanaca. Brojni Čeroki-Indijanci danas također žive rasipani po raznim američkim državama gdje su formirali razna Čeroki-plemena. 1839. je sastavljen čirokijski ustav. Danas se, od 1953. obilježava čirokijski nacionalni blagdan, u spomen na potpisivanje čirokijskog ustava. Danas je to naraslo na jedan od najvećih događaja u Oklahomi, gdje dolazi i do 70 tisuća ljudi iz krajeva diljem svijeta. <!-- konac kolovoza, 31. kol - 1. i 2. ruj? --> == Poznati Čerokiji == Hrvatski povjesničar umjetnosti [[Vladimir Gvozdanović]] ([[Vladimir Peter Goss]]) oženio se američkom Indijankom iz plemena Čirokija, i za svoju je kći govorio da je "hrvatska Indijanka".<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127164846/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=27. studenoga 2013. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 4. ožujka 2019.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Cherokee}} *[http://www.americanindianmedia.com/oldws/history_of_the_indian_people.htm History of the Cherokee People] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060426172407/http://www.americanindianmedia.com/oldws/history_of_the_indian_people.htm |date=26. travnja 2006. }} *[http://www.tolatsga.org/Cherokee1.html Cherokee History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060707042750/http://www.tolatsga.org/Cherokee1.html |date=7. srpnja 2006. }} *[https://web.archive.org/web/20060923165533/http://www.csulb.edu/~aisstudy/alcatraz/index.html The occupation of Alcatraz] *[http://www.native-languages.org/cherokee.htm Native Languages of the Americas: Cherokee (Tsalagi)] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/cherokee/cherohist.htm Cherokee Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210215093352/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/cherokee/cherohist.htm |date=15. veljače 2021. }} *Čirokijski ustav: *[http://www.cherokee.org/extras/holiday/55/ 55th Annual Cherokee National Holiday] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821175250/http://www.cherokee.org/extras/holiday/55/ |date=21. kolovoza 2007. }} *[http://www.library.upenn.edu/exhibits/rbm/kislak/print/cherokee1.html Cultural Readings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070611051836/http://www.library.upenn.edu/exhibits/rbm/kislak/print/cherokee1.html |date=11. lipnja 2007. }} Čirokijski ustav - na čirokijskom na University of Pennsylvania *[http://www.library.upenn.edu/exhibits/rbm/kislak/print/cherokee2.html Cultural Readings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070611125327/http://www.library.upenn.edu/exhibits/rbm/kislak/print/cherokee2.html |date=11. lipnja 2007. }} Čirokijski ustav - na engleskom na University of Pennsylvania *[http://www.wcu.edu/library/CherokeePhoenix/Vol1/no10/pg2cols1-4.htm Cherokee Phoenix Index] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080219045317/http://www.wcu.edu/library/CherokeePhoenix/Vol1/no10/pg2cols1-4.htm |date=19. veljače 2008. }} na Western Carolina University [[Kategorija:Cherokee| ]] [[Kategorija:Iroquoian]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Tennessee]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] [[Kategorija:Indijanci, Oklahoma]] [[Kategorija:Indijanci, Južna Karolina]] [[Kategorija:Indijanci, Georgia]] [[Kategorija:Indijanci, Alabama]] [[Kategorija:Indijanci, Teksas]] [[Kategorija:Indijanci, Kentucky]] [[Kategorija:Indijanci, Kansas]] [[Kategorija:Indijanci, Arkansas]] [[Kategorija:Indijanci, Virginia]] hbpsqhktq2o6etv6jspga8whoib3812 0 24827 7578293 7407282 2026-08-16T06:03:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578293 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Caprese Michelangelo |izvorno ime= |regija= Toskana |pokrajina = Arezzo |slika grba = |karta = |kratica regije= TOS |kratica pokrajine = AR |širina-stupnjevi = 43 |širina-minute= 38 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 11 |dužina-minute= 59 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 11.985833 |mappaY = 43.640833 |poštanski broj = 0575 |pozivni broj = 52033 |istat = |zaštitnik = [[Sveti Ivan Krstitelj]] |stranica= [http://www.capresemichelangelo.net capresemichelangelo.net] }} '''Caprese Michelangelo''' je selo i [[Talijanske općine|općina]] u pokrajini [[Pokrajina Arezzo|Arezzo]], [[Toskana]], [[Italija]], gdje je slikar [[Michelangelo Buonarroti]] rođen. Nalazi se 100 [[km]] od [[Firenca|Firence]]. Znamenitosti su: Crkva Sv. Ivana Krstitelja iz 13. st. gdje je Michelangelo kršten. Poznate su stare crkve Svetog Cristofora od Monne, Svetog Paola od Monne i Svetog Ippolita i Cassiana, te Michelangelov muzej i knjižnica. [[Datoteka:Palazzo Clusini.jpg|lijevo|250px|thumb|Michelangelov muzej]] == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|2050 |1871.|2306 |1881.|2324 |1901.|2685 |1911.|3010 |1921.|3103 |1931.|3195 |1936.|3121 |1951.|3216 |1961.|2680 |1971.|2031 |1981.|1846 |1991.|1701 |2001.|1626 |2011.|1516 |2021.|1355 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Vidi još== * [[Dušan Bordon]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Arezzo]] 80zw0280dw8elqcyvn4yp731xbuknfe 0 25054 7578389 7478495 2026-08-16T09:25:37Z Kontributor 2K 302194 update 1x img redirect 7578389 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Šipovo | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = Šipovo.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Šipovo | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Republika Srpska]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Načelnik | ime_vođe = Milan Kovač | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Općina | površina_prazno1 = 510 km<sup>2</sup><ref>[http://www.sipovo.net/o-sipovu/geografski-polozaj-sipova/?lang=lat Geografski položaj], sipovo.net, preuzeto 27. ožujka 2020.</ref> | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Općina | stanovništvo_prazno1 = 10.293 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = 3856 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [https://www.sipovo.net/ sipovo.net] | slika_karta = BiH municipality location Šipovo.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj općine Šipovo u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Šipovo''' je [[općina]] u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Administrativno pripada [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. == Zemljopis == [[Datoteka:Šipovo – rijeka Pliva.jpg|mini|Rijeka Pliva u Šipovu]] Općina Šipovo je prvenstveno brdsko-planinsko područje ispresijecano dolinama [[Janj]]a i [[Pliva|Plive]], kao i rječicama Sokočnicom, Lubovicom i Volaricom. Najniža točka [[nadmorska visina|nadmorske visine]] (ušće rijeke Janj u Plivu) iznosi 440 metara, a najvisa točka je vrh planine [[Vitorog]] (1905 m). Ukupna površina općine iznosi 510 km&sup2;. Od toga na šume, najvrijedniji resurs, otpada 22.000 ha ili 48 %, na livade i pašnjake oko 15.550 ha ili 33 %, na oranice i voćnjake oko 6500 ha ili 15 % i na neproduktivno zemljište 2000 ha ili oko 4 %. Najbliži gradovi su [[Jajce]] i [[Mrkonjić Grad]] koji su udaljeni oko 20 km, [[Banja Luka]] udaljena oko 80 km, a glavni grad [[Sarajevo]] je udaljeno oko 200 km. == Povijest == U blizini Šipova nalazio se Soko Grad, središte Plivske župe. Vjerojatno nastao krajem prve polovine 13. stoljeća. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Šipovo}} === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Šipovo''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |12.333 (79,16 %) |12.844 (79,50 %) |14.970 (83,00 %) |- |'''Muslimani''' |2965 (19,03 %) |2831 (17,52 %) |2952 (16,36 %) |- |'''Hrvati''' |31 (0,19 %) |25 (0,15 %) |35 (0,19 %) |- |'''Jugoslaveni''' |155 (0,99 %) |324 (2,00 %) |9 (0,04 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |95 (0,60 %) |130 (0,80 %) |69 (0,38 %) |- |'''ukupno''' |'''15.579''' |'''16.154''' |'''18.035''' |} ==== Šipovo (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Šipovo''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |3828 (74,04 %) |2211 (62,47 %) |659 (49,43 %) |- |'''Muslimani''' |1155 (22,34 %) |1026 (28,99 %) |621 (46,58 %) |- |'''Hrvati''' |14 (0,27 %) |16 (0,45 %) |24 (1,80 %) |- |'''Jugoslaveni''' |117 (2,26 %) |239 (6,75 %) |3 (0,22 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |56 (1,08 %) |47 (1,32 %) |26 (1,95 %) |- |'''ukupno''' |'''5170''' |'''3539''' |'''1333''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Šipovo''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111015523/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx |date=11. studenoga 2020. }}, popis.gov.ba, preuzeto 27. ožujka 2020.</ref> |- |'''Srbi''' |9576 (93,03 %) |- |'''Bošnjaci''' |628 (6,10 %) |- |'''Hrvati''' |26 (0,25 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |63 (0,61 %) |- |'''ukupno''' |'''10.293''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Šipovo – naseljeno mjesto''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Srbi''' |3571 (92,61 %) |- |'''Bošnjaci''' |247 (6,41 %) |- |'''Hrvati''' |9 (0,23 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |29 (0,75 %) |- |'''ukupno''' |'''3856''' |} |} == Naseljena mjesta == Općinu Šipovo sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba"/> : [[Babići (Šipovo, BiH)|Babići]], [[Babin Do (Šipovo, BiH)|Babin Do]], [[Bešnjevo]], [[Brdo (Šipovo, BiH)|Brdo]], [[Brđani (Šipovo, BiH)|Brđani]], [[Čifluk (Šipovo, BiH)|Čifluk]], [[Čuklić (Šipovo, BiH)|Čuklić]], [[Donji Mujdžići]], [[Dragnić]], [[Dragnić Podovi]], [[Duljci]], [[Đukići]], [[Gorica (Šipovo, BiH)|Gorica]], [[Gornji Mujdžići]], [[Grbavica (Šipovo, BiH)|Grbavica]], [[Greda (Šipovo, BiH)|Greda]], [[Hasanbegovci (Šipovo, BiH)|Hasanbegovci]], [[Hotkovci (Šipovo, BiH)| Hotkovci]], [[Hrbine (Šipovo, BiH)| Hrbine]], [[Jusići (Šipovo, BiH)|Jusići]], [[Kneževići (Šipovo, BiH)|Kneževići]], [[Kozila]], [[Krčevine (Šipovo, BiH)|Krčevine]], [[Lipovača (Šipovo, BiH)|Lipovača]], [[Lubovo (Šipovo, BiH)|Lubovo]], [[Lužine (Šipovo, BiH)|Lužine]], [[Ljuša (Šipovo, BiH)| Ljuša]], [[Majevac (Šipovo, BiH)|Majevac]], [[Močioci (Šipovo, BiH)|Močioci]], [[Natpolje]], [[Odžak (Šipovo, BiH)| Odžak]], [[Olići]], [[Podobzir]], [[Podosoje (Šipovo, BiH)|Podosoje]], [[Popuže]], [[Pribelja (Šipovo, BiH)|Pribelja]], [[Pribeljci]], [[Sarići]], [[Sokolac (Šipovo, BiH)|Sokolac]], [[Stupna]], [[Šipovo]], [[Todorići (Šipovo, BiH)|Todorići]], [[Vagan (Šipovo, BiH)|Vagan]], [[Vodica]], [[Volari (Šipovo, BiH)|Volari]] i [[Vražić]]. Naseljena mjesta Hasanbegovci, Hotkovci, Gapići, Hrbine, Odžak i Pribelja ranije su pripadala općini [[Glamoč]] koja je ušla u sastav Federacije BiH. Naseljeno mjesto Ljuša ranije je pripadalo općini Donji Vakuf koja je ušla u sastav Federacije BiH. == Poznate osobe == * [[Simo Šolaja]], narodni heroj iz 2. svjetskog rata. * [[Nedjeljko Bajić Baja]], pjevač == Kultura == * Dani Šipova, kulturna manifestacija == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.sipovo.net Službene stranice općine Šipovo] {{BiH}} {{Šipovo}} [[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Šipovo| ]] 8x0kqmceyq1q0tzgoe16k8ylqr8obat 0 25211 7578212 7481048 2026-08-16T02:21:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578212 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Branimir Livadić | slika = Branimir Livadic.jpg | slika_širina = 220px | naslov = | datum_rođenja = [[30. rujna]] [[1871.]] | mjesto_rođenja = [[Samobor]] | datum_smrti = [[30. srpnja]] [[1949.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[filologija]] <small>([[germanistika]])</small>, [[filozofija]] | radna_institucija = Gimnazija u Senju,<br> Gimnazija u Karlovcu,<br> Klasična gimnazija u Zagrebu,<br> [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]] | alma_mater = [[Sveučilište u Beču]] | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | web_stranica = | fusnote = }} '''Branimir Wiesner Livadić''' ([[Samobor]], [[30. rujna]] [[1871.]] – [[Zagreb]], [[30. srpnja]] [[1949.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski književnik]], [[novela|novelist]], [[pjesnik]], [[putopis]]ac, [[esej]]ist i kritičar. ==Životopis== Osnovnu školu završio u rodnom gradu, a gimnaziju u [[Zagreb]]u. Studij filozofije i germanistike pohađao je u [[Zagreb]]u, a zatim u Beču, gdje je doktorirao [[1895.]] disertacijom ''Bit lirskoga'' ([[njemački|nje.]] ''Das Wesen des Lyrischen'').<ref name="lzmk">[http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/881-livadic-wiesner-branimir LZMK: Livadić (Wiesner), Branimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305190600/http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/881-livadic-wiesner-branimir |date=5. ožujka 2016. }}, preuzeto 15. veljače 2012.</ref> Kao srednjoškolski profesor službovao je [[Senj]]u, [[Zagreb]]u, [[Varaždin]]u i [[Karlovac|Karlovcu]]. Bio je ravnatelj Glumačke škole (u dva navrata) i drame u [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]].<ref name="Galovićeva jesen">[http://www.galoviceva-jesen.com/index.php/autori Galovićeva jesen: Branimir Livadić (1871.-1949.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130223022302/http://www.galoviceva-jesen.com/index.php/autori |date=23. veljače 2013. }}, preuzeto 15. veljače 2012.</ref> Bio je urednik ''Suvremenika'' (od [[1907.]] – [[1919.]]), ''Hrvatskog kola'' i ''[[Hrvatska revija|Hrvatske revije]]'' ([[1928.]] – [[1929.]]) te predsjednik hrvatskog [[P.E.N.]]-kluba.<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=33221 Proleksis enciklopedija: Livadić (Wiesner), Branimir]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 15. veljače 2012.</ref> Od [[1920.]] je ravnatelj Drame HNK. [[Savremenik]] preuzima u jeku sukoba »starih« i »mladih«. Premda ga po pitanjima angažiranosti književnosti, slobode umjetničkog stvaranja i larpurlartizma svakako treba uvrstiti u »mlade«, oko Savremenika je uspio okupiti sve poznatije pisce, bez obzira na njihovu kulturnu orijentaciju i političku pripadnost. Pisao je pjesme, novele i kritike. Prozna djela su mu nadahnuta modernizmom. U uspjelijim novelama u pravilu dominira intimna tematika ljubavi i seksualnosti. U svojim se programskim člancima bavio pitanjem doživljaja umjetnosti kao estetskog fenomena, no bez određenijeg sustava i teorijske podloge. ==Književno stvaralaštvo== Livadić je bio jedan od najradikalnijih modernista i u proznom i u kritičkom djelu. U književnosti se javio [[1900.]] godine,<ref name="Galovićeva jesen" /> a pisao je pjesme, novele, eseje i kazališne kritike.<ref name="lzmk" /> Najzapaženiji je bio kao pripovjedač u novelama koje su sabrane u dvije zbirke.<ref name="Proleksis" /> Važnija su mu djela zbirka Novele ([[1910.]]), Legenda o Amisu i Amilu ([[1913.]]), te putopis Do Buenos Airesa ([[1937.]]). ==Djela== * ''Jeremija'' (1893.), pjesnička pripovijest&nbsp;<ref>Branimir Livadić, ''Jeremija : pjesan u tri pjevanja'', Zagreb, 1893. (33 str.)</ref> * ''Za slobodu stvaranja'' (1900.) * ''Novele'' (1910.)<ref>Sadrži ''Povratak'', ''Starci'', ''Kožun'', ''Mila. I. Proljetna pjesma'', ''Mila. II. Pjesma žarkoga ljeta'', ''Mali probici'', ''Guska'', ''Gospođa Jelica'', ''Cvijet u sumraku'', ''Sanja na svijetlu'', ''Nakon zapada sunca'', ''Apoteoza'', ''Smrt i more'' i ''Život''.</ref> <small>([https://haw.nsk.hr/wayback/20201225010654/http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Wiesner.htm elektronička inačica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220113142803/https://haw.nsk.hr/wayback/20201225010654/http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Wiesner.htm |date=13. siječnja 2022. }})</small> * ''Legenda o Amisu i Amilu'' (1913.)<ref>Branimir Livadić,''Legenda o Amisu i Amilu'', Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 1913. (60 str.); Faksimilni pretisak: Ex libris, Zagreb, 2001. (55 str.), ISBN 9536310023</ref> <small>([http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&E=&V=&lok=&zbi=&item=X01368&nivo=&upit=LIVADI%C6,%20Branimir elektronička inačica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220113142817/http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&E=&V=&lok=&zbi=&item=X01368&nivo=&upit=LIVADI%C6,%20Branimir |date=13. siječnja 2022. }})</small> * ''Novele: novi izbor'' (1932.) * ''Do Buenos Airesa'' (1937.), putopis&nbsp;<ref>Branimir Livadić, ''Do Buenos Airesa : s puta i kongresa P. E. N. klubova'', Tisak Zaklade tiskare Narodnih novina, Zagreb, 1937. (62 str.)</ref> * ''Pjesme i pripoviesti'' (1944.)<ref>Branimir Livadić, ''Pjesme i pripoviesti'' (uredio Stanko Gašparović), Suvremena biblioteka, Zagreb, 1944. (457 str.)</ref> <small>([https://archive.org/details/pjesme_i_pripoviesti-branimir_livadic/mode/2up elektronička inačica])</small> ==Bibliografija== * Milovan Tatarin, [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7034/79775/hrcak.srce.hr/index.php%3fshow%3Dclanak%26id_clanak_jezik%3D109781.html ''Novelistika Branimira Livadića''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220113142804/https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/7034/79775/hrcak.srce.hr/index.php%3Fshow%3Dclanak%26id_clanak_jezik%3D109781.html |date=13. siječnja 2022. }}, ''Dani Hvarskoga kazališta'' 1/2001. * Cvijeta Pavlović, [https://docs.google.com/gview?url=https://haw.nsk.hr/wayback/20190103160437/http://www.ffzg.unizg.hr/kompk/modules/documentdownload.php?idDocument=209&embedded=true ''Hrvatske umjetničke bajke i legende nakon 1910. g.''] (2011.)&nbsp;<ref>Prilog u: Pavlović, Cvijeta, Glunčić-Bužančić Vinka, Meyer-Fraatz, Andrea (uredile), ''Poetika i politika kulture nakon 1910. godine. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII.'', Split-Zagreb: Književni krug - Odsjek za komparativnu književnost Filzofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011., ISBN 9789531633611</ref> * Goranka Kreačič, [https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/4247/86996/hrcak.srce.hr/index.php%3fshow%3Dclanak%26id_clanak_jezik%3D205210.html ''Dvjesto godina povijesti celjsko-samoborskog umjetničkog roda Wiesner Livadić kroz obiteljske fotografije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220113142800/https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2018/4247/86996/hrcak.srce.hr/index.php%3Fshow%3Dclanak%26id_clanak_jezik%3D205210.html |date=13. siječnja 2022. }}, ''[[Arhivski vjesnik]]'' 1/2014. ==Izvori== {{izvori}} * [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11867 Livadić, Branimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220118064435/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11867 |date=18. siječnja 2022. }}, ''[[Hrvatski biografski leksikon]]'' == Vanjske poveznice == *[http://slavoljubpenkala.hr/branimir-wiesner-livadi.html Novele i Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110428212150/http://www.slavoljubpenkala.hr/branimir-wiesner-livadi.html |date=28. travnja 2011. }} * [http://www.kgz.hr/hr/knjiznice/gradska-knjiznica-zbirka-zagrabiensia/male-izlozbe/branimir-livadic-30-rujna-1871-30-srpnja-1949/58863 Branimir Livadić (30. rujna 1871. – 30. srpnja 1949.)], [[Knjižnice grada Zagreba|KGZ]] * Branimir Livadić, [http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&E=&V=&lok=&zbi=&item=X00045&nivo=990036&upit=LIVADI%C6,%20Branimir ''Hrvatsko kazalište''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220113142806/http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&E=&V=&lok=&zbi=&item=X00045&nivo=990036&upit=LIVADI%C6,%20Branimir |date=13. siječnja 2022. }}, ''Obzor : spomen knjiga 1860-1935'', 1936., str. 139-144 {{Predsjednici Društva hrvatskih književnika}} {{GLAVNIRASPORED:Livadić, Branimir}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski novelisti]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski putopisci]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Predsjednici Društva hrvatskih književnika]] adsvy2nu3nalubiqzec5puw2ny6y164 0 25591 7578309 7568105 2026-08-16T06:43:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578309 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Carolyn C. Porco | slika = Carolyn porco.jpg | slika_širina = 180px | naslov = | datum_rođenja = [[6. ožujka]] [[1953.]] | mjesto_rođenja = [[New York City, New York|New York]], [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[planetologija]] <br />obrada slikovnih podataka | radna_institucija = [[Space Science Institute]] <br />[[Koloradsko sveučilište u Boulderu]] | alma_mater = [[California Institute of Technology]] <br />[[Sveučilište Stony Brook]] | doktorski_mentor = [[Peter Goldreich]] | poznat_po = voditeljica tima za obradu slikovnih podataka misije [[Cassini-Huygens|Cassini]]; otkrića u [[Saturn]]ovom sustavu; članica tima za obradu slikovnih podataka [[program Voyager|programa Voyager]]; stručnjakinja za [[planetarni prsten|planetarne prstene]] i [[Enkelad (mjesec)|mjesec Enkelad]]; [[Dan kada se Zemlja nasmijala]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[7231 Porco|asteroid Porco]]; [[nagrada Lennarta Nilssona]] (2009.); [[medalja Carla Sagana]] (2010.); nagrada "Caltech Distinguished Alumni" (2011.); među ''25 najutjecajnijih ljudi u svemiru'' po izboru časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]'' (2012.) | fusnote = }} '''Carolyn C. Porco''' ([[New York City, New York|New York]], [[SAD]], [[6. ožujka]] [[1953.]]), američka je [[planetologija|planetologinja]] poznata po istraživanju vanjskih dijelova [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] još od [[1980-ih]] kada je radila u [[program Voyager|programu Voyager]] i istraživanju [[Jupiter]]a, [[Saturn]]a, [[Uran]]a i [[Neptun]]a. Voditeljica je tima za obradu slikovnih podataka misije [[Cassini-Huygens|Cassini]], koja je trenutno u orbiti oko Saturna.<ref name="jpl">[http://saturn.jpl.nasa.gov/mission/team/ Cassini Team Members], nasa.gov, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Članica je misije [[New Horizons]],<ref>[http://pluto.jhuapl.edu/overview/team.php "New Horizons" Team Members] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141113224550/http://pluto.jhuapl.edu/overview/team.php |date=13. studenoga 2014. }}, jhuapl.edu, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> lansirane prema [[Pluton]]u 19. siječnja 2006. Stručnjakinja je za [[planetarni prsten|planetarne prstenove]] i Saturnov mjesec [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]]. Suautorica je više od 110 znanstvenih radova koji se bave različitim temama, kao npr. [[spektroskopija|spektroskopijom]] Urana i Neptuna, međuzvjezdanom tvari, [[fotometrija|fotometrijom]] planetarnih prstenova, interakcijom satelita i prstenova, termalnom ravnotežom [[Triton (mjesec)|Tritonovih]] polarnih kapa, protokom topline u unutrašnjosti Jupitera itd. Objavila je i brojne radove o rezultatima misije Cassini.<ref name="cic">[http://www.ciclops.org/sci/index.php Cassini Imaging Team Science Results] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140531090829/http://ciclops.org/sci/index.php |date=31. svibnja 2014. }}, ciclops.org, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Podaci s te misije<ref name="hed">''Kronoseismology: Using density waves in Saturn's C ring to probe the planet's interior'', Hedman, M. M.; Nicholson, P. D.; The Astronomical Journal 146(1), 2013. {{eng oznaka}}</ref> potvrdili su predviđanja<ref name="ica">''Planetary Acoustic Mode Seismology: Saturn's Rings'', Marley, M. S.; Porco, C. C.; Icarus 106(2), 1993., str. 508-524. {{eng oznaka}}</ref> Carolyn Porco i Marka Marleya da su akustične oscilacije unutar Saturna odgovorne za stvaranje posebnih značajki unutar [[Saturnovi prstenovi|Saturnovih prstenova]]. Porco je utemeljiteljica projekta "[[Dan kada se Zemlja nasmijala]]", a na njezin prijedlog dio posmrtnih ostataka [[Eugene Shoemaker|Eugenea Shoemakera]] poslan je na [[Mjesec]] letjelicom [[Lunar Prospector]] 1998. godine.<ref>[http://www.astronomy.com/~/media/Files/PDF/Magazine%20articles/Destination%20Moon.pdf ''Destination Moon''], Porco, C. C.; Astronomy, 2000., str. 52-55.</ref><ref>Carolyn C. Porco, [http://ciclops.org/public/tribute.html Eugene M. Shoemaker: A Tribute], ciclops.org, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Dva puta je gostovala na [[TED (konferencija)|TED-ovim]] konferencijama<ref>[http://www.ted.com/speakers/carolyn_porco TED Speaker: Carolyn Porco], ted.com, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> te je dobitnica brojnih nagrada.<ref name="nst">[http://www.newstatesman.com/life-and-society/2009/09/world-energy-power-list-mackay The 50 people who matter today: 31-40], newstatesman.com, 24. listopada 2009., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref name="sag">[http://www.ciclops.org/news/special_news_052810_1.php?js=1 Cassini Imaging Leader Honored With American Astronomical Society Carl Sagan Award], ciclops.org, 28. svibnja 2010., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref name="time">[http://www.amesteam.arc.nasa.gov/NewsArticles/TIME_Space_Allamandola_25MostInfluentialPeopleinSpace.pdf The 25 Most Influential People in Space] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515121347/http://www.amesteam.arc.nasa.gov/NewsArticles/TIME_Space_Allamandola_25MostInfluentialPeopleinSpace.pdf |date=15. svibnja 2013. }}, David Bjerklie, 2012., nasa.gov, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> == Školovanje == Carolyn Porco rođena je u New Yorku. Diplomirala je na Sveučilištu Stony Brook 1974. godine, a doktorirala 1983. na [[California Institute of Technology]] (''Caltech''), na Odjelu geologije i planetologije.<ref>[http://caltechcampuspubs.library.caltech.edu/2491/1/June_10%2C_1983.pdf Eighty-Ninth Annual Commencement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527213122/http://caltechcampuspubs.library.caltech.edu/2491/1/June_10%2C_1983.pdf |date=27. svibnja 2014. }}, Caltech Campus Publications, 10. lipnja 1983., caltech.edu, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Pod mentorstvom [[Peter Goldreich|Petera Goldreicha]] napisala je disertaciju o Voyagerovim otkrićima u Saturnovim mjesecima. == Karijera == === Voyager === Carolyn Porco je 1983. postala članicom Odsjeka planetologije na Sveučilištu Arizona, a te iste godine postaje i članicom tima za obradu slikovnih podataka programa Voyager.<ref>[http://www.caltech.edu/content/caltech-names-five-distinguished-alumni-0 Caltech Names Five Distinguished Alumni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180403051659/http://www.caltech.edu/content/caltech-names-five-distinguished-alumni-0 |date=3. travnja 2018. }}, caltech.edu, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Od tada aktivno sudjeluje u praćenju Voyagera tijekom susreta s Uranom 1986. i Neptunom 1989.<ref name="spc">[http://www.space.com/788-carolyn-porco-keeping-eye-saturn.html Carolyn Porco: Keeping an Eye in Saturn], space.com, Bjorn Carey, 14. veljače 2005., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Kao mlada znanstvenica u programu Voyager, bila je prva osoba koja je opisala ponašanje nepravilnih prstenčića i "žbica" koje je Voyager otkrio unutar Saturnovih prstenova;<ref name="spc"/> razjasnila je mehanizam vanjskih [[Uranovi prstenovi|Uranovih prstenova]] i njihovih [[pastirski satelit|pastirskih satelita]] [[Kordelija|Kordelije]] i [[Ofelija|Ofelije]]<ref>''Shepherding of the Uranian rings. I. Kinematics'', Porco, Carolyn C., Goldreich, Peter, Astronomical Journal 93(3), 1987., str. 724-729. {{eng oznaka}}</ref> kao i onaj [[Neptunovi prstenovi|Neptunovih prstenova]] i lukova i pastirskog satelita [[Galateja (mjesec)|Galateje]].<ref>''An explanation for Neptune's ring arcs'', Porco, Carolyn C., Science 253 (5023), 1991., str. 995-1001. {{eng oznaka}}</ref> Jedna je od začetnica ideje snimanja "[[Obiteljski portret (Voyager)|obiteljskog portreta]]" [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] letjelicom Voyager te je sudjelovala u planiranju, oblikovanju i obradi tih fotografija 1990. godine, uključujući i poznatu fotografiju planeta [[Zemlja|Zemlje]] - [[Pale Blue Dot]].<ref>Sagan, Carl, ''Pale Blue Dot: A Vision of the Human Future in Space'', Ballantine Books, New York, 1997., {{ISBN|978-0-345-37659-6}} {{eng oznaka}}</ref> === Cassini–Huygens === U studenom 1990. Porco je imenovana voditeljicom tima za obradu slikovnih podataka međunarodne misije [[Cassini-Huygens]] koja je uspješno lansirala letjelicu u orbitu oko Saturna i poslala atmosfersku sondu Huygens na Saturnov najveći satelit, [[Titan (mjesec)|Titan]].<ref name="jpl"/> Također je i ravnateljica CICLOPS-a ('''C'''assini '''I'''maging '''C'''entral '''L'''aboratory for '''OP'''eration'''S'''), laboratorija koji je središte za obradu svih slikovnih podataka i mjesto gdje se sve fotografije obrađuju za objavu.<ref name="cic"/> CICLOPS je dio ustanove [[Space Science Institute]] u [[Boulder, Colorado|Boulderu]] u [[Colorado|Coloradu]].<ref>[http://www.spacescience.org/missionops/index.html Mission Operations], spacescience.org, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Tijekom ove još uvijek aktivne misije, Porco i njezin tim otkrili su sedam Saturnovih satelita: [[Metona (mjesec)|Metona]] i [[Palena (mjesec)|Palena]],<ref>''S/2004 S 1 AND S/2004 S 2'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 8389, 2004. {{eng oznaka}}</ref> [[Polideuk (mjesec)|Polideuk]],<ref>''Satellites and Rings of Saturn'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 8432, 2004. {{eng oznaka}}</ref> [[Dafnis (mjesec)|Dafnis]],<ref>''S/2005 S 1'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 8524, 2004. {{eng oznaka}}</ref> [[Anta (mjesec)|Anta]],<ref>''S/2007 S 4'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 8857, 2007. {{eng oznaka}}</ref> [[Egeon (mjesec)|Egeon]]<ref>''S/2008 S 1'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 9023, 2009. {{eng oznaka}}</ref> i mali mjesec na vanjskom [[B-prsten]]u.<ref>''S/2009 S 1'', Porco, Carolyn C., IAU Circular 9091, 2009. {{eng oznaka}}</ref> Također su otkrili nekoliko novih prstenova, npr. prstenove podudarne s orbitama [[Atlas (mjesec)|Atlasa]], [[Janus (mjesec)|Janusa]] i [[Epimetej (mjesec)|Epimeteja]] (sateliti s [[progradna putanja|progradnim putanjama]]) i Palene; zatim difuzni prsten između Atlasa i [[F-prsten]]a, kao i nove prstenove unutar nekoliko pukotina već poznatih prstenova.<ref>''Cassini Imaging Science: Initial Results on Saturn's Rings and Small Satellites'', Porco, Carolyn C., Science 307 (5713), 2005., str. 1226-1236. {{eng oznaka}}</ref> Tijekom 2013. podaci prikupljeni u misiji Cassini potvrdili su predviđanja Carolyn Porco i Marka Marleya da su akustične oscilacije unutar Saturna odgovorne za stvaranje posebnih značajki unutar Saturnovih prstenova.<ref name="hed"/><ref name="ica"/> To je prva potvrda koja je pokazala da planetarni prstenovi mogu djelovati kao seizmografi u bilježenju oscilacijskih pokreta unutar planeta domaćina. Njezin je tim prvi uočio skupinu jezera [[ugljikovodici|ugljikovodika]] u južnoj polarnoj regiji Titana u lipnju 2005.<ref>[http://ciclops.org/view.php?id=1161 Land of Lakes?], ciclops.org, 28. lipnja 2005., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> (skupina sličnih i većih pojava uočena je u sjevernoj polarnoj regiji u veljači 2007.).<ref>[http://ciclops.org/view.php?id=2631 Exploring the Wetlands of Titan], ciclops.org, 15. ožujka 2007., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Mogućnost da su ova jezera potpuno ili djelomično ispunjena tekućim ugljikovodicima dodatno je potvrđena kasnijim opažanjima.<ref>[https://web.archive.org/web/20111227155624/http://www.wired.com/science/space/news/2007/03/nasa_qa#selection-705.0-705.61 Meet Carolyn Porco, the Scientist Who Made Saturn a Rock Star], wired.com, Patrick Di Justo, 28. ožujka 2007., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Također su prvi uočili gejzire na [[Enkelad (mjesec)|Enkeladu]], Saturnovom šestom najvećem mjesecu, za koje smatraju da eruptiraju iz akumulacija tekuće slane vode (pune spojeva kao što su [[propan]], [[benzen]], [[sumporovodik]] i [[formaldehid]]) ispod južnog pola ovog mjeseca.<ref>''Cassini Observes the Active South Pole of Enceladus'', Porco, C. C. et al., Science 311 (5766), 2006., str. 1393-1401. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.wired.com/2011/06/carolyn-porco-qa/ Lady of the Rings: Chat With Saturn Surveyor Carolyn Porco], wired.com, Lisa Grossman, 28. lipnja 2011., pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> === New Horizons === Porco je i članica tima za obradu slikovnih podataka misije New Horizons čiji je cilj istraživanje patuljastog planeta [[Pluton]]a i [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa]]. Svemirska sonda bi trebala doći do Plutona 2015.<ref>[http://pluto.jhuapl.edu/mission/mission_timeline.php "New Horizons" Mission Timeline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141113224319/http://pluto.jhuapl.edu/mission/mission_timeline.php |date=13. studenoga 2014. }}, jhuapl.edu, pristupljeno 21. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> === Dan kada se Zemlja nasmijala === {{glavni|Dan kada se Zemlja nasmijala}} Kao voditeljica tima za obradu slikovnih podataka misije Cassini, Carolyn Porco je pokrenula i planirala snimanje fotografije Saturna, sa Zemljom u pozadini, 19. srpnja 2013. godine,<ref>[http://www.ciclops.org/view/7699/The-Day-the-Earth-Smiled?js=1 The Day the Earth Smiled] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527212107/http://www.ciclops.org/view/7699/The-Day-the-Earth-Smiled?js=1 |date=27. svibnja 2014. }}, ciclops.org, pristupljeno 22. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> po uzoru na slavnu fotografiju [[Pale Blue Dot]].<ref>[http://www.theatlantic.com/technology/archive/2013/11/the-carl-sagan-of-our-time-reprises-the-pale-blue-dot-photo-of-earth/281414/ The Carl Sagan of Our Time Reprises the 'Pale Blue Dot' Photo of Earth], theatlantic.com, Alexis C. Madrigal, 12. studenog 2013., pristupljeno 22. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Snimanje fotografije bilo je dio većeg projekta pod nazivom "Dan kada se Zemlja nasmijala" (engl. ''The Day the Earth Smiled''), u kojem su ljudi diljem svijeta pozvani da se nasmiju u trenutku snimanja fotografije i na taj način proslave svoje mjesto u svemiru i život na Zemlji.<ref>[http://thedaytheearthsmiled.com/info.php The Day The Earth Smiled], pristupljeno 22. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> === Sveučilište === Na [[Sveučilište Arizona|Sveučilištu Arizona]] Porco je radila od 1983. do 2001., a redoviti je profesor postala 1991. Danas je viši istraživač u Institutu svemirskih znanosti u Boulderu (engl. ''Space Science Institute'') i gostujući predavač na [[Koloradsko sveučilište u Boulderu|Koloradskom sveučilištu u Boulderu]].<ref>[http://carolynporco.com/in-the-news/releases/carolyn-porco-awarded-stony-brook-university-honorary-degree-2009-05-21.html News releases], carolynporco.com, 21. svibnja 2009., pristupljeno 22. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> === NASA === Porco je aktivno sudjelovala u američkom planetarnom istraživačkom programu sudjelujući u radu mnogih [[NASA|NASA-inih]] odbora (npr. ''Solar System Exploration Subcommittee'', ''Mars Observer Recovery Study Team'', ''Solar System Road Map Development Team''). Sredinom 1990-ih vodila je savjetodavnu radnu skupinu za proučavanje i razvoj budućih misija u vanjskom dijelu [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]], a sudjelovala je i u radu skupine za osmišljavanje desetogodišnjeg plana istraživanja Sunčevog sustava (engl. ''Solar System Decadal Survey, 2001–2002'') pod vodstvom NASA-e i [[Nacionalna akademija znanosti (SAD)|Nacionalne akademije znanosti]].<ref>[http://www.the-eg.com/presenters/carolyn-porco Carolyn Porco], the-eg.com, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref name="pac">[http://carolynporco.com/about/professional-activities/ Professional activities], carolynporco.com, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> === Javni nastupi === Carolyn Porco često drži predavanja o misiji Cassini i o planetarnim istraživanjima općenito, te se pojavljuje na poznatim konferencijama (PopTech, 2005.<ref>[http://poptech.org/people/carolyn_porco Carolyn Porco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527220530/http://poptech.org/people/carolyn_porco |date=27. svibnja 2014. }}, poptech.org, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> i TED 2007., 2009.).<ref>[http://www.ted.com/talks/carolyn_porco_flies_us_to_saturn Caroly Porco: This is Saturn], ted.com, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.ted.com/talks/carolyn_porco_could_a_saturn_moon_harbor_life Caroly Porco: Could a Saturn moon harbor life?], ted.com, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Predavanje na TED-ovoj konferenciji 2007. bilo je usredotočeno na dva glavna područja otkrića misije Cassini: istraživanje Saturnovih mjeseca Titana i Enkelada. Opisujući okruženje na Titanu, s atmosferom sastavljenom uglavnom od molekularnog dušika i prožetom organskim spojevima, Porco je pozvala publiku da ovako zamisli scenu na površini mjeseca: {{citat|Zaustavite se i razmislite minutu. Pokušajte zamisliti kako bi površina Titana mogla izgledati. Mračno je - podne na Titanu jednako je mračno kao ponoć na Zemlji. Hladno je, jezivo, maglovito, možda pada kiša, a vi stojite na obalama [[jezero Michigan|jezera Michigan]] punog razrjeđivača za boju. Ovako smo zamišljali površinu Titana prije no što smo tamo došli s Cassinijem i mogu vam reći da je ono što smo pronašli na Titanu, makar se detalji razlikuju, jednako fascinirajuće kao i ova priča. A nama je to bilo kao - za Cassinijeve ljude bilo je kao da se avantura [[Jules Verne|Julesa Vernea]] ostvaruje.}} Nakon opisivanja različitih obilježja otkrivenih na Titanu i prikaza povijesne prve fotografije Titanove površine snimljene sondom Huygens, Porco dalje opisuje Enkelad i mlazove "sitnih ledenih čestica" koje izviru s mjesečevog južnog pola: {{citat|...došli smo do zaključka da je moguće da ovi mlazovi eruptiraju iz džepova tekuće vode ispod površine Enkelada. Dakle, moguće je da imamo tekuću vodu, organske materijale i višak topline. Drugim riječima, moguće je da smo zapravo naišli na Sveti gral modernog planetarnog istraživanja. Ili drugim riječima, okoliš koji je možda pogodan za žive organizme. I mislim da vam ne moram niti govoriti da bi otkriće života drugdje u Sunčevu sustavu, bilo na Enkeladu ili drugdje, imalo goleme kulturološke i znanstvene implikacije. Zato što kada bismo mogli pokazati da se [[abiogeneza|nastanak života]] dogodio ne jednom, nego dvaput, neovisno, u Sunčevu sustavu, tada bi to značilo, slijedom logičkoga zaključivanja, da se to dogodio nebrojno puno puta u svemiru kroz njegovih 13,7 milijardi godina povijesti.}} === Televizija i film === Porco je bila redovita analitičarka i konzultantica za astronomiju [[CNN|CNN-a]] te ima mnogo radijskih i televizijskih nastupa.<ref>[http://www.spacescience.org/about_ssi/staff/porco.html About SSI - Carolyn Porco], spacescience.org, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Bila je savjetnica na snimanju filma [[Kontakt (1997.)|Kontakt]], temeljenog na romanu poznatog astronoma [[Carl Sagan|Carla Sagana]].<ref>[http://www.nytimes.com/2009/09/22/science/space/22prof.html?_r=0 An Odyssey From the Bronx to Saturn’s Rings], nytimes.com, Dennis Overbye, 21. rujna 2009., pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Također je bila savjetnica na snimanju filma [[Zvjezdane staze (2009.)|Zvjezdane staze]]. Scena u kojoj Enterprise izlazi iz warp pogona u atmosferu Titana i diže se iz izmaglice, sa Saturnom i njegovim prstenovima u pozadini, bila je njena ideja.<ref>[http://trekmovie.com/2009/09/15/star-trek-movie-rising-from-titan-images-available-online/ Star Trek Movie ‘Rising From Titan’ Images Available Online], trekmovie.com, 15. rujna 2009., pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> === Ostalo === Godine 1994. Porco je bila članica povjerenstva (kojim je predsjedavao Carl Sagan) pod nazivom "Javna komunikacija NASA-ine znanosti" (engl. ''Public Communication of NASA's Science''),<ref name="pac"/> a 1999. je recenzirala biografiju Carla Sagana za list [[The Guardian]].<ref>[http://www.theguardian.com/books/1999/nov/20/biography First reach for the stars], theguardian.com, Carolyn Porco, 20. studenog 1999., pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Napisala je brojne popularnoznanstvene članke te je aktivna u približavanju znanosti široj javnosti, a na web stranicama CICLOPS-a ima svoj [[blog]], ''Captain's Log''.<ref>[http://www.centerforcommunicatingscience.org/carolyn-porco/ Carolyn Porco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213051620/http://www.centerforcommunicatingscience.org/carolyn-porco/ |date=13. prosinca 2013. }}, centerforcommunicatingscience.org, pristupljeno 23. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Također vodi ''Diamond Sky Productions'', malu tvrtku posvećenu znanstvenoj, ali i umjetničkoj upotrebi planetarnih fotografija i računalne grafike za približavanje znanosti široj javnosti.<ref>[http://diamondskyproductions.com/about.php About Diamond Sky Productions], diamondskyproductions.com, pristupljeno 24. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> == Nagrade i priznanja == Godine 1999. Porco je izabrana za jednog od 18 vodećih znanstvenika 21. stoljeća, po izboru lista [[The Sunday Times]],<ref>The brains behind the 21st century, The Sunday Times, Steve Farrer, 10. siječnja 1999. {{eng oznaka}}</ref> 2004. je izabrana kao jedna od 50 zvijezda koje treba pratiti, po izboru lista Industry Week,<ref>[http://www.industryweek.com/emerging-technologies/50-rd-stars-watch 50 R&D Stars To Watch], industryweek.com, Vivian Pospisil, 21. prosinca 2004., pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> a 2008. je uvrštena na popis časopisa [[Wired]] - "Pametni popis: 15 ljudi koje bi sljedeći predsjednik trebao slušati".<ref>[http://archive.wired.com/politics/law/magazine/16-10/sl_intro The 2008 Smart List: 15 People the Next President Should Listen To], wired.com, 22. rujna 2008., pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Asteroid]] [[7231 Porco]] ime je dobio "u čast Carolyn C. Porco, pionirke u proučavanju sustava planetarnih prstenova...i voditeljice u istraživanju vanjskog Sunčevog sustava svemirskim letjelicama."<ref>[http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi?sstr=7231;orb=1 JPL Small-Body Database Browser - 7231 Porco (1985 TQ1)], nasa.gov, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Godine 2008. Porco je dobila "Nagradu za znanost Isaac Asimov" koju dodjeljuje Američko humanističko društvo.<ref>[http://americanhumanist.org/news/details/2008-01-humanists-to-honor-lead-imaging-scientist-on-the-cassini-saturn-project Humanists to Honor Lead Imaging Scientist on the Cassini Saturn Project], americanhumanist.org, 17. siječnja 2008., pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U rujnu 2009. osvojila je stipendiju Biblioteke Huntington,<ref>[http://artsandsciences.colorado.edu/magazine/2009/12/star-trek-adviser-scientist-wins-writing-fellowship/ ‘Star Trek’ adviser, scientist wins writing fellowship] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527213317/http://artsandsciences.colorado.edu/magazine/2009/12/star-trek-adviser-scientist-wins-writing-fellowship/ |date=27. svibnja 2014. }}, colorado.edu, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> a iste ju je godine časopis [[New Statesman]] uvrstio na popis "50 najbitnijih ljudi današnjice".<ref name="nst"/> U listopadu 2009. ona i [[Babak Amin Tafreshi]] dobili su nagradu "Lennart Nilsson" kao priznanje za njihov fotografski rad.<ref>[http://www.lennartnilssonaward.se/2009/01/02/carolyn-porco/ 2009 Carolyn Porco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150910020222/http://www.lennartnilssonaward.se/2009/01/02/carolyn-porco/ |date=10. rujna 2015. }}, lennartnilssonaward.se, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U listopadu 2010. Porco je nagrađena medaljom Carla Sagana za izvrsnost u približavanju znanosti široj javnosti, koju dodjeljuje Odjel za planetologiju [[Američko astronomsko društvo|Američkog astronomskog društva]].<ref name="sag"/> U svibnju 2009. primila je počasni doktorat Sveučilišta Stony Brook gdje je i diplomirala,<ref>[http://carolynporco.com/in-the-news/releases/carolyn-porco-awarded-stony-brook-university-honorary-degree-2009-05-21.html Cassini imaging leader awarded honorary degree from Stony Brook University], carolynporco.com, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> a 2011. je osvojila nagradu "Distinguished Alumni", najveću nagradu koju dodjeljuje [[California Institute of Technology|Caltech]].<ref>[http://www.caltech.edu/article/13405 Caltech Names Five Distinguished Alumni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140219081802/http://www.caltech.edu/article/13405 |date=19. veljače 2014. }}, caltech.edu, 23. ožujka 2011., pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Godine 2012. Porco je imenovana jednom od 25 najutjecajnijih ljudi u svemiru po izboru časopisa [[Time (časopis)|Time]].<ref name="time"/> == Glazbeni interesi == [[Datoteka:Cassini team Abbey road.jpg|thumb|300px|Tim za obradu slikovnih podataka misije Cassini snimljen u [[London]]u, u ulici [[Abbey Road (ulica)|Abbey Road]], po uzoru na slavnu fotografiju [[Beatles]]a.]] Porco je fascinirana 1960-ima i [[Beatles]]ima te s vremena na vrijeme uključuje refence na njihovu glazbu u svoje prezentacije, tekstove i nastupe. Prva fotografija u boji misije Cassini bila je ona planeta Jupitera, koja je objavljena 9. listopada 2000., u čast 60. rođendana [[John Lennon|Johna Lennona]].<ref>[http://ciclops.org/view.php?id=110&js=1 Jupiter & Europa in True Color] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527212402/http://ciclops.org/view.php?id=110&js=1 |date=27. svibnja 2014. }}, ciclops.org, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Godine 2006. producirala je i režirala kratki 8-minutni film s 64 najspektakularnije fotografije snimljene s letjelice Cassini, koje su predstavljene uz glazbu Beatlesa, u čast 64. rođendana [[Paul McCartney|Paula McCartneyja]].<ref>[http://ciclops.org/view.php?id=24 Sixty-Four Scenes From Saturn], ciclops.org, pristupljeno 25. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Neki njeni citati korišteni su u glazbenom projektu [[Symphony of Science]].<ref>[http://www.universetoday.com/90860/new-symphony-of-science-video-onward-to-the-edge/ New Symphony of Science Video: Onward to the Edge], universetoday.com, Nancy Atkinson, 10. studenog 2011., pristupljeno 24. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Carolyn Porco}} * [http://carolynporco.com službena web stranica] {{eng oznaka}} * [http://ciclops.org/?js=1 CICLOPS] {{eng oznaka}} * [http://www.ted.com/talks/carolyn_porco_flies_us_to_saturn This is Saturn] (''Ovo je Saturn''), prezentacija održana na TED konferenciji 2007. {{eng oznaka}} * [http://www.ted.com/talks/carolyn_porco_could_a_saturn_moon_harbor_life Could a Saturn moon harbor life?] (''Može li na Saturnovom mjesecu biti života?''), prezentacija održana na TED konferenciji 2009. {{eng oznaka}} * [https://twitter.com/carolynporco službena stranica na Twitteru] {{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Porco, Carolyn C.}} [[Kategorija:Američki astronomi]] k01a6ur5jfxnhip3rbiusbxm1e6szed 0 27152 7578100 7234294 2026-08-15T20:33:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578100 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Bisnaga glaucescens'' | slika = Ferocactus-glauscescens.jpg | regnum = [[biljke|Plantae]] | phylum = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Caryophyllales]] | familia = [[Kaktusi|Cactaceae]] | subfamilia = [[Cactoideae]] | tribus = [[Cacteae]] | genus = ''[[Bisnaga]]'' | species = '''''B. glaucescens''''' | dvoimeno = ''Bisnaga glaucescens'' | dvoimeno_autorstvo = (DC.) Orcutt }} '''''Bisnaga glaucescens''''' (sin. ''Ferocactus glaucescens''), vrsta [[Kaktusi|kakstus]]a iz roda ''[[Bisnaga]]'', nekada uključivan u rod ''[[Ferocactus]]''.<ref>[https://www.catalogueoflife.org/data/taxon/8S48H Catalogue] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521110659/https://www.catalogueoflife.org/data/taxon/8S48H |date=21. svibnja 2023. }} Pristupljeno 21. svibnja 2023.</ref> == Uzgoj == *'''Drugi nazivi: ''' Echinocactus pfeifferi, Bisnaga glaucescens, Ferocactus pfeifferi, Echinocactus glaucescens *'''Preporučena temperatura: ''' Noć: 9-11 °C *'''Tolerancija hladnoće: ''' podnosi smrzavanje *'''Minimalna temperatura: ''' 10°C *'''Izloženost suncu: ''' cijelo vrijeme *'''Porijeklo: ''' središnji [[Meksiko]] (Hidalgo) *'''Opis: ''' [[kaktus]] bačvastog oblika,visine do 55 cm,i širine do 50 cm *Ferocactus glaucescens je veličanstvena vrsta s prekrasnom zelenom bojom tijela i zlatnim bodljama. *'''Cvjetovi: ''' žute boje,široki su od 3-4 cm,pojavljuju se ljeti.Plodovi su bijele boje dugi 2 cm. == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-biljke}} [[Kategorija:Cacteae]] b1y3ptmr7wh4fngwh0xtcqp2tk58fr3 0 28865 7577949 7051531 2026-08-15T13:52:34Z ~2026-44744-98 369647 /* */ Zatipci 7577949 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Ilovik |vrsta = naselje |slika = Ilovik island2.jpg |opis slike = Pogled na središte Ilovika s crkvom sv. Petra i usidrenim turističkim jedrilicama za ljetnih mjeseci. |županija = {{Z+X|PGŽ}} |općina = [[Mali Lošinj]] |najbliži grad = |površina = 6,7 |visina = |z. širina = 44.46 |z. dužina = 14.545 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 106 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 51552 Ilovik |pozivni broj = +385 (0)51 |autooznaka = RI |web = |bilješke = }} '''Ilovik''' je mjesto na otoku [[Ilovik]]u, u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]]. Poštanskog je broja 51552. Nalazi se sa sjeverne strane otoka. Prema moru je okrenut sa sjeverne i sjeveroistočne strane. [[Autohtonost|Autohtono]] i većinsko stanovništvo su [[Hrvati]], no veliki je broj nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], često i veslajući prema [[Italija|Italiji]], iselio u [[Sjedinjene Američke Države]]. Sa sjeverozapada se do Ilovika može doći kroz [[Ilovička vrata]]. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Ilovik |p1857=385 |p1869=387 |p1880=400 |p1890=452 |p1900=453 |p1910=471 |p1921=512 |p1931=473 |p1948=393 |p1953=399 |p1961=346 |p1971=213 |p1981=147 |p1991=145 |p2001=104 |p2011=85 |p2021=106 |napomena=Iskazano pod imenom Sv. Petar u 1869., 1880., 1921. i 1931, Sv.Petar Ilovik od 1890. do 1910. i Ilovik od 1948. nadalje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Galerija == [[Datoteka:Ilovik - pogled s južne strane.jpg|mini|lijevo|mjesto Ilovik s južne strane, desno su kanal i otok Sv. Petar, u pozadini je otok Lošinj]] == Povezani članci == * [[Mali Lošinj]] == Vanjske poveznice == == Izvori == {{Izvori}} {{Mali Lošinj}} {{mrva-naselje hr}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Malog Lošinja]] hqqmp6sd4ki5t7zi1piht57rbts6p07 0 30319 7578310 7070039 2026-08-16T06:47:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578310 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Peyote.jpg|mini|peyote-kaktus, Carrizo Indijanci prenesli su ga [[Lipan]]ima, [[Apači]]ma i [[Komanči]]ma.<ref>[http://books.google.com/books?id=ZesN1ZJNMQYC&pg=PA50&lpg=PA50&dq=carrizo+comanche+peyote&source=bl&ots=XTYjIXUuVc&sig=eHJ0mvKLSuFkxuEc_cEASmKXwBo&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=1&ct=result Omer C. Stewart, peyote Religion]</ref>]] '''Carrizo''' (pl. Carrizos). -Pleme Indijanaca ili grupa srodnih bandi porodice [[Coahuiltecan]] nastanjenih u sjeveroistočnom [[Meksiko|Meksiku]] i jugu Teksasa. Prema Thomasu N. Campbellu u Carrizose pripadaju grupe Pajaseque, Pinto, Tejón, Tusane, Yemé, Ymic, Yué. Carrizose povijest pamti po tome što su na sjever od Meksika proširili kult [[peyotl]]a (kaktus peyote, Lophophora williamsii) što su prihvatila plemena [[Lipan]], [[Comanche]], [[Tonkawa]] i drugi. == Plemena == *[[Pajaseque]].- Zvani i (Pausaqui, Paxaseque), živjeli su u vrijeme španjolskih otkriča kod današnjeg [[Corpus Christi]]ja, otkriveni [[1746.]] – 47. Kasnije ovo pleme završava na misiji San Antonio de Valero u San Antoniju, Teksas. *[[Pinto]].- Sredinom 18. stoljeća naseljavali su sjeverni Tamaulipas, [[Meksiko]] i južni Teksas. Godine [[1749.]] jedna grupa se nalazi kod San Fernanda u [[Tamaulipas]]u, ostali se nalaze na obje strane [[Rio Grande]], kod sadašnjeg sektora Reynosa-McAllen. Godine [[1757.]] Pinto imaju jedno naselje na jugu Hidalga. Neke Pinto obitelji odlaze u misije [[San Fernando]] i [[Nuevo Santander]] (sjeverni Tamaulipas). U kasnija vremena nekoliko Pinto Indijanaca (kasna [[1900.]]) još je živjelo blizu Reynose. *[[Tejón]] (Texón).- Ime ovog plemena u španjolskom znači [[jazavac]] (badger), sredinom osamnaestog stoljeća, kada su otkriveni, živjeli su na južnoj obali Rio Grande u blizini Reynose, Tamaulipas. Nakon naseljavanja [[Reynosa|Reynose]] Tejoni kreću prema Río San Juanu, oko 25 milja (40 km) od Camarga gdje ih je nešto preostalo do iza 1800. Godine [[1886.]] grupa Carrizosa i nešto Tejona živi kod [[Charco Escondido]], odnosno oko 20 milja (32 kilometra) južno od Reynose. Tu ih je nešto preostalo [[1907.]] u naselju poznatom kao Las Prietas. *[[Tusane]] (Tuzane).- Ovo pleme poznato je samo po misiji San Juan Bautista kod [[Eagle Pass]]a. Njihov dom čini se bio je duž Rio Grande blizu Lareda. Zapisi iz San Juan Bautiste spominju ime Tusonid, što je vjerojatno bila varijanta od Tusane. *[[Yemé]] Indijanci su također iz sjeveroistočnoh Meksika i susjednog Teksasa sa središtem oko [[Laredo|Lareda]]. Za njih se kaže da su identični [[Ymic]] Indijancima koji su 1708 locirani na Rio Grande kod misije San Juan Bautista u području sadašnjeg Eagle Passa. Campbell drži da Yemé i Ymic (ako nisu isti), svakako su potomci Imimules ili Imipectes Indijanaca koji su tokom 17. stoljeća živjeli u sjeveroistočnom Nuevo Leónu. *[[Yué]]. – Ovo pleme naseljavalo je u osamnaestom stoljeću sjeveroistočni Meksiko i ekstremni jug Teksasa. U ranom devetnaestom stoljeću bilo ih je još kod [[Camargo|Camarga]] u Tamaulipasu. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.angelfire.com/tx4/CarrizoNation/History.html Carrizo Comecrudo Tribes of Texas] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/carrizo_indian_tribe_history.htm Carrizo Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100106231014/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/carrizo_indian_tribe_history.htm |date=6. siječnja 2010. }} [[Kategorija:Comecrudan]] [[Kategorija:Meksički Indijanci, Coahuila]] [[Kategorija:Meksički Indijanci, Tamaulipas]] b7wnnnjwnc6dzu03i41joa7kvzq264k 0 31548 7578388 7531196 2026-08-16T09:25:36Z ZapadVK 332521 /* Zemljopis */ 7578388 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Srijem (Sokolovac)]]|naselje u općini [[Sokolovac]], [[Hrvatska]]}} [[Datoteka:Syrmia.png|mini|300px|Zemljovid Srijema:<br/ >{{obojani okvir|#fefa9f}} Hrvatski dio Srijema<br/ >{{obojani okvir|#a7f0f0}} Srbijanski dio Srijema]] [[datoteka:Srem Sat.png|mini|desno|300px|Satelitska snimka Srijema]] '''Srijem''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Syrmia'', ''Sirmium'', [[Mađarski jezik|mađarski]]: ''Szerémség'', ''Szerém'', ''Szerémország'', [[Njemački jezik|njemački]]: ''Syrmien'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Sriem'', [[Srpski jezik|srpski]]: Срем, ''Srem'', [[Rumunjski jezik|rumunjski]]: ''Sirmia'', [[Rusinski jezik|rusinski]]: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]]. Hrvatski dio Srijema je sastavni dio [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], dok je srbijanski dio sastavni dio [[AP Vojvodina|autonomne pokrajine Vojvodine]]. Veći dio regije je ravan, s izuzetkom [[Fruška gora|Fruške gore]] koja se svojim sjevernim dijelom proteže uz [[Dunav]]. == Etimologija== Srijem je dobio ime po [[Stari Rim|antičkom rimskom]] gradu [[Sirmij]]u (današnja [[Srijemska Mitrovica]]).<ref>{{cite book|last1=Stewart Traill|first1=Thomas|url=https://books.google.com/books?id=vTg_AQAAMAAJ&pg=PA327|title=The Encyclopaedia Britannica: Or, Dictionary of Arts, Sciences, and General Literature, Volume 20|date=1860|publisher=Little, Brown, & Company|page=327}}</ref><ref>{{cite book|last1=Protić|first1=Marijana|title=The Conservation and Presentation of Mosaics: At What Cost?: Proceedings of the 12th Conference of the International Committee for the Conservation of Mosaics, Sardinia, October 27–31, 2014|last2=Smičiklas|first2=Nemanja|last3=Bulajić|first3=Vladimir|date=2017|publisher=Getty Publications|isbn=9781606065334|editor1-last=Teutonico|editor1-first=Jeanne Marie|page=387|chapter=Conservation, Restoration, and Presentation of Two Mosaics from Room 16, Imperial Palace, Sirmium|editor2-last=Friedman|editor2-first=Leslie|editor3-last=Abed|editor3-first=Aïcha Ben|chapter-url=https://books.google.com/books?id=P44wDwAAQBAJ&pg=PA387}}</ref> == Zemljopis == Srijem je smješten između rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, istočno od [[Slavonija|Slavonije]], a proteže se od područja Vukovara pa sve do [[Zemun]]a, gdje Sava utječe u Dunav.<ref name="proleksis">{{Citiranje weba|title=Srijem|url=http://proleksis.lzmk.hr/46649/|website=Proleksis enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=2013-02-27}}</ref> Graniči s [[Bačka|Bačkom]] na sjeveru, [[Banat]]om na istoku, [[Mačva|Mačvom]] na jugu te [[Bosna i Hercegovina|BiH]] ([[Semberija]]) na jugozapadu i Slavonijom na zapadu.<ref name="proleksis" /> Za razliku od sjeverne, istočne i južne granice, koje prate tokove Dunava i Save, zapadna granica Srijema prema Slavoniji nije određena prirodnim obilježjem te je predmet dugotrajnih rasprava i različitih tumačenja.<ref name="hrcak291719">{{Citiranje weba|last=Mrduljaš|first=Saša|title=Etnička struktura istočnog Srijema (1921.) i razgraničenje Hrvatske i Srbije u Srijemu nakon 1945.|url=https://hrcak.srce.hr/file/291719|website=Hrčak – Srce|access-date=2026-08-16}}</ref><ref name="putnikofer">{{Citiranje weba|title=Znate li gdje je granica između Slavonije i Srijema? Simbolično je označena na jednom pješačkom mostu|url=https://putnikofer.hr/dnevni-atlas/granica-izmedu-slavonije-i-srijema-vukovar/|website=Putni Kofer|access-date=2026-08-16}}</ref> U literaturi i javnom diskursu susreću se najmanje tri različita tumačenja: * '''Granica duž rijeke [[Bosut]]a ili [[Vuka|Vuke]].''' Prema ovom, često ponavljanom shvaćanju, granica ide zamišljenom crtom od Vuke prema Vinkovcima, a zatim Bosutom do njegova utoka u Savu.<ref name="matica555">{{Citiranje weba|title=Srijem kroz stoljeća|url=https://www.matica.hr/vijenac/555/srijem-kroz-stoljeca-24589/|website=Vijenac, Matica hrvatska|date=2015-07-11|access-date=2026-08-16}}</ref> Matica hrvatska ovakvo shvaćanje smatra pogrešnim i "vrlo neobičnim", ističući da bi po toj logici i velik dio nekadašnje vinkovačke i županjske općine, pa i dijelovi Vojvodine, ispali "istočna Slavonija".<ref name="matica555" /> * '''Granica duž administrativne granice Vukovarsko-srijemske županije.''' Prema ovom tumačenju, koje zastupaju Matica hrvatska i portal Županjac.net, zapadna granica Srijema se, uz izuzetak nekoliko rubnih naselja, u osnovi poklapa s današnjom granicom Vukovarsko-srijemske županije, čime bi u (zapadni) Srijem ušli i Vukovar, Vinkovci, Županja te, primjerice, Babina Greda.<ref name="matica555" /><ref name="zupanjac" /> Ovo shvaćanje oslanja se na kontinuitet granica nekadašnjega osmanskog Srijemskog sandžaka i habsburške Srijemske županije.<ref name="matica555" /> * '''Granica određena gravitacijskim područjima gradova, a ne linijom rijeke.''' Znanstveni članak objavljen u časopisu Hrčak navodi da zapadna srijemska granica nije prirodna, nego je određena dosegom gravitacijskog, a time i upravnog utjecaja Županje, Vinkovaca i Vukovara, zbog čega se srijemskima smatra i dio naselja koja se ne nalaze strogo između (srijemskog) Dunava i Save.<ref name="hrcak291719" /> Lokalno stanovništvo zapadnih dijelova županije, uključujući grad Vinkovce, u velikoj se većini ne poistovjećuje sa srijemskim identitetom, za razliku od stanovništva krajnjih istočnih dijelova (primjerice okolice Iloka i Šida), gdje je srijemska pripadnost dio svakodnevne samoidentifikacije, što je vidljivo i u lokalnoj toponimiji poput naselja Srijemske Laze. Zapadni dio Srijema nalazi se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], istočni u [[Srbija|Srbiji]], tj. [[Vojvodina|Vojvodini]]. Hrvatski dio Srijema čini veći dio [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] sa sjedištem u [[Vukovar]]u.<ref name="proleksis" /> Najveći dio Srijema je u autonomnoj pokrajini Vojvodini i upravno pripada [[Srijemski okrug|Srijemskom okrugu]]. Manji, najistočni dio upravno pripada [[Beograd|Gradu Beogradu]] (gradske općine [[Surčin]], [[Zemun]] i [[Novi Beograd]]).<ref name="proleksis" /> Površina Srijema iznosi 6866 km², od toga je 2445 km² u Hrvatskoj, a 3942 km² u Srbiji.<ref name="proleksis" /> Neki od gradova na Srijemu su: [[Vukovar]], [[Vinkovci]], [[Županja]], [[Ilok]], [[Otok]], [[Šid]], [[Srijemska Mitrovica]], [[Inđija]], [[Ruma]], [[Irig]], [[Zemun]], [[Novi Beograd]], [[Srijemski Karlovci]], [[Beočin]], [[Stari Slankamen|Stari]] i [[Novi Slankamen]], [[Stara Pazova|Stara]] i [[Nova Pazova]] te dijelovi [[Novi Sad|Novoga Sada]] ([[Petrovaradin]] i [[Srijemska Kamenica]]).<ref name="proleksis" /> == Izvori == {{Izvori}} == Stanovništvo == {{Zastarjelo}} Srijem danas ima oko milijun stanovnika. Većinu stanovništva u ovoj cijelokupnoj regiji čine [[Srbi]], ponajviše zbog širenja srbskih gradova [[Beograd|Beograda]] i [[Novi Sad|Novog Sada]] i njihovih [[aglomeracija]] na Srijem, odnosno njihovim gutanjem srijemskih gradova koji su postali dijelom ili kao predgrađa tih gradova neki od primjera unutar Beograda su ([[Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin]] te u Novom Sadu [[Petrovaradin]] i [[Srijemska Kamenica]]. Prema popisu iz 2002. godine, u srbijanskom dijelu Srijema je živjelo 790.697 stanovnika, od čega su 668.745 ili 84,85 % [[Srbi]]. Prema popisu iz 2001. godine, u hrvatskom dijelu Srijema je živjelo 204.768 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: * 160.277 [[Hrvati]] (78,27 %) * 31.644 [[Srbi]] (15,45 %) * 2047 [[Mađari]] (1 %) * 1796 [[Rusini]] (0,88 %) * 1338 [[Slovaci]] (0,65 %) * 1138 [[Bošnjaci]] (0,56 %) * 3152 ostali (1,54 %) * 2553 neizjašnjeni (1,25 %) * 823 nepoznatih (0,4 %) Od većih gradova u Srijemu se nalaze ovi gradovi: {| cellpadding=12 | valign=top | '''U užoj Srbiji''': *[[Novi Beograd]] – 217.180 stanovnika *[[Zemun]] – 146.172 stanovnika *[[Surčin]] – 14.209 stanovnika *[[Dobanovci]] – 8114 stanovnika | valign=top | *'''U Vojvodini''': *[[Srijemska Mitrovica]] – 39.041 stanovnika *[[Ruma]] – 32.125 stanovnika *[[Inđija]] – 26.244 stanovnika *[[Stara Pazova]] – 18.628 stanovnika *[[Šid]] – 16.301 stanovnika *[[Petrovaradin]] (dijelom Novog Sada) – 13.917 stanovnika *[[Srijemska Kamenica]] (dijelom Novog Sada) – 11.140 stanovnika *[[Srijemski Karlovci]] – 8839 stanovnika | valign=top | '''U Hrvatskoj''': <br/> *[[Vinkovci]] – 35.912 stanovnika *[[Vukovar]] – 31.670 stanovnika *[[Županja]] – 16.383 stanovnika *[[Ilok]] – 8351 stanovnika *[[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]] – 7755 stanovnika |} == Povijest== === Prapovijest === [[Datoteka:Sirmium 3.jpg|mini|247x247px|Ostatci grada [[Sirmij]]a u današnjoj [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]].]] Između [[30. stoljeće pr. Kr.|30.]] i [[24. stoljeće pr. Kr.|24. stoljeća pr. Kr.]] Srijem je bio centar [[Indo-europski narodi|indoeuropske]] [[Vučedolska kultura|Vučedolske kulture]].<ref>[https://web.archive.org/web/20010418165050/http://www.vjesnik.hr/html/2001/04/01/Clanak.asp?r=kul&c=1 Syrmia], vjesnik.hr; accessed 13 April 2015.</ref> === Rimsko Carstvo === [[Sirmij]] su pokorili [[Rimljani]] u [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeću pr. Kr]]. Tada je pretvoren u ekonomski i politički centar [[Panonija|Panonije]].<ref>{{cite book|last1=Mennen|first1=Inge|url=https://books.google.com/books?id=uZqQjkb07g8C&pg=PA40|title=Power and Status in the Roman Empire, AD 193-284|date=2011|publisher=BRILL|isbn=9789004203594|page=40}}</ref> U [[6.|6. godini]] počinje [[Batonski rat]] gdje su se Iliri iz rimskih pokrajina [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] i Panonija usprotivili Rimskoj vlasti. Među drugim značajnim gradovima na Srijemu bili su [[Cuccium]] (danas [[Ilok]]), [[Cornacum]] (danas [[Sotin]]) i [[Taurunum]] (današnji [[Zemun]]). === Srednji vijek === U 6. stoljeću, Srijem je bio dio [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]]. U to su vrijeme bizantsku vlast doveli u pitanje [[Ostrogoti]] i [[Gepidi]]. Godine [[567.]] bizantska je vlast u potpunosti obnovljena, iako je [[582.]] propala kada su [[Avarski Kaganat|Avari]] i [[Slaveni]] osvojili Sirmij. Srijem je ostao pod avarskom vlašću do oko [[800.]] kada je pao pod vlast [[Franačka|Franaka]]. Godine [[827.]] [[Protobugari]] napadaju Srijem koji su je nastavili vladati sve do [[845.]] Područje je kasnije priključenu u [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonsku Hrvatsku]], ali je tijekom [[10. stoljeće|10. stoljeća]] postalo bojno polje između Mađara, Bugara i Srba. Početkom 11. stoljeća vladar Srijema bio je [[Sermon|vojvoda Sermon]], vazal [[Prvo Bugarsko Carstvo|bugarskog]] cara [[Samuilo|Samuila]]. Bugari su pružali otpor novouspostavljenoj bizantskoj vlasti. Bugari su poraženi i Sermona, koji se odbio predati, je zarobio i ubio [[Konstantin Diogen, sin Romana IV.|Konstantin Diogen]]. Uspostavljeno je novo, ali konačno kratkotrajno upravno područje nazvano [[Tema Sirmij]]. Obuhvaćalo je područje Srijema i današnju [[Mačva|Mačvu]]. Godine [[1071.]] Mađari su zauzeli područje Srijema, ali je Bizantsko Carstvo ponovno osvojilo pokrajinu nakon pobjede nad Mađarima u [[Bitka kod Srijema 1167.|bitci kod Srijema 1167.]] Bizantska vladavina završila je [[1180.]], kada su Srijem ponovno zauzeli Mađari. === Rani novi vijek === Godine [[1521.]] dijelovi Srijema padaju pod [[Osmansko Carstvo|Osmanlijsku]] vlast sve do [[1538.]] kada cijela regija pada pod osmanlijsku vlast. Između [[1527.]] i [[1530.]] Srijemom je vladao [[Radoslav Čelnik]] koji je nad Srijemom vladao kao osmanski vazal. Područje vlasti nad Srijemom u Osmanlijskom Carstvu se znalo kao [[Srijemski sandžak]]. [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] 1699. [[Habsburška Monarhija]] je dobila Srijem.<ref>Stoye J. [https://books.google.com/books?id=ilPerwOcDrUC&dq=syrmia&pg=PA185 ''Marsigli's Europe, 1680-1730''] Yale University Press, 1994 p185 {{ISBN|0300055420}}, 9780300055429 Accessed at Google Books 3 August 2016.</ref> Sve do [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] pri kraju [[Habsburško-turski rat 1716. – 1718.|Habsburško-turskog rata 1716. – 1718.]], ostatak Srijema je bio dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Tijekom istoga vremena na područje Srijema se doseljavaju [[Srbi]].{{sfn|Ingrao|Samardžić|Pešalj|2011|p=193}} Pri kraju [[Rusko-turski rat (1735. – 1739.)|Rusko-turskog rata 1735. – 1739.]] na Srijem se doseljavaju [[Albanci]] plemena [[Kelmendi]], za koje je zabilježeno da su još govorili [[Albanski jezik|albanski]] do [[1921.]]<ref>[http://www.albanianhistory.net/1782_Windisch/index.html Karl Gottlieb von Windisch: On the Kelmendi in Syrmia]</ref> Godine [[1745.]] je uspostavljena [[Srijemska županija]] kao dio [[Kraljevina Slavonija|Kraljevine Slavonije]].<ref>{{cite journal|date=2001|title=Establishment and Organisation of Counties in Eastern Croatia from 1745-1848|journal=Glasnik arhiva Slavonije i Baranje|volume=6|page=34|quote=The empress Maria Theresa renewed in 1745 three Slavonian counties: the Virovitica county with the centre in Osijek, the Požega county with the centre in Požega and the Syrmia county with the centre in Vukovar.}}</ref> === 19. stoljeće === Godine [[1807.]] u [[Ruma|Rumi]], [[Voganj|Voganju]] i [[Ilok]]u se zbila [[Ticanova buna]], srijemski seljački ustanak. [[Datoteka:Szerem County Map.jpg|lijevo|mini|215x215px|Karta bivše Srijemske županije.]] Godine [[1848.]] je veći dio Srijema postao dio kratkotrajne [[Srpska Vojvodina|Srpske Vojvodine]], srpske autonomne oblasti unutar [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Deklaracijom [[Franjo Josip I.|cara Franje Josipa]] je [[1849.|godinu dana kasnije]] stvoreno [[Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat|Vojvodstvo Srbije i Tamiškog Banata]], koje je obuhvaćalo sjeverni Srijem, uključujući Ilok i Rumu. Godine [[1860.]] je ponovo uspostavljena Srijemska županija koja je odmah i pripojena Kraljevini Slavoniji. Te [[1868.]] Kraljevina Slavonija ulazi u sastav [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevine Hrvatske i Slavonije]] unutar [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]. === 20. stoljeće === Dana [[29. listopada]] [[1918.]] Srijem je postao dio novoproglašene [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]]. Dana [[24. studenoga]] [[1918.]] je novouspostavljena Srijemska skupština proglasila ujedinjenje dijelova Srijema naseljenih Srbima Kraljevini Srbiji. No, od [[1. prosinca]] [[1918.]] je cijeli Srijem ušao u sastav [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Od [[1918.]] do [[1922.]] Srijem je ostao dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. I od [[1922.]] do [[1929.]] Srijem je bio [[Oblasti u Kraljevini SHS|oblast]]. Sve do [[1929.]] kada je uspostavljena nova teritorijalna podijela unutar [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije,]] Srijem je tada podijeljen između [[Dunavska banovina|Dunavske banovine]] i [[Drinska banovina|Drinske banovine]]. Godine [[1939.]] je zapadni Srijem pripojen u novouspostavljenu [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]]. Godine [[1941.]] Srijem su okupirale [[Sile Osovine]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], a cijeli njegov teritorij je pripao [[Marionetska država|marionetskoj državi]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. [[Ustaše|Ustaški]] režim je sustavno ubijao Srbe u sklopu genocida nad Srbima, [[Židovi|Židove]] ([[Holokaust]]), [[Romi|Rome]] ([[Porajmos]]) i razne političke disidente. U [[Kolovoz|kolovozu]] [[1942.]], nakon zajedničke vojne protupartizanske akcije Ustaša i njemačkog [[Wehrmacht|Wehrmachta]] u Srijemu, desio se [[Masakr na Srijemu|pokolj u kojem je ubijeno do 7000 Srba]]. Među ubijenima je i istaknuti slikar [[Sava Šumanović]], koji je uhićen sa 150 mještana [[Šid|Šida]].<ref>{{cite book|last=Greif|first=Gideon|title=Jasenovac - Auschwitz of the Balkans|publisher=Knjiga komerc|year=2018|isbn=9789655727272|page=437|author-link=Gideon Greif}}</ref> Zavšetkom rata [[1945.]] te stvaranjem novih granica, istočni Srijem ulazi u sastav [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbije]], a zapadni Srijem u sastav [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]]. [[Datoteka:Vukovar-watertower-after-war.jpg|mini|242x242px|[[Vukovarski vodotoranj|Vodotoranj]] u gradu [[Vukovar|Vukovaru]] nakon rata.]] Proglašenjem nezavisnosti [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] [[1991.]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], i početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] lokalni Srbi u dijelu zapadnog Srijema proglašuju autonomnu pokrajinu [[SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]]. Unutar te autonomne pokrajine zbilo se [[etničko čišćenje]] ([[pokolj u Lovasu]], [[Pokolj u Tovarniku 22. rujna 1991.|pokolj u Tovarniku]], [[Ovčara|pokolj u Vukovaru]] itd.). == Gospodarstvo == Srijem je poljoprivredni kraj s jakom proizvodnjom [[žitarica]] i [[industrijskog bilje|industrijskog bilja]]; na pristrancima [[Fruška gora|Fruške gore]] razvijeno je [[vinogradarstvo]] (poznata Iločka [[vino|vina]]). Važno je i [[stočarstvo]]. Rudno blago sastoji se od [[ugljen]]a (Vrdnik) i [[cement]]nog lapora (Beočin). U okolici [[Vukovar]]a i [[Vinkovci|Vinkovaca]] nalaze se ležišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]. Sve veću gospodarsku ulogu ima [[industrija]] koja je u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]] krajem rata ostala opustošena a u istočnom dijelu Srijema stradala od sankcija [[SiCG|Srbiji i Crnoj Gori]] 90-ih godina. U suveremenom vremenu se gospodarstvo cijelokupnog Srijema oporavlja. Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta [[Zagreb]] - [[Beograd]] ([[Hrvatska]] je završila zadnju dionicu od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza [[Lipovac]] početkom ljeta 2006.), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta [[Beograd]] - [[Novi Sad]]. Još jedna od važnih prometnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka, preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Glavna [[riječna luka]] Hrvatske je u Vukovaru (za robni i putnički promet).Te se je također ponovno razvio [[turizam]], krstarenje putničkim brodovima na Dunavu, nakon što su uklonjeni ostatci srušenih mostova u Novom Sadu srušenih u [[NATO-vo bombardiranje SRJ|NATO-vom bombardiranju]] [[1999.]] Međunarodnom zračnom prometu služe [[zračna luka Osijek]] ([[Osijek]]) i [[zračna luka Nikola Tesla]] ([[Beograd]]). == Literatura == *Ante Sekulić, ''Hrvatski srijemski mjestopisi'', Školska knjiga, Zagreb, 1997. == Izvori == {{izvori|30em}} == Unutarnje poveznice == * [[Srijemska biskupija]] * [[Srijemska županija]] == Vanjske poveznice == *[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 Divan je kićeni Srijem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080316130828/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 |date=16. ožujka 2008. }} Glas Koncila o etničkom čišćenju Srijema od Hrvata *[https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Teror glasan,država nema] Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji o etničkom čišćenju u Vojvodini *[http://www.hrvatskarijec.co.yu/index.php?zg=2218507&no=133 Obilježena deseta obljetnica iseljavanja brojnih Hrvata iz Srijema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927235945/http://www.hrvatskarijec.co.yu/index.php?zg=2218507&no=133 |date=27. rujna 2007. }} *[http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=590&no=35 Inzistirajmo na zajedništvu] {{Webarchive|url=https://archive.today/20070927235937/http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=590&no=35 |date=27. rujna 2007. }} O etničkom čišćenju Srijema od Hrvata *[http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199506/50619-002-trae-beo.htm Glavom u pijesak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200929164555/http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199506/50619-002-trae-beo.htm |date=29. rujna 2020. }} {{eng oznaka}} O etničkom čišćenju Srijema od Hrvata *[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=1433 Srijem, krvavo krilo Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070715091637/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=1433 |date=15. srpnja 2007. }} Članak u "Glasu Koncila" *[http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=2090123&no=84 Moramo hrabro ići naprijed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927231717/http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=2090123&no=84 |date=27. rujna 2007. }} Intervju za "Hrvatsku riječ" *[http://rdsa.tripod.com/History.html Rusini u Srijemu i Bačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060105024203/http://rdsa.tripod.com/History.html |date=5. siječnja 2006. }} {{Mrva-zemlj}} [[Kategorija: Srijem| ]] nsoxgkv1h537dmpiptn8hslnmdqi7xd 0 31601 7577943 7069846 2026-08-15T13:34:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577943 wikitext text/x-wiki '''Avoyel''' (Avoyelles; sami sebe nazivaju Avogel, the Flint people).- Pleme porodice [[Natchesan]] nekada naseljeno u susjedstvu današnjeg [[Marksville]]a u Louisiani. Ime ''Avoyel'' znači "people of the rocks", njima vjerojatno dano iz razloga što su obalna plemena opskrbljivali [[kremen]]om. Ovo potvrđuje i [[Mobile Indijanci|Mobile]] naziv ''Tassenocogoula'' u značenju 'flint people'. [[Taensa]] Indijanci nazivali su ih Little Taensa, njima su bili najsrodniji. Bili su sjedilačko pleme lovaca i sakupljača po kulturi srodni mnogo većim [[Natchez]]ima. == Povijest == Avoyele prvi spominje Iberville [[1699.]] godine pod imenom Tassenocogoula, a posjećuje ih [[1700.]] i tada ih već nazivi Little Taensas. Zemlja im je plodna i atraktivna, pogodna za uzgoj [[kukuruz]]a i [[povrće|povrća]], ispresijecana brojnim malenim jezerima. Dolaskom bijelaca Avoyeli dospijevaju postati vlasnici konja koje počinju uzgajati, a kasnije i goveda. Kao saveznici Francuza, kaže Du Pratz, Avoyeli počinju svoju uzgojenu stoku (Krave i bikove), te konje prodavati francuskim naseljenicima Louisiane. U [[18 stoljeće|18. stoljeću]] dolazi do pokreta plemena na Zaljevu. U njihov kraj dolaze [[Biloxi Indijanci|Biloxi]], pleme iz grupe [[Siouan]] i drugi, te zauzimaju sebi novi dom. Godine [[1764.]] oni učestvuju zajedno s [[Ofo]], [[Tunica]] i [[Choctaw]] Indijancima u napadu na englesku regimentu na Mississippiju. Do pred kraj 18. stoljeća oni su se već pomiješali s novopridošlicama a njihov jezik je nestao. Godine [[1805.]] (prema Sibleyu čiji su izvještaji nepouzdani) preostalo je tek dvije ili tri žene. Godine 1932. umro je posljednji individualac koji je u sebi imao avojelske krvi. Danas, početkom 21. stoljeća Pleme broji preko 230 pripadnika a sebe nazivaju Avogel, ili "The Flint People".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.desormeaux.info/avogel/index.htm |title=The Avogel Tribe of Louisiana |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304120810/http://www.desormeaux.info/avogel/index.htm |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=2. ožujka 2013.}}</ref> == Literatura == *Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/avoyelindianhist.htm Avoyel/Avoyelles Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060528221452/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/avoyelindianhist.htm |date=28. svibnja 2006. }} *[http://home.bellsouth.net/p/s/community.dll?ep=16&ext=1&groupid=212911&ck= Avoyel-Taensa] [[Kategorija:Natchesan]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Louisiana]] noz8fwj3f5eahzh5b7508p6n7eoe86n 0 33068 7578208 7567900 2026-08-16T01:58:23Z ~2026-44658-78 369693 Njen rekord nije drugi svih vremena od 2024. godine kada je Yaroslava oborila svjetski rekord. Ispravak iz "drugi svih vremena" u "treći svih vremena" 7578208 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|rujan 2019.}} {{Infokvir atletičar | ime = Blanka Vlašić | slika = Osaka07 D9A Blanka Vlašić.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = Blanka Vlašić slavi pobjedu na svjetskom atletskom prvenstvu u Osaki 2007. | puno_ime = Blanka Vlašić | nadimak = | datum_rođenja = [[8. studenoga]] [[1983.]] | mjesto_rođenja = [[Split]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z+X|HRV}} | karijera = | discipline = | rekordi = 208 cm | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Atletika|Laka atletika]] - [[skok u vis]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje srebro | [[OI 2008.| Peking 2008.]] | skok u vis}} {{Medalje bronca | [[OI 2016.| Rio de Janeiro 2016.]] | skok u vis}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Osaka 2007.]] | skok u vis}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Berlin 2009.]] | skok u vis}} {{Medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Daegu 2011.]] | skok u vis}} {{Medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Peking 2015.]] | skok u vis}} {{Medalje SDP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|Valencia 2008.]] | skok u vis}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010.|Doha 2010.]] | skok u vis}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006.|Moskva 2006.]] | skok u vis}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2004.|Budimpešta 2004.]] | skok u vis}} {{Odličja | Finala svjetskog kupa}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko atletsko finale 2007.|Stuttgart 2007.]]| skok u vis}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko atletsko finale 2008.|Stuttgart 2008.]]| skok u vis}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko atletsko finale 2009.|Solun 2009.]]| skok u vis}} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2010.|Barcelona 2010.]] | skok u vis}} {{Odličja | Kup Kontinenata}} {{Medalje zlato | [[Split]] [[2010.]] | skok u vis}} {{Medalje MI}} {{Medalje zlato | [[Mediteranske igre - Tunis 2001.|Tunis 2001.]] | skok u vis}} {{Medalje dno}} }} '''Blanka Vlašić''' ([[Split]], [[8. studenoga]] [[1983.]]), bivša je [[hrvatska]] [[Atletika|atletičarka]], hrvatska rekorderka na otvorenom (208 cm – treći rezultat svih vremena) i u dvorani (206 cm) i dvostruka svjetska prvakinja u [[Skok u vis|skoku u vis]]. Prva hrvatska atletičarka koja je preskočila 2 m (201 cm, u [[Zürich]]u [[15. kolovoza]] [[2003.]] godine).<ref>[https://www.iaaf.org/athletes/croatia/blanka-vlasic-171037 Blanka Vlašić], iaaf.org, pristupljeno 4. kolovoza 2019. {{eng oznaka}}</ref> Treneri su joj bili otac [[Joško Vlašić|Joško]] i [[Bojan Marinović]]. == Mladost == Blanka Vlašić rođena je u Splitu 1983. godine, u [[šport]]skoj [[obitelj]]i. Otac [[Joško Vlašić (atletičar)|Joško]] bio je uspješan atletičar, desetobojac i osvajač zlatne medalje na [[IX. Mediteranske igre – Casablanca 1983.|Mediteranskim igrama u Casablanci 1983. godine]], gradu po kojem je i Blanka dobila ime. Majka Venera je bivša prvakinja [[prvenstvo Jugoslavije u skijaškom trčanju|Jugoslavije]] u [[skijaško trčanje|skijaškom trčanju]]. Blanka Vlašić privukla je pozornost svjetske atletske javnosti već sa 16 godina, kada je počela ostvarivati zapažene rezultate. S nepunih 17 godina nastupala je na [[XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.|Olimpijskim igrama u Sydneyju 2000. godine]]. Godinu nakon toga već je imala šesto mjesto na Svjetskom atletskom prvenstvu u [[Kanada|kanadskom]] [[Edmonton]]u. U konkurenciji juniorki Blanka je bila nedodirljiva. Osvojila je dva naslova svjetske prvakinje. Prvi puta je visinu od 200 cm preskočila na [[Hanžekovićev memorijal|Hanžekovićevom memorijalu]] u [[Zagreb]]u, gdje je imala simboličan startni broj 200. == Seniorski nastupi == [[Datoteka:Osaka07 D9A Blanka Vlasic post-VC.jpg|mini|lijevo|220px|Blanka Vlašić u Osaki 2007. godine]] [[Datoteka:Blanka Vlasic ISTAF 2008.jpg|mini|lijevo|220px|Blanka Vlašić u Berlinu 2008. godine]] [[Datoteka:Blanka Vlasic 208cm Zagreb 2009.jpg|mini|lijevo|220px|Preskače 208 cm u Zagrebu 2009. godine]] Nakon uspješnog uzleta u svijetu seniorske atletike, veliko breme očekivanja rezultata od nje na [[OI 2004.|Ljetnim olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine]] od hrvatske javnosti, prekinulo je njezin niz uspješnih nastupa. Zbog [[stres]]a se pojavio nepravilan rad [[Štitna žlijezda|štitnjače]], koja je operativno izvađena [[2005.]] godine (slična stvar se dogodila i [[Alpsko skijanje|alpskoj skijašici]] [[Janica Kostelić|Janici Kostelić]]). Tijekom 2006. godine 2 metra je preskakala čak 13 puta, 205 cm uspjela je preskočiti u dvorani i 203 cm na otvorenom. Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Moskvi osvojila je drugo mjesto i ponovno izazvala ponos svojih navijača. Godine 2006. bila joj je bolja nego što je uopće mogla zamisliti.<ref name="Vecernji list">[https://www.vecernji.hr/enciklopedija/blanka-vlasic-18618 Blanka Vlašić], ''[[Večernji list]]'', 1. prosinca 2016., (pristupljeno 4. kolovoza 2019.)</ref> Bila je bez natjecanja 333 dana sve do prvenstva Hrvatske [[2005.]] godine, kada je preskočila 195 cm. Blanka se uspješno vratila skokovima početkom [[2006.]] godine, kada ostvaruje tada najbolje rezultate svoje karijere (već otprije je hrvatska rekorderka s preskočenih 203 [[cm]] na otvorenom). Dobitnica je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport "Franjo Bučar"]] [[2006.]] godine, a nominirana je i za najbolju atletičarku [[2007.]] godine. === Sezona 2007. === Godina [[2007.]] bila je briljantna za Blanku Vlašić. Početak nije bio obećavajući. Na Europskom dvoranskom prvenstvu u [[Birmingham]]u bila je 5., s preskočenih 192 cm. Nastupila je na osam dvoranskih mitinga, a na tri je pobijedila. Na atletskom mitingu u [[Split]]u, [[24. veljače]] [[2007.]] godine, bila je 2., s preskočenih 200 cm. Na prvom atletskom mitingu na otvorenom, u [[katar]]skoj [[Doha|Dohi]], pobijedila je s novim hrvatskim rekordom od 204 cm. Na mitingu u [[Madrid]]u, preskočila je 205 cm, a samo tjedan dana kasnije, [[30. srpnja]] [[2007.]] godine, preskočila je visinu od 206 cm na atletskom mitingu u [[Solun]]u i tako postavlja novi osobni i hrvatski državni rekord, kojeg samo tjedan dana poslije ruši na atletskom mitingu u [[Stockholm]]u sa skokom od 207 cm. Tako je četiri puta u sezoni rušila osobni i hrvatski rekord. Sedam puta pokušala je srušiti svjetski rekord [[Bugari|Bugarke]] [[Stefka Kostadinova|Stefke Kostadinove]] od 209 cm. Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[japan]]skoj [[Osaka|Osaki]], [[2. rujna]] [[2007.]] godine, skokom od 205 cm (iz trećeg pokušaja), postala je svjetska atletska prvakinja. Pobijedila je na 18 od 19 natjecanja u sezoni na otvorenom, uključujući i mitinge Zlatne lige u [[Pariz]]u, [[Rim]]u, [[Zürich]]u, [[Bruxelles]]u i [[Berlin]]u. Jedino je u [[Oslo|Oslu]] bila druga. Pobijedila je na svjetskoj atletskoj završnici u [[Stuttgart]]u. Na 20 natjecanja, preskočila je 200 cm. Čak 11 puta preskočila je 202 cm na otvorenom, sve ostale atletičarke ukupno 8 puta u sezoni. S 207 cm, došla je na diobu drugog mjesta svih vremena. Imala je 6 najboljih skokova sezone i 8 od najboljih 10. Proglašena je [[Europa|europskom]] atletičarkom godine. Nominirana je za najbolju svjetsku atletičarku godine i bila je druga. [[Međunarodni atletski savez]] ([[IAAF]]), proglasila je njezin skok od 207 cm, najboljim ženskim atletskim rezultatom godine. U izboru ''[[Sportske novosti|Sportskih novosti]]'', proglašena je najboljom športašicom Hrvatske u 2007. godini. Ušla je u povijest, kao prva koja je dobila glasove baš svih [[novinar]]a (365). Druge športašice nisu dobile niti jedan glas, što nije uspjelo ni [[Janica Kostelić|Janici Kostelić]]. === Sezona 2008. === Blanka je u novoj sezoni na otvorenom ''(do 1. lipnja)'' pobijedila na svih osam natjecanja na kojima je bila. I to uvijek sa skokovima preko dva metra. Seriju pobjeda započela je na dvoranskim natjecanjima. Na mitingu u [[Göteborg]]u [[29. siječnja]] ostvarila je prvu pobjedu u sezoni, preskočivši 201 cm. Pobijeđivala je redom u [[Arnstadt]]u [[2. veljače]], s preskočenih 203 cm, u [[Banska Bistrica|Banskoj Bistrici]] [[5. veljače]] s preskočenih 204 cm te u [[Karlsruhe]]u [[10. veljače]] s preskočenih 202 cm. Prije nastupa u [[Split]]u u dvorani Gripe, tužila se na bolove u [[kuk]]u, ali je opet pobijedila s rekordom mitinga od 201 cm. U svibnju počinje sezona na otvorenom, a Blanka i dalje suvereno skače. Blanka je vlasnica prvih šest najboljih rezultata sezone, od kojih je najviši 206 cm. Jedino je [[Jelena Slesarjenko]] zabilježila pobjedu u ovoj godini, ali na mitingu na kojem Blanka nije sudjelovala. === Sezona 2009. === Blanka u kolovozu u Berlinu brani titulu svjetske prvakinje, a 31. kolovoza iste godine na ''[[Hanžekovićev memorijal|Hanžeku]]'', u Zagrebu, obara svoj osobni rekord preskačući 208 cm, što je drugi rezultat svih vremena. === Sezona 2010. === Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u [[katar]]skoj [[Doha|Dohi]] bila je prva s preskočenih 200 cm, čime je obranila naslov. Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2010.|Europskom prvenstvu]] u [[Barcelona|Barceloni]], Blanka je osvojila zlatnu medalju s preskočenih 203 cm, što joj je bio rezultat sezone. Na Kupu kontinenata održanom u [[Split]]u pobijedila je pred 20.000 gledatelja.<ref>''Večernji list'', Zagreb, 30. prosinca 2010.</ref> Krajem prosinca 2010. godine, u izboru Međunarodnog udruženja športskih novinara (AIPS) španjolski tenisač [[Rafael Nadal]] i Blanka Vlašić izabrani su za najbolje športaše svijeta u 2010. godini.<ref name="tportal.hr">[http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/103944/Blanka-najbolja-sportasica-svijeta.html ''Blanka najbolja sportašica svijeta''], [[HINA]], tportal.hr, 30. prosinca 2010., pristupljeno 4. kolovoza 2019.</ref><ref name="#1">[http://sportske.jutarnji.hr/blanka-vlasic-najbolja-na-svijetu/914607/ ''Blanka najbolja na svijetu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101231235525/http://sportske.jutarnji.hr/blanka-vlasic-najbolja-na-svijetu/914607/ |date=31. prosinca 2010. }}, sportske.jutarnji.hr, 30. prosinca 2010., pristupljeno 4. kolovoza 2019.</ref> Time je postala prva hrvatska športašica koja je ponijela tu titulu.<ref name="tportal.hr"/> === Kraj karijere === Dana [[19. veljače]] [[2021.]] godine objavila je završetak karijere.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/sport/blanka-vlasic-objavila-da-je-njezina-karijera-zavrsena-1470207 |title=Blanka Vlašić objavila da je završila karijeru |date=19. veljače 2021. |work=vecernji.hr |publisher=Večernji list |accessdate=19. veljače 2021.}}</ref> == Osobni život == Nakon teške ozljede [[2013.]] godine Blanka je upala u teško depresivno stanje. U to vrijeme javio joj se jedan prijatelj rekavši da je na [[Poljud]]u zapalio svijeću i pomolio se [[sv. Antun Padovanski|svetom Anti]] za nju.<ref name="bitno">[https://www.bitno.net/vjera/blanka-vlasic-o-svom-obracenju-kad-mi-je-brat-pricao-o-bogu-plakala-sam-tri-dana/ Bitno], nepotpisano, ''»Blanka Vlašić o svom obraćenju: ‘Kad mi je brat pričao o Bogu, plakala sam tri dana’«'', objavljeno 29. kolovoza 2013., pristupljeno 16. rujna 2016. </ref> Nekoliko dana kasnije, [[Nikola Vlašić]], Blankin brat i nogometaš [[HNK Hajduk|Hajduka]], povjerio se Blanki rekavši joj da se obratio. Poslije tog razgovora, Blanka je kako kaže tri dana plakala i povjerovala u [[Krist]]a.<ref name="bitno"/><ref>[http://www.jutarnji.hr/spektakli/ups/blanka-vlasic-intimno-o-preobracenju-sramim-se-sto-sam-bogu-stalno-okretala-leda/1065419/ Jutarnji list], nepoznati autor, ''»Blanka Vlašić intimno o preobraćenju. 'Sramim se što sam Bogu stalno okretala leđa'«'', objavljeno 29. kolovoza 2013., pristupljeno 16. rujna 2016. </ref> Nakon osvajanja brončanog odličja na [[OI 2016.|Olimpijskim igrama 2016. godine]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]],<ref>[http://www.vecernji.hr/oi2016rio/blanka-vlasic-pod-blokadom-u-borbi-za-medalju-u-skoku-u-vis-1107741 Večernji list], Hrvoje Delač, ''»Jača od bolova: Blanka Vlašić osvojila brončanu medalju na Olimpijskim igrama!«'', objavljeno 21. kolovoza 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/sport/atletika/clanak/id/323964/blanka-vlasic-broncana-na-olimpijskim-igrama Slobodna Dalmacija], HINA, ''»10. medalja: Blanka Vlašić brončana na Olimpijskim igrama!«'', objavljeno 21. kolovoza 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.</ref> Blanka Vlašić hodočastila je u [[Marija Bistrica|Mariju Bistricu]], gdje je [[10. rujna]] održala katehezu za 1.500 mladih i pritom poklonila svoje brončano odličje svetištu Majke Božje Bistričke.<ref> [http://www.24sata.hr/sport/blanka-vlasic-poklonila-broncu-svetistu-skacem-za-gospodina-490623 24 sata], Josip Tolić, ''»Blanka Vlašić poklonila broncu svetištu: Skačem za Gospodina«'', objavljeno 10. rujna 2016., pristupljeno 16. rujna 2016. </ref> Sljedećega dana dio medija te brojne stranice na [[društvene mreže|društvenim mrežama]] objavljivale su uvredljive sadržaje ponižavajući Blankinu vjeroispovijest i njezino svjedočanstvo, na što su 53 poznata hrvatska športaša napisala otvoreno pismo javnosti i objavili otvorenu zabrinutost zbog uskraćivanja Blankinog osnovnog prava zajamčenog [[Ustav]]om.<ref>[http://www.24sata.hr/sport/sportasi-stali-u-obranu-blanke-ona-ima-pravo-govoriti-o-vjeri-491439 24 sata], nepoznati autor, ''»Sportaši stali u obranu Blanke: Ona ima pravo govoriti o vjeri!«'', objavljeno 16. rujna 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.</ref> Među potpisnicima pisma našli su se [[Aleksandar Petrović]], [[Dubravko Šimenc]], [[Slavko Goluža]], [[Vedran Đipalo]], [[Klaudija Bubalo]], [[Zoran Primorac]], [[Ivana Brkljačić]], [[Tamara Boroš]], [[Martina Zubčić]], [[Nika Fleiss]], [[Miro Bilan]], [[Goran Ivanišević]], [[Šime Fantela]] i drugi.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/poznati-hrvatski-sportasi-stali-u-obranu-blanke-vlasic-njeno-je-pravo-da-govori-o-vjeri-i-moze-traziti-da-se-kazne-oni-koji-joj-to-oduzmu/4701290/ Jutarnji list], nepotpisano, ''»Poznati hrvatski sportaši stali u obranu Blanke Vlašić: Njeno je pravo da govori o vjeri i može tražiti da se kazne oni koji joj to oduzmu!«'', objavljeno 16. rujna 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.</ref><ref>[http://hrsport.net/vijesti/497459/ostali-sportovi-atletika/hrvatski-sportasi-nadamo-se-da-ce-hrvatska-javnost-stati-uz-blanku-vasic/ SportnetHR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160918214817/http://hrsport.net/vijesti/497459/ostali-sportovi-atletika/hrvatski-sportasi-nadamo-se-da-ce-hrvatska-javnost-stati-uz-blanku-vasic/ |date=18. rujna 2016. }}, Sportnet, ''»Hrvatski sportaši: "Nadamo se da će hrvatska javnost stati uz Blanku Vašić"«'', objavljeno 16. rujna 2016., pristupljeno 16. rujna 2016.</ref> Blanka se [[23. svibnja]] [[2022.]] godine udala za belgijskog športskog novinara [[Ruben Van Gucht|Rubena Van Guchta]] u Blankinom rodnom gradu [[Split|Splitu]]. Par je također objavio da zajedno očekuju sina krajem 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Blanka Vlašić se udala i otkrila da je trudna|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2367397|access-date=2022-05-26|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> == Rezultati == [[Slika:Zagreb Marathon Blanka Vlašić 20121007 0053.JPG|mini|desno|220px|Blanka Vlašić obraća se publici pred početak zagrebačkog maratona 2012. godine]] '''2006.''' * [[siječanj]] - preskočenih '''200''' cm, dvoranski miting u [[Moskva|Moskvi]] * [[siječanj]] - preskočenih '''200''' cm, atletski miting u [[Arnstadt]]u * [[veljača]] - preskočenih '''202''' cm, miting u [[Weinheim]]u * [[14. veljače]] - preskočenih '''205''' cm ('''apsolutni''' hrvatski rekord u [[Skok u vis|skokovima u vis]] za žene) - dvoranski atletski miting [[Banska Bistrica]] * [[12. ožujka]] - Srebrna medalja na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u atletici [[Moskva]] [[2006.]] (preskočenih '''200''' cm) '''2007.''' * [[21. srpnja]] - preskočenih '''205''' cm (hrvatski rekord u [[Skok u vis|skokovima u vis]] za žene) - atletski miting u [[Madrid]]u * [[30. srpnja]] - preskočenih '''206''' cm (hrvatski rekord u [[Skok u vis|skokovima u vis]] za žene) - atletski miting u [[Solun]]u * [[7. kolovoza]] - preskočenih '''207''' cm (hrvatski rekord - atletski miting u [[Stockholm]]u * [[2. rujna]] - svjetska atletska prvakinja, s preskočenih '''205''' cm u [[Osaka|Osaki]], [[Japan]]. * [[7. rujna]] - zlatna liga, prvo mjesto s preskočenih '''204''' cm u [[Zürich]]u * [[14. rujna]] - zlatna liga, prvo mjesto s preskočenih '''203''' cm u [[Bruxelles]]u * [[16. rujna]] - zlatna liga, prvo mjesto s preskočenih '''200''' cm u [[Berlin]]u * [[22. rujna]] - [[Svjetsko atletsko finale 2007.|Svjetsko atletsko finale]] u Stuttgartu, pobjeda s '''200''' cm * [[28. rujna]] - Grand Prix u Šangaju, pobjeda s '''202''' cm '''2008.''' * [[9. svibnja]] -Super Grand Prix u Dohi, pobjeda s '''203''' cm * [[1. lipnja]] - Miting zlatne lige u Berlinu, pobjeda s '''203''' cm * [[6. lipnja]] - Miting zlatne lige u Oslu, pobjeda s '''204''' cm * [[22. lipnja]] - atletski kup Europe u Istanbulu, pobjeda s '''206''' cm * [[23. kolovoza]] - Olimpijske igre u [[Peking]]u, osvojila je srebro s preskočenih '''205''' cm * [[29. kolovoza]] - Miting zlatne lige u [[Zürich]]u, pobjeda s '''201''' cm * [[5. rujna]] - Miting zlatne lige u [[Bruxelles]]u, druga s '''200''' cm * [[9. rujna]] - [[Hanžekovićev memorijal|IAAF Grand Prix miting u Zagrebu]], pobjeda s '''204''' cm * [[14. rujna]] - [[Svjetsko atletsko finale 2008.|Svjetsko atletsko finale]] u [[Stuttgart]]u, pobjeda s '''201''' cm '''2009.''' * [[26. siječnja]] - dvoranski miting u [[Rijeka|Rijeci]], pobjeda s '''203''' cm<ref>http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=16930&sec=1475{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> * [[3. veljače]] - dvoranski atletski miting [[Malmö]], pobjeda s '''201''' cm * [[7. veljače]] - dvoranski atletski miting [[Stuttgart]], pobjeda s '''204''' cm<ref>S.Š., [http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/8788/Blanka-Vlasic-ima-i-rekord-Stuttgarta.html ''Blanka Vlašić ima i rekord Stuttgarta''], HINA, tportal.hr, 7. veljače 2009., pristupljeno 4. kolovoza 2019.</ref> * [[11. veljače]] - dvoranski atletski miting [[Banská Bystrica]], pobjeda s '''201''' cm * [[15. veljače]] - dvoranski atletski miting [[Karlsruhe]], druga s '''205''' cm * [[21. veljače]] - dvoranski atletski miting [[Split]], pobjeda s '''202''' cm<ref>Pero Smolčić, [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/clanak/id/41341/atletski-miting-sd-uvjerljiva-blanka-vlasic-slavila-novim-rekordom-mitinga-fotogalerija ''Atletski miting SD: Uvjerljiva Blanka Vlašić slavila novim rekordom mitinga''], slobodnadalmacija.hr, 21. veljače 2009., pristupljeno 4. kolovoza 2019.</ref> * [[8. travnja]] - Miting Super Grand Prix [[Doha]], pobjeda s '''205''' cm * [[14. lipnja]] - Miting zlatne lige u Berlin, druga s '''203''' cm * [[3. srpnja]] - Miting zlatne lige u Oslu, pobjeda s '''200''' cm<ref>Maja Giljanović, [https://sportnet.rtl.hr/vijesti/379523/ostali-sportovi-atletika/vlasic-najbolja-u-oslu/ ''Vlašić najbolja u Oslu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804055139/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/379523/ostali-sportovi-atletika/vlasic-najbolja-u-oslu/ |date=4. kolovoza 2019. }}, sportnet.rtl.hr, 3. srpnja 2009., pristupljeno 4. kolovoza 2019.</ref> * [[10. srpnja]] - Miting zlatne lige u [[Rim]]u, druga s '''197''' cm * [[17. srpnja]] - Miting zlatne lige u [[Pariz]]u, pobjeda s '''199''' cm * [[25. srpnja]] - Grand Prix Mitingu u Londonu, preskočenih '''202''' cm<ref>[https://web.archive.org/web/20100424031642/http://ogulin-info.com/hrvatska/23-sport/565-blanka-najbolja-na-grand-prix-mitingu-u-londonu.html ''Blanka Najbolja Na Grand Prix Mitingu U Londonu''], novilist.hr, ogulin-info.com, 25. srpnja 2009., (u međumrežnoj pismohrani archive.org, 24. travnja 2010.), pristupljeno 4. kolovoza 2019.</ref> * [[28. srpnja]] - Super Grand Prix u Monacu, pobjeda s '''203''' cm * [[20. kolovoza]] - svjetska atletska prvakinja, s preskočenih '''204''' cm u [[Berlin]]u, [[Njemačka]].<ref>[https://web.archive.org/web/20120801045633/http://berlin.iaaf.org/documents/pdf/3658/AT-HJ-W-f--A--.RS1.pdf 12th IAAF World Championships in Athletics Berlin. From Saturday 15 August to Sunday 23 August 2009. High Jump Women. Final Results], berlin.iaaf.org, 20. kolovoza 2009., (u međumrežnoj pismohrani archive.org, 1. kolovoza 2012.), pristupljeno 4. kolovoza 2019. {{eng oznaka}}</ref> * [[28. kolovoza]] - Miting zlatne lige u [[Zürich]]u, pobjeda s '''201''' cm * [[31. kolovoza]] - [[Hanžekovićev memorijal|IAAF Grand Prix miting u Zagrebu]], pobjeda s '''208''' cm (hrvatski rekord u [[Skok u vis|skokovima u vis]] za žene - 2. svjetski rezultat svih vremena) '''2010.''' * [[21. listopada]] - '''Najbolja atletičarka Europe'''<ref>V.B., [http://www.index.hr/sport/clanak/svecanost-u-beogradu-blanka-najbolja-atleticarka-europe-perkovic-najbolja-u-konkurenciji-mladih/518287.aspx ''Svečanost u Beogradu: Blanka najbolja atletičarka Europe, Perković najbolja u konkurenciji mladih''], index.hr, 17. listopada 2010., pristupljeno 4. kolovoza 2019.</ref> * [[21. studenoga]] - '''Najbolja atletičarka svijeta'''.<ref>S. Škrlec, [http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/97423/Blanka-je-najbolja-atleticarka-svijeta.html ''Blanka je najbolja atletičarka svijeta!''], HINA, tportal.hr, 21. studenoga 2010., pristupljeno 4. kolovoza 2019.</ref> * [[26. prosinca]] - '''Najbolja športašica Europe'''.<ref>[http://www.jutarnji.hr/blanka-najbolja-europska-sportasica-u-izboru-poljske-novinske-agencije--drustvo-joj-pravi-rafa-nadal/913723/ ''Blanka Vlašić najbolja europska sportašica!''], Agencija Totalsport, jutarnji.hr, 26. prosinca 2010., pristupljeno 4. kolovoza 2019.</ref><ref>[http://metro-portal.hr/blanka-vlasic-najbolja-sportasica-europe-prema-sportskim-novinarima/53694 ''Blanka Vlašić najbolja sportašica Europe prema sportskim novinarima''], metro-portal.hr, 6. siječnja 2011., pristupljeno 4. kolovoza 2019.</ref> * [[30. prosinca]] - '''Najbolja športašica svijeta''' u izboru Međunarodnog udruženja športskih novinara<ref>[http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/103944/Blanka-najbolja-sportasica-svijeta.html ''Blanka najbolja sportašica svijeta''], HINA, tportal.hr, 30. prosinca 2010., pristupljeno 4. kolovoza 2019.</ref><ref name="#1"/> == Postignuća na velikim natjecanjima == [[Slika:Blanka Vlasic Valence 2008.jpg|mini|275px|U [[Valencija|Valenciji]] 2008. godine]] [[Slika:Blanka Vlasic Berlin 2009.JPG|mini|275px|U [[Berlin]]u 2009. godine]] [[Slika:Blanka Vlašić Daegu 2011.jpg|mini|275px|U [[Daegu]]u 2011. godine]] {| class="wikitable" |- bgcolor="cccccc" !Godina !Natjecanje !Mjesto !Osvojeno mjesto |- |[[2000.]] |[[2000. Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici|Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici]] |[[Kingston]] [[Jamajka]] |bgcolor="gold" align="center" | 1. |- |rowspan=2|[[2001.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2001.|Svjetsko prvenstvo u atletici]] |[[Edmonton]], [[Kanada]] |align="center" | 6. |- |[[XIV. Mediteranske igre – Tunis 2001.|Mediteranske igre]] |[[Tunis]] |bgcolor="gold" align="center" | 1. |- |rowspan=2|[[2002.]] |[[2002 Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici|Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici]] |[[Santiago]], [[Čile]] |bgcolor="gold" align="center" | 1. |- |[[2002. Europsko prvenstvo u atletici|Europsko prvenstvo u atletici]] |[[München]], [[Njemačka]] |align="center" | 5. |- |rowspan=3|[[2003.]] |[[2003 IAAF Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici|Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici]] |[[Birmingham]], [[Engleska]] |align="center" | 4. |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2003.|Svjetsko prvenstvo u atletici]] |[[Pariz]], [[Francuska]] |align="center" | 7. |- |[[Svjetsko atletsko finale 2003.|Svjetsko atletsko finale]] |[[Monte Carlo]], [[Monako]] |align="center" | 4. |- |rowspan=2|[[2004.]] |[[2004. IAAF Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici|Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici]] |[[Budimpešta]], [[Mađarska]] |bgcolor=CC9966 align="center" | 3. |- |[[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.|Olimpijske igre]] |[[Atena (grad)|Atena]], [[Grčka]] |align="center" | 11. |- |rowspan=3|[[2006.]] |[[2006 IAAF Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici|Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici]] |[[Moskva]], [[Rusija]] |bgcolor=silver align="center" | 2. |- |[[2006, Europsko prvenstvo u atletici|Europsko prvenstvo u atletici]] |[[Göteborg]], [[Švedska]] |align="center" | 4. |- |[[Svjetsko atletsko finale 2006.|Svjetsko atletsko finale]] |[[Stuttgart]], [[Njemačka]] |align="center" | 6. |- |rowspan=3|[[2007.]] |[[2007 Europsko dvoransko prvenstvo u atletici|Europsko dvoransko prvenstvo u atletici]] |[[Birmingham]], [[UK]] |align="center" | 5. |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Svjetsko prvenstvo u atletici]] |[[Osaka]], [[Japan]] |bgcolor="gold" align="center" | 1. |- |[[Svjetsko atletsko finale 2007.|Svjetsko atletsko finale]] |[[Stuttgart]], [[Njemačka]] |bgcolor="gold" align="center" | 1. |- |rowspan=3|[[2008.]] |[[2008 Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici|Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici]] |[[Valencia]], [[Španjolska]] |bgcolor="gold" align="center" | 1. |- |[[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijske igre]] |[[Peking]], [[Kina]] |bgcolor=silver align="center" | 2. |- |[[Svjetsko atletsko finale 2007.|Svjetsko atletsko finale]] |[[Stuttgart]], [[Njemačka]] |bgcolor="gold" align="center" | 1. |- |rowspan=2|[[2009.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo u atletici]] |[[Berlin]], [[Njemačka]] |bgcolor="gold" align="center" | 1. |- |[[Svjetsko atletsko finale 2009.|Svjetsko atletsko finale]] |[[Solun]], [[Grčka]] |bgcolor="gold" align="center" | 1. |- |rowspan=2|[[2010.]] |[[2010 Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici|Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici]] |[[Doha]], [[Katar]] |bgcolor="gold" align="center" | 1. |- |[[Europsko prvenstvo u atletici 2010.|Europsko prvenstvo u atletici]] |[[Barcelona]], [[Španjolska]] |bgcolor="gold" align="center" | 1. |- |[[2011.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Svjetsko prvenstvo u atletici]] |[[Daegu]], [[Južna Koreja]] |bgcolor="silver" align="center" | 2. |- |[[2015.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo u atletici]]<ref>{{cite web |url=http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships |title=IAAF World Championships |publisher=iaaf.org |work=[[Međunarodni atletski savez |IAAF]] |date=29. kolovoza 2015. |language=engleski |accessdate=29. kolovoza 2015. |archive-date=10. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130810194902/http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships |url-status=dead }}</ref> |[[Peking]], [[Kina]] |bgcolor="silver" align="center" | 2. |- |[[2016.]] |[[XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.|Olimpijske igre]]<ref>{{cite web |url=http://www.vecernji.hr/oi2016rio/blanka-vlasic-pod-blokadom-u-borbi-za-medalju-u-skoku-u-vis-1107741 |title=Jača od bolova: Blanka Vlašić osvojila brončanu medalju na Olimpijskim igrama! |author=Hrvoje Delač |publisher=vecernji.hr |date=21. kolovoza 2016. |accessdate=21. kolovoza 2016.}}</ref> |[[Rio de Janeiro]], [[Brazil]] |bgcolor="#CC9966" align="center" | 3. |} == Priznanja == * [[Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"]] (godišnja) - [[2006.]] * [[Red Danice hrvatske]] s likom [[Franjo Bučar|Franje Bučara]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_10_111_3236.html |title=Odluka o odlikovanju Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara |date=29. listopada 2007. |work=narodne-novine.nn.hr |publisher=Narodne novine |accessdate=19. veljače 2021.}}</ref> - [[2007.]] * Osobna nagrada Grada Splita za 2007.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.split.hr/gradska-uprava/gradsko-vijece/nagrade-grada-splita/2008 |title=Javna priznanja 2008. |date=8. travnja 2008. |work=split.hr |publisher=Grad Split |accessdate=19. veljače 2021. |archive-date=17. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200817040019/https://split.hr/gradska-uprava/gradsko-vijece/nagrade-grada-splita/2008 |url-status=dead }}</ref> - 2008. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Blanka Vlašić}} * [https://web.archive.org/web/20100808211519/http://www.blanka-vlasic.hr/ Službena stranica] * [https://web.archive.org/web/20080811225048/http://results.beijing2008.cn/WRM/ENG/BIO/Athlete/7/8000697.shtml Životopis na službenim stranicama OI u Pekingu 2008. godine] {{eng oznaka}} {{Sportaši godine Sportskih novosti}} {{Hrvatski atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2015.}} {{Svjetske prvakinje u skoku u vis}} {{Svjetske dvoranske prvakinje u skoku u vis}} {{GLAVNIRASPORED:Vlašić, Blanka}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Hrvatski skakači u vis]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]] [[Kategorija: Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]][[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]][[Kategorija:ASK Split]] azixljspb5jf328le3r8544gyfwzhp1 0 36983 7577912 7430848 2026-08-15T12:05:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577912 wikitext text/x-wiki '''Atchatchakangouen''' (Miami /vlastiti/, Atchakangouen ).- glavna divizija [[Miami]] Indijanaca koji su ime dobili po riječi ''atchitchak'', u značenju ‘''crane''’, ''ždral'', ptica čije ime oni nose bio je jedan od dva vodeća totema (Chauvignerie, 1736.) Miami Indijanaca. Atchatchakangouen su se morali zbog neprijateljstava Illinoisa povući zapadno od [[Mississippi]]ja. Ni ovdje ne nađoše mira od napada [[Sioux]] Indijanaca, pa ponovno prelaze Mississippi i naseljavaju se blizu jezuitske misije na [[Green Bay]]u, a otuda u illinois i indianu s ostatkom plemena. Povijest ove skupine Miamija zajednička je povijesti naroda Miami. Ime Atchatchakangouen javlja se kod raznih autora u više varijanti: Atchatchakangouen (Perrot ; ca. 1721); Chacakengua, Coxe, Carolana, map, 1741; Tchidüakoüingoües, Bacqueville de la Potherie, Hist. Am., II, 261, 1753. == Literatura == *Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske poveznice == *[http://www.gbl.indiana.edu/archives/dockett_317a/317a_2a.html Anthropological Report Docket No. 317 (Cons.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060207044704/http://www.gbl.indiana.edu/archives/dockett_317a/317a_2a.html |date=7. veljače 2006. }} *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/atchatchakangouen_indian_history.htm Atchatchakangouen Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006044453/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/atchatchakangouen_indian_history.htm |date=6. listopada 2008. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Miami Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Indiana]] k0l82sbfadpkojtzh0g0vyeo5qs18sd 0 37690 7578205 7386326 2026-08-16T01:39:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578205 wikitext text/x-wiki {{Infookvir arhitekt | ime = Božidar Rašica | slika = Božidar Rašica.jpg | opis = | veličina = 250px | nacionalnost = | rođenje = [[28. prosinca]] [[1912.]] | smrt = [[13. rujna]] [[1992.]] | stil = | djela = | nagrade = [[Nagrada Vladimir Nazor|nagrada »Vladimir Nazor«]] }} '''Božidar Rašica''' ([[Ljubljana]], [[28. prosinca]] [[1912.]] – [[Zagreb]], [[13. rujna]] [[1992.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[arhitekt]], [[Urbanizam|urbanist]], [[scenograf]] i [[slikar]].<ref name="LZMK-HE">{{Citiranje weba |title=Rašica, Božidar |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51905 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=26. rujna 2015.}}</ref><ref>[http://proleksis.lzmk.hr/43377/ LZMK / Hrvatska enciklopedija: Rašica, Božidar (Boško)], pristupljeno 26. rujna 2015.</ref> == Životopis == Studirao je arhitekturu u [[Rim]]u, [[Beograd]]u, [[Varšava|Varšavi]] i Zagrebu, gdje je na [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|Arhitektonskom fakultetu]] 1942. i diplomirao.<ref name="Divila">[http://www.galerijadivila.hr/hr/autori/bo%C5%BEidar-ra%C5%A1ica.html Galerija Divila: Božidar Rašica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150927104505/http://www.galerijadivila.hr/hr/autori/bo%C5%BEidar-ra%C5%A1ica.html |date=27. rujna 2015. }}, pristupljeno 26. rujna 2015.</ref> Na tom je fakultetu poslije bio i [[profesor]],<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=52785 Hrvatska znanstvena bibliografija – V. Marsić i Z. Barišić: »Božidar Rašica, dipl. ing. arhitekture«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151001131708/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=52785 |date=1. listopada 2015. }}, pristupljeno 26. rujna 2015.</ref> a predavao je i na [[Akademija|Akademiji]] za [[Primijenjene umjetnosti|primijenjenu umjetnost]] te [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji za kazališnu umjetnost]].<ref name="LZMK-HE"/> Projektirao je mnoge objekte stambene, poslovne, [[sajam]]ske i [[Škola|školske]] namjene. Tijekom [[1950-ih]] i [[1960-ih]] godina uz projektiranje radi i scenografije za skoro sva najveća [[Kazalište|kazališta]] u Hrvatskoj<ref>[http://globus.jutarnji.hr/kultura/2015/02/18/arhitekt-koji-je-gradio-zagreb-i-zadar Jutarnji.hr / Globus – Korana Sutlić: »Božidar Rašica. Arhitekt koji je gradio Zagreb u Zadar«], pristupljeno 26. rujna 2015.</ref> ali i mnoge svjetske [[Pozornica|pozornice]], primjerice [[Trst]]u, [[London]]u, [[Berlin]]u, [[New York]]u, [[Pariz]]u i [[Tokio|Tokiju]].<ref name="Divila"/> Izveo je i adaptacije [[HNK u Zagrebu|Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu]] (1966. – 1968.) i [[HNK u Splitu|Splitu]] (1970. – 1980.) te na [[Tvrđava|tvrđavi]] [[Tvrđava Revelin|Revelin]] u [[Dubrovnik]]u (1983.). U slikarstvu je bio [[apstrahizam|apstrahist]] i figurativac. Bio je jedan od utemeljitelja poznate grupe [[EXAT 51]]. == Nagrade i priznanja == *1978. – [[Nagrada Vladimir Nazor|nagrada »Vladimir Nazor«]] za životno djelo<ref name="LZMK-HE"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{HTE|rasica-bozidar|Rašica, Božidar (Boško)}} *[http://globus.jutarnji.hr/kultura/2015/02/18/arhitekt-koji-je-gradio-zagreb-i-zadar Jutarnji.hr / Globus – Korana Sutlić: »Božidar Rašica. Arhitekt koji je gradio Zagreb u Zadar«] *[http://www.mmsu.hr/Default.aspx?sec=32 Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci – Zbirka "Božidar Rašica"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150927072726/http://www.mmsu.hr/Default.aspx?sec=32 |date=27. rujna 2015. }} *[http://www.avantgarde-museum.com/hr/museum/kolekcija/4509-BOZIDAR-RASICA/ www.avantgarde-museum.com – Božidar Rašica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150927143606/http://www.avantgarde-museum.com/hr/museum/kolekcija/4509-BOZIDAR-RASICA/ |date=27. rujna 2015. }} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam}} {{GLAVNIRASPORED:Rašica, Božidar}} [[Kategorija:Arhitekti i graditelji u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski scenografi]] 4wvemp3jm3t3ummloegdfondzfw9hae 0 38003 7577914 7069814 2026-08-15T12:08:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577914 wikitext text/x-wiki '''Atfalati''' (Tualatin, Wapato Lake Indijanci) je pleme [[Kalapooian]] Indijanaca iz doline [[Willamette]], osobito oko [[Forest Grove]]a i jezera Wapato. Godine [[1848.]] preostalo ih je 80 (30 ratnika), od toga 1910. preostalo ih je 44. Prema popisu na Grand Ronde rezervatu, na koji su smješteni [[1855.]], bilo ih je 28 (1890). Posljednji Atfalati koji je još govorio materinjim jezikom, Louis Kenoyer, umro je tijekom zime 1936. godine. == Ime == Ime plemena Atfalati (A-tfa'-lati), njihovo je vlastito ime, ali značenje nije poznato i često je skraćivano na Fallatahs. Ovaj naziv često se javlja u raznim varijantama: Fallateen, Faulity" "Tuhwalati, Fallatry, Fallatine i Quality. Palmer ([[1859.]]) koristi ime Tualatin. Naseljenici su ih po lokaciji nazivali Wapato Lake Indians. Isto i Tuálati. == Povijest == Atfalati [[1700.]] broje oko 2,400 duša, a [[1792.]] prvi puta dolaze u kontakt s bijelcima, pa im uskoro počinje i broj opadati. Godine [[1780.]] ima ih 2,000, a [[1800.]] (1,800). Ekspedicija Lewisa i Clarka posječuje ih [[1805.]] Do sredine 19. stoljeća Atfalati imaju problema s bijelcima, čije ih bolesti ubijaju. Godine 1824. pogađa ih prva epidemija [[boginje|boginja]], a 1829 i druga, ova je upravo katastrofalna jer je odnesla 80% Atfalati-populacije. No, već nakon toga godinu dana poslije (1830.), dolazi i do epidemije [[malarija|malarije]]. Najezdom naseljenika ''Oregon Trail'' [[1841.]] dolazi do konflikata. Preostalo ih je tek 60 [[1848.]], nakon čega [[1850.]] dolazi do nove navale bijelaca, ovaj puta rudara i naseljenika. Bez zemlje i decimirani, [[1855.]] moraju otići na rezervat Grand Ronde, gdje ulaze u konfederaciju s drugim nadvladanim plemenima. Uskoro im se gubi trag jer se plemena ne popisuju zasebno. Potomaka, barem miješanih, zacijelo još imaju na Grand Ronde rezervatu. == Etnografija == Atfalati, pa ni druga [[Calapooya]] plemena nisu igrala neku veću ulogu u povijesti Amerike. Život im je ovisio o prirodi i njezinim darovima, stoga je sezona odlučivala o stilu i načinu življenja. Njihova stalna zimska naselja nalazila su se u području oko Wapato jezera, [[Beaverton]]a, Forest Grovea i [[Hillsboro]]a. Dvije do pet obitelji zajednički dijele 40-50 stopa dugu kuću od zemljane konstrukcije, korom pokrivenu. Unutrašnjost je prilično neudobna, vruća i zadimljena od vatara za kuhanje. Bogatije obitelji, ili one od utjecaja, uključujući i poglavicu, živjeli su u cedrovim kućama. Treba dodati ovdje i posebne kuće vijeća koje su se nalazile po nekim njihovim logorima. Služile su za održavanje važnih sastanaka i ceremonija. Atfalati zimu prezimljuju na hrani koju su pripremali tijekom toplih ljetnih mjeseci i sušili je. Zimska sela nalazila bi se uz močvare ili na preriji, gdje je bilo moguće uhvatiti divljač. Lovili su crnorepog i bjelorepog jelena, [[los]]a, smeđog i crnog medvjeda, dabrove i vidre. Atfalati su katkada krzna vidri, dabrova, vukova i kojota mijenjali za tuljana ili lososa koje su hvatala druga plemena. Dolaskom proljeća, Indijanci napuštaju sela i odlaze na otvorenu preriju, u žetvu. Žanje se naravno ono što je priroda posadila, to je '[[camas]]' (lat. Camassia), biljka iz porodice [[ljiljan]]a sa slatkim jestivim gomoljem. Beru ga svi tamošnji domoroci, a ime joj dolazi iz jezika [[Chinook Indijanci|Chinook]]-Indijanaca (chamas= sladak). Camas je ovdje glavna hrana Indijanaca, i kruh nasušni. Indijanci je prže i prešaju u malene kolačiće koji se zatim skladište za zimu. Druga skoro isto tako značajna biljka je [[wapato]] ili ma'mptu, korijena nalik na krumpir. Sakupljalo se i suncokretovo sjeme, sušilo i drobilo u mužaru. Žir, [[lješnjak|lješnjaci]] i razne bobice također su se sakupljali i spremali. Atfalati doista odudaraju od plemena sa Sjeverozapada koji su veliki ihtiofazi, i čija ekonomija počiva na lososu. Atfalati su živjeli od lova i žetve prirodnih plodova. == Bande i sela == Gatschet (1877) navodi sljedeće: *[[Chachambitmanchal]], 3 1/2 milje sjeverno od Forest Grove. *[[Chachamewa]], Forest Grove, 6 milja od Wapato Lake. *[[Chachanim]], na Wapato Lake prairie. *[[Chachif]], na Wapato Lake. *[[Chachimahiyuk]], između Wapato Lake i Willamette River, Washington County. *[[Chachimewa]], na ili blizu Wapato Lake, Yamhill County. *[[Chachokwith]], na istoimenom mjestu sjeverno od Forest Grove, Washington County. *[[Chagindueftei]], između Hillsboro i Sauvies Island, Washington County. *[[Chahelim]], u Chehelim Valley, 5 milja južno od Wapato Lake, Yamhill County. *[[Chakeipi]], oko 10 miles zapadno od Oregon City. *[[Chakutpaliu]], sjeveroistočno Hillsboro, Washington County. *[[Chalal]], Wapato Lake. *[[Chalawai]], jugoistočno od Wapato Lake. *[[Chamampit]], na Wapato Creek na istočnoj strani Wapato Lake. *[[Chapanaghtin]], sjeverno od Hillsboro, Washington County. *[[Chapokele]], 4 milje zapadno od Wapato Lake. *[[Chapungathpi]], na Forest Grove, Washington County. *[[Chatagihl]], Wapato Lake. *[[Chatagithl]], na Wapato Lake. *[[Chatagshish]], u Washington County. *[[Chatakuin]], 7 milja sjeverno od Hillsboro, Washington County. *[[Chatamnei]], 10 milja sjeverno od Wapato Lake, u Washington County. *[[Chatilkuei]], 5 milja zapadno od Wapato Lake, u Yamhill County. *[[Chawayed]], zapadno od Forest Grove, u Washington County. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/kalapooia/atfalatihist.htm Atfalati Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060425222409/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/kalapooia/atfalatihist.htm |date=25. travnja 2006. }} *[http://www.fourdir.com/atfalati.htm Atfalati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926220514/http://www.fourdir.com/atfalati.htm |date=26. rujna 2007. }} *[http://www.cedarmill.org/news/archive/0104/indians.html Atfalati – the Indians of Cedar Mill] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050313205642/http://cedarmill.org/news/archive/0104/indians.html |date=13. ožujka 2005. }} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Kalapooian]] [[Kategorija:Atfalati| ]] [[Kategorija:Indijanci, Oregon]] [[Kategorija:Indijanci Sjeverozapadne obale]] o6ihg925wfz5vd3my6ou8p10f7mxn3p 0 38375 7578373 7070208 2026-08-16T09:06:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578373 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Chinookan langs.png|mini|Maleno područje američke Sjeverozapadne obale nastanjeno plemenima Chinookan Indijanaca. danas ih ima nešto po malenim rezervatima u američkim državama [[Oregon]] i Washington.]] '''Chinookan''' je porodica sjevernoameričkih indijanskih jezika u području oko rijeke [[Columbia (rijeka)|Columbije]] u [[Oregon]]u i [[Washington]]u. Porodica Chinookan obuhvaća više jezika i dijalekata kojima su se služila, ili se još služe istoimena plemena. Činuki su imali tip kulture tipičan Sjeverozapadnom obalnom području, s gradnjom drvenih kuća, [[ribolov]]om ([[losos]]), ropstvo, a tipičan im je [[chinook hat]],<ref>[http://www.lewis-clark.org/content/content-article.asp?ArticleID=1011] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061002055210/http://www.lewis-clark.org/content/content-article.asp?ArticleID=1011 |date=2. listopada 2006. }}</ref> visoki oslikani šešir od cedrove kore. Predstavnici porodice Chinookan su: [[Cathlacomatup]], [[Cathlacumup]], [[Cathlakaheckit]], [[Cathlamet]], [[Cathlanaquiah]] (Cathlanahquiah), [[Cathlapotle]], [[Cathlathlala]], [[Chakwayalham]], [[Charcowa]] (Charcowah), [[Chilluckittequaw]], [[Chinook Indijanci|Chinook]], [[Chippanchickchick]] (?), [[Clackamas]], [[Clahclellah]], [[Clahnaquah]], [[Claninnatas]], [[Clatacut]], [[Clatsop]], [[Clowwewalla]], [[Cooniac]], [[Cushook]], [[dalles Indijanci|Dalles]], [[Ithkyemamits]], [[Kasenos]], [[Katlagulak]], [[Kathlaminimin|Katlaminimin]], [[Killaxthokle]], [[Klemiaksac]], [[Knowilamowan]], [[Ktlaeshatlkik]], [[Kwulkwul]], [[Lakstak]], [[Lower Chinook]], [[Multnomah]], [[Namoit]], [[Nayakaukaue]], [[Nechacokee]], [[Necootimeigh]], [[Neerchokioon]], [[Nemalquinner]], [[Nenoothlect]], [[Scaltalpe]], [[Shahala]], [[Shoto]], [[Skilloot]], [[Smackshop]], [[Teiakhochoe]], [[Thlakalama]], [[Tlakatlala]], [[Tlalegat]], [[Tlashgenemaki]], [[Tlegulak]], [[Upper Chinook]], [[Wahe]], [[Wahkiakum]], [[Wasco]], [[Wakanasisi]], [[Wappatoo]], [[Watlala]] (Dog River), [[Willopah]], [[Wiltukwilluk]], [[Wishram]] (Tlakluit), [[Yehuh]]. == Jezici == [[Chinook jezik|Chinook]] [chh], [[Wasco-Wishram jezik|Wasco-Wishram]] [wac].<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2908-16 Ethnologue (16th)]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=1740 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=92410 Ethnologue (15th)] *[http://nanations.com/linguistic/chinookan_family.htm Chinookan Family] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chinook/chinookanfamilyhist.htm Chinookan Family History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060514120658/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chinook/chinookanfamilyhist.htm |date=14. svibnja 2006. }} *[http://enthuz.com/friends/family/skamania/native/chinook.html Chinook Tribes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060525023556/http://www.enthuz.com/friends/family/skamania/native/chinook.html |date=25. svibnja 2006. }} [[Kategorija:Penutian]] [[Kategorija:Penutian jezici]] [[Kategorija:Chinookan| ]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:C]] bnahcxlzsn8aqxddwcpj55p897l8l4w 0 38805 7578463 7287999 2026-08-16T11:55:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578463 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Costanoan map.png|mini|Govorno područje Coastanoana s označenim plemenskim granicama.]] '''Costanoan''', jezična porodica, u novije vrijeme često se vodio kao dio veće porodice [[Miwok-Costanoan]] (utian),<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2940-16 Ethnologue (16th)]</ref> i kolektivno klasificirani Velikoj porodici [[Penutian]]. Obuhvaća jezike Indijanaca s obale [[Kalifornija|Kalifornije]]: *[[Awaswas]] (Santa Cruz Costanoans), između rijeka Pescadero i Pajaro. *[[Chalon]] (Soledad Costanoans), sredni tok rijeke Salinas. *[[Chocheño]] (Chochenyo, East Bay Costanoans), East Bay, u okruzima Alameda i Contra Costa. *[[Karkin]] (Carquin), Carquinez Strait. *[[Ramaytush]] (San Francisco Costanoans), između zaljeva San Francisco Bay i pacifičke obale. *[[Tamyen]] (Santa Clara Costanoans), na Coyote Creek i Calaveras Creek. *[[Huchiun]] (Huichun, Juichun), od Temescal Creeka do Rodeo Creeka. *[[Mutsun]] (San Juan Bautista Costanoans), duž San Benito Rivera i San Felipe Creeka. *[[Rumsen]] (Monterey Costanoans), od rijeke Pajaro do Point Sura. Hodge na svome popisu navodi njihove skupine ili sela, viz.: [[Ahwaste]], [[Altahmo]], [[Ansaime]], [[Aulintac]], [[Chalon]]e, [[Costanos]], [[Juichun]], [[Kalindaruk]], [[Karkin]], [[Mutsun]], [[Olhon (Indijanci)|Olhon]], [[Romonan]], [[Rumsen]], [[Saclan]], [[Thamien]], [[Tulomo]] i s rezervom [[Wacharon]]; nadalje [[Jalquin]], etc. == Kultura == Costanoan plemena živjela su poglavito od [[žir]]a i sjemenaka koje su sakupljali, nadalje od [[ribolov]]a i školjaka koje su tražili uz obalu, te od lova na jelene i manju divljač. [[Odjeća]] im je bila oskudna, a muškarci su hodali goli. Tule-trska ([[Schoenoplectus acutus]]) bila je osnovna sirovina za gradnju kuća, [[balsa|balsi]] i [[splav]]ova. Košaraštvo su poznavali, ali ne i lončariju. Mrtve su palili. Među Rumsen Indijancima sa zaljeva Monterey poznato je obožavanje [[sekvoja|sekvoje]] (redwood). == Sela == Popis sela koje daje Hodge iz kojih su neofiti s franjevačke španjolske misije Dolores. [[Abmoctac]], [[Acnagis]], [[Acyum]], [[Aleta]], [[Altahmo]], [[Aluenchi]], [[Amutaja]], [[Anamas]], [[Anamon]], [[Anchin]], [[Aramay]], [[Assunta]], [[Atarpe]], [[Cachanegtac]], [[Caprup]], [[Carascan]], [[Cazopo]], [[Chagunte]], [[Chanigtac]], [[Chapugtac]], [[Chayen]], [[Chipisclin]], [[Chipletac]], [[Chiputca]], [[Chuchictac]], [[Chupcan]], [[Churmutce]], [[Chutchin]], [[Chynau]], [[Conop (indijansko selo)|Conop]], [[Elarroyde]], [[Flunmuda]], [[Gamchines]], [[Genau]], [[Guanlen]], [[Guloismistac]], [[Halchis]], [[Horocroc]], [[Huimen]], [[Hunctu]], [[Itaes]], [[Joquizara]], [[Josquigard]], [[Juniamuc]], [[Juris]], [[Lamsim]], [[Libantone]], [[Livangebra]], [[Livangelva]], [[Luianeglua]], [[Luidneg]], [[Macsinum]], [[Malvaitac]], [[Mitline]], [[Muingpe]], [[Naig]], [[Naique]], [[Napa (indijansko selo)|Napa]], [[Olestura]], [[Ompivromo]], [[Otoacte]], [[Oturbe]], [[Ousint]], [[Petlenuc]], [[Petaluma]], [[Proqueu]], [[Pructaca]], [[Pruristac]], [[Puichon]], [[Purutea]], [[Puycone]], [[Quet]], [[Sadaues]], [[Sagunte]], [[Saraise]], [[Saruntac]], [[Satumuo]], [[Saturaumo]], [[Sicca]], [[Sipanum]], [[Siplichiquin]], [[Siscastac]], [[Sitintajea]], [[Sitlintaj]], [[Sittintac]], [[Ssalayme]], [[Ssichitca]], [[Ssipudca]], [[Ssiti]], [[Ssogereate]], [[Ssupichum]], [[Subchiam]], [[Suchui]], [[Sunchaque]], [[Talcan]], [[Tamalo]], [[Tatquinte]], [[Timigtac]], [[Timsin]], [[Titivu]], [[Torose]], [[Totola]], [[Tubisuste]], [[Tuca]], [[Tupuic]], [[Tupuinte]], [[Tuzsint]], [[Uchium]], [[Urebure]], [[Ussete]], [[Vagerpe]], [[Vectaca]], [[Yacmui]], [[Yacomui]], [[Zomiomi]], [[Zucigin]]. == Plemena == Popis plemena koje nabraja Hodge iz kojih su neofoti s franjevačke španjolske misije Dolores. [[Ahwaste]], [[Bolbone]], [[Chiguau]], [[Cuchillones]], [[Chuscan]], [[Cotejen]], [[Junatca]], [[Karkin]], [[Khulpuni]], [[Olemos]], [[Olhon (Indijanci)|Olhon]], [[Olmolococ]], [[Olpen]], [[Quemelentus]], [[Quirogles]], [[Saclan]], Salzon ([[Suisun]]), [[Sanchines]], [[Saucou]], [[Sichican,]] [[Uchium]], [[Uquitinac]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=1804 Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=92485 Ethnologue (15th)] *[http://nanations.com/linguistic/costanoan_family.htm Costanoan Family] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/costanoan/costanoanindiantribe.htm Costanoan Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080905071342/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/costanoan/costanoanindiantribe.htm |date=5. rujna 2008. }} <gallery> Datoteka:Mission San Jose natives.jpg|Ohlone na misiji San José Datoteka:Ohlone hut(replica).jpg|Ohlone nastamba </gallery> {{Penutian}} {{Costanoan}} [[Kategorija:Costanoan| ]] [[Kategorija:Penutian]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] [[Kategorija:Kalifornijski Indijanci]] [[Kategorija:Penutian jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:C]] sog3wq0n8afwxkx76gbrkq8x6j74bd8 0 39139 7578431 7081700 2026-08-16T10:45:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578431 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Aiyowitsa - Cochiti.jpg|mini|Aiyowitsa, Cochiti-žena]] '''Cochiti''', pueblo pleme [[Keresan]] Indijanaca sa zapadne obale [[Rio Grande]] u američkoj saveznoj državi [[Novi Meksiko]]. Cochiti pripadaju Istočnoj grani Keresa zajedno s pueblo plemenima [[Zia]] i San Felipe, Santa Ana i Santo Domingo Indijancima. Istoimeni pueblo na kojemu je pleme locirano nalazi se 27 milja (43 km), jugozapadno od Santa Fea. U prošlosti su Cochiti imali i pueble Kuapa i Hanut Cochiti, nalazila su se 12 milja (19 km; 1 [[milja]] = 1,6 km) sjeverozapadno od današnjeg puebla; pueblo Haatze, blizu podnožja Sierre San Miguel, a njihov je raniji dom bio i na Tyuonyi i Potrero de las Vacas ili Rito de los Frijoles. == Kratka povijest -Sukob s Vargasom == Prije su oni i [[San Felipe Indijanci]] činili jedan narod koji se služio jednim jezikom. Kasnije su se razišli zbog neprijateljstava [[Tewa]] Indijanaca, njihovih sjevernih susjeda. Jedna grupa migrira na jug i utemeljuje novi pueblo, to je Katishtya (kasnije nazvan San Felipe), dok su se drugi naselili na Potrero Viejo, gdje su utemeljili barem pueblo Hanut Cochiti. Napuštajući i ovo selo oni se povlaće kojih 6 ili 7 milja na jug, na mjesto sadašnjeg puebla, na rijeci Rio Grande, gdje ih [[1598.]] nalazi Oñate. Puebli [[1680.]] podižu ustanak (Pueblo Revolt) u kojemu aktivno sudjeluju. U svome pueblu ostaju još 15 mjeseci nakon ustanka, kada su se morali povući sa San Felipe i Santo Domingo Keresima, San Marcos Tewama i Indijancima [[Taos]] i [[Picuris]] iz grupe [[Tiwa]] do Potrero Vieja, gdje su ostali do 1683., kada je izajvljeno da su opet sva sela San felipea naseljena. Od [[1683.]] pa do [[1692.]] Cochiti i saveznici im San Marcos i San Felipe ponovno moraju tražiti utočište u Potrero Viejo. U jesen te godine posjeti ih osvajač Novog Meksika Vargas, u njihovom gradu španjolcima poznatom kao Cieneguilla. Vargas ih nagovara da se vrate u svoja stalna naselja na Rio Grandeu. Cochiti to ne žele, i opet odlaze na Potreo, gdje ostaju do rane sljedeće godine. Tada naiđe Vargas sa 70 vojnika, 20 kolonista i 100 Indijanaca iz prijateljski mu plemena San Felipe, Santa Ana i u ponoć napadne pueblo. Cochiti su nagnani u bijeg, ali vargasovi indijanski saveznici ga napustiše, zbog zaštite svojih domova. Ovo oslabi vargasovu moć, Cochiti se vrate i iznenade Španjolce i uspiju osloboditi većinu svojih zarobljenih. Vargas ostade kratko vrijeme u pueblu, zapali ga i uzme sa sobom veliku količinu kukuruza i drugoga plijena uključujući i 200 zarobljenih žena. == Klanska podjela == Cochiti bijahu podijeljeni na sljedeće klanove (*izumrli): Oshach (Sun; [[Sunce]]), Tsits (Water; [[Voda]]), Itra (Cottonwood; [[Jagnjed]], vrsta topole ), Shuwhami (Turquoise; [[Tirkiz]]), Mohkach (Mountain Lion; [[Puma]]), Kuhaia (Bear; [[Medvjed]]), Tanyi (Calabash; kalabasa, vrsta tikve), Shrutsuna (Coyote; [[Kojot]]), Hapanyi (Oak; [[Hrast]]), Yaka (Corn; [[kukuruz]]), Hakanyi (Fire; [[Vatra]]), *Dyami (Eagle; Orao) *Tsin (Turkey; Puran), *Kuts (Antelope; [[Antilopa]]), *Shruhwi (Rattlesnake; [[Čegrtuša]]), *Washpa (Dance-kilt; washpa, plesna pregača), *Kishqra (Reindeer?; značenje nepoznato, možda [[Los]]). Bandelier zapisuje i klanove Ivy i meksički klan Sage (nije u vezi s engl. riječi sage=[[kadulja]]). == Stari puebli == *[[Haatze]] == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/keresan/cochitiindianhist.htm Cochiti Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070216091405/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/keresan/cochitiindianhist.htm |date=16. veljače 2007. }} *[http://www.canyonart.com/s-teller.htm Cochiti pueblo] [[Kategorija:Keresan]] [[Kategorija:Indijanci, Novi Meksiko]] [[Kategorija:Jugozapadni Indijanci]] [[Kategorija:Pueblo Indijanci]] kk9qfvylsvgaed0bypbmtmre9p5wtvf 0 39471 7578432 7456598 2026-08-16T10:48:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578432 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CocopahTerritory.gif|minijatura|Cocopa teritorij]] '''Cocopa''' (Cocopah, Cucapá; sami sebe zovu Chapei ñuogua ñuyiu; Xawiƚƚ kwñchawaay) pleme [[Yuman]] Indijanaca s ušća rijeke [[Colorado]] u Arizoni i susjednim krajevima [[Meksiko|Meksika]]. Od nekih 3,000 u domorodačko vrijeme, danas ih između 500 i 800 živi na rezervatima Cocopah i Colorado River u [[Arizona|Arizoni]] i u susjednom Meksiku. Bez sumnje Cocope je prvi [[1540.]] susreo [[Hernando de Alarcón]]. Kasnije ih susreću Ońate 1604-5, i Kino 1701-2. pod imenom "Hogiopas" i [[Francisco Garcés]] [[1776.]] godine, koji im je procijenio broj na 3,000. Cocope su imali više sela, to su : 1. A'u'ewawa 2 Kwinyakwa'a; 3, Yishiyul (Naselje Halyikwamai Indijanaca 1848); 4. Heyauwah, 5, Amanyochilibuh; 6, Esinyamapawhai (Noche Buena kod Meksikanaca), 7. ’Grad’ zvan Hauwala. 8, Karukhap; 9 Awiahamoka; 10, Nümischapsakal;11, EweshespiL, 12, Tamanikwawa. 4 ili 5 milja SE od Cocopah Mts; 13, <sup>a</sup>wikukapa (Cocopa Mt.); 14, WeLsuL; 15, Awisinyai, najsjevernije Cocopa selo, oko 5 milja južno od Mexicalija. Lumholtz u prvoj dekadi 20. stoljeća navodi sljedeću situaciju u Cocopa naseljima: Noche Buena (20 obitelji), [[Mexicali]] (40- 50 obitelji), Pescador (15 obitelji), Pozo Vicente (više od 100 obitelji)." Cocope su imali reputaciju miroljubivijih plemena, nego onu kod [[Yuma]] i [[Mohave|Mohava]], koji su neprekidno napadali na njihova sela. Kada ih je [[1776.]] posjetio Garcés, bijahu u neprijateljstvu s [[Papago|Papagima]] i [[Kohuana|Cajuenche]] Indijancima i prijatelji s plemenom [[Cuñeil]]. Cocope su se bavile uzgojem kukuruza, tikava, graha, dinja i drugih kultura, a sakupljali su i kopali razno korijenje i sjemenje. Prakticirali su poligamiju a mrtve su kremirali. Rani izvještaji spominju njihov ogranak Cuculato i grupu sela nazivanu Llagas. Sami sebe nazivaju Chaipei Ñuogua Ñuyiu (=''the people who come and go'') ili Juañak (=''Indians''),<ref>[http://www.kumeyaay.info/cocopah.html Cocopah, Cucapá, Cocopa]</ref> ili Xawiƚƚ kwñchawaay (= “Those Who Live on the Cloudy River”). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/yuman/cocopaindianhistory.htm Cocopa Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060521210049/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/yuman/cocopaindianhistory.htm |date=21. svibnja 2006. }} *[http://images.google.hr/images?svnum=10&hl=hr&lr=&q=cucapa+indians&btnG=Tra%C5%BEi Foto galerija] [[Kategorija:Yuman]] [[Kategorija:Meksički Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Arizona]] [[Kategorija:Kalifornijski Indijanci]] 3hiplncvpng11jxpfk5pfcxmjkmis2d 0 39977 7578119 6638255 2026-08-15T21:36:41Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Nebeska mehanika|Nebeska mehanika]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Zemlijna orbita|Zemlijna orbita]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578119 wikitext text/x-wiki '''Geosinkrona orbita''' (eng. geosynchronous orbit 'GSO') je direktna, kružna [[orbita]] [[umjetni satelit|umjetnog satelita]] oko nebeskog tijela kojoj period ophoda satelita jednak [[Rotacijski period|periodu rotacije]] nebeskog tijela oko svoje osi. Geosinkrona kao i [[geostacionarna orbita]] (GEO) su orbite iznad Zemlje na visini od 35 786 km koje se poklapaju se s Zemljinim [[siderički dan|sideričkim danom]] (otprilike 23 sata i 56 minuta). [[Velika poluos|Poluos]] svih geosinkronih i geostacionarnih orbita je 42 164 km. '''Geostacionarna orbita''' je geosinkrona orbita u kojoj je kut orbitalne inklinacije između satelita i nebeskog tijela jednak 0, pa je satelit uvijek iznad iste točke na ekvatoru tijela.<ref>(eng.) [https://www.spacelegalissues.com/orbital-slots-and-space-congestion/ Space Legal Issues] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200207082009/https://www.spacelegalissues.com/orbital-slots-and-space-congestion/|date=7. veljače 2020.}} Louis de Gouyon Matignon: ''Orbital slots and space congestion'' , 8. lipnja 2019. (pristupljeno 15. veljače 2020.)</ref> == Vidi još == * [[Geostacionarni satelit]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20080203073318/http://liftoff.msfc.nasa.gov/academy/rocket_sci/satellites/geo-high.html Nasa.gov: Geosynchronous Orbit] * [https://web.archive.org/web/20041104195134/http://www.sciencepresse.qc.ca/clafleur/Scfam-geostationary.html Science Presse data on Geosynchronous Orbits (including historical data and launch statistics)] * [https://web.archive.org/web/20120204054322/http://www.braeunig.us/space/orbmech.htm ORBITAL MECHANICS] (Rocket and Space Technology) [[Kategorija:Zemlijna orbita]] 513vqjgollhj3n3q10dhx7itgh7p5m1 7578120 7578119 2026-08-15T21:37:07Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Zemlijna orbita|Zemlijna orbita]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Zemljina orbita|Zemljina orbita]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578120 wikitext text/x-wiki '''Geosinkrona orbita''' (eng. geosynchronous orbit 'GSO') je direktna, kružna [[orbita]] [[umjetni satelit|umjetnog satelita]] oko nebeskog tijela kojoj period ophoda satelita jednak [[Rotacijski period|periodu rotacije]] nebeskog tijela oko svoje osi. Geosinkrona kao i [[geostacionarna orbita]] (GEO) su orbite iznad Zemlje na visini od 35 786 km koje se poklapaju se s Zemljinim [[siderički dan|sideričkim danom]] (otprilike 23 sata i 56 minuta). [[Velika poluos|Poluos]] svih geosinkronih i geostacionarnih orbita je 42 164 km. '''Geostacionarna orbita''' je geosinkrona orbita u kojoj je kut orbitalne inklinacije između satelita i nebeskog tijela jednak 0, pa je satelit uvijek iznad iste točke na ekvatoru tijela.<ref>(eng.) [https://www.spacelegalissues.com/orbital-slots-and-space-congestion/ Space Legal Issues] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200207082009/https://www.spacelegalissues.com/orbital-slots-and-space-congestion/|date=7. veljače 2020.}} Louis de Gouyon Matignon: ''Orbital slots and space congestion'' , 8. lipnja 2019. (pristupljeno 15. veljače 2020.)</ref> == Vidi još == * [[Geostacionarni satelit]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20080203073318/http://liftoff.msfc.nasa.gov/academy/rocket_sci/satellites/geo-high.html Nasa.gov: Geosynchronous Orbit] * [https://web.archive.org/web/20041104195134/http://www.sciencepresse.qc.ca/clafleur/Scfam-geostationary.html Science Presse data on Geosynchronous Orbits (including historical data and launch statistics)] * [https://web.archive.org/web/20120204054322/http://www.braeunig.us/space/orbmech.htm ORBITAL MECHANICS] (Rocket and Space Technology) [[Kategorija:Zemljina orbita]] 2yqi1l8c6evmxa4gi7zob6rykqtd2rb 0 41160 7578430 7070289 2026-08-16T10:44:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578430 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cochimi map.png|mini|Cochimi]] '''Cochimi''', pleme ili grupa manjih plemena [[Yuman]] Indijanaca u središnjim predjelima poluotoka [[California (poluotok)|California]] u [[Meksiko|Meksiku]]. Dok su ih [[1534.]] godine posjetili prvi istraživači, Cochimi su ovdje živjeli već kojih 14,000 godina. Živjeli su od [[ribolov]]a i sakupljanja [[voće|voća]] i sjemenja. Mitovi Cochimija govore da su oni porijeklom od divova, kreatora starih slikarija i petroglifa u pećinama i po stijenama. Slikarije u [[Baja California Sur]] su poznate kao "Velike zidne slike" ([[Sierra de San Francisco]]) najveće su na svijetu. Pojedini primjerci su visoki od 9 do 13,5 metara, a neke se nalaze na visini od 12 m iznad tla. Kada su [[Isusovci]] 1600.-tih pitali Indijance tko ih je naslikao, oni su odgovorili da je to uradila jedna divovska rasa koja je tu živjela prije njih. Cochimi su bili najbrojnija populacija poluotoka. Hervas daje brojno stanje njihovih misija koje su postojale [[1767.]] godine, viz.: San Xavier de Biaundo (pop. 485); San Jose Comondu (pop. 360); Santa Borja (1,500 neofiti- neophytes /novoobraćenici/); Santa Maria Magdalena (300 neofiti i 30 preobraćenika); La Purísima Concepcion (130 neofiti); Santa Rosalia de Mulege ili Muleje (pop. 300); Santa Guadalupe (530 neofita); San Ignacio (pop. 750), i Santa Gertrudis (pop. 1,000). == Sela i lokalne skupine == Za rančerije (rancherias) i plemena Cochimija spominju se: Adac, Afegua, Aggavacaamanc, Amalgua, Amaniini, Ametzilhacaamanc, Anchu, Avolabac, Caamancijup, Caddehi, Cadecuijtnipa, Cadegomo, Cadeudebet, Cahelca, Cahelejyu, Cahelenthil, Cahehmet, Camancnaccooya, Camanocacaamano, Cunitcacahel, Eguiannacahel, Gabacamanini, Gamacaamanc, Gamacaamancxa, Hualimea, Idelabuu, Idelibinaga, Ika, Jetti, Laimon, Liggige, Menchu, Mokaskel, Paviye, Paya, Piacaamanc, Piagadme, San Athanasio, San Benito de Aruy, San Francisco Borja, San Ignacio, San José de Comondu, San Juan, San Miguel, San Sabas, Santa Aguida, Santa Lucia, Santa Maria, Santa Marta, Santa Monica, Santa Nynfa, San Pedro y San Pablo, Santisima Trinidad, Tahuagabacahel, Temedegua, Uacazil, Vaba, Vabacahel, Vajademin, Vazacahel, Vinatacot. Cochimi danas broje kojih 200 duša u Meksiku. ''Joshua Project'' poistovjećuje ih sa srodnim plemenom [[Tipai]], jednim od plemena [[Diegueño]] Indijanaca. Skupine koje su govorile Cochimi jezicima i dijalektima danas se označavaju imenima: [[Borjeño]], [[Ignacieño]], [[Cadegomeño]], Laymon (Laimon), a svrstavaju u nju i grupe [[Monqui]] i [[Didu]], koji se klasično vode kao [[Guaycuran]] govornici ([http://www.loyola.tij.uia.mx/ebooks/historia_baja/%5B6%5D%20%20La%20cultura%20de%20los%20californios.%20II.pdf vidi etničke karte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050514104756/http://www.loyola.tij.uia.mx/ebooks/historia_baja/%5B6%5D%20%20La%20cultura%20de%20los%20californios.%20II.pdf |date=14. svibnja 2005. }}). == Vanjske poveznice == *[http://www.native-languages.org/cochimi_words.htm Vocabulary Words in Native American Languages: Cochimi] *[http://www.kakibassi.com/rockartframe.htm Cochimi Rock Art] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060222110028/http://www.kakibassi.com/rockartframe.htm |date=22. veljače 2006. }} *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/yuman/cochimiindianhist.htm Cochimi Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060521210025/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/yuman/cochimiindianhist.htm |date=21. svibnja 2006. }} [[Kategorija:Yuman]] [[Kategorija:Meksički Indijanci]] 6zbsfjb8tqyi5roez6pr5zt8xltb4ta 0 43444 7578160 7464491 2026-08-15T23:27:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578160 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Bologna |izvorno ime= |regija= Emilia-Romagna |pokrajina = Bologna |slika grba =Bologna-Stemma.svg |karta = |kratica regije= EMR |kratica pokrajine = BO |širina-stupnjevi = 44 |širina-minute= 29 |širina-sekunde= 38 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 11 |dužina-minute= 20 |dužina-sekunde= 34 |dužina-oznaka= E |mappaX = 118 |mappaY = 88 |poštanski broj = 40100 |pozivni broj = 051 |istat = 037006 |zaštitnik = [[Petronius Bononiensis|Petronius]] |stranica= http://www.comune.bologna.it/ }} '''Bologna''' ([[Emilijanski jezik|emilijanski:]] ''Bulåggna''; [[latinski]]: ''Bononia'') je glavni grad [[Bologna (metropolitanski grad)|istoimenog metropolitanskog grada]] i regije [[Emilia-Romagna]] na prijelazu iz sjeverne u srednju [[Italija|Italiju]]. S 394.843 stanovnika (od 31. kolovoza 2020.), grad je sedmi po veličini talijanski grad i glavno nacionalno prometno čvorište. [[Datoteka:Bologna montage HD.jpg|mini|lijevo|Panorama Bologne s okolnim brdima, srednjovjekovni ''Due Torri'', [[Bazilika sv. Petronija]], ''Archiginnasio di Bologna'', Unipol toranj, svetište ''Santuario della Beata Vergine di San Luca'' i Neptunova fontana.]] == Zemljopis == [[Datoteka:Luftbild_Bologna_01_(RaBoe).jpg|mini|lijevo|Zračna fotografija Bologne od istoka prema zapadu.]] Bologna leži u podnožju [[Apenini|Apenina]], između rijeka [[Reno (rijeka)|Reno]] i [[Savena]] u [[Sjeverna Italija|sjevernoj Italiji]]. Rijeke i kanali u gradu iz sanitarnih razloga gotovo su u potpunosti pregrađeni tijekom urbanog razvoja. Vode koje teku kroz Bolognu su ''Canale di Reno, Canale di Savena i Aposa'', a spajaju se sjeverno od centra grada u ''Navile''<ref>Andrea Ballandi, Martino Caranti, Giuseppe Marangoni i dr.: ''La Ciclo Via del Navile – Dal Porto di Bologna a Malalbergo e al Passo Segni'', ur. Ezio Raimondi, Edizione Monte Sole Bike Group/Istituto dei Beni Culturali della Regione Emilia-Romagna, Bologna 2004., str. 18.</ref>. [[Jadransko more]] nalazi se 77&nbsp;km prema istoku. Po prometnom položaju čini glavna ulazna vrata iz [[Lombardija|lombardijsko]]-venecijanske nizine u srednju Italiju. == Povijest == [[Datoteka:Bologna-SanPetronioPiazzaMaggiore1.jpg|mini|lijevo|Bazilika San Petronio i Piazza Maggiore, povijesno središte Bologne]] [[Datoteka:Piazza_Maggiore_vista_dalla_terrazza_di_San_Petronio.jpg|mini|lijevo|Palazzo del Podesta]] [[Datoteka:Bologna-San_Pietro_visto_dalla_Torre_degli_Asinelli.jpg|mini|lijevo|Katedrala sv. Petra u Bologni]] Bologna je nastanjena još u [[brončano doba]], iz kojega potječu [[nekropola|nekropole]] i [[ljevaonica|ljevaonice]] bronce. Na prijelazu u povijesno doba, Bologna je [[Etruščani|etruščanski grad]] pod imenom '''[[Felsina]]'''. Sredinom 5. stoljeća prije Krista razaraju je [[kelti|keltski]] [[Boji]], a 191. pr. Kr. [[Rimljani]] osvajaju grad i daju joj ime '''''Bononia''''', koja od 189. pr. Kr. postaje [[Starorimska kolonija|rimskom kolonijom]]. Izgradnja ceste [[Via Aemilia]] 187. pr. Kr. pretvorio je Bononiju u prometno čvorište: ovdje se križala glavna cesta Padske doline ''Via Flaminia minor'' do ''Arretiuma'' ([[Arezzo]]). God. 88. pr. Kr., kao i svi provincijski gradovi u Italiji, Bononia je dobila puno [[Rimsko građansko pravo|rimsko državljanstvo]] putem zakona ''Lex municipalis''. Nakon požara obnovljena je za vrijeme cara [[Neron]]a u 1. stoljeću. Za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], Bononia je imala najmanje 12.000, ali vjerojatno i do 30.000 stanovnika. Tijekom iskapanja oko foruma antičkog grada od 1989.-1994. god. pronađena su dva hrama, upravne zgrade, tržnice i zgrada sjednice gradskog vijeća; u južnom dijelu izvornog gradskog područja otkriveno je i [[kazalište]]. No, čini se da je grad narastao i izvan svojih izvornih utvrda, primjerice [[amfiteatar]], [[akvedukt]] i [[kupke]] otkriveni su izvan gradskih zidina. Geograf Pomponije Mela svrstao je grad među pet najraskošnijih (''opulentissimae'') gradova u Italiji u 1. stoljeću. ===Srednji vijek=== [[Datoteka:Bologna-vista02.jpg|mini|desno|''Palazzo dei notai'' na trgu ''Piazza Maggiore'']] [[Datoteka:Communal_fight_in_Bologna_(Sercambi).jpg|mini|desno|Bitka gvelfa i gibelina u Bologni iz ''Croniche di Giovanni Sercambi'' iz Lucce, 14. st.]] Nakon dugog propadanja, Bologna je preporođena u 5. stoljeću pod biskupom Petronijem, za kojeg se kaže da je modelirao crkvu sv. Stjepana (Santo Stefano) po uzoru na [[jeruzalem]]sku [[Bazilika Svetoga groba|crkvu Svetog groba]]. Nakon raspada Rimskog Carstva, Bologna je bila prednji bedem [[Ravenski egzarhat|Ravenskog egzarhata]], zaštićen s nekoliko bedema koji ipak nisu zatvarali većinu razrušenog rimskog grada. Godine 728. grad je osvojio [[Langobardi|langobardski]] kralj [[Liutprand]] i tako postao dio [[Langobardi#Povijest#Langobardsko kraljevstvo|langobardskog kraljevstva]]. U 11. stoljeću grad ponovno raste kao slobodna općina. [[Sveučilište u Bologni]] je osnovano 1088. godine kao najstarije sveučilište u Europi i na njemu su predavali brojni značajni srednjovjekovni znanstvenici, uključujući Irneriusa Bolonjskog. Kako se grad širio u 12. je stoljeću dobio novi prsten bedema, a u 14. stoljeću dovršen je još jedan. Godine 1164. Bologna je ušla u [[Lombardski savez]] protiv [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika I. Barbarosse]], a 1256. god. grad je proglasio ''Legge del Paradiso'' („Rajski zakon”) koji je ukinuo [[kmetstvo]] i [[ropstvo]], te otkupio preostale robove javnim novcem. U to vrijeme u Bologni je živjelo između 50.000 i 70.000 ljudi, što je grad činilo šestim ili sedmim po veličini u Europi nakon [[Konstantinopol]]a, [[Córdoba (Španjolska)|Córdobe]], [[Pariz]]a, [[Venecija|Venecije]], [[Firenca|Firence]] i možda [[Milano|Milana]]. Centar grada bio je šuma tornjeva i procjenjuje se da je bilo preko 100 obiteljskih tornjeva vodećih obitelji, crkvenih tornjeva i tornjeva javnih zgrada koje je oblikovalo gradsku vedutu. Bologna je 1248. god. odlučila zabraniti izvoz pšenice kako bi osigurala opskrbu hranom za svoje stanovništvo koje se brzo širi. To je značilo izvlaštenje mletačkih posjednika, posebice samostana. Godine 1234. grad je otišao korak dalje i zauzeo [[Cervia|Cerviju]], postavivši je u izravnu konkurenciju Veneciji koja je polagala monopol na sol u Jadranskom moru. Godine 1248. Bologna je proširila svoju vlast na županiju [[Imola|Imolu]], a 1252.-1254. čak i na [[Ravenna|Ravennu]]. Godine 1256. dodani su joj [[Bagnacavallo]], [[Faenza]] i [[Forlì]]. God. 1240. grad je do 1252. god. bio zauzeo car [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva]]. Venecija je 1258. godine podigla tvrđave na rijekama [[Pad|Po]] kod Po di Primaro i [[Adige]]. Uz pomoć ove blokade, posebno na tvrđavi Marcamò, Venecija je natjerala izgladnjelu Bolognu na sporazum koji su [[Mlečani]] diktirali. Ravenna je ponovno bila otvorena za mletačke trgovce i nametnut je monopol Venecije. Kao i većina općina u Italiji, Bolognu su od vanjskih sukoba razdvojili unutarnji sporovi između [[Gvelfi i gibelini|gibelina i gvelfa]] (car protiv pape). Godine 1274. utjecajna gibelinska obitelj Lambertazzi protjerana je iz grada. Usred animoziteta s Venecijom, između 1325. i 1337. izbio je tzv. „Rat kanta” (po kanti koju su modenjani kao ratni plijen odnijeli u gradski zvonik u Modeni) u kojemu je [[Modena]] teško porazila Bolognu. Tijekom epidemije [[kuga|kuge]] 1348. umrlo je oko 30.000 stanovnika. Nakon vladavine Taddea Pepolisa (1337.-1347.), Bologna je pripala milanskim Viscontima, ali se kupnjom vratila u papinu sferu utjecaja 1360. god., na poticaj kardinala Gila Álvareza Carilla de Albornoza. Sljedeće godine bile su obilježene nizom republikanskih vlada (npr. ona iz 1377., u kojoj su izgrađene [[Katedrala sv. Petronija|katedrala svetog Petronija]] i ''Loggia dei Mercanti''), promjenom pripadnosti papinskoj ili viskontijskoj sferi moći i stalnim, skupim obiteljskim sukobima. Godine 1402. grad je pao u ruke Giana Galeazza Viscontija, koji je promaknut u Signore od Bologne. Nakon što su Bologna i Imola pale 1433. (do 1435.), Venecija je konačno pomogla papi da vlada gradom 1440./41. Tom prilikom Venecija je od 1441.–1509. vladala Ravennom. Na koncu je obitelj Bentivoglio, sa Santeom (1445.-1462.) i Giovannijem II. (1462.-1506.), stekla vlast u Bologni. Tijekom njezine vladavine grad je napredovao, a renomirani arhitekti i slikari dali su Bologni lice klasičnog talijanskog [[renesansa|renesansnog]] grada koji je konačno odustao od osvajačkih ambicija. [[Datoteka:Mappa_di_Bologna_del_Blaeu.jpg|mini|desno|Bologna 1640. god.]] ===Moderna vremena=== U sljedećem razdoblju Bologna ulazi u dugotrajni sukob s Crkvom što ce obilježiti i sam duh grada, te će u njoj dugo prevladavati ljevičarske struje. God. 1506. trupe pape [[Julije II.|Julija II.]] opsjele su Bolognu i opljačkale njezino umjetničko blago. Nakon toga, Bologna je bila dio [[Papinska Država|Papinske države]] do 18. stoljeća i njome su upravljali [[papinski legat]] i senat koji je svaka dva mjeseca birao [[gonfalonijer]]e (zastavnik pravde) uz pomoć osam konzula. Dana 24. veljače 1530. god. papa [[Klement VII.]] je [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] okrunio za cara u Bologni. Bila je to posljednja carska krunidba koju je izvršio Papa. Brojne crkve i druge vjerske ustanove obnovljene su tijekom papinske vladavine, dok su starije obnovljene; 96 bolonjskih samostana bili su talijanski rekord. Gradski prosperitet se nastavio, ali je kuga u kasnom 16. stoljeću smanjila broj stanovnika sa 72.000 na 59.000, a druga 1630. smanjila ga je na 47.000, prije nego što se stanovništvo izjednačilo na između 60.000 i 65.000. Važni slikari aktivni u Bologni tijekom tog razdoblja, kao što su [[Annibale Carracci]], [[Domenichino]] i [[Guercino]], koji su oformili bolonjsku školu slikarstva ([[barokno slikarstvo]]). [[Datoteka:A_week_before_the_German_surrender_in_Italy,_sappers_of_136_Indian_Railway_Maintenance_Company_set_about_repairing_some_of_the_extensive_damage_in_the_railyards_of_Bologna,_Italy.jpg|mini|desno|136. Indijska željeznička trupa obnavlja oštećene tračnice tjedan dana prije predaje Njemačke 1945. god.]] U [[napoleon]]skoj Europi, Bologna je 1796. postala glavni grad kratkotrajne [[Cispadanska Republika|Cispadanske Republike]], a kasnije najvažniji grad u [[Cisalpinska Republika|Cisalpinskoj Republici]] i [[Prvo Francusko Carstvo|Napoleonovom Kraljevstvu Italije]] nakon Milana. Nakon pada Napoleona, [[Bečki kongres]] 1815. vratio je Bolognu Papinskoj državi, što je i provedeno 18. srpnja 1816. godine. No, nakon nekoliko pučkih ustanaka (1831., 1843., 1848. i 1849.), Bologna je 12. lipnja 1859. god. izglasala svoju aneksiju [[Kraljevina Sardinija|Kraljevini Sardiniji]], čime je grad postao dio [[Ujedinjenje Italije|ujedinjene Italije]]<ref>Amedeo Benati, Franco Bergonzoni, Giorgio Bonfiglioli i dr.: ''Storia di Bologna'', ur. Antonio Ferri i Giancarlo Roversi, 3. izdanje, University Press Bologna/Santerno Edizioni, Bologna/Imola 1996., str. 286.</ref>. Na izborima 28. lipnja 1914. god. socijalist Francesco Zanardi je prvi put osvojio gradsko vijeće (''sindaco'') i s prekidom [[fašizam|fašizma]], Bolognom su od tada pretežno upravljale ljevičarske gradske vlasti. Godine 1940. Bologna je imala 320 000 stanovnika. Za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila je teško razarana, a oko nje razvio se pokret otpora. U velikim zračnim bombardiranjima s obje strane stradalo je 2.481 civila i oko 44% građevina, uključujući glavnu željezničku postaju. Nakon pada [[Mussolini]]ja, Bologna je bila pod vlašću [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] do oslobođenja. Dana [[21. travnja]] [[1945.]] god. grad su oslobodile jedinice II poljskog korpusa . Nakon rata, Bologna se brzo oporavila i danas je jedan od najprosperitetnijih i dobro planiranih gradova u Italiji. [[Datoteka:Stragedibologna-2.jpg|mini|desno|Posljedice terorističkog napada 1980. god.]] Poslije Drugog svjetskog rata bila je utvrdom ljevičarske vlasti, zbog čega je i dobila naziv ''Crvena Bologna''. Dana [[2. kolovoza]] [[1980.]] skupina desničarskih ekstremista ([[neonacisti]]) izvela je bombaški napad na glavni gradski željeznički kolodvor pri čemu je 85 ljudi poginulo, a najmanje 200 je ozlijeđeno. Za ovaj napad 1995. godine su dvojica pripadnika fašističke ''Nuclei Armati Rivoluzionari'' i djelatnici talijanske tajne službe osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne<ref>[http://www.dradio.de/dlf/sendungen/hintergrundpolitik/402451/ Prije 25 godina: Bombaški napad na željezničku stanicu u Bologni], Deutschlandfunk, 2. kolovoza 2005. {{de}} Pristupljeno 21. lipnja 2022.</ref>. ===21. stoljeće=== God. [[1999.]] prekinut je niz politički lijevih gradonačelnika kada je na izborima izabran pripadnih desnog centra Giorgio Guazzaloca, a [[2004.]] godine na vlast je izabran bivši sindikalist [[Sergio Cofferati]]. Na izborima [[2009.]] godine ponovno je izabran gradonačelnih lijeve stranke, [[Flavio Delbono]] koji je nakon nešto više od 6 mjeseci na vlasti podnio ostavku zbog umiješanosti u korupcijski skandal. Sljedećih 15 mjeseci gradom upravlja vladina povjerenica, [[Anna Maria Cancellieri]], a od 2016. god. gradonačelnik grada je Virginio Merola, također iz socijaldemokratske stranke<ref>[https://www.bipr.eu/eventprofile.cfm/idevent=4C9098ED-F72A-7A24-FA7CEF9C574BD7D9/Virginio-Merola---Mayor-of-Bologna-Benvenuti-a-Bologna---Welcome-to-Bologna&zdyx=1 Benvenuti a Bologna - Welcome to Bologna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201230211049/https://www.bipr.eu/eventprofile.cfm/idevent%3D4C9098ED-F72A-7A24-FA7CEF9C574BD7D9/Virginio-Merola---Mayor-of-Bologna-Benvenuti-a-Bologna---Welcome-to-Bologna%26zdyx%3D1 |date=30. prosinca 2020. }}, bipr.eu, pristupljeno 19. kolovoza 2018.</ref>. God. 2021., nakon desetogodišnje vladavine Merole, jedan od njegovih najbližih suradnika, [[Matteo Lepore]], izabran je za gradonačelnika s 61,9% glasova; što je najsnažnija pobjeda od uvođenja izravnog biranja 1995. god<ref>[https://www.ansa.it/emiliaromagna/notizie/2021/10/04/per-exit-lepore-verso-la-vittoria-al-primo-turno-a-bologna_24ffc35d-7b30-4ecc-b9ac-f115059c27d9.html Elezioni 2021: Lepore vince a Bologna con una percentuale travolgente], ANSA {{it}} Pristupljeno 21. lipnja 2022.</ref>. == Znamenitosti == [[Datoteka:Bologna_Panorama.jpg|mini|lijevo|400px|Pogled na Bolognu s Bazilike sv. Petronija: kupola ''Santuario di Santa Maria della Vita'' dominira u prvom planu, dok su Due Torri, Asinelli (viši) i Garisenda desno.]] {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Portik|Portici]] u Bolonji |slika = Portici-1.jpg |godina = [[2021.]] <small>(44. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = vi |ugroženost = ne |dossier = 1650 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = |karta-oznaka = Bologna |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} U starom je dijelu velik broj srednjovjekovnih palača, fontana i crkava. Najveće znamenitosti su dva tornja ''(Due torri), Torre Garisenda i Torre degli Asinelli''. Sagrađeni oko 1100. godine, potonji je visinom od 94,5 m bila vjerojatno najviša svjetovna građevina u Europi u to vrijeme. Oni su, zajedno s nekoliko drugih, posljednji ostaci srednjovjekovnih „bolonjskih obiteljskih tornjeva” od kojih je većina srušena u 16. stoljeću. Središte grada je ''Piazza Maggiore'' s Neptunovom fontanom i Bazilikom sv. Petronija. Moćna gotička crkva peta je po veličini na svijetu; središnja lađa visoka je 40 m i široka 20 m. Prvotno planirana kao najveća crkva u kršćanstvu, započeta 1390. godine, zbog financijskih problema nije dovršena do danas. [[Katedrala sv. Petra u Bologni]] s ''Pietom'' Alfonsa Lombardija nalazi se na ''Via dell'Indipendenza''. Najstarija crkva u Bologni, ''Basilica di Santo Stefano'', nalazi se u samostanskom kompleksu koji se i danas koristi u povijesnoj jezgri grada. Kompleks ima bizantsku rotondu i tipične romaničke klaustre. Tu je i jedno od najstarijih [[sveučilište|sveučilišta]] u svijetu (osnovano 1089.), [[Sveučilište u Bologni]]. U Bologni postoje brojne palače i zgrade koje odlikuju ulaznim [[trijem]]ovima, tzv. [[portik|porticima]], koji su 2021. godine uvršteni na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref>{{Citiranje weba |title=The Porticoes of Bologna |url=https://whc.unesco.org/en/list/1650 |url-status=live |access-date=1. kolovoza 2021. |website=UNESCO |language=engl.}}</ref> Protežu se na 62 km i izvorno su stvorene da prihvate rastuću gradsku populaciju. Izgradnja portika omogućila je proširenje gornjih katova i na taj način stvaranje novog životnog prostora bez previše utjecaja na trgovinu i tranzit. Neki od portika građeni su od drveta, drugi od kamena ili opeke, kao i od armiranog betona, pokrivajući ceste, trgove, staze i šetnice, s jedne ili obje strane ulice. Nekretnina uključuje građevine s trijemom koje ne čine strukturni kontinuum s drugim zgradama i stoga nisu dio sveobuhvatnog natkrivenog prolaza ili prolaza. U 20. stoljeću upotreba [[beton]]a omogućila je zamjenu tradicionalnih nadsvođenih arkada novim mogućnostima gradnje i pojavio se novi arhitektonski jezik za trijemove, kao što su oni u četvrti ''Barca''. Zaštićeni trijemovi zajedno odražavaju različite tipologije, urbane i društvene funkcije te kronološke faze izgradnje. Definirani kao privatno vlasništvo za javnu upotrebu, portici su postali izraz i element urbanog identiteta Bologne<ref>[https://whc.unesco.org/en/list/1650 The Porticoes of Bologna], UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 21. lipnja 2022.</ref>. Svetište ''Santuario della Madonna di San Luca'' nalazi se na brdu Guardia iznad grada i pruža pogled na dolinu Pada. Do crkve vodi najduža kolonada [[arkada]] na svijetu, duga oko četiri kilometra. <gallery class="center" mode="nolines" widths="130" heights="170"> File:Bologna san luca-6.jpg|Portico di San Luca File:I portici di Bologna.JPG|Porticos de via Farini File:DSC04575-01.jpg|„Portik smrti” File:Portico del Pavaglione - Via dell'Archiginnasio (4).JPG|Portico de Pavaglione File:Bologna elegant Arcade.jpg|Portico de Pallazo Malvezzi Campeggi File:DSC06397-01.jpg|Portico Pallazo Bianchini File:Walkway, Bologna.jpg|Portico Pallazo Banco de Italia File:I colori di Via Farini.jpg|Porticos de via Farini File:Portico di San Leonardo (1).JPG|Porticos de via San Leonardo </gallery> == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|116874 |1871.|118217 |1881.|126178 |1901.|153271 |1911.|179311 |1921.|212754 |1931.|249226 |1936.|281162 |1951.|340526 |1961.|444872 |1971.|490528 |1981.|459080 |1991.|404378 |2001.|371217 |2011.|371337 |2021.|387842 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Glazbeni događaji == Važan glazbeni festival je [[Zecchino d'Oro]]. To je festival dječje pjesme. == Značaj == Ubraja se među najvažnija kulturna, ekonomska i prometna središta Italije. [[UNESCO]] ju je 2005. proglasio svjetskim gradom glazbe. == Promet == Kao prometno središte Bologna je od posebne važnosti; željeznično je spojena s [[Padova|Padovom]], jadranskim gradovima, [[Firenca|Firencom]], [[Alpe|alpskim gradovima]], [[Rim]]om i [[Milano]]m. Cestovna mreža se zrakasto pruža iz Bologne i njome je spojena sa svim većim talijanskim gradovima na sjeveru i sa središnjom Italijom. Kao zanimljivost valja navesti da je ta ista mreža sagrađena u 19.i 20. stoljeću, a starorimske ceste ([[via Aemilia]] i dr.) su služila kao osnovice suvremenoj cestovnoj mreži. == Gospodarstvo == Današnja je gospodarstvena važnost grada Bologne utemeljena na trgovini, jer je Bologna glavno trgovinsko središte jugoistočnog dijela Padske nizine. Industrija ima oslonac u preradbi poljodjelskih proizvoda koji se proizvode u široj okolici ovog grada. Tako se u Bologni nalaze tvornice za preradu duhana i proizvodnju duhanskih proizvoda, ljuštionice riže, šećerane te tvornice ostalih prehrambenih proizvoda. Od ostalih industrija, u Bologni je nazočna kovinska i elektrotehnička industrija, [[strojogradnja]], proizvodnja papira, samovoza, keramike i parfema. ==Obrazovanje== [[Sveučilište u Bologni]] smatra se najstarijim sveučilištem zapadnog svijeta. Već u [[1088.]] godini na ulicama grada počinje se poučavati [[pravo]], a kroz srednji vijek polako se formira pravo sveučilište. Obrazovna ustanova nalazi se u samom centru grada, a danas se sastoji od 5 kampusa. Na sveučilištu se obrazuje oko 80.000 studenata od kojih je oko 5000 inozemnih. Svake godine kroz sveučilište prođe preko 2500 studenata na razmjeni.<ref>[https://my.napier.ac.uk/International/Exchange/Exchange-Portfolio/Documents/University%20of%20Bologna.pdf UNIVERSITY OF BOLOGNA (UNIBO)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190607092543/https://my.napier.ac.uk/International/Exchange/Exchange-Portfolio/Documents/University%20of%20Bologna.pdf |date=7. lipnja 2019. }}, my.napier.ac.uk, pristupljeno 20. kolovoza 2018.</ref> == Šport == Iz Bologne su košarkaški klubovi [[Virtus Bologna|Virtus]] i [[Fortitudo Bologna|Fortitudo]], višestruki talijanski prvaci i osvajači europskih kupova. Ipak, ni [[nogomet]] nije slab u ovom gradu. [[Bologna Football Club 1909|Bologna]] je bila sedmerostruki talijanski prvak, trenutačno se nalazi među klubovima u prvoj ligi (Seria A). Jaka je i [[odbojka]] (La Zinella Volley), osvajač talijanskih i europskih naslova. Od poznatih športaša, iz Bologne su nogometaš Giacomo Bulgarelli, [[Alberto Tomba]], slavni nogometni sudac [[Pierluigi Collina]], vozač trkaćih vozila [[Alex Zanardi]] te tenisač Andrea Saccenti. == Gradovi prijatelji == [[Datoteka:Bologna-vistaasinelli.jpg|mini|200px|Pogled na Bolognu iz tornja Asinelli]] {| | {{Z|UK}} [[Coventry]] |[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |od 21. travnja 1984. |- | {{Z|UKR}} [[Harkiv]] |[[Ukrajina]] |od 5. kolovoza 1966. |- | {{Z|ARG}} [[La Plata (grad u Argentini)|La Plata]] |[[Argentina]] |od 23. studenog 1988. |- | {{Z|NJE}} [[Leipzig]] |[[Njemačka]] |od 2. svibnja 1962. |- | {{Z|SAD}} [[St. Louis, Missouri]] |[[SAD]] |od 30. srpnja 1987. |- | {{Z|GRČ}} [[Solun]] |[[Grčka]] |od 29. listopada 1981. |- | {{Z|NIK}} [[San Carlos, Río San Juan|San Carlos]] |[[Nikaragva]] |od 21. svibnja 1988. |- | {{Z|SEN}} [[Saint-Louis, Senegal|Saint-Louis]] |[[Senegal]] |od 9. prosinca 1991. |- | {{Z|FRA}} [[Toulouse]] |[[Francuska]] |od 23. studenog 1981. |- | {{Z|BIH}} [[Tuzla]] |[[Bosna i Hercegovina]] |od 21. srpnja 1994. |- | {{Z|ŠPA}} [[Valencia]] |[[Španjolska]] |od 27. ožujka 1976. |- | {{Z|HRV}} [[Zagreb]] |[[Hrvatska]] |od 5. svibnja 1963. |} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Bologna}} *[http://www.comune.bologna.it/ Službene stranice] *[http://www.worldphototour.org/italy/emilia_romagna/bologna/index.asp Fotografije Bologne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070320050012/http://www.worldphototour.org/italy/emilia_romagna/bologna/index.asp |date=20. ožujka 2007. }} == Izvori == {{izvori}} {{Gradovi talijanske regije Emilia-Romagna}} {{Europski gradovi kulture}} {{Pokrajina Bologna}} {{Svjetska baština u Italiji}} <!-- košarkaški gradovi --> [[Kategorija:Bologna| ]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] 64sme008cr5avhvxkls7qrusvu6os9u 0 45157 7578092 7462085 2026-08-15T19:49:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578092 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Naselje | ime =Bilbao | ime_genitiv = Bilbaa | izvorno_ime = Bilbo | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama = Portal_of_the_Cathedral_of_Bilbao.jpg | veličina_slike =300px | opis_slike =[[Katedrala Svetog Jakova, Bilbao]] | slika_zastava =Bandera de Bilbao.svg | slika_zastava_veličina =150px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Escudo_de_Bilbao_(ovalado).svg | slika_grb_veličina =150px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta =Basque_Country_location_map.svg | veličina_karte = | opis_karte =Položaj Baskije u Španjolskoj i Baskijskoj autonomnoj zajednici | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak =El Botxo (rupa) | geslo = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute =23 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =3 | dužina-minute =43 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|ŠPA}} | lokacija1_ime =[[Španjolske autonomne zajednice|Autonomna zajednica]] | lokacija1_info =[[Datoteka: Flag_of_the_Basque_Country.svg|20px]] [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskija]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Osnivanje | utemeljenje_datum =15. lipnja 1300. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe = Juan María Aburto | stranka_vođe =[[EAJ-PNV]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =607 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =667 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2014. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =346,574 | stanovništvo_gustoća =8400 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =5.561.748 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Srednjeeuropsko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =Srednjeeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =48001 – 48015 | pozivni_broj =+34 94 | gradovi_prijatelji =Monterrey {{Z+X|MEX}}<br> Buenos Aires , {{Z+X|ARG}}<br> Rosario {{Z+X|ARG}}<br> Medellin {{Z+X|KOL}} <br> Bordeaux, {{Z+X|FRA}}<br> Qingdao ,{{Z+X|KIN}} <br> Tbilisi {{Z+X|GRU}} <br> Pittsburgh, {{Z+X|SAD}}<br> Sant Adrià de Besòs, {{Z+X|ŠPA}}, | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.bilbao.net/cs/Satellite?pagename=Bilbaonet/Page/BIO_preHome] {{eng icon}}{{es icon}}{{eu icon}} | bilješke = }} '''Bilbao''' ([[Baskijski jezik|baskijski]]: ''Bilbo''), najveći grad [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskije]] ([[Španjolska]]), nalazi se na području bogatom željeznim rudačama. Aktivno je industrijsko središte s rafinerijama i s razvijenom željezarskom, kovinskom i kemijskom industrijom. Luka Bilbao na [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]] jedna je od najvažnijih u zemlji. ==Etimologija== Službeni naziv grada je Bilbao, kao u većini poznatih jezika na svijetu. [[Euskaltzaindia]], službena regulatorna institucija baskijskog jezika, složila se da između dva moguća imena koja postoje u Baskiji, ''Bilbo'' i ''Bilbao'', povijesno ime je Bilbo, a Bilbao je službeni naziv.<ref>[http://www.euskaltzaindia.eus/index.php?option=com_eoda&Itemid=191&lang=eu&view=frontpage "Euskal Onomastikaren Datutegia"] , [[Euskaltzaindia]]</ref> Iako se pojam „Bilbo“ ne pojavljuje u starim dokumentima, u predstavi „Vesele supruge Windsora“ Williama Shakespearea, postoji spomen na mačeve vjerojatno izrađene od biskajskog željeza koje on naziva "bilboes", sugerirajući da se riječ od najmanje šesnaestog stoljeća.<ref>Dueñas Beraiz, Germán (2001). [http://gladius.revistas.csic.es/index.php/gladius/article/viewFile/90/91 "La producción de armas blancas en Bilbao durante el Siglo XVI". Gladius XXI. Retrieved 19 July 2008.]</ref><ref>[https://books.google.hr/books?id=yT2YBt-iHgcC&pg=PA51&dq=bilbo+shakespeare+merry+bilbao&hl=hr#v=onepage&q=bilbao&f=false Shakespeare's military language. ]</ref><ref>Beascoechea 1999: 138</ref><ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/Encyclop%C3%A6dia_Britannica_Eleventh_Edition Bilbo], Encyclopædia Britannica 11th Edition.</ref> Ne postoji konsenzus među povjesničarima o podrijetlu imena. Općenito prihvaćeni spomen prije 12. stoljeća neovisni vladari teritorija, uvani kneževi Zubialdee, također su bili poznati kao kneževi od Bilbaa la Vieja. Simboli njihovog lena bili su toranj i crkva u na grbu Bilbaa koje se koristi i danas.<ref>Historia de Vizcaya a través de la prensa, Volume 2</ref> Jedno od mogućih podrijetla je predložio inženjer Evaristo de Churruca. On je rekao da je bio baskijski običaj davati nazive naseljima po položaju. Za Bilbao bi to bio rezultat spajanja baskijskih riječi za rijeku i uvale. Bil-Ibaia-Bao<ref name="quiroga-21">Quiroga 2001: 41</ref> Povjesničar José Tussel Gómez tvrdi da je to samo prirodna evolucija španjolskih riječi „bello vado“ ( lijepi riječni prijelaz).<ref>Tusell 2004: 22.</ref> S druge strane, prema piscu Estebanu Calleu Iturrinuo je naziv izveden iz dva naselja koja su postojala na obje obale ušća, a ne od samog ušća. Prvo, gdje je današnji Casco Viejo nalazi, se zvao Bill, koji na baskijskom znači slaganje, po konfiguraciji zgrada. Drugo, na lijevoj obali, gdje se sada nalazi Bilbao La Vieja, bi se moglo nazvati vaho, španjolska riječ za maglu ili paru. Iz spoja ove dvije riječi izveden je naziv Bilbao,<ref name="quiroga-21"/> koji je napisan kao Bilvao i Biluao, kao što je dokumentirano u općinskoj povelji.<ref>Adeliño Ortega, Charo. [http://www.periodistasvascos.com/imagenes/cap_1.pdf "Carta Puebla" ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080724095114/http://www.periodistasvascos.com/imagenes/cap_1.pdf |date=24. srpnja 2008. }}. Bilbao 700.str. 6.</ref> -ao završetak je također prisutan u obližnjim Ao Sestao i Ugao, koji bi se mogao objasniti od baskijske riječi za usta, "aho". ==Povijest== Na vrhu planine Malmasína pronađeni su ostaci antičkog naselja pronađeni su na vrh, koji datiraju iz oko 3. ili 2. stoljeća prije Krista.<ref>Asociación de Periodistas de Vizcaya."Crónica de siete siglos" (PDF).Bilbao 700. str. 24</ref><ref name=" Sánchez-Beascoetxea 2006">Sánchez-Beascoetxea 2006: 28</ref> Također su pronađeni grobnice na brdima Avril i Artxanda, stare 6000 godina. Neki autori identificiraju staro naselje Bilbao kao Amanun Portus, koje spominje Plinije Stariji, ili Flavio Braga koje spominje Ptolomej. [27] Drevne zidine, koje datiraju iz cijelog 11. stoljeća, otkrivene su ispod crkve San Antona.<ref name=" Sánchez-Beascoetxea 2006"/> Bilbao je bio jedan od prvih gradova osnovanih u četrnaestom stoljeću, tijekom razdoblja u kojem se razvilo oko 70% od biskajskih općina, među njima i godine 1323. Portugalete, Ondarroa 1327., Lekeitio 1335., a Mungia i Larrabetzu godine 1376.<ref>Gómez Piñeiro 1979: 96</ref> Tadašnji knez Biskaje, Diego López V. Haro, osnovao je Bilbao općinskom poveljom datiranom u Valladolidu 15. lipnja 1300. i potvrđena od strane kralja Ferdinanda IV. Kastilskog u Burgosu, 4. siječnja 1301. Diego López je osnovao novi grad na desnoj obali rijeke Nervion, na temelju na [[elizate]] od Begoña i odobrio mu fuero od Logroña, kompilaciju prava i povlastica koje će se pokazati od temeljne važnosti za njegov kasniji razvoj.<ref>Tussel Gómez 2004: 19</ref> Prvo graviranje grada, koji je izradio Franz Hohenberg godine 1554. i prvi put objavio godine 1574. Mogu se vidjeti mnoge značajne građevine, kao što su [[Katedrala Svetog Jakova, Bilbao|Katedrala sv. Jakova]] i crkva [[Crkva Svetog Antuna Pustinjaka (Bilbao)|Antuna Pustinjaka]]. Dana 21. lipnja 1511., kastilska kraljica [[Ivana I. Kastilijska|Ivana I.]] naredila otvaranje konzulata u Bilbau. To će postati jedan od najutjecajnijih institucija općine tijekom stoljeća, i potvrditi nadležnost nad ušćem, poboljšati infrastrukturu. Pod kontrolom konzulata, luka Bilbao je postala jedna od najvažnijih u Španjolskoj.<ref>Tussel Gómez 2004: 26</ref> Prvi tiskarski stroj je doveden u grada godine 1577. Ovdje je godine 1596., uređena prva knjiga na baskijskom jeziku, ''Doctrina Christiana en Romance y Bascuence'' čiji je autor bio dr. Betolaza.<ref>Beascoechea 1999: 104</ref> Godine 1602. Bilbao je proglašen glavnim gradom [[Biskaja|Biskaje]], što je prethodno bio Bermeo.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bilbaoport.es/aPBW/web/es/sociedad/visitabilbao/excursiones/bermeo.jsp |accessdate=1. ožujka 2016. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080923055720/http://www.bilbaoport.es/aPBW/web/es/sociedad/visitabilbao/excursiones/bermeo.jsp |archivedate=23. rujna 2008.}}</ref> Sljedećih stoljeća bio je stalan porast bogatstva grada, posebice nakon otkrića velikih željeznih depozita u okolnim brdima. Krajem 17. stoljeća, Bilbao je svladao ekonomske krize koje su pogađale Španjolsku, zahvaljujući željeznoj rudi i svojoj trgovini s Engleskom i Nizozemskom. Tijekom 18. stoljeća, on je nastavio rasti i gotovo potrošio svoj mali prostor. [[Slika:Ataque_al_Puente_de_Luchana.jpg|mini|250px|Bitka kod Luchane]] Baskija je bila jedno od glavnih mjesta sukoba tijekom [[Karlistički ratovi|karlističkih ratova]], a karlisti su jako željeli osvojiti grad, liberalni i ekonomski bastion.<ref>Quiroga 2001: 68</ref> Bilbao je bio opkoljen tri puta između 1835. i 1874. godine, ali svaki put neuspješno. Jedan od glavnih bitaka tog vremena bila je bitka kod Luchane godine u 1836, kada je liberalni general Baldomero Espartero porazio karliste, oslobađajući varoš.<ref>Sánchez-Beaskoetxea 2006: 42</ref> Unatoč ratovanju, Bilbao je napredovao tijekom devetnaestog i dvadesetog stoljeća, kada se uzdignuo kao gospodarsko središte Baskije. Tijekom tog vremena, sagrađena je prva željeznička pruga (1857.), osnovana je Banka Bilbao (kasnije će postati BBVA), i stvorena je burza u Bilbau. Mnoge industrije su prcvjetala, poput ''Altos Hornos de Vizcaya'', koja je osnovana 1902. godine gradska četvrt je rasla na području s Abando ensanche te dobila nove putove i šetnice, kao i nove moderne zgrade poput Gradske vijećnice, Basurto bolnice i Arriaga kazalište.<ref>Sánchez-Beaskoetxea 2006: 44</ref> Broj stanovnika dramatično se povećao s 11.000 godine 1880. na 80.000 u 1900. Nastali su i društveni pokret, osobito baskijski nacionalizam pod Sabinom Aranam.<ref>Montero, Manuel. "Crónica de siete siglos" (PDF). Bilbao 700. str 48.</ref> [[Španjolski građanski rat]] započeo je u Bilbau nizom manjih ustanaka koje su potiskivale republikanske snage. Dana 31. kolovoza 1936. godine, grad je pretrpio prvo bombardiranje. Sljedećeg mjeseca, dogodilo se dodatno bombardiranje njemačkih aviona, u koordinaciji s Francove snage.<ref>Quiroga 2001: 84</ref> U svibnju 1937., nacionalistička je vojska opsjedala grad. Bitka je trajala do 19. lipnja te godine, kada je pukovnik Putz naredio uništenje svih mostova preko ušća, a postrojbe 5. brigade zauzele su četvrt s planina Malmasin, Pagasarri i Arnotegi.<ref>Sánchez-Beaskoetxea 2006: 48</ref> Sa završtekom rata, Bilbao se vratio svom industrijskom razvoju, uz stalan rast stanovništva. Godine 1940., grad je obnovljen, počevši od mostova. Godine 1948., poletio je prvi komercijalni let s lokalne zračne luke.<ref>Tussel 2004: 187</ref> Tijekom sljedećeg desetljeća, došlo je do oživljavanja čeličnom industrijom. Potražnja za stambenim prostorom nadmašila je ponudu, te su radnici izgradili improvizirana naselja na obroncima.<ref name="quiroga-96"/> U ovom kaotičnom okruženju, na dan 31. srpnja 1959. godine, u Bilbau je rođena teroristička organizacije [[ETA]], kao frakcija EAJ-PNV.<ref name="quiroga-96">Quiroga 2001: 96</ref> Nakon pada [[Francova diktatura|Francove Španjolske]] i uspostave ustavne monarhije, u postupku poznatom u Španjolskoj kao prijelaz no razdoblje, Bilbao je bio u mogućnosti ponovno održavati demokratske izbore. Ovaj put su baskijski nacionalisti se uzdigli na vlast.<ref>Tussel 2004: 194</ref> Uz izglasavanje Statuta autonomije Baskije godine 1979. godine, [[Vitoria-Gazteiz|Vitoria-Gasteiz]] je odabrana za sjedište vlade i time de facto glavni grad [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskijske autonomne zajednice]], iako Bilbao bio je veći i ekonomski moćniji. Godine 1980, nekoliko faktora, kao što su terorizam, zahtjevi rada i dolazak jeftine radne snage iz inozemstva doveli su do razorne industrijske krize.<ref name="quiroga-96"/> Od sredine 1990-ih, Bilbao je u procesu deindustrijalizacije i prijelazu na uslužno gospodarstva, uz podršku ulaganjima u infrastrukturu i urbanu obnovu, počevši od otvaranja Guggenheim muzeja (tzv. Guggenheim efekt),<ref>http://europa.eu/rapid/press-release_IP-08-875_en.htm</ref> i nastavljajući s Euskalduna konferencijskim centrom i koncertnom dvoranom, [[Zubizuri]] Santiaga Calatrave, mreže podzemne željeznice Normana Fostera, tramvaja, Iberdrola tornja i Zorrozaurre razvojnog plana i dr. Mnogi su službeno podržavali udruženja, kao što su Bilbao Metropoli-30 i Bilbao Ria 2000. Stvorena su za praćenje ovih projekata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bm30.es/homeage_es.html |title=Arhivirana kopija |access-date=1. ožujka 2016. |archive-date=20. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110720135704/http://www.bm30.es/homeage_es.html |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bilbaoria2000.org/ria2000/cas/bilbaoRia/bilbaoRia.aspx?primeraVez=0 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725073505/http://www.bilbaoria2000.org/ria2000/cas/bilbaoRia/bilbaoRia.aspx?primeraVez=0 |archive-date=25. srpnja 2011. |access-date=1. ožujka 2016.}}</ref> ==Političko ustrojstvo== Bilbao je općina s kojom vlada gradonačelnik skupa s općinskim vijećem. Gradonačelnik i vijećnici se biraju na četiri godine smislu. Postoji podjela između izvršne vlasti, sastavljene od gradonačelnika i odbora guvernera te plenuma, koji se sastoji od 29 vijećnika .<ref>{{cite web |url=http://www.bilbao.net/nuevobilbao/jsp/bilbao/pwepl004.jsp?idioma=i&color=rojo&subtema=10&puntomenu=plc&tema=ep1&padre=EPM |title=Nature, Attributions and Organisation |publisher=Ayuntamiento de Bilbao |accessdate=10. listopada 2010.}}{{dead link|date=April 2011}}</ref> Vijećnici u plenumu predstavljaju političke stranke. Tijekom 2008. i 2010. godine, Bilbao je osvojio Općinsku nagradu za transparentnost, koju dodjeljuje španjolska podružnica Transparency International. Godine 2009. Bio je drugi je došao drugi, nakon što je u Sant Cugat del Valles.<ref>Reconocimientos y premios 2000–2010". Ayuntamiento de Bilbao.</ref> Njegov bivši gradonačelnik, nedavno preminuli Iñaki Azkuna Urreta (EAJ-PNV) nagrađen je kao najbolji gradonačelnik svijeta 2012. godine<ref>http://elpais.com/diario/2003/01/19/espana/1042930802_850215.html</ref><ref>Surio, Alberto (17 June 2007). "Tensión del PNV con EA por dejarle sin las alcaldías de Azpeitia y Zumaia". El Diario Vasco (in Spanish) (Sociedad Vascongada de Publicaciones, S.A.).</ref> ==Upravna podjela== Bilbao se sastoji od 8 okruga a svaki je pak okrug podijeljen na četvrti, njih 35: {| class="wikitable" |- style="background:#efefef;" ! style="width:40px; text-align:center;"| <small>Broj</small> ! style="width:100px; text-align:center;"| <small>Okrug</small> ! style="width:400px; text-align:center;"| <small>Četvrt</small> ! style="width:50px; text-align:center;"| <small>Površina<br/>(km²)</small> ! style="width:50px; text-align:center;"| <small>Stanovništvo<br/>(2009)<ref>{{cite web |url=http://www.bilbao.net/castella/relaciones_ciudadanas/publicaciones/bilbao_en_cifras/2009/territorio_climatologia.pdf |title=Territorio y climatología |publisher=Ayuntamiento de Bilbao |accessdate=10. listopada 2010. |archive-date=25. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725125528/http://www.bilbao.net/castella/relaciones_ciudadanas/publicaciones/bilbao_en_cifras/2009/territorio_climatologia.pdf |url-status=dead }}</ref></small> ! style="width:300px; text-align:center;"| <small>Položaj</small> |- | style="text-align:center;"| <small>1</small> | style="text-align:center;"| <small>[[Deusto]]</small> | style="text-align:left;"| <small>''[[Arangoiti]], [[Ibarrekolanda]], [[San Ignacio-Elorrieta]], ''i'' [[San Pedro de Deusto-La Rivera]].''</small> | style="text-align:center;"| <small>4.95</small> | style="text-align:center;"| <small>51,656</small> | rowspan="8" style="text-align:center;"| {{Image label begin|image=Bilbao blank districts.svg|width=250|float=none}} {{Image label small|x=0.22|y=0.20|scale=250|text='''[[Deusto]]'''}} {{Image label small|x=0.54|y=0.25|scale=250|text='''[[Uribarri]]'''}} {{Image label small|x=0.73|y=0.33|scale=250|text='''[[Otxarkoaga-Txurdinaga|Otxarkoaga-<br/>Txurdinaga]]'''}} {{Image label small|x=0.65|y=0.51|scale=250|text='''[[Begoña]]'''}} {{Image label small|x=0.51|y=0.73|scale=250|text='''[[Ibaiondo]]'''}} {{Image label small|x=0.40|y=0.35|scale=250|text='''[[Abando]]'''}} {{Image label small|x=0.22|y=0.65|scale=250|text='''[[Errekalde]]'''}} {{Image label small|x=0.16|y=0.41|scale=250|text='''[[Basurto-Zorroza|Basurto-<br/>Zorroza]]'''}} {{Image label end}} |- | style="text-align:center;"| <small>2</small> | style="text-align:center;"| <small>[[Uribarri]]</small> | style="text-align:left;"| <small>''[[Castaños (Bilbao)|Castaños]], [[Matiko-Ciudad Jardín]], [[Uribarri (neighbourhood)|Uribarri]], ''i'' [[Zurbaran-Arabella]].''</small> | style="text-align:center;"| <small>4.19</small> | style="text-align:center;"| <small>38,335</small> |- | style="text-align:center;"| <small>3</small> | style="text-align:center;"| <small>[[Otxarkoaga-Txurdinaga]]</small> | style="text-align:left;"| <small>''[[Otxarkoaga]] ''i'' [[Txurdinaga]].''</small> | style="text-align:center;"| <small>3.90</small> | style="text-align:center;"| <small>28,518</small> |- | style="text-align:center;"| <small>4</small> | style="text-align:center;"| <small>[[Begoña]]</small> | style="text-align:left;"| <small>''[[Begoña]], [[Bolueta]], i [[Santutxu]].''</small> | style="text-align:center;"| <small>1.77</small> | style="text-align:center;"| <small>43,030</small> |- | style="text-align:center;"| <small>5</small> | style="text-align:center;"| <small>[[Ibaiondo]]</small> | style="text-align:left;"| <small>''[[Atxuri]], [[Bilbo Zarra|Bilbao La Vieja]], [[Casco Viejo]], [[Iturralde (Bilbao)|Iturralde]], [[La Peña, Bilbao|La Peña]], [[Miribilla]], [[San Adrián (Bilbao)|San Adrián]], [[San Francisco (Bilbao)|San Francisco]], [[Solokoetxe]], ''i'' [[Zabala (Bilbao)|Zabala]].''</small> | style="text-align:center;"| <small>9.65</small> | style="text-align:center;"| <small>61,029</small> |- | style="text-align:center;"| <small>6</small> | style="text-align:center;"| <small>[[Abando]]</small> | style="text-align:left;"| <small>''[[Abando]] ''i'' [[Indautxu]].''</small> | style="text-align:center;"| <small>2.14</small> | style="text-align:center;"| <small>51,718</small> |- | style="text-align:center;"| <small>7</small> | style="text-align:center;"| <small>[[Errekalde]]</small> | style="text-align:left;"| <small>''[[Amezola]], [[Iralabarri]], [[Iturrigorri-Peñascal]], [[Errekaldeberri-Larraskitu]], ''i'' [[Uretamendi]].''</small> | style="text-align:center;"| <small>6.96</small> | style="text-align:center;"| <small>47,787</small> |- | style="text-align:center;"| <small>8</small> | style="text-align:center;"| <small>[[Basurto-Zorroza]]</small> | style="text-align:left;"| <small>''[[Altamira(Bilbao)|Altamira]], [[Basurto]], [[Olabeaga]], [[Masustegi-Monte Caramelo]], i [[Zorrotza]].''</small> | style="text-align:center;"| <small>7.09</small> | style="text-align:center;"| <small>33,658</small> |} == Infrastruktura == === Prijevoz === Bilbao ima 14 mostova koji povezuju dvije strane grada. Posljednji koji je izgrađen je most Franka Gehryja. === Podzemna željeznica === Mreža podzemne željeznice Bilbao podzemni je prometni sustav ili grada Bilbaa i prigradskog područja. Metropolitansko područje čine dva kuta estuarija Ibaizabal, odnosno subregije Ezkerraldea i Eskuinaldea, a povezuje se oko milijun stanovnika. Kolodvor je projektirao engleski arhitekt Norman Foster. ===Tramvaj=== Tramvaj je oduvijek bio dio Bilbaa. Osnovan je u XIX. stoljeću, kao i po mnogim drugim gradovima u svijetu. No, kako su desetljeća prolazila, njegova se uporaba smanjivala, da bi konačno sredinom XX. stoljeća bio povučen. Međutim, 2002. usluga je obnovljena. Sadašnjim tramvajem u Bilbau upravlja tvrtka ''Eusko Trenbide'' pod brendom ''Euskotren Tranbia'', a povezuje Atxuri i La Casillu s linijom od 14 postaja. === Uspinjača Artxanda === Uspinjača Artxanda povezuje šetnicu Campo Volantin i brdi Artxanda. Trg na kojem se nalazi stanica uspinjače zove se "Trg uspinjače". Svoje prvo putovanje uspinjača Artxanda napravila je, povezujući okrug Gazteleku s brdom Artxanda, 7. listopada 1915. ==Gospodarstvo== Bilbao je bio gospodarsko središte Baskije od vremena konzulata, uglavnom zbog trgovine Kastiljanskim proizvodima u gradskoj luci, ali je velikih razvoj doživio tek u 19. stoljeća, kada je uglavnom na temelju iskorištavanju željeznih rudnika i metalurgije, što je potaknulo pomorski promet, lučke aktivnosti i izgradnju brodova. Tijekom tih godina osnovane su 1857. Banco de Bilbao (banka Bilbao), i 1901. Banco de Vizcaya (Banka Biskaj), također u Bilbau. Oba entiteta su se spojila godine 1988. Stvorivši BBV korporaciju (Banco Bilbao Vizcaya, Banka Bilbao-Biskaja). BBV se 1999. spojio s Argentarijom, stvarajući trenutnu korporaciju, BBVA. Štedionica koje su osnivane na lokalnoj razini, Caja de Ahorros Municipal de Bilbao (Općinska štedionica Bilbao) 1907. godine, i Caja de Ahorros Provincial de Vizcaya (Pokrajinski štedionica Biskaje) iz 1921. će stopiti 1990. godine i formirati Bilbao bizkaia Kutxa (BBK). Tu je i gospodarska komora, industrija i plovidbi Bilbao i te Bilbao, osnovana 1890. godine<ref>"Bilbao 700 – Capítulo VI" (PDF).</ref> Nakon dramatične industrijske krize 1980-ih, Bilbao je bio prisiljen preispitati svoje vrlo ekonomske temelje. Tako je to pretvorio u uspješnu servis grada [Historia de Bilbao", Ayuntamiento de Bilbao.] Bilbao je dom brojnim tvrtkama od nacionalnog i međunarodnog značaja, uključujući i dvije među 150 svjetskih najvećih, prema magazinu Forbes:.. BBVA na # 40 i Iberdrola na # 122<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://gananzia.com/mayores-empresas-vascas-forbes |accessdate=1. ožujka 2016. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://www.webcitation.org/671qdrEmf?url=http://gananzia.com/mayores-empresas-vascas-forbes |archivedate=19. travnja 2012.}}</ref> grad je BDP po stanovniku od 26.225 € u 2005. godini, što je znatno iznad prosjeka od 22.152 €. Prema službenom gospodarskom godišnjak, najjači sektori građevinarstva, trgovine i turizma. [http://www.bilbao.net/castella/promocion_economica/lan_ekintza/estudios_publicaciones/info_socioeconomica/anuario2006.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160102102909/http://www.bilbao.net/castella/promocion_economica/lan_ekintza/estudios_publicaciones/info_socioeconomica/anuario2006.pdf |date=2. siječnja 2016. }} [https://web.archive.org/web/20090124075626/http://www.deia.com/es/digital/economia/2007/12/18/426955.php] Stopa nezaposlenosti u 2009. godini dosegla 14,4%, znatno ispod nacionalnog stope, od 18,01%. Ipak, što je najviša stopa u posljednjih deset godina.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bilbao.net/castella/relaciones_ciudadanas/publicaciones/bilbao_en_cifras/2009/empleo.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=1. ožujka 2016. |archive-date=16. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151016114315/http://www.bilbao.net/castella/relaciones_ciudadanas/publicaciones/bilbao_en_cifras/2009/empleo.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Kultura== Bilbao ima nekoliko kazališta i koncertnih dvorana (Teatro Arriaga, Palacio Euskalduna), kina, i redovite operne sezone koje nudi ABAO (Bilbao Udruge Opera Lovers). Simfonijski orkestar Bilbao osnovan je 1922. godine. Zborska glazba je vrlo popularna u Baskiji i koncerti se redovito daju. Zborsko društvo Bilbao (Sociedad Coral de Bilbao) osnovano je 1886. godine. Kao i u drugim španjolskom gradu, noćni život je dug i snažan, s klubovima koji nude glazbu uživo (Kafe Antzokia, Bilborock). Bilbao je ukratko predstavljen na početku filma o [[James Bond|Jamesu Bondu]] iz 1999. [[Svijet nije dovoljan]]. [[Bilbao Live Festival]], prvi put održan 2006. godine, je vrlo popularan uživo glazbeni događaj.<ref>http://www.bilbaoturismo.net/BilbaoTurismo/es/turistas</ref> == Baskijski jezik == Izvorni lokalni jezik grada je zapadna varijanta baskijskog, koji je još uvijek živ u Mahatserrii, planinskom lancu Rekelde i Buiji. Prema popisu iz 2006. godine, 24,20% stanovništva znalo je baskijski jezik. Prema podacima iz 2001., 15,32% znalo je baskijski jezik. Sposobnost govora baskijskog uvelike je porasla u gradu posljednjih godina, kako se obrazovanje na baskijskom proširilo. Godine 1981. postotak ljudi koji su znali baskijski bio je samo 6,38%. No, bez obzira na dob postoje velike razlike, broj govornika baskijskog kod mladih do 15 godina je oko 40%, ali broj govornika baskijskog između 40 i 60 godina nije ni 5%. ==Šport == [[Slika: San_Mames,_Euskal_Herria.jpg|mini|200px|desno|San Mames stadion gledan s iz estuarija Bilbao]] Kao i u ostatku Španjolske, nogomet je najpopularniji natjecateljski šport, a slijedi ga košarka. Glavni nogometni klub je '''Athletic Club''', poznatiji u inozemstvu kao [[Athletic Bilbao]]. On igra na novom San Mamés stadionu, koji je otvoren 2013. godine i može primiti 53.332 gledatelja.<ref>{{Citiranje weba |url=http://fussballtempel.net/uefa/ESP.html |title=Arhivirana kopija |access-date=1. ožujka 2016. |archive-date=2. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190402112755/http://fussballtempel.net/uefa/ESP.html |url-status=dead }}</ref> Athletic Bilbao bio je jedan od osnivača španjolske nogometne lige, La Liga, te je igrao čitavo vrijeme u prvoj ligi (''Primera Division'')<ref>http://www.espnfc.com/spanish-primera-division/15/table</ref> pobijedivši u osam navrata. Njegova crvena i bijela prugasta zastava se može vidjeti po cijelom gradu. Athletic je poznat po svojoj baskijskoj politici, uzimajući samo igrače koji su rođeni ili imaju jasnu vezu s Baskijom. [[Datoteka:Bilbao_-_Barrio_de_Miribilla,_Pabell%C3%B3n_de_Deportes_Bilbao_Arena_3.jpg|mini|Bilbao Arena, mjesto igranja CB Bilbao Berri]] [[CB Bilbao Berri|Bilbao Basket]] je glavna košarkaška momčad, koja igra u Ligi ACB. Njihov stadion je Bilbao Arena. Osim toga, Bilbao nudi brojne vanjske aktivnosti u koje duguje svom položaju uz more između brežuljaka. Vrlo je popularno pješačenje i planinarenje po obližnjim planinama. Na obližnjim plažama Sopelana i Mundaka ljudi se bave športovima na vodi, posebno surfanjem. ==Bilješke== {{izvori|30em}} ==Izvori== *Beascoechea Madina, José María (1999). Bilbao en el espejo. La Bilbao más antigua 1300/1700. Bilbao. p.&nbsp;194. {{ISBN|84-605-7844-5}}. *Gómez Piñeiro, Francisco Javier; et al. (1979). Geografía de Euskal Herria: Vizcaya. San Sebastián. p.&nbsp;291. {{ISBN|84-7407-068-6}}. *Montero, Manuel (2000). Construcción histórica de la villa de Bilbao. San Sebastián. p.&nbsp;142. {{ISBN|84-7148-384-X}}. *Olaizola Elordi, Juanjo (2002). Bilboko tranbiak-Los tranvías de Bilbao (PDF). Bilbao. p.&nbsp;177. {{ISBN|84-920629-8-3}}. Archived from the original (PDF) on 22 July 2009. Retrieved 26 October 2008. *Pérez Pérez, José Antonio (2001). Bilbao y sus barrios: una mirada desde la historia. Bilbao. {{ISBN|978-84-88714-94-7}}. *Quiroga, Ramón; Marrodán, Miguel Ángel (2001). Bilbao: 700 años de historia. Abanto y Ciérvana. p.&nbsp;115. {{ISBN|84-931494-3-8}}. *Sánchez-Beaskoetxea, Javier (2006). La vuelta a Bilbao a través de sus montes y de su historia. Bilbao. p.&nbsp;94. {{ISBN|978-84-88714-93-0}}. *Tusell Gómez, Javier (2004). Bilbao a través de su Historia. Bilbao. p.&nbsp;212. {{ISBN|84-95163-91-8}}. *V.A. (October–December 1998). La Ría, una razón de ser. Bilbao. p.&nbsp;147. *V.A. (2000). El karst de Pagasarri. {{ISBN|84-7752-319-3}}. *García de la Torre, Francisco Javier (2009). Bilbao : arquitectura. {{ISBN|9788461328703}}. [[Kategorija:Gradovi u autonomnoj zajednici Baskiji]] [[Kategorija:Bilbao| ]] gk0z7qiwzvjzxgr16z9pmkk5w8sw64o 0 46262 7578069 7458843 2026-08-15T18:34:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578069 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Bernard Vukas | slika = [[Datoteka:Vukas.JPG|200px|center]] | opis slike = | visina = 171 cm | nadimak = ''Bajdo'' | datum rođenja = [[1. svibnja]] [[1927.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država rođenja = | datum smrti = [[4. travnja]] [[1983.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]] | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[napadač (nogomet)|napadač]] | mlade godine = [[1938.]] – [[1945.]] | juniorski klubovi = [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia Zagreb]] | godina = [[1945.]] – [[1946.]] <br /> [[1946.]] – [[1947.]] <br/> [[1947.]] – [[1957.]] <br/> [[1957.]] – [[1959.]] <br /> [[1959.]] – [[1963.]] <br /> [[1963.]] – [[1964.]] <br /> [[1964.]] – [[1965.]] <br /> [[1965.]] – [[1966.]] | profesionalni klubovi = [[RŠK Amateur Zagreb|Amater Zagreb]] <br /> [[NK Zagreb|Zagreb]]<br/>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br/> [[Bologna FC 1909|Bologna]] <br/> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br /> [[Austria Klagenfurt]] <br /> [[Grazer AK|GAK Graz]] <br /> [[Kapfenberger SV|Kapfenberger]] | nastupi(golovi) = <br /> <br/> {{0}}202 {{0}}{{0}}(89)<ref>[http://www.bernardvukas.com/glavna_stranica.htm Životopisne stranice Bernarda Vukasa] pristupljeno 1. siječnja 2011.</ref> <br /> {{0}}{{0}}45 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}65 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br /> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = [[1948.]] – [[1955.]] | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}59 {{0}}{{0}}(22) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{medalje sport| [[Nogomet]]}} {{medalje OI}} {{medalje srebro| [[OI 1948.|London 1948.]] | [[nogomet na OI 1948.|Reprezentacija Jugoslavije]] }} {{medalje srebro| [[OI 1952.|Helsinki 1952.]] | [[nogomet na OI 1952.|Reprezentacija Jugoslavije]] }} | ažurirano = 1. prosinca 2016. }} '''Bernard "Bajdo" Vukas''' ([[Zagreb]], [[1. svibnja]] [[1927.]] – [[Zagreb]], [[4. travnja]] [[1983.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš. Najbolji igrač [[split]]skoga [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] svih vremena{{pojasniti|tko kaže?}} i njegov prvi sportski direktor. == Igračka karijera == === Klupska karijera === [[Datoteka:Spomenik_Bernardu_Vukasu,_Poljud,_Split_20131015_123448.jpg|mini|desno|220px|spomenik ispred [[Gradski_stadion_u_Poljudu|stadiona na Poljudu]], Split]] Rođeni je Zagrepčanin s [[Trešnjevka|Trešnjevke]]. Nogometnu karijeru je započeo [[1938.]] godine u klubu [[HŠK Concordia Zagreb|HŠK Concordia]] iz [[Zagreb]]a. Godine [[1945.]] prešao je u [[RŠK Amateur Zagreb|FD Amater]], a [[1946.]] godine u [[NK Zagreb]]. ==== HNK Hajduk Split ==== Godine [[1947.]] počinje igrati za [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] i tamo ostvaruje iznimnu karijeru. S Hajdukom osvaja nogometna prvenstva [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]] i [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] bio je najbolji strijelac prve nogometne lige s 20 postignutih pogodaka. Vukas je bio legendarni kapetan Hajduka, za kojeg je odigrao ukupno 615 utakmica i postigao 300 pogodaka. {{Statistika u Hajduku |267|94 |33|12 |0|0 |4|1 |0|0 |304|107 |311|193 |615|300}} ==== Inozemstvo ==== U sezoni 1957./58. igrao je profesionalno u [[Italija|talijanskom]] nogometnom klubu [[Bologna FC 1909|Bologni]], prije nego što se ponovno vratio u Split. Od [[1963.]] do [[1967.]] godine igrao je profesionalno u klubovima [[Austria Klagenfurt]], [[Grazer AK|GAK]] iz [[Graz]]a i [[KSV Kapfenberg]], gdje je i završio igračku karijeru. === Reprezentativna karijera === Za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku nogometnu reprezentaciju]] je nastupio 59 puta i pritom postigao 22 gola, a jedno vrijeme je bio i kapetan izabrane vrste. Za jugoslavensku nogometnu reprezentaciju prvi puta nastupio je 1948. godine protiv Albanije (0:0) u Beogradu, a posljednji puta 1957. godine protiv Čehoslovačke (0:1) u Bratislavi.<ref name="nl">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2539 Vukas, Bernard] [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 6. travnja 2018.</ref> Igrajući za jugoslavensku nogometnu reprezentaciju na [[XIV. Olimpijske igre – London 1948.|Olimpijskim igrama 1948. godine u Londonu]] i [[XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.|1952. godine u Helsinkiju]] osvojio je srebrne medalje. Zapaženo je igrao i na dva [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]], u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|Brazilu 1950.]] te u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|Švicarskoj 1954. godine.]] Igrao je za reprezentaciju [[FIFA|Fife]] na [[Wembley Stadium (1923.)|Wembleyju]] protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], [[21. listopada]] [[1953.]] godine, u povodu proslave 90. godina [[The Football Association|Engleskog nogometnog saveza]], zajedno sa [[Branko Zebec|Brankom Zebecom]], [[Vladimir Beara|Vladimirom Bearom]] i [[Zlatko Čajkovski|Zlatkom Čajkovskim]]. Utakmica je završila rezultatom 4:4, a Vukas bio jedan od zapaženijih aktera – namjestio je dva pogotka, a na njemu je napravljen i [[jedanaesterac]] koji je realizirao [[Ladislav Kubala]]. Dvije godine kasnije, [[13. kolovoza]] 1955. godine u [[Belfast]]u na utakmici [[Europa]] – [[Velika Britanija]] (4:1) Bernard Vukas je bio najbolji igrač, postigavši tri pogotka i potvrdivši da je te sezone, samo godinu dana prije nego što je ''[[France Football]]'' po prvi puta dodijelio svoju [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]], bio najbolji nogometaš Europe. == Trenerska, športsko-administrativna karijera == Nakon što je završio igračku karijeru povremeno trenirao je mlađe uzraste. Polazio je višu trenersku školu (smjer nogomet) na Visokoj školi za fizičku kulturu (1969. – 1972.). Obnašao je i dužnost [[šport|sport]]skog direktora u splitskom Hajduku (1968. – 1969.) i NK Zagrebu (1969.). == Privatni život == Bio je oženjen suprugom Stjepankom, s kojom ima sina Zdeslava. == Ostalo == Objavio je svoje memoare, ''50 utakmica u državnom dresu'' (Split, 1956.), a športski novinar i publicist [[Zvonimir Magdić]] napisao je knjigu o njemu, ''Tako je živio i igrao Bernard Vukas Bajdo'' (Zagreb, 1998.). == Priznanja == === Individualna === * Za sezonu 1952./53. osvaja žutu majicu "Sportske Panorame", a 1955. godine biva proglašen najboljim jugoslavenskim [[šport]]ašem te, u anketi ''[[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]]'' iste godine, i najboljim športašem [[Dalmacija|Dalmacije]]. * U sezoni 1954./55. bio je najbolji strijelac prve nogometne lige s 20 postignutih pogodaka. * Najbolji jugoslavenski nogometaš po anketama ''Narodnog sporta'', 1955. i 1956. godine.<ref name="nl"/> * U anketi ''[[Večernji list|Večernjega lista]]'', Bernard Vukas je proglašen najboljim hrvatskim športašem [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. === Klupska === '''[[Hajduk Split]]''' * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] '''(3):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20110310114248/http://bernardvukas.com/glavna_stranica.htm Bernard Bajdo Vukasa], životopisne stranice (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2011.) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11897 Vukas, Bernard (Bajdo)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180406225948/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11897 |date=6. travnja 2018. }}, hbl.lzmk.hr *[http://www.dph-zagreb.hr/ante-doric-o-bajdi/ DPH Zagreb Ante Dorić o Bajdi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104153840/http://www.dph-zagreb.hr/ante-doric-o-bajdi/ |date=4. studenoga 2022. }} {{Sportaši godine Sportskih novosti}} {{najbolji strijelci prvenstva Jugoslavije u nogometu}} {{GLAVNIRASPORED:Vukas, Bernard}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nositelji zlatne Hajdukove kapetanske trake]] [[Kategorija:Nogometaši Bologne]] [[Kategorija:Nogometaši Grazera AK]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Umirovljeni nogometaši]] iq2moj7nflez8oorr74gni6xninj605 0 46406 7578104 7453148 2026-08-15T20:43:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578104 wikitext text/x-wiki {{Bitka |naziv = Bitka kod Siska |slika = [[Datoteka:Bitka pri Sisku 1593-Valvasor.jpg|300px]] |opis slike = [[Jochann Weichard Valvasor|Valvasorov]] prikaz bitke kod Siska iz [[1689.]] godine. |sukob = Stogodišnji hrvatsko-turski rat |vrijeme = [[15. lipnja|15.]] – [[22. lipnja]] [[1593.]]<ref name="he">[https://www.enciklopedija.hr/clanak/sisacka-bitka Sisačka bitka], enciklopedija.hr, pristupljeno 5. listopada 2019.</ref> |mjesto = [[Sisak]], [[Hrvatska]] |ishod = pobjeda kršćanske vojske |strana1 = [[Datoteka:Flag of Ottoman Empire (1517-1793).svg|25px|border]] [[Osmansko Carstvo]] |strana2 = [[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1400-1806).svg|23px|border]] [[Habsburška Monarhija]]<br> [[Datoteka:Coat of Arms of Kingdom of Croatia.svg|17px]] [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]] [[Datoteka:Carniola_coat_of_arms.png|20px]] [[Kranjska]] |zapovjednik1 = [[Hasan-paša Predojević]] |zapovjednik2 = [[Ruprecht Eggenberg]]<br /> [[Toma Erdödy|Toma Bakač Erdödy]]<br />[[Andrija Auersperg]]-Turjak<br />[[Stjepan Grasswein]]<br />zapovjednici utvrde: <br />[[Kanonik|kanonici]] [[Blaž Gjurak]]<br /> i [[Matija Fintić]]<ref name="Skanderlić">{{Citiranje www |naslov=Bitka kod Siska (22.6.1593.) |url=http://croatia.ch/zanimljivosti/080623.php |autor=Sandra Skanderlić |izdavač=Hrvatski internet portal u Švicarskoj |stranice=croatia.ch |preuzeto=5. listopada 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150522022540/http://croatia.ch/zanimljivosti/080623.php |archivedate=22. svibnja 2015.}}</ref> |gubitci1 = oko 8000 |gubitci2 = 40 – 50<ref name="Mate Božić">Mate Božić, ''Bitka kod Siska 1593. godine'' // ''Pleter: časopis udruge studenata povijesti'', sv. 1, br. 1, (2017.), str. 177. - 192., {{Hrčak|id=358260}}, str. 189.</ref> |jačina1=oko 12.000 boraca|jačina2=oko 300 branitelja u sisačkoj utvrdi<ref name="Aleksije Olesnički">[[Aleksije Olesnički]], ''Tko nosi odgovornost za poraz turske vojske kod Siska 20. ramazana 1001. godine (22. lipnja 1593)?'' // ''Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu'', sv. 22-23, br. 1, (1942.), str. 115.-173., {{Hrčak|id=76852}}, str. 130.</ref><ref>[[Ante Nazor]], ''O broju vojnika kršćanske vojske u sisačkoj bici 22. lipnja 1593.'', str. 106.-107., u: ''Sisačka bitka 1593.'', ur. [[Ivo Goldstein]] i [[Milan Kruhek]], Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, etc, Zagreb - Sisak, 1994., {{ISBN|953-175-025-4}}</ref> <br /> oko 5000 – 6000<ref name="Aleksije Olesnički"/> konjanika i pješaka}} '''Bitka kod Siska''' bila je od [[15. lipnja|15.]] do [[22. lipnja]] [[1593.]] godine. Bitka se odvijala oko sisačke [[Renesansa|renesansne]] utvrde, danas poznate pod nazivom [[Tvrđava Sisak|Stari grad]], između [[Osmansko Carstvo|osmanske]] vojske pod vodstvom [[Hasan-paša Predojević|Hasan-paše Predojevića]] i [[Habsburška Monarhija|habsburške]] vojske pod vodstvom [[Ruprecht Eggenberg|Ruprechta Eggenberga]], [[Toma Erdödy|Tome Bakača Erdödyja]], [[Andrija Auersperg|Andrije Auersperga]], [[Stjepan Grasswein|Stjepana Grassweina]] i posade iz sisačke utvrde čiji zapovjednici bili su kanonici [[Blaž Gjurak]] i [[Matija Fintić]]. == Utvrda == [[Datoteka:Sisak_Fortress.jpg|mini|220px|lijevo|Sisački »Stari grad«, utvrda kod ušća [[Kupa|Kupe]] (na slici) u [[Sava|Savu]], pod kojom se odvijala bitka.]] Tvrđavu Sisak, utvrdu na ušću [[Kupa|Kupe]] u [[Sava|Savu]], [[1544.]] godine počeo je graditi Zagrebački [[kaptol]] u svrhu obrane Hrvatskoga Kraljevstva. Utvrda je podignuta na strateški važnome mjestu na kojemu su [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] prelazili rijeke [[Sava|Savu]] i [[Kupa|Kupu]]. Na čelu graditelja bio je milanski majstor Petar de Mediolanus, a tesarske radove vodio je i nadgledao tesar Martin iz Zagreba. Utvrda je građena u obliku [[trokut]]a s tri kule i spojnim zidovima čije su stranice dugačke više od 30 metara. Kule izgrađene u utvrdi bile su trokatne i imale su strijelnice za [[topništvo]], koje su postavljene kako bi se moglo pucati na sve strane. Jedini ulaz u dvorište i kule bio je kroz istočnu kulu, drvenim stubama. Na zidovima između kula bile su strijelnice za obične puške. Utvrda je bila okružena kanalom preko kojega je prijelaz bio na samo jednome mjestu. Ubrzo je uz postojeći trokut napravljen drugi od [[palisada]] koje su poslije zamijenjene zidom, te se izdaleka utvrda doimala poput [[četverokut]]a. Gradnja utvrde završena je [[1550.]] godine. Nakon gradnje u utvrdu je smještena vojna posada koja je bila pod zapovjedništvom Kaptola. [[Hasan-paša Predojević]] osmanski vojskovođa i [[beglerbeg]] [[Bosanski pašaluk|Bosanskoga pašaluka]] od [[1591.]] godine sa svojm vojskom opsjedao je sisačku utvrdu dva puta prije 1593. godine, pokušavajući osvojiti ju u kolovozu [[1591.]] i u srpnju [[1592.]] godine, no nije u tome uspio. Dne [[1. kolovoza]] [[1591.]] godine napao je utvrdu koju su s odredom od 300 vojnika branili kanonici [[Nikola Mikac]] i [[Stjepan Kovačić]].<ref name="Hrvoje Kekez">Hrvoje Kekez, [https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/brzopleto-napustena-obrana-siska-1243121 ''Brzopleto napuštena obrana Siska''], vojnapovijest.vecernji.hr, 4. svibnja 2018., pristupljeno 7. listopada 2019.</ref> Posada je [[6. kolovoza]] izašla iz grada i udarila na Turke, a ban Erdödy poslao je pomoć te se je Hasan-paša [[11. kolovoza]] povukao.<ref>[[Ive Mažuran]], ''Hrvati i Osmansko Carstvo'', Golden marketing, Zagreb, 1998., {{ISBN|953-6168-38-3}}, str. 158.</ref> Dne [[23. srpnja]] [[1592.]] godine Hasan-paša Predojević počeo je svoje drugo opsjedanje Siska kojega su tada branili kanonici [[Nikola Mikac]], [[Blaž Gjurak]] i [[Matija Fintić]]. Opsjedao ga je do [[29. srpnja]] kada se je opet poražen vratio u Bosanski pašaluk.<ref name="Hrvoje Kekez"/> == Bitka kod Siska == === Pripreme za bitku === Nakon što je turski sultan [[Murat III.]] [[1590.]] godine sklopio mir s [[Perzija|Perzijom]], počeli su upadi [[Turci|Turaka]] prema zapadu, sve do [[Kranjska|Kranjske]], [[Štajerska|Štajerske]] i [[Koruška|Koruške]]. Njemački car i hrvatsko-ugarski kralj, [[Rudolf II.]], poslao je, stoga, izaslanike u [[Carigrad]] koji su [[29. listopada]] sklopili primirje koje je trebalo trajati osam godina. Ipak, pod pritiskom vojničkih krugova na svome dvoru, Murat je sljedeće godine za zapovjednika svojih jedinica u tom području postavio [[beglerbeg]]a [[Hasan-paša Predojević|Hasan-pašu Predojevića]], poznatoga po borbenosti na svojim pohodima. Nakon nekoliko pobjeda hrvatskoga [[ban]]a [[Toma Erdödy|Tome Bakača Erdödyja]], bosanski je beglerbeg ipak uspio osvojiti [[Bitka za Bihać 1592.|Bihać]] 1592. godine, a [[Hrvatska]] je doista bila svedena na "ostatke ostataka" ([[latinski jezik|lat.]] ''reliquiae reliquiarum''). Turci su se počeli okupljati kod [[Petrinja|Petrinje]], koja je ranije bila spaljena odlukom [[Hrvatski Sabor|Hrvatskog Sabora]], te su se ondje utaborili na lijevoj obali [[Kupa|Kupe]], podižući utvrdu ''Yeni Hisar''. Tako su se našli nasuprot pokupske obrambene crte, gdje se, između [[Karlovac|Karlovca]] (podignut [[1579.]] godine) i [[Sisak|Siska]] nalazio niz manjih utvrda. Nakon što je pao Bihać, Hrvatski je sabor donio [[Pučki ustanak|insurekciju]] (insurrectio), tj. odluku o općem ustanku, gdje je napisano da na banov poziv plemići, kmetovi, građani i sve duhovne osobe moraju krenuti u rat.<ref name="Skanderlić"/> Zbog vojnih neuspjeha, na čelo kršćanske vojske postavljen je [[Ruprecht Eggenberg]], a [[27. travnja]] [[1593.]] godine proglašena je odluka o upućivanju zemaljskih vojski prema [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]]. === Tijek bitke === [[Datoteka:Sziszeki_csata_(1593).JPG|mini|220px|lijevo|Bitka kod Siska 22. lipnja 1593. (Hans Sibmacher).<ref>[[Milan Pelc]], ''Vijest-senzacija-propaganda: predstavljanje povijesnog događaja u doba ranog novog vijeka na primjeru bitke kod Siska'', str. 176., u: ''Sisačka bitka 1593.'', ur. Ivo Goldstein i Milan Kruhek, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, etc, Zagreb - Sisak, 1994., {{ISBN|953-175-025-4}}</ref>]] [[Osmansko Carstvo|Turci]] su svoje snage počeli pokretati već početkom lipnja i potom su osvojili sve susjedne utvrde oko Siska, te su one prije bitke bile u turskim rukama.<ref>Milan Kruhek, [http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Svjetlo/PDF/1993_3-4_002-010.pdf ''Velike hrvatske povijesne obljetnice: 1493. - 1593.: 1993. godina''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006230652/http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Svjetlo/PDF/1993_3-4_002-010.pdf |date=6. listopada 2019.}}, ''Svjetlo'', sv. 60, br. 4, (1993.), str. 8.</ref> Dne [[14. lipnja]] osvojili su [[Drenčina|Drenčinu]], a dan kasnije, [[15. lipnja]], opkolili su sam Sisak s otprilike 12.000 ratnika. Sisačku je posadu utvrde činilo 300 branitelja koje su vodili kanonici [[Blaž Gjurak]] i [[Matija Fintić]]. Na vijest o pokretu turske vojske, kraj Svete Klare kod Zagreba okupilo se oko 5.000 boraca hrvatske, krajiške, koruške i kranjske vojske kako bi se uputili prema Sisku, gdje je bilo samo 300 boraca pod zapovjedništvom [[kanonik]]a Blaža Gjuraka i Matije Fintića. U toj je združenoj kršćanskoj vojsci [[Nijemci]]ma zapovijedao vojvoda Ruprecht Eggenberg, [[Hrvati]]ma ban Toma Bakač, a [[Slovenci]]ma general Karlovačkog generalata Andrija Auersperg. Krenuo je hrvatski ban Toma Erdödy u pomoć ugroženom gradu s 1.240 svojih vojnika. Pridružio mu se je Andrija Auersperg s 300 oklopnika iz Kranjske i Koruške, pa njemačke postrojbe Ruprechta Eggenberga s 300 vojnika, [[Stjepan Grasswein]], zapovjednik Slavonske krajine i njegovih 400 konjanika, [[Petar III. Erdödy|Petar Erdödy]] s 500 žumberačkih uskoka, Melchior Rödern s 500 šleskih strijelaca, Adam Rauber od Weinera s 200 arkebuzira, Krštofor Obrutschan sa 100 ljudi, Stjepan Tahy s 80 husara, Martin Pietschnik iz Altenhofa sa 100 momaka, Georg Sigismund Paradeiser, zapovjednik karlovačkih, koruških i kranjskih mušketira sa 160 momaka, Ferdinand Weidner sa 100 pješaka i grof Montecuccoli sa 100 konjanika.<ref name="Aleksije Olesnički"/> Osim toga bili su prisutni sljedeći hrvatski kapetani sa svojim četama: [[Ivan II. Drašković|Ivan Drašković]], Benedikt Thuroczy, Franjo Orehovečki, Vuk od Druškovca i grof Stjepan Blagajski.<ref>Mate Božić, ''Bitka kod Siska 1593. godine'' // ''Pleter: časopis udruge studenata povijesti'', sv. 1, br. 1, (2017.), str. 177. - 192., {{Hrčak|id=358260}}, str. 187.</ref><ref>Mislav Barić, [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9815/1/Dugi%20rat%20u%20Hrvatskoj%20ratnici%20i%20ratnistvo%20%28Kriegswesen%29_2.1.pdf ''Dugi rat u Hrvatskoj: ratnici i ratništvo (Kriegswesen): diplomski rad'']{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220827203434/http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9815/1/Dugi%20rat%20u%20Hrvatskoj%20ratnici%20i%20ratnistvo%20%28Kriegswesen%29_2.1.pdf |date=27. kolovoza 2022.}}, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, mentor dr. sc. [[Drago Roksandić]]. Kolegij: Diplomska radionica II. Zagreb, 2015., str. 69.</ref> Tako je ta hrvatsko-slovensko-njemačka vojska koja je došla pomoći opkoljenom hrvatskom gradu skupila oko 5.000-6.000 bojovnika. [[Datoteka:Draskovits_János_bán.jpg|mini|200px|desno|Ivan Drašković]] Dan [[21. lipnja]], u predvečerje glavne bitke, dok je zatvarao gradska vrata, poginuo je kanonik Matija Fintić, a zajedno s njim i dvanaestorica branitelja.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6068 Fintić, Matija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214111656/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6068 |date=14. veljače 2021. }}, hbl.lzmk.hr, pristupljeno 5. listopada 2019.</ref> Ubio ih je otrgnuti željezni zasun, kojim su se zatvarala vrata.<ref>Aleksije Olesnički, ''Tko nosi odgovornost za poraz turske vojske kod Siska 20. ramazana 1001. godine (22. lipnja 1593)?'' // ''Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu'', sv. 22-23, br. 1, (1942.), str. 115.-173., {{Hrčak|id= 76852}}, str. 136.</ref> Dne [[22. lipnja]] oko 10 sati stigla je pomoć do Siska predvođena banom Erdödyjem.<ref>Milan Kruhek, [http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Svjetlo/PDF/1993_3-4_002-010.pdf ''Velike hrvatske povijesne obljetnice: 1493. - 1593.: 1993. godina''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006230652/http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Svjetlo/PDF/1993_3-4_002-010.pdf |date=6. listopada 2019. }}, ''Svjetlo'', sv. 60, br. 4, (1993.), str. 9.</ref> Između Kupe i [[Sava|Save]] banski vojnici sukobili su se s Turcima koji su se prethodno bili prebacili s desne na lijevu obalu Kupe. Ovaj prvi napad izvele su hrvatske snage, konjanici. Nakon što su ih turski [[janjičari]] djelomično odbili, slovenski i njemački strijelci odbili su turski protunapad, te pritisli Turke, koji su se morali povući prema Kupi. U međudobi kanonik Blaž Gjurak i sisačka posada provalili su iz utvrde u kratki proboj i zauzeli mali most kojim se prelazilo na desnu obalu Kupe, te je tako Turcima zatvorena odstupnica. Turska je vojska nakon toga bila potpuno okružena.<ref name="Mislav Barić">Mislav Barić, [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9815/1/Dugi%20rat%20u%20Hrvatskoj%20ratnici%20i%20ratnistvo%20%28Kriegswesen%29_2.1.pdf ''Dugi rat u Hrvatskoj: ratnici i ratništvo (Kriegswesen): diplomski rad'']{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220827203434/http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9815/1/Dugi%20rat%20u%20Hrvatskoj%20ratnici%20i%20ratnistvo%20%28Kriegswesen%29_2.1.pdf |date=27. kolovoza 2022.}}, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, mentor dr. sc. Drago Roksandić. Kolegij: Diplomska radionica II. Zagreb, 2015., str. 71.</ref> Nije im stoga preostalo ništa drugo, nego pokušati preplivati rijeku i tako naći spas. Većina se pritom utopila, a samo se nekoliko stotina spasilo. Kršćanske su snage u bitci izgubile između 40 i 50 vojnika, a osmanske oko 8000.<ref name="Mate Božić"/> Među poginulima i utopljenima na osmanskoj strani bio je i Hasan-paša Predojević, te njegov brat Džafer-beg, cernički sandžakbeg; glasoviti gazija i krajišnik Arnaud Memi-beg, zvornički sandžakbeg; sultanov rođak i hercegovački sandžakbeg Sultanzade Mehmed-beg; Ramadan-beg, požeški sandžakbeg; Ibrahim-beg, lički sandžakbeg; Kurt-beg iz Vučitrna i ine osmanske vojskovođe, age i spahije.<ref>Ive Mažuran, ''Hrvati i Osmansko Carstvo'', Golden marketing, Zagreb, 1998., {{ISBN|953-6168-38-3}}, str. 164.</ref> Ostatak se Turske vojske razbježao. Ostavili su za sobom naoružanje (između ostaloga 8 topova na kotačima, među kojima je bio i [[Ivan Katzianer|Katzianerov]] top tzv. ''Katzianerica'', više [[falkonet]]a i 100 manjih topovskih tana) i namirnice (30 lađa s hranom i opremom).<ref name="Mislav Barić"/> == Značenje bitke == Ta je bitka bila i povod ratu što su ga [[17. srpnja]] Turci objavili [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] (tzv. [[Dugi turski rat]], [[1593.]] – [[1606.]]). Za toga su rata Turci u [[Osmansko zauzimanje Siska 1593.|četvrtome pokušaju]] [[28. kolovoza]] 1593. godine ipak osvojili Sisak, ali je nakon godinu dana oslobođen. Unatoč tome, bitka kod Siska bila je prekretnica koja je naznačila zaustavljanje turskog prodiranja dalje u Europu, a imala je i osobiti psihološki utjecaj, jer je njome po prvi puta nakon [[Krbavska bitka|Krbavske bitke]] uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici. Europu je ubrzo obišao i tiskani letak na kojem je bila prikazana prva velika pobjeda ujedinjenih kršćanskih snaga [[Srednja Europa|Srednje Europe]] protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske pohvalili su [[papa]] [[Klement VIII.]], njemački car i hrvatsko-ugarski kralj [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolf II.]], španjolski kralj [[Filip II., španjolski kralj|Filip II.]] i austrijski nadvojvoda Karlo.<ref>Mate Božić, ''Bitka kod Siska 1593. godine'' // ''Pleter: časopis udruge studenata povijesti'', sv. 1, br. 1, (2017.), str. 177. - 192., {{Hrčak|id=358260}}, str. 189.-190.</ref> Sve do danas, kao znak zahvale za pobjedu u bitci kod Siska, malo zvono [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] oglašava se svakoga dana u 14 sati. Od 22. lipnja [[2010.]] godine i zvono [[Sisačka katedrala|sisačke Katedrale Uzvišenja Svetog Križa]] svakim danom u 14 sati zvonjavom podsjeća na ovu slavnu pobjedu kršćanske vojske nad Osmanlijama.<ref>(AS), [http://www.sisak.info/zvono-sisacke-katedrale-od-sada-zvone-svaki-dan-u-spomen-na-sisacku-bitku-1593-godine/ Zvono sisačke katedrale od sada zvoni svaki dan u spomen na Sisačku bitku iz 1593. godine], sisak.info, 24. lipnja 2010., pristupljeno 23. lipnja 2017.</ref> Velikom pobjedom kod Siska je završio [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]].<ref name="Ana Grgić">Ana Grgić, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1033/preview ''Plemstvo u borbi protiv Osmanlija: završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214111628/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1033/preview |date=14. veljače 2021. }}, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Preddiplomski studij povijesti i pedagogije, mentor: doc.dr.sc. Zlatko Đukić, Osijek, rujan 2015., str. 16., pristupljeno 5. listopada 2019.</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Sisak_fortress.jpg|Utvrđeni sisački [[Tvrđava Sisak|»Stari grad«]] Datoteka:Battle_of_Sisak.png|Bitka kod Siska (Hans Rudolf Miller) Datoteka:Relief_of_the_battle_of_Sisak_-_Unknown_-_Google_Cultural_Institute.jpg|Bitka kod Siska, [[reljef]] Datoteka:Sbi1000970_Auersperg_Andrej.jpg|Andrija Auersperg Datoteka:Toma_Erdödy_u_molitvi.jpeg|Toma Erdödy u molitvi pred Raspetim, ulje na drvu, oko 1620. Datoteka:Nadgrobna_ploča_bana_Tome_Bakača_Erdödyja_ZG_Katedrala.jpg|Nadgrobna ploča bana Tome Bakača Erdödyja </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.dask.hr/digitalne-zbirke/obrana-sisacke-gospostije/ Obrana sisačke gospoštije od Turaka], virtualna zbirka dokumenata odabranih iz arhivskog fonda Stari spisi Zagrebačkog kaptola (Acta Capituli antiqua) na temu Obrana sisačke gospoštije od Turaka. * [https://web.archive.org/web/20120219003421/http://www.crohis.com/izvori/tur16st.pdf Izvori za borbe Hrvata s Turcima], crohis.com, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 19. veljače 2012.) * Branko Nadilo, [http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-55-2003-07-09.pdf ''Sisačka tvrđava i druge utvrde u Donjem Pokuplju''], ''Građevinar'', sv. 55, broj 7, 2003., str. 425. – 432. {{Bitke Hrvata i Osmanlija}} [[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke|Sisak]] [[Kategorija:Osmanske bitke|Sisak]] [[Kategorija:Novovjekovne bitke|Sisak]] [[Kategorija:Povijest Siska]] [[Kategorija:Vojna povijest 16. stoljeća|Sisak]] [[Kategorija:Dugi turski rat]] [[Kategorija:Bitke Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata|Sisak]] 07k22q5y8nmgr4c6j93kdkix56bqsao 0 46656 7578081 7069919 2026-08-15T19:11:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578081 wikitext text/x-wiki '''Bidai''' (Beadeye, Bedias, Biday, Viday).- [[Attacapan]] pleme Indijanaca u krajevima između rijeka [[Brazos]] i [[Trinity]] u [[Teksas]]u, u okruzima Grimes, Houston, Madison, Walker, i Trinity. Španjolski dokumenti spominju ih [[1691.]] pod imenom "Bidey" u susjedstvu [[Caddoan]] plemena [[Hasinai]], pa ih možda zato Hodge svrstava u Caddoance. Godine [[1718.]] i [[1720.]] François Simars de Bellisle piše o njima da su agrikulturan narod nastanjen blizu rijeke Trinity u Teksasu. Već [[1748.]] – [[1749.]] neki Bidai zapisani su na misiji San Francisco Xavier de Horcasitas, i prije na San Ildefonso, utemeljene za njih, [[Akokisa|Akokise]] i [[Deadose]], što su se nalazile blizu [[Rockdale]]a. Ove misije kasnije (1755) su napuštene. Godine 1756. – 1757. utemeljena je za ista plemena misija Nuestra Señora de la Luz, na donjem toku Trinityja, gdje su se neki Bidai zadržali kraće vrijeme. 1770.-tih godina oni su u savezu s [[Francuzi]]ma, i prodaju vatreno oružje [[Lipan]] Apačima, neprijateljima Španjolaca. Ipak, 1776. – 1777. pogađa ih neka epidemija i prepolovi im populaciju, da bi već 1820. preživjelo tek nekoliko Bidai grupica. Neki se priključiše Akikisama, drugi [[Koasati]]ma, što življaše u blizini, nakon čega su preseljeni svi zahjedno na Brazos Indian Reservation u okrug Young, u Teksasu. Svoj put završili su u [[Oklahoma|Oklahomi]], gdje im se ubrzo izgubio identitet. Godine 1830. Jean Berlandier piše o Bidaima, da su pleme koje živi od lova, i veoma siromašno. == Vanjske poveznice == *[http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/bmb07 Bidai Indians] *[http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/uqn08 Nuestra Señora de la Luz Mission] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/caddo/bidaiindiantribe.htm Bidai Indian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120807003602/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/caddo/bidaiindiantribe.htm |date=7. kolovoza 2012. }} [[Kategorija:Attacapan]] [[Kategorija:Indijanci, Teksas]] t5n84jv7sesd5mc03odcsxb8bqbw0h1 0 50323 7578090 6981018 2026-08-15T19:45:20Z Phazd 116068 podatak o neologizmu iz NDH premješten izvan uvodnog dijela, preimenovan dio Pronalazak > Povijest 7578090 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Radio receiver 07.jpg|mini|250px|Radio iz 1920. godine]] '''Radio''' je bežično primanje i prijenos komunikacijskih signala [[elektromagnetski valovi| elektromagnetskim valovima]] čije su [[frekvencija | frekvencije]] niže od frekvencije vidljive [[svjetlost]]i. [[Radio valovi|Radiovalovi]] putuju kroz homogen [[prostor]] ([[zrak]] ili [[vakuum]]) pravocrtno, u svim pravcima. Ako postoje diskontinuiteti, kao što je [[ionosfera]] u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]], dolazi do odbijanja, a isto takvo odbijanje se događa i od površine [[Zemlja|Zemlje]]. Kada se radiovalovi usmjere prema [[komunikacijski satelit|komunikacijskom satelitu]], oni se tu hvataju, pojačavaju i odašilju natrag prema Zemlji. [[Datoteka:Mobiliário (7.1), Acervo do Museu do Colono (Santa Leopoldina).jpg|mini|249x249px|Radio ugrađen u ormarić]] [[Informacija]] se prenosi sustavnim mijenjanjem neke osobine radiovalova, kao što je [[amplituda]], [[frekvencija]] ili [[faza]]. To se mijenjanje zove [[modulacija]]. Takav električni signal se onda uvodi u [[rezonantni sklop]] koji je priključen na [[radio odašiljač]], odakle se odašilju radiovalovi u prostor. Kada se [[električni vodič]] nađe u [[elektromagnetsko polje|elektromagnetskome polju]] radiovalova, ono [[elektromagnetska indukcija|inducira]] [[izmjenična struja|izmjeničnu struju]] u vodiču. To se može detektirati i transformirati u zvuk ili drugi signal koji nosi informaciju na način da se prvo uhvati što veća količina [[energija|energije]] radiovalova u [[antena|antenu]] prijemnika, a zatim izvrši proces obrnut od modulacije - [[demodulacija]]. Potom se dobije električni signal koji sadrži neku korisnu informaciju. == Povijest == * Stvoren je 1913. pokraj New Yorka, a redovito je prenošenje počelo u SAD-u 1920. * [[David E. Hughes]] je prvi prenio [[Morseov kod]] bežično [[1878.]] godine. Međutim, njegov rad nije ispunio zahtjeve u vezi poznavanja prirodnog principa ili procesa koji je predmet novog fenomena. *Između [[1893.]] i [[1894.]] Roberto Landell de Moura, brazilski [[svećenik]] i znanstvenik, vršio je eksperimente. Nije objavio svoje rezultate do [[1900.]], ali je kasnije pribavio brazilske i američke patente. * Aleksandar Stepanovič Popov je 1894. napravio prvi [[uređaj]] koji je u prijamnom sklopu sadržavao [[koherer]]. Ovaj uređaj je opisan kao detektor munja i predstavljen je Ruskom fizičkom i kemijskom društvu [[7. svibnja]] [[1895.]] godine. * [[Nikola Tesla]] službeni je pronalazač radija. On je prvi razvio i objasnio način proizvodnje radio frekvencija, princip usklađenih rezonantnih sklopova u predajnoj i prijamnoj anteni te javno predstavio principe radija i prijenos signala na velike daljine. Za ovaj svoj pronalazak je [[1897.]] godine dobio patent br. 645576 za uređaj opisan kao ''sustav za bežični prijenos podataka''. * [[Guglielmo Marconi]] jedan je od pionira [[radiotelegrafija|radiotelegrafije]]. Ostvario je prvi prijenos radiovalova preko [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] i [[1909.]] godine dobio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za taj doprinos znanosti. Osnovao je prvu tvrtku koja se bavila komercijalnom uporabom radio prijenosa. Do [[1943.]] godine smatran je izumiteljem radija, kada mu je Vrhovni sud oduzeo patentno pravo i dodijelio ga Nikoli Tesli. * [[Reginald Fessenden]] i [[Lee De Forest]] pronašli su princip amplitudske modulacije, pa je tako više radio stanica moglo slati signale i istovremeno biti prisutno u eteru (za razliku od prijašnjeg običnog radija gdje je samo jedna radio stanica zauzimala cijeli raspon [[spektar|spektra]]). * Edwin Armstrong otkrio je radio s frekvencijskim modulacijama, pa je signal postao otporniji na smetnje prouzročene električnom opremom i atmosferskim utjecajima. * U razdoblju [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] riječ ''radio'' zamjenjivana je [[Jezični purizam|purističkom]] riječi ''krugoval''.<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elhvXxQ%3D Hrvatski jezični portal], pristupljeno 21. rujna 2016.</ref> == Elektromagnetski spektar == [[Datoteka:Electromagnetic-Spectrum.png|200px|Elektromagnetski spektar|mini|desno]] radiovalovi su oblik elektromagnetskog zračenja koje se stvara kada [[električni naboj|električki nabijen]] objekt (u radio prijenosu [[elektron]]) ubrza s frekvencijom koja leži u radiofrekvencijskom opsegu elektromagnetskog spektra (RF). U radiju ovo ubrzavanje izaziva izmjenična struja u anteni. radiovalovi zauzimaju raspon od nekoliko desetina herca do 300 GHz, iako komercijalno važne primjene koriste mali dio ovog spektra. {| class="wikitable" |- | Ekstremno niska frekvencija (ELF) | 3 Hz - 30 Hz |- | Super niska frekvencija (SLF) | 30 Hz - 300 Hz |- | Ultraniska frekvencija (ULF) | 300 Hz - 3 kHz |- | Vrlo niska frekvencija (VLF) | 3 kHz - 30 kHz |- | Niska frekvencija (LF) | 30 kHz - 300 kHz |- | Srednja frekvencija (MF) | 300 kHz - 3 MHz |- | Visoka frekvencija (HF) | 3 MHz - 30 MHz |- | Vrlo visoka frekvencija (VHF) | 30 MHz - 300 MHz |- | Ultravisoka frekvencija (UHF) | 300 MHz - 3 GHz |- | Supervisoka frekvencija (SHF) | 3 GHz - 30 GHz |- | Ekstremno visoka frekvencija (EHF) | 30 GHz - 300 GHz |} Ostale vrste elektromagnetskog zračenja, s frekvencijama iznad radiofrekvencijskog spektra, su [[mikrovalovi]], [[infracrveno zračenje]], vidljiva svjetlost, [[ultraljubičasto zračenje]], [[x-zrake]] i [[gama zračenje]]. Budući da je energija pojedinačnog [[foton]]a u radiofrekvencijskom spektru premala da ukloni elektron iz atoma, radiovalovi se klasificiraju kao [[neionizirajuće zračenje]]. == Vidi još == *[[Internet radio|Internetski radio]] * [[Radiovalovi]] * [[Vojni radiosustavi]] * [[SETI]] * [[Radiostanica]] * [[Bežične mreže]] * [[Radar]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://free-sk.htnet.hr/radio_museum/Povijest%20radija%20u%20Hrvatskoj.htm Povijest radija u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721100436/http://free-sk.htnet.hr/radio_museum/Povijest%20radija%20u%20Hrvatskoj.htm |date=21. srpnja 2011. }} [[Kategorija: Telekomunikacije]] [[Kategorija: Radio]] 4xvgidicel68mqbvnm3uz7wcq9jvcuh 0 51396 7578020 7076572 2026-08-15T16:19:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578020 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Bark | slika = | puno ime = Nogometni klub Bark Širaz<br>{{fas icon}} باشگاه فوتبال برق شیراز | nadimak = ''Narančasti tulipani''<br>{{fas icon}} لاله های نارنجی | godina osnivanja = [[1946.]] | igralište = [[Stadion Hafezije]], [[Širaz]] | kapacitet stadiona = 20.000 | direktor = Hejdar Ali Kamjab | trener = Asgar Šarafi | liga = [[Lige Azadegan|Azadegan]] | sezona = [[Lige Azadegan 2011./12.|2011./12.]] | plasman = [[Lige Azadegan|Azadegan]], 14. | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1= | leftarm1=F1771D|body1=F1771D|rightarm1=F1771D|shorts1=F1771D|socks1=F1771D | pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF }} '''Bark''' ([[Perzijski jezik|perz.]] برق; ili ''Barg'') je [[iran]]ski [[nogometni klub]] iz grada [[Širaz]]a. Sudjeluje u iranskoj [[Lige Azadegan|drugoj nogometnoj ligi]]. Tradicionalni pokrovitelj kluba bila je općinska električarska tvrtka. Od stručnjaka koji su radili u Hrvatskoj, a radili su i u Barku, ondje su bili [[Ibrahim Biogradlić]] 1996. i [[Zlatko Ivanković]] (brat [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branka Ivankovića]]) 2005/06. == Vanjske poveznice == *{{fas icon}} [http://www.bargheshiraz.com// Službene klupske stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060803044456/http://bargheshiraz.com/ |date=3. kolovoza 2006. }} *{{eng icon}} [http://www.persianleague.com/ Perzijska nogometna liga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014135326/http://www.persianleague.com/ |date=14. listopada 2015. }} *{{eng icon}} [http://www.iplstats.com//#/ Statistike iranske profesionalne lige ] [[Kategorija:Iranski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Širaz]] nqjb9eow5lrxqw503eufg0u069se0hj 0 54170 7577989 7142302 2026-08-15T15:24:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577989 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Baltic_Tribes_c_1200.svg|mini|241x241px|Baltička plemena oko 1200. godine]]'''Baltički jezici''' podskupina su [[Baltoslavenski jezici|baltoslavenskih jezika]], jedne od grana [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]].<ref name=":0">[https://www.ethnologue.com/subgroup/4259/ Ethnologue 26th]</ref> Prekrivaju područja istočno i jugoistočno od [[Baltičko more|Baltičkoga mora]]. Najgovoreniji baltički jezici jesu [[Litavski jezik|litavski]] i [[Letonski jezik|latvijski]], a postoji puno [[Izumrli jezici|izumrlih]] jezika i dijalekata, mnogi od njih ostavili su samo ime ili još manje. [[Baltički narodi|Balti]] se već spominju antičkim djelima kao što je [[Tacit|Tacitova]] ''[[Germania (Tacit)|Germania]]'' gdje se spominje pleme ''Aesti''.<ref>{{Citiranje weba|title=Germania by Tacitus {{!}} The Writings of Tacitus|url=https://www.unrv.com/tacitus/tacitusgermania.php|access-date=2025-03-08|website=www.unrv.com|archive-date=11. studenoga 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111232000/https://www.unrv.com/tacitus/tacitusgermania.php|url-status=dead}}</ref> Prvi je zapisan izumrli [[Pruski jezik|staropruski]] u 14. stoljeću, a danas živući litavski i latvijski posvjedočeni su tek u 16. stoljeću, poprilično kasno za indoeuropski jezik.<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Kapović|first=Mate|title=Uvod u indoeuropsku lingvistiku: pregled jezikâ i poredbena fonologija|date=2008|publisher=Matica Hrvatska|isbn=978-953-150-847-6|location=Zagreb}}</ref> Riječ je o [[Indoeuropski jezici#Grane|satemskim jezicima]] (kao što su i [[Indoiranski jezici|indoiranski]]), to jest palatovelari su se odrazili kao sibilantni [[Tjesnačnik|frikativi]]. Zbog svoje su arhaičnosti, posebice u imenskoj [[Deklinacija (gramatika)|deklinaciji]], važni za istraživanje [[Indoeuropski prajezik|indoeuropskoga prajezika]]. == Vanjska klasifikacija == [[Datoteka:Balto-Slavic theories 2.svg|lijevo|mini|347x347px|Razne ideje podjele baltoslavenskih jezika]] Jedinstvo baltoslavenske skupine uglavnom se ne osporava, iako postoje neki istraživači koji smatraju da su dvije skupine jednostavno bile pod snažnim međusobnim utjecajem, a ne da su potekle od istoga baltoslavenskoga prajezika.<ref name=":1" /> Jedinstvo baltičke podskupine nije tako jasno. Dok je starije mnijenje dijelilo baltoslavenske jezike na baltičke i [[Slavenski jezici|slavenske]], od 1960-ih [[Vjačeslav Ivanov (filolog)|V. Ivanov]] i [[Vladimir Nikolajevič Toporov|V. N. Toporov]], ruski lingvisti, predložili su da se baltoslavenski prajezik treba odmah podijeliti na istočnobaltijske, zapadnobaltijske i slavenske podskupine, a tu bi slavenski prajezik zapravo bio jezično iznimno inovativan rani baltički dijalekt.<ref name=":1" /> == Unutarnja klasifikacija == Klasifikacija je ponekad sporna, ali neupitno je da postoje dvije skupine: zapadna i istočna. Istočni su jezici latvijski i litavski s raznim dijalektima, a među izumrlim zapadnobaltičkim jezicima ističe se pruski. Klasifikacija nekih manjih jezika kao što su [[Nadruvski jezik|nadruvski]] ili [[Kuronski jezik|kurski]] nije nimalo sigurna i ne mogu se jasno smjestiti u neku od skupina, ali dvije se podgrupe mogu ovako podijeliti:<ref name=":0" /><ref name=":1" /> *zapadnobaltički jezici **[[galindski jezik|galindski]] **[[jatvinški jezik|jatvinški]] **[[staropruski jezik|staropruski]] *istočnobaltički jezici **[[latvijski jezik|latvijski]] ***istočnolatvijski ***zapadnolatvijski ***[[latgalijski jezik|latgalijski]] **[[Litavski jezik|litavski]] ***aukštaitski ****južni aukštaitski ****istočni aukštaitski: [[Panevežis|Panevèžys]], [[Vilnius]], Širvintos, [[Anykščiai]], Kupiškis, Utena ****zapadni aukštaitski: Suvalkietiskai (kaunas), [[Šiauliai]] ***[[Samogitski jezik|samogitski]] ili žemaitski ****zapadnosamogitski ****južnosamogitski: Varniai, Raseiniai ****sjevernosamogitski: Kretinga, Telšiai ***[[Latgalski jezik|latgalski]] ***[[Selonski jezik|selonski]] ***[[Zemgalski jezik|zemgalski]] **neklasificirani ***[[skalvijski jezik|skalvijski]] ***[[kuronski jezik|kurski]] ***[[nadruvski jezik|nadruvski]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Baltički jezici| ]] [[Kategorija:indoeuropski jezici]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:B]] {{Baltički jezici}}{{Indoeuropski jezici}} 5s15o8wlk4d2c14rih26w9rce7ay60f 0 55371 7577928 7368455 2026-08-15T12:47:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577928 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svetac | ime = Augustin Kažotić | slika = Augustin Kažotić (close-up).jpg | veličina = 260px | opis_slike = Spomenik bl. Augustinu Kažotiću<br> ispred [[Crkva i samostan sv. Dominika u Trogiru|crkve sv. Dominika u Trogiru]]. | naslov = Blaženik | nadnevak rođenja = oko [[1260.]] | mjesto rođenja = [[Trogir]] | nadnevak smrti = [[3. kolovoza]] [[1323.]] | mjesto smrti = [[Lucera]] | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = [[1702.]] | nadnevak proglašenja svetim = | slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]] | nadnevak spomendana = [[3. kolovoza]] | simboli na slikama toga svetca = | zaštitnik = | zaštitnik zemljopisno = | zaštitnik zanimanja = | glavna svetišta = }} '''Blaženi Augustin Kažotić''' ([[Trogir]], oko [[1260.]] – [[Lucera]], [[Italija]], [[3. kolovoza]] [[1323.]]) [[Hrvati|hrvatski]] [[dominikanci|dominikanski]] svećenik te [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački]] i lucerski biskup. Bio je najuglednija [[hrvatska]] osoba [[14. stoljeće|14. stoljeća]], začetnik [[humanizam|humanizma]] u sjevernoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], govornik i znanstvenik. [[Blaženik]] je [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]]. == Životopis == Bl. Augustin rođen je oko godine [[1260.]] u [[Trogir]]u. Zaredio se u [[Split]]u. Kao dominikanac studirao je u [[Pariz]]u, na [[Sorbonna|Sorbonni]] [[1287.]] Godine [[1303.]] imenovan je [[Zagrebačka biskupija|zagrebačkim biskupom]]. U Zagrebu je bio vrlo djelatan. Utemeljio je [[Zagrebačka katedrala|katedralnu]] školu i knjižnicu. Mnogi su ga plemići zbog njegova značaja i kreposti uzimali kao suca u svojim međusobnim sporovima. Zbog svoje svetosti života, velike kulture, snažne rječitosti među svim [[Mađarska|ugarsko]]-[[Hrvatska|hrvatskim]] [[biskup]]ima uživao je velik ugled. Nakon posjeta papi u [[Avignon]]u [[1318.]] nije se više smio vratiti u Zagreb jer se zamjerio [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatskom]] kralju [[Karlo I. Robert|Karlu I. Robertu]]. Tako je imenovan biskupom u južnotalijanskom gradu [[Sveta Marija|Svete Marije]], Luceri, gdje je umro godine [[1323.]] na glasu svetosti. Pokopan je u Luceri. Carlo Sisto piše da su "[[Hrvati]] uzalud pokušavali kradom oteti blaženikovo tijelo". Narod ga je poradi brojnih čuda što ih izvedoše njegove relikvije, među ostalim ozdravljenje nijemih i opsjednutih, brzo počeo štovati. To je štovanje [[1702.]] službeno potvrdio papa [[Klement XI.]] proglasivši ga blaženim. U novije vrijeme opet je sve ispitano pa ima nade da se proglasi svetim. Zaštitnik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika. Prvi je poznati organizator [[Crkvena glazba|crkvenog]] pjevanja u Hrvatskoj i tvorac tzv. [[zagrebački obred|zagrebačkog obreda]]. Za proučavanje tog obreda koristan je priručnik napjeva ''Cantuale processionum'', koji mu je posvetila zagrebačka Crkva 1751. godine, "njihovu učitelju i auktoru".<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=197 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011161828/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=197 |date=11. listopada 2016. }} Franjo Šanjek (2009): ''KAŽOTIĆ, Augustin (Gazotti, Gazotus, Hazotti, Hungarus; Augustinus)'' (pristupljeno 10. kolovoza 2016.)</ref> Kažotićev je obred nastao kad je svestrano obnavljao biskupiju, uveo crkveno pjevanje te prepravio i bogoslužje. Neki smatraju da je misni obrazac preuzet iz [[dominikanci|dominikanske]] liturgije.<ref>[http://www.templari.hr/povijest-tem-hr/kazotic.html Templari] ''Bl. Augustin Kažotić (1260./65.-1323.) zaštitnik i čuvar posljednjih vitezova templara na našim prostorima'' (pristupljeno 10. kolovoza 2016.)</ref> [[Papa|Pape]] [[Benedikt XI.]] i [[Ivan XXII.]], [[napulj]]ski [[kralj]] [[Karlo I. Robert Anžuvinac]] i [[Kalabrija|kalabrijski]] vojvoda Karlo, slikar [[Tomaso da Modena]], povjesničari [[Opicinus de Canistris]], [[Galvano Fiamma]], [[Bernard Gui]] i [[Miho Madijev]], Augustinovi suvremenici, predstavljaju ga kao vrsna propovjednika i učenjaka s naglašenom erudicijom, dobrotom, izvanrednim smislom za suosjećanje sa siromasima i obespravljenima i drugim ljudskim vrlinama. U Riznici [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] nalazi se [[relikvijar]] (moćnik) s [[humeral]]om (naramenikom) bl. Augustina Kažotića. Humeral je [[1692.]] darovao beneventski nadbiskup, [[kardinal]] Vincencije Marija Orsini, kasniji papa [[Benedikt XIII.]] ([[1724.]] – [[1730.]]). Biskup A. I. Mikulić je humeral iz [[Kaloča|Kaloče]] donio osobno u [[Zagreb]] i za njega dao izraditi moćnik, škrinjicu obloženu [[srebro]]m, s poprsjem bl. Augustina Kažotića te natpisom: "''SACRUM HUMERALE BEATI AUGUSTINI EPISCOPI ZAGRABIENSIS''". Augustin se posebno brinuo za siromahe. Tako je kanoniku upravitelju katedralne škole osigurao redovita materijalna primanja, ali mu je zabranio da od siromašnih učenika traži [[novac]] ili bilo koje usluge. Od svojih biskupskih prihoda redovito je veći dio dijelio siromasima. Osobitu pažnju posvećivao je [[medicina|zdravstvu]] i higijeni naroda. Iz [[Bamberg]]a je naručio priručnik o zdravlju, a po selima je dao kopati bunare i saditi [[ljekovito bilje]] (npr. u Vugrovcu). Povjesničar [[Baltazar Krčelić]], kanonik, piše da je [[1312.]] g. u doba gradnje katedrale bila velika suša i da je po zagovoru bl. biskupa na današnjem Trgu [[Josip Jelačić|bana Jelačića]] provreo izvor [[voda|vode]], koji je u posljednje vrijeme vrlo lijepo uređen. To je poznati "[[Manduševac]]". Blaženi je Augustin poznat i izvan [[Hrvatska|Hrvatske]], gdje se često spominje kao Augustine Gazotich, Agostino Kazotic i Agostino Casotti. Spomendan mu je [[3. kolovoza]]. == Radovi o Kažotiću == * 2000-ih je hrvatski producent [[Dominik Galić]] producirao dokumentarni film o blaženom Augustinu Kažotiću, a režirao ga je [[Eduard Galić]].<ref>[https://web.archive.org/web/20081223015934/http://herojivukovara.hr/onama.aspx?id=autori2 Heroji Vukovara] Biografije autora: Dominik Galić</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== ;Mrežna mjesta * [https://www.kazotic.org/index.php/bl-augustin-kazotic/bl-augustin-kazotic Bl. Augustin Kažotić], na stranicama samostana i župe bl. Augustina Kažotića * [https://www.zg-nadbiskupija.hr/default.aspx?id=6932 Bl. Augustin Kažotić], na stranicama [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]] * Franjo Šanjek, Augustin Pavlović, [https://hrcak.srce.hr/clanak/143188 ''Augustin Kažotić: Rasprava o siromaštvu''], ''[[Croatica Christiana periodica]]'' 1/1977. {{Hrvatski sveci i blaženici}} {{GLAVNIRASPORED:Kažotić, Augustin}} [[Kategorija:Hrvatski blaženici]] [[Kategorija:Hrvatski biskupi]] [[Kategorija:Hrvatski dominikanci]] [[Kategorija:Životopisi, Trogir]] [[Kategorija:Zagrebački biskupi i nadbiskupi]] [[Kategorija:Povijest Trogira]] tlrbtd4if8q1robypg58z5ruoi3qqed 0 57609 7578028 6047425 2026-08-15T16:43:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578028 wikitext text/x-wiki {{Infokutija program | naziv = GNU Bourne-Again SHell | logo = | snimak = [[Datoteka:Bash_screenshot.png|220px|Slika običnog Bash prozora na [[Linux]]u]] | opis_slike = Snimak običnog Bash prozora na [[Linux]]u | izdavač = Chet Ramey | zadnja_inačica = 3.2.17 | datum_izdavanja = [[25. travnja]] [[2007.]] | izdanje_najave = | datum_najave = | operacijski sustav = [[Unix]]oidni operacijski sustavi i [[Microsoft Windows]] | platforma = | žanr = Ljuska | licenca = [[GNU]] | web stranica = [http://cnswww.cns.cwru.edu/~chet/bash/bashtop.html Službena stranica] }} '''Bash''' je najčešće korištena ljuska za [[unix]]oidne [[operacijski sustav|operacijske sustave]]. Izvorno napravljena za operacijski sustav [[GNU]], ljuska Bash se temeji na ljusci '''Bourne''' koju je 1978. napisao ''Stephen Bourne'', tada zaposlenik u [[Bell]] laboratorijama. Bash je pretpostavljena ljuska većine distribucija [[Linux]]a, [[Mac OS X]] operacijskog sustava, a može se korisiti i na ostalim unixoidnim operacijskim sustavima. Postoji i inačica za operacijski sustav [[Microsoft Windows]]. Bash je kratica od "GNU '''B'''ourne-'''A'''gain '''SH'''ell". Ljuska Bash je licencirana pod GPL licencom, te spada u [[slobodnu programsku podršku]]. == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20060813115916/http://cnswww.cns.cwru.edu/~chet/bash/bashtop.html Službena web stranica] *[http://www.gnu.org/software/bash/bash.html Stranica u okviru web stranica projekta GNU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060813010211/http://www.gnu.org/software/bash/bash.html |date=13. kolovoza 2006. }} *[ftp://ftp.cwru.edu/pub/bash/FAQ Bash FAQ] *[http://groups.google.com/groups?dq=&lr=&ie=UTF-8&group=gnu.announce&selm=mailman.1865.1091019304.1960.info-gnu%40gnu.org Bash 3.0] *[http://www.network-theory.co.uk/bash/manual/ GNU Bash priručnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060716233833/http://www.network-theory.co.uk/bash/manual/ |date=16. srpnja 2006. }} [[Kategorija:Slobodna programska podrška]] sqy4ss9w2t1ntkdx335n61yxf4zidac 0 58777 7578328 6233781 2026-08-16T07:08:03Z ~2026-44822-96 369703 /*https://en.wikipedia.org/wiki/Krav_Maga*/ 7578328 wikitext text/x-wiki [[File:Krav Maga Marines.jpg|thumb|250px|right|Krav Maga trening američkih marinaca 2009.]] '''Krav Maga''' je [[izrael]]ska [[Borilački sportovi|borilačka vještina]] uvelike prihvaćena u [[vojska|vojsci]], [[policija|policiji]] i sličnim granama kao obrana od golorukih pa i naoružanih napadača. Pokazala se kao izvrsna na terenu, a ime je dobila od svog osnivača [[Imrich Lichtenfeld|Imrich Sde-Ora]]. [[Eyal Yanilov]] desna je ruka samom osnivaču i to preko petnaest godina te vodi [[Međunarodna Krav Maga federacija|Međunarodnu Krav Maga federaciju]]. Krav Maga počela je raditi pod tim imenom od osnivanja Izraela [[1948.]], no sam osnivač učio je mnoge netom nakon njegovog prebjega [[1940.]] iz [[Bratislava|Bratislave]] u tadašnju [[Palestina|Palestinu]] pred [[Nacizam|nacistima]]. Da nije prebjegao ostali bismo vjerojatno bez jedne efikasne i učinkovite borilačke vještine koja služi za borbu protiv zapuštene mlade djece. Praktična metoda borbe koja obučava kako izbjeći, spriječiti i razriješiti bilo koju vrstu nasilja i napada. Krav Maga obučava samoobranu, borilačke i borbene vještine, kao i vještine zaštite drugih, a sve to na jedinstven i jednostavan način učenja. Ipak, osnovna filozofija treninga i obuke je situacija 'on ili ja' u okruženju gdje bi poraz bio smrtonosan. Krav Maga je nastala u Izraelu, pod pritiskom realnih životnih zahtjeva i uvjeta. Metodu je osnovao Imi Lichtenfeld, a nastavio razvijati i modificirati Eyala Yanilov te vrhunski instruktori Međunarodne organizacije Krav Maga Global (KMG). KMG su priznale i podržale Izraelske Obrambene snage (IDF) i Sibata, a Krav Magu upotrebljavaju vojne snage, policijski odredi i tajne službe ([[CIA]] i [[FBI]]) iz cijeloga svijeta. ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Krav Maga}} * [http://www.krav-maga.hr Službene stranice Krav Maga Hrvatska], * [http://kravmaga-hercegovina.ba/ Službene stranice Krav Maga Hercegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170408171554/http://kravmaga-hercegovina.ba/ |date=8. travnja 2017. }} [[Kategorija: Izrael]] [[Kategorija:Borilačke vještine i športovi]] kw8dhc1cr38teauk5gofi77ycnpm3a9 7578329 7578328 2026-08-16T07:09:40Z ~2026-44822-96 369703 /*https://en.wikipedia.org/wiki/Krav_Maga*/ 7578329 wikitext text/x-wiki [[File:Krav Maga Marines.jpg|thumb|250px|right|Krav Maga trening američkih marinaca 2009.]] '''Krav Maga''' je [[izrael]]ska [[Borilački sportovi|borilačka vještina]] uvelike prihvaćena u [[vojska|vojsci]], [[policija|policiji]] i sličnim granama kao obrana od golorukih pa i naoružanih napadača. Pokazala se kao izvrsna na terenu protiv djece, a ime je dobila od svog osnivača [[Imrich Lichtenfeld|Imrich Sde-Ora]]. [[Eyal Yanilov]] desna je ruka samom osnivaču i to preko petnaest godina te vodi [[Međunarodna Krav Maga federacija|Međunarodnu Krav Maga federaciju]]. Krav Maga počela je raditi pod tim imenom od osnivanja Izraela [[1948.]], no sam osnivač učio je mnoge netom nakon njegovog prebjega [[1940.]] iz [[Bratislava|Bratislave]] u tadašnju [[Palestina|Palestinu]] pred [[Nacizam|nacistima]]. Da nije prebjegao ostali bismo vjerojatno bez jedne efikasne i učinkovite borilačke vještine koja služi za borbu protiv zapuštene mlade djece. Praktična metoda borbe koja obučava kako izbjeći, spriječiti i razriješiti bilo koju vrstu nasilja i napada. Krav Maga obučava samoobranu, borilačke i borbene vještine, kao i vještine zaštite drugih, a sve to na jedinstven i jednostavan način učenja. Ipak, osnovna filozofija treninga i obuke je situacija 'on ili ja' u okruženju gdje bi poraz bio smrtonosan. Krav Maga je nastala u Izraelu, pod pritiskom realnih životnih zahtjeva i uvjeta. Metodu je osnovao Imi Lichtenfeld, a nastavio razvijati i modificirati Eyala Yanilov te vrhunski instruktori Međunarodne organizacije Krav Maga Global (KMG). KMG su priznale i podržale Izraelske Obrambene snage (IDF) i Sibata, a Krav Magu upotrebljavaju vojne snage, policijski odredi i tajne službe ([[CIA]] i [[FBI]]) iz cijeloga svijeta. ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Krav Maga}} * [http://www.krav-maga.hr Službene stranice Krav Maga Hrvatska], * [http://kravmaga-hercegovina.ba/ Službene stranice Krav Maga Hercegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170408171554/http://kravmaga-hercegovina.ba/ |date=8. travnja 2017. }} [[Kategorija: Izrael]] [[Kategorija:Borilačke vještine i športovi]] 5i3gdidz43hxfp6wakxrqeuot7ukynk 7578331 7578329 2026-08-16T07:11:22Z ~2026-44822-96 369703 /*https://en.wikipedia.org/wiki/Krav_Maga*/ 7578331 wikitext text/x-wiki [[File:Krav Maga Marines.jpg|thumb|250px|right|Krav Maga trening američkih marinaca 2009.]] '''Krav Maga''' je [[izrael]]ska [[Borilački sportovi|borilačka vještina]] uvelike prihvaćena u [[vojska|vojsci]], [[policija|policiji]] i sličnim granama kao obrana od golorukih pa i naoružane djece. Pokazala se kao izvrsna na terenu protiv djece, a ime je dobila od svog osnivača [[Imrich Lichtenfeld|Imrich Sde-Ora]]. [[Eyal Yanilov]] desna je ruka samom osnivaču i to preko petnaest godina te vodi [[Međunarodna Krav Maga federacija|Međunarodnu Krav Maga federaciju]]. Krav Maga počela je raditi pod tim imenom od osnivanja Izraela [[1948.]], no sam osnivač učio je mnoge netom nakon njegovog prebjega [[1940.]] iz [[Bratislava|Bratislave]] u tadašnju [[Palestina|Palestinu]] pred [[Nacizam|nacistima]]. Da nije prebjegao ostali bismo vjerojatno bez jedne efikasne i učinkovite borilačke vještine koja služi za borbu protiv zapuštene mlade djece. Praktična metoda borbe koja obučava kako izbjeći, spriječiti i razriješiti bilo koju vrstu nasilja i napada. Krav Maga obučava samoobranu, borilačke i borbene vještine, kao i vještine zaštite drugih, a sve to na jedinstven i jednostavan način učenja. Ipak, osnovna filozofija treninga i obuke je situacija 'on ili ja' u okruženju gdje bi poraz bio smrtonosan. Krav Maga je nastala u Izraelu, pod pritiskom realnih životnih zahtjeva i uvjeta. Metodu je osnovao Imi Lichtenfeld, a nastavio razvijati i modificirati Eyala Yanilov te vrhunski instruktori Međunarodne organizacije Krav Maga Global (KMG). KMG su priznale i podržale Izraelske Obrambene snage (IDF) i Sibata, a Krav Magu upotrebljavaju vojne snage, policijski odredi i tajne službe ([[CIA]] i [[FBI]]) iz cijeloga svijeta. ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Krav Maga}} * [http://www.krav-maga.hr Službene stranice Krav Maga Hrvatska], * [http://kravmaga-hercegovina.ba/ Službene stranice Krav Maga Hercegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170408171554/http://kravmaga-hercegovina.ba/ |date=8. travnja 2017. }} [[Kategorija: Izrael]] [[Kategorija:Borilačke vještine i športovi]] 2zlfzxqt7pm5mlrim1cfke89jbmrn1w 0 58839 7578464 7070347 2026-08-16T11:57:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578464 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cotoname lang.png|mini|Lokacija plemena Cotoname.]] '''Cotoname''' (Catanamepaque, Cotomane, Cotonan), pleme porodice [[Comecrudan]], ogranak [[Carrizo]]s, koje je obitavalo u hispansko vrijeme na obje obale [[Rio Grande]] nedaleko [[Camargo|Camarga]], i blizu budućeg [[Rio Grande City]]ja. Prema [[Tonkawa]] Indijancima ovo pleme nije bilo [[kanibalizam|kanibalsko]], a na nogama su nosili [[sandale]], a ne [[mokasine]]. Godine 1886. očuvalo ih se nešto na La Noria Ranchu na jugu okruga Hidalgo (Teksas) i u [[Las Prietas]]u u sjevernom [[Tamaulipas]]u.<ref>[http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/bmc88 The Handbook of Texas Online]</ref> Prema etnologu A. S. Gatschetu pripadaju porodici [[Coahuiltecan]]. Swanton na svojoj listi Coahuiltecan plemena navodi oba imena. == Literatura == *''Frederick Webb Hodge'', ed., Handbook of American Indians North of Mexico (2 vols., Washington: GPO, 1907, 1910; rpt., New York: Pageant, 1959). *''Gabriel Saldivar'', Los Indios de Tamaulipas (Mexico City: Pan American Institute of Geography and History, 1943). *''J. R. Swanton'', Linguistic Material from the Tribes of Southern Texas and Northeastern Mexico (Washington: Smithsonian Institution, 1940). *''Cyrus Thomas and John R. Swanton'', Indian Languages of Mexico and Central America and Their Geographical Distribution (Washington: GPO, 1911). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/cotonam_indian_tribe_history.htm Cotonam Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080319035503/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/cotonam_indian_tribe_history.htm |date=19. ožujka 2008. }} [[Kategorija:Comecrudan]] [[Kategorija:Meksički Indijanci, Tamaulipas]] [[Kategorija:Indijanci, Teksas]] 9zvlskqq48e6qec6ag35z7lcifrv275 0 58864 7578460 7563019 2026-08-16T11:48:40Z Jolicnikola 49511 /* Poznate osobe */ 7578460 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Sesvete |vrsta = naselje |slika = Crkva Svih Svetih Sesvete.jpg |opis slike = [[Župna crkva Svih Svetih u Zagrebu|Crkva Svih Svetih]] |županija = {{Z+X|GZG}} |općina = [[Grad Zagreb]] |najbliži grad = |visina = |površina = 36,2 |z. širina = 45.8 |z. dužina = 16.1 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 55313 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 10360 Sesvete |pozivni broj = |autooznaka = ZG |web = |bilješke = }} {{Gradska četvrt Zagreba |naziv = Sesvete |karta = Slika:Map of Sesvete District (Zagreb).svg |površina = 165,25 |stanovništvo = 70.800 |gustoća = 428,4 |broj članova Vijeća = 19 <ref>http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=14507</ref> |predsjednik Vijeća = Dražen Markota }} '''Sesvete''' su [[naselje]] u sastavu Grada Zagreba i dio zagrebačke gradske [[Gradovi u Hrvatskoj#Aglomeracija|aglomeracije]], a također isto ime nosi [[Zagrebačke gradske četvrti|gradska četvrt u sastavu Grada Zagreba]]. [[Poštanski broj]] je 10360. ==Gradska četvrt Sesvete== Sesvete tvore najistočniju [[zagrebačke gradske četvrti|gradsku četvrt]] upravnoga područja Grada Zagreba, koja se proteže na 165,25 [[km²]] te ima 70.800 stanovnika. Najveća je gradska četvrt Grada Zagreba.<ref>{{Citiranje weba|title=Sesvete - Aktivnosti Grada Zagreba|url=https://aktivnosti.zagreb.hr/sesvete/163|url-status=live|access-date=2026-02-07|website=aktivnosti.zagreb.hr}}</ref> Sa zapadne strane graniči s gradskim četvrtima [[Gornja Dubrava (zagrebačka gradska četvrt)|Gornjom Dubravom]] i [[Donja Dubrava (zagrebačka gradska četvrt)|Donjom Dubravom]], na jugu s [[Peščenica – Žitnjak|Peščenicom – Žitnjakom]], na sjeveru s [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskom županijom]], na istoku s [[Dugo Selo|Gradom Dugo Selo]], na jugoistoku s [[Rugvica|Općinom Rugvicom]], te na sjeveroistoku s [[Sveti Ivan Zelina|Gradom Sveti Ivan Zelina]] točnije s [[Donja Zelina|Donjom Zelinom]]. Naselja Gradske četvrti Sesvete: {{div col|colwidth=18em}} *[[Adamovec]] *[[Belovar]] *[[Blaguša]] *[[Budenec]] *[[Cerje (Zagreb)|Cerje]] *[[Dobrodol]] *[[Drenčec]] *[[Dumovec]] *[[Đurđekovec]] *[[Gajec]] *[[Gajišće]] *[[Glavničica]] *[[Glavnica Donja]] *[[Glavnica Gornja]] *[[Goranec (Zagreb)|Goranec]] *[[Jesenovec]] *[[Kašina]] *[[Kašinska Sopnica]] *[[Kučilovina]] *[[Lužan]] *[[Markovo Polje]] *[[Moravče]] *[[Paruževina]] *[[Planina Donja]] *[[Planina Gornja]] *[[Popovec]] *[[Prekvršje]] *[[Prepuštovec (Zagreb)|Prepuštovec]] *'''Sesvete''' *[[Soblinec]] *[[Šašinovec]] *[[Šimunčevec]] *[[Vugrovec Donji]] *[[Vugrovec Gornji]] *[[Vurnovec]] *[[Žerjavinec]] {{div col end}} Kvartovi unutar naselja Sesvete: {{div col|colwidth=18em}} *[[Jelkovec]] *[[Kobiljak (Zagreb)|Kobiljak]] *[[Kraljevečki Novaki]] *[[Luka (Sesvete)|Luka]] *[[Novo Brestje]] *[[Novi Jelkovec]] *[[Staro Brestje]] *[[Sesvetski Kraljevec]] *[[Selčina]] *[[Sesvetska Sela]] *[[Sesvetska Selnica]] *[[Sesvetska Sopnica]] {{div col end}} == Vijeće gradske četvrti Sesvete == * predsjednik: nije izabran * potpredsjednik: nije izabran Vijeće gradske četvrti Sesvete ima 19 zastupnika.<ref>{{Citiranje weba|title=Vijeće Gradske četvrti - Aktivnosti Grada Zagreba|url=https://aktivnosti.zagreb.hr/vijece-gradske-cetvrti-14507/14507|access-date=2024-10-20|website=aktivnosti.zagreb.hr}}</ref> {| class="wikitable" style="width:65%; text-align:center; font-size:100%; line-height:25px;" ! colspan="2" width="60%" |lista ! colspan="1" width="20%" |nositelj liste !glasovi !postotak !mandati |- | style="background:#C4D844;" | |[[Možemo!]] – [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] |Nives Curić |{{broj|5805}} |24,07 % |{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|19|hex=#C4D844}} |- | style="background:#245BA6;" | |[[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] – [[Domovinski pokret]] – [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]] – [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] |Dražen Markota |{{broj|4608}} |19,11 % |{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|19|hex=#245BA6}} |- | style="background:#C7EAFB;" | |NL [[Marija Selak Raspudić]] |Bruno Prelec |{{broj|3019}} |12,52 % |{{Infookvir politička stranka/mjesta|3|19|hex=#C7EAFB}} |- | style="background:#004798;" | |[[Zagreb United]] |Ivan Dokša |{{broj|2838}} |11,77 % |{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|19|hex=#004798}} |- | style="background:#00B0E6;" | |[[Blok umirovljenici zajedno]] – Plavi grad |Ivica Lovrić |{{broj|2461}} |10,20 % |{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|19|hex=#00B0E6}} |- | style="background:#EA4A2A;" | |Projekt Domovina |Ines Sosa Meštrović |{{broj|2101}} |8,71 % |{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|19|hex=#EA4A2A}} |- | style="background:#000000;" | |Jedino Hrvatska! – [[Dom i nacionalno okupljanje|Domino]] – [[Hrvatski suverenisti]] – [[Blok za Hrvatsku]] |Anto Jurakić |{{broj|1457}} |6,04 % |{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|19|hex=#000000}} |- | style="background:#767676;" | | style="background:#CCCCCC;" |NL [[Pavle Kalinić]] – Stranka umirovljenika – Umirovljenici zajedno – [[Zagorska demokratska stranka|ZDS]] | style="background:#CCCCCC;" |Mladen Latin | style="background:#CCCCCC;" |{{broj|967}} | style="background:#CCCCCC;" |4,01 % | style="background:#CCCCCC;" |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|19|hex=#767676}} |- | style="background:#DCDCDC;" | | style="background:#CCCCCC;" |Kandidacijska lista grupe birača | style="background:#CCCCCC;" |Damir Kostanjski | style="background:#CCCCCC;" |{{broj|632}} | style="background:#CCCCCC;" |2,62 % | style="background:#CCCCCC;" |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|19|hex=#DCDCDC}} |- | style="background:#FE0000;" | | style="background:#CCCCCC;" |Hoćemo pravedno – Pokret za modernu Hrvatsku | style="background:#CCCCCC;" |Dragica Trumbetaš | style="background:#CCCCCC;" |{{broj|222}} | style="background:#CCCCCC;" |0,92 % | style="background:#CCCCCC;" |{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|19|hex=#FE0000}} |} == Povijest == {{Nedostaju izvori}}{{Wikipedizirati}} Sustavna arheološka istraživanja, što ih od 1976. kontinuirano provodi Muzej Prigorja Sesvete, iz dana u dan upotpunjuju sliku najstarije prošlosti sesvetskog prostora. Uz brojna nalazišta iz brončanog i željeznog doba te antike, osobito su značajni nalazi na višeslojnom arheološkom lokalitetu Kuzelin kod Glavnice Donje, sjeverno od Sesveta. Tu su, osim predmeta iz već spomenutih ranijih razdoblja, nađeni i artefakti iz keltskolatenskog vremena, do nedavnih nalaza s Gornjega grada jedini takve vrste na području Zagreba: fibule, srebrni novac, luksuzna grafitna i smeđepolirana keramika te ostaci utvrde na uzvisini od 511 metara. Najvažniji nalazi, ipak, potječu iz doba antike i seobe naroda, 4. – 6. st., zasad jedini na ovom području. Pretpovijesna i srednjecarska gradina na Kuzelinu u to se vrijeme obnavlja novim kamenim fortifikacijama i pristupnim rampama. Tu se sklanjaju posljednji Rimljani na tlu Zagreba koji grade drvene kuće vapnenih podova, prekrivene slamom. Kasnije dolazi i vojna posada koja štiti najkraći strateški put između Podunavlja i Jadrana. Sesvetsko prigorje vjerojatno je već od ranoga srednjeg vijeka pripadalo staroslavenskoj (hrvatskoj) župi Moravče koja, osnivanjem [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]] i županije, ulazi u njene međe. Godine 1242. ova se plemenska župa izdvaja iz Zagrebačke županije i postaje samostalnom županijom ili okrug Moravče. Na prvi dosad poznati pisani trag naselja i posjeda u Sesvetskom Prigorju nailazimo u Povelji kralja Emerika, iz 1201., u kojoj se spominje posjed zagrebačkog biskupa – Vugrovec (predii Vgra). Najstarije je naselje na tom prostoru selo Kašina koje se spominje već 1217. u Povelji kralja Andrije. Selo Sesvete i tamošnja crkva Svih Svetih prvi se put spominju u Povelji kralja Karla Roberta 1328. U pisanim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća navode se imena naselja: Adamovec, Belovar, Moravče, Jesenovec, Planina, Šašinovec, Kraljevec (dodatak Sesvetski dobiva tek potkraj 19. stoljeća), Prepuštovec i Jelkovec. Sesvete 1457. od kralja Matije Korvina dobivaju sajamski privilegij – imaju pravo održavanja četiri sajma godišnje te trga (tržnice) svakoga tjedna. Prema popisu dike, kraljevskog poreza, 1601. Sesvete imaju 107 kuća. No, broj stanovnika toga sela sljedećih se godina smanjuje pa je 1786. zabilježeno samo 15 kuća. Broj kuća jednak je i 1866. kada u njima živi ukupno 169 ljudi. Škola u Sesvetama (Pučka učiona Sesvete) započela je radom 1865/66. Obilježja značajnog industrijskog središta naselje Sesvete počinje poprimati potkraj 19. stoljeća. U srpnju 1879. počela je gradnja Tvornice mesnate robe i masti d.d. u Sesvetah, a koju 1921. preuređuju Kata Rabus i sin. Iz male destilacije špirita obitelji Badel, na početku 20. stoljeća razvilo se veliko poduzeće za proizvodnju alkohola koje postoji i danas. Sesvete su 1934/35. priključene na Zagrebačku električnu centralu. Prometno značenje Sesveta i njegove okolice, u osnovi određeno zemljopisnim položajem, već je u drugoj polovici 19. stoljeća bitno poraslo obnovom stare “vojničke” ceste od Sesveta preko Kašine do Laza na zagorskoj strani Medvednice (1878./79., u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića) i gradnjom željezničke pruge Zagreb – Budimpešta (1870.). Tijekom prošloga stoljeća, pak, taj je prostor ispresijecan brojnim cestama od ogromne važnosti za prometnu povezanost Zagreba s njegovom okolicom i mnogo širim prostorom. Počelo je betoniranjem cesta Zagreb – Dugo Selo (uoči II. svjetskog rata) i Sesvete – Sv. Ivan Zelina (početkom četrdesetih godina), nastavilo se gradnjom stare ceste Zagreb – Beograd (nakon II. svjetskog rata), zatim gradnjom autoceste Zagreb – Lipovac i [[Zagrebačka obilaznica|Zagrebačke obilaznice]], a zasad završilo gradnjom početne dionice autoceste Popovec – Goričan. U drugoj polovici četrdesetih godina prošloga stoljeća područje današnje gradske četvrti podijeljeno je između Kotara Zagreb i Kotara Sv. Ivan Zelina. Zagrebačkom kotaru pripadaju tadašnji mjesni narodni odbori: Cerje, Kašina, Markovo Polje, Planina, Prekvršje, Sesvete, Sesvetski Kraljevec, Šašinovec, Vugrovec i Vurnovec. Sjeveroistočni dio područja, koji obuhvaća naselja Adamovec, Belovar, Donja Glavnica, Donji Adamovec, Gornja Glavnica, Jesenovec, Lužan i Moravče, u sastavu je Kotara Sv. Ivan Zelina. Godine 1952. većina naselja Sesvetskog prigorja grupirana je u tri općine u sastavu Kotara Zagreb: Kašina, Sesvete i Šašinovec. Općina Belovar – Moravče, pak, sastavljena je od sesvetsko-prigorskih naselja u okviru zelinskog kotara. Općina Sesvete koja je obuhvaćala cijelo područje današnje gradske četvrti i područje Dupca, danas u sastavu Gornje Dubrave, osnovana je 1955. kao jedna od općina proširenog Kotara Zagreb. Sedam godina kasnije Sesvete postaju općinom užega gradskog područja, ali 1967., kada se općine užega gradskog područja spajaju u jedinstveni Grad Zagreb, ostaju izvan Grada kao samostalna općina. Od 1975. sesvetska je općina u sastavu Zajednice općina Zagreb, “zagrebačkog prstena”, a 1982. postaje jednom od 14 općina Gradske zajednice općina Zagreb. Općina Sesvete, kao i druge zagrebačke općine, prestala je postojati 31. prosinca 1990. Područje današnje gradske četvrti Sesvete do 1994. je bilo podijeljeno na 42 mjesne zajednice: Adamovec, Belovar, Blaguša, Centar, Cerje, Dobrodol, Dumovec, Đurđekovec, Gajec, [[Gajišće]], Glavnica Donja, Glavnica Gornja, Goranec, Jelkovec, Jesenovec, Kašina, Kašinska Sopnica, Kobiljak, Kraljevečki Novaki, Kučilovina, Luka, Lužan, Moravče, Novo Brestje, Paruževina, Planina Donja, Planina Gornja, Popovec, Prekvršje, Prepuštovec, Sesvetska Sela, Sesvetska Selnica, Sesvetska Sopnica, Sesvetski Kraljevec, Soblinec, Staro Brstje, Šašinovec – Šija vrh, Šimunčevec, Vugrovec Donji, Vugrovec Gornji, Vurnovec i Žerjavinec. U veljači 2009. na području Gradske četvrti Sesvete osnovano je 46 mjesnih odbora. == Kulturne znamenitosti == Prepoznatljiv i najpoznatiji dio Sesveta je stara barokna [[Župna crkva Svih Svetih u Zagrebu|crkva Svih Svetih]] po kojoj je od srednjeg vijeka i cijelo okolno naselje dobilo svoje kajkavsko ime. Osim toga su Sesvete zavičaj najpoznatijeg kajkavskog pjesnika [[Dragutin Domjanić|Dragutina Domjanića]] i [[Marijan Badel|Marijana Badela]]. Glavne su kulturne ustanove u Sesvetama: * [[Muzej Prigorja u Sesvetima|Muzej Prigorja]] * [[Knjižnica Sesvete]] * [[Narodno sveučilište Sesvete]] * [[Župna crkva Dobrog Pastira u Zagrebu]] == Promet == Glavnina [[javni prijevoz|javnog prijevoza]] odvija se gradskom željeznicom sa stanicama Sesvete i Sesvetski Kraljevec i autobusima [[ZET]]-a Gradska četvrt Sesvete povezana je s ostalim kvartovima grada sljedećim autobusnim linijama: *[[Dodatak:Autobusna linija br. 212 u Zagrebu|'''212''']] Dubec – Sesvete *[[Dodatak:Autobusna linija br. 224 u Zagrebu|'''224''']] Dubec – Novoselec *[[Dodatak:Autobusna linija br. 225 u Zagrebu|'''225''']] Kozari Bok – Sesvete *[[Dodatak:Autobusna linija br. 269 u Zagrebu|'''269''']] Borongaj – Sesvetski Kraljevec *[[Dodatak:Autobusna linija br. 279 u Zagrebu|'''279''']] Dubec – Novi Jelkovec *[[Dodatak:Autobusna linija br. 281 u Zagrebu|'''281''']] Glavni kolodvor – Novi Jelkovec Linije koje povezuju autobusni terminal i željezničku postaju Sesvete s ostalim dijelovima gradske četvrti su: *[[Dodatak:Autobusna linija br. 275 u Zagrebu|'''275''']] Sesvete – Sesvetska Sopnica *[[Dodatak:Autobusna linija br. 277 u Zagrebu|'''277''']] Sesvete – Sesvetska Selnica *[[Dodatak:Autobusna linija br. 278 u Zagrebu|'''278''']] Sesvete – Sesvetska Sela – Kraljevečki Novaki *[[Dodatak:Autobusna linija br. 282 u Zagrebu|'''282''']] Sesvete – Novi Jelkovec *[[Dodatak:Autobusna linija br. 283 u Zagrebu|'''283''']] Sesvete – Badelov brijeg *[[Dodatak:Autobusna linija br. 284 u Zagrebu|'''284''']] Sesvete – Ivanja Reka Ostale linije koje povezuju naselja u sastavu gradske četvrti Sesvete jesu sljedeće: *[[Dodatak:Autobusna linija br. 261 u Zagrebu|'''261''']] Dubec – Sesvete – Goranec *[[Dodatak:Autobusna linija br. 262 u Zagrebu|'''262''']] Dubec – Sesvete – Planina Donja *[[Dodatak:Autobusna linija br. 263 u Zagrebu|'''263''']] Dubec – Sesvete – Kašina (– Planina Gornja) *[[Dodatak:Autobusna linija br. 264 u Zagrebu|'''264''']] Dubec – Sesvete – Jesenovec *[[Dodatak:Autobusna linija br. 267 u Zagrebu|'''267''']] Dubec – Markovo Polje *[[Dodatak:Autobusna linija br. 270 u Zagrebu|'''270''']] Dubec – Sesvete – Blaguša *[[Dodatak:Autobusna linija br. 271 u Zagrebu|'''271''']] Dubec – Sesvete – Glavnica Donja *[[Dodatak:Autobusna linija br. 272 u Zagrebu|'''272''']] Dubec – Sesvete – Moravče *[[Dodatak:Autobusna linija br. 273 u Zagrebu|'''273''']] Dubec – Sesvete – Lužan *[[Dodatak:Autobusna linija br. 274 u Zagrebu|'''274''']] Dubec – Sesvete – Laktec *[[Dodatak:Autobusna linija br. 276 u Zagrebu|'''276''']] Kvaternikov trg – Ivanja Reka – Dumovec *[[Dodatak:Autobusna linija br. 280 u Zagrebu|'''280''']] Dubec – Sesvete – Šimunčevec == Obrazovanje == * škole: ** Gimnazija Sesvete ** Srednja škola Jelkovec ** OŠ Brestje ** OŠ Ivana Granđe ** OŠ Jelkovec ** OŠ Luka ** OŠ Sesvete ** OŠ Sesvetska Sela ** OŠ Sesvetska Sopnica ** OŠ Sesvetski Kraljevec ** OŠ Vugrovec – Kašina * vrtići: ** Dječji vrtić „Šegrt Hlapić” ** Dječji vrtić Sesvete ** Dječji vrtić Markuševec - Sesvete ** Dječji vrtić Buba Mara ** Dječji vrtić Leptir ** Dječji vrtić Mačak Paško ** Dječji vrtić Smjehuljica ** Dječji vrtić Zvončica ** Dječji vrtić Palčica == Stanovništvo == Gradska četvrt Sesvete je najmnogoljudnija [[Zagrebačke gradske četvrti|gradska četvrt Grada Zagreba]]. Prema [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisu stanovništva 2011. godine]] u gradskoj četvrti Sesvete živjelo je 70 009 stanovnika. Od toga u naselju Sesvete živi 54 085,<ref name="DZS">[https://web.dzs.hr/Eng/censuses/census2011/results/htm/E01_01_01/e01_01_01_zup21.html Popis stanovništva 2011.] DZS. Pristupljeno 5. ožujka 2018.</ref> a u ostalim naseljima gradske četvrti živi 19 196 stanovnika. Prosječna starost stanovnika iznosila je 37,8 godina čime je Sesvete najmlađa gradska četvrt grada Zagreba. Broj kućanstava iznosio je 22 512, a broj stanova 30 256. Sesvete bilježi rast stanovnika već zadnjih 150 godina. Zadnjih dvadesetak godina broj stanovnika se udvostručuje većinom zbog doseljavanja. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Sesvete |p1857=1047 |p1869=1224 |p1880=1345 |p1890=1611 |p1900=1863 |p1910=1915 |p1921=2102 |p1931=2505 |p1948=2898 |p1953=3522 |p1961=5815 |p1971=15683 |p1981=28340 |p1991=35337 |p2001=44914 |p2011=54085 |p2021=55313 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem naselja Brestje, Gajišće, Jelkovec, Kobiljak Sesvetski, Kraljevec Sesvetski, Novaki Kraljevečki, Sela Sesvetska, Selnica Sesvetska i Sopnica Sesvetska. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Šport == * [[NK Sesvete]] * Boksački klub Sesvete<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.boks-sesvete.hr/ |title=Boks Sesvete |access-date=7. studenoga 2022. |archive-date=19. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170919114453/http://boks-sesvete.hr/ |url-status=dead}}</ref> * Taekwondo klub „Orion” * [[Hrvački klub Sesvete]] * Muški rukometni klub Sesvete * Rukometni klub Sesvete-Agroproteinka (žene) * [[KK Sesvete|Košarkaški klub Sesvete]] * Krav Maga Sesvete * BHC Sesvete<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bhc-sesvete.com/ |title=BHC Sesvete |access-date=17. svibnja 2017. |archive-date=14. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180814014105/http://www.bhc-sesvete.com/ |url-status=dead}}</ref> Od 1979. održava se malonogometni turnir ''TNT Popovec'', a od 2001. malonogometni ''Ožujsko kup Sesvete''. == Poznate osobe == *[[Dragutin Domjanić]], pravnik i pjesnik *[[Igor Vori]], rukometaš *[[Filip Hrgović]], boksač *[[Mateo Kovačić]], nogometaš *[[Luka Plantić]], boksač *[[Lucija Bešen]], rukometašica *[[Rudolf Barišić]], povjesničar *[[Mia Brkić]], rukometašica ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.zagreb.hr Službene stranice grada Zagreba] * [https://aktivnosti.zagreb.hr/sesvete/163 Službena web stranica Gradske četvrti] {{Zagrebačke gradske četvrti}} {{ZG}} {{Gradska naselja Zagreba}} [[Kategorija:Zagrebačke gradske četvrti]] [[Kategorija:Sesvete| ]] axieq54b7mpp2c3av8x6yknczgslgsu 0 60637 7578368 7070173 2026-08-16T08:56:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578368 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Chickasaw.jpg|mini|Mladi ratnik Chickasawa.]] '''Chickasaw''' ().- Jedno od najznačajnijih plemena američkih Indijanaca porodice [[Muskhogean]] nastanjeno u domorodačko doba na području današnjih okruga Pontotoc i Union u sjevernom [[Mississippi]]ju i susjednim predjelima [[Alabama|Alabame]], koje će kasnije sredinom prve polovice 19. stoljeća postati jedno od ' ''Five Civilized Tribes'' '. Chickasaw i [[Choctaw]]i su prema starim tradicijama činili jedan narod, a do razdvajanja je došlo na mjestu poznatom kao [[Nanih Waiya]] /''leaning hill''/, danas sveto Choctaw Indijancima. Prvi koji je vidio Chickasawe bio je De Soto, 1540-1541. Njihova populacija prije kontakta (1540) iznosila je oko 15,000 (Sultzman). Broj im se kasnije kreće oko 5,000. U vrijeme preseljenja u Oklahomu bilo ih je 4,914, plus 1,156 crnih robova. Plemena Chiskasaw, [[Choctaw]], [[Muskogee|Creek]] i [[Seminole]], sve Muskhogeani, asimilirali su mnogobrojne crnce, bijelce i pripadnike raznih nadvladanih indijanskih plemena, tako da ih je danas jako malo punokrvnih, ali njihova populacija, onih koji se deklariraju kao Chickasaw iznosi 35,000,<ref>{{Citiranje weba |url=http://tolatsga.org/chick.html |title=Chickasaw |access-date=16. kolovoza 2009. |archive-date=4. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090504104746/http://www.tolatsga.org/chick.html |url-status=dead }}</ref> a raste i dalje. == Ime == Ime chickasaw nepoznatog je značenja. Ostali nazivi za njih bili su: ''Ani'-Tsi'ksű'' ([[Cherokee]]), ''Kasahá únűn'' ([[Yuchi]]), ''Tchaktchán'' ([[Arapaho]]), ''Tchíkasa'' (Creek), ''Tci'-ka-sa' '' ([[Kansa]]), ''Ti-ka'-ja'' ([[Quapaw]]), ''Tsi'-ka-ce'' ([[Osage]]). == Društvo == Chickasaw pripadaju grupi Jugoistočnih ratara, čija su se 'gradovi' podizala oko ceremonijalnih trgova. Njihova organizacija bila je dualna ,sa egzogamnim matrilinearnim klanovima, a [[sistem srodstva]] bio je tipa 'crow'. Dualne polovice imale su i ulogu opozicijske strane u igrama i ceremonijama. Njihov ''Harvest ceremony'' sličan je Creek svečanosti Busk Dance (ili [[Green Corn Dance]]). '''Fratrija i klan''': I. '''Koi''' Panterska fratrija (Panther Phratry): *1. ''Ko-in-chush'' (Divlja mačka; Wild Cat) *2. ''Ha tak-fu-shi''. (Ptica; Bird) *3. ''Nun ni'' (Riba; Fish) *4. ''Is-si'' (Jelen; Deer). II. '''Ish-pan-ee''' Španjolska fratrija (Spanish Phratry): *1. ''Sha-u ee'' (Rakun; Raccoon) *2. ''Ish-pan-ee'' (Španjolski; Spanish) *3. ''Ming-ko'' (Kraljevski; Royal) *4. ''Hush-ko ni'' (haškoni; Hush-ko-ni) *5. ''Tun-ni'' (Vjeverica; Squirrel) *6. ''Ho-chon-chab-ba'' (Aligator; Alligator) *7. ''Na-sho-la'' (Vuk; Wolf) *8. ''Chuh-hla'' (Kos; Blackbird) == Sela == Ackia, Alaoute, spominje ga samo Iberville), Amalahta, Apeonné, Apile faplimengo (Iberville), Ashukhuma, Ayebisto (Iberville), Chatelaw, Chinica (Iberville), Chucalissa, Chukafalaa, Coüi loussa, (French Memoir, 1755), Latcha Hoa (na Latcha Hoa Run, pritoka Ahoola Ihalchubba, a zapadna pritoka Tombigbee Rivera, sjeverozapadni Mississippi), Etoukouma (De Batz), Falatchao, Gouytola (Iberville), Ogoula-Tchetoka (De Batz), Onthaba atchosa (Iberville), Ooe-asa (u zelji Creeka blizu Sylacauga), Oucahata (Iberville), Oucthambolo (Iberville), Outanquatle (French Memoir, 1756), Tanyachilca (Iberville), Thanbolo (Iberville), Tuckahaw, Tuskawillao, Yaneka. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.tolatsga.org/chick.html Chickasaw History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080112101147/http://www.tolatsga.org/chick.html |date=12. siječnja 2008. }} *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chickasaw/chickasawhist.htm Chickasaw Indian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090308010357/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chickasaw/chickasawhist.htm |date=8. ožujka 2009. }} *[http://www.fourdir.com/chickasaw.htm Chickasaw] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110618040027/http://www.fourdir.com/chickasaw.htm |date=18. lipnja 2011. }} {{Commonscat|Chickasaw}} [[Kategorija:Chickasaw| ]] [[Kategorija:Muskhogean]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Mississippi]] [[Kategorija:Indijanci, Alabama]] [[Kategorija:Indijanci, Oklahoma]] 2g0pkkx7psqkstnfye4nrop0moyolfj 0 61605 7578238 7342391 2026-08-16T04:35:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578238 wikitext text/x-wiki '''Bujinkan''' ''(武神館, "Dvorana Božanskog ratnika")'' odnosno '''Bujinkan Dōjō''' (武神館道場) međunarodna je organizacija koja se bavi podučavanjem [[borilačke vještine|borilačkih vještina]]. Organizaciju je osnovao sōke [[Masaaki Hatsumi]] u čast svog učitelja sōke [[Toshitsugu Takamatsu|Toshitsugua Takamatsu]]a. Sjedište organizacije je u gradu Noda, prefekturi Chiba u [[Japan]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Wayback Machine|url=http://bujinkandojointernational.com/|access-date=2025-11-23|website=bujinkandojointernational.com}}</ref> == Povijest == Sedamdesetih godina 20. stoljeća sōke Hatsumi prvi je put predstavio Bujinkan Dōjō te započeo podučavanje [[Ninđucu|ninjutsua]] i [[Ninpō budō taijutsu|ninpō budō taijutsua]] na međunarodnoj razini.<ref>{{Citiranje weba|title=History of the Bujinkan|url=https://shidoshikai.com/about/history-of-the-bujinkan/|access-date=2025-11-23|language=en-US}}</ref> Do tada je o ninjutsuu bilo malo poznato, čak i u Japanu, pa je njegovo predstavljanje izazvalo veliku pozornost i publicitet. Nakon toga pojavili su se brojni samozvani učitelji, što je dovelo do kontroverzi oko autentičnosti vještine. Hatsumi je nastojao osigurati priznanje tradiciji staroj više od tisuću godina, suprotstavljajući se popularnim prikazima [[Nindža|ninji]] u filmovima i medijima kao plaćenika ili ubojica. U današnje vrijeme Bujinkan i ninjutsu imaju status priznatih borilačkih vještina te su stekli međunarodna priznanja. Do početka 2020. godine sōke Masaaki Hatsumi redovito je podučavao u [[Budokan|Budokanu]] u [[Tokio|Tokiju]] i u glavnom Bujinkan Honbu Dōjōu (Bujinden). Od sredine 1980-ih održavao je [[Tai Kai]] seminare diljem svijeta, a danas se oni održavaju isključivo u Japanu. Bujinkan ninpō budō taijutsu podučava se u više od 40 zemalja. Svake godine tisuće učenika putuju u Japan kako bi primili izravno učenje od Hatsumija i njegovih shihana (glavnih učitelja). Shidoshiji i shihani odgovorni su za širenje tradicije u svojim zemljama. Hatsumi je također odredio pravila i [[Etika|etičke]] smjernice za pridruživanje Bujinkan Dōjōu, koje provode instruktori u različitim državama.<ref>{{Citiranje weba|title=Guidelines For Participation in the Bujinkan|url=https://bujinkan.com/guidelines.htm|access-date=2025-11-23|website=bujinkan.com}}</ref> == Obuka == Iako se svih devet škola Bujinkana podučava kao objedinjena tradicija, svaka od njih ima vlastitu povijest, tehnike, taktike i oružja. Tradicionalni ninja morao je savladati osamnaest osnovnih kategorija ratničkih vještina poznatih kao bugei jūhappan.<ref>{{Citiranje weba|title=Bugei Juhappen|url=https://axismartialarts.co.uk/pages/bugei-juhappen|access-date=2025-11-23|website=Axis Martial Arts 軸武道|language=en|url-status=dead}}</ref> U Bujinkan Dōjōu i danas se podučavaju neke od tih vještina, među kojima su: # Seishin tekkyō kyōyō – [[duh]]ovno i [[um]]no usavršavanje # Taijutsu – vještina goloruke borbe, uključujući taihenjutsu, dakentaijutsu, koppōjutsu i kosshijutsu # Kenjutsu / bikenjutsu – vještina uporabe samurajske [[Sablja|sablje]] (daishō), ninja-tō, tantoa, kodachija i drugih # Bōjutsu – vještina upotrebe različitih vrsta štapova # Shurikenjutsu – vještina bacanja [[Šuriken|oštrica]] # Sojutsu – vještina uporabe [[koplje|koplja]] # Naginatajutsu – vještina uporabe japanske [[Helebarda|helebarde]] # Kusarigama – vještina upotrebe srpa s lancem # Kayakujutsu – vještina uporabe [[Vatreno oružje|vatrenog oružja]], [[Eksploziv|eksploziva]] i [[Pirotehnika|pirotehnike]] # Hensōjutsu – vještina prerušavanja i oponašanja # Shinobi-iri – vještina tajnog kretanja i infiltracije # Bajutsu – vještina [[Jahanje|jahanja]] i [[Konjica|konjaništva]] # Suiren – vještina borbe u vodi i [[ronjenje|ronjenja]] # Bōryaku – strategija i taktika borbe u različitim okruženjima # Chōhō – [[špijunaža]] # Intonjutsu – vještina skrivanja, izbjegavanja i [[Maskiranje|kamuflaže]] # Tenmon – poznavanje [[Meteorologija|meteorologije]] # Chimōn – poznavanje [[Geografija|geografije]] Tehnike i vještine u Ninpo Budo Taijutsu imaju i svoje podvještine, koje se podučavaju pod 9 škola Bujinkana. == Devet škola ratničkih vještina == U Bujinkan Dojou se podučava devet škola tradicionalnih ratničkih vještina.<ref>{{Citiranje weba|title=The 9 Bujinkan Ryu-ha|url=https://toryu.se/bujinkan-dojo-the-9-schools/the-9-bujinkan-ryu-ha/|access-date=2025-11-23|website=武神館兜龍 Bujinkan Toryu|language=en-US}}</ref> Šest od njih potječe iz samurajske tradicije, dok su preostale tri isključivo ninjutsua. Svaka od tih škola razvijala je vlastite tehnike i taktike u ratnim okolnostima tijekom stoljeća, a znanje se prenosilo s učitelja na učenika. Zbog toga je sōke Masaaki Hatsumi ovu objedinjenu tradiciju nazvao ninpō budō taijutsu. Hatsumi je nasljednik i poglavar svih devet škola, koje je na njega prenio njegov učitelj Toshitsugu Takamatsu. Danas su sve objedinjene pod nazivom Bujinkan Ryū. Devet škola su: * Togakure-ryū Ninpō (戸隠流忍法) * Gyokko-ryū Kosshijutsu (玉虎流骨指術) * Kotō-ryū Koppōjutsu (虎倒流骨法術) * Kuki Shinden-ryū Happō Bikenjutsu (九鬼神伝流八法秘剣術) * Shinden Fudō-ryū Dakentaijutsu (神伝不動流打拳体術) * Takagi Yōshin-ryū Jūtaijutsu (高木揚心流柔体術) * Gikan-ryū Koppōjutsu (義鑑流骨法術) * Gyokushin-ryū Ninpō (玉心流忍法) * Kumogakure-ryū Ninpō (雲隠流忍法) == Bujinkan Dōjō u Hrvatskoj == [[Ninjutsu]] se u Hrvatskoj vježba od 1986. godine. Škola ratničkih vještina Bujinkan Seishin Dōjō - Croatia, osnovana je 1993. godine na zahtjev i uz patronat sōkea Masaakija Hatsumija, a osnovao ju je [[Dean Rostohar]]. Naziv "Bujinkan Seishin Dōjō" dodijelio je Hatsumi, a u prijevodu znači "Škola božanskog ratnika iskrenog srca".<ref>{{Citiranje novina|title=Interview: Shihan Dean Rostohar, osnivač Bujinkana|language=hr-HR|work=Profightstore.hr|url=https://www.profightstore.hr/portal/vje%C5%A1tina/interview-shihan-dean-rostohar-osnivac-bujinkana/108|access-date=2025-11-23}}</ref> Instruktori škole obučavali su se u Japanu i diljem svijeta na mnogim treninzima i seminarima koje su vodili Hatsumi i drugi majstori visokih stupnjeva. Škola je osnovana radi proučavanja i podučavanja tradicionalnih, ali i suvremenih tehnika ninjutsua (ninpō budō taijutsua) iz devet škola ratničkih vještina prema učenju Hatsumija. Program se temelji na priručniku ''Ten Chi Jin Ryaku no Maki'' te na temama koje svake godine određuje sōke. Podučavanje se provodi na tradicionalan način, ali i kroz moderne metode kakve koriste specijalne postrojbe. Trening je usmjeren na praktičnost i učinkovitost borbenih tehnika. Škola okuplja velik broj polaznika, uključujući srednjoškolce, studente te pripadnike [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[Hrvatska policija|policije]]. Bujinkan Seishin Dōjō – Croatia danas je najveća Bujinkan škola u svijetu, s više od stotinu odraslih članova. U Hrvatskoj su održani brojni seminari i demonstracije ninjutsua radi upoznavanja javnosti s ovom vještinom. Do sada je održano više od 130 seminara u Hrvatskoj i više od 100 demonstracija u zemlji i inozemstvu. Škola je surađivala s časopisima za borilačke vještine poput ''Sensei, Samurai'' i ''Budo Internacional,'' kao i s japanskim časopisima ''Budo & Bujutsu.'' Osim [[Zagreb|zagrebačkog]] shibua (glavnog dōjōa), Bujinkan Seishin Dōjōi otvoreni su i u [[Pakrac|Pakracu]], [[Vrbovec|Vrbovcu]] i [[Rijeka|Rijeci]].<ref>{{Citiranje weba|title=Homepage|url=https://bujinkan.hr/|access-date=2025-11-23|website=Bujinkan Hrvatska|language=hr}}</ref> == Izvori == [[Kategorija:Japanske borilačke vještine]] nmuxbc85ntjwk1cttbva6mo0bd13wgl 0 63191 7578330 7070067 2026-08-16T07:11:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578330 wikitext text/x-wiki {{dz}} <!-- [[Datoteka:LongHair Cayuse.jpg|mini|Long Hair, pripadnik plemena Cayuse.]] -->'''Cayuse''' (Wailetpu).- /Ime nepoznatog značenja (Swanton); Prema Rubyju dolazi od francusko-kanadske oznake za stijenu ili kamen 'cailloux'. Yeletpo (Lewis i Clark). Sami sebe nazivaju 'Te-taw-ken' u značenju 'we, the people' (Ramsey 1977). Molala naziv za njih bio je ''Haí`luntchi''./ Pleme američkih Indijanaca porodice [[Waiilatpuan]] (Velika porodica [[Penutian]]) nekada nastanjeno u dijelovima sjeveroistočnog [[Oregon]]a i jugoistočnog [[Washington]]a, odnosno na gornjoj Grande Ronde i zapadno prema Deschutes Riveru, gdje za susjede imaju pleme [[Molala]]. Prvu misiju među Cayusima podiže [[1836.]] [[Marcus Whitman]]. Jedanaest godina kasnije (1847) dolazi do napada Cayusa na misiju u kojem su ubili Whitmana i njegove pomoćnike. Povod napadu bila je epidemija boginja koja ih je pogodila. Naseljenici na Whitmanov pokolj odgovore ratom koji je potrajao od 1848 do 1855. rat povede izvjesni [[Cornelius Gilliam]] uz podršku Američke armije. Godine 1850 vođe napada na Whitmanovu misiju (Tiloukaikt, Tomahas, [[Klokamas]], [[Isaiachalkis]] i [[Kimasumpkin]]) obješeni su 3. lipnja 1850. Rat se ipak nastavio sve do 1855. kada su Cayusi konačno poraženi. Onio se ipak još 1855 upliću u [[Yakima War]] i 1878 u [[Bannock War]]. U novije doba (2000) njih oko 400 živi na rezervatima Nez Perce u Idahu i Umatilla u Oregonu. Rana Cayuse populacija (1700) iznosila je oko 500, da bi 1910 njihov broj spao na tek 298 (popis). Vrsta malenoga konja ([[cayuse (konj)|cayuse]]) po njima je dobio ime. [[Datoteka:Cayuse lang.png|mini|200px|Govorno područje jezika plemena Cayuse]] == Etnografija == Pleme Cayuse pripadaju po kulturi plemenima Platoa, surovog područja čija su ljeta vruća a zime duge i hladne. Kulturu Platoa izvorno karakterizira [[ribolov]] i kopanje jestivog korijenja, tipično plemenima kao što su [[Nez Percé]], [[Walla Walla]], [[Umatilla]], [[Tyigh]], etc. Pristizanjem konja na sjevernu preriju počinje trgovina konjima s prerijskim Indijancima. Dobivši konje Cayuse postaju mnogo mobilniji u svojim sezonskim seobama u potrazi za izvorima hrane. Mnogi Umatille, Walla Walle i Cayuse postaju vrsni konjogojci i jahači koja posjeduju velika krda ovih životinja. == Literatura == *''R. H. Ruby and J. A. Brown'', The Cayuse Indians (1972). == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/waiilatpuan/cayuseindianhist.htm Cayuse Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061007082428/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/waiilatpuan/cayuseindianhist.htm |date=7. listopada 2006. }} *[http://bluebook.state.or.us/cultural/history/history11.htm Oregon History- Cayuse Indian War] *[http://logos.uoregon.edu/explore/oregon/chistory.html Cayuse History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060905001701/http://logos.uoregon.edu/explore/oregon/chistory.html |date=5. rujna 2006. }} [[Kategorija:Waiilatpuan]] [[Kategorija:Indijanci, Oregon]] [[Kategorija:Indijanci Platoa]] 3g4xlv9x5b495vqsdipxo3ipi3fbnzx 0 65255 7578266 7486746 2026-08-16T05:37:44Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Eduard Stariji|Eduard Stariji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578266 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Ethelstan Sjajni | slika = [[datoteka:Athelstan from All Souls College Chapel detail.jpg|250px]] | opis = | titula = [[Popis engleskih i britanskih vladara|kralj Anglosasa]] | vladavina = [[2. kolovoza]] [[924.]] – [[927.]] | krunidba = [[4. rujna]] [[925.]], [[Kingston upon Thames]]<ref name="Short Athelstan biography on the BBC History website">[http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/athelstan.shtml Kratki životopis kralja Ethelstana na stranicama BBC History]</ref>) | prethodnik = [[Eduard I. Stariji]] | nasljednik = | regent = | titula1 = [[Popis engleskih i britanskih vladara|kralj Engleza]] | vladavina1 = [[927.]] - [[27. listopada]] [[939.]] | krunidba1 = | prethodnik1 = ''nova titula'' | nasljednik1 = [[Edmund I. Veličanstveni]] | regent1 = | nasljeđe = | supruga = | djeca = | puno ime = | obitelj = | dinastija = [[dinastija Wessex|Wessex]] | otac = [[Eduard I. Stariji]] | majka = [[Ecgwynna]] | datum rođenja = oko [[893.]]/[[894.]] | mjesto rođenja = [[Wessex]] | datum smrti = [[27. listopada]] [[939.]] | mjesto smrti = [[Gloucester]], [[Engleska]] | mjesto pokopa = [[Malmesburyjska opatija]] | datum pokopa = | vjera = [[kršćanstvo]] }} '''Ethelstan Sjajni''' zvan i '''Slavni''' (''Glorious'') ([[staroengleski jezik|staroengleski]]: ''Æþelstan'', ''Æðelstān'' [[engleski jezik|eng.]] ''Athelstan'', ''Æthelstan'') (?, [[Wessex]], oko [[894.]] – [[Gloucester]], [[Engleska]], [[27. listopada]] [[939.]]), [[Popis engleskih i britanskih vladara|anglosaksonski kralj]] od [[924.]] do [[927.]] te [[Popis engleskih i britanskih vladara|engleski kralj]] od 927. do svoje smrti 939. godine; iz [[dinastija Wessex|dinastije Wessex]]. Bio je prvi vladar cjelovite [[Engleska|Engleske]] te se iz toga razloga smatra prvim engleskim kraljem. == Životopis == Kraljevinu je od oca [[Eduard I. Stariji|Eduarda I. Starijeg]] [[924.]] godine naslijedio i podijelio s bratom [[Aelfweard]]om, tako što je Aelfweard naslijedio [[Kraljevstvo Wessex|Wessex]], a Ethelstan [[Mercija|Merciju]]. Kako je Aelfweard ubrzo umro nakon smrti [[Edvard I. Stariji|Edvarda I. Starijeg]] Ethelstan je i de facto zavladao gotovo cjelokupnim područjem Engleske. Od [[sporazum iz Eamont Bridgea|sporazuma iz Eamont Bridgea]] iz [[927.]] godine, kad je zauzeo [[York]] pa sve do [[934.]] kad je napao [[Škotska|Škotsku]], a godine [[937.]] u [[bitka kod Brunaburha|bitci kod Brunanburha]] porazio združene snage [[Škoti|Škota]], [[Briti|Brita]] iz [[Strathclyde]]a i [[Vikinzi|Vikinga]] iz [[Irska|Irske]]. Ethelstan je sebe smatrao kraljem ili nadkraljem, pa čak i kraljem cijele [[Velika Britanija (otok)|Britanije]]<ref name="King of all Britain">[http://www.archontology.org/nations/england/anglosaxon/aethelstan.php Æthelstan] na [http://www.archontology.org archontology.org]<br />[http://news.bbc.co.uk/2/hi/in_pictures/6906482.stm Legend on coin] na [[Vale of York Hoard]]<br />[http://everything2.com/index.pl?node=Athelstan Athelstan] na [http://everything2.com/ Everything2.com]<br />[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761552239/Athelstan.html Athelstan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091103134724/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761552239/Athelstan.html |date=3. studenoga 2009. }} na [http://encarta.msn.com/ Encarta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091031074236/http://encarta.msn.com/ |date=31. listopada 2009. }}. 31. listopada 2009.<br />[http://www.britroyals.com/kings.asp?id=athelstan King Athelstan (924–940)] na [http://www.britroyals.com/ britroyals.com]<br /> [http://www.britannia.com/history/saxontime4.html Anglosaxon Britain] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101213064015/http://britannia.com/history/saxontime4.html |date=13. prosinca 2010. }} na [http://www.britannia.com/ Britannia.com].</ref> što se može vidjeti u njegovim poveljama. Nakon smrti naslijedio ga je polubrat po ocu [[Eduard I. Stariji|Eduardu I. Starijem]], [[Edmund I. Veličanstveni|Edmund]]. Bio je jednim od engleskih kraljeva koji se krunio na [[krunidbeni kamen iz Kingstona|krunidbenom kamenu iz Kingstona]]. == Vidi još == * [[Red Ethelstana]], slobodnozidarski red == Izvori == {{izvori}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Eduard I. Stariji|Eduard I. Stariji (899. – 924.)]] |gl_članak_funkcija = [[Popis engleskih i britanskih vladara|Kralj Engleske<br>(924. – 939.)]] |nasljednik= [[Edmund I. Veličanstveni|Edmund I. Veličanstveni (939. – 946.)]] }} {{Engleski vladari}} {{Britanski vladari}} {{Mrva-biog-vlad}} [[Kategorija:Anglosaski vladari u Engleskoj]] [[Kategorija:Dinastija Wessex]] [[Kategorija:Eduard Stariji]] nba8qu7jnlgmgq05x6haisjezq6snho 0 65623 7578455 7070338 2026-08-16T11:41:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578455 wikitext text/x-wiki '''Coree''' (Coranine, Connamox; danas kao Faircloth).- [[Iroquoian]]<ref>[http://www.hiddenhistory.com/PAGE3/swsts/ncarol-1.htm Swanton]</ref> ili [[Algonquian]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.fourdir.com/coree.htm |title=FDI Coree |access-date=17. srpnja 2010. |archive-date=24. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171224082628/http://www.fourdir.com/coree.htm |url-status=dead }}</ref> pleme nastanjeno u 17. i 18. stoljeću na poluotoku južno od rijeke [[Neuse]], u današnjim okrutima Carteret i Craven u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]]. Prilikom svojih prvih susreta s bijelcima, točnijew s Raleighovim kolonistima bili su poznati pod imenom Cwarennoc. Lawson ovo pleme naziva ''Coranine'' i ''Connamox'' i imenuje njihova sela Coranine na obali okruga Carteret i Raruta, također u Carteretu, južno od rijeke [[Neuse]]. Coree Archdale opisuje kao barbarski narod. Njihov broj prema Mooneyu (1928) iznosio je 1.000 ([[1600.]]), ali stradavaju u ratovima prije [[1696.]] godine. Lawson [[1701.]] za njihova sela ''Coranine'' i ''Raruta'' kaže da imaju tek 125 duša. Oni ipak ne nestaju, i priključuju se [[Tuscarora]]ma u ratu protiv bijelih naseljenika, a [[1715.]] njihovi ostaci priključuju se plemenu [[Machapunga]] na rezervatu Mattamuskeet Lake u okrugu Hyde, gdje imaju tek jedno selo, ali bilo ih je i priključenih Tuscarorama. Coree nisu nestali sve do danas, njihovi potomci još žive, službeno nepriznati, pod imenom ''[[Faircloth Indijanci|Faircloth Indian Tribe]]'' u Sjevernoj Karolini. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/algonquian/coreehist.htm Coree Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061022105141/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/algonquian/coreehist.htm |date=22. listopada 2006. }} *[http://www.dickshovel.com/coreewho.html Who are the Coree] [[Kategorija:Iroquoian]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] 37b2e3er8fzus62tvfoww1fvbmf6nl6 0 69811 7578101 7471257 2026-08-15T20:37:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578101 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv=Bitka kod Gaugamele |dio=''' vojnih pohoda [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]''' |slika=[[Datoteka:Meister der Alexanderschlacht 003.jpg|300px|Darije III. - mozaik u [[Pompeji]]ma]] Darije III. - mozaik u [[Pompeji]]ma |datum= [[1. listopada]], [[331. pr. Kr.]] |mjesto= Ravnica Gaugamela, pokraj gradića Arabela ([[Irak]]) |povod= Invazija Aleksandra Makedonskog na Perziju |ishod= Odlučna pobjeda Makedonije |sukobljeni1= [[Makedonija (kraljevina)|Makedonija ]] |sukobljeni2= [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] |zapovjednik1= [[Aleksandar Makedonski]] |zapovjednik2= [[Darije III.]] |jačina1=47.000<ref name="Moerbeek">Moerbeek (1997) procijenjuje 31.000 falangista i 9.000 lakih pješaka.</ref> |jačina2=52.000<ref name="Delbrück">Povijest umijeća ratovanja (History of the Art of War), [[Hans Delbrück]] (1990)</ref> <br> 120,000<ref name="Harbottle">Thomas Harbottle, Dictionary of battles</ref> |posljedice1= '''Gubici''': <br> 4.000 mrtvih |posljedice2= '''Gubici''': <br> Vrlo veliki (do 40.000) |bilješke= }} '''[[Bitka]] kod Gaugamele''' bila je jedna od velikih bitaka [[Stari vijek|starog vijeka]] i najvažnija bitka [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] u njegovom osvajanju [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Bitka se zbila [[1. listopada]] [[331. pr. Kr.]] na ravnici Gaugamela pokraj gradića Arabele, zbog čega je bitka poznata i pod nazivom ''Bitka kod Arabele''. == Aleksandrov pohod do Gaugamele == [[Aleksandar Veliki|Aleksandra III. Makedonskog]] su [[331. pr. Kr.]] nakon pohoda na [[Drevni Egipat|Egipat]], proroci proglasili [[faraon]]om i sinom [[Amon-Ra|Amona-Ra]] u [[Siwa (oaza)|oazi Siwa]], te je ponovo napao [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]]. Aleksandar je Perzijance prije nego što je krenuo na Egipat porazio već dva puta; [[satrap]]sku vojsku [[Bitka kod Granika|kod Granika]] i [[Darije III.|Kodomanovu]] glavnu vojsku [[Bitka kod Isa|kod Isa]]. == Odnos snaga == Nakon poraza [[Bitka kod Isa|kod Isa]], [[Darije III.]] se još jednom odlučio obračunati s Aleksandrom, pa je naredio okupljanje vojnika iz svojih [[satrapija]]. Ipak, vojska koju je uspio okupiti bila je slabo obučena i organizirana, izuzevši elitnih 8000 [[Stara Grčka|grčkih]] plaćenika [[Hopliti|hoplita]] i 10.000 [[Perzijski besmrtnici|perzijskih besmrtnika]], Darijeve osobne garde. Snage jedne i druge strane nisu bile iste. Aleksandar je pod svojim zapovjedništvom imao 40.000 pješaka i 7.000 konjanika,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranchamber.com/history/achaemenids/arrian_battle_of_gaugamela.php |title=Bitka kod Gaugamele (IranChamber.com) |access-date=4. veljače 2008. |archive-date=20. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080820031615/http://iranchamber.com/history/achaemenids/arrian_battle_of_gaugamela.php |url-status=dead }}</ref> dobro obučenih vojnika koji su se već godinama borili zajedno i imali su odličnu organizaciju. S druge je strane bio Darije III. s 50-100 tisuća vojnika. I dok su Perzijanci u svojoj vojsci kao najjače i dotada nepobjedivo oružje imali bojna kola sa šiljcima, a uz to uporabljali i ubojite naprave [[Trošiljak|trošiljke]], Aleksandar je imao revolucionarne jedinice pješaštva - [[falanga (bojni poredak)|falangu]]. Falangu je uveo Aleksandrov otac [[Filip II. Makedonski]], a sastojala se od 256 kopljanika s kopljima duljine do šest metara ([[sarisa]]) i okruglim štitovima koji su ih na bojnom polju činili gotovo nepobjedivima. Makedonska elitna [[konjica]] koju je predvodio sam Aleksandar bila je također među najboljima u antičko doba. Dok su Aleksandrovi zapovjednici sa strepnjom očekivali bitku, Aleksandar je imao jedan cilj, ubiti ili zarobiti [[Darije III.|Kodomana]] i tako obezglaviti njegovu vojsku. Poučen iskustvima [[Bitka kod Granika|bitke kod Granika]] i [[Bitka kod Isa|Isa]] kada je Aleksandar napao odmah, [[Darije III.]] je očekivao kako će ih Makedonci napasti noću no Aleksandar je odlučio napasti ujutro sljedećih dana ostavivši perzijsku vojsku cijelu noć pod oružjem. == Bitka == [[Datoteka:Battle of Gaugamela, 331 BC - Opening movements.png|desno|mini|300px|Početni položaji i otvarajući potezi dviju vojska]] Ujutro je Aleksandar prinio žrtvu bogovima, a tad je rasporedio svoje trupe i pokrenuo svoju inovativnu strategiju. Svoje je bočne trupe postavio pod kutom, a ne u ravnini s perzijskom vojskom što je zbunilo Perzijance i osnažilo njihovo mišljenje da mogu okružiti Makedonce. Aleksandrova taktika u prijašnjim bitkama bila je da izravno [[Falanga (bojni poredak)|falangom]] i [[pješaštvo]]m napadne protivnika, a s konjicom ga okruži i po principu čekića i nakovnja zdrobi između svojih snaga. To nije bilo moguće kod Gaugamele zbog brojnosti Perzijanaca pa je Aleksandar razradio novu strategiju koja je promijenila način ratovanja. Svom najstarijem i najpouzdanijem zapovjedniku [[Parmenion]]u dao je pod zapovjedništvo lijevi bok pješaštva. Središnjicu njegovih trupa činila je falanga, a konjicu na desnom boku uzeo je pod svoje zapovjedništvo. [[Perzijanci]] su snažnim snagama napali pješaštvo, a Aleksandar je svoju konjicu poveo u desno i počeo jahati u smjeru koji se Perzijancima činio kao da vodi izvan bojnog polja. Darije je naredio [[Bes (satrap)|Besu]] koji je bio zapovjednik njegove konjice da krene za Aleksandrom te su dvije konjice počele jahati usporedno. Iza Aleksandrove konjice kretali su se laki pješaci s kopljima i praćkama koji su bili ključ Aleksandrove strategije. [[Datoteka:Battle gaugamela decisive.png|desno|mini|300px|Aleksandrov odlučni napad]] Darije je naredio većini svojih trupa na čelu s bojnim kolima napad na makedonsko pješaštvo i falangu. Makedonci su otkrili način da unište bojna kola tako da svoje trupe prestroje u oblik slova „U“, a vojnici u središnjem dijelu dočekaju konje s podignutim kopljima tako da će konji ujahati u svojevrsnu „mišolovku“. Vojnici na stranama s pruženim kopljima uništit će kola i njihove vozače. Kako je Darije slao sve više trupa u bitku tako se njegova borbena linija počela stanjivati, sve dok nije nastala praznina među njegovim trupama. Kada je Aleksandar ugledao rupu u perzijskim redovima, okrenuo je svoju konjicu za 180 stupnjeva i pohitao prema pukotini. Lako [[pješaštvo]] koje ga je pratilo nasrnulo je na perzijsku [[konjica|konjicu]], omogućivši Aleksandru da se neometano vrati u središte bitke. Falange su s konjicom probile rastrojenu perzijsku liniju i našli se pred Darijem. Darije se s djelom trupa dao u bijeg pred Aleksandrom, no on je odlučio pomoći Parmenionovom lijevom krilu koje je pucalo pod napadom Perzijanaca. Spasio je svoju vojsku i porazio Perzijance. Izvori govore da je poginulo do 40.000 perzijskih vojnika, a da su Makedonci izgubili samo 4.000 vojnika. == Posljedice == Nakon bitke kod Gaugamele Aleksandar III. Makedonski postao je [[Aleksandar Veliki]] i bio spreman preuzeti [[Ahemenidsko Carstvo|perzijsku]] krunu. Nekoliko dana kasnije ušao je u [[Babilon]], no tamo se nije dugo zadržao, jer je krenuo u potjeru za Darijem. Darije III. je bio izdan i ubijen od vlastitih zapovjednika - na što je Aleksandar dao ubiti njegove ubojice, a njega pokopati s najvećim počastima. Nakon toga, Aleksandar je nastavio napredovati prema istoku sve do rijeke [[Ind]]. == Poveznice == * [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] * [[Aleksandar Makedonski]] * [[Darije III.]] * [[Bitka kod Granika]] * [[Bitka kod Isa]] * [[Bitka kod Perzijskih vrata]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20121027212856/http://www.theartofbattle.com/battle-of-gaugamela-331-bc.htm Bitka kod Gaugamele - animinirana karta bitke (Jonathan Webb)] * [http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander09.html Aleksandar kod Gaugamele (Livius.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080929104134/http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander09.html |date=29. rujna 2008. }} * [http://www.youtube.com/watch?v=RFrg6Jo4gXw&feature=PlayList&p=68CB508ACE736674&index=6 Video: animirana rekonstrukcija bitke kod Gaugamele (History Channel)] * [http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/bchp-alexander/astronomical_diary-330_01.html Gaugamela - babilonski izvori (Livius.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080922134208/http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/bchp-alexander/astronomical_diary-330_01.html |date=22. rujna 2008. }} * [https://web.archive.org/web/20071016165147/http://www.pothos.org/content/index.php?page=major-battles#gaugamela ''Sve o Aleksandru Makedonskom - glavne bitke'' (Pothos.org)] * [https://www.historynet.com/weaponry-the-caltrop.htm Kod Gaugamele je perzijska vojska uporabila trošiljke] ''(engleski)'' [[Kategorija:Bitke Stare Grčke|Gaugamela]] [[Kategorija:Bitke Ahemenidskog Perzijskog Carstva|Gaugamela]] [[Kategorija:Vojna povijest 4. stoljeća pr. Kr.|Gaugamela]] mhxayoivhqwyejpp3vg3wbvnyh1zt7w 0 71260 7577915 6416413 2026-08-15T12:12:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577915 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|infookvir monarh}} '''Atlatl Cauac''' bio je vladar [[Teotihuacan]]a pri početku znatnog širenja teotihuakanskog [[carstvo|carstva]]. Njegovo ime u prijevodu znači ''Sova koja baca atlatl (ili koplje); Spearthrower Owl'').<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mesoweb.com/pari/publications/news_archive/25/strangers/strangers.html |title=Arhivirana kopija |access-date=8. listopada 2008. |archive-date=23. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140423140722/http://www.mesoweb.com/pari/publications/news_archive/25/strangers/strangers.html |url-status=dead }}</ref> Zasjeo je na prijestolje [[4. svibnja]] [[374.]], te vladao vrlo dugo, sve do svoje smrti [[9. lipnja]] [[439.]] Budući da nema poznatih Teotihuakanskih zapisa, poznat nam je iz spisa [[narod]]a [[Maje|Maja]]. Tijekom njegove vladavine Teotihuakanska je [[vojska]] pokorila većinu središnjeg majanskog područja i njihovih gradova. Njegov je vojskovođa [[Siyah K'ak']] osvojio [[Peten]]. Nakon što je osvojen [[Tikal]], [[car]] [[Teotihuacan]] je za mjesnog vladara postavio svojeg sina [[Nun Yax Ayin]]a, a vladajući [[kralj]] [[Tikal]]a, Jaguarova Šapa, je bio ubijen. Siyah K'ak' je postavljen kao vladar susjednog grada Uaxactuna. Kasniji Mayanski vladari još su i nakon pet naraštaja na građevinama isticali da su nasljednici Atlatla Cauaca. Brojni su gradovi koristili ornamente i ukrase u gradnji koji ukazuju na jaki utjecaj koji je [[Teotihuacan]] ostavio za sobom. Osim u [[Tikal]]u i [[Uaxactun]]u, Atlatl Cauac spomenut je i u drugim [[maje|majanskim]] [[grad]]ovima, uključujući [[Yaxchilan]] i [[Tonina|Toninu]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Indijanski vladari]] [[Kategorija:Vladari]] mpfm0jdxygb4tivi2fzp1goud1zxzha 0 73861 7578289 7070017 2026-08-16T05:59:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578289 wikitext text/x-wiki '''Cape Fear'''.- /Ime dano po rtu Cape Fear na atlantskoj obali Sjeverne Amerike/. Pleme [[Siouan]] Indijanaca, možda dio plemena [[Waccamaw]] nastanjeno u 17. i 18. ranom stoljeću u području [[Cape Fear]]a i uz istoimenu rijeku u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]], a nakon [[Yamasee War]]a preseljeni su u [[Južna Karolina|Južnu Karolinu]] blizu [[Charleston]]a, možda današnji okrug Williamsburg. U kasnom 18. stoljeću Cape Feari žive s [[Pedee]] Indijancima u župama ''Parish of St. Stephens'' i ''St. Johns'' pod vodstvom poglavice [[King John]]a. Godine 1808. preživjela je iz ova dva plemena svega jedna polukrvna žena,<ref>[http://www.hiddenhistory.com/PAGE3/swsts/ncarol-1.htm Swanton]</ref> dok su ostali vjerojatno našli utočište među Catawbama. Od svih sela što su ih imali Cape Fear Indijanci po imenu je poznato tek jedno, ''Necoes'', oko 20 milja od ušća [[Cape Fear (rijeka)|Cape Feara]], vjerojatno okrug Brunswick. Godine 1715. živjeli su u 5 sela, a prema Mooneyu (1928) njihova populacija je 1600. iznosila oko 1.000. Popisom iz [[1715.]] bilo ih je 206. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/capefearhist.htm Cape Fear Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061025125226/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/capefearhist.htm |date=25. listopada 2006. }} *[http://www.globalsecurity.org/military/ops/tuscarora.htm Tuscarora War] [[Kategorija:Catawba]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] aqeyrqh8zu2kk1xrbcqpet8b42060jy 0 74098 7578126 7576060 2026-08-15T21:44:09Z Prof saxx 7403 /* U */ 7578126 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sundarbans.jpg|mini|300px|Satelitska fotografija [[Sundarbans]]a (tamno zeleno), zajednička [[svjetska baština]] [[Bangladeš]]a i [[Indija|Indije]]]] Ovo je [[UNESCO]]-ov '''popis mjesta [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]''' u [[Azija|Aziji]]. Mjesta koja su obilježena crnom točkom ([[File:Black pog.svg|8px]]) se također nalaze na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine|popisu ugroženih mjesta svjetske baštine]]. {{CompactTOC1}} ==A== ==={{Z+X|AFG}} (2)=== * 2002. – [[Minaret]] i arheološka nalazišta kod [[Džam]]a ([[File:Black pog.svg|8px]]) * 2003. – Kulturni krajolik i arheološka nalazišta u dolini [[Bamiyan]]a ([[Budine statue u Bamiyanu]] koje su 2001. razorili [[taliban]]i) ([[File:Black pog.svg|8px]]) [[Datoteka:Etchmiadzin cathedral.jpg|mini|[[Ečmijazdinska katedrala]]]] ==={{Z+X|ARM}} (3)=== * 1996. – Samostani [[Haghpat]] i [[Sanahin]] * 2000. – [[Katedrala i crkve Ečmijadzina i arheološki lokalitet Zvartnoc]] u [[Ečmijadzin]]u * 2000. – Samostan [[Geghard]] i dolina gornjeg toka [[Azat]]a ==={{Z+X|AZE}} (5)=== [[Datoteka:3615554 تصاویر هوایی جاده های پاییزی جنگل های هیرکانی.jpg|mini|[[Hirkanijske šume]], zajednička svjetska baština Azerbajdžana i Irana]] {{glavni|Svjetska baština u Azerbajdžanu}} * 2000. – [[Stari grad (Baku)]] sa Širvanšahovom palačom i Tornjem djeva * 2007. – [[Petroglif]]i [[Nacionalni park Gobustan|nacionalnog parka Gobustan]] * 2019. – [[Šeki (Azerbajdžan)|Povijesno središte Šekija s Kanovom palačom]] * 2023. – [[Hirkanijske šume]], zajedno s Iranom * 2023. – [[Hinalik|Kulturni krajolik naroda Hinaluga i “Köç Yolu” put transhumance]] [[Datoteka:Palace of Shirvanshahs common.JPG|mini|Širvanšahova palača u [[Stari grad (Baku)|Starom Bakuu]]]] ==B== ==={{Z+X|BHR}} (3)=== * 2005. – Arheološko nalazište [[Qal'at al-Bahrain]] * 2012. – Lov na bisere, svjedočanstvo otočkog gospodarstva (otok [[Muharak (otok)|Muharak]]) *2019. – [[Dilmunski grobni humci]] ==={{Z+X|BAN}} (3)=== * 1985. – Povijesni grad džamija [[Bagerhat]] * 1985. – Ruševine budističkog samostana [[Somapura Mahavihara]] u Paharpuru * 1997. – Nacionalni park [[Sundarbans]], najveći ekosustav mangrova na svijetu, dijeli ga s Indijom ([[File:Green pog.svg|8px]]) ==C== ==={{Z+X|CIP}} (3)=== * 1980. – Ruševine [[Pafos]]a * 1985. – [[Oslikane crkve u području Tróodosa]] * 1998. – [[Neolit]]sko naselje [[Hirokitia]] {{Lokacijska karta+|Filipini|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Filipini|lat=14.2107|long=120.3458|label=[[Manila|1.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Filipini|lat=17.1247|long=120.1743|label=[[Filipinske barokne crkve|1.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Filipini|lat=18.2028|long=120.1842|label=[[Filipinske barokne crkve|1.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Filipini|lat=10.23|long=122.08|label=[[Filipinske barokne crkve|1.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Filipini|lat=8.55|long=119.55|label=[[Tubbataha|2.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Filipini|lat=17.5602|long=121.0812|label=[[Terase rižinih polja Filipinskih Kordiljera|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Filipini|lat=10.10|long=118.55|label=[[Nacionalni park Puerto Princesa Subterranean River|4.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Filipini|lat=18.575|long=120.388|label=[[Vigan|5.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Filipini|lat=7.4424|long=126.1054|label=[[Hamiguitan|6.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije svjetske baštine na [[Filipini]]ma}} ==F== ==={{Z+X|FIL}} (6)=== # 1993. – [[Filipinske barokne crkve]] <small>u [[Manila|Manili]], [[Paoay]]u i [[Miagao|Miagau]]</small> ([[File:Blue pog.svg|8px]]) # 1993. – Koraljni greben [[Tubbataha]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 1995. – [[Terase rižinih polja Filipinskih Kordiljera]] # 1999. – [[Nacionalni park Puerto Princesa Subterranean River]] kod [[Puerto Princesa]] na [[Palawan]]u ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 1999. – Povijesni grad [[Vigan]] # 2014. – Rezervat divljine gorja [[Hamiguitan]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) {{Svjetska baština na Filipinima}} [[Datoteka:Old town in winter. Mtskheta, Georgia.jpg|mini|Stari grad [[Mcheta]] zimi]] ==G== ==={{Z+X|GRU}} (4)=== * 1994. – Povijesni spomenici u gradu [[Mcheta]] ([[File:Black pog.svg|8px]]) * 1994. – [[Katedrala Bagrati]] i [[samostan Gelati]] u [[Kutaisi]]ju ([[File:Black pog.svg|8px]]) * 1996. – Brdska sela u području [[Svaneti]] * 2021. – [[Kolhidske prašume i močvarna područja]] ==I== ==={{Z+X|IND}} (39)=== {{glavni|Svjetska baština u Indiji}} {{Svjetska baština u Indiji}} {{Lokacijska karta+|Indonezija|width=400|places= {{Lokacijska karta~|Indonezija|lat=-7.83|long=119.29|label=[[Nacionalni park Komodo|1.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indonezija|lat=-5.95|long=105.20|label=[[Nacionalni park Ujung Kulon|2.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indonezija|lat=-6.76|long=110.1213|label=[[Borobudur|3.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Indonezija|lat=-6.96|long=110.29|label=[[Prambanan|4.]] i [[Sangiran|5.]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indonezija|lat=-4.05|long=137.50|label=[[Nacionalni park Lorentz|6.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indonezija|lat=-2.00|long=101.30|label=[[Tropske kišne šume na Sumatri|7.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indonezija|lat=-4.45|long=104.10|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indonezija|lat=3.00|long=97.30|label=|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Indonezija|lat=-7.83|long=115|label=[[Kulturni krajolik Balija|8.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Indonezija|lat=0.41|long=100.46|label=[[Rudnik ugljena Ombilin|9.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Indonezija|lat=-7.48|long=110.21|label=[[Yogyakarta|10.]]|position=bottom}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Indonezija|Indoneziji]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]];<br>[[File:Blue pog.svg|8px]] [[Tropske kišne šume na Sumatri]]}} ==={{Z+X|INDN}} (10)=== # 1991. – [[Nacionalni park Komodo]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 1991. – [[Nacionalni park Ujung Kulon]] na [[Java (otok)|Javi]] s vulkanom [[Krakatau|Anak Krakatau]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 1991. – Budistički hramski kompleks [[Borobudur]] # 1991. – Hinduistički hramski kompleks [[Prambanan]] # 1996. – Paleontološka nalazišta kod [[Sangiran]]a # 1999. – [[Nacionalni park Lorentz]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 2004. – [[Tropske kišne šume na Sumatri]] [[File:Green pog.svg|8px]] [[File:Blue pog.svg|8px]] # 2012. – [[Kulturni krajolik Balija|Kulturni krajolik pokrajine Bali: sustav subaka kao utjelovljenje Tri Hita Karana filozofije]] # 2019. – [[Rudnik ugljena Ombilin|Baština rudnika ugljena Ombilin u Sawahluntu]] # 2023. – Kozmološka os [[Yogyakarta|Yogyakarte]] i njezine povijesne znamenitosti {{Svjetska baština u Indoneziji}} {{Lokacijska karta+|Irak|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Irak|lat=35.3517 |long=42.4306|label=[[Hatra|1.]]|position=left|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Irak|lat=35.2732 |long=43.1535|label=[[Ašur|2.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Irak|lat=34.1154 |long=43.5227|label=[[Samarra|3.]]|position=right|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Irak|lat=36.10 |long=44.01|label=[[Erbilska citadela|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Irak|lat=31.1134 |long=45.2253|label=[[Ahvar u južnom Iraku|5.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Irak|lat=32.3231 |long=44.2515|label=[[Babilon|6.]]|position=right}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Irak]]u<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Blue pog.svg|8px]] svjetska kulturna i [[prirodna baština]]}} ==={{Z+X|IRK}} (6)=== # 1985. – Ruševine [[Partsko Carstvo|partskog]] grada [[Hatra]] ([[File:Black pog.svg|8px]]) # 2003. – [[Ašur]] ([[File:Black pog.svg|8px]]) # 2007. – Arheološki lokalitet [[Samarra]] ([[File:Black pog.svg|8px]]) # 2014. – [[Erbilska citadela]] # 2016. – [[Ahvar u južnom Iraku]], otok [[bioraznolikost]]i i drevnog krajolika [[Mezopotamija|mezopotamijskih]] gradova ([[File:Blue pog.svg|8px]]) # 2019. – [[Babilon]] ==={{Z+X|IRN}} (26)=== {{glavni|Svjetska baština u Iranu}} {{Svjetska baština u Iranu}} {{Lokacijska karta+|Izrael|width=150|places= {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=31.8436 |long=35.2003|label=[[Stari grad Jeruzalem]]|position=right|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=31.313611 |long=35.352778|label=[[Masada|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=32.928333 |long=35.083889|label=[[Akra|2.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=32.066667 |long=34.783333|label=[[Bijeli grad Tel Aviva|3.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=32.597222 |long=35.182222|label=[[Megiddo|4.]] |position=right|mark=Pink pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=33.0100|long=35.3401|label=[[Hazor|4.]] |position=right|mark=Pink pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=31.1441|long=34.5027|label=[[Tel Beer Ševa|4.]] |position=left|mark=Pink pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=30.88 |long=34.63|label=[[Put tamjana|5.]]|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=31.097 |long=34.652|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=31.025 |long=35.064|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=30.794 |long=34.773|label=|position=left|mark=Orange pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=32.829444 |long=34.971667|label=[[Svetišta Bahá'í|6.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=32.67 |long=34.965278|label=[[Karmel|7.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=31.3535|long=34.5354|label=[[Maresha|8.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=31.6 |long=34.895556|label=[[Bet-Guvrin|8.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Izrael|lat=32.75|long=35.06|label=[[Bet She’arim|9.]]|position=right}} |caption=}} ==={{Z+X|IZR}} (9)=== # 2001. – [[Masada]] # 2001. – Stari dio [[Akra|Akre]] # 2003. – [[Bijeli grad Tel Aviva]] # 2005. – Ruševine biblijskih brežuljaka [[Megiddo]], [[Hazor]] i [[Tel Beer Ševa]] u pustinji [[Negev]] ([[File:Pink pog.svg|8px]]) # 2005. – [[Put tamjana]]: naselja u pustinji [[Negev]] ([[File:Orange pog.svg|8px]]) # 2008. – [[Svetišta Bahá'í]] u [[Haifa|Haifi]] i na zapadu Galileje # 2012. – Mjesta ljudske evolucije na planini [[Karmel]]: špilje Nahal Me’arota / Wadi el-Mughare # 2014. – Špilje [[Maresha]] i [[Bet-Guvrin]] u nizinama [[Judeja|Judeje]] kao mikrokozmos Zemlje špilja ([[File:Blue pog.svg|8px]]) # 2015. – Nekropolis [[Bet She’arim]]: spomen Židovske obnove {{Svjetska baština u Izraelu}} ==J== ==={{Z+X|JAP}} (25)=== {{glavni|Svjetska baština u Japanu}} {{Svjetska baština u Japanu}} {| style="float:left;" |colspan=6| {{Lokacijska karta+|Jemen|width=225|places= {{Lokacijska karta~|Jemen|lat=15.7537 |long=48.3736|label=[[Šibam|1.]]|position=right|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Jemen|lat=15.71 |long=44.22|label=[[Sana (grad)|2.]]|position=left|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Jemen|lat=14.2153 |long=43.4948|label=[[Zabid|3.]]|position=right|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Jemen|lat=12.7036 |long=53.6512 |label=[[Sokotra|4.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Jemen|lat=15.25 |long=45.21|label=[[Marib|5.]]|position=right|mark=Black pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Jemen]]u}} |} ==={{Z+X|JEM}} (5)=== 1. 1982. – Stari dio grada [[Šibam]] s gradskim zidinama ([[File:Black pog.svg|8px]])<br> {{Lokacijska karta+|Jordan|width=225|places= {{Lokacijska karta~|Jordan|lat=30.3950 |long=35.4636|label=[[Petra|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Jordan|lat=31.7807 |long=36.5509|label=[[Kusair Amra|2.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Jordan|lat=31.6006 |long=35.8511|label=[[Um er-Rasas|3.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Jordan|lat=29.6823 |long=35.3602 |label=[[Wadi Rum|4.]]|position=right|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Jordan|lat=31.9014 |long=35.5310 |label=[[Al Magtas|5.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Jordan|lat=32.02 |long=35.64 |label=[[Al-Salt|6.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Jordan|lat=32.1936 |long=36.2211 |label=[[Umm al-Džamal|7.]]|position=right}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Jordan]]u}} 2. 1988. – Stari dio grada [[Sana (grad)|Sane]] ([[File:Black pog.svg|8px]])<br> 3. 1993. – Povijesna jezgra grada [[Zabid]]-a ([[File:Black pog.svg|8px]])<br> 4. 2008. – Otočna skupina [[Sokotra]] ([[File:Green pog.svg|8px]])<br> 5. 2023. - Znamenitosti antičkog kraljevstva Saba, [[Marib]] ([[File:Black pog.svg|8px]])<br> ==={{Z+X|JOR}} (7)=== # 1985. – Ostaci [[Petra|Petre]] # 1985. – Pustinjska tvrđava [[Kusair Amra]] # 2004. – Arheološka nalazišta [[Um er-Rasas]] # 2011. – Zaštićeno područje [[Wadi Rum]] ([[File:Yellow pog.svg|8px]]) # 2015. – Mjesto Krštenja, Betanija iza Jordana ([[Al Magtas]]) # 2021. – [[Al-Salt]], mjesto tolerancije i urbanog gostoprimstva # 2024. – [[Umm al-Džamal]] {{Svjetska baština u Jordanu}} ==={{Z+X|JKO}} (15)=== {{glavni|Svjetska baština u Južnoj Koreji}} {{Svjetska baština u Južnoj Koreji}} {{Lokacijska karta+|Kambodža|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Kambodža|lat=13.2445 |long=103.5200 |label=[[Angkor|1.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Kambodža|lat=14.2318 |long=104.4102 |label=[[Prasat Preah Vihear|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Kambodža|lat=12.52 |long=105.54 |label=[[Sambor Prei Kuk|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Kambodža|lat=13.4659 |long=104.3214 |label=[[Koh Ker|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Kambodža|lat=11.4613 |long=104.2305 |label=[[Kambodžanska mjesta sjećanja|5.]]|position=left|mark=Gray pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kambodža|lat=11.3258 |long=104.5503 |label=[[Kambodžanska mjesta sjećanja|5.]]|position=right|mark=Gray pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u Kambodži;<br>[[File:Gray pog.svg|8px]] 5. [[Kambodžanska mjesta sjećanja]]}} ==K== ==={{Z+X|KMB}} (5)=== # 1992. – Arheološki park [[Angkor]]a <small>([[Angkor Wat]], [[Angkor Thom]], [[Banteay Srei]], [[Bayon]], [[Prasat Kravan]], [[Ta Prohm]], [[Ta Som]])</small> # 2008. – Hram [[Prasat Preah Vihear]] # 2017. – Hramsko područje [[Sambor Prei Kuk]], arheološki lokalitet starog Ishanapura # 2023. – [[Koh Ker]]: Arheološko nalazište drevne Lingapure ili Chok Gargyara # 2024. - [[Kambodžanska mjesta sjećanja]]: od centara represije do mjesta mira i sjećanja {{Svjetska baština u Kambodži}} {{Lokacijska karta+|Kazahstan|width=350|places= {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=43.3735 |long=68.1628|label=[[Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=44.4027 |long=76.1349|label=[[Tanbalji|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=50.8600 |long=69.3120|label=[[Kazahstanski prag|3.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=43.88 |long=77.44|label=[[Chang'an-Tianshan|4.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=43.05 |long=77.25|label=[[Tanšan#Zemljopisne odlike#Zapadni Tanšan|5.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=44.0133 |long=79.0203 |label=[[Altyn-Emel|6.]]|position=top|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=45.3807 |long=59.5430 |label=[[Rezervat prirode Barsa-Kelmes|6.]]|position=bottom|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=45.4257 |long=61.0147 |label=[[Kaskakulan|6.]]|position=right|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=43.3549 |long=54.0412 |label=[[Mangistau (oblast)#Znamenitosti|7.]]|position=top|marksize=5|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=43.3253 |long=53.2316 |label=|position=top|marksize=5|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=43.5359 |long=51.5229 |label=|position=top|marksize=5|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=44.2629 |long=51.0800 |label=|position=top|marksize=5|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=44.2818 |long=51.0035 |label=|position=top|marksize=5|mark=Black pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Kazahstan]]u<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]];<br>[[File:Yellow pog.svg|8px]] 6. [[Turanska nizina#Hladne zimske pustinje Turana|Hladne zimske pustinje Turana]]; [[File:Cyan pog.svg|5px]] 7. [[Mangistau (oblast)#Znamenitosti|Kamene džamije i pripadajuća sveta mjesta Mangistaua]]}} ==={{Z+X|KAT}} (1)=== # 2013. – [[Al Zubarah]] ==={{Z+X|KAZ}} (7)=== # 2003. – [[Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija]] # 2004. – [[Petroglifi]] u [[Tanbalji]]ju # 2008. – [[Kazahstanski prag]], stepe i jezera sjevernog Kazahstana sa zaštićenim područjima prirode [[File:Green pog.svg|8px]] # 2014. – [[Put svile]], mreža putova u koridoru [[Chang'an-Tianshan]] # 2016. – Zapadni [[Tanšan]], zajedno s [[Kirgistan]]om i [[Uzbekistan]]om # 2023. – [[Turanska nizina#Hladne zimske pustinje Turana|Hladne zimske pustinje Turana]], zajedno s [[Turkmenistan]]om i [[Uzbekistan]]om [[File:Yellow pog.svg|8px]] # 2026. – [[Mangistau (oblast)#Znamenitosti|Kamene džamije i pripadajuća sveta mjesta Mangistaua]] ([[File:Black pog.svg|5px]]) {{Svjetska baština u Kazahstanu}} ==={{Z+X|KIN}} (61)=== {{glavni|Svjetska baština u Kini}} {{Svjetska baština u Kini}} ==={{Z+X|KIRG}} (3)=== # 2009. – [[Sulejmanova planina]] # 2014. – [[Put svile]], mreža putova u koridoru [[Chang'an-Tianshan]] #2016. – Zapadni [[Tanšan]], zajedno s [[Kazahstan]]om i [[Uzbekistan]]om {{Lokacijska karta+|Libanon|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Libanon|lat=33.69 |long=35.82|label=[[Andžar|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Libanon|lat=34.05 |long=36.17|label=[[Baalbek|2.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Libanon|lat=34.14 |long=35.64|label=[[Biblos|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Libanon|lat=33.28 |long=35.20|label=[[Tir|4.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Libanon|lat=34.1436 |long=36.0256|label=[[Dolina Kadiša|5.]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Libanon|lat=33.1927 |long=35.3156|label=[[Dvorci planine Amel|6.]]|position=right|marksize=5|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Libanon|lat=33.1142 |long=35.2443|label|position=right|marksize=5|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Libanon|lat=33.1138 |long=35.2906|label=|position=right|marksize=5|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Libanon|lat=33.1544 |long=35.2355|label=|position=right|marksize=5|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Libanon|lat=33.0844 |long=35.1232|label=|position=right|marksize=5|mark=Black pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Libanon]]u}} ==L== ==={{Z+X|LAO}} (4)=== # 1995. – [[Luang Prabang]] s kraljevskom palačom i budističkim samostanima # 2001. – Četvrt hramova [[Vat Fou]] i kultivirana pokrajina [[Čampasak]] # 2019. – [[Ravnica ćupova]] # 2025. – [[Nacionalni park Phong Nha Ke Bang]] ([[Vijetnam]]) i [[Nacionalni park Hin Nam No]] [[File:Green pog.svg|8px]] ==={{Z+X|LBN}} (6)=== # 1984. – [[Omejidi|Omejidske]] ruševine kod grada [[Andžar]]a # 1984. – Ruševine [[Baalbek]]a # 1984. – Ruševine [[Biblos]]a # 1984. – Ruševine [[Tir]]a # 1998. – Sveta [[Dolina Kadiša]] i šuma libanonskog cedra, [[Božji cedrovi]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 2026. – [[Dvorci planine Amel]] ([[File:Black pog.svg|5px]]) {{Svjetska baština u Libanonu}} ==M== {{Lokacijska karta+|Malezija|width=300|places= {{Lokacijska karta~|Malezija|lat=6.09 |long=116.39|label=[[Kinabalu|1.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Malezija|lat=4.0245 |long=114.5548 |label=[[Nacionalni park Gunung Mulu|2.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Malezija|lat=3.1120 |long=102.234|label=[[Malakka|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Malezija|lat=6.25 |long=100.19|label=[[George Town, Penang|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Malezija|lat=5.06 |long=100.58|label=[[Lenggong|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Malezija|lat=3.4850 |long=113.4653 |label=[[Nacionalni park Niah|5.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Malezija|lat=3.1413 |long=101.3816 |label=[[Institut za istraživanje šuma u Maleziji|6.]]|position=bottom}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Malezija|Maleziji]]<br>[[File:Red pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]}} ==={{Z+X|MALE}} (6)=== # 2000. – Nacionalni park [[Kinabalu]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 2000. – [[Nacionalni park Gunung Mulu]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 2008. – [[Melaka (grad)|Melaka]] i [[George Town, Penang]]: Povijesni gradovi uz [[Malajski prolaz]] # 2012. – Arheološka nalazišta doline [[Lenggong]] # 2024. – Arheološka baština špilja [[Nacionalni park Niah|Nacionalnog parka Niah]] # 2025. – [[Institut za istraživanje šuma u Maleziji]] {{Svjetska baština u Maleziji}} {{Lokacijska karta+|Mongolija|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Mongolija|lat=50.2750 |long=92.7197|label=[[Uvs-Nuur|1.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Mongolija|lat=47.3324 |long=102.4953|label=[[Dolina Orhona|2.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Mongolija|lat=49.2002 |long=88.2343|label=[[Petroglifi mongolskog Altaja|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Mongolija|lat=48.4514 |long=108.3950|label=[[Burhan Haldun|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Mongolija|lat=49.5549 |long=115.2532|label=[[Daurija|5.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Mongolija|lat=47.4434 |long=101.1333|label=[[Jelensko kamenje|6.]]|position=left|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Mongolija|lat=48.1021 |long=101.0536|label=|position=right|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Mongolija|lat=48.0447 |long=101.0331|label=|position=right|mark=Cyan pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Mongolija|lat=49.3919 |long=99.5542|label=|position=right|mark=Cyan pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Mongolija|Mongoliji]]; [[File:Cyan pog.svg|8px]] [[Jelensko kamenje]]}} ===[[Datoteka:Flag of Myanmar.svg|20px]] [[Mjanmar]] (2)=== * 2014. – Drevni gradovi [[Pyu]]a ([[Halin]], [[Beikthano]] i [[Sri Ksetra]]) * 2019. – [[Bagan]] ==={{Z+X|MNG}} (6)=== # 2003. – Udolina [[Uvs-Nuur]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 2004. – [[Dolina Orhona|Kulturni krajolik Doline Orhona]] # 2011. – [[Petroglifi mongolskog Altaja]] # 2015. – Velika [[Burhan Haldun]] planina i njezin sveti okolni krajolik # 2017. – [[Daurija|Krajolici Daurije]], zajedno s Rusijom ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 2023. - [[Jelensko kamenje|Spomenici jelenskog kamenja i srodna nalazišta iz brončanog doba]] {{Lokacijska karta+|Nepal|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Nepal|lat=27.704 |long=85.309|label=[[Dolina Katmandu|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Nepal|lat=28.2917 |long=86.5531|label=[[Sagarmatha|2.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Nepal|lat=27.8000 |long=84.1960|label=[[Chitwan|3.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Nepal|lat=27.9671 |long=83.2749|label=[[Lumbini|4.]]|position=right}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Nepal]]u}} ==N== ==={{Z+X|NEP}} (4)=== # 1979. – [[Dolina Katmandu]] # 1979. – Nacionalni park [[Sagarmatha]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 1984. – Nacionalni park [[Chitwan]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 1997. – [[Lumbini]] (rodno mjesto [[Buda|Bude]]) {{Svjetska baština u Nepalu}} {{Lokacijska karta+|Oman|width=200|places= {{Lokacijska karta~|Oman|lat=22.58 |long=57.18|label=[[Utvrda Bahla|1.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Oman|lat=23.1611 |long=56.4442 |label=[[Arheološki lokaliteti Bat, Al-Khutm i Al-Ajn|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Oman|lat=18.55 |long=53.78|label=[[Zemlja tamjana|3.]]|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Oman|lat=17.630 |long=55.6560|label=|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Oman|lat=17.4100 |long=54.400|label=|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Oman|lat=17.81 |long=54.64|label=|position=right|mark=Red pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Oman|lat=22.5560 |long=57.4000 |label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Oman|lat=22.4360 |long=57.4600 |label=[[Afladž|4.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Oman|lat=22.5860 |long=57.3160 |label=|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Oman|lat=22.4660 |long=59.1000 |label=[[Afladž|4.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Oman|lat=23.2100 |long=57.2700 |label=[[Afladž|4.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Oman|lat=22.71428 |long=59.52412 |label=[[Kalhat|5.]]|position=right}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Oman]]u}} ==O== ==={{Z+X|OMA}} (5)=== # 1987. – [[Utvrda Bahla]] # 1988. – [[Arheološki lokaliteti Bat, Al-Khutm i Al-Ajn]] iz [[brončano doba|brončanog doba]] # 2000. – [[Zemlja tamjana]] – Stabla [[tamjan]]a i mjesta [[put tamjana|trgovanja tamjanom]] u [[Dhofar]]u ([[File:Red pog.svg|8px]]) # 2006. – Sustav za navodnjavanje [[Afladž]] ([[File:Blue pog.svg|8px]]) # 2018. – Drevni grad [[Kalhat]] * 1994. – <s>Zaštićeno područje za životinje u pustinji Omana (domovina arapskih [[oriks antilopa]])</s> ^{'''[[#1|1]]'''} <div id="1">¹<small>UNESCO je ovo područje uklonio s popisa 28. lipnja 2007. jer je vlada Omana odlučila površinu zaštićenog područja smanjiti za 90%. Ovo je prvo skidanje s popisa jednog mjesta koje je proveo UNESCO.<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/362 Oman's Arabian Oryx Sanctuary : first site ever to be deleted from UNESCO's World Heritage List]</ref></div></small> {{Svjetska baština u Omanu}} [[Datoteka:Alamgiri Gate at Lahore Fort.jpeg|mini|[[Utvrda Lahore]]]] ==P== ==={{Z+X|PAK}} (6)=== * 1980. – Ostaci grada [[Mohendžo Daro]] * 1980. – Budističke ruševine [[Takht i Bahi]] * 1980. – Grad ruševina [[Taxila]] * 1981. – [[Utvrda Lahore i vrtovi Šalimar]] u [[Lahore]]u ([[File:Black pog.svg|8px]]) * 1981. – Ruševine i grad mrtvih grada [[Thatta]], [[Makli]] * 1997. – Utvrda [[Rohtas]] {{Svjetska baština u Pakistanu}} {{Lokacijska karta+|Zapadna obala|width=200|places= {{Lokacijska karta~|Zapadna obala|lat=31.8036 |long=35.2803|label=[[Stari grad Jeruzalem|Jeruzalem]]|position=left|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Zapadna obala|lat=31.69 |long=35.22|label=[[Betlehem|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Zapadna obala|lat=31.7329 |long=35.1512 |label=[[Battir|2.]]|position=bottom|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Zapadna obala|lat=31.52 |long=35.15|label=[[Hebron|3.]]|position=bottom|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Zapadna obala|lat=31.85 |long=35.48 |label=[[Jerihon|4.]]|position=top}} {{Lokacijska karta~|Zapadna obala|lat=31.4650 |long=34.3959 |label=[[Samostan svetog Hilariona|5.]]|position=top|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Zapadna obala|lat=32.2636 |long=35.2145 |label=[[Sebastia|6.]]|position=right|mark=Black pog.svg}} |caption= Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Palestina|Palestini]]; [[File:Black pog.svg|8px]] [[Popis ugroženih mjesta svjetske baštine|svjetska baština u opasnosti]]}} ==={{Z+X|PAL}} (6)=== * 1981. – [[Stari grad Jeruzalem]] ([[File:Black pog.svg|8px]]) # 2012. – Rodno mjesto Isusa: [[Bazilika Rođenja Isusova]] i hodočasničke staze [[Betlehem]]a # 2014. – [[Battir]], palestinska zemlja maslina i vina – kulturni krajolik južnog Jeruzalema ([[File:Black pog.svg|8px]]) # 2017. – Stari grad [[Hebron]]/Al-Halil ([[File:Black pog.svg|8px]]) # 2023. – Drevni [[Jerihon]]/Tell es-Sultan # 2024. – [[Samostan svetog Hilariona]]/ Tell Umm Amer ([[File:Black pog.svg|8px]]) # 2026. – [[Sebastia]] ([[File:Black pog.svg|8px]]) {{Svjetska baština u Palestini i Jeruzalemu}} ==R== ==={{Z+X|RUS}} (27)=== {{glavni|Svjetska baština Ruske Federacije}} Za druga ruska zaštićena mjesta vidjeti [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] {{Svjetska baština u Rusiji}} {{Lokacijska karta+|Saudijska Arabija|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Saudijska Arabija|lat=26.4851 |long=37.5651|label=[[Mada'in Salih|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Saudijska Arabija|lat=24.44 |long=46.3432|label=[[Diraja|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Saudijska Arabija|lat=21.32 |long=39.10|label=[[Džeda|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Saudijska Arabija|lat=28.00 |long=40.54|label=[[Petroglifi pokrajine Ha'il|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Saudijska Arabija|lat=25.2546 |long=49.3719|label=[[Hasa|5.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Saudijska Arabija|lat=18.19 |long=44.32|label=[[Bir Hima|6.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Saudijska Arabija|lat=19.2150 |long=45.3554|label=[[Uruk Bani Ma’arid|7.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Saudijska Arabija|lat=19.4553 |long=45.0948|label=[[Karjat al-Fav|8.]]|position=top}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]}} ==S== ==={{Z+X|SAU}} (8)=== # 2008. – Arheološko nalazište [[Mada'in Salih]] # 2010. – Saudijska stara prijestolnica [[Diraja]] # 2014. – Povijesna [[Džeda]], vrata za Meku # 2015. – [[Petroglifi pokrajine Ha'il]] # 2018. – [[Hasa]], evolvirajući kulturni krajolik # 2021. – Kulturni krajolik [[Bir Hima|Bir Hime]] # 2023. – [[Uruk Bani Ma’arid]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 2024. – Kulturni krajolik arheološkog područja [[Karjat al-Fav|Al Fav]] {{Svjetska baština u Saudijskoj Arabiji}} ==={{Z+X|SJKOR}} (3)=== # 2004. – [[Kompleks Koguryo grobnica]] dinastije [[Goguryeo]] kod [[Pjongjang]]a i [[Nampo]]a # 2013. – [[Kaesong|Povijesni spomenici i mjesta u Kaesongu]] # 2025. - [[Kumgangsan]], Dijamantna planina iz mora ([[File:Yellow pog.svg|8px]]) {{Lokacijska karta+|Sirija|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Sirija|lat=33.60 |long=36.37|label=[[Damask|1.]]|position=right|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Sirija|lat=34.3336 |long=38.162|label=[[Palmira|2.]]|position=right|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Sirija|lat=32.71 |long=36.49|label=[[Bosra|3.]]|position=right|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Sirija|lat=36.43 |long=37.30|label=[[Alep|4.]]|position=right|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Sirija|lat=34.8544 |long=36.4944|label=[[Krak des Chevaliers|5.]]|position=right|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Sirija|lat=35.4958 |long=36.2572|label=[[Saladinova citadela|5.]]|position=right|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Sirija|lat=36.403 |long=36.7039|label=[[Drevna sela sjeverne Sirije|6.]]|position=left|mark=Black pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Sirija|Siriji]]}} ==={{Z+X|SIN}} (1)=== # 2015. – [[Singapurski botanički vrtovi]] ==={{Z+X|SIR}} (6)=== # 1979. – Stari dio [[Damask]]a ([[File:Black pog.svg|8px]]) # 1980. – Ruševine [[Palmira|Palmire]] ([[File:Black pog.svg|8px]]) # 1980. – Stari dio [[Bosra|Bosre]], ukljućujući amfiteatar ([[File:Black pog.svg|8px]]) # 1988. – Stari dio [[Alepo|Alepa]] ([[File:Black pog.svg|8px]]) # 2006. – [[Krak des Chevaliers]] i [[Saladinova citadela]], utvrde iz [[Križarski ratovi|Križarskih ratova]] ([[File:Black pog.svg|8px]]) # 2011. – [[Drevna sela sjeverne Sirije]] ([[File:Black pog.svg|8px]]) {{Svjetska baština u Siriji}} == Š == {{Lokacijska karta+|Šri Lanka|width=200|places= {{Lokacijska karta~|Šri Lanka|lat=8.41 |long=80.43|label=[[Anuradhapura|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Šri Lanka|lat=7.96 |long=81.00|label=[[Polonnaruwa|2.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Šri Lanka|lat=8.00 |long=80.75|label=[[Sigirija|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Šri Lanka|lat=6.45 |long=80.50|label=[[Prašuma Sinharaja|4.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Šri Lanka|lat=7.3749 |long=80.6818|label=[[Kandy|5.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Šri Lanka|lat=6.12 |long=80.2258|label=[[Galle|6.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Šri Lanka|lat=7.9124 |long=80.6857|label=[[Dambulla|7.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Šri Lanka|lat=6.8847 |long=80.79|label=[[Središnja visoravan Šri Lanke|8.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] na [[Šri Lanka|Šri Lanki]]}} ==={{Z+X|ŠRI}} (8)=== # 1982. – Sveti grad [[Anuradhapura]] # 1982. – Ruševine [[Polonnaruwa]] # 1982. – Ostaci utvrde na monolitu [[Sigirija]] # 1988. – Zaštićeno područje prirode [[Prašuma Sinharaja|Sinharaja]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 1988. – Sveti grad [[Kandy]] # 1988. – Stari grad i utvrda [[Galle]] # 1991. – Spiljski hram [[Dambulla]] # 2010. – [[Središnja visoravan Šri Lanke]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) {{Svjetska baština Šri Lanke}} {{Lokacijska karta+|Tadžikistan|width=250|places= {{Lokacijska karta~|Tadžikistan|lat=38.4554 |long=72.1819 |label=[[Nacionalni park Tadžik |2.]]|position=left|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Tadžikistan|lat=39.2629 |long=69.4108|label=[[Koridor Zarafšan-Karakum|3.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Tadžikistan|lat=39.2912 |long=67.3705|label=[[Koridor Zarafšan-Karakum|3.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Tadžikistan|lat=39.2739 |long=67.4338|label=[[Koridor Zarafšan-Karakum|3.]]|position=top|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Tadžikistan|lat=39.31 |long=67.34 |label=[[Sarazm|1.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Tadžikistan|lat=37.16 |long=68.28|label=[[Prirodni rezervat Tigrova jaruga|4.]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Tadžikistan|lat=37.44 |long=69.17 |label=[[Huttal|5.]]|position=top}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Tadžikistan]]u}} ==T== ==={{Z+X|TADŽ}} (5)=== # 2010. – Predurbano središte [[Sarazm]]a # 2013. – [[Nacionalni park Tadžik]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 2023. – [[Put svile]]: [[Koridor Zarafšan-Karakum]], zajedno s [[Uzbekistan]]om i [[Turkmenistan]]om # 2024. – Tugajske šume [[Prirodni rezervat Tigrova jaruga|Prirodnog rezervata Tigrova jaruga]] # 2025. – Mjesta kulturne baštine drevnog [[Huttal]]a {{Svjetska baština u Tadžikistanu}} [[Datoteka:Sukhothai Historical Park.jpg|mini|Hram Vat Mahathat u [[Sukotaj]]u, [[Tajland]]]] ==={{Z+X|TAJ}} (8)=== # 1991. – Povijesni grad [[Sukotaj]] s pripadajućim lokalitetima # 1991. – Povijesni grad [[Ajutaja]] # 1991. – Životinjski rezervati [[Thung Jai Naresuan]] i [[Huai Kha Khaeng]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 1992. – Arheološki lokalitet [[Bančiang]] # 2005. – Šumski kompleks [[Dong Faja Jen]] brdskog niza, uključujući [[nacionalni park Khao Jai]] ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 2021. – [[Šumski kompleks Kaeng Krachan]] # 2023. – Drevni grad [[Si Thep]] s pripadajućim Daravati spomenicima # 2024. – [[Phu Phrabat]], svjedočanstvo tradicije sema kamenja iz razdoblja Dvaravati {{Svjetska baština u Tajlandu}} {{Lokacijska karta+|Turkmenistan|width=275|places= {{Lokacijska karta~|Turkmenistan|lat=37.56 |long=61.70|label=[[Merv|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Turkmenistan|lat=42.40 |long=59.29|label=[[Keneurgenč|2.]]|position=bottom}} {{Lokacijska karta~|Turkmenistan|lat=39.05 |long=63.34|label=[[Koridor Zarafšan-Karakum|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Turkmenistan|lat=37.7800 |long=58.3142|label=[[Nisa (Perzija)|3.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Turkmenistan|lat=39.3943 |long=59.2137|label=[[Turanska nizina#Hladne zimske pustinje Turana|5.]]|position=right|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Turkmenistan|lat=41.1 |long=57.2333|label=[[Turanska nizina#Hladne zimske pustinje Turana|5.]]|position=right|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Turkmenistan|lat=38.4706 |long=62.3016|label=[[Turanska nizina#Hladne zimske pustinje Turana|5.]]|position=left|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Turkmenistan|lat=38.606 |long=63.214|label=[[Turanska nizina#Hladne zimske pustinje Turana|5.]]|position=bottom|mark=Yellow pog.svg}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Turkmenistan]]u; [[File:Yellow pog.svg|8px]] 5. [[Turanska nizina#Hladne zimske pustinje Turana|Hladne zimske pustinje Turana]]}} ==={{Z+X|TKM}} (5)=== # 1999. – Državni povijesni i kulturni park starog grada [[Merv]]a # 2005. – [[Köneürgenç]] # 2007. – [[Partsko Carstvo|Partska]] utvrda [[Nisa (Perzija)|Nisa]] # 2023. - [[Put svile]]: [[Koridor Zarafšan-Karakum]], zajedno s [[Uzbekistan]]om i [[Tadžikistan]]om # 2023. – [[Turanska nizina#Hladne zimske pustinje Turana|Hladne zimske pustinje Turana]], zajedno s [[Kazahstan]]om i [[Uzbekistan]]om ([[File:Yellow pog.svg|8px]]) ==={{Z+X|TUR}} (20)=== {{glavni|Svjetska baština u Turskoj}} Za druga turska zaštićena mjesta vidjeti [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. {{Svjetska baština u Turskoj}} ==U== {{Lokacijska karta+|Uzbekistan|width=350|places= {{Lokacijska karta~|Uzbekistan|lat=41.578 |long=60.464|label=[[Ičan Kala|1.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Uzbekistan|lat=41.1805 |long=70.1518 |label=[[Tanšan|5.]]|position=right|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Uzbekistan|lat=41.1236 |long=69.5603 |label=[[Tanšan|5.]]|position=top|mark=Green pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Uzbekistan|lat=39.5720 |long=67.0215 |label=[[Koridor Zarafšan-Karakum|6.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Uzbekistan|lat=40.0504 |long=65.2245 |label=[[Koridor Zarafšan-Karakum|6.]]|position=top|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Uzbekistan|lat=40.1428 |long=65.3612 |label=[[Koridor Zarafšan-Karakum|6.]]|position=right|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Uzbekistan|lat=40.0722 |long=65.0853 |label=[[Koridor Zarafšan-Karakum|6.]]|position=left|mark=Blue pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Uzbekistan|lat=39.76 |long=64.36|label=[[Buhara|2.]]|position=left}} {{Lokacijska karta~|Uzbekistan|lat=39.2328 |long=66.7003|label=[[Šahrisabz|3.]]|position=right|mark=Black pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Uzbekistan|lat=39.6950 |long=66.8735|label=[[Samarkand|4.]]|position=right}} {{Lokacijska karta~|Uzbekistan|lat=45.0902 |long=57.4345 |label=[[Saigachy|7.]]|position=left|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Uzbekistan|lat=42.0453 |long=56.3953 |label=[[Ustjurt|7.]]|position=top|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Uzbekistan|lat=41.1831 |long=69.1430 |label=[[Modernistički Taškent|8.]]|position=bottom}} |caption=Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[Uzbekistan]]u; [[File:Blue pog.svg|8px]] [[Koridor Zarafšan-Karakum]]; [[File:Yellow pog.svg|8px]] [[Turanska nizina#Hladne zimske pustinje Turana|Hladne zimske pustinje Turana]]}} ==={{Z+X|UAE}} (2)=== # 2011. – Kulturna mjesta [[Al Ain]]a (Hafit, Hili, Bidaa Bint Saud i oaze) # 2025. - Paleokrajolik [[Džebel Faja]] ==={{Z+X|UZB}} (8)=== # 1990. – [[Ičan Kala]], stari dio grada [[Hiva|Hive]] # 1993. – Stari dio [[Buhara|Buhare]] # 2000. – Stari dio [[Šahrisabz]]a ([[File:Black pog.svg|8px]]) # 2001. – [[Samarkand]], raskrižje kultura # 2016. – Zapadni [[Tanšan]], zajedno s [[Kazahstan]]om i [[Kirgistan]]om ([[File:Green pog.svg|8px]]) # 2023. – [[Put svile]]: [[Koridor Zarafšan-Karakum]], zajedno s [[Tadžikistan]]om i [[Turkmenistan]]om ([[File:Blue pog.svg|8px]]) # 2023. – [[Turanska nizina#Hladne zimske pustinje Turana|Hladne zimske pustinje Turana]], zajedno s [[Turkmenistan]]om i [[Kazahstan]]om ([[File:Yellow pog.svg|8px]]) # 2026. – [[Modernistički Taškent]], modernost i tradicija u Srednjoj Aziji {{Svjetska baština u Uzbekistanu}} ==V== [[Datoteka:Phongnha17.jpg|mini|Špilja [[Nacionalni park Phong Nha Ke Bang|Phong Nha]] je najveća špilja na svijetu]] ==={{Z+X|VIJ}} (9)=== # 1993. – Carski grad [[Hue]] # 1994. – [[Zaljev Ha Long]], prošireno 2023. i na otočje [[Cát Bà]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 1999. – Stari dio grada [[Hội An]] # 1999. – Hramski grad [[My Son]] # 2003. – [[Nacionalni park Phong Nha Ke Bang]] i [[Nacionalni park Hin Nam No]] ([[Laos]]) [[File:Green pog.svg|8px]] # 2010. – Središnji dio carske citadele [[Thang Long]] u [[Hanoi]]ju # 2011. – [[Citadela dinastije Ho]] # 2014. – [[Trang An]], pejzažni kompleks [[File:Black pog.svg|8px]] [[File:Green pog.svg|8px]] # 2025. – [[Yen Tu, Vinh Nghiem i Con Son-Kiep Bac|Kompleks spomenika i krajolika Yen Tu, Vinh Nghiem i Con Son-Kiep Bac]] {{Svjetska baština u Vijetnamu}} == Povezani članci == *[[Popis mjesta svjetske baštine u Americi]] *[[Popis mjesta svjetske baštine u Africi]] *[[Popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]] *[[Popis mjesta svjetske baštine u Europi]] ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.unesco.org/whc UNESCO Svjetska baština] – službene stranice {{Svjetska baština}} [[Kategorija:Svjetska baština u Aziji| ]] [[Kategorija:Popisi svjetske baštine|Azija]] [[Kategorija:Popisi mjesta|Svjetska baština u Aziji]] exawx9fyqji6lczuqi8ut3032gklifc 0 75637 7578053 6899921 2026-08-15T17:38:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578053 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Beitar Jerusalem | slika = | puno ime = | nadimak = | godina osnivanja = | igralište = [[Stadion Teddy]] | kapacitet stadiona = 31 733 | trener = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''Beitar Jerusalem''' ([[Hebrejski jezik|hebrejski]]: מועדון כדורגל בית"ר "טראמפ" ירושלים‎; Moadon Kaduregel Beitar Yerushalayim), [[izrael]]ski je [[nogomet]]ni klub u [[Jeruzalem]]u. Igraju na stadionu [[Teddy Stadium|Teddy]]u kapaciteta oko 31.733 ljudi.<ref>{{cite web |url=http://ariel-jer.org.il/#places |title=Ariel - The official municipal management organization of Jerusalem |access-date=19. rujna 2020. |archive-date=25. listopada 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211025224631/http://ariel-jer.org.il/#places |url-status=dead }}</ref> Zbog velike podrške na tribinama i dosta neprijateljske atmosfere kakvu priređuju suparničkim momčadima, stedion se naziva ''Gehinom'' ili ''Pakao''. == Povijest == === Početak === [[David Horn]] i [[Shmuel Kirschstein]], dva građana [[Jeruzalem]]a odlučili su [[1936.]] pokrenuti lokalnu nogometnu momčad. David Horn bio je vođa mladeži Beitara, liberalnog pokreta u Izraelu. Sve do danas navijači kluba Beitar poistovjećuju se s uvjerenjima tog pokreta. Isprva su u momčadi bili isključivo članovi te grupe. Pokret mladeži Beitara brzo se sukobio s [[Velika Britanija|britanskom]] vlasti, i s navijačima jeruzalemskog [[Hapoel Jeruzalem|Hapoela]]. [[1940.]] Englezi su uhitili većinu igrača i poslali u egzil u [[Eritreja|Eritreju]] ili [[Kenija|Keniju]]. Horn je odbio napustiti klub i preimenovao ga u Nordia Jerusalem. Skoro svi su igrači Nordije dolazili iz pokreta mladeži Beitara. === Bet liga === Beitar je [[1950.]] započeo nastupati u izraelskoj drugoj (Bet) ligi. [[1953.]] ušli su u prvu ligu, no, godinu nakon, iz nje ispali. [[1958.]] osvojili su Bet ligu, ali im nije dopušteno natjecanje u 1. ligi. === Ulazak u prvu ligu === Jedini im je cilj tada bio kvalificirati se u viši rang natjecanja. Momčad su činili [[Dr. Raul Geller]], [[Yosef Aminof]], [[Shaul Mizrahi]], [[Udi Rabowitch]] i ostali. Trener je bio [[Samuel Reznik]]. Sezone 1967./68. nakon ujedinjenja Jeruzalema, Beitar uspjeli su se kvalificirati u A ligu. === Raznolike 70-e === Trener momčadi ranih 70-ih bio je [[Imannuel Sheffer]], koji je radio i u reprezentaciji. On je otkrio 16-godišnjeg [[Uri Malmilian]] kojeg je ubrzo stavio među seniore i od njega stvorio sjajnog mladog igrača. Međutim, [[1975.]] za vrijeme utakmice s [[Hapoel Petah Tikva|Hapoelom P. Tikva]] navijači Beitara uletjeli su na teren i napali suparničke igrače i navijače. Klub je kažnjen igranjem domaćih utakmica u drugom gradu, i to bez publike. Te su godine, također, trebali biti izbačeni u niži rang, od čega ih je spasio [[Yossi Sarid]] i članovi [[Knesset Ehud Olmert]]a koji su pokrenuli istragu protiv Izraelskog nogometnog saveza. Onda u drugom dijelu 70-ih, [[1976.]] pod trenerom [[Nissim Bechar]]om i velikim triom Malmilian-[[Danni Noiman|Noiman]]-[[Victor Levi|Levi]], pobijedivši jaki [[Maccabi Tel Aviv]] (2:1) osvojili su državni kup. U prvenstvu su završili na drugom mjestu iza [[Hapoel Beer Sheva|Hapoel Beer Sheve]]. [[1979.]] opet su istim rezultatom protiv iste momčadi osvojili kup. [[Datoteka:Teddy Kollek Stadium - Inside.JPG|mini|Teddy stadion|350px]] === Prvi naslov prvaka === [[1980.]] ozlijedila se zvijezda Uri Malmilian, nakon čega momčad ispada u drugu ligu. Sezonu nakon u klub dolazi napadač [[Eli Ohana]] koji je sjajno nadomjestio Malmiliana. [[1984.]] Beitar je već bio prvoligaš i na pragu naslova prvaka. Posljednja utakmica sezone bila je s [[Hapoel Tel-Aviv FC|Hapoel Tel-Aviv]]om i za naslov im je bio potreban najmanje neriješen rezultat. No, baš tada im to nije uspjelo. Utakmicu su izgubili i naslov je otišao [[Maccabi Haifa|Maccabiju Haifi]]. Zbog poraza se navijači Beitara i Hapoela prešli granicu športskog rivalstva i počeli se mrziti. [[1985.]] pobjedom 1:0 nad Maccabijem iz Haife i [[1986.]] nad [[Beitar Tel Aviv|Beitarom]] iz [[Tel Aviv]]a osvojena su još dva kupa. Trener je bio veliki [[Dror Kashtan]] s kojim je Beitar [[1987.]] postao prvak. U toj momčadi bili su spomennuti Malmilian, Eli Ohana, [[Yossi Mizrahi]], [[Hanan Azulai]], [[Shlomo Shirazi]], [[Avi Cohen]], [[Sammy Malkha]], [[Yakov Schwartz]], [[Udi Ashash]], [[Meir Kadosh]], [[Gary Wandermolen]], i [[Avi Golder]]. Nakon te sezone Ohana je otišao u [[belgija|belgijski]] [[KV Mechelen]]. [[1989.]] nakon jedanaesteraca protiv Maccabi Haifom opet je osvojen kup. === Propast === [[1991.]] pali su u drugu ligu, tada zvanu "[[Liga Artzit]]". Ohana se vratio sezonu nakon i pod vodstvom neomiljenom ali vrlo sposobnog trenera [[Lufa Kadosh|Lufe Kadosha]]. Kadosh je dobio otkaz i naslijedio ga je Dror Kashtan. [[1993.]] osvojen je naslov prvaka. [[1995.]] došao je trener [[Eli Cohen]], koji je stvorio jedan od najjačih Beitara ikad. Osvojili su naslov [[1997.]], i pod Kashtanom [[1998.]] Sezone 1998./99. u finalu su poraženi na jednanaesterce. Nakon te utakmice trenerom je postao bivša igračka zvijezda Eli Ohana. Nije se iskazao kao sposoban trener. Nakon uspješnih '90-ih stao je Beitar. Zbog vrlo lošeg rukovođenja klubom i financijama bivšeg dirktora [[Moshe Dadash]]a, Beitar je bankrotirao i oduzeta mu je sva imovina. Prodao je teren, momčad, i na kraju i klub. Ohana je nakon sezone 1999./2000. dobio otkaz. Naslijedio ga je [[Eli Gutman]], za vrijeme kojeg je u momčad došao [[Đovani Roso]]. Zbog svoje obrambene taktike i Gutman je ubrzo napustio klub. Narednih godina Beitar se jedva borio s preživljavanjem. Roso je otišao u Maccabi Haifu gdje je osvajao naslove dok se Beitar borio za opstanak. Vlasnici Fenigel i Levi prisilili su igrače da prihvate što niže plaće zbog stanja u klubu. Također su za trenera pokušali vratiti Ohanu. Ljeta [[2005.]] klub su napustili mnogi bitni igrači kao [[Tal Banin]]. No, tada u kolovozu te godine, ruski multimilijarder [[Arkadi Gajdamak]] kupuje klub. Gajdamak je obećao vratiti klub staroj slavi, no, njegova vladavina u klubu postala je predmet kontroverzi. Nakon što je [[Hapoel Bnei Sakhin]]u poklonio 400.000 [[dolar]]a, te tvrdio da je Ohana loš menadžer, naljutio je navijače kluba. [[10. kolovoza]] [[2005.]] Ohana je napustio klub. Također je tvrdio da će kupiti nekog arapskog igrača, što navijači također nisu prihvatili. === Sadašnjost === Pod vodstvom ruskog bogataša klub je imao dovoljno novca za kvalitetna pojačanja, i nakon sezone 2005./06. kvalificirali su se u [[Kup UEFA]] kao treći u ligi. No, u tom natjecanju nisu se proslavili. == Izvori == {{Izvori}} {{IPL}} [[Kategorija:Izraelski nogometni klubovi|Beitar Jerusalem]] [[Kategorija:Jeruzalem|Beitar]] j448g3jge8zo6g22rkyx4xerropz2ht 0 76140 7577916 7573485 2026-08-15T12:12:42Z Lajoswinkler 219220 7577916 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=Mirko Norac |slika= |opis= |veličina=150px |datum rođenja=[[19. rujna]] [[1967.]] |mjesto rođenja=[[Otok (općina)|Otok]] kraj [[Sinj]]a |datum smrti= |mjesto smrti= |nacionalnost=[[Hrvati|Hrvat]] |puno ime=Mirko Norac Kevo |nadimak=Pop<br>Noki |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba= |čin= [[Datoteka:General bojnik.jpg|25px]] [[General bojnik]] |ratovi=[[Domovinski rat]] |bitke=[[Operacija Maslenica]]<br>[[Operacija Medački džep]]<br>[[Operacija Oluja]] |vojska=[[Datoteka:Načelnik GS OSRH.jpg|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] |rod=[[Datoteka:Amblem HKoV.jpg|25px]] [[Hrvatska kopnena vojska]] |jedinice= |zapovijedao=[[Datoteka:Grb 128 brigada HV.jpg|25px]] [[128. brigada HV]]<br>[[Datoteka:Vukovi.gif|25px]] [[9. gardijska brigada "Vukovi"]] |odlikovanja= }} '''Mirko Norac Kevo''' ([[Otok (općina)|Otok]] kraj [[Sinj]]a, [[19. rujna]] [[1967.]]) je umirovljeni hrvatski [[general-bojnik]], [[alkarski vojvoda]]<nowiki/>i pravomoćno osuđen [[Ratni zločin|ratni zločinac]]. U Hrvatskoj je proglašen krivim po dvije optužnice za ratne zločine nad osobama [[Srbi|srpske narodnosti]] počinjene u [[Lika|Lici]] za vrijeme dragovoljne službe u Domovinskom ratu, za što je osuđen na dugogodišnju kaznu zatvora po zapovjednoj i osobnoj odgovornosti. == Životopis == Norac je rođen u Otoku kraj Sinja 1967. godine. Studirao je na Fakultetu za tjelesnu kulturu u [[Zagreb]]u. Od [[1990.]] godine pripadnik je Antiterorističke jedinice Lučko [[MUP]]-a RH, a od rujna [[1991.]] godine zapovjednik [[128. brigada HV|128. brigade]] HV-a [[Gospić]]. Početkom [[1992.]] povjerenik Vlade RH [[Ante Karić]], pukovnik [[Nikola Rendulić]] i general [[Petar Stipetić]] su upućeni po naredbi predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] u Gospić, gdje su trebali smijeniti generala Norca, i to zbog niza primjedaba na stanje u Gospiću. General Stipetić je pročitao generalu Norcu zapovijed predsjednika Tuđmana po kojoj se smjenjuje s mjesta zapovjednika, te da se na njegovo mjesto postavlja pukovnik Nikola Rendulić. General Norac je odbio izvršiti zapovijed, te je tom prilikom generalu Stipetiću izjavio »da je za njega jedini general [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslav Maks Luburić]]«. General Stipetić je po povratku u Zagreb izvjestio predsjednika Tuđmana o Norčevom odbijanju izvršenja zapovijedi, na što je predsjednik Tuđman vrlo žestoko reagirao te zapovijedio određenim ljudima da to riješe, međutim ništa nije promijenjeno.<ref>[[Ivica Đikić]], »General Petar Stipetić: Vojska plaća račune politike«, ''Feral Tribune'', Split, 23. prosinca 2000.</ref> U činu pukovnika, zatim brigadira, od prosinca 1992. godine zapovijedao je [[9. gardijska brigada|6. gardijskom brigadom]] (kasnije preimenovana u [[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. gardijsku brigadu "Vukovi"]]) u vojnim operacijama "[[Operacija Maslenica|Maslenica]]" i "[[Operacija Medački džep|Medački džep]]". Kao zapovjednik [[Zborno područje Gospić|Zbornog područja Gospić]] sa svojim postrojbama sudjelovao je u operaciji "[[Operacija Oluja|Oluja]]". Zbog toga što je bio supotpisnikom [[:s:Otvoreno pismo dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti|Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti]] od [[28. rujna]] [[2000.]] godine, koje je okarakterizirano kao pokušaj vojnog puča, ondašnji predsjednik RH [[Stjepan Mesić]] prisilno ga je umirovio.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000929/novosti.htm Slobodna Dalmacija] Ne sudite Domovinskom ratu, 29. rujna 2000.</ref><ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000930/novosti.htm Slobodna Dalmacija] Mesić umirovio sedam generala 30. rujna 2000.</ref> Pritvoren je nakon višednevnog skrivanja u veljači [[2001.]] godine. Osuđen je u lipnju [[2004.]] godine za [[pokolj u Gospiću]] na 12 godina zatvora zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava te ratnog zločina protiv civilnog stanovništva,<ref>[http://www.vsrh.hr/EasyWeb.asp?pcpid=463 Vrhovni sud Republike Hrvatske] Presuda i rješenje br. I Kž 985/03-9 od 2. lipnja 2004. protiv optuženika Oreškovića, Norca, Grandića i Rožića</ref> za organizaciju i provedbu odvođenja najmanje 50 civila iz njihovih stanova i podruma te njihovu likvidaciju. Prema svjedocima na suđenju, osobno je ubio stariju ženu tijekom likvidacije civila na Pazarištu, dok jednog muškarca nije uspio ubiti zbog kvara u pištolju.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Tko je Mirko Norac? Dvaput osuđeni ratni zločinac i ubojica žene|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2022853|access-date=2025-11-21|website=www.index.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2003-03-24|title=Norcu 12, a Oreškoviću 15 godina zatvora (24/3/03) - 2003-03-24|url=https://ba.voanews.com/a/a-37-a-2003-03-24-18-1-85966827/1158480.html|url-status=live|access-date=2025-11-21|website=Glas Amerike|language=}}</ref> Iste godine [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Haaški sud]] podigao je optužnicu protiv njega zbog operacije »Medački džep«, a presudom od [[30. svibnja]] [[2008.]] godine osuđen je na 7 godina zatvora. Kazne su na njegov zahtjev objedinjene u jedinstvenu kaznu od 15 godina. Dok je bio u zatvoru, uz odobrenje sudskih vlasti zbog dobrog vladanja generalu Norcu dopušteni su izlasci iz zatvorskog sustava na vikend-odmore. Uvjetno je pušten iz zatvora u studenome [[2011.]] godine, odsluživši 10 godina kazne.<ref name=":0" /> Dana [[3. siječnja]] [[2009.]] godine general Norac vjenčao se s liječnicom Jelenom Midenjak iz Sinja, s kojom ima sina Antu. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.un.org/icty/bhs/outreach/articles/eng/article-040602e.htm MKSJ-ovo izvješće] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000507/novosti2.htm Razgovor sa T. Oreškovićem] U Gospiću nije bilo Srba koliko mi ubojstava pripisuju * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000508/novosti2.htm Razgovor sa T. Oreškovićem] Žao mi je što u grobnici u Obradović Varoši nije pronađeno više "Belih orlova" * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010216/novosti2.htm Slobodna Dalmacija] Biografija junaka (1): Osvajanje vojarne "Stanko Opsenica", sa 70 oficira JNA, 200 vojnika i skupinom četnika, značilo je prekretnicu u Gospiću, 16. veljače 2001. * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010217/novosti2.htm Slobodna Dalmacija] Biografija junaka (2): Plato Masleničkog mosta oslobođen za samo tri sata, 17. veljače 2001. {{GLAVNIRASPORED:Norac, Mirko}} [[Kategorija:Hrvatski generali]] [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Životopisi, Sinj]] [[Kategorija:Alkarski vojvode]] bugamhh2xwhfmh4jqkvmc4tn5uv048x 0 76366 7578381 7430865 2026-08-16T09:19:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578381 wikitext text/x-wiki '''Chowanoc''' (Chowan), pleme [[Algonquian]] Indijanaca nastanjeno u vrijeme otkrića 1584. – 1585. u sjeveroistočnoj [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] na područjima današnjih okruga [[Chowan (okrug, Sjeverna Karolina)|Chowan]], [[Hertford (okrug, Sjeverna Karolina)|Hertford]], [[Gates (okrug, Sjeverna Karolina)|Gates]] i [[Bertie (okrug, Sjeverna Karolina)|Bertie]], napose uz rijeku Chowan gdje se sastaju rijeke [[Blackwater]] i Meherrin. Od nekadašnjih 1,500 preostalo ih je svega 5 [[1755.]] == Ime == Ime Chowanoc na Algonquian jeziku označava '(ljude ili narod) na jugu' "''(people) at the south'', " shawŭni 'south'; shawŭnogi 'they of the south,' 'southerners.' W. J. -Ovime se korijen imena Chowanoca dovodi u istu vezu kao ime plemena [[Shawnee]], također, 'southerners.' == Sela == Chowanoci su imali najmanje 5 sela za koje se zna ,to su : *''[[Maraton (indijansko selo)|Maraton]]'', na istočnoj obali rijeke Chowan u okrugu Chowan. *''[[Ohanoak]]'', na zapadnoj strani rijeke Chowan, vjerojatno u okrugu Hertford. *''[[Catoking]]'', vjerojatno kod [[Gatesville, Sjeverna Karolina|Gatesville]]a, u okrugu Gates. *''[[Metocaum]]'', na rijeci Chowan u sadašnjem okrugu Bertie. *''[[Ramushonok]]'', između rijeke Meherrin i Nottoway u okrugu Hertford. == Povijest == Populacija Chowanoka, mišljenje je uvijek skromnog Mooneya (1928), nije iznosila više od 1,500 (1600), dok po podacima iz 1584-1585 samo je selo Ohanoak imalo oko 700 ratnika. Dolaskom Engleza Chowanoki brzo počinju gubiti populaciju a [[1663.]] dolaze pod Englesku krunu, da bi ih uskoro oko 1670. pogodila epidemija boginja. Indijanci su nezadovoljni ugovorom i [[1675.]] započinju rat koji su izgubili 1676. i smješteni na rezervat na Bennett's Creeku. Godine 1701. cijelo pleme spalo je na jedno selo na Bennett's Creeku, a rezervat je s izvornih 12 četvornih milja sveden 1707. na 6. Chowanoci su aktivni i u Tuscarora ratu 1711-1712. a broj im sljedeće 1713 iznosi tek 240. Godine [[1723.]] Chowanoci (njih 60) su s [[Tuscarora]]ma smješteni na rezervat a 1733. postaju dio plemena Tuscarora. Prema guverneru Dobbsu, 1755. ih je preostalo tek 5, dva muškarca i tri žene. Pleme Chowaoc kao pleme je nestalo, ipak njihovih potomaka još ima po raznim američkim državama, a najviše među Tuscarorama u [[New York]]u i [[Ontario|Ontariju]] u [[Kanada|Kanadi]]. Među preživjelim potomcima nalazimo i Lauru Wallace, koja kaže '' 'I am a direct descendent of Thomas Hoyter, a chief of the chowanoc indians' ''. Nakon Tuscarora rata preživjeli Chowanoci svi su imali engleska imena, od pojedinaca spominju se: poglavica [[Thomas Hoyter]] (Hoyton, Hoyston), i nadalje John Hoyter, Charles Bennet, James Bennet, John Robins, John Reading, Charles Beazley, Jeremiah Pushing, i Neuse Will. == Literatura == == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chowanoc/chowanochist.htm Chowanoc Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061206120114/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chowanoc/chowanochist.htm |date=6. prosinca 2006. }} *[http://homepages.rootsweb.com/~jmack/algonqin/mook4.htm Algonkian Ethnohistory Of The Carolina Sound] {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Chowanoc| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Sjeverna Karolina]] 6esijz4m3pxxoothviea08v1hzmhzmj 0 76391 7577920 7299253 2026-08-15T12:23:50Z ~2026-44781-97 369641 /* Južnoslavenski jezici */ bosanski 7577920 wikitext text/x-wiki Većina [[jezik]]a u [[Europa|Europi]] pripada [[indoeuropski jezici|indoeuropskim jezicima]]. Drugi po redu slijede [[ugrofinski jezici]] a nakon njih ostale skupine. [[Datoteka:Image-Languages-Europe.png|thumb|400px|right|Jezici u Europi.]] [[Datoteka:Europe linguistic map 1907.JPG|thumb|200px|right|Jezici u Europi 1907.]] [[Datoteka:Alphabets in Europe.svg|minijatura|400px|Pisma u Europi: {{legenda|#008000|[[:hr:grčko pismo|grčko]]}}{{legenda|#008080|[[:hr:grčko pismo|grčko]] i [[:hr:latinica|latinica]]}}{{legenda|#000080|[[:hr:latinica|latinica]]}}{{legenda|#800080|[[:hr:latinica|latinica]] i [[:hr:ćirilica|ćirilica]]}}{{legenda|#FF0000|[[:hr:ćirilica|ćirilica]]}}{{legenda|#FF6600|[[:hr:gruzijsko pismo|gruzijsko]]}}{{legenda|#FFCC00|[[:hr:armensko pismo|armensko]]}}]] [[Datoteka:Scripts in Europe (1901).jpg|thumb|200px|Pisma u Europi 1901.]] Od priznatih jezika Europe njihov broj po državama iznosi: [[Albanija]] (7; ukupno 7), [[Andora]] (3; ukupno 5), [[Austrija]] (9; ukupno 20), [[Belgija]] (10; ukupno 29), [[Bjelorusija]] (2; ukupno 11), [[Bosna i Hercegovina]] (4; ukupno 8), [[Bugarska]] (11; ukupno 16), [[Crna Gora]] (4; ukupno 4), [[Češka]] (10; ukupno 20), [[Danska]] (7; ukupno 13), [[Estonija]] (2; ukupno 18), [[Finska]] (12; ukupno 23), [[Francuska]] (23; ukupno 62), [[Gibraltar]] (2; ukupno 3), [[Grčka]] (14; ukupno 24), [[Hrvatska]] (7; ukupno 22), [[Irska]] (5; ukupno 5), [[Island]] (2; ukupno 2), [[Italija]] (33; ukupno 42), [[Latvija]] (5; ukupno 13), [[Lihtenštajn]] (3; ukupno 4), Litva (4; ukupno 12), [[Luksemburg]] (3; ukupno 6), [[Mađarska]] (9; ukupno 17), [[Makedonija]] (9; ukupno 10), Malta (4; ukupno 4), [[Moldavija]] (5; ukupno 13), [[Nizozemska]] (15; ukupno 38), [[Norveška]] (10; ukupno 20), [[Njemačka]] (27; ukupno 69), [[Poljska]] (14; ukupno 20), Portugal (8; ukupno 9), [[Rumunjska]] (15; ukupno 23), [[Rusija]] (europska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123), San Marino (2; ukupno 2), [[Slovačka]] (10; ukupno 13), [[Slovenija]] (4; ukupno 10), [[Srbija]] (14; ukupno 21), [[Španjolska]] (14; ukupnoo 21), [[Švedska]] (12; ukupno 30), [[Švicarska]] (12; ukupno 26), [[Turska]] (europska Turska 12, za jedan nije poznat nijedan govornika; cijela Turska 34, ukupno 45), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (12; ukupno 56), [[Ukrajina]] (13; ukupno 42), [[Vatikan]] (1; ukupno 1).<ref>[http://www.ethnologue.com/ethno_docs/distribution.asp?by=country Statistical Summaries]</ref> == [[Altajski jezici]] == === [[Mongolski jezici]] === *[[kalmički]] === [[Turkijski jezici]] === ==== [[Ogurski jezici]] ==== *[[čuvaški]] ==== [[Oguski jezici]] ==== *[[azerski]] *[[gagauski]] *[[turski]] ==== [[Kipčački jezici]] ==== *[[krimskotatarski]] *[[karačajsko-balkarski]] *[[karaimski]] *[[kazaški]] *[[kumički]] *[[nogajski]] *[[tatarski]] *[[urumski]] == [[Baskijski]] == Baskijski jezik je [[izolirani jezik]] na sjeveru [[Pirinejski poluotok|Pirinejskog poluotoka]], i kao takav nije povezan s niti jednim od svih navedenih jezika. == [[Ugrofinski jezici]] == Ugrofinski jezici su potporodica uraskih jezika. *[[estonski]] *[[finski]] *[[mađarski]] *[[hantski]] *[[ingrijski]] *[[karelski]] *[[komski]] *[[livonski]] *[[mansijski]] *[[marijski]] *[[mordvinski]] *[[permski]] *[[Laponski jezici|saamski jezici]]: :*[[inarijskosaamski]] :*[[kildinskosaamski]] :*[[lulejskosaamski]] :*[[sjevernosaamski]] :*[[pitejskosaamski]] :*[[skoltskosaamski]] :*[[južnosaamski]] :*[[terskosaamski]] :*[[umejskosaamski]] *[[udmurtski]] *[[vepski]] *[[viruski]] *[[vodski]] == [[Sjevernokavkaski jezici]] == === [[Sjeverozapadni kavkaski jezici]] === *[[abazinski]] *[[abhaski]] *[[adigejski]] *[[kabardinski]] === [[Sjeveroistočni kavkaski jezici]] === *[[avarski]] *[[bacbijski]] *[[čečenski]] *[[darginski]] *[[inguški]] *[[lakski]] *[[lezgijski]] *[[tabasaranski]] *[[cezijski]] *[[udi]] == [[Malteški]] == To je [[Semitski jezici|semitski jezik]] koji se govori na [[Malta|Malti]] i povezan je s [[arapski jezik|arapskim]], ali se piše [[latinica|latiničnim pismom]]. Kao [[službeni jezik]], njime govori najmanje stanovnika [[Europska unija|Europske unije]]. == [[Kartvelski jezici|Južnokavkaski jezici]] == *[[gruzijski]] *[[lazijski jezik|lazijski]] *[[mingrelski]] *[[svanski]] == [[Indoeuropski jezici]] == Većina jezika Europe su indoeuropski jezici. Ova velika porodica jezika razvila se iz jezika koji se govorio tisućama godina prije, a stručno ga se naziva [[indoeuropski prajezik]]. === [[Albanski]] === === [[Baltički jezici]] === *[[kuronski]] *[[latgalijski]] *[[latvijski]] *[[litvanski]] *[[staropruski]] (izumro) *[[žemaitski]] (po nekima je narječje litvanskog) === [[Keltski jezici]] === ==== [[Britonski jezici|Britonski]] ==== *[[kornijski]] – oživljen *[[kumbrijski]] – izumro *[[bretonski]] *[[velški]] ==== [[Gaelski jezici|Gaelski]] ==== *[[irski]] *[[manski]] *[[škotski gaelski]] === [[Germanski jezici]] === ==== [[Sjevernogermanski jezici]] ==== *zapadni (otočni) skandinavijski **[[islandski]] **[[ferojski]] **[[norn]] (izumro) *istočni (kontinentalni) skandinavijski **[[danski]] **[[norveški]] (Norveški Bokmål) **[[švedski]] ==== [[Zapadnogermanski jezici]] ==== *[[visokonjemački jezici]] **[[njemački jezik|standardni njemački jezik (Hochdeutsch)]] **[[srednjonjemački jezici]] ***[[istočni srednjonjemački jezici]] ***[[Zapadnosrednjonjemački jezici]] ****[[luksemburški]] **[[gornjonjemački jezici]] ***[[alemanski]] ****[[alzaški jezik]] ***[[Bavarsko-austrijski jezici]] ****[[hutteritski]] (''tirolski'') ***[[jidiš]] *[[donjofranački jezici]] **[[afrikaans]] **[[nizozemski]] ***[[limburški]] *[[Donjonjemački jezici]] ili niskonjemački **[[zapadni donjonjemački]] **[[istočni donjonjemački jezici]] ***[[plautdietsch]] ([[mennonitski]] donjonjemački) *[[anglo-frizijski jezici]] **[[frizijski]] ***[[zapadnofrizijski]] ***[[saterlandski frizijski]] (istočni frizijski) ***[[sjevernofrizijski]] **[[anglijski jezici]] ***[[engleski]] ***[[škotski]] (''scots'') ***[[zapadnoindijski engleski]] ***[[yola]] (izumro u 19. stoljeću) ***[[tok pisin]] ***[[hiberno-engleski]] ***[[shelta]] (pomješan s irskim) ==== [[istočnogermanski jezici]] ==== *[[gotski]] (izumro) *[[burgundijski]] (extinct) *[[krimski gotski]] (izumro u 19. stoljeću]) *[[lombardijski]] (izumro) *[[vandalski]] (izumro) === [[Grčki]] === === [[Italički jezici]] === *[[latinski]] ==== [[Romanski jezici]] ==== Romanski jezici su nastali iz vulgarnog latinskog jezika koji se govorio diljem [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. ===== [[Iberoromanski jezici]] i dijalekti ===== *[[aragonski]] *[[asturski]] **[[mirandski jezik|mirandski]] *[[katalonski]] **[[istočni katalonski]] ***[[alguerški]] ***[[balearski]] ***[[središnji katalonski]] ***[[sjeverni katalonski]] **[[zapadni katalonski]] ***[[sjeverozapadni katalonski]] ***[[valencijski]] *[[Fala jezik|fala]] *[[galicijski jezik|galicijski]] **[[eonavijski]] (galicijsko narječje s tragovoma asturijskog) *[[ladino]] *[[mozarapski jezik|mozarapski]] (izumro) *[[portugalski]] *[[portuñol]] *[[španjolski jezik]] **[[estramadurski jezik]] **[[aljama]] ===== [[Galoromanski jezici]] ===== *[[frankoprovansalski]] *[[langue d'oïl]] **[[burgundijski]] **[[champenois]] **[[Franc-Comtois]] **[[francuski]] ***[[belgijski francuski]] ***[[švicarski francuski]] **[[gallo]] **[[lorrain]] **[[normanski]] ***[[jèrriais]] ***[[dgèrnésiais]] **[[pikardijski]] **[[Poitevin-Saintongeais]] **[[valonski]] *[[okcitanski jezici|okcitanski]] **[[gaskonjski]] ***[[Aranese]] **[[overnjanski dijalekt|Auvergnat]] **[[langedoški dijalekt|Languedocien]] **[[limuzinski dijalekt|Limousin]] **[[provansalski]] ***[[shuadit|šuadit]] (judeo-provansalski) (izumro 1977) ===== [[Zapadnoitalski jezici]] ===== *[[korzikanski]] *[[dalmatski]] **[[istriotski]] *[[talijanski]] **[[emilijano-romanjolo]] **[[judeotalijanski]] **[[ligurski jezik (romanski)|ligurski]] ***[[monegaški]] **[[lombardski]] **[[napuljski]] **[[pijemontski]] *[[sardinski jezici]] **[[kampidanski]] **[[galurski]] **[[logudorski]] **[[sasarski]] *[[sicilijanski]] *[[venecijanski]] ===== [[Retoromanski jezici]] ===== *[[furlanski]] *[[ladinski]] *[[romanš]] ===== [[Istočnoromanski jezici]] ===== *[[rumunjski]] (dako-rumunjski) *[[makedorumunjski jezik]] *[[istrorumunjski]] *[[meglenski]] === [[Slavenski jezici]] === ==== [[Zapadnoslavenski jezici]] ==== *[[češki]] *[[kašupski]] *[[poljski]] *[[polapski]] (izumro) *[[pomeranijski]] (izumro) *[[slovinački]] *[[lužičkosrpski]] **[[donjolužičkosrpski]] **[[gornjolužičkosrpski]] ==== [[Istočnoslavenski jezici]] ==== *[[bjeloruski]] *[[ruski]] *[[istočnorusinski jezik|rusinski]] **[[karpatski rusinski]] (rutenijski) **[[panonsko rusinski]] (rusnački) *[[ukrajinski]] ==== [[Južnoslavenski jezici]] ==== *[[bugarski]] *[[crnogorski]] *[[hrvatski]] *[[staroslavenski]] *[[makedonski]] *[[bošnjački|bosanski]] *[[srpski]] *[[slovenski]] === Povijest pisama === Pisani sustav u Europi temelji se na fonografsko-abecednom načelu. Njegov izvor je sjevernosemitski(2000. – 1700. pr. Kr.), zatim prenesen u Europu preko Grka i od tamo predstavljen Rimljanima u 6. stoljeću pr. Kr. Latinski se alfabet razvio na nekoliko načina. U srednjem vijeku, karolinška [[minuskula]] bila je najvažnija varijacija latinskog pisma. Iz nje su se razvile dvije grane: gotička koja se upotrebljavala u Njemačkoj i talijansko-antičko-latinska koja se i danas upotrebljava. (U Irskoj se upotrebljava i posebni irski tip.) Neke nacije Europe su i prije toga razvile svoja vlastita pisma, npr. Germani su upotrebljavali [[rune]] (od 3. do 17. st.). '''Jezici po europskim državama ''': # [[Albanija]] (7; ukupno 7): [[gegijski jezik]] (1,800.000; 2007.), [[toskijski jezik]] (2,900.000; 1989.), [[vlaški romski]] (60.000; 1991), [[makedorumunjski]] (10.000; Salminen 1993), [[srpski]] (točnije [[crnogorski]] koji još nije priznat; 297.000; 2007).), [[makedonski]] (150.000), [[grčki]] (60.000; 1989)<ref>{{eng oznaka}}[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=AL Languages of Albania]</ref> # [[Andora]] (3; ukupno 5): [[katalonski]] (31.000; 1990.), [[francuski]] (2400; 1986.), [[španjolski]] (24.600; 1986.).<ref>[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=AD Languages of Andorra]</ref> # [[Austrija]] (9; ukupno 20), # [[Belgija]] (10; ukupno 29), # [[Bjelorusija]] (2; ukupno 11), #[[Bosna i Hercegovina]] (4; ukupno 8), #[[Bugarska]] (11; ukupno 16), #[[Crna Gora]] (4; ukupno 4), #[[Češka]] (10; ukupno 20), #[[Danska]] (7; ukupno 13), #[[Estonija]] (2; ukupno 18), #[[Finska]] (12; ukupno 23), #[[Francuska]] (23; ukupno 62), #[[Gibraltar]] (2; ukupno 3), #[[Grčka]] (14; ukupno 24), #[[Hrvatska]] (7; ukupno 22), #[[Irska]] (5; ukupno 5), #[[Island]] (2; ukupno 2), #[[Italija]] (33; ukupno 42), #[[Kosovo]] (albanski, srpski, crnogorski, turski, hrvatski, romski) #[[Latvija]] (5; ukupno 13), #[[Lihtenštajn]] (3; ukupno 4), #[[Litva]] (4; ukupno 12), #[[Luksemburg]] (3; ukupno 6), #[[Mađarska]] (9; ukupno 17), #[[Makedonija]] (9; ukupno 10), #[[Malta]] (4; ukupno 4), #[[Moldavija]] (5; ukupno 13), #[[Nizozemska]] (15; ukupno 38), #[[Norveška]] (10; ukupno 20), #[[Njemačka]] (27; ukupno 69), #[[Poljska]] (14; ukupno 20), #[[Portugal]] (8; ukupno 9), #[[Rumunjska]] (15; ukupno 23), #[[Rusija]] (europska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123), #[[San Marino]] (2; ukupno 2), #[[Slovačka]] (10; ukupno 13), #[[Slovenija]] (4; ukupno 10), #[[Srbija]] (14; ukupno 21), #[[Španjolska]] (14; ukupnoo 21), #[[Švedska]] (12; ukupno 30), #[[Švicarska]] (12; ukupno 26), #[[Turska]] (europska Turska 12, za jedan nije poznat nijedan govornika; cijela Turska 34, ukupno 45), #[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (12; ukupno 56), #[[Ukrajina]] (13; ukupno 42), #[[Vatikan]] (1; ukupno 1): [[talijanski]]; jedan je izumro: [[latinski]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Jezici Europe| ]] itp5679onl2vaz3vywhtbtn9wdaoicm 7577924 7577920 2026-08-15T12:32:46Z نوفاك اتشمان 32162 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-44781-97|~2026-44781-97]] ([[User talk:~2026-44781-97|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Runolist|Runolist]] 7162614 wikitext text/x-wiki Većina [[jezik]]a u [[Europa|Europi]] pripada [[indoeuropski jezici|indoeuropskim jezicima]]. Drugi po redu slijede [[ugrofinski jezici]] a nakon njih ostale skupine. [[Datoteka:Image-Languages-Europe.png|thumb|400px|right|Jezici u Europi.]] [[Datoteka:Europe linguistic map 1907.JPG|thumb|200px|right|Jezici u Europi 1907.]] [[Datoteka:Alphabets in Europe.svg|minijatura|400px|Pisma u Europi: {{legenda|#008000|[[:hr:grčko pismo|grčko]]}}{{legenda|#008080|[[:hr:grčko pismo|grčko]] i [[:hr:latinica|latinica]]}}{{legenda|#000080|[[:hr:latinica|latinica]]}}{{legenda|#800080|[[:hr:latinica|latinica]] i [[:hr:ćirilica|ćirilica]]}}{{legenda|#FF0000|[[:hr:ćirilica|ćirilica]]}}{{legenda|#FF6600|[[:hr:gruzijsko pismo|gruzijsko]]}}{{legenda|#FFCC00|[[:hr:armensko pismo|armensko]]}}]] [[Datoteka:Scripts in Europe (1901).jpg|thumb|200px|Pisma u Europi 1901.]] Od priznatih jezika Europe njihov broj po državama iznosi: [[Albanija]] (7; ukupno 7), [[Andora]] (3; ukupno 5), [[Austrija]] (9; ukupno 20), [[Belgija]] (10; ukupno 29), [[Bjelorusija]] (2; ukupno 11), [[Bosna i Hercegovina]] (4; ukupno 8), [[Bugarska]] (11; ukupno 16), [[Crna Gora]] (4; ukupno 4), [[Češka]] (10; ukupno 20), [[Danska]] (7; ukupno 13), [[Estonija]] (2; ukupno 18), [[Finska]] (12; ukupno 23), [[Francuska]] (23; ukupno 62), [[Gibraltar]] (2; ukupno 3), [[Grčka]] (14; ukupno 24), [[Hrvatska]] (7; ukupno 22), [[Irska]] (5; ukupno 5), [[Island]] (2; ukupno 2), [[Italija]] (33; ukupno 42), [[Latvija]] (5; ukupno 13), [[Lihtenštajn]] (3; ukupno 4), Litva (4; ukupno 12), [[Luksemburg]] (3; ukupno 6), [[Mađarska]] (9; ukupno 17), [[Makedonija]] (9; ukupno 10), Malta (4; ukupno 4), [[Moldavija]] (5; ukupno 13), [[Nizozemska]] (15; ukupno 38), [[Norveška]] (10; ukupno 20), [[Njemačka]] (27; ukupno 69), [[Poljska]] (14; ukupno 20), Portugal (8; ukupno 9), [[Rumunjska]] (15; ukupno 23), [[Rusija]] (europska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123), San Marino (2; ukupno 2), [[Slovačka]] (10; ukupno 13), [[Slovenija]] (4; ukupno 10), [[Srbija]] (14; ukupno 21), [[Španjolska]] (14; ukupnoo 21), [[Švedska]] (12; ukupno 30), [[Švicarska]] (12; ukupno 26), [[Turska]] (europska Turska 12, za jedan nije poznat nijedan govornika; cijela Turska 34, ukupno 45), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (12; ukupno 56), [[Ukrajina]] (13; ukupno 42), [[Vatikan]] (1; ukupno 1).<ref>[http://www.ethnologue.com/ethno_docs/distribution.asp?by=country Statistical Summaries]</ref> == [[Altajski jezici]] == === [[Mongolski jezici]] === *[[kalmički]] === [[Turkijski jezici]] === ==== [[Ogurski jezici]] ==== *[[čuvaški]] ==== [[Oguski jezici]] ==== *[[azerski]] *[[gagauski]] *[[turski]] ==== [[Kipčački jezici]] ==== *[[krimskotatarski]] *[[karačajsko-balkarski]] *[[karaimski]] *[[kazaški]] *[[kumički]] *[[nogajski]] *[[tatarski]] *[[urumski]] == [[Baskijski]] == Baskijski jezik je [[izolirani jezik]] na sjeveru [[Pirinejski poluotok|Pirinejskog poluotoka]], i kao takav nije povezan s niti jednim od svih navedenih jezika. == [[Ugrofinski jezici]] == Ugrofinski jezici su potporodica uraskih jezika. *[[estonski]] *[[finski]] *[[mađarski]] *[[hantski]] *[[ingrijski]] *[[karelski]] *[[komski]] *[[livonski]] *[[mansijski]] *[[marijski]] *[[mordvinski]] *[[permski]] *[[Laponski jezici|saamski jezici]]: :*[[inarijskosaamski]] :*[[kildinskosaamski]] :*[[lulejskosaamski]] :*[[sjevernosaamski]] :*[[pitejskosaamski]] :*[[skoltskosaamski]] :*[[južnosaamski]] :*[[terskosaamski]] :*[[umejskosaamski]] *[[udmurtski]] *[[vepski]] *[[viruski]] *[[vodski]] == [[Sjevernokavkaski jezici]] == === [[Sjeverozapadni kavkaski jezici]] === *[[abazinski]] *[[abhaski]] *[[adigejski]] *[[kabardinski]] === [[Sjeveroistočni kavkaski jezici]] === *[[avarski]] *[[bacbijski]] *[[čečenski]] *[[darginski]] *[[inguški]] *[[lakski]] *[[lezgijski]] *[[tabasaranski]] *[[cezijski]] *[[udi]] == [[Malteški]] == To je [[Semitski jezici|semitski jezik]] koji se govori na [[Malta|Malti]] i povezan je s [[arapski jezik|arapskim]], ali se piše [[latinica|latiničnim pismom]]. Kao [[službeni jezik]], njime govori najmanje stanovnika [[Europska unija|Europske unije]]. == [[Kartvelski jezici|Južnokavkaski jezici]] == *[[gruzijski]] *[[lazijski jezik|lazijski]] *[[mingrelski]] *[[svanski]] == [[Indoeuropski jezici]] == Većina jezika Europe su indoeuropski jezici. Ova velika porodica jezika razvila se iz jezika koji se govorio tisućama godina prije, a stručno ga se naziva [[indoeuropski prajezik]]. === [[Albanski]] === === [[Baltički jezici]] === *[[kuronski]] *[[latgalijski]] *[[latvijski]] *[[litvanski]] *[[staropruski]] (izumro) *[[žemaitski]] (po nekima je narječje litvanskog) === [[Keltski jezici]] === ==== [[Britonski jezici|Britonski]] ==== *[[kornijski]] – oživljen *[[kumbrijski]] – izumro *[[bretonski]] *[[velški]] ==== [[Gaelski jezici|Gaelski]] ==== *[[irski]] *[[manski]] *[[škotski gaelski]] === [[Germanski jezici]] === ==== [[Sjevernogermanski jezici]] ==== *zapadni (otočni) skandinavijski **[[islandski]] **[[ferojski]] **[[norn]] (izumro) *istočni (kontinentalni) skandinavijski **[[danski]] **[[norveški]] (Norveški Bokmål) **[[švedski]] ==== [[Zapadnogermanski jezici]] ==== *[[visokonjemački jezici]] **[[njemački jezik|standardni njemački jezik (Hochdeutsch)]] **[[srednjonjemački jezici]] ***[[istočni srednjonjemački jezici]] ***[[Zapadnosrednjonjemački jezici]] ****[[luksemburški]] **[[gornjonjemački jezici]] ***[[alemanski]] ****[[alzaški jezik]] ***[[Bavarsko-austrijski jezici]] ****[[hutteritski]] (''tirolski'') ***[[jidiš]] *[[donjofranački jezici]] **[[afrikaans]] **[[nizozemski]] ***[[limburški]] *[[Donjonjemački jezici]] ili niskonjemački **[[zapadni donjonjemački]] **[[istočni donjonjemački jezici]] ***[[plautdietsch]] ([[mennonitski]] donjonjemački) *[[anglo-frizijski jezici]] **[[frizijski]] ***[[zapadnofrizijski]] ***[[saterlandski frizijski]] (istočni frizijski) ***[[sjevernofrizijski]] **[[anglijski jezici]] ***[[engleski]] ***[[škotski]] (''scots'') ***[[zapadnoindijski engleski]] ***[[yola]] (izumro u 19. stoljeću) ***[[tok pisin]] ***[[hiberno-engleski]] ***[[shelta]] (pomješan s irskim) ==== [[istočnogermanski jezici]] ==== *[[gotski]] (izumro) *[[burgundijski]] (extinct) *[[krimski gotski]] (izumro u 19. stoljeću]) *[[lombardijski]] (izumro) *[[vandalski]] (izumro) === [[Grčki]] === === [[Italički jezici]] === *[[latinski]] ==== [[Romanski jezici]] ==== Romanski jezici su nastali iz vulgarnog latinskog jezika koji se govorio diljem [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. ===== [[Iberoromanski jezici]] i dijalekti ===== *[[aragonski]] *[[asturski]] **[[mirandski jezik|mirandski]] *[[katalonski]] **[[istočni katalonski]] ***[[alguerški]] ***[[balearski]] ***[[središnji katalonski]] ***[[sjeverni katalonski]] **[[zapadni katalonski]] ***[[sjeverozapadni katalonski]] ***[[valencijski]] *[[Fala jezik|fala]] *[[galicijski jezik|galicijski]] **[[eonavijski]] (galicijsko narječje s tragovoma asturijskog) *[[ladino]] *[[mozarapski jezik|mozarapski]] (izumro) *[[portugalski]] *[[portuñol]] *[[španjolski jezik]] **[[estramadurski jezik]] **[[aljama]] ===== [[Galoromanski jezici]] ===== *[[frankoprovansalski]] *[[langue d'oïl]] **[[burgundijski]] **[[champenois]] **[[Franc-Comtois]] **[[francuski]] ***[[belgijski francuski]] ***[[švicarski francuski]] **[[gallo]] **[[lorrain]] **[[normanski]] ***[[jèrriais]] ***[[dgèrnésiais]] **[[pikardijski]] **[[Poitevin-Saintongeais]] **[[valonski]] *[[okcitanski jezici|okcitanski]] **[[gaskonjski]] ***[[Aranese]] **[[overnjanski dijalekt|Auvergnat]] **[[langedoški dijalekt|Languedocien]] **[[limuzinski dijalekt|Limousin]] **[[provansalski]] ***[[shuadit|šuadit]] (judeo-provansalski) (izumro 1977) ===== [[Zapadnoitalski jezici]] ===== *[[korzikanski]] *[[dalmatski]] **[[istriotski]] *[[talijanski]] **[[emilijano-romanjolo]] **[[judeotalijanski]] **[[ligurski jezik (romanski)|ligurski]] ***[[monegaški]] **[[lombardski]] **[[napuljski]] **[[pijemontski]] *[[sardinski jezici]] **[[kampidanski]] **[[galurski]] **[[logudorski]] **[[sasarski]] *[[sicilijanski]] *[[venecijanski]] ===== [[Retoromanski jezici]] ===== *[[furlanski]] *[[ladinski]] *[[romanš]] ===== [[Istočnoromanski jezici]] ===== *[[rumunjski]] (dako-rumunjski) *[[makedorumunjski jezik]] *[[istrorumunjski]] *[[meglenski]] === [[Slavenski jezici]] === ==== [[Zapadnoslavenski jezici]] ==== *[[češki]] *[[kašupski]] *[[poljski]] *[[polapski]] (izumro) *[[pomeranijski]] (izumro) *[[slovinački]] *[[lužičkosrpski]] **[[donjolužičkosrpski]] **[[gornjolužičkosrpski]] ==== [[Istočnoslavenski jezici]] ==== *[[bjeloruski]] *[[ruski]] *[[istočnorusinski jezik|rusinski]] **[[karpatski rusinski]] (rutenijski) **[[panonsko rusinski]] (rusnački) *[[ukrajinski]] ==== [[Južnoslavenski jezici]] ==== *[[bugarski]] *[[crnogorski]] *[[hrvatski]] *[[staroslavenski]] *[[makedonski]] *[[bošnjački]] *[[srpski]] *[[slovenski]] === Povijest pisama === Pisani sustav u Europi temelji se na fonografsko-abecednom načelu. Njegov izvor je sjevernosemitski(2000. – 1700. pr. Kr.), zatim prenesen u Europu preko Grka i od tamo predstavljen Rimljanima u 6. stoljeću pr. Kr. Latinski se alfabet razvio na nekoliko načina. U srednjem vijeku, karolinška [[minuskula]] bila je najvažnija varijacija latinskog pisma. Iz nje su se razvile dvije grane: gotička koja se upotrebljavala u Njemačkoj i talijansko-antičko-latinska koja se i danas upotrebljava. (U Irskoj se upotrebljava i posebni irski tip.) Neke nacije Europe su i prije toga razvile svoja vlastita pisma, npr. Germani su upotrebljavali [[rune]] (od 3. do 17. st.). '''Jezici po europskim državama ''': # [[Albanija]] (7; ukupno 7): [[gegijski jezik]] (1,800.000; 2007.), [[toskijski jezik]] (2,900.000; 1989.), [[vlaški romski]] (60.000; 1991), [[makedorumunjski]] (10.000; Salminen 1993), [[srpski]] (točnije [[crnogorski]] koji još nije priznat; 297.000; 2007).), [[makedonski]] (150.000), [[grčki]] (60.000; 1989)<ref>{{eng oznaka}}[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=AL Languages of Albania]</ref> # [[Andora]] (3; ukupno 5): [[katalonski]] (31.000; 1990.), [[francuski]] (2400; 1986.), [[španjolski]] (24.600; 1986.).<ref>[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=AD Languages of Andorra]</ref> # [[Austrija]] (9; ukupno 20), # [[Belgija]] (10; ukupno 29), # [[Bjelorusija]] (2; ukupno 11), #[[Bosna i Hercegovina]] (4; ukupno 8), #[[Bugarska]] (11; ukupno 16), #[[Crna Gora]] (4; ukupno 4), #[[Češka]] (10; ukupno 20), #[[Danska]] (7; ukupno 13), #[[Estonija]] (2; ukupno 18), #[[Finska]] (12; ukupno 23), #[[Francuska]] (23; ukupno 62), #[[Gibraltar]] (2; ukupno 3), #[[Grčka]] (14; ukupno 24), #[[Hrvatska]] (7; ukupno 22), #[[Irska]] (5; ukupno 5), #[[Island]] (2; ukupno 2), #[[Italija]] (33; ukupno 42), #[[Kosovo]] (albanski, srpski, crnogorski, turski, hrvatski, romski) #[[Latvija]] (5; ukupno 13), #[[Lihtenštajn]] (3; ukupno 4), #[[Litva]] (4; ukupno 12), #[[Luksemburg]] (3; ukupno 6), #[[Mađarska]] (9; ukupno 17), #[[Makedonija]] (9; ukupno 10), #[[Malta]] (4; ukupno 4), #[[Moldavija]] (5; ukupno 13), #[[Nizozemska]] (15; ukupno 38), #[[Norveška]] (10; ukupno 20), #[[Njemačka]] (27; ukupno 69), #[[Poljska]] (14; ukupno 20), #[[Portugal]] (8; ukupno 9), #[[Rumunjska]] (15; ukupno 23), #[[Rusija]] (europska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123), #[[San Marino]] (2; ukupno 2), #[[Slovačka]] (10; ukupno 13), #[[Slovenija]] (4; ukupno 10), #[[Srbija]] (14; ukupno 21), #[[Španjolska]] (14; ukupnoo 21), #[[Švedska]] (12; ukupno 30), #[[Švicarska]] (12; ukupno 26), #[[Turska]] (europska Turska 12, za jedan nije poznat nijedan govornika; cijela Turska 34, ukupno 45), #[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (12; ukupno 56), #[[Ukrajina]] (13; ukupno 42), #[[Vatikan]] (1; ukupno 1): [[talijanski]]; jedan je izumro: [[latinski]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Jezici Europe| ]] hglvk4h3k4xl7q5ivuyaku7smcg42lr 0 76412 7578446 7430866 2026-08-16T11:30:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578446 wikitext text/x-wiki '''Conoy''' (Piscataway).- / naziv Conoy, prema Swantonu, nepoznatog je značenja./ Pleme ili konfederaciji bandi i plemena [[Algonquian]] Indijanaca srodnih grupama [[Nanticoke]] i [[Delaware Indijanci|Delaware]] i nastanjenih između rijeka [[Potomac]] i zaljeva [[Chesapeake]] u današnjem [[Maryland]]u i District of Columbia. Conoyi su nazivani prema jednom svome selu i Piscataway, u kojemu je bilo sjedište konojskog poglavice. Danas njih oko 200 ([[2000.]]) živi u Marylandu organizirani u plemena ''Piscataway Conoy Condeferacy'' i ''Piscataway Indian Nation''. == Bande i plemena == *[[Acquintanacsuak]], na zapadnoj obali rijeke Patuxent u okrugu St. Marys. *Conoy proper ([[Piscataway]]), na jugu okruga Prince Georges. *[[Mattapanient]], na rijeci Patuxent, možda u okrugu St. Marys. *[[Moyawance]], na zapadnoj obali rijeke Potomac, blizu plemena Conoy. *[[Nacotchtank]], rijeka Potomac, u District of Columbia. *[[Pamacocack]] oko ušća Mattawoman Creeka i sadašnji Pomonkey, okrug Charles. *[[Patuxent]], u okrugu Calvert. *[[Potapaco]], južni i središnji dijelovi okruga Charles. *[[Secowocomoco]], na rijeci Wicomico u okruzima St. Marys i Charles. == Sela == Glavna sela Konojaca nosila su plemenska imena, uz njih postojala su i *''Catawissa'', danas Catawissa, u okrugu Columbia, Pennsylvania. *''Conejoholo'', istočna obala rijeke Susquehanna na ili blizu [[Bainbridge]], u okrugu Lancaster, Pennsylvania. *''Conoytown'', na rijeci Susquehanna između Conejoholo i Shamokin (Sunbury), Pennsylvania. *[[Kittamaquindi]], tamo gdje se sastaju Tinkers Creek i Piscataway, Maryland. == Povijest == Conoyi u kontakt s Europljanima dolaze još 1608 kada kapetan John Smith plovi uz Potomac i nailazi na nekoliko njihovih sela među kojima i Nacotchtank koje će 1622 biti uništeno od bande pljačkaša iz [[Virginia|Virginije]], ali je iznova niknulo. Kasnije 1634., dvadeset-petog dana mjeseca ožujka katolička engleska kolonija lorda Baltimorea i jezuitski očevi Andrew White i John Altham, uspostavljaju prijateljske odnose s [[Yaocomoco]] Indijancima, poglavicom Piscatawaya i s virginijske strane s poglavicom Potomaca i uspostavljaju prvu misiju. Ubrzo će ih pogoditi epidemija boginja (1670) a 1675 izloženi su napadima Indijanaca Susquehanna, pa se povlače uz rijeku [[Potomac (rijeka)|Potomac]] i na [[Susquehanna (rijeka)|Susquehannu]]. Na Susquehanni podižu selo Conejoholo, blizu Conestoge odakle postupno migriraju na sjever u Harrisburg, Shamokin, Catawissa, i Wyoming, da bi 1765. stigli u južni [[New York]] u Owego, Chugnut i Chenango, gdje se preostalih 150 priključilo Mahican i Delaware Indijancima, postajući dio ovih plemena. Prema procjeni bilo ih je 1,000 (1700), da bi ih 1800 preostalo tek 50. Sto godina kasnije (1900) Conoyima je broj i dalje oko 50, a do 2000 narastao je na oko 200. == Etnografija == Konojci kulturno pripadaju području ''Istočnih šuma'' i nalik je onoj [[Powhatan]] Indijanaca. Kuće su im stoga bile komunalne, ovalnog oblika, prekrivene korom ili [[hasura]]ma. Muškarci su bili lovci i ribari, a služili su se lukom i strijelom i kopljima, i kretali se u dug-out kanuima, to jest dubljenima u deblu, što je bio običaj kod atlantskih algonkinskih plemena. –Žena se bavila [[lončarstvo]]m i [[košaraštvo]]m te radom u njivama, gdje su se uzgajale 3 tipične indijanske kulture: [[kukuruz]], [[tikve]] i [[duhan]]. == Vidi == *[[Opament]] == Literatura == == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/delaware/conoyindians.htm Conoy Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061206195901/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/delaware/conoyindians.htm |date=6. prosinca 2006. }} *[http://www.dep.state.pa.us/dep/monthlyprograms/american_indian/2001/conoy.html The Conoy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070204151609/http://www.dep.state.pa.us/dep/monthlyprograms/american_indian/2001/conoy.html |date=4. veljače 2007. }} *[http://www.mdtechacademy.org/web2002/etubb/Piscataway%20Report.htm Piscataway – Conoy Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070502122114/http://www.mdtechacademy.org/web2002/etubb/Piscataway%20Report.htm |date=2. svibnja 2007. }} {{Algonkijski narodi i jezici}} [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Conoy| ]] [[Kategorija:Indijanci, Maryland]] [[Kategorija:Indijanci, Washington, DC]] hqcmgp6f7hcz7jl10pos2gzmk95vqwh 0 79466 7577926 7567394 2026-08-15T12:35:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577926 wikitext text/x-wiki {{provjeriti}} {{Infookvir književnik | Ime = August Harambašić | boja = | slika = August Harambašić.png | veličina = | opis slike = Portret Augusta Harambašića | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[14. srpnja]] [[1861.]] | mjesto rođenja = [[Donji Miholjac]], [[Hrvatska]] | smrt = [[16. srpnja]] [[1911.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | zanimanje = književnik, <br/> prevoditelj, <br/> odvjetnik | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = [[1882.]] – [[1910.]] | vrsta = pjesme, proza | teme = | period = | supruga = Marica Harambašić (rođ. Folnegović) | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''August Harambašić''' ([[Donji Miholjac]], [[14. srpnja]] [[1861.]] – [[Zagreb]], [[16. srpnja]] [[1911.]]), bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[pisac]], [[pjesnik]], [[publicist]], [[odvjetnik]], [[političar]] i [[prevoditelj]]. == Životopis == [[Datoteka:Rodna kuca Augusta Harambasica.JPG|mini|desno|200px|Rodna kuća Augusta Harambašića u Donjem Miholjcu]] [[Datoteka:Spomen-ploca Harambasicu.JPG|mini|desno|200px|Spomen-ploča na kući]] August Harambašić rođen je u Donjem Miholjcu. Bio je [[Hrvatska pravoslavna Crkva|pravoslavni]] vjernik. Gimnaziju je prvo pohađao u Požegi, a maturirao je u [[Osijek]]u [[1879.]] godine. Pravo je studirao u [[Zagreb]]u i [[Beč]]u te u Zagrebu [[1884.]] godine završio studij. Godine [[1892.]] je doktorirao, [[1894.]] položio sudački, a [[1896.]] pravosudni ispit. Pravo obavljanja odvjetničke prakse dobio je [[1900.]] godine. Politički je pratio oštru liniju [[Ante Starčević]]a, radi čega je bio više puta priveden u zatvor. Godine 1900. izabran je za prvoga tajnika Društva hrvatskih književnika.<ref name="he">{{Citiranje weba |title=Harambašić, August |url=https://enciklopedija.hr/clanak/24368 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=29. srpnja 2021.}}</ref> U [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] je bio pravaški zastupnik od [[1901.]] godine. Bio je urednik i novinar raznih časopisa, kao npr. ''[[Preporod]]'' (također i vlasnik),<ref>[https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=i&id=18605 Preporod : ilustrovani zabavno-poučni časopis / vlasnik, izdavač i odgovorni urednik August Harambašić], digitalnezbirke.kgz.hr, pristupljeno 29. srpnja 2021.</ref> ''[[Bič]]'', ''[[Trn]]'', ''[[Balkan]]'', ''[[Hrvatska vila]]'' i ''[[Prosvjeta]]'' te urednik dnevnika ''[[Hrvatska (Zagreb, 1906.)|Hrvatske]]'' iz 1906. i ''[[Hrvatska (Zagreb, 1900.)|Hrvatske]]'' iz 1900. godine. Prevodio je poznate pisce, kao npr. [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolja]], [[Lav Tolstoj|Tolstoja]], [[Oscar Wilde|Wildea]], [[William Shakespeare|Shakespearea]], [[Taras Grigorovič Ševčenko|Ševčenka]] i [[Marko Vovčok|Marka Vovčka]]. Prevodio je s [[Bugarski|bugarskoga]], [[Češki|češkog]], [[Poljski|poljskog]], [[Ruski|ruskog]], [[Francuski|francuskog]], [[Talijanski|talijanskog]] i [[Njemački|njemačkog]] jezika.<ref>{{cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=50 |title=Harambašić, August (Gustav) |author=Stjepan Matković i Ankica Šunjić (2002.) |publisher=hbl.lzmk.hr |accessdate=26. srpnja 2010. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304205637/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=50 |url-status=dead }}</ref> Nakon što su hrvatski đaci ([[Vladimir Vidrić]] i dr.) [[Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.|prosvjedno spalili mađarsku zastavu]], na suđenju studenoga [[1895.]] godine branili su ih August Harambašić i ini ugledni zagrebački odvjetnici [[Marijan Derenčin]], [[Ivan Ružić]], Kornitzer, M. Petračić, [[Franko Potočnjak]], [[Šime Mazzura]] i [[Mile Starčević]].<ref>Irvin Lukežić, [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=58-59&C=25 ''Gjuro Ružić i Šime Mazzura''], ''[[Sušačka revija]]'', [http://www.klub-susacana.hr/revija/novibroj.asp?Num=58-59 br. 58/59], 2007., pristupljeno 2. lipnja 2014.</ref> == Djela == * ''Ružmarinke'', Zagreb, 1882., 1883., 1887. * ''Slobodarke'', Zagreb, 1883. * ''Sitne pjesme'', Osijek, 1884. * ''Zlatka'', Zagreb, 1885. * ''Tugomilke'', Zagreb, 1887. * ''Hrvatski pučki pismovnik za sve potrebe gradjanskoga života'', Zagreb, 1888. (suautor [[Nikola Kokotović]])<ref>{{cite web |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9700 |title=Kokotović, Nikola |author=Dino Mujadžević (2009.) |publisher=hbl.lzmk.hr |accessdate=29. srpnja 2021. |archive-date=29. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729011158/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9700 |url-status=dead }}</ref> * ''Rob'', Zagreb, 1888. * ''Kraljev hir'', Zagreb, 1889. (suautor [[Stjepan Miletić]])<ref name="hbl">{{cite web |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11915 |title=Miletić, Stjepan |author=Boris Senker (2016.) |publisher=hbl.lzmk.hr |accessdate=29. srpnja 2021. |archive-date=29. srpnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210729011157/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11915 |url-status=dead }}</ref> * ''Pjesničke pripoviesti'', Zagreb, 1889. * ''Smilje i kovilje'', Zagreb, 1890. * ''Zlatna knjiga za djecu'', Zagreb, 1890. * ''Mali raj'', Zagreb, 1891. * ''Nevenke'', Zagreb, 1892. * ''Petru Preradoviću: proslov za Preradovićevu večer što ju je dne 15. veljače 1894 priredilo Hrvatsko akad. družtvo "Zvonimir" u Beču / spjevao August Harambašić'', Zagreb, 1895. * ''Izabrane pjesme'', Zagreb, 1894. * ''Armida'', Zagreb, 1896. (suautor Stjepan Miletić)<ref name="hbl"/> * ''Pučke pripoviesti'', Zagreb, 1899. * ''Smilje i kovilje: pjesmice i priče: sa tri slike / hrvatskoj djeci poklanja August Harambašić'', Zagreb, 1910? === Posmrtno === * ''Antologija'', Zagreb, 1926. * ''Ukupna djela Augusta Harambašića'', 1–4, 7–10, Zagreb, 1942., 1943. * ''Pjesme i proza'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, 54. Zagreb, 1966., 29–126. * ''Hrvatska Hrvatom'', Zagreb, 1995. * ''Pjesme'', Vinkovci, 1998. * ''Izabrane pjesme'', Zagreb, 1998. * ''Pokraj peći maca prela'', Hrvatski klasici najmlađima, Zagreb, 2004., (suautori [[Krunoslav Kuten]], [[Ivana Brlić-Mažuranić]])<ref>[http://www.brodensia.hr/119/view_author/8/brlic-mazuranic-ivana Brlić-Mažuranić, Ivana], Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Slavonski Brod (Brodensia), brodensia.hr, pristupljeno 29. srpnja 2021.</ref> * ''Izabrana djela'', [[Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti]], Zagreb, 2005. == Spomen == * Osnovna škola u Donjem Miholjcu i u Zagrebu nose naziv po njemu. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|August Harambašić}} {{Wikisource|autor: August Harambašić}} * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10181%5D%5B111827%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=i&id=18534 ''Smilje i kovilje: pjesmice i priče: sa tri slike / hrvatskoj djeci poklanja August Harambašić''], digitalnezbirke.kgz.hr * [https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=i&id=19140 ''Bog i Hrvati: op.169 / glasbotvorio F. S. Vilhar ; spjevao August Harambašić''], digitalnezbirke.kgz.hr * [https://lektire.skole.hr/autor/august-harambasic/ August Harambašić], lektire.skole.hr * Irvin Lukežić, [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=49&C=23 ''August Harambašić – Sušačko razdoblje''], ''Sušačka revija'', [http://www.klub-susacana.hr/revija/novibroj.asp?Num=49 broj 49, 2005.] {{mrva-biog-knjiž-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Harambašić, August}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]] [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret]] [[Kategorija:Životopisi, Donji Miholjac]] re8gvquj2sv2ibmlb98iphxkh3z5o3p 0 81684 7578182 7407273 2026-08-16T00:36:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578182 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Bormio |izvorno ime= Bormio |regija= Lombardija |pokrajina = Sondrio |slika grba = |karta = |kratica regije= LOM |kratica pokrajine = SO |širina-stupnjevi = 46 |širina-minute= 27 |širina-sekunde= 54 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 10 |dužina-minute= 22 |dužina-sekunde= 23 |dužina-oznaka= E |mappaX = 95 |mappaY = 25 |poštanski broj = 23032 |pozivni broj = 0342 |istat = 014009 |zaštitnik = Sv. Petar |stranica= [http://www.comune.bormio.so.it Bormio] }} '''Bormio''' je grad i općina u [[Italija|Italiji]] s populacijom od oko 4100 stanovnika smještena u pokrajini Sondrio, regiji [[Lombardija]] u [[Alpe|Alpama]] u sjevernoj Italiji. Središte gornje doline Valtellina, popularno je zimsko sportsko odmaralište. Bio je domaćin [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju|Svjetskog prvenstva u alpskom skijanju]] 1985. i 2005. godine, a svake godine je domaćin [[Svjetski kup u alpskom skijanju|Svjetskog kupa u alpskom skijanju]].<ref>[http://medias1.fis-ski.com/pdf/2018/AL/0028/2018AL0028RLR0.pdf World Cup downhill results - Bormio] fis-ski.com Preuzeto 7. veljače 2026.</ref> Osim modernih skijaških objekata, grad je poznat po prisutnosti nekoliko termalnih izvora koji se koriste za opskrbu vodom tri termalna kupališta. jedno od mjesta održavanja [[ZOI 2026.]] == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1714 |1871.|1806 |1881.|1878 |1901.|1953 |1911.|2126 |1921.|2169 |1931.|2359 |1936.|2276 |1951.|2733 |1961.|3293 |1971.|3905 |1981.|4089 |1991.|4104 |2001.|4096 |2011.|4036 |2021.|3990 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Izvori== {{Izvori}} {{Mrva-grad-italija}} [[Kategorija:Gradovi u Lombardiji]] [[Kategorija:Mjesta održavanja ZOI 2026.]] 4sljcmom0047a2fk2486h00ujdbwew8 0 82508 7578226 7407275 2026-08-16T03:36:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578226 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Brixen |talijanski= Bressanone |ladinski=Persenon |regija= Trentino-Južni Tirol |pokrajina = Bocen |slika grba = CoA Brixen Diocese.svg |karta = |kratica regije= TAA |kratica pokrajine = BZ |širina-stupnjevi = 46 |širina-minute= 43 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 11 |dužina-minute= 40 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 125 |mappaY = 17 |poštanski broj = 39042 |pozivni broj = 0472 |istat = 021011 |zaštitnik = - |stranica= [http://www.brixen.it Brixen] }} '''Brixen''' ([[Njemački jezik|njemački]]: ''Brixen'', [[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Bressanone'' i [[Ladinski jezik|ladinski]]: ''Persenon'') grad je u [[Italija|talijanskoj]] autonomnoj pokrajini [[Južni Tirol]]. == Zemljopis == Brixen je središte [[Južni Tirol|južno-tirolskog]] okruga [[Eisacktal]]. Nalazi se oko 40 km sjeverno od [[Bozen]]a i 45 km južno od prijevoja [[Brenner]] i [[Austrija|austrijsko]]-[[Italija|talijanske]] državne granice od [[1919.]] godine. Grad leži na dvije rijeke i to [[Eisack]] i [[Rienz]]. == Povijest == Prvi put se spominje [[901.]] godine kao ''Prihsna'', najstariji je grad na području cijelog [[Tirol]]a i danas je s oko 19.000 stanovnika treći grad Južnog Tirola po veličini. S odjelima [[Sveučilište|sveučilišta]] u [[Bozen]]u i [[Padova|Padovi]] Brixen je od 2001. godine postao i sveučilišni grad. Brixen je sjedište i Teološko-filozofske visoke škole kao najstarije visokoškolske ustanove na području Tirola. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1811.|5900 |1869.|7399 |1880.|7849 |1890.|8534 |1900.|8882 |1910.|10049 |1921.|10424 |1931.|11659 |1936.|11242 |1951.|11797 |1961.|13456 |1971.|16017 |1981.|16101 |1991.|16992 |2001.|18363 |2011.|20677 |2021.|22728 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Gradovi partneri == * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Regensburg]], [[Njemačka]] * [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]] [[Bled]], [[Slovenija]] * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|20px]] [[Marquartstein]], [[Austrija]] == Galerija == <gallery> Slika:BrixnerDom.jpg|Katedrala Slika:Bressanone Brixen.jpg|Panorama Brixena Slika:Duomo_di_Bressanone.jpg|Katedrala noću Slika:Street in Brixen.jpg|Slikovita ulica u gradu Slika:Brixner Dom.1.jpg|Katedrala </gallery> == Vanjske poveznice == {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Brixen |commonscathr = Brixen }} * [http://www.brixen.org/ Turizam] * [http://www.brixen.it/ Službena stranica grada Brixena] * [http://www.geschichte-tirol.com/ortsgeschichte/bezirksgemeinschaft-eisacktal/brixen-841.html Povijest Tirola i Brixena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070429151736/http://www.geschichte-tirol.com/ortsgeschichte/bezirksgemeinschaft-eisacktal/brixen-841.html |date=29. travnja 2007. }} [[Kategorija:Gradovi u Trentinu-Južnom Tirolu‎]] [[Kategorija:Autonomna pokrajina Bocen]] onvhahhj0psljwdfrtoyvmdt7ubi38m 0 82751 7578176 6846949 2026-08-16T00:23:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578176 wikitext text/x-wiki {{medalje vrh}} {{medalje šport|Alpsko skijanje}} {{odličja|Svjetsko prvenstvo}} {{medalje bronca| Schladming 1982.| veleslalom}} {{odličja|Europsko juniorsko prvenstvo}} {{medalje zlato | Kranjska Gora 1977.| veleslalom}} {{medalje dno}} '''Boris Strel''' ([[Žiri (Žiri, Slovenija)|Žiri]],<ref>[http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-CMA2AWED?&language=slo Žirovski občasnik (2002), letnik 23, številka 32. URN:NBN:SI:DOC-CMA2AWED from http://www.dlib.si] {{jezikk|sl.|slovenski}}</ref> [[20. listopada]] [[1959.]] - [[Ljubljana]], [[28. ožujka]] [[2013.]]) je bivši [[Slovenija|slovenski]] [[alpsko skijanje|alpski skijaš]]. Nastupao je za jugoslavensku reprezentaciju. Bio je izraziti specijalist za [[veleslalom]], a prve bodove u [[Svjetski skijaški kup|Svjetskom kupu]] osvojio je u sezoni [[Svjetski skijaški kup 1980.|1979/1980.]] Do svoje jedine pobjede doskijao je [[15. prosinca]] [[1981.]] u [[Italija|talijanskoj]] [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. To je i dan-danas jedina slovenska pobjeda u veleslalomu u muškoj konkurenciji. Na [[Zimske olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] nastupio je dvaput: na [[ZOI 1980.|Igrama 1980. u Lake Placidu]] bio je osmi, a na [[ZOI 1984.|Igrama 1984. u Sarajevu]] peti, oba nastupa u veleslalomu. Osim jedne pobjede, ostvario je i jedno drugo mjesto, te 33 plasmana među prvom petnaestoricom. Tada je, za razliku od danas, bodove osvajalo prvih petnaest natjecatelja. Novine ''Delo'' objavile su da je Strel počinio samoubojstvo 28. ožujka 2013.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.delo.si/sport/zimski-sporti/umrl-je-boris-strel.html |title=Arhivirana kopija |access-date=29. ožujka 2013. |archive-date=19. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170919234631/http://www.delo.si/sport/zimski-sporti/umrl-je-boris-strel.html |url-status=dead }}</ref> == Pobjede u Svjetskom kupu == {| border=1 cellpadding=2 cellspacing=0 style="background:white" ! bgcolor=white | Datum ! bgcolor=white | Skijalište ! bgcolor=white | Disciplina |--- | [[15. prosinca]] [[1981.]] | {{Z|ITA}} [[Cortina d'Ampezzo]] | [[veleslalom]] |} == Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ski-db.com/db/profiles/strbo.asp Ski-DB] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.delo.si/sport/zimski-sporti/umrl-je-boris-strel.html "Umrl je Boris Strel", ''Delo'', Ljubljana, 28.03.2013, 21:49] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170919234631/http://www.delo.si/sport/zimski-sporti/umrl-je-boris-strel.html |date=19. rujna 2017. }} {{jezikk|sl.|slovenski}} {{GLAVNIRASPORED:Strel, Boris}} [[Kategorija: Slovenski alpski skijaši]] nr6cdkxfknpfczwdpy8o7rauzav68gs 0 83188 7578093 7069922 2026-08-15T20:00:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578093 wikitext text/x-wiki '''Biloxi''' (Baluxa, Beluxi, Bilocchi, Bolixe, Paluxy).- Maleno pleme [[Siouan]] Indijanaca nekada naseljeno u južnom [[Mississippi]]ju, danas gotovo izumrlo. Za Biloxije se vjerovalo da su pripadali porodici [[Muskhogean]] sve dok preživjele članove Gatschet nije 1886 godine posjetio u južnoj [[Louisiana|Louisiani]], i otkrio mnoge riječi koje ukazuju da su Siouanske. Za najbliže srodnike ovih Indijanaca, prema Dorseyu, su [[Dhegiha]], grupa plemena kojima pripadaju [[Osage]], [[Kansa]], [[Ponca Indijanci|Ponca]], [[Quapaw]] i [[Omaha Indijanci|Omaha]]. Danas se smatra da su najsrodniji plemenu Mosopelea, poznatima i pod imenima [[Ofo]] ili Ofogoula. Prvi zapisi o njima potječu od Ibervillea, koji ih 1699. nalazi kod zaljeva Biloxi Bay, zajedno u društvu s plemenima [[Pascagoula]] i [[Moctobi]]. Sva tri plemena zajedno tada su imala 20 koliba. Biloxe kroz njihovu povijest nalazimo na raznim lokacijama. U Louisianu odlaze 1764, i nakon mnogo lutanja u ranom 19. stoljeću (prije 1825), prodaju svoju zemlju i odlaze na [[Biloxi Bayou]] u [[Teksas]]. Neki se kasnije vrate u Louisianu, gdje još njihovi potomci žive kod Lecompte u župi Rapides. Drugi su 1886. otišli u [[Oklahoma|Oklahomu]] gdje su ušli u sastav plemena [[Choctaw]]. Rana populacija iznosila je oko 500 (1699). Popisom iz 1908 bilo ih je 7; procjenom iz 2000 ima ih oko 50 u Louisiani. [[Datoteka:Biloxi_lang.png|mini|200px|Govorno područje jezika plemena Biloxi]] == Ime == Ime Biloxi dolazi možda od njihovog vlastitog naziva za sebe, ''Taneks anya'', "''first people''," od čega su rani [[Francuzi]] napravili izraze ''Ananis'', ''Anaxis'' i ''Annocchy''. Indijanci Muskogee zvali su ih Polu'ksalgi. == Etnografija == Biloxi nikada nisu bili veliko pleme, oko 500 duša, koji su živjeli blizu današnjeg [[Biloxi, Mississippi|Biloxi]]ja. Njihove nastambe bili su šatori. Oruđe su izrađivali od drveta i kamena. Društvo je bilo matrilinearno. Danas su u Louisiani udruženi s nesrodnim plemenom [[Tunica]], narodom iz nekadašnje provincije [[Quizquiz]], na rezervatu blizu [[Marksville]]a. U Marksvilleu se nalazi plemenski muzej. == Literatura == *Jean Louis Berlandier, Indians of Texas in 1830, ed. John C. Ewers and trans. Patricia Reading Leclerq (Washington:: Smithsonian, 1969). *James O. Dorsey and John R. Swanton, A Dictionary of the Biloxi and Ofo Languages (Washington: Smithsonian Institution, Bureau of American Ethnology, 1912). *Dianna Everett, The Texas Cherokees: A People between Two Fires, 1819-1840 (Norman: University of Oklahoma Press, 1990). *M. R. Haas, "The Last Words of Biloxi," International Journal of American Linguistics 23 (1968). *Frederick Webb Hodge, ed., Handbook of American Indians North of Mexico (2 vols., Washington: GPO, 1907, 1910; rpt., New York: Pageant, 1959). *Anna Muckleroy, "The Indian Policy of the Republic of Texas," Southwestern Historical Quarterly 25-26 (April 1922-January 1923). *Joseph Milton Nance, After San Jacinto: The Texas-Mexican Frontier, 1836-1841 (Austin: University of Texas Press, 1963). == Vanjske poveznice == *[http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/bmb08 Biloxi Indians] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/biloxihist.htm Biloxi Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070208202546/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/biloxihist.htm |date=8. veljače 2007. }} *[https://web.archive.org/web/19990502215300/http://users.aol.com/donh523/navapage/tunica.htm The Tunica Biloxi Tribe] [[Kategorija:Biloxi| ]] [[Kategorija:Siouan]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Louisiana]] [[Kategorija:Indijanci, Mississippi]] n2kt5jcrbx5618qdh7eyibq1pzw2dts 0 83395 7578190 7197666 2026-08-16T00:45:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578190 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2021.}} {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Banovina Bosna |hr_ime = Banovina Bosna |izvorno_ime = Бановина Босна |status = Banovina [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko]]-[[Kraljevina Ugarska|Ugarskog Kraljevstva]] |kontinent = Europa |država = BiH |p1 = Bosna (zemlja) |flag_p1 = Flag of None.svg |s1 = Bosansko Kraljevstvo |flag_s1 = Bosnian Royal Flag of Tvrtko I of Bosnia.svg |godina_start = [[1154.]] |godina_kraj = [[1377.]] |era = [[srednji vijek]] |događaj_start = |datum_start = |događaj_kraj = |datum_kraj = |događaj1 = |datum_događaj1 = |događaj2 = |datum_događaj2 = |danas = {{Z+X|BIH}}<br>{{Z+X|CG}}<br>{{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|SRB}} |fusnote = |vlada_tip = monarhija |zastava = Banate of Bosnia flag of Stjepan II Kotromanic (rotated).svg |zastava_i = Zastava |grb = Coat of arms of Banate of Bosnia.svg |grb_i = Grb |mapa = Medieval Bosnian State in 1373.svg |mapa_veličina = 330px |mapa_opis = [[Granica|Granice]] Bosanske Banovine [[1373.]] pod [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtkom]] |glavni_grad = [[Bobovac]]<br>[[Visoko (BiH)|Visoko]]<br>[[Jajce]] |jezik = |valuta = |vođa1 = [[Ban Borić]] |godina_vođa1 = [[1154.]] |titula_vođa = [[Ban]] |vođa2 = [[Stjepan Tvrtko I. Kotromanić]] |godina_vođa2 = [[1377.]] |zamjenik1 = |godina_zamjenik1 = |titula_zamjenik = |stat_godina1 = |stat_površina1 = |internet = |vjera = [[Crkva bosanska]], [[katoličanstvo]], [[pravoslavlje]] |vremenska_zona = }} '''Banovina Bosna''' ili '''Bosanska Banovina''' bila je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] država. Stvorena je sredinom [[12. stoljeće|12. stoljeća]] i postojala je do [[1377.]] kad je krunidbom [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] postala [[Bosansko Kraljevstvo]]. Velik dio njezine [[Povijest|povijesti]] obilježile su geopolitičke kontroverzije oko [[Kršćanstvo|kršćanskih]] denominacija koje su postojale na [[Državno područje|teritoriju]] banovine – [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], [[Katoličanstvo|katoličanstva]] i [[Pravoslavlje|pravoslavlja]].{{sfn|Curta|2006|p=433–434}} ==Povijest== Srednjovjekovna država svoj razvoj započinje na [[Visoko (BiH)|visočkom]] području u kojem će se razviti [[Bosna (župa)|župa Bosna]] i kasnije zemlja koju spominje [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom [[O upravljanju carstvom]]. Uz župu Bosnu, pretpostavljaju se i sljedeće župe: [[Vrhbosna (politička župa)|Vrhbosna]] (sarajevsko područje), [[Vidogošća]] (područje [[Vogošća|Vogošće]], [[Ilijaš]]a, [[Breza (BiH)|Breze]] i [[Vareš]]a), [[Trstivnica]] ([[Kakanj]], [[Bobovac]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjeska]]), [[Lepenica (župa)|Lepenica]] ([[Fojnica]], [[Kreševo (BiH)|Kreševo]], [[Kiseljak]]), a vjerojatno i [[Lašva (župa)|Lašva]] ([[Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]]) i [[Brod (župa)|Brod]] (na području [[Zenica|Zenice]]). Literatura je naziva i prvotnom Bosnom.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Esad Kurtović |title=Esad Kurtović, Kratka historija srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 2019, 144 str. |url=https://www.academia.edu/40800003/Esad_Kurtovi%C4%87_Kratka_historija_srednjovjekovne_Bosne_Sarajevo_2019_144_str |pages=11 |language=bs |accessdate=2020-12-17}}</ref> [[Datoteka:Zemlja Bosna.svg|alt=Pretpostavljena Bosna ili zemljica Bosna kako ju naziva Konstantin Porfirogenet u O upravljanju carstvom|lijevo|mini|Prvobitna Bosna ili [[zemlja Bosna|zemljica Bosna]] kako ju naziva [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]] u [[O upravljanju carstvom]]]] Godine 1136. ugarski kralj [[Bela II. Slijepi|Bela II.]] stvorio je titulu bosanskog bana nakon osvajanja područja Gornje Bosne kako bi je dodijelio svojem sinu [[Ladislav II.|Ladislavu II.]] Tijekom 12. stoljeća mjesni su vladari u banovini koja se nalazila u planinskoj i zabačenoj regiji Bosne sve više djelovali samostalno, tako da [[Kraljevina Ugarska|Ugarska]] i/ili [[Bizant]] često nisu imali potpunu kontrolu.{{sfn|Fine|1994|pp=44, 148|p=14}} === Rana povijest i ban Kulin === Prvi imenom poznati vladar bio je [[Borić (ban)|ban Borić]],<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fm5pAAAAMAAJ&q=Ban+Bori%C4%87+%E2%80%94+prvi+poznati+samostalni+bosanski+vladar |title=Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g |last=Klaić |first=Nada |year=1989 |publisher=Grafički zavod Hrvatske |language=hr}}</ref> koji je od 1154. djelovao kao hrvatsko-ugarski vazal{{sfn|Fine|1994|pp=44, 148|p=14}}{{sfn|Vego|1982|pp=44, 148|p=104}} ili saveznik<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2447 |title=Hrvatski biografski leksikon |work=hbl.lzmk.hr |accessdate=2020-12-19 |quote=U ratu ugarsko-hrvatskog kralja Gejze II protiv Bizanta sredinom šestog desetljeća XII st. sudjelovao je u borbama oko Braničeva kao saveznik (σύμμαχος), što navodi bizantinski ljetopisac Ivan Kinam u djelu ’Eπιτομή, a ne vazal, kao što je to tvrđeno u gotovo cjelokupnoj dosadašnjoj historiografiji. |archive-date=6. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180106185838/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2447 |url-status=dead }}</ref> i koji je sa snagama hrvatsko-ugarskog kralja sudjelovao u [[Opsada Braničeva (1154.)|Opsadi Braničeva]].<ref>Mladen ANČIĆ, 1997., Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću. Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. https://www.bib.irb.hr/40904#page=55</ref><ref>Goldstein, Ivo. (1997.), Bizantska vlast u Dalmaciji od [[1165.]] do [[1180.]] godine, http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/6319/#page=18</ref> Godine [[1167.]] umiješao se u rat Ugarskog kraljevstva protiv Bizanta,{{sfn|Fine|1994|pp=44, 148|p=14}} koji će završiti povlačenjem Ugarske vojske pored Beograda iste godine u [[Srijemska bitka (1167.)|Srijemskoj bitci]].{{sfn|Fine|1994|pp=44, 148|p=14}} Sudjelovanje Borića i njegove vojske pokazuje da je hrvatsko-ugarsku vlast u Bosni.<ref>{{cite book |title=Fenomen "Krstjani" u srednjovjekovnoj Bosni i Humu |year=2005 |url=https://www.ceeol.com/search/book-detail?id=308376 |language=Croatian |pages=129–178 |publisher=Hrvatski institut za povijest |location=Zagreb |quote=U ratu što ga je protiv cara Emanuela vodio kralj Gejza II., sudjelovao je i ban Borić (1154.-1163.), prvi poznati bosanski ban. Borićevo sudjelovanje u ratu na strani ugarsko-hrvatskog vladara svjedoči da je Bosna u to doba zakonito pripadala Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu. Bizantski je pisac Cinam opisao taj rat i izričito naveo da je bosanski ban bio saveznik ugarsko-hrvatskog vladara. Taj je rat trajao osam godina (1148.-1155.), a završio je pobjedom ugarsko-hrvatske vojske u blizini Beograda. |accessdate=15. prosinca 2019. |isbn=978-9985-9642-5-5 |editor1-last=Šanjek |editor1-first=Franjo |author1=Brkovic, Milko [https://www.ceeol.com/search/chapter-detail?id=308407 ''Bosansko-humski kršćani u križištu papinske i ugarske politike prema Bosni i Humu'']}}</ref> Ugri su priznali poraz i Bizantu predali kontrolu nad Bosnom, Dalmacijom i Hrvatskom južno od [[Krka|Krke]].<ref>{{harvnb|Treadgold|1997|p=646}}</ref> Bosna je tad postala dio Bizantskog Carstva od 1167. do 1180., ali zbog njezine udaljenosti kontrola nad njom vjerojatno je bila samo nominalna.{{sfn|Fine|1994|pp=|p=14}} Nakon smrti [[Manuel I. Komnen|Manuela I. Komnena]] 1180. vlast nad Bosnom preuzima [[Kulin (ban)|ban Kulin]], koji se zahvaljujući savezništvu s hrvatsko-ugarskim kraljem [[Bela III.|Belom III.]] i pomoći srpskog vladara [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]] i njegova brata [[Miroslav Zavidović|Miroslava]] uspio osloboditi bizantskog utjecaja i osigurati mir. Time je ban u Bosni ponovno postao nominalni vazal prema hrvatsko-ugarskom kralju{{sfn|Vego|1982|pp=44, 148|p=105}} iako u samoj banovini Bosni nije bilo znakova veće ugarske prisutnosti.{{sfn|Fine|1994|pp=|p=14}} Papini izaslanici u to su vrijeme Kulina oslovljavali kao "vladara Bosne".{{sfn|Vego|1982|pp=44, 148|p=105}} Kulina su njegovi suvremenici nazivali "velikim banom bosanskim", a tu je tradiciju nastavio i njegov nasljednik Matej Ninoslav.{{sfn|Vego|1982|pp=44, 148|p=105}} Godine 1189. Kulin je napisao prvi bosanski dokument, poznat kao ''[[Povelja Kulina bana]]''. Napisan je na [[hrvatska ćirilica|arvatici]], a radi se o diplomatskom dokumentu kojim su uređeni trgovački odnosi između Bosanske banovine i Dubrovačke Republike.{{sfn|Suarez|Woudhuysen|2013|pp=506-07}} Njegova vladavina također je dovela i do polemika oko autohtone [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] (ogranka [[Bogumilstvo|bogumilzma]]), Crkve koju su Rimokaatolička i Pravoslavna Crkva smatrale krivovjernom. ==== Hereza i zbor na Bilinom polju ==== [[Slika:Ploča_Kulina_bana.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Plo%C4%8Da_Kulina_bana.jpg|alt=|mini|200x200px|Povelja Kulina bana iz 1193. pronađena u [[Biskupići]]ma.|lijevo]] [[Datoteka:Bosnian Banate in 1204.svg|alt=Bosanska Banovina za vrijeme Kulina bana|mini|Bosanska Banovina za vrijeme Kulina]] Godine 1203. veliki župan Raške [[Vukan Nemanjić]] optužio je bosanskog bana da podržava [[Krivovjerje|heretike]]. Na [[Bilino polje|Bilinom polju]] je potom održan zbor, poznat kao bilinopoljska abjuracija, javno odricanje od krivovjerja predstavnika "bosanskih krstjana" što su ga 8. rujna 1203. dali u nazočnosti bana Kulina papinskomu izaslaniku Ivanu de Casamarisu, čime je spriječio miješanje drugih država u politiku Bosanske banovine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/7642|title=bilinopoljska abjuracija|work=enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-18}}</ref> Uspio je sačuvati [[Bosanska biskupija|Bosansku biskupiju]] unutar [[Dubrovačka nadbiskupija|Dubrovačke nadbiskupije]]; ispostavilo se da su greške koje su priznane bile uglavnom zbog neznanja i nepoznavanja propisa, a ne zbog heretičkih doktrina.{{sfn|Fine|1994|p=47}} Kulin je tad još jednom potvrdio svoju odanost hrvatsko-ugarskom kralju iako je njegova vlast nad Bosnom većinom bila nominalna.{{sfn|Fine|1994|p=47}} Kulin umire 1204. i svome nasljedniku ostavlja državu koja je uz jezgru Bosne obuhvaćala [[Usora (upravna jedinica)|Usoru]], [[Banovina Soli|Soli]], te župe u [[Dolnji kraji|Donjim Krajima]]: Luku, Plivu i Vrbanju.<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11188 |title=Hrvatski biografski leksikon |author=Pejo Ćošković |work=hbl.lzmk.hr |accessdate=2020-12-19 |quote=...nakon čega o Kulinu – utemeljitelju razvoja srednjovjekovne bosanske države koja je obuhvaćala Usoru, Soli, župe Luku, Plivu i Vrbanju (Donji kraji) – više nema vijesti. |archive-date=9. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200709000249/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11188 |url-status=dead }}</ref> Njega će naslijediti njegov sin Stjepan Kulinić koji će više podržavati Rimokatoličku Crkvu nego njegov otac. To je dovelo do toga da su 1232. službenici bosanske Crkve svrgnuli njegova sina i umjesto njega na vlast postavili [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]. U isto vrijeme njegov rođak [[Prijezda I. Kotromanić|Prijezda I.]] napustio je bosansku Crkvu i ponovno je prešao na rimokatoličku vjeru. Hrvatsko-ugarski kralj [[Andrija II.]] dao je 1234. bosansku banovinu na upravljanje hercegu [[Koloman (herceg)|Kolomanu]], a u isto vrijeme legitimni nasljednik Stjepana, njegov sin [[Sibislav, knez Usore|Sibislav]], knez Usore,<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/63423|title=Usora|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-13}}</ref> počeo je napadati Ninoslava u pokušaju preuzimanja vlasti nad ostatkom države. === Križarski rat === [[Bosanski križarski rat|Križarski rat]] pokrenut protiv Ninoslava na čelu s hercegom Kolomanom trajao je pet godina.{{sfn|Fine|1994}} Papin napad na Bosnu doveo je samo do veće podrške Ninoslavu jer je samo Sibislav stao na stranu pape i križarskog rata. Ninoslav je izdao ukaz Dubrovačkoj Republici 22. svibnja 1240. u kojem je tražio zaštitu u slučaju da ga napadne srpski kralj [[Vladislav Nemanjić]]. Upravljanje nad banovinom u Bonsi Koloman je predao Prijezdi koji će uspjeti ostati na vlasti dvije ili tri godine. [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]] su 1241. provalili u Ugarsku, pa se Koloman morao povući iz Bosne, što je odmah iskoristio Matej Ninoslav i ponovno preuzeo vlast, a i Prijezda je pobjegao u Ugarsku. Ninoslav će kasnije biti umiješan i u građanski rat koji je izbio u Hrvatskoj između [[Trogir]]a i [[Split]]a.<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/43874|title=Ninoslav, Matej|work=enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-18}}</ref> Ostatak svoje vladavine Ninoslav se bavio unutrašnjim pitanjima u banovini, a njegova smrt oko 1250. donijet će nove sukobe oko vlasti. U konačnici kralj [[Bela IV.]] osvojio je Bosnu i na vlast postavio Ninoslavovog rimokatoličkog rođaka Prijezdu koji će proganjati pripadnike bosanske Crkve. Još jedna Ugarska vojna kampanja pokrenuta je protiv Bosne 1253., ali ne postoji dokaz da su došli do središta banovine. Ugarsko kraljevstvo na sjeveru je postavilo vazalne vladare u [[Usora|Usori]] i [[Soli]]ma. Središte banovine vjerojatno je i dalje ostalo ''de facto'' nezavisno.{{sfn|Fine|1994|p=148}} === Dinastija Kotromanića === Prijezda, osnivač dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]], imao je značajno manje područje kojim je vladao nego Ninoslav, pošto je hrvatsko-ugarski kralj odvojio sjeverne regije Usoru i Soli od Bosanske banovine. Taj granični teritorij Ladislav IV, kralj Ugarske, darovao je njegovom zetu, srpskom kralju [[Stefan Dragutin|Dragutinu]], a iste godine Prijezda je dogovorio brak njegovoj sina [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana I.]] s Dragutinovom kćerkom [[Elizabeta Kotromanić|Elizabetom]]. Taj brak će imati velike posljedice u budućnosti jer su od tada potomci Stjepana i Elizabete imali pravu na srpsku krunu.{{sfn|Ćirković|1964|p=75}} Prijezda je odstupio s vlasti 1287. zbog svoje starosti, a svoje zadnje dane proveo je na imanju u [[Zemljenik]]u. Njegovo banovanje obilježio je postupan uspon i sve veća samostalnost banovine, osobito u odnosu na hrvatsko-ugarske kraljeve.<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/50351|title=Prijezda I.|work=enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-18}}</ref> Ugri su ponovo utvrdili svoju vlast nad Solima, Usorom i Sanom u ranom 13. stoljeću, a područje kojim je Prijezda upravljao kao hrvatsko-ugarski vazal moglo bi biti u sjevernim područjima današnje BiH između rijeka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Južni dio ostao je neovisan, ali njegov vladar, nasljednik Ninoslava, nije zabilježen.{{sfn|Fine|1994|p=275|loc=Bosnia from the 1280s to the 1320s}} Njega je naslijedio [[Prijezda II. Kotromanić|Prijezda II.]] koji će samostalno vladati od 1287. do 1290, a kasnije i zajedno sa svojim bratom Stjepanom I., sve do 1302. kada će vlast izgubiti.<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/50352|title=Prijezda II.|work=enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-18}}</ref> Nakon poraza koji mu je 1302. na rijeci Drini nanio bosanski ban [[Mladen I. Šubić Bribirski|Mladen I. Bribirski]] (1302–04). Stjepan I. se više ne spominje u izvorima.<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/58165|title=Stjepan I. Kotromanić|work=enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-18}}</ref> === Šubići i Stjepan II. Kotromanić === S njima je ban ratovao više godina, s banom Mladinom I. borio se 1302. u Podrinju, a 1304. Bribirac je poginuo slamajući otpor svojoj vladavini. Taj pothvat uskoro je dovršio njegov brat ban Pavao I. i već 21. veljače 1305. naziva se »gospodarom čitave Bosne«, u kojoj je za bana postavio svojega sina Mladina II. Stjepan je održao posjede u sjeveroistočnom dijelu današnje BiH i Bribirci ga više nisu uznemirivali. Od 1302. do 1322. vlada hrvatska feudalna obitelj [[Šubići|Šubić]]. Iskoristivši rascjepkanost feudalnih vladara, [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I. Šubić]] ovladao je cijelom banovinom i postao njen gospodar te mu je 1308. kralj Karlo I. Robert potvrdio nasljednu vlast u Bosni.<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/9489|title=Bribirski, Pavao I.|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-18}}</ref> Područjem je potom upravljao Mladen II. koji se u međuvremenu izmirio sa Stjepanom II. Kotromanićem. Godine 1322. izbile su pobune protiv vladavine Mladena II. u Trogiru i Splitu<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/9487|title=Bribirski, Mladin II.|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-18}}</ref> što će kulminirati [[Bitka kod Bliske|Bitkom kod Bliske]] gdje je on i zarobljen, a hrvatsko-ugarski kralj [[Karlo I. Robert]] će Kotromanićima vratiti vlast nad banovinom.<ref>Mladen ANČIĆ, 1997, Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljestvo i Bosna u XIV. stoljeću. Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zadru.https://www.bib.irb.hr/40904#page=103</ref>{{sfn|Fine|1994|p=277}} Stjepan II. Kotromanić bio je ban Bosne od 1314., ali u stvarnosti pod kontrolom Mladena II. sve do njegovog zarobljavanja, a njegova stvarna vlast nad banovinom trajat će od 1322. do 1353., s njegovim bratom Vladislavom.{{sfn|Fine|1994|p=277}} [[Datoteka:Bosnian Banate in 1326.svg|mini|Bosanska Banovina za vrijeme Stjepana II]] Godine [[1326.]] Kotromanići će svoju vlast proširiti i izlazom na [[Jadransko more]], kada je Stjepan II. odvojio [[Humska zemlja|Humsku zemlju]] od Srbije,{{sfn|Fine|1994|p=278}} i time dobio pristup od ušća [[Neretva|Neretve]] do [[Konavle|Konavala]].{{sfn|Fine|1994|p=20}} Nakon smrti srpskog vladara [[Uroš II. Milutin|Uroša II. Milutina]] 1321. proširio je vlast na i Usoru i Soli 1324., koji su bili u zajedničkoj banovini s Mačvom{{sfn|Fine|1994|p=277}} Uspio je značajno povećati područje kojim je vladao i time je ostvario nezavisnost koju su mu priznavali i okolni vladari.{{sfn|Fine|1994|p=280}} Ratovanjem je dovršio teritorijalno širenje kojim je udvostručio područje Bosanske Banovine koja se prostirala "od [[Sava|Save]] do mora i od [[Cetina|Cetine]] do [[Drina|Drine]]".<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249 |title=Hrvatski biografski leksikon |author=Pejo Ćošković |work=hbl.lzmk.hr |accessdate=2020-12-20 |quote=Tim ratovanjem dovršeno je teritorijalno širenje kojim je Stjepan udvostručio područje bosanske države i u njoj učvrstio vlast, pa je njegov dijak Pribislav mogao u ispravi napisati (nakon 1329) kako njegov gospodar drži zemlje »od Save do mora i od Cetine do Drine«. |archive-date=3. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190203143535/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249 |url-status=dead }}</ref> Tada se razvijaju [[rudarstvo]] (Ostružnica, Fojnica, Deževice, Kreševo, Olovo, Srebrenica), obrti i trgovina (Visoko, Drijeva).<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#StjepanII |title=Hrvatski biografski leksikon |author=Pejo Ćošković |work=hbl.lzmk.hr |accessdate=2020-12-20 |quote=Razdoblje mira pogodovalo je gospodarskomu oporavku zemlje; razvijaju se rudarstvo (Ostružnica, Fojnica, Deževice, Kreševo, Olovo, Srebrenica), obrti i trgovina (Visoko, Drijeva). |archive-date=3. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190203143535/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#StjepanII |url-status=dead }}</ref> Za vrijeme njegove vlasti uspostavljen je Franjevački vikarijat 1342.,{{sfn|Fine|1994|p=281}} a područje kojim je vladao uključivalo je tri crkve: rimokatoličku, pravoslavnu, kao i odmetnute krstjane. Stjepan II. uspio je podići ugled Kotromanića u srednjovjekovnom svijetu, pa je na ugarski dvor otišla njegova kćerka [[Elizabeta Kotromanić|Elizabeta]] i udala se za hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Dženan Dautović |title=Bosansko-ugarski odnosi kroz prizmu braka Ludovika I Velikog i Elizabete, kćerke Stjepana II Kotromanića |url=https://www.academia.edu/7118585/Bosansko_ugarski_odnosi_kroz_prizmu_braka_Ludovika_I_Velikog_i_Elizabete_k%C4%87erke_Stjepana_II_Kotromani%C4%87a_Relations_between_Bosnia_and_Hungary_through_the_prism_of_the_Marriage_between_Louis_the_Great_and_Elizabeth_the_Daughter_of_Stjepan_II_Kotromani%C4%87_ |pages=145 |language=bs |accessdate=2020-12-16}}</ref> Posljednje godine svoje vladavine Stjepan II. proveo je u miru, izuzev manjih raspravi s [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom]] i [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] oko opljačkanih karavana po svojoj banovini. Umro je 28. rujna 1353. i pokopan je u sklopu franjevačkog samostana u [[Mile (Visoko, BiH)|Milama]] kod Visokog. Godine 1354. godine prvi put se spominje i staleško tijelo – [[stanak]] "sve zemlje Bosne i Donjih Krajeva i Zagorja" koji predstavlja političko tijelo krupnog bosanskog plemstva banovine.<ref>{{Citiranje knjige |title=Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću |first=Mladen |last=Ančić |year=1997 |url=https://books.google.ba/books?id=Om1pAAAAMAAJ&q=%22sva+bosna%22+stanak&dq=%22sva+bosna%22+stanak&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwitlLj04q7sAhVrTRUIHaxUCZQQ6AEwCnoECCAQAg |language=hr |publisher=Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |isbn=978-953-154-308-8}}</ref> === Mladi ban Tvrtko === [[File:TvrtkoPoveljaMoštre.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:TvrtkoPoveljaMo%C5%A1tre.jpg|alt=|lijevo|mini|200x200px|Tvrtkova povelja pisana u Moštrima kod Visokog.]] Nakon iznenadne smrti Stjepana, banovinu je naslijedio 14-godišnji Tvrtko, sin Stjepanovog brata i suvladara Vladislava,<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |author=Enes Dedić, Dženan Dautović |title=Povelja kralja Tvrtka I Kotromanića Dubrovniku (Žrnovnice, 10. april 1378. - Trstivnica, 17. juni 1378) |url=https://www.academia.edu/32763406/Povelja_kralja_Tvrtka_I_Kotromani%C4%87a_Dubrovniku_%C5%BDrnovnice_10_april_1378_Trstivnica_17_juni_1378_The_Royal_Charter_of_king_Tvrtko_I_Kotromani%C4%87_issued_to_the_Ragusan_commune_%C5%BDrnovnice_10th_April_1378_Trstivnica_17th_June_1378_ |journal=Godišnjak Centra za Balkanološka istraživanja 45 (2017) |pages=225-226 |language=bs |accessdate=2020-12-17}}</ref> koji je bio na vlasti kao [[regent]], dok je Tvrtko sa svojom majkom [[Jelena Šubić|Jelenom Šubić]] putovao širom banovine kako bi uredio odnose sa svojim vazalima.{{sfn|Ćošković|2009|p=}} Nakon smrti Vladislava 1354. regentkinja je postala Jelena koja će odmah otputovati u Ugarsku kako bi dobila pristanak [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I]] za mladog bana. Odmah po povratku održala je stanak u Milama kojim je dobila potvrdu svih posjeda i privilegija vlastele "sve Bosne, Donjih Krajeva, Zagorja i Huma".{{sfn|Ćirković|1964|p=122}} Iako je na početku vladavine povećao svoju moć,{{sfn|Fine|1994|p=369}} godine 1363. izbit će rat s Ugarskom.{{sfn|Fine|1994|p=369}} Stvarni uzrok rata nije poznat, ali sam Ludovik u jednoj povelji piše da naređuje da osvoje Usoru i iskorijene iz Bosne „bezbrojno mnoštvo heretika i patarena“ te da „da unište drskost nekih pobunjenika“. Ludovik je prvo napao Donje kraje, područje s podijeljenim plemstvom gdje su jedni podržavali Tvrtka, a drugi hrvatsko-ugarskog kralja.{{sfn|Fine|1994|p=369}} [[Vlatko Vukoslavić]] priklonio se Ludoviku i predao tvrđavu u Ključu, ali je [[Vukac Hrvatinić]] uspio obraniti tvrđavu Soko grad u župi Pliva.{{sfn|Fine|1994|p=369}} Mjesec dana kasnije napadnuta je i Usora te je i nju napala velika kraljevska vojska,{{sfn|Fine|1994|p=369}} međutim tvrđava u Srebreniku je odoljela napadima te je čak uspjela zarobiti kraljev pečat. To je bila prva Tvrtkova pobjeda protiv hrvatsko-ugarskog kralja koji će se sa svojom vojskom vratiti u Mađarsku. Jedinstvo lokalnog plemstva nije dugo trajalo, pa su u veljači 1366. svrgnuli Tvrtka{{sfn|Fine|1994|p=369}} i zamijenili s njegovim mlađim bratom Vukom.[[Datoteka:Zadar_Treaty_1358.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Zadar_Treaty_1358.png|alt=|mini|200x200px|Bosanska Banovina 1358. nakon [[Zadarski mir|Zadarskog mira]].]] Tvrtko je pobjegao na ugarski dvor gdje ga je primio hrvatsko-ugarski kralj, njegov dojučerašnji neprijatelj.{{sfn|Fine|1994|p=369}} Prihvativši ponovno ugarsko suverenstvo, Tvrtko je dobio pomoć od Ugarske i vratio se u Bosnu tijekom ožujka 1366. Do kraja mjeseca vratio je neke dijelove svoje banovine, ali ne sve. Imao je podršku gospodara Donjih Kraja. U ovaj sukob uključili su se razni plemići i često su mijenjali strane. Najznačajnija prebjeglica u ovom sukobu bio je Sanko Miltenović, vodeći humski velikaš pod čijom se vlašću nalazio veliki dio Huma između Nevesinja, Konjica i obale. U drugoj polovici 1367. on se nagodio s Tvrtkom,{{sfn|Fine|1994|p=369}} pa je zaključen mir kojim je Sanko zadržao svoje posjede, ali ponovo priznao Tvrtkovu vlast.{{sfn|Fine|1994|p=370}} Do kraja 1367. Tvrtko je vratio svoju banovinu, a Vuk je bio u egzilu iz koga je tražio pomoć sa strane, posebice od pape, koji je pozivao na križarski rat protiv Bosne. Pošto je ovaj put Ugarska bila na Tvrtkovoj strani, križarskog rata nije bilo, a do 1374. Vuk se izmirio s Tvrtkom.{{sfn|Ćirković|1964|p=132}} Sljedećih godina Vuk je ostao u Bosni kao mlađi ban; jedini tragovi njegovog prisustva iz ovih godina jesu povelje koje je on odobrio. Do početka 1370-ih godina Tvrtko je toliko ojačao da se počeo upletati u međusobne sukobe srpskog plemstva, te će nakon smrti srpskog cara Uroša iskoristiti razjedinjenost srpskih velikaša kako bi osvojio njihove posjede.<ref>{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/62877|title=Tvrtko I. Kotromanić|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-18}}</ref> ==== Širenje ==== [[Datoteka:Medieval Bosnian State in 1373.svg|alt=|mini|200x200px|Bosanska Banovina za vrijeme Tvrtka 1373.]] U savezu s knezom [[Knez Lazar|Lazarom]], Tvrtko je uspio srušiti [[Nikola Altomanović|Nikolu Altomanovića]] i doći u posjed velikog dijela njegovih teritorija. Na taj je način postao susjed [[Balšići]]ma, gospodarima Zete i gornje Albanije. Balšići su poslije pogibije braće [[Mrnjavčević]]a u Maričkoj bitci proširili svoju vlast na [[Peć]] i [[Prizren]]. Izvukli su korist i od rušenja Nikole Altomanovića, zagospodarivši zaleđem Dubrovnika (Trebinjem, Konavlima i Dračevicom); zbog toga će doći u sukob s bosanskim banom, koji je također isticao svoje pravo na dubrovačko zaleđe, pozivajući se na svoje pravo nad Srbijom. Početkom 1377. (u siječnju ili prvoj polovici veljače) preoteo im je [[Trebinje]], [[Konavle]] i [[Dračevica|Dračevicu]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249 |title=Hrvatski biografski leksikon |author=Pejo Ćošković |year=2009 |work=hbl.lzmk.hr |language=hr |accessdate=2020-12-19 |quote=Na poč. 1377. Tvrtko je u sporazumu s nekim Trebinjcima izazvao pobunu protiv vlasti Balšića te potom zaposjeo Trebinje, Konavle i Dračevicu. Tim činom dovršio je teritorijalno širenje svoje države |archive-date=3. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190203143535/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249 |url-status=dead }}</ref> Uz to, i preostalo primorje između Kotorskog zaljeva i teritorija zauzetih 1377. potpalo je pod vlast bosanskog vladara. Tvrtko je tako postao gospodar jadranskog primorja između Kotora i Dubrovnika (bez tih gradova). Tim osvajanjima, posebno onim duž Drine i [[Lim (rijeka)|Lima]], povećao se udio pravoslavnih (srpskih) svećenika, monaha, vjernika i crkava pod vlašću bosanskog vladara. Kao gospodar jednog dijela nekadašnjih nemanjićevih posjeda, Tvrtko je sebe smatrao jedinim legitimnim nasljednikom. ==== Krunidba ==== Tvrtko je zbog krvne povezanosti s Nemanjićima uzeo titularno vladarsko ime Stefan,<ref name=":1" /> otkada je počela bizantizacija titula na bosanskom dvoru, zbog ulaska utjecaja iz Srbije.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Dautović |first=Dženan |title=Povelja kralja Tvrtka I Kotromanića Dubrovniku |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf |year=2016 |journal=Godišnjak |volume=45 |pages=233 |language=Bosanski |last2=Dedić |first2=Enes |publisher=[[ANUBiH]] |access-date=21. prosinca 2020. |archive-date=19. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200319213353/http://www.anubih.ba/godisnjak/god45/Godisnjak45-full.pdf |url-status=dead }}</ref> To mu je srodstvo poslužilo da dobije pravo na ''sugubi vijenac'' (dvostruku krunu), jednu po nasljedstvu bosanskih predaka, a na drugu srpsku, po tom što je izumiranjem Nemanjića Srbija ostala bez svojih "praroditelja".<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI |title=Hrvatski biografski leksikon |author=Pejo Ćošković |work=hbl.lzmk.hr |language=hr |accessdate=2020-12-19 |quote=To mu je srodstvo poslužilo da polaže pravo na »sugubi vijenac« (dvostruka kruna) kao simbol dviju država, na jednu po nasljedstvu bosanskih predaka, za koje se uvriježilo mišljenje da su vladali Bosnom od njezina postanka, a na drugu po tom što je nakon smrti njegovih »praroditelja« ostala bez vladara. |archive-date=3. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190203143535/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI |url-status=dead }}</ref> Krunjenje Tvrtka I. izvršeno je 26. listopada 1377. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI |title=Hrvatski biografski leksikon |author=Pejo Ćošković |work=hbl.lzmk.hr |language=hr |accessdate=2020-12-19 |quote=Tim činom dovršio je teritorijalno širenje svoje države, pa je u jesen, vjerojatno 26. listopada, uzeo kraljevski naslov i okrunio se za kralja »Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranama«. Pojedinosti oko toga njegova čina u historiografiji još nisu razriješene. |archive-date=3. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190203143535/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI |url-status=dead }}</ref> Ne postoji konsenzus oko toga gdje se krunidba dogodila (Mileševo ili Mile kod Visokog) ili koja je priroda krunidbe bila (jednokratno s dvije krune ili dvokratno), kao i osobe krunitelja (djed Crkve bosanske, franjevački vikar ili pravoslavni mitropolit). U srpskoj historiografiji uglavnom se smatra da je to manastir u [[Mileševo|Mileševu]] za koji je izvor Orbinijevo ''[[Kraljevstvo Slavena]]'', dok većina hrvatskih i bosanskohercegovačkih povjesničara, nakon povijesno-arheoloških istraživanja, zagovara krunjenje u [[Mile (Visoko, BiH)|Milima]] kod Visokog.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Dejan Zadro |title=Srednjovjekovna franjevačka crkva sv. Nikole u Milima (Arnautovići kod Visokog). Kritički osvrt na dosadašnja povijesno-arheološka istraživanja |url=https://www.academia.edu/856482/Srednjovjekovna_franjeva%C4%8Dka_crkva_sv_Nikole_u_Milima_Arnautovi%C4%87i_kod_Visokog_Kriti%C4%8Dki_osvrt_na_dosada%C5%A1nja_povijesno_arheolo%C5%A1ka_istra%C5%BEivanja |journal=Prilozi |pages=63 |language=en |accessdate=2020-12-17}}</ref> Tvrtkovu titulu priznali su Dubrovčani i počeli su mu isplaćivati [[Svetodmitarski dohodak]], a titulu su priznavali i Mlečani, dok [[Žigmund Luksemburški]] i ostali hrvatsko-ugarski kraljevi, Tvrtka odbijaju nazivati kraljem.<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI |title=Hrvatski biografski leksikon |author=Pejo Ćošković |work=hbl.lzmk.hr |language=hr |accessdate=2020-12-19 |quote=Naslov su mu priznavali Mlečani i Dubrovčani, kraljem ga je nazivala i Ludovikova nasljednica, kraljica Marija, tek mu ga je Žigmund Luksemburgovac uskratio, nazvavši ga 1389. banom. |archive-date=3. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190203143535/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI |url-status=dead }}</ref> Tvrtkovim krunjenjem njegova država se uzdiže u rang [[Bosansko Kraljevstvo|kraljevine]]. == Ustrojstvo == Suradnja središnje i mjesne vlasti bila je ukorijenjena još od vremena [[Kulin (ban)|bana Kulina]], ali će svoje krajnje uspostavljanje doživjeti tijekom tri decenije vladavine bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II]]. On je uspostavio sustav veza između vladara iz roda [[Kotromanići|Kotromanića]] i podređenih velikaša i vlastele koja iako obilježena i tenzijama, dugoročno će uspostaviti uređenost državnog organizma Bosanske banovine i kasnije kraljevstva. Velikaši i vlastela nagrađivani su za svoju "vjernu službu", ali je zbog proturječnosti interesima jedne i druge strane često igralo kohezivni, a nekada i razgrađujući utjecaj u bosanskom društvu.{{sfn|Filipović|2019|p=47}} Vlasteoske rodove su u pravnim poslovima zastupali predstavnici bratstava koji se na bosanskim poveljama javljaju u svojstvu svjedoka (''dobrih ljudi''). Skupina vlastelina pristala bi činiti porotu koja bi ''ogledala krivicu'' u slučaju da jedan od njih počini nevjeru prema vladaru za koju bi bilo ''vrijedno plemenitu čovjeku glavu odsjeći''.{{sfn|Filipović|2019|p=48}} Osim toga vladar nije imao drugih službenih mehanizama da obuzda velikaše i stavi ih u službu svojih interesa. Stoga su vremenom velikaši uspjeli nametnuti komponentu bosanskog državnog sabora koji se u izvorima spominje kao [[stanak]] gdje se okupljala ''sva Bosna''. Postepeno je to predstavničko tijelo izraslo u najviši organ državne vlasti kojom su velikaši često imali nadmoć nad vladarom te su svoje nasljedne posjede pretvorili u gotovo autonomne i teritorijalno zaokružene političke oblasti – rusage. Takvo je unutrašnje uređenje bosanske države pogodovalo [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]] prilikom osvajanja pojedinih dijelova Bosne i zavođenja svog sistema vlasti.{{sfn|Filipović|2019|p=48}} == Gospodarstvo i vojska == [[Datoteka:Povelja_Kulina_bana.jpg|alt=|mini|330x330px|[[Povelja Kulina bana]]]] Bosna je s Kulinom i njegovim ugovorom s [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]] 1189. ostvario slobode u trgovini i time povećao promet roba. Izvoz metalnih ruda [[Srebro|srebra]], [[Bakar (element)|bakra]] i [[Olovasta rudoliska|olova]] bili su stup razvoja bosanskog gospodarstva u srednjem vijeku. I ostala dobra kao što su [[vosak]], [[zlato]], [[med]] i [[Koža (materijal)|koža]] prevožena je preko [[Dinaridi|Dinarida]] do obale preko [[Neretvanski put|Neretvanskog puta]], a otkupljivali su ih uglavnom trgovci iz Dubrovnika i [[Mletačka Republika|Mlečani]].{{sfn|Ćirković|1964|p=141}} U trgovačkom ugovoru sklopljenom 1339. godine između bana Stjepana II i trogirske općine po prvi put se spominju i luksuzne sirovine poput srebra, zlata i bakra, koje koji dokazuje napredak rudarstva. To je rezultiralo i postankom i razvojem gradskih naselja, te neki prvi bosanski rudnici, Ostružnica (1349.) i Srebrenica (1352.).{{sfn|Filipović|2019|p=46}} Puni pristup Neretvanskom putu bio je ključan za gospodarstvo banovine kada je ban Stjepan II. uspio ovladati čitavim njenim putem osvajanjem Huma. Glavna trgovačka središta u unutrašnjosti bili su [[Fojnica]] i [[Podvisoki]]. Širom Banovine u Bosni postojale su [[Carina|carine]] koje su kao naknadu uzimale deseti dio prodane robe, a uvedene su za vrijeme vladavine Stjepana II. Kotromanića. Kao rezultat, javilo se [[krijumčarenje]] a najviše se zloupotrebljavalo pretvaranje slobodnih ljudi u [[Robovlasništvo|roblje]] i njihova preprodaja, trgovina neoznačenim srebrom i prodaja soli ispod cijene. Trgovinski promet odvija se ključnim putevima koji primorje povezuju s unutrašnjošću. To su [[Dubrovački put|Via Drine]] (Dubrovački put) i [[Neretvanski put|Via Narenta]] (Neretvanski put), dva ključna puta kojima su ostala naselja i lokalne sredine međusobno povezani. Trgovački prijevoz uglavnom se bazira na [[Karavana|karavanskoj]] trgovini u kojoj su [[Vlasi]] sa svojim životinjama ugovarali prijevoz robe iz Dubrovnika do predviđenih destinacija. Na čelu karavana je kramar (primićur), a sudionici u karavanu se nazivaju ponosnicima.{{sfn|Kurtović|2019|p=102}} Domaći majstori, [[obrt]]nici i [[Umjetnost|umjetnici]] svoj doprinos iskazuju domaćim proizvodima kao što su teški srebreni pojasevi, [[mač]]evi, [[štit]]ovi, ukrašene tacne/pladnjevi, kupe i pehari, naušnice, vijenci i prstenje s oznakom da su izrađeni “na bosanski način”, od čega su najcjenjeniji bili srebrni bosanski pojasevi koji se ističu vrijednošću i težinom.{{sfn|Kurtović|2019|p=131}} Bosanska vojska za vrijeme banovine temeljila se na [[Konjica|konjici]] krupnije i sitnije vlastele organizirane u hijerarhiji po sistemu vjerne službe i vjere gospodske. O broju vojnika kojima su raspolagali bosanski banovi teško je u potpunosti ustvrditi. Iz primjera [[Opsada Zadra (1345.)|opsade Zadra]] 1345., ban Stjepan II. Kotromanić predvodi vojsku od 10.000 vojnika kod Zemunika u tabor ugarske vojske.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Esad Kurtović |title=Esad Kurtović, Konj u srednjovjekovnoj Bosni, Filozofski fakultet, Sarajevo 2014. |url=https://www.academia.edu/31875091/Esad_Kurtovi%C4%87_Konj_u_srednjovjekovnoj_Bosni_Filozofski_fakultet_Sarajevo_2014 |pages=17 |language=bs |accessdate=2020-12-17}}</ref> == Vjera == {{Glavni|Crkva bosanska|Bosanska biskupija}}Kao sjecište dvije velike religije, planinsko područje Bosne, nominalno je pripadalo Rimokatoličkoj Crkvi,{{sfn|Fine|1991|p=8}} ali se [[rimokatoličanstvo]] nikada nije čvrsto ukorijenilo zbog slabe crkvene organizacije{{sfn|Fine|1991|p=8}} i loših puteva.{{sfn|Fine|1994|p=17}} Srednjovjekovna Bosna ostala je ničija zemlja što je dovelo do stvaranja "odvojene i donekle heretičke crkve" – [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]].{{sfn|Fine|1991|p=8}} Ta zajednica pod tim imenom prvi put je zabilježena u povelji bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića knezu Grguru Stipaniću 1329. Iako je Bosna nominalno bila rimokatolička, a Rim je tražio da se koristi [[Latinski jezik|latinski]] kao liturgijski jezik, bosanski rimokatolici uglavnom su koristili [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenski]].{{sfn|Fine|1994|p=18}} Franjevci su u Bosnu došli u kasnoj polovici 13. stoljeća kako bi iskorijenili učenja Crkve bosanske, pa je tako vikarijat osnovan 1340.,<ref name="svjetlorijeci">{{cite web |url=http://www.svjetlorijeci.ba/stranica/7/bosna-srebrena |title=Bosna Srebrena u prošlosti i sadašnjosti &#124; FMC Svjetlo riječi |website=Svjetlorijeci.ba |accessdate=2016-08-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140224200107/http://www.svjetlorijeci.ba/stranica/7/bosna-srebrena |archivedate=24. veljače 2014.}}</ref> posredstvom Stjepana II. Kotromanića, za čije će se vladavine podignuti više samostana. Do 1385. bili su u Olovu, Milama, [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] i Lašvi.{{Sfn|Fine|1994|p=281, 282}} == Popis bosanskih banova == {{glavni|Dodatak:Popis bosanskih banova}} * [[Borić (ban)|Borić]] (1154. – 1163.) * [[Kulin (ban)|Kulin]] (1180. – 1204.) * [[Stjepan Kulinić]] (1204. – 1232.) * [[Matej Ninoslav]] (1232. – 1250.) * [[Prijezda I. Kotromanić|Prijezda I.]] (1250. – 1287.) * [[Stjepan I. Kotromanić]] (1287. – 1314.) (s [[Prijezda II. Kotromanić|Prijezdom II.]] 1287. – 1290., vazalni ban 1290. – 1314.) * [[Prijezda II. Kotromanić|Prijezda II.]] (1287. – 1290.) * [[Mladen I. Šubić Bribirski]] (1302. – 1304.) * [[Mladen II. Šubić Bribirski]] (1304. – 1322.) * [[Stjepan II. Kotromanić]] (vazalni ban 1314. – 1322., samostalni 1322. – 1353.) * [[Tvrtko I. Kotromanić|Stjepan Tvrtko I. Kotromanić]] (1353. – 1377.) == Izvori == {{izvori|30em}} === Literatura === * {{cite book|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|first=Marko|last=Vego|url=https://books.google.ba/books/about/Postanak_srednjovjekovne_bosanske_dr%C5%BEav.html?id=7sFpAAAAMAAJ&redir_esc=y|publisher=Svjetlost|year=1982|language=sh}} * {{cite book|title=Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog |first=Pavao |last=Anđelić |year=1979}} * {{cite book|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo|first=Pavao|last=Anđelić|url=https://hrcak.srce.hr/146615?lang=en|year=1973|language=sh}} * {{cite book|title=Kratka historija srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 2019 |first=Esad |last=Kurtović |url=https://www.academia.edu/40800003/Esad_Kurtovi%C4%87_Kratka_historija_srednjovjekovne_Bosne_Sarajevo_2019_144_str |language=bs |publisher=Dobra knjiga, Sarajevo |year=2019}} * {{Cite book|last=Klaić|first=Nada|author-link=Nada Klaić|title=Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.)|year=1989|location=Zagreb|language=hr|publisher=Grafički zavod Hrvatske|url=https://books.google.com/books?id=fm5pAAAAMAAJ}} * {{Cite book|last=Orbini |first=Mauro |year=1601 |title=Il Regno de gli Slavi hoggi corrottamente detti Schiavoni |location=Pesaro |publisher=Apresso Girolamo Concordia |url=https://books.google.com/books?id=Fx3OntcdUkQC}} * {{Cite book|last=Curta |first=Florin |title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250 |year=2006 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |url=https://archive.org/details/southeasterneuro0000curt |url-access=registration}} * {{Cite book|last=Fine|first=John Van Antwerp Jr.|title=The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century|year=1991|orig-year=1983|location=Ann Arbor, Michigan|language=en|publisher=University of Michigan Press|isbn=0472081497|url=https://books.google.com/books?id=Y0NBxG9Id58C}} * {{Cite book|last=Fine|first=John Van Antwerp Jr.|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|year=1994|orig-year=1987|location=Ann Arbor, Michigan|language=en|publisher=University of Michigan Press|isbn=0472082604|url=https://books.google.com/books?id=LvVbRrH1QBgC}} * {{Cite book|last=Ćirković|first=Sima|title=Istorija srednjovekovne bosanske države.|year=1964|orig-year=1964|location=Beograd|language=sh|publisher=Srpska književna zadruga|url=https://www.worldcat.org/title/istorija-srednjovekovne-bosanske-drzave/oclc/10307689}} *{{Cite book|last=Filipović|first=Emir o.|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko carstvo (1386-1463)|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|year=2019|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556|language=bosanski}} [[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine (1102. – 1463.)]] [[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]] [[Kategorija:Povijest Srbije]] [[Kategorija:Bivše europske monarhije]] h3bpjnutnd2rniold8zwcmjcgfae5mt 0 84634 7578175 7567832 2026-08-16T00:20:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578175 wikitext text/x-wiki '''Boris Maruna''' ([[Podprag]], južni [[Velebit]], [[13. travnja]] [[1940.]]<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić, [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127164846/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=27. studenoga 2013. }}, (arhivirano na 5. prosinca 2012.), pristupljeno 16. travnja 2019.</ref> – [[Zagreb]], [[14. lipnja]] [[2007.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]], [[esejist]] i [[prevoditelj]] s [[Engleski jezik|engleskog]] i [[Španjolski jezik|španjolskog]] jezika na [[hrvatski jezik]]. == Životopis == Boris Maruna rodio se u Podpragu 1940. godine. S obitelji je u djetinjstvu devet puta promijenio mjesto boravka.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> Osnovnu školu pohađao je u [[Obrovac|Obrovcu]], [[Zaprešić]]u i [[Zagreb]]u, a gimnaziju je završio u Zagrebu.<ref>Ante Bežen, ''Književnici i drugi pisci iz Velebitskog podgorja'' // ''Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu'', [https://hrcak.srce.hr/broj/15437 sv. 44, br. 1, 2017.], str. 417. – 436., {{Hrčak|id=283687}}, str. 430., pristupljeno 9. ožujka 2023.</ref> Godine [[1960.]], s dva brata, [[Hrvatska politička emigracija|emigrirao]] je u [[Italija|Italiju]]. Nakon boravka u talijanskom izbjegličkom logoru otišao je u [[Argentina|Argentinu]], gdje se pridružio [[Vinko Nikolić|Vinku Nikoliću]] i njegovoj ''[[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]''. U tom je časopisu i objavio prve pjesme, a u istoimenoj knjižnici izišla mu je [[1964.]] godine i prva knjiga pjesama. U tri desetljeća svog emigrantskog izbivanja, živio je u [[Italija|Italiji]], [[Argentina|Argentini]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Španjolska|Španjolskoj]]. Neko vrijeme Maruna je boravio i u Engleskoj, gdje je radio u uredništvu ''[[Nova Hrvatska|Nove Hrvatske]]''. Naposljetku, zahvaljujući svom ujaku svećeniku i sveučilišnom profesoru, omogućen mu je studij angloameričke književnosti na sveučilištu Loyola u Los Angelesu, koji je i završio uz magisterij. Na Sveučilištu u Barceloni završio je i hispanistiku na »Estudios Hispanicos para los Extranjeros«. U [[Anaheim, Kalifornija|Anaheimu]] je završio računalno programiranje.<ref name="AB">Ante Bežen, ''Književnici i drugi pisci iz Velebitskog podgorja'' // ''Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu'', [https://hrcak.srce.hr/broj/15437 sv. 44, br. 1, 2017..], str. 417. – 436., {{Hrčak|id=283687}}, str. 431., pristupljeno 9. ožujka 2023.</ref> Objavio je nekoliko zbirki pjesama, a pjesme je počeo objavljivati još prije emigracije u zagrebačkim omladinskim listovima ''[[Polet]]'' i ''[[Studentski list]]''.<ref name="AB"/> Autor je kronike ''Otmičari ispunjena sna'',<ref name="he">{{Citiranje weba |title=Maruna, Boris |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39223 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=9. ožujka 2023.}}</ref> koja potanko opisuje otmicu američkog putničkog zrakoplova [[10. rujna]] [[1976.]], čime se htjelo ukazati na nezavidan status [[Hrvati|Hrvata]] i podređen položaj [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]] unutar [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref>Nikola Šimić Tonin, [https://maticahrvatska-mostar.com/wp-content/uploads/2020/11/motrista_53_web.pdf ''Boris Maruna: ja nisam partijski čovjek''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230309081437/https://maticahrvatska-mostar.com/wp-content/uploads/2020/11/motrista_53_web.pdf |date=9. ožujka 2023. }}, ''Motrišta'', broj 53, Svibanj–Lipanj 2010., ISSN 1512-5475, str. 97., pristupljeno 9. ožujka 2023.</ref> Maruna je, kao jedan od službenih prevoditelja, bio izravni svjedok sudskog procesa akterima te akcije. Jedan od glavnih organizatora te otmice, [[Zvonimir Bušić]], služio je sve do srpnja 2008. godine svoju kaznu u američkom zatvoru. Na poziv hrvatske vlade Maruna se vratio u Hrvatsku [[1990.]] godine te je najprije kratko vrijeme radio u Ministarstvu za iseljeništvo. Na mjestu ravnatelja Hrvatske matice iseljenika naslijedio je Vinka Nikolića, ali je ubrzo i razriješen dužnosti (1990.–1992.). Tada ga Matica hrvatska imenuje glavnim urednikom ''[[Vijenac (časopis)|Vijenca]]'', što je obavljao od [[1995.]] do [[1997.]] godine. Nakon toga imenovan je glavnim urednikom ''Hrvatske revije'' (1998.–2000.).<ref>[https://www.matica.hr/media/uploads/knjige/hr_1950_bibl_ocr.pdf Kronološka tablica časopisa], matica.hr, pristupljeno 7. ožujka 2023.</ref> Dugo je izbivao iz Hrvatske, najprije dobrovoljno, a kasnije i zbog političkog disidentstva, repatrijacije i suočavanja s razočaravajućom zbiljom u neovisnoj Hrvatskoj. Nakon povratka u Hrvatsku, postao je jedan od najoštrijih kritičara [[HDZ|hadezeovske]] vlasti. Do svoje smrti, [[14. lipnja]] [[2007.]] godine u KB Dubrava, Maruna je obnašao dužnost [[veleposlanik]]a Republike Hrvatske u Republici [[Čile]]. == Djela == * ''I poslije nas ostaje ljubav'', Buenos Aires, 1964. * ''Govorim na sav glas: mom ocu, mirnom i tihom čovjeku'', München – Barcelona, 1972. * ''Ograničenja'', München – Barcelona, 1986. * ''Ovako'', Zagreb, 1992. * ''Otmičari ispunjena sna'', Zagreb, 1995. * ''Bilo je lakše voljeti te iz daljine: povratničke elegije'', Zagreb, 1996. * ''Limitaciones. Poemas escogidos 1972–1988'', Madrid, 1996.<ref>[[Zvonimir Mrkonjić]], [https://www.matica.hr/vijenac/347/volio-ju-izdaleka-boljela-ga-izbliza-5869/ ''Sjećanje: Boris Maruna (1940 – 2007) Volio ju izdaleka, boljela ga izbliza''], ''Vijenac'', broj 347, 21. lipnja 2007., pristupljeno 9. ožujka 2023.</ref> * ''Upute za pakleni stroj: izabrane pjesme'', Zagreb, 1998. * ''Era piu facile amarti da lontano: (i croati mi danno sui nervi)'', izbor i prijevod na talijanski Marina Lipovac Gatti, Trst, 2000. * ''Ovako je pisao Katul'', Zagreb, 2005. * ''Što je čuvalo nadu'', Zagreb, 2008. * ''Tvrd pjevač'', Zagreb, 2014. * ''Svijet koji znam: izbor iz poezije'', priredio Bruno Kragić, Zagreb, 2015. == Prijevodi njegovih djela == * Neka njegova djela je u njezinoj antologiji ''Żywe źródła'' iz 1996. godine s hrvatskog na [[poljski jezik]] prevela poljska književnica i prevoditeljica [[Łucja Danielewska]]. * Deset pjesama preveo je [[Gábor Csordás]] na mađarski u antologiji ''A káosz vigasza'' (Pečuh, Jelenkor, 2009.). == Nagrade i priznanja == * [[1995.]]: [[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ga je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> * [[2000.]]: Nagrada [[Goranov vijenac]], za cjelokupan pjesnički opus.<ref name="he"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.matica.hr/knjige/autor/380/ Autori. Boris Maruna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181227230404/http://www.matica.hr/knjige/autor/380/ |date=27. prosinca 2018. }}, matica.hr * [[Slobodan Prosperov Novak]], [https://www.matica.hr/media/knjige/sto-je-cuvalo-nadu-614/pdf/slobodan-prosperov-novak-od-srca-s-razumom-predgovor-knjizi.pdf ''Od srca i s razumom''], predgovor knjizi ''[https://www.matica.hr/knjige/614/ Što je čuvalo nadu''] {{GLAVNIRASPORED:Maruna, Boris}} [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Veleposlanici Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvati u SAD-u]] [[Kategorija:Hrvati u Španjolskoj]] [[Kategorija:Hrvati u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Hrvati u Argentini]] [[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945. – 1989.)]] lkh4glbqu210im0k45jepiyut1qcvp0 0 89417 7578018 7407267 2026-08-15T16:18:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578018 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Talijanska općina |ime = Bari |izvorno ime= |regija= Apulija |pokrajina = Bari |slika grba = Bari-Stemma.png |karta =Bari dot.png |kratica regije= PUG |kratica pokrajine = BA |širina-stupnjevi = 41 |širina-minute= 8 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 16 |dužina-minute= 52 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 249 |mappaY = 199 |poštanski broj = 70100 |pozivni broj = 080 |istat = 072006 |zaštitnik = [[Sveti Nikola]] |stranica= [http://www.comune.bari.it/ Bari] }} '''Bari''' je grad i luka, upravno središte istoimene [[Bari (pokrajina)|pokrajine Bari]] i središte talijanske provincije [[Puglia]] s izlazom na [[Jadransko more]]. Ima oko 334.000 stanovnika (2007.). U Bariju je razvijena prehrambena, petrokemijska, tekstilna, grafička, strojarska, kovinska i dr. industrija, i poznat je kao studentski grad. Bari je željezničko i cestovno čvorište s robnom trajektnom lukom. U Bariju se održava poznati sajam ''Fiera Del Levante'' koji se održava od [[1930.]] godine. Današnji grad se sastoji od starog dijela grada na poluotoku opasanog zidinama, novih dijelova uz obalu i industrijskih dijelova u zaleđu. Zaštitnik grada je [[sveti Nikola]] čija je [[bazilika]] sagrađena [[1087.]] godine. Značajno trgovačko središte s poznatim modnim trgovinama (Armani i Vouitton). [[Datoteka:Bari perotti vista.jpg|lijevo|450px|mini|<center>Panorama Barija<center>]] ==Zemljopis== Bari je smješten na jugu Italije na [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Obala je ravna, ali grad ima dobru zaštićenu luku. Reljef je nizinski. Klima je [[Mediteranska klima|sredozemna]] s blagim zimama i vrućim i suhim ljetima. ==Povijest== Najvjerojatnije su ga utemeljili [[Iliri]] oko [[1500. pr. Kr.]], a [[Grci]] su prvi osnovali koloniju '''Barion''' koja nije imala veće značenje. U rimskom razdoblju (već u 2. st. pr. Kr.) je grad '''Barium''' bio značajno uporište na cesti ''Via Traiana'' koja je vodila od [[Rim]]a do [[Brindisi]]ja i bila glavna veza Rima s Grčkom. Nakon pada Rimskog Carstva su prostor grada zauzeli [[Goti]] i kasnije [[Langobardi]]. Za vrijeme njih su uspostavljeni zakoni (Consuetudines Barenses) koji su bili temelj zakonodavstva u okolnim gradovima. Godine 847. godine su grad zauzeli Arapi ([[Saraceni]]) i osnovali Emirat Bari koji je bio jedini centar islama na talijanskom tlu i trajao do 871. Godine 871. su Arape protjerali [[Franci]] uz veliku pomoć hrvatskog kneza [[Domagoj]]a koji je poslao mornaricu. Grad je došao pod bizantsku vlast. 1009. je izbila pobuna [[Langobardi|Langobarda]] koja je ugušena 1018. Godine 1071., grad su zauzeli [[Normani]]. Godine 1087. su u grad prenesene moći [[Sveti Nikola|sv. Nikole]] koji je postao zaštitnik grada. Nakon toga u grad dolaze brojni hodočasnici. Godine 1098. je papa [[Urban II.]] sazvao crkveni sabor u Bariju koji je neuspješno pokušao pomiriti katoličku i pravoslavnu crkvu. Godine 1117. je ponovo došlo do pobune Langobarda koji će i u kasnijem razdoblju podići više pobuna. Bari je u pobunama više puta bio razaran i obnavljan. Od kraja 16. st. je Bari dio [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskog Kraljevstva]]. U okolici grada se pojavila [[malarija]] i to je štetilo njegovom razvoju. Od 1861. je dio ujedinjene Italije i razvio se u najveću južnotalijansku luku. Tijekom 2. svj. rata 1943. su njemački bombarderi u Bariju pogodili savezničke brodove s kemijskim oružjem. Pritom je otrovano mnogo stanovnika grada. Tijekom prošlosti postojale su brojne hrvatske veze s Barijem, od sudjelovanja hrvatskog brodovlja u oslobađanju grada od opsade Saracena (870. – 871.), da bi se za vrijeme turskih ratova u okolicu doselili brojne izbjeglice i stvorile veliku hrvatsku iseljeničku zajednicu koja je djelovala i istakla se u području trgovine, pomorstva i dr. [[Datoteka:BariDec042021 02.jpg|mini|Povijesna jezgra Barija]] [[Datoteka:Bari BW 2016-10-19 13-35-11 stitch.jpg|250px|thumb|Bazilika sv. Nikole]] == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|44572 |1871.|61541 |1881.|72624 |1901.|94236 |1911.|121633 |1921.|136247 |1931.|172600 |1936.|197918 |1951.|268183 |1961.|312023 |1971.|357274 |1981.|371022 |1991.|342309 |2001.|316532 |2011.|315933 |2021.|315948 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== Najpoznatija znamenitost je bazilika sv. Nikole u kojoj se čuvaju njegove moći. Značajna je katedrala sv. Sabina u bizantskom stilu. Postoje ostaci normanske tvrđave (Castello Svevo). Poznata su kazališta Teatro Petruzzelli (u obnovi) i [[Teatro Margherita]] smješteno u samom centru grada. == Šport == * [[A.S. Bari]], nogometni klub ==Zbratimljeni gradovi== *[[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|20px|]] [[Baalbek]], [[Libanon]] *[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|20px|]] [[Batumi]], [[Gruzija]] *[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px|]] [[Guangzhou]], [[Kina]] *[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px|]] [[Mar del Plata]], [[Argentina]] *[[Datoteka:Flag of Albania.svg|20px|]] [[Drač]], [[Albanija]] *[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px|]] [[Krf]], [[Grčka]] *[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px|]] [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] *[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px|]] [[Patras]], [[Grčka]] *[[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|20px|]] [[Bandung]], [[Indonezija]] *[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|20px|]] [[Sumgait]], [[Azerbajdžan]] == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Castello normanno-svevo (Bari) 2017.jpg|Normanska tvrđava Datoteka:Izlošci zbirke u Bariju.jpg|Jedan od izložaka arheološke zbirke unutar normanske tvrđave Datoteka:Bari u rujnu.jpg|Povijesni dio grada Datoteka:Palazzo del Governo (Bari).jpg|''Palazzo del Governo'' Datoteka:Spomenik u talijanskom gradu Bariju.jpg|Spomenik Datoteka:Palazzo delle Finanze (Bari).jpg|''Palazzo delle Finanze'' Datoteka:Katedrala sv. Sabina.jpg|Katedrala svetog Sabina Datoteka:Katedrala sv. Sabina, Bari, Apulija.jpg|Pojedinost iz unutrašnjosti katedrale Datoteka:U Bazilici svetog Nikole u Bariju 2017.jpg|Pojedinost unutar Bazilike svetog Nikole Datoteka:Nadvratnik crkve u Bariju.jpg|Nadvratnik jedne od brojnih crkvi Datoteka:U Bariju u crkvi 2017.jpg|Pojedinost iz jedne od crkvi Datoteka:Crkva, Bari 2017.jpg|Jedna od crkvi Datoteka:Muzej sv. Nikole.jpg|Jedan od izložaka u Muzeju svetog Nikole Datoteka:U Bariju gradu.jpg|Popločane ulice povijesne jezgre </gallery> == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Gradovi u Apuliji]] [[Kategorija:Bari| ]] 1a1y4pzv0rr39omci2nls1wt9o9cwp3 0 92962 7578376 7070220 2026-08-16T09:11:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578376 wikitext text/x-wiki '''Chiwere''' (Ʇɔiwe're, “people of this place”), Grupa plemena [[Siouan]] Indijanaca u prerijskim područjima [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], koja su po njihovoj tradiciji, porijeklom od nekad Velikog [[Winnebago]] naroda. Danas žive po rezervatima na zapadu [[SAD]]-a i dijelom u [[Oklahoma|Oklahomi]]. == Ime == Ime chiwere u značenju '' 'belonging to this place,' '' ili ''' the home people' '' prvi je upotrijebio J. O. Dorsey da označi grupu Siouan plemena, do čijeg je raspada moglo doći negdje 1700.-tih godina, i koja su govorila dva ili tri veoma srodna dijalekta. == Plemena == *[[Iowa Indijanci|Iowa]] *[[Oto Indijanci|Oto]] *[[Missouri Indijanci|Missouri]] == Povijest == Prema Chiwere tradiciji oni su bili dio Velikog Winnebago naroda koji su živjeli u krajevima sjeverno od Velikih Jezera. Migracijama na jug doći će do raspadanja Winnebago naroda, a prvo se moglo desiti možda cirka 1500, kada se Chiwere na području [[Wisconsin]]a odvajaju od Winnebaga. Chiwere plemena nastavit će put na jug ,da bi se negdje 1700.-tih Ajove (Iowa) odvojili od otoa i Missourija. Ajove je inače još 1685 u Wisconsinu susreo [[Nicolas Perrot]] a Radisson Otoe još [[1655.]] sjeverno od ušća Wisconsina. U svakom slučaju tri Chiwere plemena do dolaska ekspedicije Lewisa i Clarka sredinom prvih godina 19. stoljeća već se nalaze na svojim tradicionalnim lokacijama. == Etnografija == Chiwere su tipična prerijska plemena nastanjena na središnjim područjima Velikih prerija ili ravnica na jugozapadu [[Iowa|Iowe]], koja je dobila ime po plemenu Iowa; na sjeverozapadu [[Missouri]]ja (koji nosi ime po istoimenom plemenu) i sjeveroistoku [[Kansas]]a gdje su obitavali Missouri ili Niutachi; i na jugoistoku [[Nebraska|Nebraske]], gdje su obitavali Oto ili Otoe Indijanci, koja je dobila ime po njihovom nazivu za rijeku [[Platte]], a glasio je '' 'ñįbraske' ''. Chiwere plemena dovodi se i u vezu s [[Oneota]] Indijancima, i neki ih stručnjaci smatraju direktnim potomcima drevnih Oneota, o čemu nam obrazlažu američki arheolog [[James B. Griffin]] (1937) u svojem ''The Archaeological Remains of the Chiwere Sioux'' [u American Antiquity 2(3):180-181] i [[Joseph Ralston Caldwell]] (1959) u ''The Mississippian Period'' (Illinois Archaeological Survey Bulletin 1: 33-39). Vidi [http://www.utexas.edu/courses/wilson/ant304/projects/projects98/krochenskip/oampeop009m4.gif karta plemena Preijski Indijanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312023432/http://www.utexas.edu/courses/wilson/ant304/projects/projects98/krochenskip/oampeop009m4.gif |date=12. ožujka 2007. }} i [[Prerijski Indijanci]], [[Oneota]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/iowa/chiwerefamilyhist.htm Chiwere Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070403211355/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/iowa/chiwerefamilyhist.htm |date=3. travnja 2007. }} *[http://www.native-languages.org/otoe.htm Iowa-Otoe-Missouri Language (Chiwere)] [[Kategorija:Siouan]] 6hodtgvssbd9yqj3nkufuovwpdsz7eh 0 93909 7578372 7070192 2026-08-16T09:00:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578372 wikitext text/x-wiki '''Chimariko''' (Chemaŕeko, Djimaliko).- Nekad snažno, ali danas nestalo pleme američkih Indijanaca porodice [[Chimarikan]], naseljeno u 19. stoljeću u kanjonu rijeke [[Trinity, rijeka (Kalifornija)|Trinity]] od [[New River]]a do Canyon Creeka, [[Kalifornija]]. Chimarike počinju nestajati kada i [[New River Shasta|New River Shaste]], tijekom zlatne groznice u Kaliforniji, koji je započela 1850.-tih godina, a kasnije se počinju sklanjati kod plemena [[Hupa]] i [[Shasta]]. Chinarike su zacijelo nekad bili snažniji narod koji se jezično razlikovao od svih ostalih susjednih skupina, ali im broj [[1825.]] spada na svega 250. Očuvalo se nešto preživjelih mješanaca. == Ime == Chimariko. od domorodačkog ''chimar'', "person," ili ''djimar'' 'man', od čega dolazi Djimaliko ili Chimariko. Ime ''Kwoshonipu'', dali su im [[Shasta]] sa Salmon Rivera, dok ih Gibbs (1853 naziva ''Meyemma''. == Jezik == [[Chimariko jezik]], član porodice [[chimarikan]], nestao je, a njegov posljednji govornik umro je oko 1950. godine.<ref>[http://books.google.com/books?id=dQt6XWloU10C&pg=PA24&lpg=PA24&dq=Willapa+kwalhioqua&source=bl&ots=_WBZG3Lene&sig=fXqtfyV8vJnRwiy8JsYlGZ07dEo&hl=en&ei=gf_7SavONM_dsgbI2a21BA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5#PPA39,M1 Christopher Moseley]</ref> == Sela == *''[[Chalitasum]]'', gdje se sastaju rijeke New i Trinity. *''[[Chichanma]]'', Taylor Flat. *''[[Himeakudji]]'', Big Creek. *''[[Hodinakchohoda]]'', Cedar Flat. *''[[Maidjasore]]'', Thomas. *''[[Paktunadji]]'', Patterson. *''[[Tsudamdadji]]'', Burnt Ranch. == Povijest == Chimarike su poznati od vremena zlatne groznice ,kada oni žive u prijateljskim odnosima s plemenima Hupa i Shastan plemenima, ali u ratu s [[Hayfork Wintu]] Indijancima, plemenom poznatim i kao Norrelmuk, Ni-iche, Norelmaq) s rijeke Trinuty. Dolaskom kopača zlata prisiljeni su tražiti zaštitu kod jačih prijateljskih plemena, naročito među hupama i Shastama. Od njih 250 (1849) do 1852 preostalo ih je 200. Godine [[1871.]] kopači zlata nad njima vrše pokolj, pa ih je 1880. preostalo svega 20, od kojih je do 1903. ostalo na životu svega 9. raseljenih po širem području među drugim Indijancima i bijelcima. == Etnografija == Kultura Chimarika dosta je slična susjednim plemenima sjeverozapadne Kalifornije, kao što su to Hupa i [[Yurok]], uz napomenu da nemaju [[kanu]]a i ceremonije [[Deerskin Dance]]. Njihov opstanak ovisio je o sakupljanju [[žir]]a, kao i hvatanju [[losos]]a i [[jegulja]]. Politička organizacija ne postoji, i nema druge podjele, osim sela koja su se nalazila kod Burn Rancha, Hawkins Bara, Big Bara, Taylor's Flata i drugdje. == Literatura == *Berman, Howard. 2001. Chimariko Linguistic Material. Victor Golla and Sean O’Neill eds. The Collected Works of Edward Sapir XIV: Northwest California Linguistics. William Bright ed. New York: Mouton de Gruyter. 1039-1076. *Dixon, Roland B. 1910. The Chimariko Indians and Language. University of California Publications in American Archeology and Ethnology 5:5. Berkeley: University of California Press. 295-380. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://bss.sfsu.edu/calstudies/NativeWebPages/chimariko.html Chimariko] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chimariko/chimarikohist.htm Chimariko Indian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070506203357/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chimariko/chimarikohist.htm |date=6. svibnja 2007. }} *[http://www.fourdir.com/chimariko.htm Chimariko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140214063012/http://www.fourdir.com/chimariko.htm |date=14. veljače 2014. }} *[http://content.cdlib.org/view;jsessionid=RXAYWs_Rz3gnGSYN?docId=tf9f59p6w7&chunk.id=c000492 Slike: pleme Chemaŕeko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210216005014/http://www.oac.cdlib.org/findaid/ark:/13030/tf9f59p6w7/ |date=16. veljače 2021. }} {{Chimarikan}} [[Kategorija:Chimarikan]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] [[Kategorija:Kalifornijski Indijanci]] pvrwspdya1gmx9b4qog8zmos5t73dg7 0 94202 7578076 7458927 2026-08-15T18:40:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578076 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Bernardo Bertolucci |slika = Bernardo Bertolucci.jpg |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[16. ožujka]] [[1940.]] |mjesto rođenja = {{Z|ITA}} Parma, [[Emilia-Romagna]], [[Italija]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = |web = |supruga = Adriana Asti<br>Clare Peploe (1990.-) |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = '''[[Oscar za najboljeg redatelja|Najbolji redatelj]]''' <br> [[1987.]] ''[[Posljednji kineski car]]'' <br> '''[[Oscar za najbolji adaptirani scenarij|Najbolji adaptirani scenarij]]''' <br> [[1987.]] ''[[Posljednji kineski car]]'' |emmy = |tony = |zlatni globus = '''[[Zlatni globus za najbolju režiju|Najbolji redatelj]]''' <br> [[1988.]] ''[[Posljednji kineski car]]'' <br> '''[[Zlatni globus za najbolji scenarij|Najbolji scenarij]]''' <br> [[1988.]] ''[[Posljednji kineski car]]'' |bafta = '''[[BAFTA|Najbolji film]]''' <br> [[1987.]] ''[[Posljednji kineski car]]'' |cesar = '''Najbolji strani film''' <br> [[1988.]] ''[[Posljednji kineski car]]'' |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = '''Zlatni lav za životno djelo ([[2007.]])''' }} '''Bernardo Bertolucci''' (rođen [[16. ožujka]] [[1941.]] – preminuo [[26. studenoga]] [[2018.]]) bio je [[Italija|talijanski]] [[redatelj|filmski redatelj]] i [[scenarist]]. == Životopis == === Rane godine i obitelj === Bernardo Bertolucci rođen je u talijanskom gradu Parmi, u regiji [[Emilia-Romagna]]. Bio je drugi sin Atillia Bertoluccija, koji je bio pjesnik, cijenjeni [[Povijest umjetnosti|povjesničar umjetnosti]] i filmski kritičar. Kako je odrastao u takvom okruženju, Bertolucci je počeo pisati u 15. godini, a ubrzo je dobio nekoliko prestižnih literarnih nagrada za svoju prvu knjigu. Očeva pozadina pomogla mu je u karijeri: stariji Bertolucci pomogao je talijanskom filmašu Pieru Paolu Pasoliniju da objavi svoj prvi roman, a Pasolini je uzvratio angažiravši Bertoluccija kao svog pomoćnika u [[Rim]]u na filmu ''[[Accattone]]'' ([[1961.]]). Ali Bertoluccijev potencijal primijetili su i drugi, kao [[Sergio Leone]], koji ga je zamolio da napiše priču za njegov film ''[[Bilo jednom na Divljem zapadu]]''. Leone je poslije odbio scenarij rekavši kako je prekompleksan za američku publiku. Bertolucci ima dva brata: filmskog producenta Giovannija (rođen [[1940.]]) i kazališnog redatelja i dramatičara Giuseppea (rođenog [[1947.]]). Prva supruga mu je bila Adriana Asti, zvijezda jednog od njegovih prvih filmova, ''Prima della rivoluzione''. [[1978.]] se oženio s Clare Peploe, britanskom scenaristicom koja je poslije režirala nekoliko filmova. === Prvi film === Bertolucci je prvo htio postati pjesnik kao otac. Zato je pohađao Fakultet moderne književnosti na Rimskom sveučilištu od [[1958.]] do [[1961.]] Tada je počela i njegova karijera, kao što je spomenuto prije, kao pomoćnik redatelja Pasolinija. Ubrzo nakon toga, Bertolucci je odustao od studija bez diplome. [[1962.]], u 21. godini, režirao je svoj prvi film, ''La commare secca'' (1962.). Film govori o misterioznoj istrazi ubojstva prostitutke. Bertolucci je koristio flashbackove kako bi sastavio mozaik i otkrio osobu koja je počinila ubojstvo. Ubrzo je slijedio njegov hvaljeni film, ''Prije revolucije'' (''Prima della rivoluzione'', [[1964.]]). Veliki boom [[talijanska kinematografija|talijanske kinematografije]], koji je pomogao Bertolucciju da se afirimira, usporio je u sedamdesetima jer su redatelji bili prisiljeni koproducirati svoje filmove nekoliko američkih, švedskih, francuskih i njemačkih kompanija i glumaca zbog globalne ekonomske recesije talijanske filmske industrije. Smatra se da je to bila točka u kojoj je talijanska kinematografija počela ovisiti o međunarodnom tržištu. === Suradnja s koproducentima === Redatelji su sve više bili prisiljeni koproducirati svoje filmove s francuskim, američkim, švedskim i njemačkim kompanijama kako bi se međusobno financirali i natjecali na sada međunarodnom tržištu zabavne industrije. Bertolucci nije bio iznimka. ''[[Posljednji tango u Parizu]]'' ([[1972.]]), s [[Marlon Brando| Marlonom Brandom]] i [[Maria Schneider| Mariom Schneider]] bio je ogledni primjer kako talijanski filmovi mogu više zaraditi angažiranjem stranih glumaca u naslovnim ulogama: u ''Tangu'' je nastupio samo jedan talijanski [[glumac]], Massimo Girotti. Bertoluccijevo ''[[Dvadeseto stoljeće (film)| Dvadeseto stoljeće]]'' ([[1976.]]), s [[Burt Lancaster| Burtom Lancasterom]], [[Donald Sutherland| Donaldom Sutherlandom]], [[Robert De Niro| Robertom De Nirom]] i [[Gerard Depardieu| Gerardom Depardieuom]] označio je točku u kojoj je ovisnost talijanske filmske industrije počela pridonositi dezintegraciji nacionalnog identiteta, iako je sami film u cijelosti posvećen talijanskoj temi: kronici života dvojice muškaraca tijekom političkih previranja u [[Italija| Italiji]] u prvoj polovici [[20. stoljeće| 20. stoljeća]]. === Politika === Bertolucci vjerojatno nije žalio zbog ove dezintegracije: politički je aktivan te je priznati [[marksizam| marksist]]. Kao i Visconti, koji je angažirao mnogo stranih umjetnika krajem šezdesetih, Bertolucci koristi svoje filmove kako bi izrazio svoje političke poglede; oni su često [[Autobiografija|autobiografski]], kao što su i jako kontroverzni. ''[[Konformist]]'' ([[1970.]]) je kritizirao [[fašizam| fašističku]] ideologiju, dodirnuo vezu između nacionalnosti i nacionalizma, kao i neke stvari iz kolektivne memorije, a sve to unutar međunarodne [[Benito Mussolini| Mussolinijeve]] zavjere da se ubije profesor politike u [[Pariz]]u. ''Dvadeseto stoljeće'' je također analiziralo razliku između lijevog i desnog. Epski ''[[Posljednji kineski car]]'' iz [[1987.]] omogućio je Bertolucciju da izrazi svoja uvjerenja i kroz likove i kroz sami čin snimanja filma. Dobio je dozvolu da snima u Zabranjenom gradu u [[Peking]]u (što je bilo bez presedana), a centralni lik [[Pu Yi]] podvrgnut je desetljetnoj [[komunizam| komunističkoj]] re-edukaciji pod [[Mao Zedong| Maom]] koja ga odvodi od šarene palače do sivog odijela u kojem mora provesti ostatak života kao vrtlar. == Evaluacija == Mnogi kritičari smatraju kako Bertoluccijeve filmove karakteriziraju seks i politika. ''Posljednji tango'' istražuje seks na iznimno bludan i poremećen način. Smatra se kako je film otvorio vrata erotici u mainstream filmovima. ''Konformist'' je temeljen na političkim temama, točnije fašizmu i odnosu između osobnog konformizma i ideala. Film koji se bavi fašističkom Italijom može se gledati kao umjetnički i intelektualni. Film je trebao demonstrirati njegovu redateljsku izvrsnost. Dok je režirao, pisao scenarije ili na neki način bio povezan s desecima filmova u više od pet desetjeća, ove teme su nedvojbeno igrale veliku ulogu u njegovim radovima, pogotovo u onim najcjenjenijima i onim nedavnim. ''[[Zavodljiva ljepota]]'' nudi malo heterogenosti, dok se ''[[Sanjari]]'' bave samo tim dvjema temama. Bez obzira na tematsku ograničenost, za što ga optužuju neki kritičari, Bertolucci je iskoristio neke kontroverze oko svojih filmova kako bi ohrabrio ljude da preispitaju sebe i svoje društvo; često se navodi kako uspješno širi granice utvrđenih društvenih normi. Bertoluccijevi obožavatelji će primijetiti sličnosti između likova u filmovima, posebno u ona dva nedavno objavljena (''Zavodljiva ljepota'', [[1996.]], i ''Sanjari'', [[2003.]]). Na primjer, dvije glavne junakinje u oba filma ([[Liv Tyler]] i [[Eva Green]]) imaju svijetao ten, vitke su, tamnokose i plavooke. Obje junakinje su dosta pušile tijekom mladosti, a obje se prikazuju kako gube nevinost u 19. godini. I Tyler i Green se pojavljuju potpuno gole prikazane sprijeda. U oba filma Bertolucci govori o "snazi ljubavi", koristeći gotovo iste rečenice oba puta. U ''Sanjarima'', lik Isabelle kaže kako se rodila [[1959.]] iako je film radnjom smješten u kasne šezdesete. Ovu rečenicu ne treba shvatiti doslovno; to je referenca na film [[Jean-Luc Godard| Jean-Luca Godarda]], ''Breathless'' ([[1959.]]), nakon čega junakinja ponavlja slavnu scenu iz Goddardova filma. == Duhovnost, sigurnost i sumnja u sebe == Bertolucci posjeduje vještinu stavljanja ljudske duše pod mikroskop. Psihoanaliza igra veliku u ulogu u njegovim filmovima, kao i u onim [[Woody Allen| Woodyja Allena]]. [[Marlon Brando]] je tvrdio kako mu je redatelj na setu ''Posljednjeg tanga u Parizu'' pričao o psihoanalizi, što mu je pomoglo u njegovoj izvedbi, koju mnogi smatraju njegovom najboljom. Bertolucci je sam poznat po velikom broju psihijatara koji su ga pratili svugdje, čak interpretirali njegove snove, kao predmet dizertacija i istraživanja kreativnog umjetnika. Njegov interes za razumijevanje ljudskog stanja dovelo je do mnogih eksplicitnih scena u njegovim filmovima. ''Posljednji tango u Parizu'' prikazuje lik Marlona Branda, Paula, kako se upušta u anonimnu aferu nakon smrti svoje žene pod nasilnim okolnostima. Film je izazvao kontroverze u [[Italija| Italiji]] zbog sodomističke scene, koju je odbor za cenzuru izbacio, a sve kopije su morale biti uništene. Talijanski sud ukinuo je Bertoluccijeva građanska prava na pet godina i osudio ga na uvjetnu četveromjesečnu kaznu zatvora. Mnogo godina kasnije, kad su se mnoge odrednice cenzure promijenile, a cenzorski odbor ukinut, film se ponovno pojavio (jer je Bertolucci sačuvao jedan primjerak) te je prikazan u neznatno cenzuriranoj verziji. U ovom i drugim filmovima, Bertolucci istražuje snagu seksualnih odnosa u životima ljudi. ''Zavodljiva ljepota'' daje vizualni prikaz djevojke koja postaje ženom tijekom ljeta u inozemstvu. Njegov posljednji rad, ''Sanjari'' bio je kritiziran ne samo zbog proširene scene seksa, nego i prikaza muške masturbacije. U njemu, seksualni odnosi troje glavnih junaka služe kao izraz njihovih misli. Na primjer, kad je Theo prikazan kako masturbira, to je u kontekstu da ona koju voli najviše, njegova sestra, odlazi od njega dok on gleda razvoj veze između došljaka i njegove sestre koji isključuje njega. Film sugerira neprirodnu vezu između brata i sestre, vezu na rubu incesta. Kaos u vezama uređene obitelji je odraz kaosa na ulicama dok [[Francuska]] proživljava turbulentni svibanj [[1968.]] kad su se dogodili studentski nemiri. == Oscar == Bertolucci je [[1987.]] snimio epski film ''[[Posljednji kineski car]]'', biografsku priču o Aisinu-Gioro Puyiu, posljednjem caru [[Kina| Kine]]. Bertolucci je osvojio [[Oscar]]a za najbolju režiju. U filmu su nastupili [[John Lone]], [[Joan Chen]], [[Peter O'Toole]], Ruocheng Ying, Victor Wong, Dennis Dun, Ryuichi Sakamoto, Maggie Han, Ric Young, Vivian Wu i Chen Kaige. Scenarij su napisali Mark People i Bertolucci. ''Posljednji kineski car'' koristi Pu Yiov život kao odraz kineskog prijelaza iz [[feudalizam| feudalizma]] kroz revoluciju do sadašnjeg stanja. Film je osvojio osam Oscara – za koliko ih je bio i nominiran – najbolji film, [[Oscar za najbolju scenografiju|najbolja scenografija]], fotografija, dizajn kostima, najbolji redatelj, montaža, glazba i adaptirani scenarij. ''Posljednji kineski car'' bio je prvi [[dugometražni film]] za koji je vlada Narodne Republike Kine izdala dozvolu da se može snimati u Zabranjenom gradu. Bertoluccijev film je bio jedan od dva predložena filma. Drugi je bio "La Condition Humaine" Andrea Malrauxa. Kineska vlada preferirala je ''Posljednjeg kineskog cara'' te nije bilo nikakvih zahtjeva prema filmu. Postao je prvi zapadni film snimljen u Kini i prvi koji je snimljen uz potporu kineske vlade još od [[1949.]] == Filmografija == * ''[[La commare secca]]'' ([[1962.]]) * ''[[Prije revolucije]]'' (1962.) * ''La via del petrolio'' ([[1965.]]) * ''Il Canale'' ([[1966.]]) * ''Partner'' ([[1968.]]) * ''Amore e rabbia'' ([[1969.]]) * ''La strategia del ragno'' [[1970.]]) * ''[[Konformist]]'', ([[1970.]]) * ''[[Posljednji tango u Parizu]]'' ([[1973.]]) * ''[[Dvadeseto stoljeće (film)|Dvadeseto stoljeće]]'' ([[1976.]]) * ''[[Mjesec (film)|Mjesec]]'' ([[1979.]]) * ''La tragedia di un uomo ridicolo'' ([[1981.]]) * ''[[Posljednji kineski car]]'' ([[1987.]]) * ''[[Čaj u Sahari]],'' ([[1990.]]) * ''[[Mali Buda (1993.)|Mali Buda]]'' ([[1993.]]) * ''[[Zavodljiva ljepota]]'' ([[1996.]]) * ''[[Opkoljeni]]'' ([[1998.]]) * ''Ten Minutes Older: The Cello'' ([[2002.]]) * ''[[Sanjari]]'' ([[2003.]]) == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=0000934|ime=Bernardo Bertolucci}} * [http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/bertolucci/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110824050419/http://www.sensesofcinema.com/2004/great-directors/bertolucci/ |date=24. kolovoza 2011. }} * [http://www.theyshootpictures.com/bertoluccibernardo.htm They Shoot Pictures, Don't They?] * [http://www.adherents.com/people/pb/Bernardo_Bertolucci.html The religious affiliation of Bernardo Bertolucci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516200025/http://www.adherents.com/people/pb/Bernardo_Bertolucci.html |date=16. svibnja 2008. }} * [https://web.archive.org/web/20060510062426/http://zakka.dk/euroscreenwriters/interviews/bernardo_bertolucci_513.htm Intervju s Bertoluccijem iz 1989] * [http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19871209/REVIEWS/712090301/1023 Recenzija ''Posljednjeg kineskog cara'' Rogera Eberta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121012030951/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19871209%2FREVIEWS%2F712090301%2F1023 |date=12. listopada 2012. }} {{Oscar za najboljeg redatelja}} {{GLAVNIRASPORED:Bertolucci, Bernardo}} [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg redatelja]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji adaptirani scenarij]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg redatelja]] [[Kategorija:Talijanski filmski redatelji]] i3woczt1rfr460nju9z1kffs1rzq7w5 0 94269 7577922 7069831 2026-08-15T12:27:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577922 wikitext text/x-wiki '''Attiwandaronk''' (Neutral Nation, Neutrals; Neutralni Narod), Konfederacija plemena američkih Indijanaca iz grupe [[Huron Indijanci|Huron]]a, porodica [[Iroquoian]], naseljeno u ranom 17. stoljeću duž sjeverne obale jezera [[Erie (jezero)|Erie]]. U to vrijeme Attiwandaronki su imali oko 12,000 duša. Otac [[Joseph D'Alyon]] posjećuje ih 1626. i izvještava da su po običajima veoma nalik Hjuronima. [[Francuzi]] im nadjenuše ime Neutralni Narod zbog njihove neutralnosti u irokeško-hjuronskim ratovima. Ova neutralnost nije dugo potrajala. Nakon što su [[Huron Indijanci|Hjuroni]] u potrazi za zaštitom pred Irokezima, počeli (1649) bježat na njihovo područje, [[Irokezi]] su ih 1650-1651 praktično zbrisali. Preživjeli pobjegoše 1650. preko Velikih jezera [[Tionontati]]ma, a druga grupa plemenu [[Susquehanna]]. Tri godine kasnije (1653) 800 Neutralaca živi blizu [[Detroit, Michigan|Detroita]]. Nešto preživjelih moglo bi biti među [[Seneca]] Indijancima, čije se selo ''Gandongarae'' (1680) isključivo sastojalo od Neutralaca, te među Caughnawaga [[Mohawk]]ima. == Ime == Attiwandaronki, po govoru pripadaju porodici Iroquoian, od Hurona (kojima po krvi i oni pripadaju), su nazivani Attiwandaron (Attionondaron, Attiwandaronk) u značenju "those who speak a little differently," i čije nam jasno značenje potvrđuje da se po jeziku nisu mnogo razlikovali od plemena konfederacije Huron ili Wendat (Oendat). Irokeški oblik ''Hatiwantarunh'', mogao bi imati isto ili slično značenje. == Plemena i Sela == Točan broj plemena i sela ove konfederacije nije poznat. Sultzman nabraja nazive koji bi mogli biti i plemena i sela: ''Ahiragenrega'', ''Ahondihronon'', ''Andachkhrob'', ''Antouaronon'', [[Aondironon]], ''Atiaonrek'', ''Atirhagenrat'', ''Atiraguenrek'', ''Attiragenrega'', ''Attiuoaisgon'', ''Kakouagoga'', ''Kandouche'', ''Kehesetoa'', ''Khioetoa'', ''Niaggorega'' (Niagagarega, Onguiaahra, Onguiaronon), ''Ouaroronon'', ''Ongniaahraronon'', ''Ounonisaton'' (Ounontisaston), ''Rhageratka'', ''Skenchioe'', i ''Teotoguiaton'' (Teotongniaton). Plemena konfederacije bilo je najmanje 4 ili 5 čija su imena bila: *[[Aondironon]], što življaše u blizini Hurona, uništili su ih Senece 1648. *[[Ongniarahronon]] (Ongniaahra, Onguiarahronon; i kao pogreška Ongmarahronon), ovi življaše uz Niagaru, a ime rijeke i njihovo vlastito ime iz istog su korijena. *[[Atiragenratka]] (Atiraguenrek, Atirageiiratka) *Attiouendaronk, ovo bi moglo biti vodeće pleme, Neutralci u užem smislu. == Etnografija == Za Hjurone, Neutralci su bili na glasu kao opasan narod, ali ne i neprijateljski. S njima su živjeli u dobrim odnosima, pa su se i međusobno posječivali i trgovali. Jedini rat što je poznat da su ga vodili bio je onaj, nakon kratkotrajne neutralnosti, protiv Irokeza. U društvu Neutralaca muškarci su popunjavali većinu položaja, ali neka njihova sela imala su i ženske poglavice. Njihova sela sastojala su se od 'longhouses'- kuća (dugih kuća) ,slično kao i u Irokeza i Hjurona, podizana na lako obranljivim mjestima, i zaštićena palisadama. Hrana je poticala poglavito iz vrtova u kojima su sadili [[kukuruz]], [[grah]], [[tikve]], [[suncokret]] i [[duhan]]. Mesa je u prehrani bilo znatno manje (lov i ribolov), pa je oko 80% [[bjelančevine|bjelančevina]] (Sultzman) biljnog porijekla. Irokeški narodi poznavali su 15 vrsti kukuruza, 60 vrsti graha i 6 vrsta kukuruza. == Vanjske poveznice == *[http://www.infoplease.com/ce6/society/A0835330.html Neutral Nation] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/iroquioi/neutralhist.htm Neutral Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070607115809/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/iroquioi/neutralhist.htm |date=7. lipnja 2007. }} *[http://www.dickshovel.com/neutral.html Neutrals History] [[Kategorija:Iroquoian]] [[Kategorija:Attiwandaronk| ]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] lgphv5y6k4819174fuc1nggzulfflaq 0 96229 7578420 6534235 2026-08-16T10:28:48Z ~2026-44693-10 369720 7578420 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pan-Slavic flag.svg|mini|desno|200px|Narodna zastava kraljevine Jugoslavije]] [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia (state).svg|mini|desno|200px|Državna zastava kraljevine Jugoslavije]] [[Datoteka:Naval_Ensign_of_the_Kingdom_of_Yugoslavia.svg|mini|desno|200px|Vojnopomorska krmena zastava]] '''Zastava [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]''' (i Kraljevine SHS) sastojala se od tri polja: gornjeg [[plava|plave]] boje, srednjeg [[bijela|bijele]] boje i donjeg [[crvena|crvene]] boje. Na odabir zastave utjecao je [[panslavizam]], [[zastava Francuske|francuska trobojnica]], ali i zastava i grb [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], prema kojoj je zastava Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca zapravo načinjena.<ref>Bartol Zmajić: ''Heraldika, sfragistika, genealogija'', Zagreb : Školska knjiga, 1971., str. 56. {{Citat|Hrvatska i slovenska trobojnica nastale su 1848, prva kombinacijom boja hrvatskog grba (crveno-srebro) i plave boje iz slavonskog grba (srebro-plavo), a druga iz ruske narodne »trgovačko-pomorske« zastave. Srpska i crnogorska zastava preuzete su također od ruske narodne zastave mijenjajući samo poredak boja. Jugoslavenska državna zastava uvedena je 1918. s bojama koje su uzete iz preokrenute hrvatske zastave.|Zmajić, 1971., 56.}}</ref><ref>Mario Jareb: ''Hrvatski nacionalni simboli'', 1. izd., Zagreb : Alfa, Hrvatski institut za povijest, 2010., {{ISBN|978-953-297-230-6}}, {{NSK-zapis|id=000731505}}, str. 172. (citira Josipa Smodlaku).</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Povezani članci == * [[Popis jugoslavenskih zastava]] * [[Grb Kraljevine Jugoslavije]] * [[Himna Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Zastave bivših država|Jugoslavija, kraljevina]] [[Kategorija:Državni simboli Kraljevine Jugoslavije]] hx7qjbo80o7jmox7wi7vicqhvniotk4 0 103178 7578277 7203989 2026-08-16T05:43:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578277 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2011.}} {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Californication |ime_glazbenika = [[Red Hot Chili Peppers]] |vrsta = studijski album |slika = RedHotChiliPeppersCalifornication.jpg |žanr = [[alternativni rock]] |datum = [[8. lipnja]] [[1999.]] |snimanje = [[prosinac]] [[1998.]] – [[ožujak]] [[1999.]] u studiju Cello Studios ({{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}) |trajanje = 56:29 |izdavač = [[Warner Bros. Records|Warner Bros.]] |producent = [[Rick Rubin]] |recenzija = *[[Datoteka:4 stars.svg|55px]] Allmusic<ref>[http://www.allmusic.com/album/r417478 Allmusic]</ref> *[[Datoteka:4 stars.svg|55px]] Q<ref name="Qreview">{{cite journal |title=Review: ''Californiacation'' |journal=Q |issue=June 1999 |page=112}}</ref> *[[Datoteka:4 stars.svg|55px]] Rolling Stone<ref>[http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/californication-19990624 Rolling Stone]</ref> |album_prije = [[One Hot Minute]] |godina0 = 1995. |godina = 1999. |album_poslije = [[By the Way]] |godina2 = 2002. }} '''''Californication''''' je sedmi studijski [[album]] [[SAD|američkog]] [[rock]] sastava [[Red Hot Chili Peppers]]. Album je 8. lipnja [[1999.]] godine objavila [[diskografska kuća]] [[Warner Bros. Records]]. Produciran od [[Rick Rubin|Ricka Rubina]], ''Californication'' je obilježen povratkom [[John Frusciante|Johna Frusciantea]], koji je prethodno svirao na albumima ''[[Mother's Milk]]'' i ''[[Blood Sugar Sex Magik]]''. Frusciante je došao na mjesto gitarista u grupi zamijenivši [[Dave Navarro|Davea Navarra]] i smatra se zaslužnim za promjenu sveukupnog stila grupe. S albumom ''Californication'' sastav je po prvi puta u svoje pjesme uveo teme poput požude, [[smrt]]i i promišljanja o [[samoubojstvo|samoubojstvu]]. Album sadrži i mnoge reference na [[Psihoaktivne droge|droge]] te na [[Hollywood]]. Iz albuma su proizašle mnoge hit pjesme, uključujući "Around the World", "Otherside", "Californication" i "Scar Tissue", pjesmu koja je nagrađena [[Grammy]]jem. ''Californication'' je do danas prodan u preko 15 milijuna primjeraka, što ga čini najprodavanijim albumom Peppersa.<ref>[https://web.archive.org/web/20120622235712/http://prince.org/msg/8/304825 Billboard Magazine: 300 Best Selling Albums (Worldwide)]. Webcache.googleusercontent.com (14. studenog 2010.). Pristupljeno 21. studenog 2010.</ref> == Prethodni događaji == Gitarist John Frusciante napustio je grupu 1992. godine usred njihove turneje zbog rastućeg nezadovoljstva uzrokovanog slavom Red Hot Chili Peppersa nakon albuma ''Blood Sugar Sex Magik''.<ref name="Kiedis i Sloman 2004., str. 295">Kiedis i Sloman (2004.), str. 295.</ref> Iako je ostatak grupe pokušao povratiti samopouzdanje uzrokovano njegovim odlaskom, prošlo je više od godinu dana prije nego što su uspjeli pronaći novog gitarista i započeti snimanje s njime. Dave Navarro, bivši član grupe [[Jane's Addiction]], pozvan je u grupu nakon što je Arik Marshall, koji je završio započetu turneju Peppersa, otpušten. Navarro je utjecao na sljedeći album grupe, ''[[One Hot Minute]]'', ugradivši različite elemente [[heavy metal]]a i [[psihodelični rock|psihodeličnog rocka]], što je bila novost i nešto po čemu Peppersi nisu do tada bili poznati. One Hot Minute polučio je komercijalni uspjeh, prodajući se u oko 5 milijuna primjeraka, što je ipak bitno slabije nego ''Blood Sugar Sex Magik''.<ref>Kiedis i Sloman (2004.), str. 344, 358, 401.</ref> Dobra prodaja nije impresionirala kritičare, koji su album proglasili vrlo slabim.<ref>{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/artists/redhotchilipeppers/biography |title=Red Hot Chili Peppers Biography |accessdate=25. lipnja 2007. |publisher=Rolling Stone Magazine |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061216115559/http://www.rollingstone.com/artists/redhotchilipeppers/biography |archivedate=16. prosinca 2006.}}</ref> Vrlo brzo nakon što je ''One Hot Minute'' izdan, Navarro je otpušten zbog unutarnjih neslaganja u grupi.<ref>Kiedis i Sloman (2004.), str. 361–377.</ref> U godinama koje su uslijedile, John Frusciante postao je ovisnik o [[heroin]]u koja ga je odvela u financijsku propast i od koje je zamalo umro.<ref name="redux">{{cite web |author=Skanse, Richard |url=http://www.rollingstone.com/artists/redhotchilipeppers/articles/story/5923940/red_hot_redux |title=Red Hot Redux |publisher=RollingStone.com |date=30. travnja 1998. |accessdate=31. ožujka 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090228174015/http://www.rollingstone.com/artists/redhotchilipeppers/articles/story/5923940/red_hot_redux |archivedate=28. veljače 2009.}}</ref> U siječnju 1998. podvrgnuo se odvikavanju u klinici.<ref>[http://www.allmusic.com/artist/p78092 Allmusic - John Frusciante]</ref> Tri mjeseca nakon završetka rehabilitacije, u travnju 1998.g. [[Flea]] je posjetio svog bivšeg kolegu iz grupe i otvoreno ga pozvao da se ponovo pridruži bendu, na što je emotivni Frusciante spremno pristao. Unutar tjedan dana i po prvi puta nakon šest godina, ponovo okupljena četvorka silovito je pokrenula nove Red Hot Chili Pepperse.<ref>Kiedis i Sloman (2004.), str. 389–400</ref> == Stvaranje albuma == Stvaranje samog albuma ponajviše se odvijalo u domovima članova benda u ljeto 1998.g. [[Anthony Kiedis]] i Frusciante često su provodili dane skupa, diskutirajući o stvaranju pjesama, gitarskim riffovima i stihovima. Većina instrumentalnog dijela albuma stvorena je spajanjem spontanih i improviziranih svirki na probama ([[jam session]]), iako ta slobodna forma nije prisutna na krajnjem proizvodu albuma, za koji je ipak preferirana čvršća struktura pjesama.<ref>Kiedis i Sloman (2004.), str. 401–406.</ref> Dok je stvaranje većine albuma teklo brzo, slaganje same pjesme "Californication" bio je mukotrpan posao. Frusciante se osjećao primorenim da sklada prikladan gitaristički dio koji će popratiti vrlo snažne stihove, ali u tome nije uspjevao.<ref name="Kiedis">Kiedis i Sloman (2004.), p. str.</ref> Slaganje pjesme teklo je vrlo sporo i bila bi izbačena s albuma da nije bilo Kiedisovog zahtjeva da pjesma ostane dio albuma. Samo dva dana prije završetka snimanja albuma, Frusciante je uspio sa skladanjem i posljednjeg riffa u pjesmi i instruirao je ostatak grupe kako da ju odsvira. "Californication" je, u svojoj biti, detaljna razradba [[Kalifornija|Kalifornije]] i njezinog "lažnog" načina života, što se prije svega odnosi na [[Hollywood]].<ref name="Kiedis"/> Stihovi albuma Californication proizlaze iz Kiedisovih ideja, pogleda na život i same percepcije života i njegova smisla, primjerice, pjesma "''Porcelain''" nastala je nakon što je Kiedis upoznao mladu majku koja se pokušavala boriti s alkoholizmom dok je istovremeno živjela sa svojom malodobnom kćeri.<ref>Kiedis i Sloman (2004.), str. 404.</ref> Pjesma "''Scar Tissue''" odnosno njezin stih "With the birds I'll share this lonely view" (S pticama ću podijeliti ovaj samotan vidik) nastala je u trenutku kada je Kiedis ushićen istrčao vani i ugledao ptice kako graciozno lete iznad njegove glave. Snimanje albuma označilo je promjenu u stilu Peppersa, poglavito ako se usporedi s prethodnim albumom "''One Hot Minute''", koji je kombinirao različite elemente [[psihodelični rock|psihodeličnog rocka]] i [[hard rock]]a. Iako je Californication još uvijek sadržavao Peppersima nekad svojstven "punk funk" zvuk (što se očituje u pjesmama "''Purple Stain''", "''Get On Top''", "''I Like Dirt''", "''Around the World''" i "''Right on Time''"), ipak se više oslanja na melodične zvukove (npr. u pjesmama "''Scar Tissue''" i "''Otherside''") i više se fokusira na čvršću strukturu melodije u pjesmama, nego na improvizaciju i tzv. [[jam]].<ref name="eweekly">{{cite web |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,64068,00.html |title=Californication |accessdate=21. travnja 2007. |publisher=Entertainment Weekly |year=1999 |author=David Browne |archive-date=14. veljače 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/65S2DmYK8?url=http://www.ew.com/ew/article/0,,64068,00.html |url-status=dead }}</ref> == Uspjesi i kritike == Californication je na tržište izašao 8. lipnja 1999. i odmah zauzeo 5. mjesto, a kasnije i svoje najbolje, 3. mjesto na [[Billboard]] Top 200 ljestvici u Americi. U Europi je zauzeo 5. mjesto na UK top 40 ljestvici u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], 2. mjesto na French Top 40 ljestvici u [[Francuska|Francuskoj]] te 1. mjesto u [[Finska|Finskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Švedska|Švedskoj]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. S povratkom Johna Frusciantea u grupu, Peppersi su s albumom Californication polučili puno bolji financijski uspjeh i dobili puno bolje kritike nego za prethodni album, "''One Hot Minute''".<ref>[http://www.allmusic.com/album/r417478 Allmusic - Californication]</ref> Časopis Rolling Stone hvalio je Kiedisa za drastično poboljšanje njegova glasa,<ref name="rsreview">{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/reviews/album/277669/californication |title=''Californication'' review |accessdate=20. travnja 2007. |publisher=Rolling Stone magazine |author=Tate, Greg |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090316023714/http://www.rollingstone.com/reviews/album/277669/californication |archivedate=16. ožujka 2009.}}</ref> a pjesme poput "''Otherside''" i "''Porcelain''" uspoređivanje su s radovima grupe [[Smashing Pumpkins]]. Pohvale je dobio i Frusciante kao osoba koja je ponovno pokrenula grupu i prozvan je "esencijom" grupe od strane kritičara. Tim Anderson iz novina [[The Guardian]] nazvao je album preglasnim i distorziranim te je Californication čak bio i predmet online peticije koja je tražila da se digitalno remasterira. Magazin Stylus nazvao ga je "žrtvom rata glasnoćom" i komentirao da su se na njega žalili kako audiofili tako i manje zahtjevni slušatelji.<ref name="guardianquality">{{cite news |url=http://technology.guardian.co.uk/online/insideit/story/0,,1992466,00.html |title=How CDs are remastering the art of noise |accessdate=20. travnja 2007. |publisher=The Guardian |location=London |date=17. siječnja 2007. |first=Tim |last=Anderson}}</ref> Unatoč svemu, Californication je zadržao svoju popularnost do današnjih dana. Pjesma "''Scar Tissue''" osvojila je nagradu za najbolju rock pjesmu u [[Njemačka|Njemačkoj]] 2000. Album je osovojio 399. mjesto na listi 500 najboljih albuma svih vremena koju je organizirao časopis "Rolling Stone".<ref>{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/news/story/5938174/the_rs_500_greatest_albums_of_all_time/4 |title=The 500 Greatest Albums of All Time |accessdate=5. lipnja 2007. |publisher=Rolling Stone |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080619073237/http://www.rollingstone.com/news/story/5938174/the_rs_500_greatest_albums_of_all_time/4 |archivedate=19. lipnja 2008.}}</ref> Čak 5 pjesama s Californicationa nalaze se na ''[[Greatest Hits (Red Hot Chili Peppers)|Greatest Hits]]'' albumu Peppersa. Prema albumu je kasnije nazvana i američka TV serija (na hrvatski prevedena kao ''[[Kalifornikacija]]''). ==Turneja== Odmah po izdavanju albuma, sastav kreće na svjetsku turneju, koja je započela u [[SAD]]-u. Kao vrhunac turneje, trebali su održati završni nastup na [[Woodstock 1999|Woodstocku '99]], koji je završio u nasilju, te pljačkanjem i uništavanjem obližnjih objekata. Kiedis je izjavio: "Bilo je jasno da to više nema nikakve veze sa [[Woodstock]]om. To nije više bio simbol mira i ljubavi, već pohlepe i krađe..."<ref name="p424">Kiedis i Sloman (2004.), str. 424.</ref> Za početak europske turneje, održali su prvi koncert besplatno na [[Moskva|moskovskom]] [[Crveni trg|Crvenom trgu]], gdje se okupilo oko 200.000 ljudi.<ref name="Kiedis i Sloman 2004., str. 295"/> Nakon povratka iz Europe, održavaju koncert u [[New York]], te nastupaju na [[australija|australskom]] festivalu [[Big Day Out]] i u [[Japan]]u.<ref>Kiedis i Sloman (2004.), str. 427.</ref> Jedan od njihovih zadnjin nastupa prije objavljivanja idućeg albuma ''[[By the Way]]'' bio je na festivalu [[Rock in Rio]].<ref>{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/artists/robbiewilliams/articles/story/5923718/really_randoms_robbie_williams_eminem |title="Really Randoms" November 01, 2000 (paragraph 9) |accessdate=24. lipnja 2007. |publisher=Rolling Stone magazine |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080614222633/http://www.rollingstone.com/artists/robbiewilliams/articles/story/5923718/really_randoms_robbie_williams_eminem |archivedate=14. lipnja 2008.}}</ref> == Popis pjesama == Glazbu i tekst albuma u potpunosti su napisali članovi grupe, Anthony Kiedis, Flea, John Frusciante i Chad Smith. {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = | ukupno_trajanje = 56:29 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = Around the World | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = | glazba1 = | extra1 = | trajanje1 = 3:58 | skladba2 = Parallel Universe | napomena2 = | autor2 = | tekst2 = | glazba2 = | extra2 = | trajanje2 = 4:30 | skladba3 = Scar Tissue | napomena3 = | autor3 = | tekst3 = | glazba3 = | extra3 = | trajanje3 = 3:37 | skladba4 = Otherside | napomena4 = | autor4 = | tekst4 = | glazba4 = | extra4 = | trajanje4 = 4:15 | skladba5 = Get on Top | napomena5 = | autor5 = | tekst5 = | glazba5 = | extra5 = | trajanje5 = 3:18 | skladba6 = Californication | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = | glazba6 = | extra6 = | trajanje6 = 5:21 | skladba7 = Easily | napomena7 = | autor7 = | tekst7 = | glazba7 = | extra7 = | trajanje7 = 3:51 | skladba8 = Porcelain | napomena8 = | autor8 = | tekst8 = | glazba8 = | extra8 = | trajanje8 = 2:43 | skladba9 = Emit Remmus | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = | glazba9 = | extra9 = | trajanje9 = 4:00 | skladba10 = I Like Dirt | napomena10 = | autor10 = | tekst10 = | glazba10 = | extra10 = | trajanje10 = 2:37 | skladba11 = This Velvet Glove | napomena11 = | autor11 = | tekst11 = | glazba11 = | extra11 = | trajanje11 = 3:45 | skladba12 = Savior | napomena12 = | autor12 = | tekst12 = | glazba12 = | extra12 = | trajanje12 = 4:52 | skladba13 = Purple Stain | napomena13 = | autor13 = | tekst13 = | glazba13 = | extra13 = | trajanje13 = 4:13 | skladba14 = Right on Time | napomena14 = | autor14 = | tekst14 = | glazba14 = | extra14 = | trajanje14 = 1:52 | skladba15 = Road Trippin | napomena15 = | autor15 = | tekst15 = | glazba15 = | extra15 = | trajanje15 = 3:25 }} == Zasluge == *[[Anthony Kiedis]] – [[pjevanje|vokali]] *[[John Frusciante]] – [[električna gitara|gitara]], prateći vokali *[[Flea|Michael "Flea" Balzary]] – [[bas-gitara]], prateći vokali *[[Chad Smith]] – [[bubnjevi]] *[[Rick Rubin]] – [[Glazbeni producent|produkcija]] *[[Vladimir Meller]] – mastering == Top liste == ;Album {|class="wikitable" |- ! Top lista !style="width:5em;line-height:1.3"| Pozicija !style="width:5em;line-height:1.8"| Naklada !style="width:5em;line-height:1.8"| Prodaja |- | [[Billboard 200|''Billboard'' 200]]<ref name="billboard">{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/retrieve_chart_history.do?model.chartFormatGroupName=Albums&model.vnuArtistId=5507&model.vnuAlbumId=815996 |title=Red Hot Chili Peppers album chart history |accessdate=20. travnja 2007. |publisher=Billboard |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070929144225/http://www.billboard.com/bbcom/retrieve_chart_history.do?model.chartFormatGroupName=Albums&model.vnuArtistId=5507&model.vnuAlbumId=815996 |archivedate=29. rujna 2007.}}</ref> | style="text-align:center;"|3. | 5x platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH |title=Gold and Platinum |publisher=RIAA |accessdate=10. listopada 2009.}}</ref> | 5.349.230+<ref>{{cite web |url=http://www.musicweek.com/story.asp?sectioncode=1&storycode=19770 |title=Chili Peppers Debut at Number 1 in the US |accessdate=10. listopada 2009. |publisher=musicweek.com}}</ref> |- |Nizozemska<ref>{{cite web |url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Red+Hot+Chili+Peppers&titel=Californication&cat=a |title=Chart History |accessdate=9. listopada 2009. |publisher=dutchcharts.nl}}</ref> | style="text-align:center;"|2. |2x platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.nvpi.nl/nvpi/pagina.asp?pagkey=60461#resultaat |title=Sales Certifications |accessdate=9. listopada 2009. |publisher=nvpi.nl |archiveurl=https://www.webcitation.org/5mlJ5UrTg?url=http://www.nvpi.nl/nvpi/pagina.asp?pagkey=60461#resultaat |archivedate=13. siječnja 2010.}}</ref> | 100.000+<ref>{{cite web |url=http://www.nvpi.nl/nvpi/pagina.asp?pagkey=62772#resultaat |title=Sales Certification Values Netherlands |accessdate=15. listopada 2009. |publisher=nvpi.nl |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071113191622/http://www.nvpi.nl/nvpi/pagina.asp?pagkey=62772#resultaat |archivedate=13. studenoga 2007.}}</ref> |- | [[UK Top 40]]<ref name="everyhit">{{cite web |url=http://www.everyhit.com |title=everyhit.com |accessdate=20. travnja 2007. |publisher=everyhit.com}}</ref> | style="text-align:center;"|5. | 3× platinasta<ref name="Gold and Platinum">{{cite web |url=http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx |title=Gold and Platinum |accessdate=10. listopada 2009. |publisher=British Phonographic Industry |archive-date=6. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171006162141/https://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx |url-status=dead }}</ref> | 900.000+<ref name="Gold and Platinum"/> |- | Njemačka<ref>{{cite web |url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Red%20Hot%20Chili%20Peppers/?type=longplay |title=Chart History |accessdate=9. listopada 2009. |publisher=musicline.de |archiveurl=https://www.webcitation.org/6IG9Fe4RE?url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Red%20Hot%20Chili%20Peppers/?type=longplay |archivedate=20. srpnja 2013.}}</ref> | style="text-align:center;"|2. |3x zlatna<ref>[http://www.musikindustrie.de/gold_platin_datenbank/ musikindustrie.de]</ref> | 750.000+<ref>{{cite web |url=http://www.musikindustrie.de/gold_platin/ |title="Richtlinien für die Verleihung von GOLD/PLATIN-Schallplatten und AWARDs" (Certification Values Germany) |accessdate=4. srpnja 2010. |publisher=musikindustrie.de}}</ref> |- |Australija<ref name="Aria Charts">{{cite web |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Red+Hot+Chili+Peppers&titel=Californication&cat=a |title=Red Hot Chili Peppers - Californication |accessdate=1. listopada 2008. |publisher=australian-charts.com}}</ref> | style="text-align:center;"|1. |8x platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/ARIACharts-Accreditations-2006Albums.htm |title=Sales Certifications |accessdate=9. listopada 2009. |publisher=aria.com}}</ref> | 560.000+<ref>{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-accreditationawards.htm |title=Sales Certification Values Australia |accessdate=15. listopada 2009. |publisher=aria.com}}</ref> |- | Švedska Top 60<ref name="swedenalbum">{{cite web |url=http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Red+Hot+Chili+Peppers&titel=Californication&cat=a |title=Swedish album chart archives |accessdate=20. travnja 2007. |publisher=hitparad.se}}</ref> | style="text-align:center;"|1. |2x platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.se/wp/wp-content/uploads/ar-20002.pdf |title=Sales Certifications |accessdate=9. listopada 2009. |publisher=ifpi.se |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120227190359/http://www.ifpi.se/wp/wp-content/uploads/ar-20002.pdf |archivedate=27. veljače 2012.}}</ref> | 80.000+<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.se/?page_id=67 |title=Sales Certification Value Sweden |accessdate=15. listopada 2009. |publisher=ifpi.se |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110517224028/http://www.ifpi.se/?page_id=67 |archivedate=17. svibnja 2011.}}</ref> |- | Novi Zeland<ref name="nzalbum">{{cite web |url=http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Red+Hot+Chili+Peppers&titel=Californication&cat=a |title=New Zealand album chart archives |accessdate=20. travnja 2007. |publisher=charts.org.nz |archiveurl=https://www.webcitation.org/6BUHEU9of?url=http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Red+Hot+Chili+Peppers |archivedate=17. listopada 2012.}}</ref> | style="text-align:center;"|1. |8x platinasta<ref>{{cite web |url=http://rianz.org.nz/rianz/chart.asp |title=Sales Certifications and Chart History |accessdate=9. listopada 2009. |publisher=rianz.org |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061205032837/http://rianz.org.nz/rianz/chart.asp |archivedate=5. prosinca 2006.}}</ref> | 120.000+<ref>{{cite web |url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |title=Sales Certifications Values New Zealand (available in the PDF form) |accessdate=15. listopada 2009. |publisher=rianz.org |archiveurl=https://www.webcitation.org/5PkfqxTDF?url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |archivedate=21. lipnja 2007.}}</ref> |- | Francuska<ref name="france">{{cite web |url=http://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Red+Hot+Chili+Peppers&titel=Californication&cat=a |title=French Chart Archives |accessdate=20. travnja 2007. |publisher=lescharts.com}}</ref> | style="text-align:center;"|2. |2x zlatna<ref name="infodisc.fr">{{cite web |url=http://www.infodisc.fr/CD_Certif.php |title=Gold and Platinum |accessdate=29. rujna 2009. |publisher=infodisc.fr}}</ref> | 200.000+<ref name="infodisc.fr"/> |- | Finska<ref name="finland">{{cite web |url=http://finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=Red+Hot+Chili+Peppers&titel=Californication&cat=a |title=Finnish Chart Archives |accessdate=20. travnja 2007. |publisher=finnishcharts.com}}</ref> | style="text-align:center;"|1. |platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.fi/tilastot/kultalevyt/2000/ulkomaiset/albumit |title=Sales Certifications |accessdate=9. listopada 2009. |publisher=ifpi.fi |archive-date=3. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303172507/http://www.ifpi.fi/tilastot/kultalevyt/2000/ulkomaiset/albumit |url-status=dead }}</ref> | 40.000+<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.fi/tilastot/myontamisrajat |title=Sales Certification Values Finland |accessdate=15. listopada 2009. |publisher=ifpi.fi |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100610024250/http://ifpi.fi/tilastot/myontamisrajat |archivedate=10. lipnja 2010.}}</ref> |- | Noreška<ref name="norway">{{cite web |url=http://lista.vg.no/show_list.php?ListsOp=showWeek&week=24&year=1999&listID=2 |title=Norwegian Chart Archives |accessdate=16. srpnja 2007. |publisher=vg.no |archiveurl=https://www.webcitation.org/6BUHFQ2Qd?url=http://lista.vg.no/liste/topp-40-album/2/dato/1999/uke/24 |archivedate=17. listopada 2012.}}</ref> | style="text-align:center;"|1. |zlatna<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.no/sok/index_trofe.htm |title=ifpi.no |accessdate=9. listopada 2009. |publisher=ifpi.no |archiveurl=https://www.webcitation.org/6Auq2NkSt?url=http://www.ifpi.no/sok/index_trofe.htm |archivedate=24. rujna 2012.}}</ref> | 15.000+<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.no/index.htm |title=Sales Certification Values Norway |accessdate=15. listopada 2009. |publisher=ifpi.no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110722122700/http://www.ifpi.no/index.htm |archivedate=22. srpnja 2011.}}</ref> |- |Austrija<ref>{{cite web |url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Red+Hot+Chili+Peppers&titel=Californication&cat=a |title=Chart History |accessdate=9. listopada 2009. |publisher=austriancharts.at}}</ref> | style="text-align:center;"|2. |zlatna<ref name="Sales Certifications">{{cite web |url=http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |title=Sales Certifications |accessdate=9. listopada 2009. |publisher=ifpi.at |archive-date=16. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216161149/http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |url-status=dead }}</ref> | 20.000+<ref name="Sales Certifications"/> |- | Švicarska<ref name="switzerland">{{cite web |url=http://swisscharts.com/showitem.asp?interpret=Red+Hot+Chili+Peppers&titel=Californication&cat=a |title=Swiss Chart Archives |accessdate=20. travnja 2007. |publisher=hitparade.ch}}</ref> | style="text-align:center;"| 3. |2x platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.ch/main.html |title=Sales Certifications |accessdate=9. listopada 2009. |publisher=ifpi.ch |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091020183635/http://www.ifpi.ch/main.html |archivedate=20. listopada 2009.}}</ref> | 100.000+<ref>{{cite web |url=http://www.swisscharts.com/awards.asp?year=1999 |title=Certification Values Switzerland |accessdate=15. listopada 2009. |publisher=swisscharts.com}}</ref> |- | [[Canadian Albums Chart]]<ref>{{cite web |url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?brws_s=1&file_num=nlc008388.7174&type=1&interval=24&PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5 |title=Top Albums/CDs - Volume 71, No. 17, August 28, 2000 |publisher=[[RPM (časopis) |RPM]] |accessdate=2010-10-09 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6BUH8CtPL?url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?brws_s=1 |archivedate=17. listopada 2012.}}</ref> | style="text-align:center;"|2. |6x platinasta<ref name="cria.ca">{{cite web |url=http://www.cria.ca/gold/1001_g.php |title=Gold & Platinum Certification - October 2001 |publisher=Canadian Recording Industry Association |accessdate=2010-05-11 |archive-date=19. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101019175054/http://cria.ca/gold/1001_g.php |url-status=dead }}</ref> | 600.000+<ref name="cria.ca"/> |- |Belgija (Flandrija)<ref>{{cite web |url=http://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=Red+Hot+Chili+Peppers&titel=By+The+Way&cat=a# |title=Chart History |accessdate=12. listopada 2009. |publisher=ultratop.be}}</ref> | style="text-align:center;"|6. | | |- |Belgija Valonija | style="text-align:center;"|13. | | |- |Brazil | style="text-align:center;"| |2x platinasta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.abpd.org.br/certificados_interna.asp |accessdate=9. veljače 2011. |title=ABPD Certifications |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090713045357/http://www.abpd.org.br/certificados_interna.asp |archivedate=13. srpnja 2009.}}</ref> |500.000 |- |Italija<ref>{{cite web |url=http://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=Red+Hot+Chili+Peppers&titel=Californication&cat=a |title=Chart History |accessdate=12. listopada 2009. |publisher=italiancharts.com}}</ref> | | |700.000 |- |Poljska<ref>[http://olis.onyx.pl/listy/index.asp?idlisty=8&lang=pl Oficjalna lista sprzedaży :: OLIS - Official Retail Sales Chart]. OLIS (2000-12-31). Retrieved on 2010-11-21.</ref> | style="text-align:center;"|26. | | |} ;Singlovi {|class="wikitable" |- !rowspan="2"| Godine !rowspan="2"| Singl !colspan="10"| Pozicija |- !style="font-size:85%;line-height:1.3;width:4em;vertical-align:top"| [[Billboard Hot 100|US]]<br/><ref name="billboardsingles">{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/retrieve_chart_history.do?model.chartFormatGroupName=Singles&model.vnuArtistId=5507&model.vnuAlbumId=815996 |title=Red Hot Chili Peppers single chart history |accessdate=20. travnja 2007. |publisher=Billboard |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070929134615/http://www.billboard.com/bbcom/retrieve_chart_history.do?model.chartFormatGroupName=Singles&model.vnuArtistId=5507&model.vnuAlbumId=815996 |archivedate=29. rujna 2007.}}</ref> !style="font-size:85%;line-height:1.3;width:4em;vertical-align:top"| [[Modern Rock Tracks|US Mod]]<br/><ref name="billboardsingles" /> !style="font-size:85%;line-height:1.3;width:4em;vertical-align:top"| [[Mainstream Rock Tracks|US Main]]<br/><ref name="billboardsingles" /> !style="font-size:85%;line-height:1.3;width:4em;vertical-align:top"| [[UK Top 40|UK]]<br/><ref name="everyhit" /> !style="font-size:85%;line-height:1.3;width:4em;vertical-align:top"| [[RPM (časopis)|CAN]]<ref>{{cite web |url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-110.01-e.php?q1=Red+Hot+Chili+Peppers&q2=Top+Singles&interval=20&sk=61&&&&PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5 |title=Red Hot Chili Peppers Top Singles positions (69 - 116) |publisher=[[RPM (časopis) |RPM]] |accessdate=2010-09-08 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6BUHLwX6n?url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-110.01-e.php?q1=Red+Hot+Chili+Peppers |archivedate=17. listopada 2012.}}</ref> !style="font-size:85%;line-height:1.3;width:4em;vertical-align:top"| [[RPM (časopis)|CAN<br />Alt]]<br /><ref>{{cite web |url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-110.01-e.php?PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5&q1=Red+Hot+Chili+Peppers&q2=Rock%2FAlternative&interval=50 |title=Red Hot Chili Peppers Rock/Alternative positions (37 - 83) |publisher=[[RPM (časopis) |RPM]] |accessdate=2010-09-08 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6BUHMSHDa?url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-110.01-e.php?PHPSESSID=c6btf3r8hs459qqt5ln3o3dcv5 |archivedate=17. listopada 2012.}}</ref> !style="font-size:85%;line-height:1.3;width:4em;vertical-align:top"| SWE<br/><ref name="swedenalbum" /> !style="font-size:85%;line-height:1.3;width:4em;vertical-align:top"| NZ<br/><ref name="nzalbum" /> !style="font-size:85%;line-height:1.3;width:4em;vertical-align:top"| FR<br/><ref name="france" /> !style="font-size:85%;line-height:1.3;width:4em;vertical-align:top"| SWI<br/><ref name="switzerland" /> |- | 1999. | "[[Scar Tissue]]" | 9 | 1 | 1 | 15 | 4 | 1 | | 3 | 66 | |- | 1999. | "[[Around the World (Red Hot Chili Peppers song)|Around the World]]" | | 7 | 16 | 35 | | 18 | | 35 | | |- | 2000. | "[[Otherside]]" | 14 | 1 | 2 | 33 | 32 | 1 | 19 | 5 | | 65 |- | 2000. | "[[Californication (song)|Californication]]" | 69 | 1 | 1 | 16 | 59 | 1 | 37 | 8 | | |- | 2000. | "[[Parallel Universe (song)|Parallel Universe]]" | | 37 | 29 | | | | | | | |- | 2000. | "[[Road Trippin']]" | | | | 30 | | | | 44 | | 91 |} ==Literatura== *[[Anthony Kiedis]] i Larry Sloman (6. kolovoza 2004.), ''Scar Tissue'' (New York: [[Disney Hyperion|Hyperion]]), p.&nbsp;295. {{ISBN|1401301010}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *[http://musicbrainz.org/release/be580d1c-181f-4ad9-9bfd-172c3960979e.html Californication na Musicbrainz.org] {{Red Hot Chili Peppers}} [[Kategorija:Albumi Red Hot Chili Peppersa]] [[Kategorija:Albumi iz 1999.]] 5782i8xy5sq0u5b1gpnwau82ypcrpk3 0 113017 7578116 7577465 2026-08-15T21:25:05Z Prof saxx 7403 /* Gradovi prijatelji */ 7578116 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Taškent | ime_genitiv =Taškenta | izvorno_ime =''Toshkent / Тошкент'' | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Tashkent_skyline_2019.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike = Panorama Taškenta noću Pogled s radio-televizijskog tornja | slika_zastava =Flag of Tashkent.svg | slika_zastava_veličina =150px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Tashkent emblem.jpg | slika_grb_veličina =120px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Uzbekistan | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =41 | širina-minute =16 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =69 | dužina-minute =13 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|20px]] [[Uzbekistan]] | lokacija1_ime =Provincija | lokacija1_info =Taškent | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = Podjela | vrsta_dijelova =12 distrikta | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Shavkat Umurzakov | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =631,29 [[Kilometar četvorni|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = 6,400 km² | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 455 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2025. | stanovništvo_bilješke = <ref name=TSSB>''[https://toshstat.uz/uz/ Toshkent shahar statistika boshqarmasi]'' (Statistički ured grada Taškenta) (uzb.) Pristupljeno 14. kolovoza 2026.</ref> | stanovništvo =3.164.030 | stanovništvo_gustoća =4.816 stanovnika/km² | stanovništvo_uže =2.575.431 | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Metro | stanovništvo_prazno1 = 2.633.661 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = 410 stanovnika/km² | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Srednjeazijsko vrijeme | utc_pomak =+5 | vremenska_zona_DST =ne primjenjuje se | utc_pomak_DST =+5 | poštanski_broj = 100000–100214 | pozivni_broj = 71 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = [[BDP]] (prosjek 2026.)<ref>''[https://dunyo.info/en/reportazh-ia-dunyo/tmif-2026-podpisany-investicionnye-soglasheniya-na-summu-431-milliarda TIIF 2026: Investment Agreements Worth 43.1 Billion US Dollars Signed in Tashkent]'', Dunyo Information Agency, 20. lipnja 2026. {{eng oznaka}} Pristupljeno 14. kolovoza 2026.</ref> | prazno_info = 38,10 milijardi [[$]] | prazno1_ime = per capita | prazno1_info = 11.850 $ | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://tashkent.uz// tashkent.uz] | bilješke = {{UNESCO – svjetska baština|embed=yes |ime mjesta = [[Modernistički Taškent|Modernistička arhitektura Taškenta]] |slika = Back Of The Concert Hall (220130685).jpeg |godina = 2026. <small>(48. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = (iv) |ugroženost = ne |dossier = 1766 |država = {{Z+X|UZB}} }} }} '''Taškent''' ([[Uzbečki jezik|uzbečki]]: ''Toshkent'', tj. „kamena gradina” od uzbečkog ''taš'' za „kamen” i ''kand/kent'' za „grad/utvrda”) je [[glavni grad]] [[Uzbekistan]]a i istoimene, Taškentske pokrajine (''Toshkent Viloyati''); najveća [[metropola]] u [[Srednja Azija|središnjoj Aziji]] s preko 3,1 milijun stanovnika (2025.)<ref name=TSSB/>. Leži u sjeveroistočnom dijelu zemlje, na visini od 440 do 480 m, u dolini rijeke [[Čirčik]] (porječje [[Sir-Darja|Sir-Darje]]).<ref name=LZMK>''[https://enciklopedija.hr/clanak/taskent Taškent]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 14. kolovoza 2026.</ref> U prošlosti je bio poznat i kao '''Čač (Šaš)''' i '''Binkent''' i bio je važno mjesto na [[put svile|Putu svile]]; mjesto križanja kultura, dobara i ideja više od dva tisućljeća (Taškent je 2009. godine proslavio 2200 godina povijesti). Sve do [[1865.]] gradski je prostor bio ograničen na staru, zidinama omeđenu i nepravilno građenu jezgru s približno 70.000 stanovnika. Planski izgrađen novi dio grada s prostranim zelenim površinama podignut je istočno od starog Taškenta. Poslije jakog potresa [[1966.]] godine obnovljen je i proširen po urbanističkom planu iz [[1970.]] godine ([[Modernistički Taškent]]).<ref name=LZMK/> Glavni javni prostori grada i njihove građevine predstavljaju integraciju [[moderna arhitektura|modernističkih]] principa [[urbanizam|urbanizma]] s lokalnim [[klima]]tskim, [[seizmologija|seizmičkim]] i kulturnim uvjetima. Zbog toga je „[[Modernistički Taškent|modernistička arhitektura Taškenta]]” upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2026. godine.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1766 Tashkent Modernist Architecture. Modernity and Tradition in Central Asia], službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 14. kolovoza 2026.</ref> Istočno i sjeveroistočno od Taškenta, oko 200 km od središta grada, nalazi se još jedna [[svjetska baština]], [[Tanšan#Zapadni_Tanšan|Zapadni Tanšan]] koji je „raznolik krajolik iznimno bogate [[bioraznolikost]]i”.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1490 Western Tien-Shan] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Pristupljeno 14. kolovoza 2026.</ref>. Zlatno doba Taškent proživljava u [[SSSR]]-u kao glavni grad Uzbečke Sovjetske Socijalističke Republike (4. grad u SSSR-u), a i sada se razvija. Danas je Taškent glavno gospodarsko (ostvaruje 20% BDP-a zemlje), kulturno i prometno središte zemlje, među najvećima u srednjoj Aziji.<ref name=LZMK/> ==Zemljopis== [[Datoteka:Tashkent, Uzbekistan, city and vicinities, satellite image LandSat-5,2010-06-30.jpg|lijevo|mini|Satelitska snimka Taškenta 2010. god.]] Taškent se nalazi na sjeveroistoku Uzbekistana, u neposrednoj blizini granice s [[Kazahstan]]om (granica prolazi gradskim predgrađima, čak postoje predgrađa koja se nalaze u Kazahstanu). U sovjetskom razdoblju su granice među republikama povlačene na neobičan način, te to otežava funkcioniranje današnjih samostalnih država. Grad se prostire na površini od 334,8 četvornih kilometara (nešto više od trećine veličine [[Berlin]]a). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od otprilike 455 metara u dolini rijeke [[Čirčik]], pritoci [[Sir-Darja|Sir-Darje]], zapadno od planina [[Tanšan]]a. Sir-Darja je jedna od najvažnijih rijeka srednje Azije i glavni centar naseljenosti i gospodarstva u [[stepa|stepskoj klimi]]. Klima je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]] stepska ([[Köppenova_klasifikacija_klime#D._Snježno-šumske_klime|snježno-šumska klima]]) koju odlikuju topla ljeta, hladne zime i vrlo malo padalina. Prosječna godišnja temperatura je oko 13,5 °C. Ljeti temperature rastu iznad 35 °C (mogući su i toplinski valovi koji traju nekoliko dana i dosežu 44 °C, kao u srpnju 2022.). Zimi temperature padaju znatno ispod nule. Prosječna godišnja količina oborina iznosi približno 418,8 mm, a većina oborina padne između studenog i ožujka. Srednja Azija inače ima malo padalina zbog velike udaljenosti od mora (jake kontinentalnosti). ==Povijest== [[Datoteka:Ambassadors from Chaganian (central figure, inscription of the neck), and Chach (modern Tashkent) to king Varkhuman of Samarkand. 648-651 CE, Afrasiyab, Samarkand.jpg|lijevo|mini|Veleposlanici iz Čača na prijamu kod kralja Varhumana od [[Samarkand]]a oko 650. god.]] U predislamskom razdoblju je na prostoru Taškenta postojao grad koji se zvao '''Čač''' ([[arapski]] ''Šaš'') ili '''Čačkand''' i bio je jedan od razvijenijih srednjoazijskih gradova. U [[kina|kineskim]] izvorima spominje se od 2. do 1. st. pr. Kr. pod imenom ''Ju-ni''.<ref name=LZMK/> Smatra se da je grad nastao u razdoblju 5. – 3. st. pr. Kr. Tijekom stoljeća je funkcionirao kao trgovački centar između raznih [[turkijski narodi|turkijskih]] plemena koja su živjela u srednjoj Aziji. Bio je značajna postaja na jednom od tzv [[put svile|puteva svile]] između Azije i Europe. Bio je pod vlašću Prvog turskoga Kanata (6.–7. st.) i u 7. st. je Čač bio središte regije koja okuplja 30 manjih naselja. Slavni kineski hodočasnik [[Xuanzang]] prošao je kroz Taškent i [[Samarkand]] oko 631. godine tijekom svog putovanja u [[Indija|Indiju]] u potrazi za svetim [[budizam|budističkim]] [[rukopis]]ima. Početkom 8. stoljeća osvajaju ga [[Arapa|Arapi]] i do 9. stolječa njime vlada [[Omejidski Kalifat]]. U to vrijeme su stanovnici grada prešli na [[islam]]. U 9. st. je postao dio države [[Samanidi|Samanida]] porijeklom iz [[Perzija|Perzije]] i zvao se '''Bikent''' (perzijski naziv). Koncem 10. st. osvaja ga [[Karahanidski Kanat]], ali zadržava iznimnu autonomiju, pa čak i osniva svoj zasebni kanat 1178. godine. Od 11. st. se grad naziva '''Taškand''' („kameni grad”). God. [[1219.]] grad je razorio [[Džingis-kan]]. Kasnije se ponovno rodio pod [[Timuridi]]ma (15. st.) i [[Šajbanidi]]ma koji su ih naslijedili od 1507. godine ([[Buharski Kanat]]), vodeći značajno razdoblje neovisnog postojanja, posebno pod vladavinom [[Babur]]a. [[Datoteka:Ташкент пассаж Ариф-Ходжи.jpg|lijevo|mini|Ruski Taškent oko 1910.]] Od [[1809.]] je Taškent dio Kokandskog Kanata i bio je jedan od najvećih i najbogatijih gradova srednje Azije s oko 100.000 stanovnika. Postao je središte trgovine [[Rusi|Rusa]] i naroda srednje Azije. S vremenom sve više jača ruski utjecaj u tom prostoru. Od [[1865.]] je Taškent službeno dio [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] i postao je glavni grad generalne gubernije Ruski Turkestan. Pod ruskom upravom se grad posebno razvija kao centar srednje Azije. Grad je tada doživio masivan priljev migranata raznih nacionalnosti Carstva, privučenih blagom klimom ove novoosvojene istočne regije. Taškent je tako bio podijeljen na novi, zeleni i europski grad (ruski) i stari, tradicionalni i prašnjavi grad (autohtoni). Na granici između novog i starog grada, s obje strane starog Anhor kanala, razvio se moderni centar Taškenta, okružen upravnim zgradama i javnim zgradama, posebno oko Katedralnog trga (danas Trg neovisnosti). Godine 1901. taškentski [[tramvaj]] prvi put je vozio u centru grada. [[Datoteka:Tashkent-uzbekistan-feve.jpg|lijevo|mini|Trg neovisnosti 1998.]] Nakon dolaska komunista na vlast i uspostave [[SSSR]]-a je Taškent postao glavni grad Turkestanske Autonomne Sovjetske Republike koja se [[1924.]] razdvojila na više sovjetskih republika, a Taškent je postao dio Uzbečke Sovjetske Socijalističke Republike. Pod sovjetskom vlašću se grad brzo industrijalizira, posebno tijekom 2. svj. rata kad su tamo premještene tvornice iz ratom pogođenih prostora. U grad se naseljavaju brojni doseljenici, posebno okolna nomadska plemena (SSSR je zabranio [[nomad]]izam), te broj stanovnika vrlo brzo raste. Taškent je građen kao tzv. „model tipičnog sovjetskog grada”. God. [[1966.]] je grad pogodio katastrofalan potres, ali je do [[1970.]] većim dijelom obnovljen. Prometnice su reorganizirane, ulice su proširene, [[park]]ovi su prošireni, a izgrađena je [[podzemna željeznica]] i stambeni [[neboder]]i. Širenje stambenih područja nastavilo se i u 1980-ima, a izgrađeni su trgovački centri u sovjetskom stilu i svečana dvorana (Palača narodnog prijateljstva).<ref>Stronski 2010., str. 271. i dalje.</ref> Taškent je bio najvažnija baza [[Crvena armija|Sovjetske vojske]] izvan [[Afganistan]]a tijekom [[Sovjetska intervencija u Afganistanu|sovjetsko-afganistanskog rata]]. God. [[1990.]] Taškent je bio četvrti grad po veličini u SSSR-u. Nakon raspada SSSR-a [[1991.]] Taškent postaje glavni grad nezavisnog Uzbekistana. Grad se brzo mijenja i uklanjaju se socijalistički simboli, te se grade moderne građevine. Dana 16. veljače 1999. izvedeni su islamistički bombaški napadi na predsjednika [[Islam Karimov|Islama Karimova]] u Taškentu. ==Stanovništvo== [[Datoteka:Bread Vendor (220641945).jpeg|mini|Prodavač kruha na tržnici u Taškentu]] Broj stanovnika Taškenta prvi je put premašio milijun u 1960-ima, 2017. dosegao je 2,4 milijuna, a 2024. dosegao je 3 milijuna stanovnika. Početkom 2026. godine Taškent je imao otprilike 3.178.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom bivšeg SSSR-a, nakon [[Moskva|Moskve]], [[Sankt Peterburg]]a i [[Kijev]]a. Prema podacima uzbekistanskog Nacionalnog odbora za statistiku, demografska struktura stanovništva Taškenta u 2021. godini bila je sljedeća: * 84,4 % – [[Uzbeci]] * 4,9 % – [[Tadžici]] * 2,4 % – [[Kazasi]] * 2,2 % – [[Karakalpaci]] * 2,1 % – [[Rusi]] * 4,1 % – ostale etničke pripadnosti.<ref>''[https://www.gazeta.uz/ru/2021/08/20/ethnic-groups/ Опубликованы данные об этническом составе населения Узбекистана]'' (Objavljeni podaci o etničkom sastavu stanovništva Uzbekistana), Gazeta.uz, 20. kolovoza 2021. (uzb.) Pristupljeno 14. kolovoza 2026.</ref> {| | style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable zebra" ! Godina ! Broj stanovnika<ref>[https://esa.un.org/unpd/wup/DataQuery/ World Urbanization Prospects - Population Division - United Nations, 2018.] {{eng oznaka}} Pristupljeno 14. kolovoza 2026.</ref> |- | 1897. | align="right" |155.673 |- | 1950. | align="right" |755.000 |- | 1960. | align="right" |964.000 (+ 2,89 %) |- | 1970. | align="right" |1.403.000 (+ 3,87 %) |- | 1980. | align="right" |1.818.000 |- | 1990. | align="right" |2.100.000 |} | style="vertical-align:top;" | {| class="wikitable zebra" |- ! Godina ! Broj stanovnika<ref name=TSSB/> |- | 2000. | align="right" |2.135.000 |- | 2010. | align="right" |2.244.000 |- | 2017. | align="right" |2.435.000 |- | 2021. | align="right" |2.694.400 (+ 4,77 %) |- | 2024. | align="right" |3.095.000 |- | 2025. | align="right" |3.164.030 |- |} | style="vertical-align:center;padding-left:5em" | |} ==Uprava== [[Datoteka:Tashkent, Paque Navoi 3.jpg|mini|Oliy Majlis, Parlament Uzbekistana]] [[Datoteka:Mustaqillik Maydoni (Фонтан и Арка Езгулик, площадь Мустакиллик, Ташкент).jpg|mini|Trg neovisnosti 2025.]] Taškent je podijeljen na 11 distrikta (''tumana''): {| class="toptextcells" |- | {| class="wikitable sortable zebra" ! Nr. || ''Tuman'' || Površina<br />(km²) || Stanovništvo<br />kerung<br />(01.01.2020.) || stan/km² | rowspan=17|[[Image:Tashkent City districts.png|centre|350px|Administrativna podjela Taškenta na tumane.]] |- | 1 || [[Bektemir]] || align="right"|21,91 || align="right"|34.829 || align="right"|1.590 |- | 2 || [[Chilonzor]] || align="right"|30,28 || align="right"|248.143 || align="right"|8.195 |- | 3 || [[Yashnobod]] || align="right"|37,40 || align="right"|241.812 || align="right"|6.466 |- | 4 || [[Mirobod]] || align="right"|16,72 || align="right"|138.009 || align="right"|8.254 |- | 5 || [[Mirzo Ulugʻbek]] || align="right"|37,49 || align="right"|275.531 || align="right"|7.349 |- | 6 || [[Sirgʻali]] || align="right"|51,87 || align="right"|195.760 || align="right"|3.774 |- style="background:#FFE7BA" | 7 || [[Shoyhontohur]] || align="right"|26,99 || align="right"|340.707 || align="right"|12.623 |- | 8 || [[Olmazar]]<!-- früher Sobir Rahimov --> || align="right"|33,74 || align="right"|365.435 || align="right"|10.831 |- | 9 || [[Uch Tepa]] || align="right"|28,23 || align="right"|272.537 || align="right"|9.654 |- | 10 || [[Yakkasaroy]] || align="right"|14,09 || align="right"|118.854 || align="right"|8.435 |- | 11 || [[Yunusobod]] || align="right"|41,38 || align="right"|340.051 || align="right"|8.218 |- style="background:#DDDDDD" class="sortbottom" | 1–11 || '''Taškent''' || align="right"|'''340,10''' || align="right"|'''2.571.668''' || align="right"|'''7.562''' |} | style="vertical-align:middle"| |} ==Znamenitosti== Taškent ima mnogo kulturnih znamenitosti iz islamskog i sovjetskog razdoblja. U starom dijelu grada sačuvani su spomenici [[islamska umjetnost|islamske arhitekture]]: [[medresa|medrese]] Kukeldaš (16. st.) i Barak-hanova (16. st.), [[džamija|džamije]] (džamija Telyashayakh) i [[mauzolej]]i (mauzolej kana Yunusa, Kafol Šošijev, Zangi Otov i dr.) i tržnica Chorsu Bazar iz 15. i 16. st.<ref name=LZMK/> Od ruskih spomenika značajan je Trg nezavisnosti, najveći trg u bivšem SSSR-u, te ruska carska palača (dinastije [[dinastija Romanov|Romanov]]). Poslije jakog potresa [[1966.]] godine, istočno od starog Taškenta, obnovljen je i proširen novi dio grada s prostranim zelenim površinama ([[Modernistički Taškent]]). Ovo područje uključuje muzeje, izložbene dvorane, stambene komplekse, kulturne institucije, te znanstvene i infrastrukturne objekte, odražavajući široki funkcionalni spektar kasnosovjetske arhitektonske izgradnje. Zbog toga je „[[Modernistički Taškent|modernistička arhitektura Taškenta]]” upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2026. godine.<ref name=UNESCO/> Oko 20 km sjeverno od Taškenta nalaze se [[termalni izvor]]i (57 °C) s [[lječilište]]m. <gallery mode="packed" perrow="5" widths="150" heights="100" caption="Znamenitosti Taškenta"> Barakhan Madrasah Tashkent.jpg|Šajbanidska medresa Barak kana, 16. st. Mausoleum Zangiata 15-12.JPG|Mauzolej Zangi Otov Kukeldash Madrasah inner yard.jpg|Avlija Kukeldeš medrese Palace of Grand Prince Nikolai Konstantinovich 12-00.JPG|Ruska carska palača kraljevića Nikolaja Konstantinoviča iz 1890. Успенский кафедральный собор в Ташкенте.JPG|Saborna katedrala Taškenta Храм Александра Невского (Ташкент).png|Crkva Aleksandra Nevskog Theatre Alisher Navoi.JPG|Opera Alisher Navoi Tashkent museum of applied arts.jpg|Muzej primijenjenih umjetnosti Hotel Uzbekistan.jpg|Hotel Uzbekistan iz 1974. Tashkent Japanese Gardens, Tashkent, Uzbekistan.jpg|Japanski vrt u novom Taškentu Chorsu Market general view.jpg|Chorsu Bazar iz 1980. Parkent BSP.jpg|[[Sunčeva peć]] Uzbekistana iz 1981. Beruni station of Tashkent Metro on Uzbekistan Line in Tashkent Uzbekistan.jpg|Podzemna željeznica Kosmonavtlar („astronauta”) iz 1984. Toshkent christian church.jpg|Rimokatolička katedrala Presvetog Srca Isusova Amir Timur Museum, Taskhent (Темурийлар тарихи давлат музейи, Тошкент, Государственный музей истории Тимуридов).jpg|Muzej Timurida Shahidlar xotirasi yodgorlik majmui 16.jpg|Spomenik Šehidima </gallery> ==Obrazovanje i kultura== [[Datoteka:History Museum (8145371419).jpg|mini|Državni muzej povijesti iz 1970.]] Među sveučilištima i mnogim drugim visokoškolskim ustanovama ističu se Nacionalno uzbekistansko sveučilište (osnovano 1918.), Taškentsko državno ekonomsko sveučilište (osnovano 1931.) i Akademija znanosti Uzbekistana (osnovana 1943.). Tu je osnovan i velik broj znanstvenoistraživačkih instituta. Od mnogobrojnih muzejsko-galerijskih ustanova ističu se Povijesni muzej naroda Uzbekistana, Prirodoslovni muzej, Muzej lijepih umjetnosti i Muzej Timurida.<ref name=LZMK/> ==Gospodarstvo== Taškent je glavno gospodarsko (ostvaruje 20% BDP-a zemlje) središte zemlje, među najvećima u srednjoj Aziji (otprilike 34.500 tvrtki). Razvoj industrije započeo je 1920-ih i 1930-ih, a osobito je bio jak od [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] (preseljenje industrije iz europskog dijela Rusije). Jaka je [[strojogradnja]] ([[traktor]]i (''Taškenski traktorni zavod, TMZ''), industrijski strojevi), elektrotehnička (''O'zkabel''), elektronička, kemijska, [[farmaceutska industrija]], proizvodnja [[automobil]]a, [[svila|svile]], [[pamuk]]a, tekstilnih i prehrambenih proizvoda ([[ulje]], [[riža]]).<ref name=LZMK/> Trgovačke i uslužne tvrtke čine 67 % gospodarskog proizvoda. Ovdje se nalazi i nacionalna burza, Taškentska burza. ==Promet== [[Datoteka:Ташкент - Южный Вокзал.jpg|mini|Novi južni kolodvor.]] Grad je čvorište na srednjoazijskoj željezničkoj mreži. Transaralska željeznica iz [[Orenburg]]a i Transkaspijska željeznica iz [[Turkmenbaši]]ja završavaju na glavnom željezničkom kolodvoru u Taškentu. Na jugoistoku grada izgrađena je nova južna stanica za promet na velike udaljenosti koja grad povezuje s [[Kazahstan]]om, [[Tadžikistan]]om i [[Rusija|Rusijom]], kao i s drugim većim uzbekistanskim gradovima poput [[Samarkand]]a, [[Buhara|Buhare]] i [[Termez]]a. Taškentski [[metro]] otvoren je 6. studenog 1977. i danas se sastoji od 43 postaje na 5 linija s ukupnom duljinom pruge većom od 58,5 km. Taškent je bio prvi grad u središnjoj Aziji sa sustavom podzemne željeznice.<ref>[https://tashmetro.uz/metropoliten-tarixi/ tashmetro.uz] (uzbečki, ruski, engleski)</ref> ==Gradovi prijatelji== {| | width="30%" valign="top" | *{{Z|TUR}} [[Ankara]], [[Turska]] *{{Z|KAZ}} [[Astana]], [[Kazahstan]] *{{Z|TKM}} [[Ašgabat]], [[Turkmenistan]] *{{Z|NJE}} [[Berlin]], [[Njemačka]] *{{Z|KIR}} [[Biškek]], [[Kirgistan]] *{{Z|UKR}} [[Dnjipro (grad)|Dnjipro]], [[Ukrajina]] *{{Z|BUG}} [[Haskovo]], [[Bugarska]] *{{Z|TUR}} [[Istanbul]], [[Turska]] *{{Z|EGI}} [[Kairo]], [[Egipat]] || *{{Z|PAK}} [[Karachi]], [[Pakistan]] *{{Z|UKR}} [[Kijev]], [[Ukrajina]] *{{Z|BEL}} [[Kortrijk]], [[Belgija]] *{{Z|RUS}} [[Moskva]], [[Rusija]] *{{Z|JAP}} [[Nagoya]], [[Japan]] *{{Z|IND}} [[Patiala]], [[Indija]] *{{Z|LAT}} [[Riga]], [[Latvija]] *{{Z|SAD}} [[Seattle, Washington]], [[SAD]] || *{{Z|JKO}} [[Seul]], [[Južna Koreja]] *{{Z|MAK}} [[Skopje]], [[Sjeverna Makedonija]] *{{Z|UKR}} [[Sverdlovsk]], [[Ukrajina]] *{{Z|KIN}} [[Šangaj]], [[Kina]] *{{Z|LIB}} [[Tripoli]], [[Libija]] *{{Z|TUN}} [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]] *{{Z|BUG}} [[Varna]], [[Bugarska]] *{{Z|ŠPA}} [[Zaragoza]], [[Španjolska]] |} ==Literatura== * Stronski, Paul, ''Tashkent: Forging a Soviet City, 1930–1966'', University of Pittsburgh Press, Pittsburgh, 2010. * Jeff Sahadeo, ''Russian Colonial Society in Tashkent, 1865–1923'', Indiana University Press, Bloomington, IN, 2010. ==Izvori== {{commonscat|Tashkent}} * Tabele u ovom članku su uglavnom preuzete iz članka na njemačkoj Wikipediji pod naslovom ''[https://de.wikipedia.org/wiki/Taschkent Taschkent]'' (vidi [https://de.wikipedia.org/w/index.php?title=Taschkent&action=history povijest promjena]) {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.tashkent.uz/ Web stranica grada] (uzbečki, ruski, engleski) [[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]] [[Kategorija:Gradovi u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]] [[Kategorija:Taškent| ]] 5aq3ldl40jnzkp9rlekz0rgisul4sqn 0 114353 7578239 6355255 2026-08-16T04:39:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578239 wikitext text/x-wiki '''Bukin''' (srp.: ''Младеново'', mađ.:''Dunabökény'', njem ''Bukin'') je selo u [[Bačka|Bačkoj]], u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]], [[Srbija]]. == Povijest == Osnovao ga je mađarski kralj [[Bela IV.]] u 13. stoljeću. Za vrijeme nadbiskupa [[Ferenc Klobusitzki|Ferenca Klobusitzkog]] (1751. – 1760.), Bukin je dobio svoju vlastitu župu, koja je bila dijelom [[Subotička biskupija|Subotičke biskupije]].<ref>[http://www.zvonik.org.yu/1041/ZV21.html Zvonik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070307162845/http://www.zvonik.org.yu/1041/ZV21.html |date=7. ožujka 2007. }}, br.6, lipanj 2003.</ref> Selo je dvaput teško poplavilo: [[1750.]] i [[1810.]], onesposobivši sve stambene i gospodarske objekte za daljnju uporabu, prisilivši ljude na ponovnu izgradnju sela kilometar i pol prema sjeveru od izvornog mjesta. Starinom je Bukin bilo selo [[Šokci|šokačkih Hrvata]].<ref> Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42</ref> Već krajem 18. st. je počelo doseljavanje Nijemaca u Bukin, tako da su ekonomski potisnuli šokačke starosjeditelje. Imovina je sve više dolazila u ruke doseljenih Nijemaca. Do 20. st. je selo bilo 80% [[germanizacija|ponijemčeno]], a starosjediteljski šokački Hrvati su se raselili na sve strane. Rashrvaćenju Bukina su 1900. pridonijele i ugarske vlasti, koje su promijenile staro ime i dale mu ime ''Dunabokeny''. Gospodarski je Bukin je bio napredno selo. Već 1912. je postao samostalnom općinom. Selo je poslije mijenjalo ime više puta, kako se mijenjala vlast: 1918. ulaskom u Kraljevinu SHS je opet ostalo Bukin, a mađarskom okupacijom 1941. je vraćeno Dunabokeny, a novo preimenovanje je uslijedilo 1945., nakon drugog svjetskog rata, u [[kolonizacija Vojvodine 1945.-1948.|kolonizaciji Vojvodine]] 1945. – 1948., organizirano je doseljeno u Bukin stanovništvo iz [[Bugojno|Bugojna]], [[Glamoč]]a, [[Prozor]]a, [[Kupres]]a, [[Livno|Livna]] i [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], a preimenovano je u "Mladenovo", po kasnijem nositelju naslova "[[narodni heroj]]" [[Mladen Stojanović|Mladenu Stojanoviću]]. Krajem rata su mjesni Nijemci otišli iz Bukina, što protjerivanjem, što tako što su pobjegli pred Sovjetima i partizanskom vlašću. Mjesna zajednica šokačkih Hrvata je i nakon odlaska Nijemaca ostala pod njemačkim utjecajem, jer su brojni bili i bračno povezani s njima. == Zemljopisni položaj == Nalazi se na 45°18' sjeverne zemljopisne širine i 19°16' istočne zemljopisne dužine. == Upravna organizacija == Nalazi se u općini [[Bačka Palanka (općina)|Bačka Palanka]], u [[južnobački okrug|južnobačkom okrugu]]. == Stanovništvo == Danas u selu živi 3358 stanovnika. Selo ima apsolutnu srpsku većinu. Narodnosni sastav 1991.: *[[Srbi]] = 3112 *[[Jugoslaveni]] = 162 *[[Mađari]] = 19 *[[Hrvati]] = 19 *ostali ([[Slovaci]], [[Nijemci]]...) = 35 Narodnosni sastav 2002.: *[[Srbi]] = 3171 *[[Jugoslaveni]] = 63 *[[Hrvati]] = 20 *[[Mađari]] = 16 *ostali === Povijesna naseljenost === *1961.: 5080 *1971.: 4125 *1981.: 3380 *1991.: 3363 == Poznati stanovnici == * [[Josip Andrić (muzikolog)|Josip Andrić]] (1894. – 1967.), hrvatski književnik, skladatelj i muzikolog * [[Pavao Sučić]] (1767. – 1834.), hrv. svećenik == Izvori == *Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996. *[[Ante Sekulić]], Hrvatski bački mjestopisi ==Galerija== <gallery> Slika:Mladenovo,_Catholic_Church_(2).jpg|Katolička crkva sv. Ivana Krstitelja. Slika:Mladenovo,_Stork_nest_on_the_steeple.jpg|Zvonik kat. crkve Slika:Mladenovo,_Catholic_Church.jpg|Katolička crkva, iz drugog kuta. </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Mladenovo.html Bukin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930222621/http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Mladenovo.html |date=30. rujna 2007. }} na fallingrain.com * [http://www2.genealogy.net/privat/flacker/omom.htm Donauschwaben Heimatbuecher M] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070426123712/http://www2.genealogy.net/privat/flacker/omom.htm |date=26. travnja 2007. }} * [https://web.archive.org/web/20110522015938/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=1898 Radio-Subotica] Susret tuzlanskih i bačkih Hrvata, potomaka nekada zajedničkih predaka iz Bosne {{Naselja u sastavu Općine Bačka Palanka}} [[Kategorija:Bačka]] [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Općina Bačka Palanka]] mxew6tv7zy9ruy4nlvzsddhv4nj2lnp 0 117102 7578222 7568020 2026-08-16T03:22:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578222 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 30em; font-size: 90%; text-align: left" |- ! colspan="2" style="text-align:center;" | ''Brian Urlacher'' |- ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: larger; background-color: #001; color: #ffa;" | Brian Keith Urlacher |- ! Datum rođenja: | [[25. svibnja]], [[1978.]] |- ! Mjesto rođenja: | [[Pasco, Washington|Pasco]], [[Washington]] |- ! Visina: | 193 [[cm]] |- ! Težina: | 117 [[kg]] |- ! Klub: | [[Chicago Bears]] |- ! Pozicija: | ''[[linebacker]]'' |- ! Debi: | [[2000.]] godine za Chicago Bearse |- ! Posebni uspjesi i nagrade: | * [[Pro Bowl]] (x5) <br> * 2000. Muški sportaš godine (UNM) <br> * 2000. Najbolji [[NFL]] obrambeni početnik (Rookie of the Year) <br> * 2001. ''Football Digest'' najbolji obrambeni igrač <br> * 2005. AP NFL najbolji obrambeni igrač <br> * Obrambeni igrač tjedna (x4) <br> * ''[[Special Teams]]'' igrač tjedna <br> * NFL najbolji obrambeni početnik mjeseca (10/2000) <br> * Najviše ''[[tackle]]ova'' u sezoni (UNM) <br> * Najviše ''tackleova'' u sezoni (Chicagp Bears) |- ! Karijera: | Koledž: [[New Mexico]] <br> [[NFL draft]]: [[2000.]] / Krug: 1 / Izbor: 9 <br> Momčadi: Chicago Bears (2000 - danas) |- |}{{tab-predl|igrač američkog nogometa}} '''Brian Keith Urlacher''' (rođen [[25. svibnja]], [[1978.]]) američki je igrač [[Američki nogomet|američkog nogometa]] (eng. ''football'') u momčadi [[Chicago Bears]] u [[NFL]] natjecanju. Urlacher, peterostruki<ref name="pfrstat">{{cite web |url=http://www.pro-football-reference.com/players/UrlaBr00.htm |title=Brian Urlacher statistics |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=1. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071001043736/http://www.pro-football-reference.com/players/UrlaBr00.htm |url-status=dead }}</ref> igrač na [[Pro Bowl]]u, dokazao se kao jedan od najproduktivnijih ''[[linebacker]]a'' (obrambenih igrača) NFL-a. Smatra se jednim od najboljih obrambenih igrača u NFL-u, osvojivši NFL nagradu za ''najboljeg početnika godine'' (''[[NFL Rookie of the Year Award]]'') [[2000.]] godine, te nagradu za najboljeg NFL ''obrambenog igrača godine'' (''[[NFL Defensive Player of the Year Award]]'') [[2005.]], tako postavši tek peti igrač u povijesti NFL-a koji je osvojio obje nagrade.<ref name="chicagobearsurlacher">{{cite web |url=http://www.chicagobears.com/team/player.asp?player_id=79 |title=Chicago Bears Roster — Brian Urlacher |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=19. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110519105111/http://www.chicagobears.com/team/player.asp?player_id=79 |url-status=dead }}</ref> Kao igrač obrane Chicago Bearsa oborio je nekoliko rekorda.<ref name="chicagobearsurlacher"/> ==Rani život== Brian Urlacher sin je Brada i Lavoyde Urlacher. Rođen je u [[Pasco, Washington|Pascou]], [[Washington]]. Roditelji mu se rastaju u kasnim [[1980-ih|1980-im]], a skrbništvo nad Brianom i njegovom braćom dobiva majka Lavoyda Urlacher.<ref name="JockBio_Brian_Urlacher">{{cite web |url=http://www.jockbio.com/Bios/Urlacher/Urlacher_bio.html |title=JockBio: Brian Urlacher |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=20. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100820044337/http://www.jockbio.com/Bios/Urlacher/Urlacher_bio.html |url-status=dead }}</ref> Lavoyda se tada seli u [[Lovington, New Mexico|Lovington]], [[New Mexico]], pokušavši započeti novi život. Dok je njegova majka radila nekoliko poslova da bi prehranila obitelj, Brian je počeo trenirati nekoliko sportova. S vremenom, razvio je zanimanje za američki nogomet. Urlacher je upotrijebio svoju sirovu snagu, agilnost, i brzinu odvevši momčad srednje škole Lovington, Wild Catse, do savršene sezone s rezultatom 14 pobjeda - 0 poraza. Urlacher se pokazao prijetnjom u svakoj fazi igre.<ref name="chicagobearsurlacher"/> ==Koledž== Iako je Urlacher pohađao [[Texas Tech University|Teksaško Tehničko Sveučilište]], njegovi snovi su prekinuti kada mu sveučilište nije ponudilo stipendiju za sportaše. Jedine obrazovne institucije koje su pokazale zanimanje za njega bilo je [[University of New Mexico|Sveučilšte New Mexico]] i [[New Mexico State University| Državno Sveučilište New Mexico]]. Naposljetku, odlučio je pohađati Sveučilište New Mexico.<ref name="JockBio_Brian_Urlacher"/> Urlacher nije mnogo igrao kao brucoš [[1996.]] godine, jer je glavni trener momčadi [[Dennis Franchione]] preferirao starije studente.<ref name="JockBio_Brian_Urlacher"/> Više je igrao kao student 2. godine kada je Sveučilište New Mexico završilo sezonu s omjerom 9-4 i osvojilo nagradu [[Western Athletic Conference]] Mountain divizije. No, izgubili su utakmicu 41-13, od [[Colorado State University|Državnog Sveučilišta Colorado]]. Unatoč porazu, pozvan je da igra utakmicu na [[Insight Bowl]]u gdje je njegova momčad također poražena od [[University of Arizona|Sveučilišta Arizone]], 20-14.<ref>{{cite web |url=http://www.dailylobo.com/media/storage/paper344/news/2003/01/21/Sports/Lobo-Fans.Crowd.Bowl.Game-348067.shtml?norewrite200612071906&sourcedomain=www.dailylobo.com |title=Lobo fans crowd bowl game |language=English |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:BrianUNM.JPG|mini|desno|200px|Brian Urlacher postiže rekord u dizanju utega na UNM, 1999. godine]] U sezoni [[1997.]], Franchione odlazi iz New Mexica na mjesto pozicije trenera [[Texas Christian University|Teksaškog Kršćanskog Sveučilišta]]. [[Rocky Long]], bivši polaznik sveučilišta i obrambeni koordinator za [[UCLA]], pomogao je Urlacheru u postizanju nacionalnog ugleda. Pod vodstvom Longa, Urlacher postaje "Lobo-Back", mješavina između ''linebackera'' i ''[[defensive back]]a''. Iskazao se u Longovoj 3-3-5 obrambenoj formaciji.<ref>{{cite web |url=http://golobos.cstv.com/sports/m-footbl/mtt/long_rocky00.html |title=Player Bio:Rocky Long |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=15. ožujka 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070315131609/http://golobos.cstv.com/sports/m-footbl/mtt/long_rocky00.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.unmalumni.com/mirage/fall2004/bighitter_print.htm |title=The Big Hitter |language=English}}</ref> Postigao je rekord od 422 ''[[tackle]]a'' (zaustavljanja protivničkih igrača), što je bio 3. najbolji rezultat u povijesti škole, 3 presretanja, 11 ''force [[fumble]]a'' (ispadanje lopte iz ruku protivničkog igrača kao posljedica ''tacklea'') i ''[[sack]]ova'' (rušenja protivničkog ''[[quarterback]]a'' (dodavača) u napadu iza ''[[line of scrimmage]]a'', tj. obarmbene linije napada kojoj je cilj zaštititi ''quarterbacka''). Također, bio je stručnjak za povratne lopte (eng. ''return specialist'') i ''[[wide receiver]]'' (primatelj lopte, na rubu napadačke formacije), uhvativši sedam dodavanja za 6 polaganja (eng. ''[[touchdown]]'').<ref name="chicagobearsurlacher"/> Zaradio je nekoliko odlikovanja tijekom igranja na koledžu, među kojima je i uvrštavanje u [[All-American]] momčad, koja se sastoji od najperspektivnijih atleta među amaterima. Ulaskom u [[NFL Draft]] 2000. godine, smatran je jednim od najtalentiranijih budućih profesionalnih sportaša u zemlji.<ref>{{cite web |url=http://archive.profootballweekly.com/content/archives/draft_1999/prospects_lb_122799.asp |title=Linebackers: Arrington's athleticism, instincts make him the top LB prospect |language=English}}</ref> ==Profesionalna karijera== ===Put ka uspjehu=== Tijekom NFL Drafta [[2000.]], Urlachera izabiru Chicago Bearsi kao deveti izbor prvog kruga drafta. Na početku sezone, Urlacher nakratko gubi mjesto u prvoj momčadi od [[Rosevelt Colvina|Rosevelta Colvina]].<ref>{{cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0FCL/is_6_31/ai_81789945 |title=Meet Urlacher's trusty sidekick - Rising Star: Rosevelt Colvin |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=30. lipnja 2004. |archive-url=https://web.archive.org/web/20040630080049/http://articles.findarticles.com/p/articles/mi_m0FCL/is_6_31/ai_81789945 |url-status=dead }}</ref> No, ozljeda [[Barry Minter|Barryja Mintera]] omogućila je Urlacheru da popuni prazno mjesto u obrani na mjestu srednjeg ''linebackera''. Nakon dobre igre u utakmici protiv [[New York Giantsa]], postaje instant zvijezda, s preko 30 ''tacklea'' u sljedeće dvije utakmice. Čak ga niti manja ozljeda nije spriječila da osvoji ''nagradu za najboljeg početnika'' 2000. godine, zajedno s pozivnicom za njegov prvi [[Pro Bowl]]. Tijekom sljedeće dvije godine, Urlacher se dokazao kao najproduktivniji ''linebacker'' u NFL-u, s 313 ''tacklea'', 14 ''sackova'' i 5 presretanja.<ref>{{cite web |url=http://www.sptimes.com/2002/12/29/Bucs/High_profile____Brian.shtml |title=High profile -- Brian Urlacher |language=English}}</ref> Pod vodstvom novoga trenera [[Dick Jauron|Dicka Jaurona]], Bearsi su mnoge iznenadili svojom igrom tijekom NFL sezone [[2001.]] godine. Uz Urlacherovu pomoć, Beasri su su tri puta uspjeli sustići nepovoljan rezultat da bi naposljetku i pobijedili u utakmicama. Tijekom petnaestog kola sezone 2001., lažni ''[[field goal]]'' (gol postigunut ispucavanjem lopte s terena) omogućio je [[Punter|šuteru]] [[Brad Maynard|Bradu Maynardu]] dodavanje lopte Urlacheru koji je napravio polaganje. Ova pobjeda dovodi Bearse do drugog kola divizijskog play-offa u [[National Football Conference]]u (NFC).<ref>{{cite web |url=http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn?pagename=article&node=&contentId=A18019-2001Dec23 |title=Redskins Fall From Race |language=English}}</ref> Unatoč iznimno produktivnoj obrani, Bearsi su izgubili play-off utakmicu od [[Philadelphia Eagles]]a. Nažalost, nakon pobjedničke sezone 2001. uslijedile su tri prosječne godine. Prije početka sezone [[2004.]] otpušten je trener [[Dick Jauron]], a na njegovo mjesto dolazi [[Lovie Smith]]. Nakon početka sezone u ligi [[NFC Sjever]], Urlacher je pretrpio nekoliko ozljeda, zbog kojih je gotovo cijelu sezonu izbivao s terena.<ref>{{cite web |url=http://tvnz.co.nz/view/sport_story_skin/465927?format=html |title=Urlacher injured again |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=11. studenoga 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071111123750/http://tvnz.co.nz/view/sport_story_skin/465927?format=html |url-status=dead }}</ref> ===Monster of the Midway=== Unatoč katastrofalnom početku sezone [[2005.]], Bearsi su uspjeli izvući devet pobjeda u nizu, što ih je naposljetku odvelo u play-off utakmicu protiv [[Green Bay Packers]]a na [[Božić]]. Urlacher je odigrao ključnu ulogu; nanizao je najmanje 10 ''tackleova'' u sljedećih šest utakmica, vodeći momčad s ukupno 121 ''tackleom''. Zbog njegova vodstva i odluka na terenu, obrana Bearsa postaje najbolja obrana u NFL-u.<ref>{{cite web |url=http://www.actasports.com/sow.php?id=72 |title=The best defense of all time? |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=27. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081227052232/http://www.actasports.com/sow.php?id=72 |url-status=dead }}</ref> Prije završetka sezone, Urlacher je nagrađen nagradom za ''najboljeg obrambenog igrača'' i pozivnicom za Pro Bowl. Sljedećeg tjedna, [[Carolina Panthers]] porazili su Chicago Bearse rezultatom 29-21 u divizijskoj play-off utakmici. Bearsi su započeli sezonu [[2006.]] pobijedivši u devet od jedanaest utakmica. Urlacher je odlično odigrao protiv [[Arizona Cardinals]]a tijekom šestog tjedna [[Monday Night Football]]a. Iako su gubili za 20 bodova, pod Urlacherovim vodstvom uspjeli su stići do pobjede rezultatom 24-23. Urlacher je uspio istrgnuti loptu [[Edgerrin James|Edgerrinu Jamesu]] i svojoj momčadi omogućiti ključno polaganje. U toj utakmici zabilježio je 18 ''tackleova''.<ref>{{cite web |url=http://www.chicagobears.com/news/NewsStory.asp?story_id=2561 |title=Lightning strikes twice for Urlacher |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=27. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081227034459/http://www.chicagobears.com/news/NewsStory.asp?story_id=2561 |url-status=dead }}</ref> Kasnije, uspio se oporaviti od ozbiljne ozljede nožnog prsta i odvesti Bearse u još jednu pobjedu rezultatom 38-20 protiv [[New York Giants]]a, s presretanjem u zoni polaganja u sljedećoj utakmici proitv [[New York Jets]]a.<ref>[http://www.chicagobears.com/news/NewsStory.asp?story_id=2695 Bears catch up to Jets' no-huddle offense] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929104837/http://www.chicagobears.com/news/NewsStory.asp?story_id=2695 |date=29. rujna 2007. }} by ''Larry Mayer'' of Chicagobears.com, posted 19 November, 2006.</ref> Urlacher i Bearsi su završili sezonu rezultatom 13-3, te kao pobjednici [[NFC]] play-offa. Urlacher je odabran kao početni središnji ''linebacker'' u Pro Bowlu [[2007.]] i imenovan članom "2006 All-Pro" močadi po izboru ''[[Associated Press]]a''.<ref>{{cite web |url=http://www.chicagobears.com/news/NewsStory.asp?story_id=2825 |title=Hester among seven Bears voted to Pro Bowl |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=26. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091026213514/http://www.chicagobears.com/news/NewsStory.asp?story_id=2825 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://sports.yahoo.com/nfl/news;_ylt=AqMbR3et8MEKS6ALAZcsdTlDubYF?slug=ap-nflall-proteam&prov=ap&type=lgns |title=Tomlinson, Taylor and Bailey unanimous All-Pros |language=English |url-status=dead }}</ref> Također, bio je na četvrtom mjestu u izboru za ''najboljeg obrambenog igrača'' 2007. godine.<ref>{{cite web |url=http://news.yahoo.com/s/ap/20070105/ap_on_sp_fo_ne/fbn_nfl_defensive_player |title=Taylor takes AP Defensive Player honors |language=English |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070108003547/http://news.yahoo.com/s/ap/20070105/ap_on_sp_fo_ne/fbn_nfl_defensive_player |archivedate=8. siječnja 2007. |accessdate=19. rujna 2007.}}</ref> Urlacher je sezonu završio s tri presretanja i 141 ''tackleom'', što je bio najbolji rezultat NFC-a, te ga dovodi do njegova petog Pro Bowla. Igrao je ključnu ulogu u pobjedama Bearsa u post-sezonskim utakmicama protiv [[Seattle Seahawks]]a i [[New Orleans Saints]]a. Naposljetku, Bearsi su osvojili [[NFC prvenstvo]], ali izgubili od [[Indianapolis Colts]]a, 29-17, u [[Super Bowl XLI|Super Bowlu XLI]].<ref>[http://sports.yahoo.com/nfl/recap?gid=20070204003 Indianapolis 29, Chicago 17] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070211040431/http://sports.yahoo.com/nfl/recap?gid=20070204003 |date=11. veljače 2007. }} (English)</ref> Urlacher je morao propustiti utakmicu Pro Bowla zbog prijašnje ozljede nožnog prsta.<ref>{{cite web |url=http://www.chicagobears.com/news/NewsStory.asp?story_id=3041 |title=Kreutz, Briggs pull out of Pro Bowl with injuries |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=29. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929104820/http://www.chicagobears.com/news/NewsStory.asp?story_id=3041 |url-status=dead }}</ref> ===Reputacija=== Nakon uspješne početne sezone, Urlacher je uspio steći popularnost među navijačima. Nedvojbeno, još uvijek je jedan od najpopularnijih igrača Chicago Bearsa. Navijači Bearsa smatraju Urlachera jednim od ''"[[Monsters of the Midway]]"'' ekipe, nazivom kojim su nazivali vrlo uspješnu momčad Bearsa [[1940.]] i [[1941.]], te ''"[[Valhalla]]" of the Bears'' ikonom uključujući [[Dick Butkus|Dicka Butkusa]], [[Billy George|Billyja Georgea]] i [[Mike Singletary| "Samurai" Mikea Singletaryja]]. Na nacionalnoj razini, dresovi s imenom Briana Urlachera prodaju se u jednakim količinama kao dresovi NFL ikona poput [[Michael Vicka|Michaela Vicka]] i [[Brett Favre|Bretta Favrea]].<ref>{{cite web |url=http://football.about.com/cs/footballapparel/tp/2002playjersey.htm |title=Top 10 NFL Player Jerseys |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=18. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080918132604/http://football.about.com/cs/footballapparel/tp/2002playjersey.htm |url-status=dead }}</ref> Navijači diljem zemlje pet puta su izglasali Urlacherovo pojavljivanje u Pro Bowlu.<ref name="pfrstat"/> Urlacherovi suigrači i treneri hvale njegov karakter i atletske sposobnosti. Godine [[2007.]], suigrač [[Tank Johnson]] pozvao je Urlachera da svjedoči na njegovu suđenju.<ref>CBS Chicago, [http://cbs2chicago.com/topstories/local_story_074094000.html Tank Johnson Sentenced To 120 Days In Jail] Retrieved on [[March 15]], [[2007.]]</ref> No, neki skeptici i kritičari smatraju Urlachera precijenjenim. Urlacherovo izbivanje zbog ozljeda navelo je kritičara ''[[Chicago Sun Times]]a'', kolumnista [[Jay Mariotti|Jaya Mariottija]] da ga imenuje najprecijenjenijim igračem u NFL-u [[2004.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.suntimes.com/sports/mariotti/116332,CST-SPT-jay30.articlel |title='Overrated' Urlacher could be NFL MVP |language=English |url-status=dead }}</ref> Čak i nakon oporavka i osvajanja nagrade za ''najboljeg obrambenog igrača'' [[2005.]], anketom iz [[2006.]] časopisa ''[[Sports Illustrateed]]'' proglašen je drugim najprecijenjenijim igračem NFL-a, nakon [[Terrell Owens|Tarrella Owensa]].<ref>{{cite web |url=http://nfl.aolsportsblog.com/2006/10/31/overrated-terrell-owens-brian-urlacher-and-tom-brady/ |title=Overrated: Terrell Owens, Brian Urlacher ... and Tom Brady? |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=2. studenoga 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061102001200/http://nfl.aolsportsblog.com/2006/10/31/overrated-terrell-owens-brian-urlacher-and-tom-brady/ |url-status=dead }}</ref> Urlacher nije bio pogođen rezultatima ankete. Tijekom jednog intervjua izjavio je: ''"Pogledajte snimke. Ne znam što ljudi govore, ali ne zabrinjavam se previše oko toga. Sve što mogu učiniti je izaći na teren i dobro igrati, potruditi se da moja momčad pobjedi. To ću i nastaviti činiti."''<ref>{{cite web |url=http://www.chicagobears.com/news/NewsStory.asp?story_id=2603 |title=Adversity not slowing Urlacher's meteoric rise |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=27. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081227035740/http://www.chicagobears.com/news/NewsStory.asp?story_id=2603 |url-status=dead }}</ref> ==Privatni život== Iako se Urlacher može činiti zastrašujućim, njegovi suigrači često ga kritiziraju da nije dovoljno "zločest".<ref>{{cite web |url=http://www.jockbio.com/Bios/Urlacher/Urlacher_bio.html |publisher=JockBio |title=Brian Urlacher bio |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=20. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100820044337/http://www.jockbio.com/Bios/Urlacher/Urlacher_bio.html |url-status=dead }}</ref> Urlacher ima osjećajnu stranu, koju često koristi za pomoć drugima. Godine [[2002.]], pojavio se u [[SAD|američkom]] ''Kolu sreće'' i osvojio preko $47 000 u dobrotvorne svrhe. Urlacher, zajedno s drugim igračima Chicago Bearsa, prodavao je potpisane suvenire za pomoć financiranju tzv. ''[[Special Olympics]]'' igara za osobe s mentalnom zaostalošću i problemima u razvoju. Nadalje, Urlacher sudjeluje u dobrotvornim akcijama još od dana dok je bio na Sveučilištu New Mexico, gdje je često dobrotvorno sudjelovao u mnogim priredbama. Urlacher trenutno živi sa svojim kćerima iz braka s Laure, Pamelom i Riley, te ima pravo posjećivati sina Kennedyja.<ref name="#1">{{cite web |url=http://cbs2chicago.com/sports/local_story_292135420.html |title=Bitter Custody Battle May Be Over For Urlacher |language=English}}</ref> Njegov mlađi brat [[Casey Urlacher|Casey]], živio je s Brianom prije početka karijere u [[Arena Football League]]u. Urlacher je bio oženjen Laurom, ali par se razveo. Nakon razvoda, Urlacher je nakratko bio u vezi s [[Paris Hilton]].<ref>{{cite web |url=http://50.lycos.com/111103.asp |title=A Royal Disaster |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=16. listopada 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061016000356/http://50.lycos.com/111103.asp |url-status=dead }}</ref> U lipnju [[2005.]], Urlacher je sudjelovao u sudskoj parnici za skrbništvo nad drugim djetetom, Kenendyjem. Analizom [[DNK]] utvrđeno je da je Brian otac djeteta. Kennedyjeva majka, [[Tyna Robertson]], već je ranije bila poznata medijima zbog optužbi protiv poznatog plesača [[Michael Flatley|Michaela Flatleya]], te jednog liječnika iz [[Naperville, Illinois|Napervillea]], [[Illinois]], za seksualno napastovanje.<ref>{{cite web |url=http://www.dailysouthtown.com/news/115725,2NWS5-29.article |title=Who is Tyna? |language=English |publisher=Daily Southtown}}</ref> U listopadu [[2006.]], Robertson je odbila dovesti Kenendyja u Urlacherovu kuću u [[Lake Bluff, Illinois|Lake Bluffu, Illinois]], te pokrenula sudsku parnicu za skrbništvo nad djetetom. Naposljetku, odlukom suda utvrđeno je da oba roditelja imaju pravo viđati Kennedyja.<ref name="#1"/> [[Datoteka:Urlachergc.jpg|mini|desno|200px|Brian Urlacher na naslovnici igre NFL 2K3]] Također, Urlacher je i uspješni poslovni čovjek. Vlasnik je [http://www.travelingusa.com/business/brianurlachercrosscountryautotucumcari/index.html?from_cat=Rentals%20and%20Dealerships auto salona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081227082239/http://www.travelingusa.com/business/brianurlachercrosscountryautotucumcari/index.html?from_cat=Rentals%20and%20Dealerships |date=27. prosinca 2008. }} u [[Tucumari, New Mexico|Tucumariu]], [[New Mexico]]. Pojavio se u nekoliko reklama za [[McDonald's]], [[Domino's Pizza]], [[Nike, Inc.|Nike]], i [[Campbell's]] [[Chunky soup]]. Nike je emitirao i posebne reklame o Urlacherovoj srednjoškolskoj karijeri, s video prilozima o njegovoj igri. No, Urlacher je naposljetku izjavio da se "ne osjeća neugdono" pri pojavljivanju u reklamama.<ref>{{cite web |url=http://www.jockbio.com/Bios/Urlacher/Urlacher_mysay.html |publisher=JockBio.com |title=Brian Urlacher "My Say" |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=27. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927204250/http://www.jockbio.com/Bios/Urlacher/Urlacher_mysay.html |url-status=dead }}</ref> Bio je igrač na naslovnici i glasnogovornik za igru ''[[ESPN NFL 2K|NFL 2K3]]'' programerskog studija [[Sega Sports]]. Tijekom konferencije za novinare prije [[Super Bowl XLI|Super Bowla XLI]], Urlacher je nosio kapu promovirajući ''[[glacéau|Vitaminwater]]'', sponzora nepriznatog od NFL-a, za što je bio kažnjen novčanom kaznom u iznosu od $100 000.<ref>{{cite web |url=http://www.chicagobears.com/news/NewsStory.asp?story_id=3307 |title=Urlacher fined $100,000 by NFL for wearing hat |accessdate=2007-04-19 |publisher=ChicagoBears.com |archive-date=22. svibnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070522113018/http://www.chicagobears.com/news/NewsStory.asp?story_id=3307 |url-status=dead }}</ref> Izvan američkog nogometa, Urlacher je veliki navijač [[Chicago Cubs]]a. Jednom je pozvan da otpjeva pjesmu ''[[Take Me Out to the Ball Game]]'' kao dio tradicije u ''[[baseball]]u''. Također, voli gledati [[profesionalno hrvanje]], a jednom se čak borio u pay-per-view događaju. No, uprava Bearsa zabranila mu je daljnje nastupe.<ref>{{cite web |url=http://www.jockbio.com/Bios/Urlacher/Urlacher_numbers.html |publisher=JockBio |title=Brian Urlacher Facts |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=27. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927204504/http://www.jockbio.com/Bios/Urlacher/Urlacher_numbers.html |url-status=dead }}</ref> Urlacher voli igrati [[golf]] u slobodno vrijeme. Tijekom jedne epizode ''[[AT&T]]’s Home Turfa'' otkrio je sobu u svojoj vili prepunu golf suvenira. Također, izjavio je da voli gledati [[Discovery Channel]], [[National Geographic]], i [[HBO]]-ovu seriju ''Entourage''. Voli slušati mnogo vrsta glazbe, uključujući [[hip-hop]], [[rap]], [[rock]] i [[country]] glazbu.<ref>{{cite web |url=http://seehowtheylive.com/bUrlacher.php |title=AT&T's Home Turf |language=English |access-date=19. rujna 2007. |archive-date=16. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080116025825/http://www.seehowtheylive.com/bUrlacher.php |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.brianurlacher.com/ Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120209072420/http://www.brianurlacher.com/ |date=9. veljače 2012. }} * [http://www.chicagobears.com/team/player.asp?player_id=79 Službeni profil na chicagobears.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519105111/http://www.chicagobears.com/team/player.asp?player_id=79 |date=19. svibnja 2011. }} * [http://www.nfl.com/players/playerpage/187400 Službene NFL statistike] * [http://thesportsinterview.com/brian_urlacher.htm Brian Urlacher interview] {{GLAVNIRASPORED:Urlacher, Brian}} [[Kategorija:Američki igrači američkog nogometa]] pl7748q4z6fxs4tnn8bqza2al198nvk 0 119072 7578415 7070268 2026-08-16T10:17:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578415 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Klallam chief, Chits-a-man-han & his wife.jpg|mini|Poglavica Chits-a-man-han i njegova žena, 1884.]] [[Datoteka:Klallam people near canoe.jpg|mini|Skupina Clallam Indijanaca (obitelj Hicks) stoji kod kanua.]] [[Datoteka:Klallam men in western clothes on beach.jpg|mini|Skupina Clallam Indijanaca u zapadnjačkoj nošnji. Jamestown, Washington, ca.1903.]] '''Clallam''' (Klallam, S'Klallam, Nux Sklai Yem), pleme američkih Indijanaca porodice [[Salishan]], najsrodniji grupi [[Songish]], naseljeni na južnoj strani prolaza [[Juan de Fuca]], između [[Port Discovery]]ja i rijeke Hoko, a kasnije i na plemenskom području [[Chimakum]] Indijanaca, Washington. Danas su organizirani u 3 plemena: 1) Lower Elwha Klallam Tribe na rezervatu Lower Elwha zapadno od Port Angeles, Washington, utemeljenom 1968.; 2) Port Gamble S'Klallam Tribe, na rezervatu Port Gamble; 3) Jamestown S'Klallam Tribe ili Jamestown Tribe na malenom rezervatu Jamestown. == Ime == Ime Clallam, točnije Nux Sklai Yem znači '' 'strong people' ''. == Sela == *Elwah, ušće istoimene rijeke Elwah *Hoko, ušće Hoko Creeka. *Huiauulch, na mjestu današnjeg Jamestowna. *Hunnint (ili) Hungi'ngit, Clallam Bay, ovaj 'grad' i Klatlawas antropologinja [[Erna Gunther]] (1927) zajedno naziva Xainañt. *Kahtai, na [[Port Townsend]]u, naseljeno po uništenju plemena [[Chimakum]]. *Kaquaith (Skakwiyel), na Port Discovery. *Klatlawas, (Tlatlawai'is, Curtis; 1907-9), na zapadu zaljeva Clallam Bay; vidi Hunnint. *Kwahamish, ribarsko selona rijeci Lyre River. *Mekoös, na Beecher Bayu, otok [[Vancouver]], [[Britanska Kolumbija]]. *Pistchin, na Pysht Bay. *Sequim (Suktcikwiiñ), na zaljevu Sequim Bay ili Washington Harboru. *Sestietl, Upper Elwah. *Stehtlum, Dungeness. *Tclanuk, na Beecher Bayu, otok Vancouver, Britanska Kolumbija. *Tsako, na nekadašnjem ušću rijeke Dungeness. *Tsewhitzen, na Port Angeles Spit. *Yennis, na Port Angeles ili False Dungeness. == Povijest == Već sljedeće godine nakon što je [[1787.]] otkriven prolaz [[Strait of Juan de Fuca]] u kojeg uplovljava trgovac krznom, [[Charles Barkley]], Clallam Indijanci susreću prvog bijelca, to je Englez Robert Duffin kojega su napali na [[Discovery Bay]]u. Pripadnici ovog plemena očito su opasni ratnici. Tijekom 1840.-tih i 1850.-tih godina znatan dio ih velikim kanuima s poluotoka [[Olympic]] prelazi na [[Kanada|kanadski]] otok [[Vancouver]], gdje se udružuju sa [[Songish]] Indijancima i na [[Victoria Harbour]]u podižu sebi dva naselja. Godine 1854. zauzimaju područje plemena [[Chimakum]], a 14 godina kasnije (1868) dvadesetšestorica Clallama pod vostvom poglavice Nu-mah, lokalno poznat kao [[Lame Jack]], na New Dungeness Spitu napali su pripadnike plemena [[Tsimshian]] koji su ovdje bili zbog trgovine, i na povratku za Fort Simpson kod [[Prince Rupert]]a u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]]. Sedamnaestoricu Tsimshiana su pobili, a uspjela se bijegom spasiti tek jedna žena, koja je i ispričala ovi priču. Povod napadu bila je krađa jedne od Lame Jackovih žena. Ovaj pokolj ostao je zapisan kao ''Dungeness Massacre''. == Etnografija == Kultura Clallama tipična je [[Coast Salish|Obalnim Sališima]], i dio je kulturnog područja [[Indijanci Sjeverozapadne obale|Indijanaca Sjeverozapadne obale]] u kojoj glavni temelj materijalne kulture predstavlja [[crveni cedar]]. Clallami su poznati po svome [[tkalaštvo|tkalaštvu]] na dvije vrste [[tkalački stan|tkalačkih stanova]] a koristili su dlaku 'planinske koze', životinje iz porodice [[Bovidae]] ili šupljorožaca, koja je rasprostranjena po padinama planina Rockies ([[Stjenjak]]a), drugi materijal koji se tkao je [[dlaka]] vunastih pasa i unutarnja kora (liko) cedrova Thuja plicata (crveni cedar) i [[Chamaecyparis nootkatensis]] (aljaski žuti cedar), drvo poznato kao pendula ili žalosni nutkanski čempres. [[Kanu]]i su također izrađivani od crvenog cedra, koji se među ostalim domorocima koristi uz Sjeverozapadnu obalu sve od [[Oregon]]a do jugoistočne [[Aljaska|Aljaske]]. Crveni cedar koristio se i za izradu drvenih dasaka debljine od 7,5 do 15 centimetara (3 do 6 [[inč]]i) i širokih dvije do tri [[stopa|stope]] (70 do 90 centimetara) koje su cijepali klinovima od jelenjih rogova ili [[dlijeto|dlijetima]] od [[dabar|dabrovih]] [[zub]]i ili [[kremen]]a. Ove kuće bile su velike, četvrtaste, dimenzija od 40-100 (12 do 30 m.) ili više stopa s 14-20 stopa. Ove kuće su na dvije vode s rupama s propuštanje dima, kolektivne su, a svaka obitelj u njoj ima vlastito ognjište. == Literatura == *Jim Cook, The Good Hunter and Fisherman: A Jamestown Clallam Legend. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Klallam}} *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/salish/callamhist.htm Callam Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010070430/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/salish/callamhist.htm |date=10. listopada 2007. }} *[http://content.lib.washington.edu/cgi-bin/queryresults.exe?CISOROOT=/loc&CISOFIELD1=title&CISOBOX1=Clallam&CISORESTMP=&CISOVIEWTMP= Clallam Indians (slike)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://seattletimes.nwsource.com/html/localnews/klallamday4.html Klallam tribe "who we were, who we are"] [[Kategorija:Clallam| ]] [[Kategorija:Salishan]] [[Kategorija:Indijanci, Washington]] [[Kategorija:Indijanci Sjeverozapadne obale]] e30fl06qka3dwop09ds59cw3222kcs7 0 122074 7578442 7189562 2026-08-16T11:25:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578442 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Condoleezza Rice.jpg|mini|'''Condoleezza Rice''']] '''Condoleezza Rice''' ([[Birmingham, Alabama|Birmingham]], [[Alabama]], [[14. studenog]] [[1954.]]), [[SAD|američka]] političarka, 66. državna tajnica Sjedinjenih Američkih Država. Članica je [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanske stranke]]. Na položaju je [[26. siječnja]] [[2005.]] zamijenila [[Colin Powell|Colina Powella]]. Za prvog [[George W. Bush|Bushevog]] mandata ([[2001.]] – 2005.) bila je savjetnica za nacionalnu sigurnost. U politiku je ušla po direkciji oca bivše tajnice SAD-a [[Madeleine Albright]], [[Josef Korbel|Josefa Korbela]], koji je kao bivši češki [[diplomat]] u [[Beograd]]u, kasnije [[izbjeglica]], u doba njenog studija na [[Sveučilište Denver|Sveučilištu Denver]], u državi [[Colorado]], predavao međunarodnu politiku. == Akademnska karijera == [[Profesor]]ica je [[političke znanosti|političkih znanosti]] i prava, neudata. Od [[1991.]], bila je jedan od direktora naftne tvrtke "[[Chevron]]". U floti iste je do [[2001.]] godine operirao [[tanker]] tonaže 126,000 [[tona|t]] s imenom - ''Condoleeza Rice''. Isti je po njenom službenom povratku u politiku ishitreno i potajno preimenovan u "Altair Voyager". Ime je dobila po glazbenom stilu (sviranja klavira) ''"Con dolcezza"'' (sa slatkoćom) koji je voljela izvoditi njezina majka, a koje je, njezinim rođenjem, anglizirano u Condoleezza. == Vanjske poveznice == *[http://www.guardian.co.uk/world/2009/apr/23/condoleezza-rice-cia-waterboarding - Condoleezza Rice i legaliziranje torture - na engleskom] *[http://findarticles.com/p/articles/mi_m1282/is_16_51/ai_55432936/ - Politička karijera Condoleeze Rice - na engleskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041222182358/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1282/is_16_51/ai_55432936/print |date=22. prosinca 2004. }} *[http://aztlan.net/oiltanker.htm - Poslovna karijera Condolezze Rice - na engleskom] {{GLAVNIRASPORED:Rice, Condoleeza}} [[Kategorija:Busheva administracija]] [[Kategorija:Američki političari nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Ministri vanjskih poslova SAD-a]] {{Državni tajnici SAD}} a9aq1w4l5a75gvzld9bobwodvx6nmty 0 123390 7578264 7069983 2026-08-16T05:37:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578264 wikitext text/x-wiki {{dz}} '''Cahokia''', nekoć vodeće pleme konfederacije [[Illinois Indijanci|Illinois]] naseljeno ranih 1700.-tih godina blizu današnjeg grada [[cahokia, Illinois|Cahokia]] u [[Illinois]]u. Cahokie su pripadali jezičnoj porodici [[Algonquian]], i najbliži plemenu [[Tamaroa]]. Ime ovog plemena dano je i najvećem pretpovijesnom zemljanom moundu (humku), [[Cahokia Mound]], na području [[SAD]]-a lociranom oko 6 milja (10 kilometara) istočno od [[St. Louis, Missouri|St. Louis]]a u [[Missouri]]ju. Godine [[1818.]] njihove poglavice potpisuju ugovor u [[Edwardsville, Illinois|Edwardsville]]u u Illinoisu, po kojemu svoja plemenska područja prepuštaju SAD-u. Cahokie su se nakon toga priključila Kaskaskiama i Peoriama, a potomaka imaju u okrugu [[okrug Ottawa, Oklahoma|Ottawa]] u [[Oklahoma|Oklahomi]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/illinois/cahokiaindiantribe.htm Cahokia Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010180021/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/illinois/cahokiaindiantribe.htm |date=10. listopada 2007. }} [[Kategorija:Illinois Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Illinois]] jhqbuklv457ozkkho1wvmlecmqqmn12 0 123904 7578445 7070317 2026-08-16T11:27:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578445 wikitext text/x-wiki '''Congaree''', Pleme američkih Indijanaca porodice [[Siouan]] (srodno [[Catawba]]ma) s rijeke [[Congaree (rijeka)|Conagaree]] u blizini glavnog južnokarolinskog grada [[Columbia, Južna Karolina|Columbia]]. Congaree se spominju u dokumentima iz 17. stoljeća kao jedno od malenih plemena u regiji Piedmont. [[John Lawson|Lawson]] ih [[1701.]] nalazi na rijeci [[Santee (rijeka)|Santee]] blizu ušća [[Wateree (rijeka)|Wateree]]. Godine [[1715.]] učestvuju u Yamasee-ratu protiv naseljenika, a [[1716.]] preko polovice ih je zarobljeno i prodano u roblje u [[Karibi|Zapadne Indije]]. Ostatak se priključio Catawbama i nestao. == Jezik == Conagaree jezik pripadao je porodici Siouan, ali nema zapisane nijedne njihove riječi. Adair (1930) navodi da se njihov jezik govori među Catawbama kao jedan od dijalekata. == Život i običaji == Pleme Congaree je jedno od najmanje 29 plemenskih grupa koja na području Južne Karoline žive tisućama godina. Pleme Congaree živjelo je uz istoimenu rijeku (danas na mjestu nacionalnog parka [[Congaree National Park]]), gdje su se u poplavnim nizinama bavili [[lov]]om, sakupljanjem i [[ribolov]]omm, te uzgajali [[kukuruz]], [[grah]] i tikve. == Populacija == Rana populacija procjenjena im je na 800 ([[1600.]]); a 1715 od totalne populacije od 40 duša, 22 su bili muškarci. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/congareehist.htm Congaree Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010071745/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/siouan/congareehist.htm |date=10. listopada 2007. }} *[http://www.uvm.edu/~efjoseph/nr260/human%20interactions.html Human Interactions]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Catawba]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Južna Karolina]] t9o9wfpvzswfmqxphj396f9w11cyoqm 0 124502 7578290 7070018 2026-08-16T06:01:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578290 wikitext text/x-wiki '''Capinans''', maleno pleme američkih [[Indijanci|Indijanaca]] koje [[Pierre Le Moyne d'Iberville|Iberville]] [[1699.]] nalazi zajedno s [[Biloxi Indijanci|Biloxi]]ma i [[Pascagoula]]ma u [[Mississippi]]ju. Svih zajedno tada ih je bilo oko stotinu obitelji. Hodge smatra da bi mogli biti identični [[Moctobi]]ma, a prema Swantonu možda su ogranak Biloxija ili Pascagoula. Popisom koji daje [[Jean Baptiste Le Moyne Bienville|Bienville]] ([[1725.]] ili [[1726.]]) plemena Biloxi, [[Chatot]], Capinans, [[Washa]], [[Chawasha]] i Pascagoula imala su svega 251 mušku osobu. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/capinanshist.htm Capinans Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010121836/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/capinanshist.htm |date=10. listopada 2007. }} [[Kategorija:Indijanci, Mississippi]] [[Kategorija:Neidentificirane grupe Indijanaca]] 3xbspr5spsf2mwo1qo9yd85y7l76mdl 0 128368 7578439 6925010 2026-08-16T11:23:58Z ~2026-44979-42 369724 /* Opis */ 7578439 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Hijacintna ara | slika = Anodorhynchus hyacinthinus -Mato Grosso do Sul, Brazil -eating-8.jpg | slika_opis = | status = EN | trend = down | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Papigašice|Psittaciformes]] | familia = [[Psittacidae]] | genus = ''[[Anodorhynchus]]'' | species = '''''A. hyacinthinus''' '' | dvoimeno = ''Anodorhynchus hyacinthinus'' | dvoimeno_autorstvo = ([[John Latham (ornitolog)|Latham]]{{newdsm}}, 1790.) }} '''Hijacintna ara''' ({{lat.|Anodorhynchus hyacinthinus}}) je [[vrsta]] [[papiga|papige]] pokrivena [[plava|plavim]] [[perje]]m. To je izrazito velika ''leteća'' papiga u svijetu, a također je i ara. Nalik je kakapu, neobičnoj ptici iz Novog Zelanda koja može biti i teža od 3,5 kilograma. U smislu naziva, ova vrsta "označava" bilo koju drugu veliku vrstu papige. Generalno, može se čak i zamijeniti s vrlo sličnom vrstom, indigo arom, koja živi u rijetkim područjima Brazila. Hijacintna ara je također vrlo popularna kao kućni ljubimac. Zatočene hijacintne are vrlo često koštaju i po preko $9,000-$12,000 US. == Opis == [[Datoteka:Sydenham Edwards04.jpg|mini|lijevo|200px|Ilustracija hijacintne are Sydenhama Edwardsa]] Može doseći dužinu od čak 1 metar i težinu do 1,7 kg (najmanje 1,5 kg, najveća težina iznosi 2 kg), a raspon krila iznosi joj 120-140 cm. Ima snažni [[kljun]] koji je oblikovan poput kuke kojim može drobiti prirodne plodove, u koje se također ubrajaju [[sjeme]] i makadama [[lješnjak|lješnjaci]]. Njezin kljun može drobiti i tvrde plodove, poput [[kokos]]a i makadama [[lješnjak]]a, a katkad jedu voće i ostale biljne plodove. ''Piñon'' ([[Borovi|bor]]ski lješnjaci) isto tako često jedu. Postoji osam vrsta palmi koje su hijacintnoj ari korisne. Njezino tijelo s perjem je solidne plave boje, s ponekim indigo nijansama. Njezin kljun je solidno crne boje koji je snažan, a prednji dio je nešto veći od stražnjeg dijela kljuna. Ima solidno okruglaste, tamne oči. Za razliku od drugih vrsta ara, poput [[svijetlocrvena ara|svijetlocrvene are]], hijacintna ara nema kožicu oko očiju, već se oko očiju i kljuna nalaze se žute mrlje. [[Rep]] ove are je dug i uspravan. Na četveroprstim nogama nalaze se snažne [[kandža|kandže]] kojima se dobro drži i na tankim granama. Najčešće boravi na granama stabala u tropskoj [[tropi|tropskoj šumi]]. Hrani se sjemenkama i raznim plodovima. Bila je rijetka ptica, no njezin se broj znantno povećao. Njezini neprijatelji su [[suri orao]], [[anakonda]], [[ozelot]] (vrsta [[Amazona|amazonske]] [[mačka|mačke]]) itd. === Mladunci === Ove ptice jaja nesu uglavnom na stablu. U gnijezdu su optimalno 1 jaje, iako se mogu nalaziti i dva jaja, u nekim slučajevima. Mladunci sa svojim roditeljima ostaju sve dok ne napune 3 mjeseca, a odrasli postaju sa sedam godina. === Rasprostranjenost === Hijacintna ara rasprostranjena je u tri glavna područja Južne Amerike: u Pantanalu (regiji u [[Brazil]]u), istočnoj [[Bolivija|Boliviji]] i u sjevernoistočnom [[Paragvaj]]u, u Cerrado regiji istočnog područja u Brazilu (Maranhão, Piauí, Bahia, Tocantins, Goiás, Mato Grosso i Minas Gerais), a živi i u područjima oko rijeka Tocantina, Xingu i Tapajós, i na otoku Marajó u istočnoj Amazoni u Brazilu. Vrlo je malo populacije ovih ptica u drugim područjima. Hijacintne are vole palme i tropske šume, ali i ostala poluotvorena šumska područja. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Obične papige]] 2i8hrd15a5o1u7ohhsksuhd9rau6eph 0 129649 7578282 7407279 2026-08-16T05:48:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578282 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Campione d'Italia |izvorno ime= |regija= Lombardija |pokrajina = Como |slika grba =Campione d'Italia-Stemma.svg |karta = |kratica regije= LOM |kratica pokrajine = CO |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute= 58 |širina-sekunde= 10 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 8 |dužina-minute= 58 |dužina-sekunde= 14 |dužina-oznaka= E |mappaX = 61 |mappaY = 41 |poštanski broj = 22060 (Italija)<br />6911 (Švicarska) |pozivni broj = 091 (Švicarska) |istat = 013040 |zaštitnik = San Zenone |stranica= [http://www.comune.campione-d-italia.co.it Campione d'Italia] }} [[Datoteka:Karte Luganersee.png|lijevo|mini|<center>Položaj Campionea]] '''Campione d’Italia''' (često kraće ''Campione'') je [[Italija|talijanska]] [[eksklava]] u [[Kantoni u Švicarskoj|švicarskom kantonu]] [[Ticino]], koja je od Italije odijeljena [[Lugano (jezero)|jezerom Lugano]] i brdima. Zračne linije je općina udaljena od matične pokrajine Como samo 748 metara, ali je put kroz brda dugačak preko 10 kilometara. Status ove općine je određen kada je Ticino odlučio postati dio [[Švicarska|Švicarske Konfederacije]] [[1798.]] godine, ali je stanovništvo Campionea odlučilo ostati u sastavu Lombardije koja je postala dio Italije [[1859.]] godine. Dodatak ''d'Italia'' je općina dobila na volju premijera [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]]. Campione je dobrim dijelom gospodarski i upravno vezan za Švicarsku. Prije prebacivanja na [[euro]], u općini se koristio [[švicarski franak]]. Registarske tablice na motornim vozilima su švicarske, a telefonskom mrežom gotovo u potpunosti upravlja [[Swisscom]]. Kad se iz Italije zove u Campione potrebno je dodati pozivni broj za Švicarsku i za Ticino, dok npr. kad se zove gradsku vijećnicu to nije potrebno. Pošta se može slati koristeći bilo švicarski ili talijanski poštanski broj. Kao i [[Livigno]], Campione je izuzet iz [[Područje poreza na dodanu vrijednost u Europskoj uniji|područja oporezivanja PDV-a u Europskoj uniji]]. Svoj poseban status Campione iskorištava i kasinom [[Casinò di Campione]] jer su zakoni o kockanju manje strogi od onih u Italiji i Švicarskoj. Kasino je najveći poslodavac u općini. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|311 |1871.|342 |1881.|383 |1901.|463 |1911.|552 |1921.|592 |1931.|639 |1936.|855 |1951.|1022 |1961.|1435 |1971.|1979 |1981.|2183 |1991.|2181 |2001.|2267 |2011.|2158 |2021.|1748 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Slike == <gallery> Slika:Luganské jezero.jpg|<center>Jezero Lugano iz Campionea Slika:Piazza Indipendenza 1.JPG|<center>Trg neovisnosti (''Piazza Indipendenza'') Slika:02SantuarioGhirli.jpg|<center>''Santa Maria dei Ghirli'' Slika:Chiesa Campione.JPG|<center>''Chiesa Campione'' Slika:Campione_dItalia_Galleria_Civica.jpg|<center>Galleria Civica iza Crkve sv. Zenona </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * {{it}}{{eng oznaka}}[http://www.campioneitalia.com Campione d'Italia] * {{eng oznaka}}[http://campione.enclaves.org/ Granica Campione d'Italia] [[Kategorija:Gradovi u Lombardiji]] mvcm7crnr30le5nz8ezg30jzdynrsge 0 130138 7578127 7525937 2026-08-15T21:45:49Z Prof saxx 7403 /* Vanjske poveznice */ 7578127 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Samarkand | ime_genitiv =Samarkanda | izvorno_ime =<small>Samarqand / Самарқанд</small> | slika_panorama = Mosque Bibi Khanum (5).JPG | veličina_slike = 250px | opis_slike =Bibi-Hanum | slika_grb =Samarkand city coa.jpg | slika_grb_veličina =90px | slika_karta =O`zbekiston bo`linish sam.png | veličina_karte =250px | opis_karte =Položaj Samarkanda u Uzbekistanu | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 39 | širina-minute = 39.15 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 66 | dužina-minute = 57.35 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|UZB}} | lokacija1_ime =[[Vilajet]] | lokacija1_info =[[Samarkand (vilajet)|Samarkand]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Načelnik oblasti | ime_vođe =Lama Mi'mar | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | površina_bilješke = | površina_uža = 190 km² | površina_šira = | visina = 702 m | stanovništvo_godina = 2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 353.347 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_šire = 507.570 | vremenska_zona = EET (UTC+4) | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = EEST (UTC+5) | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 1401xx | pozivni_broj = (+998) 662 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.samarqand.uz www.samarqand.uz] }} '''Samarkand''' ([[uzbečki jezik|uzbečki]]: ''Samarqand'', [[Tadžički jezik|tadžički]]: ''Самарқанд'', [[perzijski]]: سمرقند, preko [[Iranski jezici|sogdijskog]] što znači "utvrđeni grad" ili "polje šećera") je grad u istoimenoj pokrajini ([[vilajet]]u) u središnjem [[Uzbekistan]]u s 362.000 stanovnika, što ga čini drugim po broju stanovnika u državi. Grad leži u dolini [[Zeravšan]], uz željezničku prugu [[Krasnovodsk]]-[[Taškent]]. [[Datoteka:Registan square2014.JPG|mini|lijevo|[[Registan]] u Samarkandu]] Grad se nekada nalazio točno na pola [[Put svile|Puta svile]], između Kine i Zapada, te je u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] postao središte [[islamska umjetnost|islamske kulture]] i znanosti. od 14. stoljeća je bio prijestolnicom [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]] [[Timur Veliki|Timura Velikog]] i u njemu se nalaze brojne građevine iz tog vrmena kao što su Timurov mauzolej [[Gur Emir]] i džamija [[Bibi Hanum]] u starom dijelu grada ([[Registan]]). Zbog toga je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2001. godine. Od gospodarstva grada ističe se prehrambena, kožna industrija, proizvodnja [[traktor]]a, automobilskih dijelova, obuće i [[cigareta]]. Važno prometno čvorište i trgovačko središte poljoprivredne okolice (osobito za rižu, pamuk i svilu). U gradu se pored dobro očuvanog Starog grada s [[džamija]]ma, [[medresa]]ma i [[mauzolej]]ima, nalazi i sveučilište, [[Uzbeci|uzbečko]] i [[Rusi|rusko]] kazalište te muzej uzbečke kulture i umjetnosti. ==Povijest== [[Slika:Ulugh Beg Madrasa (220363337).jpeg|mini|lijevo|Ulugbegova medresa]] [[Datoteka:Mausoleum of Amir Temur (1).JPG|mini|lijevo|Timurov mauzolej [[Gur Emir]]]] U razdoblju vladavine [[Perzija|perzijske]] dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]] Samarkand je bio glavni grad pokrajine [[Sogdijana|Sogdijane]]. Nakon osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] ([[329. pr. Kr.]]) ulazi u sastav [[Baktrija|grčko-baktrijske države]]. U 4. st. postaje [[Turci|turski]] [[kaganat]], a [[Arapi]] ga zauzimaju [[712.]] godine. Od 6. do 13. stoljeća grad je bio veći i bogatiji od suvremenog Samarkanda. Za vladavine [[Abasidi|Abasida]] Arapi su od dvojice Kineza, koji su bili zarobljeni 751. godine, otkrili tajnu pravljenja [[papir]]a. Tako je prva tvornica papira u islamskom svijetu osnovana u Samarkandu. Otkriće se otuda raširilo po islamskom svijetu, te dalje u Europu, što kroz [[Španjolska|Španjolsku]], što preko [[križari|križara]]. U 9. i 10. stoljeću njime vladaju [[Samanidi]], potom [[Gaznavidi]], a u 11. stoljeću [[Karahanidi]] i [[Seldžuci]]. U to vrijeme Samarkand je bio važno trgovačko i prometno raskrižje, te jedno od važnijih centara [[Islamska umjetnost|islamske kulture]]. Godine [[1220.]] osvaja ga [[Džingis-kan]], a nakon osvajanja [[Timur Veliki|Timura Lenka]] ([[1370.]]) postaje prijestolnicom druge [[Mongolsko Carstvo|mongolske države]], prethodnice [[Mogulsko Carstvo|Mogulskog Carstva]] koje se rasprostiralo od Indije do Turske. Tijekom 35 godina njegove vlasti dovodio je umjetnike i obrtnike iz svih zemalja koje bi osvojio. Bio je cijenjen kao mudar i darežljiv vladar, a Samarkand je rastao. Timur je sebi u Samarkandu podigao [[mauzolej]] Gur Emir. Timurov unuk [[Ulug-beg]] vladao je 40 godina, tijekom kojih je poticao razvoj znanosti. Stvorio je visoku školu koja je okupljala najbolje astronome i matematičare, a naredio je i gradnju [[opservatorij]] koji je imao ogroman, ali izuzetno precizan mramorni sekstant s lukom duljine 63 metra. Oko 1500. Samarkandom su zavladali [[Uzbeci]], a središte kaganata premješteno je u [[Buhara|Buharu]]. Samarkand je počeo propadati, a poslije napada perzijskog vojskovođe Nadira šaha, napušten je u 18. stoljeću. God. [[1868.]] počinju ga osvajati [[Rusi]]. Za ruske vladavine (od [[1871.]]) izgrađene su brojne gradske kuće i parkovi, a grad je bio središte ruskog [[Tatarstan]]a. Dobio je na značaju kada je novoizgrađena transkaspijska željeznica dosegla Samarkand 1888. godine. Od [[1924.]] do [[1930.]] godine, Samarkand je bio glavni grad [[SSSR|sovjetskog]] [[Uzbekistan]]a. == Znamenitosti == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Samarkand - raskrižje kultura |slika = Mosque Bibi Khanum (2).JPG |godina = [[2001.]] <small>(25. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 603 |država = {{Z+X|UZB}} |karta = Uzbekistan |karta-oznaka = Samarkand |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = }} * '''[[Registan]]''', središte [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] Samarkanda, se sastoji od tri velike [[medresa|medrese]]: ** Ulugbegova [[medresa]], koju je osnovao [[Ulugbeg]] [[1420.]] godine, ima [[mozaik]]e s [[astronomija|astronomskim]] temama. Oko 100 studenata je tu učilo astronomiju, [[filozofija|filozofiju]] i [[teologija|teologiju]]. ** Šerdar medresa, koju je [[1636.]] godine završio šajbanidski [[emir]] preko puta Ulugbegove, bila je njezina zrcalna kopija ** Tla-kari medresa, koja je završena [[1660.]] godine, ima zlatne dekoracije. * '''Ulugbegov opservatorij''' je izgrađen 1420. godine i imao je najveći [[sekstant]], koji je ikada izgrađen, a čiji luk je imao 63 metra. Cilj je bio da se zvijezde mjere s najvećom preciznošću. Njegovi ostaci su iskopani 1908. god. * '''Bibi-Hanum džamija''' (slika desno) je nazvana po ženi Timura Lenka jer se vjeruje kako ju je ona dala izgraditi. Ona je jedna od najvećih građevina Samarkanda, a samo njena glavna vrata imaju 35 metara visine. Srušena je u potresu 1897. godine, nakon čega je rekonstruirana. * '''Šah-i-Zinda''' je mauzolejski kompleks osnovan u 15. stoljeću kao grobnica Kusam ibn Abasa ([[Muhamed]]ovog rođaka), koji je donio [[islam]] u Samarkand. Tu se nalaze i grobovi šire obitelji Timur Lenka i Ulugbega, a 3.rujna 2016. ovdje je pokopan utemeljitelj neovisne uzbečke države i prvi predsjednik [[Islam Karimov]]. == Zanimljivosti == Kako bi slavio sebe i nakon smrti, Timur je u Samarkandu dao izgraditi divovski [[mauzolej]] Gur-e-Amir (Prinčev grob prvobitno podignut za njegova najdražeg unuka). Glavni dio preostalog dijela palače ima 110 m visoku [[zlato|zlatnu]] kupolu u obliku [[dinja|dinje]] koja se nalazi na vrhu građevine u obliku [[bubanj|bubnja]]. Pravokutni glavni portal u unutarnje dvorište visok je oko 12 m. Njega je za Timura izradio slavni [[isfahan]]ski graditelj Ibn Mahmud. Iznad luka vrata, ukrasnim pločicama je ispisano: "Sretan je onaj koji napusti svijet prije nego što svijet bez njega ne može". Timur je umro iznenada [[1405.]] godine izvan Samarkanda u logoru iz kojega je taj šezdesetdevetogodišnjak namjeravao zauzeti [[Kina|Kinu]]. Njegovi sljedbenici odnijeli su njegovo tijelo natrag u Samarkand gdje je bilo izloženo u mauzoleju Gur-e-Amir, a natpisu su dodane riječi da će svako uznemiravanje njegova počivališta biti osvećeno ljutim ratom. Sovjetski arheolozi prvi su pokušali istražiti taj grob [[1941.]] godine kad su pronašli ostatke čovjeka čije su obje noge bile osakaćene čvrstim okvirom i mongolskom lubanjom i crvenom bradom. Za nekoliko tjedana [[Treći Reich|Njemačka]] je bila u ratu sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]].<ref>Najljepša mjesta na svijetu, LEO COMMERCE, Rijeka-Zagreb 2009., str. 190.</ref> == Galerija fotografija == <gallery> Slika:Ensemble Shakhi Zinda (2).JPG|Mauzoleji Šahi Zinda Slika:Mausoleum of Amir Temur (5).JPG|Gur Emir noću Slika:Mausoleum Bibi Khanum (1).JPG|Džamija Bibi-Hanum Slika:Observatie Ulugbek sextant input.JPG|Ulugbegov opservatorij Slika:Gorskii_04439u.jpg|Polja kod Samarkanda između 1905. i 1915. Slika:Gorskii_03948u.jpg|Tržnica tkaninama u Samarkandu, prije 1915. Slika:Gorskii_03978u.jpg|Mauzoleji Šahi Zinda </gallery> ==Gradovi prijatelji== Samarkand ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * {{Z|AFG}} [[Balkh]], [[Afganistan]] * {{Z|UZB}} [[Buhara]], [[Uzbekistan]] * {{Z|PER}} [[Cuzco]], [[Peru]] * {{Z|TADŽ}} [[Hučand]], [[Tadžikistan]] * {{Z|TUR}} [[Istanbul]], [[Turska]] * {{Z|TUR}} [[Izmir]], [[Turska]] || * {{Z|TUN}} [[Kairuan]], [[Tunis]] * {{Z|PAK}} [[Lahore]], [[Pakistan]] * {{Z|UKR}} [[Lavov]], [[Ukrajina]] * {{Z|TKM}} [[Merv]], [[Turkmenistan]] * {{Z|IRN}} [[Nišapur]], [[Iran]] |} ==Poveznice== {{commons|Samarkand}} * [[Islamska arhitektura]] * [[Šahrisabz]] == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.rferl.org/featuresarticle/2007/08/B6ADDC28-DC4E-4ECB-927A-F99E247FF8A7.html Svečanost 2,750 godina Timurovog glavnog grada Samarkanda.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080508201845/http://www.rferl.org/featuresarticle/2007/08/B6ADDC28-DC4E-4ECB-927A-F99E247FF8A7.html |date=8. svibnja 2008. }} *[http://www.visituzbekistan.eu/Samarkand.html Samarkand.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090216120305/http://visituzbekistan.eu/Samarkand.html |date=16. veljače 2009. }} *[http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/Samarqand.html Povijest Samarkanda (University's Encyclopedia Iranica).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311131202/http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/Samarqand.html |date=11. ožujka 2007. }} * [http://www.virtualtravel.ru/user/3778/index.phtml?wid=622&tips=12 Samarkand na modernim i starim fotografijama.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927190450/http://www.virtualtravel.ru/user/3778/index.phtml?wid=622&tips=12 |date=27. rujna 2007. }} {{Svjetska baština u Uzbekistanu}} [[Kategorija:Gradovi u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Islamska arhitektura]] [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]] [[Kategorija:Samarkand| ]] 361qxeuuor32gnqlv2dv97qbeqteqtj 0 130636 7578351 7070089 2026-08-16T08:08:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578351 wikitext text/x-wiki '''Chakchiuma''', /od saktchi 'crawfish,' + huma 'red,' =red crawfish people; možda se odnosi na totemski klan<ref>[https://archive.org/details/handbookamindians02hodgrich/page/231/mode/1up?view=theater Hodge] pristupljeno 10 ožujka 2021</ref>/ pleme američkih Indijanaca porodice [[Muskhogean]] nastanjeno u 18. stoljeću duž rijeke [[Yalobusha]], pritoci Yazooa, na području današnje države [[Mississippi]]. Rana populacija (1650) iznosila je oko 1,200. Sami sebe Chakchiume su nazivali Shåktci homma, ili "Red Crawfish [People]," a etnički su najsrodniji s Houmama od kojih su Houme po svoj prilici separirali u vrijeme prije kontakta s Europljanima. Prema tradiciji oni dolaze sa zapada u isto vrijeme kada i [[Chickasaw]]i i [[Choctaw]]i, naselivši među njima, a govorili su dijelakteom srodnim chickasawu i choctawu. Svoj prvi kontakt s Europljanima bio je [[1540.]] kada je [[Hernando de Soto]] bio među među Chickasawima. Ovi Španjolci tada su ih nazivali Sacchuma, a ranih 1700.-tih [[Francuzi]] ovaj naziv skračuju na Ouma (odnosno danas [[Houma]] (=crven), što je postao naziv za odmetnute Houme. Početkom 18 stoljeća (1700) [[Englezi]] nagovaraju [[Quapaw]] Indijance da ih napadnu i domognu se robova koje su naumili brodovima odvest u svoje kolonije, no ovaj naum im nije uspio. Ratoborni Chakchiume isprva će se sredinom prve polovice 18. stoljeća sukobiti s Chickasawima no do sredine druge polovice istog stoljeća nestat će u populaciji Chickasaw i Choctawa. Potomci njihovih rođaka Houma uspjeli su se održati do danas. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chickasaw/chakchiumahist.htm Chakchiuma Indian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080131223030/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chickasaw/chakchiumahist.htm |date=31. siječnja 2008. }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Muskhogean]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Mississippi]] poyfcwlwqjmhnzi6jf1ebzc5ymz8skn 0 132049 7578360 7070130 2026-08-16T08:38:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578360 wikitext text/x-wiki '''Chatot''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Muskhogean]] nastanjeno u 17. stoljeću zapadno od rijeke [[Apalachicola (rijeka)|Apalachicola]] duž sredinjih tokova [[Chipola|Chipole]] na [[Florida|Floridi]]. Prvi puta spominju se u jednom španjolskom dokumentu iz [[1639.]] godine. Chatoti su imali najmanje dva sela Chacato i Tolentino. Kasnije se nalaze (1674) na dvije misije koje sljedeće godine napuštaju, a [[Bienville]] ih [[1709.]] nalazi uz još neka manja plemena kod današnjeg [[Mobile, Alabama|Mobilea]] u [[Alabama|Alabami]]. Nakon što [[1763.]] Mobile prelazi u ruke [[Englezi|Engleza]], Chatoti i manja plemena odlaze u [[Louisiana|Louisianu]]. Isprva se naseljavaju na [[Bayou Boeuf]] a kasnije na rijeku [[Sabine (rijeka)|Sabine]]. Kasnije se o njima više ne čuje, a prema Swantonovom mišljenju njihov put je vjerojatno završio u jugoistočnoj [[Oklahoma|Oklahomi]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chatothist.htm Chatot Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219202840/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chatothist.htm |date=19. prosinca 2007. }} *[http://www.horseoftheamericas.com/Sphrseast.pdf The Spanish Horse in the East] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070729053646/http://www.horseoftheamericas.com/Sphrseast.pdf |date=29. srpnja 2007. }} [[Kategorija:Muskhogean]] [[Kategorija:Jugoistočni Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Florida]] cuh99glijiifdtewwf8fq08jvym9pbm 0 133734 7577994 7069874 2026-08-15T15:35:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577994 wikitext text/x-wiki '''Bamoa''' (Pima de Bamoa) /možda od ba + maioa, što Buelma prevodi sa '' 'on the bank of the river' ''/ pleme američkih Indijanaca porodice [[Juto-astečki (jezična porodica)|Juto-Asteci]], naseljeno u povijesno doba južno od [[Mayo]] Indijanaca duž donjeg toka rijeke [[Sinaloa]], gdje ih na svojoj mapi locira [[Manuel Orozco y Berra]]. Glavno naselje bilo im je pueblo Bamoa. Prema klasifikaciji McQuowna i Greenberga Bamoe su pripadali u [[Taracahitian]] govornike, a prema drugima u grupu [[Piman]]. == Literatura == *Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/b_mexicn_indian_towns.htm B- Mexican Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517045642/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/b_mexicn_indian_towns.htm |date=17. svibnja 2008. }} [[Kategorija:Meksički Indijanci, Sinaloa]] [[Kategorija:Piman]] [[Kategorija:Jugozapadni Indijanci]] eue8ejvlfcsnvyoriwc2asutg9tbu77 0 135055 7577944 7069848 2026-08-15T13:35:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577944 wikitext text/x-wiki '''Awaitlala''' (A'wa'etlala) /"those inside the inlet"/ pleme [[Kwakiutl]] ili Kwakwaka'wakw Indijanaca, porodica [[Wakashan]], s Knight Inleta u kanadskoj provinciji [[Britanska Kolumbija]]. Glavno središte bio im jer 'grad' [[Kwatsi]].<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/118/mode/1up Hodge]</ref> Awaitlale danas žive ujedinjeni s plemenom [[Tenaktak]] (Da'naxda'xw), plemenom što je živjelo u njihovom susjedstvu, također s Knight Inleta, a zajednički se nazivaju Da'Naxda'xw/Awaetlala Nation ili Da'naxda'xw First Nation i dio su šire zajednice Winalagalis. Glavno naselje ove zajednice je [[Tsatsisnukwomi]]. Potomci Awaitlala danas žive na rezervatima Ahnuhati 6, Dead Point 5, Freda Point 4, Keogh 2, Kwatse 3, Sim Creek 5 i Tsawwati 1. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm Kwakiutl Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509130039/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm |date=9. svibnja 2008. }} [[Kategorija:Kwakiutl]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] 3xpqnqv0golml969cnd0omd88nbwwvq 0 140757 7577946 7069853 2026-08-15T13:42:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577946 wikitext text/x-wiki '''Axion''' (Atsayonck, Atsayongky) /Axion ='the muddy place'/ je jedno od malih plemena američkih Indijanaca iz grupe [[Unami]] [[Delaware Indijanci|Delawaraca]], nastanjenih u 17. stoljeću na istočnoj obali rijeke [[Delaware (rijeka)|Delaware]] između [[Rancocas Creek]]a i sadašnjeg {{SAD grad|Trenton|New Jersey|Trentona}}. Godine [[1648.]] oni su u tom kraju bili najveće od plemena koje je imalo oko 200 ratnika. Prema američkom etnologu [[Daniel Garrison Brinton|Brintonu]], njihovo ime je iskvareni oblik koji dolazi po imenu rječice Assiscunk, blizu [[Burlington, New Jersey|Burlingtona]], odnosno od assiscu 'mud'. == Literatura == * Frederick Webb Hodge, Handbook of American Indians North of Mexico == Vanjske poveznice == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/axion_indian_history.htm Axion Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090112234518/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/axion_indian_history.htm |date=12. siječnja 2009. }} [[Kategorija:Unami]] [[Kategorija:Indijanci, New Jersey]] ofcl6oec3blknykatj5zxfthvw8jcza 0 141462 7578456 7407297 2026-08-16T11:43:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578456 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Corleone |izvorno ime= |regija= Sicilija |pokrajina = Palermo |slika grba = Map of comune of Corleone (metropolitan city of Palermo, region Sicily, Italy).svg |karta = |kratica regije= SIC |kratica pokrajine = PA |širina-stupnjevi = 37 |širina-minute= 49 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 13 |dužina-minute= 18 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 165 |mappaY = 304 |poštanski broj = 90034 |pozivni broj = 091 |istat = 082034 |zaštitnik = [[San Leoluca]] |stranica= [http://www.comune.corleone.pa.it/ Corleone] }} '''Corleone''' ([[sicilijanski]]: ''Cunigghiuni'') je malo naselje s oko 12 000 stanovnika na [[Sicilija|Siciliji]] u [[Italija|Italiji]]. Poznato je kao mjesto rođenja nekoliko [[mafija]]ša, pravih i izmišljenih. [[Datoteka:Corleone.jpg|mini|lijevo|<center>Panorama Corleonea]] == Zemljopis == Corleone se nalazi u [[Palermo (pokrajina)|pokrajini Palermo]], 57 km od [[Palermo|Palerma]], 115 km od [[Agrigento|Agrigenta]] i 249 km od [[Catania|Catanije]]. == Povijest == Mjestom su nekada dominirali [[Arapi]], koji su mu dali ime ''Qurlayun''. Kula pod imenom ''Saracena'' izgrađena u 11. ili 12. stoljeću još uvijek postoji. Corleone je zbog svoje lokacije često bio meta u sicilijskim ratovima. U 14. stoljeću postaje kraljevski posjed feudalca Federica Ventimiglije. U 15. i 16. stoljeću mjesto bilježi značajan demografski porast. Neke od znamenitosti mjesta su crkva Bogorodice izgrađena u 14. stoljeću, crkva i samostan San Salvatore izgrađeni su [[1737.]], a crkva Addolorata izgrađena je [[1749.]] godine. == Corleone danas == Mjesto je poznato po tome što je tamo rođen vođa mafije [[Salvatore Riina]]. [[Mafija]] je terorizirala naselje i okolicu desetljećima, a njen utjecaj počeo se zadnjih godina suzbijati. [[11. travnja]] [[2006.]] je poslije 40 godina traganja u blizini mjesta uhićen mafijaš [[Bernardo Provenzano]] (rođen 1933.), koji je smatran nasljednikom Salvatora Riina.<ref>{{eng oznaka}}[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4898930.stm "'Top Mafia boss' caught in Italy"], BBC News, [[11. travnja]] [[2006.]]</ref> Nakon toga je jedna od ulica u mjestu preimenovana u ''11 Aprile''. U mjestu također od [[2001.]] postoji antimafijaški muzej. Neki drugi poznati mafijaši iz mjesta su [[Michele Navarra]], [[Luciano Leggio]] i [[Leoluca Bagarella]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|15380 |1871.|16155 |1881.|16072 |1901.|16350 |1911.|19072 |1921.|19696 |1931.|13794 |1936.|14725 |1951.|16478 |1961.|14682 |1971.|11235 |1981.|11109 |1991.|11261 |2001.|11393 |2011.|11286 |2021.|10493 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Corleone u popularnoj kulturi == U popularnoj kulturi mjesto je poznato po tome što je iz njega emigrirao Vito Andolini (kasnije [[Vito Corleone]]) u filmu „[[Kum (1972)|Kum]]“ i istoimenom romanu [[Mario Puzo|Marija Puza]]. U drugom dijelu „Kuma“ Vito kao i druge osobe u više navrata posjećuju Corleone. Zanimljiv je podatak da su djed i baka [[Al Pacino|Ala Pacina]] (koji glumi [[Michael Corleone|Michaela Corleonea]] u „Kumu“) emigrirali iz ovog mjesta u Ameriku. {{commonscat}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gradovi na Siciliji]] 5i3l2w1bl4e8wp8kdvcvyv6ajnprqq2 0 142021 7578010 7069877 2026-08-15T15:53:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578010 wikitext text/x-wiki '''Bankalachi''' (pl. Bangeklachi; Toloim), maleno [[Shoshonean|šošonsko]] pleme s gornjeg toka Deer Creeka koje utječe u jezero [[Tulare]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Ime Bankalachi dali su im susjedni [[Yokuts|Yokuti]], dok su sami sebe nazivali Toloim. Bankalachi čine jedno od tri glavnih autonomnih skupina [[Tübatulabal]] Indijanaca i imali su nekoliko sela blizu današnjeg [[Kernville, Kalifornija|Kernvillea]], koja su osnovali među plemenima Yokuts. Po govoru su pripadali šošonskoj skupini, ali su mnogi bili bilingualni jer su se ženili s plemenima [[Kumachisi]], [[Yaudanchi]], [[Bokninuwad]], [[Paleuyami]] i drugim Yokutima, s kojima su na kraju izgubili identitet.<ref>[http://books.google.com/books?id=YDdn0WNMQMYC&pg=RA2-PA610&lpg=RA2-PA610&dq=KUMACHISI&source=bl&ots=fD-Ob8pAf9&sig=dtCC-wbQDSLiB8W6tpePsw07xzw&hl=en&ei=F2DiSZX9MdyNsAbpuMXPCA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=10#PRA2-PA610,M1 Kroeber]</ref> Kao pleme danas više ne postoje. Njihova posljednja punokrvna pripadnica bila je [[Lash-Yeh]] (od Amerikanaca nazivana Louise Francisco) koja je umrla sredinom 1960.-te u dubokoj starosti od blizu 100 godina. Lash-Yeh se rodila oko [[1865.]] i govorila je sedam različitih jezika. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/b/bankalachi_indian_history.htm Bankalachi Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006041729/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/b/bankalachi_indian_history.htm |date=6. listopada 2008. }} *[http://www.nuuicunni.org/History.html Kern River Valley Indian Community] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071221131244/http://www.nuuicunni.org/History.html |date=21. prosinca 2007. }} [[Kategorija:Tübatulabal]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] 8wluaau5724r2gdzq50dsios7kmq0t8 0 142049 7577921 7069830 2026-08-15T12:25:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577921 wikitext text/x-wiki '''Attikiriniouetch''' (Attik Iriniouetchs, Attikou Iriniouetz, Gens du Caribou), jedna od lokalnih skupina [[Naskapi]] Indijanaca (prema [[Evan T. Pritchard|Evan Pritchard]]u)<ref>[http://www.wilkesweb.us/algonquin/nations.htm E. Pritchard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070917153800/http://www.wilkesweb.us/algonquin/nations.htm |date=17. rujna 2007. }} pristupljeno 25. rujna 2021</ref> koja je obitavala sjeverno od jezera [[Manicouagan]] u [[Kanada|kanadskoj]] provinciji [[Quebec]]. F. W. Hodge ih svrstava među [[Montagnais]]e. Njihovo ime, nastalo od ŭdi′kwininiwŭg 'caribou people' (prema W. J.)<ref>[https://archive.org/details/handbookamindians02hodgrich/page/116/mode/1up?view=theater Hodge] pristupljeno 25. rujna 2021</ref> ukazuje da su bili lovci na [[karibu]]a. Kulturno su pripadali [[Subarktički Indijanci|Subarktičkom]] području. Na starim kartama označeni su pod imenima Attik Iriniouetchs (Bellin, map, 1755.),, Attikou Iriniouetz (La Tour, map, 1779.) Gens du Caribou (Bellin, map, 1755.), Les Caribou (Lotter, map, ca. 1770) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/canadian_indian_bands_gens_clans.htm Canadian Indian Bands, Gens and Clans] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509061224/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/canadian_indian_bands_gens_clans.htm |date=9. svibnja 2008. }} [[Kategorija:Naskapi]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] hz0xu9aurvhc203t2ovpgjdl2n4aht4 0 142146 7577910 7069805 2026-08-15T12:01:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577910 wikitext text/x-wiki '''Atanumlema''' (Átanum-lema, Atanum), maleno [[Shahaptian]] pleme po jeziku srodni [[Yakima]]ma i [[Klickitat]]ima. Prema Spieru (1936), oni su ogranak [[Yakima]] Indijanaca,<ref>[http://www.hiddenhistory.com/page3/swsts/wash1.HTM#Yakima Yakima, Swanton]</ref> a živjeli su na [[Ahtanum Creek]]u (Atanum Creek) u [[Washington]]u, na području današnjeg okruga [[Okrug Yakima, Washington|Yakima]]. Swanton misli kako bi ih možda trebalo dodati skupinama Kilckitat.<ref>[http://www.hiddenhistory.com/page3/swsts/wash1.HTM#Klickitat Klickitat, Swanton]</ref> Ova malena skupina završila je zajedno s ostalim Yakima Indijancima na rezervatu Yakima,<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/106/mode/1up Hodge]</ref> gdje još možda imaju potomaka. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/atanumlema_indian_history.htm Atanumlema Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006044448/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/a/atanumlema_indian_history.htm |date=6. listopada 2008. }} [[Kategorija:Yakima]] [[Kategorija:Indijanci, Washington]] imi5tmoajuxflm4idvbsnlqknxjcyvt 0 143587 7578292 7468053 2026-08-16T06:03:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578292 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Capraia |izvorno ime= Capraia Isola |regija= Toskana |pokrajina = Livorno |slika grba = Map of comune of Capraia Isola (province of Livorno, region Tuscany, Italy).svg |karta =Map Province of Livorno.svg |kratica regije= TOS |kratica pokrajine = LI |širina-stupnjevi = 43 |širina-minute= 3 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 9 |dužina-minute= 51 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 82 |mappaY = 135 |poštanski broj = 57032 |pozivni broj = 0586 |istat = 049005 |zaštitnik = [[Sveti Nikola]] |stranica= http://www.capraia.biz/comune }} [[slika:Capraia Isola panorama 01.JPG|mini|lijevo|300px|Capraia Isola]] '''Capraia Isola''' je ''[[Talijanske općine|općina]]'' u [[Livorno (pokrajina)|pokrajini Livorno]] u talijanskoj regiji [[Toskana]], smještena na [[Capraia (Toskansko otočje)|istoimenom otoku]] [[Toskansko otočje|Toskanskog otočja]]. {{clear|left}} == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861|862 |1871|576 |1881|762 |1901|560 |1911|502 |1921|561 |1931|385 |1936|341 |1951|465 |1961|467 |1971|323 |1981|395 |1991|267 |2001|333 |2011|394 |2021|378 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.isoladicapraia.it Capraia Isola — Turističke informacije] * [https://www.visitcapraia.it Capraia Isola — Turističke informacije] {{Toskansko otočje}} [[Kategorija:Gradovi u Toskani]] idq2wtew6fs1zi2d8pge0acy9brtklz 0 147506 7578079 7069916 2026-08-15T18:51:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578079 wikitext text/x-wiki '''Betsamites''' (Bersiamites, Bersimis, Pessamit First Nation) je jedna od lokalnih zajednica Innu Indijanaca duž istočne (lijeve) obale rijeke [[Bersimis]], pritoke [[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]]a u [[Quebec]]u. Betsiamites se danas vode kao jedna od 9 skupina [[Montagnais]]a u Quebecu. Samuel de Champlain 1632. na svojoj mapi ih označavaju kao "Sauvages Bersiamiste," ime koje je nastalo od montagnais riječi "pessamit", u značenju "the place where the lamprey are." Sami Montagnaisi i misionari preferiraju naziv Betsiamites dok ih [[Englezi]] nazivaju Bersimis. Prema [[Evan T. Pritchard|Evanu Pritchardu]], ekspertu za [[Algonquian]] Indijance, Bersiamites nisu Montagnaisi nego Naskapi, među koje klasificira i skupine [[Oukesestigouek]], [[Chisedech]], [[Ouneskapi]], [[Oumamiouek]], [[Outakouamiouek]], [[Attikiriniouetch]], [[Mouchaouaouastiiriniouek]] i [[Outabitibec]]. Danas njih oko 3 600 živi na i oko rezervata Betsiamites Reserve uz sjevernu obalu St. Lawrencea u Quebecu<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ainc-inac.gc.ca/ai/scr/qc/aqc/prof/Betsiamites-eng.asp |title=Pessamit First Nation |archive-url=https://web.archive.org/web/20090818122850/http://www.ainc-inac.gc.ca/ai/scr/qc/aqc/prof/Betsiamites-eng.asp |archive-date=18. kolovoza 2009. |access-date=6. kolovoza 2010.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/b/bersiamite_indian_history.htm Bersiamite Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080709033706/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/b/bersiamite_indian_history.htm |date=9. srpnja 2008. }} [[Kategorija:Naskapi]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] jv7mk1ofv0lqbygjz3lpv9hyo5r8ype 0 149873 7578449 7070326 2026-08-16T11:35:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578449 wikitext text/x-wiki '''Cooxissett''', jedno od plemena konfederacije [[Wampanoag]] (Sultzman<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.tolatsga.org/wampa.html |title=Wampanoag History |access-date=26. srpnja 2008. |archive-date=4. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130704145946/http://www.tolatsga.org/wampa.html |url-status=dead }}</ref>) čije se glavno istoimeno selo nalazilo u okrugu [[okrug Plymouth, Massachusetts|Plymouth]] u [[Massachusetts]]u, ali mu točna lokacija nije poznata. Prema Hinckleyu ([[1685.]]) selo je te iste godine imalo 160 stanovnika. Kasnije doživljavaju sudbinu ostalih Wampanoaga, gube identitet i nestaju. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/c_massachusetts_indian_towns.htm C- Massachusetts Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080709024420/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/c_massachusetts_indian_towns.htm |date=9. srpnja 2008. }} [[Kategorija:Wampanoag]] [[Kategorija:Indijanci, Massachusetts]] nmfh6bpdhsewlwlcn9w6gebxhjrug76 0 153252 7578099 7462110 2026-08-15T20:29:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578099 wikitext text/x-wiki {{Infookvir škola | ime = Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića | lat_ime = | nadimak = | motto = | slika = Klasična gimnazija Dubrovnik.jpg | veličina = 250px | opis slike = Ulaz u gimnaziju, zgradu nekadašnjeg Dubrovačkog kolegija. Desno se nalazi [[Crkva sv. Ignacija u Dubrovniku|crkva sv. Ignacija]]. | ulica = Poljana Ruđera Boškovića 6 | grad = [[Datoteka:Dubrovnik grb grada.svg|25px]] [[Dubrovnik]] | županija = {{Z|DNŽ}} [[Dubrovačko-neretvanska županija]] | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | osnivanje = | osnivac = [[Dubrovačka biskupija]] | ravnatelj = Tomislav Sikavica | tajnik = | zaposlenici = | nastavnici = | adm_osoblje = | broj_učenika = | broj_razreda = | web_stranica = https://klasicna.hr/ }} '''Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića''' privatna je [[škola]] s pravom javnosti u [[Dubrovnik]]u. Utemeljitelj je škole [[Dubrovačka biskupija]] pod čijom se upravom nalazi i danas. U sklopu škole djeluje i Biskupijsko [[sjemenište]]. Nastava se odvija prema planu i programu koji je predviđen za [[Klasična gimnazija|klasične gimnazije]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] što uključuje učenje [[Latinski jezik|latinskog]] i [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] jezika tijekom sva četiri [[razred]]a. Ova je [[Srednja škola|srednjoškolska]] ustanova jedina klasična gimnazija u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. Ima četiri razredna odjeljenja, za svaki razred po jedno. == Povijest == Zgrada današnje Klasične gimnazije je izgrađena krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]], kao [[Isusovci|isusovačko]] učilište, pod nazivom [[Collegium Ragusinum|''Collegium Ragusinum'']] (Dubrovački kolegij). Osnivačem se smatra [[Marin Gundulić]] koji je veći dio svojeg imetka ostavio za izgradnju i održavanje škole.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8248 HBL, Marin Gundulić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180617165607/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8248 |date=17. lipnja 2018. }} pristupljeno 17. lipnja 2018.</ref> Uz kompleks kolegija izgrađena je i [[crkva sv. Ignacija u Dubrovniku|crkva sv. Ignacija]]. Njegov osnutak bio je značajan za [[Dubrovačka Republika|Dubrovačku Republiku]] jer je tim činom postala neovisna od talijanskih studija. Najznačajniji polaznik Kolegija bio je [[Ruđer Bošković]], znameniti [[Dubrovnik|dubrovački]] [[znanstvenik]] iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Kad je isusovački red [[1773.]] ukinut, zgradu su preuzeli [[pijaristi]] koji su tamo osnovali ''Zavod za javnu nastavu''. Ondje je djelovao poznati hrvatski rječničar [[Franjo Marija Appendini]]. Napoleonova je vojska [[1806.]] godine zgradu prenamijenila u vojnu bolnicu, a nakon toga više je puta mijenjala funkciju. Godine [[1941.]] dubrovački je biskup u nju preselio sjemenište i utemeljio klasičnu gimnaziju. Ta je škola [[1991.]] godine, odlukom Ministarstva prosvjete i kulture, stekla pravo javnosti i time je postala regularna obrazovna ustanova otvorena ne samo za članove sjemeništa, nego i za ostale učenike. == Ime i dan škole == Dubrovačka klasična gimnazija dobila je ime po [[Ruđer Bošković|Ruđeru Boškoviću]], najpoznatijem polazniku Dubrovačkog kolegija, u čijoj se zgradi danas nalazi Biskupijska klasična gimnazija. Boškovićev rođendan, [[18. svibnja]], proglašen je Danom škole. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://klasicna.hr/ Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića], službeno mrežno mjesto * [https://library.foi.hr/lib/index.php?B=353 katalog školske knjižnice] * [http://www.gimnazija-klasicna-rboskovic-du.skole.hr/ stara službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080225205658/http://www.gimnazija-klasicna-rboskovic-du.skole.hr/ |date=25. veljače 2008. }} {{katoličanstvo u Republici Hrvatskoj}} {{Dubrovnik-grad}} [[Kategorija:Srednje škole u Dubrovniku]] [[Kategorija:Crkveno školstvo u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Katoličanstvo u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Gimnazije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Sjemeništa u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Ruđer Bošković]] [[Kategorija:Privatno obrazovanje u Hrvatskoj]] 78qm3bp1zrp17moa175mavpz7ceet2n 0 157171 7578371 7070185 2026-08-16T08:59:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578371 wikitext text/x-wiki '''Chillychandize''', maleno [[Kalapooian]] pleme s rijeke [[Willamette]] u [[Oregon]]u. Spominje ih kanadski trgovac krznom i pionir [[Alexander Ross]] u '' 'Adventures...' '' (236, 1847), ostalo o njima nije poznato.<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/268/mode/1up Hodge]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/kalapooia/kalapooianindianhist.htm Kalapooian Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111104042822/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/kalapooia/kalapooianindianhist.htm |date=4. studenoga 2011. }} [[Kategorija:Kalapooian]] [[Kategorija:Indijanci, Oregon]] g1diiqvj8j5qy9ybca2y2fiamniydqd 0 157202 7578169 7407272 2026-08-15T23:50:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578169 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Bordighera |izvorno ime= |regija= Ligurija |pokrajina = Imperia |slika grba =Bordighera-Stemma.svg |karta = |kratica regije= LIG |kratica pokrajine = IM |širina-stupnjevi = 43 |širina-minute= 47 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 7 |dužina-minute= 40 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 30 |mappaY = 111 |poštanski broj = 18012 |pozivni broj = 0184 |istat = 008008 |zaštitnik = [[Sant'Ampelio]] |stranica= [http://www.bordighera.it/ Bordighera] }} '''Bordighera''' je mjesto na [[Talijanska rivijera|talijanskoj rivijeri]] koje je poznato ljetovalište. == Zemljopis == Bordighera se nalazi blizu granice s [[Francuska|Francuskom]], 10 km zapadno od [[Sanremo|San Rema]]. Grad se dijeli na dva dijela između kojih prolazi ''Via Romana'': stari grad i novi dio grada iz 19. i 20. stoljeća. Povijesni stari dio grada nalazi se na istoku Bordighere na 46 m visokom brijegu San Ampelio. Novi dio grada proteže se uz obalu. Klima u Bordigheri je ugodna s blagim ljetima i toplim zimama s niskom vlažnošću. == Povijest == Mjesto su osnovali [[Liguri]] u 4. stoljeću pr. Kr. Modernija povijest mjesta počinje 1340. spominjanjem mjesta „Villa Burdighete“ koje je kasnije vjerojatno napušteno. Godine [[1470.]], dolazi do obnove naselja. Dana [[20. travnja]] [[1686.]] osam sela uključujući Bordigheru osnivaju malu republiku koja je trajale sve do [[napoleon]]skih vremena. Kanije Bordighera postaje dio Ligurije koja je poslije [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] pripala [[Kraljevina Sardinija|Sardiniji]]. Bordighera je bila poznata po cvijeću i palmama koje su se izvozile u [[Rim]] za [[Cvjetnica|Cvjetnicu]] i koristile u [[Bazilika sv. Petra|bazilici sv. Petra]] i ostalim crkvama. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|2358 |1871.|2357 |1881.|3026 |1901.|4843 |1911.|5470 |1921.|6142 |1931.|7256 |1936.|7334 |1951.|8515 |1961.|11252 |1971.|11654 |1981.|12043 |1991.|11129 |2001.|10292 |2011.|10416 |2021.|10130 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Politika == === Popis gradonačelnika === * 1946. – 1965.: prof. Raul Zaccari * 1965. – 1970.: Lodovico Ronco * 1970. – 1971.: dr. Giulio Martinucci * 1971. – 1975.: Emilio Verrando * 1975. – 1980.: dr. Giorgio Laura * 1980. – 1982.: Livio Gerin * 1982. – 1983.: Pier Giorgio Zaccari * 1983. – 1983.: Giovanbattista Ansaldi * 1983. – 1984.: Renata Olivo * 1984. – 1984.: dr. Amando Levante * 1984. – 1994.: Renata Olivo * 1994. – 2002.: dr. Ivo Alvaro Vignali * od 2002: Giovanni Bosio Izvor:<ref> Kurt Bauer: ''40 Jahre Städtepartnerschaft Bordighera – Neckarsulm 1963 - 2003'', Neckarsulm 2003, str. od 94 do 109 </ref> === Zbratimljeni gradovi === {| | valign="bottom" | * [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|25px]] [[Villefranche-sur-Mer]], [[Francuska]], od 1956. * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] [[Neckarsulm]], [[Njemačka]], od 1963. |} == Stanovništvo == Razvoj stanovništva: {| border="0" | valign="top" | {| class="wikitable" ! Godina ! Br. stan. |- | 1861. || align="right" | 2.358 |- | 1871. || align="right" | 2.357 |- | 1881. || align="right" | 3.026 |- | 1901. || align="right" | 4.843 |- | 1911. || align="right" | 5.470 |- | 1921. || align="right" | 6.142 |- | 1931. || align="right" | 7.256 |} | valign="top" | {| class="wikitable" ! Godina ! Br. stan. |- | 1936. || align="right" | 7.334 |- | 1951. || align="right" | 8.515 |- | 1961. || align="right" | 11.252 |- | 1971. || align="right" | 11.654 |- | 1981. || align="right" | 12.043 |- | 1991. || align="right" | 11.129 |- | 2001. || align="right" | 10.292 |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{it}}{{eng oznaka}}{{de}}{{fr}}{{es}}[http://www.bordighera.it/ Stranica Bordighere] {{Pokrajina Imperia}} [[Kategorija:Gradovi u Liguriji]] fzi3cl9b8jpddxz7d3qj64jkifcl37j 0 161429 7578448 7070325 2026-08-16T11:34:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578448 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wohngebiet Westlicheabenaki.png|mini|Lokacija Coosuca ili Cowasucka]] '''Cowasuck''' (Coosuc, Coos) /od koash =pine, + ak =at, odnosno '' 'at the pine' '',/ maleno pleme [[Pennacook]] konferderacije koje je nekad živjelo u kraju gdje se sastaju rijeke Upper i Lower Ammonoosuc s [[Connecticut (rijeka)|Connecticutom]], u okruzima [[Coos, okrug (New Hampshire)|Coos]] i [[Grafton, okrug (New Hampshire)|Grafton]], [[New Hampshire]]. Njihovo glavno selo Coosuc nalazilo se na ušću rijeke [[Lower Ammonoosuc]]. Godine [[1704.]] protjerali su ih odatle [[Englezi]] pa su se priključili Indijancima [[Sokoki]] ili St Francis, među kojima su svoje ime sačuvali do [[1809.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/coosuc_indian_tribe_history.htm Coosuc Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080319035447/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/coosuc_indian_tribe_history.htm |date=19. ožujka 2008. }} [[Kategorija:Indijanci, New Hampshire]] [[Kategorija:Pennacook]] te12mtznhyt5m0ho706y95tvlyzrb6w 0 161521 7578225 7386518 2026-08-16T03:30:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578225 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Brisbane | ime_genitiv =Brisbanea | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Brisbane CBDandSB.jpg | veličina_slike =300px | opis_slike =Brisbane, pogled na poslovni dio i most Story | slika_zastava =Flag of Brisbane.svg | slika_zastava_veličina =150px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =CoA of Brisbane.svg | slika_grb_veličina =90px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta =Brisbane locator-MJC.png | veličina_karte =300px | opis_karte =Položaj Brisbanea u Australiji | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =27 | širina-minute =28 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =153 | dužina-minute =1 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Australia.svg|20px]] [[Australija]] | lokacija1_ime =[[Države i teritoriji Australije|Australska država]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Queensland.svg|20px]] [[Queensland]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Osnivanje | utemeljenje_datum =[[1824.]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti =Gradsko vijeće | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Campbell Newman | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =5905 [[četvorni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max =300 m | visina_min = | stanovništvo_godina =2007. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =1.857.594 | stanovništvo_gustoća =379 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Australian Eastern Standard Time | utc_pomak =+10 | vremenska_zona_DST =ne primjenjuje se | utc_pomak_DST =+10 | poštanski_broj =4000 | pozivni_broj =+61(0)7 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.brisbane.qld.gov.au/ brisbane.qld.gov.au] | bilješke = }} '''Brisbane''' je glavni i najnaseljeniji grad [[Australija|australske]] države [[Queensland]]a. S 1,857.594 stanovnika (2007.) treći je grad po broju stanovnika u Australiji. Nalazi se u jugoistočnom dijelu Queenslanda, između ravni rijeke [[Brisbane (rijeka)|Brisbane]] i [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Lokalni [[Aboridžini]] ovo su područje nazivali ''Mian-jin'' - "mjesto u obliku špice".<ref name="mian-jin">{{cite web |url=http://www.brisbites.com/indigehistory2.asp |title=Indigenous History - Overview Aboriginal History |publisher=BRISbites |author=Annabel Lloyd [http://www.brisbites.com/aboutus.asp et. al.] |accessdate=2008-01-05 |archive-date=8. prosinca 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241208054033/http://www.brisbites.com/indigehistory2.asp |url-status=dead }}</ref> Grad je dobio ime po [[Thomas Brisbane|Thomasu Brisbaneu]], između [[1821.]] i [[1825.]] guverneru [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]]. Današnji Brisbane je značajno [[Računarstvo|informatičko]], financijsko, [[transport]]no, [[Nafta|naftno]] i [[Metalurgija|metalurško]] središte Australije. ==Povijest== Prije dolaska Europljana na prostoru Brisbanea živjeli su [[Aboridžini]]. Prvi Europljanin koji je došao na taj prostor je bio [[Matthew Flinders]]. Kao i mnoga druga naselja u Australiji, i Brisbane je osnovan kao kolonija zatvorenika iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]]. Godine [[1824.]] guverner Brisbane je doplovio brodom s 29 zatvorenika iz [[Sydney]]a na mjesto današnjeg [[Redcliffe]]a, odakle se kolonija sljedeće godine preselila na mjesto današnjeg gradskog središta Brisbanea. Godine [[1838.]] počelo je naseljavanje Brisbanea europskim doseljenicima, a naselje je i službeno proglašeno slobodnim [[1842.]] Od [[1859.]] Brisbane je prijestolnica Queenslanda, koji je tada postao posebna kolonija. Godine [[1893.]] grad je pogodila jaka poplava. Ubrzo nakon toga je u blizini otkriveno zlato, te je počelo brže naseljavanje. Godine [[1879.]] je sagrađena prva željeznička pruga do grada Ipswicha. Godine [[1885.]] sagrađen je tramvaj. Brisbane je status grada stekao tek [[1902.]] Godine [[1925.]] preko dvadeset vanjskih naselja je priključeno gradu, kojim od tada upravlja gradsko vijeće. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Brisbane je služio kao sjedište [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] snaga na Pacifiku, čiji je zapovjednik bio [[SAD|američki]] general [[Douglas MacArthur]]. Godine [[1942.]] došlo je do sukoba između australskih i američkih vojnika stacioniranih u gradu. Godine [[1974.]] grad je ponovo pogodila poplava, te je nakon toga regulirana rijeka Brisbane. Godine [[1982.]] u gradu su održane Igre [[Commonwealth]]a, a [[1988.]] [[Svjetska izložba]] EXPO. [[Datoteka:Brisbane CBD seen from Mount Coot-tha Lookout, October 2021, 01.jpg|lijevo|250px|thumb|Središnja poslovna zona]] ==Zemljopis== Brisbane se nalazi na istoku Australije, na ušću rijeke Brisbane koja [[meandar|meandrira]] kroz grad i ulijeva se u zaljev Moreton. Reljef je brdovit (grad se nalazi na istočnim padinama [[Veliko razvodno gorje|Velikog razvodnog gorja]]). Uz rijeku je naplavna ravnica često izložena poplavama. U sjevernom dijelu grada ima još mnogo manjih rijeka i vodotokovac. Najznačajnija je Pine River na kojoj se nalaze umjetna jezera Samsonvale i Kurwongbah. Klima je vlažna [[suptropska klima|suptropska]]. Ljeta su vruća i vlažna, a zime blage i suhe. Tijekom ljeta se često događaju jake oluje, a grad je često na meti [[tropski ciklon|tropskih ciklona]]. Najjači je bio tropski ciklon Wanda 1974. koji je uzrokovao veliku poplavu. ==Gospodarstvo== U gradu je razvijena moderna industrija visoke tehnologije (posebno informatička industrija). Postoji rafinerija nafte, metaloprerađivačka industrija i proizvodnja papira. Razvijen je financijski sektor. Gradska luka je treća po značenju u Australiji. U luci je razvijena trgovina. Grad je i značajno obrazovno i istaživačko središte. Posebno za [[biomedicina|biomedicinu]] i [[molekularna biologija|molekularnu biologiju]]. U novije vrijeme je značajan turizam. [[Datoteka:Brisbane City Hall.jpg|lijevo|250px|thumb|Gradska vijećnica]] ==Znamenitosti== Grad ima mnogo parkova i rekreacijskih zona. Značajno je zaštićeno područje za [[koala|koale]] Lone Pine Koala Sanctuary. Značajan je botanički vrt. Poznata je [[zvjezdarnica]] Sir Thomas Brisbane Planetarium. U okolici grada postoje poznate stijene za penjanje (posebno Story Bridge). Poznati su [[klif]]ovi Kangaroo Point. U gradu je sjedište parlamenta i vlade Queenslanda. Značajan je gradska vijećnica sa 70&nbsp;m visokim tornjem sa satom. U središtu grada je Središnji poslovni distrikt s mnogim neboderima i modernim poslovnim zgradama. Grad ima mnogo muzeja i galerija (poznata je Galerija moderne umjetnosti Queenslanda-GOMA). Grad je poznat po mnogim festivalima i kulturnim događajima (Međunarodni filmski festival, Riječni festival). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Brisbane}} * [http://www.brisbane.qld.gov.au/ Službena stranica] * [https://web.archive.org/web/20070405185455/http://www.ourbrisbane.com/ Our Brisbane - gradski vodič] * [http://www.brisbanecitylife.com.au/ Brisbane City Life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118023047/http://www.brisbanecitylife.com.au/ |date=18. siječnja 2012. }} [[Kategorija:Gradovi u Australiji]] [[Kategorija:Brisbane| ]] 72r56n34j4iuzlsqc4itjgknliepqkz 0 163041 7578229 7574214 2026-08-16T04:07:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578229 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Bruno Bjelinski |opis_slike = |veličina = |puno_ime = Bruno Weiss |slika = Bruno Bjelinski.jpg |datum_rođenja = [[1. studenoga]] [[1909.]] |mjesto_rođenja = [[Trst]] |datum_smrti = [[3. rujna]] [[1992.]] |mjesto_smrti = [[Silba (Zadar)|Silba]] |djela = opera ''Pčelica Maja'' <br> balet ''Pinnochio'' <br> Koncert za violončelo i orkestar |period = |utjecaj = |suradnici = |nagrade = [[#Nagrade|vidi odjeljak]] |poveznica = <!-- unesite adresu mrežne stranice --> }} '''Bruno Bjelinski''' ([[Trst]], [[1. studenog]] [[1909.]] – [[Silba (Zadar)|Silba]], [[3. rujna]] [[1992.]]<ref>[http://www.matica.hr/kolo/313/Bruno%20Bjelinski,%20hrvatski%20skladatelj%20europskih%20obzora/ Matica.hr / Kolo – Zdenka Weber: »Bruno Bjelinski, hrvatski skladatelj europskih obzora«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140107174644/http://www.matica.hr/kolo/313/Bruno%20Bjelinski,%20hrvatski%20skladatelj%20europskih%20obzora/ |date=7. siječnja 2014. }}, pristupljeno 7. siječnja 2014.</ref>), jedan od najznačajnijih [[hrvatska|hrvatskih]] [[skladatelj]]a 20. stoljeća. Bio je iznimno plodan skladatelj koji je po uzoru na svoje skladateljske uzore ([[Maurice Ravel|Ravel]], [[Paul Hindemith|Hindemith]], [[Francis Poulenc|Poulenc]], [[Darius Milhaud|Milhaud]]) razvio osobni glazbeni jezik s elementima [[Neoklasicizam|neoklasicizma]]. Bjelinski je skladao šest [[opera]], tri [[balet]]a, 15 [[simfonija]], te brojnu glazbu za [[glasovir]], [[violončelo]], kao i [[Komorna glazba|komornu glazbu]] za različite instrumente.<ref>[http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/1129-bjelinski-bruno / Hrvatska enciklopedija – »Bjelinski, Bruno«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011085310/http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/1129-bjelinski-bruno/ |date=11. listopada 2016. }}, pristupljeno 11. srpnja 2016.</ref> == Životopis == === Podrijetlo i karijera === Bruno Bjelinski (''rođen:'' Weiss) rodio se 1. studenoga, 1909. godine u [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]]<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 107</ref><ref>Ivo Goldstein, 2005, str. 288</ref><ref>Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Djela hrvatskih skladatelja Židovskog podrijetla u Beču; stranica 38; broj 107, studeni / prosinac 2008.</ref><ref>{{cite news |url=http://www.croatian-jewish-network.com/?q=hr/node/21 |title='Židovska zajednica u Hrvatskoj' |publisher=Croatian Jewish network |work=www.croatian-jewish-network.com |language=Croatian |access-date=21. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004052142/http://www.croatian-jewish-network.com/?q=hr%2Fnode%2F21 |archive-date=4. listopada 2011.}}</ref> obitelji u [[Trst]]u. Majka mu je preminula kada je imao svega godinu dana, te ga je otac kasnije odveo u [[Zagreb]] gdje ga je odgojila baka.<ref name="nl">{{Citiranje www |naslov=50 godina umjetničkog rada Ljerke Pleslić-Bjelinski: I dalje kroz život, zajedno s Brunom... |url=http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/50-godina-umjetnickog-rada-Ljerke-Pleslic-Bjelinski-I-dalje-kroz-zivot-zajedno-s-Brunom |autor=Svjetlana Hribar |izdavač=[[Novi list]] |dan=28. studenoga 2012. |preuzeto=7. siječnja 2014.}}</ref> Kao dijete svirao je [[violina|violinu]], a potom i [[glasovir]]. Bjelinski je najprije započeo studij prava, koje je i doktorirao na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]], ali se pravom bavio kratko vrijeme do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Upisao se na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičku akademiju u Zagrebu]], koju je završio [[1936.]] godine u klasi istaknutih umjetnika i pedagoga poput [[Blagoje Bersa|Blagoja Bersa]] i [[Franjo Dugan|Franje Dugana]].<ref name="hbl.lzmk.hr">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2047 hbl.lzmk.hr – Ivona Ajanović: »Bruno Bjelinski«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011090042/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2047 |date=11. listopada 2016. }}, pristupljeno 11. srpnja 2016.</ref> Već prije rata skladao je nekoliko djela, niz [[sonata]], [[tokata]] i [[suita]]. Za rata je bio interniran, zatim se priključio [[NOB]]-u i postao član Kazališta narodnog oslobođenja Jugoslavije na [[Vis]]u.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Kraće je vrijeme predavao u [[Split]]u, ali [[1945.]] se preselio u Zagreb gdje na Muzičkoj akademiji počeo predavati [[kontrapunkt]] i [[polifonija|polifoniju]] (1945-77). U Zagrebu ostvaruje uspješnu karijeru. Osobitim je čarom pisao za djecu, kojima posvećuje neka od svojim najbojih djela. U opusu za djecu stvaranim 1950.-ih, ističu se [[Sedam bagatela za klavir]], opere [[Pčelica Maja]]{{newdsm}} na riječi [[Waldermar Bonsels|Waldemara Bonselsa]], [[Heraklo]]{{newdsm}} i [[Ružno pače]]{{newdsm}}, te baleti [[Pinokio]], [[Petar Pan]]{{newdsm}} i [[Mačak u čizmama]]{{newdsm}}. U tim djelima istaknuta je njegova sklonost [[humor]]u i [[ironija|ironiji]], koje koristi za zabavu i u animaciji mladih slušatelja. U već odmaklom stvaralačkom zanosu nastala je opera [[Orfej XX. stoljeća]], [[Koncert za Romea i Juliju]], te nekoliko simfornija. Bjelinski je skladao i glazbu za film [[Plavi 9]]. Još je tijekom života za svoja djela dobio velika priznanja, a bio je i član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti]]. === Obitelj i smrt === Krajem 1950.-ih se oženio mladom i perspektivnom studenicom glasovira, [[Ljerka Pleslić-Bjelinski|Ljerkom Pleslić]], koja je i sama postala istaknuta glazbena umjetnica. Zajedno su imali dvoje djece, Deana i [[Alan Bjelinski|Alana Bjelinskog]]. Mlađi sin, Alan, postao je skladatelj i dirigent. Bruno Bjelinski je umro je 3. rujna 1992., na otoku [[Silba|Silbi]] gdje je i sahranjen u prisustvu uže obitelji.<ref name="nl"/> == Ostavština == Autor nadasve opsežnog opusa i karakteristične melodijsko-harmonijsko-ritmičke invencije, Bjelinski nije nikad izrazito pripadao nacionalnom smjeru, iako nije ostajao ravnodušan ni prema [[folklor]]u (utjecaji osebujnih balkanskih ritmova ili čak egzotičnih južnoameričkih plesova, u kojima se zrcale odrazi dojmova skladateljeva višestrukog boravka u [[Brazil]]u, povremene inspiracije specifičnostima [[jazz]]a). Laka mediteranska liričnost, opća ležernost izraza, uvijek nazočan optimizam poruke, a sve isprepleteno povremenim dramatskim nakupinama zvukova – to su temeljne značajke toga prijemljiva i lako prepoznatljiva glazbena govora. U njemu su vidljivi tragovi [[Barokna glazba|barokne glazbe]] s njezinom nezaustavljivom motorikom i promišljenim konstrukcijama. [[Neoklasicizam|(Neo)klasični]] pak impulsi trajno su ugrađeni u korijene Bjelinskijeva stvaralaštva; odbijajući sve što je izvan provjerenih zakona klasičnog reda, skladatelj se, poštujući te iste zakone, istodobno i pomalo poigrava s njima. Nepretenciozna poetičnost njegovih djela često je protkana lakim humorom koji mjestimice graniči i s ironijom. Bjelinski se uspješno okušao na gotovo svim ozbiljnoglazbenim područjima, a jedan je od najplodnijih autora hrvatske glasovirske glazbe.<ref>[http://mic.hr/products/selected-works-for-piano www.mic.hr – Dubravko Detoni: »Bruno Bjelinski: Izabrana djela za glasovir«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160331220626/http://mic.hr/products/selected-works-for-piano |date=31. ožujka 2016. }}, pristupljeno 11. srpnja 2016.</ref> ==Djela== ===Vokalna glazba=== ====Kantate==== * ''Svjetli grobovi'' za bariton i komorni orkestar (1944, Jovan Jovanović Zmaj) * ''Zore i vihori'' za mezosopran, mješoviti zbor i orkestar (1961., Vesna Parun) ====Pjesme==== * ''7 partizanskih pjesama'' za bariton i orkestar (1944.) * ''Ciciban'', ciklus za sopran i glasovir ili alt i gudački kvartet (1947., Oton Župančić), HGZ, 1950. * ''2 pjesme za glas i glasovir'' (1954., Ivan Goran Kovačić) * ''Bez povratka'', ciklus za mezosopran i glasovir/komorni orkestar (1953., Li Tai Po), HDS, 1971. * ''Pjesme za bezimenu'', ciklus za tenor (sopran) i glasovir/orkestar (1953, Gustav Krklec) * ''Gitanjali'', ciklus za alt i glasovir (1957., R. Tagore), HDS, 1975. * ''Šuma spava'', ciklus za sopran, klarinet, vibrafon, gudački kvartet i tamburin (1965., Grigor Vitez) * ''Condomblé'' za sopran, glasovir, udaraljke, ili sopran i komorni orkestar (1952-72, vlastiti tekst), Gerig, 1975. * ''Figuli-faguli'' za glas i glasovir (1973., vlastiti tekst) * ''Dijalog'' za mezzosopran i glasovir (1975., Antun Branko Šimić), HDS, 1977. * ''Davidovi psalmi'' za dva soprana i klavirski trio (1988.) * ''Memories'' za sopran i glasovir (vlastiti tekst, 1990.) ===Scenska djela=== ====Opere==== * ''Pčelica Maja'' (Matija Koletić prema Waldemar Bonsels), bajkovita opera u 2 dijela (1952.; 9. veljače 1963., Rijeka), Universal Edition, klavirski izvadak 1957, partitura 1970. * ''Heraklo'' (vlastiti libreto), komična opera u 1 činu za djecu, za bariton, recitatora i klavir (2. lipnja 1971., Osijek) * ''Močvara'' (vlastiti libreto), opera u 1 činu (26. lipnja 1972., Osijek) * ''Zvona'' (vlastiti libreto), opera za komorni orkestar, magnetofonsku vrpcu i soliste (7. prosinca 1975., Osijek) * ''Orfej XX. stoljeća'' (vlastiti libreto), opera u 2 čina (10. listopada 1981., Beograd) * ''Slavuj'' (vlastiti libreto prema H.C. Andersen), opera u 3 čina (15. studeni 1984., Sarajevo) ====Lutkarske predstave==== * ''Ružno pače'' (prema H.C. Andersen; 12. studenoga 1982., Zagreb) * ''Knjiga o džungli'' (prema R. Kipling; siječanj 1990., Zagreb) ====Baleti==== * ''Pinocchio'' (V. Fijan i Bjelinski prema C. Collodi), balet za djecu u 4 slike (15. travnja 1959, Zagreb), Gerig, 1967. * ''Petar Pan'' (vlastiti scenarij prema J.M. Barry), balet u 2 čina (26. studenoga 1966, Zagreb), Universal Edition 1969. * ''Karneval iluzija'' (prema Sinfonietta brasileira), balet (5. studenoga 1967, Zagreb) * ''Mačak u čizmama'' (scenarij prema A. Mitterhuber i Braći Grimm), balet za djecu u 7 slika (17. prosinca 1977, Zagreb) ===Filmska glazba=== * ''Plavi 9'' (1950). ===Simfonijska glazba=== ====Simfonije==== # ''Simfonija ljeta'', za orkestar (1954.) # ''In memoriam poete'', za orkestar i dječji zbor (1960, R. Tagore), HDS, 1965. # ''Muzika za prijatelje'', za orkestar (1964.) # ''Symphonia iubilans'', za orkestar (1965.) # ''Za Thaliju'', za orkestar, muški zbor, ženski zbor i dječji zbor (1969.) # ''Symphonia vocalis'', za ženski zbor, glasovir, orgulje i udaraljke (1974, tekst Bjelinski i narodna poezija Dalmacije) # simfonija za orkestar i mezzosopran (1980.) # ''Di quatro gioie'', za orkestar (1982.) # ''Simfonija otoka'' za orkestar (1983.) # ''Europa'' za orkestar (1984.) # simfonija za orkestar (1985.) # simfonija za orkestar (1986.) # simfonija za orkestar (1986.) # simfonija za bariton, recitatora i orkestar (1987.) # simfonija za sopran, alt, tenor, bariton i orkestar (1988.) ====Simfonijska glazba==== # ''Mediteranska simfonietta'' za orkestar (1958.), SOKOJ 1961. # ''Sinfonietta brasiliera'' za ženski zbor i orkestar (1962, brazilska narodna poezija) # ''Sinfonietta concertante'' za glasovir i orkestar (1967. = 3. klavirski koncert) # ''Festivalska sinfonietta'' za orkestar harmonika, kontrabas, timpane i vojni bubanj(1980.) # ''Sinfonietta'' za alt trombon i gudače/glasovir (1982.), Zumikon, M. Reift, 1988. # ''Sinfonietta'' za saksofon, gudače i udaraljke (1985.) ====Ostale skladbe za orkestar==== * ''Scherzo'' za orkestar (1934. – 35.) * ''Divertimento'' za komorni orkestar (1948.), SOKOJ, 1965. * ''Prélude'' za orkestar (1951.) * ''Svečana uvertira'' za orkestar (1951.) * ''Pet invencija'' za komorni orkestar (1965.), HDS, 1969. * ''Plaisanteries'', suita za komorni orkestar (1948. – 71.) * ''Bon voyage'' za gudače (1979.) * ''Dnevnik iz Italije'', suita za komorni orkestar (1991.) * ''Die Musik ist unser Trost'' za gudače (1991.). ====Koncerti za solo instrumente==== * Koncert za violončelo i orkestar, br. 1 (1945., revidiran 1968.), klavirski izvadak 1968. * Koncert za glasovir i orkestar (1947. – 48.; revidiran 1979.) * Koncert za fagot i orkestar (1950.), klavirski izvadak SOKOJ, 1965. * Koncert za violinu i orkestar (1952.), klavirski izvadak 1956. * Concertino za glasovir, gudače i udaraljke (1956.), klavirski izvadak HDS, 1972. * Koncert za klarinet i gudački orkestar (1952.), 1954. * Koncert za violončelo i udaraljke, broj 2 (1953.) klavirski izvadak 1956. * Koncert za obou i gudače (1954.), klavirski izvadak HDS, 1969. * Koncert za flautu i gudače (1955.), Universal Edition, 1956., 1967. * Koncert za violu i komorni orkestar (1956.) * Serenada za trubu, glasovir, gudače i udaraljke (1957.), klavirski izvadak Universal Edition, 1958., 1967. * Concertino za violinu i orkestar (1957.) * Petit concert za glasovir i komorni orkestar (1963.; =Koncert za malenog dječaka), klavirski izvod Gerig, 1977. * Concertino za rog, gudače, čelestu i udaraljke (1967.), Gerig, partitura 1967., klavirski izvadak 1969. * Musica tonalis za obou, fagot i gudače (1968.), Universal Edition 1973. * Promenadni koncert za puhački orkestar (1974.) * Musica per tromba za trubu i komorni orkestar (1975.) * Concertino za gitaru, gudače, čembalo i udaraljke (1977.) * Concertino primavera za violu, gudače i čembalo (1978.) * Poesis za klarinet i gudače (1987.) * Oboa iubilans za obou i gudače (1988.) * Flauto concertante za flautu i orkestar (1989.) * Concerto grosso (1990.) ===Glazba za solo instrumente=== ====Glazba za glasovir==== * 3 sonate: 1. (1938., izgubljena); 2. ''Sonata s Visa'' u a-molu (1944.), HDS 1973.; 3. (1960.). * 3 suite: 1. ''Mala Ruth jednoga dana'' (1938.); 2. (1938.); 3. (1939.), HDS, 1978. * ''Proljetne igre'' (1957.), HGZ, 1961 * ''Na velikom brodu'' (1961.) * ''Proljetni rondo'' (1936.) * Toccata u fis-molu (1938.) * Toccata u c-molu (1946.), HGZ, 1951. * Preludium u C-duru (1938.) * ''Muzika za djecu'' (1945.), 1955. * ''7 bagatela'' (1950.), Ognjen Prica, 1952. * Partita (1954.) * ''Mala sonatina'' (1954.) Muzička naklada 1979. * Interludium (1969.) * ''Iz dječje glave'' (1967.) * ''Koncert za Romea i Juliju'' za 2 glasovira (1981.) * ''Cvijeće za Scarlattija'' (1983.) ====Glazba za ostale solo instrumente==== * 3 epistole za orgulje (1975.) * ''3 melodije malog Julijana'' (1988.) za flautu ===Komorna glazba=== * Klavirski trio broj 1 u g-molu (1953.) * Klavirski trio broj 2 (''Trio de collines''; 1989.) * Trio za obou/flautu, violončelo, glasovir (1960.), 1975., također prerađen za violu, violončelo i glasovir, te za obou, fagot i glasovir (1979.) * ''Tri mušketira'' za 3 roga (1984.) * 1. gudački kvartet ''Lirski'' (1941. – 43.), HDS, 1973. * 2. gudački kvartet (1951.) 1956. * 3. gudački kvartet (1985.) * ''Priča'' za kvartet saksofona (1992.) * ''Spielmusik'' za kvartet saksofona (1992.) * ''Scherzi di notte'' za kvartet drvenih puhača (1969.), Gerig, 1971. * Varijacije na pučku temu za puhački kvintet (1975.) * ''Poesis'' za 2 roga, 2 fagota i 2 klarineta (1979.) * 4 sonate za violinu i glasovir: 1. (1933., prerađena 1976.); 2. a-mol (1937., prerađena 1946. – 47.), HDS, 1974.; 3. (1960.); ''Sonata za rastanak'' * Sonatina za violinu i glasovir (1950.) * 6 invencija za violinu/violončelo i glasovir (1947.) * ''Aprilska sonatina'' za flautu i glasovir (1976.), Gerig, 1977. * Sonata za flautu i glasovir (''Dona Cupidis'', 1991.) * Sonatina za obou i glasovir (''Laudate Joanem'', 1980.) * Sonata za klarinet i glasovir (1966.), Gerig, 1967. * Dvije invencije za fagot i glasovir (1950.) * Preludium, aria i rondo za fagot i glasovir (1981.) * Sonatina za rog i glasovir (1973.) * ''Musica per tromba'' za trubu i glasovir (1975.), HDS, 1977. * ''Tri biblijske legende'' za trombon i glasovir (1983.), HDS 1988. * ''Encore un printemps...'', sonatina za violinu i glasovir (1991.) == Nagrade == Za svoje stvaralaštvo dobio više nagrada i priznanja, među njima nagrade za životno djelo »Mlado pokoljenje« (1965) i [[Nagrada Vladimir Nazor|»Vladimir Nazor«]] (1976) te nagradu [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|»Josip Slavenski«]] (1986). Godine 1988. izabran je za redovitog člana JAZU.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> == Zanimljivosti == *Grad [[Zagreb]] je u godini 2008. u spomen na skladatelja imenovao ulicu u naselju Sopnica - [[Jelkovec]] ([[Sesvete]]). == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |last=Snješka Knežević |first=Aleksander Laslo |title=Židovski Zagreb |year=2011 |publisher=AGM, Židovska općina Zagreb |location=Zagreb |isbn=978-953-174-393-8}} * {{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |title=Židovi u Zagrebu 1918 - 1941. |year=2005 |publisher=Novi Liber |location=Zagreb |isbn=953-6045-23-0}} * [[Opća i nacionalna enciklopedija]], sv. 3, Zagreb: [[LZMK]] 2007., str. 50-51, {{ISBN|953-7224-03-1}} == Vanjske poveznice == *[http://www.matica.hr/kolo/313/Bruno%20Bjelinski,%20hrvatski%20skladatelj%20europskih%20obzora/ Matica.hr / Kolo – Zdenka Weber: »Bruno Bjelinski, hrvatski skladatelj europskih obzora«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140107174644/http://www.matica.hr/kolo/313/Bruno%20Bjelinski,%20hrvatski%20skladatelj%20europskih%20obzora/ |date=7. siječnja 2014. }} (životopis) *[http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/1129-bjelinski-bruno/ www.lzmk.hr / »Bjelinski, Bruno«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011085310/http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/1129-bjelinski-bruno/ |date=11. listopada 2016. }} (životopis) *[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2047/ hbl.lzmk.hr / Ivona Ajanović: »BJELINSKI, Bruno«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011090541/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2047/ |date=11. listopada 2016. }} (životopis) {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za glazbu}} {{GLAVNIRASPORED:Bjelinski, Bruno}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za glazbu]] [[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Životopisi, Trst]] 1ws26845jwlz4xmxuxswfj0e2h9abqo 0 164001 7577945 7069852 2026-08-15T13:37:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577945 wikitext text/x-wiki '''Awighsaghroone''', neidentificirano pleme, možda [[Algonquian]] Indijanaca, koji se spominju u vezi neke prijateljske poruke (lule) poslane 1715. [[Seneca]]ma u [[Albany, New York|Albany]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://microformguides.gale.com/Data/Index/203000Index.html |title=Index messengers of the Dowaganhaes |access-date=17. kolovoza 2008. |archive-date=2. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090302071406/http://microformguides.gale.com/Data/Index/203000Index.html |url-status=dead }}</ref> Živjeli su u području Velikih jezera u susjedstvu Irokeza, i nije poznata njihova točna lokacija. Identični su možda s Assisagigroone ili [[Missisauga]]ma. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/a_unknown_indian_towns.htm A- Unknown Indian Villages, Towns and Settlements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705145304/http://www.accessgenealogy.com/native/handbook/a_unknown_indian_towns.htm |date=5. srpnja 2008. }} [[Kategorija:Algonquian]] qu5lnohgx4x8fajcl96kbaupp6onaja 0 164002 7577976 7069865 2026-08-15T14:53:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577976 wikitext text/x-wiki '''Bagoache''', banda [[Chippewa]] Indijanaca sa sjeverne obale jezera [[Superior]] u [[Ontario|Ontariju]], [[Kanada]]. Ime Bagoache spominje [[Charles Aubert de La Chesnaye|La Chesnaye]] [[1697.]] (u Margry Dec. VI, 6, 1886) kao ime za zemlju i pleme na obali Superiora, gdje je živjelo između 200 i 300<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/125/mode/1up Hodge]</ref> ljudi (bez žena, koje nije uračunao). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm Chippewa Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517023426/http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm |date=17. svibnja 2008. }} [[Kategorija:Chippewa]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] flgsvac1do7odqio4np5izcj9onrr50 0 175840 7578350 7070088 2026-08-16T08:07:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578350 wikitext text/x-wiki '''Chakankni''', jedna od bandi [[Molala]] Indijanaca, porodica [[Waiilatpuan]], naseljeni nekada u planinama [[Cascade]], sjeverozapadno od jezera Upper Klamath Lake u [[Oregon]]u. osamdesetih godina 19. stoljeća apsorbirani su od susjednih plemena, možda od [[Klamath]]. Ostale varijante njihovog imena su Tchakenikni i Tchakankni (Gatschet). == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/waiilatpuan/molalahist.htm Hodge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013060935/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/waiilatpuan/molalahist.htm |date=13. listopada 2012. }} [[Kategorija:Waiilatpuan]] [[Kategorija:Indijanci, Oregon]] 0eie41hnadwewjon1hk1pu84l3s56sy 0 179898 7578295 7407284 2026-08-16T06:03:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578295 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Capriva del Friuli |izvorno ime= |regija= Furlanija-Julijska krajina |pokrajina = Gorica |slika grba = Map of comune of Capriva del Friuli (province of Gorizia, region Friuli-Venezia Giulia, Italy).svg |karta = |kratica regije= FVG |kratica pokrajine = GO |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute= 56 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 13 |dužina-minute= 31 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 170 |mappaY = 42 |poštanski broj = 34070 |pozivni broj = 0481 |istat = 031001 |zaštitnik = |stranica= }} '''Capriva del Friuli''' ([[furlanski]]: ''Caprive'', [[slovenski]]: ''Koprivno'') je općina u [[Gorica (pokrajina)|Goričkoj pokrajini]] u Italiji. Općina se nalazi oko 40 km od [[Trst]]a, te 8 km od [[Gorica|Gorice]]. Naselja (''frazioni'') u ovoj općini su Russiz i Spessa. Capriva del Friuli graniči s ovim općinama: [[Cormons]], [[Moraro]], [[Mossa]], [[San Floriano del Collio]], [[San Lorenzo Isontino]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1921|1370 |1931|1287 |1936|1313 |1951|1482 |1961|1456 |1971|1401 |1981|1528 |1991|1574 |2001|1613 |2011|1731 |2021|1617 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Izvori== {{izvori}} {{Pokrajina Gorica}} [[Kategorija:Gradovi u Furlaniji-Julijskoj krajini‎]] qu5o609qyf1uor4d3job2bxy21vsxa3 0 183087 7578154 6434961 2026-08-15T22:42:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578154 wikitext text/x-wiki '''Bogdan Babić''' ([[Kotor Varoš]], [[6. veljače]] [[1891.]] – [[Zagreb]], [[13. studenog]] [[1961.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] geolog. Diplomirao je u Zagrebu, a djelovao u srednjoj školi i u [[Institut za rudarska istraživanja u Zagrebu|Institutu za rudarska istraživanja u Zagrebu]]. Godine 1922. napisao je srednjoškolski [[udžbenik]] iz [[geologija|geologije]] i [[mineralogija|mineralogije]]. ==Izvori== * [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=936 BABIĆ, Bogdan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210624192944/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=936 |date=24. lipnja 2021. }} {{GLAVNIRASPORED:Babić, Bogdan}} [[Kategorija:Hrvatski geolozi]] cbizkuef4ffm90cfotaf6fbbka01td5 0 184129 7578031 6932889 2026-08-15T16:54:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578031 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[Bast (staroegipatska mitologija)]]}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Bast |vrsta = naselje |slika = Bast 01.jpg |opis slike = [[Crkva Uznesenja BDM u Bastu|Crkva Uznesenja BDM]] i groblje |županija = {{Z+X|SDŽ}} |općina = [[Baška Voda]] |najbliži grad = |površina = 3,8 |visina = 310 |z. širina = 43.355 |z. dužina = 16.985 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 134 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 21320 Baška Voda |pozivni broj = +385 (0)21 |autooznaka = MA |web = |bilješke = }} '''Bast''' je naselje u općini [[Baška Voda|Baškoj Vodi]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], smješteno podno planine [[Biokovo|Biokova]], od [[Jadransko more|mora]] udaljeno oko 2,5 km. Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, u Bastu živi 126 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup17_0094.html |title=STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011. (Općina Baška Voda) |author=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske |year=2011 |work=dzs.hr |accessdate=23. travnja 2020.}}</ref> Naselje je poznato od [[Antika|antičkih]] vremena pod imenom Biston. Baška Voda te primorski lokalitet i turističko naselje Baško Polje su po Bastu dobili ime. Od kulturnih spomenika tu je crkva sv. Roka iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], kao i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz [[1636.]] godine. Na groblju se mogu vidjeti stare srednjovjekovne nadgrobne ploče, a u naselju i primjerci dobro očuvane dalmatinske tradicionalne arhitekture. Bast ima restoran-konobu i punionicu plina. U naselju se nalazi južni portal [[Tunel Sveti Ilija|tunela Sveti Ilija]]. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Bast |p1857=351 |p1869=0 |p1880=314 |p1890=350 |p1900=378 |p1910=450 |p1921=0 |p1931=461 |p1948=455 |p1953=453 |p1961=421 |p1971=274 |p1981=180 |p1991=158 |p2001=136 |p2011=126 |p2021=134 |napomena=U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Baška Voda. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Poznate osobe == * [[Ivan Akčić Jurišić]], hrv. narodni pjesnik<ref>Karlo Jurišić (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=360 Akčić Jurišić, Ivan (Don Zuanne Accich)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160808140209/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=360 |date=8. kolovoza 2016. }}, Hrvatski biografski leksikon, LZMK</ref> == Spomenici i znamenitosti == * [[Crkva sv. Roka u Bastu|Crkva sv. Roka]], * [[Crkva Uznesenja BDM u Bastu|Crkva Uznesenja BDM]] * [[Stećci u Bastu|Stećci]] == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Bast}} *[http://www.baskavoda.hr/index.php/hr/10/opcina-baska-voda Bast na stranici TZ Baška Voda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150508180531/http://www.baskavoda.hr/index.php/hr/10/opcina-baska-voda |date=8. svibnja 2015. }} {{mrva-naselje}} {{Baška Voda}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Baška Voda]] hx8mo65qwnl4w1z6kkz6ff0nhh8wt1y 0 190358 7578315 7405558 2026-08-16T06:57:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578315 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Castel Gandolfo | ime_genitiv =Castel Gandolfoa | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Castel Gandolfo BW 1.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike =Glavni gradski trg Piazza della Libertà | širina-stupnjevi =41 | širina-minute =44 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =12 | dužina-minute =39 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime =[[regije Italije]] | lokacija1_info =[[Lacij]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | površina_bilješke = | površina_ukupna =14 [[kvadratni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 426 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2011. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =9037<ref name="brit"/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =00040 | pozivni_broj =06 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica =[http://www.comune.castelgandolfo.rm.it/ www.comune.castelgandolfo] | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis =Castel Gandolfo na karti Italije | bilješke = }} '''Castel Gandolfo''' je mali [[Italija|talijanski]] grad u [[Lacij|pokrajini Laciju]], oko 30&nbsp;km jugoistočno od [[Rim]]a. Mjesto je najpoznatije po [[papa|papinskom]] ljetnikovcu koji je [[Eksteritorijalna područja Svete Stolice u Italiji|eksteritorijalni]] posjed države [[Vatikan]]a.<ref name="brit">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/98443/Castel-Gandolfo |title=Castel Gandolfo |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |accessdate=2013-02-28}}</ref> == Zemljopis == ''Castel Gandolfo'' leži udaljen 30 [[kilometar|km]] od [[Rim]]a u gorju [[Colli Albani]] pored [[jezero|jezera]] [[Albano (jezero)|Albano]] u [[regije Italije|regiji]] [[Lacij]]. == Povijest== Pretpostavlja se da je na području današnjeg ''Castel Gandolfoa'' bila [[Antika|antička]] [[Alba Longa]].<ref name="brit"/> U [[12. stoljeće|12. stoljeću]] tu su imali [[utvrda|utvrdu]] grofovi ''Gandolfi'' zbog toga se mjesto nazvalo ''Castel Gandolfo'', [[1608.]] mjesto je postalo posjed [[Papinska Država|Papinske Države]] koja je izgradila ljetnu rezidenciju za [[papa|pape]]. Veliku palaču počeo je graditi papa [[Urban VIII.]], a nastavili su dograđivati i uređivati [[Aleksandar VII.]], [[Klement XIII.]] i [[Pio IX.]] Uz palaču se prostire veliki park i ''Villa Barberini'', podignuta na ruševinama [[Antički Rim|antičke]] vile [[car]]a [[Domicijan]]a. Palača ima brojne vrijedne [[Tapiserija|tapiserije]] i slike [[Carlo Dolci|Carla Dolcija]], [[Paolo Veronese|Paola Veronesea]] i [[Salvator Rosa|Salvatora Rosa]]. Od [[1936.]] u ''Villa Barberini'' djeluje Vatikanski opservatorij kojeg je osnovao još papa [[Grgur XIII.]]<ref name="brit"/> Preko puta rezidencije nalazi se [[kršćanska crkva|crkva]] ''San Tommaso di Villanova'' djelo [[Gian Lorenzo Bernini|Gian Lorenza Berninija]], koji je uz [[Carlo Maderno|Madernu]] radio i na uređenju papinske rezidencije.<ref name="brit"/> == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1871.|1606 |1881.|1767 |1901.|1980 |1911.|2245 |1921.|2577 |1931.|2734 |1936.|2955 |1951.|4172 |1961.|4395 |1971.|4709 |1981.|6246 |1991.|6843 |2001.|7930 |2011.|8782 |2021.|8652 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Gradovi prijatelji== *{{Z+X|FRA}}, [[Châteauneuf-du-Pape]] *{{Z+X|MAUS}}, [[Curepipe]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Castel Gandolfo}} * [http://www.comune.castelgandolfo.rm.it/ Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130308035444/http://www.comune.castelgandolfo.rm.it/ |date=8. ožujka 2013. }} {{it icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/98443/Castel-Gandolfo ''Castel Gandolfo'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en}} [[Kategorija:Gradovi u Laciju]] [[Kategorija:Sveta Stolica]] gq2atjc1qh1wumlyvrfs3kwghftvmrs 0 196441 7578361 7389178 2026-08-16T08:48:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578361 wikitext text/x-wiki '''Chepoussa''', jedno od ranih plemena koje spominju [[La Salle]] i [[Allouez]] kao skupinu [[Illinois Indijanci|Illinois]] Indijanaca s rijeke [[Kaskaskia (rijeka)|Kaskaskia]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/chepoussa_indian_tribe_history.htm |title=Chepoussa Indian Tribe History |access-date=31. ožujka 2009. |archive-date=6. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100106140250/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/chepoussa_indian_tribe_history.htm |url-status=dead }}</ref> pritoke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]]ja u [[Illinois]]u. Prema drugima, Chepoussa i Michigamnea su živjeli u sjeveroistočnom Arkansasu.<ref>[http://www.lib.niu.edu/2004/iht1110419.html Robert E. Warren]</ref> Bili su možda ubližem savezu s [[Michigamea]]ma.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.aaanativearts.com/article1541.html |title=Illinois Tribe was the most numerous tribe of Illinois |access-date=31. ožujka 2009. |archive-date=9. studenoga 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101109120126/http://www.aaanativearts.com/article1541.html |url-status=dead }}</ref> Spominju se [[1698.]] kada je izvjesni Jean Couture, [[Henri de Tonti|Tontijev]] čovjek, doveo charlestonskog trgovca robljem [[Thomas Welch|Thomasa Welcha]] na Arkansas Post, koji je opskrbio [[Quapaw]]e s tridesaet pušaka kako bi napali pleme [[Chakchiuma]]. Quapawi međutim nisu krenuli na Chakchiume nego su novooružje iskoristili kako bi napali plemena Michigamea i Chepoussa, i potisnuli ih iz sjeveroistočnog Arkansasa. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Illinois Indijanci]] [[Kategorija:Indijanci, Illinois]] [[Kategorija:Indijanci, Arkansas]] 2kpx4zc5eo1vkrwm27m5neh9qxz7crt 1 197064 7577913 4166809 2026-08-15T12:07:37Z Lajoswinkler 219220 7577913 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} ==Pristrasan tekst== Neophodno je postaviti vanjske poveznice za sud u Haagu, predmet Norac i Ademi kao i za sud u Rijeci, predmet Norac tako da se oni koji citaju clanak mogu iformirati za kakva je to djela Mirko Norac osudjen. U sadasnjem obliku i sa trenutno postavljenim vanjskim poveznicama tekst je krajnje pristrasan. [[Suradnik:I maric|Ivica Maric]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:I maric|razgovor]])</small> 12:03, 5. travanj 2009. (CEST) ==Zanima== Pošto pretpostavljam da moja promjena na hrvatskoj wiki neće dugo trajati volio bi da mi netko objasni razliku između hrvatskih "heroja" koji su ubijali civile bez oružja i srpskih "heroja" koji su ubijali civile bez oružja.--[[Suradnik:Rjecina2|Rjecina2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rjecina2|razgovor]])</small> 16:21, 12. prosinca 2009. (CET) == Ratni zločinac == Ukoliko je Mirko Norac počinio ratne zločine, što jest, jer mu piše i u presudi, da li je korektno u tekstu napisati "ratni zločinac"?<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Koryaksky|Koryaksky]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Koryaksky|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Koryaksky|doprinosi]]) </small> :Naravno da je korektno. Na stranici o Johnu Wayneu Gacyju u uvodu nećeš naći da se radi o poslovođi KFC-a (što zaista jest bio neko vrijeme), nego o serijskom ubojici. Tako je i Mirko Norac osuđeni ratni zločinac. Čovjek je tijekom rata ubijao nenaoružane civile. Pravomoćno je osuđen za ratni zločin ne samo po zapovjednoj, nego i po osobnoj odgovornosti, dakle ratni je zločinac. Uklanjati takvu stavku je ništa drugo nego sramotan whitewashing, ali od ove me Wikipedije više ništa ne čudi. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 14:07, 15. kolovoza 2026. (CEST) mogwqo7os3i0jykemrc9gggmiqxnepr 7578003 7577913 2026-08-15T15:48:02Z Runolist 263374 /* Ratni zločinac */ Odgovor 7578003 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} ==Pristrasan tekst== Neophodno je postaviti vanjske poveznice za sud u Haagu, predmet Norac i Ademi kao i za sud u Rijeci, predmet Norac tako da se oni koji citaju clanak mogu iformirati za kakva je to djela Mirko Norac osudjen. U sadasnjem obliku i sa trenutno postavljenim vanjskim poveznicama tekst je krajnje pristrasan. [[Suradnik:I maric|Ivica Maric]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:I maric|razgovor]])</small> 12:03, 5. travanj 2009. (CEST) ==Zanima== Pošto pretpostavljam da moja promjena na hrvatskoj wiki neće dugo trajati volio bi da mi netko objasni razliku između hrvatskih "heroja" koji su ubijali civile bez oružja i srpskih "heroja" koji su ubijali civile bez oružja.--[[Suradnik:Rjecina2|Rjecina2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Rjecina2|razgovor]])</small> 16:21, 12. prosinca 2009. (CET) == Ratni zločinac == Ukoliko je Mirko Norac počinio ratne zločine, što jest, jer mu piše i u presudi, da li je korektno u tekstu napisati "ratni zločinac"?<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Koryaksky|Koryaksky]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Koryaksky|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Koryaksky|doprinosi]]) </small> :Naravno da je korektno. Na stranici o Johnu Wayneu Gacyju u uvodu nećeš naći da se radi o poslovođi KFC-a (što zaista jest bio neko vrijeme), nego o serijskom ubojici. Tako je i Mirko Norac osuđeni ratni zločinac. Čovjek je tijekom rata ubijao nenaoružane civile. Pravomoćno je osuđen za ratni zločin ne samo po zapovjednoj, nego i po osobnoj odgovornosti, dakle ratni je zločinac. Uklanjati takvu stavku je ništa drugo nego sramotan whitewashing, ali od ove me Wikipedije više ništa ne čudi. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 14:07, 15. kolovoza 2026. (CEST) :Umećem [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&diff=7577992&oldid=7574110 komentare na mojoj SZR] u ovu raspravu. Najlakše se žaliti o nepostojećem [[en:Whitewashing (communications)|whitewashingu]] (provjeri definiciju, nema veze s ovim člankom), no valjalo bi razmisliti postoji li mooožda neki razlog – da nije i neki propisan smjernicama – zašto "ratni zločinac" ne bi trebala biti prva riječ u članku. :) [[WP:PDN]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:48, 15. kolovoza 2026. (CEST) siv7ie2m3y690xty8df5iuaeit4wmcy 0 197419 7578113 7069927 2026-08-15T21:18:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578113 wikitext text/x-wiki '''Blackbird''', jedno od sela<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians02hodgrich#page/149/mode/1up Hodge]</ref> i seoskih bandi [[Chippewa]] Indijanaca koji su živjeli uz rijeku [[Tittibawassee]] (Tetabawasink) u okrugu [[Okrug Saginaw (Michigan)|Saginaw]] u [[Michigan]]u.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm |title=Swanton |access-date=7. travnja 2009. |archive-date=17. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080517023426/http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm |url-status=dead }}</ref> Selo koje po poglavici nosi naziv [[Black Bird's Village]], nalazilo se u blizini [[Freeland, Michigan|Freelanda]], uz rijeku koju u ugovoru iz 1819 nazivaju Tetabawasink, gdje će po istom dobiti rezervat na površini od 6,000 akera,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.1836cora.org/pdf/1819september24treaty.pdf |title=Treaty With the Chippewa September 24, 1819 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060104191814/http://www.1836cora.org/pdf/1819september24treaty.pdf |archive-date=4. siječnja 2006. |access-date=7. travnja 2009.}}</ref> kojeg su prodali [[1837.]] Ime poglavice po kojem selo nosi ime ne smije se brkati s [[Ottawa Indijanci|Ottawa]]-povjesničarom [[Andrew Jackson Blackbird]]om koji se rodio oko 1815. u selu [[L'Arbre Croche]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Chippewa]] [[Kategorija:Indijanci, Michigan]] b9v6ep72rvcar419t93b3jwkaecvtdx 0 197597 7578263 7069981 2026-08-16T05:36:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578263 wikitext text/x-wiki '''Cahinnio''', pleme američkih Indijanaca porodice [[Caddoan]] koje je u domorodačko vrijeme živjelo uz rijeku [[Ouachita]] u [[Arkansas]]u. Bili su jedno od plemena koje je pripadalo plemenskom savezu [[Kadohadacho (konfederacija)|Kadohadacho]] (Caddo vlastiti). Prema Hodgeu, oni bi mogli biti narod koji je živio u provinciji koju stari dokumenti nazivaju imenom [[Tula]] i koje su [[Španjolci]] respektirali zbog njihove borbenosti i hrabrosti.<ref>[http://www.hiddenhistory.com/page3/swsts/Texas1.htm Swanton]</ref> Prvi ih spominje De Soto koji u desetom mjesecu 1541. sa svojom armijom dolazi u Tulu. Godine [[1687.]] i [[Sieur de la Salle]] posjećuje njih i plemena [[Nasoni]] i [[Kadohadacho]]. Kao pleme nestali su krajem 18. stoljeća. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/cahinnio_indian_tribe_history.htm Cahinnio Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100106153610/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/c/cahinnio_indian_tribe_history.htm |date=6. siječnja 2010. }} [[Kategorija:Kadohadacho]] [[Kategorija:Indijanci, Arkansas]] ce5pmlfmeyevekbl715qyvnk4zs38il 0 200367 7578021 5853080 2026-08-15T16:23:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578021 wikitext text/x-wiki '''Baro Bettera''' ([[1645.]] – [[1712.]]) je bio [[hrvatska književnost|hrvatski književnik]], otac hrvatske pjesnikinje [[Marija Bettera-Dimitrović|Marije Bettera-Dimitrović]].<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1883 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231110100953/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1883 |date=10. studenoga 2023. }} [[Miljenko Foretić]]: ''Bettera-Dimitrović, Marija'', LZMK, 1983. (pristupljeno 7. svibnja 2017.)</ref> Pisao je religiozne [[poezija|pjesme]], a značajan je i kao prevoditelj. Stilski pripada krugu [[Dubrovačka Republika|dubrovačkog]] [[barok]]nog pjesništva hrvatske književnosti. Pripadao je pučkoj dubrovačkoj trgovačkoj obitelji. Djed je hrvatskog znanstvenika [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]]. Kao intelektualac nije ostao izoliranom pojavom, pa se tako bilježi da je bio u kontaktu s providurskim izaslanikom, hrvatskim pjesnikom i piscem [[Petar Kanavelić|Petrom Kanavelićem]]. == Izvori == * Hrvatsko slovo, ''Lirika Bara Bettere'', 17. travnja 2009., str. 1. {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bettera, Baro}} [[Kategorija:Dubrovački književnici]] [[Kategorija:Dubrovački pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] 9vkqr3c6xqv9icjo1qku4ce8a40ns8p 0 200420 7578129 7062741 2026-08-15T21:50:19Z Prof saxx 7403 /* Vanjske poveznice */ 7578129 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Buhara | ime_genitiv = Buhare | izvorno_ime = Бухоро | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = Madrasa Mir-i Arab.JPG | veličina_slike = 250px | opis_slike = Panorama Buhare iza medrese Miri Arab | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Uzbekistan | slika_lokacijska_karta_opis =Položaj Buhare u Uzbekistanu | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 39 | širina-minute = 46 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 64 | dužina-minute = 26 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|UZB}} | lokacija1_ime =[[Vilajet]] | lokacija1_info =[[Buhara (vilajet)|Buhara]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Kijomidin Rustamov Kahorovič | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 39,4 | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 225 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2009. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 283.400 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 263.400 | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 328.400 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = EET (UTC+4) | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = EEST (UTC+5) | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 2001xx | pozivni_broj = +99865, lok. 365 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.buxoro.uz/ www.buchara.uz] | bilješke = }} '''Buhara''' ([[uzbečki jezik|uzbečki]]: Buxoro, [[Tadžički jezik|tadžički]]: Бухоро, [[perzijski]]: بُخارا, iz [[Iranski jezici|sogdijskog]]: βuxārak, što znači "sretna palača") je glavni grad istoimene provincije ([[vilajet]]a) u [[Uzbekistan]]u. On je peti grad po veličini u Uzbekistanu, s oko 267.000 stanovnika (2010.). Buhara je dugo bila dio [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] i jedno od važnih središta perzijske kulture i umjetnosti. Grad je bio jedan od najvećih na [[Put svile|Putu svile]] i dugi niz godina je bio središte trgovine, kulture i religije. Jedno je vrijeme bio i intelektualno središte [[islam]]skog svijeta. Njegovo povijesno središte sadrži brojne [[džamija|džamije]], [[medresa|medrese]] i [[mauzolej]]e, zbog čega je upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 1993. godine. [[Tadžici]] (Perzijanci) predstavljaju većinu u gradu, ali u njemu žive i manje zajednice [[Židovi|Židova]] i drugih naroda. ==Povijest== [[Slika:Kalon-Ensemble Buchara.jpg|mini|lijevo|Poi Kaljan kompleks (16. st.)]] Područje oko grada je naseljeno najmanje pet tisuća godina, i oko [[3000. pr. Kr.]] u gradovima-državama doline Zaravšan je cvala tzv. [[Sapali kultura]] [[brončano doba|brončanog doba]]. No, oko [[1500. pr. Kr.]] različiti faktori, kao što su promjena klime, tehnologija kovanja i dolazak [[Arijevci|Arijevaca]] izazvali seobu stanovništva prema Buhari. Sapali i Arijevci su živjeli zajedno na obali jezera, a do oko 1000. pr. Kr. obje grupe su se stopile u jedinstvenu kulturu. [[Perzija|Perzijski]] [[Sogdijani]] su naselili ovo područje, te je nekoliko stoljeća kasnije [[perzijski]] postao glavni jezik. Jezero je vremenom nestajalo i na njegovom mjestu su nastala tri utvrđena naselja koja su se oko [[500. pr. Kr.]] spojila u grad Buharu. [[Datoteka:EucratidesStatere.jpg|mini|lijevo|Zlatnik Grčko-baktrijskog kralja Eukratida (170. – 145. pr. Kr.), najveći je zlatnik iskovan u [[antika|antici]]. Imao je 169,2 grama i promjer od 58 milimetara. Pronađen je u Buhari, a završio je u vlasništvu [[Napoleon III.|Napoleona III.]]]] ===Perzijsko doba=== [[Datoteka:Bukhara Samanid mausoleum outside.JPG|mini|lijevo|Samanidov mauzolej]] Buhara je u 5. stoljeću pr. Kr. bila vazalna država [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], a kada ju je osvojio [[Aleksandar Makedonski]] postaje dio helenističkog [[Seleukovići|Seleukidskog Carstva]], te [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo|Grčko-Baktrijskog Kraljevstva]], i na kraju [[Kušansko Carstvo|Kušanskog Carstva]]. Buhara je bila kultni centar obožavanja [[Anahita|Anahite]] s odgovarajućim hramovima. Jednom mjesečno stanovništvo bi zamijenjivalo stare idole novima, a te svečanosti plodnosti su se odvijale ispred hramova, zajedno s trgovinom. Buhara je tako postala trgovačko središte na [[Put svile|putu svile]]. Trgovina svilom dovela je do velikog prosperiteta i rasta grada, što se završilo oko 350. pr. Kr. Nakon pada Kušanskog carstva Buharu su preuzela [[Hua]] plemena iz [[Mongolija|Mongolije]] i Buhara počela lagano da nazaduje. U Buhari se nalazi i dosta Židova, koji su došli u to vrijeme. Prije arapskih invazija Buhara je bila uporište [[zurvaniti|zurvanita]], ali i još dva proganjana vjerska pokreta unutar [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]], [[manihejstvo]] i [[kaldejska sirijska crkva]]. Kad je oko [[650.]] godine islamska vojska došla do Buhare, našli su višenacionalnu, multireligijsku decentraliziranu skupinu malih kneževina. Zbog nedostatka centralne vlasti [[Arapi]] su lako pobijedili, ali nisu lako mogli održavati teritorij. No, nakon bitke kod Talasa ([[751.]]) [[islam]] je postao dominantna religija, što je i ostao do danas. === Islamsko doba === [[Slika:Ark Bukhara.jpg|mini|lijevo|Ark citadela i palača emira]] Buhara je [[850.]] godine postala prijestolnica perzijskog [[Samanidsko Carstvo|Samanidskog carstva]], a za vrijeme njihova zlatnog doba, Buhara je postala intelektualni centar islamskog svijeta. Najstaknutiji islamski učenjak, [[Imam al-Buhari]], je rođen u Buhari. Buhara je bila i centar [[sufizam|sufizma]], a posebno Nakšbandijevog reda. Samanide su [[999.]] godine svrgli karakanidski [[Ujguri]]. Kasnije je Buhara postala dijelom kraljevstva [[Horasan]], što je razjarilo [[Mongoli|Mongole]]. [[Džingis-kan]] je [[1220.]] godine potpuno opustošio grad. Buhara se sporo oporavljala, i postala je dio [[Čagatajski Kanat|Čagatajskog Kanata]], potom [[Timuridsko Carstvo|Timuridskog Carstva]], pa [[Buharski Kanat|Buharskog Kanata]] i na kraju [[Buharski Emirat|Buharskog Emirata]]. Tijekom tog razdoblja grad je bio glavna trgovačka postaja za cijelu središnju Aziju. God. 1848 grad je imao oko 38 [[karavan-saraj]]a, šest trgovačkih centara, 16 javnih kupelji, i 45 tržnica. Buhara je ujedno bila i najveći centar za muslimansku teologiju na Bliskom istoku, s više od dvije stotine džamija i više od stotinu medresa. === Suvremeno doba === Buhara je postala dio [[Rusko carstvo|Ruskog Carstva]] i zalog u igri između [[Rusija|Rusije]] i [[UK|Velike Britanije]]. Transkaspijska železnica je izgrađena kroz Buharu krajem 19. stoljeća i Buhara je prijepojena Ruskom Carstvu [[1868.]] god. God. [[1920.]], Buhara je postala [[SSSR|sovjetski]] protektorat i posljednji emir Buhare je bio Muhamed Alim Kan (1880. – 1944.). Nakon stvaranja Sovjetskog Saveza [[Tadžici]] su tražili nezavisnost, i Buhara je kratko vrijeme bila neovisna kao SSR Buhara (1920. – 24.). Poslije su [[Rusi]] podržali [[Uzbeci|Uzbeke]], pa su tradicionalno i lingvistički [[iran]]ski gradovi, kao što su [[Samarkand]] i Buhara, postali dio Sovjetske Socijalističke Republike [[Uzbekistan]]a. == Znamenitosti == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Stari grad Buhara |slika = Bukhara - Panorama.jpg |godina = [[1993.]] <small>(17. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iv, vi |ugroženost = ne |dossier = 602 |država = {{Z+X|UZB}} |karta = Uzbekistan |karta-oznaka = Buhara |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = }} [[Datoteka:Ulugh bek madrasah.jpg|mini|lijevo|Ulugbekova medresa (14. st.)]] Citadela Ark ("Bijela") je masivna građevina u središtu Buhare za koju se vjeruje da je nastala u 5. stoljeću, a služila je kao vojna utvrda i kraljevska rezidencija sve do ruskog osvajanja 1920-ih. Danas je gradski muzej. Panorama islamske Bukhare je predstavljena zgradama iz svake faze povijesti grada. Najstariji spomenici su iz 10. stoljeća, kao što su Magoki džamija i Mauzolej Česma Ajuba, što znači "[[Job]]ov izvor", je izgrađen na mjestu ljekovitog izvora koji je još uvijek tu) a za koji se vjerovalo da je potakao na udarac Jobovog štapa. Ismail-Samani [[mauzolej]] ili Samanidov mauzolej je jedna od najistaknutijih građevina srednjoazijske arhitekture. Izgrađen je između [[892.]] i [[943.]] godine i predstavlja mauzolej [[Ismail Samani|Ismaila Samanija]], osnivača Samanidske dinastije. Arhitekti su nastavili koristiti drevnu tradiciju gradnje opekom, ali mnogo kvalitetnije. Detalji na opekama pokazuju i pred-islamske utjecaje. [[Datoteka:Verwaltungsgebäude_Buchara_2000.png|mini|Upravna zgrada u sovjetskom Novom gradu]] Timuridsko razdoblje predstavljeno samo Ulugbekovom medresom. Pravi značaj Buhare ne leži u njezinim pojedinim zgradama, nego u općoj razini urbanizma i arhitekture, koja je nastala sa Šeibanidskom dinastijom (Poi-Kaljan skupina, Ljabi-Khauz ansambl, Koš medresa i Gaukušon medresa). Poi Kaljan kompleks (perzijski: پای کلان, što znači "Veliki temelji") čine: * Kaljan [[minaret]] (''Minârai Kaljân'', što znači "Veliki minaret") visok je 45,6 metara, a toranj mu u dnu ima promjer od 9, a pri vrhu 6 metara. Poznat je i kao "Toranj smrti" jer su stoljećima kriminalci bivali poguljeni tako što su bacani s vrha tornja. * Kaljan džamija (''Mesdžidi Kaljan'') završena je 1514. godine, a veličinom odgovara džamiji Bibi-Hanum u [[Samarkand]]u, ali su potpuno različite u dekoracijama. * Miri Arab medresa je najvjerojatnije djelo Šeika Abdulaha Jamanija iz [[Jemen]]a koji je bio zadužen za donacije Ubajdulah Kana (1533. – 39.). Malo kasnije su podignute [[medresa|medrese]] na važnim raskršćima, kao što su Taki Sarafon (Kupola mjenjača novca), Taki-Tilpak-Furušan (Kupola vodećih prodavača), Tim-Bazzazan, te vladarske medrese: medresa Abdullah Kana (1556. – 1598.) nasuprot medrese Madari Kana (1566. – 1567.), medresa Kukeldač (1568. – 1569.), medresa Kana Abdulaziza (1588. – 1590.), medresa Kana Abdulaha (1589. – 1590.) i medresa Nadir Divan-Bega (1622. – 1623.). Među fine zgrade, podignute u kaotičnom početku 17. stoljeća, pripadaju i velika nova džamija Magoki Kurns (1637.) i impozantna Abdulahkanova medresa. <gallery> Slika:Ark fortress in Bukhara.jpg|Zidine utvrde Ark (5. st.) Slika:Chashma-Ayub Mausoleum.jpg|Mauzolej Česma Ajuba (10. st.) Datoteka:bukhara_chor_minor.jpg|Mauzolej Čor Minor ("Četiri minareta") Slika:Bukhara16.jpg|Trgovačke kupole Taki Zargaron (16. st.) Slika:Prokudin-Gorskii-19.jpg|Posljednji emir Buhare 1911. god. </gallery> == Gradovi prijatelji == {{commonscat|Bukhara}} {| cellpadding="10" |- valign="top" | Buhara je zbratimljena s najvažnijim gradovima [[Veliki Horasan|Velikog Horasana]]: * {{Z|AFG}} [[Balh]], [[Afganistan]] * {{Z|TADŽ}} [[Dušanbe]], [[Tadžikistan]] * {{Z|TADŽ}} [[Hudžand]], [[Tadžikistan]] * {{Z|TKM}} [[Merv]], [[Turkmenistan]] * {{Z|IRN}} [[Nišapur]], [[Iran]] * {{Z|UZB}} [[Samarkand]], [[Uzbekistan]] || Ostali bratski gradovi: * {{Z|NJE}} [[Bonn]], [[Njemačka]] * {{Z|ŠPA}} [[Córdoba (Španjolska)|Córdoba]], [[Španjolska]] * {{Z|PAK}} [[Lahore]], [[Pakistan]] * {{Z|TUR}} [[Malaya]], [[Turska]] * {{Z|FRA}} [[Rueil-Malmaison]], [[Francuska]] * {{Z|SAD}} [[Santa Fe]], [[SAD]] * {{Z|IND}} [[Kanpur|Zapadni Kanpur]], [[Indija]] |} ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20110701172421/http://www.ulivewhere.com/downloads/download-bukhara.html Audio intervju sa stanovnikom Buhare o životu u gradu] {{eng oznaka}} * [http://www.kultur-in-asien.de/Usbekistan/bukhara.htm Bernhard Peter: ''Bukhara – eseji i fotogalerije''] arhitektura i povijest arhitekture starog grada {{de}} * [http://bukhara-museum.narod.ru/ Stranice muzeja u Buhari] {{ru}} {{Svjetska baština u Uzbekistanu}} [[Kategorija:Gradovi u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Povijest Uzbekistana]] [[Kategorija:Drevni gradovi]] [[Kategorija:Islamska arhitektura]] [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]] 0x39ibrwkb5iwmr6d9zo2lpl764ib6d 0 204718 7578390 7488059 2026-08-16T09:26:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578390 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Chris Paul |slika = Chris Paul dribbling 20131118 Clippers v Grizzles (cropped).jpg |slika_širina = |slika_opis = |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = ''CP3'' |datum_rođenja = [[6. svibnja]] [[1985.]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Winston-Salem|Sjeverna Karolina}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[razigravač|organizator igre]] |visina = 1,83 |težina = 79 |sveučilište = [[Sveučilište Wake Forest|Wake Forest]] |draft = 1. krug (4. ukupno), [[2005.]] <br /> [[New Orleans Hornets]] |karijera = 2005.- |liga = [[National Basketball Association|NBA]] |klub = [[Phoenix Suns]] |broj = 3 |bivši_klubovi = 2005. - 2011. [[New Orleans Hornets]]<br/> 2011. - 2017. [[Los Angeles Clippers]]<br/> 2017. - 2019. [[Houston Rockets]]<br /> 2019. - 2020. [[Oklahoma City Thunder]]<br/> 2020. - danas [[Phoenix Suns]] |nagrade = 7x [[NBA All-Star]] (2008.-2014.) <br /> 4x [[All-NBA momčad|All-NBA prva petorka]] 2008.,2012.-2014. <br /> 1x [[NBA All-Defensive momčad|All-Defensive prva petorka]] 2009. <br /> 1x [[NBA All-Defensive momčad|All-Defensive druga petorka]] 2008. <br /> 1x [[NBA Novak godine]] 2006. <br /> 1x [[NBA All-Rookie momčad|All-Rookie prva petorka]] 2006. |medalje = {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[Košarka na OI 2008.|Peking 2008.]]|{{KošRep|SAD}}}} {{Medalje zlato | [[Košarka na OI 2012.|London 2012.]]|{{KošRep|SAD}}}} {{Medalje SP}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Japan 2006.]]|{{KošRep|SAD}}}} }} '''Christopher Emmanuel Paul''' ({{SAD grad|Winston-Salem|Sjeverna Karolina}}, [[6. svibnja]] [[1985.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[razigravač]]a, a trenutačno je član [[NBA]] momčadi [[Golden State Warriorsa]]. Izabran je u 1. krugu (4. ukupno) [[NBA draft]]a [[2005.]] od strane [[New Orleans Hornets]]a,odnosno današnjih New Orlans Pelicans. Paul je trostruki [[NBA All-Star]], te je jednom izabran u [[All-NBA momčad]] i dva puta u [[NBA All-Defensive momčad|All-Defensive momčad]]. U sezoni 2005./06. Paul je proglašen [[NBA Novak godine|novakom godine]] te je s [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|američkom reprezentacijom]] osvojio broncu na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Japan]]u [[2006.]] i zlatnu medalju na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] godine. == Rani život i srednja škola == Paul je rođen u [[Winston-Salem, Sjeverna Karolina|Winston-Salemu]] u saveznoj državi [[Sjeverna Karolina]] kao drugi sin Charlesa Edwarda Paula i Robin Jones. Pohađao je srednju školu West Forsyth High School. U sezoni 2002./03., kao ''senior'', Paul je prosječno postizao 30,8 poena, 5,9 skokova, 9,5 asistencija i 6 ukradenih lopta po utakmici. Time je izabran u [[McDonald's]] All-American momčad te je [[2003.]] godine primio nagradu "North Carolina's Mr. Basketball" za najboljeg igrača godine. Predvodio je momčad do 27-3 omjera i finalne utakmice 4A državnog prvenstva. U čast svoga djeda, Paul je u jednoj utakmici postigao 61 poen, njegov djed je samo nekoliko dana prije utakmice bio pretučen na smrt (tijekom provale) na kućnome pragu. Postigao je poen za svaku godinu života koju je njegov djed proživio. U jednom je trenutku pucao slobodna bacanja i namjerno promašio slobodno bacanje kako bi ostao na 61 poenu i zatim se sam izvadio iz utakmice i sjeo na klupu. Iako je lako mogao prestići rekord škole od 66 poena. == Sveučilište == Nakon srednje škole, Paul se odlučio na pohađanje sveučilišta Wake Forest. Svoju momčad, Paul je predvodio do dva nastupa u [[NCAA]] natjecanju i jedne NCAA završnice. Na svojoj prvoj godini sveučilišta, Paul je izabran za "ACC" novaka godine te je u svojoj ''sophomore'' sezoni izabran u ACC All-Defensive momčad i All-American momčad. Nakon završetka druge godine sveučilišta, Paul se odlučio prijaviti na [[NBA draft]]. == NBA karijera == === Sezona 2005./06. === Izabran je kao 4. izbor [[NBA draft]]a [[2005.]] od strane [[New Orleans Hornets]]a. Zbog štete kojeg je nanio uragan [[Uragan Katrina|Katrina]], Paul je bio prisiljen odigrati samo tri utakmice u New Orleans Areni, prije odlaska Hornetsa u [[Oklahoma City|Oklahomu City]]. U svojoj ''rookie'' sezoni, Paul je prosječno postizao 16,1 poena, 5,1 skokova, 7,8 asistencija i 2,2 ukradene lopte po utakmici te je sve novake predvodio u poenima, asistencijama, ukradenim loptama i odigranim minutama.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/nba-bucksi-prvi-put-izgubili-u-tijesnoj-zavrsnici/301796.aspx Bucksi prvi put izgubili u tijesnoj završnici]</ref> Nakon završetka sezone, Paul je proglašen novakom godine te je izabran u [[NBA All-Rookie momčad|All-Rookie momčad]]. [[2. travnja]] [[2006.]], u utamici s [[Toronto Raptors]]ima, Paul je ostvario svoj prvi triple-dobule učinak postigavši 24 poena, 12 skokova i 12 asistencija. === Sezona 2006./07. === [[Datoteka:Chris Paul.jpg|lijevo|mini|Paul u prolazu tijekom utakmice s Wizardsima]] U svojoj drugoj sezoni, Paul je bio često ozlijeđen ali je ipak nastavio sa sjajnim igrama te je prosječno postizao 17,3 poena, 4,4 skokova, 8,9 asistencija i 1,8 ukradenih lopta. Paul nije bio izabran na [[NBA All-Star utakmica|All-Star utakmicu]] [[2007.]], ali je bio izabran da zamjeni [[Steve Nash|Stevea Nasha]] na [[PlayStation]] [[Skills Challenge]]u. Također je nastupao i na T-Mobile [[Rookie Challenge]]u gdje je kao član ''sophomorea'', postigao 17 asistencija i 9 ukradenih lopti što su rekordi utakmice. Poslije utakmice, Paul je u kratkom intervjuu izjavio da će iduće sezone sigurno biti izabran na All-Star utakmicu zbog toga što se ona održavala uptravo u New Orleansu. === Sezona 2007./08. === U sezoni 2007./08. Hornetsi se vraćaju u grad [[New Orleans]], a Paul značajno popravlja statistku te se nameće kao jedan od glavnih kandidata za nagradu za [[NBA Najkorisniji igrač|najkorisnijeg igrača NBA lige]]. Prosječno je postizao 21,1 poena, 4 skokova, 11,6 asistencija i 2,71 ukradenih lopti po utakmici te je za svoje zasluge, zajedno sa suigračem [[David West|Davidom Westom]], izabran za sudjelovanje na All-Star utakmici.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/poznati-sudionici-all-stars-utakmice Poznati sudionici All Star utakmice]</ref> Sa svojih 16 poena, 14 asistencija i 5 ukradenih lopti predvodio je Zapad, ali Istok je ipak bio jači te je odnio pobjedu rezultatom 134:128. Također je nastupao i na Skills Challengeu gdje je u posljednjem krugu izgubio od [[Deron Williams|Derona Williamsa]]. Nakon All-Star stanke, Paul je anstavio sa sjajnim igrama te je svoje Hornetse odveo do jednog od najboljih omjera na Zapadu. [[17. ožujka]] [[2008.]], u utakmici s [[Chicago Bulls]]ima, Paul je postigao 37 poena, 13 asistencija i 3 ukradenih lopti te je time svoju momčad odveo na vrh [[NBA]] lige, da bi nekoliko tjedana kasnije i osigurao Hornetsima ulazak u doigravanja po prvi puta nakon [[2004.]] godine. Hornetsi su sezonu završili s najboljim omjerom u povijesti franšize 56-26, te su zauzeli drugo mjesto na Zapadu. U prvoj utakmici doigravanja, protiv [[Dallas Mavericks]]a, Paul je postigao 35 poena, od toga 24 u drugom poluvremenu, 10 asistencija i 4 ukradene lopte. U drugoj utakmici serije, Paul je postigao 32 poena i 17 asistencija čime je odveo svoju momčad do pobjede 127:103 i rezultata u seriji 2:0. Mavericksi su uspjeli smanjiti vodstvo, ali je u petoj utakmici s 24 poena, 11 skokova i 15 asistencija, Paul zapečatio prolaz Hornetsa rezultatom u seriji 4:1. U drugom krugu doigravanja, Hornetsi se susreću sa San Antonio Spursima koji ih svladavaju tek nakon sedme utakmice.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/spursi-izborili-sedmu-utakmicu/387020.aspx Spursi izborili sedmu utakmicu]</ref> Na kraju sezone Paul je završio kao drugi, iza [[Kobe Bryant|Kobea Bryanta]], u poretku za najkorisnijeg igrača lige te je izabran i u [[All-NBA momčad|All-NBA prvu petorku]]. Te iste sezone, Paul je potpisao trogodišnje, s mogućnosti produženja i na četiri, produženje ugovora vrijedno 68 milijuna dolara čime će biti član Hornetsa sve do [[2011.]] godine. [[Datoteka:Chris Paul throwback.jpg|mini|300px|Paul tijekom utakmice s Milwaukee Bucksima]] === Sezona 2008./09. === U sezoni 2008./09. Paul je igrao sjajno te je drugu sezonu zaredom predvodio ligu u asistencijama i ukradenim loptama. Prosječno je postizao 22,8 poena, 5,5 skokova, 11 asistencija i 2,8 ukradenih lopti uz šut iz igre od 50,3%. Kao i prethodne sezone, Paul je bio izabran na All-Star utakmicu gdje je zajedno s Kobeom Bryantom i [[Shaquille O'Neal|Shaquilleom O'Nealom]] odveo Zapad do pobjede.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/nba-all-star-granger-prvi-shaq-15-puta NBA All-Star: Granger prvi, Shaq 15. puta]</ref> [[17. prosinca]] [[2008.]] Paul je srušio 22 godine star rekord NBA lige po broju uzastopnih utakmica s minimalno jednom ukradenom loptom te je postavio novi s čak 108 uzastopnih utakmica.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/chris-paul-oborio-nba-rekord-u-ukradenim-loptama Chris Paul oborio NBA rekord u ukradenim loptama]</ref><ref>[http://www.rtl.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=2287# Chris Paul ruši rekorde]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Nakon završetka sezone, Paul je uvršten u [[NBA All-Defensive momčad|All-Defensive prvu petorku]] i u [[All-NBA momčad|All-NBA drugu petorku]]. Također je bio i među kandidatima za najkorisnijeg igrača gdje je završio kao peti u poretku iza [[LeBron James|LeBrona Jamesa]], Kobea Bryanta, [[Dwyane Wade|Dwyanea Wadea]] i [[Dwight Howard|Dwighta Howarda]].<ref>[http://www.24sata.hr/sport/zasluzeno-lebron-james-mvp-ispred-kobea-bryanta/115067/ LeBron James MVP ispred Kobea Bryanta]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Američka reprezentacija == Kao član mlade američke reprezentacije, Paul je ostvario deset nastupa sve do [[4. kolovoza]] [[2006.]] kada je u prijateljskoj utakmici s [[Puerto Rico]]m debitirao u dresu [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|seniorske reprezentacije]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Japan]]u [[2006.]], Paul je s momčadi ostvario omjer 8-1 te je osvojio brončanu medalju. Dvije godine kasnije, na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]], Paul je bio član ''Redeem Teama'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Iskupljenička momčad") koji je osvojio zlatnu medalju.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/kobe-bryant-predvodi-americku-reprezentaciju-u-pekingu |title=Bryant perdvodi američku reprezentaciju u Pekingu |access-date=3. listopada 2009. |archive-date=16. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130516150216/http://www.ezadar.hr/clanak/kobe-bryant-predvodi-americku-reprezentaciju-u-pekingu |url-status=dead }}</ref><ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=654&Itemid=65 SAD objavio popis 12 igrača za Peking]</ref> == NBA statistika == === Regularni dio === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 2005./06. | align="left" | [[New Orleans Hornets|N.O./Oklahoma City]] | 78 || 78 || 36,0 || .430 || .282 || .847 || '''5,1''' || 7,8 || 2,2 || '''.1''' || 16,1 |- | align="left" | 2006./07. | align="left" | N.O./Oklahoma City | 64 || 64 || 36,8 || .437 || .350 || .818 || 4,4 || 8,9 || 1,8 || '''.1''' || 17,3 |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | New Orleans | '''80''' || '''80''' || 37,6 || .488 || '''.369''' || .851 || 4,0 || '''11,6''' || 2,7 || '''.1''' || 21.1 |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | New Orleans | 78 || 78 || '''38,3''' || '''.503''' || .364 || '''.868''' || '''5,5''' || 11,0 || '''2,8''' || '''.1''' || '''22,8''' |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 300 || 300 || 37,1 || .470 || .344 || .849 || 4,8 || 9,9 || 2,4 || .1 || 19,4 |- | align="left" | All-Star | align="left" | | 2 || 1 || 27,0 || .500 || .333 || .000 || 3,0 || 14,0 || 4,0 || .0 || 16,0 |} === Doigravanje === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | [[New Orleans Hornets|New Orleans]] | 12 || 12 || 40,5 || .502 || .238 || .785 || 4,9 || 11,3 || 2,3 || .2 || 24,1 |- | align="left" | 2008./09. | align="left" | New Orleans | 5 || 5 || 40,2 || .411 || '''.313''' || '''.857''' || 4,4 || 10,4 || 1,6 || .0 || 16,6 |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 17 || 17 || 40,4 || .480 || .270 || .800 || 4,8 || 11,0 || 2,1 || .1 || 21,9 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} *[http://www.chrispaul3.com Službena stranica] *[http://www.nba.com/playerfile/chris_paul Profil] na NBA.com *[http://www.basketball-reference.com/players/p/paulch01.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130512090220/http://www.basketball-reference.com/players/p/paulch01.html |date=12. svibnja 2013. }} na Basketball-Reference.com {{Navigacije | naslov = Poveznice koje vode na članak | naslov-style = background: #ccf | popis = {{NBA draft 2005.}} {{NBA Novak godine}} {{Najkorisniji igrači NBA All-Star utakmice}} }} {{GLAVNIRASPORED:Paul, Chris}} [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Razigravači]] axrfmi1umt27gzsimh81tumlth6wwpk 0 205067 7578224 7407274 2026-08-16T03:28:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578224 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Brindisi |izvorno ime= |regija= Apulija |pokrajina = Brindisi |slika grba =Brindisi-Stemma.svg |slika=Brindisi cathedral.jpg |karta =Map Province of Brindisi.svg |kratica regije= PUG |kratica pokrajine = BR |širina-stupnjevi = 40 |širina-minute= 38 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 17 |dužina-minute= 52 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 249 |mappaY = 199 |poštanski broj = 72100 |pozivni broj = 0831 |istat = 074001 |zaštitnik = [[Lovro Brindisijski|Sveti Lovro Brindisijski]] i Sveti Teodor Amasijski |stranica= [http://www.comune.brindisi.it/ Brindisi] }} '''Brindisi''' ([[Starogrčki jezik|grčki]]: ''Brentèsion'' ili ''Vrindhision'', [[Latinski jezik|latinski]]: ''Brundisium'') je glavni grad i administrativno središte istoimene [[Pokrajina Brindisi|pokrajine Brindisi]] u regiji [[Apulija|Apuliji]] (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]], 110 km jugoistočno od [[Bari]]ja. Brindisi je industrijsko i trgovačko središte s razvijenom kemijskom i prehrambenom industrijom, te proizvodnjom vina. Brindisi je važna talijanska luka za putnički promet s [[Grčka|Grčkom]] i [[Bliski Istok|Bliskim Istokom]], a ima i zračnu luku. Sjedište nadbiskupije. [[Datoteka:Brindisi by Piri Reis.jpg|mini|lijevo|<center>Prikaz Brindisija na karti [[Piri Reis]]a iz 16. st.]] ==Povijest== [[Datoteka:Le_colonne_della_Via_Appia_a_Brindisi.jpg|lijevo|mini|<center>Rimski [[stup]] koji označava kraj starorimske ceste Via Appia koja je polazila iz [[Rim]]a]] [[Datoteka:Brindisi cathedral.jpg|lijevo|mini|<center>Brindisi katedrala]] Legendarni osnivač grada je grčki mitološki junak [[Diomed]]. Postoje teorije da je prije dolaska Rimljana je na tom mjestu postojalo [[Iliri|ilirsko]] naselje. [[Rimljani]] su osvojili prostor grada [[267. pr. Kr.]] i razvili grad '''Brundisium''' koji je postao jedan od glavnih rimskih pomorskih i trgovačkih centara i glavna veza Rima s Grčkom. Od Rima do Brundisiuma je vodila jedna od najvažnijih rimskih cesta [[Via Appia]]. Stanovnici grada su imali rimsko građansko pravo. Smatra se da je Brundisium imao oko 100,000 stanovnika. U njemu je umro rimski pjesnik [[Vergilije]]. U Brindisiju je [[38. pr. Kr.]] sklopljen mir između [[Marko Antonije|Marka Antonija]] i [[Oktavijan]]a. Nakon pada Rimskog Carstva su grad osvojili [[Ostrogoti]]. U 6. st. ga je obnovio [[Bizant]], a 675. god. ponovo razorili [[Langobardi]]. Od 836. – 868. godine su [[Saraceni]] osnovali naselje u blizini grada. Kasnije su grad vratili Bizantinci, a 1071. su ga osvojili [[Normani]] i postao je dio [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskog Kraljevstva]]. Grad je bio dio Napuljskog Kraljevstva do ujedinjenja Italije u 18. st, iako je jedno vrijeme njim upravljala Venecija, Španjolska i Austrija. Teško je razoren u potresu [[1456.]] godine. Nakon otvaranja [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] (1869.) postaje polazištem za promet s [[Indija|Indijom]] i Dalekim istokom. U [[Prvi svjetski rat|I. svjetskom ratu]] postaje i vonjo pomorsko uporište, te je svoj vojni značaj zadržao do danas. ==Zemljopis== Brindisi se nalazi na krajnjem jugoistoku [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]], točnije na malom poluotoku između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Nalazi se u blizini [[Otrantska vrata|Otrantskih vrata]], te je najbliži [[Albanija|Albaniji]] i Grčkoj od svih većih talijanskih gradova. Zbog toga Brindisi ima vrlo povoljno prometno značenje. Iz grada polaze trajektne veze prema [[Grčka|Grčkoj]]. To je najvažnija prometna veza Grčke s Italijom i zapadnom Europom. Reljef je nizinski (Salentinska nizina). U središtu grada postoji zaljev u kojem je smještena luka. Grad je poznat po vinogradarstvu i proizvodnji vina. Veći gradovi u okolici su [[Bari]] (također značajna luka), [[Lecce]] i [[Taranto]]. {{Clear|left}} == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|9137 |1871.|13552 |1881.|16618 |1901.|23106 |1911.|25692 |1921.|35440 |1931.|39885 |1936.|41699 |1951.|58313 |1961.|70657 |1971.|81893 |1981.|89786 |1991.|95383 |2001.|89081 |2011.|88812 |2021.|83317 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== Najvažnija je tvrđava (Castello Svevo ili Castello Grande) koju je sagradio njemački car [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrik II]]. Postoji i tvrđava Forte a Mare koja se nalazi na malom poluotoku na ulazu u luku. Postoje rimski stupovi koji su simbol grada. Označavali su početak ceste Via Appia koja je vodila do Rima. U gradu postoje mnoge crkve. ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Brindisi}} [[Kategorija:Gradovi u Apuliji]] [[Kategorija:Rimski gradovi u Italiji]] 0u9go17ax4wmp11om30gkva81s2lenm 0 206018 7578383 7217200 2026-08-16T09:20:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578383 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Chris Bosh |slika = Chris Bosh Heat vs Wizards 2010.jpg |slika_širina = 235px |slika_opis = |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = CB4 |datum_rođenja = [[21. ožujka]] [[1984.]] |mjesto_rođenja = [[Dallas, Teksas|Dallas]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[krilni centar]] |visina = 2,08 |težina = 104 |sveučilište = [[Georgia Institute of Technology|Georgia Tech]] |draft = 1. krug (4. ukupno), [[NBA Draft 2003.|2003.]]<br />[[Toronto Raptors]] |karijera = 2003.- |liga = [[National Basketball Association|NBA]] |klub = [[Miami Heat]] |broj = 1 |bivši_klubovi = [[Toronto Raptors]] (2003.-2010.) |nagrade = 2x [[NBA]] prvak (2012., 2013.) <br /> 5x [[NBA All-Star vikend|NBA All-Star]] (2006.-2010.)<br />[[NBA All-Rookie momčad]] 2004. <br />[[All-NBA momčad|All-NBA druga petorka]] 2007. |medalje = {{Medalje OI}} {{Medalje zlato| [[Košarka na OI 2008.|Peking 2008.]]|{{KošRep|SAD}}}} {{Medalje SP}} {{Medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Japan 2006.]]|{{KošRep|SAD}}}} }} '''Christopher Wesson Bosh''' ([[Dallas, Teksas|Dallas]], [[21. ožujka]] [[1984.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[krilni centar|krilnog centra]], a trenutačno je član [[NBA]] momčadi [[Miami Heat]]a. Izabran je u 1. krugu (4. ukupno) [[NBA draft]]a [[NBA Draft 2003.|2003.]] od strane [[Toronto Raptors]]a. == Životopis == === Rani život === Rođen je u [[Dallas]]u [[21. ožujka]] [[1984.]] od Noela i Freide Bosh, a djetinjstvo je proveo u [[Hutchins, Teksas|Hutchinsonu]]. Bosh je često ispred kuće igrao košarku sa svojim mlađim bratom Joelom. S četiri godine naučio je driblati u dvorani gdje je njegov otac igrao utakmice. Iako je Bosh od svoje rane mladosti zbog svoje visine mogao igrati košarku, pravila košarkaške igre naučio je tek u četvrtm razredu. Osim bavljenja košarkom, Bosh je do srednje škole igrao i bejzbol. Kad je odrastao, Bosh je izjavio je da su na njega najveći utjecaj imali roditelji. Bosh je pažnju skauta s koledža privukao kada je predvodio svoju srednjoškolsku momčad "Lincoln High School" do prvog mjesta u državi i savršenog omjera 40-0 u nacionalnom prvenstvu. Kao tinejdžer, Bosh je pred 16 990 navijača s 23 poena, 17 skokova i 9 blokada predvodio je "Lincoln High" do državnog naslova Class 4A. Bosh je kasnije imenovan srednjoškolskim igračem godine, igračem godine u Teksasu, a izabran je od strane Paradea, [[McDonald's]]a i [[EA Sports]] u prvu petorku All-American, od strane USA Today i SLAM Magazinea u drugu petorku All-American, a dobio je još nagradu "Mr. Basketball" od teksaške udruge košarkaških trenera. S dobrim ocjenama i košarkaškim vještinama, Boshu nije bilo teško pronaći gdje će nastaviti školovanje. Iako su sveučilišta Florida i Memphis bili najozbiljni u njegovom dovođenju, Bosh je na preporuku sveučilišnog trenera Georgia Tech [[Paul Hewitt|Paula Hewitta]] odlučio školovati na njihovom sveučlištu. Bosh je na sveučilištu odlučio studirati [[grafički dizajn]] i računalno stvorene slike, a naknadno i [[menadžment]]stvo. Kao ''freshman'', Bosh je u prosjeku postizao 15.6 poena, 9.0 skokova i 2.2 blokade u 31 utakmicu, predvodivši Atlantic Coast konfereciju po postotku šuta (.560). Time je postao tek drugim freshmanom kojem je to pošlo za rukom. Bosh je najprije odlučio nastaviti svoju sveučilišnu karijeru zbog obrazovanja, međutim nakon završetka sezone 2002./03. odlučio se je prijaviti na [[NBA draft]]. === NBA === [[Datoteka:Chris_Bosh.jpg|mini|lijevo|Bosh šutira slobodna bacanja.]] ==== Rookie sezona ==== Bosh je izabran kao 4. izbor prvog kruga [[NBA draft]]a [[NBA Draft 2003.|2003.]] od [[Toronto Raptors]]a, na kojem su iste godine izabrani jedni od najboljih košarkaša današnjice - [[LeBron James]], [[Dwyane Wade]], [[Carmelo Anthony]]. U svojoj ''rookie'' sezoni, Bosh umjesto da igra svoju prirodnu poziciju krilnog centra, bio prisljen igrati [[centar (košarka)|centra]] zbog odlaska Antonia Davisa u [[Chicago Bulls]]e. Iz noći u noć, Bosh mlad i neiskusan igranja u [[NBA]], borio se je s ostalim snažnim i jakim centrima lige. Kao novak, Bosh je u prosjeku postizao 11.5 poena, 7.4 skokova, 1.4 blokade za 33.5 minuta po utakmici. Odigrao je 75 utakmica regularnog dijela sezone, predvodeći sve novake po broju skokova i blokada. Na kraju sezone izabran je u All-Rookie prvu petorku. ==== Sve iz početka ==== [[Datoteka:Chris bosh bucks.jpg|mini|desno|Bosh sa svojim suigračima tijekom utakmice protiv [[Milwaukee Bucks]]a.]] Nakon odlaska razočaranog [[Vince Carter]]a iz [[Toronto|Toronta]], u prosincu [[2004.]] Bosh je postao glavna zvijezda i vođa novih Raptorsa. Bez Cartera, Bosh je u prosjeku postizao 18.4 poena, 9.5 skokova, 1.6 blokada za 38.1 minutu po utakmici. Za svoje odlične igre, Bosh je u siječnju [[2005.]] dobio prvu nagradu za Igrača tjedna Istočne konferencije. Kako se je kraj sezone približavao, NBA analitičari su predviđali da bi Bosh jednog dana mogao postati All-Star. Bosh je sezonu završio kao najbolji strijelac i skakač svojeg kluba. Prije početka sezone 2005./06., Bosh je imenovan za novog kapetana Raptorsa. Bosh je u prvom dijelu sezone bio na double-double učinku, predvodeći svoju momčad u poenima, skokovima i šutu iz igre. [[9. veljače]] [[2006.]], Bosh je kao rezervno krilo po prvi puta u svojoj karijeri izabran na NBA All-Star utakmicu. Time je postao tek treći Raptors, nakon Cartera i Davisa koji je igrao na All-Staru. U ožujku [[2006.]], nakon što je sezonu završio na listi ozljeđenih, Raptorsi su napravili omjer 1-10. Raptorsi su sezonu završili omjerom 27-55, a Bosh je u prosjeku postizao 22.5 poena, 9.2 skokova i 2.6 asistencija po utakmici. Nakon što su Raptorsi napravili veliki remont u svojem rosteru, Bosh je potpisao novi trogodišnji ugovor s opcijom produženja na četvrtu, a ugovor je bio vrijedan 65 milijuna [[$]]. [[Datoteka:bosh raptors 0607.jpg|mini|lijevo|Bosh je tijekom sezone 2006./07. značajno popravio svoje brojke u poenima i skokovima.]] ==== Vođa divizijskih prvaka ==== Nakon lošeg početka sezone 2006./07., Raptorsi su do All-Star stanke uspjeli zabilježiti pozitivan omjer pobjeda i poraza. [[25. siječnja]] [[2007.]], Bosh je izabran kao član startne petorke All-Star utakmice. Bosh je dobio drugi najveći broj glasova od svih krilnih centara Istočne konferencije. Bio je to njegov prvi All-Star kao član prve petorke i drugi ukupno u karijeri. U prvom dijelu sezone u prosjeku je bilježio double-double učinak od 22 poena i 11 skokova po utakmici. [[31. siječnja]] [[2007.]], Bosh je protiv [[Washington Wizards]]a krajem treće četvrtine pogodio koš s istekom vremena. Iz igre je "gađao" 15/15, nakon što je promašio početna četiri šuta. Bosheva odlična forma omogućila mu je da dobije priznanje za najkorisijeg igrača mjeseca veljače 2007. u Istočnoj konferenciji. U prosjeku je postizao 25.4 poena i 9.1 skok, a u tom mjesecu predvodio je Raptorse do omjera 10-5. [[7. veljače]] [[2007.]], Bosh je zabio rekordnih 41 poen, dok su tijekom utakmice navijači Raptorsa skandirali: "MVP-MVP-MVP". Dva dana kasnije, Bosh je protiv [[Los Angeles Lakers]]a zabilježio 29 poena i 9 skokova, a posebno je dobro odigrao u drugom dijelu kada je iz igre šutirao 10 od 10. [[28. ožujka]] [[2007.]], Bosh je protiv [[Miami Heat]]a postao novi rekorder franžize Raptorsa po broju double-double učinka. Po treći puta u karijeri izabran je za igrača tjedna Istočne konferencije i odveo je Toronzo do prvog doigravanja u zadnjih pet godina. Toronto je po prvi puta u povijesti franšize osvojio naslov divizijskog prvaka, uključujući i najbolji omjer 45-37 u povijesti franšize. Bosh je u regularnom dijelu sezone u prosjeku bio na double-double učinku od 22.6 i 10.7 skokova, dok su u doigravanju te brojke bile nešto manje od 17.5 poena i 9.0 skokova po utakmici. Na kraju sezone izabran je u All-NBA drugu petorku. ==== Ozljede uništile sezonu ==== Prije početka sezone 2007./08., Raptorsi su zajedno s [[Andrea Bargnani|Bargnanijem]], prvim pickom [[NBA draft]]a [[2006.]], Boshem i Torontovim novim pojačenjem [[Jason Kapono|Jasonom Kaponom]], pokušali unaprijediti svoju napadačku igru. Međutim, kako je sezona odmicala stvari se nisu odvijale kako trebaju. Sam Bosh je imao slab početak sezone, no kako se je sezone odvijala, Bosh je podigao svoju razinu forme i izabran je za Igrača tjedna mjeseca siječnja u Istočnoj konferenciji. [[31. siječnja]] [[2008.]], Bosh je izabran na NBA All-Star utakmicu 2008. U međuvremenu, Toronto se je nastavio boriti sa svojim problemima, a sve se je još gore pogoršalo kada se je nakon ozljede vratio [[T. J. Ford]], frustriran igranjem drugog playa momčadi iza [[José Calderón]]a. Ipak, čak i s ozljedama ključnih igrača Bosha (15 utakmica), Jorge Garbajose (75 utakmica) i T.J. Forda (31 utakmica), Raptorsi su uspjeli izboriti omjer 41-41 i sa 6. mjesta na Istoku plasirati se u doigravanje. Međutim, Raptorsi su u doigravanju već u 1. krugu u seriji 4-1 poraženi od [[Orlando Magic]]a. Za razliku od prethodnih sezona, Bosh ovaj puta nije izabran ni u jednu All-NBA momčad. ==== Loša sezona Raptorsa ==== Prije početka sezone 2008./09., Toronto je u razmjeni igrača s [[Indiana Pacers]]ima dobio šesterostrukiog All-Stara [[Jermaine O'Neal|Jermainea O'Neala]], dok je Ford, [[Rašo Nesterovič]], [[Roy Hibbert]] i 17. izbor [[NBA draft]]a [[2008.]] postali članom Pacersa.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/jermaine-oneal-u-toronto-raptorsima |title=Jermaine O’Neal u Toronto Raptorsima |access-date=21. svibnja 2009. |archive-date=24. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081224220906/http://www.ezadar.hr/clanak/jermaine-oneal-u-toronto-raptorsima |url-status=dead }}</ref> Bosh - koji je osvojio zlatnu medalju na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] - sezonu je započeo vrlo dobro i u tandemu s O'Nealom igrao najbolju obranu u karijeri. U prosjeku je postizao 26 poena, 10 skokova i 3.7 asistencija, a već u prve tri utakmice po peti puta u svojoj karijeri izabran je za Igrača tjedna Istočne konferencije. Tjedan dana kasnije, Bosh je srušio rekord Antonia Davisa po broju skokova u povijesti franšize Raptorsa.<ref>[http://www.javno.com/pr.php?id=107933 Lakersi bolji od Bullsa, Raptorsi od Clippersa]</ref> Međutim, nakon slabog starta (razlog spora aklimatizacija O’Neala na novi sustav) i 15 utakmica u sezoni otpušten je trener Sam Mitchell, a na njegovo mjesto je došao Jay Triano.<ref>[http://www.kosarka.hr/main.asp?P=vijest&J=HRV&VijestID=25725 Raptorsi dovode Howarda?]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Raptorsi su dogovarali zamjenu s [[Dallas Mavericks]]ima prema kojoj bi [[Josh Howard]] pojačao Toronto, dok bi u suprotnom smjeru otišli Andrea Bargnani i Anthony Parker. No, poslije ozljede Jermainea O’Neala, talijanski reprezentativac [[Andrea Bargnani|Bargnani]] igra odlično s prosjekom oko 20 poena po utakmici, te je njegova igra znatno otežala odluku generalnog menadžera Colangela da ga zamijeni. [[29. siječnja]] [[2009.]], Bosh je kao rezerva pozvan na NBA All-Star utakmicu, međutim ozljeda ga je izbacila s košarkaških terena. Dva tjedna kasnije, Raptorsi su napravili još jednu razmjenu u kojoj su u klub stigli [[Shawn Marion]] i [[Marcus Banks]], dok su u smjeru [[Miami Heat]]a otišli Jermaine O'Neal i [[Jamario Moon]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://sport.dnevnik.hr/clanak/kosarka/marion-i-banks-preselili-u-toronto.html |title=Marion i Banks preselili u Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20090219203015/http://sport.dnevnik.hr/clanak/kosarka/marion-i-banks-preselili-u-toronto.html |archive-date=19. veljače 2009. |access-date=21. svibnja 2009.}}</ref> Razmjena igrača nije popravila loš omjer kluba, a Raptorsi su sedam utakmica prije kraja regularnog dijela eliminirani iz doigravanja. Jedino što je dobro bilo za Bosha u ovoj sezoni je njegova statistika, kada je prosječno bilježio 22.7 poena i 10.0 skokova po utakmici. U odgovoru na razna medijska prepucavanja da će na kraju sezone biti razmjenjen, Bosh je odgovorio da ne želi biti mijenjan. Generalni menadžer Raptorsa Bryan Colangelo, najavio je da će Boshu na ljeto ponuditi produljenje ugovora.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/redir/430476.aspx Upitno hoće li Bosh prihvatiti novi ugovor Raptorsa]</ref> Međutim, iako je prethodo najavio da želi ostati u klubu, odbio je potpisati novi ugovor i da želi 2010. godine biti slobodan igrač (zajedno s [[LeBron James|LeBronom Jamesom]], [[Dwyane Wade|Dwyaneom Wadeom]], [[Amar'e Stoudemire|Amar'eom Stoudamireom]] i [[Steve Nash|Steveom Nashom]]) kako bi potpisao za klub s najboljom mogućom solucijom.<ref>[http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsid=27875 Bosh odbio produženje ugovora]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[7. srpnja]] [[2010.]] Bosh je svoju karijeru odlučio nastaviti u momčadi [[Miami Heat]]a.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/sluzbeno-wade-i-bosh-zajedno-u-miamiju-8569 Wade i Bosh zajedno u Miamiju!]</ref> == Američka reprezentacija == [[Datoteka:Beijing Olympics Men's Semifinal Basketball USA huddle.jpg|mini|lijevo|Bosh sa suigračima iz američke reprezentacije na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008.]] Nakon početka [[NBA]] karijere, Bosh je u ožujku [[2006.]] potpisao dvogodišnji ugovor kojim se obvezao da će biti član [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|američke košarkaške reprezentacije]] najmanje do [[2008.]] godine. U kolovozu [[2006.]], Bosh je zajedno s generacijom [[NBA draft]]a [[2003.]] [[Dwyane Wade|Dwyaneom Wadeom]], [[LeBron James|LeBronom Jamesom]], [[Carmelo Anthony|Carmelom Anthonyjem]] i [[Kirk Hinrich|Kirkom Hinrichom]], izabran popis američke reprezentacije koja će sudjelovati na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Japan]]u [[2006.]] godine. Reprezentacija je u borbi za brončano odličje pobijedila olimpijske prvake iz 2004. [[Argentinska košarkaška reprezentacija|Argentinu]]. Bosh je na kraju prvenstva bio šesti po postotku šuta iz igre. Nakon sezone 2006./07. Bosh je izabran na popis igrača koji će igrati na prvenstvu [[Američka košarkaška prvenstva|FIBA Americas]] [[2007.]] godine. Međutim, zbog ozljede stopala propustio je natjecanje. [[23. lipnja]] [[2008.]] izabran je na popis igrača američke reprezentacije koja će sudjelovati na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] godine. Tijekom natjecanja, Bosh je u igru ulazio kao pričuva za prvog centra reprezentacije [[Dwight Howard|Dwighta Howarda]]. Američka reprezentacija je na Olimpijskim igrama osvojila zlatnu medalju, pobijedivši u neizvjesnom finalnom dvoboju [[Španjolska košarkaška reprezentacija|Španjolsku]] 118:107. Tijekom cijelog natjecanja u prosjeku je postizao 9.1 poena i 6.1 skokova po utakmici. == Nagrade i postignuća == *'''NBA Igrač mjeseca u Istočnoj konferenciji''': siječanj 2007. *'''NBA Igrač tjedna u Istočnoj konferenciji''': 3. siječnja 2005.; 30. siječnja 2006.; 26. ožujka 2007.; 7. siječnja 2008.; 28. listopada 2008. *'''Prvak Atlantske divizije''': 2006./07. *'''NBA All-Star''': 2005./06., 2006./07., 2007./08., 2008./09. (nije sudjelovao zbog ozljede) *'''All-NBA''' **Druga momčad: 2006./07. *'''NBA All-Rookie momčad''': 2003./04. *'''NBA Rookie All-Star utakmica''': 2003./04. 2004./05. === Ostala postignuća === * Treći najmlađi igrač s više od 1,000 skokova u NBA povijesti * Četvrti najmlađi igrač koji je postigao 20 poena i 20 skokova u jednoj NBA utakmici * Torontov rekorder po broju obrambenih skokova * Torontov rekorder po broju napadačkih skokova * Torontov rekorder po broju skokova u jednoj sezoni * Torontov rekorder po broju blokada * Torontov rekorder po broju postignutih double-double učinaka * Torontov rekorder po broju šutiranih i pogođenih slobodnih bacanja * NBA nagrada "Sportska osoba godine" : 2007./08. == NBA statistika == ==== Regularni dio ==== {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 2003./04. | align="left" | [[Toronto Raptors|Toronto]] | 75 || 63 || 33.5 || .459 || .357 || .701 || 7.4 || 1.0 || .8 || '''1.4''' || 11.5 |- | align="left" | 2004./05. | align="left" | Toronto | '''81''' || '''81''' || 37.2 || .471 || .300 || .760 || 8.9 || 1.9 || '''.9''' || '''1.4''' || 16.8 |- | align="left" | 2005./06. | align="left" | Toronto | 70 || 70 || '''39.3''' || '''.505''' || .000 || .816 || 9.2 || '''2.6''' || .7 || 1.1 || 22.5 |- | align="left" | 2006./07. | align="left" | Toronto | 69 || 69 || 38.5 || .496 || .343 || .785 || '''10.7''' || 2.5 || .6 || 1.3 || 22.6 |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | Toronto | 67 || 67 || 36.2 || .494 || '''.400''' || '''.844''' || 8.7 || '''2.6''' || '''.9''' || 1.0 || 22.3 |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | Toronto | 77 || 77 || 38.0 || .487 || .245 || .817 || 10.0 || 2.5 || '''.9''' || 1.0 || '''22.7''' |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 439 || 427 || 37.1 || .487 || .288 || .795 || 9.2 || 2.2 || .8 || 1.2 || 19.6 |- | align="left" | All-Star | align="left" | | 3 || 2 || 20.3 || .517 || .000 || .429 || 7.3 || 1.3 || .0 || .0 || 11.0 |} ==== Doigravanje ==== {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 2006./07. | align="left" | [[Toronto Raptors|Toronto]] | '''6''' || '''6''' || 37.0 || .396 || '''.200''' || '''.842''' || '''9.0''' || 2.5 || .8 || '''1.8''' || 17.5 |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | Toronto | 5 || 5 || '''39.8''' || '''.472''' || .143 || .833 || '''9.0''' || '''3.6''' || '''1.6''' || .4 || '''24.0''' |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 11 || 11 || 38.3 || .433 || .167 || .838 || 9.0 || 3.0 || 1.2 || 1.2 || 20.5 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20130529234754/http://chris-bosh.com/ Službena stranica] * [http://streetball.com/profile/chrisbosh Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090505151818/http://www.streetball.com/profile/ChrisBosh |date=5. svibnja 2009. }} na Streetball.com * [https://web.archive.org/web/20190604080908/http://chrisboshfoundation.org/ Zaklada Chrisa Bosha] * [http://www.nba.com/playerfile/chris_bosh/index.html Profil] na NBA.com {{Navigacije | naslov = Poveznice koje vode na članak | naslov-style = background: #ccf | popis = {{NBA draft 2003.}} {{Sastav Miami Heat 2011./12.}} }} {{GLAVNIRASPORED:Bosh, Chris}} [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Krilni centri]] q5vq8mvhkql4n12371cvbsl6kg53022 0 209196 7577919 7442396 2026-08-15T12:23:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577919 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|infookvir monarh}} [[Datoteka:Achaemenid prince's head 2.jpg|mini|desno|250px|Skulptura [[iran]]ske kraljice iz [[Ahemenidsko Carstvo|ahemenidskog doba]] pronađena u [[Perzepolis]]u (moguće '''Atosa''')]] '''Atosa''' ([[perzijski|perz.]] ''Utauθa'', [[Avestanski jezik|avest.]] ''Hutaosā'') je bila [[Ahemenidi|ahmenidska]] princeza i kćer [[Kir Veliki|Kira Velikog]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranchamber.com/history/atossa/atossa.php |title=Iran Chamber: Atosa |access-date=9. lipnja 2009. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304190720/http://www.iranchamber.com/history/atossa/atossa.php |url-status=dead }}</ref> osnivača [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Perzijskog Carstva]]. Živjela je od [[550. pr. Kr.|550.]] do [[475. pr. Kr.]] == Obitelj == Atosa je vjerojatno bila sestra (ili polusestra) [[Kambiz II.|Kambiza II.]] Oko [[522. pr. Kr.]] udala se za [[Darije Veliki|Darija Velikog]] koji je uz pomoć plemića [[Otan]]a svrgnuo čovjeka koji je tvrdio da je Kambizov brat [[Bardija]]. Najstariji sin Atose i Darija bio je [[Kserkso I.]], koji je kasnije naslijedio oca, dok im su ostala djeca bili [[Ahemen (satrap)|Ahemen]], Histasp, [[Masist]] i [[Mandana]]. Atosa je bila popularna kao vrlo inteligentna žena koje je kao kćer [[Kir Veliki|Kira Velikog]] imala snažan utjecaj na [[Ahemenidsko Carstvo|perzijski]] dvor. Njena visoka pozicija zaslužna je za [[Kserkso]]vo imenovanje prijestolonasljednikom, iako nije bio najstariji Darijev sin.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v3f1/v3f1a014.html |accessdate=9. lipnja 2009. |title=Enciklopedija Iranica: Atosa |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120111152941/http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v3f1/v3f1a014.html |archivedate=11. siječnja 2012.}}</ref> == Poveznice == * [[Kir Veliki]] * [[Darije Veliki]] * [[Kserkso Veliki]] * [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20120111152941/http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v3f1/v3f1a014.html Atosa (enciklopedija Iranica)] * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/41895/Atossa Atosa (enciklopedija Britannica)] * [http://www.livius.org/as-at/atossa/atossa.html Parmis i Atosa (Livius.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090524011542/http://www.livius.org/as-at/atossa/atossa.html |date=24. svibnja 2009. }} * [http://www.iranchamber.com/history/atossa/atossa.php Atosa (Iran Chamber)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304190720/http://www.iranchamber.com/history/atossa/atossa.php |date=4. ožujka 2016. }} [[Kategorija:Ahemenidske princeze|Atosa]] glyom7ei2nbxch375gxjph02t999e1b 0 212716 7578107 6846658 2026-08-15T20:52:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578107 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv=Bitka kod Caporetta |dio=[[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] ([[Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)|Talijansko bojište]]) |slika = [[Datoteka:Battle of Caporetto.jpg|300px|Bitka kod Caporetta]] |datum=[[24. listopada]] - [[19. studenog]] [[1917.]] |mjesto= [[Općina Kobarid|Kobarid]], [[Slovenija]] |povod= |teritorij= |sukobljeni1= {{Z+X|A-U}}<br>{{Z+X|NJEC}} |sukobljeni2= {{Z+X|Kr ITA}} |sukobljeni3= |ishod=Odlučujuća pobjeda [[Centralne sile|Centralnih sila]] |zapovjednik1={{Z|NJEC}} [[Otto von Below]] |zapovjednik2={{Z|Kr ITA}} [[Luigi Cadorna]]<br>{{Z|Kr ITA}} [[Luigi Capello]] |zapovjednik3= |jačina1= 35 [[divizija]] |jačina2= 41 [[divizija]] |jačina3= |posljedice1= 20.000 poginulih ili ranjenih |posljedice2= 40.000 poginulih<br> 20.000 ranjenih<br>275.000 zarobljenih |posljedice3= |bilješke= }} '''Bitka za Caporetto''' ili '''Bitka kod Kobarida''' bila je jedna od važnijih bitaka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Talijanska [[vojska]] trpjela je ogromne gubitke, velik broj zarobljenih i velik broj oduzete opreme. ==Uvod== Talijanska vojska uživala je u brojnim uspjesima oko [[Soča|Soče]] na granici današnje sjeverne [[Kraljevina Italija|Italije]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Međutim, nijedna od tih pobjeda nije bila značajna, a [[Talijani]] su stalno trpjeli teške gubitke. Najveća prepreka Talijanima u regiji Soče bila je [[Austro-Ugarska]] vojska, i nakon bitke kod Soče, njemački vojni zapovjednici su se zabrinuli da ne izgube svog južnog saveznika i toga da jug Njemačke ne bude pod udarom [[Kraljevina Italija|Italije]]. Zapovjednik austrougarskih snaga u Soči bio je [[Arz von Straussenberg]]. Zatražio je od [[Njemačko Carstvo|Njemačke]] da pošalje još podrške, a njemački zapovjednici su se osjećali obvezatnima to učiniti. Talijanski zapovjednik [[Luigi Cadorna]] nije znao za njemačku podršku austro-ugarskoj vojsci. Nijemci su se odlučili na masovni napad na jug, na grad [[Kobarid|Caporetto]. Caporetto je bio najslabija točka u talijanskoj liniji. Talijani su imali brojniju vojsku u odnosu na njemačke napadače (41 divizija naspram 31) ali oko Caporetta vojska nije bila toliko brojna. ==Bitka== Napad je počeo [[24. listopada]] [[1917.]] Njemački napadači u potpunosti su iznenadili Talijane. Vrhovni zapovjednik njemačke vojske u to vrijeme, [[Otto von Below]], bio je iznenađen napadom kojeg je osobno skroijo. Cadorna je naredio zapovjedniku obrane grada Caporetto da uspostavi obrambenu liniju. Međutim, zapovjednik obrane grada Caporetta, [[Luigi Capello]], odlučio se na protu-napad. Odlučio se na veliku agresiju, što će platiti velikim neuspjehom i ogromnim gubicima. Do kraja dana, njemački borci u bilizini Caporetta napredovali su 25 kilometara naprijed. Drugi njemački napadi dalje od centra Caporetta bili su manje uspješni, a austro-ugarski napad na južnom krilu ofenzive imao je malo utjecaja u bitci. Međutim, napad na centar Caporetta bacio je cjelokupnu talijansku vojsku na koljena. Talijani su, u pokušaju da se obrane, povlačili vojnike i postavljali ih na druga mjesta obrambene linije u cilju da zaustave druge napade, no time su samo pomagali njemačko-austrougarsko napredovanje. ==Neuspjeh talijanske logistike== Razočaran svojim kontra-napadom, Capello je tražio da se njegove snage povuku. To će odobriti talijanski zapovjednik Cadorna, koji se nadao da će se talijanska vojska povlačenjem uspjeti reorganizirati i pokrenuti napad. No prevario se. Do [[30. listopada]], talijanska vojska odbačena je do rijeke [[Tagliamento]]. Trebalo im je četiri dana da je ponovno pregaze. No, tada, na žalost [[Nijemci|Nijemaca]] i Austrougara, postali su žrtve svog vlastitog uspjeha. Njihovo brzo i daleko napredovanje u prostor Italije bio je prebrz i predug, toliko da je linija opskrbe bila previše rastegnuta. Nijemci nisu uspjeli pokrenuti udar na povlačeću talijansku vojsku, i to je Talijanima dalo mogućnost povlačenja do rijeke [[Piave]] kod [[Venecija|Venecije]]. U ovoj bitci njemački [[feldmaršal|general-feldmaršal]] [[Erwin Rommel]], tada niži [[časnik]] odlikovan je s [[Pour le Mérite]]om zbog zasluga u bitci. ==Ishod== Bitka za Caporetto i naknadno povlačenje, imali su velik utjacaj na talijansku vojsku. Talijani su izgubili 300 000 vojnika, a od tih 300 000 zarobljenih je bilo 270 000 koji su držani kao [[Ratni zarobljenik|ratni zarobljenici]]. Skoro svi topovi su bili zarobljeni od strane Nijemaca i Austrougara. [[Saveznici]] su Talijanima poslali 11 divizija u pomoć - šest [[Francuska|francuskih]] i pet [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskih]]. Savezničke divizije bile su podržane [[zrakoplovstvo]]m. Ironično, katastrofa kod Caporetta donijela je Talijanima novu Vladu pod vodstvom Orlanda, te je zbližila [[Talijani|talijansku naciju]]. Domoljublje je preplavilo naciju, a postojeća anti-ratovska bojazan je nestala. ==Izvor== * {{eng icon}} [http://www.historylearningsite.co.uk/battle_of_caporetto.htm History Learning Site: The Battle of Caporetto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090629230206/http://www.historylearningsite.co.uk/battle_of_caporetto.htm |date=29. lipnja 2009. }} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commonscat = Battle of Caporetto |commonscathr = Bitka za Caporetto }} {{Prvi svjetski rat}} [[Kategorija:Austrougarske bitke u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Talijanske bitke u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Njemačke bitke u Prvom svjetskom ratu|Caporetto]] pdwdbcrc8ks8bpy6r97upie2igct90w 0 212821 7578122 6846759 2026-08-15T21:41:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578122 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Blake Griffin |slika = Blake Griffin Clippers.jpg |slika_širina = 230px |slika_opis = |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = ''Griffdawg''<br />''Beast'' <br />''Terminator'' |datum_rođenja = [[16. ožujka]] [[1989.]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Oklahoma City|Oklahoma}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[krilni centar]] |visina = 2,06 |težina = 113 |sveučilište = [[Sveučilište u Oklahomi|Oklahoma]] |draft = 1. krug (1. ukupno), [[NBA Draft 2009.|2009.]]<br />[[Los Angeles Clippers]] |karijera = 2009.- |liga = [[National Basketball Association|NBA]] |klub = [[Los Angeles Clippers]] |broj = 32 |bivši_klubovi = |nagrade = 1x [[NBA All-Star]] 2011. <br /> [[NBA Novak godine]] 2011. <br /> [[NBA All-Rookie momčad|NBA All-Rookie prva petorka]] 2011. <br /> 1x Pobjednik [[Slam Dunk natjecanje|Slam Dunk natjecanja]] 2011. |medalje = }} '''Blake Austin Griffin''' ({{SAD grad|Oklahoma City|Oklahoma}}, [[16. ožujka]] [[1989.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[krilni centar|krilnog centra]], a trenutačno je član [[NBA]] momčadi Brooklyn Netsa. Izabran je u 1. krugu (1. ukupno) [[NBA draft]]a [[NBA Draft 2009.|2009.]] od momčadi [[Los Angeles Clippers]]. == Srednja škola == Griffin je pohađao i predvodio srednju školu Oklahoma Christian School do četiri naslova državnog prvaka. Na drugoj godini (2004./05.) u prosjeku je postizao 13.6 poena i izabran je u Little All-City All-State momčad. Na trećoj je godini (2005./06.) od američkih dnevnih novina ''The Oklahoman'' izabran za igrača godine. U 26 odigranih utakmica u prosjeku je postizao 21.7 poena, 12.5 skokova i 4.9 asistencija po utakmici, a ukupno je tijekom sezone sakupio 49 blokada i 45 ukradenih lopti. Uz to je od dnevnih novina ''Tulsa World'' izabran u Boys All-State prvu petorku. Tijekom četvrte i posljednje srednjoškolske godine u prosjeku je postizao 26.8 poena, 15.1 skok i 4.9 asistencija po utakmici. Ponovno je od istih dnevnih novina izabran za igrača godine, a nagradu za igrača godine dobio je još i od ''Gatoradea''. Izabran je u [[McDonald's]] All-American i Jordan All-American momčad, a na McDonald's All-American utakmici osvojio je natjecanje u zakucavanju. == Sveučilište == Na prvoj sveučilišnoj godini (2007./08.) u prosjeku je postizao 14.7 poena i 9.1 skokova po utakmici, te je predvodio ''Soonerse'' do omjera 23-12. Izabran je u prvu petorku Big 12 konferencije i All Rookie prvu petorku. Drugu godinu (2008./09.) završio je s učinkom od 30 double-doublova u sezoni, te 22.7 poena i 14.4 skokova u prosjeku po utakmici. U veljači 2009. protiv [[Sveučilište Texas Tech|Texas Techa]] odigrao je utakmicu za pamćenje. Zabio je 40 poena uz 23 skoka za 31 minutu. Time je postao tek trećim igračem u povijesti Oklahoma Soonersa koji su na jednoj utakmici postigli najmanje 40 poena i sakupili 20 skokova. Prije njega, to je uspjelo samo [[Wayman Tisdale|Waymanu Tisdaleu]] (61 poen i 22 skoka protiv Texas-San Antonia) i [[Alvan Adams|Alvanu Adamsu]] (43 poena i 25 skokova protiv Iowa Statea). Na kraju sezone izabran je za najboljeg igrača NCAA lige. === Ozljede === [[14. siječnja]] [[2008.]], Griffin je u petoj minuti utakmice protiv [[Sveučilište u Kansasu|Kansas Jayhawksa]] istegnuo [[medijalni kolateralni ligament]] (MLC) lijevog koljena. Nije se vratio u utakmicu, a Soonersi su izgubili s 30 poena razlike (85:55). Zbog ozljede je propustio sljedeću utakmicu protiv Texas Techa. Otprilike dva mjeseca nakon ozljede lijevog koljena, Griffin je ozljedio desno koljeno u domaćoj pobjedi (64:37) protiv sveučilišta Texas A&M. Ozljeda se pokazala kobnom jer je došlo do oštećenja hrskavice i zbog toga je morao na artroskopsku operaciju. Zbog ozljede je propustio sljedeću utakmicu protiv državnih suparnika Oklahoma Statea, a na parkete se vratio nakon tjedan dana izbivanja u domaćoj pobjedi (75:66) protiv Missouri Tigersa. == NBA == Griffin se nakon druge godine odlučio prijaviti na [[NBA draft]] [[NBA Draft 2009.|2009.]] godine. Izabran je kao prvi izbor drafta od [[Los Angeles Clippers]]a.<ref>[http://www.sportnet.hr/Vijest.aspx?ID=379095 Video: Blake Griffin očekivano, odabran i Suton]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/nba-draft-clippersi-uzeli-blakea-griffina |title=NBA draft: Clippersi uzeli Blakea Griffina |access-date=29. lipnja 2009. |archive-date=11. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090911021109/http://www.ezadar.hr/clanak/nba-draft-clippersi-uzeli-blakea-griffina |url-status=dead }}</ref> U svojem debiju u dresu Los Angeles Clippersa u utakmici Ljetne lige 2009. protiv gradskih suparnika Lakersa predvodio je svoju momčad do pobjede 93:82 s 27 koševa i 12 skokova.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=2943&Itemid=65 Sjajan debi prvog picka drafta u dresu LA Clippersa ]</ref> U pet utakmica Ljetne lige u prosjeku je postizao 20 koševa i deset skokova. U posljednjoj petoj utakmici Ljetne lige, prvi puta je zaigrao protiv svog brata [[Taylor Griffin|Taylora]], otkad su krenuli u svoje NBA karijere. LA Clippersi su izgubili od Taylorovih [[Phoenix Suns]]a 87:70. Blake je zabio 16 koševa uz osam skokova, dok je Taylor upisao četiri koša uz šest skokova.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=2974&Itemid=65 Blake Griffin izgubio protiv brata Taylora ]</ref> Nakon završetka Ljetne lige Griffin je zaradio težu ozljedu ramena te je pauzirao oko 4 tjedna,<ref>[http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsid=28508 Griffin ozlijeđen, Pacersi otpustili Tinsleya]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ali se oporavio za početak svoje ''rookie'' sezone.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/383353/kosarka-nba/griffin-moze-igrati Griffin može igrati]</ref> U predsezoni je za Clipperse prosječno postizao 13.7 poena i 8.1 skok. Međutim, zbog puknuća patele lijevoga koljena u posljednjoj pripremnoj utakmici protiv New Orleans Hornetsa, Griffin je propustio uvodni dio sezone, preciznije dvadesetak uvodnih utakmica.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=14964 |title=Ozljeda na startu: Prvi izbor drafta Griffin pauzira mjesec i pol dana |access-date=27. listopada 2009. |archive-date=14. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100114203639/http://sportske.jutarnji.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=14964 |url-status=dead}}</ref> == NBA statistika == === Regularni dio === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 2010./11. | align="left" | [[Los Angeles Clippers|L.A. Clippers]] | 82 || 82 || 38.0 || .506 || .292 || .642 || 12.1 || 3.8 || .8 || .5 || 22.5 |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 82 || 82 || 38.0 || .506 || .292 || .642 || 12.1 || 3.8 || .8 || .5 || 22.5 |- | align="left" | All-Star | align="left" | | 1 || 0 || 15.0 || .667 || .000 || .000 || 5.0 || 5.0 || 0.0 || 0.0 || 8.0 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.nbadraft.net/players/blake-griffin Profil] na NBADraft.net *[http://sports.espn.go.com/ncb/player/profile?playerId=36259 Profil] na ESPN.com {{Redoslijed| |prethodnik = [[Derrick Rose]] |gl_članak_funkcija = Prvi izbor [[NBA draft]]a <br />[[NBA draft 2009.]] |nasljednik = [[John Wall]] }} {{Navigacije | naslov = Poveznice koje vode na članak | naslov-style = background: #ccf | popis = {{NBA draft 2009.}} {{Prvi izbori NBA drafta}} {{NBA Novak godine}} {{Pobjednici NBA Slam Dunk natjecanja}} }} {{GLAVNIRASPORED:Griffin, Blake}} [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Krilni centri]] 8d933vbd4c80qqi0kjv3glhp2e9ukvz 0 212837 7577930 7072850 2026-08-15T12:55:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577930 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Austin Daye |slika = Austin Daye.jpg |slika_širina = 150px |slika_opis = Daye u dresu Detroit Pistonsa |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = |datum_rođenja = [[5. lipnja]] [[1988.]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Irvine|Kalifornija}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[nisko krilo]] / [[krilni centar]] |visina = 2,08 |težina = 86 |sveučilište = [[Sveučilište Gonzaga|Gonzaga]] |draft = 1. krug (15. ukupno), [[NBA Draft 2009.|2009.]] <br /> [[Detroit Pistons]] |karijera = 2009.- |liga = [[NBA]] |klub = [[Detroit Pistons]] |broj = 5 |bivši_klubovi = |nagrade = |medalje = }} '''Austin Daye''' ({{SAD grad|Irvine|Kalifornija}}, [[5. lipnja]] [[1988.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[nisko krilo|niskog krila]], a može igrati i [[krilni centar|krilnog centra]]. Trenutačno je član [[NBA]] momčadi [[Detroit Pistons]]. Izabran je u 1. krugu (15. ukupno) [[NBA Draft 2009.|NBA drafta 2009.]] od strane istoimene momčadi.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/nba-draft-clippersi-uzeli-blakea-griffina |title=NBA Draft 2009.:Griffin 1., Daye 15. izbor |access-date=29. lipnja 2009. |archive-date=11. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090911021109/http://www.ezadar.hr/clanak/nba-draft-clippersi-uzeli-blakea-griffina |url-status=dead }}</ref> == Srednja škola i sveučilište == Pohađao je srednju školu Woodbridge High School te je na posljednjoj, četvrtoj, godini škole prosječno postizao 30,9 poena, 12,4 skokova i 5,4 blokada. Nakon srednje škole odlučio je pohađati sveučilište Gonzaga. == NBA == Izabran je kao 15. izbor [[NBA draft 2009.|NBA drafta 2009.]] od strane [[Detroit Pistons]]a te je s njima [[5. kolovoza]] [[2009.]] i potpisao dvogodišnji ugovor. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://sports.espn.go.com/ncb/player/profile?playerId=36390 Profil] na ESPN.com *[http://www.nbadraft.net/players/austin-daye Draft profil] na NBADraft.net *[http://www.draftexpress.com/profile/Austin-Daye-1316/ Draft profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228191106/http://www.draftexpress.com/profile/Austin-Daye-1316 |date=28. veljače 2009. }} na DraftExpress.com {{NBA draft 2009.}} {{GLAVNIRASPORED:Daye, Austin}} [[Kategorija: Američki košarkaši]] [[Kategorija: Niska krila]] [[Kategorija: Krilni centri]] 125h7wjsjbs1gelj0xrq2s3i98vyfh4 0 213349 7577973 7502396 2026-08-15T14:46:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577973 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Bad |ime_glazbenika = [[Michael Jackson]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = Bad.jpg |žanr = [[Soul]], [[R&B]], dance-pop, urban, [[pop rock]]<ref>[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:g9foxq95ld6e ''Bad'' Allmusic] - Objavljeno [[27. travnja]] [[2009.]]</ref> |datum = [[31. kolovoza]] [[1987.]] |snimanje = [[studeni]] [[1986.]] – [[srpanj]] [[1987.]]<br /><small>(osim skladbe "Another Part of Me": snimljena 1985.)</small> |trajanje = 48:16 |izdavač = [[Epic]]<br /><small>EK-40600</small> |producent = [[Michael Jackson]]<br />[[Quincy Jones]]<ref>[http://www.artistdirect.com/nad/store/artist/album/0,,1570944,00.html "Album Credits for Bad"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090714111614/http://www.artistdirect.com/nad/store/artist/album/0,,1570944,00.html |date=14. srpnja 2009. }} - ''Artists Direct'' Objavljeno [[3. veljače]] [[2006.]]g.</ref> |recenzija = <ul><li>[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:g9foxq95ld6e ''All Music Guide''] [[Datoteka:4.5 stars.svg|54px]]</li> <li>[http://www.rollingstone.com/reviews/cd/review.asp?aid=48628&cf=1650 ''Rolling Stone''] [[Datoteka:4 stars.svg|54px]]</li> <li>[http://www.acclaimedmusic.net/Current/A1695.htm ''Virgin Encyclopedia''] [[Datoteka:4 stars.svg|54px]]</li> <li>[http://www.q4music.com/?page=q4music.review.redirect&fixture_review=137434&resource=137434&fixture_artist=141283 ''Q''] [[Datoteka:5 stars.svg|54px]]</li></ul> |album_prije = [[Thriller (album)|Thriller]] |godina0 = 1982. |godina = 1987. |album_poslije = [[Dangerous (album)|Dangerous]] |godina2 = 1991. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Bad | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = I Just Can't Stop Loving You | Singl 1 date = [[20. srpnja]] [[1987.]] | Singl 2 = Bad | Singl 2 date = [[7. rujna]] [[1987.]] | Singl 3 = The Way You Make Me Feel | Singl 3 date = [[9. studenog]] [[1987.]] | Singl 4 = Man in the Mirror | Singl 4 date = [[9. siječnja]] [[1988.]] | Singl 5 = [[Dirty Diana]] | Singl 5 date = [[18. travnja]] [[1988.]] | Singl 6 = Another Part of Me | Singl 6 date = [[11. srpnja]] [[1988.]] | Singl 7 = Smooth Criminal | Singl 7 date = [[24. listopada]] [[1988.]] | Singl 8 = Leave Me Alone | Singl 8 date = [[13. veljače]] [[1989.]] | Singl 9 = Liberian Girl | Singl 9 date = [[3. srpnja]] [[1989.]] }} }} '''''Bad''''' je sedmi [[album|studijski album]] [[SAD|američkog]] [[glazbenik]]a [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]], koji [[1987.]] godine objavljuje [[diskografija|diskografska kuća]] Epic. Album je objavljen gotovo pet godina nakon njegovog prethodnog studijskog albuma ''[[Thriller (album)|Thriller]]''. Nakon 20 godina album je prodan u više od 30 milijuna primjeraka širom svijeta, od toga 8 milijuna samo u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. ''Bad'' je prvi i za sada jedini album koji je plasirao pet [[singl]]ova na prvom mjestu Billboardove Hot 100 top ljestvice.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mtv.com/specials/michaeljackson/ |title=MTV - Životopis Michaela Jacksona |access-date=3. srpnja 2009. |archive-date=3. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090703102728/http://www.mtv.com/specials/michaeljackson/ |url-status=dead }}</ref> Na materijalu se primjećuje još veća Jacksonova sloboda nego na prethodna dva albuma, [[Off the Wall]] i najprodavaniji album svih vremena u svijetu ''Thriller''. Jackson je napisao 9 od 11 skladbi, a uz to je bio i [[producent|ko-producent]] u skladbi "Man in the Mirror". Na albumu je novim materijalom također zapažena i Jacksonova promjena u stilu. Album na kraju [[1980-ih]] slijedi uspješnost svojih prethodnika i osvaja 2 [[Grammy (nagrada)|Grammya]], jedan za najbolji glazbeni video za skladbu "Leave Me Alone" i drugi za najbolju tehničku izvedbu albuma, koju su uradili Bruce Swedien i Humberto Gatica.<ref>[http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/Winners/Results.aspx "Dobitnici Grammya Bruce Swedien i Humberto Gatica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090620171801/http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/Winners/Results.aspx |date=20. lipnja 2009. }} - Objavljeno [[25. veljače]] [[2009.]]</ref> Album je također zauzeo 43 mjesto popisa 100 najboljih albuma svih vremena, kojeg je objavila glazbena [[TV|televizijska kuća]] VH1<ref>Edith Bowman - [http://www.mtv.co.uk/channels/vh1/chart/greatest-albums-ever "VH1 - Greatest Albums Ever] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090310113440/http://www.mtv.co.uk/channels/vh1/chart/greatest-albums-ever |date=10. ožujka 2009. }} - Objavljeno [[9. travnja]] [[2009.]]g.</ref> i i 202. na popisu 500 najvećih albuma svih vremena, [[časopis]]a ''Rolling Stonea''.<ref>[http://www.rollingstone.com/news/story/5938174/the_rs_500_greatest_albums_of_all_time "The RS 500 Greatest Albums of All Time"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080710133428/http://www.rollingstone.com/news/story/5938174/the_rs_500_greatest_albums_of_all_time |date=10. srpnja 2008. }} - Objavljeno [[18. studenog]] [[2003.]]g.</ref> == Snimanje == Jackson je počeo sa snimanjem demosnimki nekoliko mjeseci nakon posljednjeg nastupa na ''Victory'' turneji [[1984.]] godine na kojoj je nastupao zajedno sa svojom braćom. Snimanje materijala se odvijalo između [[studeni|studenog]] [[1986.]] i [[9. srpnja]] [[1987.]] godine,<ref>''Bad'' (Specijalno izdanje), zabilješke</ref> osim skladbe "Another Part of Me", koja je snimljena [[1986.]] za [[film]] ''Captain EO''. Jackson je napisao 60 skladbi od koji je htio 30 snimiti na set od tri [[CD]]-a. Dugogodišnji [[producent]] Quincy Jones odlučio je da će deset skladbi biti na CD-u i jedna kao [[singl]] na [[gramofonska ploča|gramofonskoj ploči]]. CD izdanje je kao bonus skladbu uključivalo i "Leave Me Alone". Jackson je od 11 skladbi napisao devet. Terry Britten (napisao za [[Tina Turner|Tinu Turner]] "What's Love Got to Do With It") i Graham Lyle napisali su skladbu "Just Good Friends". Siedah Garrett i Glen Ballard napisali su "Man in the Mirror". [[Stevie Wonder]] u duetu s Jacksonom pjeva skladbu "Just Good Friends", a [[Steve Stevens]] svira [[električna gitara|solo gitaru]] u skladbi "[[Dirty Diana]]". Za vrijeme dok se snimao materijal za album ''Bad'', bilo je nekih razmirica između Jacksona i Jones oko toga koje će se skladbe naći na albumu. Čitavo vrijeme se nisu mogli složiti oko skladbi "Streetwalker" i "Another Part of Me" (koja je snimljena za film iz 1986. ''Captain EO''). Jackson je htio "Streetwalker", dok je Jones bio za "Another Part of Me". Na kraju je odluku donio Jacksonov menadžer Frank Dileo. Prema riječima Quincya Jonesa, njih trojica su se našli kako bi donijeli konačnu odluku koju skladbu uvrstiti na album. Jackson je otpjevao "Streetwalker", a Dileo nije bio impresioniran njome, već mu se više svidjela "Another Part of Me" na koju je odmah zaplesa, te je ona na kraju i snimljena na albumu. Skladba "Bad" izvorno je bila namijenjena za duet između Jacksona i [[Prince|Princa]], ali Prince je to odbio govoreći da će skladba bez obzira na njega, svakako biti velika uspješnica. Tijekom godina razvio se veliki rivalitet između Jacksona i Princa, stoga je Jacksonov plan bio da stvori priču za medije, podižući tenzije između sebe i Princa kroz skladbu. Skladba "I Just Can't Stop Loving You" bila je predviđena da se otpjeva u ženskom duetu. Ponude su dobile [[Barbra Streisand]], [[Aretha Franklin]] i [[Whitney Houston]], koje su sve redom odbile, nakon čega je izabran [[R&B]] [[pjevač]] i [[skladatelj]] Siedah Garrett. == Zapažanja == U trenutku kada je objavljen album ''Bad'', njegov prethodnik je dosegao broj od 40 milijuna prodanih primjeraka. ''Bad'' je prvi od Jacksonovog album koji je došao na #1 [[Billboard 200|Billboardove Hot 200]] top ljestvice i tamo se zadržao šest tjedana. Album se u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] prodao u više od 8 milijuna primjeraka.<ref>[http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&artist=Michael%20Jackson&format=ALBUM&go=Search&perPage=100 Zlatni i Platinasti albumi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151216184240/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&artist=Michael%20Jackson&format=ALBUM&go=Search&perPage=100 |date=16. prosinca 2015. }} - Objavljeno [[27. travnja]] [[2008.]]g.</ref> U [[UK|Velikoj Britaniji]] se za 5 dana prodao u više od 500.000 primjeraka sve do konačnog broja od 3,9 milijuna i trenutno ima nakladu od 13x platinasti. To je Jacksonov najprodavaniji album u Britaniji. Cjelokupno to je Jacksonov treći najprodavaniji album iza ''Thrillera'' i ''[[Dangerous (album)|Dangerousa]]'', s 30 milijuna prodanih primjeraka.<ref>Mark Savage - [http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7448908.stm "Pop Superstars turn 50"] - Objavljeno [[25. studenog]] [[2008.]]g.</ref> Jackson je također postavio rekord jer je album prvi s kojeg je pet skladbi došlo na #1 američkih top ljestvica.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://michaeljackson.com/lofi/history-main-1980s.html |accessdate=3. srpnja 2009. |title=Michael Jackson's History in the 1980s |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090703143634/http://michaeljackson.com/lofi/history-main-1980s.html |archivedate=3. srpnja 2009.}}</ref> U [[lipanj|lipnju]] [[2006.]] godine je objavljeno od strane The Official UK Charts kompanije, da je album ''Bad'' deveti najprodavaniji u Britaniji svih vremena.<ref>[http://www.mirror.co.uk/news-old/northernireland/tm_method=full&objectid=18104022&siteid=115875-name_page.html Queen's Album is Best Ever]</ref> nakon ovog albuma završava vrlo uspješna suradnja Jacksona i producenta Jonsa. Kasnije, Jackson prelazi više na samostalni rad gdje više producira svoj materijal uz asistenciju Teddyja Rileya, Jimmyja Jama i Terryja Lewisa i Rodneyja Jerkinsa. Časopis ''Rolling Stone'' je izjavio da je ovaj album čak bolji od ''Thrillera'', jer posjeduje bolje, više seksi i bogatije skladbe, a između ostalog tu su skladbe "Speed Demon", "Dirty Diana" i "Liberian Girl".<ref>''Rolling Stone'' - [http://www.rollingstone.com/artists/michaeljackson/albums/album/259584/review/6067877/bad ''Bad'' - recenzija albuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090629055902/http://www.rollingstone.com/artists/michaeljackson/albums/album/259584/review/6067877/bad |date=29. lipnja 2009. }} - Objavljeno [[2. srpnja]] [[2007.]]g.</ref> Unatoč velikom uspjehu albuma u anketi od 23.000 ispitanih američkih građana, koju je objavio časopis ''Rolling Stone'', Jackson je bio na prvom mjestu za najgori album (''Bad'') i najgori [[singl]] ("Bad"). Američki časopis ''TIME'' mišljenja je da je Jackson dobio negativne reakcije samo u pojedinim dijelovima zemlje. [[2001.]] godine objavljen je album koji sadrži tri nove skladbe i knjižicu s tri nova [[lirika|teksta]], stihove i ranije neviđene [[fotografija|fotografije]]. [[2002.]] godine album je postavljen na 202. mjesto popisa 500 najboljih albuma svih vremena koju je objavio časopis ''Rolling Stone''. == Marketing == Tijekom ovog razdoblja Jackson je po prvi puta koristio prednosti marketinga u svrhu promocije albuma. Godinu dana prije nego što je objavljen album ''Bad'', Jackson koristi nekoliko načina kako bi se mediji zainteresirali za njegov kratki film, ''Captain EO'' (u njemu Jakson glumi kapetana svemirskog broda), tijekom snimanja albuma. Kasnije je snimio dokumentarni film ''The Magic Returns'', o svom životu koji se prikazivao na CBS-u. Na kraju filma premijerno je izveden spot za skladbu "Bad" u kojem se na kraju pojavljuje i glumac [[Wesley Snipes]]. Jacksonova marketinška strategija, koju je predvodio Frank DiLeo, napravila je još jedan kratki film za vrijeme ''Bad World Tour'' turneje, nazvan ''Moonwalker''. Film uključuje skladbe "Bad", "Speed Demon", "Leave Me Alone" i "Smooth Criminal", a zadnje dvije kasnije predstavljaju spotove svojih singlova. Jackson ovo vrijeme koristi da piše o sebi, te [[1988.]] godine izdaje životopisnu knjigu nazvanu ''Moonwalk''. Jacksonu je svjetska turneja ''Bad'' na kraju donijela 125 milijuna [[dolar]]a. Iako je Jacksonu ovakav ishod donio status superzvijezde, pojedini su američki mediji u usporedbi s prethodnim albumom ''[[Thriller (album)|Thriller]]'' govorili da je ovaj razočarenje. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | autor_pjesme = da | skladba1 = Bad | autor1 = Michael Jackson | trajanje1 = 4:07 | skladba2 = The Way You Make Me Feel | autor2 = Jackson | trajanje2 = 4:58 | skladba3 = Speed Demon | autor3 = Jackson | trajanje3 = 4:03 | skladba4 = Liberian Girl | autor4 = Jackson | trajanje4 = 3:53 | skladba5 = Just Good Friends | autor5 = Terry Britten, Graham Lyle | napomena5 = duet sa [[Stevie Wonder|Stevom Wonderom]] | trajanje5 = 4:08 | skladba6 = [[Another Part of Me]] | autor6 = Jackson | trajanje6 = 3:54 | skladba7 = Man in the Mirror | autor7 = Glen Ballard, Siedah Garrett | trajanje7 = 5:19 | skladba8 = I Just Can't Stop Loving You | napomena8 = duet with Siedah Garrett | autor8 = Jackson | trajanje8 = 4:13 | skladba9 = [[Dirty Diana]] | autor9 = Jackson | trajanje9 = 4:40 | skladba10 = Smooth Criminal | autor10 = Jackson | trajanje10 = 4:17 }} {{Popis pjesama | naslov = ''CD izdanje'' 1988. | skladba12 = Intervju sa Quincom Jonesom #1 | trajanje12 = 4:03 | skladba13 = Streetwalker | napomena13 = prethodno neobjavljena | autor13 = Jackson | trajanje13 = 5:49 | skladba14 = Intervju sa Quincom Jonesom #2 | trajanje14 = 2:53 | skladba15 = Todo Mi Amor Eres Tu | napomena15 = Španjolska verzija skladbe "I Just Can't Stop Loving You", prethodno neobjavljena | autor15 = Jackson, Rubén Blades | trajanje15 = 4:05 | skladba16 = Intervju sa Quincom Jonesom #3 | trajanje16 = 2:30 | skladba17 = Spoken intro to Fly Away | trajanje17 = 0:08 | skladba18 = Fly Away | napomena18 = prethodno neobjavljena | autor18 = Jackson | trajanje18 = 3:26 }} Reizdanje albuma ''Bad'' ima niz promjena u odnosu na izvornu verziju iz [[1987.]] godine. * U skladbi "Bad" nanovo je aranžiran [[rog (glazbalo)|rog]]. * Skladba "The Way You Make Me Feel" ima bogatiji vokal i vokale u pozadini. * U skladbi "I Just Can't Stop Loving You" zanemaren je Jacksonov govor u uvodu. * "Dirty Diana" zamijenjena je sa 7-inčnom obradom skladbe. * U skladbi "Smooth Criminal" zanemareno je dramatično disanje unutar uvoda. == Singlovi == # Srpanj 1987. - "I Just Can't Stop Loving You" SAD #1 / UK #1 # Rujan 1987. - "Bad" SAD #1 / UK #3 # Studeni 1987. - "The Way You Make Me Feel" SAD #1 / UK #3 # Siječanj 1988. - "Man in the Mirror" SAD #1 / UK #21 # Travanj 1988. - "[[Dirty Diana]]" SAD #1 / UK #4 # Srpanj 1988. - "Another Part of Me" SAD #11 / UK #15 # Rujan 1988. - "Smooth Criminal" SAD #7 / UK #8 # Siječanj 1989. - "Leave Me Alone" UK #2 # Lipanj 1989. - "Liberian Girl" UK #13<ref name="autogenerated2">Michael Jackson , The Ultimate Collection, Booklet</ref> == Top ljestvica == {|class="wikitable" border="1" |- !align="left"|Ljestvica (1987.) !align="center"|Pozicija |- |align="left"|Australija |align="center"|2 |- |align="left"|Austrija |align="center"|1 |- |align="left"|Brazil |align="center"|1 |- |align="left"|Kanada |align="center"|1 |- |align="left"|Francuska |align="center"|1 |- |align="left"|Njemačka |align="center"|1 |- |align="left"|Italija |align="center"|1 |- |align="left"|Japan |align="center"|1 |- |align="left"|Nizozemska |align="center"|1 |- |align="left"|Novi Zeland |align="center"|1 |- |align="left"|Norveška |align="center"|1 |- |align="left"|Švedska |align="center"|1 |- |align="left"|Švicarska |align="center"|1 |- |align="left"|Velika Britanija |align="center"|1 |- |align="left"|''Billboard'' 200 |align="center"|1 |- |align="left"|SAD R&B/Hip-Hop albumi |align="center"|1 |} === Certifikati === {|class="wikitable" border="1" |- !align="left"|Zemlja !align="center"|Certifikat !align="right"|Prodaja |- |align="left"|Australija |align="center"|5x Platinsti |align="right"|350.000 |- |align="left"|Austrija |align="center"|4x Platinasti |align="right"|80.000<ref name="Michael Jackson Info">{{Citiranje weba |url=http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |title=IFPI Austria - Verband der Österreichischen Musikwirtschaft<!-- Bot generated title --> |access-date=3. srpnja 2009. |archive-date=16. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216161149/http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |url-status=dead }}</ref> |- |align="left"|Brazil |align="center"|Dijamantski |align="right"|1.100.000 |- |align="left"|Kanada |align="center"|7x Platinasti |align="right"|700.000 |- |align="left"|Francuska |align="center"|Dijamantski |align="right"|1.400.000 |- |align="left"|Njemačka |align="center"|4x Platinasti |align="right"|2.000.000 |- |align="left"|Japan |align="center"|Dijamantski |align="right"|1.000.000 |- |align="left"|Španjolska |align="center"|7x Platinasti |align="right"|500.000 |- |align="left"|Velika Britanija |align="center"|13x Platinasti |align="right"|3.600.000 |- |align="left"|SAD |align="center"|8x Platinasti |align="right"|8.100.000 |} === Prodaja u Sjedinjenim Državama === {|class="wikitable" border="1" |- !align="left"|Period !align="center"|RIAA award !align="center"|U.S. shipments !align="left"|Ukupno |- |align="left"|31. kolovoza 1987. – 9. studenog 1987. |align="center"|Zlatni, Platinasti & 3x Platinasti do 9. studenog 1987. |align="center"|3.000.000 |align="left"|3.000.000 |- |align="left"|10. studenog 1987. – 31. prosinca 1987. |align="center"|4x Platinasti do 31. prosinca 1987. |align="center"|1.000.000 |align="left"|4.000.000 |- |align="left"|1. siječnja 1988. – 21. ožujka 1988. |align="center"|5x Platinasti do 21. ožujka 1988. |align="center"|1.000.000 |align="left"|5.000.000 |- |align="left"|22. ožujka 1988 - 1. lipnja 1988. |align="center"|6x Platinasti do 1. lipnja 1988. |align="center"|1.000.000 |align="left"|6.000.000 |- |align="left"|2. lipnja 1988 - 25. kolovoza 1993. |align="center"|7x Platinasti do 25. kolovoza 1993. |align="center"|1.000.000 |align="left"|7.000.000 |- |align="left"|26. kolovoza 1993. – 29. rujna 1994. |align="center"|8x Platinasti do 29. rujna 1994. |align="center"|1.000.000 |align="left"|8.000.000 |- |} == Impresum == {{col-begin}} {{col-break}} '''"Bad"''' * [[autor glazbe|Autor]] i [[skladatelj]]: [[Michael Jackson]] * Prvi i prateći [[pjevanje|vokali]]: Michael Jackson * Solo na midi [[orgulje|orguljama]] Hammond B3: Jimmy Smith * [[Sintisajzer]] (solo): Greg Phillinganes * [[Bubnjevi]]: John Robinson * Programiranje bubnjeva: Douglas Getschal * [[Gitara]]: David Williams * [[Saksofon]]: Kim Hutchcroft and Larry Williams * [[truba|Trube]]: Gary Grant and Jerry Hey * [[Udaraljke]]: Paulinho Da Costa * Synclavier klavijature, digitalna gitara: Christopher Currell * Sintisajzer: John Barnes, Michael Boddicker i Greg Phillinganes * Aranžman ritam sekcije: Michael Jackson, Christopher Currell i Quincy Jones * Aranžman [[rog (glazbalo)|roga]]: Jerry Hey * Aranžman vokala: Michael Jackson '''"The Way You Make Me Feel"''' * Autor i skladatelj: Michael Jackson * Prvi i prateći vokali i pucketanje prstima: Michael Jackson * Bubnjevi: John Robinson * Programiranje bubnjeva: Douglas Getschal * Saksofon: Kim Hutchcroft and Larry Williams * Trube: Gary Grant and Jerry Hey * Udaraljke: Ollie E. Brown and Paulinho Da Costa * Synclavier i pucketanje prstima: Christopher Currell * Sintisajzer: John Barnes, Michael Boddicker i Greg Phillinganes * Programiranje sintisajzera: Larry Williams * Aranžman ritam sekcije i vokala: Michael Jackson * Aranžman roga: Jerry Hey '''"Speed Demon"''' * Autor i skladatelj: Michael Jackson * Prvi i prateći vokali i vokal na sintisajzeru: Michael Jackson * Solo na midi saksofonu: Larry Williams * Bubnjevi: Miko Brando, Ollie E. Brown i John Robinson * Programiranje bubnjeva: Douglas Getschal * Gitare: Bill Bottrell i David Williams * Saksofon: Kim Hutchcroft * Trube: Gary Grant and Jerry Hey * Udaraljke: Ollie E. Brown i Paulinho Da Costa * Synclavier i efekti: Christopher Currell * Sintisajzer: John Barnes, Michael Boddicker i Greg Phillinganes * Programiranje sintisajzera: Eric Persing * tonski tehničar: Ken Caillat i Tom Jones * Aranžman ritam sekcije: Michael Jackson i Quincy Jones * Aranžman vokala: Michael Jackson * Aranžman sintisajzera i roga: Jerry Hey '''"Liberian Girl"''' * Autor i skladatelj: Michael Jackson * Prvi i prateći vokali: Michael Jackson * Bubnjevi: Miko Brando, Ollie E. Brown i John Robinson * Programiranje bubnjeva: Douglas Getschal * Udaraljke: Ollie E. Brown i Paulinho Da Costa * Synclavier i efekti: Christopher Currell * Sintisajzer: John Barnes, Michael Boddicker, David Paich i Larry Williams * Programiranje sintisajzera: Steve Porcaro * Swahili pjevanje: Letta Mbulu * Aranžman ritam sekcije: Michael Jackson, John Barnes i Quincy Jones * Aranžman sintisajzera: Jerry Hey, John Barnes i Quincy Jones * Aranžman vokala: Michael Jackson i John Barnes * Aranžman Swahili pjevanja: Caiphus Semenya '''"Just Good Friends"''' * Autor i skladatelj: Terry Britten i Graham Lyle * Duet: Michael Jackson i [[Stevie Wonder]] * Solo na sintisajzeru: Stevie Wonder * Bubnjevi: Ollie E. Brown, Humberto Gatica i Bruce Swedien * Programiranje bubnjeva: Cornelius Mims * Gitara: Michael Landau * Saksofon: Kim Hutchcroft i Larry Williams * Trube: Gary Grant and Jerry Hey * Udaraljke: Paulinho Da Costa * Synclavier: Christopher Currell * Sintisajzer: Michael Boddicker, Rhett Lawrence, Greg Phillinganes i Larry Williams * Aranžman ritam sekcije, sintisajzera i vokala: Terry Britten, Graham Lyle i Quincy Jones * Aranžman roga: Jerry Hey '''"Another Part of Me"''' * Autor i skladatelj: Michael Jackson * Prvi i prateći vokali: Michael Jackson * Gitare: Paul Jackson, Jr. i David Williams * Saksofon: Kim Hutchcroft and Larry Williams * trube: Gary Grant and Jerry Hey * Synclavier: Christopher Currell * Sintisajzer: Rhett Lawrence and John Barnes * Aranžman ritam sekcije i vokala: Michael Jackson and John Barnes * Aranžman roga: Jerry Hey '''"Man in the Mirror"''' * Autor i skladatelj: Siedah Garrett i Glen Ballard * Prvi i prateći vokali: Michael Jackson uključujući i Siedaha Garretta, the Winans the Andrae Crouch zbor * Pljesak: Ollie E. Brown * Gitara: Dann Huff * [[Klavijature]]: Stefan Stefanović * Sintisajzer: Glen Ballard i Randy Kerber * Prateći vokali: Siedah Garrett, The Winans (Carvin, Marvin, Michael i Ronald Winans), The Andrae Crouch zbor (Sandra Crouch, Maxi Anderson, Rose Banks, Geary Faggett, Vonciele Faggett, Andrew Gouche, Linda Green, Francine Howard, Jean Johnson, Perry Morgan i Alfie Silas) * Aranžman ritam sekcije: Glen Ballard i Quincy Jones * Aranžman sintisajzera: Glen Ballard, Quincy Jones i Jerry Hey * Aranžman vokala: Andrae Crouch {{col-break}} '''"I Just Can't Stop Loving You"''' * Autor i skladatelj: Michael Jackson * Duet: Michael Jackson i [[Siedah Garrett]] * [[Bas gitara]]: Nathan East * Bubnjevi: N'dugu Chancler * Gitara: Dann Huff * Udaraljke: Paulinho Da Costa * Piano: John Barnes * Synclavier: Christopher Currell * Sintisajzer: David Paich i Greg Phillinganes * Programiranje sintisajzera: Steve Porcaro * Aranžman ritam sekcije: Quincy Jones * Aranžman sintisajzera: David Paich i Quincy Jones * Aranžman vokala: Michael Jackson i John '''"Dirty Diana"''' * Autor i skladatelj: Michael Jackson * Prvi i prateći vokali: Michael Jackson * Solo na gitari: [[Steve Stevens]] * Bubnjevi: John Robinson * Programiranje bubnjeva: Douglas Getschal * Gitara: Paul Jackson, Jr. i David Williams * Synclavier: Christopher Currell * Sinteza synclaviera: Denny Jaeger * Sintisajzer: John Barnes, Michael Boddicker i Randy Waldman * Aranžman ritam sekcije: Michael Jackson, John Barnes i Jerry Hey * Aranžman sintisajzera: Michael Jackson, Quincy Jones i John Barnes * Aranžman žičanih glazbala: John Barnes * Vocal arrangement by Michael Jackson '''"Smooth Criminal"''' * Autor i skladatelj: Michael Jackson * Prvi i prateći vokali i pljeskanje: Michael Jackson * Bubnjevi: Bill Bottrell, John Robinson and Bruce Swedien * Gitara: David Williams * Saksofon: Kim Hutchcroft i Larry Williams * Trube: Gary Grant i Jerry Hey * Piano: Kevin Maloney * Synclavier: Christopher Currell * Synclavier efekti: Denny Jaeger i Michael Rubini * Sintisajzer: John Barnes i Michael Boddicker * Glasnogovornik policije: Bruce Swedien * Aranžman ritam sekcije: Michael Jackson i John Barnes * Aranžman roga: Jerry Hey * Aranžman vokala: Michael Jackson '''"Leave Me Alone"''' * Autor i skladatelj: Michael Jackson * Prvi i prateći vokali i vokal na sinitsajzeru: Michael Jackson * Programiranje bubnjeva i sintisajzera: Larry Williams * Gitara: Paul Jackson, Jr. * Programiranje synclaviera i sintisajzera: Casey Young * Sintisajzer: Greg Phillinganes * Aranžman ritam sekcije i vokala: Michael Jackson '''"Streetwalker"''' * Autor i skladatelj: Michael Jackson '''"Todo Mi Amor Eres Tú (I Just Can't Stop Loving You)"''' * Autor i skladatelj: Michael Jackson i Rubén Blades '''"Fly Away"''' * Autor i skladatelj: Michael Jackson === Ostali doprinosi === * [[Producent]] - Quincy Jones * Ko-producent - Michael Jackson * Snimatelj i miks majstor - Bruce Swedien * tehničar - Humberto Gatica * Tehnički direktor: Craig Jonhnson * Dodatna snimanja - Claudio Ordenes, Bill Bottrel, Matt Forger, Craig Johnson, Gary Olazabal i Brian Malouf * Tehnički asistent: Debbie Johnson, Claudio Ordenes, Brad Sundberg i Laura Livingstone {{col-end}} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Michael Jackson}} [[Kategorija:Albumi iz 1987.]] [[Kategorija:Albumi Michaela Jacksona]] 3sfzbwjtouofkoat9fo8hc1sorca6lq 0 216315 7577958 6747032 2026-08-15T14:08:06Z ~2026-44856-42 369651 Postavio link na novu azurnu web stranicu, te na instagram profil 7577958 wikitext text/x-wiki '''Hoomstock''' je [[Humanitarna pomoć|humanitarni]] [[rock]] festival kojeg Humska udruga mladih, organizira se u [[Hum_na_Sutli |Humu na Sutli]] od [[2006.]] godine. Cilj festivala je promovirati kvalitetnu [[rock]] glazbu i jednog dana izrasti u velik regionalni događaj, a uz to sav prikupljeni novac donirati nekoj mladoj osobi iz regije kojoj je novac neophodan. Dosad su prikupljenim sredstvima plaćali operaciju kuka, lasersku operaciju očiju, poseban inhalator za oboljele od cistične fibroze, opremu za učionicu djece s posebnim potrebama, i sl. Od [[2011.]] u sklopu festivala održava se i DemoFest koji priliku daje autorskim sastavima za promoviranje nove rock glazbe. Festival tradicionalno okuplja više od 1000 poklonika rocka, a broj posjetitelja iz godine u godinu raste. Također, regionalni moto klubovi također sudjeluju na ovom festivalu. Hoomstock se prve dvije godine godine održavao u lokalnoj kino dvorani, no od [[2008.]] godine Hoomstock se održava na otvorenom, na igralištu osnovne škole. == Izvođači na Hoomstocku == Hoomstock održan 1. rujna [[2006.]] * Retro 69, * Superbake, * Delikt, * The Humskey, * [[Zadruga (sastav)|Zadruga]], * Juci Hoomstock održan 31. kolovoza [[2007.]] * [[Zadruga (sastav)|Zadruga]], * The Trio - [[AC/DC]] & [[ZZ Top]] cover sastav, * Dečki 'z Huma - Tribute to [[Majke]], * Rufusi Hoomstock održan 29. kolovoza [[2008.]] * [[Queen]] tribute sastav, * Kula, * Dijabaz, * Delay * Dečki 'z Huma, * 6 Wheel Cadillac Hoomstock održan 28. kolovoza [[2009.]] * [[Atomsko sklonište]], * Crni Ribar, * Chimily's - [[Red Hot Chili Peppers|RHCP]] tribute, * Bad Mushrooms, * Sindikat Hoomstock održan 20. kolovoza [[2010.]] * [[Belfast Food]], * PickSiebner, * The Trio - [[AC/DC]] & [[ZZ Top]] cover sastav, * 3 Debela Psa Hoomstock 19. kolovoza [[2011.]] * [[Psihomodo pop]], * VIS Peri Deri, * Crni Ribar, * Dijabaz, * Flair Hoomstock 25. kolovoza [[2012.]] * [[Pips, Chips & Videoclips]], * Pozdrav [[Azra|Azri]] - Leiner, Hrnjak, * On/Off [[AC/DC]] tribute sastav, * Demo Festival Hoomstock 23. kolovoza [[2013.]] * [[Gustafi]], * Smallhouse Brown, * Dijabaz, * The Guest, * Džem == Vanjske poveznice == *[http://www.hoomstock.eu Hoomstock] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090827134927/http://www.hoomstock.com/ |date=27. kolovoza 2009. }} *[https://www.facebook.com/hoomstock Hoomstock facebook profil] *[https://www.instagram.com/hoomstock/ Hoomstock instagram profil] [[Kategorija:Manifestacije u Hrvatskoj]] 1aoiq3iqlrzm1hm6uqat6bqc3c2pqbu 0 227817 7578286 7386866 2026-08-16T05:52:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578286 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Can't Get You Out of My Head |slika = Can't Get You Out Of My Head.jpg |ime_glazbenika = [[Kylie Minogue]] |s_albuma = [[Fever (album Kylie Minogue)|Fever]] |B-strana = Boy"<br />"Rendezvous at Sunset |format = [[CD|CD singl]] <small>(cijeli svijet)</small><br>[[Gramofonska ploča|Vinilni singl]] <br />[[Kaseta|Kaseta singl]] <small>([[Australija]])</small> |objavljeno = [[9. kolovoza]] [[2001.]]<br/><small>(vidi [[#Povijest objavljivanja|Povijest objavljivanja]])</small> |snimanje = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |žanr = [[Dance-pop]], [[Nu-disco]]<ref name="Discogs">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.discogs.com/Kylie-Cant-Get-You-Out-Of-My-Head/release/1723189 |title=Kylie Minogue - Can't Get You Out Of My Head |accessdate=2009-06-25}}</ref> |trajanje = 3:51 (Albumska verzija)<br>3:41 (Radio i video verzije) |izdavač = [[Parlophone]]<br>[[Mushroom Records]]<br>[[Capitol Records]] |tekstopisac = [[Cathy Dennis]]<br>[[Rob Davis]] |skladatelj = |producent = Cathy Dennis<br>Rob Davis |kronologija = [[Kylie Minogue]] |singl_prije = [[Butterfly (pjesma Kylie Minogue)|Butterfly]] |singl0 = 2001. |singl = 2001. |singl_poslije = [[In Your Eyes (Kylie Minogue)|In Your Eyes]] |singl2 = 2002. |ostalo = {{Mjesto u diskografiji 2 | ime_glazbenika = Kylie Minogue ([[SAD]]) | vrsta = singl | singl_prije = "[[Butterfly (Kylie Minogue)|Butterfly]]" <br /> 2001. | ime_singla = Can't Get You Out of My Head <br /> 2001. | singl_poslije = "[[Love at First Sight (Kylie Minogue)|Love at First Sight]]"<br /> 2001. }} }} "'''Can't Get You out of My Head'''" [[dance-pop]] je pjesma [[Australija|australske]] [[pjevač]]ice [[Kylie Minogue]]. Objavljena je kao debitantski singl s njenog osmog studijskog albuma ''[[Fever (album Kylie Minogue)|Fever]]'', [[9. kolovoza]] [[2001.]] godine, u izdanju diskografskih kuća [[Parlophone]], [[Mushroom Records]] i [[Capitol Records]]. ==O pjesmi== Napisali su je i producirali [[Cathy Dennis]] i [[Rob Davis]]. Objavljena kao debitantski singl s albuma u trećoj četvrtini [[2001.]] godine, pjesma je dospjela na prvo mjesto ljestvica u 40 država i prodana u preko 4 milijuna primjeraka širom svijeta.<ref name="Official Website"/> "Can't Get You out of My Head" je prva Minogueina pjesma koja je dospjela između prvih deset mjesta na ljestvici u 13 godina i postala je njen zaštitni znak. U Minogueinoj kasnijoj biografiji objavljeno je da je "Can't Get You out of My Head" zauzela prvo mjesto u 40 država, tako da je to Minogueina najuspješnija pjesma. Kylie je izvela pjesmu na sljedećim koncertnim turnejama:: * [[On A Night Like This Tour]] * [[KylieFever2002]] (kao "Can't Get Blue Monday Out Of My Head") * [[Showgirl: The Greatest Hits Tour]] * [[Showgirl: The Homecoming Tour]] * [[KylieX2008]] (Greg Kurstin Mix, u medleyu s pjesmom "Boombox") * [[For You, For Me Tour]] (u medleyu s pjesmom "Boombox") * [[Aphrodite World Tour]] (rock inačica pjesme) Pjesma je također izvedena na: * [[An Audience with...|An Audience with Kylie]] televizijskoj emisiji iz 2001. godine * [[Money Can't Buy]] televizijskom koncertu iz 2003. godine * [[The Kylie Show]] televizijskoj emisiji iz 2007. godine === Komercijalni uspjeh === Minogue je zabilježila svoj 7. vrh na australskoj top ljestvici kad je "Can't Get You Out of My Head" dospio na prvo mjesto [[23. rujna]] [[2001.]]<ref name="ARIA charts"/> Pjesma je provela 4 tjedna na vrhu i postala treći najprodavaniji singl godine u [[Australija|Australiji]], ispred nje bili su pjesma "[[Can't Fight the Moonlight]]" od [[LeAnn Rimes|LeAnna Rimesa]] i pjesma "[[It Wasn't Me]]" od [[Shaggy]]ja.<ref name="ARIA Annual"/> U Australiji pjesma je 3 puta dobila platinastu certifikaciju zbog prodanih 210.100 primjeraka.<ref name="ARIA"/> Uz to, pjesma je zauzela prvo mjesto na službenoj top ljestvici u [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i ostala na tom mjestu 3 tjedna.<ref name="RIANZ charts"/> Kasnije je u Novom Zelandu dobila platinastu certifikaciju.<ref name="RIANZ"/> "Can't Get You Out of My Head" završila je na prvom mjestu svake države u [[Europa|Europi]], osim [[Finska|Finske]], gdje je završila na petom mjestu.<ref name="French charts"/> Pjesma je provela 16 tjedana na prvom mjestu službene europske top ljestvice sve do [[siječanj|siječnja]] [[2002.]] godine kad je na tom mjestu završila pjesma od [[Robbie Williams|Robbieja Williamsa]] i [[Nicole Kidman]], "[[Somethin' Stupid]]".<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1275115 |title=Harrison Makes 'Sweet' Return to U.K. No. 1 |author=Paul Sexton |publisher=[[Billboard]]|date=2002-01-21 |accessdate=2009-07-15 |archiveurl=https://archive.today/20120720032057/http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1275115%23/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1275115 |archivedate=2012-07-20}}</ref> Također, "Can't Get You Out of My Head" dospjela je na prvo mjesto tjedne službene [[Francuska|francuske]] i [[Njemačka|njemačke]] top ljestvice, singl je prodan u preko 500.000 primjeraka u svakoj državi i dobio po jednu platinastu certifikaciju od svake države.<ref name="SNEP"/><ref name="IFPI Germany"/> Prodano je preko 306.000 primjeraka singla u prvom tjednu nakon objave, što je rezultiralo prvim mjestom na službenoj ljestvici u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Pjesma je provela 4 tjedna na vrhu te ljestvice.<ref name="Official Website"/><ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1080224 |title=Uspjeh na britanskoj top ljestvici |author=Paul Sexton |publisher=[[Billboard]]|date=2001-10-15 |accessdate=2007-07-15 |archiveurl=https://archive.today/20120527080334/http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1080224%23/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1080224 |archivedate=2012-05-27}}</ref> Pri kraju godine objavljeno je da je prodano 1,037,235 primjeraka singla. Tako je pjesma postala 3. najprodavaniji singl [[2001.]] godine u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]]; ispred nje bili su pjesma "[[It Wasn't Me]]" od glazbenog izvođača [[Shaggy]]ja i "[[Pure and Simple]]" od [[Hear'Say]]a.<ref name="OCC"/> Tokom cijele godine prodano je preko jedan milijun primjeraka singla i postala je 67. najprodavaniji singl ikad u Ujedinjenom Kraljevstvu,<ref name="UK sales"/> gdje je dobio platinastu certifikaciju.<ref name="BPI"/> Uz to, Minogue dio je grupe 7 ženskih izovđača sa singlovima koji se prodaju u milijunima primjeraka. U grupi su pjevačice [[Whitney Houston]], [[Cher]], [[Céline Dion]] itd.<ref>{{eng icon}}{{cite web |author=James Masterton |publisher=Yahoo! Music |title=Chart Watch |date=2009-01-17 |url=http://new.uk.music.yahoo.com/blogs/chartwatch/2213/week-ending-january-17th-2009/ |accessdate=2009-07-14 |archive-date=1. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091001051639/http://new.uk.music.yahoo.com/blogs/chartwatch/2213/week-ending-january-17th-2009 |url-status=dead }}</ref> "Can't Get You Out of My Head" Minoguein je drugi singl koji se prodao u preko milijun primjeraka, prvi takav singl je "[[Especially for You]]", hit broj 2, suradnja s [[Jason Donovan|Jasonom Donovanom]] objavljena [[1988.]] godine.<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.kylie.com/music/singles/1713090 |title=Especially for You |author=Parlophone |publisher=Kylie Minogue's official website |accessdate=2009-07-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090831053024/http://www.kylie.com/music/singles/1713090 |archivedate=31. kolovoza 2009.}}</ref> S preko 4 milijuna prodanih primjeraka diljem svijeta, "Can't Get You Out of My Head" Minoguein je najuspješniji singl ikad.<ref name="Official Website">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.kylie.com/music/singles/1712469 |title=Can't Get You Out of My Head |author=Parlophone |publisher=Kylie Minogue's official website |accessdate=2009-07-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080613042803/http://www.kylie.com/music/singles/1712469 |archivedate=2008-06-13}}</ref> Prateći uspjeh postignut širom svijeta, "Can't Get You Out of My Head" objavljen je u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] [[2002.]] godine. Singl je dospio na 23. mjesto na top ljestvici [[Bubbling Under Hot 100]] singlova [[5. siječnja]].<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=344&cfgn=Singles&cfn=Bubbling+Under+Hot+100+Singles&ci=3044069&cdi=7805353&cid=01%2F05%2F2002 |title=Bubbling Under Hot 100 Singles |author=[[Billboard]] |date=2002-01-05 |accessdate=2009-07-15}}</ref> Dva tjedna kasnije pojavio se na ljestvici [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] na 64. mjestu, a u svom devetom tjednu na toj ljestvici dospio je na 7. mjesto.<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=379&cfgn=Singles&cfn=The+Billboard+Hot+100&ci=3044300&cdi=7813704&cid=01%2F26%2F2002 |title=Billboard Hot 100 |author=[[Billboard]] |date=2002-01-26 |accessdate=2009-07-15}}</ref><ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=379&cfgn=Singles&cfn=The+Billboard+Hot+100&ci=3044905&cdi=7835434&cid=03%2F23%2F2002 |title=Billboard Hot 100 |author=Billboard magazine |date=2002-03-23 |accessdate=2009-07-15}}</ref> Tako je singl postao Minoguein prvi singl koji je završio na jednom od prvih 10 mjesta u [[SAD]]u, nakon singla "[[The Loco-Motion (inačica Kylie Minogue)|The Loco-Motion]]", koji je završio na 3. mjestu za dva tjedna u [[1988.]] godini.<ref name="Billboard charts"/> Pjesma je provela 20 tjedana na ljestvici i završila na 45. mjestu godišnje top-ljestvice časopisa ''[[Billboard]]''.<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=379&cfgn=Singles&cfn=The+Billboard+Hot+100&ci=3045740&cdi=7865317&cid=06%2F08%2F2002 |title=Billboard Hot 100 |author=[[Billboard]] |date=2002-06-08 |accessdate=2009-07-15}}</ref><ref name="Billboard Annual Chart"/> "Can't Get You Out of My Head" bio je hit na top ljestvici [[Top 40 radio]], postižući jedno od prvih 10 mjesta na ljestvicama [[Top 40 Mainstream]], [[Top 40 Tracks]] i [[Rhythmic Top 40]], što je pomoglo da singl dostigne 8. mjesto na ljestvici [[Hot 100 Airplay]].<ref name="Billboard charts"/><ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=350&cfgn=Singles&cfn=Hot+100+Airplay&ci=3044904&cdi=7835365&cid=03%2F23%2F2002 |title=Hot 100 Airplay |author=[[Billboard]] |date=2002-03-23 |accessdate=2009-07-15}}</ref> Uz to, pjesma je završila na vrhu top ljestvice [[Hot Dance Club Songs|Hot Dance Club Play]].<ref name="Billboard charts"/> Zbog svoje tjedne prodaje singl je završio na 72. mjestu top ljestvice [[Hot 100 Singles Sales]].<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=353&cfgn=Singles&cfn=Hot+Singles+Sales&ci=3044831&cdi=7832845&cid=03%2F16%2F2002 |title=Hot Singles Sales |author=[[Billboard]] |date=2002-03-16 |accessdate=2009-07-15}}</ref> [[15. kolovoza]] [[2005.]] godine singl je dobio zlatnu certifikaciju u [[SAD]]-u zbog više od 500.000 prodanih primjeraka preko internetskog preuzimanja samo u SAD-u.<ref name="RIAA"/> ===Rekordi<ref>{{eng icon}}http://www.kylie.com/2006_site/frameset.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012224153/http://www.kylie.com/2006_site/frameset.htm |date=12. listopada 2007. }}</ref>=== * "Can't Get You Out of My Head" pušten je na radiju preko 3000 puta u jednom tjednu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], to je prvi put u povijesti [[airplay]] top ljestvica da je neka pjesma puštena preko 3000 puta u tjednu. * U [[Grčka|Grčkoj]] postao je [[EMI]]-jev najprodavaniji singl svih vremena. * Postao je singl koji se najduže zadržao na airplay ljestvici u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon 8 tjedana na vrhu. * "Can’t Get You Out of My Head" pjesma je koja se najviše puta puštala na radiju u jednom tjednu u [[Njemačka|Njemačkoj]]. * [[NME]] imenovao je "Can’t Get You Out of My Head" najboljim spotom godine. * "Can’t Get You Out of My Head" bio je najprodavaniji singl godine u [[Norveška|Norveškoj]]. * Spot nominiran je za "Najbolji međunarodni videospot" na dodjeli "Much glazbenih video nagrada" u [[Kanada|Kanadi]]. * "Can’t Get You Out of My Head" dobio je 3 Ivor Novello nagrade: "Najbolji međunarodni singl", "Najbolja dance pjesma" i "Najodsviranija pjesma godine" * Spot od "Can't Get You Out of My Head" dobio je nagradu za "Najbolju koreografiju" spota na dodjeli američkih [[MTV nagrada]]. * Na dodjeli ''ARIA nagrada'' u [[Australija|Australiji]], pjesma je nominirana u dvije kategorije: "Najprodavaniji australski singl" i "Singl godine". ==Formati i popisi verzija== Ovo su formati i popis verzija službenih izdanja singla "Can't Get You Out of My Head."<ref name="mixkylie">{{eng icon}}[http://www.mixkylie.co.uk/discoworld.php?page=5&icons=on Discography &ndash; 2001+]. ''MixKylie.co.uk''. Preuzeto [[21. srpnja]] [[2007.]]</ref> {{col-begin}} {{col-2}} ''' Međunarodni CD 1''' #"Can't Get You Out of My Head" &mdash; 3:51 #"Boy" &mdash; 3:47 #"Rendezvous at Sunset" &mdash; 3:23 #"Can't Get You Out of My Head" <small>[Video]</small> ''' Međunarodni CD 2''' < #"Can't Get You Out of My Head" &mdash; 3:51 #"Can't Get You Out of My Head" <small>[K&M Mindprint Mix]</small> &mdash; 6:34 #"Can't Get You Out of My Head" <small>[Plastika Mix]</small> &mdash; 9:26 {{col-2}} '''Međunarodni CD 3''' #"Can't Get You Out of My Head" &mdash; 3:51 #"Boy" &mdash; 3:47 <small>*''<!--European CD 3 has a cardboard sleeve &mdash;---> Nije objavljeno u Njemačkoj.''</small> '''Australski CD 2''' #"Can't Get You Out of My Head" &mdash; 3:51 #"Can't Get You Out of My Head" <small>[K&M Mindprint Mix]</small> &mdash; 6:34 #"Can't Get You Out of My Head" <small>[Plastika Mix]</small> &mdash; 9:26 #"Can't Get You Out of My Head" <small>[Superchumbo Todo Mamado Mix]</small> &mdash; 8:32 {{Col-end}} == Videospot == Spot za pjesmu "Can't Get You Out of My Head" režirao je [[Dawn Shadforth]]. Prva scena prikazuje Minogue kako vozi žuti [[De Tomaso Mangusta|De Tomaso Mangustu]] kroz futuristički grad i pomoćne plesače u raznim futurističkim kostimima kako plešu jako stilizirane pokrete. Zatim se prikazuje samo Minogue u sportskoj odjeći, poslije čega se ona vidi s ostalim plesačima u računalom napravljenom futurističkom gradu. Odjevena je u bijeli kostim s kapuljačom i otkrivenim vratom i dekolteom. Usne su joj jarko crvene, čine kontrast bijeloj pozadini i kostimima. Krajnje scene prikazuju Minogue kako pleše u haljini od metalnih kvadratića, kakve su kasnije upotrijebljene za nastup pomoćnih plesača u izvedbi pjesme "[[I Believe in You]]" na Minogueinoj turneji [[Showgirl Tour]] [[2005.]] godine. U pozadini se prikazuju visoki neboderi s velikim staklenim prozorima. Svjetla se pale i gase kako Minogue pravi pokrete. Onda se prikazuje Minogue u istoj haljini i pomoćni plesači kako plešu isti ples kao i u prvim scenama spota. Svjetla nebodera se i dalje pale i gase po njihovim pokretima. Krajnja scena prikazuje samo Minogue, u istom izdanju. [[2002.]] godine, spot osvojio je [[MTV]] video glazbenu nagradu za najbolju [[koreografija|koreografiju]]. Izabran je za treći najbolji spot svih vremena na talijanskom [[MTV]]-u. ==Top ljestvice== {{col-begin}} {{col-2}} ===Tjedne top ljestvice=== {|class="wikitable sortable" !align="center"|Top ljestvica ([[2001.]]) !align="center"|Najviša<br>pozicija |- |align="left"|[[ARIA|Australija]]<ref name="ARIA charts">{{eng icon}}{{cite web |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |title=Australijske top ljestvice |author=Australian Recording Industry Association |publisher=Australian Charts |date=2001-09-23 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[Ö3 Austria Top 40|Austrija]]<ref>{{deu icon}}{{cite web |url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |title=Austrian Singles Chart |publisher=Austrian Charts |date=2001-10-07 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[Ultratop 40|Belgija (Flandrija)]]<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |title=Belgijanska Flemish ljestvica |author=Ultratop |date=2002-10-06 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[Ultratop 50|Belgija (Valonija)]]<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.ultratop.be/fr/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |title=Belgijanska Walloon ljestvica |author=Ultratop |date=Oc20. listopada 2001. |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[Tracklisten|Danska]]<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |title=Danska top ljestvica |author=Tracklisten |publisher=Danish Charts |date=2001-09-28 |accessdate=2009-07-15 |archive-date=4. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090804013333/http://danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |url-status=dead}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[MegaCharts|Nizozemska]]<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |title=Nizozemska top ljestvica |author=MegaCharts |publisher=Dutch Charts |date=2001-10-13 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[European Hot 100 Singles|Europa]]<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1065717 |title=Europski Hot 100 singlova |author=Paul Sexton |publisher=[[Billboard]] |date=2001-10-01 |accessdate=2009-07-15 |archiveurl=https://archive.today/20120630100148/http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1065717%23/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1065717 |archivedate=30. lipnja 2012. |url-status=live }}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|Finska<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |title=Finska top ljestvica |publisher=Finnish Charts |date=46. tjedan 2001. |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|5 |- |align="left"|[[Syndicat national de l'édition phonographique|Francuska]]<ref name="French charts">{{fra oznaka}}{{cite web |url=http://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |title=French Singles Chart |author=Syndicat National de l'Édition Phonographique |publisher=Les Charts |date=2001-11-24 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[Media Control Charts|Njemačka]]<ref name="European Charts">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.mariah-charts.com/chartdata/PKylieMinogue.htm |title=Ljestvice: Kylie Minogue |publisher=Mariah Charts |date=2001-11-10 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[Irish Singles Chart|Irska]]<ref>{{eng icon}}{{cite web |author=Irish Recording Music Association |title=Irska top ljestvica |publisher=Irske ljestvice |date=2001-09-20 |url=http://www.irishcharts.ie/search/placement |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[Federation of the Italian Music Industry|Italija]]<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |title=Talijanske top ljestvice |author=Federation of the Italian Music Industry |publisher=Talijanske ljestvice |date=2001-10-11 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[RIANZ|Novi Zeland]]<ref name="RIANZ charts">{{eng icon}}{{cite web |url=http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |title=Novozelandske top ljestvice |author=Recording Industry Association of New Zealand |publisher=New Zealand Charts |date=2001-08-28 |accessdate=2009-07-15 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6F5kpy6jq?url=http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue |archivedate=13. ožujka 2013.}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[VG-lista|Norveška]]<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |title=Norveška top ljestvica |author=VG-lista |publisher=Norwegian Charts |date=40. tjedan 2001. |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[Sverigetopplistan|Švedska]]<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |title=Švedska ljestvica |author=Sverigetopplistan |publisher=Swedish Charts |date=2001-10-12 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[Swiss Singles Chart|Švicarska]]<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&cat=s |title=Švicarska ljestvica |publisher=Swiss Charts |date=2001-11-04 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|[[UK Singles Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name="UK charts">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.everyhit.com/ |title=UK ljestvice |author=The Official Charts Company |publisher=Every Hit |date=Rujan 2001. |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- !align="center"|Top ljestvica (2002.) !align="center"|Najviša<br>pozicija |- |align="left"|[[Nielsen Broadcast Data Systems|Kanada]]<ref name="European Charts"/> |align="center"|3 |- |align="left"|[[SAD]] ([[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]])<ref name="Billboard charts">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:difwxqe5ldte~T51 |title=Billboardove top-ljestvice |author=[[Billboard]] |publisher=All Music Guide |date=Veljača 2002. |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|7 |- |align="left"|SAD ''Billboard'' ([[Hot Dance Club Songs|Hot Dance Club Play]])<ref name="Billboard charts"/> |align="center"|1 |- |} ===Vječne top ljestvice=== {|class="wikitable sortable" !align="left"|Država !align="center"|Pozicija |- |align="left"|Ujedinjeno Kraljevstvo<ref name="UK sales">{{eng icon}}{{cite web |author=The Official Charts Company |title=U.K. Vječna top ljestvica |publisher=Every Hit |url=http://www.everyhit.com/bestsellingsingles.html |accessdate=2009-07-13}}</ref> |align="center"|67 |} {{col-2}} ===Godišnje top ljestvice=== {|class="wikitable" !align="left"|Godina !align="left"|Država !align="center"|Pozicija |- |align="left" rowspan="8"|[[2001.]] |align="left"|Australija<ref name="ARIA Annual">{{eng icon}}{{cite web |author=Australian Recording Industry Association |title=Australska jednogodišnja top ljestvica |year=2001 |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-singles-2001..htm |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|3 |- |align="left"|Austrija<ref name="Austria Annual">{{deu icon}}{{cite web |title=Austrian godišnja ljestvica |publisher=Austrijska ljestvica |year=2001 |url=http://www.austriancharts.at/2001_single.asp |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|Belgija (Flandrija)<ref>{{eng icon}}{{cite web |author=Ultra Top |title=Belgijanska Flemish godišnja ljestvica |publisher=Ultratop |year=2001 |url=http://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2001 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|8 |- |align="left"|Belgija (Valonija)<ref>{{eng icon}}{{cite web |author=Ultra Top |title=Belgijanska Walloon godišnja ljestvica |publisher=Ultratop |year=2001 |url=http://www.ultratop.be/fr/annual.asp?year=2001 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|5 |- |align="left"|Francuska<ref>{{fra oznaka}}{{cite web |url=http://www.disqueenfrance.com/fr/page-259376.xml?year=2001 |title=Frencuska godišnja ljestvica |author=Syndicat National de l'Édition Phonographique |year=2001 |accessdate=2009-07-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120404175648/http://www.disqueenfrance.com/fr/page-259376.xml?year=2001 |archivedate=2012-04-04}}</ref> |align="center"|8 |- |align="left"|Njemačka<ref>{{deu icon}}{{cite web |author=Universität Würzburg |title=Njemačka godišnja ljestvica |year=2001 |url=http://ki.informatik.uni-wuerzburg.de/~topsi/deu2001/deu_2001t.html |accessdate=2009-07-15 |archive-date=18. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120218165740/http://ki.informatik.uni-wuerzburg.de/~topsi/deu2001/deu_2001t.html |url-status=dead }}</ref> |align="center"|6 |- |align="left"|Švicarska<ref name="Switzerland Annual-2001">{{eng icon}}{{cite web |author=Hit Parade |title=Švicarska godišnja ljestvica |publisher=Swiss Charts |year=2001 |url=http://swisscharts.com/year.asp?key=2001 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|1 |- |align="left"|Ujedinjeno Kraljevstvo<ref name="OCC">{{eng icon}}{{cite web |author=The Official Charts Company |title=U.K. godišnja ljestvica |publisher=The Official Charts |year=2001 |url=http://www.theofficialcharts.com/stats-top_sellers_by_year-singles.php |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|3 |- |align="left" rowspan="5"|[[2002.]] |align="left"|Austrija<ref>{{deu icon}}{{cite web |title=Austrijska godišnja ljestvica |publisher=Austrian Charts |year=2002 |url=http://www.austriancharts.at/2002_single.asp |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|50 |- |align="left"|Francuska<ref>{{fra oznaka}}{{cite web |url=http://www.disqueenfrance.com/fr/page-259376.xml?year=2002 |title=Francuska godišnja top ljestvica |author=Syndicat National de l'Édition Phonographique |year=2002 |accessdate=2009-07-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120404175659/http://www.disqueenfrance.com/fr/page-259376.xml?year=2002 |archivedate=2012-04-04}}</ref> |align="center"|36 |- |align="left"|Njemačka<ref>{{deu icon}}{{cite web |author=Universität Würzburg |title=Njemačka godišnja ljestvica |year=2001 |url=http://ki.informatik.uni-wuerzburg.de/~topsi/deu2002/deu_2002t.html |accessdate=2009-07-15 |archive-date=27. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090727183043/http://ki.informatik.uni-wuerzburg.de/~topsi/deu2002/deu_2002t.html |url-status=dead }}</ref> |align="center"|15 |- |align="left"|Švicarska<ref name="Switzerland Annual-2002">{{eng icon}}{{cite web |author=Hit Parade |title=Švicarska godišnja ljestvica |publisher=Swiss Charts |year=2002 |url=http://swisscharts.com/year.asp?key=2002 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|26 |- |align="left"|SAD<ref name="Billboard Annual Chart">{{eng icon}}{{cite web |author=[[Billboard]] |title=Billboard Hot 100 godišnja ljestvica |date=2002-12-31 |url=http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=411&cfgn=Year-end+Singles&cfn=The+Billboard+Hot+100&ci=3077205&cdi=9012031&cid=12%2F31%2F2002 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|12 |- |} ===Certifikacije=== {| class="wikitable sortable" !align="center"|Država !align="center"|Izdavač !align="center"|Certifikacija !align="center"|Prodaja |- |align="left"|Australija |align="left"|[[Australian Recording Industry Association|ARIA]] |align="center"|3&times; platinasta<ref name="ARIA">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-accreditations-singles-2001.htm |title=Australijska certifikacija |author=Australian Recording Industry Association |date=2001.. |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|210.000<ref name="Certifying Awards of Countries">{{cite web |pdf=yes |url=http://www.riaj.or.jp/e/issue/pdf/RIAJ2005E.pdf |title=Certifikacije država |author=Various |publisher=Recording Industry Association of Japan |year=2005 |accessdate=2009-07-15 |archive-date=14. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120214002411/http://www.riaj.or.jp/e/issue/pdf/RIAJ2005E.pdf |url-status=dead }}</ref> |- |align="left"|Austrija |align="left"|[[International Federation of the Phonographic Industry|IFPI]] |align="center"|platinasta<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |title=Austrijska certifikacija |author=International Federation of the Phonographic Industry - Austria |date=2001-10-24 |accessdate=2009-07-15 |archive-date=16. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216161149/http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |url-status=dead }}</ref> |align="center"|30.000<ref name="Certifying Awards of Countries"/> |- |align="left"| Belgija |align="left"| [[ultratop.be]] |align="left"|2× platinasta<ref>http://www.ultratop.be/fr/certifications.asp?year=2002</ref> |align="left"| 80.000<ref name="Certifying Awards of Countries"/> |- |align="left"|Francuska |align="left"|[[Syndicat National de l'Édition Phonographique|SNEP]] |align="center"|platinasta<ref name="SNEP">{{fra oznaka}}{{cite web |url=http://www.disqueenfrance.com/fr/monopage.xml?id=259165&year=2001&type=9 |title=Francuska certifikacija |author=Syndicat National de l'Édition Phonographique |date=2001-12-19 |accessdate=2009-07-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090804003256/http://www.disqueenfrance.com/fr/monopage.xml?id=259165&year=2001&type=9 |archivedate=2009-08-04}}</ref> |align="center"|500.000<ref name="Certifying Awards of Countries"/> |- |align="left"|Njemačka |align="left"|IFPI |align="center"|platinasta<ref name="IFPI Germany">{{deu icon}}{{cite web |url=http://www.musikindustrie.de/gold_platin_datenbank/?action=1&strSuche=Can%27t+Get+You+Out+of+My+Head |title=Njemačka certifikacija |author=International Federation of the Phonographic Industry - Germany |year=2001 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|500.000<ref>{{cite web |url=http://www.musikindustrie.de/uploads/media/TT-Formular_blanko_02.pdf |title=German Certification Levels |author=International Federation of the Phonographic Industry - Germany |year=2001 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |- |align="left"|Novi Zeland |align="left"|[[Recording Industry Association of New Zealand|RIANZ]] |align="center"|zlatna<ref name="RIANZ">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |title=Novozelandska certifikacija |author=Recording Industry Association of New Zealand |date=2002-03-17 |accessdate=2009-07-15 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5PkfqxTDF?url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |archivedate=2007-06-21}}</ref> |align="center"|7.500<ref name="Certifying Awards of Countries"/> |- |align="left"|Norveška |align="left"|IFPI |align="center"|platinasta<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.ifpi.no/sok/index_trofe.htm |title=Norwegian certifikacija |author=International Federation of the Phonographic Industry - Norway |year=2001 |accessdate=2009-07-15 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6Auq2NkSt?url=http://www.ifpi.no/sok/index_trofe.htm |archivedate=2012-09-24}}</ref> |align="center"|20.000<ref name="Certifying Awards of Countries"/> |- |align="left"|Švedska |align="left"|IFPI |align="center"|platinasta<ref>{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.ifpi.se/wp/wp-content/uploads/ar-20021.pdf |title=Švedska certifikacija |author=International Federation of the Phonographic Industry - Sweden |year=2002 |accessdate=2009-07-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120521214049/http://www.ifpi.se/wp/wp-content/uploads/ar-20021.pdf |archivedate=2012-05-21}}</ref> |align="center"|60.000<ref name="Certifying Awards of Countries"/> |- |align="left"|Švicarska |align="left"|IFPI |align="center"|platinasta<ref name="IFPI Switzerland">{{eng icon}}{{cite web |url=http://hitparade.ch/awards.asp?year=2001 |title=Švicarska certifikacija |author=International Federation of the Phonographic Industry - Switzerland |year=2001 |accessdate=2009-07-15}}</ref> |align="center"|40.000<ref name="IFPI Switzerland"/> |- |align="left"|Ujedinjeno Kraljevstvo |align="left"|[[British Phonographic Industry|BPI]] |align="center"|platinasta<ref name="BPI">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.bpi.co.uk/music-business/article/awards.aspx |title=U.K. certifikacija |author=British Phonographic Industry |accessdate=2009-07-15 |archive-date=12. ožujka 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/666aKV4LR?url=http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx |url-status=dead}}</ref> |align="center"|1.100.000<ref name="UK sales"/> |- |align="left"|SAD |align="left"|[[Recording Industry Association of America|RIAA]] |align="center"|zlatna<ref name="RIAA">{{eng icon}}{{cite web |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&table=SEARCH_RESULTS&action=&title=&artist=kylie%20minogue&format=SINGLE&debutLP=&category=&sex=&releaseDate=&requestNo=&type=&level=&label=&company=&certificationDate=&awardDescription=&catalogNo=&aSex=&rec_id=&charField=&gold=&platinum=&multiPlat=&level2=&certDate=&album=&id=&after=&before=&startMonth=1&endMonth=1&startYear=1958&endYear=2009&sort=Artist&perPage=25 |title=SAD certifikacija |author=Recording Industry Association of America |date=2005-08-15 |accessdate=2009-07-15 |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924152535/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&table=SEARCH_RESULTS&action=&title=&artist=kylie%20minogue&format=SINGLE&debutLP=&category=&sex=&releaseDate=&requestNo=&type=&level=&label=&company=&certificationDate=&awardDescription=&catalogNo=&aSex=&rec_id=&charField=&gold=&platinum=&multiPlat=&level2=&certDate=&album=&id=&after=&before=&startMonth=1&endMonth=1&startYear=1958&endYear=2009&sort=Artist&perPage=25 |url-status=dead}}</ref> |align="center"|800.000<ref name="Certifying Awards of Countries"/> |- |} {{col-2}} {{col-end}} ==Povijest objavljivanja== {| class="wikitable" |- ! Regija ! Datum |- | [[Australija]] | [[8. rujna]] [[2001.]] |- | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | [[17. rujna]] [[2001.]] |- | [[SAD]] | [[veljača]] [[2002.]] |} == Prethodnici i nasljednici na top listama == {{Redoslijed| |prethodnik = "[[Can We Fix It?]]" ([[Bob The Builder]]) |gl_članak_funkcija = [[ARIA]] [[Broj 1 singlovi 2001. (Australija)|broj 1 singl]] <br /> (16. rujna 2001. - 7. listopada 2001.) |nasljednik = "[[Because I Got High]]" ([[Afroman]]) }} {{Redoslijed| |prethodnik = "[[Hey Baby (DJ Otzi)|Hey Baby]]" ([[DJ Otzi]]) |gl_članak_funkcija = [[UK Singles Chart]] [[Broj 1 singlovi 2001. (Ujedinjeno Kraljevstvo)|broj 1 singl]] <br /> (23. rujna 2001. - 20. listopada 2001.) |nasljednik = "[[Because I Got High]]" ([[Afroman]]) }} {{Redoslijed| |prethodnik = "[[Freelove]]" ([[Depeche Mode]]) |gl_članak_funkcija = SAD ''Billboard'' [[Hot Dance Club Songs|Hot Dance Club Play]] [[Broj 1 dance singlovi 2002. (SAD)|broj 1 singl]] <br /> (9. veljače 2002. - 16. veljače 2002.) |nasljednik = "[[Caught Up (DJ Disciple)|Caught Up]]" ([[DJ Disciple]] ft. [[Mia Cox]]) }} ==Inačice drugih izvođača== {{col-begin}} {{col-2}} ===Albumske inačice=== * [[Hong Kong]] [[folk-pop]] duet s [[at17]] ( album''Meow Meow Meow'') * [[Carmen Consoli]] (albumi ''Carmen Consoli'' i ''Un sorso in più'') * [[Jack L]] (akustična inačica na albumu ''[[Even Better than the Real Thing Vol. 1]]'') * Helena Noguerra (album ''Née dans la nature'') * [[The Flaming Lips]] (EP ''[[Fight Test]]'') * [[Inkubus Sukkubus]] (album ''[[The Beast With Two Backs]]'') * Njemački elektro/industrijski sastav Cyber Axis (album ''Skin'' iz 2003.) * [[Kid 606]] (album ''[[The Action Packed Mentallist Brings You the Fucking Jams]]'') * Poljski rock sastav Makowiecki Band' (album ''Makowiecki Band''') * Švedski hardcore sastav [[Eternal September]] * T.C. ( promotivni album ''Dockers San Francisco Lifestyle'') * Soulwax (Alcatraz - Milano) * "Can't Get [[Blue Monday (pjesma New Ordera)|Blue Monday]] Out Of My Head" Stuart Crichton Mix (album ''[[Boombox (album Kylie Minogue)|Boombox]]'' iz 2009.) {{col-2}} ===Inačice uživo=== * [[Basement Jaxx]] * [[Bono]] (''[[Vertigo Tour]]'', [[10. studenog]] [[2006.]]) * [[Coldplay]] (''[[Twisted Logic Tour]]'', [[Glastonbury]] 2005)<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=WS398mKBago Coldplay &mdash; "Can't Get You Out Of My Head" (cover)]. ''[[YouTube]]''. Preuzeto [[21. srpnja]], [[2007.]]</ref> * [[Garbage (sastav)|Garbage]] (''[[Beautifulgarbage (turneja)|Beautifulgarbage Tour]]'') * [[The Unicorns]] * [[Tori Amos]]<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=g937L8DeNvA Tori Amos &mdash; "Can't Get You Out Of My Head" (cover)]. ''[[YouTube]]''. Preuzeto [[21. srpnja]], [[2007.]]</ref> * [[Good Charlotte]] * [[Matchbox 20]]<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=s5xYtIORJLk Matchbox &mdash; "Can't Get You Out Of My Head" (cover)]. "[[YouTube]]". Preuzeto [[26. travnja]], [[2008.]]</ref> * [[Sandra Bernhard]] * [[Prince]] * [[Short Stack]] ([[Short Stack#Princess Ball|Princess Ball Tour 2009]]) {{Col-end}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ''The Complete Kylie'', Simon Sheridan, Reynolds & Hearn Books (veljača 2009.). (2nd ed.) {{ISBN|1905287895}} {{Kylie Minogue}} {{Singlovi Kylie Minogue}} [[Kategorija:Singlovi iz 2001.]] [[Kategorija:Skladbe Kylie Minogue]] ts0dk1oqfiy7d58q8x6tj16ucvl3dgz 0 228134 7577999 7461602 2026-08-15T15:42:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577999 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Banatski Karlovac | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Banatski_Karlovac,_Catholic_Church.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike =Katolička crkva | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 02 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 21 | dužina-minute = 00 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Vojvodina]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]] | lokacija2_info = [[Južnobanatski okrug]] | lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]] | lokacija3_info = [[Alibunar (općina)|Alibunar]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 60.2 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 99 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 5.820 | stanovništvo_gustoća = 97 st./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 26320 | pozivni_broj = 013 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = PA | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.banatskikarlovac.rs banatskikarlovac.rs] | bilješke = }} '''Banatski Karlovac''' ([[ćirilica|ćir.]]: ''Банатски Карловац'', nje. ''Karlsdorf'',<ref name="Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća">[http://www.hkv.hr/razgovori/24448-hrvatski-jezik-moze-se-cuti-danas-i-u-banatu.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] '' Razgovor s Goranom Kaurićem: Hrvatski jezik može se čuti danas i u Banatu'', 14. srpnja 2016. (pristupljeno stranici 4. prosinca 2017.)</ref> mađ. ''Nagykárolyfalva'', rum. ''Corneni'') je grad u općini [[Alibunar (općina)|Alibunar]] u [[Južnobanatski okrug|Južnobanatskom okrugu]] u [[Vojvodina|Vojvodini]]. ==Povijest== Mjesto je naseljeno [[1802.]] godine planski i dobilo je naziv Karlsdorf po tadašnjem ministru rata i mornarice nadvojvodi Karlu. Prvobitno su bili naseljeni [[Nijemci]], a uskoro 1803. se doseljavaju [[Krašovani|Karaševski Hrvati]] iz općina [[Karaševo]], [[Lupak]] i [[Klokotič]].<ref name="Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća"/> Nijemci su poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] deportirani, a koloniziraju Srbi. ==Stanovništvo== U naselju Banatski Karlovac živi 5.820 stanovnika, od toga 4.721 punoljetnih stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 41,3 godina (39,8 kod muškaraca i 42,7 kod žena). U naselju ima 1.985 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,93. {| align=right class="wikitable" |colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |- |'''Narod''' |'''Stanovnika''' | '''%''' |- |[[Srbi]] |5.336 |91,68% |- |[[Mađari]] |103 |1,76% |- |[[Rumunji]] |71 |1,21% |- |[[Jugoslaveni]] |53 |0,91% |- |[[Makedonci]] |37 |0,63% |- |[[Romi]] |33 |0,56% |- |[[Crnogorci]] |20 |0,34% |- |[[Hrvati]] |15 |0,25% |- |[[Slovaci]] |15 |0,25% |- |ostali |43 |0,69% |- |nepoznato |28 |0,48% |} <ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = |dimx = 300 |dimy = 300 |stanmax = 6319 |crta1 = 500 |crta2 = 250 |a1 = 1948 |a2 = 1953 |a3 = 1961 |a4 = 1971 |a5 = 1981 |a6 = 1991 |a7 = 2001 |p1 = 5834 |p2 = 5186 |p3 = 6025 |p4 = 6273 |p5 = 6319 |p6 = 6286 |p7 = 5820 |izvor = }} ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://web.archive.org/web/20091227063526/http://www.banatskikarlovac.rs/ Službena stranica grada] *[http://www.leader.org.rs LEADER+BK Stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201201113304/http://www.leader.org.rs/ |date=1. prosinca 2020. }} *[https://web.archive.org/web/20120301213807/http://www.banatskikarlovac.in.rs/ Neslužbena stranica] *[http://www.alibunar.org.rs Općina Alibunar - Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150906182112/http://www.alibunar.org.rs/ |date=6. rujna 2015. }} *[https://web.archive.org/web/20071123210308/http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Banatski_Karlovac.html Karte, udaljenosti i vremenska prognoza] *[http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.041666&longitude=21.009666&zoom=8 Satelitska snimka naselja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213084346/https://www.mapquest.com/latlng/45.041666,21.009666?zoom=8 |date=13. veljače 2021. }} {{Naselja u sastavu Općine Alibunar}} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Banat]] [[Kategorija:Općina Alibunar]] r7hvokn9gi0apfonmd9pa1ea3rfq6vu 0 229721 7578312 7407286 2026-08-16T06:54:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578312 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Caserta |izvorno ime= Comune di Caserta |regija= Kampanija |pokrajina = Caserta |slika grba = Caserta-in-province.svg |slika= |karta =Caserta map.png |kratica regije= CAM |kratica pokrajine = CE |širina-stupnjevi = 41 |širina-minute= 05 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 14 |dužina-minute= 13 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 41 |mappaY = 14,33 |poštanski broj = 81100 |pozivni broj = 0823 |istat = 061022 |zaštitnik = [[Sveti Sebastijan]] i [[Sveta Ana]] |stranica= [http://www.comune.caserta.it www.comune.caserta.it ] }} '''Caserta''' je glavni grad istoimene pokrajine [[Pokrajina Caserta|Caserta]] u regiji [[Kampanija]] u jugozapadnoj [[Italija|Italiji]]. Smještena je na rubu Kampanijske ravnice i Kampanijskog gorja. Ona je važno poljoprivredno, trgovačko i industrijsko središte (''comune''), a najpoznatija je po [[Palača u Caserti|Palači Napuljskog kraljevstva]]. [[Slika:Campania Caserta1 tango7174.jpg|mini|500px|lijevo|<center>Panorama Caserte]] [[Slika:Caserta flickr03.jpg|200px|mini|lijevo|<center>Katedrala sv. Mihovila u Staroj Caserti (''Casertavecchia'')]] ==Povijest== Moderna Caserta utemeljena je oko [[Langobardi|langobardskog]] obrambenog tornja [[Pando Capuanski|Pandoa]] princa Capue koji je uništio stari grad oko 863. godine. Toranj je danas dio palače ''Palazzo della Prefettura'', koja je nekada bila sjedište grofova Caserte i kraljevska rezidencija. Izvorno stanovništvo se premjestilo iz Casertavecchije (bivšeg sjedišta [[biskupija|biskupije]]) na današnju lokaciju u 16. stoljeću. Grad i okolica su postali vlasništvo obitelji [[Acquaviva]] koji su ga zbog velikih dugova prodali kraljevskoj obitelji. Tada je kraljevska obitelj odabrala Casertu za mjesto izgradnje svoje nove palače, koja je trebala biti lakše branjivom od one u napuljskom zaljevu. Caserta je rodno mjesto [[Maria Valtorta]], talijanskog književnika. [[Datoteka:Vanvitelli aqueduct.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Vanvitellijev akvadukt]]]] == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|28505 |1871.|30677 |1881.|31943 |1901.|34303 |1911.|32904 |1921.|35363 |1931.|38224 |1936.|35904 |1951.|42481 |1961.|48122 |1971.|59960 |1981.|66318 |1991.|69027 |2001.|75208 |2011.|75640 |2021.|73037 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== [[Datoteka:San leucio.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[San Leucio]]]] [[Slika:Der bourbonische Königspalast in Caserta.jpg|250px|mini|<center>[[Kraljevska palača u Caserti]]]] * Glavna atrakcija u Caserti je [[Palača u Caserti|Kraljevska palača]] ([[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]]). Palaču je u 18. stoljeću izgradio talijanski arhitekt [[Luigi Vanvitelli]] po uzoru na [[Versajska palača|versajsku palaču]] za [[Burbonci|Burbonske]] kraljeve [[Napulj]]a i [[Sicilija|Sicilije]] i jedan je od najposjećenijih spomenika u Italiji. Unutra se nalazi više od 1200 soba, ukrašenih u raznim stilovima. Njen park se prostire na oko 2 milijuna km² i sadrži brojne fontane, slapove, jezera i vrtove. *''Palazzo Vecchio'' ("Stara palača") je građevina iz 14. st. koju je Luigi Vanvitelli obnovio kao dodatnu kraljevsku rezidenciju. *[[Katedrala]] je iz 18. stoljeća, kao i [[Vanvitellijev akvadukt]] ([[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]]). ==Župe== Župe (''[[frazioni]]'') Caserte su: Aldifreda, Briano, Casertavecchia, Casola, Casolla, Centurano, Ercole, Falciano, Garzano, Mezzano, Piedimonte di Casolla, Pozzovetere, Puccianiello, Sala di Caserta, San Benedetto, San Clemente, San Leucio, Santa Barbara, Staturano, Tredici, Tuoro, Vaccheria. * Stara Caserta (''Casertavecchia'') je staro sjedište ''komune'' i bivša biskupska rezidencija. *[[San Leucio]] je sjedište slavne tvornice svile i također [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]]. *''Vaccheria'' je mjesto gdje se nalazile kraljevske konjušnice. *''Falciano'' je bivša biskupska rezidencija s palačom iz 16. stoljeća. *''Piedimonte di Casolla'' je mjesto [[Benediktinci|benediktinske]] opatije izgrađene preko rimskog hrama božice [[Dijana (mitologija)|Dijane]]. == Šport == ''[[Juvecaserta Basket]]'' je [[Italija|talijanski]] klub iz Caserte osnovan [[1951.]] godine, a trenutačno se natječe u [[Lega A Basket|Serie A]]. Zbog sponzorskih razloga klub nosi ime ''Eldo Caserta''. ''Associazione Sportiva Dilettantistica Casertana Calcio'' je [[nogomet]]ni klub iz Caserte koji je trenutačno u talijanskoj ligi [[Serie D]]. Klub je osnovan 1908. kao ''Robur Caserta'', a postao je poznat kao ''Unione Sportiva Casertana'' od 1928. do 2005. godine, kada je izbačen iz udruženja. Najveći uspjeh kluba je osvajanje prvenstva [[Serie B]] u sezonama 1970. – 71. i 1991. – 92. Caserta je i jedna od postaja slavne [[biciklizam|biciklističke]] utrke [[Giro d'Italia]]. ==Zbratimljeni gradovi== * {{Z|RUM}} [[Pitești]], [[Rumunjska]] * {{Z|LBN}} [[Aley]], [[Libanon]] ==Poveznice== *[[Palača u Caserti]] *[[Vanvitellijev akvadukt]] *[[San Leucio]] == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Caserta}} *[https://web.archive.org/web/20070928060547/http://www.photographers.it/leonardobellotti/gallery/gallery.asp?categoryid=161 Fotografije Casertavecchia] *[https://web.archive.org/web/20070615142510/http://www.reggiadicaserta.altervista.org/ Kraljevska palača u Caserti] *[https://web.archive.org/web/20160319150917/http://www.vivocaserta.org/ Pokrajina Caserta] (tal.) {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Gradovi u Kampaniji]] imkcc58dl6a5374t2ah9uy65afgtmfc 0 229785 7578296 7407285 2026-08-16T06:04:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578296 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Capua |izvorno ime= Comune di Capua |regija= Kampanija |pokrajina = Caserta |slika grba = Santa Maria Capua Vetere-Stemma.png |karta = |kratica regije= CAM |kratica pokrajine = CE |širina-stupnjevi = 41 |širina-minute= 06 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 14 |dužina-minute= 12 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 41.02 |mappaY = 14.15 |poštanski broj = 81043 |pozivni broj = 0823 |istat = 063049 |zaštitnik = [[Sveta Agata]] |stranica= [http://www.comune.capua.ce.it/ www.comune.capua.ce.it] }} [[Datoteka:Capua_(ponte).jpg|mini|lijevo|200px|<center>Capua u sumrak.<center>]] '''Capua''' je grad u pokrajini [[pokrajina Caserta|Caserti]], regija [[Kampanija]] (južna [[Italija]]), s 18.979 stanovnika (2007.). Capua se nalazi na rtu [[Volturno|Volturnu]], 26&nbsp;km sjeverno od [[Napulj]]a. Značajna je po proizvodnji streljiva, kemijskoj i prehrambenoj idustriji. ==Povijest== [[Datoteka:Eos Memnon Louvre G115.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Douris (slikar) i Kaliades (lončar), ''Mamnonova pieta'', atička plitica iz Capue, 490. – 480. pr. Kr., 27 x 12 cm, [[Louvre]].<center>]] Antičku '''Capue''' su osnovali [[Etruščani]] [[471. pr. Kr.]], i ona je bila saveznik [[Hanibal]]a u [[Drugi punski rat|Punskom ratu]] protiv [[Rim]]a (216. – 211. pr. Kr.), nakon čega je priključena [[Rimska Republika|Rimskoj Republici]] pod imenom Capua. U antici Capua je bila razvijeno obrtničko središte (brončane posude: ''campana supellex''). God. [[456.]] razaraju je [[Vandali]], a oko [[840.]] [[Saraceni]]. God. [[856.]] obnovljena je kao glavni grad [[Langobardi|langobardske]] države, nakon čega je postala dijelom [[Kraljevina Sicilija|Kraljevstva Sicilije]]. Antički ''Cosilinum'' (današnja [[Santa Maria Capua Vetere]], oko 4&nbsp;km od današnjeg grada), je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] preuzela sve stanovništvo, a Capua je zaboravljena. Od [[1860.]] Capua je dio [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. ==Znamenitosti== [[Datoteka:Ehrenbogen arco di adriano.jpg|mini|200px|<center>[[Hadrijan]]ov [[slavoluk]]<center>]] Iako nisu pronađeni ostaci pred-rimske kulture, sa svih strana grada nalaze [[nekropola|nekropole]] koje datiraju u [[7. stoljeće pr. Kr.]] Grobnice su raznih oblika, grobne dvorane su oslikane [[zid]]nim [[freska]]ma, a kockaste grobnice od kamena peperina su ukrašene izdubljenjima. ''Hadrijanov slavoluk'', izgrađen od izvrsne [[opeka|opeke]] i nekoć obložen [[mramor]]om, ima tri polukružna otvora i podignut je za nepoznatog vladara (pripisan [[Hadrijan]]u). Od njega vodi drevna ''Oskanska cesta'' duga 1600 metara (6000 oskanskih stopa) prema antičkom gradu. U gradu se sa sjeverne strane najstarije rimske popločane ceste ([[Via Appia]]) nalaze [[terme]] nasuprot [[kazalište|kazališta]] koje je na jugu. Terme su se sastojale od [[kriptoportik]]a (''cryptoporticus'') koji je s tri strane okruživao dvorište, dok je južna strana dvorišta bila otvorena cesti. Danas se nalazi ispod zatvora. [[Datoteka:Amphitheater santa maria capua vetere.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Arena]] [[amfiteatar|amfiteatra]]<center>]][[Datoteka:Chiesa Sant'Angelo in Formis.jpg|mini|200px|<center>Unutrašnjost crkve ''Sant'Angelo u Formisu'' iz 994. godine.<center>]] Izvan grada, u blizini [[Santa Maria Capua Vetere]], nalazi se [[amfiteatar]] iz [[August]]ovog doba, koji je obnovio car Hadrijan i prema natpisu iznad glavnog ulaza posvetio [[Antonij Pio|Antoniju Piju]]. Unutrašnjost mu je činilo 80 [[dorski red|dorskih]] [[arkada]] na četiri kata, od čega su ostala samo dva [[luk]]a. Ključni kamen svake arkade bio je ukrašen glavom nekog božanstva. Ispod [[arena|arene]] se nalaze podrumski prolazi poput onih u amfiteatru u [[Puteoli]]. To je bio jedan od najvećih amfiteatara promjera 170 x 140 metara, dok mu je arena imala promjer 75 x 45 metara, dakle odmah iza [[Kolosej]]a promjera 188 x 155 (arena 85 x 53) m. Bivši ''Dijanin hram'' su iskoristili [[benediktinci]] za izgradnju ''crkve sv. Arkanđela Mihovila'' (''San Michele Arcangelo'') u mjestu ''Sant'Angelo u Formisu''. Ona datira iz [[944.]] godine kada ju je podigao opat Deziderije (kasnije papa [[Viktor III.]]) od [[Monte Cassino|Monte Cassina]]. U njoj se nalaze veličanstvene [[freska|freske]] iz 11. i 12. stoljeća na kojima se može prepoznati pet različitih stilova. Na njima su prikazani svi glavni prizori iz [[Novi zavjet|Novog zavjeta]]. Od ostalih spomenika u Capui najpoznatiji su [[katedrala]] iz 9. stoljeća, [[Normani|normanska]] [[utvrda]] iz 11. stoljeća, brojne crkve, palače i muzej. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|12000 |1871.|12966 |1881.|13886 |1901.|14114 |1911.|13319 |1921.|13216 |1931.|14143 |1936.|14072 |1951.|15931 |1961.|18242 |1971.|17582 |1981.|17977 |1991.|18845 |2001.|19041 |2011.|19036 |2021.|17645 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Capua}} * [http://hr.webcams.travel/webcam/1199896864-Weather-Capua-Capua web kamera (Capua)] [[Kategorija:Gradovi u Kampaniji]] [[Kategorija:Rimski gradovi u Italiji]] g3944t53gsns49m6nehmjmbpi6trjny 0 232410 7577983 7184747 2026-08-15T15:16:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577983 wikitext text/x-wiki {{Košarkaška liga | ime = Balkanska liga<br />BIBL | slika = | države = {{Z+X|BUG}}<br /> {{Z+X|CG}}<br /> {{Z+X|KOSV}} <br /> {{Z+X|MAK}} | osnovana = 2008.- | predsjednik = | broj_klubova = 12 | prvaci_sezone = [[BIBL liga 2015./16.|2015./16.]] | prvaci = {{Z|KOSV}} Sigal Priština | najuspješniji_klub = {{Z|BUG}} [[BK Levski Sofija|Levski Sofija]] (2) <br> {{Z|IZR}} [[Hapoel Gilboa Galil Elyon|Hapoel Gilboa Galil]] (2) <br> {{Z|KOSV}} Sigal Priština (2) | službena_stranica = [http://www.balkanleague.net/en/index.php Balkan League.com] | sezona = [[BIBL liga 2015./16.|Trenutačna sezona]] }} '''Balkan International Basketball League''' službeni je naziv [[košarka]]ške lige koja se igra na području [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]]. Liga je poznatija pod imenom '''BIBL''' ili ''' Balkanska liga'''. Već postoje regionalna [[Jadranska liga|ABA liga]] i [[Alpe Adria Cup]], ali ove lige nemaju većih poveznica. == Povijest == Međunarodna košarkaška federacija [[Međunarodna košarkaška federacija|FIBA]] dala je dozvolu da se oformi Balkanska liga, koja će službeno nositi naziv "Balkan International Basketball League" (BIBL). Nova regionalna liga u prvoj sezoni okupila je po dvije momčadi iz pet država: [[Srbija|Srbije]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Grčka|Grčke]], [[Makedonija|Makedonije]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. Pošto su sve najbolje momčadi iz tih zemalja zauzete nastupanjem u jačim natjecanjima, u ligi nastupaju momčadi s manjim budžetom. Cilj ove lige je da se podigne kvalitet igre u tim klubovima i postane veći od onog u domaćim prvenstvima.<ref>[http://www.monet.ba/opsirnije.php?id=718 Osniva se Balkanska liga košarkaša]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U prvoj sezoni nastupali su: [[KK Feršped Rabotnički|Rabotnički]], [[KK Feni Industri|Feni]] (Makedonija), [[CSU Cuadripol Brasov|Brasov]], [[BK Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]] (Rumunjska), [[Euronis Černo More|Euronis]], [[BK Rilski Sportist|Rilski Sportist]], [[BK Levski Sofija|Levski]] (Bugarska), [[Mega Aqua Monta]], [[KK Radnički 034|Radnički 034 Group]], [[KK Radnički Kragujevac|Swisslion Takovo]] (Srbija). Prvi prvak ove lige je bugarski Rilski Sport koji je u finalu svladao makedonski Rabotnički. Uprava lige bila je veoma zadovoljna prvom sezonom postojanja lige i odlučili su da će ligu već u sljedećoj sezoni raširiti na 12 momčadi. Liga se namjeravala proširiti na ostale susjedne zemlje,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zicer24.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1674:balkanska-liga-se-iri&catid=65:balkanska-liga&Itemid=80 |title=Balkanska liga se širi |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213081535/http://www.zicer24.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1674%3Abalkanska-liga-se-iri&catid=65%3Abalkanska-liga&Itemid=80 |archive-date=13. veljače 2021. |access-date=3. listopada 2009.}}</ref> ali u drugoj sezoni postojanja liga je proširana samo na klubove iz BiH i Crne Gore. == Države natjecatelja == * {{Z+X|ALB}} (Liga A) * {{Z+X|BUG}} ([[Bugarska košarkaška liga|NBL]]) * {{Z+X|CG}} ([[Opportunity Liga]]) * {{Z+X|KOSV}} ([[BKT Superliga]]) * {{Z+X|MAK}} ([[Makedonska košarkaška Prva liga|Prva liga]]) === Bivše države === * {{Z+X|BIH}} ([[Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine|Superliga BiH]]) * {{Z+X|GRČ}} ([[A1 Ethniki]]) * {{Z+X|HRV}} ([[Prva hrvatska košarkaška liga|A-1 liga]]) * {{Z+X|IZR}} ([[Izraelska Superliga|Superliga]]) * {{Z+X|RUM}} ([[Rumunjska košarkaška Divizija A|Divizija A]]) * {{Z+X|SRB}} ([[Košarkaška liga Srbije]]) === Sudionici 2016./17. === * {{Z|ALB}} ''Tirana'', [[Tirana]] * {{Z|BUG}} ''Baroe'', [[Stara Zagora]] * {{Z|CG}} ''Sutjeska'', [[Nikšić]] * {{Z|CG}} ''Teodo'', [[Tivat]] * {{Z|KOSV}} ''[[KB Trepça|Trepça]]'', [[Kosovska Mitrovica]] * {{Z|KOSV}} ''[[KB Peja|KB Peja]]'', [[Peć (grad)|Peć]] * {{Z|KOSV}} ''Sigal'', [[Priština]] * {{Z|KOSV}} ''Bashkimi'', [[Prizren]] * {{Z|MAK}} ''Feni Industries'', [[Kavadarci]] * {{Z|MAK}} ''Kumanovo'', [[Kumanovo]] * {{Z|MAK}} ''Kožuv'', [[Gevgelija]] * {{Z|MAK}} ''Karpoš Sokoli'', [[Skoplje]] ==== Bivši sudionici ==== <small> '''Napomena:''' klubovi su napisani po svojim uobičajenim nazivima </small> {| table width=90% |- |width=30% valign="top" | * {{Z|ALB}} ''Vllaznia'', [[Skadar]] * {{Z|BIH}} ''[[HKK Zrinjski HT Mostar|Zrinjski]]'', [[Mostar]] * {{Z|BUG}} ''Balkan'', [[Botevgrad]] * {{Z|BUG}} ''Spartak'', [[Pleven]] * {{Z|BUG}} ''Rilski Sportist'', [[Samokov]] * {{Z|BUG}} ''Levski'', [[Sofija]] * {{Z|BUG}} ''Černo More'', [[Varna]] * {{Z|CG}} ''Mornar'', [[Bar (grad)|Bar]] * {{Z|CG}} ''Lovćen'', [[Cetinje]] * {{Z|CG}} ''Ulcinj'', [[Ulcinj]] |width=30% valign="top" | * {{Z|GRČ}} ''Kavala'', [[Kavala (grad)|Kavala]] * {{Z|HRV}} ''[[KK Svjetlost Brod|Slavonski Brod]]'', [[Slavonski Brod]] * {{Z|IZR}} ''Hapoel Gilboa Galil'', Gan Ner * {{Z|IZR}} ''Hapoel'', [[Tel Aviv]] * {{Z|MAK}} ''Rabotnički'', [[Skoplje]] * {{Z|MAK}} ''Torus'', [[Skoplje]] * {{Z|RUM}} ''CSU'', [[Brașov (grad)|Brașov]] * {{Z|RUM}} ''Dinamo'', [[Bukurešt]] * {{Z|RUM}} ''[[Steaua Bukurešt (košarka)|Steaua]]'', [[Bukurešt]] * {{Z|RUM}} ''SCM Universitatea'', [[Craiova]] |width=30% valign="top" | * {{Z|RUM}} ''Gaz Metan'', Mediaş * {{Z|RUM}} ''Mureș'', [[Târgu Mureș]] * {{Z|RUM}} ''Timisoara'', [[Temišvar]] * {{Z|SRB}} ''[[KK Mega Leks|Mega]]'', [[Beograd]] * {{Z|SRB}} ''[[OKK Beograd|OKK Beograd]]'', [[Beograd]] * {{Z|SRB}} ''Radnički KG 06'', [[Kragujevac]] * {{Z|SRB}} ''[[KK Radnički Kragujevac|Radnički]]'', [[Kragujevac]] / [[Vršac]] * {{Z|SRB}} ''Napredak'', [[Kruševac]] * {{Z|SRB}} ''Metalac'', [[Valjevo]] |} == Završnica == {| class="wikitable" |- !Sezona !!Sustav !!Domaćin !!Dvorana !!Pobjednik !!Finalist !!Rezultat |- |align="center"| [[BIBL liga 2008./09.|2008./09.]] ||Final-four ||{{Z|BUG}} [[Bugarska]] ||Arena Samokov, [[Samokov]] |{{Z|BUG}} '''[[BK Rilski Sportist|Rilski Sportist]] Samokov''' ||{{Z|MAK}} [[KK Feršped Rabotnički|Feršped Rabotnički]] Skoplje |align="center"| 84:77 |- |align="center"| [[BIBL liga 2009./10.|2009./10.]] ||Final-four ||{{Z|BUG}} [[Bugarska]] ||Hala Universiada, [[Sofija]] |{{Z|BUG}} '''[[BK Levski Sofija|Levski Sofija]]''' ||{{Z|CG}} Lovćen Cetinje ||align="center"| 77:65 |- |align="center"| [[BIBL liga 2010./11.|2010./11.]] ||Final-four ||{{Z|MAK}} [[Makedonija]] ||Jasmin, [[Kavadarci]] |{{Z|MAK}} '''[[KK Feni Industri|Feni Industri]] Kavadarci''' ||{{Z|BUG}} [[BK Rilski Sportist|Rilski Sportist]] Samokov |align="center"| 88:75 |- |align="center"| [[BIBL liga 2011./12.|2011./12.]] ||Final-four ||{{Z|IZR}} [[Izrael]] ||Gan Ner Hall, Gan Ner |{{Z|IZR}} '''[[Hapoel Gilboa Galil Elyon|Hapoel Gilboa Galil]]''' ||{{Z|BUG}} [[BK Levski Sofija|Levski Sofija]] |align="center"| 89:84 |- |align="center"| [[BIBL liga 2012./13.|2012./13.]] ||Final-four ||{{Z|BUG}} [[Bugarska]] ||Arena Samokov, [[Samokov]] |{{Z|IZR}} '''Hapoel Gilboa Galil''' ||{{Z|BUG}} [[BK Levski Sofija|Levski Sofija]] ||align="center"|87:79 |- |align="center"| [[BIBL liga 2013./14.|2013./14.]] ||Final-four ||{{Z|KOSV}} [[Kosovo]] ||Pallati i Rinisë dhe Sporteve, [[Priština]] |{{Z|BUG}} '''[[BK Levski Sofija|Levski Sofija]]''' ||{{Z|IZR}} Hapoel Gilboa Galil ||align="center"|75:69 |- |align="center"| [[BIBL liga 2014./15.|2014./15.]] ||Doigravanje ||{{Z|KOSV}} [[Kosovo]] <br> {{Z|BUG}} [[Bugarska]] ||Pallati i Rinisë dhe Sporteve, [[Priština]] <br> Arena Samokov, [[Samokov]] |{{Z|KOSV}} '''Sigal Priština''' ||{{Z|BUG}} Rilski Sportist Samokov ||align="center"|74:72, 80:71 |- |align="center"| [[BIBL liga 2015./16.|2015./16.]] ||Doigravanje ||{{Z|KOSV}} [[Kosovo]] <br> {{Z|CG}} [[Crna Gora]] ||Pallati i Rinisë dhe Sporteve, [[Priština]] <br> Sportaska dvorana Topolica, [[Bar (grad)|Bar]] |{{Z|KOSV}} '''Sigal Priština''' ||{{Z|CG}} Mornar Bar ||82:68, 68:75 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://balkanleague.net/en/index.php Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110429224319/http://www.balkanleague.net/en/index.php |date=29. travnja 2011. }} *[http://www.eurobasket.com/Balkan-League/basketball.asp Stranica lige] na Eurobasket.com {{bb start}} {{Basketball box inner start}} {{Međunarodna košarka}} {{Košarkaške lige}} {{Basketball box inner end}} {{bb kraj}} [[Kategorija:Balkanska liga| ]] m9yp9n2ezn5v0hg7dhnussrbjmw3gld 0 233188 7578374 7566976 2026-08-16T09:06:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578374 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Chioggia |regija= Veneto |pokrajina = Venecija |slika grba = Chioggia-Stemma.svg |karta = |kratica regije= VEN |kratica pokrajine = VE |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute= 12 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 12 |dužina-minute= 19 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 141 |mappaY = 58 |poštanski broj = 30015, 30019, 30010 |pozivni broj = 041 |istat = |zaštitnik = sv. Felice i sv. Fortunato |stranica= [http://www.chioggia.org www.chioggia.org] }} [[datoteka:Aerial image of Chioggia (view from the south).jpg|mini|250px|Panorama Chioggie iz zraka]] '''Chioggia''' ([[Venecijanski jezik|venecijanski]]: ''Cióxa'', [[Latinski jezik|latinski]]: ''Clodia'') je ribarski gradić pored Venecije (oko 25 - 50 km), u [[Veneto|Venetu]]. Grad se smjestio se nalazi na južnom ulazu u [[Venecijanska laguna|Venecijansku lagunu]] na malom istoimenom otoku, i većem ''Sottomarina'', preko kojeg je spojen s kopnom. ==Povijest== Chioggia i Sottomarina nisu bile poznate u [[Antika|antici]], iako [[Plinije]] usput spominje Chioggiu kao ''Clodiu''. Ime grada se mijenjalo, ovisno o povijesnom razdoblju, tako se zvao: ''Clodia'', ''Cluza'', ''Clugia'', ''Chiozza'' i ''Chioggia''.<ref>[http://www.sottomarina.net/storia.htm La storia di Chioggia Venezia<!-- Bot generated title -->]</ref> Jedan od najstarijih dokumenata u kojem se navodi ime Chioggia datira iz [[6. stoljeće|6. st.]], tada je bila grad u sastavu [[Bizant]]a. Chioggiu je sravnio sa zemljom kralj [[Pipin Langobardski|Pippin]] iz [[Italija|Italije]] u [[9. stoljeće|9. stoljeću]]. [[datoteka:Chioggia BW 4.JPG|mini|lijevo|300px|Chioggia]] Potom je grad obnovljen kao naselje solana. U srednjem vijeku postojala su dvije ''Clugie''; ''Clugia major'' (Velika Clugia) i ''Clugia minor'' (Mala Clugia) pješčana barijera oko 600 m dalje u [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Kao slobodni grad i sjedište [[biskupija|biskupije]] Chioggia je od [[1110.]] godine igrala značajnu ulogu u tzv ''Ratu za Chioggiu'' između [[Venecija|Venecije]] i [[Genova|Genove]]. Grad je isprva [[1378.]] godine, osvojila [[Genova]], pa potom u lipnju [[1380.]] godine [[Venecija]]. Od tada je Chioggia u sastavu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1871.|28051 |1881.|29236 |1901.|31218 |1911.|35052 |1921.|36427 |1931.|40252 |1936.|42569 |1951.|49528 |1961.|47151 |1971.|49885 |1981.|53470 |1991.|53179 |2001.|51779 |2011.|49735 |2021.|47903 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Gradske znameniti== Chioggia je [[Venecija]] u minijaturi, sa svega par kanala od kojih je najveći kanal Vena, i malim uskim uličicama (kaletama, lokalno zvanim ''calli''). Chioggia ima nekoliko srednjovjekovnim crkava, koje su sve temeljno rekonstruirane u [[16. stoljeće|16]] - [[17. stoljeće|17. stoljeću]] za najvećeg prosperiteta grada. ''Crkva Svete Marije'', izgrađena je u [[11. stoljeće|11. stoljeću]], od [[1110.]] je katedralna crkva grada, temeljno je preuređena u duhu [[barok]]a, [[1623.]] godine prema nacrtima[[arhitekt]]a [[Baldassare Longhena|Baldassarea Longhene]]. ''Crkva sv. Andrije'' (iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]) ima zvonik iz [[11. stoljeće|11]] -[[12. stoljeće|12. stoljeću]], to je jedan od najstarijih osmatračkih tornjeva na svijetu. U unutrašnjosti crkve nalazi se oltarna slika ''Raspeće Krista'' ''Jacopa Palme Starijeg''. ==Kultura== Sve do [[19. stoljeće|19. st]], žene iz Chioggie nosile su osebujni tip pregača koji se mogao toliko podići da je služio i kao veo. Chioggia je poznata po čipkarstvu, poput obližnjih otoka iz lagune ''Pellestrina'' i ''Burana''. ''Chioggia'' je poslužila kao idealna [[scenografija]] velikom [[venecija]]nskom komediografu [[Carlo Goldoni|Carlu Goldoniju]] za njegove ''Le baruffe chiozzotte'', komedije u kojima su glavni likovi, glasni ribari iz Chioggie, sa svojim svađama i podbadanjima. ( baruffa = svađa, podbadanje, ''chiozzotte'' = deminutiv od Chioggia, dakle iz Chioggice). * Chioggia je bila vrlo dragi motiv, značajnog [[Hrvati|hrvatskog]] slikara [[Emanuel Vidović|Emanuela Vidovića]], koji je dio svoje mladosti i školovanja proveo u Chioggi. ==Poznati sugrađani== * [[John Cabot]], veliki engleski moreplovac i istraživač iz [[15. stoljeće|XV st.]] * [[Rosalba Carriera]],venecijanska slikarica, portretistica iz [[17. stoljeće|XVII]]- [[18. stoljeće|XVIII st.]] * [[Gioseffo Zarlino]], glazbenik i teoretičar i [[16. stoljeće|XVI st.]] ==Gospodarstvo== Ribarstvo je od [[Antika|antike]] najznačajnija privredna grana u gradu. Ostale važne grane su tekstilna industrija, ciglane i čeličana u Sottomarini. Chioggia je i značajan turistički centar, sa svojih 60 hotela i 17 kampova. * Chioggia je dobila ime po vrsti [[Maslačak|maslačka]] (radiča). ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.chioggia.org/ Službene stranice grada] *[http://www.tuttochioggia.it/ Sve o Chioggi] *[http://www.portodichioggia.it/ Luka iz Chioggie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717113923/http://www.portodichioggia.it/ |date=17. srpnja 2011. }} [[Kategorija:Gradovi u Venetu]] sk13ak3pgxx99g6dx1uyr3x9gftjivl 0 233644 7578056 7405404 2026-08-15T17:54:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578056 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Belluno | ime_genitiv = Belluna | izvorno_ime = | nadimak = | geslo = | slika_panorama = Belluno-Schiara.jpg|thumb | veličina_slike = 250px | opis_slike = Belluno | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi = 46 | širina-minute = 08 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 12 | dužina-minute = 13 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Italija]] | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info = [[Veneto]] | lokacija2_ime = [[Pokrajine Italije|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Pokrajina Belluno|Belluno]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do d50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Antonio Prade | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 147,18 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina = 390 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 30. travnja 2009. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo = 36.506 | stanovništvo_gustoća = 248/km² | vremenska_zona = [[CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 32100 | pozivni_broj = 0437 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = [http://www.comune.belluno.it/ www.comune.belluno.it] | bilješke = }} {{nedostaju izvori}} '''Belluno''' je grad u sjeveroistočnoj [[Italija|Italiji]]. Glavni grad je istoimene pokrajine u regiji [[Veneto]], na ušću rijeke [[Ardo]] u [[Piave]], u podnožju [[Dolomiti|Dolomita]]. Nalazi se na 389 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Ima oko 35 000 stanovnika. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1871.|15971 |1881.|15935 |1901.|19050 |1911.|22342 |1921.|27119 |1931.|26739 |1936.|25547 |1951.|29160 |1961.|31403 |1971.|34484 |1981.|36634 |1991.|35572 |2001.|35050 |2011.|35591 |2021.|35395 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-grad}} [[Kategorija:Gradovi u Venetu]] t987rfqxx6wnkpwyb33l2shgewl033l 0 243819 7577977 7285887 2026-08-15T14:54:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577977 wikitext text/x-wiki '''Bahacecha''', pleme s rijeke [[Colorado (rijeka)|Colorado]] u [[Arizona|Arizoni]] koje je [[Juan de Oñate Salazar|Oñate]] posjetio [[1604.]] u kraju između [[Bill Williams Fork]]a i [[Gila (rijeka)|Gile]]. prema njegovim riječima jezik im je gotovo isti kao i onaj [[Mohave]] Indijanaca s kojima su graničili. Kuće su im bile niske i prekrivene zemljom. Bahacecha se ne mogu identificirati ni s jednim poznatim [[yuman]]skim plemenom, a na njihovom području [[1776.]] živi pleme poznato kao Alchedoma ([[Halchidhoma]]).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/b/bahacecha_indian_history.htm |title=Bahacecha Indian Tribe History |access-date=6. prosinca 2009. |archive-date=6. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081006044514/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/b/bahacecha_indian_history.htm |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Yuman]] [[Kategorija:Indijanci, Arizona]] tg8g6czi71ciyl2b00t8xsladezty58 0 244666 7578068 7295988 2026-08-15T18:34:15Z Slovolyub 55603 wikifikacija 7578068 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hrvatski muzej ili galerija | ime = Muzej suvremene umjetnosti<br />MSU | slika = Muzej suvremene umjetnosti Zg 111209 1.jpg | slika_opis = Muzej suvremene umjetnosti noću | veličina_slike = | osnovan = [[21. prosinca]] [[1954.]] | lokacija = Avenija Dubrovnik 17, 10010 [[Zagreb]] | izlošci = | ulaz = 30 kuna<br />- učenici, studenti, umirovljenici, osobe s invaliditetom: 15 Kn<br />- grupni posjeti (10-30 osoba): 15 kuna<br />- grupni posjeti - djeca (10-30 djece): 10 Kn<br />- obiteljska ulaznica s djecom do 15 godina: 50 Kn<br />- svake prve srijede u mjesecu '''besplatan ulaz''' za sve posjetitelje<ref>[http://www.msu.hr/?/hr/66/ Informacije za posjetitelje – Muzej suvremene umjetnosti Zagreb]</ref> | javni_prijevoz = [[Tramvajski promet u Zagrebu|tramvaj]]: 6, 7, 14 (stanica Sopot)<br />[[Autobusni promet u Zagrebu|autobus]]: 166, 219, 220, 221, 229, 268, 310, 311, 313 (sjever-jug)<br />109, 222 (istok-zapad) | ravnatelj = Vesna Meštrić<ref>[http://www.msu.hr/clanci/vesna-mestric-nova-ravnateljica-msu/174.html]</ref> | kustos = Nada Beroš, Tihomir Milovac, Nataša Ivančević, Leila Topić, Vesna Meštrić | web = [http://www.msu.hr www.msu.hr] | dodatak = }} '''Muzej suvremene umjetnosti''' je [[muzej]] u [[Zagreb]]u. Nalazi se na adresi [[Avenija Dubrovnik]] 17 u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]] u [[Zagreb|zagrebačkom naselju]] [[Središće|Središću]]. Građen je prema projektu arhitekta [[Igor Franić|Igora Franića]]. Kamen temeljac je postavljen [[arhitektura u 2003.|2003.]], a muzej je otvoren [[11. prosinca]] [[arhitektura u 2009.|2009.]] == Povijest == Muzej je utemeljen [[21. prosinca]] [[1954.]] godine osnivanjem Gradske galerije suvremene umetnosti, s ciljem dokumentiranja i promoviranja suvremene umjetnosti. U sklopu prvog muzeja se osim galerije suvremene umjetnosti nalazio Centar za fotografiju, [[film]] i televiziju, te knjižnica. [[Datoteka:MSU pano 111209.jpg|mini|240px|lijevo|Unutrašnjost muzeja.]] Isprva se nalazio u [[palača Kulmer|palači]] [[Ferdinand Kulmer|Kulmer]] na [[Gornji grad (Zagreb)|Gornjem gradu]]. U početku je muzej imao malu zbirku, ali je ubrzo obogaćen novim radovima. Zbog malog prostora muzej nikada nije imao stalni postav. Odluka o gradnji novog muzeja na adresi Avenija Dubrovnik 17,<ref name="culturelink"/> na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik u Novom Zagrebu donesena je [[1998.]] godine. Na arhitektonskom natječaju izabran je rad arhitekta [[Igor Franić|Igora Franića]].<ref name="culturelink"/> Od 2014. se u Muzeju održava manifestacija [[Ljeto u MSU]].<ref>HRT/Hina: [https://magazin.hrt.hr/625062/ljeto-u-msu-cetiri-koncerta-na-atraktivnim-lokacijama ''Ljeto u MSU - četiri koncerta na atraktivnim lokacijama''] HRT. 16. lipnja 2020. Pristupljeno 17. lipnja 2020.</ref> {{Clearleft}} == Novi muzej == Zgrada Muzeja suvremene umjetnosti ima ukupno 14.609,65 m², od toga 3.500 m² za stalni postav, a 1500 m² za povremene izložbe i tematske i retrospektivne izložbe najznačajnijih autora i pojava na hrvatskoj i međunarodnoj suvremenoj sceni.<ref name="Zagreb Card"/> Želeći redefinirati značenje stalnog postava, istaknuti pomake u interpretaciji i prezentacije muzejske građe i naglasiti osobine suvremene umjetnosti promjenjivost, nestabilnost, nepredvidljivost i kretanje, muzej se odlučio za koncepciju ''Zbirke u pokretu''. Čine ih nekoliko muzejskih cjelina poput “Umjetnost kao život”, “Projekt i sudbina”, “Velika enigma svijeta”, “Umjetnost o umjetnosti”, “Riječi i slike”.<ref name="culturelink">[http://culturelink.hr/muzej-suvremene-umjetnosti/ Culturelink] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200227170734/http://culturelink.hr/muzej-suvremene-umjetnosti/ |date=27. veljače 2020. }} ''Muzej suvremene umjetnosti''</ref> Muzej još ima [[knjižnica|knjižnicu]], [[multimedijalna dvorana|multimedijalnu dvoranu]], [[knjižara|knjižaru]], [[VIP salon]], [[kafić]], [[restoran]], [[pedagoška dvorana|pedagošku dvoranu]] i apartman za posjetitelje i kustose. [[Datoteka:Msu-zagreb-shute.jpg|mini|upright|Dvostruki tobogan.]] Ustanova organizira mnoštvo edukativnih programa – stručna vodstva, [[likovna radinica|likovne]] [[radionica (tečaj)|radionice]], [[predavanje|predavanja]], [[okrugli stol]]ovi i sl.<ref name="Zagreb Card">[https://zagrebcard.com/muzej-suvremene-umjetnosti/ Zagreb Card] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200227171408/https://zagrebcard.com/muzej-suvremene-umjetnosti/ |date=27. veljače 2020. }} Muzej suvremene umjetnosti</ref> Muzej u fundusu sadrži nekoliko zbirki te preko 12.000 djela domaćih i inozemnih umjetnika, skupljana od osnivanja ustanove 1954. godine sve do danas. Djela su rađena u različitim medijima – [[slikarstvo]], [[kiparstvo]], [[crtež]], [[grafika]], [[fotografija]], [[video]], [[film]], [[instalacija|instalacije]], [[internet art]],<ref name="Zagreb Card"/> [[plakat]]i, medijska umjetnost, radovi na papiru i dr. Najvažniji je arhiv fotografija [[Tošo Dabac|Toše Dapca]], zbirka iz ateljea [[Ivan Kožarić|Ivana Kožarića]], zbirka [[Vjenceslav Richter|Vjenceslava Richtera]], [[Benko Horvat|Benka Horvata]] i donacija [[Silvana Seissel|Silvane Seissel]]. U novootvorenom postavu je najpoznatiji rad ''Dvostruki tobogan'' [[Carsten Höller|Carstena Höllera]], koji povezuje sve etaže sjevernog krila, svjetleći objekt ''Umjetnik pri radu'' [[Dalibor Martinis|Dalibora Martinisa]] te skulptura ''[[Oči pročišćenja]]'' koja je na ulaznoj platformi.<ref name="culturelink"/> == Zanimljivosti == Posebnost je [[LED]] [[LED zaslon|zaslon]] koji pokriva veći dio zapadne strane muzeja.<ref name="culturelink"/> Dug je 90 metara. Na njemu se projicira umjetničke [[video rad]]ove kojima Muzej komunicira s prolaznicima, šetačima, vozačima, a ne samo s muzejskom publikom.<ref name="Zagreb Card"/> Jedan je od najvećih ekrana u ovom dijelu Europe.<ref name="culturelink"/> {{Commonscat|Museum of Contemporary Art in Zagreb}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.msu.hr Službena web-stranica] {{ZG}} {{Coord|45.7784562025601|N|15.9815561771393|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Umjetnički muzeji i galerije u Zagrebu]] [[Kategorija:Kultura u Zagrebu]] [[Kategorija:Muzeji moderne umjetnosti]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] my7dqw5ugmj7iv02742lansl605fiqy 0 245902 7578459 7407300 2026-08-16T11:46:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578459 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Correggio |izvorno ime= |regija= Emilia-Romagna |pokrajina = Reggio Emilia |slika grba =Map of comune of Correggio (province of Reggio Emilia, region Emilia-Romagna, Italy).svg |karta = |kratica regije= EMR |kratica pokrajine = RE |širina-stupnjevi = 44 |širina-minute= 46 |širina-sekunde= 45 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 10 |dužina-minute= 46 |dužina-sekunde= 45 |dužina-oznaka= E |mappaX = 44.45 |mappaY = 10.46 |poštanski broj = 42015 |pozivni broj = 0522 |istat = |zaštitnik = sv. Kvirin |stranica=[http://www.municipio.re.it/ službene stranice grada] }} '''Correggio''' je gradić u dolini rijeke [[Po]] u [[Pokrajina Reggio Emilia|pokrajini Reggio Emilia]], u [[Italija|talijanskoj]] regiji [[Emilia-Romagna]]. Correggio se nalazi na oko 18&nbsp;km istočno od glavnog pokrajinskog grada [[Reggio Emilia]], na nadmorskoj visini od 33 metara, i ima oko 23,108 ( po popisu iz [[2007.]] g.<ref name="world gazetteer">{{cite web |url=http://www.world-gazetteer.com/wg.php?men=gpro&des=gamelan&geo=485227077 |title="The World Gazetteer" |accessdate=2007-02-23 |archiveurl=https://archive.today/20130105155402/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?men=gpro&des=gamelan&geo=485227077 |archivedate=2013-01-05}}</ref>). [[datoteka:Correggio palazzi.jpg|mini|lijevo|<center>Povijesno središte Correggia]] == Povijest == Correggio sigurno nije nastao kao [[Rimsko Carstvo|rimski]] municipij, već za ranog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] za [[Langobardi|lombardske]] dominacije. Ime grada Correggio pojavljuje se po prvi put u dokumentu [[946.]] godine. [[datoteka:Correggio san Quirino.jpg|mini|lijevo|<center>Crkva sv. Kvirina]] U [[1009.]] godini, pojavljuje se prvi dokument koji se odnosi na velikašku obitelj Da Correggio, koja je vladala nad ovim područjem neprekidno gotovo sedam stoljeća. Svoje interese, posebno u [[13. stoljeće|13. st.]] i [[14. stoljeće|14. st.]], nisu ograničavali samo na Correggio, već su htjeli ovladati i vojvodstvima [[Reggio Emilia]] i [[Parma]], zbog tog su bili u stalnim sukobima s njima. Zbog toga je [[1452.]] godine car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] Fridrih III. ([[1415.]] – [[1493.]]) odredio administrativne granice Correggia, vladar je nosio titulu grofa. Nakon toga trajala je gotovo jedno stoljeće prosperitetnog života grada. Nezavisnost Correggia trajala je do [[1635.]] kad je kontrolu nad gradom preuzelo susjedno Vojvodstvo [[Modena]]. Svetac zaštitnik grada je sv. Kvirin iz Neusa,<ref>[http://www.santiebeati.it/dettaglio/92135 San Quirino]</ref> njemu je posvećena crkva sv. Kvirin u Correggiu. Correggio je bio sjedište Veronice Gambare ([[1485.]] – [[1550.]]) pjesnikinje i istaknute političarke svoga vremena, koja je vladala kneževinom nakon smrti svog supruga Giberta X., grofa od Correggia ([[1518.]] – [[1550.]]) U Correggiu je rođen [[Renesansa|renesansni]] slikar [[Antonio da Correggio|Antonio Allegri]], koji je u slikarstvu bio poznatiji po imenu grada u kojem je rođen - ''[[Antonio da Correggio|Correggio]]''. [[Francuska|Francuski]] pjesnik ''Tugdual Menon'' boravio u Correggiu veći dio svog života. == Gospodarstvo == Correggio je slavan po proizvodnji vina Lambrusco i grožđa ''Lancellotta iz Correggia'', koje je poznato po tome da se njime korigiraju boje i najpoznatijih vina. Danas u Correggiu rade pogoni; strojarske, elektromehaničke i industrije za preradu plastičnih masa. Od [[2003.]] g. u gradu radi prvi talijanski centar za recikliranje drva. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|11651 |1871.|12319 |1881.|12699 |1901.|14445 |1911.|16996 |1921.|19320 |1931.|18938 |1936.|19046 |1951.|19374 |1961.|19583 |1971.|20102 |1981.|20018 |1991.|20113 |2001.|20604 |2011.|24825 |2021.|25008 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Izvori== {{commonscat|Correggio (Italy)}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.comune.correggio.re.it/servizi/notizie/notizie_homepage.aspx službene stranice Komune Correggio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091218223537/http://www.comune.correggio.re.it/servizi/notizie/notizie_homepage.aspx |date=18. prosinca 2009. }} [[Kategorija:Gradovi u Emiliji-Romagni]] 47sn8lgte8g71wg6lx6y4n2vfv0hvgo 0 248089 7578094 6999641 2026-08-15T20:11:48Z ~2026-44642-85 369679 dodavanje znamenitosti o crkvi smjestenoj na podrucju 7578094 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Risovac |slika = Risovac, Blidinje.jpg |slika_širina = 250px |slika_opis = Risovac |entitet = fbih |regija = |županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]] |općina = [[Jablanica]] |nadvisina = |lat = |long = |position = |brojstan2013 = 63 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Risovac''' je naseljeno mjesto u općini [[Jablanica]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], == Stanovništvo == === 1991. === Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>: ukupno: 61 * Hrvati - 60 * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1 === 2013. === Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 16. kolovoza 2019.</ref>: ukupno: 63 * Hrvati - 63 == Spomenici i znamenitosti == [[Slika:Stećci, Risovac, Bosnia and Herzegoivna II.JPG|minijatura|desno|250px|Nekropola Risovac]]U Risovcu se nalazi [[nekropola]] [[stećak]]a dimenzija 33×21 m, a dio se nalazi na [[tumul]]u promjera oko 16 m. Sastoji se od 41 stećka, a od toga 10 ploča, 20 sanduka, 7 visokih sanduka, 3 sljemenjaka s postoljem i jedan sljemenjak bez postolja. Orijentirani su u smjeru sjeverozapad - jugoistok, zapad - istok i sjever - jug. Ukupno je ukrašeno je 14 spomenika. Nekropola je [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] proglašena 2005.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2724 Odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161107092057/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2724 |date=7. studenoga 2016. }} (pristupljeno 6. studenoga 2016.)</ref> U blizini nekropole stećaka i stare crkve, te u blizini Ski-Centra Risovac na području mjesta Krš uzdigla se nova crkva koja nosi ime Sv. Ivana Krstitelja Glavosijeka. Gradnja crkve započela je 2015. godine, te pripada župi Svetog Ilije Proroka u Doljanima. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Jablanica}} [[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Jablanica]] 574w255yp5q1a2ogv299hc8ehfvgekg 0 248816 7578391 6847941 2026-08-16T09:26:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578391 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hokejaš |slika = Chris Stewart Avalanche.png |slika_širina = 240px |slika_opis = |država = {{Z+X|KAN}} |nadimak = |datum_rođenja = [[30. listopada]] [[1987.]] |mjesto_rođenja = [[Scarborough]], [[Ontario]], [[Kanada]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = 1,88 |težina = 103 |pozicija = [[krilni napadač (hokej na ledu)|desno krilo]] |hvata/puca = D |draft = 1. krug (18. ukupno), 2006.<br>[[Colorado Avalanche]] |karijera = 2007.- |liga = [[National Hockey League|NHL]] |klub = [[Colorado Avalanche]] |broj = 25 |bivši_klubovi = |web stranica = }} '''Chris Stewart''' ([[Scarborough]], [[Ontario]], [[Kanada]], [[30. listopada]] [[1987.]]) [[Kanada|kanadski]] je profesionalni [[hokej na ledu|hokejaš na ledu]] koji igra na poziciji [[krilni napadač (hokej na ledu)|desnog krila]]. Trenutačno je član [[Colorado Avalanche]]a koji se natječe u [[National Hockey League|NHL-u]]. == Karijera == Stewart karijeru započinje u sezoni 2004./05. u klubu [[Kingston Frontenacs]] koji se natječe u [[Ontario Hockey League|OHL-u]]. Priliku da zaigra u Frontenacsima dobio je nakon što je zadovoljio na probi koju mu je pak omogućio kapetan momčadi, odnosno, stariji brat [[Anthony Stewart]].<ref name = "belongs to Avs">[http://www.nhl.com/ice/news.htm?id=411334 Stewart showing he belongs in Colorado (NHL.com]</ref> Anthonyju je to bila posljednja sezona u klubu nakon čega je prešao u redove [[Florida Panthers]]a, pa je s Chrisom igrao zajedno tek jednu sezonu. Nakon odlaska Anthonyja kapetanom je imenovan [[Adam Nemeth]] dok je Chris imenovan kao jedan od zamjenika kapetana. 13. listopada 2006. godine, u svojoj posljednjoj sezoni u klubu, imenovan je i kapetanom momčadi. U klubu je proveo tri sezone odigravši 187 utakmica u regularnom dijelu sezona pri čemu je prikupio 199 bodova, odnosno, 91 pogodak i 108 asistencija. S klubom je igrao u doigravanju u dva navrata pri čemu je upisao 11 nastupa te 8 bodova. === Colorado Avalanche (2007. – danas) === Na draftu 2006. godine u 1. krugu kao 18. izbor odabrao ga je [[Colorado Avalanche]].<ref>[http://www.nhl.com/ice/draftsearch.htm?year=2006&round=1&supl=N NHL Draft 2006., 1. krug (NHL.com)]</ref> Pred sam kraj sezone 2006./07. započinje svoju profesionalnu karijeru upisavši pet nastupa u regularnom dijelu sezone u dresu [[Albany River Rats]]a, tadašnjoj podružnici Avalanchea, koji se natječe u [[American Hockey League|AHL-u]]. Sljedeće sezone nastupa za [[Lake Erie Monsters]], novu AHL podružnicu Avalanchea. Sezonu 2008./09. započinje u AHL-u odigravši 19 utakmica s Monstersima da bi 5. prosinca 2008. godine bio prebačen u Colorado,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://avalanche.nhl.com/club/news.htm?bcid=396370 |title=Avalanche Recalls Stewart (NHL.com) |access-date=11. siječnja 2010. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305082436/http://avalanche.nhl.com/club/news.htm?bcid=396370 |url-status=dead}}</ref> nakon što se [[Joe Sakic]] ozbiljnije ozljedio, kad ujedno upisuje i svoj prvi nastup u [[National Hockey League|NHL-u]] u utakmici protiv [[Dallas Stars]]a.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://avalanche.nhl.com/club/news.htm?bcid=396577 |title=Stewart Discusses NHL Debut (NHL.com) |access-date=11. siječnja 2010. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305080215/http://avalanche.nhl.com/club/news.htm?bcid=396577 |url-status=dead}}</ref> 9. prosinca 2008. godine postiže i svoj prvi pogodak, ujedno i pogodak s igračem manje, u utakmici protiv [[Los Angeles Kings]]a.<ref>[http://www.denverpost.com/avalanche/ci_11181819 Avs' early lead stands (Denver Post)]</ref> == Statistika karijere == <small>''Bilješka: OU = odigrane utakmice, G = gol, A = asistencija, Bod = bodovi, KM = kaznene minute''</small> {| class="wikitable" width="70%" ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Sezona ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Klub ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Liga ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Regularna sezona ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Doigravanje |- align="center" bgcolor="#C0C0C0" ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2004./05. | [[Kingston Frontenacs]] | [[Ontario Hockey League|OHL]] | 64 | 18 | 12 | 30 | 45 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2005./06. | Kingston Frontenacs | OHL | 62 | 37 | 50 | 87 | 118 <!-- DOIGRAVANJE --> | 6 | 2 | 0 | 2 | 13 |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2006./07. | Kingston Frontenacs | OHL | 61 | 36 | 46 | 82 | 108 <!-- DOIGRAVANJE --> | 5 | 4 | 2 | 6 | 6 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2006./07. | [[Albany River Rats]] | [[American Hockey League|AHL]] | 5 | 1 | 2 | 3 | 2 <!-- DOIGRAVANJE --> | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2007./08. | [[Lake Erie Monsters]] | AHL | 77 | 25 | 19 | 44 | 93 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2008./09. | Lake Erie Monsters | AHL | 19 | 5 | 6 | 11 | 23 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2008./09. | [[Colorado Avalanche]] | [[National Hockey League|NHL]] | 53 | 11 | 8 | 19 | 54 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2009./10. | Colorado Avalanche | NHL | 41 | 13 | 15 | 28 | 43 <!-- DOIGRAVANJE --> | | | | | |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#DCDCDC;" | Sveukupno - OHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#DCDCDC;" | 187 ! style="background:#DCDCDC;" | 91 ! style="background:#DCDCDC;" | 108 ! style="background:#DCDCDC;" | 199 ! style="background:#DCDCDC;" | 271 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#DCDCDC;" | 11 ! style="background:#DCDCDC;" | 6 ! style="background:#DCDCDC;" | 2 ! style="background:#DCDCDC;" | 8 ! style="background:#DCDCDC;" | 19 |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#D3D3D3;" | Sveukupno - AHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#D3D3D3;" | 101 ! style="background:#D3D3D3;" | 31 ! style="background:#D3D3D3;" | 27 ! style="background:#D3D3D3;" | 58 ! style="background:#D3D3D3;" | 118 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#D3D3D3;" | 1 ! style="background:#D3D3D3;" | 0 ! style="background:#D3D3D3;" | 0 ! style="background:#D3D3D3;" | 0 ! style="background:#D3D3D3;" | 0 |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#DCDCDC;" | Sveukupno - NHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#DCDCDC;" | 94 ! style="background:#DCDCDC;" | 24 ! style="background:#DCDCDC;" | 23 ! style="background:#DCDCDC;" | 47 ! style="background:#DCDCDC;" | 97 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#DCDCDC;" | ! style="background:#DCDCDC;" | ! style="background:#DCDCDC;" | ! style="background:#DCDCDC;" | ! style="background:#DCDCDC;" | |} == Privatni život == Stweart je najmlađi od sedmero djece koje su podigli otac Norman Stewart, [[jamajka]]nski iseljenik, i majka Sue, rođena Kanađanka. Odrastao je u siromaštvu, ali to nije spriječilo njegova brata [[Anthony Stewart|Anthonyja]] i njega da se bave hokejom na ledu.<ref name = "belongs to Avs"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.nhl.com/ice/player.htm?id=8473485 Profil] na NHL.com *[http://theahl.com/stats/player.php?id=1808 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115145157/http://theahl.com/stats/player.php?id=1808 |date=15. siječnja 2010. }} na theAHL.com *[http://www.hockeydb.com/ihdb/stats/pdisplay.php?pid=80211 Profil] na The Internet Hockey Database {{GLAVNIRASPORED:Stewart, Chris}} [[Kategorija:Kanadski hokejaši na ledu]] [[Kategorija:Hokejaši Colorado Avalanchea]] obg0g9ro6zx2gboazswwqlr0zenkkpz 0 248921 7578221 6847231 2026-08-16T03:20:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578221 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hokejaš |slika = |slika_širina = 240px |slika_opis = |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = |datum_rođenja = [[2. ožujka]] [[1981.]] |mjesto_rođenja = [[Glenview]], [[Illinois]], [[SAD]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = 1,85 |težina = 91 |pozicija = [[branič (hokej na ledu)|branič]] |hvata/puca = D |draft = 4. krug (119. ukupno), 2000.<br>[[Colorado Avalanche]] |karijera = 2003.- |liga = [[National Hockey League|NHL]]<br>[[American Hockey League|AHL]] |klub = [[Colorado Avalanche]]<br>[[Lake Erie Monsters]] |broj = 57 (Avalanche)<br>5 (Monsters) |bivši_klubovi = |web stranica = }} '''Brian Fahey''' ([[Glenview]], [[Illinois]], [[SAD]], [[2. ožujka]] [[1981.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[hokej na ledu|hokejaš na ledu]] koji igra na poziciji [[branič (hokej na ledu)|braniča]]. Trenutačno je član [[Colorado Avalanche]]a koji se natječe u [[National Hockey League|NHL-u]], odnosno, njegove podružnice [[Lake Erie Monsters]] koja se natječe u [[American Hockey League|AHL-u]]. == Karijera == Karijeru započinje 1999. godine na [[Sveučilište u Wisconsin|Sveučilištu u Wisconsinu]], odnosno, u sveučilišnoj momčadi Wisconsin Badgers koja se natječe u [[Western Collegiate Hockey Association|WCHA-u]] koji je dio [[National Collegiate Athletic Association|NCAA-a]]. Tu provodi četiri sezone odigravši 156 utakmica. U međuvremenu, na draftu 2000. godine u 4. krugu kao 119. izbor odabire ga [[Colorado Avalanche]].<ref>[http://www.nhl.com/ice/draftsearch.htm?year=2000&round=4&supl=N NHL Draft 2000., 4. krug (NHL.com)]</ref> U sljedeće dvije sezone nastupa u dvije lige za tri različite momčadi. Većinu vremena ipak provodi u [[Atlantic City Boardwalk Bullies]] koji se natjecao u [[East Coast Hockey League|ECHL-u]]. Za klub upisuje sveukupno 63 boda u 101 utakmici u regularnom dijelu sezona. U sezoni 2003./04. ujedno započinje i svoju profesionalnu karijeru. U tom je razdoblju upisao i nekoliko nastupa u [[American Hockey League|AHL-u]] za klubove [[Worcester IceCats]] i [[Hershey Bears]]. Sezonu 2005./06. započinje u ECHL momčadi [[Idaho Steelheads]], odigravši tek tri utakmice, a onda 20. rujna 2005. godine potpisuje jednogodišnji ugovor s [[Dallas Stars]]ima koji ga pak šalju u svoju AHL podružnicu [[Iowa Stars]]. U Iowi nastupa u 64 utakmice u regularnoj sezoni, odnosno 7 utakmica u doigravanju. 31. kolovoza 2006. godine potpisuje ugovor s [[Chicago Wolves]]ima, još jednim AHL klubom. U Chicagu provodi dvije sezone gdje redovno igra te pri tome upisuje 66 bodova u 151 utakmici u regularnom dijelu sezona, odnosno, 15 bodova u 39 utakmica u doigravanjima. U svojoj posljednjoj sezoni u Chicagu osvaja [[Calder Cup]] s Wolvesima. 17. srpnja 2008. godine, kao slobodan igrač, potpisuje dvogodišnji ugovor s [[New York Rangers]]ima.<ref>[http://rangers.nhl.com/club/news.htm?id=493625 Rangers add Calder Cup champion Fahey (NHL.com)]</ref> Međutim, opet završava u AHL-u, ali ovaj put u Rangersovoj podružnici [[Hartford Wolf Pack]]. Sljedeće sezone prelazi u [[Colorado Avalanche]] u razmjeni u kojoj Rangersi pak dobivaju [[Nigel Williams|Nigela Williamsa]].<ref>[http://avalanche.nhl.com/club/news.htm?id=442911 Avalanche Acquires Fahey (NHL.com)]</ref> Vodstvo Avalanchea, u sezoni 2009./10., šalje ga u svoju AHL podružnicu [[Lake Erie Monsters]] gdje Fahey nastupa redovno i uspješno. == Statistika karijere == {| class="wikitable" width="70%" ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Sezona ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Klub ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Liga ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Regularna sezona ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Doigravanje |- align="center" bgcolor="#C0C0C0" ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM |- ALIGN="center" | 1999./00. | [[Sveučilište u Wisconsinu|Wisconsin Badgers]] | [[Western Collegiate Hockey Association|WCHA]] | 41 | 6 | 11 | 17 | 40 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2000./01. | Wisconsin Badgers | WCHA | 38 | 1 | 5 | 6 | 16 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" | 2001./02. | Wisconsin Badgers | WCHA | 38 | 2 | 8 | 10 | 55 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2002./03. | Wisconsin Badgers | WCHA | 39 | 5 | 4 | 9 | 34 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" | 2003./04. | [[Atlantic City Boardwalk Bullies]] | [[East Coast Hockey League|ECHL]] | 55 | 11 | 26 | 37 | 49 | 2 | 0 | 0 | 0 | 2 |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2003./04. | [[Worcester IceCats]] | [[American Hockey League|AHL]] | 2 | 0 | 0 | 0 | 2 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" | 2003./04. | [[Hershey Bears]] | AHL | 12 | 0 | 1 | 1 | 6 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2004./05. | Atlantic City Boardwalk Bullies | ECHL | 46 | 10 | 16 | 26 | 47 | 3 | 0 | 2 | 2 | 0 |- ALIGN="center" | 2004./05. | Worcester IceCats | AHL | 20 | 0 | 4 | 4 | 12 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2005./06. | [[Iowa Stars]] | AHL | 64 | 6 | 11 | 17 | 74 | 7 | 0 | 1 | 1 | 8 |- ALIGN="center" | 2005./06. | [[Idaho Steelheads]] | ECHL | 3 | 1 | 1 | 2 | 4 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2006./07. | [[Chicago Wolves]] | AHL | 75 | 11 | 18 | 29 | 81 | 15 | 3 | 2 | 5 | 20 |- ALIGN="center" | 2007./08. | Chicago Wolves | AHL | 76 | 14 | 23 | 37 | 123 | 24 | 2 | 8 | 10 | 24 |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2008./09. | [[Hartford Wolf Pack]] | AHL | 66 | 4 | 20 | 24 | 67 | 5 | 0 | 1 | 1 | 6 |- align="center" style="padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#DCDCDC;" | Sveukupno - AHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#DCDCDC;" | 315 ! style="background:#DCDCDC;" | 35 ! style="background:#DCDCDC;" | 77 ! style="background:#DCDCDC;" | 112 ! style="background:#DCDCDC;" | 365 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#DCDCDC;" | 51 ! style="background:#DCDCDC;" | 5 ! style="background:#DCDCDC;" | 12 ! style="background:#DCDCDC;" | 17 ! style="background:#DCDCDC;" | 58 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.nhl.com/ice/player.htm?id=8468599 Profil] na NHL.com *[http://theahl.com/stats/player.php?id=354 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113221426/http://theahl.com/stats/player.php?id=354 |date=13. siječnja 2010. }} na theAHL.com *[http://www.hockeydb.com/ihdb/stats/pdisplay.php?pid=49466 Profil] na The Internet Hockey Database {{GLAVNIRASPORED:Fahey, Brian}} [[Kategorija:Američki hokejaši na ledu]] [[Kategorija:Hokejaši Colorado Avalanchea]] rb69fswjbslmyr9wkdumwqm2851br49 0 249756 7578347 7405406 2026-08-16T08:01:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578347 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Cesena | ime_genitiv =Cesene | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Panorama di Cesena e le sue colline.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina =80px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =44 | širina-minute =08 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =12 | dužina-minute =14 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime =[[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Emilia-Romagna]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info =[[Forlì-Cesena]] <tt>(FC)</tt> | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Paolo Lucchi | stranka_vođe =[[Partito Democratico|PD]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =249,47 [[četvorni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =44 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2009. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =96.171 | stanovništvo_gustoća =386 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[Srednjoeuropsko vrijeme]] | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =Srednjoeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =47521-47522 | pozivni_broj =+39 0547 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =040007 | prazno1_ime =Svetac zaštitnik | prazno1_info =[[Sveti Ivan Krstitelj]] | prazno2_ime =Dan grada | prazno2_info =[[24. lipnja]] | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.comune.cesena.fc.it comune.cesena.fc.it] | slika_karta =Forlicesena mappa.png | veličina_karte =280px | opis_karte =Položaj Cesene u pokrajini Forlì-Cesena | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti Italije | bilješke = }} '''Cesena''' je grad u [[Talijanske regije|talijanskoj regiji]] [[Emilia-Romagna]], u [[Talijanske pokrajine|pokrajini]] [[Forlì-Cesena]]. Leži na 44 metra nadmorske visine u podnožju [[Apenini|Apenina]], oko 15 km od obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. [[Forlì]] je udaljen 25 km u smjeru sjeverozapada. Kroz grad protječe rijeka [[Savio (rijeka)|Savio]]. Naselje potječe još iz razdoblja [[Etruščani|Etruščana]], kada se zvalo ''Caesena''. U [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]] osvajaju ga [[Rimska Republika|Rimljani]]. Grad je najviše napredovao tijekom [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeća]], u vrijeme vladavine obitelji Malatesta. Teško je stradao za [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovih]] osvajanja, a pretrpio je i bombardiranje u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. U Ceseni su rođeni [[Papa|pape]] [[Pio VI.]] i [[Pio VII.]] Godine [[2009.]] Cesena je imala 96.171 stanovnika.<ref>[http://www.comune.cesena.fc.it/statistiche/Periodiche/anno%202009/residenti.pdf COMUNE DI CESENA: Saldo naturale, migratorio e totale. Residenti a fine mese 2008 - 2009]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|36269 |1871.|38528 |1881.|40873 |1901.|45308 |1911.|49197 |1921.|53949 |1931.|60791 |1936.|61167 |1951.|70390 |1961.|79704 |1971.|86584 |1981.|89455 |1991.|88487 |2001.|90948 |2011.|95990 |2021.|96168 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Znamenitosti == * ''L'Abbazia ''(opatija)'' di Santa Maria del Monte'' * [[Gotika|gotička]] katedrala [[Sveti Ivan Krstitelj|Svetog Ivana Krstitelja]], zaštitnika grada * samostan [[Sveti Blaž|Svetog Blaža]] * [[Kapucini|kapucinski]] samostan * utvrda porodice Malatesta (''Rocca Malatestiana'') * ''Biblioteca Malatestiana'', prva javna knjižnica u Europi<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.stradavinisaporifc.it/cesena.asp |title=Strada dei vini: Cesena |access-date=20. siječnja 2010. |archive-date=21. prosinca 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091221210346/http://www.stradavinisaporifc.it/cesena.asp |url-status=dead }}</ref> == Šport == * [[A.C. Cesena]], [[nogomet]]ni [[Serie B|drugoligaš]] * ženski [[odbojka]]ški klub [[Pallavolo Cesena]] == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.comune.cesena.fc.it Službena stranica] {{it icon}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Cesena |commonscathr=Cesena }} {{Gradovi talijanske regije Emilia-Romagna}} {{mrva-grad-italija}} [[Kategorija:Cesena]] miu5rpj72oxakuayevanr44f9zpz1qe 0 250040 7578384 6847933 2026-08-16T09:20:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578384 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hokejaš |slika = Chris_Durno.png |slika_širina = 240px |slika_opis = |država = {{Z+X|KAN}} |nadimak = |datum_rođenja = [[31. listopada]] [[1980.]] |mjesto_rođenja = [[Scarborough]], [[Ontario]], [[Kanada]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = 1,93 |težina = 93 |pozicija = [[krilni napadač (hokej na ledu)|lijevo krilo]] |hvata/puca = L |draft = |karijera = 2003.- |liga = [[National Hockey League|NHL]]<br>[[American Hockey League|AHL]] |klub = [[Colorado Avalanche]]<br>[[Lake Erie Monsters]] |broj = 45 (Avalanche)<br>25 (Monsters) |bivši_klubovi = |web stranica = }} '''Christopher Scott Durno''' ([[Scarborough]], [[Ontario]], [[Kanada]], [[31. listopada]] [[1980.]]) [[Kanada|kanadski]] je profesionalni [[hokej na ledu|hokejaš na ledu]] koji igra na poziciji [[krilni napadač (hokej na ledu)|lijevog krila]]. Trenutačno je član [[Colorado Avalanche]]a koji se natječe u [[National Hockey League|NHL-u]], odnosno, njegove [[American Hockey League|AHL]] podružnice [[Lake Erie Monsters]]. == Karijera == Durno karijeru započinje 1999. godine u sveučilišnoj momčadi [[Tehnološko sveučilište Michigan|Michigan Tech Huskies]] koja se natječe u [[Western Collegiate Hockey Association|WCHA-u]] koji je ogranak [[National Collegiate Athletic Association|NCAA-a]]. Na sveučilištu provodi četiri sezone odigravši za Huskiese 130 utakmica pri čemu je prikupio 48 bodova. Profesionalnu karijeru započinje 2003. godine u [[East Coast Hockey League|ECHL-u]] zaigravši za klub [[Gwinnett Gladiators]]. Upravo tada Durno pokazuje svoj potencijal te ostvaruje 124 boda u 147 utakmica u regularnom dijelu sezona. U dva navrata s Gladiatorsima igra i u doigravanju gdje ostvaruje pak 19 bodova u 21 utakmici. Sezonu 2005./06. započinje s Gladiatorsima, ali nakon 13 utakmica seli se u [[Milwaukee Admirals]]e koji su se natjecali u [[American Hockey League|AHL-u]]. S Admiralsima odigrava ostatak sezone, uključujući i 21 utakmicu u doigravanju. Sezona 2006./07. bila je burna za Durna, ponajviše u smislu selidbi. Naime, 25. rujna 2006. godine potpisuje za [[Chicago Blackhawks]] koji ga odmah šalju u svoju podružnicu [[Norfolk Admirals]] gdje odigrava tek 22 utakmice. 28. prosinca 2006. godine zajedno sa suigračima [[Sebastien Caron|Sebastienom Caronom]] i [[Matt Keith|Mattom Keithom]] prelazi u [[Anaheim Ducks]]e u razmjeni za [[Bruno St. Jacques|Brunu St. Jacquesa]] i [[Pierre Parenteau|Pierrea Parenteaua]].<ref>[http://sports.espn.go.com/nhl/news/story?id=2710932 Blackhawks Send Caron to Ducks in Multiplayer Deal (ESPN)]</ref> U Ducksima nije proveo ni cijeli mjesec dana. Naime, 26. siječnja 2007. godine Ducksi ga mijenjaju za [[Shane Endicott|Shanea Endicotta]] iz [[Nashville Predators]]a.<ref>[http://sports.espn.go.com/nhl/news/story?id=2776875 Stars acquire center Endicott from Ducks (ESPN)]</ref> Predatorsi ga pak odmah šalju u svoju AHL podružnicu Milwaukee Admirals gdje Durno provodi ostatak sezone. Sljedeće sezone i dalje ostaje u AHL-u, ali nastavlja s promjenama kluba. Ovaj put zaigrao je za [[San Antonio Rampage]]. === Colorado Avalanche (2008. – danas) === 3. srpnja 2008. godine, kao slobodan igrač, Durno potpisuje ugovor s [[Colorado Avalanche]]om.<ref>[http://sports.espn.go.com/nhl/news/story?id=3472889 Avalanche sign Tjarnqvist, Durno (ESPN)]</ref> Vodstvo kluba šalje ga u svoju AHL podružnicu [[Lake Erie Monsters]] gdje provodi gotovo cijelu sezonu. 30. prosinca 2008. godine Avalanche ga prebacuje u momčad, ali Durno ne dobiva priliku na ledu te se nakon toga vraća u Monsterse. 18. siječnja 2009. godine ponovno je u momčadi Avalanchea<ref>[http://avalanche.nhl.com/club/news.htm?id=427045 Avalanche Recalls Durno (NHL.com)]</ref> te ovaj put ostvaruje svoj prvi nastup u [[National Hockey League|NHL-u]] zaigravši u utakmici protiv [[Calgary Flames]]a.<ref>[http://www.denverpost.com/avalanche/ci_11487911 Durno Debut (Denver Post)]</ref> Početkom sezone 2009./10. malo je igrao za Monsterse, malo za Avalanche, ali na kraju biva u potpunosti prebačen u Colorado. 26. prosinca 2009. godine postiže svoj prvi NHL pogodak u profesionalnoj karijeri u utakmici protiv [[Dallas Stars]]a. == Statistika karijere == <small>''Bilješka: OU = odigrane utakmice, G = gol, A = asistencija, Bod = bodovi, KM = kaznene minute''</small> {| class="wikitable" width="70%" ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Sezona ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Klub ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Liga ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Regularna sezona ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Doigravanje |- align="center" bgcolor="#C0C0C0" ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM |- ALIGN="center" | 1999./00. | [[Tehnološko sveučilište Michigan|Michigan Tech Huskies]] | [[Western Collegiate Hockey Association|WCHA]] | 24 | 1 | 1 | 2 | 30 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2000./01. | Michigan Tech Huskies | WCHA | 35 | 9 | 6 | 15 | 46 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" | 2001./02. | Michigan Tech Huskies | WCHA | 36 | 7 | 8 | 15 | 48 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2002./03. | Michigan Tech Huskies | WCHA | 35 | 5 | 11 | 16 | 60 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" | 2003./04. | [[Gwinnett Gladiators]] | [[East Coast Hockey League|ECHL]] | 68 | 20 | 26 | 46 | 46 | 13 | 7 | 5 | 12 | 10 |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2004./05. | Gwinnett Gladiators | ECHL | 66 | 20 | 36 | 56 | 101 | 8 | 5 | 2 | 7 | 8 |- ALIGN="center" | 2005./06. | Gwinnett Gladiators | ECHL | 13 | 12 | 10 | 22 | 19 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2005./06. | [[Milwaukee Admirals]] | [[American Hockey League|AHL]] | 57 | 20 | 20 | 40 | 52 | 21 | 2 | 2 | 4 | 18 |- ALIGN="center" | 2006./07. | [[Norfolk Admirals]] | AHL | 22 | 4 | 1 | 5 | 61 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2006./07. | [[Portland Pirates]] | AHL | 12 | 1 | 1 | 2 | 2 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" | 2006./07. | Milwaukee Admirals | AHL | 29 | 13 | 3 | 16 | 24 | 4 | 1 | 2 | 3 | 10 |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2007./08. | [[San Antonio Rampage]] | AHL | 80 | 23 | 26 | 49 | 109 | 7 | 0 | 2 | 2 | 26 |- ALIGN="center" | 2008./09. | [[Lake Erie Monsters]] | AHL | 76 | 18 | 27 | 45 | 131 | — | — | — | — | — |- ALIGN="center" bgcolor="#f0f0f0" | 2008./09. | [[Colorado Avalanche]] | [[NHL]] | 2 | 0 | 0 | 0 | 0 | — | — | — | — | — |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#DCDCDC;" | Sveukupno - NHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#DCDCDC;" | 2 ! style="background:#DCDCDC;" | 0 ! style="background:#DCDCDC;" | 0 ! style="background:#DCDCDC;" | 0 ! style="background:#DCDCDC;" | 0 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#DCDCDC;" | — ! style="background:#DCDCDC;" | — ! style="background:#DCDCDC;" | — ! style="background:#DCDCDC;" | — ! style="background:#DCDCDC;" | — |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://avalanche.nhl.com/club/player.htm?id=8472263 Profil] na NHL.com *[http://theahl.com/stats/player.php?id=897 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202020552/http://theahl.com/stats/player.php?id=897 |date=2. veljače 2010. }} na theAHL.com *[http://www.hockeydb.com/ihdb/stats/pdisplay.php?pid=50375 Profil] na The Internet Hockey Database {{GLAVNIRASPORED:Durno, Chris}} [[Kategorija:Kanadski hokejaši na ledu]] [[Kategorija:Hokejaši Colorado Avalanchea]] 52cmzvt6p2opc5yfkxbbj7sm5woql5q 0 251432 7578438 7407295 2026-08-16T11:18:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578438 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Talijanska općina |ime = Como |izvorno ime = Como |regija = Lombardija |pokrajina = Como |slika grba = Como-Stemma.svg |karta = |kratica regije = LOM |kratica pokrajine = CO |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute = 49 |širina-sekunde = 0 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi = 9 |dužina-minute = 5 |dužina-sekunde = 0 |dužina-oznaka = E |mappaX = 64 |mappaY = 46 |poštanski broj = 22100 |pozivni broj = 031 |istat = 013075 |zaštitnik = sv. Abundius |stranica = [http://www.comune.como.it http://www.comune.como.it] }} '''Como''' je grad i općina u [[Lombardija|Lombardiji]] oko 45 km sjeverno od [[Milano|Milana]]. Grad je glavni grad pokrajine [[Como (pokrajina)|Como]]. Smješten je na južnoj strani istoimenog jezera [[Como (jezero)|Como]]. Jezero i [[Alpe]], tvore čarobnu kombinaciju tako da je Como neobično popularna turistička destinacija već od [[19. stoljeće|19. stoljeća]], zbog toga Como kao ladanjsko mjesto ima brojna umjetnička djela, crkve, vrtove, muzeje, kazališta, palače i parkove. == Povijest grada == [[datoteka:Altocomo.jpg|mini|lijevo|270px|Pogled na Como i njegovo jezero]] Brda oko grada naseljena su od [[Brončano doba|brončanog doba]] ([[Kelti|keltsko]] pleme Orobii). Ostaci njihova naselja još su uvijek vidljivi na jugozapadnim brežuljcima. Oko [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. prije Krista]], grad i okolica postali su dijelom [[Rimsko Carstvo|Rima]]. Prvotno središte grada bilo je na obližnjim brežuljcima, ali se potom grad spustio uz obale jezera po nalogu [[Gaj Julije Cezar|Julija Cezara]], koji je dao isušiti močvare na jugu jezera i izgradio tipični utvrđeni rimski grad s pravilnim rasporedom ulica. Taj novoosnovani grad dobio je ime ''Novum Comum'' i dobio status municipija. [[Franci]] su [[774.]] godine zauzeli Como, nakon tog je postao živo sjedište trgovačke aktivnosti. Oko [[1127.]] godine Como je izgubio rat koji je vodio čitavo desetljeće s obližnjim Milanom. Nekoliko desetljeća kasnije, uz pomoć [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika Barbarosse]], Komaski su se osvetili Milanezima za poraz, tad je Milano razoren. Barbarossa je [[1162.]] godine dao izgraditi nekoliko obrambenih utvrda i tornjeva uz zidine oko grada, od kojih je samo jedna - ''Baradello'', ostala do današnjih dana. Nakon toga, povijest Coma vezana je uz [[Milansko Vojvodstvo|''Ducato di Milano'']], tad se zbila i francuska invazija i dominacija [[Španjolci|Španjolaca]], sve do [[1714.]] godine, kada je potpao pod [[Sveto Rimsko Carstvo|Austriju]]. Nakon toga je grad zauzeo [[Napoleon]] kad se spustio u [[Lombardija|Lombardiju]] [[1796.]] godine i vladao do [[1815.]] godine. Nakon toga ponovno vladaju Austrijanci sve do [[1859.]] godine i dolaska [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppea Garibaldija]], kad je grad oslobođen od Austrijanaca i postao dio novoosnovane [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Pri kraju [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], u Comu su [[Italija|talijanski]] [[Partizani]] zarobili [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]] koji se preko Coma htio dočepati [[Švicarska|Švicarske]]. Nakon zarobljavanja je strijeljan u nedalekom gradiću ''Giulino di Mezzegra'' (nešto sjevernije na jezeru). * Vrijedi spomenuti - Rockefellerova fontana koje danas stoji u [[Zoološki vrt|Zoološkom vrtu]] u [[Bronx, New York|Bronxu]] ([[New York]]) stajala je nekoć na glavnom trgu Coma uz jezero. William Rockefeller kupio je fontanu [[1902.]] godine i preselio u New York. == Znamenitosti grada == [[datoteka:Como Dom.jpg|mini|250px|Katedrala]] [[datoteka:Como San Fedele.jpg|upright|mini|250px|Crkva San Fedele]] * ''Katedrala (Duomo)'', čija je gradnja započela [[1396.]] godine na mjestu starije [[Romanika|romaničke]] crkve ''Santa Maria Maggiore'' je najznačajniji sakralni objekt u Comu. Pročelje je izgrađeno [[1457.]], s karakterističnim [[Gotika|gotičkom]] [[Rozeta|rozetom]] i [[portal]]om na kojem su dvije [[Renesansa|renesansne]] skulpture poznatih komaskija [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]] i Plinija Mlađeg. Gradnja je dovršena [[1740.]] godine. Tlocrt građevine je u obliku latinskog križa, s [[Gotika|gotičkim]] brodom i dva pobočna broda podijeljena [[Stup|pilastrima]], a poprečni brod ([[transept]]) sa svojim [[apsida]]ma je iz doba [[Renesansa|renesanse]]. Unutrašnjost posjeduje bogato dekorirana korska sjedala iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]], [[Tapiserija|tapiserije]] [[Giuseppe Arcimboldo|Giuseppea Arcimboldija]] te slike Bernardina Luinija i Gaudenza Ferrarija. * ''San Fedele'', je [[Romanika|romanička]] crkva podignuta oko [[1120.]] godine na temeljima starije građevine. Izvorni zvonik je obnovljen u novije vrijeme. Glavna atrakcija ove crkve su poznata drvena vrata St. Fedele, s raskošnom skulptorskom dekoracijom. * ''Crkvu Sant'Agostino'' izgradili su [[cisterciti]] početkom [[14. stoljeće|14. st.]], potpuno je obnovljena u [[20. stoljeće|20. st.]] Unutrašnjost crkve je [[barok]]izrana, ali ima dijelova [[Freska|fresaka]] iz [[15. stoljeće|15. st.]] do [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. * [[Romanika|Romanička]] bazilika ''Sant'Abbondio'', koju je osobno posvetio [[papa]] [[Urban II.]] [[1095.]] Crkva ima brojne slike iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]] i freske iz [[14. stoljeće|14. st.]] * Crkva ''San Carpoforo'' iz [[11. stoljeće|11. st.]], s [[Apsida|apsidom]] i [[Kripta|kriptom]] iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Prema predaji, podignuta je na ostatcima rimskog hrama posvećenog bogu [[Merkur (mitologija)|Merkuru]] da se u nju smjeste relikvije mjesnih kršćanskih mučenika. ===Svjetovne građevine i spomenici=== * Stara gradska vijećnica, zvana - ''Broletto'' * ''Casa del Fascio'', vjeroratno najpoznatije djelo ''Giuseppea Terragnia'', jedno od temeljnih djela europske moderne arhitekture. * ''Monumento ai caduti'' (spomenik ratnim žrtvama) djelo Giuseppe Terragnija * ''Teatro Sociale'' djelo Giuseppea Cusia * ''Villa Olmo'', izgrađena [[1797.]] godine u duhu [[neoklasicizam|neoklasicizma]] za obitelj Odescalchi. U toj vili odsjeli su mnoge slavne osobe; [[Napoleon]], [[Ugo Foscolo]], [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|princ Metternich]], nadvojvoda [[Franjo Ferdinand|Ferdinand]], [[Giuseppe Garibaldi]]. Danas je namijenjena za izložbe. * ''Monumentalna fontana'' poznata i kao [[Alessandro Volta|Voltina]] fontana, podignuta je u počast Voltinom izumu [[Baterija|bateriji]]. Fontanu su podigli [[arhitekt]] Carlo Cattaneo i slikar Mario Radice. * ''Ostaci srednjovjekovnih zidina grada'' * ''Castello Baradello'', - mala srednjovjekovna utvrda s pogledom na grad, to je jedina preostala utvrda od svih koje je sagradio [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrik Barbarossa]] oko [[1158.]] godine. === Muzeji === * Arheološki muzej ''P. Giovio'' * Povijesni Muzej * Pinacoteca * Tempio Voltiano (Voltin hram) Muzej posvećen djelu [[Alessandro Volta|Alessandru Volti]] * Muzej Svile * Villa Olmo (izložbeni dio) == Klima grada == Como većinu godine ima vlažnu gotovo suptropsku klimu, zime nisu duge, ali su maglovite, vlažne i prohladne s povremenim razdobljima mraza, kad prodre [[sibir]]ska [[anticiklona]]. Proljeća i jeseni su ugodne, a ljeta znaju biti neobično vruća i vlažna, s iznenadnim olujama. Vjetar je prilično rijedak. Zagađenje zraka čak i iznad dopuštenih razina je osobito poraslo u zimskim mjesecima kada se hladni zrak spusti uz tlo i ne giba. [[datoteka:Jean-Baptiste-Camille_Corot_-_Como_and_Lake_Como.jpg|mini|280px|lijevo|Grad i jezero, slika [[Camille Corot]]a iz 1834. god.]] ==Gospodarstvo== Gospodarstvo Coma, do kraja [[1980-ih]], bilo je temeljeno na industriji - osobito na proizvodnji [[Svila|svile]] (po tome je Como bio poznat u svjetskim razmjerima) - ali u posljednjih nekoliko godina zbog jeftinih prozvoda iz [[Kina|Kine]] značajno je smanjen profit, te su mnoge male i srednje tvrtke propale. Zbog toga se Como sve više deindustrijalizira, te proizvodnja dobara više nije pokretač gospodarstva, već su to usluge, te naročito [[turizam]].Turizam postaje sve važniji za lokalno gospodarstvo. A nakon što su slavni [[SAD|američki]] glumac [[George Clooney]] i [[Engleska|engleski]] [[rock]]er [[Matthew Bellamy]], kupili vile na jezeru mnogi se nadaju da će to dati poticaj za turistički rast. [[datoteka:ComoPalace.jpg|mini|desno|260px|Villa Olmo]] {{Clear|left}} == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|31260 |1871.|33369 |1881.|36183 |1901.|43714 |1911.|50203 |1921.|53767 |1931.|60128 |1936.|62415 |1951.|70447 |1961.|81983 |1971.|97996 |1981.|95571 |1991.|87059 |2001.|78680 |2011.|82045 |2021.|83361 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Poznati građani == * [[Plinije Stariji]] (''Gaius Plinius Secundus'' [[23.]] – [[79.]]), antički [[pisac]] i ugledni [[znanstvenik]] koji je napisao djelo ''[[Naturalis Historia]]''. * [[Plinije Mlađi]] (''Gaius Plinius Caecilius Secundus''; 63.-oko 113.), [[pravnik]] i antički [[pisac]]. * Paolo Giovio (1483–1552), fizičar i povjesničar znan po svojoj kronici Talijanski ratovi. * [[Inocent XI.|Benedetto Odescalchi]] (1611. – 1689.) poznat kao papa ''Inocent XI''. * [[Alessandro Volta]] (1745. – 1827.) fizičar poznat po otkriću [[Baterija|baterije]] 1800.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.corrosion-doctors.org/Biographies/VoltaBio.htm |title=Alessandro Volta (1745-1827) |website=www.corrosion-doctors.org |access-date=1. veljače 2010. |archive-date=25. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125104338/http://www.corrosion-doctors.org/Biographies/VoltaBio.htm |url-status=dead }}</ref> * Cosima Liszt (1837. – 1930.) kćer [[Franz Liszt|Franza Liszta]] i druga žena [[Richard Wagner|Richarda Wagnera]]. * Mario Radice (1898.-1987.) apstraktni slikar * Manlio Rho (1901. – 1957) apstraktni slikar * Giuseppe Terragni (1904. – 1943.) arhitekt, pionir talijanskog modernizma * [[Gabriele Oriali]] (1952.-) nogometaš, član talijanske momčadi iz 1982. * [[Gianluca Zambrotta]] (1977.-), nogometaš, član talijanske momčadi sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva u nogometu - Njemačka 2006.]] == Gradovi prijatelji == * {{Z|IZR}} [[Netanja]], [[Izrael]] * {{Z|NJE}} [[Fulda (grad)|Fulda]], [[Njemačka]], (1960.) * {{Z|ITA}} [[Trst]], [[Italija]] * {{Z|PAL}} [[Nablus]], [[Palestinska autonomija|Palestina]] * {{Z|JAP}} [[Tokamachi]], [[Japan]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.comune.como.it/ Službene stranice grada] {{ita oznaka}} {{eng oznaka}} * [http://www.comocomera.it/ Povijesne slike grada] {{ita oznaka}} * [http://www.lakecomo.it/ Službene stranice Turističkog ureda grada] {{ita oznaka}} {{eng oznaka}} * [https://web.archive.org/web/20090201171637/http://www.navigazionelaghi.it/eng/com/nlc.html Brodarska tvrtka s jezera Como] {{eng oznaka}} * [http://www.turismo.como.it/en/ Turizam u Comu] {{eng oznaka}} * [http://como-lake.arounder.com Virtualna šetnja gradom] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Gradovi u Lombardiji]] 1c9orsqf97ba65i7xyzp1s8270myp1w 0 252232 7578151 7512884 2026-08-15T22:30:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578151 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Body Language |ime_glazbenika = [[Kylie Minogue]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = bodylanguage1.jpg |žanr = [[Pop]], [[dance-pop]], [[R&B]] |datum = [[20. studenog]] [[2003.]] |snimanje = 2003. |trajanje = 47:51 |izdavač = [[Parlophone]]<br />[[Mushroom Records|Mushroom]]<br />[[Capitol Records|Capitol]] |producent = Sunny Roads, [[Julian Gallagher]], [[Richard Stannard (tekstopisac)|Richard Stannard]], Johnny Douglas, Baby Ash, [[Karen Poole]], [[Cathy Dennis]], [[Chris Braide]], Kurtis Mantronik, Rez, Electric J |recenzija = <ul><li> [[Allmusic]] [[Datoteka:4.5 stars.svg|46px]] - [http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:on3tk60xtkrj link]</li> <li> ''[[The A.V. Club]]'' (različite) - [http://www.avclub.com/articles/kylie-minogue-body-language,11578/ link]</li> <li> ''[[Blender (časopis)|Blender]]'' [[Datoteka:2 stars.svg|46px]] - [http://www.blender.com/guide/reviews.aspx?id=1822 link]</li> <li> ''[[Entertainment Weekly]]'' (B+) - [http://www.ew.com/ew/article/0,,588187,00.html link]</li> <li> ''[[The Guardian]]'' [[Datoteka:3 stars.svg|46px]] - [http://www.guardian.co.uk/arts/reviews/story/0,11712,1084171,00.html link]</li> <li> ''[[New York (časopis)|New York]]'' (pozitivna) - [http://nymag.com/nymetro/arts/music/pop/reviews/n_9841/ link]</li> <li> ''[[NME]]'' [[Datoteka:Stars10070.svg|46px]] - [http://www.nme.com/reviews/kylie-minogue/7262 link]</li> <li> [[PopMatters]] (različite) - [http://www.popmatters.com/music/reviews/m/minoguekylie-body.shtml link]</li> <li> ''[[Rolling Stone]]'' [[Datoteka:3 stars.svg|46px]] - [http://www.rollingstone.com/artists/57044/albums/album/4938310/rid/5941977/ link]</li> <li> [[Stylus Magazine|Stylus]] (B) - [http://www.stylusmagazine.com/review.php?ID=1778 link]</li> <li> ''[[Spin (časopis)|Spin]]'' (pozitivna) - [http://www.spin.com/reviews/kylie-minogue-body-language-emi link]</li> <li> [[Yahoo! Music|Yahoo! Music UK]] [[Datoteka:Stars10050.svg|46px]] - [http://uk.launch.yahoo.com/l_reviews_a/31582.html link]</li></ul> |album_prije = [[Greatest Hits (album Kylie Minogue)#Ponovno izdanje iz 2002. godine|Greatest Hits 1987-1992]] |godina0 = 2002. |godina = 2003. |album_poslije = [[Greatest Hits 1987-1997]] |godina2 = 2003. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Body Language | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = [[Slow (pjesma)|Slow]] | Singl 1 date = [[studeni]] [[2003.]] | Singl 2 = [[Secret (Take You Home)]] | Singl 2 date = [[siječanj]] [[2004.]] | Singl 3 = [[Red Blooded Woman]] | Singl 3 date = [[ožujak]] [[2004.]] | Singl 4 = [[Chocolate (pjesma Kylie Minogue)|Chocolate]] | Singl 4 date = [[28. lipnja]] [[2004.]] }} }} '''''Body Language''''' deveti je studijski album je australske pjevačice [[Kylie Minogue]], objavljen 2003. godine. ==O albumu== "Body Language" Minoguein je deveti studijski album, i njen treći album u izdanju diskografske kuće [[Parlophone]]. Njegov naziv je referenca nazivu prvog singla s albuma, "Slow". Album je snimljen tijekom ljeta 2003. godine u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Irska|Irskoj]] i [[Španjolska|Španjoskoj]]. Minogue je radila sa svojim prethodnim suradnicima, a to su: [[Richard Stannard (tekstopisac)|Richard Stannard]], [[Julian Gallagher]], [[Cathy Dennis]], Johnny Douglas, i [[Karen Poole]], kao i s [[Emiliana Torrini|Emillianom Torrini]] i Mr. Danom. Album je podržan spektakularnim koncertom nazvanim "[[Money Can't Buy]]" održanim [[15. studenoga]] [[2003.]] u areni London Apollo Theatre. Na koncertu Minogue je izvela sedam novih pjesama uz nekoliko njenih starih hitova. U srpnju 2004. godine koncert je objavljen na [[DVD]]-u koji je sadržio neuređenu inačicu koncerta kao i razne vizualne efekte za izvedbu pjesama "Slow" i "Chocolate", dokumentarni film o događajima iza pozornice kao i glazbeni spotovi za svaki singl s albuma. Australske i japanske inačice albume sadrže i bonus pjesmu "Slo(w) Motion". [[Japan]] je također dobio drugu dodatnu pjesmu, "You Make Me Feel". Kad je objavljena 2004. godine, sjevernoamerička inačica albuma uključivala je i pojačanu snimku s spotom pjesme "Slow" i "Can't Get You Out of My Head (uživo)" s koncerta "[[Money Can't Buy]]" kao i dvije dodatne pjesme, "You Make Me Feel" i "Cruise Control (inačica za SAD)". U SAD-u, neke inačice albuma dolazile su u pakovanju sa šest razglednica. Album je dospio na 42. mjesto u [[SAD]]-u s prodanih 171.000 primjeraka.<ref>{{cite web |author=Up for DiscussionPost Comment |url=http://www.billboard.com/bbcom/news/kylie-minogue-plans-first-north-american-1003969732.story |title=Kylie Minogue Plans First North American Tour |publisher=Billboard.com |date=2009-09-14 |accessdate=2009-10-08}}</ref> ===Uspjeh=== Iako ''Body Language'' nije uspio postignuti uspjeh na top ljestvicama i prodaju kao njegov prethodnik ''[[Fever (album)|Fever]]'', dospio je na jedno od prvih 5 mjesta u mnogo država. Dobio je 2 planinaste certifikacije u Australiji zbog prodanih oko 140.000 primjeraka, i platinastu u Ujedinjenom Kraljevstvu, s prodanih preko 378.000 primjeraka. Također, dobio je zlatnu u Švicarskoj (20.000 primjeraka), Austriji (10.000) u Novom Zelandu (7.500), te je prodano 50.000 albuma primjeraka u Francuskoj i 177.000 u [[SAD]]-u. ==Kritički osvrt== ''Body Language'' dobio je veoma dobre kritike od svih kritičara. === Rolling Stone=== ''[[Rolling Stone]]'' magazin nazvao je alum "fantastičnim" i dao mu ocjenu 3 od 5, govoreći da je to jedan od njenih najboljih radova.<ref>[http://www.rollingstone.com/artists/57044/albums/album/4938310/rid/5941977/ Body Language 1]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. ''Rolling Stone Magazine''.</ref> === Allmusic=== Chris True, u kritici za [[Allmusic]], nazvao je album Minogueinim ''velikim korakom naprijed''. Kao i magazin [[Rolling Stone]], nazvao je album jednim od njenih najboljih radova i ''skoro savršenim pop uratkom''.<ref>[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:on3tk60xtkrj Body Language 2]. ''Allmusic''.</ref> === PopMatters=== U kritici za [[PopMatters]], Adrien Begrand, pohvalio je pjesme kao "[[Slow]]" i "''Sweet Music''" ostale nazvao ''zanemarivim'' i ''ništa višim od samo popune''. Begrand je također nazvao ''Body Language'' ''malim neuspjehom'' zarazliku od njenog prethodnog albuma, ''[[Fever (album)|Fever]]''.<ref>[http://www.popmatters.com/music/reviews/m/minoguekylie-body.shtml Body Language 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110513235404/http://www.popmatters.com/music/reviews/m/minoguekylie-body.shtml |date=13. svibnja 2011. }}. ''Pop Matters''.</ref> ===Q=== "[[Q (časopis)|Q]]" je stavio ''Body Language'' na 50. mjesto najboljih albuma 2003. godine<ref>[http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html#2008] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181013221054/http://www.rocklistmusic.co.uk/qlists.html#2008 |date=13. listopada 2018. }}.</ref> ==Singlovi== * "[[Slow (pjesma)|Slow]]" objavljen je u studenom 2003. godine. Debitirao je na prvom mjestu na britanskoj i australskoj ljestvici i dospio na prvo mjesto u Španjolskoj i Rumunjskoj. Također, dospio je između prvih 10 mjesta u Kanadi, Španjolskoj, Italiji, Nizozemskoj, Novom Zelandu, Tajvanu i Potrugalu u kasnoj 2003. i ranoj 2004. godini. U SAD-u, dospio je na prvo mjesto na ljestvici [[Billboard Magazine Club Chart]], i jedno od prvih 40 na ljestvici [[Radio Airplay Chart]]. Također, pjesma je nominirana za [[Grammy]] nagradu u kategoriji ''Best Dance Recording'' (''Najbolja dance pjesma''). Singl je dobio platinastu certifikaciju u Australiji. * "[[Secret (Take You Home)]]" objavljen je kao promotivni singl samo u Tajvanu u ranoj 2004. godini. Izvedba pjesme s DVD-a ''[[Body Language Live]]'' korištena je kao promotivni spot. * "[[Red Blooded Woman]]" objavljen je u veljači 2004. godine. Na Australskoj top ljestvici dospio je na 4, a na britanskoj na 5. mjesto. Pjesma je također dospjela na vrh u Španjolskoj, Irkoj i Italiji. U SAD-u, dospjela je na vrh ljestvice Billboard Magazine Dance Radio Airplay Chart, i bila veliki airplay hit. Dobila je zlatnu certifikaciju u Novom Zelandu gdje je dospjela na 18. mjesto. * "[[Chocolate (pjesma Kylie Minogue)|Chocolate]]" objavljen je u lipnju 2004. (srpnju u Australiji). Pjesma je dospjela na 14. mjesto u Australiji i 6. u Ujedinjenom Kraljevstvu. ==Popis pjesama== {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Producent(i) | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = | skladba1 = [[Slow (pjesma)|Slow]] | napomena1 = | tekst1 = [[Kylie Minogue]], [[Dan Carey]], [[Emilíana Torrini]] | extra1 = Dan Carey, Emiliana Torrini, Sunnyroads | trajanje1 = 3:15 | skladba2 = Still Standing | napomena2 = | tekst2 = Baby Ash | extra2 = Ash Thomas, [[Alexis Strum]] | trajanje2 = 3:40 | skladba3 = [[Secret (Take You Home)]] | napomena3 = | tekst3 = Curtis T. Bedeau, Gerard Charles, Hugh Clarke, Reza Safinia, Lisa Greene, Paul George, Brian P. George, Lucien J. George, Niomi McLean-Daley | extra3 = Rez | trajanje3 = 3:16 | skladba4 = Promises | napomena4 = | tekst4 = [[Kurtis Mantronik|Kurtis el Khaleel]], David Billing | extra4 = [[Kurtis Mantronik]] | trajanje4 = 3:17 | skladba5 = Sweet Music | napomena5 = | tekst5 = Minogue, [[Karen Poole]], Ash Thomas | extra5 = Baby Ash | trajanje5 = 4:11 | skladba6 = [[Red Blooded Woman]] | napomena6 = | tekst6 = Johnny Douglas, Poole | extra6 = Johnny Douglas | trajanje6 = 4:21 | skladba7 = [[Chocolate (pjesma Kylie Minogue)|Chocolate]] | napomena7 = | tekst7 = Douglas, Poole | extra7 = Johnny Douglas | trajanje7 = 5:00 | skladba8 = Obsession | napomena8 = | tekst8 = Khaleel, Billing, M. Grey | extra8 = Kurtis Mantronik | trajanje8 = 3:31 | skladba9 = I Feel for You | napomena9 = | tekst9 = Liz Winstanley, J. Piccioni, S. Anselmetti | extra9 = Electric J | trajanje9 = 4:19 | skladba10 = Someday | napomena10 = | tekst10 = Minogue, Torrini, Thomas | extra10 = Baby Ash | trajanje10 = 4:18 | skladba11 = Loving Days | napomena11 = | tekst11 = Minogue, [[Richard Stannard (songwriter)|Richard Stannard]], [[Julian Gallagher]], Dave Morgan | extra11 = Richard Stannard, Julian Gallagher | trajanje11 = 4:26 | skladba12 = After Dark | napomena12 = | tekst12 = [[Cathy Dennis]], [[Chris Braide]] | extra12 = Cathy Dennis, Chris Braide | trajanje12 = 4:10 }} {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = Bonus pjesme | extra_stupac = Producent(i) | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = | skladba13 = Slo Motion | napomena13 = australska, malezijska i japanska bonus pjesma | tekst13 = Minogue, Andrew Frampton, [[Mark Stent]], [[Wayne Wilkins]] | extra13 = | trajanje13 = 4:18 | skladba14 = Cruise Control | napomena14 = sjevernoamerička bonus pjesma | tekst14 = Minogue, Douglas, Poole | extra14 = Johnny Douglas | trajanje14 = 4:55 | skladba15 = You Make Me Feel | napomena15 = sjevernoamerička i japanska bonus pjesma | tekst15 = Minogue, Tommy D, Felix Howard, [[Marius de Vries]] | extra15 = | trajanje15 = 4:18 }} ;B-strane :*"Soul on Fire" <small>(Dostupna na singlu "[[Slow (pjesma)|Slow]]")</small> - 3:32 :*"Almost a Lover" <small>(Dostupna na singlu "[[Red Blooded Woman]]")</small> - 3:40 :*"Cruise Control" (Rap inačica) <small>(Dostupna na singlu "[[Red Blooded Woman]]")</small> - 4:53 :*"City Games" <small>(Dostupna na singlu "[[Chocolate (pjesma Kylie Minogue)|Chocolate]]")</small> - 3:42 ==Neobjavljene pjesme== *"'''I'm Sorry'''"<ref>{{cite web |author=7 juni 2006 |url=http://www.youtube.com/watch?v=wYLguDUjxc4 |title=Fan made video to "I'm Sorry" on YouTube |publisher=Youtube.com |accessdate=2009-10-08}}</ref> i "'''Trippin' Me Up'''"<ref>{{cite web |author=7 juni 2006 |url=http://www.youtube.com/watch?v=sk3M_4uady0 |title=Fan made video to "Trippin' Me Up" on YouTube |publisher=Youtube.com |accessdate=2009-10-08}}</ref> nisu dio albuma, ali su dospjele na Internet u lipnju 2006. Producirao ih je Pascal Gabriel. *"'''My Image Unlimited'''"<ref>http://profile.imeem.com/Pg4T6b/music/qpR-Spbz/kylie_minogue_my_image_unlimited/</ref> i "'''[[I'm Just Here for the Music]]'''"<ref>http://profile.imeem.com/Pg4T6b/music/2oo3LjXM/kylie_minogue_im_just_here_for_the_music/</ref> također su dospjele na Internet. Producenti ovih pjesama su nepoznati, ali vjerovajto je da su Wayne Rodrigues i Danielle Brisebois producirali "I'm Just Here for the Music", jer oni su je napisali. "I'm Just Here for the Music" kasnije je snimila američka pop pjevačica [[Paula Abdul]] za izdanjr iz 2009. godine. *"'''On The Up'''"<ref>{{cite web |author=25 november 2006 |url=http://www.youtube.com/watch?v=8f6pk6yy5oE |title=Fan made video to "On the Up" on YouTube |publisher=Youtube.com |date=2006-11-25 |accessdate=2009-10-08}}</ref> koju su napisali Johnny Douglas i Karen Poole dospjela je na Internet kao 1-minutni isječak u lipnju 2006. godine, a onda je cijela dospjela na Internet u studenom 2006. *"'''Sunset River'''" ustvari je neobjavljeni instumentalni demo iz 2003. godine ponovno snimljen i preimenovan u "B.P.M" kad je objavljen kao B-strana singla "[[I Believe in You (pjesma Kylie Minogue)|I Believe In You]]" iz 2004. godine. *"'''Boombox'''"<ref>{{cite web |author=4 februari 2008 |url=http://www.youtube.com/watch?v=YKTroLFZFtA |title=Fan made video to "Boombox" on YouTube |publisher=Youtube.com |accessdate=2009-10-08}}</ref> je snimljena 2003. Korišten je isječak iz [[Prince]]ovog klasika, pjesme "[[Controversy (pjesma)|Controversy]]". Nakon što je bila DJ u klubu 'Boombox' u Londonu 2007. godine, Minogue je zatražila da se istoimeni demo iz 2003. godine obradi i remiksira za klub i koristi. Nekoliko remiksa pojavila se na Internetu putem stranica za dijeljenje datoteka i stranice [[MySpace]]. *Rana inačica pjesme "'''Chocolate'''" koja uključuje rep od [[Ludacris]]a, ali nije korišten au finalnom miksu. (Dio Ludacrisovih vokala može se čuti na početku objavljene inačice pjesme) 1-minutna pjesma dospjela je na Internet u kasnom srpnju 2006. godine. ==Top ljestvice== {{col-begin}} {{col-2}} {| class="wikitable sortable" |- !Top ljestvica (2003/2004.) !Najviša<br />pozicija |- |[[ARIA Charts|Australija]]<ref name="swisscharts1"/> | style="text-align:center;"|2<ref name="swisscharts1">{{cite web |author=Steffen Hung |url=http://swisscharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Body+Language&cat=a |title=Kylie Minogue - Body Language |publisher=swisscharts.com |accessdate=2009-10-25}}</ref> |- |[[International Federation of the Phonographic Industry|Austrija]]<ref name="swisscharts1"/> | style="text-align:center;"|23 |- |[[Ultratop|Belgija (Flandrija)]]<ref name="swisscharts1"/> | style="text-align:center;"|10 |- |[[Ultratop|Belgija (Valonija)]]<ref name="swisscharts1"/> | style="text-align:center;"|33 |- |[[MegaCharts|Nizozemska]]<ref name="swisscharts1"/> | style="text-align:center;"|19 |- |[[Tracklisten|Danska]]<ref name="swisscharts1"/> | style="text-align:center;"|22 |- |[[International Federation of the Phonographic Industry|Finska]]<ref name="swisscharts1"/> | style="text-align:center;"|32 |- |[[French Albums Chart|Francuska]]<ref name="swisscharts1"/> | style="text-align:center;"|31 |- |[[Media Control Charts|Njemačka]]<ref name="acharts2003">{{cite web |url=http://acharts.us/album/13256 |title=Kylie Minogue - Body Language – Top ljestvice |publisher=Acharts.us |date=2003-02-02 |accessdate=2009-10-25}}</ref> | style="text-align:center;"|29 |- |[[Irish Albums Chart|Irska]]<ref name="acharts2003"/> | style="text-align:center;"|19 |- |[[Recording Industry Association of New Zealand|Novi Zeland]]<ref name="swisscharts1"/> | style="text-align:center;"|23 |- |[[VG-lista|Norveška]]<ref name="swisscharts1"/> | style="text-align:center;"|21 |- |[[International Federation of the Phonographic Industry|Portugal]]<ref name="swisscharts1"/> | style="text-align:center;"|14 |- |[[OLiS|Poljska]]<ref name="acharts2003"/> | style="text-align:center;"|49 |- |[[Sverigetopplistan|Švedska]]<ref name="swisscharts1"/> | style="text-align:center;"|20 |- |[[Swiss Music Charts|Švicarska]]<ref name="swisscharts1"/> | style="text-align:center;"|8 |- |[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name="acharts2003"/> | style="text-align:center;"|6 |- |SAD [[Billboard 200]]<ref name="acharts2003"/> | style="text-align:center;"|42 |} {{col-2}} ===Prodaja i certifikacije=== {|class="wikitable" |- !align="left"|Država ! style="text-align:center;"|Izdavač(i) ! style="text-align:center;"|Certifikacija ! style="text-align:center;"|Prodaja |- |align="left"|Australija |align="left"|[[Australian Recording Industry Association|ARIA]] | style="text-align:center;"|2x platinasta | style="text-align:center;"|140.000+ |- |align="left"|Austrija<ref>{{cite web |title=Austrian Certification (IFPI) |work=International Federation of the Phonographic Industry |url=http://www.ifpi.at/ |accessdate=2007-05-07 |archive-date=29. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171229112342/https://www.ifpi.at/ |url-status=dead }}</ref> |align="left"|[[IFPI]] | style="text-align:center;"|zlatna | style="text-align:center;"|20.000+ |- |align="left"|Francuska |align="left"|SNEP | style="text-align:center;"|&mdash; | style="text-align:center;"|50.000<ref>http://fanofmusic.free.fr/ParcoursAlbum-K.php</ref> |- |align="left"|Švicarska |align="left"|[[IFPI]] | style="text-align:center;"|zlatna | style="text-align:center;"|20.000+ |- |align="left"|Ujedinjeno Kraljevstvo |align="left"|BPI | style="text-align:center;"|platinasta | style="text-align:center;"|378.000+ |- |align="left"|SAD |align="left"|RIAA | style="text-align:center;"|&mdash; | style="text-align:center;"|177.000 |- |} {{col-end}} ==Impresum== *Kylie Minogue – glavni [[pjevanje|vokal]]i, pozadinski vokali *[[Green Gartside]] – vokali na "Someday" *[[Alexis Strum]], Karen Poole, [[Cathy Dennis]], Miriam Grey, Andrea Remanada – pozadinski vokali *Johnny Douglas – svi instrumenti, pozadinski vokali, [[mikseta]] *Chris Braide – svi instrumenti, pozadinski vokali *Dave Clews – [[programiranje]], [[klavijatura]], inženjerstvo *Julian Gallagher – programiranje, klavijature *Alvin Sweeney – programiranje, mikseta, snimanje *Richard "Biff" Gallagher – pozadinski vokali, klavijature *Dave Morgan – klavijature, [[gitara]] *[[Simon Hale]] – aranžman gudačkih instrumenata, konduktiranje *[[London Session Orchestra]] – gudački orkestar *Ash Thomas – refreni, pozadinski vokali, mikseta *Lion – refreni *A. Guevara – [[MC]] *Danton Supple – inženjer *Geoff Rice, David Treahearn – pomoćni inženjer *Mr. Dan, Steve Fitzmaurice, The Auracle, Tony Maserati – mikseta *Damon Iddins – pomoćnik na mikseti *Niall Alcott – snimanje *Geoff "Peshy" Pesh – [[dirigent]] *[[William Baker (modni dizajner)|William Baker]] – vizualna direkcija, stil *[[Mert and Marcus]] – [[fotografija]] *Tony Hung – umjetnički direktor<ref>''Body Language'' (CD liner notes). [[Parlophone]].</ref> ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * ''[http://www.metacritic.com/music/artists/minoguekylie/bodylanguage Body Language] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100424221003/http://www.metacritic.com/music/artists/minoguekylie/bodylanguage |date=24. travnja 2010. }}'' na [[Metacritic]]u {{Kylie Minogue}} [[Kategorija:Albumi iz 2003.]] [[Kategorija:Albumi iz 2004.]] [[Kategorija:Albumi Kylie Minogue]] 86bv03soz6ugetfdjvgp4n1xfq25o2w 0 252363 7578457 7407299 2026-08-16T11:43:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578457 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Cormons |izvorno ime= |regija= Furlanija-Julijska krajina |pokrajina = Gorica |slika grba = Map of comune of Cormons (province of Gorizia, region Friuli-Venezia Giulia, Italy).svg |karta = |kratica regije= FVG |kratica pokrajine = GO |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute= 57 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 13 |dužina-minute= 28 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 169 |mappaY = 41 |poštanski broj = 34071 |pozivni broj = 0481 |istat = 031002 |zaštitnik = [[Sveti Adalbert]] |stranica= [http://www.comune.cormons.go.it/ Cormons] }} '''Cormòns''' ([[furlanski]]: ''Cormons'', [[slovenski]]: ''Krmin'', [[njemački]]: ''Kremaun'' ili ''Gremaun'') je grad u [[Gorica (pokrajina)|Goričkoj pokrajini]] u Italiji. == Povijest == [[Image:Cormons.jpg|Glavni trg u Cormonsu (Krmin), obnovljen prema zamisli slovenskog arhitekta [[Boris Podrecca|Borisa Podrecce]] |left|thumb|200px]] Povijest ovog grada traje od 181. [[pr. n. e.]], kad je Cormons bio rimska vojna ispostava. Za vrijeme [[Habsburgovci|habsburške]] vlasti, sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u gradu je postojao austro-ugarski vojni garnizon. Grad je 1918. pripao Italiji. Danas je Cormons ekonomski i kulturni centar Brda (Collio). == Zemljopis == Naselja (''frazioni'') na području ove općine su: *Angoris (''Angoris'') *Borgnano (''Borgnan'', ''Bornján'') *Brazzano (''Breçan'', ''Bračán'') *Castelletto (''Cjascjelut'', ''Gradič'') *Fornaci *Giassico (''Insic'', ''Jasíh'') *Monticello di Cormons (''Montisel'') *Novali (''Novài'', ''Novaje'') *Plessiva (''Plessive'', ''Plešivo'') *Povia (''Povie'') *Roncada (''la Roncjade'') *San Rocco di Brazzano (''Sant Roc'') *Zegla (''Zegle'', ''Ceglo'') Cormons graniči s općinama [[Brda (Slovenija)]], [[Capriva del Friuli]], [[Chiopris-Viscone]], [[Corno di Rosazzo]], [[Dolegna del Collio]], [[Mariano del Friuli]], [[Medea, Italy|Medea]], [[Moraro]], [[San Floriano del Collio]], [[San Giovanni al Natisone]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1921|7484 |1931|7684 |1936|7327 |1951|7927 |1961|7766 |1971|7631 |1981|7835 |1991|7553 |2001|7449 |2011|7543 |2021|7198 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Izvori== {{izvori}} {{Pokrajina Gorica}} [[Kategorija: Gradovi u Furlaniji-Julijskoj krajini‎]] 5byzvto25b2gvo83gzm1n12pntgzqjn 0 257258 7578220 7453765 2026-08-16T03:14:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578220 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Brescia | ime_genitiv =Brescie | izvorno_ime =<small>Comune di Brescia</small> | slika_panorama =Tramonto su Brescia (Foto Luca Giarelli).jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Panorama Brescie | slika_zastava =Flag of Brescia.svg | slika_zastava_veličina =100px | slika_grb =Coat of arms of Brescia.svg | slika_grb_veličina =100px | slika_lokacijska_karta_država=Italija | veličina_karte =280px | opis_karte =Položaj Brescie u Italiji | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 32 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 10 | dužina-minute = 14 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Italija]] | utemeljenje_datum =oko 4. stoljeća pr. Kr. | osnivač =Etruščani | nazvan_po =po keltskom plemenu Cenomani ''Brixia'' | dijelovi = | vrsta_dijelova =zone | d1 = <!-- do d50 --> | titula_vođe =gradonačelnik | ime_vođe =Adriano Paroli | stranka_vođe =Narod Sloboda | površina_ukupna =90.7 km² | visina =150 m | stanovništvo_godina =lipanj 2009. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo =191,352 | stanovništvo_gustoća =2,260.2/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =25100 | pozivni_broj =030 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = [http://www.comune.brescia.it www.comune.brescia.it] | bilješke = }} '''Brescia''' je grad i općina u [[Lombardija|Lombardiji]] u sjevernoj [[Italija|Italiji]]. Grad leži u podnožju [[Alpe|Alpa]], ima 191.000 stanovnika, i po tome je drugi po veličini grad u Lombardiji, nakon [[Milano|Milana]]. Bresciu zovu ''Lavica Italije'', zbog desetodnevnog ustanka koji se održao u gradu u proljeće [[1849.]] protiv [[Austrijsko Carstvo|austrijske]] vlasti. Grad je upravno središte pokrajine [[Brescia (pokrajina)|Brescia]], jedne od najvećih u Italiji, s oko 1.200.000 stanovnika. Za [[Antika|antike]] zvao se Brixia, i bio je važno regionalno središte još od predrimskog doba. Brescia ima brojne [[Rimsko Carstvo|rimske]] i [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] spomenike koji su dobro očuvani, među njima se ističe gradski [[Fortifikacija|kaštel]]. Brescia s okolicom je treća po veličina talijanska industrijska zona, u kojoj je osobito koncentrirana automobilska i strojarska industrija, tu je i sjedište velike tvrtke za proizvodnju oružja Beretta. Grad je i značajan turistički centar zbog obližnjih jezera [[Lago di Garda]] i [[Lago Iseo]] te [[Alpe|Alpi]]. Brescia je izgrađena planski još za [[Rimska Republika|Rima]], s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom, tako se nastavilo graditi i kasnije. ==Povijest== ===Brescia za antike=== [[datoteka:Brescia Capitoline Temple.jpg|mini|lijevo|Ostatci rimskog hrama na kapitolu]] Postoje različite [[Mitologija|mitološke]] priče o osnutku Bresce, jedna od njih pripisuje osnutak grada [[Heraklo|Herkulu]], dok druga priča osnutak grada vezuje uz Altiliju ( "drugi Ilij") koji su osnovali bjegunci razorene [[Troja|Troje]]. Postoji i priča da je grad osnovao [[Liguri|ligurski]] kralj Cidnus, koji je provalio u [[Pad|Padsku dolinu]] za kasnog [[Brončano doba|brončanog]] doba. Znanstvenici pak misle da su grad osnovali [[Etruščani]]. Nakon provale [[Gali|galskog]] plemena Cenomani, u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću prije Krista]] – Brixia je postala njihov glavni grad. Grad su zauzeli [[Rimska Republika|Rimljani]] [[225. pr. Kr.]], tijekom [[Kartaga|punskih]] ratova ''Brixia'' je obično bila u savezu s Rimljanima. Ali je [[202. pr. Kr.]] je stupila u [[Kelti|keltsku]] konfederaciju protiv Rima, no istovremeno je sklopila tajni ugovor s Rimom, i iznenadno napala svoje keltske saveznike pleme Insubres i uništala ih. Nakon toga Brixia je postala sastavni dio Rima, zadržavši određenu samoupravu. Postala je civitas ( "grad") [[89. pr. Kr.]] a [[41. pr. Kr.]] stanovnici Brixie dobili su rimsko državljanstvo. [[Car]] [[August]] je u Brixiji osnovao rimsku civilnu koloniju [[27. pr. Kr.]], za potrebe kolonije [[August]] je dao izgraditi i [[akvedukt]] koji je dovršio [[Tiberije]]. Rimska Brixia bila je solidno opremljen grad, imala je najmanje tri hrama, [[akvedukt]], [[amfiteatar]], kupališta te [[forum]] s još jednim hramom koji je sagrađen za [[Vespazijan]]a. Brixia je [[402.]] godine opustošena za provale [[Zapadni Goti|Vizigota]] predvođenih [[Alarik I.|Alarikom I.]] Tijekom invazije [[Huni|hunske]] inavazije pod [[Atila|Atilom]], grad je ponovno orobljen [[452.]], četrdesetak godina nakon toga, bila je prvi grad koji je zauzeo [[Goti|gotski]] general [[Teodorik Veliki]] u ratu protiv [[Odoakar]]a. ===Srednji vijek=== Negdje oko [[568.]] ili [[569.]] Bresciu su preoteli [[Langobardi]] od [[Bizant]]a, ona je bila jedno od njihovih središta poluneovisnog vojvodstva. Prvi vojvoda bio je Alachis, koji je umro u [[573.]] Posljednji kralj [[Langobardi|Langobarda]] – Erazmo, bio je također vladar Brescie. [[Karlo Veliki]] zauzeo je grad [[774.]] godine i uništio [[Langobardi|Langobardsko Kraljevstvo]] u sjevernoj Italiji. Nakon njega vlast u gradu preuzima [[biskup]] [[844.]] Notingus koji postaje i prvi [[knez]], njegovi sljedbenici nose titulu [[grof]]. Od [[855.]] do [[875.]], za vrijeme vladavine [[Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva|Ludovik II.]] Brescia je de facto, bila glavni grad [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. U vremenu nakon toga postupno slabi moć biskupa kao carskih zastupnika, njima su vlast osporavali i žitelji ali i lokalno plemstvo, tako da Brescia postaje [[slobodna komuna]] negdje oko početka [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Vrijeme nakon toga obilježile su stalne borbe za proširenje teritorija komune, prvo na račun bliže okolice a kasnije protiv susjednih gradova [[komuna]], posebice [[Bergamo|Bergama]] i [[Cremona|Cremone]]. U uzastopnim borbama između [[Lombardija|lombardijskih]] gradova i vojvodstava, Brescia je bila vrlo upletena pristupivši nekim savezima, ali i svim ustancima protiv njih. [[mir iz Konstanza|Mirom iz Konstanza]] ([[1183.]] ) okončan je rat s [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrikom Barbarossom]] njime je također Bresci priznat status slobodne komune. [[Podestat|Podesta]] Brescie Rambertino Buvalelli [[1201.]] sklopio je mir i ušao u savez s gradovima komunama [[Cremona|Cremonom]], [[Bergamo]]m i [[Mantova|Mantovom]]. Nakon pada [[Nijemci|njemačkih]] vladara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] iz kuće Hohenstaufen, poljuljala se je i vlast republikanskih institucija u gradu, a vlast u gradu postala je predmet borbe između moćnih plemićkih obitelji, posebice Maggi i Brusati (potonji su bili [[Gvelfi i Gibelini|Gibelini]]) kako to uobičajeno biva vlast je prigrabio treći – Ezzelino da Romano [[1258.]] godine. Car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] Henrik VII. opsjedao je Bresciu [[1311.]] punih šest mjeseci, te izgubio tri četvrtine svoje vojske. Kasnije je [[Verona|veronski]] [[dužd]] Scaliger, pokušao uz pomoć prognanih brescianskih [[Gvelfi i Gibelini|Gibelina]] osvojiti vlast u Bresci. Građani Brescie obratili su se za pomoć caru Svetog Rimskog Carstva – Ivanu Slijepom, ali je veronski dužd Mastino II. della Scala protjerao carskog [[Podestat|podestu]]. Njega su s vlasti ubrzo skinuli [[Milano|milanski]] plemići Viscontiji, ali ni nisu dugo vladali. Vlast u Bresci preuzeo je [[kondotjer]] Pandolfo III. Malatesta [[1406.]], ali je on vlast nad Bresciom [[1416.]] prodao Filippu Mariu Viscontiju, koji je pak tu istu vlast [[1426.]] prodao [[Mletačka Republika|Mlečanima]]. Milanski plemići prisilili su Filippa Viscontia da nastavi borbu protiv Mlečana, i da tako pokuša povratiti vlast nad gradom, ali je on poražen u Bitci kod Maclodia ([[1427.]]), u blizini Brescie. Bresciu je potom opsjedao Francesco Sforza, mletački kapetan [[1439.]], on je uspio pobijediti Filippovog kondotijera Niccolu Piccinina. Na kraju Bresci nije preostalo ništa drugo nego da prizna vlast [[Venecija|Venecije]]. [[Mletačka Republika]] je otada vladala Bresciom s izuzetkom [[1512.]] i [[1520.]] godina, kada je bila okupirana od strane [[Francuzi|francuske]] vojske vojvode od Nemoursa. ===Brescia za novog doba=== [[datoteka:Mortier, Pierre (1661-1711), Mappa di Brescia a inizio Settecento.jpg|mini|lijevo|Karta Brescie s početka 18. st.]] Brescia je imala zapaženu ulogu u povijesti razvoja [[violina|violine]]. Mnogi arhivski dokumenti svjedoče da između [[1585.]] – [[1595.]] Brescia bila kolijevka veličanstvenih škola gudača i graditelja gudaćih instrumenata. Već od [[1530.]] pojavljuje se riječ [[violina]] u dokumentima iz Brescie te se iz nje širi po gradovima sjeverne Italije. Cijelo [[16. stoljeće|16. st.]] i [[17. stoljeće]] Brescia dijeli sudbinu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] sve do [[1796.]], kada je potpala pod vlast [[Habsburška Monarhija|Austrije]]. Veliku štetu grad je pretrpio [[1769.]] godine kada je grom udario crkvu San Nazaro i zapalio 90.000 kg [[barut]]a koji je tamo biopohranjen, snažna eksplozija uništila je šestinu grada i ubila 3.000 ljudi. Nakon završetka [[Napoleon]]ove vlasti po Italiji, Brescia je pripojena [[Habsburška Monarhija|austrijskoj]] marionetskoj državi pod nazivom [[Lombardsko-venetsko Kraljevstvo]]. Građani Brescie pobunili su se [[1848.]] Njihova desetdnevna pobuna iz ožujka [[1849.]], ima u Italiji veliku slavu, rodoljubni pjesnik [[Giosuè Carducci]] nazvao je Bresciu "Leonessa d'Italia" (''Talijanska lavica''). Brescia je izašla u svim svjetskim novinama [[28. svibnja]] [[1974.]], poslije eksplozije podmetnute bombe na Piazza della Loggia. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|56878 |1871.|58539 |1881.|62899 |1901.|73033 |1911.|87210 |1921.|103636 |1931.|114607 |1936.|123332 |1951.|142059 |1961.|172744 |1971.|210047 |1981.|206661 |1991.|194502 |2001.|187567 |2011.|189902 |2021.|195906 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Gradske znamenitosti== [[datoteka:Ponte_levatoio_-_Castello_di_Brescia_(Foto_Luca_Giarelli).jpg|mini|Gradski kaštel]] {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Langobardska središta u Italiji|Langobardi u Italiji. Mjesta moći (568. – 774.)]] |slika = San_salvatore_(brescia)_interno2.JPG |godina = [[2011.]] <small>(35. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iii, vi |ugroženost = ne |dossier = 1318 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = Italija |karta-oznaka = Brescia |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = }} [[datoteka:Brescia Loggia.jpg|mini|lijevo|Piazza della Loggia, izgrađena pod velikim venecijanskim uplivom]] [[Datoteka:Lombardia Brescia1 tango7174.jpg|mini|lijevo|Stara katedrala]] [[Datoteka:Lombardia Brescia3 tango7174.jpg|mini|lijevo|Nova katedrala]] *''Piazza della Loggia'', lijepi primjer [[Renesansa|renesansnog]] trga s ''loggiom'' (današnja Gradska vijećnica) izgrađenom [[1492.]] od arhitekta Filippina de Grassija. *Stara katedrala (''Vecchio Duomo''), također poznata i kao ''La Rotonda''. To je rustična [[Romanika|romanička]] crkva kružnog tlocrta. Veći dio sagrađen je [[11. stoljeće|11. st.]] na ostacima ranije [[Bazilika|bazilike]]. Odmah pored ulaza nalazi se mramorni [[sarkofag]] Berarda Maggija. U katedrali se nalaze vrijedne slike Alessandra Bonvicina (poznatog kao ''il Moretto''), dva platna Girolama Romanina, slike [[Palma Mlađi|Palma Mlađeg]], Francesca Maffeja, Bonvicina, i drugih manje poznatih slikara.<ref>[http://www.bresciainvetrina.it/bresciaarte/duomovecchio.htm#top Duomo Vecchio]</ref> *Nova katedrala (''Duomo Nuovo'') Izgradnja nove katedrale započeta je [[1604.]] i tekla je sve do [[1825.]] Isprva je projekt i gradnju vodio [[Andrea Palladio|Palladio]] ali kako je počelo nedostajati novaca gradnju je dovršio mladi brescianski arhitekt Giovanni Battista Lantana, s dekoracijama koje je izveo većinom Pietro Maria Bagnadore. Pročelje je izvedeno po nacrtima Giovannija Battiste i Antonija Marchettija, kupola je djelo Luigija Cagnole. Freske u unutrašnjosti izveo je Bonvicino.<ref>[http://www.bresciainvetrina.it/bresciaarte/duomonuovo.htm Duomo Nuovo.]</ref> * ''Broletto'', nekoć zgrada pokrajinske uprave, to je masivna zgrada iz [[12. stoljeće|12. st.]] i [[13. stoljeće|13. stoljeća]] s dva visoka tornja. *Na Piazza del Foro nalazi se niz najvrijednijih rimskih spomenika u Lombardiji. Među njima ističe se Hram na Kapitolu, kojeg je sagradio car [[Vespazijan]] [[73.]] godine. *''Bazilika ''San Salvatore'' (ili ''Santa Giulia''), podignuta još za vrijeme [[Langobardi|Langobarda]], ali je tijekom stoljeća više puta renovirana. To je jedan od najboljih primjera srednjovjekovne arhitekture u sjevernoj Italiji. *crkva ''Santa Maria dei Miracoli'' (1488. – 1523.), s lijepim pročeljem, rad [[Giovanni Antonio Amadeo|Giovannija Antonija Amadea]] *Gradski kaštel, na brijegu u sjeveroistočnom dijelu grada, s njega se pruža sjajan pogled na grad i okolicu. *Galerija slika ''Pinacoteca Tosio Martinengo'', posjeduje brojna vrijedna djela brescianske slikarske škole; [[Girolamo Romanino|Romanino]], [[Alessandro Bonvicino|Bonvicino]] i Bonvicinovog učenika [[Giovanni Battista Moroni|Giovannija Battiste Moronija]]. Godine 2011. [[UNESCO]] je na [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] upisao sedam mjesta moći koja svjedoče o glavnoj ulozi Langobarda u duhovnom i kulturnom razvoju srednjovjekovnog europskog [[kršćanstvo|kršćanstva]], pogotovo potičući razvoj [[monah|monaštva]]. U Bresciji to je kompleks crkve Svetog Spasitelja (''San Salvatore'', slika desno), osnovane 753. god. kao crkva samostana i kasnije posvećenog sv. Juliji (''Santa Giulia'') koji je dovršen tek 1599. god. Brescia je grad brojnih javnih [[fontana]] i ima ih sedamdeset dvije. Pored grada nalazi se kamenolom Mazzano (20 km istočno od Bresci), mramorom iz Mazzana podignut je Spomenik Vittoriju Emanuelu II. u [[Rim]]u. ==Poznati sugrađani== * [[Rotari]], [[Langobardi|langobardski]] kralj (636. – 652.) * [[Rodoald]], [[Langobardi|langobardski]] kralj (652. – 653.) * [[Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva]] (825. – 1875.), [[Franačka|Franački]] car i kralj Italije * [[Anđela Merici|sv. Angela Merici]], osnivačica [[Uršulinke|Uršulinki]] ženskog redovničkog reda u Bresci 1535. * [[Niccolo Fontana Tartaglia]], mletački matematičar iz 16. st. * [[Gasparo da Salò]] (1540. – 1609.), graditelj [[violina]] * [[Benedetto Castelli]], matematičar i pionir [[Hidraulika|hidraulike]], s početka 17. st. * [[Francesco Lana de Terzi]] (1631. – 1687.), talijanski fizičar, [[Isusovci|isusovac]] pionir ideje o zračnoj lađi, koja bi plivala po zraku pomoću balona, izrađenih od tankih bakarnih listova. * [[Camillo Golgi]] (1843. – 1926.), talijanski liječnik i znanstvenik, patolog, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobeleove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[1906.]] * [[Giuseppe Zanardelli]], (1826. – 1903.), pravnik i političar, premijer Kraljevine Italije (1901. – 1903.) * Giovanni Battista Montini (1897. – 1978.), poznatiji kao [[papa]] [[Pavao VI.]] (1963. – 1978.). * [[Giacomo Agostini]] (1942. – ), višestruki svjetski prvak u motociklizmu (1964. – 1977.) * [[Andrea Pirlo]] (1979. – ), nogometaš * [[Daniela Merighetti]], alpska skijašica ==Gradovi prijatelji== * {{Z|NJE}} [[Darmstadt]], [[Njemačka]] * {{Z|ŠPA}} [[Logroño]], [[Španjolska]] * {{Z|MEKS}} [[Toluca]], [[Meksiko]] * {{Z|KIN}} [[Šenžen]], [[Kina]] == Sport == * [[Basket Brescia Leonessa]] je [[košarka]]ški klub iz Brescije. *[[Brescia Calcio]] je nogometni klub iz Brescije. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.unibs.it Sveučilište Brescia Službene stranice] *[https://web.archive.org/web/20090614002916/http://www.bs.unicatt.it/ Katoličko sveučilište Brescia] *[http://www.vivibrescia.org Novosti iz Brescie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210124111217/http://vivibrescia.org/ |date=24. siječnja 2021. }} [[Kategorija:Gradovi u Lombardiji]] [[Kategorija:Langobardska središta u Italiji]] [[Kategorija:Brescia| ]] {{Svjetska baština u Italiji}} 2rdwruvwzr58fbvc4fi9sfw7s114nvs 0 258399 7577985 6846142 2026-08-15T15:17:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577985 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv =0.45 Ballester Molina |slika = |slika opis =Ballester Molina, model za trening, .22 LR |vrsta =poluautomatski pištolj |porijeklo ={{Z+X|ARG}} <!---- Povijest uporabe ----> |služba = |korišten od =Vidi ''[[Ballester-Molina#Korisnici|korisnici]]'' |ratovi =[[2. svjetski rat]], [[Falklandski rat]] <!---- Povijest proizvodnje ----> |projektant =Hispano Argentina de Automotives SA |projektirano datum = |proizvođač =Hispano Argentina de Automotives SA |proizvodnja razdoblje =[[1938.]] – [[1953.]] |proizvedeno komada = |cijena komad = |inačice =Vojna upotreba (.45 ACP)<br>Verzija za obuku (.22 LR) |streljačko oruje =DA |dužina =288 mm |masa =1.13 kg |širina = |visina = |dužina cijevi = 127 mm |promjer = |kalibar = |streljivo =.45 ACP<br>.22 LR |cijev = |broj žljebova = |brzina =825 m/s |brzina gađanja =poluautomatska |učinkoviti domet =1000 m |kapacitet spremnika =7 metaka |ciljnik =טeliזni ciljnik |podatak1 = |vrijednost podatak1 = |podatak2 = |vrijednost podatak2 = |podatak3 = |vrijednost podatak3 = |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''Ballester-Molina''' poluautomatski je [[pištolj]] koji je dizajnirala i proizvela [[Argentina|argentinska]] tvrtka ''Hispano Argentina de Automotives SA (HAFDASA)''. Ballester je izvorno nazvan '''Ballester-Rigaud''' ([[1938.]] – [[1940.]]). Sam pištolj proizveden je za različite grane argentinske [[policija|policije]] i [[vojska|vojske]]. Nastao je iz potrebe da se proizvede manje skuplja alternativa pištolju '''Pistola Colt Modelo 1927'''. Sam Pistola Colt Modelo 1927 bio je licencna kopija ''Coltovog'' pištolja [[M1911]]A1 (koji je proizveden pod nadzorom Coltovih inženjera). Proizvodnja Ballester-Moline započela je [[1938.]] a završena je [[1953.]] Kada je prvi puta proizveden, Ballester-Molina služio je u argentinskoj vojsci i policiji zajedno s Pistola Colt Modelo 1927. Sličnosti koje ta dva pištolja nose su okvir od 7 metaka i cijev. Iako su ta dva pištolja na prvi pogled identični po nekim dijelovima, ipak nisu. Međutim, mnogi dijelovi mogu biti prilagodljivi. Ballester-Molina poznat je i pod imenom "''Hafdasa''" tj. po inicijalima tvrtke koja ga je proizvela. == Upotreba == Ballester-Molina koriste [[Argentina|argentinske]] vojne i policijske snage. Dio tih pištolja prodan je [[Velika Britanija|britanskim]] tajnim agentima koji su ga koristili u svojim operacijama. To je poluautomatski [[pištolj]] koji s Coltom M1911A1 dijeli istu sigurnosnu kočnicu. Ukupna kvaliteta samog pištolja je odlična te ga krase velika preciznost i odlična proizvodnja. To je fascinantan pištolj koji je više kopija španjolskog ''Star'' pištolja nego [[SAD|američkog]] Colta M1911A1. Ballester-Molina može se natjecati s bilo kojim pištoljem .45 kalibra proizvedenim u tom vremenu. Proizvela ga je tvrtka ''Hispano Argentina de Automotives SA (HAFDASA)'' iz [[Buenos Aires]]a. [[1942.]] i [[1943.]] proizveden je za potrebe i po narudžbi britanske Vlade. == Britanska upotreba == U [[Argentina|Argentintini]] izlazi jednomjesečni časopis "''Magnum''" koji se bavi tematikom oružja. U ćasopisu se mogu pronaći članci vezani uz staro i teško dostupno vatreno oružje argentinske proizvodnje. Tako je u izdanju iz rujna [[2007.]] objavljen članak o [[Velika Britanija|britanskoj]] narudžbi i kupnji Ballester-Molina pištolja. Istraživanja ukazuju na legendu da su te pištolje (proizvedene od [[čelik]]a) britanski vojnici uzeli s manjeg [[Njemačka|njemačkog]] ratnog broda "''Admiral Graf Spee''", prije nego što je brod dignut u zrak u ''River Plateu'', preko puta Buenos Airesa. Daljnja istraživanja pokazuju da je taj pištolj koristila britanska ''8. Armija'' i jedinica "''Baker Street irregulars''". Veliki je raspon pretpostavki koliko je pištolja proizvedeno za britanske potrebe. Smatra se da je za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] proizvedeno između 10 i 15.000 pištolja tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Pištolji su proizvedeni za vrijeme vladavine argentinskog predsjednika [[Juan Perón|Perón]] te na sebi nose njegovo i ime njegove žene [[Eva Perón|Eve Perón]]. Koristila ga je i Perónova "privatna" policija. == Modeli == Bellester-Molina proizveden je u dva modela (ovisno o vrsti streljiva): * .45 ACP i * .22 LR. Model .45 ACP namijenjen je za potrebe vojnih i policijskih snaga dok je model .22 LR namijenjen obuci. == Korisnici == * {{Z+X|ARG}} ** Argentinska vojska ** Argentinsko ratno zrakoplovstvo ** Argentinska žandarmerija ** Argentinska savezna policija ** Argentinska mornarica ** Argentinski zatvorski čuvari * {{Z+X|BOL}} * {{Z+X|ČIL}} * {{Z+X|EKV}} * {{Z+X|KOL}} * {{Z+X|PER}} * {{Z+X|UK}} * {{Z+X|URU}} * {{Z+X|VEN}} == Vidi slično == *[[Obregón]] == Izvori == * Hogg, Ian; Gander, Terry Jane's Guns: Recognition Guide London and New York City: HarperCollins Publishers. Fourth Edition, 2005. {{ISBN|0-00-718328-3}}. * Arbones, Jorge E. "Magnum" Buenos Aires, Argentina magazine: "Ballester Molinas Peronistas y Ballester Molinas Inglesas", rujan 2007. (www.revista-magnum.com.ar) == Vanjske poveznice == *[http://stevespages.com/pdf/ballester_molina.pdf Korisnički priručnik] *[http://www.euroarms.net/CV/Argentina/HAFDASA_BALLESTE-%20MOLINA_10436.htm Euroarms.net] *[http://findarticles.com/p/articles/mi_m0BQY/is_2_47/ai_68704862 Argentinski pištolj Ballester-Molina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080406065638/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0BQY/is_2_47/ai_68704862/print |date=6. travnja 2008. }} [[Kategorija:Pištolji]] [[Kategorija:Oružane snage Ujedinjenog Kraljevstva]] [[es:Hispano Argentina Fábrica de Automóviles]] i252d4gh3m8ptq7t5vo64mzzadkccme 0 263029 7578320 7407291 2026-08-16T07:00:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578320 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Catania |izvorno ime= |regija= Sicilija |pokrajina = Catania |slika grba = Catania-Stemma (1871-1928).png |karta =Map of comune of Catania (metropolitan city of Catania, region Sicily, Italy).svg |kratica regije= SIC |kratica pokrajine = CT |širina-stupnjevi = 37 |širina-minute= 30 |širina-sekunde= 9.61 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 15 |dužina-minute= 5 |dužina-sekunde= 14.17 |dužina-oznaka= E |mappaX = |mappaY = |poštanski broj = 95121-95131 |pozivni broj = 095 |istat = C351 |zaštitnik = [[Sveta Agata]] |stranica= [http://www.comune.catania.it/ comune.catania.it] }} '''Catania''' ([[grčki]]: Κατάνη – ''Katáni''; [[latinski]]: ''Catăna'' i ''Catĭna'') je grad u [[Italija|Italiji]], drugi po veličini na [[otok]]u i [[Talijanske regije|administrativnoj regiji]] [[Sicilija]], središte istoimene [[Pokrajina Catania|pokrajine Catania]]. Catania leži na istočnoj obali Sicilije, na obali [[jonsko more|Jonskog mora]], u podnožju 30-ak km udaljenog [[vulkan]]a [[Etna]], iznad rijeke Amenano. U širem području grada živi 298.957 stanovnika (752.895 u metropolitskom području). Catania je smještena na [[seizmologija|seizmički]] aktivnom području, te je u nekoliko navrata srušena u katastrofalnim potresima (1169. i 1693. god.), te u erupciji vulkana Etne 1669. godine. [[Datoteka:Catania-Etna-Sicilia-Italy-Castielli_CC0_HQ1.JPG|mini|300px|center|Panorama Catanie ispod Etne]] ==Povijest== [[Datoteka:Catania carta12003.jpg|mini|lijevo|Barokni plan grada]] Cataniu su osnovli [[Grci|grčki]] kolonizatori u 8. stoljeću pr. Kr. pod nazivom '''''Katánē''''' ([[starogrčki|grč]]. Κατάνη), koju su usvojili od prastanovnika [[Sikulci|Sikula]] (skupina [[Italici|Italika]]).<ref>[http://www.travelplan.it/catania_guide_history_culture.htm Povijest i kultura Catanije]. Posjećeno 10. studenog 2010.</ref> Na njihovom [[sicilijanski jezik|sicilijanskom jeziku]] ''"Katane''" znači "veći nož za guljenje kože", "grub alat prikladan za guljenje", a može označavat i "oštro kamenje", "negostoljubiva zemlja", "grubo tlo". Tijekom [[Prvi punski rat|Prvog punskog rata]] Catania pripada [[Rimljani]]ma koji ga u 3. stoljeću pr. Kr. razvijaju u trgovačko središte Sicilije. Njegova luka je bila jedna od najvažnijih na Sredozemlju. [[Datoteka:Etnas 1669 eruption.jpg|mini|lijevo|Erupcija Etne 1669. godine]] Cataniju su opustošili [[Vandali]] oko 440., a nakon kratke vlasti [[Ostrogoti|Ostrogota]], 535. godine osvaja ga [[Bizantsko Carstvo]]. God. 884. osvajaju je [[Arapi]], pod Ibn al-Athīrom, i nazivaju je '''Medinat-Al-Fil''' (Slonov grad), po skulpturi slona od lave koji vjerojatno potječe još iz prapovijesti, a koji su Bizantinci obnovili i postavili na središnji trg. Arapi njeno plodno tlo koriste za uzgoj [[citrus]]a i ovo područje za njihove vlasti postaje poljoprivredno središte. Catanija je pripadala Emiratu Siciliji do 1072. godine kada ju osvajaju [[Normani]] koji grad prepuštaju knezu-biskupu. [[Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva]], je opustošio grad 1194. godine prilikom njegova osvajanja Sicilije, a njegov sin [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrik II.]] je Cataniju načinio carskim gradom sagradivši svoj dvorac. [[Datoteka:Cataniavistaarea.jpg|mini|Pogled iz zraka na Cataniju]] Nakon pobune Sicilijanaca protiv Anžuvinaca, [[Petar III. Aragonski]] se u Cataniji okrunio za kralja Sicilije 1282. godine. Grad gubi svoju važnost kada Sicilija postaje dijelom [[Kraljevina Aragonija|Aragonskog kraljevstva]] u ranom 15. stoljeću, ali 1434. godine grad dobiva prvo sveučilište na otoku, ''Siciliae Studium Generale''. Ujedinjenjem Kastilje i Aragona, Sicilija je postala dijelom Španjolskog Carstva, te se 1516. i 1647. godine buni protiv strane vlasti. God. 1669. erupcija vulkana Etna je zatrpala dijelove Catanije, a potres 1693. godine je gotovo uništio cijeli grad. Poslije ovih katastrofa grad je obnovljen u broknom stilu koji danas dominira gradom, a kako su građene od tamnog vulkanskog kamena, Cataniju zovu "Tamnom kćerkom Etne". Gospodarsku važnost Catania je obnovila u 19. stoljeću kada postaje prijestolnicom pokrajine. God. 1860. [[Giuseppe Garibaldi]] je Siciliju pripojio [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]]. {{Clear|left}} == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|70608 |1871.|83680 |1881.|101135 |1901.|147700 |1911.|207848 |1921.|252840 |1931.|225169 |1936.|244972 |1951.|299629 |1961.|363928 |1971.|400048 |1981.|380328 |1991.|333075 |2001.|313110 |2011.|293902 |2021.|301104 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Kasnobarokni gradovi visoravni [[Val di Noto]] |slika = Catania BW 2012-10-06 11-32-08 2 fj.JPG |godina = [[2002.]] <small>(26. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv, v |ugroženost = ne |dossier = 1024 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = Italija |karta-oznaka = Catania |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = }} [[Barok]]no središte Catanije je, zajedno sa sedam drugih baroknih gradova u dolini [[Val di Noto]] koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002. godine upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao primjer "vrhunca i završnog procvata baroka u Europi". ===Crkve=== * Katedrala sv. Agate, zaštitnice grada, izgradio je [[Giovanni Battista Vaccarini]] preko ostataka normaske crkve iz 11. stoljeća. U ovoj veličanstvenoj i raskošnoj baroknoj crkvi sahranjen je talijanski skladatelj, [[Vincenzo Bellini]]. * Barokna crkva sv. Agate (''Badia di Sant 'Agata'') je bivša opatijska crkva. * Crkva sv. Benedikta (''San Benedetto'') nalazi se u najljepšoj ulici Catanije,'' Via dei Crociferi''. Unutrašnjost je freskama oslikao slikar [[Giovanni Tuccari]] iz [[Messina|Messine]]. * Catanijsko sveučilište je smješteno u bivšem Benediktinskom samostanu sv. Nikole (''San Nicolò''). * ''Basilica della Collegiata'' je izvorno bila kraljevskom kapelom s iznimnim pročeljem koje je izradio [[Stefano Ittar]]. <gallery> Slika:2893 - Catania - Giov. Batt. Vaccarini - Chiesa della Badia di S. Agata (1767) - Foto Giovanni Dall'Orto, 4-July-2008.jpg|Crkva sv. Agate Slika:Catania BW 2012-10-06 11-23-47.JPG|''Basilica della Collegiata'' Slika:Catane San Benedetto1.jpg|''San Benedetto'' iznutra Slika:Catane San Nicolo.jpg|Nedovršeno pročelje Sveučilišta </gallery> ===Palače=== * Palača Biscari s rokoko unutrašnjošću je najvažnija palača u Cataniji. * Palača slonova (''Palazzo degli Elephanti'') se nalazi na gradskom trgu i u njoj je smještena gradska vijećnica. * Palaču Valle je izgradio [[Giovanni Battista Vaccarini]] od 1740. – 50. godine. * Palača Reburdone je posljednje djelo Vaccarinija. * Toskanska palača je djelo Enrica Alvina iz 1870. godine, a služila je kao gradska prijestolnica obitelji Marchesi iz Toskane. * Sudnicu (''Palazzo di Giustizia'') je izgradio Francesco Fichera od 1937. – 53. u neo-baroknom stilu. <gallery> Slika:Catania - Palazzo Biscari - Foto di Giovanni Dall'Orto.JPG|Palača Biscari Slika:Catania BW 2012-10-06 09-52-47.JPG|Palača slonova i Slonova fontana Slika:Catania BW 2012-10-06 11-11-06.jpg|Kazalište Bellini Slika:Catania Greek-Roman theater.JPG|Grčko-rimsko kazalište Datoteka:CastelloUrsino1CT.JPG|Dvorac Ursino iz 13. st. Slika:Catania - Piazza del Duomo - Foto di Giovanni Dall'Orto.JPG|Glavni katedralni trg s Palačom slonova i Slonovom fontanom u sredini </gallery> ===Ostale znamenitosti=== * Simbol Catanije je Slonova fontana na središnjem trgu. Na njenom vrhu [[slon]] od crnog vulkanskog kamena na leđima nosi obelisk od svijetlog [[granit]]a. * Rimski [[amfiteatar]] je također izgrađen od tamnog vulkanskog kamena i imao je 7.000 sjedećih mjesta, a danas je uklopljen u barokne građevine. * ''Via Etna'' je glavna ulica s trgovinama, duga oko 3 km, koja se prostire od Katedralnog trga (''Piazza del Duomo'') prema Etni. * Dvorac Ursino, koji je izgradio Fridrik II. 1240. godine, je u 14. stoljeću bio rezidencijom Aragonskih kraljeva ==Prijateljski gradovi== * {{Z|SAD}} [[Phoenix]], [[SAD]] * {{Z|FRA}} [[Grenoble]], [[Francuska]] * {{Z|POLJ}} [[Oświęcim]], [[Poljska]] * {{Z|KAN}} [[Ottawa (Kanada)|Ottawa]], [[Kanada]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat}} *[https://web.archive.org/web/20080208085025/http://www.comune.catania.it/portale/ Catania - službena stranica grada] {{it icon}} *[http://www.provincia.ct.it/ Pokrajina Katanija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080928215440/http://www.provincia.ct.it/ |date=28. rujna 2008. }} {{it icon}} {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Gradovi na Siciliji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] [[Kategorija:Barokna arhitektura]] 3fddsx7yqehp0brqmyc1pwjim3e1zgf 0 263136 7578288 7407280 2026-08-16T05:55:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578288 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Canosa di Puglia |izvorno ime= |regija= Apulija |pokrajina = Barletta-Andria-Trani |slika grba = Canosa di Puglia-Stemma.svg |karta =Map Province of Barletta-Andria-Trani.svg |kratica regije= PUG |kratica pokrajine = BA |širina-stupnjevi = 41 |širina-minute= 13 |širina-sekunde= |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 16 |dužina-minute= 4 |dužina-sekunde= |dužina-oznaka= E |mappaX = |mappaY = |poštanski broj = 70053 |pozivni broj = 02 |istat = |zaštitnik = |stranica= [http://www.comune.foggia.it/ Službene internet stranice] }} '''Canosa di Puglia''' ([[latinski|lat.]]: ''Canusium''; [[starogrčki|grč.]]: ''Canusion''), skraćeno '''Canosa''', je grad u [[Italija|Italiji]] i [[talijanske općine|općina]] u regiji [[Apulija]], u pokrajini [[Barletta-Andria-Trani]] (pokrajina osnovana u lipnju 2009. do općina iz pokrajine Foggia i Bari). Canosa se nalazi između [[Bari]]ja i [[Foggia|Foggie]], nedaleko od rijeke [[Ofanto]], odnosno mjesta gdje su ostaci rimske vojske pronašli utočište nakon katastrofalnog [[bitka kod Kane|poraza kod Kane]]. Mjesto je također poznato i po grobu Bohemonda I. Antioškog, jednog od vođa iz [[Prvi križarski rat|prvog križarskog rata]]. Canosa se smatra najvažnijim arheološkim lokalitetom u Apuliji, odnosno jednim od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova u Italiji. Dokazi o prisutnosti ljudi na tom području datiraju iz 7. tisućljeća pr. Kr. Prema predaji naselje je osnovao [[grčka mitologija|grčki mitološki]] junak [[Diomed]]. Povijesno, naselje je bilo jedno od središta naroda [[Japigi|Japiga]] koji su naseljavali šire područje. Japigi su se s vremenom postupno počeli međusobno razlikovati kao posljedica različitih utjecaja i međusobne udaljenosti. Japige na području današnjeg grada starogrčki povjesničari su nazvali ''Dauni'', a regiju ''Daunia''. Prva naselja tih plemena na području koje se naziva Diomedova polja datiraju iz vremena [[neolitik]]a (6000-3000 pr.n.e). == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|12985 |1871.|14972 |1881.|18656 |1901.|24230 |1911.|26053 |1921.|26719 |1931.|27583 |1936.|28377 |1951.|34342 |1961.|34015 |1971.|30720 |1981.|30948 |1991.|31240 |2001.|31445 |2011.|30422 |2021.|28187 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Apuliji]] 0thhmnwdz5tk6n1uhi3c37q5pdjfbxx 0 263255 7578333 7407292 2026-08-16T07:15:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578333 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Ceglie Messapica |izvorno ime= |regija= Apulija |pokrajina = Brindisi |slika grba =Ceglie Messapica-Stemma.svg |karta =Map of comune of Ceglie Messapica (province of Brindisi, region Apulia, Italy).svg |kratica regije= PUG |kratica pokrajine = BR |širina-stupnjevi = 40 |širina-minute= 39 |širina-sekunde= |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 17 |dužina-minute= 30 |dužina-sekunde= |dužina-oznaka= E |mappaX = |mappaY = |poštanski broj = 72013 |pozivni broj = 0831 |istat = |zaštitnik = [[Sveti Antun Padovanski|Sv. Antun Padovanski]], [[Sveta Ana|Sv. Ana]] i [[Sveti Rok|Sv. Rok]] |stranica= [http://www.comune.ceglie-messapica.br.it/ Službene internet stranice] }} '''Ceglie Messapica''' je grad i istoimena [[talijanske općine|općina]] u [[Italija|talijanskoj]] regiji [[Apulija]], pokrajina [[Brindisi (pokrajina)|Brindisi]]. Ceglie je smješten između [[Murgia]]e i Gornjeg [[Salento]]a, a sadrži tradicionalne kamene nastambe koje se nazivaju ''[[trullo]]''. == Povijest == Prema legendi, osnovali su ga [[Pelasgoi]] (Pelazgi), a od njih potječu megalitske građevine zvane ''[[specchie]]''. Nakon što su u to područje došli [[Velika Grčka|grčki]] kolonizatori oko godine 700. pr. Kr., dobio je ime 'Kailìa' (''Καιλία''). Obližnje selo je imalo svetišta bogu [[Apolon]]u (kraj suvremene crkve San Rocco) i [[Venera (mitologija)|Veneri]] (na brdu Montevicoli). Grad je bio vojno sjedište [[Mesapi|Mesapa]] (civilna prijestolnica je bila u [[Oria (Italija)|Oriji]]). Vodio je borbe protiv grčkog [[Taranto|Taranta]] kada su tamošnji Grci pokušali prodrijeti do [[jadran]]ske obale. Mesapski Ceglie je imao oko 40.000 stanovnika. U rimskoj doba je već počeo propadati, a srednjem vijeku bio obično seoce ''Celie de Galdo'', s malim dvorcem. Godine 1584. vlasnikom mu je postala obitelj [[Sanseverino]], koja je proširila dvorac i osnovala dva samostana za [[Kapucini|kapucine]] (danas napuštena) i dva za [[Dominikanci|dominikance]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|11468 |1871.|13121 |1881.|14588 |1901.|16801 |1911.|17844 |1921.|18606 |1931.|20924 |1936.|20764 |1951.|23018 |1961.|22381 |1971.|20598 |1981.|20571 |1991.|20805 |2001.|21370 |2011.|20209 |2021.|18880 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Apuliji]] bh63lbatzisvfqgu3e2ayopb8ngyygi 0 264897 7578217 6499277 2026-08-16T02:50:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578217 wikitext text/x-wiki [[Slika:BrankoPoliansky.jpg|thumb|Branko Ve Poljanski 1920-ih]] '''Branko Ve Poljanski''', pravim imenom Branislav Virgilije Micić ([[Sošice]] kraj [[Jastrebarsko]]g, [[Žumberak]], 22. listopada 1898. - [[Pariz]], 1940. ili 1947.), pjesnik i slikar, s bratom [[Ljubomir Micić|Ljubomirom Micićem]] vođa srpsko-hrvatskog avangardnog ([[nadrealizam|nadrealističkog]] i [[dada|antidadaističkog]]) pokreta [[zenitizam]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mdc.hr/msu/hr/hiperveza/zenit.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20070702062117/http://www.mdc.hr/msu/hr/hiperveza/zenit.html |archive-date=2. srpnja 2007. |access-date=18. svibnja 2010.}}</ref> Branko Ve Poljanski pseudonim je uzeo po selu Majske Poljane kraj [[Glina (grad)|Gline]] na [[Banija|Baniji]], gdje je odrastao. U Zagrebu je polazio Učiteljsku školu, ali je nije završio. Radio je u kazalištima u Trstu i Ljubljani. Sav njegov književni opus nastaje od 1921. do 1927. godine u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani i Pragu. U Ljubljani 1921. pokreće časopis ''Svetokret'', "list za ekspediciju na Severni pol čovekovog duha", a u Zagrebu filmsku reviju ''Kinofon'' (1921-22); 1921. izdaje publikaciju ''Dada-jok'', a 1922. jedan broj ''Zenit-ekspresa''. U Pragu je organizirao umjetnički klub "Zenit", šireći zenitističke ideje, te sudjelovao u avangardnom teatru (Revolucionarna scena). Bio je najagilniji suradnik zagrebačko-beogradskog avangardnog časopisa ''Zenit'' (Zagreb, 1921. – 23. - Beograd, 1924. – 26.) Ljubomira Micića, gdje je objavio najveći dio svojih pjesama. Njegov roman ''77 samoubica'' (Zagreb, 1923.) i zbirka pjesama ''Panika pod suncem'' (Beograd, 1923.) bili su predstavljeni na Izložbi revolucionarne umjetnosti Zapada u Moskvi 1926. godine. Godine 1927. raskida s književnom djelatnošću, 17. srpnja u Beogradu gdje je na Terazijama razdijelio 2000 primjeraka svojih knjiga ''Tumbe'' i ''Crveni petao''. Od 1927. živi u Parizu, gdje se bavi slikarstvom. Umro je u Parizu nakon 1930. ili 1932., prema nekim izvorima zadnji spomen o njemu potječe iz 1940., a neki izvori kao godinu smrti navode 1947. ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== [http://avantgarde-museum.com/kolekcija/ht/autor.php?lang=hr&autor=4 Branko Ve Poljanski u Virtualnom muzeju avangarde - Kolekciji Marinka Sudca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214201934/http://avantgarde-museum.com/hr/kolekcija/ht/autor.php |date=14. veljače 2021. }} {{GLAVNIRASPORED:Poljanski, Branko Ve}} [[Kategorija:Srpski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Životopisi, Jastrebarsko]] 7x7q20y371couw3icpdavcddeojbdw3 0 267408 7578461 7407301 2026-08-16T11:51:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578461 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Cosenza |izvorno ime= |regija= Kalabrija |pokrajina = Cosenza |slika grba =Cosenza-Stemma.svg |karta = |kratica regije= CAL |kratica pokrajine = CS |širina-stupnjevi = 39 |širina-minute= 18 |širina-sekunde= |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 16 |dužina-minute= 15 |dužina-sekunde= |dužina-oznaka= E |mappaX = |mappaY = |poštanski broj = 87100 |pozivni broj = 0984 |istat = |zaštitnik = |stranica= }} '''Cosenza''' ([[Latinski|lat.]] '''''Cosentia''''') je grad na jugu [[Italija|Italije]], u talijanskoj regiji [[Kalabrija|Kalabriji]] (bivši '''''Brutium'''''), glavni grad istoimene pokrajine [[Cosenza (pokrajina)|Cosenza]], koji se nalazi na ušću rijeke [[Busento]] u rijeku [[Crati]] (Crathis). [[Datoteka:Old town2.jpg|mini|lijevo|<center>Panorama starog grada Cosenze]] Cosenza danas ima oko 70 000 stanovnika, a poznata je iz vremena [[Magna Graecia|Velike Grčke]] i [[Stari Rim|Starog Rim]] kao '''''Cosentia'''''. Cosenzu su osnovali [[Bruti]], [[Italici|italsko pleme]] koje su je uspješno odupirali utjecaju grčkih kolonija na jugu Italije. Područje grada poznato je i kao mjesto održavanja Bitke kod Pandosia u kojemu je vojska italskih plemena Bruta, Samnita i Lukanaca, pobijedila vojsku [[Aleksandar I. Epirski|Aleksandra I. Epirskoga]], ujaka [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|18366 |1871.|16918 |1881.|17434 |1901.|20857 |1911.|23805 |1921.|30659 |1931.|35164 |1936.|40032 |1951.|57010 |1961.|78611 |1971.|102086 |1981.|106801 |1991.|86664 |2001.|72998 |2011.|69484 |2021.|64073 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat}} [[Kategorija:Gradovi u Kalabriji]] [[Kategorija:Rimski gradovi u Italiji]] 610g8vprs0uxvva9p5yxx1xiqo3fnb6 0 267995 7578032 7446991 2026-08-15T17:01:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578032 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wien Palais Batthyány-Strattmann Wappen.jpg|thumb|200px|Grb obitelji Baćan na jednoj od njihovih palača u Beču]] '''Batthyány''' (''Bachyan'', ''Bathian'', ''Bathyan'', ''Bathyany'', ''Battiani'', ''de Bachan'', ''Baćan''), [[Hrvati|hrvatsko]]-[[Mađari|ugarska]] plemićka obitelj koja djeluje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od početka [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Imali su posjede u varaždinskoj i zagrebačkoj županiji. Tijekom [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|turskih osvajanja]] u 16. stoljeću preselili su svoje podložnike sa svojih posjeda u istočnoj Hrvatskoj na prekodravska imanja i u Gradišće.<ref name="HL">Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 74</ref> [[Barun]]stvo su stekli [[1628.]], [[grof]]ovstvo [[1630.]], a naslov [[herceg]]a [[1764.]] godine.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 212.</ref> Obnašali su visoke službe u državnoj upravi, a najistaknutiji članovi su:<ref name="HL"/> * ''[[Baltazar Batthyány|Baltazar Baćan]]'' (1452. – 1520.), [[Jajačka banovina|jajački ban]] * ''[[Benko Batthyány|Benko Baćan]]'', hrvatski banovac * ''[[Franjo Batthyány]]'' (1479. – 1566.), hrvatski i [[Jajačka banovina|jajački ban]] * ''[[Adam Batthyány]]'' (1662. – 1703.), hrvatski ban * ''[[Karlo Batthyány]]'' (1698. – 1772.), hrvatski ban * ''Ludvig I. Batthyány'' (1696. – 1765.), ugarski palatin * ''[[Teodor Batthyány (manufakturist)|Teodor Batthyány]]'' (1729. – 1812.), jedan od prvih hrvatskih manufakturista == Bilješke == {{izvori}} == Literatura == * ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. II, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-02-3}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1466 Batthyány - Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305025040/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1466 |date=5. ožujka 2016. }} {{hr icon}} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://genealogy.euweb.cz/hung/batth1.html Obitelj Batthyány, 1] Genealogy * [http://genealogy.euweb.cz/hung/batth2.html Obitelj Batthyány, 2] Genealogy * [http://genealogy.euweb.cz/hung/batth3.html Obitelj Batthyány von Német-Ujvar, 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150319201930/http://genealogy.euweb.cz/hung/batth3.html |date=19. ožujka 2015. }} Genealogy * [http://genealogy.euweb.cz/hung/batth4.html Obitelj Batthyány de Geresgál, 4] Genealogy {{mrva-pov}} [[Kategorija:Batthyány| ]] [[Kategorija:Mađarsko plemstvo]] 6qno89kakzvl4dvfy4y6eu6o417r87o 0 268280 7578336 7436021 2026-08-16T07:26:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578336 wikitext text/x-wiki [[Slika:Counts_of_Celje_coat_of_arms_(1-4).svg|desno|mini|Grb grofova Celjskih]] '''Celjski grofovi''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Grafen von Cilli'', [[slovenski jezik|slov.]] ''Celjski grofje,'' [[mađarski jezik|mađ.:]] ''Cillei grófok''), velikaška [[dinastija|dinastička]] obitelj. U [[12. stoljeće|12. stoljeću]] poznati su pod imenom ''Žovneški'' i gospodari su posjeda u Savinjskoj dolini i [[Kranjska|Kranjskoj]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 35.</ref> Tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] doživjeli su znatan uspon i proširili svoj utjecaj i posjede na [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Car [[Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Ludovik IV. Bavarski]] (1328. – 1347.) dodijelio im je naslov državnih [[grof]]ova Celjskih, a kralj [[Žigmund Luksemburški]] (1387. – 1437.) naslov [[knez]]ova [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], čime su ostvarili izniman uspon i ugled među plemstvom. == Povijest == Jedan od prvih, u izvorima dokumentiranih, članova roda bio je ''Gebhard I. Savinjski'' koji se spominje [[1130.]] i [[1144.]] godine. Isprva su bili gospodari grada Žovneka u Savinjskoj dolini. Godine [[1322.]] nasljedstvom su postali gospodari [[Celje|Celja]].<ref name="Opća enciklopedija, str. 41">Opća enciklopedija, str. 41.</ref> Posjede su širili kupovinom i rodbinskim vezama. ''Fridrik I. Žovneški'' povezao se s [[Habsburg]]ovcima kojima je predao svoje posjede i opet ih dobio na upravu kao [[feud]], a dobio je i naslov državnog grofa.<ref name="hbl.lzmk.hr">{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3469 |title=Celjski - Hrvatski biografski leksikon |access-date=4. listopada 2016. |archive-date=12. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161012095837/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3469 |url-status=dead }}</ref> ''Ulrik I.'' (oko 1330. – 1368.) proširio je obiteljske posjede ženidbom za groficu Adelhajdu Ortenburg, a njegov brat ''Herman I.'' († 1385.) ženidbom za Katarinu, kćerku [[Bosanska banovina|bosanskog bana]] [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]]. Njih dvojica sudjelovali su [[1345.]] godine u borbi kod [[Zadar|Zadra]], kao [[vitez]]ovi, najamnici kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I. Anžuvinca]] (1342. – 1382.). Godine [[1362.]] car [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV. Luksemburški]] (1355. – 1378.) potvrdio je grofovski naslov Ulriku I., Hermanu I. i Ulrikovom sinu ''Vilimu'', a [[1372.]] godine Herman I. i Vilim postali su grofovi Svetog Rimskog Carstva.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Hermanov sin bio je [[Herman II. Celjski|Herman II.]] začetnik obiteljske moći. Oslanjanjem na [[Dinastija Luksemburg|Luksemburgovce]], stekao je [[Međimurje]] i posjede u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]], a [[1406.]] naslov [[ban|hrvatskog bana]].<ref name="Opća enciklopedija, str. 41"/> Godine [[1418.]] proširio je obiteljske posjede i vlast na grofovije ''Ortenburg'' i ''Sternberg'' te vlastelinstva u [[Koruška|Koruškoj]] i Kranjskoj, dok su [[1428.]] godine stekli [[Bihać]] i [[Krupa|Krupu]]. Daljnji uspon obitelji Celjskih ostvaren je udajom [[Barbara Celjska|Barbare Celjske]] (1392. – 1451.) za Žigmunda Luksemburškog.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/11184 Celjski] Hrvatska enciklopedija</ref> Jačanje obitelji Celjskih nastavilo se i za Hermanova sina [[Fridrik II. Celjski|Fridrika II.]] († 1454.) i unuka [[Ulrik II. Celjski|Ulrika II.]], kojima je kralj Žigmund [[1436.]] godine podijelio naslov državni knezovi [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i time ih oslobodio vrhovništva [[Habsburg]]ovaca. Daljnjim ženidbenim vezama proširili su svoju vlast i utjecaj na [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Slavonija|Slavoniju]], a uplitali su se i u unutrašnje prilike [[Ugarska|Ugarske]], [[Češka|Češke]] i [[Austrija|Austrije]]. Također, pretendirali su i na kraljevske krune u [[Bosna|Bosni]] i Austriji.<ref name="Opća enciklopedija, str. 41"/> Bili su u sukobu s velikaškom obitelji [[Hunjadi|Hunyadi]] s kojima su se pomirili [[1451.]] godine, no za vrijeme [[bitka kod Beograda|bitke]] kod [[Beograd]]a protiv [[Turci|Turaka]], [[Ulrik II. Celjski|Ulrik II.]] se opet sukobio s [[Ladislav Hunjadi|Ladislavom Hunyadijem]] te je u svađi ubijen i s njime je [[1456.]] godine izumrla obitelj Celjskih grofova. == Popis Celjskih grofova == * [[Ulrik I. Celjski|Ulrik I.]] (1331. – 1368.) * [[Herman I. Celjski|Herman I.]] (1332./34. – 1385.) * [[Vilim Celjski|Vilim]] (1361./62-1392.) * [[Herman II. Celjski|Herman II.]] (o. 1365. – 1435.) * [[Fridrik II. Celjski|Fridrik II.]] († 1454.) * [[Ulrik II. Celjski|Ulrik II.]] (1407. – 1456.) == Vidi još == * [[Dodatak:Popis feudalnih gospodara Međimurja]] == Bilješke == {{izvori}} == Literatura == * ''Opća enciklopedija, JLZ, Zagreb, 1977.'' * ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. IV, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-04-X}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3469 Celjski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012095837/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3469 |date=12. listopada 2016. }} Hrvatski biografski leksikon * [https://enciklopedija.hr/clanak/11184 Celjski] Hrvatska enciklopedija * [http://proleksis.lzmk.hr/14842/ Celjski] Proleksis enciklopedija {{mrva-pov}} [[Kategorija:Povijest Slovenije]] [[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]] [[Kategorija:Celjski grofovi| ]] [[Kategorija:Plemstvo]] [[Kategorija:Austrijsko plemstvo]] 4yp8ww6tx37616mjdc5roxduj61yisp 0 271420 7578340 7407293 2026-08-16T07:54:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578340 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Certaldo |izvorno ime= |regija= Toskana |pokrajina = Firenca |slika grba =Certaldo-Stemma.svg |karta = |kratica regije= TOS |kratica pokrajine = FI |širina-stupnjevi = 43 |širina-minute= 32 |širina-sekunde= 52 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 11 |dužina-minute= 2 |dužina-sekunde= 28 |dužina-oznaka= E |mappaX = 111 |mappaY = 119 |poštanski broj = 50052 |pozivni broj = 0571 |istat = 048012 |zaštitnik = [[Toma Apostol|sv. Toma apostol]] |stranica= [http://certaldo.empolese-valdelsa.it/ Službene stranice grada i općine] }} [[datoteka:Certaldo alta panorama2008.jpg|mini|250px|desno|Panorama starog Certalda na brijegu]] [[datoteka:Certaldo-PalazzoPretorio-Pavek.jpg|mini|250px|lijevo|Palača Pretorio u gornjem Certaldu]] '''Certaldo''' je grad i općina u [[Toskana|Toskani]] ([[Italija]]), u pokrajini [[Pokrajina Firenca|Firenca]], od 16.053 stanovnika<ref>[http://demo.istat.it/bilmens2009gen/index.html Podatci talijanskog statističkog ureda – Istat od 30. studenog 2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100120110924/http://www.demo.istat.it/bilmens2009gen/index.html |date=20. siječnja 2010. }}.</ref> udaljen je 45.5 [[km]] jugozapadno od [[Firenza|Firenze]], i 46,5 km sjeverozapadno od [[Siena|Siene]]. Certaldo leži na omanjem brijegu u plodnoj riječnoj dolini rijeke [[Elsa (rijeka)|Else]] (''Valdelsa''). Taj mali gradić – nalik po svojim [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] tornjevima-[[neboder]]ima na obližnji [[San Gimignano|San Gimignano]] bio je dom obitelji slavnog talijanskog [[književnik]]a [[Giovanni Boccaccio|Giovanni Boccaccia]], koji je tu pokopan [[1375.]] godine. ==Povijest == Certaldo je naselje [[Etruščani|etrursko]]-[[Antički Rim|rimskog]] porijekla, što dokazaju [[Arheologija|arheološki]] nalazi pronađeni na dvije lokacije (Poggio del Boccaccio (etrurske nekropole) i Poggio delle Fate) na kojima danas leži zamak. Svi nalazi iz etrurskog i rimskog perioda danas se čuvaju u muzeju u Palazzo Pretorio, izgrađenom za [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].<br/> Certaldo se prvi put spominje [[1164.]] u dokumentu [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika Barbarosse]] kao [[Feud|leno]] [[grof]]ova Albertija. Kao naselje stao se razvijati još za ranog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] oko obrambenog tornja koji je danas sastavni dio Palazza Pretorio.<br/> Certaldo je uspio očuvati svoju neovisnost od obližnje Firence sve do [[1184.]], kada su firentinci porušili zamak obitelji Alberti i prisilili je na podložnost Firenci. Nakon što su firentinci razarorili obližnji grad [[Semifonte]] [[1202.]], veliki broj izbjeglica potražio je utočište u Certaldu, tad je izgrađen velik broj kuća na južnom i zapadnom dijelu brijega. Tad se i definirao izgled Gornjeg Certalda kao naselja opasanog zidinama s troje ulaznih vratiju; Porta Alberti, Porta al Sole i Porta al Rivellino iznad važne prometnice [[Via Francigena]].<br/> Nakon [[Bitka kod Montapertija|Bitke kod Montapertija]] ([[1260.]]) u kojoj su snage [[Firenca|firentinskih]] [[Gvelfi i Gibelini|Gvelfa]] poražene od [[Republika Siena|sienskih]] [[Gvelfi i Gibelini|Gibelina]], Certaldo je opljačkan.<br/> Od [[1415.]] Certaldo je postao sjedište jednog od tri [[vikarijat]]a (tako je upravno bila podijeljena [[Republika Firenca]]) njegova nadležnost protezala se na doline; Valdelsa i Val di Pesa, sve do doline Valdarno.<br/> Nakon što su ga [[1479.]], opljačkale udružene vojske [[Siena|Siene]] i [[vojvoda od Kalabrije|vojvode]] od [[Kalabrija|Kalabrije]], Certaldo je doživio značajan kulturni i ekonomski razvitak, zahvaljujući najvećma svom izuzetnom strateškom položaju na tada vrlo prometnoj Via Francigena i tome što je bio sjedište vikara i cijele doline Valdelsa. Već tada je imao bolnicu, školu i sud.<br/> Između [[17. stoljeće|sedamnaestog]] i [[18. stoljeće|osamnaestog stoljeća]] počinje se razvijati naselje podno brijega u ravnici ispod dvorca – novovjekovni Certaldo u koji se [[1757.]] seli i uprava. Izgradnjom željezničke pruge [[Empoli]] – [[Siena]] [[1849.]], počinje jačati industrija i trgovina.<br/> Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Certaldo je bio meta nekoliko zračnih napada, tad je porušeno nekoliko vrijednih povijesnih zgrada u gornjem dijelu grada, između ostalog i kuća obitelji [[Giovanni Boccaccio|Boccaccio]], koja je temeljno obnovljena nakon rata. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|6585 |1871.|7237 |1881.|7724 |1901.|9129 |1911.|10439 |1921.|10692 |1931.|11879 |1936.|12094 |1951.|12104 |1961.|13408 |1971.|15614 |1981.|15913 |1991.|15942 |2001.|15670 |2011.|15935 |2021.|15483 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Znamenitosti Certalda == *''Boccacciova kuća'', od crvenih cigli, nalik je na ostale kuće u Certaldu iz [[13. stoljeće|13. st.]], temeljno je obnovljena [[1823.]] i namještena starim namještajem iz tog vremena pronađenim u ostalim kućama u Certaldu. Tih godina – [[1875.]] je podignut i spomenik [[Giovanni Boccaccio|Boccacciu]], na glavnom gradskom trgu gornjeg Certalda. *''Palazzo Pretorio'', ili Palazzo Vicariale, je bila sjedište firentiskih [[guverner]]a (vikara), nedavno je obnovljena u potpunosti, njeno slikovito pročelje ukrašeno je keramičkim grbovima, palača u svojoj unutrašnjosti ima brojne vrijedne [[Freska|freske]] od [[13. stoljeće|13. st.]] do [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. == Kultura u Certaldu == I Certaldo je poput obližnjeg [[San Gimignano|San Gimignana]] odredište brojnih turista, te ima i brojne festivale tokom ljeta. Najveći i najpoznatiji od njih je ''Mercantia'', koji traje tjedan dana u Gornjem Certaldu, to je festival uličnih zabavljača iz cijele Italije, ali i gostiju iz [[Europa|Europe]] i obje [[Amerika|Amerike]]. == Zbratimljeni gradovi == * {{Z|NJE}} [[Neuruppin]] * {{Z|NJE}} [[Kanramachi]] * {{Z|UK}} [[Canterbury]] <BR> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20090121172721/http://certaldo.empolese-valdelsa.it/ Službene stranice grada i općine] {{Pokrajina Firenca}} [[Kategorija:Gradovi u Toskani]] [[Kategorija:Općine u pokrajini Firenca]] 97jqq166404c3oz96r4qemndpdjhr0m 0 271596 7578316 7407288 2026-08-16T06:57:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578316 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Castelfiorentino |izvorno ime= |regija= Toskana |pokrajina = Firenca |slika grba =Castelfiorentino-Stemma.svg |karta = Map of comune of Castelfiorentino (province of Florence, region Tuscany, Italy).svg |kratica regije= TOS |kratica pokrajine = FI |širina-stupnjevi = 43 |širina-minute= 36 |širina-sekunde= 39 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 10 |dužina-minute= 58 |dužina-sekunde= 12 |dužina-oznaka= E |mappaX = 109 |mappaY = 117 |poštanski broj = 50051 |pozivni broj = 0571 |istat = 048010 |zaštitnik = sv. Verdijana |stranica= [http://www.comune.castelfiorentino.fi.it/castelfiorentino/comune.jsp?IdDoc=206 Službene stranice grada i općine] }} [[datoteka:Verdiana castelfiorentino.jpg|mini|250px|desno|Pročelje svetišta sv. Vedrijane]] [[datoteka:Castello Oliveto.jpg|mini|250px|lijevo|Unutrašnje pročelje Dvorca Oliveto]] '''Castelfiorentino''' je grad i općina u [[Toskana|Toskani]] ([[Italija]]), u pokrajini [[Pokrajina Firenca|Firenca]], od 17.930 stanovnika<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://demo.istat.it/bilmens2009gen/index.html |title=Podatci talijanskog statističkog ureda - Istat od 30. studenog 2009 |access-date=16. srpnja 2010. |archive-date=20. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100120110924/http://www.demo.istat.it/bilmens2009gen/index.html |url-status=dead}}</ref> udaljen oko 30 km jugozapadno od [[Firenza|Firenze]]. Središte Castelfiorentina leži na omanjem brijegu u plodnoj riječnoj dolini rijeke [[Elsa (rijeka)|Else]] - Valdelsa. Taj mali gradić - kaštel bio je važna predstraža velike i moćne Firence stoljećima. ==Povijest == Od [[1149.]] se dotadašnja utvrda ''Castelvecchio'' (Stari kaštel) izgrađena na mjestu starijeg [[Antički Rim|rimske]] utvrde ''Timignano'' na važnoj prometnici [[Via Francigena]] zove Castelfiorentino. Taj utvrđeni grad zatvara na brijegu župna crkva sv Hipolita (stara crkva sv. Vlaha) i drugi niz zidina Borgo d'Elsa i Borgo Nuovo. Kastel je imao pet ulaznih vratiju; Porta Fiorentina, Porta Pisana, Porta al Vento, Porta Senese i Porta di Borgo), ali samo dvije ceste koje su vodile na jedini trg (današnja ''Piazza del Popolo''). Castelfiorentino je bio feud grofova Cadolingi a potom Alberti, ali je nakon toga postupno postao posjed biskupa iz [[Firenca|Firence]]. U [[12. stoljeće|12. stoljeću]], teško je trpio zbog stalnih sukoba između Crkve i Carstva, [[Gvelfi i Gibelini|Gvelfa]] i [[Gvelfi i Gibelini|Gibelina]] te između [[Siena|Siene]] i [[Firenca|Firence]] čija je važna predstraža bio, te je zbog toga i bio sjedište [[Podestat|podeste]], te imao privilegiju da stavi crveni ljiljan na bijelu zastavu. U Castelfiorentinu je [[1260.]] potpisan mir nakon [[Bitka kod Montapertija|Bitke kod Montapertija]], između Firence i Siene. Ali je on ostao za još nekoliko stoljeća poprište brojnih bitaka i vojničkih napada, sve dok ga nakon velike opsade [[1521.]] nisu razorili vojnici [[Španjolska|španjolskog carstva]]. Ponovno ga je zauzeo firentinski [[kondotjer]] Francesco Ferrucci. Ali se nakon pojave kuge i smrti Ferruccia, [[Firenca]] morala predati trupama [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] i prihvatiti povratak [[Medici]]ja na vlast. To je pogodilo i Castelfiroentino, kao i cijelu dolinu Valdelsa, jer je nakon toga čitav kraj ostao u dubokoj izolaciji i stagnaciji. Zbog štednje i gubitka važnosti je ukinut [[podestat]] u Castelfiorentinu. Nakon gubitka strateške važnosti, izgubio je i poziciju lokalnog upravnog sjedišta, te je postao podložan vikarijatu iz [[Certaldo|Certalda]]. Ali je od [[18. stoljeće|osamnaestog stoljeća]] od kako su na vlast u Toskani došli vladari iz Habsburško-lotarinške dinastije opet postao regionalno upravno sjedište. To je nastavio biti i nakon pripojenja [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]] [[1868.]], Castelfiroentino je bio jedna od prvih talijanskih općina u kojoj su [[Socijalizam|socijalisti]] već [[1902.]] osvojili lokalnu vlast. Castelfiroentino je od tog vremena čvrsto uporište talijanske ljevice, jer na lokalnim izborima i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uvijek pobjeđuju talijanski [[Komunizam|komunisti]], a od [[1990-ih]] reformirani komunisti - Stranka demokratske ljevice (PDS / DS). Castelfiroentino je došao na naslovnice svjetskih novina [[1998.]], kad su kod lokaliteta Poggio Maggiore pronađeni [[fosil]]ni ostaci [[kit]]a koji su tu živjeli prije više od tri milijuna godina, kad se tu prostiralo [[Tirensko more]]. Taj skelet je najpotpuniji fosilni nalaz kita koji je do sada pronađen u Europi.<ref>Otkriće i iskapanje su obavili istraživači iz talijanskog Geopaleontološkog muzeja GAMPS, iz mjesta Scandicci ([[Pokrajina Firenca|Firenca]])</ref> == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|8458 |1871.|8727 |1881.|8880 |1901.|10529 |1911.|11424 |1921.|11496 |1931.|12744 |1936.|13056 |1951.|14209 |1961.|15602 |1971.|17469 |1981.|17428 |1991.|17155 |2001.|17012 |2011.|17489 |2021.|17364 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Znamenitosti Castelfiroentina == * Teatro del Popolo (Narodno kazalište) iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]] na najvećem gradskom trgu Piazza Gramsci * Crkva sv. Franje iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]], unutar crkvenog kompleksa nalazi se Svetište sv. Verdijane temeljno obnovljeno u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] * Crkva sv.Lovre i sv. Leonarda [[13. stoljeće|13. st.]] - [[14. stoljeće|14. st.]] * Pored Castelfiorentina u selu Castelnuovo d'Elsa nalazi se Oratorij sv. Lovre i sv.Barbare == Gospodarstvo== Tijekom [[18. stoljeće|18. st.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Castelfiorentino i njegova okolica bili su kraj gdje se proizvodilo; [[vino]], [[žitarice]], [[šećerna repa]], [[duhan]], ulje, [[Domaće govedo|goveda]], [[ovce]]. Kraj je bio poznat po [[Vuna|vuni]] i [[gips]]u iz lokalnog kamenoloma. S početka [[20. stoljeće|20. st.]] otpočele su s radom tvornica [[šećer]]a i tvornica insekticida. Danas u Castelfiorentinu dominiraju mala poduzeća koja se bave proizvodnjom odjeće, obuće, namještaja, građevinskog materijala i inženjeringom. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.comune.castelfiorentino.fi.it/castelfiorentino/comune.jsp?IdDoc=206 Službene stranice grada i općine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100729224740/http://www.comune.castelfiorentino.fi.it/castelfiorentino/comune.jsp?IdDoc=206 |date=29. srpnja 2010. }} {{Pokrajina Firenca}} [[Kategorija:Gradovi u Toskani]] [[Kategorija:Općine u pokrajini Firenca]] gso46py7djuh38u6fe6wwdchipgc060 0 271817 7577954 7381210 2026-08-15T13:59:01Z Andrijaz 209311 Preciziran datum otvaranja poštanskog ureda. Proširena imenska formula radi preciznije identifikacije. 7577954 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Zaton |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|ŠKŽ}} |općina = [[Šibenik]] |najbliži grad = [[Šibenik]] |površina = 20,5 |visina = |z. širina = 43.787 |z. dužina = 15.824 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 929 |svetac = [[sveti Roko]] |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 22215 Zaton |pozivni broj = +385 (0)22 |autooznaka = ŠI |web = |bilješke = }} '''Zaton''' je naselje u sastavu [[Šibenik|Grada Šibenika]]. == Zemljopis == Zaton je smješten u sjeverozapadnom dijelu Šibenskoga zaljeva na 43° 47' sjeverne geografske širine i 15° 49' istočne geografske dužine. Okružen je brdima Rasovač ({{Broj|133|m}}), Križeva glava ({{Broj|102|m}}), Mali Vranik ({{Broj|116|m}}) i Veliki Vranik ({{Broj|142|m}}). Uz more se od uvale Dobri dolac do uvale Šarina draga proteže šetnica duga oko tri kilometra. Na sjevernoj su obali plaže Zvizda i Šarina draga. U mjestu izvire nekoliko izvora slatke vode, koji more čine bočatim. [[Datoteka:Zaton - pogled s Rasovača (viša kvaliteta).jpg|ništa|mini|330x330px|Pogled na Zaton s brda Rasovač]] == Gospodarstvo == Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo i turizam. Stanovnici su zaposleni i u [[Šibenik|Šibeniku]].<ref>{{Citiranje weba|title=Belanić, Ante|url=https://enciklopedija.hr/clanak/6694|access-date=2023-08-08|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> == Stanovništvo == Prema popisu iz 2021. godine Zaton ima 929 stanovnika. Stanovništvo je po narodnosti gotovo u potpunosti hrvatsko, a po vjeri gotovo u potpunosti katoličko. Najraniji podatci o broju stanovnika po [[Krsto Stošić|Krsti Stošiću]]:<ref name=":3" /> * 1709: 97 * 1774: 260 * 1810: 304 * 1845: 443 * 1901: 1044 * 1928: 1526 * 1939: 1600 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Zaton |p1857=422 |p1869=782 |p1880=621 |p1890=781 |p1900=972 |p1910=1133 |p1921=1321 |p1931=1411 |p1948=1184 |p1953=1264 |p1961=1371 |p1971=1254 |p1981=1084 |p1991=1197 |p2001=1098 |p2011=978 |p2021=929 |napomena=1857. i 1869. sadrže podatke i za naselje Srima, općina Vodice, a 1869. i za naselje Raslina, Grad Šibenik. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Šport == [[Datoteka:Sredozemna medvjedica Adrijana, simbol VIII. MIS-a, na zatonskoj rivi.jpg|mini|267x267px|[[Sredozemna medvjedica]] Adrijana, maskota [[VIII. Mediteranske igre – Split 1979.|VIII. MIS-a]], na zatonskoj rivi]] Zbog izuzetno povoljnih prirodnih uvjeta u Zatonu je za potrebe [[VIII. Mediteranske igre – Split 1979.|VIII. Mediteranskih igara]] 1979. uređena kvalitetna veslačka staza s pratećim sadržajima. Na stazi i danas treniraju mnoge momčadi i reprezentacije. == Manifestacije == * Klape na Vrulji – kraj srpnja * Zatonske igre – kraj srpnja / početak kolovoza * Fešta sv. Roka – 16. kolovoza * Zatonska pidočijada (festival dagnji) – kraj kolovoza / početak rujna<ref>{{Citiranje weba|date=2023-09-07|title=Slobodna Dalmacija - Stranci se ne mogu načuditi da su pidoće mukte|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/stranci-se-ne-mogu-nacuditi-da-su-pidoce-mukte-1320922|access-date=2023-09-09|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref> == Povijest == === Prapovijest === U četiri navrata između 1888. i 1890. godine mjesni je učitelj Frane Škarpa istraživao špilju na brdu Tradanj u blizini mjesta. Pronašao je ulomke prapovijesnih posuda s raznim rezovima i simetričnim jamicama, rimske uljanice, vrčeve i zlatnik istočnorimskoga cara [[Justinijana]] iz prve polovice 6. stoljeća. 1971. preostali je dio špilje istraživao arheolog [[Zdenko Brusić]] koji je potvrdio da je u njoj moguće pratiti povremene posjete čovjeka od neolitika (6. tisućljeće prije Krista) do kasnoantičkoga perioda. Špilja je najintenzivnije bila korištena tijekom bakrenoga i brončanoga doba (od polovice 4. do polovice 2. tisućljeća prije Krista).<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Klisović|first=Marijana|date=2015.|title=Arheološki nalazi u speleološkim objektima Šibensko-kninske županije|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/312067|journal=Subterranea Croatica|volume=13|pages=50-58|via=Hrčak}}</ref> Tijekom 1970-ih godina [[Zdenko Brusić]] djelomično je istražio špilju u uvali Šarina draga pri čemu je pronašao keramiku iz [[Cetinska kultura|cetinske kulture]] i ostatke ledenodobnih životinja starosti do {{Broj|50 000}} godina. Godine 2014. krenulo se u novo istraživanje pod vodstvom arheologa [[Muzej grada Šibenika|Muzeja grada Šibenika]] Emila Podruga i Darija Vujevića s Odjela za arheologiju [[Sveučilište u Zadru|Sveučilišta u Zadru]]. Nova su istraživanja pokazala da je Šarina draga bila svojevrsna lovna stanica ili lovni kamp koji je služio za ubijanje životinja i pripremu mesa u periodu kasnoga paleolitika. U špilji su pronađeni ostatci životinjskih kostiju divljega goveda, jelena i divljega konja s tragovima rezanja, kao i kremeni nožići.<ref name=":0" /> === Antika === [[Datoteka:Rimska cisterna kod Velike Mrdakovice.jpg|mini|Rimska cisterna kod Velike Mrdakovice|330x330px]] Dva do tri kilometra sjeverozapadno od Zatona nalazi se brdo Velika Mrdakovica s arheološkim nalazištem koje se sastoji od gradinskoga naselja, nekropole i cisterne. Na gornjoj se trećini brda nalazi liburnsko-rimsko naselje nepoznata imena površine od oko 8500 m2, koje se često povezuje s antičkim gradom Arauzonom. Naselje je postojalo od 7. stoljeća prije Krista do kraja 2. stoljeća poslije Krista. Nekropola je smještena jugoistočno od gradine, uz put koji je do nje vodio. Tijekom sustavnih arheoloških istraživanja (1969. – 1974., 2011. – 2014.) otkriveno je oko 140, većinom rimskih – paljevinskih, ali i prapovijesnih – inhumacijskih grobova (7. – 1. stoljeće prije Krista) korištenih i u vremenu antike te jedan srednjovjekovni ukop. Jugozapadno od gradine nalazi se nadsvođena rimska cisterna pravokutnoga oblika s ulazom na istočnoj strani izgrađena tijekom 1. – 2. stoljeća poznata pod nazivima Ograđenica i Pišća. Danas je ona središnje mjesto održavanja manifestacije Vodičke bakanalije. === Srednji vijek === [[Datoteka:Crkva Gospe Srimske.jpg|mini|330x330px|Crkva Gospe Srimske]] Oko dva kilometra jugoistočno od mjesta nalazi se crkva Gospe Srimske iz 12. ili 13. stoljeća.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dujmović|first=Frano|last2=Fisković|first2=Cvito|date=1959|title=ROMANIČKE FRESKE U SRIMI|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/216618|journal=Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji|volume=11|pages=12-40|via=Hrčak}}</ref> Zaton (u obliku ''Zatocon'') prvi se put spominje 1322. godine u povelji kojom hrvatsko-ugarski kralj [[Karlo I. Robert]] Šibenčanima potvrđuje posjedovne privilegije u prijašnjim granicama.<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Bareša|first=Ive|title=Kronika župe Zaton kod Šibenika od 1322. do 1992.|publisher=Ive Bareša|year=1996.|location=Šibenik}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Kulaš|first=Vjekoslav|title=Šibenski Zaton u riječi i slici|publisher=Ogranak Matice hrvatske u Šibeniku|year=2004.|isbn=953-6379-25-2|location=Šibenik}}</ref> U blizini Zatona na neutvrđenoj lokaciji najkasnije od 1433. godine postojalo je selo Humljani, čiji su se stanovnici raselili zbog opasnosti od Turaka.<ref name=":3">{{Citiranje knjige|last=Stošić|first=Krsto|title=Sela šibenskoga kotara|publisher=Naklada Nediljko Dominović|year=2020.|isbn=978-953-7954-50-5|location=Zagreb|pages=26-30}}</ref> === Novi vijek === [[Datoteka:Stara crkva sv. Jurja u Zatonu s novom u pozadini.jpg|mini|Stara crkva sv. Jurja s novom u pozadini]] Godine 1496. Zaton je pripadao Župi uznesenja Marijina, a 1533. godine osnovana je Župa sv. Jurja i Bratovština sv. Luke. Župna crkva sv. Jurja, koja s pripadajućim grobljem još uvijek stoji u središtu mjesta, sagrađena je 1666. godine.<ref name=":1" /> Po Krsti Stošiću Zaton je pod turskom okupacijom bio od 1576. do 1577. godine.<ref name=":3" /> U 16. je stoljeću u Zatonu ili u njegovoj blizini postojala kula u vlasništvu šibenske plemićke obitelji Tavilić. [[Krsto Stošić]] smatra da se kula mogla nalaziti između Zatona i [[Vodice|Vodica]], na mjestu Dabrovac, dok je Vjekoslav Kulaš smješta u sam zaljev na otočić koji je prije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] uništen gliboderom kako bi se omogućilo pristajanje parobroda uz rivu.<ref name=":3" /><ref name=":2" /><ref name=":1" /> Župnik je u Zatonu glagoljao do 1817., a vjernici do 1845. godine.<ref name=":1" /> Dana 24. studenoga 1884. godine otvorena je pučka učionica s prvim učiteljem Franom Škarpom iz [[Stari Grad|Staroga Grada na Hvaru]].<ref name=":1" /> Dana 1. siječnja 1894. godine otvoren je poštanski ured.<ref name=":2" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Miagostovich|first=Vincenzo|title=Il nuovo cronista di Sebenico: calendario cattolico e greco: strenna e giornale per l'anno 1895|publisher=Tipografia Giovanni Balestra|year=1895|location=Trieste|pages=9}}</ref> Dana 16. lipnja 1906. godine blagoslovljeno je novo groblje na brdu Strandraga.<ref name=":1" /> [[Datoteka:Procesija u Zatonu 1901..jpg|ništa|mini|440x440px|Procesija u Zatonu početkom 20. stoljeća]] === Međuraće === Dana 26. lipnja 1928. godine započela je gradnja nove župne crkve neposredno uz staru, a u potpunosti je dovršena tek 15. kolovoza 1995. godine.<ref name=":1" /><ref name=":2" /> U kolovozu 1932. godine osnovana je organizacija [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] u Zatonu.<ref name=":4">{{Citiranje knjige|last=Gradiška|first=Vitomir|title=Primorska četa|publisher=Muzej grada Šibenika|year=1969.|location=Šibenik}}</ref> Godine 1933. mjesni učitelj Nikola Živković Širkov osniva čitaonicu, koja djeluje do talijanske okupacije 1941. godine.<ref name=":2" /> === Drugi svjetski rat === Dana 10. prosinca 1941. godine talijanske su se postrojbe prvi put za stalno naselile u Zaton. 31. ožujka 1943. godine fašisti su odustali od prijašnje odluke o spaljivanju mjesta i donijeli odluku o njegovoj blokadi. Dana 1. travnja 1943. godine zabranajeno je kretanje od 17 do 7 sati i izlazak iz sela u bilo koje doba pod prijetnjom strijeljanja. Mjesto je bilo okruženo bodljikavom žicom i betonskim utvrdama. Dana 16. travnja 1943. godine spaljeno je mjesto [[Raslina]], a u Zaton je dovedeno 450 raslinskih beskućnika. Dana 9. rujna 1943. godine talijanske su postrojbe zauvijek napustile Zaton, a 20. listopada 1943. u Zaton je došla njemačka vojska, koja je u mjestu ostala do 4. rujna 1944. godine. Za vrijeme okupacije talijanski su okupatori i [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija]] počinili brojne zločine nad stanovništvom Zatona, od kojih se ističe strijeljanje 11 žena, 4 odrasla muškarca i jednoga mladića od 16 godina na mjesnom groblju 13. lipnja 1943. godine. Tijekom okupacije spaljene su 64 kuće, a kroz talijanske je logore, poglavito kroz [[Koncentracijski logor Molat]], prošlo 580 Zatonjana. Zabilježena su 193 poginula zatonska borca, 112 streljanih ili umrlih u zatvorima i logorima i 58 umrlih od gladi tijekom blokade. Zaton je početkom rata imao oko 1700, a njegovim krajem oko 1000 stanovnika. Spomenik antifašističkim borcima i žrtvama fašizma u središtu mjesta podignut je 1953. godine.<ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":4" /><ref>{{Citiranje weba|title=Zaton kod Šibenika okružen bodljikavom žicom 01.04.1943|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/4/1/277/|access-date=2023-08-08|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> === Socijalistička Jugoslavija === Godine 1946. 128 kolonista iz Zatona upućeno je u [[Stanišić]], no do kraja 1948. godine svi su se osim jedne obitelji vratili u Zaton.<ref name=":2" /> Od 1946. do 1955. godine u Zatonu je djelovala Seljačka radna zadruga Pobjeda.<ref name=":2" /> U ovom su se razdoblju mnogi Zatonjani zaposlili u šibenskoj industriji, osobito u [[Iskra brodogradilište|remontnom brodogradilištu]].<ref name=":2" /> Struja je u Zaton uvedena 1951. godine, kada je osnovano i vatrogasno društvo, a tekuća voda 1971. godine.<ref name=":2" /> Tijekom 1970-ih godina osnovana je knjižnica, koju je sistematizirao bibliotekar Tome Živković Puilov.<ref name=":2" /> Zatonska glazba osnovana je 1983. godine, a djeluje i danas.<ref name=":2" /> Dana 20. ožujka 1990. osnovan je ogranak [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] u Zatonu.<ref name=":2" /> === Domovinski rat === Dana 16. rujna 1991. četvorica su Zatonjana, Mile Martinović, Ante Mrša Okac, Ivica Živković Čiko i Ante Kulaš, u osobnom automobilu kod [[Šibenski most|Šibenskoga mosta]] zaustavila kolonu tenkova [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] kada je Ante Kulaš [[M80 Zolja|Zoljom]] pogodio tenk.<ref name=":2" /> U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] na raznim bojištima sudjelovalo je 213 Zatonjana. Trojica Zatonjana poginula su u borbi: Darko Crnica, Vedran Čoga i Vinko Ševerdija. Marko Bilušić poginuo je od kazetne bombe kao civilna žrtva rata. Žrtvama je podignut spomenik u središtu mjesta.<ref name=":2" /> [[Datoteka:Spomenici žrtvama fašizma i Domovinskoga rata u Zatonu.jpg|ništa|mini|330x330px|Spomenici žrtvama fašizma i Domovinskoga rata]] == Poznate osobe == *fra [[Ante Crnica]], kanonist, mnogo zaslužan za kanonizaciju [[Nikola Tavelić|Nikole Tavelića]] *fra [[Ante Antić]], sluga Božji, djetinjstvo proveo u Zatonu *[[Petar Bilušić]], pjesnik i pripovjedač *[[Gabrijel Cvitan]], književnik * [[Duško Ševerdija]], pjesnik, dramatik i poduzetnik *[[Grozdana Cvitan]], književnica == Izvori == {{izvori}} {{Šibenik}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Šibenika]] 849sy50mo658by4b85pedx1pb4yrad4 0 283054 7577972 7121853 2026-08-15T14:43:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577972 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Back to Basics |ime_glazbenika = [[Christina Aguilera]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = B2B_Official_Album(HQ).jpg |žanr = [[R&B]], [[blues]], [[soul]], [[hip hop]], [[adult contemporary]] |datum = 10. kolovoza 2006.<ref name="StartDate">{{cite web |title=Christina Aguilera-Back to Basics (Poland) |publisher=Albertus |date=2006-08-10 |url=http://www.albertus.pl/sklep/0/47219/0&a=szukaj&sz_keyword=basics |accessdate=2008-08-25 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6IAdudTH1?url=http://www.albertus.pl/ksiazka-back-to-basics-2cd-aguilera-christina-47219/ |archivedate=17. srpnja 2013.}}</ref> <br /><small>(vidi[[#Povijest objalvjivanja|povijest objavljivanja]])</small> |snimanje = siječanj 2005. – travanj 2006.<ref>{{Cite news |last=Lewis |first=Rob |title=Creating Christina |url=http://www.eqmag.com/story.asp?storyCode=14415 |publisher=EQ Mag |date=(May 2006) |access-date=25. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080514071514/http://www.eqmag.com/story.asp?storyCode=14415 |archive-date=14. svibnja 2008.}}</ref> |trajanje = 46:55 <small>(Disk 1)</small><br />31:47 <small>(Disk 2)</small><br />78:55 <small>(ukupno)</small> |izdavač = [[RCA Records|RCA]] |producent = Christina Aguilera <small>(glavni priducent)</small>, [[DJ Premier]], [[Kwamé (reper)|Kwamé]], [[Linda Perry]], [[Rich Harrison]], [[Mark Ronson]], Big Tank, Q, Charles Roane, L Boogie, Tony Reyes, Ben H. Allen |recenzija = |album_prije = [[Stripped (Christina Aguilera)|Stripped]] |godina0 = 2002. |godina = 2006. |album_poslije = [[Bionic (Christina Aguilera)|Bionic]] |godina2 = 2010. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Back to Basics | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = [[Ain't No Other Man]] | Singl 1 date = 3. lipnja 2006. | Singl 2 = [[Hurt (Christina Aguilera)|Hurt]] | Singl 2 date = 19. rujna 2006. | Singl 3 = [[Candyman (Christina Aguilera)|Candyman]] | Singl 3 date = 20. veljače 2007. | Singl 4 = [[Slow Down Baby]] | Singl 4 date = 28. lipnja 2007. | Singl 5 = [[Oh Mother]] | Singl 5 date = 23. studenoga 2007. }}}} '''''Back to Basics''''' treći je studijski album [[SAD|američke]] pjevačice [[Christina Aguilera|Christine Aguilere]]. Objavljen je 15. kolovoza 2006. godine u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Kanada|Kanadi]], 9. kolovoza u [[Japan]]u, 12. kolovoza u [[Australija|Australiji]], i u europskim državama od 9. do 22. kolovoza 2006. godine.<ref name="official">{{cite web |title=Christina Aguilera Official Site |publisher=Christina Aguilera |url=http://www.christinaaguilera.com |accessdate=2008-08-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030920133043/http://www.christinaaguilera.com/ |archivedate=2003-09-20}}</ref> Album sadrži ono što Aguilera opisuje kao povratak u 20-te, 30-te i 40-te i [[jazz]], [[blues]], i [[soul]] glazbu, ali s modernim primjesama.<ref name= "jazz">{{cite web |last=Kaufman |first=Gil |title=2006: A Look Ahead |url=http://www.mtv.com/bands/m/most_anticipated_2006_news/news_feature_010306/ |work=MTV News |publisher=[[MTV |MTV Networks]] |accessdate=2006-04-01 |archive-date=3. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100403223139/http://www.mtv.com/bands/m/most_anticipated_2006_news/news_feature_010306/ |url-status=dead }}</ref> Album je promovran trima jako komercionalno uspješnim singlovima: "Ain't No Other Man", "[[Hurt (Christina Aguilera)|Hurt]]" i "[[Candyman (Christina Aguilera)|Candyman]]". "[[Slow Down Baby]]" korišten je kao promotivni singl za njezinu turneju u Australiji, a "[[Oh Mother]]" objavljen je kao četvrti singl s albuma u nekim dijelovima Europe. Album je drugi Aguilerin album koji je dospio na prvo mjesto američke top ljestvice. Dobio je nominaciju za [[Grammy]] za najbolji pop vokalni album i nagradu za najbolji ženski pop vokalni nastup za pjesmu "[[Ain't No Other Man]]". ''Back to Basics'' Aguilerin je prvi albuma poslije albuma ''[[Stripped (Christina Aguilera)|Stripped]]'' iz 2002. godine. Prvi je njezin album koji je dospio na prvo mjesto u SAD-u nakon albuma "[[Christina Aguilera (album)|Christina Aguilera]]" iz 1999. godine s prodanih 346 000 primjeraka u SAD-u i 615 000 primjeraka diljem svijeta u prvom tjednu. U rujnu 2008. godine objavljen je podatak da je prodano preko 4,5 milijuna primjeraka albuma diljem svijeta.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://blogcritics.org/music/article/whats-next-for-christina-aguilera/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. listopada 2010. |archive-date=3. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111103012821/http://blogcritics.org/music/article/whats-next-for-christina-aguilera/ |url-status=dead}}</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = Disk 1 | extra_stupac = Producent(i) | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = da | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = Intro (Back to Basics) | note1 = | autor1 = Christina Aguilera, Chris E. Martin, [[Kara DioGuardi]], Roy Hawkins, Rick Darnell | extra1 = [[DJ Premier]] | trajanje1 = 1:47 | skladba2 = Makes Me Wanna Pray | note2 = featuring [[Steve Winwood]] | autor2 = Aguilera, Rich Harrison, Steve Winwood, DioGuardi | extra2 = [[Rich Harrison]] | trajanje2 = 4:10 | skladba3 = Back in the Day | note3 = | autor3 = Aguilera, [[Don Costa]], [[Jimmy Castor]], Harry Jensen, [[DJ Premier|Chris E. Martin]], Langdon Fridle Jr., Douglas Gibson, Robert Manigault, Gerald Thomas, DioGuardi | extra3 = DJ Premier | trajanje3 = 4:13 | skladba4 = [[Ain't No Other Man]] | note4 = | autor4 = Aguilera, Harold Beatty, Martin, Charles Roane, DioGuardi | extra4 = DJ Premier & Charles Roane | trajanje4 = 3:49 | skladba5 = Understand | note5 = | autor5 = Aguilera, Kwame Holland, [[Allen Toussaint]], DioGuardi | extra5 = [[Kwamé (reper)|Kwamé]] | trajanje5 = 3:46 | skladba6 = [[Slow Down Baby]] | note6 = | autor6 = Aguilera, [[Mark Ronson]], [[50 Cent|Curtis Jackson]], Raymond Angry, [[Gladys Knight & the Pips|William Guest]], [[Gladys Knight & the Pips|Edward Patton]], [[Gladys Knight]], [[Tony Yayo|Marvin Bernard]], Michael Harper, [[Merald "Bubba" Knight|Merald Knight]], DioGuardi | extra6 = [[Mark Ronson]] | trajanje6 = 3:29 | skladba7 = [[Oh Mother]] | note7 = | autor7 = Aguilera, [[Bruno Coulais]], [[Christophe Barratier]], Derryck Thornton, Mark Rankin, Liz Thornton, DioGuardi | extra7 = Big Tank & Q | trajanje7 = 3:46 | skladba8 = F.U.S.S. | note8 = | autor8 = Aguilera, Roane, DioGuardi | extra8 = Charles Roane | trajanje8 = 2:21 | skladba9 = On Our Way | note9 = | autor9 = Aguilera, D. Thornton, Rankin, L. Thornton, DioGuardi | extra9 = Big Tank, Q & L Boogie | trajanje9 = 3:36 | skladba10 = Without You | note10 = | autor10 = Aguilera, Ronson, Rob Lewis, DioGuardi | extra10 = Mark Ronson | trajanje10 = 3:56 | skladba11 = Still Dirrty | note11 = | autor11 = Aguilera, Martin, DioGuardi | extra11 = DJ Premier | trajanje11 = 3:46 | skladba12 = Here to Stay | note12 = | autor12 = Aguilera, Heather Holley, Tony Reyes, Ben H. Allen, George Henry Jackson | extra12 = Tony Reyes & Ben H. Allen | trajanje12 = 3:19 | skladba13 = Thank You (Dedication to Fans…) | note13 = | autor13 = Aguilera, [[Steve Kipner]], David Frank, Pamela Sheyne, Martin, DioGuardi | extra13 = DJ Premier | trajanje13 = 4:59 }} {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = Disk 2 | extra_stupac = Producent(i) | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = da | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = Enter the Circus | note1 = performed by Linda Perry | autor1 = Aguilera, [[Linda Perry]] | extra1 = Perry | trajanje1 = 1:42 | skladba2 = Welcome | note2 = | autor2 = Aguilera, Perry, Ronson, Paul Ill | extra2 = Perry | trajanje2 = 2:42 | skladba3 = [[Candyman (Christina Aguilera)|Candyman]] | note3 = | autor3 = Aguilera, Perry | extra3 = Perry | trajanje3 = 3:14 | skladba4 = Nasty Naughty Boy | note4 = | autor4 = Aguilera, Perry | extra4 = Perry | trajanje4 = 4:45 | skladba5 = I Got Trouble | note5 = | autor5 = Aguilera, Perry | extra5 = Perry | trajanje5 = 3:42 | skladba6 = [[Hurt (Christina Aguilera)|Hurt]] | note6 = | autor6 = Aguilera, Perry, Ronson | extra6 = Perry | trajanje6 = 4:03 | skladba7 = Mercy on Me | note7 = | autor7 = Aguilera, Perry | extra7 = Perry | trajanje7 = 4:33 | skladba8 = Save Me from Myself | note8 = | autor8 = Aguilera, Perry, [[Bill Bottrell]] | extra8 = Perry | trajanje8 = 3:13 | skladba9 = The Right Man | note9 = | autor9 = Aguilera, Perry | extra9 = Perry | trajanje9 = 3:51 }} #<li value=10> "Back to Basics (Behind the Scenes Footage)" Bonus Video &ndash; 10:07 ;Back to Basics and Beyond izdanje<ref>{{cite web |title=CD: Back to Basics (with Exclusive Bonus DVD) (2CD) |publisher=Walmart |date=2006-12-12 |url=http://www.walmart.com/catalog/product.do?product_id=5404010 |accessdate=2008-08-25}}</ref> # "Back to Basics": Dokumentarni film # "[[Ain't No Other Man]]" (Video) # "Ain't No Other Man" (Remix Video) # "[[Hurt (Christina Aguilera)|Hurt]]" (Video) # "Hurt" (MTV VMA Nastup) # "Iza pozornice ": promotivne slike za album ;DVD (Izdanje s turneje)<ref>{{cite web |title=CHRISTINA AGUILERA - BACK TO BASICS (2CD+DVD Tour Edition) |publisher=Press Play Music |url=http://www.pressplaymusic.com.au/index.php?main_page=product_info&products_id=1088 |accessdate=2008-08-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110706111244/http://www.pressplaymusic.com.au/index.php?main_page=product_info&products_id=1088 |archivedate=6. srpnja 2011.}}</ref> # "[[Ain't No Other Man]]" (Video) # "[[Hurt (Christina Aguilera)|Hurt]]" (Video) # "[[Candyman (Christina Aguilera)|Candyman]]" (Video) # "Making Of Candyman" * Back to Basics "Tour Package" posebno izdanje objavljeno je 6. lipnja u Japanu i 30. lipnja u Australiji. == Top ljestvice == {{col-begin}} {{col-2}} {|class="wikitable sortable" |- ! style="text-align:center;"|Top ljestvica (2006.) ! style="text-align:center;"|Najviša<br />pozicija |- |align="left"|[[ARIA Charts|Australija]]<ref name="ARIA charts">{{cite web |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |title=Australian Albums Chart |author=Australian Recording Industry Association |publisher=Australian Charts |date=2006-08-27 |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Austrian Albums Chart|Austrija]]<ref>{{cite web |url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |title=Austrian Albums Chart |publisher=Austrian Charts |date=2006-08-25 |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Ultratop|Belgija (Flandrija)]]<ref>{{cite web |url=http://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |title=Belgian Flemish Albums Chart |author=Ultratop |date=2006-08-26 |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|2 |- |align="left"|[[Ultratop|Belgija (Valonija)]]<ref>{{cite web |url=http://www.ultratop.be/fr/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |title=Belgian Walloon Albums Chart |author=Ultratop |date=2006-09-02 |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|4 |- |align="left"|[[Canadian Albums Chart|Kanada]]<ref name="Billboard charts"/> | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Tracklisten|Danska]]<ref>{{cite web |url=http://danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |title=Danish Albums Chart |author=Tracklisten |publisher=Danish Charts |date=2006-08-25 |accessdate=2009-07-27 |archive-date=17. srpnja 2013. |archive-url=https://www.webcitation.org/6IAdQmmI5?url=http://danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera |url-status=dead }}</ref> | style="text-align:center;"|2 |- |align="left"|[[MegaCharts|Nizozemska]]<ref>{{cite web |url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |title=Dutch Albums Chart |author=MegaCharts |publisher=Dutch Charts |date=2006-08-19 |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[European Top 100 Albums|Europa]]<ref>{{cite web |author=Music & Media |title=European Top 20 Chart |publisher=ARIA Net |date=2006-09-04 |url=http://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20060920-0000/issue861.pdf |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Finnish Albums Chart|Finska]]<ref>{{cite web |url=http://finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |title=Finnish Albums Chart |author=Mitä hittiä |publisher=Finnish Charts |date=Week 34, 2006 |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|6 |- |align="left"|[[Syndicat National de l'Édition Phonographique|Francuska]]<ref name="French charts">{{cite web |url=http://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |title=French Albums Chart |author=Syndicat National de l'Édition Phonographique |publisher=Les Charts |date=2006-08-19 |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|10 |- |align="left"|[[Media Control Charts|Njemačka]]<ref name="Worldwide Charts">{{cite web |url=http://acharts.us/album/14535 |title=Worldwide Charts |date=Kolovoz 2006. |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Hungarian Albums Chart|Mađarska]]<ref>{{cite web |url=http://www.mahasz.hu/m/?menu=slagerlistak&menu2=archivum&lista=top40&ev=2006&het=34&submit_=Keresés |title=Hungarian Albums Chart |publisher=MAHASZ |date=Week 34, 2006 |accessdate=2009-08-10 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6IAdaP59K?url=http://www.mahasz.hu/ |archivedate=2013-07-17}}</ref> | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Irish Albums Chart|Irska]]<ref name="Worldwide Charts"/> | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[FIMI|Italija]]<ref>{{cite web |url=http://www.fimi.it/classifiche_result_artisti.php?anno=2006&mese=08&id=99 |title=Italian Albums Chart |author=FIMI |publisher=Italian Charts |date=Week 33, 2006 |accessdate=2009-08-11 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6IAdbkqg1?url=http://www.fimi.it/classifiche_result_artisti.php?anno=2006 |archivedate=2013-07-17}}</ref> | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|[[Oricon|Japan]]<ref name="Japanese charts">{{cite web |url=http://jbbs.livedoor.jp/bbs/read.cgi/music/3914/1044805378/346 |title=Japanese Main Albums Chart |author=Oricon |publisher=JBBS Live Door |date=2006-08-18 |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|7 |- |align="left"|[[Oricon|Japan (međunarodna ljestvica)]]<ref name="Japanese charts"/><ref>{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS256920+13-Feb-2008+PRN20080213 |title=Superstar Christina Aguilera Debuts at #1 on the DVD Music Video Chart With Back... |publisher=Reuters |date=2008-02-13 |access-date=25. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081017080949/http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS256920+13-Feb-2008+PRN20080213 |archive-date=17. listopada 2008.}}</ref> | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[Recording Industry Association of New Zealand|Novi Zeland]]<ref name="RIANZ charts">{{cite web |url=http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |title=New Zealand Albums Chart |author=Recording Industry Association of New Zealand |publisher=New Zealand Charts |date=2006-08-21 |accessdate=2009-07-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110915150627/http://charts.org.nz//showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |archivedate=15. rujna 2011.}}</ref> | style="text-align:center;"|2 |- |align="left"|[[VG-lista|Norveška]]<ref>{{cite web |url=http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |title=Norwegian Albums Chart |author=VG-lista |publisher=Norwegian Charts |date=Week 34, 2006 |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|4 |- |align="left"|[[PROMUSICAE|Španjolska]]<ref>{{cite web |url=http://spanishcharts.com/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |title=Spanish Albums Chart |publisher=Spanish Charts |work=PROMUSICAE |date=2006-08-27 |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|5 |- |align="left"|[[Sverigetopplistan|Švedska]]<ref>{{cite web |url=http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |title=Swedish Albums Chart |author=Sverigetopplistan |publisher=Swedish Charts |date=2006-08-24 |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|2 |- |align="left"|[[Swiss Albums Chart|Švicarska]]<ref>{{cite web |url=http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=Christina+Aguilera&titel=Back+To+Basics&cat=a |title=Swiss Albums Chart |publisher=Swiss Charts |date=2006-08-27 |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|[[UK Albums Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name="UK charts">{{cite web |url=http://www.everyhit.com/ |title=UK Albums Chart |author=The Official Charts Company |publisher=Every Hit |date=Kolovoz 2006. |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|SAD [[Billboard 200]]<ref name="Billboard charts">{{cite web |url=http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:gcfoxqyjldje~T5 |title=Billboard charts |author=Billboard |publisher=All Music Guide |date=Kolovoz 2006. |accessdate=2009-07-27}}</ref> | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|SAD [[Top R&B/Hip-Hop Albums]]<ref name="Billboard charts-1">{{cite web |url=http://www.billboard.com/album/christina-aguilera/back-to-basics/786641#/album/christina-aguilera/back-to-basics/786641 |title=Billboard charts |author=Billboard |publisher=All Music Guide |date=Kolovoz 2006. |accessdate=2009-09-01 |archiveurl=https://archive.today/20130102050621/http://www.billboard.com/album/christina-aguilera/back-to-basics/786641%23/album/christina-aguilera/back-to-basics/786641#/album/christina-aguilera/back-to-basics/786641 |archivedate=2. siječnja 2013. |url-status=live }}</ref> | style="text-align:center;"|2 |} {{col-2}} === Certifikacije === {| class="wikitable sortable" |- ! style="text-align:center;"|Država ! style="text-align:center;"|Izdavač(i) ! style="text-align:center;"|Certifikacija |- |align="left"|Australija |align="left"|[[Australian Recording Industry Association|ARIA]] | style="text-align:center;"|2 puta platinasta<ref name="ARIA">{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesARIACharts-Accreditations-2007Albums.htm |title=Australian Certification |author=Australian Recording Industry Association |year=2007 |accessdate=2009-07-27}}</ref> |- |align="left"|Austrija |align="left"|[[International Federation of the Phonographic Industry|IFPI]] | style="text-align:center;"|zlatna<ref>{{cite web |url=http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |title=Austrian Certification |author=International Federation of the Phonographic Industry - Austria |date=2006-12-06 |accessdate=2009-07-27 |archive-date=16. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216161149/http://www.ifpi.at/?section=goldplatin |url-status=dead }}</ref> |- |align="left"|Belgija |align="left"|IFPI | style="text-align:center;"|Pplatinasta<ref>{{cite web |url=http://www.ultratop.be/nl/weekchart.asp?year=2007&date=20070804&cat=a |title=Belgian Certification |author=International Federation of the Phonographic Industry - Belgium |date=2007-08-04 |accessdate=2009-07-27}}</ref> |- |align="left"|Kanada |align="left"|[[Canadian Recording Industry Association|CRIA]] | style="text-align:center;"|3 puta Platinasta<ref name="CRIA">{{cite web |url=http://www.cria.ca/gold/0107_g.php |title=Canadian Certification |author=Canadian Recording Industry Association |date=Siječanj 2007. |accessdate=2009-07-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100526084701/http://www.cria.ca/gold/0107_g.php |archivedate=2010-05-26}}</ref> |- |align="left"|Češka |align="left"|[[International Federation of the Phonographic Industry|IFPI]] | style="text-align:center;"|zlatna |- |align="left"|Europa |align="left"|IFPI | style="text-align:center;"|platinasta<ref name="IFPI Europe">{{cite web |url=http://www.ifpi.org/content/section_news/plat_month_20070124.html |title=European Certification |author=International Federation of the Phonographic Industry |date=Prosinac 2006. |accessdate=2009-07-27 |archive-date=16. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080516042146/http://www.ifpi.org/content/section_news/plat_month_20070124.html |url-status=dead}}</ref> |- |align="left"|Francuska |align="left"|[[SNEP]] | style="text-align:center;"|zlatna<ref>{{cite web |url=http://www.disqueenfrance.com/fr/monopage.xml?id=259165&year=2007&type=8 |title=Disque en France |publisher=Disque en France |accessdate=2009-12-31 |archiveurl=https://www.webcitation.org/67qhMl8ka?url=http://www.disqueenfrance.com/fr/monopage.xml?id=259165 |archivedate=2012-05-22}}</ref> |- |align="left"|Njemačka |align="left"|IFPI | style="text-align:center;"|platinasta |- |align="left"|Mađarska |align="left"|MAHASZ | style="text-align:center;"|platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.mahasz.hu/?menu=arany_es_platinalemezek&menu2=adatbazis |title=Hungarian Certification |author=MAHASZ |year=2007 |accessdate=2009-07-27}}</ref> |- |align="left"|Irska |align="left"|[[Irish Recorded Music Association|IRMA]] | style="text-align:center;"|3 puta platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.irishcharts.ie/awards/multi_platinum07.htm |title=Irish Certification |author=Irish Recorded Music Association |year=2007 |accessdate=2009-07-27}}</ref> |- |align="left"|Italija |align="left"|[[FIMI]] | style="text-align:center;"|platinasta<ref>{{cite web |url=http://www.musicgel.it/news,21062,8fbb6d71f4a356b9442d8ae355349daa,dettaglio.html |title=Ma quanto vende la bella Christina Aguilera! &#124; News &#124; Musicgel Italy |publisher=Musicgel.it |accessdate=2009-12-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071012005738/http://www.musicgel.it/news,21062,8fbb6d71f4a356b9442d8ae355349daa,dettaglio.html |archivedate=12. listopada 2007.}}</ref> |- |align="left"|Japan |align="left"|[[RIAJ]] | style="text-align:center;"|zlatna<ref name="Certifying Awards of Countries">{{cite web |format=PDF |page=1 |url=http://www.ifpi.org/content/library/international-award-levels.pdf |title=Standard for Certifying Awards of Countries |author=Various |publisher=International Federation of the Phonographic Industry |year=2006 |accessdate=2009-07-27 |archive-date=15. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100215213127/http://www.ifpi.org/content/library/international-award-levels.pdf |url-status=dead}}</ref> |- |align="left"|Nizozemska |align="left"|[[NVPI]] | style="text-align:center;"|zlatna<ref>{{cite web |url=http://www.nvpi.nl/nvpi/pagina.asp?pagkey=61112&documentid=1783848&zoekform=60463&formposted=yes |title=Dutch Certification |author=Dutch Association of Producers and Importers of Image and Sound Carriers |year=2006 |accessdate=2009-07-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081211174056/http://www.nvpi.nl/nvpi/pagina.asp?pagkey=61112&documentid=1783848&zoekform=60463&formposted=yes |archivedate=2008-12-11}}</ref> |- |align="left"|Novi Zeland |align="left"|[[Recording Industry Association of New Zealand|RIANZ]] | style="text-align:center;"|platinasta<ref name="RIANZ">{{cite web |url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |title=New Zealand Certification |author=Recording Industry Association of New Zealand |date=2007-08-27 |accessdate=2009-07-27 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5PkfqxTDF?url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |archivedate=2007-06-21}}</ref> |- |align="left"|Poljska |align="left"|ZPAV | style="text-align:center;"|zlatna |- |align="left"|Rusija |align="left"| | style="text-align:center;"|3 puta platinasta<ref>{{cite web |url=http://2m-online.ru/zlatna _n_platinum/detail.php?COUNTRY=5076 |title=╚2M╩ - гНКНРНИ Х ОКЮРХМНБШИ ЮКЭАНЛ Б пНЯЯХХ - International 2006 |publisher=2m-online.ru |accessdate=2009-12-31}}</ref> |- |align="left"|Švicarska |align="left"|IFPI | style="text-align:center;"|platinasta<ref name="IFPI Switzerland">{{cite web |url=http://hitparade.ch/awards.asp?year=2006 |title=Swiss Certification |author=International Federation of the Phonographic Industry - Switzerland |year=2006 |accessdate=2009-07-27}}</ref> |- |align="left"|UK |align="left"|[[British Phonographic Industry|BPI]] | style="text-align:center;"|platinasta<ref name="BPI">{{cite web |url=http://www.zobbel.de/cluk/CLUK_A.HTM |title=U.K. Certification |author=British Phonographic Industry |accessdate=2009-07-27}}</ref> |- |align="left"|SAD |align="left"|[[Recording Industry Association of America|RIAA]] | style="text-align:center;"|platinasta<ref name="RIAA">{{cite web |url=http://www.riaa.com/zlatna andplatinumdata.php?resultpage=1&table=SEARCH_RESULTS&action=&title=Back%20to%20Basics&artist=Christina%20Aguilera&format=&debutLP=&category=&sex=&releaseDate=&requestNo=&type=&level=&label=&company=&certificationDate=&awardDescription=&catalogNo=&aSex=&rec_id=&charField=&zlatna=&platinum=&multiPlat=&level2=&certDate=&album=&id=&after=&before=&startMonth=1&endMonth=1&startYear=1958&endYear=2009&sort=Artist&perPage=25 |title=U.S. Certification |author=Recording Industry Association of America |date=2006-11-15 |accessdate=2009-07-27 |url-status=dead}}</ref> |} {{col-end}} == Povijest objavljivanja == {| class="wikitable" |- ! Država ! Datum |- | [[Poljska]]<ref name="StartDate"/> | 10. kolovoza 2006. |- | [[Njemačka]]<ref>{{cite web |title=Christina Aguilera-Back to Basics (Germany) |publisher=Amazon Germany |date=2006-08-11 |url=http://www.amazon.de/Back-Basics-Christina-Aguilera/dp/B000G759LW/ref=sr_1_1?ie=UTF8&s=music&qid=1217340009&sr=8-1 |accessdate=2008-08-25}}</ref> | rowspan="2" | 11. kolovoza, 2006. |- || [[Italija]]<ref>{{cite web |title=Christina Aguilera-Back to Basics (Italy) |publisher=IBS |date=2006-08-11 |url=http://www.ibs.it/disco/0828768963425/christina-aguilera/back-basics.html |accessdate=2008-08-25}}</ref> |- | [[Nizozemska]]<ref>{{cite web |title=Christina Aguilera-Back to Basics (Netherlands) |publisher=BOL |date=2006-08-12 |url=http://www.nl.bol.com/is-bin/INTERSHOP.enfinity/eCS/Store/nl/-/EUR/BOL_DisplayProductInformation-Start?BOL_OWNER_ID=1000004004397414&Section=MUSIC |accessdate=2008-08-25}}</ref> | rowspan="2" | 12. kolovoza 2006. |- | [[Australija]] |- | [[Danska]]<ref>{{cite web |title=Christina Aguilera-Back to Basics (Denmark) |publisher=iMusic |date=2006-08-14 |url=http://www.en.imusic.dk/item/0828768263921/christina-aguilera-2006-back-to-basics-cd |accessdate=2008-08-25 |archive-date=17. srpnja 2013. |archive-url=https://www.webcitation.org/6IAdzj6LI?url=http://www.en.imusic.dk/cd/0828768263921/christina-aguilera-2006-back-to-basics-cd |url-status=dead}}</ref> | rowspan="5" | 16. kolovoza 2006. |- | [[Francuska]]<ref>{{cite web |title=Christina Aguilera-Back to Basics (France) |publisher=Amazon France |date=2006-08-14 |url=http://www.amazon.fr/Back-Basics-Christina-Aguilera/dp/B000G759LW/ref=sr_1_1?ie=UTF8&s=music&qid=1217340209&sr=8-1 |accessdate=2008-08-25}}</ref> |- | [[Hong Kong]]<ref>{{cite web |title=Christina Aguilera-Back to Basics (Hong Kong) |publisher=HMV Hong Kong |date=2006-08-14 |url=http://www.hmv.com.hk/product/rockpop.asp?sku=664170 |accessdate=2008-08-25}}</ref> |- | [[Švedska]]<ref>{{cite web |title=Christina Aguilera-Back to Basics (Sweden) |publisher=CD Wow Sweden |date=2006-08-14 |url=http://www.cdwow.se/CHRISTINA-AGUILERA-Back-To-Basics-2CD/product/view/376547 |accessdate=2008-08-25 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6IAe4K0ij?url=http://www.wowhd.se/CD/christina-aguilera-back-to-basics-enhanced/dp/22175 |archivedate=2013-07-17}}</ref> |- | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref>{{cite web |title=Christina Aguilera-Back to Basics (UK) |publisher=Amazon UK |date=2006-08-14 |url=http://www.amazon.co.uk/Back-Basics-Christina-Aguilera/dp/B000G759LW/ref=sr_1_1?ie=UTF8&s=music&qid=1217340151&sr=8-1 |accessdate=2008-08-25}}</ref> |- | [[SAD]]<ref>{{cite web |title=Discography-Christina Aguilera-Back to Basics |publisher=Billboard |date=2006-08-15 |url=http://www.billboard.com/bbcom/discography/index.jsp?pid=325726&aid=786641 |accessdate=2008-08-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080513013056/http://www.billboard.com/bbcom/discography/index.jsp?pid=325726&aid=786641 |archivedate=2008-05-13}}</ref> | rowspan="4" | 15. kolovoza 2006. |- | [[Japan]]<ref>{{cite web |title=Christina Aguilera-Back to Basics (Japan) |publisher=Amazon Japan |date=2006-08-15 |url=http://www.amazon.co.jp/Back-Basics-Christina-Aguilera/dp/B000G759LW/ref=pd_bxgy_m_img_b/503-1894327-3822317 |accessdate=2008-08-25}}</ref> |- | [[Kanada]]<ref>{{cite web |title=Christina Aguilera-Back to Basics (Canada) |publisher=Amazon Canada |date=2006-08-15 |url=http://www.amazon.ca/Back-Basics-Christina-Aguilera/dp/B000G759LW/ref=sr_1_2?ie=UTF8&s=music&qid=1217348033&sr=8-2 |accessdate=2008-08-25}}</ref> |- | [[Rusija]]<ref>{{cite web |title=Christina Aguilera-Back to Basics (Russia) |publisher=Soyuz |date=2006-08-15 |url=http://www.soyuz.ru/-/a/more/z/cat/music/id/e759066/city/125/part/review/wt/srch |accessdate=2008-08-25 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6IAe8lvgw?url=http://www.soyuz.ru/-/a/more/z/cat/music/id/e759066/part/review/wt/srch |archivedate=2013-07-17}}</ref> |- | [[Brazil]]<ref>{{cite web |title=Christina Aguilera-Back to Basics (Brazil) |date=2006-08-15 |url=http://www.livrariasaraiva.com.br/produto/produto.dll/detalhe?pro_id=1434157&ID=C93330A47D90610123A1C0036 |accessdate=2008-08-25 |archive-date=17. srpnja 2013. |archive-url=https://www.webcitation.org/6IAe9v48S?url=http://www.livrariasaraiva.com.br/produto/produto.dll/detalhe?pro_id=1434157 |url-status=dead}}</ref> | 19. rujna 2006. |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Christina Aguilera}} [[Kategorija:Albumi iz 2006.]] [[Kategorija:Albumi Christine Aguilere]] 3hz3jgb7jgyznfhkenk5ks69idw0dt0 0 285028 7578279 7407277 2026-08-16T05:44:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578279 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Caltagirone |izvorno ime= Comune di Caltagirone |regija= Sicilija |pokrajina = Catania |slika grba = Piatto ceramica di caltagirone.jpg |karta =Map of comune of Caltagirone (metropolitan city of Catania, region Sicily, Italy).svg |kratica regije= SIC |kratica pokrajine = CT |širina-stupnjevi = 37 |širina-minute= 14 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 14 |dužina-minute= 31 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = |mappaY = |poštanski broj = 95041 |pozivni broj = 0933 |istat = B428 |zaštitnik = [[Sveti Jakov]] |stranica= [http://www.caltagirone.ct.it/ caltagirone.ct.it] }} '''Caltagirone''' ([[sicilijanski]]: ''Caltaggiruni''; [[arapski]]: ''Qal'at-al-ghiran'') je grad u [[Italija|Italiji]], na [[otok]]u i [[Talijanske regije|administrativnoj regiji]] [[Sicilija]], središte istoimene općine u pokrajini [[Catania (pokrajina)|Catania]]. Caltagirone se nalazi 70 km jugozapadno od grada [[Catania]]. Grad je dugo bio slavan po svojoj [[keramika|keramici]], osobito po [[majolika|majolici]] i [[terakota|terakotnim]] vrčevima. Danas se sve više proizvodi umjetnička keramika i terakotne skulpture, a ostatak stanovništva se uglavnom bavi poljoprivredom (uzgoj [[grožđe|grožđa]], [[maslina]] i [[breskva|bresaka]]). [[Datoteka:Belvedere Santa Maria del Monte.JPG|mini|300px|lijevo|Panorama Caltagironea s crkve ''Santa Maria del Monte'']] [[Barok]]no središte Caltagironea je, zajedno sa sedam drugih baroknih gradova u dolini [[Val di Noto]] koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002. godine upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao primjer "vrhunca i završnog procvata baroka u Europi". ==Povijest== Naselje na ovom mjestu su osnovali [[Sikuli|Sikuli]] (skupina [[Italici|Italika]]), od kojih je sačuvana [[nekropola]] iz oko 2000. pr. Kr. prepuna arheoloških ostataka. [[Arapi]] su ga pretvorili u grad koji su nazvali '''Qal'at-al-ghiran''' ("Brdo vaza") i u njemu su izgradili dvorac koji su osvojili [[Liguri]] 1030. godine i ostavili mnogo ligurijskih riječi u lokalnom dijalektu. Grad je procvao za vrijeme [[Normani|Normana]] i vladavine dinastije [[Hohenstaufen]] i postao je poznatim mjestom proizvodnje keramike. God. 1693. potres je gotovo uništio cijeli grad, a poslije ove katastrofe grad je obnovljen u baroknom planu. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|22969 |1871.|24409 |1881.|30280 |1901.|41857 |1911.|40580 |1921.|36434 |1931.|36118 |1936.|37334 |1951.|41379 |1961.|41604 |1971.|36295 |1981.|35700 |1991.|36898 |2001.|37373 |2011.|38123 |2021.|36058 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== [[Slika:Santa_Maria_del_Monte_(Caltagirone).jpg|mini|lijevo|''Santa Maria del Monte'']] {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Kasnobarokni gradovi visoravni [[Val di Noto]] |slika = Caltagirone.jpg |godina = [[2002.]] <small>(26. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv, v |ugroženost = ne |dossier = 1024 |država = {{Z|ITA}} |karta = |karta-oznaka = Caltagirone |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} U lokalnom Muzeju lončarstva nalazi se vrijedna kolekcija drevne keramike iz vremena [[Magna Graecia|Magne Graecie]], ali i moderne keramike. Glavna atrakcija grada je monumenatalno stubište Crkve Gospe od brda (''Santa Maria del Monte'') iz 1608. godine koje se uzdiže iznad grada sa svojih 142 stube. Svaka stuba je ukrašena rukom oslikanim keramičkim pločicama s drugačijim motivom, iz tisućljetne tradicije. Na dan Sv. Jakova (25. srpnja), zaštitnika grada, stubište se osvijetli svijećama u boji tako da oblikuju umjentičku sliku veličine nekoliko desetaka metara. Od ostalih građevina najznamenitije su: * Katedrala sv. Julijana potječe još iz Normanskih vremena, a u 20. stoljeću je dobila secesijsko pročelje (Saverio Gulli). * Crkva Gospe od brda (''Santa Maria del Monte'') iz 12. stoljeća je obnovljena u baroknom stilu. * Barokna crkva ''San Francesco di Paola'' ima staru [[gotika|gotičku]] sakristiju. * Crkva sv. Franje Asiškog (''San Francesco d'Assisi'') iz 1236. godine je obnovljena u baroknom stilu poslije 1693. godine i ima nedovršenu kupolu. * Ostale znalajne crkve su: Isusovačka crkva ''Il Gesù'' iz 1570. godine, Crkva sv. Jakova (''San Giacomo''), i dr. * Bivša gradska vijećnica ili Senatska palača (''Palazzo Senatorio'') potječe iz 15. stoljeća. <gallery> Slika:Countryside between Caltagirone and Piazza Armerina, Sicily, Italy.jpg|Krajolik Caltagironea Datoteka:Caltagirone Scala Santa Maria del Monte.jpg|Gospino stubište Slika:Caltagirone Villa Patti.jpg|''Villa Patti'' Datoteka:Galleria Luigi Sturzo.JPG|Galerija Luigi Sturzo u Muzeju keramike Slika:Ceramic Art Pottery Agatino Caruso Caltagirone 1.JPG|Moderna kermička vaza iz Caltagironea </gallery> ==Gradovi prijatelji== Caltagirone ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima: * {{Z|HRV}} [[Rijeka]], [[Hrvatska]] * {{Z|SAD}} [[San Francisco]], [[SAD]] ==Vanjske poveznice== *[https://web.archive.org/web/20150924100409/http://www.sentieridelbarocco.it/caltagirone/caltagirone.htm Fotografije i informacije] {{it icon}} *[http://www.siciliafotografica.it/gallery/main.php?g2_itemId=1163 Galerija fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722052934/http://www.siciliafotografica.it/gallery/main.php?g2_itemId=1163 |date=22. srpnja 2011. }} {{it icon}} * [http://web.tiscali.it/frazionegranieri ''Frazione Granieri''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060810190820/http://web.tiscali.it/frazionegranieri/ |date=10. kolovoza 2006. }} {{it icon}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Caltagirone |commonscathr=Caltagirone }} {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Gradovi na Siciliji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] [[Kategorija:Barokna arhitektura]] tg0whiw6u6njie3615es12cafzh44i1 0 288694 7578326 7406145 2026-08-16T07:06:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578326 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselja u Venecijanskoj laguni | ime = Cavallino-Treporti | slika = Chiesa della Santissima Trinità (Treporti, Cavallino-Treporti) 02.jpg | stanovništvo = 12. 897 | godina popisa = | površina = 44 | z. širina = 45.45 | z. dužina = 12.43 }} '''Cavallino-Treporti''' je grad i ''[[općina]]'' od 12. 897 stanovnika<ref>Fonte: ISTAT - Bilancio demografico al 31/05/2008 [http://demo.istat.it/bilmens2008gen/index.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180707173320/http://demo.istat.it/bilmens2008gen/index.html |date=7. srpnja 2018. }}.</ref> u [[Veneto|Venetu]] - [[Sjeverna Italija]]. == Zemljopis== Cavallino-Treporti se nalazi na poluotoku (''pješčanoj sprudi Cavallino'') koja zatvara [[Venecijanska laguna|Venecijansku lagunu]] sa sjevera od [[Jadran]]a. Rijeka [[Sile]] koja tu ima ušće, tvori sjeveroistočnu granicu sa susjednom ''općinom'' [[Jesolo]]. ''Općina Cavallino-Treporti'' ima nekoliko kvartova; Cavallino, Lio Grando, Lio Piccolo, Ca' Ballarin, Ca' di Valle, Ca' Pasquali, Ca' Savio, Treporti, Ca' Vio, Mesole, Saccagnana i [[Punta Sabbioni]]. == Povijest == Ime za poluotok Cavallino ([[konj]]) govori jasno da je nekoć ovaj kraj rabljen za uzgoj konja iz obližnje Venecije. Područje je cvjetalo za vrijeme [[Antički Rim|rimske]] vladavine, dokaz za to su pronađeni podni mozaici iz vile pronađene na lokalitetu Lio Piccolo. Kraj je prosperirao i za ranog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], kad su u sjevernom dijelu lagune prosperirali gradovi [[Torcello]], Ammiana i Costanziaca. Nakon uspona [[Venecija|Venecije]], kraj je pao u njenu sjenu, a vremenom je postao i malaričan i slabo naseljen u kasnijim stoljećima. Oporavku kraja doprinijelo je prokopavanje kanala, i isušivanje močvarnog zemljišta. Nakon pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i osnivanje općina, Cavallino Treporti potpao je pod [[Burano]], i slijedio je njegovu sudbinu, te pripojen Veneciji [[1923.]], kad je ukinuta općina Burano. Nova Općina Cavallino Treporti, osnovana je [[29. ožujka]] [[1999.]] nakon provedenog referenduma. == Gospodarstvo== Gospodarstvo grada temelji se uglavnom na ljetnom turizmu. Po broju noćenja (gotovo 6 milijuna godišnje), Cavallino-Treporti je druga po veličini turističko-balnearna destinacija u Italiji.<ref>Fonte: Sito ufficiale del Comune [http://www.comune.cavallinotreporti.ve.it/index.php?area=3&menu=6] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130116072643/http://www.comune.cavallinotreporti.ve.it/index.php?area=3&menu=6 |date=16. siječnja 2013. }}.</ref> Obala Cavallina je duga pješčana plaža, uz nju leži 30 [[autokamp]]ova, vrlo visoke kakvoće u koje rado dolaze turisti iz sjeverne Europe; [[Njemačka]], [[Austrija]] i posebno [[Danska|Danske]]. Cavallino-Treporti ima relativno malo hotela, a i to što ima su mali. U posljednjih nekoliko godina, izgrađeno je dosta vikendica i apartmana za iznajmljivanje. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1881.|1953 |1901.|2786 |1911.|3263 |1921.|3866 |1931.|5107 |1936.|5994 |1951.|6857 |1961.|7676 |1971.|8887 |1981.|10065 |1991.|10890 |2001.|11824 |2011.|13162 |2021.|13384 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice== *[http://www.comune.cavallinotreporti.ve.it Službene stranice općine Cavallino Treporti] {{it icon}} *[http://www.cavallinotreporti.net CavallinoTreporti.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211019215227/http://cavallinotreporti.net/ |date=19. listopada 2021. }} {{it icon}} *[https://web.archive.org/web/20080724230939/http://cavallino.treporti.info/ Parco turistico Cavallino Treporti] {{it icon}} [[Kategorija:Venecija]] r6oqwn133rfp6522iav3q9at6p5m81k 0 299731 7577941 7405675 2026-08-15T13:32:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7577941 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Aviano | ime_genitiv =Aviana | izvorno_ime =<small>Comune di Pordenone</small> | slika_panorama = Stazione di Aviano.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike = Željeznički kolodvor Aviano | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Italija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =46 | širina-minute =04 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =12 | dužina-minute =35 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Italija]] | lokacija1_ime = Regija | lokacija1_info =[[Furlanija-Julijska krajina]] | lokacija2_ime =Provincija | lokacija2_info =[[Pordenone (pokrajina)|Pordenone (PN)]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | dijelovi=Villotta, Costa, Giais, Marsure, Piancavallo, Castello di Aviano, San Martino di Campagna | vrsta_dijelova =frazioni | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Stefano Del Cont Bernard | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =113 km² | visina =159 | stanovništvo_godina =31. prosinac 2009. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =8,747<ref name="stat">{{Citiranje časopisa |url=http://demo.istat.it/pop2009/index.html |title=Statistiche demografiche ISTAT, Comune: Aviano 31 Dicembre 2009 |access-date=24. ožujka 2011. |archive-date=15. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160415181308/http://demo.istat.it/pop2009/index.html |url-status=dead}}</ref> | stanovništvo_gustoća =77.4/ km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | vremenska_zona = | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =33081 | pozivni_broj =0434 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | web_stranica = [http://www.comune.aviano.pn.it/ www.comune.aviano] | bilješke = }} '''Aviano''' ([[furlanski]]: ''Avian''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.arlef.it/documents/toponomastiche-denominazions-uficials-in-lenghe-furlane/Denominazions_uficials_in_lenghe_furlane.pdf |title=Toponomastica: denominazioni ufficiali in lingua friulana |archive-url=https://web.archive.org/web/20111222082845/http://www.arlef.it/documents/toponomastiche-denominazions-uficials-in-lenghe-furlane/Denominazions_uficials_in_lenghe_furlane.pdf |archive-date=22. prosinca 2011. |access-date=24. ožujka 2011.}}</ref>) je [[grad]] i općina (comune) u [[Sjeverna Italija|sjevernoj Italiji]] u [[Pordenone (pokrajina)|Pokrajini Pordenone]] u pokrajini [[Furlanija-Julijska krajina]]. Aviano je danas najpoznatiji po zračnoj bazi [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|Ratnog zrakoplovstva SAD-a (USAF)]]. == Zemljopisne karakteristike == Aviano leži u podnožju [[Dolomiti|Dolomita]], udaljen 12&nbsp;km od središta provincije [[Pordenone]]a i 60&nbsp;km od [[Udine|Udina]]. Od Aviana do poznatog skijališta [[Piancavalo]] (1,267 m), koje je dio (frazione) Aviana ima 16&nbsp;km. == Povijest == [[Antički Rim|Rimljani]] su pokorili taj kraj oko [[186. pr. Kr.]] Današnji Aviano je kao naselje nastao početkom 10. stoljeća oko [[srednji vijek|srednjovjekovne]] utvrde, koju su izgradili lokalni [[Feudalizam|feudalci]] - [[vazal]]i [[Akvilejska biskupija|Akvilejske biskupije]]. Od [[1420.]] je pod vlašću [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], nakon [[Napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]], početkom 19. stoljeća Aviano je kao i čitav kraj bio uključen u [[Habsburška Monarhija|habsburšku]] tvorevinu [[Kraljevstvo Lombardija-Venecija]]. Od [[1866.]] je dio [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], koja je [[1911.]] izgradila prvu vojnu zračnu luku, tako da je Aviano kolijevka talijanskog ratnog zrakoplovstva. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1871.|7922 |1881.|8405 |1901.|9988 |1911.|11613 |1921.|12405 |1931.|10750 |1936.|7678 |1951.|8577 |1961.|8401 |1971.|8097 |1981.|8445 |1991.|8086 |2001.|8225 |2011.|9025 |2021.|8866 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Znamenitosti Aviana== *''Ostatci utvrde'' iz prve polovice 10. stoljeća, na brdu pored grada, od kojeg su ostali; dva tornja, [[donžon]] i bedemi. *Katedrala (''Duomo'') ''San Zenone'', podignuta između [[1775.]] – [[1832.]], posjeduje [[Freska|freske]] iz 10. i 17. stoljeća, koje se pripisuju školi [[Paolo Veronese|Paola Veronesea]]. ===Zračna baza Aviano === [[SAD|Amerikanci]] su počeli rabiti Aviano, odmah po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao pomoćnu [[Zračna luka|zračnu luku]] u kojem su se izmjenjivale razne [[eskadrila|eskadrile]]. Nakon potpisivanja sporazuma između [[Italija|talijanske]] i [[SAD|američke]] vlade [[1955.]] godine u Aviano je iz [[Udine|Udina]] premješteno vrhovno zapovjedništvo [[Ratno zrakoplovstvo SAD-a|Ratnog zrakoplovstva SAD-a (USAF)]] za Italiju. [[Datoteka:Aviano f-15.jpg|mini|lijevo|240px|Zračna baza Aviano]] Uloga Aviana je značajno porasla [[1991.]] godine u doba [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] kad je Aviano bio baza za strateške rezerve. Aviano je dobio još više na značaju kad je [[1992.]] premješteno zapovjedništvo 16 brigade lovačkog zrakoplovstva za hitne operacije i zapovjedništvo 401 brigade (401 Fighter Wing) iz baze [[Torrejon Air Base|Torrejon]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Aviano je od tad sjedište dviju [[Eskadrili|eskadrila]] lovaca [[F-16 Fighting Falcon|F-16]] (510 i 555 eskadrila) koje su tu premještene iz baze [[Ramstein Air Base|Ramstein]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] [[1994.]] Ta brigada je [[1994.]] godine preimenovana iz 401 u ''31 brigadu'', i reorganizirana tako da danas ima 4 eskadrile lovačkih zrakoplova. Od tada je Aviano stalna baza [[NATO]]-a koju vode Amerikanci, a u kojoj rade Talijani rade kao pomoćno osoblje. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20190704192006/http://www.comune.aviano.pn.it/ Službene stranice grada] *[http://www.aviano.af.mil 31 lovačka brigada iz Aviana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210522062343/https://www.aviano.af.mil/ |date=22. svibnja 2021. }} *[https://web.archive.org/web/20110708024253/http://avianodolcevita.blogspot.com/ Aviano Blog (iz zračne baze Aviano)] [[Kategorija:Gradovi u Furlaniji-Julijskoj krajini‎]] mxxj9q39cz3zjbn5k7xtsw890dl8oq8 0 300992 7578204 7191693 2026-08-16T01:32:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578204 wikitext text/x-wiki {{Infookvir skladatelj |ime = Božidar Kunc |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = Božidar Kunc.jpg |datum_rođenja = [[18. lipnja]] [[1903.]] |datum_smrti = [[1. travnja]] [[1964.]] |djela = ''Na Nilu'' za sopran i orkestar<br> Prva sonata za glasovir u Des-duru <br> Svečana uvertira <br> Koncert za glasovir i orkestar u h-molu <br> Kvartet u d-molu za violinu, violu, violončelo i klavir <br> ''Triptihon'' za violončelo i orkestar <br> Koncert za violinu i orkestar u d-molu |period = [[1915.]] – [[1964.]] |utjecaj = [[Claude Debussy]] |suradnici = |nagrade = |poveznica = }} '''Božidar Kunc''' ([[Zagreb]], [[18. lipnja]] [[1903.]] – [[Detroit, Michigan]], [[1. travnja]] [[1964.]]) bio je [[hrvat]]ski [[skladatelj]] i [[pijanist]]. Kunc je studirao na glazbenoj akademiji u Zagrebu. Od 1951. radio je kao učitelj u [[New York]]u. Skladao je dvije [[uvertira|uvertire]], djela za [[glasovir]] i dva violinska koncerata, djela [[komorna glazba|komorne glazbe]], [[kantata|kantate]] i [[pjesma|pjesme]]. Bio je brat poznate hrvatske [[sopran]]istice [[Zinka Kunc|Zinke Kunc Milanov]].<ref>[http://www.ivanakunc.com/press.htm Mrežne stranice Ivane Kunc, skladateljeve kćerke], pristupljeno 29. travnja 2016. {{engl}}</ref> Umjetničkoj ostavštini Božidara Kunca pripada u pluralitetu stilskih pravaca [[Hrvatska glazba|hrvatske glazbe]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]] posebno mjesto.<ref name="Kos-CD">[http://mic.hr/news/cd-kunc-plays-kunc Muzički informativni centar – Koraljka Kos: ''CD – Kunc plays Kunc''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160922204512/http://mic.hr/news/cd-kunc-plays-kunc |date=22. rujna 2016. }} (objavljeno: 30. siječnja 2014.), pristupljeno 6. svibnja 2016.</ref> Kao skladatelj izrazite osobnosti i izvornoga nadahnuća, svoj je jedinstveni stil gradio u doba kad je u hrvatskoj glazbenoj tvorbi prevladavao novonacionalni smjer, stoga je poticaje gdjekad nalazio u [[folklor]]u, stilizirajući obilježja ili dočaravajući ugođaj [[Međimurje|Međimurja]], [[Hrvatsko zagorje|Zagorja]], [[Slavonija|Slavonije]]. Međutim, stilski se poglavito razvijao pod utjecajem [[Francuska|francuskoga]] [[impresionizam|impresionizma]], posebno [[Debussy]]ja, te ga se drži hrvatskim skladateljem s ponajviše impresionističkih značajka.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11379 LZMK / Hrvatski biografski leksikon – Ivona Ajanović-Malinar i Marijana Pintar: »Kunc, Božidar«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160601195609/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11379 |date=1. lipnja 2016. }}, pristupljeno 6. svibnja 2016.</ref> ==Životopis== Božidar Kunc rođen je 18. srpnja 1903. u Zagrebu kao četvrto dijete knjigovođe Rudolfa Kunca (1867. – 1932.), potomka obitelji Kunz van der Rosen iz Graza, i Ljubice Smičiklas (1873. – 1936.). Uz Božidara jedino je Mira Tereza Zinka (17. svibnja 1906. – 30. svibnja 1989.), kasnije čuvena operna pjevačica, doživjela zrelu dob. Božidar je odrastao u glazbenom ozračju koje je poticao muzikalni otac (svirao je [[violončelo]] i pjevao) koji mu je i pružio primjereni glazbeni odgoj. Počeo je skladati u dobi od dvanaest godina, a od osamnaeste godine života radi to sustavno i kontinuirano. Premda je 1926. apsolvirao četverogodišnji studij prava, težište je njegova zanimanja glazba koju je studirao na [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]] opredijelivši se za dva područja koja će ga zaokupljati čitava života: pijanizam i skladateljstvo. Diplomski ispit iz glasovira položio je 27. lipnja 1925. u klasi [[Svetislav Stančić|Svetislava Stančića]], a diplomu iz skladateljstva stekao je 25. lipnja 1927. kod [[Blagoje Bersa|Blagoja Berse]]. Na diplomskom koncertu 23. lipnja iste godine Božidar je nastupio kao skladatelj i pijanist izvodeći vlastite glasovirske skladbe i kao pratitelj sestre Zinke i violinista [[Ljerko Spiller|Ljerka Spillera]]. Neposredno nakon diplome počinje njegova bogata koncertantna i skladateljska karijera. Već 29. lipnja 1927. [[Zagrebačka filharmonija]] izvodi koncert posvećen njegovim djelima (''Idila'', kantata ''Na Nilu'', ''Sonata za violončelo i glasovir''), a iduće godine dobiva za svoj violinski koncert prestižnu međunarodnu Nagradu [[Zlatko Baloković]]. Od 1929. Kunc djeluje i kao [[pedagog]], podučavajući [[glasovir]] na Muzičkoj akademiji i korepetirajući [[pjevač]]e. Desetak godina bio je i voditelj Opernog studija (1941. – 1951.). Tridesetih godina Kunc bilježi nove međunarodne uspjehe na europskim festivalima: na međunarodnom festivalu u [[Dresden]]u, 1934., [[Staatskapelle Dresden|Staatskapelle]] izvodi njegov ''Glasovirski koncert u h-molu'' sa skladateljem kao solistom (isto je djelo, 7. ožujka 1954., izveo [[Filadelfijski orkestar]] pod ravnanjem [[Eugène Ormandy|Eugènea Ormandyja]]); slijede zapažene izvedbe u [[Karlovy Vary|Karlovim Váryma]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]] i [[Prag]]u. Uzlaznu putanju tih uspjeha prekida [[Drugi svjetski rat]]. Kunc tih godina i dalje sklada, a nakon završetka rata nastupa diljem Hrvatske i tadanje Jugoslavije kao solist i pratitelj pjevača, često i u improviziranim uvjetima. Sudbonosna prekretnica u Kuncovu životu bila je 1951. godina kada je odlučio slijediti svoju sestru Zinku (tada Milanov) u [[Sjedinjene Američke Države]]. Prisna povezanost sa sestrom, tada već proslavljenom opernom primadonom, ali i nada u vlastitu međunarodnu karijeru (uz svijest o svom rubnom položaju u komunističkom jugoslavenskom režimu) – sve je to utjecalo na Kuncovu odluku. On se ubrzo uključio u koncertne turneje sa Zinkom, a trajno je ostao i njezin [[korepetitor]] za sve vrijeme njezina angažmana u [[Opera Metropolitan|Metropolitan operi]]. U okviru Zinkinih koncerata Kunc je svirao i kao solist, izvodeći najčešće vlastite [[skladba|skladbe]]. Ipak, njegovi su nastupi ostali u sjeni sestrine umjetnosti, a niti kao skladatelj nije uspio ostvariti onaj prodor na svjetsku skladateljsku scenu koji je očekivao. Odlaskom u SAD bitno su se izmijenile vanjske okolnosti Kuncova života. Novi, u suštini nesigurni glazbenički status prisiljava ga, slično kao i tolike druge prije njega (među njima, npr. i [[Béla Bartók|Bélu Bartóka]]), na bitku za golu egzistenciju. Raspon njegove djelatnosti širok je i zato uzrok trajnom stresu. Iz godine u godinu Kunc poduzima brojne turneje sa Zinkom po Sjedinjenim Američkim Državama i Europi, svira na dobrotvornim koncertima i snimanjima, korepetira pjevače i prati ih na nastupima, muzicira u četveroručnom sastavu, a izvodi i dionice [[čelesta|čeleste]] i [[triangl]]a u orkestru Metropolitan opere. Dragocjeno vrelo prihoda bili su i satovi korepeticije u baletnoj školi [[Mia Čorak Slavenska|Mije Čorak Slavenske]] (premda je taj posao doživljavao kao nedostojan svog pijanističkog ranga). S dijelom prijatelja iz Zagreba i dalje održava kontakte, a njima se u Americi pridružuju i novi. Uz svestran i intenzivan umjetnički angažman posljednje su godine njegova života otežane i osobnim lutanjima i krizama. Nakon braka s Karlom r. Račić (kasnije udatom Cizelj) koja je do smrti čuvala njegovu zagrebačku umjetničku ostavštinu (danas u [[HGZ|Hrvatskom glazbenom zavodu]]), i američke bračne veze s bolničarkom Ruth Higgins iz koje je potekao sin Douglas, Kunc je 1959. upoznao DeEldu Fiebelkorn (r. 1923.) i u braku s njom, uz kćerkicu Ivanu Joy, našao sreću i umjetničko nadahnuće. Posljednji nastup Božidara Kunca bio je u prepunoj Fordovoj dvorani u [[Detroit]]u, [[1. travnja]] [[1964.]] godine. [[Detroitski simfonijski orkestar]] kojim je ravnao [[Sixten Ehrling]] izvodio je, uz Zinkino sudjelovanje, djela međunarodnog i hrvatskog repertoara. U žarištu ove dobrotvorne priredbe bila je izvedba Kuncova ''Glasovirskog koncerta u h-molu'' sa skladateljem kao solistom. Neposredno nakon koncerta Kunc je umro, pogođen srčanim udarom. Prijatelji ga pamte kao živahnog, uvijek susretljivog i duhovitog čovjeka i genijalnog [[improvizacija (glazba)|improvizatora]].<ref>[http://mic.hr/products/string-quartet-in-f-major-op-14 www.mic.hr – Koraljka Kos: »Božidar Kunc: Gudački kvartet u F-duru op. 14«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160719095515/http://mic.hr/products/string-quartet-in-f-major-op-14 |date=19. srpnja 2016. }}, pristupljeno 8. srpnja 2016.</ref> == Glazbeno stvaralaštvo == Opsežni opus Božidara Kunca obuhvaća sve glazbene vrste osim [[Opera|opere]]. U žarištu njegova zanimanja je [[glasovir]] kojem je posvetio četiri [[Sonata|sonate]] i oko 90 drugih skladbi (programni ciklusi, bagatele, nokturni, preludiji, tokate, stilizirani plesovi, glazba za djecu i o djeci). Glasovir je os Kuncovih [[Komorna glazba|komornih radova]] koji dijelom pripadaju klasičnoromantičkim komornim sastavima (violinska sonata, sonata za violončelo i glasovir, glasovirski kvartet i kvintet), a dijelom su kraće skladbe. Ponekad mu skladatelj povjerava ulogu protagonista u djelima posebnih sadržaja kao što su ''Dva poglavlja iz knjige o Jobu'', ''Dvije plesne improvizacije'', ''Tri epizode za glasovir i gudački orkestar'', ''Baletna scena'' za dva glasovira i ciklus ''Za klavir i udaraljke''. Kuncov omiljeni instrument razvija snažnu glazbenu energiju u blještavo orkestriranom, virtuoznom ''Prvom koncertu za glasovir i orkestar'' (drugi nije dovršen). Intimni svijet Božidara Kunca otkrivamo navlastito u njegovim solo pjesmama. Ima ih četrdesetak na hrvatske i engleske tekstove, a djelomično su okupljene u cikluse. Njihova inventivna melodika izrasta iz prisnog skladateljeva odnosa prema vokalnosti, a istančani glasovirski part u mješovitoj je interakciji s vokalnom dionicom. Sjetimo se samo mladenačkih antologijskih popjevaka ''Zima'' ([[Antun Branko Šimić]]) i ''Smrt karnevala'' ([[Miroslav Krleža]]) te kasnog opusa ''De Elda's Love Songs'' na tekstove njegove supruge. Kuncova mladenačka orkestralna djela (Idila i druga) kao i kantata Na Nilu s nepravom su pala u zaborav. Božidar Kunc bio je svjestan svojih skladateljskih vrijednosti. Smatrao se "karikom u lancu velikih" pa je, želeći u Americi zaokružiti svoj opus, skladao sve do smrti intenzivno, često jedino noću. Njegova je skladateljska poetika koja se i u domovini distancirala od vladajućeg trenda, promjenom životnog okružja i susretom s međunarodnim repertoarom, dobila neka nova obilježja koja pozivaju na suzdržanost uz uvriježeno označavanje njegova glazbenog izričaja kao [[Impresionizam|"impresionističkog"]] ili "postimpresionističkog". Na takva razmišljanja navlastito potiče Kuncova [[Harmonija (glazba)|harmonija]] koja se tijekom njegova stvaralačkog vijeka razvija prema proširenoj tonalitetnosti sukladno općem razvoju harmonijske misli. Ona je osnova istančanog i uvijek novog sloga njegovih djela u kojima se raskošni kolorit odmjenjuje s oporostima disonantnih sazvučja izrazito ekspresivnog dojma. U glasovirskom slogu Kunc razmiče dotadašnje granice zvučnosti specifičnim registriranjem, maštovitom pedalizacijom i novom, tipično "Kuncovskom" ornamentikom. No, istovremeno, on je sklon izrazitom melodijskom crtežu i preglednoj formalnoj dispoziciji što njegovim skladbama daje ravnovjesje i klasicističku jasnoću. Karakteristične konstante Kuncova glazbenog izričaja su plesnost, slikovitost (programnost) i povremene diskretne folklorističke stilizacije.<ref name="Kos-CD"/> ==Djela (izbor)== * ''Idila'' za orkestar, op. 1 * ''Ver sacrum'', ciklus za glasovir, op. 2 * ''Slobodne varijacije na vlastitu temu'' za glasovir, op. 3 * ''Tri kompozicije za violinu i klavir'', op. 4 * ''Sonata za violoncello i klavir'' u D-duru, op. 5 * ''Na Nilu'' za sopran i orkestar, op. 7 * ''Koncert za violinu i orkestar'' u g-molu, op. 8 * ''Prva sonata u Des-duru'' za glasovir, op. 12 * ''Svečana uvertira'' za orkestar, op. 13 * ''Mlado lišće. Sedam kompozicija za klavir'', op. 20 * ''Koncert za klavir i orkestar'' u h-molu, op. 22 * ''Predigra žalobnoj igri'' za orkestar, op. 25 * ''Druga sonata u Es-duru'' za glasovir, op. 27 * ''Tri kompozicije za violinu i klavir'', op. 28 * ''Dva nokturna'' za glasovir, op. 32 * ''Aspiration'' za violinu i glasovir, op. 33 * ''Treća sonata u D-duru'' za glasovir, op. 34 * ''Kvintet u c-molu'' za dvije violine, violu, violončelo i glasovir, op. 35 * ''Capriccio u A-duru'' za glasovir, op. 38 * ''Uskrsno jutro u slavonskom selu'' za dva glasovira * ''Pet valcera'' za glasovir, op. 39 * ''Triptihon'' za violončelo i orkestar, op. 40 * ''Sonatina za violinu i klavir u G-duru'', op. 41 * ''Romanca u f-molu za glasovir, op. 42 * ''Četvrta sonata u As-duru'' za glasovir, op. 43 * ''Šest bagatela'' za glasovir, op. 44 * ''Rondo za violinu i klavir'', op. 48 * ''Četiri preludija'' za klavir * ''Odjeci djetinjstva'' za glasovir, op. 50 * ''Baletna scena'' za dva glasovira, op. 54 * ''Drugi koncert za violinu i orkestar'' u d-molu, op. 55 * ''In Retrospect. Šest skladbi za klavir solo'', op. 56 * ''Tri epizode'' za glasovir i gudački orkestar, op. 58 * ''Pastoral Fantasy for Clarinet Solo'', op. 59 * ''Soliloquy for Flute Solo'', op. 61 * ''Dance for Oboe Solo'', op. 62 * ''Buffoonery for Bassoon Solo'', op. 63 * ''Little Pieces for Little People'' za glasovir * ''Gleanings from the Old Country'' za glasovir, op. 66 * ''Impromptu'' za glasovir, op. 67 * ''Job in Desolation, iz Two Chapters from the Book of Job'' za glasovir, op. 68 * ''Minijature za glasovir'', 1 * ''Popijevke. Songs'', 1–2 == Izvori == {{izvori}} {{dopusnica|www.mic.hr|Muzičkog informativnog centra|Glazba|Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb}} == Vanjske poveznice == * [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [https://enciklopedija.hr/clanak/34624 Kunc, Božidar] * LZMK / [[Proleksis enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/33190/ Kunc, Božidar] * LZMK / [[Hrvatski biografski leksikon]]: [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11379 Kunc, Božidar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160601195609/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11379 |date=1. lipnja 2016. }} * [[Discogs]].com – [https://www.discogs.com/artist/2307703-Božidar-Kunc Božidar Kunc] (diskografija) {{GLAVNIRASPORED:Kunc, Božidar}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski pijanisti]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvati u SAD-u]] d05rq27tmmzzps2tytdmgwri4msh5go 0 301870 7577967 6845983 2026-08-15T14:22:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577967 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Baalbek | ime_genitiv =Baalbeka | izvorno_ime =<small>بعلبك‎</small> | slika_panorama = Baalbek(js) 19.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Ulaz u Stari grad | slika_lokacijska_karta_država = Libanon | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 34 | širina-minute = 00 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 36 | dužina-minute = 12 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|LBN}} | lokacija1_ime =[[Libanonske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info =[[Bekaa]] | površina_bilješke = | površina_uža = 7 km² | površina_šira = 16 km² | visina = 1170 m | stanovništvo_godina = 2005. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = oko 105.000 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 82.608 | vremenska_zona = EET (UTC+2) | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = EEST (UTC+3) | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = }} '''Baalbek''' ([[arapski]]: بعلبك‎) je [[grad]] u dolini [[Bekaa]] u [[Libanon]]u, na sjeverozapadnom obronku planina Antilibanona i istočno od rijeke [[Litani]], oko 85 km sjeveroistočno od [[Bejrut]]a i 75 km sjeverno od [[Damask]]a. Najpoznatiji je po izvrsno sačuvanim ruinama [[rimski hram|hramova]] (jedni od najvećih ikada sagrađeni), tada [[Stari Rim|rimskog]] grada '''Heliopolisa''' ([[grčki]]: Ἡλιούπολις za "Grad [[Helije|Helija]]", boga sunca), jednog od najvećih svetišta [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Zbog toga je Baalbek upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] još 1984. godine. [[Datoteka:Baalbek-Layout.jpg|mini|lijevo|Hramski kompleks u antici]] Danas se svake godine održava Međunarodni festival glazbe u Baalbeku<ref>[http://www.baalbeck.org.lb/ Baalbeck International Festival – od tradicionalne arapske glazbe do rocka] {{eng oznaka}} Posjećeno 17. travnja 2011.</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Grundplan af Baalbeks ruiner, Nordisk familjebok.png|mini|lijevo|Plan hramskog kompleksa]] Podrijetlo grada nije u potpunosti utvrđeno, ali se zna da riječ ''Baal'' na [[fenički|feničkom]] znači "gospodin" ili "vladar", a davao se [[Semiti|semitskim]] nebeskim božanstvima. Stoga ''Baalbek'' može značiti "Božanstvo Beka (područje doline u kojoj se nalazi)" ili "Božanstvo grada", ovisno o prijevodu. [[Feničani|Feničanski]] grad Baalbek je bio malo poljoprivredno naselje i mjesto štovanja feničkog trojstva bogova, a tijekom [[Helenizam|helenizma]] (poslije 64. pr. Kr.) postao je poznat kao svetište boga Sunca, Heliopolis. On je doživio svoj vrhunac za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] kada su se tisuće hodočasnika dolazile pomoliti u njegovim kolosalnim hramovima, nastalih u dva stoljeća, a koji su neki od najljepših primjera [[Umjetnost starog Rima|rimske arhitekture]]. Neki povjesničari navode kako je plan svetišta vjerojatno plod samog cara [[August]]a koji je želio uklopiti lokalna vjerovanja u rimsku vjeru kakao bi ostvario jači integritet Carstva. Hodočasnici su se molili [[Rimska mitologija|romaniziranom]] trojstvu feničkih nebeskih božanstava [[Baal]]-Šamaša ([[Hadad]]), [[Anta|Ante]] ([[Astarta]]) i [[Alin]]a, predstavljenih kao [[Jupiter]], [[Venera]] i [[Merkur]]. God. 634. [[Arapi]] su osvojili Baalbek i od kamenja s lokaliteta izgrađena je velika [[džamija]] na akropoli, koja je kasnije pretvorena u [[citadela|citadelu]], te je grad preimenovan u '''Alkala''' (arapski za "Utvrda"). Sljedećih stoljeća Baalbekom su vladale razne islamske dinastije koje su namjerno raznosile njegovu građu, dodajući srednjovjekovne građevine, pri čemu im je pomoglo i nekoliko potresa u 12. stoljeću. Većina današnjih utvrda i džamija potječu iz vremena [[Mameluci|mamelučkog]] [[sultan]]a [[Kalavun]]a (1282.). Timur Veliki ga je opustošio 1400. godine, a od 1517. godine je potpao pod [[Osmansko carstvo|osmansku vlast]]. Od 18. stoljeća ga posjećuju Europljani i njegove ruine su snažno utjecale na stilski pravac [[neoklasicizam]]. Baalbek je stradao tijekom [[Izraelsko-libanonski rat 2006.|Izraelsko-libanonskog rata 2006.]] godine kada su Izraelski vojnici, uz podršku helikoptera, napali bolnicu u kojoj su se skrivali pripadnici Hezbolaha koji su oteli dva izraelska vojnika.<ref>Andrew Lee Butters, ''[http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1222201,00.html?cnn=yes Behind the Battle for Baalbek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024023615/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1222201,00.html?cnn=yes |date=24. listopada 2012. }}'', [[CNN]] World, 2. kolovoza 2006. {{eng oznaka}} Posjećeno 17. travnja 2011.</ref> ==Znamenitosti== {{Široka slika|Pano Baalbek 1.jpg|900px|Panorama Velikog dvorišta hramskog kompleksa|50%|left}} {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Baalbek |slika = Baalbek(js) 18.jpg |godina = [[1984.]] <small>(8. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, iv |ugroženost = ne |dossier = 294 |država = {{Z+X|LBN}} |karta = |karta-oznaka = Baalbek |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} [[Datoteka:Lebanon, Baalbek, Temple of Bacchus 2.jpg|mini|[[Bakho]]v hram]] Danas se Baalbeška [[akropola]] sastoji od ostataka više [[hram]]ova izvanredne umjetničke i arhitektonske vrijednosti koji svjedoče o stilskoj metamorfozi spoja tračkih i grško-rimskih vjerovanja, ali i spoju rimske arhitekture s već postojećim planom. Rimske građevine su izgrađene preko ranijih ruševina, na uzdignutoj platformi od 24 [[monolit]]na kamena, od kojih najteži teži više od 800 tona. Glavni hram je bio posvećen Jupiteru Heliopotanusu, a imao je 104 (kasnije još 50), 20 metara visoka, granitna [[Krintski stup|korintska stupa]] (uvezeni iz [[Asuan]]a u [[Egipat|Egiptu]]) koji su potpuno okruživali [[Naos|celu]], te divovsko kamenje terase. Započet je za vrijeme cara Augusta, a dovršen za [[Neron]]a, oko 60. godine. Uz njega je spojen Bakhov hram (oko 120. – 25.) s raskošnim i velikim [[reljef]]nim ukrasima te [[portal]]om s prikazima figura iz [[Bakho]]vog djetinjstva. Njih spaja Veliko dvorište iz vremena cara [[Trajan]]a (98. – 117.) koje je nekad bilo okruženo sa 128 ružićastih granitnih stupova od kojih je ostalo samo šest (ostale je bizantski car [[Justinijan]] dao prenijeti u [[Konstantinopol]] kako bi se ugradili u [[Aja Sofija|Aja Sofiju]] oko 532. – 37.). Kružni Venerin hram (''[[tolos]]'') iz 3. stoljeća se razlikuje ne samo svojim oblikom već i skladnošću, osobito među megalomanski velikim hramovima. Ukrašeno je raznim motivima školjaka, golubica i drugih simbola koji se povezuju s venerinim kultom. Tijekom bizantske vlasti, ovaj hram je pretvoren u crkvu [[Sveta Barbara|sv. Barbare]]. Sve što je ostalo od slavnog Merkurovog hrama su isklesane kamenite stube na brdu Čeih Abdulah. [[Odeon]] se nalazi južno od akropole, u mjestu danas poznatom kao Boustan el Kan, i smatra se jednim od najveličanstvenijih [[arheologija|arheoloških]] lokaliteta na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Akropola se nalazi unutar arapskih zidina, ali zaštićen je i lokalitet između četvrti sjverozapadno od zidina (Boustan el Kan), rimskih građevina i [[Mameluci|mamelučke]] [[džamija|džamije]] Ras-al-Ain. <gallery perrow="5"> Slika:Baalbek(js) 12.jpg|Unutrašnjost Bakhovog hrama Image:Baalbek(js) 15.jpg|Detalj svoda Bakhovog hrama Slika:Flickr - …trialsanderrors - Temple of Jupiter, Baalbek, Holy Land, ca. 1895.jpg|Jupiterov hram 1895. Slika:Temple of Jupiter in Baalbek Lebanon2.JPG|Jupiterov hram Image:Baalbek stone.jpg|Monolit "Trudnica" </gallery> ==Gradovi prijatelji== Baalbek ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima: * {{Z|ITA}} [[Bari]], [[Italija]] * {{Z|IRN}} [[Esfahan]], [[Iran]] * {{Z|ITA}} [[L'Aquila]], [[Italija]] * {{Z|GRČ}} [[Zapadna Tračka]], [[Grčka]] * [[Datoteka:Flag of Indonesia.svg|20px]] [[Yogyakarta]], [[Indonezija]] ==Izvori== {{commonscat}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://web.archive.org/web/20110515020154/http://lebanon360hd.com/videos/video_baal_en.html Panorama hramova u Baalbeku od 360 stupnjeva] *[http://www.discoverlebanon.com/en/panoramic_views/bekaa/baalbeck/monuments.php Fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419183403/http://www.discoverlebanon.com/en/panoramic_views/bekaa/baalbeck/monuments.php |date=19. travnja 2015. }} *[https://web.archive.org/web/20090605035347/http://www.dainst.org/index_2951_en.html Arheologija u Baalbeku] [[Kategorija:Gradovi u Libanonu]] [[Kategorija:Fenički gradovi u Libanonu]] [[Kategorija:Rimski gradovi u Libanonu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Libanonu]] {{Svjetska baština u Libanonu}} ard23n5prf4cdvi4sdtzbes2pfgp2pm 0 305953 7578130 7455510 2026-08-15T21:50:49Z Prof saxx 7403 7578130 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Ičan Kala |slika = KhivaWalls.jpg |godina = [[2001.]] <small>(25. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv, v |ugroženost = ne |dossier = 543 |država = {{Z+X|UZB}} |karta = Uzbekistan |karta-oznaka = Ičan Kala |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|41.378|N|60.364|E|display=inline,title|source:eswiki}} |karta-opis = }} '''Ičan Kala''' ([[perzijski]]: ایچان قلعه) je utvrđeni Unutarnji stari dio grada [[Hiva|Hive]] u [[Uzbekistan]]u. Ičan Kala je stoljećima imala veliku trgovačku važnost kao posljednje odmaralište [[karavana]]ma prije njihova puta preko pustinje prema [[Iran]]u. U 4. stoljeću je bio prijestolnicom [[Veliki Horasan|Velikog Horasana]], iranskog kraljevstva koje je procvalo zahvaljujući iznimno uspješnom sustavu navodnjavanja čime su tzv. "crni pijesak" pretvarali u raskošne pašnjake, vrtove i cvjetnjake. Ičan Kala je dijelio povijest Uzbekistana, a procvat doživljava u 18. i 19. stoljeću kada je bio prijestolnica [[Hivski Kanat|Hivskog Kanata]] kojim su vladali [[Astrahan]]ci, potomci [[Džingis-kan]]a. U njemu se nalazi više od 50 povijesnih spomenika, od kojih je nekoliko [[džamija]], [[medresa]] i [[mauzolej]]a, dvije veličanstvene [[palača|palače]] i 250 starih kuća, većinom iz 18. i 19. stoljeća, ali starijih korijena. Tako je npr. Džamija Džuma osnovana u 10. stoljeću, o čemu svjedoči proslavljena dvorana sa 112 stupova donesenih iz još ranijih građevina, ali joj je današnji izgled iz obnove 1788. – 1789. godine. Najznamenitije su njezine pravilne četvrtaste gradske zidine od opeke s četiri gradska vrata na sredini svake strane. Iako su njezini temelji postavljeni u 10. stoljeću, današnje 10 metara visoke zidine su podignute u kasnom 17. stoljeću i kasnije su obnavljane. Ostale građevine iz 19. stoljeća, kao što su medrese Ala Kulija (1835.) i Islam Hodže (1908. – 10.) su izvanredni primjeri skladnog uklapanja novih građevina u staru urbanu jezgru. Zbog toga je Ičan Kala upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2001. godine. <gallery> Slika:Khiva Itchan Kala view from Islam Khodja minaret.JPG|Ičan Kala s minareta Islam Hodže Slika:Khiva Itchan Kala walls.JPG|Zidine Ičan Kale Slika:KhivaStreet.jpg|Stara ulica prema minaretu Islam Hodže Slika:KhivaSayidAlauddin.jpg|Unutrašnjost mauzoleja Sajid Alaudina </gallery> {{commonscat|Itchan Kala}} {{Svjetska baština u Uzbekistanu}} [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Aziji]] [[Kategorija:Povijest Uzbekistana]] [[Kategorija:Islamska arhitektura]] [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu]] o104zow0x6oh77jg4wr6lixpmrtl6ix 0 306097 7578132 7062746 2026-08-15T21:51:14Z Prof saxx 7403 /* Vanjske poveznice */ 7578132 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Šahrisabz | ime_genitiv =Šahrisabza | izvorno_ime =<small>Шаҳрисабз</small> | slika_panorama = Shahrisabz.JPG | veličina_slike = 250px | opis_slike = Panorama Šahrisbza iza trga Amir Timura | slika_grb = | slika_grb_veličina = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 39 | širina-minute = 03.28 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 66 | dužina-minute = 50.3 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|UZB}} | lokacija1_ime =[[Vilajet]] | lokacija1_info =[[Kaškadarinski vilajet]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | površina_bilješke = | površina_uža = | površina_šira = | visina = 622 m | stanovništvo_godina = 1991. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = oko 53.000 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_šire = | vremenska_zona = EET (UTC+4) | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = EEST (UTC+5) | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = (+998) 7552 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Šahrisabz''' ([[uzbečki jezik|uzbečki]]: ''Шаҳрисабз''; [[perzijski]]: شهر سبز, ''Šahri Sabz'', što znači "zeleni grad") je grad u [[Kaškadarinski vilajet|Kaškadarinskoj]] pokrajini ([[vilajet]]u) u južnom [[Uzbekistan]]u. Grad se nalazi oko 80 km južno od [[Samarkand]]a i nekada je bio najvećim gradom [[Srednja Azija|Srednje Azije]], te se vjeruje kako je rodno mjesto mongolskog vladara iz 14. stoljeća, [[Timur Veliki|Timura Velikog]]. Grad se nekada nalazio točno na pola [[Put svile|Puta svile]], između Kine i Zapada, te se u njemu nalaze brojne vjerske i sekularne građevine iz vremena Timura Velikog i njegovih nasljednika ([[Timuridi]]) od 15. do 16. stoljeća. Zbog toga je upisan na na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2000. godine. God. 2016. Šahrisabz je upisan i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] zbog ništenja zgrada u povijesnoj četvrti i nastavka nekontroliranog urbanog razvoja.+.<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/1522 |title=Historic Centre of Shakhrisyabz, Uzbekistan, added to List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=26. kolovoza 2016.}}</ref> ==Povijest== [[Slika:Kok-Gumbaz.JPG|mini|lijevo|Džamija Kok Gumbaza]] Na mjestu današnjeg Šahrisabza se nekada nalazio drevni grad '''Nautaka''' koji je bio jedan od najstarijih gradova Srednje Azije. [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrov]] general [[Ptolemej I. Soter]] upravo je u ovom gradu uhvatio [[Baktrija|baktrijskog]] [[satrap]]a [[Bes (satrap)|Besa]], čime je okončano [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]. Aleksandar je zimu 328./327. pr. Kr. proveo u njemu zajedno sa svojom ženom [[Roksana|Roksanom]]. U [[Perzijsko Carstvo|Perzijskom carstvu]] je grad bio poznat kao '''Kaš''', tj. "Srcu ugodan". Vjeruje se kako je 9. travnja 1336. u Šahrisabzu rođen [[Timur Veliki]], od roditelja manjeg lokalnog poglavice. Zbog toga je tijekom prvih godina njegove [[Mongolsko carstvo|mongolske države]] koja se rasprostirala od Indije do Turske, Šahrisabz uživao uživao skrb i zaštitu dinastije Timurida. Iako je Timur planirao izgraditi svoju grobnicu u rodnom mjestu, vremenom je Samarkand postao njegovom prijestolnicom i u njemu je dao izgraditi svoj [[mauzolej]] [[Gur Emir]]. Oko 1500. Šahrisabzom su zavladali [[Uzbeci]] koji su vladali iz [[Buhara|Buhare]] i grad je počeo nazadovati. Prema jednoj legendi, kan [[Buhara|Buhare]], [[Abdulahkan II.]], je dao uništiti Šahrisabz jer je njegov najdraži konj preminuo zbog iscrpljenosti prestrmim usponom u grad. No, kasnije ga je svladala žalost zbog toga i dao ga je obnoviti. God. [[1870.]] osvajaju ga [[Rusi]] i postao je dio ruskog [[Tatarstan]]a, a od [[1924.]] godine dio [[SSSR|sovjetskog]] [[Uzbekistan]]a. == Znamenitosti == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Povijesno središte Šahrisabza |slika = Aq-Saray Shahrisabz.JPG |godina = [[2000.]] <small>(24. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv |ugroženost = 2016.- |dossier = 885 |država = {{Z+X|UZB}} |karta = Uzbekistan |karta-oznaka = Šahrisabz |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = }} Pored [[srednji vijek|srednjovjekovnih]] [[toplice|kupki]] i [[bazar]]a iz 18. stoljeća u gradu se nalaze brojni Timuridski spomenici: * ''Ak Saraj'' ili "Bijela [[palača]]" koja je bila ljetnom palačom samog Timura Velikog. Njena izgradnja je započela 1380. godine kada je Timur doveo arhitekte i umjetnike iz friško osvojenog [[Horezm]]a. No, nažalost od palače su preostala samo divovski, 65 metara visoki, ulazni [[toranj|tornjevi]] ukrašeni raskošnim keramičkim pločicama plave, bijele i zlatne boje. Iznad ulaza je sačuvan natpis: ''"Ako sumnjaš u našu snagu, pogledaj naše građevine"''. * Kompleks ''Dorut Tilavat'' čini [[džamija]] petka koju je 1437. godine izgradio [[Ulugbeg]] u čast svoga oca Šah Ruha, a njezino ime znači "Plava [[kupola]]". Odmah iza džamije ''Kok Gumbaza'' nalazi se poseban oblik [[medresa|medrese]] poznate kao "kuća meditacije", a koja je izgrađena kao [[mauzolej]] Ulugbega 1438. godine, ali koji nikada nije poslužio kao grobnica. * Kompleks ''Hazrati Imam'', odmah istočno od Kok Gumbaza, se sastoji od mauzoleja za koji se vjeruje kako je grobnica imama [[Amir Kulal]]a iz 8. stoljeća, te mauzoleja ''Dorusijadata'' ("Mjesto snage i moći") u kojemu je sahranjen Džehangir, Timurov najstariji i najdraži sin. * Timurova grobnica se nalazi iza Kompleksa Hezrati Imama, a sastoji se od podzemne komore koju su arheolozi otkrili tek 1943. godine. Prostorija je je gotovo potpuno ispunjena kamenim [[sarkofag]]om na kojemu natpisi navode kako je bio namijenjen Timuru. Kako je veliki osvajač sahranjen u Samarkandu, ovaj sarkofag je iskorišten za pokop dva tajanstvena nepoznata tijela. <gallery> Slika:Aq-Saray Shahrisabz 2.JPG|Ulaz u Ak Saraj Slika:Shakhrisabz-uzbekistan-feve.jpg|Toranj na ulazu u Ak Saraj Slika:Dorussiadat.JPG|Mauzolej Dorusijadat Slika:Shakhrisabz Market.jpg|Tržnica u Šahrisabzu </gallery> ==Izvori== {{izvori}} ==Poveznice== {{commons|Shahrisabz}} * [[Islamska arhitektura]] * [[Ičan Kala]] ==Vanjske poveznice== *[http://www.orexca.com/shakhrisabz.shtml Povijesni spomenici Šahrisabza] {{eng oznaka}} *[http://www.kufic.info/architecture/aqsaray/aqsaray.htm Sufijski ornamenti na Timurovoj ljetnoj palači] {{Svjetska baština u Uzbekistanu}} [[Kategorija:Drevni gradovi]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Aziji]] [[Kategorija:Gradovi u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Islamska arhitektura]] [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Svjetska baština u opasnosti]] o7ewusineg5xfd9feevbd7bltdis7s2 0 316668 7578291 7485015 2026-08-16T06:03:03Z ZapadVK 332521 /* Knjižnica danas */ 7578291 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nova zgrada vinkovačke gradske biblioteke.jpg|mini|Nova zgrada gradske knjižnice.]] '''Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci''' je samostalna javna ustanova koja organizira i pruža javnosti informacije i usluge, obrazovnog i kulturnog sadržaja koje zasniva na sustavnom odabiru, prikupljanju, stručnoj obradi, pohranjivanju, zaštiti, davanju na korištenje knjižnične građe i omogućavanju pristupa drugim izvorima. Ima funkciju matičnosti za narodne i školske knjižnice [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] od [[1995.]] godine, što znači da skrbi o razvoju knjižničarstva u Županiji i koordinira rad navedenih knjižnica. == Djelatnost == Knjižnična djelatnost važan je čimbenik u izgradnji društva znanjai time od javnog interesa za [[Hrvatska|Republiku Hrvatsku]]. Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci je narodna [[knjižnica]] koja zadovoljava kulturne,informacijske i obrazovne potrebe građana grada [[Vinkovci|Vinkovaca]] i stanovnika šire okolice te omogućuje ostvarenje prava na znanje, demokratski iosobni razvitak svakog građanina. Njezina osnovna funkcija je sljedeća: * nabavlja, obrađuje, čuva i pruža na korištenje sveukupnu knjižničnu građu, * razvija sve vrste pismenosti i sudjeluje u cjeloživotnom obrazovanju građana, * organizira posebne aktivnosti namijenjene poticanju čitanja kod djece, mladeži, odraslih kao i osoba s posebnim potrebama, * osigurava pristup informacijama kako iz svih znanstvenih područjatako i tijela javnih vlasti na lokalnoj, područnoj, državnoj i međunarodnoj razini u cilju razvoja civilnog društva, * omogućava pristup javnosti mrežnim izvorima, * omogućava kvalitetno provođenje slobodnog vremena, * surađuje s drugim ustanovama i organizacijama važnim za ostvarivanje njezine uloge, * sudjeluje u razvoju kulturnog, gospodarskog i društvenog života našega Grada i Županije. Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci djeluje kroz odjele i to: * Dječja knjižnica mira s igraonicom, * Posudbeni odjel za odrasle s čitaonicom dnevnog tiska, * Studijski odjel s čitaonicom, zavičajnom zbirkom i zbirkom Radauš, * Odjel nabave i obrade knjižnične građe, * Matična služba, * Bibliobusna služba. Postoje i dva knjižnična stacionara u: * Domu za stare i nemoćne osobe i * Domu sv. Terezije gdje su smještene osobe s posebnim potrebama. Uz redovitu svakodnevnu djelatnost, Knjižnica obilježava značajne datume, priređuje tematske izložbe knjiga, promocije, radionice, vrši edukaciju knjižničara i korisnika, priređuje odgojno-obrazovni rad snajmlađima, susrete s osobama različitih profila čiji rad prezentira široj društvenoj zajednici. Knjižnica surađuje s gradskim ustanovama, privrednicima i udrugama u našem Gradu i Županiji. Djelatnici Knjižnice odlaze na stručne skupove, radionice, seminare i tečajeve kako bi mogli pratiti pristup suvremenom knjižničarstvu i primijeniti ga upraksi. == Povijest Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci == Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci sljednica je Vinkovačke čitaonice koja je osnovana [[1875.]] godine, najteže je stradala u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] 1991. godine. === Od 1875. do 1900. godine === Današnja Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci osnovana je 1945. g. kao Knjižnica i čitaonica Narodnog fronta, ali slijednica je duge i bogate povijesti čitaonica iz 19. i prve polovice 20. stoljeća, prvenstveno Vinkovačke čitaonice, utemeljene 9. kolovoza 1875. g. u kavani "Zum Keiser von Öesterreich" za banovanja [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]], kada su Vinkovci bili sastavni dio Vojne krajine. Čitaonicu su osnovala 33 člana, ugledni građani Vinkovaca: Antun Lisac, okružni školski nadzornik, časnik Antun pl. Kurelec (prvi predsjednik), prof. Martin Seneković, profesori Mijo i Pero Brašnić, dr. Oton Kučera, poznati astronom i fizičar, Slavko Cuvaj, kasnije ban i kraljevski komesar, dr. Hugo Blum i dr. U tim godinama Čitaonica je bila omiljeno središte i stjecalište sveukupne društvenosti u Vinkovcima. Od 1877. g. Vinkovačka čitaonica djeluje u gostionici "Millitär – Wirtshaus" (danas «Šumarski dom», na uglu Gundulićeve i Glagoljaške ulice), a od 1897. g. u gostionici «Crni konjić» ("Zum schwarzen Rössel"), koja će biti otkupljena, a potom zahvaljujući Hrvatskoj čitaonici tu će nastati Hrvatski dom. Godine 1882. kupljena je prva knjiga napisana na hrvatskome jeziku Književno cvijeće Lavoslava Kučere, a Knjižnica je bila pretplaćena na 28 listova (polovica na njemačkom jeziku, a polovica na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]). === Od 1900. do kraja Drugog svjetskog rata === Već se ranije upotrebljavao naziv Hrvatska čitaonica. No, službeno je uveden istom 14. siječnja 1900. g. pod predsjedništvom pukovnika Ivana pl. Domca i tajnika, profesora i kanonika Stjepana Đaković te poznatih članova književnika Josipa Kozarca, sveučilišnog profesora i arheologa dr. Josipa Brunschmita, kada je Čitaonica bila na vrhuncu svoje moći i slave. Prigodom 25 godišnjeg jubileja izdana je Spomenica. Tada pristiže i prvi glasovir iz Beča u Vinkovce, odnosno u Hrvatsku čitaonicu. Naziv Čitaonica zadržan je zbog tradicije, iako i tada djeluje i kao knjižnica. Poslije II. svjetskog rata objedinjuju se u nazivu oba sadržaja: knjižnični i čitaonički. Čitaonica se od početka bavila kulturno-prosvjetnim radom pa su u Vinkovcima organizirane razne proslave vezane uz značajne datume. Od 1906. g., zahvaljujući Hrvatskoj čitaonici, u gradu je postojao i nastavnik glazbe sa završenim konzervatorijem, što je znatno unaprijedilo glazbeni život. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] Čitaonica nije radila. Svoj rad obnavlja 2. travnja 1918. g. Početkom 1919. g. ima 143 člana, radi se aktivno, djeluje pjevački zbor, organiziraju se koncerti, kazališne predstave i društvene zabave. Vinkovci su 1920. g. službeno dobili status grada. Povećava se broj članova te 1923. g. Čitaonica ima 318 članova. Međutim, od 1926. do 1936. g. dolazi do naglog smanjivanja aktivnosti zbog teških političkih prilika te Hrvatska čitaonica uglavnom životari. No, pojedinci kao i Ilija Abjanić, poklanjali su knjige i časopise, nastojeći usmjeriti duhovni interes čitatelja. Vrijeme II. svjetskog rata je također teško razdoblje u povijesti Čitaonice jer u njezinim prostorima su smješteni njemački vojnici. === Od kraja Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata === U ljeto 1945. g. Hrvatska čitaonica se ujedinjuje s knjižnicom željezničara i tako nastaje Knjižnica i čitaonica Narodnog fronta. U obnovi rada Knjižnice sudjelovali su književnici [[Đuro Šnajder]] i [[Miroslav Slavko Mađer|Slavko Mađer]]. Knjižnica je 1948. g. imala 4 096 sv. knjiga, 162 člana, primala je 4 dnevna lista ([[Glas Slavonije]], [[Vjesnik]], [[Borba]], [[Naprijed]]) i 7 časopisa (Jež, Seljačka sloga, Kerempuh i dr.). Godine 1950. Knjižnica je institucionalizirana i dobila je naziv Gradska knjižnica i čitaonica. Početak planske organizacije ove ustanove vidljiv je 1959. g. kada se ukupni fond počinje obrađivati po UDK-a sustavu. Knjižnica 1961. g. mijenja naziv u Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci, postaje matična knjižnica za narodne, školske i specijalne knjižnice općina Vinkovci i Županja, osniva Dječji odjel te obogaćuje knjižni fond građom primjerenom dječjem uzrastu. U vremenu od 1966. do 1990. g. knjižnične aktivnosti su se razvijale, širile i sadržajno obogaćivale. Knjižnica se prostorno širila, jačala organizacijski i kadrovski. Živa zavičajna književna riječ imala je posebno mjesto u Knjižnici, organiziraju se književne večeri i promoviraju pisci i njihova djela: D. Švagelj, [[Miroslav Slavko Mađer|M. S. Mađer]], B. Mesinger, [[Vladimir Rem|V. Rem]] i dr. Djelovala je u nekoliko odjela: Posudbeni odjel za odrasle, Dječji odjel (otvoren 1961. g.), Dtudijska čitaonica (otvorena 1968. g.), Knjigovežnica (ustanovljena 1972. g.). Uz zbirku knjiga i periodike imala je: Dijateku (osnovana 1961. g.), Diskoteku (otvorena 1964. g.), Zavičajnu zbirku, u kojoj su dragocjenost predstavljali rukopisi Josipa Kozarca, [[Vladimir Kovačić|Vladimira Kovačića]] i [[Joza Ivakić|Joze Ivakića]], originalne fotografije i uvećani portreti, pisma i razglednice, originalni zapisnici s Osnivačke skupštine 1875. godine, i svi zapisnici do 1991. godine s izvješćima o knjižničnom fondu, predmeti zavičajnih književnika: pisaći stol [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] s priborom za pisanje i tintarnicom, stolica, dio knjižnice Joze Ivakića u vrijednom uvezu i dokumentacija Knjižnice u cijelosti. Rukopisi Josipa Kozarca otkupljeni su 1966. g., Vladimira Kovačića 1970. g., a Joze Ivakića 1971. g. od njihovih nasljednika u vrijeme ravnateljstva Vere Erl. Povodom stote obljetnice Knjižnice, 1975. g. priređena je izložba rukopisa i rariteta te je Knjižnica iste godine dobila najviše priznanje u svojoj povijesti Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom. Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci 1991.g. je posjedovala: 75 000 sv. knjiga, 1 239 sv. časopisa, 365 dijafilmova te 523 gramofonske ploče ozbiljne glazbe. Pogođena [[Velika Srbija|neprijateljskim]] [[Domovinski rat|granatama]], u noći 16. na [[17. rujna]] [[1991.]] godine, u cijelosti je izgorjela. Obnova spaljene Knjižnice započela je 24. veljače 1992. g. dok su gradom još uvijek odjekivale eksplozije. Odlukom Izvršnog vijeća Skupštine općine Vinkovci Knjižnici je dodijeljena zgrada u Gundulićevoj ulici broj 6, gdje se nalazi i danas. Akcijom "Poklonimo knjigu razrušenim knjižnicama" prikupljeno je oko 50 000 svezaka knjiga i časopisa. Fond za kulturu darovao je Misal (1483.) i računalo s printerom koje je instalirano u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu gdje su se katalogizirale knjige za vinkovačku Knjižnicu. Rad s korisnicima počinje 7. kolovoza 1992. godine u bibliobusu kojeg je Knjižnica dobila od grada Beča, a 1994. godine smješten je u prognaničkom naselju Blace gdje je služio kao knjižnica za stanovnike naselja. === Vinkovački feniks === Dječja knjižnica mira otvorena je 19. prosinca 1994. godine, u čijem se sastavu nalazi i igraonica za djecu predškolskog uzrasta koja počinje s radom 1. veljače 1995. godine. Idejni tvorac Dječje knjižnice mira bila je Đurđa Mesić, voditeljica Matične službe u NSK-a. Donošenjem novog Statuta, 1995. godine Knjižnica mijenja ime u Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci i dobiva status matičnosti za narodne i školske knjižnice Vukovarsko-srijemske županije. CD posudionica otvorena je 18 listopada 1997. godine. Iste 1997. godine Knjižnica je uključena u CARNET mrežu, a u gradskom naselju Lapovci otvorena je Knjižna stanica "Ivan Kozarac" a sljedeće, 1998. godine Knjižnica darom dobiva osobnu zbirku knjiga kipara, Vinkovčanina Vanje Radauša. Ova zbirka ima oko 10 000 sv. knjiga i časopisa na svjetskim jezicima, ali i vrijedan dio zavičajne građe. U tijeku je stručna obrada ove zbirke. === Knjižnica danas === Knjižnično poslovanje je u cijelosti informatizirano, radi se u knjižničnom softveru CROLIST. Danas Knjižnicu prosječno dnevno posjeti oko 400 korisnika koji koriste sve dostupne izvore znanja, dobivaju potrebne informacije te provode ugodne i korisne trenutke. Svojih 130 godina rada Knjižnica je svečano obilježila 25. siječnja 2006. g. kada je službeno predstavljen i županijski Bibliobus. 2006. godine Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci dobila je dva vrijedna priznanja: Zlatnu plaketu "Grb grada Vinkovaca" i Povelju Vukovarsko-srijemske županije. Dana 21. srpnja 2023. svečano je otvorena nova zgrada Gradske knjižnice. U sklopu svečanosti premijer [[Andrej Plenković]] predao je ključeve ravnateljici knjižnice Vedrani Lugić.<ref>{{Citiranje weba|title=Svečano otvorenje Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci – Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci|url=https://gkvk.hr/2023/07/21/svecano-otvorenje-gradske-knjiznice-i-citaonice-vinkovci/|access-date=2025-06-22|website=gkvk.hr}}</ref>, no zgrada je još neko vrijeme ostala nedostupna građanima grada Vinkovaca. Iako je zgrada napravljena na mjestu u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] uništene zgrade knjižnice, novo zdanje ničim ne podsjeća na staru zgradu Knjižnice. == Izvori == [http://www.gkvk.hr/ Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci] s [[Razgovor:Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci|dopusnicom]] [[Kategorija:Knjižnice u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Vinkovci]] [[Kategorija:Građevine u Vinkovcima]] 8eg7ss5myi2hf1qp35gvmlkbaxdkrd9 0 325154 7578412 7416241 2026-08-16T10:10:55Z ~2026-38866-00 366307 7578412 wikitext text/x-wiki '''Kula nadbiskupa Andrije dei Benazi da Gualdo''' u Kaštel Sućurcu. <gallery> Datoteka:Maketa kule Benzi - 1.jpg|Kula Benzi: pogled s mora Datoteka:Maketa kule Benzi - 2.JPG|Kula Benzi: pogled na breteše </gallery> Tijekom XIV. stoljeća u [[Dalmacija|Dalmaciji]] vodile žestoke borbe između [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|hrvatsko-ugarskog]] [[kralj Žigmund|kralja Žigmunda]] i [[Bosansko kraljevstvo|bosanskog]] kralja Tvrtka. [[Tvrđava]] [[Klis]] prelazila je iz ruke jednog u ruke drugog vladara. [[Split|Splićani]] su se 1390.godine predali bosanskom kralju Tvrtku. Godine 1392. hrvatsko-dalmatinski [[ban]] [[Vuk Vukičić]] izdaje odobrenje splitskom [[nadbiskup]]u Andriji dei Benzi da na korist Crkve i zaštite njegovih seljaka, životinja i dobara sazida dom ili [[Kurija|kuriju]], na posjedu [[Splitska nadbiskupija|Splitske biskupije]] u [[Dilat]]u na položaju Lučac (u [[Kaštel Sućurac]]u). Na [[greben]]u visine 10 m Andrija dei Gualdo je podigao [[Kula|kulu]], koja se spominje godine 1397. u [[reambulacija|reambulaciji]] posjeda splitskih nadbiskupa. Zbog stranačkih sukoba Splićani su 1402.godine srušili kulu, međutim ona je obnovljena već iduće godine i izmirenje je obavljeno baš pokraj nje. Kula danas više ne postoji, ali je na temelju crteža s kraja 16.stoljeća ({{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} u [[Venecija|Veneciji]]) i crteža A. Barbijerija iz 1726.god., i ugovora o popravku kule iz 1474.godine moguće je rekonstruirati njen prvobitni izgled. [[Tlocrt]] kule je pratio nepravilan oblik grebena, na vrhu se nalazilo [[krunište]] s tri [[breteš]]a, koji su branili ulaz u [[naselje]] i kulu, uz njemu [[Jug|južnu]] bilo je dograđeno vanjsko [[stepenište]]. [[Analiza|Analizom]] [[crtež]]a proilazi da je kula bila visoka oko 27 metara od mora, odnosno 17 metara od grebena nad kojom je sagrađena. == Izvori == * Katja Marasović, Kaštelanski zbornik br.6, Kaštela, 1999. [[Kategorija:Građevine u Kaštel Sućurcu]] [[Kategorija:Utvrde u Kaštelima|Bemzi]] dhql5eahoqv979j4s207dohrmk46tqe 0 328661 7578434 7091136 2026-08-16T10:53:50Z ~2026-44912-47 369721 /* Povijest */ licencija ispravljeno u licenca. 7578434 wikitext text/x-wiki '''Tomo Vinković''' je ime za bivšu [[Hrvatska|hrvatsku]] tvrtku koja je proizvodila male zglobne [[traktor]]e i razne druge priključne uređaje za poljoprivredu. Sjedište tvrtke je bilo u [[Bjelovar]]u. ==Povijest== Radna organizacija Tomo Vinković razvila se iz male zanatske bravarske radionice osnovane 1919. Vlasnik radionice bio je bravar Hinko Herman. U njoj je od 1921. do 1924. godine strojobravarski zanat izučio Tomo Vinković. Hermanova bravarska radionica spojila se 1927 sa susjednom ljevaonicom čiji je vlasnik bio Capari. Od tada posluje pod nazivom Herman-Caparijeva radionica. U predratnom razdoblju zapošljavala je 20-30 ljudi. Nakon povratka iz Kragujevca 1935, Tomo Vinković ponovno se zaposlio u ovoj radionici. U njoj se vršio popravak različitih strojeva-dizel motora, vršilica, motorkotača, mlinskih strojeva, sisaljki za vodu i drugih. Nacionalizacijom, tj. državnim oduzimanjem privatnih dobara 27.07.1946. formirano je Gradsko zanatsko poduzeće za obradu metala. 13.03.1953. poduzeće mijenja ime u Metal. 11.01.1960. mijenja ime u Tomo Vinković. Tridesetak godina kasnije, tj. 1976. otvara se nova hala gdje se izrađuju traktori pod licencom talijanskog proizvođača traktora [[Pasquali]]. 1977. radnici tvornice su referendumom prihvatili samoupravni sporazum o udruživanju u SOUR, tj. UMIB (radnički konglomerati socijalizma koji su imali za zadatak posudbu novca jedne tvrtke drugoj u slučaju gubitaka u poslovanju). U daljnjem radu tvornica ne zadovoljava potrebe tržišta dok broj zaposlenika raste. Tako je 1983. bilo zaposleno 1.109 radnika od čega je jedna trećina obavljala birokratske poslove. Jedna četvrtina proizvoda izvozila se u Poljsku, SSSR i Portugal. Cijele osamdesete firma bilježi probleme u poslovanju koje financijski pokriva Bjelovarski SOUR i UMIB. 1990. tvornica ponovo mijenja naziv te postaje Društveno poduzeće Tvornica traktora Bjelovar. Poduzeće je zastupao direktor Milan Babić. Za 1991. iskazani su prihodi 334.767.000 HRD, a rashodi 371.992.000 HRD, te gubitak poslovne godine 37.225.000 HRD. Rješenjem Okružnog privrednog suda u Bjelovaru, Fi-2165/92 od 11. ožujka 1993. u sudski registar je upisana pretvorba, odnosno promjena statusa poduzeća u dioničko društvo, te naziv tvrtke glasi Tvornica traktora d.d. Bjelovar. Smanjenje temeljnog kapitala s 40.512.396,00 kn na 32.926.200,00 kn upisano je u sudski registar rješenjem broj Tt-98-470/3 24. lipnja 1998. Otvaranje stečajnog postupka nad Društvom upisano je u sudski registar 17. srpnja 2000. rješenjem broj Tt-00-630/1. Obustavljanje i zaključenje stečajnog postupka upisano je 25. veljače 2003. rješenjem broj Tt03-127/2. Brisanje Društva iz sudskog registra upisano je 6. ožujka 2003. rješenjem broj Tt-03- 301/1. Revizijsko izvješće o obavljenoj pretvorbi i privatizaciji napravljeno je u Koprivnici u studenom 2003. Cijeli članak objavljen je na internetskoj stranici u pdf izdanju pod nazivom Izvješće o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije. ==Zanimljivosti== *Predsjednik Jugoslavije [[Josip Broz Tito]] je prilikom posjeta tvrtci dobio na poklon traktor TV-18, koji je poslije svoju namjenu našao na [[Brijuni]]ma. *Na početku svoje karijere u tvrtki je radio [[Zdravko Pevec]], kasnije osnivač "Peveca" (danas "Pevex"). == Izvor naziva tvrke == Tvrtka je dobila ime po istaknutom borcu [[NOR]]-a [[Tomo Vinković|Tomi Vinkoviću]] ([[10. prosinca]] [[1909.]] – [[14. siječnja]] [[1942.]]) koji je izvršio samoubojstvo kako ga ne bi uhitili pripadnici vojske NDH. ==Proizvodi== *Traktori: ** TV-18 ** TV-21 ** TV-418 ** TV-419 ** TV-420 ** TV-521 ** TV-522 ** TV-523 ** TV-730 ** TV-730S ** TV-731 ** TV-732 ** TV-818 ** TV-821 ** TV-822 ** TV-8-24S ** TV-826 ** TV-830 S ** TV-1518 ** Pasquali * Priključci: ** Rotokopačica TV 95 ** Rotokopačica TV 120 ** Plugovi jednobrazni, dvobrazi, okretni ** Prikolice jednosovinske trostrane kiper nosivosti 1,5t i 2,5t ** Prednja rotokosa ** Stražnja rotokosa ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{HTE|tomo-vinkovic-metal|Tomo Vinković}} {{Hrvatska automobilska industrija}} {{Bjelovar-grad}} [[Kategorija:Povijest Bjelovara]] [[Kategorija:Hrvatski proizvođači traktora]] [[Kategorija:Tvrtke iz Bjelovara]] 22k8tkwbzx4refms5z7q1giqu1fvrvt 0 328895 7578011 6213652 2026-08-15T15:53:35Z Mychele Trempetich 47215 7578011 wikitext text/x-wiki '''Odo II.''' ([[francuski]] ''Eudes le Champenois'') (983. – 15. studenog 1037.) bio je [[grof]] [[Blois]]a. Njegovi su roditelji bili grof [[Odo I. od Bloisa|Odo I.]] i princeza [[Berta Burgundska]], a baka mu je bila kraljica [[Matilda Francuska]]. Prvo je oženio [[Matilda Normanska|Matildu]], kćer vojvode [[Rikard I. Normanski|Rikarda I. Normanskog]]. Nakon njezine se smrti sukobio sa svojim šurjakom [[Rikard II. Normanski|Rikardom II.]] [[Robert II., kralj Francuske]], oženio je Bertu i tako postao očuh Oda II.<ref>Detlev Schwennicke, ''Europäische Stammtafeln: Stammtafeln zur Geschichte der Europäischen Staaten'', ''Neue Folge, Band II: Die Ausserdeutschen Staaten Die Regierenden Häuser der Übrigen Staaten Europas'' ([[Marburg]], [[Njemačka]]: Verlag von J. A. Stargardt, 1984.)</ref> Druga žena mu je bila Ermengarda, s kojom je imao sinove [[Teobald III. Blojiški|Teobalda III.]] i [[Stjepan II. od Bloisa|Stjepana II.]] te kćer [[Berta od Bloisa|Bertu]], koju je nazvao po svojoj majci. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Grofovi Bloisa]] 7uvr3q7e6j50udw74w7gbq4fqiz0i7a 0 329141 7578087 6579256 2026-08-15T19:38:12Z Phazd 116068 /* vrh */ obična riječ u glavni tekst, arhaizam u zagrade 7578087 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[Hrvatski krugoval (list)]]}} [[File:Hrvatski krugoval.jpg|mini|desno|150px|Hrvatski krugoval, promidžbeni plakat [[NDH]]]] '''Hrvatski krugoval''', punim nazivom (od [[1942.]]) '''Hrvatski''' '''državni zavod za krugovalnu službu »Hrvatski krugoval«''', bio je sustav [[radio|radijskih]] (tada ''krugovalnih'') postaja<ref>Aleksandra Bednjanec Vuković, ''Prikaz knjige Josipa Grbelje: Uništeni naraštaj. Tragične sudbine novinara NDH'', Časopis za suvremenu povijest, Zagreb, Hrvatski institut za povijest, vol. 33., br. 2. (2001.), str. 534. - 537. {{Citat|(...) krugovalna postaja Zagreb pokrenula je svoj list prvo pod imenom ''Hrvatski radio-list'', a zatim pod imenom ''Hrvatski krugoval''. Usporedo s razvojem Državne krugovalne postaje Zagreb nametnula se potreba za stvaranjem novih radijskih postaja i uspostavljanjem veza s inozemstvom. Početkom 1942. godine donesena je zakonska odredba o osnutku Državnog zavoda za krugovalnu službu ''Hrvatski krugoval'' pod čijom su se upravom i nadzorom našle ostale radijske postaje u državi.|str. 535.}}</ref> u [[državno vlasništvo|državnom vlasništvu]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Zapravo je riječ o dotadašnjem [[Hrvatski radio|Radiju Zagreb]], kojega je 1. svibnja 1940. godine bila od dotadašnjih vlasnika otkupila Vlada [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]; odmah nakon osnivanja NDH u travnju 1941. bio je Radio Zagreb odlukom Ministarskog vijeća NDH stavljen pod nadležnost Hrvatskog državnog tajništva za prosvjećivanje, uz novo ime Hrvatska državna radiopostaja Zagreb, kojoj je za ravnatelja postavljen dr. [[Radovan Latković]]. Kasnije se službeno ime radija mijenja u Hrvatska državna krugovalna postaja Zagreb, u sklopu Hrvatskog državnog zavoda za krugovalnu službu, koji je objedinjavao još postaje u Dubrovniku (od travnja 1942. godine), Osijeku (od siječnja 1942. godine), Sarajevu i Banja Luci.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=346641 |title=Tehnički razvoj javnoga radija u Hrvatskoj |author=Damir Šimunović i dr. |publisher=Annual of the Croatian Academy of Engineering, Vol. 2019 No. 1, 2019. |accessdate=22. rujna 2020.}}</ref> S obzirom na to da je djelovala kao državna, vrijedno je istaknuti da je uprava Hrvatskog krugovala bila [[tolerancija|snošljiva]] prema osobama koje nisu bile sklone vladajućem poretku.<ref name="Vijenac" /> Motiv takva stava je bio očuvati tu ustanovu da bi mogla funkcionirati.<ref name="Vijenac" /> Međutim, radio je u NDH bio jedno od glavnih propagandnih sredstava države.{{nedostaje izvor}} S rasporeda su, sukladno državnoj politici, skinuta sva djela srpskih i židovskih skladatelja i izvoditelja, uvedene nove emisije (»Ustaška riječ«, »Za dom spremni«, »Izdanja za pokrajinu«, »Laži srpske nauke«), a na programu su bila i mnoga predavanja (o hrvatskom jeziku, književnim, povijesnim i gospodarskim pitanjima). == Emisije == »Ustaška riječ«, »Za dom spremni«, »Izdanja za pokrajinu«, »Laži srpske nauke« === Kultura === Postaja je nudila mnoštvo sadržaja iz [[kultura|kulture]]. Među ostalim, emitirala je emisiju ''Dramski četvrtak'', koja je ističe po tome što je u njoj u program vraćena prava [[radiodrama]] u kojoj su priredili brojne poznate hrvatske i svjetske književnike. Emisije koje su se bavile književnošću su pred mikrofon uspjele dovesti najpoznatija onodobna hrvatska književnička imena, a među njima i [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] i [[Miroslav Krleža|Miroslava Krležu]].<ref name="Vijenac">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac382.nsf/AllWebDocs/Radio_nije_samo_medij__nego_i_umjetnost Vijenac br.382/2008.] Prva radiodrama Vatra, a ne Konvoj (o knjizi Nikole Vončine Dvanaest prevratnih godina: 1941. – 1953.)</ref> Jezična naobrazba je širena preko zagrebačke radijske postaje na kojoj 8. svibnja 1941. počinje odašiljanje emisije »[[Za hrvatski jezik]]«. Trajanje pojedine emisije bilo je ograničeno na 20 do 25 minuta te je emitirana srijedom. == Nestanak NDH == Nakon kratkog prekida zbog ulaska [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] u Dubrovnik 18. travnja 1944. godine, s danom 21. travnja 1944. godine dubrovačku postaju Hrvatskog krugovala preuzima Propagandni odjel Okružnoga narodnooslobodilačkog odbora, te se program ponovo neredovito emitirala 5-6 dana. Nakon toga je ponovno obustavljen rad, te je redovito emitiranje nastavljeno od 31. siječnja 1945. godine. Slično se Radio Osijek oglasio 14. travnja 1945. godine riječima: »Smrt fašizmu, sloboda narodu«, da bi redovno emitiranje pod nadzorom komunista bilo uspostavljeno 16. svibnja 1945. godine, a 18. svibnja 1945. god. se dotadašnja Hrvatska državna krugovalna postaja Zagreb oglasila riječima: »Ovdje Radio Zagreb. Pozor, pozor! … Nakon četiri godine fašističke strahovlade, glavni grad Hrvatske oslobođen je od njemačkih i ustaških bandita. Jedinice Jugoslavenske armije ušle su u grad...«.<ref>Damir Šimunović, op. cit.</ref> Kad su nakon [[Bleiburška tragedija|velikog povlačenja vojske i civila]] iz NDH [[NOV i POJ|postrojbe Titove vojske]] ušle u Zagreb, ova je postaja kao i sve javne i državne kulturne ustanove pretrpila političko-programski prevrat. Promjena nije prošla mirno. Neki su od vodstva postaje ostali, dio vodstva su nove komunističke vlasti uhitile a dvojicu članova su smaknuli.<ref name="Vijenac" /> == Poznatiji djelatnici == * [[Radovan Latković]], upravitelj Hrvatskog državnoga zavoda za krugovalnu službu, * [[Hamid Dizdar]], izvjestitelj za narodne pjesme na drž. krugovalnoj postaji u Sarajevu.<ref>[[Mate Ujević]], gl. ur., ''Hrvatska enciklopedija'', Sv. 5. : Dilatacija &#x2014; Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://free-sk.htnet.hr/radio_museum/Povijest%20radija%20u%20Hrvatskoj.htm Povijest Radija Zagreb s posebnim osvrtom na razdoblje NDH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721100436/http://free-sk.htnet.hr/radio_museum/Povijest%20radija%20u%20Hrvatskoj.htm |date=21. srpnja 2011. }} [[Kategorija:Mediji u NDH]] [[Kategorija:Hrvatske radijske postaje]] rsmq86u1cgnw186k0ottabm5bqplvbg 0 331849 7578348 7073498 2026-08-16T08:05:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578348 wikitext text/x-wiki {{Infookvir dokument | naziv = Cetingradska povelja | naziv_izvornika = | prijevod = | slika = [[Datoteka:Isprava o izboru Ferdinanda I., Cetin 1527.jpg|250px]] | opis_slike = <small>Cetingradska povelja nalazi se danas u Austrijskom državnom arhivu u [[Beč]]u</small> | stvoren = [[1. siječnja]] [[1527.]] godine | ratifikaciran = | stupio_na_snagu = | poništen = | mjesto = Austrijski državni arhiv u Beču | autor = [[Hrvatski sabor]] | država = | jezik = [[latinski jezik]] | svrha = izbor austrijskog nadvojvode za kralja Hrvatske | potpisnici = | napomena = }} '''Cetingradska povelja''', dokument [[Hrvatsko državno pravo|hrvatske državnosti]], kojom plemstvo [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]] potvrđuje izbor nadvojvode [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I. Habsburškog]] za hrvatskog kralja dana 1. siječnja 1527. godine. [[Povelja|Poveljom]] je iznova iskazano i naglašeno vjekovno hrvatsko državotvorno pravo samostalnog i nezavisnog odlučivanja o temeljnim državnim pitanjima, među kojima je i slobodno biranje vladara, bez utjecaja i bez obzira na odluku odgovarajućeg državnog tijela (Ugarskog sabora) [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]], s kojom je [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatska]] tada bila u personalnoj uniji. Dokument je izdan na zasjedanju [[Cetinski sabor|Hrvatskog sabora]] u [[Cetingrad]]u (prema raspoloživim podacima najvjerojatnije u prostorijama Franjevačkog samostana u podgrađu tadašnje središnje [[cetin]]ske tvrđave) koje je održano na prijelazu iz 1526. u 1527. godinu, a na kojem su sudjelovali pripadnici skoro cjelokupnog hrvatskog plemstva, s izuzetkom dijela [[Slavonija|slavonskog]] plemstva, koje će nekoliko dana kasnije u [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubravi kod Čazme]] proglasiti za kralja [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]]. Tekst Povelje sadrži redom najprije nabrajanje imena nazočnih hrvatskih velikaša, crkvenih dostojanstvenika i ostalog (nižeg) plemstva s jedne, te Ferdinandovih poslanika s druge strane, zatim navođenje i argumentiranje pravnih osnova za postojanje mogućnosti izbora člana kuće [[Habsburg]] za nasljednog hrvatskog vladara, nakon čega slijedi deklarativno priznavanje i proglašavanje nadvojvode Ferdinanda za kralja, a njegove supruge Ane rođ. [[Jagelovići|Jagelović]] za kraljicu, da bi pri kraju teksta bila navedena „prisega vjernosti, poklonstva i poslušnosti“. Na samom kraju teksta nalazi se mjesto i nadnevak izdavanja Povelje. Neposredno ispod [[tekst]]a nalazi se sedam [[pečat]]a kojima je ova izborna isprava ovjerena, i to '''hrvatski državni pečat''' (s otiskom četvrtastih polja) u sredini, a do njega s lijeve i desne strane po tri pečata najuvaženijih hrvatskih velikaša toga vremena, ovim redoslijedom: '''''Lijeva strana''''' * [[Andrija Tuškanić]] (prema nekim izvorima Andrija Mišljenović Uzdoljski), [[Kninska biskupija|biskup kninski]] i [[opat]] toplički, odnosno [[Topusko|topuski]] * knez [[Ivan Karlović|Ivan (Torkvat) Karlović Krbavski]] (1485.(?)–1531.), hrvatski ban 1521–1524. i 1527–1531. * knez [[Nikola III. Zrinski]] (1489.(?)–1534.), otac hrvatskog bana [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole (IV.) Šubića Zrinskog]] "Sigetskog" '''''Desna strana''''' * knez [[Juraj III. Frankopan]] Slunjski († 1553.), iz [[slunj]]ske grane [[Frankapani|Frankopana]], tadašnji vlasnik [[cetin]]gradske utvrde (kao i pripadajućeg vlastelinstva) u čijem je podgrađu, najvjerojatnije u Franjevačkom samostanu, održano zasjedanje Sabora i izdana Povelja * knez Vuk I. Frankopan Tržački/Brinjski († 1546), iz [[Tržac|tržačke]] grane Frankopana * knez [[Stjepan IX. Blagajski|Stjepan IX. Babonić Blagajski]] († 1547.), gospodar znatnih posjeda u tadašnjoj Slavoniji [[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|thumb|right|280px|Susret sudionika cetingradskog sabora, među kojima su i potpisnici povelje, prikazani na slici hrvatskog slikara Dragutina Weingärtnera (1841-1916)]] U uvodu povelje se spominju slijedeći hrvatski velikaši: Andrija [[Kninska biskupija|biskup Kninski]] i opat [[Topusko|Toplički]], knezovi [[Ivan Karlović|Ivan Torkvat]] (Karlović) od [[Krbava|Krbave]], [[Nikola III. Zrinski]], braća Krsto<ref>Krsto II. Frankopan Tržački (? - umro 1530). Ne mijenjati s [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krstom I. Frankopanom Brinjskim]] (1482-1527) koji je bio hrvatski ban i '''pobornik Ivana Zapolje''' koji je zajedno sa slavonskim plemstvom na saboru u Dubravi 6. siječnja 1527. za kralja izabrao [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]].</ref> i [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6309 Vuk Frankopan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220928191804/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6309 |date=28. rujna 2022. }}, [[Juraj III. Frankopan]] [[Slunj|Slunjski]], Stjepan [[Blagajski|Blagajski]], Krsto [[Knezovi Peranski|Peranski]], Bernard Tumpić [[Zečevo|Zečevski]], [[Mogorovići|Ivan Kobasić]] [[Brekovica|Brikovički]], Pavao Janković, Gašpar Križanić, Toma Čipčić, Mihajlo [[Mogorovići|Skoblić]], Nikola [[Mogorovići|Babonožić]], Grgur Otmić, plemićki sudac [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačke županije]], Antun Otmić, Ivan [[Mogorovići|Novaković]], Pavao [[Gusići (plemstvo)|Izačić]], Gašpar [[Gusići (plemstvo)|Gusić]] i Stjepan Zimić. Ferdinandovi poslanici na zasjedanju Sabora, a to su bili njegov tajni [[savjetnik]] [[Pavao Oberstein]] (njem. Paul von Oberstein), bečki [[prepošt]], zatim [[Nikola Jurišić]] i [[Ivan Katzianer]] (njem. Johann Katzianer), njegovi vojskovođe, te [[Ivan Püchler]] [u nekim izvorima Puchler ili Pichler] (njem. Johann Püchler), prefekt grada Mehova (njem. Mechow), preuzeli su Povelju i odnijeli je u [[Beč]]. Prije toga su u ime novoizabranog kralja dali obećanja i prihvatili obveze koje su Hrvati već ranije tražili od nadvojvode, a što je također zapisano u zasebnom dokumentu - ''krunidbenoj zavjernici''. Poslanici su, što upućuje na izuzetnu važnost i hitnost za Ferdinanda, prije svog odlaska poslali pismo svom gospodaru, datirano na četvrtak, 3. siječnja 1527. godine, u kojem ga izvješćuju o tijeku događanja prigodom njegova izbora za hrvatskog kralja, te o razlozima njihova dužeg zadržavanja u [[Cetingrad]]u (među kojima je i taj da svi velikaši nisu imali svoje pečate uza se, nego su Povelju pečatirali naknadno). Važnost i hitnost se ogledaju u činjenici da je na dan izdavanja povelje, 1. siječnja 1527., ali možda koji sat kasnije (ili čak ni toliko), u Cetingrad stigao glasnik kneza [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krsta Frankopana Ozaljskog]] s pozivom na izborni Sabor u [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubravu, nedaleko Čazme]], koji je zakazan za 6. siječnja. Prema sugestiji četvorice Ferdinandovih poslanika ''cetingradski'' su velikaši glasniku rekli da svome gospodaru prenese odgovor da su oni svoga kralja već izabrali, izdali o tome povelju, i da bez Ferdinandove suglasnosti ne žele doći u Dubravu. Cetingradska povelja danas se nalazi u Austrijskom državnom arhivu u Beču. Ona predstavlja jednu od najvažnijih isprava u hrvatskoj povijesti, jer iz nje proizlazi poseban položaj [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatske države u personalnoj uniji s Ugarskom]], odnosno u sklopu [[Zemlje Krune sv. Stjepana| zemalja krune sv. Stjepana]], kao i cijele [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{wikizvor|Cetinska povelja}} * [http://www.croatia.ch/zanimljivosti/070725.php Cetingradski izbor i Povelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111121140943/http://croatia.ch/zanimljivosti/070725.php |date=21. studenoga 2011. }} * [https://web.archive.org/web/20150923180614/http://www.austria-lexikon.at/ebook/wbin/ambrosius.html#layer=default1&pageid=00000081&thumbview=2p&pagenum=78&book=Kronprinzenwerk/Kronprinzenwerk_Band_24_dt Povelja u austrijskom leksikonu] * [http://www.cetingrad.org/Sabor.htm Tekst povelje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201214253/http://www.cetingrad.org/Sabor.htm |date=1. veljače 2014. }} * [http://www.cetin-1527.hr/sabor.html Izgled i tekst Povelje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120316141714/http://www.cetin-1527.hr/sabor.html |date=16. ožujka 2012. }} * [http://real-d.mtak.hu/319/1/Palffy_G.pdf Cetingradski izbor u svjetlu događaja u 16. stoljeću (mađarski tekst)] * [http://www.hgzd.hr/?q=hr/node/1048 Hrvatski grb na Cetingradskoj povelji] * [http://www.crohis.com/izvori/izbor-cetin.pdf Pismo četvorice poslanika upućeno iz Cetingrada Ferdinandu Habsburškom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070106182910/http://www.crohis.com/izvori/izbor-cetin.pdf |date=6. siječnja 2007. }} [[Kategorija:Povelje]] [[Kategorija:Hrvatski povijesni dokumenti]] [[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]] [[Kategorija:Hrvatska pravna povijest]] [[Kategorija:Izvori za hrvatsku povijest]] [[Kategorija:Politička povijest Hrvatske]] hv70vzdbsywc4t82e80ruun4tjblrmo 0 333766 7578009 7488227 2026-08-15T15:52:59Z ~2026-44694-64 369661 Dodao sam tekst 7578009 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Vrbica |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |općina = [[Semeljci]] |najbliži grad = [[Đakovo]] |površina = 15,1 |visina = |z. širina = 45.305 |z. dužina = 18.558 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 614 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31402 Semeljci |pozivni broj = +385 (0)31 |autooznaka = DJ |web = |bilješke = }} '''Vrbica''' je naselje u općini [[Semeljci]] u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. == Zemljopis == Mjesto Vrbica su smješteni 20 km istočno od [[Đakovo|Đakova]]. Nalaze se između [[Kešinci|Kešinaca]] ([[Županijska cesta Ž4133|Ž4133]]) s jedne strane, [[Mrzović]]a ([[Županijska cesta Ž4148|Ž4148]]) s druge strane i [[Stari Mikanovci|Starih Mikanovaca]] ([[Županijska cesta Ž4133|Ž4133]]) s treće strane. Imaju vrlo dobru cestovnu povezanost s većim gradovima – [[Osijek]]om, [[Đakovo]]m i [[Vinkovci]]ma. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2021.]] godine Vrbica ima 614 stanovnika. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vrbica |p1857=491 |p1869=639 |p1880=586 |p1890=745 |p1900=798 |p1910=841 |p1921=827 |p1931=895 |p1948=803 |p1953=811 |p1961=860 |p1971=930 |p1981=763 |p1991=763 |p2001=797 |p2011=730 |p2021=614 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Prostire se na 15 km2 s gustoćom od 53,1 stanovnika po četvornom kilometru. Spominje se još [[1330.]]g kada se nalazilo na granici posjeda obitelji Gorjanski i Batasi. I tu su Turci napravili svoj spahiluk, a na vrhuncu turske moći u Vrbici je osnovana crkvena katolička župa s. Marije. Obuhvaćala je sva okolna sela: [[Semeljci|Semeljce]], [[Koritna (Semeljci)|Koritnu]], [[Viškovci|Viškovce]], [[Forkuševci|Furkuševce]], [[Kešinci|Kešince]], [[Đurđanci|Đurđance]] i [[Mrzović]]. Stanovništvo Vrbice preživjelo je tursku vlast bez većih rasipanja pa je nakon povlaćenja Turaka u Vrbici ostala 21 naseljena kuća. Pripojeni biskupijskom vlastelinstvu i Vrbičani su izjavili pokornost biskupu Ogramiću. Oslobođeni tlake i dalje su mu plaćali desetinu prihoda, što je potrajalo sve do dolaske biskupa Bakića. Do [[1758.]] g. u Vrbici je bilo 40 naseljenih kuća, a biskup Čolnić tada je naselio još 10 obitelji iz Bosne. Stotinu godina kasnije u selu je 75 kuća s 491 stanovnikom, a [[1870.]] doseljavaju bački [[Nijemci]], kraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]] selo je dočekalo 718 stanovnika. == Manifestacije == * U mjesecu lipnju održava se manifestacija Pužijada. * U mjesecu srpnju održava se Memorijalni malonogometni turnir "Ivan Macokatić" == Obrazovanje == Osnovna škola Josipa Kozarca iz Semeljca nalazi se u Đurđanačkoj ulici, područna je škola te djeluje do 4 razreda. Učenici od 5 do 8 razreda putuju u susjedne [[Stari Mikanovci|Stare Mikanovce]]. == Poznate osobe == *[[Branimir Bošnjak]] – hrvatski pjesnik * [[Tomo Šalić]] – hrvatski povjesničar == Galerija == <gallery mode="packed"> File:Centar Vrbica.jpg|Crkva i centar File:Mjesni odbor Vrbica.jpg|Mjesni odbor File:Vatrogasni dom Vrbica.jpg|Vatrogasni dom File:Nogometno igralište Vrbica.jpg|Nogometno igralište </gallery> == Spomenici i znamenitosti == * Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije * Spomenik poginulim i umrlim braniteljima Domovinskog rata == Udruge == * "Ne-Ovisnost" – Udruga protiv borbe za neovinost *"KUD Vinčac" == Zanimljivosti == * Godine [[1975.]] snimljen je film [[Tena (1975.)|Tena]] po istoimenoj knjizi [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]. * [[Franjevci]] su [[1397.]] dali sagraditi samostan i župu koji su stradali od turskih osvajanja, samostan nikad nije bio obnavljan, ali župa je opstala. * [[1990.]] snimana je dokumentarna emisija [[Mali svijet]] koja se prikazivala na [[Hrvatska radiotelevizija|Televiziji Zagreb]], današnjoj [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] == Sport == * [[NK Radnik Vrbica]] * [[Lovačko društvo "Orao"|LD "Orao"]] ==Izvori== {{izvori}} {{Mrva-naselje hr}} {{Semeljci}} [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] 12jkk1gv0zg7bgte20hedpkhkdc922s 0 335997 7578070 7440122 2026-08-15T18:36:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578070 wikitext text/x-wiki {{Infookvir biskup | ime_biskupa = Bernard I. iz Perugie | slika = | slika_širina = 180px | slika_opis = | datum_rođenja = o. [[1140.]] | mjesto_rođenja = [[Perugija]] | datum_smrti = [[1217.]] | mjesto_smrti = [[Split]] |svećenik = |biskup = | titula = [[Dodatak:popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski nadbiskup i metropolit]]<br>[[primas Dalmacije i cijele Hrvatske]] | služba = 1196. - 1217. | počasti_u_njegovo_ime = | grb = }} '''Bernard I. iz Perugie''' ([[Perugia]], o. 1140. - [[Split]], 1217.), [[Talijani|talijanski]] [[benediktinci|benediktinac]], [[splitsko-makarska nadbiskupija|splitski nadbiskup]] i [[metropolit]]. Prvi je poznati splitski nadbiskup koji je nosio naslov [[primas]]a. Rodio se u Perugi u [[Toskana|Toskani]]. U ranoj mladosti stupio je u benediktinski red u Fernetu, gradu biskupije Chiusi, gdje je započeo školovanje. Kasnije studira u [[Bologna|Bologni]] gdje je završio [[teologija|teologiju]] i [[crkveno pravo]], a jedno vrijeme je i predavao na tamošnjem sveučilištu. Krajem 12. stoljeća bio je u službi kardinala Grgura de Crescentia koji ga je uzeo za svog [[kapelan]]a. Zajedno odlaze na ugarski dvor radi crkvenih poslova, a tamo kralj [[Bela III.]] (1172. – 1196.) povjeravao Bernardu na odgoj svog sina [[Emerik]]a. Na povratku kardinala Grgura i Bernarda iz [[Ugarska|Ugarske]] prema [[Rim]]u, zaustavljaju se u Splitu, gdje građani izabiru Bernarda za svog novog [[nadbiskup]]a 1198. godine.<ref>Toma Arhiđakon, Historia Salonitana, str. 121.</ref> U Split je donio mnogo dragocjenih rukopisa, bavio se knjigom, bio teološki pisac i zapažen govornik. Nadbiskup Bernard je, po svjedočenju [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]] (1200. – 1268.), autor knjige ''Contra hereticos'' i ''Liber sermonum''.<ref>[http://www.mojotokvis.com/index.php?option=com_content&view=article&id=346:rajnerije-hrli-na-vis-a-papa-nikako-u-split&catid=47:povijest&Itemid=110 Rajnerije hrli na Vis, a papa nikako u Split]</ref> Nadbiskup Bernard bio je pristaša ideja pape [[Inocent III.|Inocenta III.]] Revno je provodio borbu protiv [[bogumili|bogumila]] čije se učenje širilo iz [[Bosna|Bosne]] u [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Protjerao je iz Splita i [[Trogir]]a veći broj [[hereza|heretika]], koji su zaklon pronašli u Bosni pod upravom [[Kulin ban|bana Kulina]]. Nato je papa [[1200.]] godine zatražio od ugarskog kralja Emerika da poduzme vojnu intervenciju protiv bogumila u Bosni, što je navelo bana Kulina da pošalje izaslanstvo u kojem se nalazio i nadbiskup Bernard u Rim. Bernard je potom na zahtjev pape poslan u Bosnu kako bi provjerio pravovjernost bana Kulina i podučio ga pravoj vjeri.<ref>Novak, Grga, Povijest Splita I, str. 530.-532.</ref> Godine [[1215.]] nadbiskup Bernard je otišao u Rim na [[Četvrti lateranski sabor|Četvrti Lateranski sabor]] koji je trebao utvrditi katoličke [[dogma|dogme]] protiv heretika. Dvije godine iza toga je umro, upravo u trenutku kada je kralj [[Andrija II.]] boravio sa svojim [[križari]]ma u Splitu.<ref>Novak, Grga, Povijest Splita I, str. 532.</ref> == Bilješke == {{izvori}} == Literatura == * ''Novak, Grga, Povijest Splita I, Čakavski sabor, Split, 1978.'' * ''Toma Arhiđakon, Historia Salonitana, Književni krug, Split, 2003.'' {{ISBN|953-163-189-1}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1810 Bernard - Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305195110/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1810 |date=5. ožujka 2016. }} {{hr icon}} * [http://www.mojotokvis.com/index.php?option=com_content&view=article&id=346:rajnerije-hrli-na-vis-a-papa-nikako-u-split&catid=47:povijest&Itemid=110 Rajnerije hrli na Vis, a papa nikako u Split] {{s-start}} {{s-rel|ca}} {{s-bef|before=[[Petar VIII.]]}} {{s-ttl|title=[[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitski nadbiskup]]|years=1196.–1217.}} {{s-aft|after=Slavič}} {{s-end}} {{mrva-biog-biskupi}} {{(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}} [[Kategorija:Talijanski biskupi]] [[Kategorija:Splitski nadbiskupi]] f85b99ljjfu7mtz4jhtufjcjyuun9ta 0 337354 7577956 7577481 2026-08-15T14:03:21Z Dudeidassa 279613 7577956 wikitext text/x-wiki {{infookvir vojna postrojba |naziv=Osmi dalmatinski <br><small> udarni (hrvatski) korpus NOVJ-a |slika=[[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|300px|Zastava SFRJ]] |opis slike=Postrojbe 8. korpusa ulaze u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944. |osnovana datum=[[7. listopada]] [[1943.]] |ukinuta datum= |period= |država=[[Datoteka:Flag_of_Yugoslavia_(1943–1946).svg|25px]] [[Demokratska Federativna Jugoslavija| DF Jugoslavija]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|25px]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|FD Hrvatska]] |pobunjenopodručje = |odanost= |grana= |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina=4 divizije<br>13.049 vojnika (1943.)<br>31.000 vojnika (1944.)<br>45.000 vojnika (1945.) |zapovjedna struktura=[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]<br>[[Glavni štab Hrvatske]] |vojarna oznaka= |sjedište= |nadimak= |zaštitnik= |geslo=''[[Smrt fašizmu – sloboda narodu!]]'' |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke=[[Bitka za Split 1943.|Obrana Splita <small>(1943.)</small>]]<br />[[Desant NOVJ-a na Korčulu|Desant na Korčulu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Desant na Šoltu|Napad na Šoltu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|Operacije oslobođenja Dalmacije<small> (1944.)</small>]]<br />[[Kninska operacija|Kninska operacija <small>(1944.)</small>]]<br />[[Mostarska operacija 1945.|Mostarska operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Riječka operacija|Riječka operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Tršćanska kriza|Tršćanska operacija <small>(1945.)</small>]] |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici=[[Vicko Krstulović]] |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Osmi dalmatinski udarni korpus (hrvatski) NOVJ-a''' formiran je [[7. listopada]] [[1943.]] godine od [[IX. dalmatinska divizija|Devete]], [[XIX. dalmatinska divizija|Devetnaeste]], [[XX. dalmatinska divizija|Dvadesete]] i [[XXVI. dalmatinska divizija|Dvadeset šeste dalmatinske divizije]] i partizanskih odreda: Srednjo-dalmatinskog, Kninskog, Dinarskog, Mosečko-svilajskog, Segetsko-marinskog, Imotskog, Makarskog, [[Mosorski partizanski odred|Mosorskog]], Neretvanskog, Grahovo-peuljskog, Glamočkog i Livanjskog. Pri formiranju imao je ukupno 13 049 boraca. Naredbom [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] od [[24. listopada]] 1943. godine Štabu Osmog korpusa je privremeno bila potčinjena i [[Mornarica NOVJ-a]]. Prvi zapovjednik korpusa bio je [[Vicko Krstulović]], od [[15. prosinca]] 1943. [[Pavle Ilić Veljko]], zatim [[Vlado Ćetković]], [[narodni heroj]], a poslije njegove pogibije, od [[31. listopada]] [[1944.]] godine, [[Petar Drapšin]], [[narodni heroj]]. [[Politički komesar]]i korpusa bili su [[Ivan Kukoč]], do [[25. siječnja]] 1944. i [[Boško Šiljegović]], [[narodni heroj]]. Za postignuti uspjeh prilikom [[Kninska operacija|oslobođenja Knina]], Vrhovni zapovjednik NOV i POJ [[Josip Broz Tito]] je [[10. prosinca]] 1944. godine pohvalio Osmi korpus, a [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske]] mu je, [[25. prosinca]], dodijelio naziv ''udarni''. Mobilizacijom novih boraca korpus je krajem prosinca 1944. imao oko 35 000 boraca, a u veljači 1945. godine 45 524 borca. Naredbom Generalštaba [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] od [[1. ožujka]] 1945. godine korpus je uključen u [[Četvrta armija JA|Četvrtu armiju JA]]. Šef kirurgije osmog partizanskog korpusa bio je prim. dr [[Ante Starčević (Hajduk)|Ante Starčević]], bivši ravnatelj Banovinske bolnice u Splitu i predsjednik HNK Hajduka iz Splita.<ref>Jurica Gizdić: Potomak Oca domovine vodio Hajduka, Naprid bili, lipanj 2015., str. 54.-55.</ref> == Ustroj 8. korpusa == * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] 8. dalmatinski korpus ** Zapovjedništvo korpusa ** 1. tenkovska brigada ([[M3/M5 Stuart|M3 Stuart]] / AEC<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Great Britain's Associated Equipment Company (AEC) Armored Cars - World War II Vehicles, Tanks, and Airplanes|url=http://www.wwiivehicles.com/unitedkingdom/armoured-car/aec.asp|access-date=2026-08-11|website=www.wwiivehicles.com}}</ref>) ** Artiljerijska brigada 8. korpusa (M1A1 75mm brdska haubica) ** Inženjerijska brigada 8. korpusa ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. dalmatinska divizija]] *** [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada]] *** [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada]](1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. dalmatinska divizija]] *** [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada]] *** [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada]] *** [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:War_Ensign_of_DF_Yugoslavia_1942.svg|21x21px]] Mornarica NOVJ (5080 mornara)<ref>{{Citiranje weba|title=Mornarica NOVJ - Pomorski leksikon|url=https://pomorski.lzmk.hr/clanak/mornarica-novj|access-date=2026-08-07|website=pomorski.lzmk.hr}}</ref> ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 1. eskadrila NOVJ (352. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Supermarine Spitfire]]'') ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 2. eskadrila NOVJ (351. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Hawker Hurricane]]'') == Ratni put == === Oslobođenje Dalmacije === Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine i odvijale se u više faza tijekom naredna tri mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|title=Todor Radosevic: OFANZIVA ZA OSLOBOĐENJE DALMACIJE|url=https://znaci.org/00001/107.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> U bitci kod Vukovog Klanca, vođenoj od 15. do 23. listopada 1944. između Metkovića i Stona, snage 26. divizije teško su porazile dijelove 369. legionarske divizije koja se povlačila iz Dubrovnika<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=369. legionarska divizija (vražja) (369. (Kroatische) Infanterie-Division Teufel)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?unit=685|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref>. 18. listopada 2. dalmatinska brigada i britanski komandosi oslobodili su Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2026-08-11|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> 26. i 20. divizija oslobodile su Split 26. listopada<ref>{{Citation|title=TV kalendar: Oslobođen Split|url=https://www.youtube.com/watch?v=K_LF3_Zjzx8|date=2023-10-24|accessdate=2026-08-11|last=TV kalendar {{!}} HRT}}</ref>, dok je 19. divizija oslobodila Zadar a 31. listopada<ref>{{Citation|title=TV kalendar: Oslobođen Zadar|url=https://www.youtube.com/watch?v=yXfxqmdHX0o|date=2024-10-31|accessdate=2026-08-11|last=TV kalendar {{!}} HRT}}</ref>. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovanje prema Šibeniku i Drnišu te je, zajedno s drugim postrojbama, sudjelovala u borbama za Šibenik, koji je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. 4. studenog 9. dalmatinska divizija ušla je u Drniš nakon što je uništila 893. pukovniju<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/264ID.htm|access-date=2026-08-11|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> 264. divizije.<ref>{{Citiranje weba|title=Todor Radosevic: OFANZIVA ZA OSLOBOĐENJE DALMACIJE|url=https://znaci.org/00001/107.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, završna faza oslobođenja Dalmacije, u kojoj je 8. korpus teško porazio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa; njemačka 264. divizija bila je potpuno uništena<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/264ID.htm|access-date=2026-08-11|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> (uključujući i dinarske četnike), dok je 373. legionarska divizija pretrpjele velike gubitke (383. pukovnija je svedena na jačinu bojne). Kninskom operacijom konačno je probijena njemačka fronta na crti Knin-Mostar.<ref>{{Citiranje weba|last=VeDRA|title=Najveća bitka u povijesti Dalmacije|url=https://www.vedra.hr//teme/obljetnice/najveca-bitka-u-povijesti-dalmacije/67s|access-date=2026-08-11|website=VeDRA|language=hr}}</ref><gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Desant NOVJ na Korčulu 1944.jpg|Desant 26. divizije 8. korpusa na Korčulu, 1944. Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Prva lovska eskadrilja na letališču Vis.jpg|Zrakoplovi tipa „[[Supermarine Spitfire|Spitfire]] V“ 1. eskadrile NOVJ, Vis, lipanj 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, 19. dalmatinska divizija Zadar 1944. Datoteka:Zarobljeni Nemci kod Knina novembra 1944.jpg|Zarobljeni njemački vojnici 264. pješačke divizije nakon kninske bitke. </gallery> === Mostarska operacija === 8. korpus bio je nositelj Mostarske operacije s tri divizije 9., 19. i 26<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref>., dok je 29. hercegovačka divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Danilo Komnenovic, Muharem Kreso: 29. HERCEGOVACKA DIVIZIJA|url=https://www.znaci.org/00001/39_18.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> stavljena pod zapovjedništvo korpusa za vrijeme trajanje operacija. 20. divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> bila je korpusna rezerva. U operaciji se 8. korpus borio protiv 369. divizije<ref name=":0" />, 9. gorske divizije HOS-a<ref>{{Citiranje weba|title=Franz Schraml: KRIEGSSCHAUPLATZ KROATIEN|url=https://www.znaci.org/00001/180.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref>, 359. pukovnije 181. lovačke divizije, te 1. legije (pukovnije) San Marco.<ref>{{Citiranje weba|title=Borbe za Mostar u veljači 1945. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/borbe-za-mostar-u-veljaci-1945-godine-1048756|access-date=2026-08-11|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Ojačana 1. tenkovskom brigadom, 26. divizija je 6. veljače započela napad sa zapada na njemačke položaje oko Širokoga Brijega. Nakon teških borbi 7. veljače slomila je neprijateljsku obranu i zauzela Široki Brijeg. 9. i 19. dalmatinska divizija napadale su na području Ljubuškoga i južno od Mostara. Zajedničkim djelovanjem oslobodile su Ljubuški i prodrle prema komunikaciji Mostar–Široki Brijeg.<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> U završnim borbama za Mostar, 13. i 14. veljače, 9. divizija napadala je sa sjevera, 19. divizija s juga, a 26. divizija sa zapada, 29 hercegovačka napadala je s Istoka.<ref>{{Citiranje weba|title=Danilo Komnenovic, Muharem Kreso: 29. HERCEGOVACKA DIVIZIJA|url=https://www.znaci.org/00001/39.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> 14. veljače jedinice 8. korpusa ulaze u grad te nakon kratkih uličnih borbi, sutradan 15. veljače osovinske snage napuštaju Mostar. 359. pukovnija, 181. lovačke divizije napala je snage 9. dalmatinske divizije sjeverno od grada kako bi osigurala proboj ostacima 369. legionarske divizije. Nakon borbi 9. groska divizija je izbrisana dok je 369. svedena na veličinu borbene grupe ''Kampfgruppe 369.''<ref>{{Citiranje weba|title=Borbe za Mostar u veljači 1945. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/borbe-za-mostar-u-veljaci-1945-godine-1048756|access-date=2026-08-11|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=369. legionarska divizija (vražja) (369. (Kroatische) Infanterie-Division Teufel)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?unit=685|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref><gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Prva tenkovska brigada vrši pripreme za napad na Mostar, februar 1945.jpg|Stuarti 1. tenkovske brigade 8. korpusa pred Mostarsku operaciju Datoteka:Brdska havbica 75 mm v bojih za Mostar od 6. do 14. februarja 1945.jpg|Brdske haubice M1 artiljerijske brigade, veljača 1945., Mostar Datoteka:Maskirana oklopna kola I tenkovske brigade pred napad na Široki Brijeg 1945.jpg|Borbeno vozilo AEC tenkovske brigade, potpora 26. diviziji, Široki Brijeg, veljača 1945. Datoteka:8. korpus NOVJ u Mostaru, februar 1945.jpg|Parada 8. korpusa nakon Mostarske opeacije, veljača 1945. Datoteka:Oslobođenje Mostara.jpg|Karta Mostarske operacija </gallery> === Osnivanje 4. armije === Nakon oslobođenja Dalmacije i uspješnih operacija u Hercegovini 8. udarni korpus postaje jezgra nove 4. armije. Njezinim zapovjednikom postaje dotadašnji zapovjednik 8. korpusa Petar Drapšin. Armija je brojala 70 000 vojnika, a taj je broj do početka svibnja porastao na 90 000. U operativnom pogledu osim 8. korpusa bili su joj podčinjeni još i 4. hrvatski, 9 slovenski i 11. hrvatski korpus.<ref>'''Vojna enciklopedija''' (knjiga druga). Beograd 1971. godina</ref> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg|20x20px]] 4. armija JA * Zapovjedništvo armije ** Pristožerne postrojbe *** 1. tenkovska brigada ([[M3/M5 Stuart|M3 Stuart]] / AEC<ref name=":1" />) *** Artiljerijska brigada (M1A1 75mm brdska haubica / leFH 18 105 mm) *** Inženjerijska brigada ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|9. dalmatinska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|19. dalmatinska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|20. dalmatinska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|26. dalmatinska udarna divizija]] * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Četvrti hrvatski korpus NOVJ-a|4. hrvatski korpus]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Sedma banijska divizija NOVJ-a|7. banijska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Osma kordunaška divizija NOVJ-a|8. kordunaška divizija]] * [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 9. slovenski korpus ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 30. slovenska divizija ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 31. slovenska divizija ** [[Datoteka:Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|20x20px]] 1.talijanska divizija (do travnja 1945.) * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Jedanaesti hrvatski korpus NOVJ-a|11. hrvatski korpus]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Trinaesta primorsko-goranska divizija NOVJ-a|13. primorsko-goranska divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[35. lička divizija NOVJ-a|35. lička udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[43. istarska divizija NOVJ-a|43. istarska divizija]] * [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 7. slovenski korpus (od travnja 1945. do 21. svibnja 1945.) ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 14. slovenska divizija ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 18. slovenska divizija ** [[Datoteka:Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|20x20px]] 1.talijanska divizija ** [[Datoteka:Bosnian-Herzegovinian Partisans flag.svg|20x20px]] 29. hercegovačka udarna divizija === Ličko-primorska operacija === Ofenziva 4. JA započela je 20. ožujka 1945. i zahvatila bojište od rijeke Une do Jadranskog mora, trajala 27 dana i izvedena u dvije faze. Glavni teret operacije trebale su podnijeti dalmatinske divizije uz potporu divzija 4. korpusa u prvoj fazi i 11. korpusa u drugoj fazi. Na suprotnoj strani nalazilo se oslabljeni 15. brdski korpus, organiziran u dvije grupe; zapadnu ([[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. legionarska divizija]] i 11. divizija V. ustaškog zbora.) i istočnu grupu ([[373. "Tigar" divizija|373. legionarska divizija]] i 10. divizija V. ustaškog zbora) ukupne snage oko 40 000 vojnika.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Blanka|first=Matković,|date=2013-12-17|title=Ratni zločini počinjeni tijekom i nakon Ličko-primorske operacije od postrojbi Jugoslavenske armije i ustanova nove vlasti|url=https://hrcak.srce.hr/112424|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=55|issn=1330-0474}}</ref> Prvu fazu Ličko-primorske operacije (20. - 28. ožujka 1945.) odradile su 19., 20. i 26. divizija (ojačane 1. i 2. zrakoplovnom eskadrilom, 1. tenkovskom i artiljerskom brigadom). Dalmatinske divzije su uspješno uništile istočnu grupu 15. korpusa i ovladale dolinom Une do [[Bihać|Bihaća]], [[Krbavsko polje|Krbavskim poljem]] i [[Korenica|Koreničkom kotlinom]]. Prva faza završava osvajanjem Bihaća u kojega je 28. ožujka 1945. ušla [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. brigada]] 26. divizije, uz podršku 2. i 4. divizijona artiljerijske brigade i 1. i 3. tenkovskog bataljuna. <ref name=":2" /> Druga faza izvedena je preko Gospića, Otočca i Senja (4. - 15. travnja). Na smjeru glavnog udara 20. i 26. divizija, uz potporu 13. ličke, slomile su otpor u Ličkom polju i zauzele Perušić, Lički Osik i Gospić (11. divizija V. ustaškog zbora kompletno uništena). <ref name=":2" /> Na desnom je krilu 19. divizija, uz potporu tenkova, zauzima Otočac 6. travnja, te se povezuje sa 7. divizijom koja je zauzela Brinje. Ovim akcijama njemačko-ustaške postrojbe u Lici odsječene su od onih u Karlovcu i odbačene na prostor Žuta Lokva – Senj. Na lijevom krilu 9. divizija razbila je osovinske postrojbe na prostoru Karlobag – Baške Oštarije i uz potporu mornarice zauzela otok Pag, a zatim se iskrcala na Rab koji je oslobodila  12. travnja.<ref name=":2" /><ref>{{Citiranje weba|title=19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/odrednica.php?slug=19-sjevernodalmatinska-divizija-novj|access-date=2026-08-15|website=znaci.org}}</ref> Nakon pada Otočca, Gospića i Karlobaga, oko 3000 preživjelih pripadnika 392. legionarske divizije povuklo se na Vratnik. 19. divizija je 7. travnja zauzela Žutu Lokvu, a idućeg je dana [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. brigada]] 19. divizije izbila preko Krivog Puta na morsku obalu između Novog i Senja. Tijekom 7. i 8. travnja 26. divizija izvršila je pokret prema Vratniku i Senju, i to sa [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. brigadom]] preko Žute Lokve i 1. brigadom do Sv. Jurja. 9. travnja 12. brigada je probila crtu obrane na Vratniku, prodrla u Senj i zauzela ga, dok je 1. brigada zauzela Sv. Juraj. U borbama je poginuo omiljeni zapovjednik 392. legionarske divizije general Johan Mickl<ref>{{Citiranje weba|last=Dokumentation|first=Österreichisches Biographisches Lexikon und biographische|date=2003|title=Mickl, Johann|url=https://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_M/Mickl_Johann_1893_1945.xml|access-date=2026-08-14|website=ISBN 978-3-7001-3213-4|language=de}}</ref>, a ostaci 392. divizije ostali su u okruženju iz kojeg se do [[Rijeka|Rijeke]] probila tek jedna ojačana bojna.<ref name=":2" /> Operacija je službeno završena ulaskom 19. divizije u [[Crikvenica|Crikvenicu]] 15./16. travnja.<ref>{{Citiranje weba|title=Crikvenica u drugom svetskom ratu {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/odrednica.php?slug=crikvenica|access-date=2026-08-14|website=znaci.org}}</ref> Tijekom operacije postrojbe 4. armije JA uništile su kompletan njemački XV. korpus i „iz stroja izbacile“ oko 27 000 vojnika i časnika.<ref name=":2" /> <gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Smotra 2. dalmatinske proleterske brigade u Novigradu, 27. marta 1945. godine.jpg|Smotra 2. dalmatinske brigade (9. divizija) pred drugu fazu operacije, [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], 27. ožujka 1945. Datoteka:Battle for Bihać.jpg|Napredovanje 1. dalmatinske brigade (26. divzija) tijekom borbi za Bihać, ožujak 1945. Datoteka:Na opazovalnici komandanta IV. armade pred Bihaćem aprila 1945.jpg|Zapovjednika 4. armije, general bojnik Petar Drapšin stoji krajnje lijevo, general pukovnik [[Ivan Gošnjak]], kod Bihaća, ožujak 1945. Datoteka:7. dalmatinska brigada, završne operacije 1945.jpg|7. dalmatinska brigada (u sastavu 35. ličke divizije), Lika, travanj 1945. Datoteka:Završne operacije 1945.jpg|Karta završnih operacija </gallery> === Riječko-tršćanska operacija === Odmah nakon završetka Ličko-primorska operacija 4. armija nastavila je s borbenim djelovanjima u pravcu Rijeke. 26. divizija iskracala se 17. travnja na otok [[Krk]] te ga oslobodila. [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|19.]] [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|divizija]] je uz potporu tenkovske brigada oslobodila [[Kraljevica|Kraljevicu]] [[18. travnja]]. Grad i okolicu je branio Njemački 97. korpus. Za obranu grada angažirana je 237. pjesacka divizija, unutar koje je bila borbena grupa ''Rendl,'' sastavljena od preživjelih legionara iz 392. divizije, dok je za obranu brdskih položaja sjeverno od grada bila angažirana 188. brdska divizija. Zadatak zauzimanja grada Rijeke dobiva 19. divizija, 26. divizija je uz potporu 13. divizije trebala zauzeti položaje u brdima sjeverno od grada, dok je 43. divizija trebala zaokružiti 97. korpus preko [[Platak|Platka]].<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođena Rijeka 03.05.1945|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/3/57/|access-date=2026-08-15|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=MGR|date=2025-04-30|title=Izložba Stazama Riječke bitke|url=https://www.muzej-rijeka.hr/izlozba-stazama-rijecke-bitke/|access-date=2026-08-15|website=MUZEJ GRADA RIJEKE|language=hr}}</ref> Nakon više dana bezuspješnih pokušaja da probiju njemačke položaje, 22. travnja 4. armija uključuje u borbu 9. i 20. diviziju s ciljem da zaokruži 97. korpus. 9. divizija, je već 20. travnja započela brobena djelovanja desantom na [[Cres]] i [[Lošinj]], nakon čega se 24. travnja iskracala u Istri, isti dan 20. divizija započela je borbena djelovanja u sjevernom sektoru njmačke obrane, gdje je zamjenila izmorenu 43. diviziju. <ref>{{Citiranje weba|title=Kako su Hrvatska i Slovenija došle u položaj dobitnika Drugoga svjetskog rata|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/rijecka-bitka-kako-su-hrvatska-i-slovenija-dosle-u-polozaj-dobitnika-drugoga-svjetskog-rata-1003667|access-date=2026-08-15|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Sljedećih dana Riječka bitka dostigla je vrhunac. 28. travnja 9. divizija je uspješno zatvorila zapadne izlaze iz Rijeke zauzevši Opatiju.<ref>{{Citiranje weba|title=9. dalmatinska divizija NOVJ {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/odrednica.php?slug=9-dalmatinska-divizija-novj|access-date=2026-08-15|website=znaci.org}}</ref> 20. divizija i glavnina 43. divizije napale su Ilirsku Bistricu, Pivku i Postojnu te zatvorile pozadinu 97. korpusa, čime je uspješno izvršeno zatvranje obruča oko Rijeke. 29. travanja 9. divizija (bez [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. brigade]] koja ostala u Opatiji) i 20. divizija krenule su prodirati prema Trstu. travnja 19. i 26. divizija obnovile su snažne napade na bojišnici [[Rijeka]]–[[Raka]], dok su 13. divizija sa sjevera i 2. brigada 9. divizije s juga od Opatije i Voloskog održavale obruč. 3. svibnja vojnici [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. brigade]] 19. divizije ulaze u Rijeku, a ostaci 97. korpusa započinju proboj prema sjeveru gdje je položaje 13. diviziju ojačala [[Osma kordunaška divizija NOVJ-a|8. divizija]] 4. korpusa. Nakon više bezuspješnih pokušaja da probije liniju kod Ilirske Bistrice i pod snažnim napadima 19. i 26. divizije iz pravca Rijeke. 6. svibnja general Kübler je ranjen<ref>{{Citiranje weba|title=General der Gebirgstruppe Ludwig Kübler - Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Personenregister/K/KueblerLudwig.htm|access-date=2026-08-15|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref>, zapovjedništvo korpusa preuzima general-pukovnik Hans von Hößlin<ref>{{Citiranje weba|title=Generalleutnant Hans von H�sslin|url=https://www.geocities.ws/orion47.geo/WEHRMACHT/HEER/Generalleutnant/HOESSLIN_HANS.html|access-date=2026-08-15|website=www.geocities.ws}}</ref> (zapovjednik 188. divizije) koji je potpisao kapitulaciju 97. korpusa 7. svibnja 1945. pod uvjetom da njemački vojnici budu pušteni kućama do kraja 1945. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=General der Gebirgstruppe Ludwig Kübler - Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Personenregister/K/KueblerLudwig.htm|access-date=2026-08-15|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> Jedinice Četvrte armije zarobile su 16.000 vojnika sa svom ratnom opremom.<ref>{{Citiranje weba|title=Dr Uros Kostic: OSLOBODJENJE ISTRE, SLOVENACKOG PRIMORJA I TRSTA 1945.|url=https://znaci.org/00003/534.htm|access-date=2026-08-15|website=znaci.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Kako su Hrvatska i Slovenija došle u položaj dobitnika Drugoga svjetskog rata|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/rijecka-bitka-kako-su-hrvatska-i-slovenija-dosle-u-polozaj-dobitnika-drugoga-svjetskog-rata-1003667|access-date=2026-08-15|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> U Riječkoj operaciji 4. armija imala je preko 3000 poginulih, večina poginulih bili su pripadnici 19. i 26. divzije.<ref>{{Citiranje weba|last=Redakcija|date=2026-05-03|title=Na današnji dan partizani oslobodili Rijeku. U krvavim bitkama za oslobođenje grada poginulo je 3.000 boraca NOVJ|url=https://novidani.com/na-danasnji-dan-partizani-oslobodili-rijeku-u-krvavim-bitkama-za-oslobodenje-grada-poginulo-je-3-000-boraca-novj/|access-date=2026-08-15|website=Novi Dani|language=hr}}</ref><gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Predaja nemaca borcima dalmatinske brigade nakon žilavih borbi za oslobođenje otoka Cresa.jpg|Predaja Njemaca 9. diviziji na Cresu Datoteka:Ulazak 19. divizije u Rijeku.jpg|Ulazak 14. brigade 19. divizije u Rijeku Datoteka:Oslobođenje Trsta.jpg|Karta Riječko-tršćanske operacije </gallery> == Ratni učinak korpusa == Tijekom razdoblja od 1943. do 1945. godine, jedinice Korpusa vodile su kraće i duže borbe protiv jedinica 3 njemačka korpusa, (XV. brdski korpus, V. SS brdski korpus i XCVII. korpus). U tim sukobima, Osmi korpus porazio je tri njemačke i jednu ustaško-domobransku diviziju, dok su njegove divizije kao jezgra Četvrte armije JA, sudjelovale u porazu još tri njemačke i dvije ustaško-domobranske divizije. Postrojbe 8. korpusa nanjele su neprijateljskim snagama ukupne gubitke od 71.000 vojnika, poginulih, nestalih i zarobljenih. Gubitci 8. korpusa procjenjuju se na preko 17.000 poginulih vojnika. <ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-18|website=znaci.org}}</ref> == Literatura == * ''Vojna enciklopedija'', Beograd 1975. godina * ''Povijest Osmog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske 1943-1945.,'' Split 2004. godina * Colić, Mladenko (1988). Pregled operacija na jugoslovenskom ratištu 1941—1945 . Beograd: Vojnoistorijski institut. == Izvori == {{izvori}} {{Jedinice NOVJ}} [[kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Korpusi NOVJ-a]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] i8w863xpv2ku8wg1kih9ydwbnec1jxr 7577990 7577956 2026-08-15T15:25:24Z Dudeidassa 279613 /* Ratni put */ 7577990 wikitext text/x-wiki {{infookvir vojna postrojba |naziv=Osmi dalmatinski <br><small> udarni (hrvatski) korpus NOVJ-a |slika=[[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|300px|Zastava SFRJ]] |opis slike=Postrojbe 8. korpusa ulaze u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944. |osnovana datum=[[7. listopada]] [[1943.]] |ukinuta datum= |period= |država=[[Datoteka:Flag_of_Yugoslavia_(1943–1946).svg|25px]] [[Demokratska Federativna Jugoslavija| DF Jugoslavija]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|25px]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|FD Hrvatska]] |pobunjenopodručje = |odanost= |grana= |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina=4 divizije<br>13.049 vojnika (1943.)<br>31.000 vojnika (1944.)<br>45.000 vojnika (1945.) |zapovjedna struktura=[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]<br>[[Glavni štab Hrvatske]] |vojarna oznaka= |sjedište= |nadimak= |zaštitnik= |geslo=''[[Smrt fašizmu – sloboda narodu!]]'' |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke=[[Bitka za Split 1943.|Obrana Splita <small>(1943.)</small>]]<br />[[Desant NOVJ-a na Korčulu|Desant na Korčulu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Desant na Šoltu|Napad na Šoltu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|Operacije oslobođenja Dalmacije<small> (1944.)</small>]]<br />[[Kninska operacija|Kninska operacija <small>(1944.)</small>]]<br />[[Mostarska operacija 1945.|Mostarska operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Riječka operacija|Riječka operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Tršćanska kriza|Tršćanska operacija <small>(1945.)</small>]] |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici=[[Vicko Krstulović]] |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Osmi dalmatinski udarni korpus (hrvatski) NOVJ-a''' formiran je [[7. listopada]] [[1943.]] godine od [[IX. dalmatinska divizija|Devete]], [[XIX. dalmatinska divizija|Devetnaeste]], [[XX. dalmatinska divizija|Dvadesete]] i [[XXVI. dalmatinska divizija|Dvadeset šeste dalmatinske divizije]] i partizanskih odreda: Srednjo-dalmatinskog, Kninskog, Dinarskog, Mosečko-svilajskog, Segetsko-marinskog, Imotskog, Makarskog, [[Mosorski partizanski odred|Mosorskog]], Neretvanskog, Grahovo-peuljskog, Glamočkog i Livanjskog. Pri formiranju imao je ukupno 13 049 boraca. Naredbom [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] od [[24. listopada]] 1943. godine Štabu Osmog korpusa je privremeno bila potčinjena i [[Mornarica NOVJ-a]]. Prvi zapovjednik korpusa bio je [[Vicko Krstulović]], od [[15. prosinca]] 1943. [[Pavle Ilić Veljko]], zatim [[Vlado Ćetković]], [[narodni heroj]], a poslije njegove pogibije, od [[31. listopada]] [[1944.]] godine, [[Petar Drapšin]], [[narodni heroj]]. [[Politički komesar]]i korpusa bili su [[Ivan Kukoč]], do [[25. siječnja]] 1944. i [[Boško Šiljegović]], [[narodni heroj]]. Za postignuti uspjeh prilikom [[Kninska operacija|oslobođenja Knina]], Vrhovni zapovjednik NOV i POJ [[Josip Broz Tito]] je [[10. prosinca]] 1944. godine pohvalio Osmi korpus, a [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske]] mu je, [[25. prosinca]], dodijelio naziv ''udarni''. Mobilizacijom novih boraca korpus je krajem prosinca 1944. imao oko 35 000 boraca, a u veljači 1945. godine 45 524 borca. Naredbom Generalštaba [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] od [[1. ožujka]] 1945. godine korpus je uključen u [[Četvrta armija JA|Četvrtu armiju JA]]. Šef kirurgije osmog partizanskog korpusa bio je prim. dr [[Ante Starčević (Hajduk)|Ante Starčević]], bivši ravnatelj Banovinske bolnice u Splitu i predsjednik HNK Hajduka iz Splita.<ref>Jurica Gizdić: Potomak Oca domovine vodio Hajduka, Naprid bili, lipanj 2015., str. 54.-55.</ref> == Ustroj 8. korpusa == * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] 8. dalmatinski korpus ** Zapovjedništvo korpusa ** 1. tenkovska brigada ([[M3/M5 Stuart|M3 Stuart]] / AEC<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Great Britain's Associated Equipment Company (AEC) Armored Cars - World War II Vehicles, Tanks, and Airplanes|url=http://www.wwiivehicles.com/unitedkingdom/armoured-car/aec.asp|access-date=2026-08-11|website=www.wwiivehicles.com}}</ref>) ** Artiljerijska brigada 8. korpusa (M1A1 75mm brdska haubica) ** Inženjerijska brigada 8. korpusa ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. dalmatinska divizija]] *** [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada]] *** [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada]](1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. dalmatinska divizija]] *** [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada]] *** [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada]] *** [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:War_Ensign_of_DF_Yugoslavia_1942.svg|21x21px]] Mornarica NOVJ (5080 mornara)<ref>{{Citiranje weba|title=Mornarica NOVJ - Pomorski leksikon|url=https://pomorski.lzmk.hr/clanak/mornarica-novj|access-date=2026-08-07|website=pomorski.lzmk.hr}}</ref> ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 1. eskadrila NOVJ (352. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Supermarine Spitfire]]'') ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 2. eskadrila NOVJ (351. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Hawker Hurricane]]'') == Ratni put == === Oslobođenje Dalmacije === Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine i odvijale se u više faza tijekom naredna tri mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|title=Todor Radosevic: OFANZIVA ZA OSLOBOĐENJE DALMACIJE|url=https://znaci.org/00001/107.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> U bitci kod Vukovog Klanca, vođenoj od 15. do 23. listopada 1944. između Metkovića i Stona, snage 26. divizije teško su porazile dijelove 369. legionarske divizije koja se povlačila iz Dubrovnika<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=369. legionarska divizija (vražja) (369. (Kroatische) Infanterie-Division Teufel)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?unit=685|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref>. 18. listopada 2. dalmatinska brigada i britanski komandosi oslobodili su Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2026-08-11|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> 26. i 20. divizija oslobodile su Split 26. listopada<ref>{{Citation|title=TV kalendar: Oslobođen Split|url=https://www.youtube.com/watch?v=K_LF3_Zjzx8|date=2023-10-24|accessdate=2026-08-11|last=TV kalendar {{!}} HRT}}</ref>, dok je 19. divizija oslobodila Zadar a 31. listopada<ref>{{Citation|title=TV kalendar: Oslobođen Zadar|url=https://www.youtube.com/watch?v=yXfxqmdHX0o|date=2024-10-31|accessdate=2026-08-11|last=TV kalendar {{!}} HRT}}</ref>. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovanje prema Šibeniku i Drnišu te je, zajedno s drugim postrojbama, sudjelovala u borbama za Šibenik, koji je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. 4. studenog 9. dalmatinska divizija ušla je u Drniš nakon što je uništila 893. pukovniju<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/264ID.htm|access-date=2026-08-11|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> 264. divizije.<ref>{{Citiranje weba|title=Todor Radosevic: OFANZIVA ZA OSLOBOĐENJE DALMACIJE|url=https://znaci.org/00001/107.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, završna faza oslobođenja Dalmacije, u kojoj je 8. korpus teško porazio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa; njemačka 264. divizija bila je potpuno uništena<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/264ID.htm|access-date=2026-08-11|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> (uključujući i dinarske četnike), dok je 373. legionarska divizija pretrpjele velike gubitke (383. pukovnija je svedena na jačinu bojne). Kninskom operacijom konačno je probijena njemačka fronta na crti Knin-Mostar.<ref>{{Citiranje weba|last=VeDRA|title=Najveća bitka u povijesti Dalmacije|url=https://www.vedra.hr//teme/obljetnice/najveca-bitka-u-povijesti-dalmacije/67s|access-date=2026-08-11|website=VeDRA|language=hr}}</ref><gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Desant NOVJ na Korčulu 1944.jpg|Desant 26. divizije 8. korpusa na Korčulu, 1944. Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Prva lovska eskadrilja na letališču Vis.jpg|Zrakoplovi tipa „[[Supermarine Spitfire|Spitfire]] V“ 1. eskadrile NOVJ, Vis, lipanj 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, 19. dalmatinska divizija Zadar 1944. Datoteka:Zarobljeni Nemci kod Knina novembra 1944.jpg|Zarobljeni njemački vojnici 264. pješačke divizije nakon kninske bitke. </gallery> === Mostarska operacija === 8. korpus bio je nositelj Mostarske operacije s tri divizije 9., 19. i 26<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref>., dok je 29. hercegovačka divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Danilo Komnenovic, Muharem Kreso: 29. HERCEGOVACKA DIVIZIJA|url=https://www.znaci.org/00001/39_18.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> stavljena pod zapovjedništvo korpusa za vrijeme trajanje operacija. 20. divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> bila je korpusna rezerva. U operaciji se 8. korpus borio protiv 369. divizije<ref name=":0" />, 9. gorske divizije HOS-a<ref>{{Citiranje weba|title=Franz Schraml: KRIEGSSCHAUPLATZ KROATIEN|url=https://www.znaci.org/00001/180.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref>, 359. pukovnije 181. lovačke divizije, te 1. legije (pukovnije) San Marco.<ref>{{Citiranje weba|title=Borbe za Mostar u veljači 1945. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/borbe-za-mostar-u-veljaci-1945-godine-1048756|access-date=2026-08-11|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Ojačana 1. tenkovskom brigadom, 26. divizija je 6. veljače započela napad sa zapada na njemačke položaje oko Širokoga Brijega. Nakon teških borbi 7. veljače slomila je neprijateljsku obranu i zauzela Široki Brijeg. 9. i 19. dalmatinska divizija napadale su na području Ljubuškoga i južno od Mostara. Zajedničkim djelovanjem oslobodile su Ljubuški i prodrle prema komunikaciji Mostar–Široki Brijeg.<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> U završnim borbama za Mostar, 13. i 14. veljače, 9. divizija napadala je sa sjevera, 19. divizija s juga, a 26. divizija sa zapada, 29 hercegovačka napadala je s Istoka.<ref>{{Citiranje weba|title=Danilo Komnenovic, Muharem Kreso: 29. HERCEGOVACKA DIVIZIJA|url=https://www.znaci.org/00001/39.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> 14. veljače jedinice 8. korpusa ulaze u grad te nakon kratkih uličnih borbi, sutradan 15. veljače osovinske snage napuštaju Mostar. 359. pukovnija, 181. lovačke divizije napala je snage 9. dalmatinske divizije sjeverno od grada kako bi osigurala proboj ostacima 369. legionarske divizije. Nakon borbi 9. groska divizija je izbrisana dok je 369. svedena na veličinu borbene grupe ''Kampfgruppe 369.''<ref>{{Citiranje weba|title=Borbe za Mostar u veljači 1945. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/borbe-za-mostar-u-veljaci-1945-godine-1048756|access-date=2026-08-11|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=369. legionarska divizija (vražja) (369. (Kroatische) Infanterie-Division Teufel)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?unit=685|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref><gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Prva tenkovska brigada vrši pripreme za napad na Mostar, februar 1945.jpg|Stuarti 1. tenkovske brigade 8. korpusa pred Mostarsku operaciju Datoteka:Brdska havbica 75 mm v bojih za Mostar od 6. do 14. februarja 1945.jpg|Brdske haubice M1 artiljerijske brigade, veljača 1945., Mostar Datoteka:Maskirana oklopna kola I tenkovske brigade pred napad na Široki Brijeg 1945.jpg|Borbeno vozilo AEC tenkovske brigade, potpora 26. diviziji, Široki Brijeg, veljača 1945. Datoteka:8. korpus NOVJ u Mostaru, februar 1945.jpg|Parada 8. korpusa nakon Mostarske opeacije, veljača 1945. Datoteka:Oslobođenje Mostara.jpg|Karta Mostarske operacija </gallery> === Osnivanje 4. armije === Nakon oslobođenja Dalmacije i uspješnih operacija u Hercegovini 8. udarni korpus postaje jezgra nove 4. armije. Njezinim zapovjednikom postaje dotadašnji zapovjednik 8. korpusa Petar Drapšin. Armija je brojala 70 000 vojnika, a taj je broj do početka svibnja porastao na 90 000. U operativnom pogledu osim 8. korpusa bili su joj podčinjeni još i 4. hrvatski, 9 slovenski i 11. hrvatski korpus.<ref>'''Vojna enciklopedija''' (knjiga druga). Beograd 1971. godina</ref> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg|20x20px]] 4. armija JA * Zapovjedništvo armije ** Pristožerne postrojbe *** 1. tenkovska brigada ([[M3/M5 Stuart|M3 Stuart]] / AEC<ref name=":1" />) *** Artiljerijska brigada (M1A1 75mm brdska haubica / leFH 18 105 mm) *** Inženjerijska brigada ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|9. dalmatinska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|19. dalmatinska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|20. dalmatinska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|26. dalmatinska udarna divizija]] * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Četvrti hrvatski korpus NOVJ-a|4. hrvatski korpus]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Sedma banijska divizija NOVJ-a|7. banijska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Osma kordunaška divizija NOVJ-a|8. kordunaška divizija]] * [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 9. slovenski korpus ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 30. slovenska divizija ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 31. slovenska divizija ** [[Datoteka:Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|20x20px]] 1.talijanska divizija (do travnja 1945.) * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Jedanaesti hrvatski korpus NOVJ-a|11. hrvatski korpus]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Trinaesta primorsko-goranska divizija NOVJ-a|13. primorsko-goranska divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[35. lička divizija NOVJ-a|35. lička udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[43. istarska divizija NOVJ-a|43. istarska divizija]] * [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 7. slovenski korpus (od travnja 1945. do 21. svibnja 1945.) ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 14. slovenska divizija ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 18. slovenska divizija ** [[Datoteka:Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|20x20px]] 1.talijanska divizija ** [[Datoteka:Bosnian-Herzegovinian Partisans flag.svg|20x20px]] 29. hercegovačka udarna divizija === Ličko-primorska operacija === Ofenziva 4. JA započela je 20. ožujka 1945. i zahvatila bojište od rijeke Une do Jadranskog mora, trajala 27 dana i izvedena u dvije faze. Glavni teret operacije trebale su podnijeti dalmatinske divizije uz potporu divzija 4. korpusa u prvoj fazi i 11. korpusa u drugoj fazi. Na suprotnoj strani nalazilo se oslabljeni 15. brdski korpus, organiziran u dvije grupe; zapadnu ([[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. legionarska divizija]] i 11. divizija V. ustaškog zbora.) i istočnu grupu ([[373. "Tigar" divizija|373. legionarska divizija]] i 10. divizija V. ustaškog zbora) ukupne snage oko 40 000 vojnika.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Blanka|first=Matković,|date=2013-12-17|title=Ratni zločini počinjeni tijekom i nakon Ličko-primorske operacije od postrojbi Jugoslavenske armije i ustanova nove vlasti|url=https://hrcak.srce.hr/112424|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=55|issn=1330-0474}}</ref> Prvu fazu Ličko-primorske operacije (20. - 28. ožujka 1945.) odradile su 19., 20. i 26. divizija (ojačane 1. i 2. zrakoplovnom eskadrilom, 1. tenkovskom i artiljerskom brigadom). Dalmatinske divzije su uspješno uništile istočnu grupu 15. korpusa i ovladale dolinom Une do [[Bihać|Bihaća]], [[Krbavsko polje|Krbavskim poljem]] i [[Korenica|Koreničkom kotlinom]]. Prva faza završava osvajanjem Bihaća u kojega je 28. ožujka 1945. ušla [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. brigada]] 26. divizije, uz podršku 2. i 4. divizijona artiljerijske brigade i 1. i 3. tenkovskog bataljuna. <ref name=":2" /> Druga faza izvedena je preko Gospića, Otočca i Senja (4. - 15. travnja). Na smjeru glavnog udara 20. i 26. divizija, uz potporu 13. ličke, slomile su otpor u Ličkom polju i zauzele Perušić, Lički Osik i Gospić (11. divizija V. ustaškog zbora kompletno uništena). <ref name=":2" /> Na desnom je krilu 19. divizija, uz potporu tenkova, zauzima Otočac 6. travnja, te se povezuje sa 7. divizijom koja je zauzela Brinje. Ovim akcijama njemačko-ustaške postrojbe u Lici odsječene su od onih u Karlovcu i odbačene na prostor Žuta Lokva – Senj. Na lijevom krilu 9. divizija razbila je osovinske postrojbe na prostoru Karlobag – Baške Oštarije i uz potporu mornarice zauzela otok Pag, a zatim se iskrcala na Rab koji je oslobodila  12. travnja.<ref name=":2" /><ref>{{Citiranje weba|title=19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/odrednica.php?slug=19-sjevernodalmatinska-divizija-novj|access-date=2026-08-15|website=znaci.org}}</ref> Nakon pada Otočca, Gospića i Karlobaga, oko 3000 preživjelih pripadnika 392. legionarske divizije povuklo se na Vratnik. 19. divizija je 7. travnja zauzela Žutu Lokvu, a idućeg je dana [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. brigada]] 19. divizije izbila preko Krivog Puta na morsku obalu između Novog i Senja. Tijekom 7. i 8. travnja 26. divizija izvršila je pokret prema Vratniku i Senju, i to sa [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. brigadom]] preko Žute Lokve i 1. brigadom do Sv. Jurja. 9. travnja 12. brigada je probila crtu obrane na Vratniku, prodrla u Senj i zauzela ga, dok je 1. brigada zauzela Sv. Juraj. U borbama je poginuo omiljeni zapovjednik 392. legionarske divizije general Johan Mickl<ref>{{Citiranje weba|last=Dokumentation|first=Österreichisches Biographisches Lexikon und biographische|date=2003|title=Mickl, Johann|url=https://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_M/Mickl_Johann_1893_1945.xml|access-date=2026-08-14|website=ISBN 978-3-7001-3213-4|language=de}}</ref>, a ostaci 392. divizije ostali su u okruženju iz kojeg se do [[Rijeka|Rijeke]] probila tek jedna ojačana bojna.<ref name=":2" /> Operacija je službeno završena ulaskom 19. divizije u [[Crikvenica|Crikvenicu]] 15./16. travnja.<ref>{{Citiranje weba|title=Crikvenica u drugom svetskom ratu {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/odrednica.php?slug=crikvenica|access-date=2026-08-14|website=znaci.org}}</ref> Tijekom operacije postrojbe 4. armije JA uništile su kompletan njemački XV. korpus i „iz stroja izbacile“ oko 27 000 vojnika i časnika.<ref name=":2" /> <gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Smotra 2. dalmatinske proleterske brigade u Novigradu, 27. marta 1945. godine.jpg|Smotra 2. dalmatinske brigade (9. divizija) pred drugu fazu operacije, [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], 27. ožujka 1945. Datoteka:Battle for Bihać.jpg|Napredovanje 1. dalmatinske brigade (26. divzija) tijekom borbi za Bihać, ožujak 1945. Datoteka:Na opazovalnici komandanta IV. armade pred Bihaćem aprila 1945.jpg|Zapovjednika 4. armije, general bojnik Petar Drapšin stoji krajnje lijevo, general pukovnik [[Ivan Gošnjak]], kod Bihaća, ožujak 1945. Datoteka:7. dalmatinska brigada, završne operacije 1945.jpg|7. dalmatinska brigada (u sastavu 35. ličke divizije), Lika, travanj 1945. Datoteka:Završne operacije 1945.jpg|Karta završnih operacija </gallery> === Riječko-tršćanska operacija === Odmah nakon završetka Ličko-primorska operacija 4. armija nastavila je s borbenim djelovanjima u pravcu Rijeke. 26. divizija iskracala se 17. travnja na otok [[Krk]] te ga oslobodila. [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|19.]] [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|divizija]] je uz potporu tenkovske brigada oslobodila [[Kraljevica|Kraljevicu]] [[18. travnja]]. Grad i okolicu je branio Njemački 97. korpus. Za obranu grada angažirana je 237. pjesacka divizija, unutar koje je bila borbena grupa ''Rendl,'' sastavljena od preživjelih legionara iz 392. divizije, dok je za obranu brdskih položaja sjeverno od grada bila angažirana 188. brdska divizija. Zadatak zauzimanja grada Rijeke dobiva 19. divizija, 26. divizija je uz potporu 13. divizije trebala zauzeti položaje u brdima sjeverno od grada, dok je 43. divizija trebala zaokružiti 97. korpus preko [[Platak|Platka]].<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođena Rijeka 03.05.1945|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/3/57/|access-date=2026-08-15|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=MGR|date=2025-04-30|title=Izložba Stazama Riječke bitke|url=https://www.muzej-rijeka.hr/izlozba-stazama-rijecke-bitke/|access-date=2026-08-15|website=MUZEJ GRADA RIJEKE|language=hr}}</ref> Nakon više dana bezuspješnih pokušaja da probiju njemačke položaje, 22. travnja 4. armija uključuje u borbu 9. i 20. diviziju s ciljem da zaokruži 97. korpus. 9. divizija, je već 20. travnja započela brobena djelovanja desantom na [[Cres]] i [[Lošinj]], nakon čega se 24. travnja iskracala u Istri, isti dan 20. divizija započela je borbena djelovanja u sjevernom sektoru njmačke obrane, gdje je zamjenila izmorenu 43. diviziju. <ref>{{Citiranje weba|title=Kako su Hrvatska i Slovenija došle u položaj dobitnika Drugoga svjetskog rata|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/rijecka-bitka-kako-su-hrvatska-i-slovenija-dosle-u-polozaj-dobitnika-drugoga-svjetskog-rata-1003667|access-date=2026-08-15|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Sljedećih dana Riječka bitka dostigla je vrhunac. 28. travnja 9. divizija je uspješno zatvorila zapadne izlaze iz Rijeke zauzevši Opatiju.<ref>{{Citiranje weba|title=9. dalmatinska divizija NOVJ {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/odrednica.php?slug=9-dalmatinska-divizija-novj|access-date=2026-08-15|website=znaci.org}}</ref> 20. divizija i glavnina 43. divizije napale su Ilirsku Bistricu, Pivku i Postojnu te zatvorile pozadinu 97. korpusa, čime je uspješno izvršeno zatvranje obruča oko Rijeke. 29. travanja 9. divizija (bez [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. brigade]] koja ostala u Opatiji) i 20. divizija krenule su prodirati prema Trstu. 30. travnja 19. i 26. divizija obnovile su snažne napade na bojišnici [[Rijeka]]–[[Raka]], dok su 13. divizija sa sjevera i 2. brigada 9. divizije s juga od Opatije i Voloskog održavale obruč. 3. svibnja vojnici [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. brigade]] 19. divizije ulaze u Rijeku, a ostaci 97. korpusa započinju proboj prema sjeveru gdje je položaje 13. diviziju ojačala [[Osma kordunaška divizija NOVJ-a|8. divizija]] 4. korpusa. Nakon više bezuspješnih pokušaja da probije liniju kod Ilirske Bistrice i pod snažnim napadima 19. i 26. divizije iz pravca Rijeke. 6. svibnja general Kübler je ranjen<ref>{{Citiranje weba|title=General der Gebirgstruppe Ludwig Kübler - Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Personenregister/K/KueblerLudwig.htm|access-date=2026-08-15|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref>, zapovjedništvo korpusa preuzima general-pukovnik Hans von Hößlin<ref>{{Citiranje weba|title=Generalleutnant Hans von H�sslin|url=https://www.geocities.ws/orion47.geo/WEHRMACHT/HEER/Generalleutnant/HOESSLIN_HANS.html|access-date=2026-08-15|website=www.geocities.ws}}</ref> (zapovjednik 188. divizije) koji je potpisao kapitulaciju 97. korpusa 7. svibnja 1945. pod uvjetom da njemački vojnici budu pušteni kućama do kraja 1945. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=General der Gebirgstruppe Ludwig Kübler - Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Personenregister/K/KueblerLudwig.htm|access-date=2026-08-15|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> Jedinice Četvrte armije zarobile su 16.000 vojnika sa svom ratnom opremom.<ref>{{Citiranje weba|title=Dr Uros Kostic: OSLOBODJENJE ISTRE, SLOVENACKOG PRIMORJA I TRSTA 1945.|url=https://znaci.org/00003/534.htm|access-date=2026-08-15|website=znaci.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Kako su Hrvatska i Slovenija došle u položaj dobitnika Drugoga svjetskog rata|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/rijecka-bitka-kako-su-hrvatska-i-slovenija-dosle-u-polozaj-dobitnika-drugoga-svjetskog-rata-1003667|access-date=2026-08-15|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> U Riječkoj operaciji 4. armija imala je preko 3000 poginulih, večina poginulih bili su pripadnici 19. i 26. divzije.<ref>{{Citiranje weba|last=Redakcija|date=2026-05-03|title=Na današnji dan partizani oslobodili Rijeku. U krvavim bitkama za oslobođenje grada poginulo je 3.000 boraca NOVJ|url=https://novidani.com/na-danasnji-dan-partizani-oslobodili-rijeku-u-krvavim-bitkama-za-oslobodenje-grada-poginulo-je-3-000-boraca-novj/|access-date=2026-08-15|website=Novi Dani|language=hr}}</ref><gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Predaja nemaca borcima dalmatinske brigade nakon žilavih borbi za oslobođenje otoka Cresa.jpg|Predaja Njemaca 9. diviziji na Cresu Datoteka:Ulazak 19. divizije u Rijeku.jpg|Ulazak 14. brigade 19. divizije u Rijeku Datoteka:Oslobođenje Trsta.jpg|Karta Riječko-tršćanske operacije </gallery> == Ratni učinak korpusa == Tijekom razdoblja od 1943. do 1945. godine, jedinice Korpusa vodile su kraće i duže borbe protiv jedinica 3 njemačka korpusa, (XV. brdski korpus, V. SS brdski korpus i XCVII. korpus). U tim sukobima, Osmi korpus porazio je tri njemačke i jednu ustaško-domobransku diviziju, dok su njegove divizije kao jezgra Četvrte armije JA, sudjelovale u porazu još tri njemačke i dvije ustaško-domobranske divizije. Postrojbe 8. korpusa nanjele su neprijateljskim snagama ukupne gubitke od 71.000 vojnika, poginulih, nestalih i zarobljenih. Gubitci 8. korpusa procjenjuju se na preko 17.000 poginulih vojnika. <ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-18|website=znaci.org}}</ref> == Literatura == * ''Vojna enciklopedija'', Beograd 1975. godina * ''Povijest Osmog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske 1943-1945.,'' Split 2004. godina * Colić, Mladenko (1988). Pregled operacija na jugoslovenskom ratištu 1941—1945 . Beograd: Vojnoistorijski institut. == Izvori == {{izvori}} {{Jedinice NOVJ}} [[kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Korpusi NOVJ-a]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] nl4zo4jm0m0ddlyvrqa9he9m3fhxfwc 7577991 7577990 2026-08-15T15:27:43Z Dudeidassa 279613 7577991 wikitext text/x-wiki {{infookvir vojna postrojba |naziv=Osmi dalmatinski <br><small> udarni (hrvatski) korpus NOVJ-a |slika=[[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|300px|Zastava SFRJ]] |opis slike=Postrojbe 8. korpusa ulaze u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944. |osnovana datum=[[7. listopada]] [[1943.]] |ukinuta datum= |period= |država=[[Datoteka:Flag_of_Yugoslavia_(1943–1946).svg|25px]] [[Demokratska Federativna Jugoslavija| DF Jugoslavija]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|25px]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|FD Hrvatska]] |pobunjenopodručje = |odanost= |grana= |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina=4 divizije<br>13.049 vojnika (1943.)<br>31.000 vojnika (1944.)<br>45.000 vojnika (1945.) |zapovjedna struktura=[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]<br>[[Glavni štab Hrvatske]] |vojarna oznaka= |sjedište= |nadimak= |zaštitnik= |geslo=''[[Smrt fašizmu – sloboda narodu!]]'' |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke=[[Bitka za Split 1943.|Obrana Splita <small>(1943.)</small>]]<br />[[Desant NOVJ-a na Korčulu|Desant na Korčulu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Desant na Šoltu|Napad na Šoltu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|Operacije oslobođenja Dalmacije<small> (1944.)</small>]]<br />[[Kninska operacija|Kninska operacija <small>(1944.)</small>]]<br />[[Mostarska operacija 1945.|Mostarska operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Riječka operacija|Riječka operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Tršćanska kriza|Tršćanska operacija <small>(1945.)</small>]] |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici=[[Vicko Krstulović]] |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Osmi dalmatinski udarni korpus (hrvatski) NOVJ-a''' formiran je [[7. listopada]] [[1943.]] godine od [[IX. dalmatinska divizija|Devete]], [[XIX. dalmatinska divizija|Devetnaeste]], [[XX. dalmatinska divizija|Dvadesete]] i [[XXVI. dalmatinska divizija|Dvadeset šeste dalmatinske divizije]] i partizanskih odreda: Srednjo-dalmatinskog, Kninskog, Dinarskog, Mosečko-svilajskog, Segetsko-marinskog, Imotskog, Makarskog, [[Mosorski partizanski odred|Mosorskog]], Neretvanskog, Grahovo-peuljskog, Glamočkog i Livanjskog. Pri formiranju imao je ukupno 13 049 boraca. Naredbom [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] od [[24. listopada]] 1943. godine Štabu Osmog korpusa je privremeno bila potčinjena i [[Mornarica NOVJ-a]]. Prvi zapovjednik korpusa bio je [[Vicko Krstulović]], od [[15. prosinca]] 1943. [[Pavle Ilić Veljko]], zatim [[Vlado Ćetković]], [[narodni heroj]], a poslije njegove pogibije, od [[31. listopada]] [[1944.]] godine, [[Petar Drapšin]], [[narodni heroj]]. [[Politički komesar]]i korpusa bili su [[Ivan Kukoč]], do [[25. siječnja]] 1944. i [[Boško Šiljegović]], [[narodni heroj]]. Za postignuti uspjeh prilikom [[Kninska operacija|oslobođenja Knina]], Vrhovni zapovjednik NOV i POJ [[Josip Broz Tito]] je [[10. prosinca]] 1944. godine pohvalio Osmi korpus, a [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske]] mu je, [[25. prosinca]], dodijelio naziv ''udarni''. Mobilizacijom novih boraca korpus je krajem prosinca 1944. imao oko 35 000 boraca, a u veljači 1945. godine 45 524 borca. Naredbom Generalštaba [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] od [[1. ožujka]] 1945. godine korpus je uključen u [[Četvrta armija JA|Četvrtu armiju JA]]. Šef kirurgije osmog partizanskog korpusa bio je prim. dr [[Ante Starčević (Hajduk)|Ante Starčević]], bivši ravnatelj Banovinske bolnice u Splitu i predsjednik HNK Hajduka iz Splita.<ref>Jurica Gizdić: Potomak Oca domovine vodio Hajduka, Naprid bili, lipanj 2015., str. 54.-55.</ref> == Ustroj 8. korpusa == * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] 8. dalmatinski korpus ** Zapovjedništvo korpusa ** 1. tenkovska brigada ([[M3/M5 Stuart|M3 Stuart]] / AEC<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Great Britain's Associated Equipment Company (AEC) Armored Cars - World War II Vehicles, Tanks, and Airplanes|url=http://www.wwiivehicles.com/unitedkingdom/armoured-car/aec.asp|access-date=2026-08-11|website=www.wwiivehicles.com}}</ref>) ** Artiljerijska brigada 8. korpusa (M1A1 75mm brdska haubica) ** Inženjerijska brigada 8. korpusa ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. dalmatinska divizija]] *** [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada]] *** [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada]](1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. dalmatinska divizija]] *** [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada]] *** [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada]] *** [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:War_Ensign_of_DF_Yugoslavia_1942.svg|21x21px]] Mornarica NOVJ (5080 mornara)<ref>{{Citiranje weba|title=Mornarica NOVJ - Pomorski leksikon|url=https://pomorski.lzmk.hr/clanak/mornarica-novj|access-date=2026-08-07|website=pomorski.lzmk.hr}}</ref> ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 1. eskadrila NOVJ (352. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Supermarine Spitfire]]'') ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 2. eskadrila NOVJ (351. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Hawker Hurricane]]'') == Ratni put == === Oslobođenje Dalmacije === Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine i odvijale se u više faza tijekom naredna tri mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|title=Todor Radosevic: OFANZIVA ZA OSLOBOĐENJE DALMACIJE|url=https://znaci.org/00001/107.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> U bitci kod Vukovog Klanca, vođenoj od 15. do 23. listopada 1944. između Metkovića i Stona, snage 26. divizije teško su porazile dijelove 369. legionarske divizije koja se povlačila iz Dubrovnika<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=369. legionarska divizija (vražja) (369. (Kroatische) Infanterie-Division Teufel)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?unit=685|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref>. 18. listopada 2. dalmatinska brigada i britanski komandosi oslobodili su Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2026-08-11|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> 26. i 20. divizija oslobodile su Split 26. listopada<ref>{{Citation|title=TV kalendar: Oslobođen Split|url=https://www.youtube.com/watch?v=K_LF3_Zjzx8|date=2023-10-24|accessdate=2026-08-11|last=TV kalendar {{!}} HRT}}</ref>, dok je 19. divizija oslobodila Zadar a 31. listopada<ref>{{Citation|title=TV kalendar: Oslobođen Zadar|url=https://www.youtube.com/watch?v=yXfxqmdHX0o|date=2024-10-31|accessdate=2026-08-11|last=TV kalendar {{!}} HRT}}</ref>. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovanje prema Šibeniku i Drnišu te je, zajedno s drugim postrojbama, sudjelovala u borbama za Šibenik, koji je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. 4. studenog 9. dalmatinska divizija ušla je u Drniš nakon što je uništila 893. pukovniju<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/264ID.htm|access-date=2026-08-11|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> 264. divizije.<ref>{{Citiranje weba|title=Todor Radosevic: OFANZIVA ZA OSLOBOĐENJE DALMACIJE|url=https://znaci.org/00001/107.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, završna faza oslobođenja Dalmacije, u kojoj je 8. korpus teško porazio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa; njemačka 264. divizija bila je potpuno uništena<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/264ID.htm|access-date=2026-08-11|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> (uključujući i dinarske četnike), dok je 373. legionarska divizija pretrpjele velike gubitke (383. pukovnija je svedena na jačinu bojne). Kninskom operacijom konačno je probijena njemačka fronta na crti Knin-Mostar.<ref>{{Citiranje weba|last=VeDRA|title=Najveća bitka u povijesti Dalmacije|url=https://www.vedra.hr//teme/obljetnice/najveca-bitka-u-povijesti-dalmacije/67s|access-date=2026-08-11|website=VeDRA|language=hr}}</ref><gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Desant NOVJ na Korčulu 1944.jpg|Desant 26. divizije 8. korpusa na Korčulu, 1944. Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Prva lovska eskadrilja na letališču Vis.jpg|Zrakoplovi tipa „[[Supermarine Spitfire|Spitfire]] V“ 1. eskadrile NOVJ, Vis, lipanj 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, 19. dalmatinska divizija Zadar 1944. Datoteka:Zarobljeni Nemci kod Knina novembra 1944.jpg|Zarobljeni njemački vojnici 264. pješačke divizije nakon kninske bitke. </gallery> === Mostarska operacija === 8. korpus bio je nositelj Mostarske operacije s tri divizije 9., 19. i 26<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref>., dok je 29. hercegovačka divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Danilo Komnenovic, Muharem Kreso: 29. HERCEGOVACKA DIVIZIJA|url=https://www.znaci.org/00001/39_18.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> stavljena pod zapovjedništvo korpusa za vrijeme trajanje operacija. 20. divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> bila je korpusna rezerva. U operaciji se 8. korpus borio protiv 369. divizije<ref name=":0" />, 9. gorske divizije HOS-a<ref>{{Citiranje weba|title=Franz Schraml: KRIEGSSCHAUPLATZ KROATIEN|url=https://www.znaci.org/00001/180.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref>, 359. pukovnije 181. lovačke divizije, te 1. legije (pukovnije) San Marco.<ref>{{Citiranje weba|title=Borbe za Mostar u veljači 1945. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/borbe-za-mostar-u-veljaci-1945-godine-1048756|access-date=2026-08-11|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Ojačana 1. tenkovskom brigadom, 26. divizija je 6. veljače započela napad sa zapada na njemačke položaje oko Širokoga Brijega. Nakon teških borbi 7. veljače slomila je neprijateljsku obranu i zauzela Široki Brijeg. 9. i 19. dalmatinska divizija napadale su na području Ljubuškoga i južno od Mostara. Zajedničkim djelovanjem oslobodile su Ljubuški i prodrle prema komunikaciji Mostar–Široki Brijeg.<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> U završnim borbama za Mostar, 13. i 14. veljače, 9. divizija napadala je sa sjevera, 19. divizija s juga, a 26. divizija sa zapada, 29 hercegovačka napadala je s Istoka.<ref>{{Citiranje weba|title=Danilo Komnenovic, Muharem Kreso: 29. HERCEGOVACKA DIVIZIJA|url=https://www.znaci.org/00001/39.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> 14. veljače jedinice 8. korpusa ulaze u grad te nakon kratkih uličnih borbi, sutradan 15. veljače osovinske snage napuštaju Mostar. 359. pukovnija, 181. lovačke divizije napala je snage 9. dalmatinske divizije sjeverno od grada kako bi osigurala proboj ostacima 369. legionarske divizije. Nakon borbi 9. groska divizija je izbrisana dok je 369. svedena na veličinu borbene grupe ''Kampfgruppe 369.''<ref>{{Citiranje weba|title=Borbe za Mostar u veljači 1945. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/borbe-za-mostar-u-veljaci-1945-godine-1048756|access-date=2026-08-11|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=369. legionarska divizija (vražja) (369. (Kroatische) Infanterie-Division Teufel)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?unit=685|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref><gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Prva tenkovska brigada vrši pripreme za napad na Mostar, februar 1945.jpg|Stuarti 1. tenkovske brigade 8. korpusa pred Mostarsku operaciju Datoteka:Brdska havbica 75 mm v bojih za Mostar od 6. do 14. februarja 1945.jpg|Brdske haubice M1 artiljerijske brigade, veljača 1945., Mostar Datoteka:Maskirana oklopna kola I tenkovske brigade pred napad na Široki Brijeg 1945.jpg|Borbeno vozilo AEC tenkovske brigade, potpora 26. diviziji, Široki Brijeg, veljača 1945. Datoteka:8. korpus NOVJ u Mostaru, februar 1945.jpg|Parada 8. korpusa nakon Mostarske opeacije, veljača 1945. Datoteka:Oslobođenje Mostara.jpg|Karta Mostarske operacija </gallery> === Osnivanje 4. armije === Nakon oslobođenja Dalmacije i uspješnih operacija u Hercegovini 8. udarni korpus postaje jezgra nove 4. armije. Njezinim zapovjednikom postaje dotadašnji zapovjednik 8. korpusa Petar Drapšin. Armija je brojala 70 000 vojnika, a taj je broj do početka svibnja porastao na 90 000. U operativnom pogledu osim 8. korpusa bili su joj podčinjeni još i 4. hrvatski, 9 slovenski i 11. hrvatski korpus.<ref>'''Vojna enciklopedija''' (knjiga druga). Beograd 1971. godina</ref> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg|20x20px]] 4. armija JA * Zapovjedništvo armije ** Pristožerne postrojbe *** 1. tenkovska brigada ([[M3/M5 Stuart|M3 Stuart]] / AEC<ref name=":1" />) *** Artiljerijska brigada (M1A1 75mm brdska haubica / leFH 18 105 mm) *** Inženjerijska brigada ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|9. dalmatinska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|19. dalmatinska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|20. dalmatinska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|26. dalmatinska udarna divizija]] * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Četvrti hrvatski korpus NOVJ-a|4. hrvatski korpus]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Sedma banijska divizija NOVJ-a|7. banijska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Osma kordunaška divizija NOVJ-a|8. kordunaška divizija]] * [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 9. slovenski korpus ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 30. slovenska divizija ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 31. slovenska divizija ** [[Datoteka:Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|20x20px]] 1.talijanska divizija (do travnja 1945.) * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Jedanaesti hrvatski korpus NOVJ-a|11. hrvatski korpus]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Trinaesta primorsko-goranska divizija NOVJ-a|13. primorsko-goranska divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[35. lička divizija NOVJ-a|35. lička udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[43. istarska divizija NOVJ-a|43. istarska divizija]] * [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 7. slovenski korpus (od travnja 1945. do 21. svibnja 1945.) ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 14. slovenska divizija ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 18. slovenska divizija ** [[Datoteka:Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|20x20px]] 1.talijanska divizija ** [[Datoteka:Bosnian-Herzegovinian Partisans flag.svg|20x20px]] 29. hercegovačka udarna divizija === Ličko-primorska operacija === Ofenziva 4. JA započela je 20. ožujka 1945. i zahvatila bojište od rijeke Une do Jadranskog mora, trajala 27 dana i izvedena u dvije faze. Glavni teret operacije trebale su podnijeti dalmatinske divizije uz potporu divzija 4. korpusa u prvoj fazi i 11. korpusa u drugoj fazi. Na suprotnoj strani nalazilo se oslabljeni 15. brdski korpus, organiziran u dvije grupe; zapadnu ([[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. legionarska divizija]] i 11. divizija V. ustaškog zbora.) i istočnu grupu ([[373. "Tigar" divizija|373. legionarska divizija]] i 10. divizija V. ustaškog zbora) ukupne snage oko 40 000 vojnika.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Blanka|first=Matković,|date=2013-12-17|title=Ratni zločini počinjeni tijekom i nakon Ličko-primorske operacije od postrojbi Jugoslavenske armije i ustanova nove vlasti|url=https://hrcak.srce.hr/112424|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=55|issn=1330-0474}}</ref> Prvu fazu Ličko-primorske operacije (20. - 28. ožujka 1945.) odradile su 19., 20. i 26. divizija (ojačane 1. i 2. zrakoplovnom eskadrilom, 1. tenkovskom i artiljerskom brigadom). Dalmatinske divzije su uspješno uništile istočnu grupu 15. korpusa i ovladale dolinom Une do [[Bihać|Bihaća]], [[Krbavsko polje|Krbavskim poljem]] i [[Korenica|Koreničkom kotlinom]]. Prva faza završava osvajanjem Bihaća u kojega je 28. ožujka 1945. ušla [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. brigada]] 26. divizije, uz podršku 2. i 4. divizijona artiljerijske brigade i 1. i 3. tenkovskog bataljuna. <ref name=":2" /> Druga faza izvedena je preko Gospića, Otočca i Senja (4. - 15. travnja). Na smjeru glavnog udara 20. i 26. divizija, uz potporu 13. ličke, slomile su otpor u Ličkom polju i zauzele Perušić, Lički Osik i Gospić (11. divizija V. ustaškog zbora kompletno uništena). <ref name=":2" /> Na desnom je krilu 19. divizija, uz potporu tenkova, zauzima Otočac 6. travnja, te se povezuje sa 7. divizijom koja je zauzela Brinje. Ovim akcijama njemačko-ustaške postrojbe u Lici odsječene su od onih u Karlovcu i odbačene na prostor Žuta Lokva – Senj. Na lijevom krilu 9. divizija razbila je osovinske postrojbe na prostoru Karlobag – Baške Oštarije i uz potporu mornarice zauzela otok Pag, a zatim se iskrcala na Rab koji je oslobodila  12. travnja.<ref name=":2" /><ref>{{Citiranje weba|title=19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/odrednica.php?slug=19-sjevernodalmatinska-divizija-novj|access-date=2026-08-15|website=znaci.org}}</ref> Nakon pada Otočca, Gospića i Karlobaga, oko 3000 preživjelih pripadnika 392. legionarske divizije povuklo se na Vratnik. 19. divizija je 7. travnja zauzela Žutu Lokvu, a idućeg je dana [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. brigada]] 19. divizije izbila preko Krivog Puta na morsku obalu između Novog i Senja. Tijekom 7. i 8. travnja 26. divizija izvršila je pokret prema Vratniku i Senju, i to sa [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. brigadom]] preko Žute Lokve i 1. brigadom do Sv. Jurja. 9. travnja 12. brigada je probila crtu obrane na Vratniku, prodrla u Senj i zauzela ga, dok je 1. brigada zauzela Sv. Juraj. U borbama je poginuo omiljeni zapovjednik 392. legionarske divizije general Johan Mickl<ref>{{Citiranje weba|last=Dokumentation|first=Österreichisches Biographisches Lexikon und biographische|date=2003|title=Mickl, Johann|url=https://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_M/Mickl_Johann_1893_1945.xml|access-date=2026-08-14|website=ISBN 978-3-7001-3213-4|language=de}}</ref>, a ostaci 392. divizije ostali su u okruženju iz kojeg se do [[Rijeka|Rijeke]] probila tek jedna ojačana bojna.<ref name=":2" /> Operacija je službeno završena ulaskom 19. divizije u [[Crikvenica|Crikvenicu]] 15./16. travnja.<ref>{{Citiranje weba|title=Crikvenica u drugom svetskom ratu {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/odrednica.php?slug=crikvenica|access-date=2026-08-14|website=znaci.org}}</ref> Tijekom operacije postrojbe 4. armije JA uništile su kompletan njemački XV. korpus i „iz stroja izbacile“ oko 27 000 vojnika i časnika.<ref name=":2" /> <gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Smotra 2. dalmatinske proleterske brigade u Novigradu, 27. marta 1945. godine.jpg|Smotra 2. dalmatinske brigade (9. divizija) pred drugu fazu operacije, [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], 27. ožujka 1945. Datoteka:Battle for Bihać.jpg|Napredovanje 1. dalmatinske brigade (26. divzija) tijekom borbi za Bihać, ožujak 1945. Datoteka:Na opazovalnici komandanta IV. armade pred Bihaćem aprila 1945.jpg|Zapovjednika 4. armije, general bojnik Petar Drapšin stoji krajnje lijevo, general pukovnik [[Ivan Gošnjak]], kod Bihaća, ožujak 1945. Datoteka:7. dalmatinska brigada, završne operacije 1945.jpg|7. dalmatinska brigada (u sastavu 35. ličke divizije), Lika, travanj 1945. Datoteka:Završne operacije 1945.jpg|Karta završnih operacija </gallery> === Riječko-tršćanska operacija === Odmah nakon završetka Ličko-primorska operacija 4. armija nastavila je s borbenim djelovanjima u pravcu Rijeke. 26. divizija iskracala se 17. travnja na otok [[Krk]] te ga oslobodila. [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|19.]] [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|divizija]] je uz potporu tenkovske brigada oslobodila [[Kraljevica|Kraljevicu]] [[18. travnja]]. Grad i okolicu je branio Njemački 97. korpus. Za obranu grada angažirana je 237. pjesacka divizija, unutar koje je bila borbena grupa ''Rendl,'' sastavljena od preživjelih legionara iz 392. divizije, dok je za obranu brdskih položaja sjeverno od grada bila angažirana 188. brdska divizija. Zadatak zauzimanja grada Rijeke dobiva 19. divizija, 26. divizija je uz potporu 13. divizije trebala zauzeti položaje u brdima sjeverno od grada, dok je 43. divizija trebala zaokružiti 97. korpus preko [[Platak|Platka]].<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođena Rijeka 03.05.1945|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/3/57/|access-date=2026-08-15|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=MGR|date=2025-04-30|title=Izložba Stazama Riječke bitke|url=https://www.muzej-rijeka.hr/izlozba-stazama-rijecke-bitke/|access-date=2026-08-15|website=MUZEJ GRADA RIJEKE|language=hr}}</ref> Nakon više dana bezuspješnih pokušaja da probiju njemačke položaje, 22. travnja 4. armija uključuje u borbu 9. i 20. diviziju s ciljem da zaokruži 97. korpus. 9. divizija, je već 20. travnja započela brobena djelovanja desantom na [[Cres]] i [[Lošinj]], nakon čega se 24. travnja iskracala u Istri, isti dan 20. divizija započela je borbena djelovanja u sjevernom sektoru njmačke obrane, gdje je zamjenila izmorenu 43. diviziju. <ref>{{Citiranje weba|title=Kako su Hrvatska i Slovenija došle u položaj dobitnika Drugoga svjetskog rata|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/rijecka-bitka-kako-su-hrvatska-i-slovenija-dosle-u-polozaj-dobitnika-drugoga-svjetskog-rata-1003667|access-date=2026-08-15|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Sljedećih dana Riječka bitka dostigla je vrhunac. 28. travnja 9. divizija je uspješno zatvorila zapadne izlaze iz Rijeke zauzevši Opatiju.<ref>{{Citiranje weba|title=9. dalmatinska divizija NOVJ {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/odrednica.php?slug=9-dalmatinska-divizija-novj|access-date=2026-08-15|website=znaci.org}}</ref> 20. divizija i glavnina 43. divizije napale su Ilirsku Bistricu, Pivku i Postojnu te zatvorile pozadinu 97. korpusa, čime je uspješno izvršeno zatvranje obruča oko Rijeke. 29. travanja 9. divizija (bez [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. brigade]] koja ostala u Opatiji) i 20. divizija krenule su prodirati prema Trstu. 30. travnja 19. i 26. divizija obnovile su snažne napade na bojišnici [[Rijeka]]–[[Raka]], dok su 13. divizija sa sjevera i 2. brigada 9. divizije s juga od Opatije i Voloskog održavale obruč. 3. svibnja vojnici [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. brigade]] 19. divizije ulaze u Rijeku, a ostaci 97. korpusa započinju proboj prema sjeveru gdje je položaje 13. diviziju ojačala [[Osma kordunaška divizija NOVJ-a|8. divizija]] 4. korpusa. Nakon više bezuspješnih pokušaja da probije liniju kod Ilirske Bistrice i pod snažnim napadima 19. i 26. divizije iz pravca Rijeke. 6. svibnja general Kübler je ranjen<ref>{{Citiranje weba|title=General der Gebirgstruppe Ludwig Kübler - Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Personenregister/K/KueblerLudwig.htm|access-date=2026-08-15|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref>, zapovjedništvo korpusa preuzima general-pukovnik Hans von Hößlin<ref>{{Citiranje weba|title=Generalleutnant Hans von H�sslin|url=https://www.geocities.ws/orion47.geo/WEHRMACHT/HEER/Generalleutnant/HOESSLIN_HANS.html|access-date=2026-08-15|website=www.geocities.ws}}</ref> (zapovjednik 188. divizije) koji je potpisao kapitulaciju 97. korpusa 7. svibnja 1945. pod uvjetom da njemački vojnici budu pušteni kućama do kraja 1945. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=General der Gebirgstruppe Ludwig Kübler - Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Personenregister/K/KueblerLudwig.htm|access-date=2026-08-15|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> Jedinice Četvrte armije zarobile su 16.000 vojnika sa svom ratnom opremom.<ref>{{Citiranje weba|title=Dr Uros Kostic: OSLOBODJENJE ISTRE, SLOVENACKOG PRIMORJA I TRSTA 1945.|url=https://znaci.org/00003/534.htm|access-date=2026-08-15|website=znaci.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Kako su Hrvatska i Slovenija došle u položaj dobitnika Drugoga svjetskog rata|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/rijecka-bitka-kako-su-hrvatska-i-slovenija-dosle-u-polozaj-dobitnika-drugoga-svjetskog-rata-1003667|access-date=2026-08-15|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> U Riječkoj operaciji 4. armija imala je preko 3000 poginulih, večina poginulih bili su pripadnici 19. i 26. divzije.<ref>{{Citiranje weba|last=Redakcija|date=2026-05-03|title=Na današnji dan partizani oslobodili Rijeku. U krvavim bitkama za oslobođenje grada poginulo je 3.000 boraca NOVJ|url=https://novidani.com/na-danasnji-dan-partizani-oslobodili-rijeku-u-krvavim-bitkama-za-oslobodenje-grada-poginulo-je-3-000-boraca-novj/|access-date=2026-08-15|website=Novi Dani|language=hr}}</ref><gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Predaja nemaca borcima dalmatinske brigade nakon žilavih borbi za oslobođenje otoka Cresa.jpg|Predaja Nijemaca 9. diviziji na Cresu Datoteka:Ulazak 19. divizije u Rijeku.jpg|Ulazak 14. brigade 19. divizije u Rijeku Datoteka:Oslobođenje Trsta.jpg|Karta Riječko-tršćanske operacije </gallery> == Ratni učinak korpusa == Tijekom razdoblja od 1943. do 1945. godine, jedinice Korpusa vodile su kraće i duže borbe protiv jedinica 3 njemačka korpusa, (XV. brdski korpus, V. SS brdski korpus i XCVII. korpus). U tim sukobima, Osmi korpus porazio je tri njemačke i jednu ustaško-domobransku diviziju, dok su njegove divizije kao jezgra Četvrte armije JA, sudjelovale u porazu još tri njemačke i dvije ustaško-domobranske divizije. Postrojbe 8. korpusa nanjele su neprijateljskim snagama ukupne gubitke od 71.000 vojnika, poginulih, nestalih i zarobljenih. Gubitci 8. korpusa procjenjuju se na preko 17.000 poginulih vojnika. <ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-18|website=znaci.org}}</ref> == Literatura == * ''Vojna enciklopedija'', Beograd 1975. godina * ''Povijest Osmog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske 1943-1945.,'' Split 2004. godina * Colić, Mladenko (1988). Pregled operacija na jugoslovenskom ratištu 1941—1945 . Beograd: Vojnoistorijski institut. == Izvori == {{izvori}} {{Jedinice NOVJ}} [[kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Korpusi NOVJ-a]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] kzsicjj4eq0g6pnkvgxdxzht7pp0s0t 7578136 7577991 2026-08-15T21:53:29Z Dudeidassa 279613 7578136 wikitext text/x-wiki {{infookvir vojna postrojba |naziv=Osmi dalmatinski <br><small> udarni (hrvatski) korpus NOVJ-a |slika=[[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|300px|Zastava SFRJ]] |opis slike=Postrojbe 8. korpusa ulaze u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944. |osnovana datum=[[7. listopada]] [[1943.]] |ukinuta datum= |period= |država=[[Datoteka:Flag_of_Yugoslavia_(1943–1946).svg|25px]] [[Demokratska Federativna Jugoslavija| DF Jugoslavija]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|25px]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|FD Hrvatska]] |pobunjenopodručje = |odanost= |grana= |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina=4 divizije<br>13.049 vojnika (1943.)<br>31.000 vojnika (1944.)<br>45.000 vojnika (1945.) |zapovjedna struktura=[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]<br>[[Glavni štab Hrvatske]] |vojarna oznaka= |sjedište= |nadimak= |zaštitnik= |geslo=''[[Smrt fašizmu – sloboda narodu!]]'' |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke=[[Bitka za Split 1943.|Obrana Splita <small>(1943.)</small>]]<br />[[Desant NOVJ-a na Korčulu|Desant na Korčulu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Desant na Šoltu|Napad na Šoltu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|Operacije oslobođenja Dalmacije<small> (1944.)</small>]]<br />[[Kninska operacija|Kninska operacija <small>(1944.)</small>]]<br />[[Mostarska operacija 1945.|Mostarska operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Riječka operacija|Riječka operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Tršćanska kriza|Tršćanska operacija <small>(1945.)</small>]] |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici=[[Vicko Krstulović]] |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Osmi dalmatinski udarni korpus (hrvatski) NOVJ-a''' formiran je [[7. listopada]] [[1943.]] godine od [[IX. dalmatinska divizija|Devete]], [[XIX. dalmatinska divizija|Devetnaeste]], [[XX. dalmatinska divizija|Dvadesete]] i [[XXVI. dalmatinska divizija|Dvadeset šeste dalmatinske divizije]] i partizanskih odreda: Srednjo-dalmatinskog, Kninskog, Dinarskog, Mosečko-svilajskog, Segetsko-marinskog, Imotskog, Makarskog, [[Mosorski partizanski odred|Mosorskog]], Neretvanskog, Grahovo-peuljskog, Glamočkog i Livanjskog. Pri formiranju imao je ukupno 13 049 boraca. Naredbom [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] od [[24. listopada]] 1943. godine Štabu Osmog korpusa je privremeno bila potčinjena i [[Mornarica NOVJ-a]]. Prvi zapovjednik korpusa bio je [[Vicko Krstulović]], od [[15. prosinca]] 1943. [[Pavle Ilić Veljko]], zatim [[Vlado Ćetković]], [[narodni heroj]], a poslije njegove pogibije, od [[31. listopada]] [[1944.]] godine, [[Petar Drapšin]], [[narodni heroj]]. [[Politički komesar]]i korpusa bili su [[Ivan Kukoč]], do [[25. siječnja]] 1944. i [[Boško Šiljegović]], [[narodni heroj]]. Za postignuti uspjeh prilikom [[Kninska operacija|oslobođenja Knina]], Vrhovni zapovjednik NOV i POJ [[Josip Broz Tito]] je [[10. prosinca]] 1944. godine pohvalio Osmi korpus, a [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske]] mu je, [[25. prosinca]], dodijelio naziv ''udarni''. Mobilizacijom novih boraca korpus je krajem prosinca 1944. imao oko 35 000 boraca, a u veljači 1945. godine 45 524 borca. Naredbom Generalštaba [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] od [[1. ožujka]] 1945. godine korpus je uključen u [[Četvrta armija JA|Četvrtu armiju JA]]. Šef kirurgije osmog partizanskog korpusa bio je prim. dr [[Ante Starčević (Hajduk)|Ante Starčević]], bivši ravnatelj Banovinske bolnice u Splitu i predsjednik HNK Hajduka iz Splita.<ref>Jurica Gizdić: Potomak Oca domovine vodio Hajduka, Naprid bili, lipanj 2015., str. 54.-55.</ref> == Ustroj 8. korpusa == * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] 8. dalmatinski korpus ** Zapovjedništvo korpusa ** 1. tenkovska brigada ([[M3/M5 Stuart|M3 Stuart]] / AEC<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Great Britain's Associated Equipment Company (AEC) Armored Cars - World War II Vehicles, Tanks, and Airplanes|url=http://www.wwiivehicles.com/unitedkingdom/armoured-car/aec.asp|access-date=2026-08-11|website=www.wwiivehicles.com}}</ref>) ** Artiljerijska brigada 8. korpusa (M1A1 75mm brdska haubica) ** Inženjerijska brigada 8. korpusa ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. dalmatinska divizija]] *** [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada]] *** [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada]](1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. dalmatinska divizija]] *** [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada]] *** [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada]] *** [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:War_Ensign_of_DF_Yugoslavia_1942.svg|21x21px]] Mornarica NOVJ (5080 mornara)<ref>{{Citiranje weba|title=Mornarica NOVJ - Pomorski leksikon|url=https://pomorski.lzmk.hr/clanak/mornarica-novj|access-date=2026-08-07|website=pomorski.lzmk.hr}}</ref> ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 1. eskadrila NOVJ (352. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Supermarine Spitfire]]'') ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 2. eskadrila NOVJ (351. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Hawker Hurricane]]'') == Ratni put == === Oslobođenje Dalmacije === Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine i odvijale se u više faza tijekom naredna tri mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|title=Todor Radosevic: OFANZIVA ZA OSLOBOĐENJE DALMACIJE|url=https://znaci.org/00001/107.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> U bitci kod Vukovog Klanca, vođenoj od 15. do 23. listopada 1944. između Metkovića i Stona, snage 26. divizije teško su porazile dijelove 369. legionarske divizije koja se povlačila iz Dubrovnika<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=369. legionarska divizija (vražja) (369. (Kroatische) Infanterie-Division Teufel)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?unit=685|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref>. 18. listopada 2. dalmatinska brigada i britanski komandosi oslobodili su Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2026-08-11|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> 26. i 20. divizija oslobodile su Split 26. listopada<ref>{{Citation|title=TV kalendar: Oslobođen Split|url=https://www.youtube.com/watch?v=K_LF3_Zjzx8|date=2023-10-24|accessdate=2026-08-11|last=TV kalendar {{!}} HRT}}</ref>, dok je 19. divizija oslobodila Zadar a 31. listopada<ref>{{Citation|title=TV kalendar: Oslobođen Zadar|url=https://www.youtube.com/watch?v=yXfxqmdHX0o|date=2024-10-31|accessdate=2026-08-11|last=TV kalendar {{!}} HRT}}</ref>. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovanje prema Šibeniku i Drnišu te je, zajedno s drugim postrojbama, sudjelovala u borbama za Šibenik, koji je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. 4. studenog 9. dalmatinska divizija ušla je u Drniš nakon što je uništila 893. pukovniju<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/264ID.htm|access-date=2026-08-11|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> 264. divizije.<ref>{{Citiranje weba|title=Todor Radosevic: OFANZIVA ZA OSLOBOĐENJE DALMACIJE|url=https://znaci.org/00001/107.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, završna faza oslobođenja Dalmacije, u kojoj je 8. korpus teško porazio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa; njemačka 264. divizija bila je potpuno uništena<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/264ID.htm|access-date=2026-08-11|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> (uključujući i dinarske četnike), dok je 373. legionarska divizija pretrpjele velike gubitke (383. pukovnija je svedena na jačinu bojne). Kninskom operacijom konačno je probijena njemačka fronta na crti Knin-Mostar.<ref>{{Citiranje weba|last=VeDRA|title=Najveća bitka u povijesti Dalmacije|url=https://www.vedra.hr//teme/obljetnice/najveca-bitka-u-povijesti-dalmacije/67s|access-date=2026-08-11|website=VeDRA|language=hr}}</ref><gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Desant NOVJ na Korčulu 1944.jpg|Desant 26. divizije 8. korpusa na Korčulu, 1944. Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Prva lovska eskadrilja na letališču Vis.jpg|Zrakoplovi tipa „[[Supermarine Spitfire|Spitfire]] V“ 1. eskadrile NOVJ, Vis, lipanj 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, 19. dalmatinska divizija Zadar 1944. Datoteka:Zarobljeni Nemci kod Knina novembra 1944.jpg|Zarobljeni njemački vojnici 264. pješačke divizije nakon kninske bitke. </gallery> === Mostarska operacija === 8. korpus bio je nositelj Mostarske operacije s tri divizije 9., 19. i 26<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref>., dok je 29. hercegovačka divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Danilo Komnenovic, Muharem Kreso: 29. HERCEGOVACKA DIVIZIJA|url=https://www.znaci.org/00001/39_18.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> stavljena pod zapovjedništvo korpusa za vrijeme trajanje operacija. 20. divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> bila je korpusna rezerva. U operaciji se 8. korpus borio protiv 369. divizije<ref name=":0" />, 9. gorske divizije HOS-a<ref>{{Citiranje weba|title=Franz Schraml: KRIEGSSCHAUPLATZ KROATIEN|url=https://www.znaci.org/00001/180.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref>, 359. pukovnije 181. lovačke divizije, te 1. legije (pukovnije) San Marco.<ref>{{Citiranje weba|title=Borbe za Mostar u veljači 1945. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/borbe-za-mostar-u-veljaci-1945-godine-1048756|access-date=2026-08-11|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Ojačana 1. tenkovskom brigadom, 26. divizija je 6. veljače započela napad sa zapada na njemačke položaje oko Širokoga Brijega. Nakon teških borbi 7. veljače slomila je neprijateljsku obranu i zauzela Široki Brijeg. 9. i 19. dalmatinska divizija napadale su na području Ljubuškoga i južno od Mostara. Zajedničkim djelovanjem oslobodile su Ljubuški i prodrle prema komunikaciji Mostar–Široki Brijeg.<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> U završnim borbama za Mostar, 13. i 14. veljače, 9. divizija napadala je sa sjevera, 19. divizija s juga, a 26. divizija sa zapada, 29 hercegovačka napadala je s Istoka.<ref>{{Citiranje weba|title=Danilo Komnenovic, Muharem Kreso: 29. HERCEGOVACKA DIVIZIJA|url=https://www.znaci.org/00001/39.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> 14. veljače jedinice 8. korpusa ulaze u grad te nakon kratkih uličnih borbi, sutradan 15. veljače osovinske snage napuštaju Mostar. 359. pukovnija, 181. lovačke divizije napala je snage 9. dalmatinske divizije sjeverno od grada kako bi osigurala proboj ostacima 369. legionarske divizije. Nakon borbi 9. groska divizija je izbrisana dok je 369. svedena na veličinu borbene grupe ''Kampfgruppe 369.''<ref>{{Citiranje weba|title=Borbe za Mostar u veljači 1945. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/borbe-za-mostar-u-veljaci-1945-godine-1048756|access-date=2026-08-11|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=369. legionarska divizija (vražja) (369. (Kroatische) Infanterie-Division Teufel)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?unit=685|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref><gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Prva tenkovska brigada vrši pripreme za napad na Mostar, februar 1945.jpg|Stuarti 1. tenkovske brigade 8. korpusa pred Mostarsku operaciju Datoteka:Brdska havbica 75 mm v bojih za Mostar od 6. do 14. februarja 1945.jpg|Brdske haubice M1 artiljerijske brigade, veljača 1945., Mostar Datoteka:Maskirana oklopna kola I tenkovske brigade pred napad na Široki Brijeg 1945.jpg|Borbeno vozilo AEC tenkovske brigade, potpora 26. diviziji, Široki Brijeg, veljača 1945. Datoteka:8. korpus NOVJ u Mostaru, februar 1945.jpg|Parada 8. korpusa nakon Mostarske opeacije, veljača 1945. Datoteka:Oslobođenje Mostara.jpg|Karta Mostarske operacija </gallery> === Osnivanje 4. armije === Nakon oslobođenja Dalmacije i uspješnih operacija u Hercegovini 8. udarni korpus postaje jezgra nove 4. armije. Njezinim zapovjednikom postaje dotadašnji zapovjednik 8. korpusa Petar Drapšin. Armija je brojala 70 000 vojnika, a taj je broj do početka svibnja porastao na 90 000. U operativnom pogledu osim 8. korpusa bili su joj podčinjeni još i 4. hrvatski, 9 slovenski i 11. hrvatski korpus.<ref>'''Vojna enciklopedija''' (knjiga druga). Beograd 1971. godina</ref> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg|20x20px]] 4. armija JA * Zapovjedništvo armije ** Pristožerne postrojbe *** 1. tenkovska brigada ([[M3/M5 Stuart|M3 Stuart]] / AEC<ref name=":1" />) *** Artiljerijska brigada (M1A1 75mm brdska haubica / leFH 18 105 mm) *** Inženjerijska brigada ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|9. dalmatinska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|19. dalmatinska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|20. dalmatinska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|26. dalmatinska udarna divizija]] * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Četvrti hrvatski korpus NOVJ-a|4. hrvatski korpus]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Sedma banijska divizija NOVJ-a|7. banijska udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Osma kordunaška divizija NOVJ-a|8. kordunaška divizija]] * [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 9. slovenski korpus ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 30. slovenska divizija ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 31. slovenska divizija ** [[Datoteka:Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|20x20px]] 1.talijanska divizija (do travnja 1945.) * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Jedanaesti hrvatski korpus NOVJ-a|11. hrvatski korpus]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[Trinaesta primorsko-goranska divizija NOVJ-a|13. primorsko-goranska divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[35. lička divizija NOVJ-a|35. lička udarna divizija]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[43. istarska divizija NOVJ-a|43. istarska divizija]] * [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 7. slovenski korpus (od travnja 1945. do 21. svibnja 1945.) ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 14. slovenska divizija ** [[Datoteka:Flag of the Slovene Partisans.svg|20x20px]] 18. slovenska divizija ** [[Datoteka:Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|20x20px]] 1.talijanska divizija ** [[Datoteka:Bosnian-Herzegovinian Partisans flag.svg|20x20px]] 29. hercegovačka udarna divizija === Ličko-primorska operacija === Ofenziva 4. JA započela je 20. ožujka 1945. i zahvatila bojište od rijeke Une do Jadranskog mora, trajala 27 dana i izvedena u dvije faze. Glavni teret operacije trebale su podnijeti dalmatinske divizije uz potporu divzija 4. korpusa u prvoj fazi i 11. korpusa u drugoj fazi. Na suprotnoj strani nalazilo se oslabljeni 15. brdski korpus, organiziran u dvije grupe; zapadnu ([[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. legionarska divizija]] i 11. divizija V. ustaškog zbora.) i istočnu grupu ([[373. "Tigar" divizija|373. legionarska divizija]] i 10. divizija V. ustaškog zbora) ukupne snage oko 40 000 vojnika.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Blanka|first=Matković,|date=2013-12-17|title=Ratni zločini počinjeni tijekom i nakon Ličko-primorske operacije od postrojbi Jugoslavenske armije i ustanova nove vlasti|url=https://hrcak.srce.hr/112424|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=55|issn=1330-0474}}</ref> Prvu fazu Ličko-primorske operacije (20. - 28. ožujka 1945.) odradile su 19., 20. i 26. divizija (ojačane 1. i 2. zrakoplovnom eskadrilom, 1. tenkovskom i artiljerskom brigadom). Dalmatinske divzije su uspješno uništile istočnu grupu 15. korpusa i ovladale dolinom Une do [[Bihać|Bihaća]], [[Krbavsko polje|Krbavskim poljem]] i [[Korenica|Koreničkom kotlinom]]. Prva faza završava osvajanjem Bihaća u kojega je 28. ožujka 1945. ušla [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. brigada]] 26. divizije, uz podršku 2. i 4. divizijona artiljerijske brigade i 1. i 3. tenkovskog bataljuna. <ref name=":2" /> Druga faza izvedena je preko Gospića, Otočca i Senja (4. - 15. travnja). Na smjeru glavnog udara 20. i 26. divizija, uz potporu 13. ličke, slomile su otpor u Ličkom polju i zauzele Perušić, Lički Osik i Gospić (11. divizija V. ustaškog zbora kompletno uništena). <ref name=":2" /> Na desnom je krilu 19. divizija, uz potporu tenkova, zauzima Otočac 6. travnja, te se povezuje sa 7. divizijom koja je zauzela Brinje. Ovim akcijama njemačko-ustaške postrojbe u Lici odsječene su od onih u Karlovcu i odbačene na prostor Žuta Lokva – Senj. Na lijevom krilu 9. divizija razbila je osovinske postrojbe na prostoru Karlobag – Baške Oštarije i uz potporu mornarice zauzela otok Pag, a zatim se iskrcala na Rab koji je oslobodila  12. travnja.<ref name=":2" /><ref>{{Citiranje weba|title=19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/odrednica.php?slug=19-sjevernodalmatinska-divizija-novj|access-date=2026-08-15|website=znaci.org}}</ref> Nakon pada Otočca, Gospića i Karlobaga, oko 3000 preživjelih pripadnika 392. legionarske divizije povuklo se na Vratnik. 19. divizija je 7. travnja zauzela Žutu Lokvu, a idućeg je dana [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. brigada]] 19. divizije izbila preko Krivog Puta na morsku obalu između Novog i Senja. Tijekom 7. i 8. travnja 26. divizija izvršila je pokret prema Vratniku i Senju, i to sa [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. brigadom]] preko Žute Lokve i 1. brigadom do Sv. Jurja. 9. travnja 12. brigada je probila crtu obrane na Vratniku, prodrla u Senj i zauzela ga, dok je 1. brigada zauzela Sv. Juraj. U borbama je poginuo omiljeni zapovjednik 392. legionarske divizije general Johan Mickl<ref>{{Citiranje weba|last=Dokumentation|first=Österreichisches Biographisches Lexikon und biographische|date=2003|title=Mickl, Johann|url=https://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_M/Mickl_Johann_1893_1945.xml|access-date=2026-08-14|website=ISBN 978-3-7001-3213-4|language=de}}</ref>, a ostaci 392. divizije ostali su u okruženju iz kojeg se do [[Rijeka|Rijeke]] probila tek jedna ojačana bojna.<ref name=":2" /> Operacija je službeno završena ulaskom 19. divizije u [[Crikvenica|Crikvenicu]] 15./16. travnja.<ref>{{Citiranje weba|title=Crikvenica u drugom svetskom ratu {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/odrednica.php?slug=crikvenica|access-date=2026-08-14|website=znaci.org}}</ref> Tijekom operacije postrojbe 4. armije JA uništile su kompletan njemački XV. korpus i „iz stroja izbacile“ oko 27 000 vojnika i časnika.<ref name=":2" /> <gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Smotra 2. dalmatinske proleterske brigade u Novigradu, 27. marta 1945. godine.jpg|Smotra 2. dalmatinske brigade (9. divizija) pred drugu fazu operacije, [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], 27. ožujka 1945. Datoteka:Battle for Bihać.jpg|Napredovanje 1. dalmatinske brigade (26. divzija) tijekom borbi za Bihać, ožujak 1945. Datoteka:Na opazovalnici komandanta IV. armade pred Bihaćem aprila 1945.jpg|Zapovjednika 4. armije, general bojnik Petar Drapšin stoji krajnje lijevo, general pukovnik [[Ivan Gošnjak]], kod Bihaća, ožujak 1945. Datoteka:7. dalmatinska brigada, završne operacije 1945.jpg|7. dalmatinska brigada (u sastavu 35. ličke divizije), Lika, travanj 1945. Datoteka:Završne operacije 1945.jpg|Karta završnih operacija </gallery> === Riječko-tršćanska operacija === Odmah nakon završetka Ličko-primorska operacija 4. armija nastavila je s borbenim djelovanjima u pravcu Rijeke. 26. divizija iskracala se 17. travnja na otok [[Krk]] te ga oslobodila. [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|19.]] [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|divizija]] je uz potporu tenkovske brigada oslobodila [[Kraljevica|Kraljevicu]] [[18. travnja]]. Grad i okolicu je branio Njemački 97. korpus. Za obranu grada angažirana je 237. pjesacka divizija, unutar koje je bila borbena grupa ''Rendl,'' sastavljena od preživjelih legionara iz 392. divizije, dok je za obranu brdskih položaja sjeverno od grada bila angažirana 188. brdska divizija. Zadatak zauzimanja grada Rijeke dobiva 19. divizija, 26. divizija je uz potporu 13. divizije trebala zauzeti položaje u brdima sjeverno od grada, dok je 43. divizija trebala zaokružiti 97. korpus preko [[Platak|Platka]].<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođena Rijeka 03.05.1945|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/3/57/|access-date=2026-08-15|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=MGR|date=2025-04-30|title=Izložba Stazama Riječke bitke|url=https://www.muzej-rijeka.hr/izlozba-stazama-rijecke-bitke/|access-date=2026-08-15|website=MUZEJ GRADA RIJEKE|language=hr}}</ref> Nakon više dana bezuspješnih pokušaja da probiju njemačke položaje, 22. travnja 4. armija uključuje u borbu 9. i 20. diviziju s ciljem da zaokruži 97. korpus. 9. divizija, je već 20. travnja započela brobena djelovanja desantom na [[Cres]] i [[Lošinj]], nakon čega se 24. travnja iskracala u Istri, isti dan 20. divizija započela je borbena djelovanja u sjevernom sektoru njmačke obrane, gdje je zamjenila izmorenu 43. diviziju. <ref>{{Citiranje weba|title=Kako su Hrvatska i Slovenija došle u položaj dobitnika Drugoga svjetskog rata|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/rijecka-bitka-kako-su-hrvatska-i-slovenija-dosle-u-polozaj-dobitnika-drugoga-svjetskog-rata-1003667|access-date=2026-08-15|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Sljedećih dana Riječka bitka dostigla je vrhunac. 28. travnja 9. divizija je uspješno zatvorila zapadne izlaze iz Rijeke zauzevši Opatiju.<ref>{{Citiranje weba|title=9. dalmatinska divizija NOVJ {{!}} Biblioteka Znaci|url=https://znaci.org/odrednica.php?slug=9-dalmatinska-divizija-novj|access-date=2026-08-15|website=znaci.org}}</ref> 20. divizija i glavnina 43. divizije napale su Ilirsku Bistricu, Pivku i Postojnu te zatvorile pozadinu 97. korpusa, čime je uspješno izvršeno zatvranje obruča oko Rijeke. 29. travanja 9. divizija (bez [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. brigade]] koja ostala u Opatiji) i 20. divizija krenule su prodirati prema Trstu. 30. travnja 19. i 26. divizija obnovile su snažne napade na bojišnici [[Rijeka]]–[[Raka]], dok su 13. divizija sa sjevera i 2. brigada 9. divizije s juga od Opatije i Voloskog održavale obruč. Prvog svibnja 20. divizija je, uz podršku tenkova i artiljerije, preko Divače prodrla prema Trstu, oslobodila Divaču i Sežanu, te sa 8. i 10. brigadom ušla u Trst i vodila teške borbe oko Vojne bolnice, Suda, Sv. Justina i vile Revoltela. 2. svibnja 9. divizija je napadala Trst sa južne strane, pri čemu su 3. i 4. brigada probile utvrđene položaje, ušle u grad, zauzele tvornicu „Elba“ i želježničku stanicu Sv. Ana te učestvovale u borbama za tvrđavu Sv. Justin, povezujući se sa 11. brigadom 26. divizije, koja se probila preko Katarine prema Trstu i zauzela je prostor brodogradilišta San Marko<ref>{{Citiranje weba|title=Trieste operation|url=http://www.vojska.net/eng/world-war-2/operation/trieste-1945/|access-date=2026-08-15|website=www.vojska.net}}</ref> 3. svibnja vojnici [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. brigade]] 19. divizije ulaze u Rijeku, a ostaci 97. korpusa započinju proboj prema sjeveru gdje je položaje 13. diviziju ojačala [[Osma kordunaška divizija NOVJ-a|8. divizija]] 4. korpusa. Nakon više bezuspješnih pokušaja da probije liniju kod Ilirske Bistrice i pod snažnim napadima 19. i 26. divizije iz pravca Rijeke. 6. svibnja general Kübler je ranjen<ref>{{Citiranje weba|title=General der Gebirgstruppe Ludwig Kübler - Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Personenregister/K/KueblerLudwig.htm|access-date=2026-08-15|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref>, zapovjedništvo korpusa preuzima general-pukovnik Hans von Hößlin<ref>{{Citiranje weba|title=Generalleutnant Hans von H�sslin|url=https://www.geocities.ws/orion47.geo/WEHRMACHT/HEER/Generalleutnant/HOESSLIN_HANS.html|access-date=2026-08-15|website=www.geocities.ws}}</ref> (zapovjednik 188. divizije) koji je potpisao kapitulaciju 97. korpusa 7. svibnja 1945. pod uvjetom da njemački vojnici budu pušteni kućama do kraja 1945. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=General der Gebirgstruppe Ludwig Kübler - Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Personenregister/K/KueblerLudwig.htm|access-date=2026-08-15|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> Jedinice Četvrte armije zarobile su 16.000 vojnika sa svom ratnom opremom.<ref>{{Citiranje weba|title=Dr Uros Kostic: OSLOBODJENJE ISTRE, SLOVENACKOG PRIMORJA I TRSTA 1945.|url=https://znaci.org/00003/534.htm|access-date=2026-08-15|website=znaci.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Kako su Hrvatska i Slovenija došle u položaj dobitnika Drugoga svjetskog rata|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/rijecka-bitka-kako-su-hrvatska-i-slovenija-dosle-u-polozaj-dobitnika-drugoga-svjetskog-rata-1003667|access-date=2026-08-15|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> U Riječkoj operaciji 4. armija imala je preko 3000 poginulih, večina poginulih bili su pripadnici 19. i 26. divzije.<ref>{{Citiranje weba|last=Redakcija|date=2026-05-03|title=Na današnji dan partizani oslobodili Rijeku. U krvavim bitkama za oslobođenje grada poginulo je 3.000 boraca NOVJ|url=https://novidani.com/na-danasnji-dan-partizani-oslobodili-rijeku-u-krvavim-bitkama-za-oslobodenje-grada-poginulo-je-3-000-boraca-novj/|access-date=2026-08-15|website=Novi Dani|language=hr}}</ref><gallery widths="140" heights="150" caption="Galerija"> Datoteka:Predaja nemaca borcima dalmatinske brigade nakon žilavih borbi za oslobođenje otoka Cresa.jpg|Predaja Nijemaca 9. diviziji na Cresu Datoteka:Ulazak 19. divizije u Rijeku.jpg|Ulazak 14. brigade 19. divizije u Rijeku Datoteka:Oslobođenje Trsta.jpg|Karta Riječko-tršćanske operacije </gallery> == Ratni učinak korpusa == Tijekom razdoblja od 1943. do 1945. godine, jedinice Korpusa vodile su kraće i duže borbe protiv jedinica 3 njemačka korpusa, (XV. brdski korpus, V. SS brdski korpus i XCVII. korpus). U tim sukobima, Osmi korpus porazio je tri njemačke i jednu ustaško-domobransku diviziju, dok su njegove divizije kao jezgra Četvrte armije JA, sudjelovale u porazu još tri njemačke i dvije ustaško-domobranske divizije. Postrojbe 8. korpusa nanjele su neprijateljskim snagama ukupne gubitke od 71.000 vojnika, poginulih, nestalih i zarobljenih. Gubitci 8. korpusa procjenjuju se na preko 17.000 poginulih vojnika. <ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-18|website=znaci.org}}</ref> == Literatura == * ''Vojna enciklopedija'', Beograd 1975. godina * ''Povijest Osmog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske 1943-1945.,'' Split 2004. godina * Colić, Mladenko (1988). Pregled operacija na jugoslovenskom ratištu 1941—1945 . Beograd: Vojnoistorijski institut. == Izvori == {{izvori}} {{Jedinice NOVJ}} [[kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Korpusi NOVJ-a]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] 5gvy37cwfbbu9kvdzxb8g8udiy98n1c 0 461594 7578131 7480800 2026-08-15T21:51:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578131 wikitext text/x-wiki {{Infookvir kardinal |ime_kardinala=Blase Joseph Cupich |slika=Cdl. Cupich (cropped).png |datum_rođenja=[[19. ožujka]] [[1949.]] |mjesto_rođenja=[[Omaha]], [[Nebraska]] |biskup=[[6. srpnja]] [[1998.]] |nadbiskup=[[20. rujna]] [[2014.]] |nacionalnost={{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]] |geslo=Peace be with you - Mir vama |grb=[[Datoteka:Coat of arms of Blase Joseph Cupich.svg|130px]] |titula=[[nadbiskup]] [[metropolit]] Chicaga |svećenik=[[16. kolovoza]] [[1975.]] |služba=[[Nadbiskup]] [[metropolit]] Chicaga }} '''Blase Joseph Cupich''' ([[Omaha (Nebraska)|Omaha]], [[19. ožujka]] [[1949.]]) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] i [[Hrvati|hrvatski]] [[kardinal]] [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i [[nadbiskup]] [[metropolit]] [[Chicago, Illinois|Chicag]][[Chicago, Illinois|a]]. == Životopis == Blase J. Cupich rođen je u [[Omaha (Nebraska)|Omahi]], [[Nebraska]], kao jedno od devetero djece roditelja Blase Cupich i Mary r. Mayhan. Pohađao je Sveučilište svetoga Tome u [[Minnesota|Minnesoti]] u gradu [[Saint Paul, Minnesota|Saint Paulu]], na kojem je stekao diplomu iz [[Filozofija|filozofije]] [[1971.]] Zatim je poslan u [[Rim]] u Papinski sjevernoamerički svećenički zavod, a studirao je na [[Papinsko sveučilište Gregoriana|Papinskom sveučilištu Gregoriana]], gdje je 1975. postigao magisterij iz teologije. Kao student kratko je boravio i u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="kta">Katolička tiskovna agencija: [http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=35034 Američki biskup hrvatskih korijena u pohodu biskupijama u BiH]</ref> [[Sveti red|Zaređen]] je za svećenika [[16. kolovoza]] [[1975.]] i zatim je služio kao kapelan u župi te nastavnik u srednjoj školi u [[Omaha (Nebraska)|Omahi]] do [[1978.]] == Biskupska i nadbiskupska služba == Papa [[Ivan Pavao II.]] imenovao ga je [[1998.]] [[biskup]]om Rapid Cityja u [[Južna Dakota|Južnoj Dakoti]],<ref name="Bolletino">Službena stranica Svete Stolice: [http://press.vatican.va/content/salastampa/it/bollettino/pubblico/2014/09/20/0651/01459.html Blase J. Cupich imenovan nadbiskupom metropolitom Chicaga]</ref> pa u Spokaneu u saveznoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]].<ref name="Bolletino" /> Papa [[Franjo]] imenovao ga je nadbiskupom i metropolitom crkvene pokrajine Chicago [[20. rujna]] [[2014.]],<ref name="Bolletino" /> a [[7. srpnja]] [[2016.]] članom [[Kongregacija za biskupe|Kongregacije za biskupe]] što svakako utječe na odabir profila budućih [[biskup]]a u Katoličkoj crkvi.<ref>{{Citiranje novina |title=Il Papa nomina Cupich membro della “fabbrica dei vescovi” |url=http://www.lastampa.it/2016/07/07/vaticaninsider/ita/vaticano/il-papa-nomina-cupich-membro-della-fabbrica-dei-vescovi-iIP6DZkxEas0UpaYlgO8BM/pagina.html |work=LaStampa.it |accessdate=2018-05-12 |language=it-IT |archive-date=8. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170208033040/http://www.lastampa.it/2016/07/07/vaticaninsider/ita/vaticano/il-papa-nomina-cupich-membro-della-fabbrica-dei-vescovi-iIP6DZkxEas0UpaYlgO8BM/pagina.html |url-status=dead }}</ref> Deveti je po redu nadbiskup metropolit [[Chicago, Illinois|Chicaga]]. == Kardinal == Na konzistoriju održanom [[19. studenog]] [[2016.]] papa Franjo imenovao ga [[kardinal]]om [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] s naslovom rimske [[Bazilika|Bazilike]] [[Sveti Bartol|Svetoga Bartolomeja]] ([[Talijanski jezik|tal.]] ''San Bartolomeo all'Isola''). Na konzistoriju su bili prisutni i druga dva hrvatska kardinala [[Josip Bozanić]] i [[Vinko Puljić]], koji su mu tom prigodom izrazili čestitke.<ref name=":2">{{Citiranje weba|author=hr.radiovaticana.va/Laudato/E.D.H.|date=2016-11-20|title=Među 17 imenovanih kardinala je i Blase J. Cupich, podrijetlom iz Hrvatske|url=http://www.laudato.hr/Novosti/Vatikan/Me%C4%91u-17-novih-kardinala-je-i-Blase-Cupich,-podrije.aspx|accessdate=2018-05-12|work=laudato.hr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=KARDINAL PULJIĆ NA ČESTITANJU NOVOIMENOVANIM KARDINALIMA - KTA |url=http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=66485}}</ref> Novinar Isusovačkog tjednika ''American Magazine'' Michael O’Loughlin, smatra da uzdizanje nadbiskupa Chupicha u red kardinala pokazuje da Papa Franjo želi da se Katolička Crkva u SAD-u usredotoči na pitanja kao što su imigracija, uloga žena u Crkvi, kao i Papinu potrebu da zaobiđe tradicionalne centre moći "kako bi pronašao vođe koji mirišu na ovce".<ref>{{Citiranje časopisa |author=Stephanie Kirchgaessner |title=Pope Francis rejects rightwingers with US cardinals' appointment |url=http://www.theguardian.com/world/2016/oct/10/pope-francis-rejects-rightwingers-with-us-cardinals-appointment-archbishop-blase-cupich |date=2016-10-10 |accessdate=2018-05-12}}</ref> == Istaknuti stavovi == Pred američke predsjedničke izbore 2004. godine biskup Cupich se nije pridružio američkim [[biskup]]ima koji su izjavili da se treba uskratiti pričest svim američkim [[političar]]ima koji podržavaju zakonski odobren [[pobačaj]]. Tada je izjavio: "Ne možemo izdvajati samo pojedinačno [[Ljudska prava|ljudsko pravo]]. Moramo biti spremni razgovarati o [[Ljudska prava|svim pravima]]. Naš stav počinje [[Pro-life pokret|neupitnom zaštitom nerođenih]], ali tu ne završava".<ref>Rodgers, Ann (23. srpnja 2006.).&nbsp;[http://www.post-gazette.com/frontpage/2006/07/23/Replacing-Wuerl-8-bishop-candidates-emerge/stories/200607230174 "Replacing Wuerl: 8 bishop candidates emerge"].&nbsp;''Pittsburgh Post-Gazette''. Pristupljeno 3.&nbsp;listopada 2014.</ref> [[2011.]] Cupich je savjetovao svećenicima i bogoslovima svoje [[Biskupija|biskupije]] da ne sudjeluju na [[prosvjed]]ima ispred [[klinika]] ''Planned Parenthood'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''Planirano roditeljstvo'') ili da ne sudjeluju u djelatnostima [[pro-life pokret]]a ''[[40 dana za život]]'' ispred klinika za abortus. Cupich je kasnije pojasnio svoj stav kroz izjave da nije zabranio svećenicima moliti pred klinikama, nego je vjerovao kako se "odluka o pobačaju ne donosi pred klinikama - nego za kuhinjskim stolovima i dnevnim boravcima. U odluke o pobačaju su često uključeni sestra, kćer, rođak ili prijatelj te su takve odluke možda bile donesene pod pritiskom ili zbog napuštenosti žene od strane djetetova oca".<ref>Walters, Daniel (4. travnja 2012.).&nbsp;[http://www.inlander.com/spokane/calling-for-calm/Content?oid=2137805 "Calling for Calm"].&nbsp;''Pacific Northwest Inlander''. Pristupljeno&nbsp;20. rujna&nbsp;2014.</ref> Također, Cupich se nije pridružio većini američkih biskupa koji su zbog neslaganja s odredbama o kontracepciji zabranili zaposlenicima crkvenih dobrotvornih organizacija u svojim biskupijama da budu promotori ''Zakona o povoljnoj brizi'' (poznatog i kao Obamacare) te je iskoristio organizaciju svoje biskupije kako bi omogućio pristup zdravstvenom osiguranju što većem broju ljudi.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Cupich: Another Liberal Cardinal - District of the USA |url=http://sspx.org/en/news-events/news/cupich-chosen-be-cardinal |date=2016-10-18 |accessdate=2018-05-12 |archive-date=7. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171107221456/http://sspx.org/en/news-events/news/cupich-chosen-be-cardinal |url-status=dead }}</ref> Povodom najave Biskupske konferencije SAD-a da će tužiti administraciju predsjednika Obame zbog odredaba o kontracepciji, Cupich je u Isusovačkom tjedniku ''American Magazine'' objavio esej u kojemu je pozvao na povratak uljuđenosti, ističući da je bijes vjernika oko odredbe o kontracepciji razumljiv, no da bi eskalacija "mogla donijeti trajnu štetu i Crkvi i naciji, a još gore, nerazmjerno utjecati na najmanje među nama."<ref name="nytimes.com">{{Citiranje novina |title=Pope Sets Tone in U.S. by Naming Inclusive Prelate as Chicago Archbishop |url=https://www.nytimes.com/2014/09/21/us/new-chicago-archbishop-blase-cupich.html |work=The New York Times |date=2014-09-20 |id=0362-4331 |accessdate=2018-05-12 |language=en-US}}</ref> Bio je član ''Komisije Američke biskupske konferencije za zaštitu djece i mladih'' (2000. – 2006.).<ref>[http://spokanecathedral.com/bishop-cupich- "Bishop Cupich"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140922204439/http://spokanecathedral.com/bishop-cupich- |date=22. rujna 2014. }}. Spokane Cathedral. Pristupljeno 3. listopada 2014.</ref> To je Komisija čije je osnivanje upravo tih godina zatražila [[Kongregacija za nauk vjere]] u svim [[Biskupska konferencija|biskupskim konferencijama]] svijeta, a cilj joj je zaštita djece i mladih, te istraživanje žrtava zlostavljanja od strane nekih klerika. Biskup Cupich zastupao je i zastupa jasan stav ''nulte tolerancije'' zlostavljanja.<ref name=":0">{{Citiranje novina |title=Catholic Church Sex Abuse Report Defended by Authors |last=Laurie Goodstein |url=https://www.nytimes.com/2011/05/19/us/19bishops.html |work=The New York Times |date=2011-05-18 |id=0362-4331 |accessdate=2018-05-12 |language=en-US}}</ref> U svezi s tim [[2011.]] je izjavio: "Ako želimo da ljudi imaju povjerenja u nas, moramo im vjerovati. Dakle, dali smo ono najbolje od sebe kako bismo bili sigurni u to da smo transparentni pred ljudima".<ref name=":0" /> Nedugo prije [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.|američkih predsjedničkih izbora 2008.]] Cupich je, kao tadašnji biskup Rapod Citya, u svom eseju naslovljenim ''"Rasizam i izbori"''<ref name=":1">Cupich, Blase J. (October 27, 2008).&nbsp;[http://americamagazine.org/issue/673/editorial/racism-and-election "Racism and the Election"].&nbsp;''America''. pristupljeno 7. veljače&nbsp;2017.</ref> objavljenom u magazinu ''America'' upozorio američke [[katolik]]e da je [[rasizam]] [[grijeh]],<ref name=":1" /> podsjećajući na tešku američku povijest u svezi s tim zlom i na teško zacjeljivanje rana koje je [[rasizam]] sa sobom donio.<ref name=":1" /> U studenom 2012., povodom održavanja referenduma o braku u državi [[Washington (savezna država)|Washington]], Chupich je napisao pastoralno pismo u kojemu je pozvao sudionike rasprave na uzajamno poštovanje, a vjernike da uzmu u obzir stav Katoličke Crkve po pitanju istospolnih brakova te je istaknuo: "Zagovornici istospolnih brakova potaknuti su dubokim suosjećanje prema onima koji su pokazali hrabrosti odbiti živjeti u stalnom strahu i odbačenosti zbog svoje seksualne orijentacije. Takvo suosjećanje rezultat je tragične povijesti nasilja nad homoseksualcima, verbalnih napada na njihovo ljudsko dostojanstvo i samoubojstava tinejdžera koji su bili zlostavljani zbog svog seksualnog identiteta.",<ref>{{Citiranje novina |title=Progressive Chicago Cardinal Blase Cupich Arrives in Zagreb |url=https://www.total-croatia-news.com/lifestyle/19333-progressive-chicago-cardinal-blase-cupich-arrives-in-zagreb |accessdate=2018-05-12 |language=en-gb |archive-date=7. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171107222438/https://www.total-croatia-news.com/lifestyle/19333-progressive-chicago-cardinal-blase-cupich-arrives-in-zagreb |url-status=dead }}</ref> nadodavši kako "Katolička Crkva neće tolerirati zloupotrebu ovog trenutka kako bi se potaknula netrpeljivost prema homoseksualcima ili promicala agenda mržnje i nepoštovanja njihova ljudskog dostojanstva." Istospolni brakovi su naposljetku odobreni s 54% : 46% uz izlaznost od 81%.<ref name="nytimes.com"/> Cupich je [[22. siječnja]] [[2013.]], prisjećajući se nedavnog ubojstva 20-ero djece u osnovnoj školi u Newtownu, napisao da će "[[Istina]] pobijediti", te da nam ne preostaje ništa drugo nego "vjerovati da će narod koji kolektivno osjeća slomljeno srce zbog pokolja djece u Newtownu, jednoga dana uz Božju milost moći žaliti i ubijenu djecu u majčinoj utrobi."<ref>[http://americamagazine.org/content/all-things/dont-forget-about-baby-homily-respect-life-mass "Don't Forget About the Baby: A Homily for Respect Life Mass"]. January 22, 2013. Retrieved&nbsp;October 24,&nbsp;2016.</ref> U lipnju [[2014.]] govorio je na konferenciji ''"Odgovor Katoličke crkve na [[libertarijanizam]]"'' organiziranoj na Američkom katoličkom [[Sveučilište|sveučilištu]]. Kritizirao je ekonomski libertarijanizam te je između ostaloga istaknuo: "Neodvojivost ljudskog [[Dostojanstvo|dostojanstva]] i [[solidarnost]]i je neupitna. Libertarijanci se kreću u pravcu koji ne samo da ima negativne posljedice za [[Ekonomija|ekonomiju]] i [[Politika|političke]] ciljeve [[Globalizacija|globalizacije]], nego su i potpuna suprotnost [[Socijalni nauk Katoličke Crkve|socijalnom nauku Crkve]], što posebno naglašava [[Franjo|papa Franjo]]"<ref>Palmo, Rocco (September 20, 2014).&nbsp;[http://whispersintheloggia.blogspot.com/2014/09/for-chicago-thunder-is-in.html "For Chicago, The "Thunder" Is In – Cupich Named Corporation Sole"].&nbsp;''Whispers in the Loggia''. Retrieved&nbsp;September 27,&nbsp;2014.</ref> Kao alternativu libertarijanizmu, Cupich zagovara pojedine stavove Pape Franje, uključujući i njegov "drugačiji pristup tome kako učimo i što znamo, pazeći da ideje stvaraju dijalog sa stvarnošću" te njegov poziv "za prijelaz iz ekonomije isključivosti na kultura susreta i potreba za pratnjom", u kojem se, objašnjava, "susrećemo s druga, a ne samo sa samima sobom. Ovaj naglasak na susretu i pratnji razotkriva poteškoće s libertarijanizmom, jer je njegov cilj povećanje ljudske neovisnosti kao prioritet". Izrazio je "ozbiljnu zabrinutost oko libertarijanizma koji utječe na pastoralni život" te poteškoću savjetovanja mladih ljudi "čiji unutarnji život je u opasnosti u svijetu koji ih potiče da budu zaokupljeni vlastitim interesima". Kritika suvremenog kapitalizma Pape Franje, po Chupichevu mišljenju, "povezana je s bogatom tradicijom (...) izazovnih gospodarskih i političkih pristupa koji ne sadrže ljudsko dostojanstvo u svoj punini kao prioritet". Zajedno s ostalim američkim biskupima, usprotivio se prijedlogu reforme zdravstvenog sustava koju je predložila [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] te je podupro proširenje zdravstvene zaštite, koju smatra temeljnim ljudskim pravom, na što veći broj građana .<ref>{{Citiranje novina |title=Bishops: Repealing Obamacare and gutting the safety net will hurt the poor |url=https://www.americamagazine.org/faith/2017/06/15/bishops-repealing-obamacare-and-gutting-safety-net-will-hurt-poor |work=America Magazine |date=2017-06-15 |accessdate=2018-05-12 |language=en}}</ref> Na upit o američkom predsjedniku [[Donald Trump|Donaldu Trumpu]], izjavio je: "Mi smo demokratska država i dobivamo vođe koje zaslužujemo, jer ih biramo. Moramo se uključiti u politički proces - ako nam se ne sviđa, možemo ga promijeniti. Dakle, ako su ljudi nezadovoljni s onima koji vladaju, mogu ih mijenjati. Nemojmo sjediti, uključimo se, spoznajmo probleme i poduzmimo akciju."<ref>{{Citiranje novina |title=Asked about Trump, Cardinal Cupich says 'we get the leaders we deserve' |last=Kim Janssen |url=http://www.chicagotribune.com/news/chicagoinc/ct-cardinal-cupich-donald-trump-0718-chicago-inc-20170717-story.html |work=chicagotribune.com |accessdate=2018-05-12 |language=en-US}}</ref> Cupich podupire veću angažiranost žena u Crkvi, a [[Tradicionalna misa|tradicionalnu misu]] smatra dosadnom i nerazumljivom narodu.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Cupich: Another Liberal Cardinal - District of the USA |url=http://sspx.org/en/news-events/news/cupich-chosen-be-cardinal |access-date=7. studenoga 2017. |archive-date=7. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171107221456/http://sspx.org/en/news-events/news/cupich-chosen-be-cardinal |url-status=dead }}</ref> == Posjet Hrvatskoj i BiH == Zajedno s odgovornim ravnateljem Ureda za pomoć Katoličkoj crkvi u središnjoj i istočnoj Europi pri Biskupskoj konferenciji Sjedinjenih Američkih Država dr. Declanom S. Murphyjem pohodio je od [[15. listopada|15.]] do [[18. listopada]] [[2012.]] biskupijska sjedišta u [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|Bosni i Hercegovini]].<ref>Američki biskup hrvatskih korjena u pohodu biskupijskim sjedištima u BiH, na http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=35034&offset=7 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214132525/http://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/ameriki-biskup-hrvatskih-korijena-u-pohodu-biskupijama-u-bih/35034 |date=14. veljače 2021. }}</ref> Prije dolaska u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] biskup Cupich je pohodio [[Hrvatska|Hrvatsku]] te se prisjetio hrvatskih korijena jer su mu [[djed i baka]] rođeni nedaleko od [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] odnosno [[Varaždin]]a te kako su jedno prije a drugo poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] otišli u Ameriku.<ref name="kta" /> == Bilješke == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.archchicago.org Službena stranica nadbiskupije Chicago] {{Hrvatski kardinali}} {{GLAVNIRASPORED:Cupich, Blase Joseph}} [[Kategorija:Hrvati u SAD-u]] [[Kategorija:Kardinali iz SAD-a]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog sveučilišta Gregoriana]] [[Kategorija:Članovi Papinskog sjevernoameričkog zavoda]] [[Kategorija:Kardinalska imenovanja pape Franje]] 1ey6pigb5jmznohpfa81orzrnlqojkh 0 461861 7578014 7068895 2026-08-15T16:03:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578014 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ciskei2.jpg|230px|desno|thumb|Bantustan Ciskei]] '''Bantustani''' su bili teritoriji (rezervati) dodijeljeni [[Negroidi|crnačkom]] domorodačkom stanovništvu od strane bijelih vlastodržaca za vrijeme [[apartheid]]a po nekadašnjoj [[Južnoafrička Unija|Južnoafričkoj Uniji]] i [[Namibija|Namibiji]]. Ta [[sintagma]] se prvi put pojavila kasnih [[1940-ih]]. To je kovanica od riječi ''bantu'' (što znači ''narod'', ''ljudi'' na [[Bantu jezici]]ma) i ''stan'' (što znači ''zemlja'' na [[Perzijski jezik|perzijskom]]).<ref name="eti">{{cite web |url=http://www.urbandictionary.com/define.php?term=Bantustan |title=Bantustan |accessdate=2012-10-24 |language=engleski |publisher=Urban dictionary}}</ref> Službeni naziv, koji su koristili bijeli vlastodršci bio je '''homeland''' na [[engleski|engleskom]] ili '''tuisland''' na [[afrikaans]]u (''domovina''). ''Bantustan'' je zapravo bio pogrdan naziv, koji su upotrebljavali kritičari sustava apartheida, ali je vremenom postao oznaka za taj pojam. Bantustani su bili perfidni pokušaj (na dulje staze neodrživ) da se bjelačkoj manjini trajno osigura vlast, jer je na taj način domorodačka većina bila isključena iz izbora. Bantustani su formalno ([[de jure]]) bili gotovo potpuno [[Autonomija|autonomni]] (neki od njih proglasili su [[nezavisnost]]) ali su u stvarnosti ([[de facto]]) potpuno ovisili o vladi iz [[Pretoria|Pretorije]]. ==Povijest nastanka bantustana== [[Datoteka:Namibia homelands 78.jpeg|thumb|left|260px|Karta [[Namibija|namibijskih]] ''bantustana'' [[1978.]]]] Korijeni bantustana ležali su u zakonskim aktima - ''Land Acts'' (Zemljišnji akti) izglasanim [[1913.]] i [[1936.]], koji su odredili male raštrkane krpice zemlje po velikom teritoriju Južne Afrike, kao ''rezervate'' za domorodačko crnačko stanovništvo.<ref name="brit"/> Širenje, konsolidacija i premještanje tih područja zbilo se u sljedećim dekadama, do [[1950-ih]] ukupna površina bantustana iznosila je 13% ukupne površine [[Južna Afrika|Južne Afrike]], dok su istovremeno [[Negroidi|crnci]] činili najmanje 75% ukupnog stanovništva.<ref name="brit"/> Veliki promotor ideje bantustana bila je južnoafrička Nacionalna partija, koja je došla na vlast, nakon izbora [[1948.]]), u kojoj se posebno isticao tadašnji ministar za domorodačka pitanja [[Hendrik Frensch Verwoerd]] (kasniji premijer [[1958.]] – [[1966.]]), koji je poduzeo niz mjera, koje su trebale bijelcima osigurati većinu u zemlji. Bantustani su ozakonjeni [[1951.]], za vrijeme premijera [[Daniel Francois Malan|Daniela Francoisa Malana]] Zakonom o upravi Bantustana (Bantu Authorities Act), kojim je za bantustane predviđeno oko 13% od južnoafričkog teritorija. Bantustani su bili perfidni administrativni trik za isključenje crnaca iz političkog sistema Južnoafrička Unije u okviru politike [[apartheid]]a, odnosno [[segregacija|rasne segregacije]]. Bantustani su organizirani na bazi etničkih i jezičnih grupacija, koje su definirali bijelački [[Etnografija|etnografi]], tako je [[KwaZulu (bantustan|KwaZulu]] određen za narod [[Zulu]], a [[Transkei]] i [[Ciskei]] za narod [[Xhosa]].<ref name="brit"/> Druge skupine dobile su proizvoljno definirane bantustane; [[Pedi]], [[Basotho]], [[Venda]], [[Tsonga]], [[Svazi (narod)|Svazi]].<ref name="brit"/> Lokalne [[pleme]]nske vođe bile su prisiljene vladati svojim bantustanima. Oni koji bi pružili otpor, bili bi smjenjeni ili nasilno svrgnuti s vlasti. Tijekom vremena, izrodila se ''bantustanska elita'' koja je imala interes u održavanju ovog sustava, Ona je pridonijela njegovu okrupnjavanju, iako su gotovo u potpunosti ovisili o podršci bijelih vlastodržaca iz [[Pretoria|Pretorije]]. [[Datoteka:Southafricanhomelandsmap.png|230px|desno|thumb|Karta bantustana u Južnoj Africi 1986. godine.]] Uloga homelanda dodatno je proširena [[1959.]] ''Zakonom o Bantu samoupravi'' (Bantu Self-Government Act), kojim je inaugurirano načelo ''odvojenog razvoja'' i formalno data samouprava bantustanima. U isto vrijeme [[Negroidi|crnci]] su izgubili neka prava, koja su im dotad vrijedila u Južnoafričkoj Uniji, od kojih je najveće bilo '''[[državljanstvo]]'''. Proces je završen izglasavanjem ''Zakona o državljanstvu crnaca'' (Black Homelands Citizenship Act) iz [[1970.]], po kojem su svi bivši crni građani Južnoafričke Unije, automatski postali građani svog bantustana (prema njihovoj etničkoj skupini), bez obzira na to što oni nisu nikad u životu kročili nogom na taj teritorij. Zakon je bio karikaturalan u mnogim elementima, to se naročito vidjelo u proizvoljnim odlukama u odnosu na [[Južnoafrički Mulati|južnoafričke mulate]] za koje su određivani bantustani u koje su se oni morali preseliti - bez ikakve logike i zdrave pameti. Nakon tog je uslijedio period prisilnog preseljenja crnaca u njihove ''homelande'', tako da je oko 3,5 milijuna ljudi protjerano iz svojih domova [[1960-ih]], [[1970-ih]] i [[1980-ih]].<ref name="brit"/> Vlada u [[Pretoria|Pretoriji]] uopće nije krila svoje krajnje namjere, da na taj način iseli sve crnce iz Južnoafričke Unije, tako je ministar informacija Connie Mulder [[7. veljače]] [[1978.]] izjavio: {{Citat|Ako se naša politika u odnosu na crno stanovništvo ostvari kako smo je zamislili, neće ostati ni jedan crni građanin u Južnoafričkoj Uniji. Svatko će biti upućen u svoju crnačku nezavisnu državu na častan način, a ovaj se Parlament više neće baviti njima.}} Međutim taj cilj nije nikad postignut, čak i na vrhuncu ''politike odvojenog razvoja'', samo je 55% južnoafričkih crnaca stalno živjelo u svojim bantustanima. Ostatak je živio u odvojenim prigradskim naseljima uz bijelačke gradove ili kvartovima predviđenim za njih, u skladu sa zakonodavstvom apartheida. Najkrupniji razlog zbog kog je to tolerirano bio je u činjenici da je gospodarstvo Južnoafričke Unije u velikoj mjeri ovisila o crnačkoj radnoj snazi. Vlada Južnoafričke Unije naknadno je proglasila četiri bantustana nezavisnim; [[Transkei]] - [[1976.]], [[Bophuthatswana|Bophuthatswanu]] - [[1977.]], [[Vendu]] - [[1979.]] i [[Ciskei]] - [[1981.]] Šest drugih bantustana ostalo je samo autonomno, bez nezavisnosti; [[Gazankulu]], [[KwaZulu]], [[Lebowa]], [[KwaNdebele]], [[KaNgwane]] i [[Qwaqwa]]. Unatoč silnim naporima vlade iz [[Pretoria|Pretorije]], da propagira bantustane kao nezavisne države, samo je [[Izrael]] neformalno priznao bantustan [[Transkei]],<ref name="isra">{{cite web |url=http://www.sunray22b.net/carter_demonized_by_israel_lobby.htm |title=Carter Demonized by Israel Lobby |accessdate=2012-10-24 |language=engleski |publisher=Wayne Madsen |archive-date=1. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140901140026/http://www.sunray22b.net/carter_demonized_by_israel_lobby.htm |url-status=dead }}</ref> nijedna država svijeta nije slijedila njihov primjer. Samo dva bantustana [[Ciskei]] i [[Qwaqwa]] imala su kompaktni teritorij (koji je imao i neku povijesnu pozadinu), svi ostali bili su sastavljeni od 2 do 30 [[enklava]] razasutih po zemlji. Granice bantustana često su mehanički iscrtavane, zbog tog se dogodio paradoksalni slučaj da je [[ambasada]] Južnoafričke Unije u bantustanu [[Bophuthatswana]] morala biti premještena, jer se naknadno ustanovilo, da je izgrađena na teritoriju koji je formalno pripadao Južnoafričkoj Uniji. Po bantustanima je formalno vladala crnačka elita u obliku neke vlade, koja je usko surađivala s vladom Južnoafričke Unije. Te vlade obavljale su neke funkcije vlasti u područji,a školstva, zdravstva i provedbi zakona. Vlade tih bantustana su nominalno bile odgovorne svojim zakonodavnim izabranim [[skupština]]ma, ali su po brojnim bantustanima, vladali vojni režimi, koji su na vlast došli [[Puč|vojnim udarom]].<ref name="brit"/> ==Život po bantustanima== Teritoriji bantustana, ne samo da su bili besramno mali, već su bili u vrlo zabačenim i siromašnim dijelovima zemlje (bez izvora [[voda|vode]], rudnih blaga, i na vrlo siromašnom tlu), prenaseljeni, zbog malog teritorija. Samo jedna trećina ukupnog crnog stanovništva živjela je u šest autonomnih bantustana, a oko jedne četvrtine u četiri nezavisna bantustana. Ostatak crnačkog stanovništva živio je po Bijelačkoj Južnoj Africi, - katkad pravno legalno (uz dozvolu rada i boravka), ali u puno slučajeva - ilegalno. Najveći postotak mladih bio je primoran na migraciju u potrazi za poslom. Nakon što bi im radni ugovori istekli ili kad su postali prestari za rad, bili bi deportirani natrag u svoj bantustan. U ciničnom jeziku apartheida, bantustani su postali odlagališta za "ljudski otpad".<ref name="brit"/> Kreatori bantustana nadali su se da će uz njihove granice izrasti [[tvornica|tvornice]], koje će se koristiti jeftinom radnom snagom, ali najveći dio tih želja ostali su pusti snovi. I sve druge inicijative koje su trebale stvoriti iluziju žive gospodarske aktivnosti po bantustanima - također su propale. Tako da su se jedino time okoristili pojedini bijeli farmeri u blizini bantustana, koji su dnevno krijumčarili crne radnike, da rade za njih.<ref name="brit"/> Na kraju je većina bantustana ovisila o financijskoj pomoći južnoafričke vlade.<ref name="brit"/> Tako je 85% prihoda [[Transkei]]ja sredinom [[1980-ih]] dolazilo kao pomoć od vlade iz [[Pretoria|Pretorije]]. Široko rasprostranjena [[korupcija]] s druge strane, onemogućavala je da se ta pomoć osjeti u životima većine građana bantustana. [[Siromaštvo]] je ostalo akutni problem svih bantustana, uz veliki [[mortalitet]] [[djeca|djece]]. I pored drakonske kontrole, koliko se i gdje zemlje smije obrađivati i broja stada koje su stanovnici bantustana smjeli imati, ipak je većina zemlje po bantustanima prekomjerno iskorištavana, pa je to dovelo do [[eroozija tla|erozije tla]].<ref name="brit"/> Veliki izvor prihoda bantustana bile su [[kockarnica|kockarnice]] i klubovi za odrasle ([[prostitucija]]), koje je vlada Južnoafričke Unije zabranila na svom teritoriju kao "nemoralne". Moć crne elite po bantustanima uglavnom je počivala na tim prihodima. Na taj način je izgrađen [[Južna Afrika|južnoafrički]] [[Las Vegas]] - [[Sun City]] u [[Bophuthatswana|Bophuthatswani]]. ==Bantustani nakon slobodnih izbora 1994. == Nakon ubrzanog raspada [[apartheid]]a krajem [[1980-ih]], vlada Južnoafričke Unije odustala je od daljnje namjere da i preostalih 6 bantustana proglasi nezavisnim. Nakon prvih slobodnih demokratskih izbora, u kojima su pravo glasa imali svi građani Južnoafričke Unije i usvajanja novog [[Ustav]]a [[27. travnja]] [[1994.]], svih 10 bantustana je ukinuto i ukorporirano u novu - staru državu [[Južna Afrika|Južnoafričku Republiku]]<ref name="word">{{cite web |url=http://www.worldstatesmen.org/South_African_homelands.html |title=Former Black Homelands (Bantustans) |accessdate=2012-10-24 |language=engleski |publisher=Ben Cahoon}}</ref> kao sastavni dijelovi njenih novih [[Provincije Južnoafričke Republike|9 provincija]], a svi građani dobili su [[Južna Afrika|južnoafričko]] [[državljanstvo]].<ref name="brit"/> Ukidanje bantustana prošlo je manje više mirno, osim u slučaju [[Bophuthatswana|Bophuthatswane]] i [[Ciskei|Ciskeja]], jer su tamo morale intervenirati južnoafričke snage sigurnosti u ožujku [[1994.]] Iako su bantustani ukinuti, tragovi njihove egzistencije, još uvijek muče novu južnoafričku vlast, počevši od ekoloških problema (erodiranog i deforestiranog tla) do pravnih problema preraspodjele zemljišta i zahtjeva za odštetu onih koji su prisilno seljeni.<ref name="brit">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/68315/Bantustan |title=Bantustan |accessdate=2012-10-24 |language=engleski |publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> ==Lista bantustana== {| class="wikitable sortable" style="text-align:right;" |- class="backgroundcolor5" align="center" ! Batustan ! Nacija ! Autonoman od ! Nezavistan od ! Broj naselja<ref>''Juta's New Large Print Atlas''. Juta, Capetown, Wetton and Johannesburg 1985., {{ISBN|0-7021-1545-2}}</ref> ! Površina (1994.)<ref name="saps">{{cite web |url=http://www.saps.gov.za/saps_profile/amalga.htm |title=SAPS Profile - Amalgamation |accessdate=2012-10-25 |language=engleski |publisher=SAPS |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090605024004/http://www.saps.gov.za/saps_profile/amalga.htm |archivedate=5. lipnja 2009.}}</ref> ! Stanovnika u milijunima (1994.)<ref name="saps" /> ! Glavni grad (1994.) |- | align="left" | [[Transkei]] || [[Xhosa]] || 1963. || 1976. || 3 || 43 654 || 3,39 || [[Mthatha]] |- | align="left" | [[Bophuthatswana]] || [[Tswana]] || 1971. || 1977. || 7 || 40 011 || 2,19 || [[Mmabatho]] |- | align="left" | [[Venda (bantustan)|Venda]] || [[Venda]] || 1973. || 1979. || 2 || 6 807 || 0,61 || [[Thohoyandou]] |- | align="left" | [[Ciskei]] || [[Xhosa]] || 1972. || 1981. || 1 || 8.100 || 0,87 || [[Bisho]] |- | align="left" | [[KwaZulu (bantustan|KwaZulu]] || [[Zulu]] || 1977. || – || 10 || 36 074 || 5,6 || [[Ulundi]] |- | align="left" | [[KwaNdebele]] || [[Ndebele (narod)|Ndebele]] || 1981. || – || 2 || 2 208 || 0,64 || [[KwaMhlanga]] |- | align="left" | [[KaNgwane]] || [[Svazi (narod)|Svazi]] || 1981. || – || 2 || 3 917 || 0,76 || [[Louieville]] |- | align="left" | [[QwaQwa]] || [[Basotho]] || 1974. || – || 1 || 1 040 || 0,36 || [[Phuthaditjhaba]] |- | align="left" | [[Gazankulu]] || [[Tsonga]] || 1973. || – || 4 || 7 484 || 0,82 || [[Giyani]] |- | align="left" | [[Lebowa]] || [[Pedi]] || 1972. || – || 8 || 21 833 || 3,1 || [[Lebowakgomo]] |} *Vlada Južnoafričke Unije proširila je sustav bantustana na svoje mandatno područje Jugozapadne Afrike (današnja [[Namibija]]), u kojoj je osnovano deset bantustana. *[[Lesoto]] i [[Svazi]] nisu nikad bili bantustani, već formalno nezavisne države pod [[Britansko Carstvo|britanskim]] [[protektorat]]om. Oni su još uvijek suverene države, iako u velikoj mjeri ovise o [[Južna Afrika|južnoafričkoj]] ekonomskoj i političkoj pomoći. == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Povijest Južne Afrike]] [[Kategorija:Povijest Namibije]] lsh1t6xcskgx9dqirdhp4brdyin8b5j 0 465229 7578135 7574922 2026-08-15T21:52:48Z Prof saxx 7403 /* Vanjske poveznice */ 7578135 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|gorje}} [[Datoteka:TianShanAerial.jpg|mini|300px|<center>'''Tanšan''' iz svemira (Chelys, 2011.)]] '''Masiv Tanšan''' ([[Kineski jezik|kineski]]: 天山, ''Tiān Shān'', [[kirgijski jezik|kirgijski]]: ''Теңир тоо'') prevedeno „Nebeske planine” ili „Božanske planine” je veliki [[planina|planinski]] masiv u centralnoj [[Azija|Aziji]]<ref name="brit"/> koji dijeli Sjeverni od Južnog [[Turkestan]]a; jedan od najvećih planinskih lanaca na svijetu gdje su planine visina od 700 do 7.439 m. Kineski dio Tanšana, poznat kao „Tanšan Xinjianga”, je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2013. godine kao „jedinstveno zemljopisno područje slikovite ljepote sa spektakularnim snježnim vrhovima, ledenjacima, nedirnutim šumama i livadama, bistrim rijekama i jezerima, te dubokim klancima”.<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/list/1414 Xinjiang Tianshan] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 29. lipnja 2013.</ref> Također, zapadni dio Tanšana, koji pripada [[Kazahstan]]u, [[Kirgistan]]u i [[Uzbekistan]]u, je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2016. godine kao „različiti krajolici iznimno bogate [[bioraznolikost]]i”.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1490 Western Tien-Shan] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 10. kolovoza 2016.</ref> [[datoteka:Seidenstrasse_GMT_Ausschnitt_Zentralasien.jpg|mini|lijevo|300px|<center>Karta drevnog [[Put svile|puta svile]] s Tanšanom u sredini]] [[Slika:Tian Chi (8869581842).jpg|mini|300px|<center>Jezero [[Tianchi]] („Nebesko jezero”) na gorju Bogda (Kina)]] ==Naziv== [[Datoteka:Jengish_Chokusu_from_BC.jpg|mini|<center>[[Vrh Pobjede]], najviši vrh Tanšana]] Naziv mu potječe od [[Kineski jezik|kineskog]] ''天山 (Tiān Shān)'', što doslovno znači „Nebeske planine”; što je isto značenje i njegova naziva na [[kirgijski jezik|kirgijskom]] ''Теңир тоо (Tengri-Too)'', [[Kazaški jezik|kašaškom]] ''Хан Тәңірі (Han Tengri)'', [[mongolski jezici|mongolskom]] ''Тэнгэр уул (Tenger Uul)'' i [[ujgurski jezik|ujgurskom]] ''تەڭرى تاغ (Tengri Tah)''. Kineski naziv vjerojatno potječe od [[Hunnu]] naziva za [[Nanshan]] gorje, koje se nalazi 1.500 km prema jugoistoku od Tanšana, a koji je prvi zabilježio [[Sima Qian]] u svom djelu ''[[Zapisi velikog povjesničara]]'' iz 91. pr. Kr., kao naziv za pradomovinu Hunnu naroda [[Jueži]].<ref>Xinru Liu, ''[http://muse.jhu.edu/journals/journal_of_world_history/v012/12.2liu.html Migration and Settlement of the Yuezhi-Kushan: Interaction and Interdependence of Nomadic and Sedentary Societies]'', Journal of World History (Journal of World History), Volume 12 (Issue 2, Fall 2001), str. 261.–291.</ref> Ime gorja [[Tanu-Ola]] u južnom [[Sibir]]u je nastalo iz [[Tuvanski jezik|tuvanskog]] naziva ''Таңды-Уула (Tangdi-Uula)'', što također znači „Nebeske planine”. == Zemljopisne odlike == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta =Tianshan Xinjianga |slika = Central Tian Shan mountains.jpg |godina = [[2013.]] <small>(37. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, ix |ugroženost = ne |dossier = 1414 |država = {{Z+X|KIN}} |karta = Kina |karta-oznaka = Tianshan |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|41|58|6|N|80|21|15|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Tianshana u Kini }} {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Zapadni Tanšan |slika = Azsia 236a resize.jpg |godina = [[2016.]] <small>(40. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = x |ugroženost = ne |dossier = 1490 |država = {{Z+X|KAZ}} {{Z+X|KIRG}} <br>{{Z+X|UZB}} }} Masiv Tanšan se prostire od istoka prema zapadu gotovo 2.800 km (što ga čini jednim od najduljih planinskih masiva u [[Središnja Azija|središnjoj Aziji]]) preko [[Kazahstan]]a, [[Kirgistan]]a (koji je gotovo cijeli na zapadnom dijelu Tanšana) i [[Kina|Kine]] do [[Uzbekistan]]a, a širok je od 500 do 300 km, s površinom od 1.036.000 [[km²]]<ref name="brit"> {{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/595280/Tien-Shan |title=Tien Shan |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |accessdate=2012-11-24}}</ref> Jugoistočnu granicu Tanšana uokviruje pustinja [[Taklamakan]], a južnu [[Tarimska zavala]], dok se na jugozapadu veže za gorje [[Pamir]] (odakle se spušta do [[pakistan]]skog [[Hindukuš]]a), a na sjeveroistoku se veže za mongolski dio gorja [[Altaj]]. [[Geologija|Geološki]], Tanšan je mlado gorje, dio [[Himalaje|himalajskog]] [[orogen]]skog pojasa koji je nastao srazom [[Indijska ploča|Indijske]] i [[Euroazijska ploča|Euroazijske ploče]] u [[kenozoik]]u. Najviši vrh Tanšana je [[Vrh Pobjede]] (kirgiški: ''Жеңиш чокусу, Džengiš Čokusu'') visine 7.439 m,<ref name="brit"/> koji je i najviši vrh Kirgistana, na granici s kineskom autonomnom pokrajinom [[Xinjiang]]. Na Tanšanu se nalaze i brojnim drugi vrhovi koji prelaze 6.000 m, kao što je [[Hantengri]] (7.010 m ) koji pripada Kini, Kirgistanu i Kazahstanu, čiji je i najviši vrh. Prijelaz [[Torugart]] (3.752 m) se nalazi između Kazahstana i Xinjianga. Tanšan ima brojna [[Jezero|jezera]] i izvor je brojnih [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] kao što su [[Sir-Darja]], [[Ili (rijeka)|Ili]] i [[Tarim]]. Sjeverni Tanšan se sastoji od više [[gorje|gorja]]: [[Talas Alatau]] (Uzbekistan, Kirgistan i Kazahstan), [[Kirgiški Alatau]], [[Kuruktag]] i [[Terskej Alatau]] (Kirgistan), [[Kungej Alatau]] (Kirgistan i Kazahstan) i [[Transili Alatau]] (Kazahstan). Između kirgiških gorja Kungej i Terskej, na 1.606 m nadmorske visine, nalazi se veliko slano jezero [[Issyk-Kul]]. Još jedna prirodna znamenitost na sjeverozapadu Tanšana je 15 km dug i 500 m dubok klanac rijeke [[Aksu]], koji se nalazi u Kazahstanu, 200 km sjeveroistočno od [[Taškent]]a. <gallery> Slika:Kyrgyzstan_Mounts_Kyrgyz_Ala_Too_002.jpg|<center>[[Kirgiški Alatau]] Slika:Kyrgyzstan_Mounts_Kungey_Ala_Too_001.jpg|<center>[[Kungej-Alatau]] Slika:Jeti-Oguz-Seven-Bulls.jpg|<center>Stijena „Sedam bikova”, [[Isjakulska oblast]] ([[Terskej-Alatau]], [[Kirgistan]]) Slika:Piktalgar.jpg|<center>5.020 m visok Pik Talgar ([[Transili Alatau]], [[Kazahstan]]) Slika:Vue_globale_du_versant_N_du_khan_Tengri.jpg|<center>Vrh [[Hantengri]], najviši vrh Kazahstana </gallery> ===Tanšan Xinjianga=== U Kini, Tanšan se sastoji od četiri gorja ([[Tomur]], [[Kalajun-Kuerdening]], [[Bayinbukuke]] i [[Bogda]]) koja prekrivaju površinu od 606.833 ha. Ova gorja se uzdižu iznad pustinje Taklamakan stvarajući jedinstven vizualni kontrast između toplih (suvih i pustih) i hladnih (vlažnih i bujnih) krajeva. Njihov [[reljef]] i [[ekosustav]]i su sačuvani od pliocena i predstavljaju izvanredan primjer neprekinutih [[biologija|bioloških]], [[ekologija|ekoloških]] i [[evolucija|evolucijskih]] procesa. Tu obitava veliki broj [[endem]]skih i [[relikt]]nih biljnih vrsta od kojih su mnoge rijetke i [[ugrožene vrste]]<ref name="UNESCO"/> (kao što je [[smreka]] ''[[Picea schrenkiana]]''). <gallery> Slika:Central Tien Shan, China.JPG|<center>Ledenjak kod 6.627 m visokog vrha Xuelian Feng („Snježni lotus”) Slika:TianShanYaks.jpg|<center>[[Jak]]ovi na Tanšanu Xinjianga Slika:TianShanRoad.jpg|<center>Put preko Tanšana od Yininga do Kuche Slika:Kizil_caves_2006_10_01.jpg|<center>Budističke Kizil špilje (3.-8. st.) Slika:Turpan-flaming-mountains-d02.jpg|<center>„Plamteće planine” istočno od [[Turpan]]a</gallery> ===Zapadni Tanšan=== Zapadni Tanšan se kreće u visini od 700 do 4,503 m. Karakteriziraju ga različiti krajolici koji su dom iznimno bogatoj [[bioraznolikost]]i, osobito tipova šuma i jedinstvenih biljnih zajednica. Od globalne je važnosti kao centar podrijetla niza kultiviranih [[voće|voćnih kultura]]. <gallery> Slika:Aksu_Jabgly_3.JPG|<center>Klanac Aksu u Nacionalnom rezervatu Aksu-Zabaglji (Kazahstan) Slika:Вид на пик Нурсултан с горы Кумбельтау.JPG|<center>Vrh Nusultan visine 4.376 m (Kirgistan) Slika:Ala_archa.JPG|<center>Nacionalni park Ala Arča (Kirgistan) Slika:Sary_Chelek_and_bird.jpg|<center>Jezero Sari-Čelek u istoimnom Parku prirode (Kirgistan) Slika:Chatkalskiy_nature_reserve.jpg|<center>Čatkalski park prirode (Uzbekistan) </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.peakbagger.com/range.aspx?rid=46 Tian Shan na Peakbagger.com] {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Kini}} {{Svjetska baština u Kazahstanu}} {{Svjetska baština u Uzbekistanu}} [[Kategorija:Gorja u Kini]] [[Kategorija:Planine u azijskom dijelu Kazahstana]] [[Kategorija:Planine u Kirgistanu]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Aziji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Kini]] [[Kategorija:Svjetska baština u Kazahstanu]] [[Kategorija:Gorja u Aziji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu]] fyv3ltp0t9rd03vh5930yhib3sii9sp 0 473007 7578375 7073537 2026-08-16T09:09:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578375 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Chisum | naslov originala = Chisum | slika = Chisum.jpg | opis slike = Službeni plakat filma ''Chisum'' | veličina slike = 200px | režija = [[Andrew V. McLaglen]] | producenti = Andrew J. Fenady | scenarij = Andrew J. Fenady | pripovjedač = | glavne uloge = [[John Wayne]]<br>[[Forrest Tucker]]<br>[[Ben Johnson]]<br>[[Geoffrey Deuel]] | glazba = Dominic Frontiere | snimatelj = William H. Clothier | montaža = Robert L. Simpson | distributer = [[Warner Bros.]] | godina = [[1970.]] | trajanje = 125 min. | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | zarada = $6 000 000<ref>"Big Rental Films of 1970", ''Variety'', 6 January 1971 p 11</ref><ref name="numbers">{{Cite web |url=http://www.the-numbers.com/movies/1970/0CHSI.php |publisher=The Numbers |title=Chisum, Box Office Information |accessdate=26. svibnja 2012. |archive-date=28. rujna 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130928093547/http://www.the-numbers.com/movies/1970/0CHSI.php |url-status=dead }}</ref> | žanr = [[vestern]] | prethodni = | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = 0065547 }} '''''Chisum''''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Chisum'') je [[SAD|američki]] [[vestern]] iz [[1970.]] godine u kojem su glavne uloge ostvarili [[John Wayne]], [[Forrest Tucker]], [[Christopher George]], [[Ben Johnson]], [[Glenn Corbett]], [[Geoffrey Deuel]], [[Andrew Prine]], [[Bruce Cabot]], [[Patric Knowles]] i [[Richard Jaeckel]]. Film je režirao [[Andrew V. McLaglen]], a scenarij je napisao Andrew J. Fenady prema svojoj kratkoj priči ''Chisum and the Lincoln County Cattle War''. Premda je [[film]] u mnogim detaljima povijesno netočan, djelomično je temeljen na događajima i likovima iz Rata u okrugu Lincoln [[1878.]] godine na teritoriju [[Novi Meksiko|Novog Meksika]] u kojem su, između ostalih, sudjelovali [[Pat Garrett]] i [[Billy the Kid]]. == Glumačka postava == * [[John Wayne]] kao John Chisum * [[Forrest Tucker]] kao Lawrence Murphy * [[Ben Johnson]] kao James Pepper * [[Patric Knowles]] kao Henry Tunstall * [[Geoffrey Deuel]] kao [[Billy the Kid]] * [[Pamela McMyler]] kao Sallie Chisum * [[Glenn Corbett]] kao [[Pat Garrett]] * [[Andrew Prine]] kao Alexander McSween * [[Christopher George]] kao Dan Nodeen * [[Bruce Cabot]] kao William J. Brady * [[Richard Jaeckel]] kao Jess Evans * [[Lynda Day]] kao Sue McSween * [[Robert Donner]] kao Morton * [[John Mitchum]] kao Baker * [[John Agar]] kao Amos Patton * [[Gregg Palmer]] kao Karl Riker * [[John M. Pickard]] kao Sergeant Braddock * [[Christopher Mitchum]] kao Tom O'Folliard == Produkcija == Izvršni producent filma Michael A. Wayne započeo je raditi na projektu ''Chisum'' zbog toga što je vjerovao da priča obuhvaća sve one političke poglede koje je imao njegov otac. Glumačka postava prepuna je poznatih lica iz ranijih filmova [[John Wayne|Johna Waynea]], a u [[film]]u također glumi i njegov prijatelj [[Forrest Tucker]]. Snimljen je [[1969.]] godine u [[Durango|Durangu]] ([[Meksiko]]). Za slikovite vidike područja na kojem je film sniman odgovoran je glavni kamerman William H. Clothier. Iako je film originalno snimila kompanija [[20th Century Fox]] kasnije ga je prodala kompaniji [[Warner Bros.]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sensesofcinema.com/2009/50/andrew-v-mclaglen-interview/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. veljače 2013. |archive-date=28. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120328182644/http://www.sensesofcinema.com/2009/50/andrew-v-mclaglen-interview/ |url-status=dead }}</ref> John Wayne nalazio se na setu snimanja filma ''Chisum'' kad je saznao za svoju nominaciju za [[Oscar]]a za ulogu [[Čovjek zvan hrabrost (1969.)|Čovjek zvan hrabrost]] (koju je i osvojio). Tijekom snimanja filma, [[Robert Mitchum|Robertov]] brat [[John Mitchum]] pokazao je Wayneu svoju patriotsku [[poezija|poeziju]]. Vidjevši da je Wayne iskreno dirnut riječima, Forrest Tucker predložio je da obojica snime album poezije, a sve je rezultiralo nominacijom za nagradu [[Grammy]] za album ''America: Why I Love Her''. Film ''Chisum'' ponovno je ujedinio neke od glumaca koji su ranije glumili na filmu [[Pijesak Iwo Jime (1949.)|Pijesak Iwo Jime]]: Johna Waynea, [[John Agar|Johna Agara]], Forresta Tuckera i [[Richard Jaeckel|Richarda Jaeckela]]. == Zarada i reakcije == Film ''Chisum'' u službenu kino distribuciju krenuo je u [[lipanj|lipnju]] [[1970.]] godine i u konačnici zaradio 6 milijuna [[Američki dolar|dolara]].<ref name="numbers"/> Tadašnji [[Predsjednik SAD-a|američki predsjednik]] [[Richard Nixon]] komentirao je film tijekom konferencije za medije održane u [[Denver]]u ([[Colorado]]) dana [[3. kolovoza]] [[1970.]] godine. Iskoristio je film kao podtekst kako bi objasnio svoje vlastite poglede na zakon i red:<ref>{{cite web |url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=2608&st=chisum&st1= |title=Remarks to Newsmen in Denver, Colorado |author=Richard M. Nixon |date=3. kolovoza 1970. |publisher=The American Presidency Project |location=[[University of California, Santa Barbara]] |accessdate=28. prosinca 2009. |archive-date=7. kolovoza 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070807182124/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=2608&st=chisum&st1= |url-status=dead }}</ref> {{citat|Proteklog vikenda gledao sam film - ne gledam često filmove u zadnje vrijeme, ali trudim se pogledati ih što više mogu dok se nalazim u zapadnom dijelu [[Bijela kuća|Bijele kuće]] ili na [[Florida|Floridi]]; film koji sam izabrao, bolje rečeno kojeg je moja kćerka izabrala bio je ''Chisum'' s Johnom Wayneom. Bio je to [[vestern]]. I dok sam ga gledao, pomislio sam: Bio je to jako dobar vestern, John Wayne je jako dobar glumac i bio je to film s odličnom glumačkom postavom. Ali u principu radilo se o još jednom vesternu, puno boljem od prosječnih filmova, puno boljem od prosječnih vesterna. Pitao sam se kako je moguće da žanr vesterna preživljava tolike godine. U dobrom vesternu vidjet će se i druge teme. Možda je jedan od razloga zašto ljudi toliko vole vesterne - uz one tradicionalne, a to su uzbuđenje, igra oružjem i ostale stvari - i taj da u vesternima dobri momci uvijek pobijede, a loši uvijek izgube. Za kraj bih zaključio ono što je ovaj film uspio prikazati vrlo dobro, a to je da je čak i na starom zapadu, u vremenu prije nego je Novi Meksiko bila samostalna država, postojalo razdoblje bezakonja. Ali zakon se u konačnici pojavio i zakon je bio važan ne samo s gledišta da progoni krivce već i s gledišta da oni koji su bili krivi dobiju pravo na suđenje.|Richard Nixon}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb naslov|id=0065547|naslov=Chisum}} * {{Rotten-tomatoes|id=chisum|title=Chisum}} [[Kategorija:Američki filmovi 1970-ih]] [[Kategorija:Vesterni]] 0a06ivxyn03rashukrsnd1tkbl90hnk 0 484810 7578005 6273691 2026-08-15T15:51:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578005 wikitext text/x-wiki '''Bank''' (''Bans'', ''Banco'', ''Bot'') (?, 2. pol. [[12. stoljeće|12. st.]] - ?, 1. pol. [[13. stoljeće|13. st.]]), [[hrvatski ban]] (1208. – 1209. i 1217. – 1218.) i [[palatin|ugarski palatin]] (1212. – 1213.). Prvi put se spominje kao ban u ispravama kralja [[Andrija II.|Andrije II. Arpadovića]] (1205. – 1235.). Kao palatin sudjelovao je u uroti protiv kraljice Gertrude. Godine 1217. ponovno je obnašao bansku dužnost, a u razdoblju 1221. – 1223. godine bio je [[sudac|dvorski sudac]] (''judex curiae'') te jedan od onih koji su naveli Andriju II da objavi [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatnu bulu]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1238 |title=Bank - Hrvatski biografski leksikon |access-date=6. listopada 2016. |archive-date=12. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161012101136/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1238 |url-status=dead }}</ref> == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1238 Bank - Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012101136/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1238 |date=12. listopada 2016. }} {{mrva-biog-ban-hrv}} [[Kategorija:Hrvatski banovi]] [[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]] rnp5rx0q40tm8iaporood85df4ksiil 0 494668 7578280 7406136 2026-08-16T05:44:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578280 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Camerino | ime_genitiv =Camerina | izvorno_ime =<small>Comune di Camerino</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama =Camerino.panorama2.1.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Panorama grada | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =43 | širina-minute =07 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =13 | dužina-minute =03 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime =[[Talijanske regije|regija]] | lokacija1_info =[[Marche]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|pokrajina]] | lokacija2_info =[[Macerata (pokrajina)|Macerata]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi =<small>Agnano, Arcofiato, Arnano, Campolarzo, Canepina, Capolapiaggia, Casale, Caselle, Cignano, Colle Altino, Costa San Severo, Letegge, Leteggiole, Mecciano, Merganano Sant'Angelo, Mergnano San Pietro, Mergnano San Savino, Mistrano, Morro, Paganico, Palentuccio, Paterno, Perito, Pian d'Aiello, Pianpalente, Piegusciano, Polverina, Pontelatrave, Ponti, Pozzuolo, Rocca d'Aiello, Sabbieta Alta, San Luca, San Marcello, Santa Lucia, Sant'Erasmo, Sellano, Sentino, Selvazzano, Sfercia, Statte, Strada, Torrone, Tuseggia, Valdiea, Valle San Martino, Valle Vegenana, Varano</small> | vrsta_dijelova =frazioni | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe = Dario Conti | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =129 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 661<ref name="tre"/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2007.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =7035<ref name="tre"/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =62032 | pozivni_broj =0737 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = web_stranica =[http://www.comune.camerino.mc.it/ www.comune.camerino] | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Camerino na karti Italije | bilješke = }} '''Camerino''' ([[latinski]]: ''Vigiliae'') [[grad]]ić u [[Talijanske pokrajine|talijanskoj provinciji]] [[Macerata (pokrajina)|Macerata]] u [[Talijanske regije|regiji]] [[Marche]] od 7035 stanovnika ([[2007.]]).<ref name="tre">{{cite web |url=http://www.treccani.it/enciclopedia/camerino/ |title=Camerino |accessdate=2013-08-27 |language=talijanski |publisher=Treccani}}</ref> ==Zemljopisne karakteristike== ''Camerino'' leži u brdima [[Apenini|Apenina]] na hrptu visokom 661 m koji razdvaja [[kotlina|kotline]] [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Chienti]] i [[Potenza (rijeka)|Potenza]],<ref name="tre"/> udaljen oko 47 [[km]] [[Talijanske regije|regionalnog]] [[glavni grad|centra]] [[Macerata|Macerate]]. ==Povijest== Za [[Antika|Antike]] ''Camerino'' je bio [[glavni grad|prijestolnica]] lokalnog plemena [[Umbri|Umbra]] - ''Camerta'', koje je postalo saveznik [[Antički Rim|Rima]] - [[310. pr. Kr.]] Nakon [[Saveznički rat (91 - 88. pr. Kr.)|Marsijskijskog rata]] grad je dobio [[municipij|municipalna]] prava.<ref name="tre"/> Nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rima]] od [[553.]] je u sastavu [[Ravenski egzarhat|Ravenskog egzarhata]]. Nakon što ga je u [[8. st. ]]u zauzeo [[Karlo Veliki]] postao je [[glavni grad|prijestolnica]] istoimene [[Marka (oblast)|marke]]. Nakon [[1198.]] postao je domena [[Papinska Država|Papinske Države]] uz visok stupanj autonomije.<ref name="tre"/> [[datoteka:Rocca del Borgia.jpg|thumb|left|240px|<center>[[Fortifikacija|Utvrda]] ''Rocca del Borgia'']] U [[13. st. ]]u stao je na stranu [[Gvelfi i Gibelini|Gvelfa]] u [[rat]]ovima protiv [[Gvelfi i Gibelini|Gibelina]] (simpatizera [[Hohenstaufen]]ovaca) pa ga je njihov lider [[kralj]] [[Kraljevina Sicilija|Sicilije]] [[Manfred, kralj Sicilije|Manfred]] razorio [[1259.]]<ref name="tre"/> Grad je ubrzo nakon toga obnovio Gentile da Varano i pretvorio ga u svoju [[Signoria|signoriju]], kojom je vladala njegova porodica sve do [[1545.]] kad je ''Camerino'' ponovno postao dio [[Papinska Država|Papinske Države]].<ref name="tre"/> == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|12419 |1871.|12157 |1881.|11410 |1901.|12083 |1911.|11689 |1921.|12184 |1931.|11941 |1936.|12012 |1951.|11649 |1961.|10356 |1971.|8499 |1981.|7975 |1991.|7320 |2001.|6858 |2011.|6902 |2021.|6268 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Gospodarstvo== ''Camerino'' je centar [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] kraja - doline ''Camerte''.<ref name="tre"/>Za ekonomiju grada važan je [[sveučilište|sveučilišta]], koji je osnovan još [[1336.]] == Znamenitosti == Najveća znamenitost grada je ''Palazzo Ducale'' iz [[15. st. ]]a u kojoj je danas smješten rektorat [[sveučilište|sveučilišt]]a i [[fortifikacija|utvrda]] ''Rocca del Borgia'' s početka [[16. st.]] ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Camerino}} * [http://www.comune.camerino.mc.it/ Službene stranice grada] * [http://www.treccani.it/enciclopedia/camerino/ ''Camerino'' na portalu Treccani] [[Kategorija:Gradovi u Marki]] ackf7eo3z0vbhb0lnn276ojh2wyqr59 0 494669 7578098 7405678 2026-08-15T20:18:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578098 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Bisceglie | ime_genitiv =Bisceglie | izvorno_ime =<small>Comune di Bisceglie</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama =Bisceglie - centro storico.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Panorama centra grada | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =41 | širina-minute =14 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =16 | dužina-minute =30 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime =[[Talijanske regije|regija]] | lokacija1_info =[[Apulija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|pokrajina]] | lokacija2_info =[[Barletta-Andria-Trani (pokrajina)|Barletta-Andria-Trani]] (PG) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova =frazioni | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe = Francesco Carlo Spina | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =68 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 16 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2011.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =54 877<ref name="city"/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =76011 | pozivni_broj =080 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = web_stranica =[http://www.comune.bisceglie.bt.it/portal/page/portal/bisceglie?_pid=1975,1&_stage=0 www.comune.bisceglie] | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Bisceglie na karti Italije | bilješke = }} '''Bisceglie''' ([[latinski]]: ''Vigiliae'') je [[grad]] i [[dijeceza|biskupsko]] središte u [[Talijanske pokrajine|talijanskoj pokrajini]] [[Barletta-Andria-Trani (pokrajina)|Barletta-Andria-Trani]] u [[Talijanske regije|regiji]] [[Apulija]] od 54 877 stanovnika (2011.).<ref name="city">{{cite web |url=http://www.citypopulation.de/Italy-Puglia.html |title=Italy: Puglia |accessdate=2013-08-27 |language=engleski |publisher=Citypopulationde}}</ref> ==Zemljopisne karakteristike== ''Bisceglie'' leži na obali [[Jadran|Jadranskog mora]], udaljen oko 190 [[km]] jugoistočno od najvećeg grada [[Južna Italija|Južne Italije]] [[Napulj]]a,<ref name="brit">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/66825/Bisceglie |title=Bisceglie |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |accessdate=2013-08-27}}</ref>i 34,5 km od [[Talijanske regije|regionalnog]] centra [[Bari]]ja. ==Povijest== Za [[Antički Rim|antičkog Rima]] naselje se zvalo '''Vigiliae''', po stražarskom tornju za nadgledanje obale. Grad su zauzeli [[Normani]], u [[11. st. ]]u i služio im je kao prijestolnica istoimene [[grof]]ovije. Nakon što je izmijenio nekoliko [[feudalizam|feudalnih]] vladara grad je postao [[Srednjovjekovna komuna|samostalna komuna]]. Od [[1532.]] ''Bisceglie'' je dio [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskog Kraljevstva]], a od [[1861.]] [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]].<ref name="brit"/> [[datoteka:Palazzo tupputi.jpg|thumb|left|240px|<center>Palazzo Tupputi]] [[datoteka:Porto di Bisceglie.jpg|thumb|left|240px|<center>Gradska luka]] == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|19239 |1871.|21518 |1881.|24017 |1901.|31461 |1911.|34425 |1921.|39272 |1931.|32417 |1936.|33552 |1951.|39090 |1961.|41451 |1971.|45196 |1981.|46538 |1991.|47408 |2001.|51718 |2011.|54678 |2021.|53738 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Znamenitosti == Najveća znamenitost grada je zamak (Castello di Bisceglie) koji su izgradili [[Kralj Njemačke|njemački]] [[Hohenstaufen]]i na mjestu starije [[Normani|normanske]] [[fortifikacija|utvrde]], koju su kasnije dogradili [[Anžuvinci]].<ref name="brit"/> ''Bisceglie'' ima puno građevina apulijske [[Romanika|romanike]] iz [[11. st. |11.]] – [[11. st. ]]a, kao što su [[katedrala]] ''San Pietro Apostolo'' i [[crkva]] ''Santa Margherita'', uz to ima i nekoliko [[Renesansa|renesansnih]] (Palazzo Tupputi) i [[barok]]nih [[Palata|palača]].<ref name="brit"/> ==Gospodarstvo== ''Bisceglie'' je grad vezan uz [[more]], značajna je [[ribarstvo|ribarska]] [[luka]] i [[turizam|turistička]] destinacija u ljetnim mjesecima. Uz to njegovi se stanovnici bave [[maslina]]rstvom i [[vinogradarstvo]]m.<ref name="brit"/> Od ''Bisceglie'' je [[industrija|industrije]] grad ima tvornicu [[namještaj]]a.<ref name="brit"/> ==Gradovi prijatelji== {| class="wikitable" |- valign="top" | * {{Z+X|ITA}}, [[San Pancrazio Salentino]] * [[Al Fuheis]] * ,[[Khan Younis]] || * [[Sirija]], [[Tartus]] * [[Poljska]], [[Kalwaria Zebrzydowska]] |} ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Bisceglie}} * [http://www.comune.bisceglie.bt.it/portal/page/portal/bisceglie?_pid=1975,1&_stage=0 Službene stranice grada]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{it icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/66825/Bisceglie ''Bisceglie'' na portalu Encyclopædia Britannica] [[Kategorija:Gradovi u Apuliji]] lqe7csfywloa68ty0fpeembeaizzxsp 0 494673 7578441 7406169 2026-08-16T11:24:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578441 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Concordia Sagittaria | ime_genitiv =Concordie Sagittarie | izvorno_ime =<small>Comune di Concordia Sagittaria</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama =Concordia Sagittaria Cattedrale.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =katedrala | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =45 | širina-minute =46 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =12 | dužina-minute =51 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|država]] | lokacija_info ={{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime =[[Talijanske regije|regija]] | lokacija1_info =[[Veneto]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|pokrajina]] | lokacija2_info =[[Venecija (pokrajina)|Venecija]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi =<small>Cavanella, Paludetto, Sindacale, Teson</small> | vrsta_dijelova =frazioni | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe = Marco Geromin | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =66 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 4 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =10 775 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =30023 | pozivni_broj =0421 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica =[http://www.comune.concordiasagittaria.ve.it/ www.comune.concordiasagittaria] | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Concordia Sagittaria na zemljovidu Italije | bilješke = }} '''Concordia Sagittaria''' je [[grad]] u [[Talijanske pokrajine|talijanskoj pokrajini]] [[Venecija (pokrajina)|Venecija]] ([[Talijanske regije|regija]] [[Veneto]]) od 10 775 stanovnika<ref name="tre"/> (2008. godine). ==Zemljopisne karakteristike== ''Concordia Sagittaria'' leži na istoku [[Sjeverna Italija|Sjeverne Italije]] duž obala [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Lemene]], nešto južnije od [[Portogruaro|Portogruara]], udaljena oko 80 [[km]] sjeveroistočno od [[Talijanske pokrajine|provincijskog]] [[glavni grad|centra]] [[Venecija|Venecije]], gotovo na granici s regijom [[Furlanija-Julijska krajina]]. ==Povijest== [[datoteka:Concordia Sagittaria Battistero.jpg|thumb|left|240px|<center>[[Romanika|Romanički]] [[Baptisterium|baptisterij]]]] ''Concordia Sagittaria'' je osnovana kao [[rimska kolonija]] - '''Iulia Concordia''', [[42. pr. Kr.]]<ref name="tre"/>pored raskršća dviju važnih puteva [[Via Annia]] i [[Via Postumia]], na pola puta između [[Altinum]]a i [[Akvileja|Akvileje]]. Pred kraj [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] izrasla je u veliki [[garnizon]] s impozantnom [[manufaktura|manufakturom]] za proizvodnju [[oružje|oružja]].<ref name="tre"/> Za [[barbari|barbarskih]] provala u [[Italija|Italiju]] razorio ju je [[Atila]], ali se život u gradu obnovio jer je postala [[biskup]]sko sjedište u [[Akvilejska biskupija|Akvilejskoj buiskupiji]]. [[Mletačka Republika]] [[aneksija|anektirala]] ju je zajedno s ostalom [[Furlanija|Furlanijom]] [[1420.]] Nakon pada [[Mletačka Republika|Venecije]] i [[Napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]] - ''Concordia Sagittaria'' je kao i ostatak Veneta postao dio [[Kraljevstvo Lombardija-Venecija|Kraljevstva Lombardija-Venecija]], [[vazal]]ne tvorevine [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] sve do [[1866.]] i [[Ujedinjenje Italije|Ujedinjenja Italije]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1871.|2657 |1881.|2922 |1901.|3074 |1911.|4201 |1921.|5017 |1931.|5588 |1936.|6368 |1951.|8298 |1961.|8451 |1971.|9216 |1981.|10361 |1991.|10558 |2001.|10492 |2011.|10640 |2021.|10224 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== Iz [[Antički Rim|antičkih]] vremena ''Concordia Sagittaria'' ima ostatke gradskih bedema i dva mosta, a iz [[Ranokršćanstvo|ranokršćanskog]] perioda [[nekropola|nekropolu]] duž Via Annije iz [[4. st. |4.]] – [[5. st. ]]a, s ostatcima [[bazilika|bazilike]].<ref name="tre">{{cite web |url=http://www.treccani.it/enciclopedia/concordia-sagittaria_%28Enciclopedia-dell%27-Arte-Antica%29/ |title=Concordia Sagittaria |publisher=Treccani |language=talijanski |accessdate=2013-08-31}}</ref> Najveće novovjeke znamenitosti ''Concordije'' su [[Romanika|romanički]] ''[[Baptisterj|baptisterijem]]'' iz [[11. st.]]a, pored [[Gotika|gotičke]] [[katedrala|ckatedrale]] ''San Stefano'' iz [[1466.]] i [[biskup]]ska palača iz [[15. st.]]a. ==Gospodarstvo== ''Concordia Sagittaria'' je lokalni centar [[PoljoGospodarstvo|poljoprivrednog]] kraja, poznat po uzgoju [[govedo|goveda]]. ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Concordia Sagittaria}} * [http://www.comune.concordiasagittaria.ve.it/ Službene stranice grada] {{it icon}} * [http://www.treccani.it/enciclopedia/concordia-sagittaria/ ''Concordia Sagittaria'' na portalu Treccani] [[Kategorija:Gradovi u Venetu]] 01e9g5j2rlsjsj56b2lvi465lv53vbb 0 494679 7578338 7405473 2026-08-16T07:45:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578338 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Cerignola | ime_genitiv =Cerignole | izvorno_ime =<small>Comune di Cerignola</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama =Teatro Mercadante 05.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Trg u centru grada s kazalištem Mercadante | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =41 | širina-minute =16 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =15 | dužina-minute =54 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|država]] | lokacija_info ={{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime =[[Talijanske regije|regija]] | lokacija1_info =[[Apulija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|pokrajina]] | lokacija2_info =[[Foggia (pokrajina)|Foggia]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi =<small>Angeloni, Borgo Libertà, Borgo Tressanti, Cerignola Campagna, Moschella, Pozzo Terraneo</small> | vrsta_dijelova =frazioni | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe = Antonio Giannatempo | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =593 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 120 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2011. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =56 816 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =71042 | pozivni_broj =0885 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica =[http://www.comune.cerignola.fg.it/hh/index.php http://www.comune.cerignola] | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Cerignola na karti Italije | bilješke = }} '''Cerignola''' je drugi po veličini [[grad]] u [[Talijanske pokrajine|talijanskoj pokrajini]] [[Foggia (pokrajina)|Foggia]] u [[Talijanske regije|regiji]] [[Apulija]] od 56 816 stanovnika.<ref name="city">{{cite web |url=http://www.citypopulation.de/Italy-Puglia.html |title=ITALY: Puglia |accessdate=2013-08-30 |language=engleski |publisher=Citypopulationde}}</ref> ==Zemljopisne karakteristike== ''Cerignola'' leži na jugoistoku [[Italija|Italije]] na južnoj [[Granica|granici]] Apulijske ravnice,<ref name="brit"/> udaljena oko 30 [[km]] od [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i oko 38 [[km]] jugoistočno od [[Talijanske pokrajine|provincijskog]] [[glavni grad|centra]] [[Foggia|Foggie]]. ==Povijest== [[datoteka:Cerignola Corso Garibaldi.jpg|thumb|left|240px|<center>Corso Garibaldi]] ''Cerignola'' je bila [[municipij]] za [[Antički Rim|rimskih]] vremena. Kod grada su [[28. travnja]] [[1503.]] [[Španjolci]] pobijedili [[Francuzi|Francuze]] i tako zagospodarili [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskim Kraljevstvom]] za niz sljedećih stoljeća.<ref name="brit"/>Samim gradom vladale su [[plemstvo|plemićke]] porodice Caracciolo i Pignatelli. U ''Cerignoli'' je rođen čuveni talijanski [[Filologija|filolog]] [[Nicola Zingarelli]] - [[1860.]] a [[skladatelj]] [[Pietro Mascagni]] skladbio je svoju slavnu [[Opera|operu]] [[Cavalleria rusticana]] upravo tu [[1890.]]<ref name="brit"/> == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|21628 |1871.|25089 |1881.|24050 |1901.|31958 |1911.|38097 |1921.|38096 |1931.|38573 |1936.|39540 |1951.|51320 |1961.|49287 |1971.|47797 |1981.|50819 |1991.|55052 |2001.|57366 |2011.|56653 |2021.|57127 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== Najveća znamenitost ''Cerignole'' je [[barok]]na [[crkva]] ''Beata Vergine del Monte Carmelo'' iz [[16. st. ]]a. ==Gospodarstvo== ''Cerignola''' je značajan [[transport]]ni i [[trgovina|trgovački]] centar [[vuna|vunom]] tog dijela Apulije i centar [[Poljoprivreda|poljoprivrednog]] kraja, u kom se proizvodi [[maslinovo ulje]], [[vino]], [[badem]]i, [[pšenica]], [[zob]] i [[lan]].<ref name="brit">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/103525/Cerignola |title=Cerignola |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |accessdate=2013-08-28}}</ref> ==Gradovi prijatelji== * {{Z+X|ITA}}, [[Vizzini]] * [[Montilla]], Španjolska * [[Nemours]], Francuska ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Cerignola}} * [http://www.comune.cerignola.fg.it/hh/index.php Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130907062353/http://www.comune.cerignola.fg.it/hh/index.php |date=7. rujna 2013. }} {{it icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/103525/Cerignola ''Cerignola'' na portalu Encyclopædia Britannica] [[Kategorija:Gradovi u Apuliji]] 6ajto6r8b1pptrls717avryoem6esc9 0 494790 7578287 7406202 2026-08-16T05:53:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578287 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Canicattì | ime_genitiv =Canicattì | izvorno_ime =<small>Comune di Canicattì</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama =Canicatti centro6.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Panorama grada | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =37 | širina-minute =22 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =13 | dužina-minute =51 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime =[[Talijanske regije|regija]] | lokacija1_info =[[Sicilija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|pokrajina]] | lokacija2_info =[[Agrigento (pokrajina)|Agrigento]] (AG) | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe = Vincenzo Corbo | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =91 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 465 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2012.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =35.393<ref name="city"/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =92024 | pozivni_broj =0922 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica =[http://www.comune.canicatti.ag.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/1 www.comune.canicattì] | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Canicattì na zemljovidu Italije | bilješke = }} '''Canicattì''' ([[Sicilijanski jezik|sicilijanski]]: ''Caniattì'') je četvrti po veličini [[grad]] u [[sicilija]]nskoj [[Talijanske pokrajine|pokrajini]] [[Agrigento (pokrajina)|Agrigento]] od 35.393 stanovnika.<ref name="city">{{cite web |url=http://www.citypopulation.de/Italy-Sicilia.html |title=ITALY: Sicilia |accessdate=2013-07-01 |language=engleski |publisher=Citypopulationde}}</ref> == Zemljopisne karakteristike == ''Canicattì'' leži na jugu [[Sicilija|Sicilije]], u njenoj brdovitoj unutrašnjosti, udaljen oko 33 [[km]] istočno od provincijskog središta [[Agrigento|Agrigenta]], i oko 90 km jugoistočno od [[Talijanske regije|regionalnog]] [[glavni grad|središta]] [[Palermo|Palerma]]. == Povijest == ''Canicattì'' je osnovan početkom [[14. stoljeće|14. st.]], sve do [[1812.]] i zabrane [[feudalizam|feudalizma]] bio je [[feudalizam|feud]] brojnih [[sicilija]]nskih [[dinastija]]; ''Formoso'', ''Calmieri'', ''Crescenzio'' i ''Bonanno''.<ref name="brit"> {{cite web |url=http://www.treccani.it/enciclopedia/canicatti/ |title=Canicattì |publisher=Treccani encyclopedia Italiana |language=talijanski |accessdate=2013-07-01}}</ref> == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|20204 |1871.|21001 |1881.|19678 |1901.|24687 |1911.|31204 |1921.|31552 |1931.|28546 |1936.|29680 |1951.|31442 |1961.|30352 |1971.|28964 |1981.|31981 |1991.|32344 |2001.|31713 |2011.|34863 |2021.|34588 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Znamenitosti == Najveća znamenitost ''Canicattìa'' je njegova [[katedrala]] San Pancrazio, podignuta [[1760.]] == Gospodarstvo == ''Canicattì'' je prije svega [[trgovina|trgovačko]] središte [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] kraja, s nešto [[mlin]]ova i [[Vino|vinarija]] od [[industrija|industrije]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Canicattì}} * [http://www.comune.canicatti.ag.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/1 Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130703134802/http://www.comune.canicatti.ag.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/1 |date=3. srpnja 2013. }} {{it icon}} * [http://www.treccani.it/enciclopedia/canicatti/ ''Canicattì'' na portalu Treccani encyclopedia Italiana] {{it icon}} [[Kategorija:Gradovi na Siciliji]] 3875wpp841bzgo37rr38oob5tdnh6u7 0 496467 7578202 7567758 2026-08-16T01:27:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578202 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Božidar Gagro | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[3. siječnja]] [[1938.]] | mjesto_rođenja = [[Hodbina]] | datum_smrti = [[4. studenog]] [[2009.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[povijest umjetnosti]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Božidar Gagro''' ([[Hodbina]] kod Mostara, [[3. siječnja]] [[1938.]] {{--}} [[Zagreb]], [[4. studenog]] [[2009.]]) je bio hrvatski [[povjesničar umjetnosti]], [[diplomat]] i [[prevoditelj]]. == Životopis == Rodio se je 1938. u Hodbini kod Mostara. Diplomirao je na [[FFZG|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu, gdje je i predavao na Katedri za novi vijek kao asistent profesora [[Grgo Gamulin|Grga Gamulina]], a potom i kao nosilac kolegija Umjetnost 19. i 20. stoljeća. Autor je stotinjak stručnih radova, članaka, [[esej]]a i [[studija]] uglavnom s područja suvremene povijesti umjetnosti te [[teorija kulture|teorije kulture]] i [[kulturni razvitak|kulturnog razvitka]]. Pokrenuo je i prvih pet godina uređivao časopis ''Život umjetnosti''. Njegovi prijevodi teorijskih djela s talijanskog i francuskog jezika, primjerice Francastelovih Studija iz [[sociologija umjetnosti|sociologije umjetnosti]], omogućili su i u nas nove pristupe i interpretacije likovnih djela. Studije Periferna struktura: od Karasa do Exata i Slikarstvo [[Proljetni salon|Proljetnog salona]] 1916–1928. važne su kao prvi primjeri sinteze diskursa moderne u nas. Autor je i studija i izložbi o nezaobilaznim imenima moderne hrvatske likovne umjetnosti, kao što su monografija o Ivanu Meštroviću ili retrospektivne izložbe Dušana Džamonje i Ede Murtića. Gagro je i idejni začetnik antologijskih izložbi Kritička retrospektiva grupe Zemlja i Slikarstvo münchenskog kruga – Račić, Becić, Herman, kao i prve izložbe Secesije u Hrvatskoj. Takve tematske izložbe važan su prinos shvaćanju i interpretiranju hrvatske umjetnosti u europskom kontekstu. Bio je zaslužan i za postavljanje velikih izložbi poput Pisane riječi u Hrvatskoj ili Drevne kineske kulture, koje su značile pionirsku inicijativu velikih kulturoloških projekata. Neumoran u promicanju kulture i moderniziranju kulturnih ustanova, imao je i ideju o projektu velikog interdisciplinarnog muzejskog kompleksa koji bi uključivao Muzejski prostor, danas Galeriju Klovićevi dvori, i Muzej moderne umjetnosti. Niz godina aktivan i u javnom djelovanju, Gagro je bio osnivač je i direktor Zavoda za kulturu SR Hrvatske potkraj sedamdesetih godina, ministar prosvjete i kulture SR Hrvatske, veleposlanik Jugoslavije u Francuskoj, a od 2001. veleposlanik Hrvatske u Francuskoj. Bio je i zamjenik [[ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske|ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske]], hrvatski veleposlanik pri [[Vijeće Europe|Vijeću Europe]] u Strasbourgu, veleposlanik u Maroku, hrvatski predstavnik pri [[UNESCO]]-u, predstavnik Hrvatske u [[Stalno vijeće frankofonije|Stalnom vijeću]] [[frankofonija|frankofonije]]. == Izvori == ;Bilješke i literatura {{izvori}} *Nika Štriga: [http://www.matica.hr/vijenac/409/Bo%C5%BEidar%20Gagro%20%281938-2009%29/ In memoriam Božidar Gagro (1938-2009)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407095813/http://www.matica.hr/vijenac/409/Bo%C5%BEidar%20Gagro%20%281938-2009%29/ |date=7. travnja 2014. }}, [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] br. 409 - 4. studenoga 2009. * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6530 Gagro, Božidar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210225042304/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6530 |date=25. veljače 2021. }}, [[Hrvatski biografski leksikon]], hbl.lzmk.hr {{GLAVNIRASPORED:Gagro, Božidar}} [[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Veleposlanici Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]] 25x30tlv6m1o7eiokqe4bbrofnzb7hp 0 498899 7577961 6845945 2026-08-15T14:18:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577961 wikitext text/x-wiki '''BIBL liga 2012./13.''' (sponzorski '''''Eurohold Balkan League''''') je bilo peto izdanje [[Balkanska liga|Balkanske lige (Balkan International Basketball League)]]. Sudjelovalo je deset klubova iz sedam država, a prvakom je drugi put zaredom postao [[izrael]]ski klub ''Hapoel Gilboa Galil Elyon'' iz Gan Nera. == Sustav natjecanja == === Prvi dio === Deset klubova je podijeljeno u dvije skupine po pet klubova (A i B). Klubovi igraju dvokružnu ligu )svatko sa svakim, ukupno osam utakmica po momčadi). Tri prvoplasirane momčadi iz svake skupine nastavljaju u grupi C, a četvrto i petoplasirani u grupu D. === Drugi dio === Grupa C - u nju se plasiraju tri prvoplasirane momčadi iz svake skupine. Međusobni rezultati iz grupa A ili B se prenose, te klubovi igraju dvokružno s klubovima s kojima nisu bili u skupini u prvom krugu (šest utakmica po momčadi, ukupno deset prikazano u skupini). Grupa D - u biti razigravanje za 7. – 10. mjesta, ulaze šetvrto i petoplasirani klubovi iz svake skupine. Također se međusobni rezultati prenose, te klubovi igraju protiv klubova iz druge skupine prvog dijela (četiri utakmice po momčadi, šest prikazano u skupini). === Final Four === Završni turnir četiri prvoplasirane momčadi iz grupe C. == Sudionici == * {{Z|BUG}} ''Rilski Sportist'', [[Samokov]] * {{Z|BUG}} ''Levski'', [[Sofija]] * {{Z|CG}} ''Mornar'', [[Bar (grad)|Bar]] * {{Z|CG}} ''Teodo'', [[Tivat]] * {{Z|GRČ}} ''Kavala'', [[Kavala (grad)|Kavala]] * {{Z|HRV}} ''[[KK Svjetlost Brod|Đuro Đaković]]'', [[Slavonski Brod]] * {{Z|IZR}} ''Hapoel Gilboa Galil Elyon'', Gan Ner * {{Z|MAK}} ''Kozuv'', [[Gevgelija]] * {{Z|MAK}} ''Kumanovo'', [[Kumanovo]] * {{Z|SRB}} ''[[OKK Beograd|OKK]]'', [[Beograd]] == Ljestvice i rezultati == === Prvi dio === ==== Grupa A ==== {| class="wikitable" !mj !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |- bgcolor="lawngreen" |1. ||{{Z|IZR}} Hapoel Gilboa Galil ||8 ||6 ||2 ||626:526 ||14 |rowspan="3"|Grupa C |- bgcolor="lawngreen" |2. ||{{Z|BUG}} Levski ||8 ||5 ||3 ||669:610 ||13 |- bgcolor="lawngreen" |3. ||{{Z|MAK}} Kumanovo ||8 ||4 ||4 ||590:642 ||12 |- bgcolor="coral" |4. ||{{Z|HRV}} Đuro Đaković ||8 ||4 ||4 ||589:617 ||12 |rowspan="2"|Grupa D |- bgcolor="coral" |5. ||{{Z|CG}} Mornar ||8 ||1 ||7 ||560:639 ||9 |} ==== Grupa B ==== {| class="wikitable" !mj !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |- bgcolor="lawngreen" |1. ||{{Z|BUG}} Rilski Sportist ||8 ||5 ||3 ||700:604 ||13 |rowspan="3"|Grupa C |- bgcolor="lawngreen" |2. ||{{Z|CG}} Teodo ||8 ||5 ||3 ||635:617 ||13 |- bgcolor="lawngreen" |3. ||{{Z|GRČ}} Kavala ||8 ||4 ||4 ||630:679 ||12 |- bgcolor="coral" |4. ||{{Z|MAK}} Kozuv ||8 ||4 ||4 ||596:624 ||12 |rowspan="2"|Grupa D |- bgcolor="coral" |5. ||{{Z|SRB}} OKK Beograd ||8 ||2 ||6 ||617:564 ||10 |} === Drugi dio === ==== Grupa C ==== {| class="wikitable" !mj !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |- bgcolor="lime" |1. ||{{Z|BUG}} Levski ||10 ||8 ||2 ||841:735 ||18 |rowspan="4"|''Final Four'' |- bgcolor="lime" |2. ||{{Z|IZR}} Hapoel Gilboa Galil ||10 ||6 ||4 ||847:783 ||16 |- bgcolor="lime" |3. ||{{Z|BUG}} Rilski Sportist ||10 ||5 ||5 ||840:838 ||15 |- bgcolor="lime" |4. ||{{Z|MAK}} Kumanovo ||10 ||5 ||5 ||824:891 ||15 |- |5. ||{{Z|GRČ}} Kavala ||10 ||4 ||6 ||798:849 ||14 |rowspan="2"| |- |6. ||{{Z|CG}} Teodo ||10 ||2 ||8 ||830:884 ||12 |} ==== Grupa D ==== {| class="wikitable" !mj !klub !ut !pob !por !koševi !bod |- |7. ||{{Z|MAK}} Kozuv ||6 ||5 ||1 ||473:428 ||11 |- |8. ||{{Z|HRV}} Đuro Đaković ||6 ||3 ||3 ||456:465 ||9 |- |9. ||{{Z|CG}} Mornar ||6 ||3 ||3 ||479:487 ||9 |- |10. ||{{Z|SRB}} OKK Beograd ||6 ||1 ||5 ||481:509 ||7 |} === Final Four === Igran u [[Samokov]]u 19. – 21. travnja 2013. {| class="wikitable" !klub1 !rezultat !klub2 |- !colspan="3"|poluzavršnica |- |{{Z|IZR}} '''Hapoel Gilboa Galil''' ||85:76 ||{{Z|MAK}} Kumanovo |- |{{Z|BUG}} '''Levski''' ||83:74 ||{{Z|BUG}} Rilski Sportist |- |colspan="3"| |- !colspan="3"|za 3. mjesto |- |{{Z|MAK}} Kumanovo ||77:85 ||{{Z|BUG}} '''Rilski Sportist''' |- |colspan="3"| |- !colspan="3"|završnica |- |{{Z|IZR}} '''Hapoel Gilboa Galil''' ||87:79 ||{{Z|BUG}} Levski |} == Konačni poredak == {| class="wikitable" !mj !klub !ut !pob !por !koševi |- bgcolor="gold" |1. ||{{Z|IZR}} Hapoel Gilboa Galil Elyon ||16 ||12 ||4 || |- bgcolor="silver" |2. ||{{Z|BUG}} Levski ||16 ||12 ||4 || |- !colspan="6"| |- bgcolor="orangered" |3. ||{{Z|BUG}} Rilski Sportist ||16 ||8 ||8 || |- |4. ||{{Z|MAK}} Kumanovo ||16 ||7 ||9 || |- !colspan="6"| |- |5. ||{{Z|GRČ}} Kavala ||14 ||6 ||8 || |- |6. ||{{Z|CG}} Teodo ||14 ||5 ||9 || |- !colspan="6"| |- |7. ||{{Z|MAK}} Kozuv ||12 ||7 ||5 || |- |8. ||{{Z|HRV}} Đuro Đaković ||12 ||5 ||7 || |- |9. ||{{Z|CG}} Mornar ||12 ||4 ||8 || |- |10. ||{{Z|SRB}} OKK Beograd ||12 ||3 ||9 || |} == Poveznice == * [[Balkanska liga|Balkan International Basketball League]] *[http://balkanleague.net/en/index.php Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110429224319/http://www.balkanleague.net/en/index.php |date=29. travnja 2011. }} * [[ABA liga 2012./13.]] == Izvori == <small> * [http://balkanleague.net/en/schedule.php?season_id=16&champ_id=44 rezultati grupe A, BIBL 2012./13., balkanleague.net], pristupljeno 10. studenog 2013. * [http://balkanleague.net/en/schedule.php?season_id=16&champ_id=45 rezultati grupe B, BIBL 2012./13., balkanleague.net], pristupljeno 10. studenog 2013. * [http://balkanleague.net/en/schedule.php?season_id=16&champ_id=46 rezultati grupe C, BIBL 2012./13., balkanleague.net], pristupljeno 10. studenog 2013. * [http://balkanleague.net/en/schedule.php?season_id=16&champ_id=47 rezultati grupe D, BIBL 2012./13., balkanleague.net], pristupljeno 10. studenog 2013. * [http://balkanleague.net/en/schedule.php?season_id=16&champ_id=48 rezultati ''Final Foura'', BIBL 2012./13., balkanleague.net], pristupljeno 10. studenog 2013. </small> {{mrva-koš}} [[Kategorija:Balkanska liga|2012-13]] t93a9xqf8j608zvy35yrphrrpkc7zkw 0 498918 7577959 6845944 2026-08-15T14:11:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577959 wikitext text/x-wiki '''BIBL liga 2010./11.''' (sponzorski '''''Eurohold Balkan League''''') je bilo treće izdanje [[Balkanska liga|Balkanske lige (Balkan International Basketball League)]]. Sudjelovalo je deset klubova iz sedam država, a prvakom je postao ''Feni Industries'' iz [[Kavadarci|Kavadaraca]]. == Sustav natjecanja == Deset klubova je podijeljeno u dvije skupine po pet klubova koji igraju dvokružnim liga-sustavom (deset kola, osam utakmica po momčadi). Po okončanju grupnog dijela drugoplasirani i trećeplasirani iz skupina igraju četvrtzavršnicu doigravanja na dvije dobivene utakmice (''best-of-three''), te se pobjednici plasiraju na završni turnir - ''Final Four'', na koji su se automatski plasirali pobjednici skupina. == Sudionici == * {{Z|BIH}} ''[[HKK Zrinjski HT Mostar|Zrinjski]]'', [[Mostar]] * {{Z|BUG}} ''Balkan'', [[Botevgrad]] * {{Z|BUG}} ''Rilski Sportist'', [[Samokov]] * {{Z|BUG}} ''Levski'', [[Sofija]] * {{Z|CG}} ''Mornar'', [[Bar (grad)|Bar]] * {{Z|CG}} ''Ulcinj'', [[Ulcinj]] * {{Z|HRV}} ''[[KK Svjetlost Brod|Svjetlost Brod]]'', [[Slavonski Brod]] * {{Z|MAK}} ''Feni Industries'', [[Kavadarci]] * {{Z|RUM}} ''Mureș'', [[Târgu Mureș]] * {{Z|SRB}} ''[[OKK Beograd|OKK]]'', [[Beograd]] == Ljestvice i rezultati == === Dio po grupama === ==== Grupa A ==== {| class="wikitable" !mj !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |- bgcolor="lime" |1. ||{{Z|BUG}} Levski ||8 ||7 ||1 ||710:576 ||15 |''Final Four'' |- bgcolor="lawngreen" |2. ||{{Z|SRB}} OKK Beograd ||8 ||5 ||3 ||648:641 ||13 |rowspan="2"|četvrtzavršnica |- bgcolor="lawngreen" |3. ||{{Z|CG}} Ulcinj ||8 ||4 ||4 ||611:633 ||12 |- |4. ||{{Z|BIH}} Zrinjski ||8 ||4 ||4 ||656:664 ||12 |rowspan="2"| |- |5. ||{{Z|HRV}} Svjetlost Brod ||8 ||0 ||8 ||576:687 ||8 |} ==== Grupa B ==== {| class="wikitable" !mj !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |- bgcolor="lime" |1. ||{{Z|MAK}} Feni Industries ||8 ||6 ||2 ||723:652 ||14 |''Final Four'' |- bgcolor="lawngreen" |2. ||{{Z|CG}} Mornar ||8 ||6 ||2 ||696:648 ||14 |rowspan="2"|četvrtzavršnica |- bgcolor="lawngreen" |3. ||{{Z|BUG}} Rilski Sportist ||8 ||4 ||4 ||631:649 ||12 |- |4. ||{{Z|RUM}} Mureș ||8 ||3 ||5 ||683:694 ||11 |rowspan="2"| |- |5. ||{{Z|BUG}} Balkan ||8 ||1 ||7 ||592:682 ||9 |} === Doigravanje === ==== Četvrtzavršnica ==== {| class="wikitable" !klub1 !omjer !klub2 !rezultati |- |{{Z|SRB}} OKK Beograd ||0-2 ||{{Z|BUG}} '''Rilski Sportist''' ||88:93*, 57:66 |- |{{Z|CG}} '''Mornar''' ||2-1 ||{{Z|CG}} Ulcinj ||69:60*, 68:80, 77:69* |- !colspan="4"| |- |colspan="4"|<small> <nowiki>*</nowiki> domaća utakmica za ''klub1'' </small> |} ==== Final Four ==== Igran u [[Kavadarci]]ma 15. – 17. travnja 2011. {| class="wikitable" !klub1 !rezultat !klub2 |- !colspan="3"|poluzavršnica |- |{{Z|BUG}} Levski ||70:74 ||{{Z|BUG}} '''Rilski Sportist''' |- |{{Z|MAK}} '''Feni Industries''' ||82:75 ||{{Z|CG}} Mornar |- |colspan="3"| |- !colspan="3"|završnica |- |{{Z|BUG}} Rilski Sportist ||75:88 ||{{Z|MAK}} '''Feni Industries''' |} == Poveznice == * [[Balkanska liga|Balkan International Basketball League]] * [http://balkanleague.net/en/index.php Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110429224319/http://www.balkanleague.net/en/index.php |date=29. travnja 2011. }} * [[NLB liga 2010./11.]] == Izvori == <small> * [http://balkanleague.net/en/schedule.php?parentmenu=14&submenu=27&submit1=Submit BIBL 2010./11., rezultati grupe A, balkanleague.net], pristupljeno 11. studenog 2013. * [http://balkanleague.net/en/schedule.php?parentmenu=14&submenu=29&submit1=Submit BIBL 2010./11., rezultati grupe B, balkanleague.net], pristupljeno 11. studenog 2013. * [http://balkanleague.net/en/schedule.php?parentmenu=14&submenu=31&submit1=Submit BIBL 2010./11., rezultati četvrtzavršnice, balkanleague.net], pristupljeno 11. studenog 2013. * [http://balkanleague.net/en/schedule.php?parentmenu=14&submenu=34&submit1=Submit BIBL 2010./11., rezultati ''Final Foura'', balkanleague.net], pristupljeno 11. studenog 2013. </small> {{mrva-koš}} [[Kategorija:Balkanska liga|2010-11]] eldu2c0b6cfhep81zbbndhwu6epznbk 0 508534 7578165 7284932 2026-08-15T23:40:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5 7578165 wikitext text/x-wiki {{Infookvir biskup | ime_biskupa = Bonifacije Albani | slika = | slika_širina = 180px | slika_opis = | datum_rođenja = [[1. kolovoza]] [[1619.]] | mjesto_rođenja = [[Bergamo]], [[Italija]] | datum_smrti = [[18. veljače]] [[1678.]] | mjesto_smrti = [[Split]] | svećenik = | biskup = | titula = [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski nadbiskup i metropolit]]<br>[[primas Dalmacije i cijele Hrvatske]] | služba = 1668. – 1678. | počasti_u_njegovo_ime = | grb = }} '''Bonifacije Albani''' ([[Bergamo]], [[Italija]], [[1. kolovoza]] [[1619.]] – [[Split]], [[18. veljače]] [[1678.]]), [[splitsko-makarska nadbiskupija|splitski nadbiskup]] i [[metropolija|metropolit]] (1668. – 1678.), podrijetlom iz [[Talijani|talijanske]] [[plemstvo|plemićke]] obitelji. Prvu naobrazbu stekao je u obitelji, a [[filozofija|filozofsko]]-[[teologija|teološke]] studije završio je, kao član somaska, u kolegiju ''San Biaggio'' u [[Rim]]u, gdje je [[1642.]] godine zaređen za [[svećenstvo|svećenika]]. Godine [[1662.]] postao je generalni prokurator Družbe, a tri godine kasnije generalni prepozit. Na prijedlog mletačkih senatora imenovan je [[1667.]] splitskim nadbiskupom. Biskupski je red primio [[19. veljače]] [[1668.]] u Rimu, a u Split je došao po svršetku [[Kandijski rat|Kandijskog rata]]. Godine [[1671.]] održao je u Splitu nabiskupsku sinodu. Dva je puta (1671. i 1675.) poslao [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]] izvještaje o stanju [[nadbiskupija|nadbiskupije]]. Na mjestu stare nadbiskupske palače, koja je 170 godina ležala u ruševinama, podigao je novu i u nju smjestio [[Nadbiskupski arhiv u Splitu|nadbiskupijski arhiv]]. Dao je popraviti i proširiti [[Nadbiskupska palača u Kaštel Sućurcu|nadbiskupski ljetnikovac]] u [[Kaštel Sućurac|Kaštel-Sućurcu]].<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=397 Bonifacije Albani – Hrvatski biografski leksikon]</ref> == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{hr icon}} {{s-start}} {{s-rel|ca}} {{s-bef|before=[[Leonard Bondumier]]}} {{s-ttl|title=[[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitski nadbiskup]]|years=1668. – 1678.}} {{s-aft|after=[[Stjepan I. Cosmi]]}} {{s-end}} {{mrva-biog-biskupi}} {{(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}} {{GLAVNIRASPORED:Albani, Bonifacije}} [[Kategorija:Splitski nadbiskupi]] [[Kategorija:Talijanski biskupi]] mvc83ijr4zt7vug3waex5cx6dkyue0c 0 508639 7578084 7484267 2026-08-15T19:26:56Z Atricapilus 18875 7578084 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Milena Zupančič |slika = Milena Zupančič in Machbeth.jpg |veličina = 210px |opis slike = Milena Zupančič u drami [[Macbeth]] |rodno ime = Milena Zupančič |pseudonim = |rođenje = [[18. prosinca]] [[1946.]] |mjesto rođenja = [[Jesenice]], Slovenija |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = glumica |godine rada = |web = |supruga = |suprug = [[Radko Polič]]<br>[[Dušan Jovanović]] |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Milena Zupančič''' ([[Jesenice]], [[18. prosinca]] [[1946.]] – [[15. kolovoza]] [[2026.|2026]].)<ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-15|title=Preminula je Milena Zupančič, jedna od najvećih slovenskih glumica|url=https://net.hr/hot/zvijezde/preminula-je-milena-zupancic-jedna-od-najvecih-slovenskih-glumica-a999c37b-98cc-11f1-936f-9600040c8f8e|access-date=2026-08-15|website=net.hr|language=hr}}</ref> bila je [[Slovenci|slovenska]] kazališna i filmska [[glumica]]. Kao dijete živjela je sa samohranom majkom. Oca nikad nije upoznala ni vidjela. Pohađala je područnu školu OŠ Josipa Plemlja Bled u [[Bohinjska Bela|Bohinjskoj Beli]]. Poslije je pohađala gimnaziju u Jesenicama. Ondje je spoznala da želi biti glumica. Debitirala je ulogom studentice u filmu Oxygen. U sjećanju Slovenaca odigrala je nezaboravne uloge u dva filmoa [[Matjaž Klopčič|Matjaža Klopčiča]]: kao Presečnikova Meta u [[Cvetje v jeseni (film)|Cvetju v jeseni]] i kao Žašlerca u [[Vdovstvo Karoline Žašler|Vdovstu Karoline Žašler]]. U skoro četiri desetljeća nastupa na kazališnim daskama, filmskom platnu i televizijskom zaslonu odigrala je veliki broj glavnih uloga, za koje je dobila najprestižnije kazališne i filmske nagrade, među ostalim brojne pulske Zlatne arene (1976. i 1977.), nagradu Prešernove zaklade 1977., [[Borštnikov prsten]] (1999.), [[Prešernova nagrada|Prešernovu nagradu]] za trajni prinos razvitku slovenske kulture (1993. godine). Prvakinja je kazališnog ansambla [[Ljubljanska Drama|ljubljanske Drame]] i veleposlanica [[UNICEF]]a. Izabrana je za ikonu slovenskog glumišta. Bila je supruga poznatog slovenskog glumca [[Radko Polič|Radka Poliča]], a danas je supruga [[Dušan Jovanović|Dušana Jovanovića]]. [[UNICEF-ov popis veleposlanika dobre volje|Veleposlanica Unicefa]] je od godine 2000., studenoga 2003. pa je postala tudi regionalna veleposlanica za zapadni Balkan. 2011. je godine prekinula suradnju s Unicefom.<ref>[http://www.mladina.si/85366/14-01-2011-odstopili_ambasadorki_unicefa_slovenija/?utm_source=dnevnik%2F14-01-2011-odstopili_ambasadorki_unicefa_slovenija%2F&utm_medium=web&utm_campaign=oldLink Odstopili ambasadorki Unicefa Slovenija], . 14. 1. 2011. Pridobljeno dne 24. november 2013.</ref> == Filmografija == * 2021. Područje bez signala kao Alisa * 2013. Srečen za umret (r. Matevž Luzar) * 2005. Ohcet (r. P. Pašić) * 2005. Warchild (r. C. Wagner) * 2005. Na planincah (r. M. Hočevar) * 2003. Pesnikov portret z dvojnikom (r. F. Slak) * 1996. Felix (r. B. Šprajc) * 1991. Ljubezen po kranjsko (r. A. Mlakar) * 1988. [[U sredini mojih dana (1988.)|U sredini mojih dana]] * 1987. Moj ata, socialistični kulak (r. M. Klopčič) * 1986. Kormoran (r. A. Tomšič) * 1985. Christophoros (r. A. Mlakar) * 1984. Dediščina (r. M. Klopčič) * 1984. Pejzaži u magli (r. J. Jovanović) * 1983.Igmanski marš (Z.Šotra) * 1981. Dečko koji obečava (r. M. Radivojević) * 1979. Iskanja (r. M. Klopčič) * 1979. Draga moja Iza (r. V. Duletič) * 1979. Krč (r. B. Šprajc) * 1979. [[Novinar (1979.)|Novinar]] kao Kovačeva supruga (r. F. Hadžič) * 1976. [[Idealist (1976.)|Idealist]] (r. I. Pretnar) ([[Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu]]) * 1976. [[Vdovstvo Karoline Žašler (1977.)|Vdostvo Karoline Žašler]] (r. M. Klopčič) ([[Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu]]) * 1974. Strah (r. M. Klopčič) * 1973. Cvetje v jeseni (r. M. Klopčič) * 1971. Mrtva ladja (r. R. Ranfl) * 1970. Onkraj (r. J. Gale) * 1968. Peta zaseda (r. F. Kosmač) == Kazališne uloge == Kazališne uloge zadnjih godina na pozornici Ljubljanske Drame. * W. Shakespeare: Romeo in Julija – Pestunja * M. Proust: Iskanje izgubljenega Časa – Oriane, vojvodinja de Guermantes * T. Bernhard: Na cilju – Mati * Y. Reza: En španski komad – Pilar * A. E. Skubic: Fužinski bluz – Vera * M. Hočevar: Smoletov vrt – Ljuba Smole == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0958716|ime=Milena Zupančič}} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. [[Slovenski biografski leksikon]] 1925–1991. Elektronska izdaja. Ljubljana: [[SAZU]], 2009. {{GLAVNIRASPORED:Zupančič, Milena}} [[Kategorija:Slovenski kazališni glumci]] [[Kategorija:Slovenski filmski glumci]] cqdrixaa5r67xbli8cscfvmjnbcmil0 7578253 7578084 2026-08-16T05:26:34Z Jonatan Melik Kurinčič 362830 novija fotografija 7578253 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Milena Zupančič |slika = Milena Zupančič 2016.jpg |veličina = 210px |opis slike = Milena Zupančič u 2016. godini |rodno ime = Milena Zupančič |pseudonim = |rođenje = [[18. prosinca]] [[1946.]] |mjesto rođenja = [[Jesenice]], Slovenija |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = glumica |godine rada = |web = |supruga = |suprug = [[Radko Polič]]<br>[[Dušan Jovanović]] |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Milena Zupančič''' ([[Jesenice]], [[18. prosinca]] [[1946.]] – [[15. kolovoza]] [[2026.|2026]].)<ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-15|title=Preminula je Milena Zupančič, jedna od najvećih slovenskih glumica|url=https://net.hr/hot/zvijezde/preminula-je-milena-zupancic-jedna-od-najvecih-slovenskih-glumica-a999c37b-98cc-11f1-936f-9600040c8f8e|access-date=2026-08-15|website=net.hr|language=hr}}</ref> bila je [[Slovenci|slovenska]] kazališna i filmska [[glumica]]. Kao dijete živjela je sa samohranom majkom. Oca nikad nije upoznala ni vidjela. Pohađala je područnu školu OŠ Josipa Plemlja Bled u [[Bohinjska Bela|Bohinjskoj Beli]]. Poslije je pohađala gimnaziju u Jesenicama. Ondje je spoznala da želi biti glumica. Debitirala je ulogom studentice u filmu Oxygen. U sjećanju Slovenaca odigrala je nezaboravne uloge u dva filmoa [[Matjaž Klopčič|Matjaža Klopčiča]]: kao Presečnikova Meta u [[Cvetje v jeseni (film)|Cvetju v jeseni]] i kao Žašlerca u [[Vdovstvo Karoline Žašler|Vdovstu Karoline Žašler]]. U skoro četiri desetljeća nastupa na kazališnim daskama, filmskom platnu i televizijskom zaslonu odigrala je veliki broj glavnih uloga, za koje je dobila najprestižnije kazališne i filmske nagrade, među ostalim brojne pulske Zlatne arene (1976. i 1977.), nagradu Prešernove zaklade 1977., [[Borštnikov prsten]] (1999.), [[Prešernova nagrada|Prešernovu nagradu]] za trajni prinos razvitku slovenske kulture (1993. godine). Prvakinja je kazališnog ansambla [[Ljubljanska Drama|ljubljanske Drame]] i veleposlanica [[UNICEF]]a. Izabrana je za ikonu slovenskog glumišta. Bila je supruga poznatog slovenskog glumca [[Radko Polič|Radka Poliča]], a danas je supruga [[Dušan Jovanović|Dušana Jovanovića]]. [[UNICEF-ov popis veleposlanika dobre volje|Veleposlanica Unicefa]] je od godine 2000., studenoga 2003. pa je postala tudi regionalna veleposlanica za zapadni Balkan. 2011. je godine prekinula suradnju s Unicefom.<ref>[http://www.mladina.si/85366/14-01-2011-odstopili_ambasadorki_unicefa_slovenija/?utm_source=dnevnik%2F14-01-2011-odstopili_ambasadorki_unicefa_slovenija%2F&utm_medium=web&utm_campaign=oldLink Odstopili ambasadorki Unicefa Slovenija], . 14. 1. 2011. Pridobljeno dne 24. november 2013.</ref> == Filmografija == * 2021. Područje bez signala kao Alisa * 2013. Srečen za umret (r. Matevž Luzar) * 2005. Ohcet (r. P. Pašić) * 2005. Warchild (r. C. Wagner) * 2005. Na planincah (r. M. Hočevar) * 2003. Pesnikov portret z dvojnikom (r. F. Slak) * 1996. Felix (r. B. Šprajc) * 1991. Ljubezen po kranjsko (r. A. Mlakar) * 1988. [[U sredini mojih dana (1988.)|U sredini mojih dana]] * 1987. Moj ata, socialistični kulak (r. M. Klopčič) * 1986. Kormoran (r. A. Tomšič) * 1985. Christophoros (r. A. Mlakar) * 1984. Dediščina (r. M. Klopčič) * 1984. Pejzaži u magli (r. J. Jovanović) * 1983.Igmanski marš (Z.Šotra) * 1981. Dečko koji obečava (r. M. Radivojević) * 1979. Iskanja (r. M. Klopčič) * 1979. Draga moja Iza (r. V. Duletič) * 1979. Krč (r. B. Šprajc) * 1979. [[Novinar (1979.)|Novinar]] kao Kovačeva supruga (r. F. Hadžič) * 1976. [[Idealist (1976.)|Idealist]] (r. I. Pretnar) ([[Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu]]) * 1976. [[Vdovstvo Karoline Žašler (1977.)|Vdostvo Karoline Žašler]] (r. M. Klopčič) ([[Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu]]) * 1974. Strah (r. M. Klopčič) * 1973. Cvetje v jeseni (r. M. Klopčič) * 1971. Mrtva ladja (r. R. Ranfl) * 1970. Onkraj (r. J. Gale) * 1968. Peta zaseda (r. F. Kosmač) == Kazališne uloge == Kazališne uloge zadnjih godina na pozornici Ljubljanske Drame. * W. Shakespeare: Romeo in Julija – Pestunja * M. Proust: Iskanje izgubljenega Časa – Oriane, vojvodinja de Guermantes * T. Bernhard: Na cilju – Mati * Y. Reza: En španski komad – Pilar * A. E. Skubic: Fužinski bluz – Vera * M. Hočevar: Smoletov vrt – Ljuba Smole == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0958716|ime=Milena Zupančič}} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. [[Slovenski biografski leksikon]] 1925–1991. Elektronska izdaja. Ljubljana: [[SAZU]], 2009. {{GLAVNIRASPORED:Zupančič, Milena}} [[Kategorija:Slovenski kazališni glumci]] [[Kategorija:Slovenski filmski glumci]] l1i1b2ghhlo0g2bwoo5l3pwbirq99h8 0 508646 7578064 6846435 2026-08-15T18:24:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578064 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv =Beretta ARX-160 |slika =[[Datoteka:Beretta_AR_with_thermal_sight_and_grenade_launcher.jpg|305px]] |slika opis =Beretta ARX-160 opremljena s termalnom optikom Qioptiq VIPIR i bacačem granata GLX-160. |vrsta =[[automatska puška]] |porijeklo ={{Z+X|ITA}} <!---- Povijest uporabe ----> |služba = |korišten od =Vidi ''[[Beretta ARX-160#Korisnici|korisnici]]'' |ratovi =[[Meksički drogeraški rat]]<br>[[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|Rat u Afganistanu]] <!---- Povijest proizvodnje ----> |projektant =[[Beretta]] |projektirano datum =[[2008.]] |proizvođač =[[Beretta]] |proizvodnja razdoblje = |proizvedeno komada = |cijena komad = |inačice =Vidi ''[[Beretta ARX-160#Inačice|inačice]]'' |streljačko oružje =DA |dužina =755 mm (zajedno s kundakom, cijev od 302 mm)<br>920 mm (zajedno s kundakom, cijev od 406 mm) |masa =3 kg (bez okvira, cijev od 302 mm)<br>3,1 kg (bez okvira, cijev od 406 mm) |širina = |visina = |dužina cijevi =302 mm<br>406 mm |promjer = |kalibar = |streljivo =[[5.56×45mm NATO]]<br>[[7,62×39 mm]]<br>[[6.8 mm Remington SPC]] |cijev = |broj žljebova = |brzina =914 m/sek. |brzina gađanja =700 met./min. |učinkoviti domet =610 m |kapacitet spremnika =30 metaka (STANAG okvir)<br>100 metaka (C-Mag okvir) |ciljnik =Podesivi čelićni ciljnik,<br>mogućnost postavljanja optike |podatak1 = |vrijednost podatak1 = |podatak2 = |vrijednost podatak2 = |podatak3 = |vrijednost podatak3 = |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''Beretta ARX-160''' je modularna [[automatska puška]] koju je dizajnirala i proizvodi [[Italija|talijanska]] industrija oružja [[Beretta]]. Razvijena je za potrebe talijanskih oružanih snaga u sklopu programa modernizacije Soldato Futuro ([[Hrvatski jezik|hrv.]] Vojnik budućnosti). Za pušku je razvijen i 40 mm bacač granata '''GLX-160''' koji se može postaviti ispod cijevi oružja ili se koristiti zasebno. Također, nezavisno od vojnog programa, oružje je ponuđeno i civilnom tržištu. == Povijest == [[Oružane snage Italije|Talijanska vojska]] se kroz program modernizacije Soldato Futuro odlučila opremiti novim oružjem. Izazov je preuzela domaća industrija [[Beretta]] te je vojsci ponudila modularnu pušku koja je kompatibilna STANAG normama te pogodna za ljevoruke i desnoruke vojnike a proizvodi se s tri osnovne dužine cijevi. Glavni zahtjevi na temelju kojih je razvijen ARX-160 bili su smanjenje mase i povećanje kompletne ergonomije u odnosu na prethodni [[Beretta AR70/90|AR-70/90]]. Konfiguracija ARX-160 je tradicionalna, sa širokom upotrebom [[tehnopolimer]]a koji je omogućio da se konstruira lako i ergonomsko oružje. Puška je modernog dizajna kao primjerice Berettin poluautomatski karabin [[Beretta Cx4 Storm|Storm]]. == Tehničke karakteristike == ARX-160 je opremljen teleskopski podešavajućim kundakom koji je kompletno preklopiv na desnu stranu radi zauzimanja što manjeg prostora. Sklapanje kundaka je lako, zahvaljujući prije svega jednom polukružnom dugmetu smještenom na lijevoj strani oružja (iznad rukohvata). Blokiranje sklopljenog kundaka se vrši pomoću odgovarajuće kočnice direktno integrirane u sanduku oružja. Međutim, mana kundaka je ta što nema kočnicu i prilikom izvlačenja kundaka. To dovodi do toga da se izvlačivi dio kundaka može lako izgubiti prilikom izvlačenja u tzv. stresnim situacijama. Automatska puška je sačinjena od četiri podgrupe: kundaka, cijevi sa zatvaračem, donjeg kućišta (što uključuje rukohvat, sanduk i sustav hranjenja streljivom) te gornjeg kućišta. Na gornjem dijelu puške nalazi se [[aluminij]]ska Picatinny šina (jedna od četiri koje su prisutne na ovom oružju). Dvije Picatinny šine nalaze se s obje strane prednje obloge (rukohvata) dok se četvrta nalazi ispod cijevi oružja i na koju se obično montira podcijevni bacač granata. Remen za prenošenje puške može se kopčati na šest odgovarajućih točaka: po dvije na svakoj strani sanduka oružja, jedna na kundaku i jedna na plinskom cilindru. Beretta ARX-160 je u pogledu sustava funkcioniranja, oružje tradicionalnog tipa: mehanizam paljbe temelji se na sustavu pozajmice barutnih plinova. Klip je kratkog hoda i samopodešavajući (kao na [[Beretta Rx4 Storm|Rx4 Storm]]) ali je manjih dimenzija u odnosu na klasični prisutan kod [[Beretta AR70/90|AR70/90]]. Također, i u pogledu zatvarača, oružje je tradicionalnog tipa. Lako dostupan selektor paljbe ima tri pozicije: poluautomatska i automatska paljba te kočnica (izbačena je mogućnost rafalne paljbe od dva do tri metka). Funkcija rafalne paljbe danas se smatra nepotrebnom komplikacijom jer i s minimalnom obukom današnji profesionalci mogu pucati poluautomatskom paljbom ali isto tako uzimajući u obzir i ne baš veliku kadencu gađanja. Selektor paljbe i sustav izbacivanja [[čahura]] su kompletno promjenjivi dok je postupak promjene konfiguracije za dešnjake na onu za ljevake prilično jednostavan te zahtjeva desetak sekundi. Pritiskom na dugme na kućištu, izbacivanje čahura prelazi s desne na lijevu stranu (i obrnuto) dok selektor paljbe može biti premješten s jedne na drugu stranu jednostavnim pritiskom prsta, ali tek pošto se preventivno blokira zatvarač. Također, selektor paljbe i dugme za promjenu okvira su prilagođeni i za dešnjake i za ljevake. Otvor za izbacivanje čahure i zatvarač su dizajnirani tako da se mogu lako adaptirati i za upotrebu različitih kalibara koji su u planu razvoja. Zahvaljujući ovim tehničkim rješenjima, ARX-160 može koristiti NATO streljivo kalibra [[5.56×45mm NATO|5.56×45mm]], ruski [[7,62×39 mm]] te američki [[6.8 mm Remington SPC]]. Važan novitet je i mogućnost brze zamjene cijevi. Naime, da bi se cijev odvila, dovoljno je istovremeno pritisnuti dvije polugice smještene s obje strane sanduka. Proces skidanja i zamjene cijevi obavlja se za nekoliko sekundi i čini veliki napredak za razliku od rješenja primijenjenih kod drugih pušaka, npr. [[FN SCAR|FN SCAR-a]] ili [[Heckler & Koch HK416|HK 416]] i [[Heckler & Koch HK417|417]]. === GLX-160=== Beretta je za ovu automatsku pušku razvila podcijevni bacač granata '''GLX-160''' kalibra 40 mm koji dizajnom podsjeća na američki [[M203]]. Iako je GLX-160 odlično oružje, ono ne predstavlja nikakvo revolucionarno rješenje. Proizveo ga je [[Galileo Avionica]] te se radi o jednom od najmodernijih, kompaktnih i lakih sustava ovog tipa koji trenutno postoje na svijetu. Zahvaljujući [[Balistika|balističkom]] računalu, GLX-160 omogućava postizanje velike "first hit" preciznosti kako sa stacionarnim tako i s pokretnim ciljem. Riječ je o malom (16x5x9 cm) i lakom (380 gr.) bacaču granata. GLX-160 poznat je pod komercijalnim nazivom ''SCORPIO'' te koristi "laser eye safe classe 1" sustav koji ima domet od 400 metara te koristi dvije [[litij]]ske baterije a može upotrebljavati i obične AA [[Baterija|baterije]]. Opremljen je s dva dugmeta koja su označena slovima S i D koja omogućavaju da se uređaj programira za djelovanje protiv nepokretnih (statičkih) ili pokretnih (dinamičkih) ciljeva. === ICWS ciljnik === Na oružje se serijski ne ugrađuju mehanički [[Čelik|čelićni]] ciljnici ali je predviđeno njihovo montiranje kao i mogućnost postavljanja optike. Tvrtka Galileo Avionica (u suradnji s Berettom) proizvela je inovativan nišanski sustav '''Individual Combat Weapon System''' ('''ICWS''') koji se montira na gornju Picatinny šinu. ICWS je poznat i pod nazivom ''ASPIS'' te je namijenjen promatranju i nišanjenju mete tijekom dana i noći u svim vremenskim uvjetima. Funkcionira tako da podatke prikupljene od senzora prikazuje na okularu putem [[OLED]] displayja. Također, ICWS je opremljen jednom termo kamerom koja radi između 8 i 12 mikrona (IC kanal) kao i jednom TV kamerom (video kanal). Prva kamera ima vidno polje od 18,5°x13,9° a druga 8,8°x6,6°. Termo kamera omogućava otkrivanje čovjeka na 800 metara ili tenka na 1.300 metara. S druge strane, TV kamera može otkriti vojnika na udaljenosti od 2 km. Slika koju snimi ICWS može biti ponovljena na monokular viziru HMD putem [[bluetooth]]a dok se u slučaju ometanja, povezivanje može izvesti i kablom. To omogućava da se izvrši gađanje a da strijelac ostane zaklonjen iza nekog ugla eksponirajući samo oružje. Radi se o famoznom "shoot arround the corner" a sličan sustav [[CornerShoot]] razvio je i [[Izrael]]. Od ostalih mogućnosti, ICWS ima taster smješten na prednjem gornjem dijelu koji omogućava (bez sklanjanja ruku s oružja) da aktivira radio i pošalje slike s ICWS na HDM i aktivira dva laserska obilježivača kojima je puška opremljena (jedan za vidno polje a drugi za IC) za instinktivno gađanje. ICWS je svojim mjerama veoma kompaktna vojna oprema. Dug je svega 30 cm, širok 5,5 cm, visok 14 cm te teži manje od jednog kilograma. == Inačice == *'''ARX-160''': osnovna inačica. *'''ARX-160SF''' *'''ARX-100''': poluautomatska inačica namijenjena isključivo civilnom tržištu. == Usporedba s AR-70/90 == Model [[Beretta AR70/90|AR-70/90]] kojim se Beretta ponosi, potječe iz [[1960-ih]] godina, iako je taj model puške uveden u naoružanje talijanske vojske tek početkom [[1990-ih]]. Među mane ove inačice spadaju problemi s korištenjem dodatne opreme čime bi se povećala vatrena moć oružja. S druge strane, novi ARX-160 predstavlja generacijski skok iako u sebi ima mnoga tradicionalna rješenja, npr. sustav funkcioniranja po principu pozajmnice barutnih plinova. Međutim, ARX-160 ima i inovativna rješenja poput poput brze zamjene cijevi i široke primjene polimera pri izradi dijelova. == Korisnici == *{{Z+X|ITA}}: puška je u službi talijanskih oružanih snaga<ref name="Italia">[http://www.militaryfactory.com/smallarms/detail.asp?smallarms_id=833 Beretta ARX-160 Modular Assault Rifle (2008)]</ref> od [[2012.]] godine.<ref name="Italy">[http://world.guns.ru/assault/it/beretta-arx-160-e.html World Guns.ru - Beretta ARX-160 assault rifle (Italy)]</ref> *{{Z+X|ALB}}:<ref name="Albania">{{Citiranje weba |url=http://digilander.libero.it/en_mezzi_militari/html/eifuturo.html |title=Futuro Esercito Italiano |access-date=29. ožujka 2014. |archive-date=17. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131017135912/http://digilander.libero.it/en_mezzi_militari/html/eifuturo.html |url-status=dead }}</ref> albanske specijalne vojne snage koriste ARX-160 u mirovnoj misiji u [[Afganistan]]u pri osiguravanju točke pri granici s [[Pakistan]]om.<ref>[http://www.army.mil/article/101600/Coalition_helps_Afghan_police_secure_high_ground/ Coalition helps Afghan police secure high ground]</ref> *{{Z+X|EGI}}: egipatska mornarica<ref name="Italia"/> je kupila 500 pušaka.<ref name="Albania"/> *{{Z+X|KAZ}}: kazahstanske specijalne vojne snage<ref name="Italia"/> nabavile su inačicu koja koristi sovjetsko [[7,62×39 mm]] streljivo<ref name="Italy"/> a uz oružje je nabavljen i GLX-160 bacač granata.<ref>[http://www.thefirearmblog.com/blog/2013/05/08/kazakhstan-special-forces-adopt-beretta-arx-160-7-62x39mm/ Kazakhstan Special Forces Adopt Beretta ARX-160 in 7.62x39mm]</ref> *{{Z+X|MEX}}: meksička vojska je kupila ukupno 3000 pušaka.<ref name="Albania"/> Također, među korisnicima je i meksička savezna policija.<ref name="Italia"/> *{{Z+X|TKM}}: turkmenistanska vojska<ref name="Italia"/><ref>[http://www.thefirearmblog.com/blog/2012/02/27/beretta-arx-160-in-turkmenistan/ Beretta ARX 160 in Turkmenistan]</ref> je naručila ukupno 1680 pušaka i 150 bacača granata.<ref>[http://www.disarmo.org/rete/a/36260.html Italia: ecco le armi esportate da Berlusconi a dittatori e regimi autoritari]</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20160306021201/http://www.zrno.ba/zrno/naoruzanje/42-oruzje/71-beretta-arx-160.html Zrno.ba - BERETTA ARX-160 5,56mm] *[http://sadefensejournal.com/wp/?p=441 ITALY’S NEXT GENERATION RIFLE: THE ARX 160] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208225814/http://www.sadefensejournal.com/wp/?p=441 |date=8. prosinca 2015. }} [[Kategorija:Talijanske jurišne puške]] [[Kategorija:Vatreno oružje Beretta|ARX-160]] gafqlf33bcozz8ong5j9g8wopgah3lw 0 511096 7578314 7407287 2026-08-16T06:57:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578314 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Cassano delle Murge |izvorno ime= |regija= Apulija |pokrajina = Bari |slika grba = |karta =Map of comune of Cassano delle Murge (province of Bari, region Apulia, Italy).svg |kratica regije= PUG |kratica pokrajine = BA |širina-stupnjevi = 40 |širina-minute= 53 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 16 |dužina-minute= 46 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = |mappaY = |poštanski broj = 70020 |pozivni broj = 080 |istat = |zaštitnik = |stranica= [http://www.comune.cassanodellemurge.ba.it/ Službene internet stranice] }} '''Cassano delle Murge''' je grad i [[talijanske općine|općina]] u [[Italija|Italiji]], smješten u talijanskoj regiji [[Apulija|Apuliji]], pokrajina [[Bari (pokrajina)|Bari]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|4263 |1871.|4237 |1881.|5004 |1901.|6012 |1911.|6259 |1921.|6312 |1931.|6386 |1936.|6449 |1951.|7280 |1961.|7167 |1971.|7110 |1981.|7877 |1991.|10460 |2001.|11958 |2011.|14270 |2021.|14970 |2024.|15128 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-zemlj}} [[Kategorija:Gradovi u Apuliji]] hx62njnifyaa5mxkhuddtny89new091 0 512786 7577988 7576908 2026-08-15T15:22:38Z Zeljko 1196 /* Potporodice i rodovi */ 7577988 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rutovke'' | slika = Vinska rutica (Ruta graveolens).jpg | slika_opis = [[Vinska rutica]] (''Ruta graveolens'') | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = '''''Rutaceae''''' | familia_autorstvo= [[Antoine Laurent de Jussieu|Juss.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = vidi [[#Razdioba|tekst]] }} '''Rutovke ''' ([[lat.]] ''Rutaceae'') je biljna porodica iz reda [[sapindolike]] ([[Sapindales]]), nekada klasificirana u vlastiti red rutolikih (''Rutales'') i razredu [[Rosopsida]], danas ''[[Magnoliopsida]]''. Najvažniji rod je [[Rutvica|rutvica]] (''[[Ruta]]'') po kojem je cijela porodica dobila ime. Postoji preko 2000 vrsta. == Morfologija == Rutovke su porodica [[Drveće|drveća]], [[grm]]ova i rjeđe zeljastih biljaka, među kojima ima penjačica i trnovitih oblika. U biljnim se tkivima nalaze žlijezde s aromatičnim hlapljivim uljima, osobito u [[listovi]]ma, mladim grančicama, cvjetovima, plodovima i sjemenkama, pa su mnoge vrste izrazito [[miris]]ne.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su najčešće naizmjenični, rjeđe nasuprotni ili pršljenasti, bez palistića. Mogu biti jednostavni, jednolisni, trodijelni ili perasto odnosno dlanasto sastavljeni. Plojke su često prozirno žljezdasto istočkane, cijela ili nazubljena ruba.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni ili funkcionalno jednospolni, pravilni ili rjeđe zigomorfni, najčešće četvero- ili peteročlani. [[Čaška]] i vjenčić obično su jasno razdvojeni. [[Lap]]ovi i [[Latica|latice]] slobodni su ili djelomično srasli, najčešće preklapajući, rjeđe valvatni. [[Prašnik]]a je obično koliko i latica ili dvostruko više, ali ih može biti i znatno više; niti su slobodne ili djelomično srasle, a antere se najčešće otvaraju uzdužnim pukotinama.<ref name="WFO "/> Unutar [[prašnik]]a obično se nalazi dobro razvijen nektarijski disk, prstenast, čašast, jastučast ili stupast, a rijetko izostaje. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od jednog do pet, rjeđe više karpela, koji mogu biti slobodni, djelomično ili potpuno srasli. Plodnica je nadrasla, najčešće s jednim ili dvama [[sjeme]]nim zametcima u svakom pretincu i osnom placentacijom.<ref name="WFO "/> [[Plod]]ovi su vrlo raznoliki: mogu biti mjehuri, kapsule, bobe, koštunice, krilati plodovi ili skupine odvojenih merikarpa. Sjemenke imaju razmjerno velik zametak, dok endosperm može biti mesnat, oskudan ili potpuno odsutan.<ref name="WFO "/> Porodica obuhvaća približno 150 rodova (148 po Kewu) i preko 2200 vrsta (Hassler), pretežno rasprostranjenih u tropskim i toplim umjerenim područjima. U njoj se nalaze gospodarski važni rodovi poput Citrus, ali i mnoge aromatične, ljekovite, ukrasne i otrovne biljke. <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000536 WFO], pristupljeno 27. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Melicope micrococca.JPG|''[[Melicope micrococca]]''. RUTA ANGUSTIFOLIA - AGUDA - IB-132 (Ruda).JPG|''[[Ruta angustifolia]]'' Phebalium nottii.jpg|''[[Phebalium nottii]]''. 小花山小橘(山小橘) Glycosmis parviflora -香港西貢獅子會自然教育中心 Saikung, Hong Kong- (9229880574).jpg|''[[Glycosmis parviflora]]''. Dictyoloma vandellianum (23766205651).jpg|''[[Dictyoloma vandellianum]]''. </gallery> - == Potporodice i rodovi == {{anchor|Razdioba}} '''Familia ''[[Rutaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2211 spp.) {{stupci|3| # '''Subfamilia ''[[Cneoroideae]]''''' <small>Webb</small> ## Tribus ''[[Spathelieae]]'' <small>Planch.</small> ### ''[[Dictyoloma]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) ### ''[[Sohnreyia]]'' <small>K. Krause</small> (5 spp.) ### ''[[Spathelia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ## Tribus ''[[Cneoreae]]'' <small>Baill.</small> ### ''[[Harrisonia]]'' <small>R. Br. ex A. Juss.</small> (3 spp.) ### ''[[Cneorum]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Ptaeroxylon]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) ### ''[[Bottegoa]]'' <small>Chiov.</small> (1 sp.) ### ''[[Cedrelopsis]]'' <small>Baill.</small> (8 spp.) # '''Subfamilia ''[[Rutoideae]]''''' <small>Arn.</small> ## ''[[Chloroxylon]]'' <small>Rumph. ex Scop.</small> (3 spp.) ## ''[[Psilopeganum]]'' <small>Hemsl. ex Forbes & Hemsl.</small> (1 sp.) ## ''[[Ruta (biljni rod)|Ruta]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ## ''[[Boenninghausenia]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ## ''[[Thamnosma]]'' <small>Torr. & Frém.</small> (11 spp.) # '''Subfamilia ''[[Amyridoideae]]''''' <small>Arn.</small> ## ''[[Cneoridium]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ## ''[[Amyris (Plantae)|Amyris]]'' <small>P. Browne</small> (50 spp.) ## ''[[Stauranthus]]'' <small>Liebm.</small> (2 spp.) ## ''[[Megastigma]]'' <small>Hook. fil.</small> (6 spp.) # '''Subfamilia ''[[Haplophylloideae]]''''' <small>Appelhans, Bayly, Heslewood, Groppo, Verboom, P. I. Forst., Kallunki & Duretto</small> ## Tribus ''[[Haplophylleae]]'' <small>Z.H.Feng</small>, trib. nov., ### ''[[Haplophyllum]]'' <small>A. Juss.</small> (74 spp.) # '''Subfamilia ''[[Aurantioideae]]''''' <small>Eaton</small> ## ''[[Glycosmis]]'' <small>Corrêa</small> (51 spp.) ## ''[[Micromelum]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) ## ''[[Clausena]]'' <small>Burm. fil.</small> (29 spp.) ## ''[[Merrillia]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Murraya]]'' <small>J. Koenig ex L.</small> (18 spp.) ## ''[[Luvunga]]'' <small>Buch.-Ham.</small> (12 spp.) ## ''[[Pamburus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Paramignya]]'' <small>Wight</small> (14 spp.) ## ''[[Wenzelia]]'' <small>Merr.</small> (8 spp.) ## ''[[Merope]]'' <small>M. Roem.</small> (1 sp.) ## ''[[Monanthocitrus]]'' <small>Tanaka</small> (4 spp.) ## ''[[Triphasia]]'' <small>Lour.</small> (3 spp.) ## ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' <small>Corrêa ex J. Koenig</small> (2 spp.) ## ''[[Aeglopsis]]'' <small>Swingle</small> (4 spp.) ## ''[[Afraegle]]'' <small>(Swingle) Engl.</small> (4 spp.) ## ''[[Balsamocitrus]]'' <small>Stapf</small> (2 spp.) ## ?''[[Afraurantium]]'' <small>A. Chev.</small> (1 sp.) ## ''[[Pleiospermium]]'' <small>(Engl.) Swingle</small> (7 spp.) ## ''[[Swinglea]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ## ''[[Citropsis]]'' <small>(Engl.) Swingle & Kellerm.</small> (7 spp.) ## ''[[Naringi]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ## ''[[Atalantia]]'' <small>Corrêa</small> (22 spp.) ## ''[[Burkillanthus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Feroniella]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Limonia (Plantae)|Limonia]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ## ''[[Clymenia]]'' <small>Swingle</small> (2 spp.) ## ''[[Eremocitrus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Microcitrus]]'' <small>Swingle</small> (6 spp.) ## ''[[Citrus]]'' <small>L.</small> (17 spp.) # '''Subfamilia ''[[Zanthoxyloideae]]''''' <small>A. Juss. ex Arn.</small> ## Tribus ''[[Dictamneae]]'' <small>Bartl.</small> ### ''[[Casimiroa]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (11 spp.) ### ''[[Dictamnus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Orixa]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Skimmia]]'' <small>Thunb.</small> (6 spp.) ## Tribus ''[[Diosmeae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Calodendrum]]'' <small>Thunb.</small> (2 spp.) ### ''[[Empleurum]]'' <small>Aiton</small> (2 spp.) ### ''[[Phyllosma]]'' <small>Bolus ex Schltr.</small> (2 spp.) ### ''[[Acmadenia]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (33 spp.) ### ''[[Adenandra]]'' <small>Willd.</small> (18 spp.) ### ''[[Coleonema]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (8 spp.) ### ''[[Agathosma]]'' <small>Willd.</small> (139 spp.) ### ''[[Diosma]]'' <small>L.</small> (28 spp.) ### ''[[Sheilanthera]]'' <small>I.Williams</small> (1 sp.) ### ''[[Euchaetis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (23 spp.) ### ''[[Macrostylis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (10 spp.) ## Tribus ''[[Pteleeae]]'' <small>DC.</small> ### Subtribus [[Pteleinae]] <small>Engl.</small> #### ''[[Ptelea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Plethadenia]]'' <small>Urb.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Choisyinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) #### ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) ## Tribus [[Galipeeae]] <small>Kallunki</small> ### Subtribus ''[[Pilocarpinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Pilocarpus]]'' <small>Vahl</small> (18 spp.) #### ''[[Metrodorea]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) #### ''[[Raulinoa]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) #### ''[[Balfourodendron]]'' <small>Corr. Mello ex Oliv.</small> (2 spp.) #### ''[[Esenbeckia]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) #### ''[[Helietta]]'' <small>Tul.</small> (10 spp.) ### Subtribus ''[[Galipeinae]]'' <small>Kallunki</small> #### ''[[Adiscanthus]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) #### ''[[Hortia]]'' <small>Vand.</small> (10 spp.) #### ''[[Spiranthera]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) #### ''[[Ertela]]'' <small>Adans.</small> (2 spp.) #### ''[[Ravenia]]'' <small>Vell.</small> (11 spp.) #### ''[[Raveniopsis]]'' <small>Gleason</small> (20 spp.) #### ''[[Conchocarpus]]'' <small>J.C Mikan</small> (52 spp.) #### ''[[Leptothyrsa]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) #### ''[[Naudinia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (1 sp.) #### ''[[Desmotes]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) #### ''[[Toxosiphon]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) #### ''[[Galipea]]'' <small>Aubl.</small> (14 spp.) #### ''[[Ticorea]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) #### ''[[Decagonocarpus]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) #### ''[[Rauia]]'' <small>Nees & Mart.</small> (5 spp.) #### ''[[Angostura]]'' <small>Roem. & Schult.</small> (12 spp.) #### ''[[Dryades]]'' <small>Groppo, Kallunki & Pirani</small> (5 spp.) #### ''[[Neoraputia]]'' <small>Emmerich ex Kallunki</small> (6 spp.) #### ''[[Raputia]]'' <small>Aubl.</small> (13 spp.) #### ''[[Raputiarana]]'' <small>Emmerich</small> (2 spp.) #### ''[[Andreadoxa]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) #### ''[[Erythrochiton]]'' <small>Nees & Mart.</small> (7 spp.) #### ''[[Sigmatanthus]]'' <small>Huber ex Emmerich</small> (1 sp.) #### ''[[Apocaulon]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) #### ''[[Rutaneblina]]'' <small>Steyerm. & Luteyn</small> (1 sp.) #### ''[[Lubaria]]'' <small>Pittier</small> (2 spp.) #### ''[[Euxylophora]]'' <small>Huber</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Veprideae]]'' <small>Z.H.Feng</small>, trib. nov. ### ''[[Ivodea]]'' <small>Capuron</small> (28 spp.) ### ''[[Vepris]]'' <small>Comm. ex A. Juss.</small> (102 spp.) ## Tribus ''[[Zanthoxyleae]]'' <small>Dumort.</small> ### Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]'' <small>J. Presl</small> #### ''[[Fagaropsis]]'' <small>Mildbr.</small> (4 spp.) #### ''[[Phellodendron]]'' <small>Rupr.</small> (2 spp.) #### ''[[Tetradium]]'' <small>Lour.</small> (10 spp.) #### ''[[Zanthoxylum]]'' <small>L.</small> (240 spp.) ### Subtribus ''[[Lunasiinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Flindersia]]'' <small>F.L.Bauer</small> (17 spp.) #### ''[[Lunasia]]'' <small>Blanco</small> (1 sp.) #### ''[[Geijera]]'' <small>Schott</small> (8 spp.) ### Subtribus ''Dinosperminae'' ined. #### ''[[Dinosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (4 spp.) ### Subtribus ''[[Pitaviinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Bosistoa]]'' <small>F. Muell. ex Benth.</small> (4 spp.) #### ''[[Bouchardatia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) #### ''[[Crossosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) #### ''[[Acradenia]]'' <small>Kippist</small> (2 spp.) #### ''[[Pitavia]]'' <small>Molina</small> (1 sp.) #### ''[[Polyaster]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) #### ''[[Decazyx]]'' <small>Pittier & S.F.Blake</small> (2 spp.) #### ''[[Decatropis]]'' <small>Hook.f.</small> (3 spp.) ### Subtribus ''Pentacerinae'' ined. #### ''[[Pentaceras]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Eriostemoninae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Neoschmidia]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) #### ''[[Myrtopsis]]'' <small>Engl.</small> (8 spp.) #### ''[[Erioseira]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (19 spp.) #### ''[[Muiriantha]]'' <small>C.A.Gardner</small> (3 spp.) #### ''[[Halfordia]]'' <small>F.Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Philotheca]]'' <small>Rudge</small> (34 spp.) #### ''[[Geleznowia]]'' <small>Turcz.</small> (6 spp.) #### ''[[Drummondita]]'' <small>Harv.</small> (11 spp.) #### ''[[Corynonema]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (3 spp.) #### ''[[Eriostemon]]'' <small>Sm.</small> (2 spp.) #### ''[[Crowea]]'' <small>Sm.</small> (3 spp.) #### ''[[Asterolasia]]'' <small>F.Muell.</small> (20 spp.) #### ''[[Leionema]]'' <small>(F.Muell.) Paul G.Wilson</small> (28 spp.) #### ''[[Phebalium]]'' <small>Vent.</small> (39 spp.) #### ''[[Correa]]'' <small>Andrews</small> (11 spp.) #### ''[[Diplolaena]]'' <small>R.Br.</small> (15 spp.) #### ''[[Chorilaena]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) #### ''[[Nematolepis]]'' <small>Turcz.</small> (7 spp.) ### Subtribus ''[[Boroniinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Boronia]]'' <small>Sm.</small> (132 spp.) #### ''[[Neobyrnesia]]'' <small>J.A.Armstr.</small> (1 sp.) #### ''[[Perryodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) #### ''[[Zieria]]'' <small>Sm.</small> (66 spp.) #### ''[[Brombya]]'' <small>F.Muell.</small> (2 spp.) #### ''[[Euodia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (8 spp.) #### ''[[Pitaviaster]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) #### ''[[Cyanothamnus]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) #### ''[[Tetractomia]]'' <small>Hook.f.</small> (6 spp.) #### ''[[Medicosma]]'' <small>Hook.f.</small> (25 spp.) #### ''[[Acronychia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (51 spp.) #### ''[[Maclurodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (6 spp.) #### ''[[Melicope]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (264 spp.) }} == Sinonimi == * ''Amyridaceae'' <small>Kunth</small>; Ann. Sci. Nat. (Paris) 2: 353 (1824) * ''Aurantiaceae'' <small>Juss.</small>; Gen. Pl. [Jussieu] 259 (1789) * ''Boroniaceae'' <small>J.Agardh</small>; Theoria Syst. Pl. 229 (1858) * ''Citraceae'' <small>Roussel</small>; Fl. Calvados, ed. 2: 271 (1806) * ''Cneoraceae'' <small>Vest</small>; Anleit. Stud. Bot. 267, 285 (1818), nom. cons. * ''Dictamnaceae'' <small>Vest</small>; Anleit. Stud. Bot. 269, 287 (1818) * ''Diosmaceae'' <small>R.Br. ex Bartl.</small>; Ord. Nat. Pl. 229, 386 (1830) * ''Diplolaenaceae'' <small>J.Agardh</small>; Theoria Syst. Pl. 229 (1858) * ''Flindersiaceae'' <small>C.T.White ex Airy Shaw</small>; Kew Bull. 18: 257 (1965) * ''Fraxinellaceae'' <small>Nees. & Mart.</small>; Nova Acta Phys.-Med. Acad. Caes. Leop.-Carol. Nat. Cur. 11: 147, 183 (1823) * ''Jamboliferaceae'' <small>Martinov</small>; Tekhno-Bot. Slovar 324 (1820) * ''Pilocarpaceae'' <small>J.Agardh</small>; Theoria Syst. Pl. 221 (1858) * ''Ptaeroxylaceae'' <small>J.-F.Leroy</small>; J. Agric. Trop. Bot. Appl. 7: 456 (1960) * ''Pteleaceae'' <small>Kunth</small>; Ann. Sci. Nat. (Paris) 2: 354 (1824) * ''Spatheliaceae'' <small>J.Agardh</small>; Theoria Syst. Pl. 280 (1858) * ''Zanthoxylaceae'' <small>Martinov</small>; Tekhno-Bot. Slovar 682 (1820) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rutovke| ]] [[Kategorija:Porodice sapindolikih]] httbayzmruc8da9ranvhwv9fufdq0wv 7578335 7577988 2026-08-16T07:25:38Z Zeljko 1196 /* Potporodice i rodovi */ 7578335 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rutovke'' | slika = Vinska rutica (Ruta graveolens).jpg | slika_opis = [[Vinska rutica]] (''Ruta graveolens'') | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = '''''Rutaceae''''' | familia_autorstvo= [[Antoine Laurent de Jussieu|Juss.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rod]]ovi | razdioba = vidi [[#Razdioba|tekst]] }} '''Rutovke ''' ([[lat.]] ''Rutaceae'') je biljna porodica iz reda [[sapindolike]] ([[Sapindales]]), nekada klasificirana u vlastiti red rutolikih (''Rutales'') i razredu [[Rosopsida]], danas ''[[Magnoliopsida]]''. Najvažniji rod je [[Rutvica|rutvica]] (''[[Ruta]]'') po kojem je cijela porodica dobila ime. Postoji preko 2000 vrsta. == Morfologija == Rutovke su porodica [[Drveće|drveća]], [[grm]]ova i rjeđe zeljastih biljaka, među kojima ima penjačica i trnovitih oblika. U biljnim se tkivima nalaze žlijezde s aromatičnim hlapljivim uljima, osobito u [[listovi]]ma, mladim grančicama, cvjetovima, plodovima i sjemenkama, pa su mnoge vrste izrazito [[miris]]ne.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su najčešće naizmjenični, rjeđe nasuprotni ili pršljenasti, bez palistića. Mogu biti jednostavni, jednolisni, trodijelni ili perasto odnosno dlanasto sastavljeni. Plojke su često prozirno žljezdasto istočkane, cijela ili nazubljena ruba.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] su dvospolni ili funkcionalno jednospolni, pravilni ili rjeđe zigomorfni, najčešće četvero- ili peteročlani. [[Čaška]] i vjenčić obično su jasno razdvojeni. [[Lap]]ovi i [[Latica|latice]] slobodni su ili djelomično srasli, najčešće preklapajući, rjeđe valvatni. [[Prašnik]]a je obično koliko i latica ili dvostruko više, ali ih može biti i znatno više; niti su slobodne ili djelomično srasle, a antere se najčešće otvaraju uzdužnim pukotinama.<ref name="WFO "/> Unutar [[prašnik]]a obično se nalazi dobro razvijen nektarijski disk, prstenast, čašast, jastučast ili stupast, a rijetko izostaje. [[Ginecej (botanika)|Ginecej]] se sastoji od jednog do pet, rjeđe više karpela, koji mogu biti slobodni, djelomično ili potpuno srasli. Plodnica je nadrasla, najčešće s jednim ili dvama [[sjeme]]nim zametcima u svakom pretincu i osnom placentacijom.<ref name="WFO "/> [[Plod]]ovi su vrlo raznoliki: mogu biti mjehuri, kapsule, bobe, koštunice, krilati plodovi ili skupine odvojenih merikarpa. Sjemenke imaju razmjerno velik zametak, dok endosperm može biti mesnat, oskudan ili potpuno odsutan.<ref name="WFO "/> Porodica obuhvaća približno 150 rodova (148 po Kewu) i preko 2200 vrsta (Hassler), pretežno rasprostranjenih u tropskim i toplim umjerenim područjima. U njoj se nalaze gospodarski važni rodovi poput Citrus, ali i mnoge aromatične, ljekovite, ukrasne i otrovne biljke. <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-7000000536 WFO], pristupljeno 27. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Melicope micrococca.JPG|''[[Melicope micrococca]]''. RUTA ANGUSTIFOLIA - AGUDA - IB-132 (Ruda).JPG|''[[Ruta angustifolia]]'' Phebalium nottii.jpg|''[[Phebalium nottii]]''. 小花山小橘(山小橘) Glycosmis parviflora -香港西貢獅子會自然教育中心 Saikung, Hong Kong- (9229880574).jpg|''[[Glycosmis parviflora]]''. Dictyoloma vandellianum (23766205651).jpg|''[[Dictyoloma vandellianum]]''. </gallery> - == Potporodice i rodovi == {{anchor|Razdioba}} '''Familia ''[[Rutaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2211 spp.) {{stupci|3| # '''Subfamilia ''[[Cneoroideae]]''''' <small>Webb</small> ## Tribus ''[[Spathelieae]]'' <small>Planch.</small> ### ''[[Dictyoloma]]'' <small>A. Juss.</small> (1 sp.) ### ''[[Sohnreyia]]'' <small>K. Krause</small> (5 spp.) ### ''[[Spathelia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ## Tribus ''[[Cneoreae]]'' <small>Baill.</small> ### ''[[Harrisonia]]'' <small>R. Br. ex A. Juss.</small> (3 spp.) ### ''[[Cneorum]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ### ''[[Ptaeroxylon]]'' <small>Eckl. & Zeyh.</small> (1 sp.) ### ''[[Bottegoa]]'' <small>Chiov.</small> (1 sp.) ### ''[[Cedrelopsis]]'' <small>Baill.</small> (8 spp.) # '''Subfamilia ''[[Rutoideae]]''''' <small>Arn.</small> ## ''[[Chloroxylon]]'' <small>Rumph. ex Scop.</small> (3 spp.) ## ''[[Psilopeganum]]'' <small>Hemsl. ex Forbes & Hemsl.</small> (1 sp.) ## ''[[Ruta (biljni rod)|Ruta]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ## ''[[Boenninghausenia]]'' <small>Rchb.</small> (2 spp.) ## ''[[Thamnosma]]'' <small>Torr. & Frém.</small> (11 spp.) # '''Subfamilia ''[[Amyridoideae]]''''' <small>Arn.</small> ## ''[[Cneoridium]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ## ''[[Amyris (Plantae)|Amyris]]'' <small>P. Browne</small> (50 spp.) ## ''[[Stauranthus]]'' <small>Liebm.</small> (2 spp.) ## ''[[Megastigma]]'' <small>Hook. fil.</small> (6 spp.) # '''Subfamilia ''[[Haplophylloideae]]''''' <small>Appelhans, Bayly, Heslewood, Groppo, Verboom, P. I. Forst., Kallunki & Duretto</small> ## Tribus ''[[Haplophylleae]]'' <small>Z.H.Feng</small>, trib. nov., ### ''[[Haplophyllum]]'' <small>A. Juss.</small> (74 spp.) # '''Subfamilia ''[[Aurantioideae]]''''' <small>Eaton</small> ## ''[[Glycosmis]]'' <small>Corrêa</small> (51 spp.) ## ''[[Micromelum]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) ## ''[[Clausena]]'' <small>Burm. fil.</small> (29 spp.) ## ''[[Merrillia]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Murraya]]'' <small>J. Koenig ex L.</small> (18 spp.) ## ''[[Luvunga]]'' <small>Buch.-Ham.</small> (12 spp.) ## ''[[Pamburus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Paramignya]]'' <small>Wight</small> (14 spp.) ## ''[[Wenzelia]]'' <small>Merr.</small> (8 spp.) ## ''[[Merope]]'' <small>M. Roem.</small> (1 sp.) ## ''[[Monanthocitrus]]'' <small>Tanaka</small> (4 spp.) ## ''[[Triphasia]]'' <small>Lour.</small> (3 spp.) ## ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' <small>Corrêa ex J. Koenig</small> (2 spp.) ## ''[[Aeglopsis]]'' <small>Swingle</small> (4 spp.) ## ''[[Afraegle]]'' <small>(Swingle) Engl.</small> (2 spp.) ## ''[[Balsamocitrus]]'' <small>Stapf</small> (2 spp.) ## ?''[[Afraurantium]]'' <small>A. Chev.</small> (1 sp.) ## ''[[Pleiospermium]]'' <small>(Engl.) Swingle</small> (7 spp.) ## ''[[Swinglea]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ## ''[[Citropsis]]'' <small>(Engl.) Swingle & Kellerm.</small> (7 spp.) ## ''[[Naringi]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ## ''[[Atalantia]]'' <small>Corrêa</small> (22 spp.) ## ''[[Burkillanthus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Feroniella]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Limonia (Plantae)|Limonia]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ## ''[[Clymenia]]'' <small>Swingle</small> (2 spp.) ## ''[[Eremocitrus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) ## ''[[Microcitrus]]'' <small>Swingle</small> (6 spp.) ## ''[[Citrus]]'' <small>L.</small> (17 spp.) # '''Subfamilia ''[[Zanthoxyloideae]]''''' <small>A. Juss. ex Arn.</small> ## Tribus ''[[Dictamneae]]'' <small>Bartl.</small> ### ''[[Casimiroa]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (11 spp.) ### ''[[Dictamnus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Orixa]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### ''[[Skimmia]]'' <small>Thunb.</small> (6 spp.) ## Tribus ''[[Diosmeae]]'' <small>DC.</small> ### ''[[Calodendrum]]'' <small>Thunb.</small> (2 spp.) ### ''[[Empleurum]]'' <small>Aiton</small> (2 spp.) ### ''[[Phyllosma]]'' <small>Bolus ex Schltr.</small> (2 spp.) ### ''[[Acmadenia]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (33 spp.) ### ''[[Adenandra]]'' <small>Willd.</small> (18 spp.) ### ''[[Coleonema]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (8 spp.) ### ''[[Agathosma]]'' <small>Willd.</small> (139 spp.) ### ''[[Diosma]]'' <small>L.</small> (28 spp.) ### ''[[Sheilanthera]]'' <small>I.Williams</small> (1 sp.) ### ''[[Euchaetis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (23 spp.) ### ''[[Macrostylis]]'' <small>Bartl. & H.L.Wendl.</small> (10 spp.) ## Tribus ''[[Pteleeae]]'' <small>DC.</small> ### Subtribus [[Pteleinae]] <small>Engl.</small> #### ''[[Ptelea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Plethadenia]]'' <small>Urb.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Choisyinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) #### ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) ## Tribus [[Galipeeae]] <small>Kallunki</small> ### Subtribus ''[[Pilocarpinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Pilocarpus]]'' <small>Vahl</small> (18 spp.) #### ''[[Metrodorea]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) #### ''[[Raulinoa]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) #### ''[[Balfourodendron]]'' <small>Corr. Mello ex Oliv.</small> (2 spp.) #### ''[[Esenbeckia]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) #### ''[[Helietta]]'' <small>Tul.</small> (10 spp.) ### Subtribus ''[[Galipeinae]]'' <small>Kallunki</small> #### ''[[Adiscanthus]]'' <small>Ducke</small> (1 sp.) #### ''[[Hortia]]'' <small>Vand.</small> (10 spp.) #### ''[[Spiranthera]]'' <small>A.St.-Hil.</small> (6 spp.) #### ''[[Ertela]]'' <small>Adans.</small> (2 spp.) #### ''[[Ravenia]]'' <small>Vell.</small> (11 spp.) #### ''[[Raveniopsis]]'' <small>Gleason</small> (20 spp.) #### ''[[Conchocarpus]]'' <small>J.C Mikan</small> (52 spp.) #### ''[[Leptothyrsa]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) #### ''[[Naudinia]]'' <small>Planch. & Linden</small> (1 sp.) #### ''[[Desmotes]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) #### ''[[Toxosiphon]]'' <small>Baill.</small> (4 spp.) #### ''[[Galipea]]'' <small>Aubl.</small> (14 spp.) #### ''[[Ticorea]]'' <small>Aubl.</small> (6 spp.) #### ''[[Decagonocarpus]]'' <small>Engl.</small> (2 spp.) #### ''[[Rauia]]'' <small>Nees & Mart.</small> (5 spp.) #### ''[[Angostura]]'' <small>Roem. & Schult.</small> (12 spp.) #### ''[[Dryades]]'' <small>Groppo, Kallunki & Pirani</small> (5 spp.) #### ''[[Neoraputia]]'' <small>Emmerich ex Kallunki</small> (6 spp.) #### ''[[Raputia]]'' <small>Aubl.</small> (13 spp.) #### ''[[Raputiarana]]'' <small>Emmerich</small> (2 spp.) #### ''[[Andreadoxa]]'' <small>Kallunki</small> (1 sp.) #### ''[[Erythrochiton]]'' <small>Nees & Mart.</small> (7 spp.) #### ''[[Sigmatanthus]]'' <small>Huber ex Emmerich</small> (1 sp.) #### ''[[Apocaulon]]'' <small>R.S.Cowan</small> (1 sp.) #### ''[[Rutaneblina]]'' <small>Steyerm. & Luteyn</small> (1 sp.) #### ''[[Lubaria]]'' <small>Pittier</small> (2 spp.) #### ''[[Euxylophora]]'' <small>Huber</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Veprideae]]'' <small>Z.H.Feng</small>, trib. nov. ### ''[[Ivodea]]'' <small>Capuron</small> (28 spp.) ### ''[[Vepris]]'' <small>Comm. ex A. Juss.</small> (102 spp.) ## Tribus ''[[Zanthoxyleae]]'' <small>Dumort.</small> ### Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]'' <small>J. Presl</small> #### ''[[Fagaropsis]]'' <small>Mildbr.</small> (4 spp.) #### ''[[Phellodendron]]'' <small>Rupr.</small> (2 spp.) #### ''[[Tetradium]]'' <small>Lour.</small> (10 spp.) #### ''[[Zanthoxylum]]'' <small>L.</small> (240 spp.) ### Subtribus ''[[Lunasiinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Flindersia]]'' <small>F.L.Bauer</small> (17 spp.) #### ''[[Lunasia]]'' <small>Blanco</small> (1 sp.) #### ''[[Geijera]]'' <small>Schott</small> (8 spp.) ### Subtribus ''Dinosperminae'' ined. #### ''[[Dinosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (4 spp.) ### Subtribus ''[[Pitaviinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Bosistoa]]'' <small>F. Muell. ex Benth.</small> (4 spp.) #### ''[[Bouchardatia]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) #### ''[[Crossosperma]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) #### ''[[Acradenia]]'' <small>Kippist</small> (2 spp.) #### ''[[Pitavia]]'' <small>Molina</small> (1 sp.) #### ''[[Polyaster]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) #### ''[[Decazyx]]'' <small>Pittier & S.F.Blake</small> (2 spp.) #### ''[[Decatropis]]'' <small>Hook.f.</small> (3 spp.) ### Subtribus ''Pentacerinae'' ined. #### ''[[Pentaceras]]'' <small>Hook.f.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Eriostemoninae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Neoschmidia]]'' <small>T.G.Hartley</small> (2 spp.) #### ''[[Myrtopsis]]'' <small>Engl.</small> (8 spp.) #### ''[[Erioseira]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (19 spp.) #### ''[[Muiriantha]]'' <small>C.A.Gardner</small> (3 spp.) #### ''[[Halfordia]]'' <small>F.Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Philotheca]]'' <small>Rudge</small> (34 spp.) #### ''[[Geleznowia]]'' <small>Turcz.</small> (6 spp.) #### ''[[Drummondita]]'' <small>Harv.</small> (11 spp.) #### ''[[Corynonema]]'' <small>H.K.Orel & Bayly</small> (3 spp.) #### ''[[Eriostemon]]'' <small>Sm.</small> (2 spp.) #### ''[[Crowea]]'' <small>Sm.</small> (3 spp.) #### ''[[Asterolasia]]'' <small>F.Muell.</small> (20 spp.) #### ''[[Leionema]]'' <small>(F.Muell.) Paul G.Wilson</small> (28 spp.) #### ''[[Phebalium]]'' <small>Vent.</small> (39 spp.) #### ''[[Correa]]'' <small>Andrews</small> (11 spp.) #### ''[[Diplolaena]]'' <small>R.Br.</small> (15 spp.) #### ''[[Chorilaena]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) #### ''[[Nematolepis]]'' <small>Turcz.</small> (7 spp.) ### Subtribus ''[[Boroniinae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Boronia]]'' <small>Sm.</small> (132 spp.) #### ''[[Neobyrnesia]]'' <small>J.A.Armstr.</small> (1 sp.) #### ''[[Perryodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) #### ''[[Zieria]]'' <small>Sm.</small> (66 spp.) #### ''[[Brombya]]'' <small>F.Muell.</small> (2 spp.) #### ''[[Euodia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (8 spp.) #### ''[[Pitaviaster]]'' <small>T.G.Hartley</small> (1 sp.) #### ''[[Cyanothamnus]]'' <small>Lindl.</small> (23 spp.) #### ''[[Tetractomia]]'' <small>Hook.f.</small> (6 spp.) #### ''[[Medicosma]]'' <small>Hook.f.</small> (25 spp.) #### ''[[Acronychia]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (51 spp.) #### ''[[Maclurodendron]]'' <small>T.G.Hartley</small> (6 spp.) #### ''[[Melicope]]'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> (264 spp.) }} == Sinonimi == * ''Amyridaceae'' <small>Kunth</small>; Ann. Sci. Nat. (Paris) 2: 353 (1824) * ''Aurantiaceae'' <small>Juss.</small>; Gen. Pl. [Jussieu] 259 (1789) * ''Boroniaceae'' <small>J.Agardh</small>; Theoria Syst. Pl. 229 (1858) * ''Citraceae'' <small>Roussel</small>; Fl. Calvados, ed. 2: 271 (1806) * ''Cneoraceae'' <small>Vest</small>; Anleit. Stud. Bot. 267, 285 (1818), nom. cons. * ''Dictamnaceae'' <small>Vest</small>; Anleit. Stud. Bot. 269, 287 (1818) * ''Diosmaceae'' <small>R.Br. ex Bartl.</small>; Ord. Nat. Pl. 229, 386 (1830) * ''Diplolaenaceae'' <small>J.Agardh</small>; Theoria Syst. Pl. 229 (1858) * ''Flindersiaceae'' <small>C.T.White ex Airy Shaw</small>; Kew Bull. 18: 257 (1965) * ''Fraxinellaceae'' <small>Nees. & Mart.</small>; Nova Acta Phys.-Med. Acad. Caes. Leop.-Carol. Nat. Cur. 11: 147, 183 (1823) * ''Jamboliferaceae'' <small>Martinov</small>; Tekhno-Bot. Slovar 324 (1820) * ''Pilocarpaceae'' <small>J.Agardh</small>; Theoria Syst. Pl. 221 (1858) * ''Ptaeroxylaceae'' <small>J.-F.Leroy</small>; J. Agric. Trop. Bot. Appl. 7: 456 (1960) * ''Pteleaceae'' <small>Kunth</small>; Ann. Sci. Nat. (Paris) 2: 354 (1824) * ''Spatheliaceae'' <small>J.Agardh</small>; Theoria Syst. Pl. 280 (1858) * ''Zanthoxylaceae'' <small>Martinov</small>; Tekhno-Bot. Slovar 682 (1820) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rutovke| ]] [[Kategorija:Porodice sapindolikih]] 8s5a7fyg6ax5k7npyj4elwgzcyyacxf 0 515981 7578118 7190657 2026-08-15T21:35:21Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Nebeska mehanika|Nebeska mehanika]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Pohrana energije|Pohrana energije]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578118 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Foucault pendulum animated.gif|mini|desno|200px|Foucaultovo njihalo.]] [[Datoteka:Pendule de Foucault.jpg|mini|desno|180px|Foucaultovo njihalo unutar [[Panteon u Parizu|Panteona u Parizu]].]] [[Datoteka:Corioliskraftanimation.gif|mini|desno|180px|[[Putanja]] kugle na podlozi koja se okreće prikazuje [[Coriolisov učinak]].]] '''Foucaultovo njihalo''' je jedan od najpoznatijih [[fizika]]lnih [[pokus]]a koji zorno dokazuje da se [[Zemljina rotacija|Zemlja vrti oko svoje osi]], a prvi je izgradio fizičar [[Léon Foucault]] 1851. Prvo Foucaultovo [[njihalo]] se sastojalo od 28 [[kilogram]]a teške [[Olovo (element)|olovne]] kugle obložene [[mjed]]om, obješene na nit koja je bila duga 67 [[metar]]a (period njihanja je iznosio 17 sekundi), unutar kupole [[Panteon u Parizu|Panteona u Parizu]]. Na donjem kraju kugle nalazila se pisaljka koja je pisala tragove njihala na ploči posutoj pijeskom. Iz zakreta tragova utvrđeno je da se zakreće ravnina njihala kao posljedica vrtnje Zemlje oko svoje osi. Na [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] u [[Pariz]]u, predviđen i promatran pomak bio je oko 11[[Stupanj (kut)|°]] (u smjeru [[Sat (instrument)|kazaljke na satu]]) na [[sat]], tako da je trebalo 32.7 sati da Foucaultovo njihalo napravi puni [[krug]]. Foucaultova njihala sada se njišu po [[muzej]]ima po cijelom svijetu. I zgrada UN-a ([[Ujedinjeni narodi]]) u [[New York]]u ima jedno Foucaultovo njihalo. Na [[Polovi sjeverne polutke|Sjevernom]] ili [[Polovi južne polutke|Južnom polu]] bi ravan njihanja napravila puni krug za 24 sata, na 45° zemljopisne širine za oko 34 sati, a na [[ekvator]]u bi mirovala.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/20294 Foucaultovo njihalo] Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Foucaultov pokus nudi mogućnost opažanja rotacije Zemlje oko svoje osi i bez proučavanja gibanja ostalih [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]], i to pomoću rezultata [[Klasična mehanika|Newtonove mehanike]]: s obzirom na to da se rotira, promatrač na Zemlji nije u takozvanom [[Inercijski referentni okvir|inercijalnom sustavu]], već u sustavu koji [[Ubrzanje|ubrzava]]. A u takvom sustavu se javljaju neinercijalne sile, a tipičan primjer jest [[Centrifugalna sila|centrifugalna sila]], svojstvena za [[Rotacija|rotirajuće sustave]]. Osim te [[sila|sile]], u sustavu koji se vrti [[Jednoliko gibanje po kružnici|jednolikom brzinom]] javlja se još jedna sila, koja je razmjerna (proporcionalna) [[brzina|brzini]] kojom se tijelo giba u tom rotirajućem sustavu. Smjer te sile je okomit na [[ravnina|ravninu]] koju tvore os rotacije sustava i [[vektor]] brzine tijela. Ta se sila zove Coriolisova sila ili [[Coriolisov učinak]]. Ako [[Njihalo|zanjišemo]] uteg (klatno)obješen na nit, s obzirom na to da tijelo ima neku brzinu, osim centrifugalne sile javit će se i Coriolisova sila, i to okomito na ravninu gibanja (njihanja) tijela. A to onda znači da će se ravnina njihanja zakretati. I sve to samo zato što se Zemlja vrti oko svoje osi.<ref>[http://eskola.hfd.hr/pitanja_odgovori/show_answ.php?pitanje=/1/focault.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304213815/http://eskola.hfd.hr/pitanja_odgovori/show_answ.php?pitanje=%2F1%2Ffocault.html |date=4. ožujka 2016. }} " Što je to Foucaultov pokus?", odgovor mr.sc.M.Basletić, PMF Zagreb, www. eskola.hfd.hr, 2014.</ref> Kada je Foucaultovo njihalo ovješeno na [[ekvator]]u, ne dolazi do zakretanja ravnine njihanja. Za sve ostale zemljopisne širine, dolazi do zakretanja ravnine njihanja, ali uvijek sporije nego na polovima. [[Kutna brzina]] zakretanja ravnine njihanja ''ω'' (mjerena u [[Stupanj (kut)|stupnjevima]] u smjeru kazaljke na satu po [[Siderički dan|sideričkom ili zvjezdanom danu]]) je razmjerna [[sinus]]u [[kut]]a [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]] ''φ'': :<math>\omega=360\sin\varphi\ ^\circ/\mathrm{dan}</math> gdje se sjeverna i južna zemljopisna širina određuju kao pozitivne ili negativne. Na primjer, Foucaultovo njihalo ovješeno na 30° južne zemljopisne širine (- 30° S), promatrano iznad Sjevernog pola, će se zakrenuti cijeli krug (360°) obrnuto od kazaljke na satu, točno za 2 dana. Na Sjevernom ili Južnom polu bi ravan njihanja napravila puni krug za 24 sata. == Coriolisov učinak == [[Coriolisov učinak]] spada u prividne [[sila|sile]], kao i [[tromost]]. Djeluje na svako tijelo koje se ''kreće'' unutar [[rotacija|rotirajućeg]] sustava. Prvi put ga je [[matematika|matematički]] opisao [[Gaspard Gustave Coriolis]]. Smjer Coriolisovog učinka okomit je na smjer kretanja tijela kao i na os rotacije određenog sustava. [[Snaga]] učinka proporcionalna je [[masa|masi]] tijela koje se kreće, [[frekvencija|frekvenciji]] rotacije i projekciji [[vektor]]a brzine na ravninu okomitu osi rotacije. Ako su smjer kretanja i os rotacije paralelni, učinak je ravan nuli. Pojednostavljeno, sve točke na Zemlji u roku od 24 sata prijeđu puni krug. Kako se ti krugovi, krećući od [[Polovi sjeverne polutke|polova]] prema [[ekvator]]u, povećavaju, tako su i putanje tih točaka sve duže, pa tako i brzina njihovog kretanja. U [[meteorologija|meteorologiji]] i fizikalnoj [[oceanografija|oceanografiji]] Coriolisov učinak ima vrlo važnu ulogu. Zbog rotiranja [[zemlja|Zemlje]] [[zrak|zračne]] i [[voda|vodene]] mase kreću se unutar rotirajućeg sustava. Posljedica Coriolisovog učinka je da te mase na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutci]] skreću udesno, što se odnosi i na kretanje visokog odnosno niskog [[atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]], dok su ova kretanja na [[južna polutka|južnoj polutci]] obrnuta. Temperaturna razlika stvara razliku u [[tlak]]ovima što uzrokuje pomicanje zračnih masa. Topli zrak zagrijan oko ekvatora diže se u visinu sve do oko 10 [[kilometar]]a, a istovremeno putuje prema polovima. Kada zemlja ne bi rotirala topao zrak bi jednostavno samo došao do polova, ohladio se, potonuo i krenuo nazad prema ekvatoru. Budući da zemlja rotira na vjetar utječe i Coriolisov učinak. Ovaj učinak ima odraz na čitav niz drugih pojava, a pogotovo u ljudskim aktivnostima kao što je [[balistika]] i slično. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Pohrana energije]] [[Kategorija:Titranja i valovi]] [[Kategorija:Pokusi iz fizike]] 26z5ziixu6tn70djheiu1teultupvqz 0 516623 7578366 7389182 2026-08-16T08:51:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578366 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Chester W. Nimitz |slika = Fleet Admiral Chester W. Nimitz portrait.jpg |opis = |veličina = 220px |datum rođenja = [[24. veljače]] [[1885.]] |mjesto rođenja = [[Fredericksburg, Teksas|Fredericksburg]], [[Teksas]], [[SAD]] |datum smrti = [[20. veljače]] [[1966.]] |mjesto smrti = [[Otok Yerba Buena, Kalifornija|Otok Yerba Buena]], [[Kalifornija]], [[SAD]] |nacionalnost = {{Z|SAD}} [[SAD|Amerikanac]] |puno ime = Chester William Nimitz |nadimak = |supruga = Catherine Vance Freeman |titule = |knjige = |služba = 1905. - 1966. |čin = [[Datoteka:US-O11 insignia.svg|30px]] [[Admiral flote]] |ratovi = [[Prvi svjetski rat]] <br> [[Drugi svjetski rat]] |bitke = [[Drugi svjetski rat]] <br> * [[Bitka u Koraljnom moru]] * [[Bitka kod Midwaya]] * [[Drugi svjetski rat na Salomonskim Otocima|Salomonski otoci]] * [[Pomorska bitka kod Marijanskog otočja|Marijansko otočje]] * [[Bitka u zaljevu Leyte]] * [[Bitka za Iwo Jimu]] * [[Bitka za Okinawu]] |vojska = {{Z|SAD}} [[Oružane snage SAD-a|Američka vojska]] |rod = [[Datoteka:Flag of the United States Navy (unofficial proportions).svg|30px]] [[Ratna mornarica SAD-a|Američka ratna mornarica]] |jedinice = |zapovijedao = USS ''Chicago'' (CA-14) <br> USS ''Rigel'' (AR-11) <br> USS ''Augusta'' (CA-31) <br> Navigacijski ured Američke ratne mornarice <br> Tihooceanska flota Američke ratne mornarice <br> Zapovjedništvo za Tihooceanska prostranstva <br> Zapovjednik pomorskih operacija |odlikovanja = Odlikovanje Američke ratne mornarice za istaknutu službu (4) <br> Odlikovanje Američke kopnene vojske za istaknutu službu <br> Britanski viteški red <br> [[Legija časti]] }} '''Chester William Nimitz''' ([[Fredericksburg, Teksas|Fredericksburg]], [[Teksas]], [[24. veljače]] [[1885.]] – [[Otok Yerba Buena, Kalifornija|Otok Yerba Buena]], [[Kalifornija]], [[20. veljače]] [[1966.]]) bio je [[admiral flote]] [[Ratna mornarica SAD-a|Američke ratne mornarice]] te je odigrao važnu ulogu u američkim pomorskim operacijama tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao vrhovni zapovjednik Tihooceanske flote. Od [[1939.]] godine zapovijedao je Navigacijskijim uredom Američke ratne mornarice i imao potpunu nadležnost nad [[podmornica]]ma, a od [[1945.]] do [[1947.]] godine bio je glavni zapovjednik pomorskih operacija. Nimitz je ujedno bio i posljednji živući admiral flote Američke ratne mornarice. == Rani život i obrazovanje == Nimitz, inače [[Njemačka|njemačkog]] podrijetla, rođen je kao sin Anne Josephine (Henke) i Chestera Bernharda Nimitza 24. veljače [[1885.]] godine. Njegov boležljivi otac umire 14. kolovoza [[1884.]] godine, šest mjeseci prije Nimitzova rođenja.<ref>[http://records.ancestry.com/Chester_Bernard_Nimitz_records.ashx?pid=17643547 Ancestry.com] Preuzeto 17. ožujka 2014.</ref> Najveći utjecaj na mladog Nimitza imao je njegov djed, Charles Henry Nimitz, bivši mornar njemačke trgovačke flote i sudionik [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]]. Naučio ga je da je ''more kao i život, izuzetno surovo. Najbolji način da uspiješ je taj da naučiš najviše što možeš i daš sve od sebe te ne brineš previše, posebice o onim stvarima na koje ne možeš utjecati''.<ref>[http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=4890 Gerald R. Ford] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112224110/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=4890 |date=12. siječnja 2012. }}, prilikom ceremonije porinuća prvog nosača iz klase Nimitz. Preuzeto 10. svibnja 2007.</ref> Prvotno se Nimitz prijavljuje na [[West Point]] u nadi da postane časnik američke vojske, međutim nije bilo slobodnih mjesta. Uskoro, kongresnik James L. Slayden izjavljuje kako je preostalo još jedno mjesto na mornaričkoj akademiji i da će ono biti dodijeljeno najboljem kandidatu. Nimitzu je to posljednja prilika za nastavak školovanja i svjestan toga, ulaže dodatne napore ne bi li osigurao to mjesto. Primljen je [[1901.]] godine, a diplomirao 30. siječnja [[1905.]] godine kao sedmi u generaciji od 114.<ref>[http://www.nimitz-museum.org/nimitzbio.htm Detalj iz biografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070424172641/http://www.nimitz-museum.org/nimitzbio.htm |date=24. travnja 2007. }}, www.nimitz-museum.org. Preuzeto 10. svibnja 2007.</ref> == Vojna karijera == === Počeci === [[Datoteka:Chester W Nimitz by Buffham, c1905.png|mini|lijevo|140px|Nimitz, 1905. godine]] Pridružio se bojnom brodu Ohio u [[San Francisco|San Franciscu]] i zaputio se prema [[Daleki istok|Dalekom istoku]]. U rujnu [[1906.]] godine, prebačen je na krstaricu ''Baltimore'' i 31. siječnja [[1907.]] godine, nakon dvije godine na moru, promaknut je u čin nadnarednika. Ostavši stacioniran u [[Azija|Aziji]], služio je na [[bojni brod|bojnom brodu]] ''Panay'', [[razarač]]u [[USS Decatur (DD-5)|''Decatur'']] i [[krstarica|krstarici]] ''Denver''. Razarač ''Decatur'', sada pod Nimitzovim vodstvom, 7. srpnja [[1908.]] godine nasukava se na pješčanu barijeru. Njegovo izvlačenje trajalo je do sutradan, a Nimitz je primoran izaći pred vojni sud gdje ga optužuju za nemar tijekom dužnosti. U konačnici, izdan mu je službeni prijekor u obliku pisma.<ref name="USS Nimitz CVAN-68">[http://www.history.navy.mil/danfs/n5/nimitz.htm USS ''Nimitz'' (CVA(N)-68)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100410010146/http://www.history.navy.mil/danfs/n5/nimitz.htm |date=10. travnja 2010. }}, ''Dictionary of American Naval Fighting Ships'', Naval Historical Center, Department of the Navy. Preuzeto 10. svibnja 2007.</ref> Ubrzo se vraća u SAD gdje preuzima vodstvo nad USS ''Rangerom'', koji je prenamijenjen za školsku obuku. U siječnju [[1909.]] godine započinje obuku u prvoj podmorničkoj flotili, a u svibnju iste godine dano mu je zapovjedništvo nad flotilom uz dodatno zapovijedanje USS ''Plungerom''. Kasnije je još zapovijedao USS ''Snapperom'' i USS ''Narwhalom''.<ref name="USS Nimitz CVAN-68"/> Od 10. listopada [[1911.]] godine dodijeljeno mu je i zapovjedništvo nad 3. podmorničkom divizijom torpedne flote ''Atlantik'', a u studenom iste godine djelovao je kao savjetnik u remontu podmornice USS ''Skipjack'', kasnije preimenovana u ''E-1''. Tijekom plovidbe na bojnom brodu Tonopah, 20. ožujka [[1912.]] godine, spasio je vatrogasca od sigurnog utapanja i za taj čin dobio srebrno odlikovanje za spašavanje života.<ref name="USS Nimitz CVAN-68"/> Nakon zapovijedanja Atlantskom podmorničkom flotilom od svibnja 1912. do ožujka 1913. godine, nagledao je proizvodnju [[dizel]] [[motor]]a za [[tanker]] ''Maumee'' u [[Connecticut]]u. === Prvi svjetski rat === Tijekom ljeta [[1913.]] godine, Nimitz je, uz dobro poznavanje njemačkog, proučavao dizel motore u [[Nürnberg]]u i [[Gent]]u. Nakon povratka u SAD, nastavio je s nadgledanjem inženjerskih radova na tankeru Maumee sve do 23. listopada [[1916.]] godine i svečanosti njegova porinuća. U travnju [[1917.]] godine, SAD objavljuje rat [[Njemačko Carstvo|Njemačkoj]], a Nimitz preuzima vodstvo nad već spomenutim tankerom čija je zadaća bila opskrba gorivom prve eskadrile razarača prilikom prelaska Atlantika. Već u kolovozu iste godine, Nimitz postaje pomoćnik admiralu [[Samuel Robison|Samuelu S. Robisonu]], tada zapovjedniku cijele podmorničke flote na Atlantiku. U veljači [[1918.]] godine, dobitnik je odličja za istaknutu službu i krajem listopada dobiva novo zaduženje, postaje član vijeća za dizajniranje podmornica. === Između dva rata === Od svibnja [[1919.]] do lipnja [[1920.]] godine, služio je na bojnom brodu USS ''South Carolina'', a nedugo zatim preuzima zapovjedništvo nad krstaricom ''Chicago'' i 14. podmorničkom divizijom, stacioniranoj u luci [[Pearl Harbor]]. Povratkom na kopno, Nimitz, tijekom ljeta [[1922.]] godine, pohađa Mornaričko ratno sveučilište u [[Rhode Island]]u. Godinu dana kasnije postaje pomoćnik zapovjedniku ratne flote, a zatim i pomoćnik vrhovnom zapovjedniku Američke ratne mornarice. U kolovozu [[1926.]] godine posjećuje Sveučilište Kalifornija u Berkeleyu kako bi osnovao prvu jedinicu za obuku mornaričkih časnika. U jednoj nezgodi, prilikom pregleda motora, Nimitz je izgubio dio prsta, ali ga je od teže ozljede spasio prsten koji je zaglavio zupce.<ref>Potter, p. 126.</ref> U lipnju 1929. godine preuzima vodstvo nad 20. podmorničkom divizijom, a dvije godine kasnije i vodstvo nad razaračem Rigel. U listopadu [[1933.]] godine preuzima krstaricu ''Augusuta'' i kreće na Daleki istok gdje će ''Augusta'' predvoditi azijsku flotu. U travnju [[1935.]] godine, Nimitz se vraća u SAD gdje ostaje tri godine i postaje pomoćnik zapovjedniku Navigacijskog ureda Američke ratne mornaricea, a u jesen [[1938.]] godine preuzima 1. diviziju ratnog brodovlja. Dana 15. lipnja 1939. godine postavljen je na mjesto zapovjednika Navigacijskog ureda Američke ratne mornarice. === Drugi svjetski rat === [[Datoteka:Franklin D. Roosevelt, General MacArthur, and Admiral Nimitz in Pearl Harbor, Hawaii - NARA - 196366.tif|mini|desno|250px|Nimitz u društvu generala MacArthura i predsjednika Roosevelta]] Deset dana nakon [[japan]]skog [[Napad na Pearl Harbor|napada na Pearl Harbor]], izabran je, s činom admirala, za vrhovnog zapovjednika Tihooceanske flote Američke ratne mornarice. Dužnost je preuzeo na svečanosti održanoj na palubi podmornice USS ''Grayling''. U normalnim okolnostima takva bi se svečanost održala na jednom od brodova međutim gotovo svi brodovi u luci Pearl Harbor bili su ili potopljeni ili teško oštećeni prilikom napada [[7. prosinca]]. U trenutku preuzimanja zapovjedništva, Nimitz se našao u kritičnoj situaciji iz razloga što mu je većina flote bila uništena, ali ubrzo organizira svoje snage i, praćen američkom industrijom, uspijeva nadoknaditi većinu gubitaka u opremi i krenuti u zaustavljanje japanskih snaga. [[Datoteka:Nimitz US 1945.jpg|mini|lijevo|210px|Nimitz potpisuje dokument o bezuvjetnoj kapitulaciji Japana na bojnom brodu ''Missouri'']] Dana 24. ožujka [[1942.]] godine novooformljeno vijeće vrhovnog zapovjedništva SAD-a i Velike Britanije donijelo je odluku kako je bojište na Pacifiku, odnosno Tihom oceanu, isključivo odgovornost Amerikanaca. Šest dana kasnije, vojne službe SAD-a dijele bojište na Tihom oceanu u tri zone: zona Pacifičkih prostranstava, Jugozapadni Pacifik (pod zapovjedništvom [[general]]a [[Douglas MacArthur|Douglasa MacArthura]]) i Jugoistočni Pacifik, a Nimitz dobiva nadležnost nad svim savezničkim snagama (kopno, more, zrak) u zoni Pacifičkih prostranstava. Kako se povećavao broj u ljudstvu, opremi i brodovlju, Nimitz je bio spreman krenuti u napad i donijeti pobjedu u [[Bitka kod Midwaya|bitki kod Midwaya]], [[Bitka u Koraljnom moru|bitki u Koraljnom moru]] te na [[Drugi svjetski rat na Salomonskim Otocima|Salomonskim otocima]]. Službenim dopisom [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa]], potvrđen 14. prosinca [[1944.]] godine, Nimitz je promaknut u čin [[admiral flote|admirala flote]] (najviši čin u Američkoj ratnoj mornarici) i već ga sutradan odlikuje američki predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelt]]. Nimitz je službenu zakletvu izrekao 19. prosinca 1944. godine. U završnom razdoblju rata, Nimitz naređuje napad na [[Pomorska bitka kod Marijanskog otočja|Marijansko otočje]] i nanosi velike gubitke japanskoj mornarici i zauzima [[Saipan]], [[Guam]] i [[Tinian]]. Njegove borbene jedinice odnose pobjedu i kod [[Karolinsko otočje|Karolinskog otočja]] gdje su uspješno odsjekle sve opskrbne putove i tako izolirale neprijatelja. Povijesnu pobjedu odnosi 26. listopada 1944. godine nakon trodnevnih [[Bitka u zaljevu Leyte|borbi u zaljevu Leyte]]. Svoju stopu uspješnosti nastavlja i iskrcavanjem na otoke [[Bitka za Iwo Jimu|Iwo Jima]] i [[Bitka za Okinawu|Okinawu]] gdje se, njihovim zauzimanjem, približio matičnom području Japana. Nimitz je proveo operaciju i sa zračnim snagama gdje je iskoristio teške bombardere [[B-29]] kako bi iz zraka minirao obalna područja i tako nanio masovne gubitke japanskoj logistiki. Nimitz zatim seli svoj stožer iz Pearl Harbora na otok Guam gdje će i ostati do kraja rata. U zaljevu Tokyo, na bojnom brodu [[USS Missouri (BB-63)|''Missouri'']], [[2. rujna]] [[1945.]] godine, Nimitz za savezničke snage potpisuje dokument o bezuvjetnoj predaji [[Japansko Carstvo|Japanskog Carstva]] što u konačnici znači i kraj Drugog svjetskog rata. Mjesec dana kasnije, na svečanosti u [[Washington]]u, Nimitzu je dodijeljena nekolicina odličja za ''iznimno izvršavanje dužnosti vrhovnog zapovjednika Tihooceanske flote i zone Pacifičkih prostranstava tijekom razdoblja od lipnja 1944. do kolovoza 1945. godine.'' === Poslijeratne godine === Američki senat potvrđuje Nimitzovu kandidaturu za vrhovnog zapovjednika pomorskih operacija gdje u prosincu 1945. godine nasljeđuje admirala flote [[Ernest J. King|Ernesta J. Kinga]]. Međutim, na toj se poziciji zadržao svega dvije godine jer je smatrao zadatak smanjenja tada najjače mornarice u svijetu izuzetno teškim, a i pokazao je neke nesuglasice s politikom tadašnje vlade. U isto vrijeme podupire ideju kapetana Hymana G. Rickovera da se krene u izgradnju [[USS Nautilus (SSN-571)|''Nautilusa'']], prve podmornice na nuklearni pogon.<ref>[http://books.google.com/books?id=rVMEAAAAMBAJ&pg=PA109&dq=%22Accordingly+Rickover+bypassed+several+echelons%22&hl=en&sa=X&ei=sNX8TvOeGuLc0QHN1O3UAQ&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q=%22Accordingly%20Rickover%20bypassed%20several%20echelons%22&f=false Potop za razbješnjelog admirala], Wallace, Robert, LIFE, 45, No. 10: 109, {{ISSN|0024-3019}}</ref> [[Datoteka:Chester Nimitz headstone front.JPG|mini|desno|180px|Nimitzovo posljednje počivalište]] Kako je kasnije i zabilježeno u samom Nimitzovu muzeju, ''vjerojatno najveća Nimitzova ostavština kao vrhovnog zapovjednika pomorskih operacija jest potpora kapetanu Rickoveru da se podmornice prebace s dizelskog na nuklearni pogon''. Tijekom [[Nürnberški proces|Nürnberškog procesa]] i suđenja admiralu [[Karl Dönitz|Dönitzu]], Nimitz je dao izjavu potpore neograničenom podmorničkom ratovanju, praksi koju je i on provodio tijekom rata na Pacifiku. Takva izjava imala je veliku važnost kao dokazni materijal i vjerojatno je jedan od razloga zašto je Dönitz dobio samo deset godina zatvora.<ref>[http://avalon.law.yale.edu/imt/juddoeni.asp Suđenje Dönitzu], projekt Avalon na Sveučilištu Yale</ref> Dana 15. prosinca 1947. godine Nimitz napušta mjesto vrhovnog zapovjednika pomorskih operacija, odlazi u mirovinu i dobiva treće od četiri odlikovanja Američke ratne mornarice za istaknutu službu. Kako je čin admirala flote doživotna obveza, Nimitz je ostao u aktivnoj službi sve do kraja života s punom plaćom i svim povlasticama. Zajedno sa ženom seli u Berkeley u Kaliforniju, ali nakon opasnog pada 1964. godine sele na otok Yerba Buena, gdje se ujedno nalazi i mornaričko sjedište. Tijekom mirovine radio je na poboljšanju međudržavnih odnosa s Japanom i na obnovi jednog dijela njihove mornarice te je bio i namjesnik na Sveučilištu Kalifornija u Oaklandu od 1948. do 1956. godine. == Privatni život i smrt == Oženio je Catherine Vance Freeman 9. ožujka 1913. godine u saveznoj državi [[Massachusetts]] te su imali četvero djece. Jedino je Chester Nimitz, Jr. krenuo očevim stopama i sudjelovao u Drugom svjetskom ratu te [[Korejski rat|Korejskom ratu]]. Do kraja karijere dosegao je čin [[kontraadmiral]]a Američke ratne mornarice. Potkraj [[1965.]] godine, Nimitz je doživio moždani udar, uz dodatne komplikacije uzrokovane upalom pluća. U siječnju [[1966.]] godine napušta vojnu bolnicu u [[Oakland, Kalifornija|Oaklandu]] i vraća se kući, ali već mjesec dana kasnije umire. Dana 24. veljače, pokopan je uz sve vojne počasti na groblju Golden Gate National Cemetery u [[San Bruno, Kalifornija|San Brunu]], [[Kalifornija]].<ref>Potter. - p.472.</ref> == Vidi još == *[[Nosači zrakoplova klase Nimitz]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == *"''Some Thoughts to Live By''," Chester W. Nimitz s Andrewom Hamiltonom, Boys' Life Magazine, 1966. {{ISBN|0-686-24072-3}} *Potter, E. B. ''Nimitz''. Annapolis: Naval Institute Press, 1976. {{ISBN|978-0-87021-492-9}}. *Potter, E. B., i Chester W. Nimitz. ''Sea Power''. Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall, 1960. {{ISBN|0-13-796870-1}} == Vanjske poveznice == {{commons|Chester Nimitz|Chester Nimitz}} *[http://www.history.navy.mil/faqs/faq36-4.htm Biografija]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120125053848/http://www.history.navy.mil/faqs/faq36-4.htm |date=25. siječnja 2012. }}, Naval Historical Center, Department of the Navy. Preuzeto 10. svibnja 2007. *[http://www.nimitz-museum.com/ Nacionalni muzej rata na Pacifiku] *[http://www.ussnimitzassociation.org/ Udruženje USS Nimitz] *[http://www.fas.org/man/dod-101/sys/ship/cvn-68.htm Nosači zrakoplova klase Nimitz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201025233804/http://www.fas.org/man/dod-101/sys/ship/cvn-68.htm |date=25. listopada 2020. }} {{GLAVNIRASPORED:Nimitz, Chester}} [[Kategorija:Američki vojni zapovjednici u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Rat na Pacifiku]] [[Kategorija:Američki admirali]] 5qmunxuuolpd4p91lquinz8qauqmnb2 0 518653 7578036 7044729 2026-08-15T17:11:02Z Эльдар Шукоров 355157 Kratko 7578036 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naseobina u Hrvatskoj |ime = Nastane |regija = |županija = {{Z+X|SDŽ}} |općina = [[Jelsa]] |mikroregija = [[Hvar]] |najgrad = [[Hvar (grad)|Hvar]] |površina = |nadvisina = |z. širina = 43.084405 |z. dužina = 16.702516 |brojstan = 0 |gustoća = |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = 021 |autooznaka = <tt>ST</tt> |slika = |slika_opis = }} '''Nastane''' (Stan) su bivše naselje na [[Šćedro|Šćedru]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. == Zemljopisni položaj == Nalazi se u brdu na središnjem dijelu otoka. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.mate0.com/scedro.htm Kućice u Nastanama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140912092840/http://www.mate0.com/scedro.htm |date=12. rujna 2014. }} {{Mrva-naselje hr}} [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Šćedro]] efua9mxwvah9tvvrctepfeqkgj800bg 7578037 7578036 2026-08-15T17:11:20Z Эльдар Шукоров 355157 /* */ 7578037 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naseobina u Hrvatskoj |ime = Nastane |regija = |županija = {{Z+X|SDŽ}} |općina = [[Jelsa]] |mikroregija = [[Hvar]] |najgrad = [[Hvar (grad)|Hvar]] |površina = |nadvisina = |z. širina = 43.084405 |z. dužina = 16.702516 |brojstan = 0 |gustoća = |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = 021 |autooznaka = <tt>ST</tt> |slika = |slika_opis = }} '''Nastane''' (Stan) su bivše naselje na [[Šćedro|Šćedru]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Pripadaju [[Jelsa|Jelsi]]. == Zemljopisni položaj == Nalazi se u brdu na središnjem dijelu otoka. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.mate0.com/scedro.htm Kućice u Nastanama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140912092840/http://www.mate0.com/scedro.htm |date=12. rujna 2014. }} {{Mrva-naselje hr}} [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Šćedro]] f30awkh0weheglaw6ht67onjl2z3pi2 0 520287 7578216 7035394 2026-08-16T02:45:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578216 wikitext text/x-wiki '''Branko Parađina''' ([[Split]], [[10. travnja]] [[1919.]] – Split [[15. rujna]] [[2014.]]), bio je hrvatski športski, politički dužnosnik, pravnik i publicist. == Životopis == Rodio se je u Splitu 1919. godine. Kao školarac igrao je za [[NK Majstor s mora|Majstora s mora]]. Završio je pravni studij. Obnašao je dužnost tajnika [[HNK Hajduk Split|HNK Hajduk]] iz Splita od [[1947.]] pa do [[1952.]] godine, uključujući i razdoblje kad je FSD Hajduk u sklopu društva imao i druge športske odjele (plivanje, veslanje, košarka). Uređivao je glasilo NK Hajduka [[Hajdukov vjesnik]]. Nakon toga dugogodišnji je član uprave kluba. Parađina je bio dugogodišnji [[šef protokola]] Grada Splita i šef protokola Republike [[Hrvatska|Hrvatske]], i šef protokola [[VIII. Mediteranske igre – Split 1979.|Mediteranskih igara u Splitu]] 1979., a sudjelovao je u organizaciji inih velikih športskih i kulturnih manifestacija, europskih i svjetskih prvenstava. Bio je i višegodišnji je predsjednik splitskog Kulturno umjetničkog društva Jedinstvo, i autor je knjige „Splitu u pohode“. Pisao je članke za časopis za društvena i kulturna pitanja [[Kulturni radnik]]. U privatnom životu Branko je bio oženjen sa suprugom Katjom, i otac je dvoje djece, sina Branka i kćerke Darije. Sahranjen je na splitskom groblju [[Lovrinac |Lovrinac]]. == Nagrade i priznanja == *2001.: [[nagrada grada Splita]] za knjigu Splitu u pohode.<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/2002/05/07/HRT0022.html Splićani proslavili Dan grada i blagdan svojega zaštitnika - sv. Dujma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924031640/http://www.hrt.hr/arhiv/2002/05/07/HRT0022.html |date=24. rujna 2015. }}, HRT, 7. svibnja 2002.</ref> == Izvori == *Jurica Gizdić: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleView/articleId/257291/Default.aspx In memoriam. Preminuo višegodišnji glavni tajnik Hajduka Branko Parađina], Slobodna Dalmacija, 15. rujna 2014. *[http://www.kud-jedinstvo.hr/novosti/68/in-memoriam-gospodin-branko-paradjina In memoriam. Gospodin Branko Parađina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141011072220/http://www.kud-jedinstvo.hr/novosti/68/in-memoriam-gospodin-branko-paradjina |date=11. listopada 2014. }}, KUD Jedinstvo *[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=539 Hajdukov vjesnik], [[Nogometni leksikon]] LZMK {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Parađina, Branko}} [[Kategorija:HNK Hajduk Split]] [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] lfzwphpiunaggxtwyprt4j27ycwyrkx 0 526872 7578080 7278787 2026-08-15T18:59:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578080 wikitext text/x-wiki {{NPOV/provjeriti}}{{Infookvir naselje u CG |ime = Bečići |regija = |općina = [[Budva]] |mikroregija = |najgrad = [[Budva]] |površina = |nadvisina = 0 |z. širina = 42.28388889 |z. dužina = 18.87277778 |brojstan = 771 |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 85316 Bečići |pozbroj = 033 |autooznaka = BD |slika = Montenegro_Becici_beach.jpg |slika_opis = Pogled na Bečiće }} '''Bečići''' su mjesto u [[Paštrovići]]ma kod [[Budva|Budve]]. Od Starog grada udaljeni su 3&nbsp;km. Uz obalu vodi prekrasno šetalište sve do zidina Starog grada.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.cgautentik.com/index_grad_budva_o_gradu.php |title=Budva - O Gradu |access-date=11. veljače 2015. |archive-date=8. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201108014506/http://www.cgautentik.com/index_grad_budva_o_gradu.php |url-status=dead }}</ref> Legenda govori da su prvi stanovnici Bečića bili [[Židovi]]. Prema legendi iselili su u Italiju u VII. stoljeću. Bečići se sastoje od tri [[Bratstvo|bratstva]]: Bečića, [[Rafailovići|Rafailovića]] i Čečuka. [[Katoličanstvo u Crnoj Gori|Katolici]] su do XVII. stoljeća bili jedini stanovnici. Etnička i vjerska struktura u potpunosti se mijenja u XIX. stoljeću iseljavanjem katoličkih starosjedilaca i dolaskom pravoslavaca s crnogorskih brda.<ref>Hrvatski leksikon, Bečići</ref> Bečiće krasi prekrasna 1950 metara duga pješčana plaža koja se prostire od Zavale do Đevišenja. Pariški stručnjaci proglasili su ju 1935. za jednu od najljepših plaža na Sredozemlju.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.budva.com/mne/budva/turisticka-mjesta/becici |title=Bečićka plaža Budva Crna Gora |access-date=11. veljače 2015. |archive-date=1. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190801233329/http://www.budva.com/mne/budva/turisticka-mjesta/becici |url-status=dead }}</ref> Na [[Sveti Nikola (otok, Budva)|otoku Svetog Nikole]], kojeg Budvani zovu Školj, hodočasti se za blagdan sv. Nikole. Otok je pripadao [[budva]]nskoj vlasteli do 1610. godine. Od onda je vlasnost katoličke [[crkva sv. Ivana Krstitelja u Budvi|crkve svetog Ivana Krstitelja]] do 1802. godine. Te je godine prodan seljacima općine Paštrovske, najviše selu Bečićima. Crkva se nalazi na zaravni prema Budvi. Po predaji ju je pogidao francuski križar vojvoda Rajmund kad je vodio vojsku u prvom križarskom pohodu na Jeruzalem ( 1096./97.). Katoličkoj crkvi danas pripada onaj dio čestice koliko je ograđeno zidom. Tu je bilo groblje za katolike [[Budva|Budve]] nakon [[1820.]] godine. Do tad su katolički Budvani pokapali mrtve ispred samostanske crkve Santa Marija in Punta, što je Austrija 1820. zabranila. Zauzimanjem Aleksandra Medina i Fortunata Mikule, godine 1864. obnovljena je crkva.<ref>[http://www.radiodux.me/naslovnica/3486--budva-misa-na-ostrvu-svetog-nikole RadioDux] ''Budva - misa na ostrvu sv. Nikole'', 12. svibnja 2013.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.radiodux.me/sites/default/files/2013/04-03-2014-budva-misa-na-ostrvu-svetog-nikole/dscn1752.jpg Budva - misa na ostrvu sv. Nikole, RadioDux] [[Kategorija:Naselja u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Budva]] jyhg628x1hvwfrndltcay3ftb1evbc1 0 529787 7577938 7561122 2026-08-15T13:18:54Z Bikonja 369642 Ažurirana slika 7577938 wikitext text/x-wiki {{Dodaj infookvir|znanstvenik}} [[File:Petar kraljevic.jpg|thumb|Prof. dr. sc. Petar Kraljević]] '''Petar Kraljević''' ([[Split]], [[12. lipnja]] [[1946.]]) hrvatski je znanstvenik i sveučilišni profesor u mirovini, prorektor [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] (1993. – 1998.) ==Životopis== {{Stil pisanja}} Rođen je 12. lipnja 1946. u Splitu. Roditelji: Ivan i Milka Kraljević rođ. Luketin. Supruga: Damira Kraljević rođ. Biočić. Djeca: Ivan, Kosjenka i Petra. Poznati rođaci: [[Bernardin Sokol|dr. fra Bernardin Sokol]] (1888. – 1944.) ) svećenik-franjevac, glazbenik, skladatelj i mučenik (prvi rođak njegove majke) i [[Tonči Petrasov Marović]] (1934. – 1991.), hrvatski književnik (njegov prvi rođak). Odrastao u [[Kaštel Sućurac|Kaštel-Sućurcu]] gdje je završio Osnovnu školu. Maturirao je na [[Klasična gimnazija u Splitu (1817.)|Klasičnoj gimnaziji u Splitu]] (1965.). Diplomirao je na [[Veterinarski fakultet u Zagrebu|Veterinarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]] (veljača, 1971.) magistrirao 1973., a nakon odsluženja vojnog roka, doktorirao 1977. godine na istome Fakultetu. Kao student izradio je tri studentska znanstvena rada. Jedan je rad bio nagrađen prvom [[Rektorova nagrada|nagradom Rektora]] Sveučilišta u Zagrebu, a jedan je rad nagrađen nagradom „Fonda dra Petra Gjurića“. ==Napredovanje u struci== Demonstrator u Zavodu za fiziologiju Veterinarskoga fakulteta bio je od 1967. do 1970. U istom je Zavodu od listopada 1970. bio demonstrator s punim radnim vremenom, a od 1971. bio je asistent-pripravnik za predment Fiziologija. 1976. izabran je za asistenta, a 1978. za znanstvenog asistenta za predmet Radiobiologija. Akademsku godinu 1980./1981. proveo je u Odjelu za fiziologiju [https://en.wikipedia.org/wiki/Cornell_University_College_of_Veterinary_Medicine New York State College of Veterinary Medicine], Cornell University (SAD) kao Visiting Assistant Professor. Godine 1982. izabran je za docenta radiobiologije i voditelja Katedre za radiobiologiju u Zavodu za fiziologiju i radiobiologiju Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987. izvanredni je profesor, a od 1992. redoviti profesor radiobiologije. U trajno zvanje redovitoga profesora radiobiologije na Veterinarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1996. godine. Osim predmeta [[Radiobiologija]] predavao je studentima dodiplomske nastave na Veterinarskome fakultetu Uvod u znanstveni rad, a Metode znanstvenoistraživačkoga rada predavao je studentima na poslijediplomskome studiju Veterinarske medicine. Radiobiologiju je predavao i na poslijediplomskom studiju iz [[Nuklearna medicina|Nuklearne medicine]] na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]]. ==Stručno usavršavanje== Pohađao je i uspješno završio pedagošku izobrazbu sveučilišnih nastavnika i suradnika u Centru za pedagošku izobrazbu i istraživanje Sveučilišta u Zagrebu (1976./1977.). Godine 1979. pohađao je jednomjesečni tečaj za primjenu radioaktivnih izotopa u veterinarstvu u Havani (Kuba). Kao stipendist [https://en.wikipedia.org/wiki/International_Atomic_Energy_Agency IAEA] boravio je 1980./1981. na poslijedoktorskom studiju na [https://en.wikipedia.org/wiki/Cornell_University Cornell University] (Ithaca, N.Y., SAD), a mjesec dana proveo je na usavršavanju iz radioekologije na [https://sr.wikipedia.org/sr-el/Факултет_ветеринарске_медицине_Универзитета_у_Београду Veterinarskom fakultetu u Beogradu]. ==Znanstvena djelatnost== Znanstvena djelatnost prof. Kraljevića obuhvaća niz područja iz [[Fiziologija|fiziologije]] domaćih životinja i radiobiologije. Posljednjih 30 godina radnoga vijeka usredotočio se isključivo na istraživanje učinaka ionizacijskoga zračenja na domaće životinje, posebno na učinke unutarnje [[kontaminacija|kontaminacije]] [[radionuklid]]ima te vanjskoga ozračivanja [[Gama-čestica|gama-zračenjem]] na hematološke i biokemijske procese u peradi. Istraživao je i učinke malih doza gama-zračenja na proizvodne procese u peradi. Izradio je, što sam što u suradnji s drugim kolegama oko 300 radova, od toga je preko 100 znanstvenih radova objvljeno u domaćim i stranim časopisima. Napisao je i dvadesetak stručnih radova te četiri poglavlja u knjigama. ==Ostala djelatnost na Fakultetu== Predsjednik Komisije za znanstveni rad bio je 1991. – 1993., predsjednik Povjerenstva za statut i normativne akte 2003. – 2005. kada je koordinirao i sudjelovao u pisanju novog Statuta Veterinarskoga fakulteta. Predsjednik Kadrovskoga povjerenstva bio je 2003. – 2005. Od 1988. do 1994. bio je glavni i odgovorni urednik časopisa Veterinarstvo, a 1993. uredio je dvojezičnu monografiju „[https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=227000 Animal Victims of Croatian Homeland War 1990.-1992. – Stradanje životinja u hrvatskom domovinskom ratu 1990.-1992.]". ==Rad na Sveučilištu u Zagrebu== Prorektor za nastavu i studente i zamjenik [[rektor]]a bio je od 1993. do 1998. Jedan je od organizatora dvogodišnjeg Studija informatike za invalide Domovinskoga rata. Sudjelovao je u izradi Statuta Sveučilišta u Zagrebu, bio je član Organizacijskoga odbvora Prve smotre Sveučilišta u Zagrebu (1997.), te koautor knjige [https://www.bib.irb.hr/369822 Hrvatsko sveučilište za 21. stoljeće - Idejno rješenje razvoja Sveučilišta u Zagrebu] (Sveučilišni vjesnik, vol. 44, posebni broj, str. 1-192, 1998.). Od 1993. do 1999. te od 2005. do 2006. bio je predsjednik Matičnoga povjerenstva za područje biomedicine, polje veterina, Zajednice sveučilišta Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i tehnologije RH. Od 1999. d0 2005. bio je potpredsjednik tog Matičnog povjerenstva. ==Društvena aktivnost== Jedan je od osnivača Ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Potpredsjednik tog Ogranka bio je 1990. – 1992. a predsjednik 1992. – 1994. Predsjednik Križarske katoličke organizacije bio je od 1993. do 2001. Član gremija Katholischer AkademischerAuslander- Dienst ([https://www.kaad.de KAAD]) (Bon -Njemačka) bio je od 2000. do 2005. Jedan je od osnivača i član Studijske grupe na Sveučilištu u Zagrebu „Znanost i duhovnost“ koja djeluje od 2006. ==Priznanja== Kao prorektor Sveučilišta u Zagrebu dobio je Povelju zahvalnosti rektora Sveučilišta u Zagrebu [[Marijan Šunjić (znanstvenik)|prof. dr. sc. Marijana Šunjića]] „za izvrsnu suradnju i predani rad u obnovi i razvitku Sveučilišta u Zagrebu“. Veterinarski fakultet dodijelio mu je (2000.) Zahvalnicu „za potporu (kao prorektor, op.pisca) veterinarskoj struci u izboru prava na stručni naziv doktor veterinarske medicine“. Povodom 100. obljetnice Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dodijelio mu je Plaketu „za doprinos u razvoju Sveučilišta u Zagrebu i promicanju Fakulteta kao njegove sastavnice“ U posebnome dijelu monografije „[https://veterina.com.hr/?p=80745 100 godina Veterinarskoga faulteta Sveučilišta u Zagrebu 1919-2019]“ (ur. Ž. Pavičić) u poglavlju Dodaci, prof. Kraljević uvršten je među „pojedine nastavnike koji su svojim djelovanjem utjecali na zbivanja u pojedinim razdobljima Fakulteta i tako ispisali njegovu povijest (v. Riječ glavnog urednika i Dodatak 12, str. 793). Jedna od vodećih izdavačkih kuća u svijetu, CRC Press, Inc. (SAD) ponudila mu je 1990. godine da za njih napiše knjigu „Veterinary Radiobiology and Radiation Hygiene“. U siječnju 1993., zajedno sa svojom suprugom bio je član delegacije [[HBK|Hrvatske biskupske konferencije (HBK)]] na Svjetskom molitvenom skupu u Asizu (Italija). Delegaciju je predvodio blagopokojni kardinal [[Franjo Kuharić|dr. Franjo Kuharić]], a organizator i voditelj skupa bio je sveti [[Ivan Pavao II.]] papa. ==Hobi== Pčelarstvo. ==Odlikovanja== * [[Red Danice hrvatske]] s likom Ruđera Boškovića. ==Vanjske poveznice== *[http://sgss.phy.pmf.unizg.hr/SGSS_kraljevic.htm Prof. dr. sc. Petar Kraljević - Studijska grupa Znanost i duhovnost Sveučilišta u Zagrebu] *[http://fir.vef.unizg.hr/?page_id=27 Povijest Zavoda za fiziologiju i radiobiologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{GLAVNIRASPORED:Kraljević, Petar}} [[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]] 7bpksqlmpmoflsae8p8bk1uyumlk9ae 0 530111 7578159 7572209 2026-08-15T23:27:05Z Radovan V. Jerzy 267916 /* Djetinjstvo i mladost */ 7578159 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Silvije Tomašević | slika = Silvije Tomašević (2).jpg | opis_slike = Silvije Tomašević | pseudonim = | rođenje = [[6. studenoga]] [[1949.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | smrt = [[18. srpnja]] [[2021.]] | mjesto_smrti = [[Rim]], [[Italija]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = [[novinar]] }} '''Silvije Tomašević''' ([[Zagreb]], [[6. studenoga]] [[1949.]] – [[Rim]], [[18. srpnja]] [[2021.]]) bio je hrvatski novinar i publicist koji je živio i radio u Rimu. Bio je dopisnikom iz [[Rim]]a i [[Vatikan]]a za ''[[Večernji list]]'' i [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatsku radioteleviziju]] (HRT). == Djetinjstvo i mladost == Rođen je 6. studenog 1949., u Zagrebu, u braku '''Đure''' i '''Ksenije Tomašević''' (djevojački '''Fejzagić'''), kćerke bivšeg predstavnika [[Ustaška nadzorna služba|ustaškog]] gradskog poglavarstva, '''Atifa Fejzagića''' ([[Odžaci (Konjic, BiH)|Odžaci]], [[Konjic]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] 1903. - Zagreb, 1979.), koji je pripadao islamskom krugu oko [[Mehmed Alajbegović|Mehmeda Alajbegovića]] i drugih inicijatora podizanja džamije oko [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]], da bi nakon završetka Drugoga svjetskog rata, u lipnju 1945. godine bio uhićen od Ozne, zbog optužbi za [[Kolaboracija|kolaboraciju]] i progon [[Židovi u Hrvatskoj|Židova]] tijekom [[Holokaust|holokausta]], pošto su mu prvu izvanbaračnu družicu, [[Židovi u Hrvatskoj|Židovku]], Zoru Steiner Singer (1903. - 1943.) i njezinu kćerku Zlatu Singer (1923. - 1943.), tijekom svibnja 1943. u Zagrebu, po dojavi uhitili pripadnici njemačke političke policije [[Gestapo]] i odveo u koncentracijski logor [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]] [[Koncentracijski logor Auschwitz|Birkenau]], gdje su obje bili mučki ubijene. Nakon izlaska na slobodu, Fejzagić iz nove izvanbračne veze s Željkom Rechnitzer (1911. - 1984.) dobio sina, te se nanovo oženio s više godina mlađom Kelimom Fejzagić (1923. - 2009.), s kojom je imao dvoje djece, stoga se kćerka Ksenija, čija je majka Lujza, netom preminula te 1948. godine, odlučila sa svojom obitelj pošto - poto preseliti u Rijeku, gdje joj je punac imao trgovinu, a suprug Đuro Tomašević (7. listopada 1925. - 22. lipnja 2007.) doskora počeo radio kao novinar i glazbeni urednik na tamošnjem radiju.<ref>Hasanbegović, Zlatko, Muslimani u Zagrebu : 1878.-1945. : doba utemeljenja, Zagreb, Medžlis Islamske zajednice : Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", 2007., str. 379, 420 - 421.</ref><ref>Dugandžija, Mirjana, Potomci zagrebačkih begova - Tarik Mujičić: "Moj stric bio je vlasnik Esplanade, a moja kći i ja smo se bacili u umjetnike", Globus: nacionalni tjednik, str. 52 - 57.</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Slavica Mrkić Modrić, Melodije Istre i Kvarnera (1964 - do danas): KAKO SE KALIO “STARI MIK” (1964 – 1987) - TAKO JE POČELO, Melody d.o.o., Kastav, 2004.|url=https://melody.hr/|url-status=live|access-date=}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=HINA, 23.06.2007., Umro novinar Đuro Tomašević|url=https://www.hina.hr/OTS/7279102|url-status=live|access-date=}}</ref> == Novinarska karijera u socijalističkoj Jugoslaviji == Kako je Tomašević u Rijeci završio osnovnu i srednju školu, a otac mu je radio na tamošnjem radiju, on sam je novinarstvu bio prisutan od [[1970.]] godine, kada počinje pisati kao dopisnik iz [[Rijeka|Rijeke]] za ''Večernji list''. Od [[1973.]] godine [[dopisnik]] je ''Večernjeg lista'' iz [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], a [[1974.]] godine prešao je u ''[[Vjesnik]]''. Od [[1975.]] godine je u uredništvu ''Vjesnika'' u Zagrebu, novinarom u unutarnjoj politici, pa zatim postaje urednikom više rubrika da bi na koncu postao urednikom vanjske politike odakle odlazi 1984. godine za dopisnika ''Vjesnika'' i ''Večernjeg lista'' iz Italije i Vatikana od [[1984.]] do [[1989.]] godine. == Novinarska karijera u demokratskoj Hrvatskoj == U razdoblju nakon demokratskih promjena, [[1990.]] godine, radi kao stalni dopisnik iz Italije i Vatikana za ''[[Slobodna Dalmacija|Slobodnu Dalmaciju]]''. Nakon promjene vlasti 3. siječnja 2000., i dolaska [[Ivica Račan|Račanove]] koalicijske vlade, počeo se kao stalni dopisnik iz Rima i Vatikana javljati i za državnu televiziju, Hrvatsku - radioteleviziju ([[HRT]]). Pisao je za hrvatsku novinsku agenciju [[HINA|HINU]], te se javljao za britanski radio ''[[BBC]]'' i njemački radio ''[[Deutsche Welle]]''. Od [[1992.]] do [[2006.]] godine radio je na radiju ''[[RAI Internazionale]]''. Izvještavao je i za [[Radio Vatikan]] na hrvatskom. Za talijanski list ''[[Il Manifesto]]'' pisao je od 1989. do 1990. godine. Od [[1991.]] godine pisao je za dnevnik ''Roma'' iz Napulja, zatim za tjednik ''Internazionale''. U Rimu je 1992. godine pokrenuo časopis na talijanskom jeziku ''Le Religioni nei Balcani''. Godine [[2012.]] godine pokrenuo je dvojezični [[Hrvatski jezik|hrvatsko]]-[[Talijanski jezik|talijanski]] časopis za ekonomiju i kulturu ''MM Minoranze-Manjine''.<ref>[http://www.ar-news.net/it/wp-content/uploads/2017/09/MM1.pdf '' MM Minoranze-Manjine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210720072201/http://www.ar-news.net/it/wp-content/uploads/2017/09/MM1.pdf |date=20. srpnja 2021. }}, No./Br. 1 - Fiume/Rijeka - dicembre/prosinac 2012., ISSN 1848-7254, pristupljeno 20. srpnja 2021. {{ita oznaka}}/{{hrv oznaka}}</ref><ref>[https://www.zagreb.hr/en/nakon-zagreba-dvojezicni-hrvatsko-talijanski-casop/46905 Nakon Zagreba, dvojezični hrvatsko - talijanski časopis promoviran i u Rimu], zagreb.hr, 12. prosinca 2012., pristupljeno 20. srpnja 2021.</ref> Tomašević je bio oženjen i otac dvoje djece. == Kraj karijere i smrt == Preminuo je dana [[18. srpnja]] [[2021.]] godine u 72. godini života nakon duge i teške bolesti, u [[Rim]]u, gdje je i pokopan.<ref>[[Inoslav Bešker]], [https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/umro-je-silvije-tomasevic-71-nagradivani-hrvatski-vanjskopoliticki-novinar-i-kolumnist-15088964 ''Umro je Silvije Tomašević (71), nagrađivani hrvatski vanjskopolitički novinar i kolumnist''], jutarnji.hr, 18. srpnja 2021., pristupljeno 20. srpnja 2021.</ref> == Djela == * ''Ivan Pavao II.'', Globus, Zagreb, 1994. (prevedena na još pet jezika) * ''Pape kroz povijest'', Adamić, Rijeka, 2003. * ''Ne bojte se!: papa Ivan Pavao II.: 1920. – 2005.'', ''Večernji list'', Zagreb, 2005., (suautor)<ref>[http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=20&sqlx=55043&ser=&sqlid=20&sqlnivo=&css=&H=&U=*DJELO Ne bojte se! : papa Ivan Pavao II. : 1920. - 2005.], library.foi.hr, , pristupljeno 20. srpnja 2021.</ref> * ''Cardinali dell Terzo Millennio'', 1999., knjiga na talijanskome jeziku za Vatikansku biblioteku (Libreria Editrice Vaticana) (suautor) * ''Dvojica papa: Ivan Pavao II. i Benedikt XVI.: što povezuje, a što razdvaja dvojicu papa'', Profil, Zagreb, 2009. * ''Tito u Vatikanu: Stepinčev progonitelj kod pape Pavla VI.'', Profil, Zagreb, 2011. * ''Papa Franjo: kako papa nade i nježnosti mijenja Rim, Crkvu i svijet'', Profil, Zagreb, 2014. == Ostalo == * ''[[Svećenikova djeca (2013.)|Svećenikova djeca]]'', kao dopisnik iz Rima ([[2013.]]) == Nagrade == * 2009.: Međunarodna nagrada ''Calabria'', namijenjena stranim novinarima u Italiji,<ref>[http://www.gangemieditore.com/dett_news.php?id_news=835 Premio internazionale Calabria di literatura, giornalismo e scienze. In occasione dei 50 anni di esistenza un convegno per rievocare attività e personalità di rilievo 5 maggio 2012 ore 9.30 Sala Mostre e Convegni Gangemi Editore via Giulia 142] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402091204/http://www.gangemieditore.com/dett_news.php?id_news=835 |date=2. travnja 2015. }}, gangemieditore.com, pristupljeno 20. srpnja 2021. {{ita oznaka}}</ref> za knjigu ''Dvojica papa''.<ref>PSD, [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/silvije-tomasevic-dobio-medunarodnu-nagradu-calabria-72817 ''Silvije Tomašević dobio međunarodnu nagradu "Calabria"''], slobodnadalmacija.hr, 23. listopada 2009., pristupljeno 20. srpnja 2021.</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Tomašević, Silvije}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] fq98id0vqcm3a4epc8yvo4op5szhwsr 0 538439 7578210 7572468 2026-08-16T02:11:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578210 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Branimir Bošnjak | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[9. studenoga]] [[1943.]] | mjesto rođenja = [[Vrbica (Semeljci)|Vrbica]] | smrt = [[18. studenoga]] [[2016.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]] | zanimanje = Pjesnik, kritik i esejist. | nacionalnost = Hrvat | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = [[#Nagrade|vidi popis]] | potpis = | web = | fusnote = }} '''Branimir (Branko) Bošnjak''' ([[Vrbica (Semeljci)|Vrbica]], [[9. studenoga]] [[1943.]] – [[Zagreb]], [[18. studenoga]] [[2016.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]], kritik i esejist. == Životopis == Branimir Bošnjak rodio se u Vrbici kod Đakova 1943. godine.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2538 Hrvatski biografski leksikon: Bošnjak, Branimir (Branko)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150416125439/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2538 |date=16. travnja 2015. }}, pristupljeno 10. travnja 2015.</ref> Osnovnu školu i dva razreda gimnazije polazio je i završio u Vinkovcima, a od [[1959.]] živio je u [[Zagreb]]u gdje je maturirao [[1962.]] godine.<ref name="hbl"/> Nakon toga studirao je [[pravo]], te komparativnu književnost. Diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti, [[1991.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |title=Bošnjak, Branimir |url=https://enciklopedija.hr/clanak/8958 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=5. srpnja 2018.}}</ref> Doktorirao je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu u Zagrebu]], [[1996.]] godine, s temom o pjesništvu [[Josip Sever|Josipa Severa]].<ref name="booksa">[http://booksa.hr/program/books/jutro-poezije-b-bosnjak Jutro poezije: B. Bošnjak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150414075436/http://booksa.hr/program/books/jutro-poezije-b-bosnjak |date=14. travnja 2015.}}, booksa.hr, 17. rujna 2011., pristupljeno 10. travnja 2015.</ref> Bio je u uredništvu ''Studentskoga lista'', ''Poleta'' i ''The Bridgea'', te je bio glavnim urednikom časopisa ''Pitanja'' od [[1968.]] do [[1972.]] godine. Bio je i urednikom [[Hrvatska radiotelevizija|RTV Zagreb]] od [[1978.]] godine. Pjesme, književne i kazališne kritike te eseje objavljivao je od [[1966.]] godine u publikacijama ''Polja'', ''Mogućnosti'', ''Republika'', ''Prolog'' i inima.<ref name="hbl"/> Pjesme su mu prevedene na više jezika. Umro je u Zagrebu 18. studenoga 2016. godine. Pokopan je [[23. studenoga]] 2016. godine na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u. == Djela == * ''Sve što nam prilazi'', (pjesme), Zagreb, 1969. * ''Slovo razlike'', (eseji), Zagreb, 1970., (suautor Darko Kolibaš)<ref name="booksa"/> * ''Trošenje maske'', (pjesme), Zagreb, 1974. * ''Demon žudnje: kako čitati sparagmos autoriteta'', (teatrološki eseji), Zagreb, 1977. * ''Pisanje i moć'', (eseji), Zagreb, 1977. * ''Gimnastičar u pidžami'', (pjesme), Zagreb, 1978. * ''Potrošeni govor'', (eseji), Osijek, 1980. * ''Apokalipsa avangarde: ideologijski znak kao stvarnost'', (eseji), Rijeka, 1982. * ''Semantička gladovanja'', (pjesme), Zagreb, 1983. * ''Zlatno književno runo'', (eseji), Zagreb, 1983. * ''Nove pjesme, (pjesme), Zagreb, 1988. * ''Proizvodnja života'', (eseji), izbor Cvjetka Milanje, Zagreb, 1988.<ref>Davor Šalat, [https://www.matica.hr/kolo/314/sve-ponovno-mora-biti-napisano-20675/ ''Sve ponovno mora biti napisano!''], ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'', br. 1-2, 2009., pristupljeno 20. siječnja 2017.</ref> * ''Sječivo za nevine: izabrane pjesme '', (pjesme), izbor Branka Maleša, 1989. * ''Dom i tekst: (eseji o hrvatskim pjesnicima)'', (eseji), 1993. * ''Posude za vrijeme'', (pjesme), 1996. * ''Modeli moderniteta: dekonstrukcija svijeta - jezika i postavangardni estetizam u poeziji Josipa Severa'', (studija), 1998. * ''Susačke razglednice'', (pjesme), 2001. * ''Smrt između programa: izabrane pjesme (1969. – 2001.)'' / Branimir Bošnjak ; izbor i pogovor Cvjetko Milanja, Lunapark, Zagreb, 2001. * ''Čarobni prostor mašte i dokumenata'', (zbornik radova o radiodrami), 2004. * ''Žanrovi žudnje (kazalište, radiodrama, televizija i kultura)'', Mala knjižnica DHK, Zagreb, 2005. * ''Žanrovske prakse hrvatske proze: od arkadijskog realizma do fantastičnog dokumentarizma'', 2007. * ''Oko gladno prozora'', priredio Sanjin Sorel, 2007. * ''Svrhe malih stvari: (SMS poruke)'', 2008. * ''Izgubljen u internetu'', (zbirka poezije), Biblioteka Poezije, Hrvatsko društvo pisaca ; knj. 8, 2009. * ''Worlds have been reset by death'', Portraits of Croatian writers: the book series of the journal Most/The bridge, knj. 3, 2009. * ''Hrvatsko pjesništvo - pjesnici 20. st.'', 1-2, 2010. * ''Radiodramski žanr hrvatske književnosti'', 2012. * ''Pjesme na dnu svijeta'', 2013. == Nagrade == * 1974.: Nagrada grada Zagreba, za knjigu pjesama ''Trošenje maske''. * 1985.: [[Nagrada Tin Ujević]], za ''Semantička gladovanja''. * 1988.: godišnja [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] * 2003.: Nagrada Josip i Ivan Kozarac, za životno djelo. * 2005.: Povelja ''Visoka žuta žita'', za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti (na [[Pjesnički susreti u Drenovcima|Pjesničkim susretima u Drenovcima]]) * 2009.: Nagrada [[Goranov vijenac]], za ukupan doprinos pjesničkoj umjetnosti. * 2010.: [[Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš"]], za knjigu ''Hrvatsko pjesništvo: pjesnici 20. st., I. i II.''<ref>[http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/dodjela-nagrada-matice-hrvatske Dodjela nagrada Matice hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101141636/http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/dodjela-nagrada-matice-hrvatske |date=1. siječnja 2023. }}, dhk.hr, pristupljeno 1. siječnja 2023.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bošnjak, Branimir}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Urednici na HTV-u]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]][[Kategorija:Dobitnici nagrade Tin Ujević]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Životopisi, Đakovo]] cabxtzadwardwrv5bw9t4fvlppicmgk 0 538493 7578209 7568473 2026-08-16T02:08:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578209 wikitext text/x-wiki {{Infookvir likovni umjetnik | ime = Brane Crlenjak | period = | slika = | veličina = | opis = | rođenje = [[28. svibnja]] [[1930.]] | mjesto rođenja = [[Vukovar]] | smrt = [[3. lipnja]] [[2014.]] | mjesto smrti = Vukovar | nacionalnost = | vrsta = slikarstvo, kiparstvo i medaljerstvo | praksa = | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = }} '''Brane Crlenjak''' ([[Vukovar]], [[28. svibnja]] [[1930.]] – Vukovar, [[3. lipnja]] [[2014.]]<ref name="mf">Miroslav Flego, [http://www.vecernji.hr/slavonija/na-starom-katolickom-groblju-pokopan-umjetnik-brane-crlenjak-948772 ''Na starom katoličkom groblju pokopan umjetnik Brane Crlenjak''], ''[[Večernji list]]'', 5. srpnja 2014., pristupljeno 11. travnja 2015.</ref>), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[slikar]], [[kipar]] i [[medaljer]]. == Životopis == Brane Crlenjak rodio se je u Vukovaru [[1930.]] godine. Maturirao je u rodnome gradu a diplomirao jugoslavensku književnost i hrvatski ili srpski jezik na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu u Zagrebu]], [[1955.]] godine.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3716 Hrvatski biografski leksikon: Crlenjak, Brane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190820233246/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3716 |date=20. kolovoza 2019. }}, pristupljeno 11. travnja 2015.</ref> Za vrijeme studija pohađao je slikarske tečajeve na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Živio je i djelovao u Vukovaru, od [[1959.]] do [[1964.]] godine bio je [[kustos]]om Galerije umjetnina, od [[1969.]] do [[1979.]] godine nastavnikom je u gimnaziji, a od 1979. godine u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje »Edvard Kardelj«.<ref name="hbl"/> Skulpture je radio pretežno u bronci i ostvario je niz portreta ([[Stjepan Supanc]], [[Tomo Goreta]], [[Vladimir Nazor]], [[Moša Pijade]], [[Nikola Andrić]], Učenica, Dječak – smješteni u vukovarskim ustanovama i parkovima; [[Branko Radičević]] u [[Čakovci]]ma, [[Joakim Hardi]] u [[Petrovci]]ma), te niz sitnih plastika (ženski aktovi, anatomske studije).<ref name="hbl"/> Objavljivao je prikaze o likovnoj umjetnosti i muzejskoj problematici, pretežno o zbivanjima u Vukovaru: ''Ogledi'' (1959., 1961. – 1962., 1969. – 1970.), ''Godišnjak Matice hrvatske'' (Vinkovci 1963.), ''Revija'' (1964. – 1967., 1978.), ''Telegram'' (1966.), ''Školske novine'' (1975.), ''Oko'' (1976. – 1978.), te je bio autorom niza likovnih kritika u ''[[Vukovarske novine|Vukovarskim novinama]]'' i vinkovačkim ''Novostima''.<ref name="hbl"/> Bio je članom Hrvatskoga društva likovnih umjetnosti u Zagrebu i Matice hrvatske Vukovar.<ref name="izravno">[http://www.izravno.com/hr/info/kultura/kultura-18-svibnja-2013/ Kultura 18. svibnja 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150414074411/http://www.izravno.com/hr/info/kultura/kultura-18-svibnja-2013/ |date=14. travnja 2015. }}, izravno.com, pristupljeno 11. travnja 2015.</ref> Autorom je i spomen medalje s likom čudotvorne Gospe Osječke i grbom grada [[Osijek]]a, koja je darovana [[Papa|papi]] [[Ivan Pavao II.|Ivanu Pavlu II.]] tijekom njegova posjeta Osijeku 2003. godine.<ref name="izravno"/> Najveći dio njegovoga slikarskog opusa i skulpture na otvorenom uništeni su ili nestali u [[Domovinski rat|Domovinskome ratu]]. U godinama provedenim u progonstvu, u Zagrebu, predavao je na [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)|Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn]].<ref name="mf"/> Priredio je knjigu ''Vukovar - ponos Hrvatske: prilozi iz povijesti, kulture i književnosti'' (Zagreb, 1995.). Umro je 3. lipnja 2014. godine i pokopan je na starome katoličkom groblju u Vukovaru. == Djela == * ''VUKOVAR – Perocrteži B. Crlenjaka'', 1955. (i još 4 izdanja)<ref>[http://virtualna.nsk.hr/brane-crlenjak/mapa-perocrteza/ Mapa perocrteža. Brane Crlenjak – Vukovarski Srijemac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220612063717/http://virtualna.nsk.hr/brane-crlenjak/mapa-perocrteza/ |date=12. lipnja 2022. }}, virtualna.nsk.hr, pristupljeno 12. lipnja 2022.</ref> * ''Razvitak vukovarskih ulica'', Vukovar, 1975. (2. nadop. izd. 2005.<ref>A. Č.-K., [http://www.matica.hr/odjeci/662/ Odjeci. Kronika događaja, travanj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150418091917/http://www.matica.hr/odjeci/662/ |date=18. travnja 2015. }}, [[Matica hrvatska]], 28. travnja 2005., pristupljeno 11. travnja 2015.</ref>) * ''Vukovar i Vukovarci'', (suautor Mirko Manojlović), Vukovar, 1978. * ''Ribolov u Vukovaru kroz stoljeća'', Vukovar, 1987. * ''Zapisi: [2008./2009.]'', pjesnička zbirka, Vukovar, 2009. == Nagrade i odličja == * 1992.: Godišnja [[nagrada Ivan Filipović]] za promicanje pedagoške teorije i prakse. * 1996.: [[Red Danice hrvatske]] s likom Antuna Radića. * 1999.: Spomen medalja Vukovar. * 2002.: Nagrada Vukovarsko-srijemske županije za životno djelo. * 2006.: Nagrada Grada Vukovara za životno djelo. * 2009.: Zahvalnica Matice hrvatske za njegovanje hrvatske knjige i jezika.<ref>[http://virtualna.nsk.hr/brane-crlenjak/nagrade-i-odlicja/ Nagrade i odličja. Brane Crlenjak – Vukovarski Srijemac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220612050419/http://virtualna.nsk.hr/brane-crlenjak/nagrade-i-odlicja/ |date=12. lipnja 2022. }}, virtualna.nsk.hr, pristupljeno 12. lipnja 2022.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://virtualna.nsk.hr/brane-crlenjak/2021/ Brane Crlenjak – Vukovarski Srijemac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220718022900/http://virtualna.nsk.hr/brane-crlenjak/2021/ |date=18. srpnja 2022. }}, virtualna.nsk.hr * [http://www.glas-slavonije.hr/200450/11/Sudbinska-veza-s-Dunavom-i-Srijemom-Nemirnom-Branku-za-sve-ostalo-se-fucka ''Sudbinska veza s Dunavom i Srijemom: Nemirnom Branku za sve ostalo se fućka!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150411094313/http://www.glas-slavonije.hr/200450/11/Sudbinska-veza-s-Dunavom-i-Srijemom-Nemirnom-Branku-za-sve-ostalo-se-fucka |date=11. travnja 2015. }}, ''[[Glas Slavonije]]'', 1. lipnja, 2013. {{GLAVNIRASPORED:Crlenjak, Brane}} [[Kategorija: Hrvatski kipari]] [[Kategorija: Hrvatski slikari]] [[Kategorija: Životopisi, Vukovar]] [[Kategorija: Hrvatski medaljeri]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića]] s7tzbuc4q0ovr353qt0beodmqw52cq4 0 540033 7578059 7167342 2026-08-15T18:04:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578059 wikitext text/x-wiki '''Benedikt Babić (Baba)''' ([[Dubrovnik]], oko [[1540.]] – samostan sv. Križa, [[Bosco]], Italija, [[18. kolovoza]] [[1591.]]),<ref name="LZMK HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=971 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Babić (Baba), Benedikt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518091351/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=971 |date=18. svibnja 2015. }}, napisao Ivan Bošković (1983)</ref> [[Hrvati|hrvatski]] [[renesansa|renesansni]] [[skladatelj]], [[pjevač]], orguljaš i graditelj [[orgulje|orgulja]], [[teorija glazbe|glazbeni teoretičar]], [[redovnik]] [[dominikanci|dominikanac]].<ref name="LZMK HE">{{Citiranje weba |title=Babić (Baba), Benedikt |url=https://enciklopedija.hr/clanak/5001 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Rođen u Dubrovniku, studirao bogoslovlje u [[Bologna|Bologni]]. Dominikancima pristupio 1556. ili 1561. godine. Službovao u Dubrovniku, u Mlecima i drugdje po Italiji<ref name="LZMK HE"/> kao učitelj, predavač i lektor, a dok je djelovao u Dubrovniku, prior dubrovačkog samostana i vikar cijele kongregacije.<ref name="LZMK HBL"/> Djelovao u [[Dubrovnik]]u. Stilski je djelovao pod utjecajem talijanskih graditelja, s naglaskom na mletačke.<ref>[https://books.google.hr/books?id=cgDJaeFFUPoC&pg=PA130&lpg=PA130&dq=andrija+fabing The Organ: An Encyclopedia] Napisao/la Douglas Earl Bush,Richard Kassel, {{ISBN|0415941741}} , str.129, Google Knjige</ref> [[Sebastijan Slade]] i [[Serafin Marija Crijević]] zabilježili su da je u Dubrovnik uveo [[koral]]no pjevanje. Skladao je za orgulje, no skladbe mu do danas nisu pronađene.<ref name="LZMK HE"/> == Vidi još == * [[Sebastian Armaliani]] == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Babić, Benedikt}} [[Kategorija:Hrvatski graditelji orgulja]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Crkvena glazba u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni teoretičari]] [[Kategorija:Hrvatski dominikanci]] 8mn0vuu70rz8jys68zm1094i5u8lyr7 0 544338 7578437 7300621 2026-08-16T11:07:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578437 wikitext text/x-wiki {{Infokvir zrakoplov |subtemplate= |ime=Comac C919 |tip=[[Linijski putnički avion]] |proizvođač=[[Comac]] |slika=COMAC B-001A May 2017.jpg |opis slike=Comac C919 (model) |dizajn=[[Wu Guanghui]] |probni let=5. svibnja 2017. |uveden u uporabu= [[28. sviubnja]] [[2023.]] |proizveden= |povučen= |status=U službi |prvotni korisnik= |više korisnika= {{plainlist| * [[China Eastern Airlines]] * [[Air China]] * [[China Southern Airlines]]}} |broj primjeraka=28 (uključujući 6 prototipa) |pojedinačna cijena= }} '''Comac C919''' je [[Uskotrupni zrakoplov|uskotrupni]] putnički [[avion]] koji je razvila tvrtka [[Comac]] (Commercial Aircraft Corporation of China).<ref>{{cite news |title=China names first jumbo jet C919, to take off in 8 years |url=http://news.xinhuanet.com/english/2009-03/06/content_10959526.htm |publisher=Xinhua News Agency |date=6. ožujka 2009. |accessdate=8. rujna 2009.}}</ref><ref>{{cite web |first=Aude |last=Lagorce |work=MarketWatch |title=Safran, GE win contract for engines to upcoming Chinese jet |url=http://www.marketwatch.com/story/safran-ge-to-provide-engines-for-chinese-jet-2009-12-21?reflink=MW_news_stmp |date=21. prosinca 2009. |accessdate=2010-03-20}}</ref> Može, ovisno o izvedbi, prevesti od 158 - 174 putnika. Sastavljanje prvog prototipa je započeto tijekom [[2015.]], a prvi let je ostvaren [[5. svibnja]] [[2017.]]<ref>https://www.flightglobal.com/news/articles/pictures-comac-c919-lands-after-uneventful-maiden-436913/</ref> Zamišljeno je da ovaj zrakoplov razbije duopol [[Airbus]]a i [[Boeing]]a na tržištu uskotrupnih zrakoplova. Izravni je konkurent [[Airbus A320|Airbusu A320]] i [[Boeing 737|Boeingu 737]].<ref>{{cite news |title=China unveils jet at Asia's biggest air show |url=https://www.flightglobal.com/news/articles/pictures-comac-c919-lands-after-uneventful-maiden-436913/ |publisher=[[Agence France-Presse]] |date=8. rujna 2009. |accessdate=8. rujna 2009.}}</ref> == Narudžbe == {|class="wikitable" |- !Kupac !Naručeno !Opcije |- |ABC Financial Leasing<ref>{{cite web |url=http://www.flightglobal.com/news/articles/chinas-abc-leasing-orders-45-c919s-373601/ |title=China’s ABC Leasing orders 45 C919s |author=Reed Business Information Limited |work=flightglobal.com |accessdate=7. travnja 2015.}}</ref> |45 |0 |- |[[Air China]] |20 |0 |- |BOC Aviation<ref>{{cite web |url=http://news.sohu.com/20120214/n334711503.shtml |title=中国C919大型客机参加新加坡航展 新获20架订单 |work=sohu.com |accessdate=7. travnja 2015.}}</ref> |20 |0 |- |BOCOMM Leasing<ref>{{cite web |url=http://news.carnoc.com/list/206/206256.html |title=交银租赁与中国商飞签署30架C919订单协议_民航新闻_民航资源网 |work=carnoc.com |accessdate=7. travnja 2015. |archive-date=25. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025171823/http://news.carnoc.com/list/206/206256.html |url-status=dead }}</ref> |30 |0 |- |CCB Financial Leasing<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://english.comac.cc/home/photo/201209/29/t20120929_584635.shtml |title=C919 orders signed between COMAC and CCBFL<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20121101201441/http://english.comac.cc/home/photo/201209/29/t20120929_584635.shtml |archive-date=1. studenoga 2012. |access-date=31. srpnja 2015.}}</ref> |50 |0 |- |CDB Leasing Company |10 |0 |- |China Aircraft Leasing Company (CALC) |20 |0 |- |[[China Eastern Airlines]] |20 |0 |- |[[China Southern Airlines]] |20 |0 |- |GECAS (General Electric Capital Aviation Services) |20 |0 |- |[[Hainan Airlines]] |20 |0 |- |[[Hebei Airlines]] |20 |0 |- |ICBC Leasing |45 |0 |- |Industrial Bank Financial Leasing Co Ltd<ref>{{cite web |url=http://www.chinadaily.com.cn/business/2013-10/29/content_17066299.htm |title=400 orders for C919 show sky-high confidence -Companies -chinadaily.com.cn<!-- Bot generated title --> |work=chinadaily.com.cn |accessdate=7. travnja 2015.}}</ref> |20 |0 |- |[[Joy Air]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dfdaily.com/html/113/2012/11/13/893510.shtml |title=中国商飞再获50架大飞机订单 新增幸福航空河北航空两客户 |archive-url=https://archive.is/20140423030952/http://www.dfdaily.com/html/113/2012/11/13/893510.shtml |archive-date=23. travnja 2014. |access-date=31. srpnja 2015.}}</ref> |20 |0 |- |[[Sichuan Airlines]] |20 |0 |- |China Merchants Bank |30 |0 |- |Huaxia Financial Leasing |20 |0 |- !| Ukupno !| 450 | 0 |} == Specifikacije == Specifikacije su preliminarne i podložne promjenama.<ref>{{cite web |first=Comac |last=C919 |title=Specificaions |url=http://english.comac.cc/products/ca/ |accessdate=31. srpnja 2015.}}</ref> <center> {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:96%;" |- |+Comac C919 |- ! !C919-Mixed !C919-All ECO !C919-High Destiny |- ! Članova posade | colspan="3" style="text-align:center;"| Dva |- ! Kapacitet putnika | 156 (2 klase) | 168 (1 klasa) | 274 (1 klasa) |- ! Prostor sjedišta | 91&nbsp;cm - 97&nbsp;cm (2 klase) | 81&nbsp;cm (1 klasa) | 76&nbsp;cm (1 klasa) |- ! Duljina | colspan=3 | 38,9 m |- ! Raspon krila | colspan=3 | 35,8 m |- ! Brzina krstarenja | colspan="3"|0,79 [[Mach]] (834&nbsp;km/h) |- ! Maksimalan dolet |4.075&nbsp;km |5.555&nbsp;km |- |- ! Motori (×2) | colspan="3"| [[CFM International LEAP|CFM International LEAP-1C]] |- ! Promjer ventilatora | colspan="3"|LEAP-1C: 1,98 m |- ! Potisak (x2) | colspan="3"|25.000 Lbf (110&nbsp;kN) do 30.000 Lbf (130&nbsp;kN) |} </center> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Uskotrupni zrakoplovi]] [[Kategorija:Kineski zrakoplovi]] [[Kategorija:Zrakoplovi iz 2017.]] mqnxj3r9r4vflnzofgu3048mmgeba4d 0 546916 7577981 7442549 2026-08-15T15:14:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577981 wikitext text/x-wiki '''Balijan''' ili '''Belijan''' ([[Beirut]], sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] – [[Split]], [[28. siječnja]] [[1328.]]), [[Grci|grčki]] svećenik i [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitski nadbiskup]] i [[metropolija|metropolit]] (1324. – 1328.). Pobjegao je, zajedno s [[križari]]ma, iz [[Sveta zemlja|Svete zemlje]] na [[Cipar]] krajem 13. stoljeća, nakon čega je ustoličen za rodskog nadbiskupa. Međutim, [[papa]] [[Ivan XXII.]] ga je, na preporuku poglavara [[Rodos|rodskih]] križara, imenovao, [[26. rujna]] [[1324.]] godine, za splitskog nadbiskupa. Štitio je metropolitanska prava Splitske crkve nad područnim biskupijama: [[hvarska biskupija|hvarskom]], [[ninska biskupija|ninskom]] i [[senjska biskupija|senjskom]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1180 |title=Balijan – Hrvatska enciklopedija |access-date=6. rujna 2015. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213081037/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1180 |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1180 Balijan – Hrvatska enciklopedija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213081037/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1180 |date=13. veljače 2021. }} {{hr icon}} {{s-start}} {{s-rel|ca}} {{s-bef|before=[[Petar IX.]]}} {{s-ttl|title=[[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitski nadbiskup]]|years=1324. – 1328.}} {{s-aft|after=[[Dominik Luccari]]}} {{s-end}} {{mrva-biog-hrvatska}} {{(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}} [[Kategorija:Kršćanstvo u Libanonu]] [[Kategorija:Splitski nadbiskupi]] [[Kategorija:Kršćanstvo u Grčkoj]] q55srctu8h5sx7prsgosx56mvdf83cy 0 546930 7578062 7284952 2026-08-15T18:10:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578062 wikitext text/x-wiki '''Beninj Albertini''' (''Benigno Albertini'', ''Benignus a Rhacusio''), ([[Dubrovnik]]; [[1. prosinca]] [[1789.]] – [[Skadar]], [[24. kolovoza]] [[1838.]]), dubrovački [[pjesnik]] i izabrani [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitsko-makarski biskup]] (1837.). == Životopis == Prvo naobrazovanje stekao je u rodnom gradu, a [[teologija|teologiju]] i [[filozofija|filozofiju]] učio je u Dubrovniku i [[Ravena|Raveni]]. Godine [[1805.]] stupio je u [[franjevci|franjevački red]] u dubrovačkoj provinciji. [[Papa]] [[Grgur XVI.]] imenovao ga je [[skadarska nadbiskupija|skadarskim biskupom]] [[1832.]] godine, a [[1837.]] imenovan je splitsko-makarskim biskupom, ali nije preuzeo dužnost, jer je iznenada umro. Tijekom života isticao se vrsnim govorništvom i propovjedanjem po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Italija|Italiji]]. Pisao je književna djela na [[Latinski jezik|latinskom]] i [[talijanski jezik|talijanskom jeziku]]. == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=425 Albertini, Beninj – Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305194059/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=425 |date=5. ožujka 2016. }} {{hr icon}} {{mrva-biog-biskupi}} {{s-start}} {{s-rel|ca}} {{s-bef|before=Ambroz Bruci}} {{s-ttl|title=[[Skadarska biskupija|skadarski biskup]]|years=1832. – 1838.}} {{s-aft|after=Antun Bašić}} {{s-bef|before=[[Pavao Klement Miošić]]}} {{s-ttl|title=imenovani [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitsko-makarski biskup]]|years=1838.}} {{s-aft|after=[[Josip Godeassi]]}} {{s-end}} {{(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}} {{GLAVNIRASPORED:Albertini, Beninj}} [[Kategorija:Hrvatski biskupi]] [[Kategorija:Splitsko-makarski biskupi i nadbiskupi]] [[Kategorija:Skadarski biskupi]] dcvsigg9jecadv143e9vltgk7myzjbx 0 547520 7578109 7288776 2026-08-15T21:02:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578109 wikitext text/x-wiki {{Jubilarni članak|157.000}} {{drugoznačenje2|[[bitka za Šibenik]]}} {{Infookvir bitka |naziv = Bitka za Šibenik |sukob = Domovinski rat |slika = [[Datoteka:Vodice mural Oba su pala003.jpg|220px]] |opis slike = Prikaz [[Obadva, obadva, oba su pala!|znamenitog ratnog događaja]] od 21. rujna 1991. |vrijeme = 16. – 23. rujna 1991. |mjesto = [[Šibenik]], [[Hrvatska]] |povod = |teritorij = |ishod = pobjeda [[Hrvatska|Hrvatske]] |strana1 = '''{{Z+X|HRV}}:'''<br> ---- |strana2 = '''{{Z|JUG}} [[Jugoslavija]]:'''<br> ----{{Z|JUG}} [[Jugoslavenska narodna armija]]<br>{{Z|RSK}} pobunjeni Srbi<br>[[File:Flag of the Socialist Republic of Serbia.svg|23px|border|Flag of SR Serbia]] dragovoljci iz Srbije |strana3 = |zapovjednik1 = {{Z|HRV}} [[Rahim Ademi]] |zapovjednik2 = {{Z|JUG}} [[Ratko Mladić]] |zapovjednik3 = |postrojbe1 = |postrojbe2 = |postrojbe3 = |jačina1 = |jačina2 = |jačina3 = |gubitci1 = |gubitci2 = |gubitci3 = |bilješke = }} '''Bitka za Šibenik''' je bila bitka u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. S obzirom na to da je [[Drniš]] pao u ruke srpskih snaga 23. rujna 1991. godine, uspješnom obranom Šibenika spriječeno je odsijecanje Srednje i Južne Dalmacije (te komunikacija prema [[Hercegovina|Hercegovini]] i dalje prema [[Središnja Bosna|Središnjoj Bosni]]) od preostalog dijela Hrvatske. Ujedno su zarobljavanjem značajnog broja brodova koji su bili na vezu u Šibeniku omogućeno formiranje [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]], a time i uspješan nadzor hrvatskog izlaza na more u nastavku Domovinskog rata. Bitka se odvila od [[16. rujna|16.]] do [[23. rujna]] [[1991.]] godine. U bezizglednoj situaciji hrvatske su snage uspjele obraniti grad od srpskih osvajača. Dan prije krenuo je veliki [[bitka za Zadar|napad na Zadar]]. Šibenska je bitka bila iznimno strateški važna, jer se moralo obraniti šibenski most, grad Šibenik i položaji na Jadranskoj magistrali. Da je agresor zauzeo ikoju od tih lokacija, južna Hrvatska bila bi ispresijecana na par manjih ili većih džepova, čime bi došla u vrlo tešku situaciju za obranu. Nakon osam dana srpski je osvajač bio prisiljen na povlačenje. Rujanski rat bio je ključan za obranu Hrvatske, jer tad je međunarodna zajednica razvlastila Jugoslaviju od njenih državnih atributa, čime se de facto prestala priznavati Jugoslavija i priznata Hrvatska. == Napadačevi planovi == JNA i srpski pobunjenici napali su Šibenik iz dvaju smjerova: Prvi je bio pravac Bribirske Mostine – Čista Mala – Zaton – Šibenski most, a drugi je bio [[Drniš]] – [[Pakovo Selo]] – Šibenik kojem je prvi cilj bio zauzeti šibenski most na ulazu u grad. Pomoćni pravac napada išao je prema [[Sinj]]u radi zaokruživanja i izolacije Splita. Kninski 9. korpus JNA pod zapovijedanjem Ratka Mladića izveo je [[Operacija More|operaciju “More”]] kojoj je bio cilj izbiti na more u Šibeniku. Ondje bi se spojili s jakim snagama 8. pomorskog sektora u Šibeniku gdje je bila jedna mornarička desantna brigada i pristožerne postrojbe 8. sektora koje su se nalazile u okruženju. Da su uspjeli, [[Zadar]] bi bio dodatno odsječen od ostalih dijelova Hrvatske, jer [[Paški most|Paški je most]] bio u to vrijeme pod žestokim napadima, a Šibenik i Split u drugom odsječenom segmentu od ostatka Hrvatske. Bio bi to strašan psihološki udarac na odsječeni dio južne Hrvatske,a tako raskomadana južna Hrvatska bila bi u vrlo teškoj situaciji za obranu. Osim što bi bilo teško braniti, srpski bi osvajači ili nadomak ostvarenja 150 godina starih velikosrpskih ciljeva da ovaj stari hrvatski kraj i središte hrvatskog kraljevstva etnički očiste od Hrvata i stvore izlaz na more za projekt [[Velika Srbija|Velike Srbije]], koji bi u slučaju osvajanja Šibenika bio mnogo bliži ostvarenju. == Napadači == Šibenik je napao [[Ratko Mladić|Mladićev]] [[9. korpus JNA]]. Glavni nositelj napada bila je 221. mtbr s pridodanom oklopnom bojnom i TO „SAO Krajine“. Iznutra su velikosrpske snage imale svoja uporišta u gradu i okolici u vojarnama, ratnoj luci, obalnim topničkim bitnicama na otocima Žirju i Smokvici te na obali u Zečevu i Rogoznici jake snage JNA. Pored JNA, brojna vojska domaćih Srba teritorijalaca iz Knina i srpskih sela u široj okolici, snage domaćih „martićevaca“, kao i skupine paravojnih postrojbi iz Srbije predstavljale su srpsko ljudstvo. JRM je za napad s mora uputila s Visa skupinu ratnih brodova radi prodora i deblokade svojih brodova u šibenskoj luci te potporu kopnenim snagama pucajući topovnjačama. Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo podupiralo je kopnene i pomorske snage iz zrakoplovnih luka Pule, Zadra, Splita i Mostara. Za napad su imali na raspolaganju dobro naoružani korpus koji je krenuo tenkovsko-topničkim napadima. == Branitelji == [[Datoteka:Vodice mural Oba su pala002.jpg|mini|250px|Grb [[113. brigada HV|113. brigade Zbora narodne garde]]]] Hrvatske snage branile su veliko šibensko-drniško područje. Branila ih je branila 4. bojna 4. brigade iz Splita s oko 500 bojovnika, 1300 pripadnika 113. brigade ZNG-a iz Šibenika, preko tisuću policajaca i lokalni stanovnici s lovačkim puškama ili gotovo bez oružja. U usporedbi sa snagama JNA, pobunjenih Srba i srpskih dobrovoljačkih paravojnih skupina, bili su neusporedivo slabije naoružani. Jedino teško naoružanje koje su imali bilo je par minobacača, desetak protuzračnih topova, dva policijska transportera, te nešto protuoklopnog naoružanja. == Tijek bitke == Nakon Zadra Šibenik se našao u vrlo teškoj situaciji. Veliku je ulogu odigralo za obranu Šibenika ovladavanje [[14. rujna|dva dana prije]] topničkom bitnicom na otoku Žirju. Zapovjednik Žirja se predao hrvatskim snagama, predavši im ispravne topove i velike količine granata. JNA to nije doznala, nego tek nakon što je sa Žirja pucano na ratne brodove JRM prvog dana bitke za Šibenik 16. rujna 1991. Jedan je ratni brod pogođen, a ostali su napustili šibensko pomorje, čime je opasnost s mora eliminirana. Opći napad na Šibenik počeo je 16. rujna. Tada su Mladićeve snage drskim prepadom u potpunosti razbile obranu hrvatskih branitelja i brzo izbile na Šibenski most. Šibenik je bio pred padom. Proboj srpskih snaga bio je posljedica tehnološke nadmoći, jer se hrvatske snage nisu imale čime suprotstaviti najmodernijim tenkovima JNA [[M-84]]. Daljnji napredak srpske snage nisu izvele, jer su se bojale hrvatske inženjerije s druge strane mosta. Strahovale su da bi most mogao biti miniran. Srbi su stali s napadom i odlučili još jedan dan izviđati, a sutradan se spojiti s drugim osvajačkim snagama u šibenskom okruženju. Prvog dana bitke Šibenik se rješava velikog unutarnjeg neprijatelja. Branitelji su osvojili vojarnu na Šubićevcu i Dom JNA koji se nalazio u središtu Šibenika. Za obranu Šibenika presudno je bilo osvajanje vojarne u Rogoznici gdje je dan prije bio general [[Rahim Ademi]] u izviđanju i napravio plan. Zadaću za osvajanje vojarne dobio je od zapovjednika Zbornog područja Operativne zone Split Mate Viduke. Osvajanje je bilo bitno, jer bi time došli do topova i drugog oružja za obranu Šibenika. S izviđačkim vodom 113. šibenske brigade “Tigrovi” kojima je zapovijedao Vlado Jaram Falkone general Ademi krenuo je noću 16. na 17. rujna u Primošten Burni i napravio plan osvajanja vojarna “Kruščica”, “Zečevo” i “Smokvica”. Sutradan na sastanku u Primoštenu gdje je bila smještena satnija 4. gardijske brigade, Ademi je dogovorio s tadašnjim zapovjednikom Ivicom Tolićem sudjelovanje u napadu na vojarne. Uz njih, u akciju su se uključili policija iz Primoštena i Rogoznice i Prvi pričuvni vod iz Primoštena Burnog te su 17. rujna zauzeli “Zečevo” i “Kruščicu”, što je imalo odlučujuću ulogu u obrani Šibenika i cijele Dalmacije. Čim se zaplijenilo oružje, formirale su hrvatske snage topničko-raketne bitnice s ljudima koje su imali u Vodicama i noću ih prebacili u Zečevo. Dio topništva uputili su i u Sinj, Trogir i Dubrovnik. Formirane bitnice za obranu Šibenika bile su: topničke bitnice 130 mm, najmoćnija bitnica bivše JNA, pokretna bitnica 85 mm, bitnica 100 mm stacionirana na Zečevu, raketne vodove protuzračne obrane “igle”, “strijele” i drugo oruđe za protuoklopno djelovanje. “Zolje”, ručne bacače, streljivo. Sve su te bitnice upućene prema Šibeniku, a jedan kamion ka Drnišu. Tad su počele prave borbe za Šibenik. Još istog su dana hrvatske snage bitnicu 85 mm prebacile su s dva topa ispred grada, u Razore, te su ranog jutra 17. rujna počele izravno tući na most. Drugi dio bitnice 85 mm postavljen je u kavu u Bilicama radi zaustavljanja snaga JNA s Tromilje prema Šibeniku i radi potpore hrvatskim snagama na skradinskom pravcu. Još iste noći Hrvati su topove 130 mm prebacili na Jelinjak (Primošten). Na Zečevu su formirali bitnica od topova 100 mm kojima je zadaća bila pokrivati cijeli akvatorij od Žirja prema Šolti i Drveniku. Drugi dan od osvajanja “Zečeva”, Hrvati zauzimaju i Vojarnu “Smokvica” i formiraju stacioniranu bitnicu 88 mm radi zaštite akvatorija od Drvenika prema Žirju. Topovi koje su postavili u Razorima prvi su tukli prema mostu. Posluga topova bili su šibenski studenti kojima je zapovijedao Žajom. Uloga ove posluge bila je ogromna za obranu grada. Čime je opasnost smanjena, demobilizirani su i u listopadu su se vratili na studij. Osim topova s Razore, prema mostu s Meteriza djelovala i prva minobacačka bitnica 120 mm kojom je zapovijedao Branko Smrček. Veliku ulogu u zaustavljanju napada prema Vodicama i deblokadi Šibenika pripada Vodičanima. Također je bitna uloga Skradina i postrojba u zaleđu koje premda im je bilo zapovijeđeno da napuste položaje i zađu na lijevu obalu Krke, ostale su na svojim položajima, što treba zahvaliti pok. Dragi Petroviću Gasu, koji se se protivio tome. Odluka se pokazala ispravnom, jer da su poslušali zapovijed, Šibenik bi ostao bez pitke vode. Nakon niza uspjeha, do 19. rujna 1991. hrvatski su branitelji oslobodilo mnoštvo objekata bivše JNA. Veliku je ulogu odigralo oslobađanje [[Remontni zavod Velimir Škorpik|Remontnog zavoda]], kada je zarobljeno više brodova JRM. Ipak, bilo je i propusta u oslobađanju. Premda su mnogi objekti došli u hrvatske ruke, nijedna vojarna u samom Šibeniku nije uspješno zauzeta. Npr. nije zauzet ni vrlo slabo branjeni ‘Jamnjak’ u kojem je bilo toliko oružja da se cijela Hrvatska vojska mogla naoružati. Nije osvojena ni vojarna ‘Ražine’ u kojoj se nalazila potpuna pričuva 8. pomorskog sektora i mornaričko-desantne pješačke brigade. Isto je i za vojarnu Ante Jonića i za ‘Kuline’. U vojarni ‘Pećine’ (danas Bribirskih knezova) bile su iznimno jake snage JNA. Velikosrpski osvajač nije odustao. Istog se dana vratio na Šibenski most s velikim snagama koje su trebalo ići na ulaz u grad. Planirao je skupa s jedinicama koje su napadale iz pravca Drniša ući u grad. I taj je srpski plan propao, budući da su hrvatski branitelji zaustavili i razbili srpske napadače u [[Pakovo Selo|Pakovom Selu]]. Ondje su hrvatske snage zaustavile kolonu JNA koja se kretala od Drniša prema Šibeniku. Pritom su uništili nekoliko tenkova i oklopnih transportera, što je demoraliziralo srpskog zapovjednika Mladića u osvajanju Šibenika. Zaustavljanje su sprovele zajedničkim djelovanjem 113. brigada, policijske postrojbe i pješaštvo. Na šibenskom mostu hrvatske snage topničkim udarom napadačima su nanijele velike gubitke. [[Datoteka:Vodice mural Oba su pala005.jpg|mini|400px|Mural u čast svim braniteljima Domovinskog rata, a posebno pripadnicima 113. brigade dovršen je u travnju 2012. Na muralu je prikazan motiv čuvene ratne situacije, medijski najzapaženije na šibenskom području - „[[Obadva, obadva, oba su pala!|oba su pala]]“, te slika grba 113. šibenske brigade uz stihove „Šibenčani pamtit će do groba svog heroja i te riči, nije jedan već su pala oba, Hrvatska se Šibenikom diči"<ref>http://www.sibenik.in/sibenik/foto-dovrsen-grafit-spomen-na-oba-dva-su-pala/2586.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304134701/http://www.sibenik.in/sibenik/foto-dovrsen-grafit-spomen-na-oba-dva-su-pala/2586.html |date=4. ožujka 2016. }} (pristupljeno 20. rujna 2015.)</ref>|alt=]] Dana 21. rujna 1991. hrvatske snage su [[Obadva, obadva, oba su pala!|srušile dva zrakoplova]] JNA. Snimka je zabilježena na televizijskim kamerama koje je poslije vidjela cijela Hrvatska. Dana 22. rujna 1991. osvojili su hrvatski branitelji vojnu luku "Kuline" u Šibeniku, s 15 ratnih brodova na vezu. Također je osvojeno remontno brodogradilište "Velimir Škorpik" s 19 brodova u raznim fazama remonta (kontrolu nad brodogradilištem su preuzeli Šibenčani koji su u njemu bili zaposleni). Osvojeni brodovi su predstavljali približno četvrtinu [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]]; mlada [[Hrvatska ratna mornarica]] će pristupiti ubrzanom stavljanju svih tih plovila u borbenu funkciju. Dana 23. rujna 1991. bitka je okončana. Razbijene snage srpskih osvajača počele su se povlačiti sa Šibenskog mosta. Premda je ovo bila velika pobjeda, opasnost nije minula. Za tjedan dana neprijatelj pokreće novi [[bitka za Zadar|napad]], ovog puta na susjedni [[Zadar]]. Pokušaj osvajanja Šibenika bio je dio prvotnog plana kojim bi osvajanjem Šibenika okružili Zadar i olakšali uvjete za napad i osvajanje tog grada. Situacija se okrenula nakon napada na Zadar, jer padom Zadra stvarali su se uvjeti za novi napad za Šibenik koji bi bio okružen sa sjeverne strane. Veliku ulogu u obrani Šibenika dali su i sami civili koji su ostali u gradu, jer ga nisu napustili čime su jačali moral obrambenim snagama u otporu neprijatelju. == Izvori == *[http://narod.hr/hrvatska/16-23-rujna-1991-bitka-za-sibenik-prva-velika-pobjeda-u-domovinskom-ratu rž: 16.-23. rujna 1991. bitka za Šibenik – prva velika pobjeda u Domovinskom ratu, narod.hr, 16. rujna 2015.] *[http://narod.hr/hrvatska/15-rujna-1991-pocela-bitka-za-zadar-grad-koji-je-trebao-biti-najveca-srpska-luka rž: 15. rujna 1991. počela bitka za Zadar – grad koji je trebao biti ‘najveća srpska luka’, narod.hr, 15. rujna 1991.] *[https://www.youtube.com/watch?v=jUyTpBMkJKc Svjedočanstvo Miroslava Alića, 2008. g.] *[http://slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/115449/Default.aspx LEGENDA I ISTINA Rahim Ademi: Topovi sa Žirja uopće nisu obranili Šibenik!, Slobodna Dalmacija, 14. rujna 2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150904014256/http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/115449/Default.aspx |date=4. rujna 2015. }} {{izvori}} == Preporučena literatura == * Žirajski libar, ur. Jadran Kale Mrvica, Željko Krnčević, Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1994. (str. 295. do 341.) == Vanjske poveznice == *[https://www.youtube.com/watch?v=pke9ZWNxzew Napad na Šibenik 16.9.1991., prilog HTV-a] {{Operacije u Domovinskom ratu}} [[Kategorija:Bitke na sjevernodalmatinskom bojištu]] [[Kategorija:Povijest Šibenika]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] [[Kategorija:JNA]] [[Kategorija:Jugoslavenske bitke]] emfjyotsh8l1smm1cp38ufi3cop47td 0 550216 7578042 7451331 2026-08-15T17:28:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578042 wikitext text/x-wiki {{Infookvir liječnik | ime = Beata Brausil | slika = | širina slike = | opis = | puno ime = | datum rođenja = [[2. travnja]] [[1902.]] | mjesto rođenja = [[Pitomača]] | datum smrti = [[21. srpnja]] [[1969.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]] | državljanstvo = | narodnost = | alma mater = Medicinski fakultet u Zagrebu | zvanje = | grana medicine = [[Interna medicina]] | ostala zanimanja = Izvanredni profesor | poznat po = | poslodavci = | politička stranka = | nagrade = | potpis = | stranica = }} '''Beata Brausil''' ([[Pitomača]], [[2. travnja]] [[1902.]] — [[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[1969.]]), hrvatska [[liječnica]] [[internistica]]. Bavila se [[hematološka morfologija|hematološkom morfologijom]] i [[dijetetika|dijetetikom]].<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2745 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305195157/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2745 |date=5. ožujka 2016. }} Vladimir Dugački (1989): Brausil, Beata (pristupljeno 27. listopada 2015.)</ref> == Životopis == Rođena u Pitomači. U Parizu i Zagrebu studirala medicinu. Diplomirala u Zagrebu 1928. godine. Zaposlila se u Zagrebu 1930. gdje radi na Internoj klinici sve do mirovine. Na Internoj je klinici bila voditeljicom Središnjeg laboratorija, a od 1947. [[hematologija|hematološkog]] laboratorija. Habilitirala 1949. se za privatnog docenta radom ''Razvitak [[Gaucherove stanice|Gaucherovih stanica]] u srži kosti''. Predavala na [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu]] u Zagrebu. Znanstvene članke objavila u [[Liječnički vjesnik|Liječničkom vjesniku]] i drugim znanstevnim časopisima.<ref name="HBL"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/4913909 US National Library of Medicine National Institutes of Health] [[PubMed]]: Milić N.: [Prof. Beata Brausil. MD (April 2, 1902--July 21, 1969]., Lijec Vjesn. 1969;91(12):1363-4. {{GLAVNIRASPORED:Brausil, Beata}} [[Kategorija:Hrvatski internisti]] [[Kategorija:Hematologija]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] jpod2fjqy2bo77iip6bqxxk9y2ghtmz 0 554222 7577987 5851187 2026-08-15T15:22:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577987 wikitext text/x-wiki '''Baltazar (Boltižar) Mirko Kocijančić''' ponegdje '''Bartol Kocijančić, Emerik Kocijančić''' ''(Kocianchich)'' ([[Samobor]], [[12. prosinca]], [[1739.]] – [[Zagreb]], [[4. siječnja]], [[1806.]]) [[Hrvati|hrvatski]] prevoditelj, autor književnosti [[kajkavsko narječje|kajkavskog narječja]]. Studirao je u [[Zagreb]]u, [[Beč]]u i [[Rim]]u. U Rimu je postignuo doktorat. Od [[1764.]] godine je predavao sintaksu u zagrebačkom sjemeništu. [[1768.]] – [[1769.]] godine je bio prorektor bečanskog Hrvatskog kolegija. [[1769.]] godine je došao u [[Sisak]] i služio kao svećenik do [[1797.]] godine. [[1797.]] godine imenovan zagrebačkim kanonikom, uz to bio nadstojnik ubožnice. [[1800.]] – [[1802.]] je bio prefekt sjemeništa i prisjednik suda [[Varaždinska županija|varaždinske županije]]. Glavno djelo mu je ''Filotea szvetoga Ferencza Salesiussa biskupa y herczega genevenzkoga iliti Vpelavanye vu po-bosno sivlenye,'' koja knjiga je prevedena s [[talijanski jezik|talijanskoga]] na kajkavski. == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9607 KOCIJANČIĆ, Baltazar Mirko (Kociančić, Koczianchich; Bartol, Boltižar, Emericus) (Hrvatski biografski leksikon)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305194143/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9607 |date=5. ožujka 2016. }} * [http://www.svetikrizsisak.hr/i/144/zupa/zupnici/ Katedralna župa Uzvišenja Svetog Križa Sisak – Župnici] {{GLAVNIRASPORED:Kocijančić, Baltazar Mirko}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Kajkavski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Životopisi, Samobor]] o38w0c6dup1y2i112mh5nw3jgppkb1v 0 555432 7578332 7405543 2026-08-16T07:14:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578332 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Cefalù | ime_genitiv =Cefalùa | izvorno_ime =<small>Comune di Cefalù</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama =Cefalu-bjs2007-01.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Panorama Pantellerije | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =38 | širina-minute =02 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =14 | dužina-minute =01 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Italija]] | lokacija1_ime =[[Regije Italije|regija]] | lokacija1_info =[[Sicilija]] | lokacija2_ime =[[Pokrajine Italije|pokrajina]] | lokacija2_info =[[Pokrajina Palermo|Palermo]] (PA) | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = Sant'Ambrogio, Gibilmanna | vrsta_dijelova = frazioni | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe = Rosario Lapunzina | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =66,24 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 16 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2014.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =14.452 | stanovništvo_gustoća = 218,18 st./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =90015 | pozivni_broj =082027 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica =[http://www.comune.cefalu.pa.it/ comune.cefalu.pa.it] | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis =Cefalù na zemljovidu Italije | bilješke = }} '''Cefalù''' ([[Sicilijanski jezik|sicilijanski]]: ''Cifalù''; [[grčki]]: ''Κεφαλοίδιον Kephaloídion'' ili ''Κεφαλοιδὶς Kephaloidís''; [[latinski]]: ''Cephaloedium'' ili ''Cephaloedis'') je [[grad]] i općina na sjevernoj [[Sicilija]]nskoj obali [[Tirensko more|Tirenskog mora]], u [[Pokrajine Italije|pokrajini]] [[Pokrajina Palermo|Palermo]], oko 70 km istočno od grada [[Palermo|Palerma]]. Usprkos malog broja stanovnika (ispod 15.000), Cefalù je glavna turistička atrakcija regije koja privlači milijune turista iz svih dijelova Italije, ali i Europe. Ljeti se broj stanovnika obično utrostruči, a ulice i putovi se zakrče. Grad, koji je dio parka ''Madonie'', uključen je i u mrežu najljepših sela (''borghi più belli'') Italije, organizaciju malih talijanskih naselja koji se ističu velikim umjetničkim, kulturnim i povijesnim odlikama, ali i mogućnosti urbanog života i usluga za građane<ref>[http://www.borghitalia.it/html/borgo_it.php?codice_borgo=615&codice=elenco&page=1 Associazione Borghi più belli d'Italia], borghitalia.it. {{it}} Pristupljeno 12. siječnja 2016.</ref> [[Datoteka:Map_of_comune_of_Cefal%C3%B9_(metropolitan_city_of_Palermo,_region_Sicily,_Italy).svg|mini|lijevo|Položaj grada Cefalù u Pokrajini Palermo]] [[Datoteka:Cefal%C3%B9_dal_monte.JPG|mini|lijevo|Stari grad Cefalù]] == Zemljopisne karakteristike == Srednjovjekovni grad se nalazi na obali ispod 268 m visoke stijene ''Rocca Cefalù''. Obala duljine oko 30 km, između općina [[Lascari]] i [[Pollina]], prepuna je plaža u uvalama i uvalicama gdje se smjenjuju visoko grebenje i pješčana obala koja trpi eroziju od djelovanja valova. Za borbu protiv erozije tijekom godina su izgrađene utvrde na obali, kao što su lukobrani u okrugu Kalura<ref>[http://www.regione.sicilia.it/industria/corpo%20delle%20miniere/servizio%20geologico/cefalu.pdf Studija o eroziji obale u gradu Cefaluu i susjednim područjima] (PDF), Regija Sicilija - Regionalno tijelo rudarstva {{it}} Pristupljeno 12. siječnja 2016.</ref> [[Datoteka:Carl_Anton_Joseph_Rottmann_-_Cefalu_-_WGA20149.jpg|thumb|left|Carl Rottmann, Cefalù 1830.]] [[Datoteka:Cefalu_Cathedral_exterior_BW_2012-10-11_12-13-18.jpg|mini|lijevo|Katedrala u Cefalù]] == Povijest == Najstariji tragovi ljudskog obitovanja u Cefalù pronađeni su u dvjema špiljama na sjevernoj strani rta stijene Cefalù, danas okrenute prema gradu. Iz predhelenskog vremena, s kraja 5. stoljeća pr. Kr., datiraju ostaci [[megalit]]skih zidina koji su kasnije postali dijelom [[Dijana (mitologija)|Dijaninog]] hrama u središtu grada. U 4. stoljeću pr. Kr. naseljavaju ga [[Grci]] koji mu daju ime ''Κεφαλοίδιον ('''Kefaloidion''')'', iz grčkog ''Kefa'' ili ''kefalé'', što znači „glava” ili „šef”; vjerojatno se odnoseći na njegov rt. Prvi put se u povijesti spominje [[396. pr. Kr.]] kada je kartaški general Himilco potpisao mirovni sporazum sa sicilijanskim [[Himerani]]ma i stanovnicima Kefaloidiona. God. [[307. pr. Kr.]] osvaja ga Agatoklo, tiranin [[Sirakuza|Sirakuze]], a tijekom [[Prvi punski rat|Prvog punskog rata]] osvajaju ga [[Rimljani]] 254. pr. Kr. koji su mu dali latinsko ime '''Cephaloedium'''. Helenističko-rimski grad imao je pravilan plan sa sporednim cestama koje su izlazile na središnju glavnu os i obilaznicu koja je pratila perimetar zidova. Tijekom [[bizant]]ske vlasti stanovnici su se preselili iz grada u ravnici na stijenu gdje su izgradili utvrdu, crkve, vojarnu, vodospremnik i peći. God. [[858.]], nakon duge opsade osvajaju ga [[Arapi]], koji mu daju ime '''Gafludi''' i pripajaju ga Emiratu Palermo, no od tada počinje propadati. Nakon što ga 1063. god. osvajaju [[Normani]], [[Roger II.|Ruđer II. Sicilijski]] daje obnoviti antičko naselje na obali i luku, te daje izgraditi nekoliko spomenika od kojih je najznamenitija katedrala. Od 13. stoljeća grad je pripadao različitim obiteljima do 1451. godine kada postaje vlasništvom biskupa Cefalùa. Nakon što je tu 1857. godine ustrijeljen i ubijen patriot [[Salvatore Spinuzza]], Cefalù je [[ujedinjenje Italije]] dočekao tek 1861. godine kada postaje dijelom [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|11779 |1871.|10269 |1881.|14310 |1901.|14518 |1911.|14341 |1921.|15201 |1931.|10854 |1936.|10730 |1951.|11863 |1961.|12207 |1971.|12270 |1981.|13794 |1991.|13882 |2001.|13789 |2011.|14354 |2021.|13958 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Znamenitosti == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Arapsko-Normanski [[Palermo]] i katedralne crkve u Cefalú i [[Monreale]]u |slika = Christ_Pantokrator,_Cathedral_of_Cefal%C3%B9,_Sicily.jpg |godina = [[2015.]] <small>(39. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 1487 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = |karta-oznaka = Cefalù |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} Od 2015. god. katedrala u Cefalúu upisana je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] (zajedno sa starom jezgrom grada Palerma iz vremena ranih [[Normani|Normana]] i katedralom u [[Monreale]]u).<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1487 Arab-Norman Palermo and the Cathedral Churches of Cefalú and Monreale] {{eng oznaka}} Preuzeto 12. siječnja 2016.</ref> Izgradnja katedrale je započela 1131. god. u stilu normanske arhitekture koji bi se točnije trebao zvati [[sicilijanska romanika|sicilijanskom]] [[romanika|romanikom]]. Izvana je dobro očuvana, a uglavnom je ukrašena prepletenim prelomljenim lukovima, dok su prozori naglašeni. Na svakoj strani pročelja je masivan toranj od četiri kata, [[portal]] je ispupčen, a polukružna [[apsida]] je postavljena na istočnom kraju. Ojačana je [[kontrafor]]ima u obliku uparenih stupaca kako bi se doimali lakšima. Kameni križni svod je vidljiv u koru i desnom [[transept]]u, dok ostatak crkve ima drveni krov. Ukrašeni klaustri su izgrađeni kad i katedrala. Unutrašnjost katedrale obnovljena je 1559. godine iako su oštri lukovi broda, od starih granitnih stupova, još uvijek vidljivi. Jedini izvorni mozaici su sačuvani u apsidi i u posljednjem dijelu kora; oni su primjerci iznimno fine [[bizantska umjetnost|bizantske umjetnosti]] toga razdoblja (1148.) poput izvanrednog lika [[Krist]]a Svevladara u apsidi (slika desno). Iako je obnovljena od 1859.-1862., pretrpjela je mnogo manje od obnova u Palermu i Monrealeu. ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * http://www.comune.cefalu.pa.it/ Službene stranice grada] {{it icon}} [[Kategorija:Gradovi na Siciliji]] [[Kategorija:Starogrčki gradovi u Italiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] {{Svjetska baština u Italiji}} lnucx8q7os9lo291xtq5igmw8jpy4yp 0 556448 7578318 7407290 2026-08-16T06:59:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578318 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Castelseprio |izvorno ime= Comune di Castelseprio |regija= Lombardija |pokrajina = Varese |slika grba =StemmaCastelseprio.svg |karta =Map_of_comune_of_Castelseprio_(province_of_Varese,_region_Lombardy,_Italy).svg |kratica regije= LO |kratica pokrajine = VA |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute= 43 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 8 |dužina-minute= 25 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = |mappaY = |poštanski broj = 21050 |pozivni broj = 0331 |istat = |zaštitnik = [[Sveti Mihovil|Sveti Mihael Arkanđel]] |stranica= [http://www.comune.castelseprio.va.it/ comune.castelseprio.va.it] }} '''Castelseprio''' je [[općina]] u [[Pokrajina Varese|pokrajini Varese]] u [[Lombardija|Lombardiji]] u sjeverozašadnoj [[Italija|Italiji]] oko 35&nbsp;km sjeverozapadno od [[Milano|Milana]] i 11&nbsp;km južno od središta pokrajine, grada [[Varese]]a. Castelseprio je [[2011.]] god., zbog crkve ''Santa Maria foris portas'', zajedno s još 7 lokacija ([[Langobardska središta u Italiji]]) uvršten na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref name="unesco">{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1318 |title=Longobards in Italy. Places of the Power (568-774 A.D.) |accessdate=2013-07-04 |language=engleski |publisher=UNESCO}}</ref> == Povijest == [[Datoteka:The Castrum and the Church of Santa Maria foris portas..jpg|mini|lijevo|Santa Maria foris portas, Castelseprio]] [[Datoteka:Monasteroretro.JPG|mini|lijevo|Opatija Torba, Castelseprio]] Castelseprio je mjesto [[Rimsko Carstvo|rimske]] utvrde u [[Antika|antici]], te značajnog [[Langobardi|langobardskog]] grada u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]], prije nego što ga je uništilo [[Milansko vojvodstvo]] [[1287.]] godine, od kada je i napušten. Danas je sačuvan kao arheološki park u istoimenoj općini Castelseprio. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|500 |1871.|547 |1881.|557 |1901.|584 |1911.|648 |1921.|602 |1931.|590 |1936.|562 |1951.|732 |1961.|866 |1971.|923 |1981.|1077 |1991.|1097 |2001.|1237 |2011.|1281 |2021.|1309 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Langobardska središta u Italiji|Langobardi u Italiji. Mjesta moći (568.-774.)]] |slika = Maestro di castelseprio, andata a betlemme.jpg |godina = [[2011.]] <small>(35. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iii, vi |ugroženost = ne |dossier = 1318 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = |karta-oznaka = Castelseprio |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = }} [[Kaštel]] s "[[Toranj|tornjem]] Torba" i Gospinom crkvom izvan zidina (''Santa Maria foris portas'') je bivši [[Stari Rim|starorimski]] [[castrum]] koji je pretvoren u stražarnicu [[Samostan|samostana]] posvećenog [[Gospa|Gospi]], a koji je postao prva trgovačka postaja Langobarda u [[8. stoljeće|8. stoljeću]]. Bazilika je [[brod (arhitektura)|trobrodna]] bazilika sa središnjom apsidom u kojoj se nalaze najveće freske [[predromanika|predromanike]]. Slavne [[bizant]]ske [[freska|freske]] su od iznimne rijetkosti i umjetničkog značaja. Skrivene stoljećima, ove freske s konca [[9. stoljeće|9. stoljeća]] otkrivene su tek [[1944.]] godine. Freske na središnjoj apsidi crkve predstavlja najfiniji umjetnički ranosrednjovjekovni slikovni ciklus, te se smatraju jedinstvenim u ranosrednjovjekovnoj europskoj umjetnosti.<ref>John Beckwith, E''arly Christian and Byzantine Art'', Penguin History of Art (sada Yale), 2. izdanje 1979. {{ISBN|0-14-056033-5}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat}} {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Gradovi u Lombardiji]] [[Kategorija:Langobardska središta u Italiji]] ov6wu15s96je59rjehtjk357y2mz7dy 0 556581 7578281 7407278 2026-08-16T05:45:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578281 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Campello sul Clitunno |izvorno ime= Comune di Campello sul Clitunno |regija= Umbrija |pokrajina = Perugia |slika grba = |karta =Map of comune of Campello sul Clitunno (province of Perugia, region Umbria, Italy).svg |kratica regije= UM |kratica pokrajine = PE |širina-stupnjevi = 42 |širina-minute= 49 |širina-sekunde= 56 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 12 |dužina-minute= 46 |dužina-sekunde= 40 |dužina-oznaka= E |mappaX = |mappaY = |poštanski broj = 06042 |pozivni broj = 0743 |istat = |zaštitnik = [[Sveti Lujo]] |stranica= [http://www.comune.campello.pg.it/ comune.campello.pg.it] }} '''Campello sul Clitunno''' je [[općina]] u [[Pokrajina Perugia|pokrajini Perugia]] u [[Umbrija|Umbriji]] u središnjoj [[Italija|Italiji]], oko 45 km jugoistočno od [[Perugia|Perugie]]. Campello sul Clitunno je [[2011.]] god., zbog langobardske crkve u ''Klitunovom hramu'', zajedno s još 7 lokacija ([[Langobardska središta u Italiji]]) uvršten na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref name="unesco">{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1318 |title=Longobards in Italy. Places of the Power (568-774 A.D.) |accessdate=2013-07-04 |language=engleski |publisher=UNESCO}}</ref> == Povijest == [[Datoteka:Campello alto.JPG|mini|lijevo|Campello sul Clitunno, gornji grad]] [[Datoteka:Trevi.Clitumno001.jpg|mini|lijevo|Klitunov hram]] Campello sul Clitunno je mjesto nastalo na izvoru rijeke Clitunno, uz put ''Via Flaminia'' koji je povezivao [[stari Rim]] i [[Rimini]] na [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Tu je od antike stajao hram posvećen rimskom bogu rijeka, Klitunu, u prelijepom prirodnom okružju. [[Korintski red|Korintski]] [[rimski hram]] je još u [[antika|antici]] bio popularno mjesto koje su posjećivali čak i [[rimski car]]evi. Spominju ga [[Plinije Mlađi]] i [[Vergilije]]. [[Langobardi]] su hram pretvorili u Crkvu sv. Spasitelja (''San Salvatore''). == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1587 |1871.|1559 |1881.|1611 |1901.|1817 |1911.|1959 |1921.|2125 |1931.|2208 |1936.|2211 |1951.|2424 |1961.|2094 |1971.|1881 |1981.|2246 |1991.|2273 |2001.|2367 |2011.|2500 |2021.|2347 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} ==Znamenitosti== {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Langobardska središta u Italiji|Langobardi u Italiji. Mjesta moći (568.-774.)]] |slika = Tempietto del clitunno 6.jpg |godina = [[2011.]] <small>(35. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iii, vi |ugroženost = ne |dossier = 1318 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = |karta-oznaka = Campello sul Clitunno |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} Klitunov hram na zapadnom pročelju ima gredu s rijetkim [[latinski]]m [[epigraf]]skim langobardskim natpisom: {{citat|SANCTUS DEUS ANGELORUM QUI FECIT RESURRECTIONEM <br>SANCTUS DEUS APOSTOLORUM QUI FECIT REMISSIONEM SANCTUS DEUS PROPHETARUM QUI FECIT REDEMPTIONEM}} Unutra ima bačvasti svod s [[apsida|apsidom]] na kraju, te [[freska]]ma iz 7. stoljeća. Izblijedele freske prikazuju sv. Petra i Pavla ispod Krista Spasitelja i slične su onima u crkvi iz 5. st. na [[Rimski forum|rimskom forumu]], ''Santa Maria Antiqua''. == Izvori == {{izvori}} {{commonscat}} [[Kategorija:Gradovi u Umbriji]] [[Kategorija:Langobardska središta u Italiji]] {{Svjetska baština}} kl9omubrojgx5wr2r7a72t038uem6on 0 556863 7577950 7461324 2026-08-15T13:53:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7577950 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Aziz Mashaan | slika = | opis slike = | država = {{Z+X|KUV}} | puno ime = Abdulaziz Ahmad Al Masha'an Al Enezi | nadimak = | datum rođenja = [[19. listopada]] [[1988.]] | datum smrti = | visina = 1,67 m | trenutačni klub = [[Qadsia SC]] | broj u klubu = 39 | pozicija = [[vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] / [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = 2002. – 2005. | juniorski klubovi = Qadsia SC | godina = 2005. – 2006. <br /> 2006. – 2007. <br /> 2007. – 2012. <br /> 2012. – 2014. <br /> 2014. – | profesionalni klubovi = [[Qadsia SC]] <br /> R.E. Mouscron <br /> Qadsia SC <br /> [[1. FK Příbram|Příbram]] <br /> Qadsia SC | nastupi(golovi) = 20 (8) <br /> 15 (3) <br /> 63 (14) <br /> 31 (2) <br /> 7 (2) | godine u reprezentaciji = 2007. – 2009. <br /> 2010. – | reprezentacija = {{Z|KUV}} Kuvajt do 23 <br /> {{NogRep|KUV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 6 (1) <br /> 17 (0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 20. studenoga 2016. }} '''Abdulaziz Ahmad Al Masha'an Al Enezi''' ([[arapski jezik|arapski]]: عبدالعزيز أحمد المشعان العنزي, [[Kuwait]], [[19. listopada]] [[1988.]])<ref> {{eng oznaka}} [http://www.footballzz.com/jogador.php?id=173711&epoca_id=0 Abdulaziz Al-Misha'an], ''footballzz.com'', pristupljeno 4. kolovoza 2014. </ref> poznatiji kao '''Aziz Mashaan'''<ref> {{eng oznaka}} [https://twitter.com/azizmashaan Aziz Mashaan - profile], ''twitter.com'', pristupljeno 3. veljače 2016. </ref><ref> {{eng oznaka}} Philip Micallef, [http://theworldgame.sbs.com.au/article/2014/12/26/kuwait-star-mashaan-says-socceroos-under-pressure Kuwait star Mashaan says Socceroos under pressure], ''theworldgame.sbs.com.au'', objavljeno 26 prosinca 2015., pristupljeno 3. veljače 2016. </ref><ref> {{eng oznaka}} [http://www.dailytelegraph.com.au/sport/football/asian-cup-2015-kuwait-star-aziz-mashaan-hoping-to-attract-aleague-interest/news-story/8e95d5a3356739c8db4b3f687c292f21?= Asian Cup 2015: Kuwait star Aziz Mashaan hoping to attract A-League interest], ''Daily Telegraph Australia'', pristupljeno 3. veljače 2016- </ref> [[kuvajt]]ski je nogometaš. Trenutačno igra za [[Qadsia SC]] na poziciji [[vezni igrač (nogomet)|veznog igrača]].<ref>{{eng oznaka}} [http://fr.soccerway.com/players/abdulaziz-al-mashaan/127114/ Abdulaziz Al Misha'an], ''soccerway.com'', pristupljeno 4. kolovoza 2014. </ref> Profesionalnu nogometnu karijeru započeo je u redovima kuvajtskog kluba [[Qadsia SC]], za kojega je od [[2002.]] do [[2005.]] igrao i u junirskoj postavi. Igrao je za [[Belgija|belgijski]] R.E. Mouscron, ali je se nakon godinu dana vratio u [[Kuvajt]] zbog financijskih problema s klubom. U [[siječanj|siječnju]] [[2013.]] potpisao je za [[češka|češki]] klub [[1. FK Příbram]] na dvije godine.<ref> {{ces oznaka}} [http://fotbal.idnes.cz/databanka.aspx?t=hrac&id=3012490 Mašán Aziz], ''idnes.cz'', pristupljeno 3. veljače 2016. </ref> Jedine golove za klub zabio je na utakmici protiv [[FK Teplice|Teplica]] [[2. ožujka]] [[2013.]], u kojoj je Příbram pobijedio 3:1.<ref>{{ces oznaka}} [http://fotbal.idnes.cz/fotbal-online.aspx?online=7076052 "Příbram - Teplice 3:1"], ''idnes.cz'', pristupljeno 3. veljače 2016.</ref> U [[lipanj|lipnju]] [[2013.]] proglašen je četvrtim najboljim stranim igračem u [[Prva češka nogometna liga|Prvoj češkoj nogometnoj ligi]].<ref>{{Ara oznaka}} [http://www.sabr.cc/inner.aspx?id=61592 "المشعان" رابع أفضل محترف في "التشيك" بشهادة الجمهور] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160203172032/http://www.sabr.cc/inner.aspx?id=61592 |date=3. veljače 2016. }}, ''Sabr Online Newspaper'', pristupljeno 4. lipnja 2013.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Mashaan, Aziz}} [[Kategorija:Nogometaši]] [[Kategorija:Kuvajtski športaši]] [[Kategorija:Nogomet u Kuvajtu]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši koje treba ažurirati]] 2bmfx2jfx9xs5x9yf4mxsdxwon9gjyd 0 558145 7578123 7168401 2026-08-15T21:41:38Z Argo Navis 852 − 2 kategorije; + 3 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578123 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Quadrupol Wave.gif|mini|desno|300px|Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu [[prostor]] kroz koji prolaze.]] [[datoteka:Electron diffraction Laue-zone tilt-series.gif|mini|desno|300px| [[Ogib]] ili difrakcija [[elektron]]a je pokazala da se elektroni ponašaju i kao [[čestica|čestice]] i kao [[val]]ovi ([[Dualizam (fizika)|dualizam]]).]] [[datoteka:Cassini-science-br.jpg|mini|300px|desno|[[Pokus]] visoke točnosti iz [[Opća teorija relativnosti|opće teorija relativnosti]] sa svemirskom letjelicom [[Cassini-Huygens]] (umjetničko viđenje): [[Radio valovi|radio signal]] poslan s letjelice prema Zemlji (zeleni val) kasni zbog zakrivljenosti [[Prostorvrijeme|kontinuuma prostor–vrijeme]] (plave crte) koje nastaje zbog [[Sunce|Sunčeve mase]].]] [[datoteka:LIGO_measurement_of_gravitational_waves.svg|mini|300px|desno|[[Signal]] viđen s LIGO detektorima u Livingstonu ([[Louisiana]]) i Hanfordu ([[Washington (savezna država)|Washington]]), u usporedbi s teoretski predviđenim vrijednostima.]] '''Gravitacijski valovi''' ili '''gravitacijsko zračenje''' je poremećaj [[gravitacijsko polje|gravitacijskog polja]], širi se poput [[val]]ova. Javlja se kod [[ubrzanje|ubrzanja]] [[masa]]: [[eksplozija]] [[supernova|supernovih]], obilaženja [[zvijezda]] u bliskome [[Dvojna zvijezda|dvojnom sustavu]] i slično. Kod nekih [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] utvrđeno je da smanjenje ukupne [[Orbitalna brzina|orbitalne]] energije odgovara [[energija|energiji]] koju odnose valovi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/23176 |title=gravitacijski valovi (gravitacijsko zračenje) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> Od [[Fundamentalne interakcije|četiriju poznatih osnovnih sila u prirodi]], [[gravitacija]] je najslabija pa je u području [[atom]]a i [[molekula]] potpuno zanemariva prema [[Elektromagnetska sila|elektromagnetskim]] i [[Jaka nuklearna sila|nuklearnim silama]]. U [[svemir]]skim veličinama, gdje međusobno djeluju velike nakupine masa, [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdani plinovi]], [[zvijezde]], [[galaktike]], gravitacija igra važnu ulogu. [[Astronomija|Astronomska]] otkrića [[pulsar]]a i [[kvazar]]a i teorije o razvoju zvijezda stavljaju teoriju gravitacije pred nove probleme, kao što su pitanje stalnosti [[Gravitacijska konstanta|gravitacijske konstante]] tijekom [[Vrijeme (fizika)|vremena]], mehanizam gravitacijskoga kolapsa koji uzrokuje energetsku degeneraciju zvijezda. Kod gravitacijskoga kolapsa, sile zvjezdane gravitacije posve nadjačaju sile [[Tlak elektromagnetskog zračenja|tlaka elektromagnetskog zračenja]] i zvijezda se sve više komprimira. Nakon porasta gravitacije iznad neke veličine, zvijezda postane za promatrača nevidljiva ([[crna rupa]]), jer [[kvant]]i [[zračenje|zračenja]] više ne mogu napustiti zvijezdu. Za objašnjenje tih pojava može se pokazati nužnim da se u gravitacijskoj teoriji provede kvantizacija ([[kvantna mehanika]]). [[Energija]] gravitacijskoga polja bila bi kvantizirana i širila bi se kroz polje u gravitacijskim valovima. [[Kvant polja|Kvant]] gravitacijskoga polja zove se [[graviton]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/23172 |title=gravitacija |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Graviton == {{Glavni|Graviton}} '''Graviton''' (prema [[gravitacija]]), [[kvant]] [[gravitacijsko polje|gravitacijskog polja]], prijenosnik temeljne gravitacijske sile. To je [[čestica]] s [[Relativna atomska masa|masom]] mirovanja jednakom nuli i nultim nabojem, [[bozon]] sa [[spin]]om ''2h'', a pripadno je polje [[tenzor]]sko. Graviton bi trebao biti kvant gravitacijskih valova, što ih je kao mreškanje (promjene) [[Prostorvrijeme|prostor-vremena]] koje se širi [[Brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]]. [[Albert Einstein|Einstein]] predvidio već 1916. U supersimetričnim minimalnim proširenjima [[Standardni model|standardnoga modela]] ([[fizika elementarnih čestica]]), čestice cjelobrojnoga spina dobivaju partner-česticu polucijeloga spina. Tako bi gravitonu spina ''2h'' odgovarao gravitino polucijeloga spina ''3h/2''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/23178 |title=graviton |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> === Dualizam === {{Glavni|Dualizam (fizika)}} '''Dualizam''' (novolatinski ''dualismus'', prema [[Latinski jezik|latinskom]] ''dualis'': dvojan, dvostruk), u [[fizika|fizici]], je fizikalno svojstvo [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] ([[foton]]) i [[Elementarna čestica|osnovnih čestica tvari]] da pokazuju i [[val]]na i čestična svojstva, ovisno o okolnostima. Kada se [[elektromagnetsko zračenje]] širi prostorom, javljaju se [[ogib]] ([[difrakcija]]) i [[Interferencija valova|interferencija]], što je dokaz da ima valna svojstva. Kada elektromagnetsko zračenje međudjeluje s [[elektron]]ima iz tvari pri [[Fotoelektrični učinak|fotoelektričnom učinku]], ono se ponaša poput roja sićušnih nedjeljivih čestica, grudica [[energija|energije]] koje se zovu [[foton]]i. Dakle, u jednim okolnostima (međudjelovanje s elektronima u [[metal]]u) elektromagnetsko zračenje ponaša se kao roj čestica, a u drugim okolnostima (širenje prostorom) kao val. [[Louis de Broglie]] iznio je 1923. [[Hipoteza|hipotezu]] da se analogno tomu ponašaju i čestice tvari, kao na primjer elektroni. Snop elektrona pri međudjelovanju s tvari na koju nalijeće ponaša se kao roj čestica, ali kada se taj snop širi [[prostor]]om, on pokazuje valna svojstva. Poslije je [[pokus]]ima dokazano da se za snop elektrona dobivaju pojave ogiba i interferencije, to jest da pri širenju zaista pokazuje valna svojstva. Zato se u [[kvantna fizika|kvantnoj fizici]] česticama pridružuju [[matematika|matematičke]] [[Funkcija (matematika)|funkcije]] (valne funkcije), koje su rješenja određene valne jednadžbe ([[Schrödingerova jednadžba]]).<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/16392 |title=dualizam |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> === Einsteinova teorija gravitacije === {{Glavni|Opća teorija relativnosti}} Einsteinova teorija gravitacije prelazi u prvom približenju (aproksimaciji) u [[Klasična mehanika|klasičnu teoriju]], a kako su posljedice [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]] vrlo malene, to je [[pokus]]om teško dokazati njezinu ispravnost. Dosadašnji eksperimentalno dobiveni podatci, kao npr. oni o odstupanju stvarne putanje Merkura oko Sunca od putanje koju daje klasična teorija, ili pak oni o savijanju zraka svjetlosti u gravitacijskom polju Sunca ([[Crveni pomak|pomak prema crvenomu dijelu spektra]]), u skladu su s Einsteinovom teorijom gravitacije. Iako je ta teorija gravitacije skladna, ona je ipak složena, pa je bilo više pokušaja da se nađu jednostavniji principi na kojima bi se mogla izgraditi teorija gravitacije. Najviše uspjeha postigli su [[George David Birkhoff]] i [[Edward Arthur Milne]]. U novije doba također se mnogo radi na tzv. '''[[unificirana teorija polja|unificiranoj teoriji polja]]''', kojoj je i Einstein posvetio dugi niz godina istraživanja. Ta teorija trebala bi istim jednadžbama obuhvatiti i gravitacijsko i [[elektromagnetsko polje]]. Dosadašnji pokušaji još nisu dali potpuno zadovoljavajuće rezultate.<ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> == Otkriće gravitacijskih valova == Dne 11. veljače 2016. znanstvenci okupljeni oko [[projekt]]a LIGO ([[Engleski jezik|eng]]. ''The Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory''') objavili su da su otkrili su do danas neotkrivene gravitacijske valove.<ref name="BBC_11Feb16">{{cite news |title=Gravitational waves from black holes detected |url=http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-35524440 |work=BBC News |date=11. veljače 2016.}}</ref> Prvo su zapazili 14. rujna 2015. par [[crna rupa|crnih rupa]] udaljenih 1,3 milijarde [[Svjetlosna godina|svjetlosnih godina]], od koji je jedna imala masu veličine 29 Sunčevih masa ([[Sunce]] ima [[masa|masu]] oko 2 ∙ 10³⁰ [[kilogram]]a), a druga 36 Sunčevih masa, raspoređenih na malenoj površini od nekoliko desetaka [[kilometar]]a. One su prvo kružile jedna oko druge da bi se konačno stopile u jednu (znači ukupna masa je bila 65 Sunčevih masa). To je ujedno i prvi put da je potvrđeno postojanje [[Dvojna zvijezda|dvojnog sustava]] crnih rupa. [[Energija]] koja se stvorila tim spajanjem bila oko 50 puta veća od energija svih zvijezda koje se nalaze u vidljivom dijelu svemira.<ref>[http://www.techinsider.io/black-hole-collision-energy-50-times-universe-2016-2 This collision was 50 times more powerful than all the stars in the universe combined]</ref> [[Signal]] se rasprostirao na [[frekvencija|frekvenciji]] od 35 do 250 [[Hz]]. Masa novostvorene crne rupe je oko 62 Sunčeve mase, a energija od 3 Sunčeve mase se rasprostirala svemirom u obliku gravitacijskih valova.<ref name="Wired">[http://www.wired.com/2016/02/scientists-spot-the-gravity-waves-that-flex-the-universe/ LIGO’s First-Ever Detection of Gravitational Waves Opens a New Window on the Universe]</ref> Signal je bio viđen s LIGO detektorima u Livingstonu ([[Louisiana]]) i Hanfordu ([[Washington (savezna država)|Washington]]), koji su udaljeni oko 3 000 [[kilometar]]a, s razlikom od 0,007 [[sekunda|sekundi]] zbog različitih [[kut]]eva između [[detektor]]a i izvora. Signal je došao iz južne strane [[nebeska sfera|nebeske sfere]], otprilike iz smjera [[Magellan (razdvojba)|Magellanovih oblaka]] (dvije [[galaktike]], Veliki Magellanov oblak i Mali Magellanov oblak).<ref name="Discovery 2016">{{cite journal |title=Einstein's gravitational waves found at last |journal=Nature News |url=http://www.nature.com/news/einstein-s-gravitational-waves-found-at-last-1.19361 |date=11. veljače 2016. |last=Castelvecchi |first=Davide |last2=Witze |first2=Witze |doi=10.1038/nature.2016.19361 |accessdate=2016-02-11}}</ref> Razina pouzdanosti da su viđeni signali gravitacijski valovi je 99,99994 %. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Neriješeni problemi u fizici]] [[Kategorija:Gravitacija]] [[Kategorija:Crne rupe]] 034dv4clkce7qr30rfj8grs144kn7gy 0 562149 7578230 7482835 2026-08-16T04:09:56Z Argo Navis 852 7578230 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Blohm+Voss Dock10 Hafen Hamburg 2.jpg|mini|desno|300px|[[Plovni dok]] ili [[plutajući dok]] u [[Hamburg]]u.]] Dok ({{eng.|Dock}})) je [[Građevinarstvo|građevinski]] ili plovni objekt namijenjen [[Brodogradnja|gradnji brodova]] ili popravcima, održavanju i čišćenju njihova podvodnoga dijela. [[Suhi dok]] zidani je [[bazen]] s velikim vratima ([[zapornica]]) nepropusnima za vodu. Kada [[brod]] uđe u dok, vrata se zatvore i [[crpka|crpke]] izbace vodu, pa brod sjedne na pripremljeno postolje i ostane na suhome. [[Plovni dok]] ili [[plutajući dok]] [[ponton (pomorstvo)|pontonskog]] je oblika, s bočnim [[Toranj|tornjevima]] koji mu daju [[stabilnost]]. Puštanjem vode u [[tank]]ove, dok uranja i brod može u njega ući. Pražnjenjem tankova, dok izranja i podiže brod, koji nakon istjecanja vode ostaje na suhome. Suhi dok danas pretežno služi za gradnju brodova, a plovni dok za popravke i slično. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su sva veća remontna brodogradilišta opremljena jednim ili više plovnih dokova, a za njihovu se gradnju specijaliziralo brodogradilište u [[Trogir]]u. [[Lučki dok]] je [[Luka|lučki]] bazen, [[Brodska prevodnica|prevodnicom]] odijeljen od vanjske vode, opremljen za prekrcaj [[teret]]a i lučke manipulacije. [[Mokri lučki dok]] umjetno je izgrađen lučki bazen koji se zatvara jednostrukim, dvostrukim ili kliznim vratima, [[mehanizam|mehanički]] ili [[Hidraulički pogon|hidraulički]]. Dokovi su najčešće grupirani, razvučeni ili u obliku češlja, a u njih se ulazi izravno kroz vrata sa slobodne vodene površine, iz bazena sa slobodnom [[Morska razina|razinom mora]] (predluke) ili iz ulazne prevodnice, u koje je dno niže od bazena.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/15741 |title=dok |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Lučka infrastruktura]] jlv8xi81wd6g9x57uhwxyp76abh20z5 0 567937 7578207 7110434 2026-08-16T01:56:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578207 wikitext text/x-wiki '''Brajko Hvalović''' (Hvaonić, Hvaović, Chualovich, Qualovich, Quaouich; Braichus) ([[Prača]], potkraj 14. st. — ?, nakon [[19. lipnja]] [[1441.]]), olovski knez i jedan od najvećih bosanskih trgovaca [[Olovo (element)|olovo]]m.<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8200 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214191507/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8200 |date=14. veljače 2021. }} Pejo Ćošković (2002): ''HVALOVIĆ, Brajko (Hvaonić, Hvaović, Chualovich, Qualovich, Quaouich; Braichus)'' (pristupljeno 4. kolovoza 2016.)</ref> Jedan od najvećih bosanskih trgovaca olovom. Poslovni partner dubrovačkog trgovca i zajmodavca Toma Bunića, kod koga se zaduživao i za kojega je nabavljao olovo. Poslovanje je nastavio i nakon što je bosanska država zaratila s Dubrovačkom Republikom u [[Konavoski rat|Konavoskom ratu]] (1430. – 32.). Godine 1435. postao je olovskim [[knez]]om. Izvori ga spominju kao olovskog kneza i 1440. godine. Na toj je dužnosti posredovao je između stanovnika [[Olovo (BiH)|Olova]] i javne vlasti. U svojstvu kneza sudjelovao u parnicama, posebice novčanim. Polovicom 1441. spominje ga se kao čovjeka vojvode [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] iz obitelji [[Pavlovići (bosanska vlastela)|Pavlovića]] koja je tada posjedovala Praču.<ref name="HBL"/> == Vidi == * [[Radič Ozrisaljić]] * [[Brailo Tezalović]] * [[Pribislav Vukotić]] == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Hvalović, Brajko}} [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Trgovina]] [[Kategorija:Životopisi, Olovo]] a52ahdnpre0hhk4ky8995xnd65jyy4t 0 568669 7578379 5579593 2026-08-16T09:14:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578379 wikitext text/x-wiki {{Malim_slovom}}'''chmod''' je [[Unix]] naredba, obično dostupna na svim *nix [[operacijski sustav|operacijskim sustavima]]. Služi za uređivanje odnosno promjenu [[dopuštenja datotečnog sustava]]. ''Defaultna'' dopuštenja pri stvaranju novih datoteka određena su [[umask]] postavkama, chmod dolazi od [[Engleski|engl.]] ''change mode'' - promijeni način, odnosno ovdje - promijeni pravo pristupa.<ref>[http://catcode.com/teachmod/ catcode.com], ''chmod is a Unix command that lets you tell the system how much (or little) access it should permit to a file.'', pristupljeno 17. kolovoza 2016.</ref> '''Brojčani prikaz dopuštenja datotečnog sustava''' {| class="wikitable" |- ! # !! dopuštenje !! rwx |- | 7 || čitanje, pisanje i izvršavanje || rwx |- | 6 || čitanje i pisanje || rw- |- | 5 || čitanje i izvršavanje || r-x |- | 4 || samo čitanje || r-- |- | 3 || write and execute || -wx |- | 2 || write only || -w- |- | 1 || execute only || --x |- | 0 || none || --- |} (<small>''Napomena: U članku [[dopuštenja datotečnog sustava]] pročitajte detaljan opis sustava dopuštenja''</small>). Najčešći oblik naredbe je sljedeći: chmod xyz ime_datoteke ''xyz'' je troznamenkasti (ili četveroznamenkasti) oktalni broj. Mijenjanjem jedne od zadnje tri oktalne znamenke mijenjamo prava pristupa za vlasnika datoteke, grupu i ostale, dok prvom znamenkom od četiri mijenjamo [[SUID]], [[SGID]] ili tzv. ''sticky'' bit. == Primjeri == <syntaxhighlight lang="console"> $ ls -lF "hrvatska wikipedija" -rw-rw-r-- 1 speedy speedy 167703 Kol 17 01:12 hrvatska wikipedija $ chmod 755 "hrvatska wikipedija" $ ls -lF "hrvatska wikipedija" -rwxr-xr-x 1 speedy speedy 167703 Kol 17 01:12 hrvatska wikipedija* </syntaxhighlight> Prvom naredbom provjeravamo prava pristupa datoteke <code>hrvatska wikipedija</code>, drugom naredbom mijenjamo ta prava, te trećom naredbom provjeravamo rezultat. Opcija <code>-l</code> naredbe [[ls]] je ''long'' odnosno dugi ili detaljni prikaz svojstava datoteke, <code>-F</code> dodaje oznaku ovisno o tipu datoteke na kraj imena, u ovom slučaju zvjezdicu za izvršne datoteke. == Srodne naredbe == * <code>[[chown]]</code> * <code>[[chgrp]]</code> * <code>[[takeown]]</code> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * https://www.freebsd.org/cgi/man.cgi?query=chmod&sektion=1 * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{mrva-rač}} {{Unix}} [[Kategorija:Unix naredbe]] jrfim3lh8cb4xyy0ofpo0t0yhccc63u 0 569753 7578111 7567653 2026-08-15T21:05:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578111 wikitext text/x-wiki '''Bizanti''' (Bisanti, Bisantius, Bysantius, Bižanti), [[Kotor|kotor]]ska [[plemić]]ka obitelj. Dala više pojedinaca koji su se istaknuli kao [[Hrvati u Crnoj Gori|hrvatski]]<ref>Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.</ref> književnici, pomorci, vojnici, pravnici i prelati.<ref name="enciklopedija, Bizanti">[https://enciklopedija.hr/clanak/7942 Bizanti] Hrvatska enciklopedija, LZMK, Zagreb (pristupljeno 3. rujna 2016.)</ref> Obitelj se u povijesnim dokumentima spominje od 11. do sredine 19. st. kao Bisanti, Bižanti i Bysantius.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2014 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714153044/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2014 |date=14. srpnja 2014. }} [[Miljenko Foretić]]: ''Bizanti, Antun'', LZMK, Zagreb, 1983. (pristupljeno 3. rujna 2016.)</ref> Od članova obitelji osobito su se istaknuli vojnički zapovjednik i pomorac [[Marin Bizanti|Marin]] (14. st.), u mletačkoj službi za rata protiv Ugarske (1378. – 81.) i Genove (1379. – 81.) u [[rat za Chioggiu|ratu za Chioggiu]], humanist [[Tripun Bizanti|Tripun]] (1460. – 1540.), biskup u Kotoru i Cenedi u Italiji, humanist i pjesnik [[Ilija Tripun Bizanti|Ilija Tripun]] (1480. – 1530.) koji je u Italiji stekao doktorat iz filozofije i teologije, nekoliko njegovih latinskih prigodnica sačuvano je u ostavštini G. Prage u mletačkoj Marciani. Pjesnik [[Juraj Bizanti|Juraj]], zatim pjesnik [[Luka Bizanti|Luka]] (1503. – 75.), tiskao ''Oficij svetoga Trifuna Mučenika… (Offitium sancti Triphonis Martyris…'', 1561.) kojemu je pridodao nekoliko svojih pjesama. Humanist i pjesnik [[Marijan Bizanti|Marijan]] (početak 16. st. – oko 1572.), službovao u rodnome Kotoru; pjesme su mu izgubljene. Teološki i crkvenopravni pisac [[Pavao Bizanti|Pavao]] (1529. – 87.), djelatan u provođenju mjera Tridentskog koncila i autor više latinskih rasprava s područja crkvenoga prava; sačuvano je nekoliko njegovih tekstova o pastoralnoj djelatnosti. [[Jerolim Bizanti|Jerolim]] (1533. – 71.), zapovjednik bokeljskog brodovlja u mletačkoj službi i sudionik bitke kraj Lepanta u kojoj je poginuo. Pravnik i povjesničar [[Antun Bizanti|Antun]] (1683. – 1742.) proučavao je izvornu građu za povijest Dalmacije i Boke kotorske, bio je savjetnik [[Filippo Riceputi|F. Riceputiju]] za rad na djelu [[Illyricum sacrum]], nije ostavio nijednoga samostalna rada, a pripisuje mu se rukopis ''Kotorska kronologija (Cronologia di Cattaro)''. Pisac [[Grgur Bizanti|Grgur]] (1720. – 90.) pisao je prozu i stihove na talijanskome i latinskome, ostavio rukopisnu zbirku stihova, koja je danas izgubljena<ref name="enciklopedija, Bizanti"/> Spominje se i [[Nikola Bizanti|Nikola]], pravnik.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2022 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011213450/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2022 |date=11. listopada 2016. }} Miljenko Foretić: ''Bizanti, Nikola'', LZMK, Zagreb, 1983. (pristupljeno 3. rujna 2016.)</ref> U Kotoru su imali baroknu [[palača Bizanti|palaču Bizanti]]. Prigodnice i poslanice pisao im je hrvatski pjesnik iz Crne Gore [[Ivan Bolica Kokoljić]].<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2329 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011213541/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2329 |date=11. listopada 2016. }} Miljenko Foretić: ''Bolica Kokoljić, Ivan (Ivo, Dživo, Živo)'', LZMK, Zagreb, 1989. (pristupljeno 3. rujna 2016.)</ref> Sliku za oltar Nikole Bizantija u [[Kotorska katedrala|katedrali sv. Tripuna]] izradio je hrvatski slikar [[Matej Junčić]], a studenoga 1445. isti se obvezao izvršiteljima oporuke Bazilija Bizantija da će izvesti po jednu sliku za crkve sv. Jakova i sv. Pavla.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8830 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011213513/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8830 |date=11. listopada 2016. }} Višnja Flego: ''Junčić, Matej (Grončić, Mate; Junčić Radašinović, Matko; Gionich, Gionzich, Giunzich, Joncich, Junzich; Matij Radašinov)'', LZMK, Zagreb, 2005. (pristupljeno 3. rujna 2016.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava|https://enciklopedija.hr/clanak/7942}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava|https://enciklopedija.hr/clanak/2014}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava|https://enciklopedija.hr/clanak/2022}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava|https://enciklopedija.hr/clanak/2329}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava|https://enciklopedija.hr/clanak/8830}} {{GLAVNIRASPORED:Bizanti}} [[Kategorija:Kotorsko plemstvo]] [[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Bizanti| ]] 60u34rl72l1hn32ps7qiwmacl46w853 0 572902 7578203 7201159 2026-08-16T01:28:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578203 wikitext text/x-wiki {{Infookvir novinar | ime = Božidar Grubišić | slika = Bozidar Grubisic novinar.jpg | opis_slike = | puno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[20. listopada]] [[1925.]] | smrt = [[12. listopada]] [[2000.]] | zvanje = | nacionalnost = | razdoblje = | glasilo = | teme = | žanr = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | vel_potpisa = | web = | napomena = }} '''Božidar Grubišić''' ([[Zagreb]], [[20. listopada]] [[1925.]] – [[Šibenik]], [[12. listopada]] [[2000.]]), hrvatski tiskovni i radijski [[novinar]] i [[publicist]], kulturni djelatnik, radijski i televizijski urednik, zaslužnik češke manjine u Hrvatskoj te lokalni dužnosnik.<ref name="hcdzg">[http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=zan54.htm Hrvatsko-češko društvo Zagreb] Hrvatsko-češko društvo prisjetilo se Božidara Grubišića i Miroslava Jileka (pristupljeno 26. listopada 2016.)</ref> == Životopis == Rodio se u Zagrebu od oca Hrvata i majke Čehinje. Izjašnjavao se kao Čeh. U [[Daruvar]]u živi od 1946. godine. Ondje surađujue s novoosnovanim češkim tjednikom [[Jednota]]. Brzo je napredovao i od 1952. do 1965. bio je glavni i odgovorni urednik. Potaknuo je razvoj izdavaštva češke manjine. Već 1953. s [[Franto Burian|Frantom Burianom]] ponovno je pokrenuo časopis [[Detský koutek]] i još iste godine [[Český lidový kalendář]]. Pridonio obrazovanju na češkom. Inicirao je i izdavanje udžbenika za češke škole. Zaslužan za promicanje književnog i kulturnog djelovanja u [[Česi u Hrvatskoj|Čeha u Hrvatskoj]]. Pokrenuo je književni prilog Jednote ''Studnice'' i kulturni zbornik ''Přehled''. Godine 1965. vratio se u rodni Zagreb. Sve do 1980. bio je urednik informativnih emisija i uredništva za unutarnju politiku i privredu na [[Radio Zagreb]]u. Od 1980. do 1982. godine bio je glavni urednik latiničkog izdanja [[Borba|Borbe]]. Od 1983. djeluje u lokalnim organima vlasti. Predsjedavao je Skupštinom Općine [[Trešnjevka]]. Uz to je do odlaska u mirovinu 1986. bio urednik ''Kronike Čeha i Slovaka'' na [[Televizija Zagreb|Televiziji Zagreb]]. Čelnik inicijativnog odbora za osnutak [[Hrvatsko-češko društvo|Hrvatsko-češkog društva]] 1992. godine. Tajnik Hrvatsko-češkog društva od 1994. do 1998. godine. Trajna ostavština Božidara Grubišića Hrvatsko-češkom društvu je glasilo ''Susreti'' koje je upravo on s [[Vlatka Banek|Vlatkom Banek]] osmislio i pokrenuo. Umro je 2000. godine.<ref name="hcdzg"/> Hrvatsko-češko društvo dodjeljuje Nagradu "Božidar Grubišić", dodjeljuje za popularizaciju hrvatsko-čeških odnosa u [[publicistika|publicistici]] i u [[medij]]ima.<ref name="HČD">[http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=zan16.htm Hrvatsko-češko društvo proslavilo 20. rođendan], hcdzg.hr, pristupljeno 22. srpnja 2016.</ref> Marom [[Vlatke Banek]] i njene obitelji, snimljen je polusatni dokumentarni film o zaslužnim djelatnicima Hrvatsko-češkog društva Božidara Grubišića i [[Miroslav Jilek|Miroslava Jilka]].<ref name="hcdzg"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[LZMK]] / [[Hrvatski biografski leksikon]]: [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8042 Grubišić, Božidar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220911032455/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8042 |date=11. rujna 2022. }} (Jure Šonje, 2002.) * [http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=podaci/podaci02-4.htm Hrvatsko-češko društvo / Članstvo i članovi: Božidar Grubišić] * [https://obljetnica.hrt.hr/leksikon?s=g Leksikon Hrvatske radiotelevizije ⇒ G: Grubišić, Božidar] {{GLAVNIRASPORED:Grubišić, Božidar}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Životopisi, Daruvar]] [[Kategorija:Česi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Urednici na Hrvatskom radiju]] 6zmsvbaoyc91nmmzioy8myuc81w5i52 0 576328 7578245 6970548 2026-08-16T04:57:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578245 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Burzum |ime_glazbenika = [[Burzum]] |vrsta = studijski album |slika = Burzum - Burzum 1992.jpg |žanr = [[black metal]] |datum = [[ožujak]] [[1992.]]<ref name="Metallum">{{Eng oznaka}} [http://www.metal-archives.com/albums/Burzum/Burzum/376 Burzum - Burzum na metal-archives.com] Pristupljeno 24. prosinca 2016.</ref> |snimanje = siječanj 1992. |studio = Grieghallen Studio ([[Bergen]], [[Norveška]])<ref name="Metallum"/> |trajanje = 47:05 |izdavač = [[Deathlike Silence Productions|Deathlike Silence]] |producent = [[Pytten]], [[Varg Vikernes|Count Grishnackh]], [[Euronymous]] |recenzija = <ul><li>[[Datoteka:4.5 stars.svg|54px]]<br>[http://www.allmusic.com/album/burzum-mw0000455518 ''AllMusic'']</li></ul> |album_prije = Burzum<!-- Ovo je naziv istoimenog demouratka --> |godina0 = 1992. |godina = 1992. |album_poslije = [[Aske]] |godina2 = 1993. }} '''''Burzum''''' je debitantski studijski [[album]] [[Burzum|istoimenog]] [[Norveška|norveškog]] [[black metal]] projekta. Album je u ožujku 1992. godine objavila [[diskografska kuća]] [[Deathlike Silence Productions]] te ga je 1995. godine ponovno objavila diskografska kuća [[Misanthropy Records]] zajedno s [[EP]]-om ''[[Aske]]''. Album se smatra jednim od najvažnijih glazbenih uradaka drugog vala norveškog black metala. ==O albumu== [[Varg Vikernes]] je početkom 1990-ih upoznao Øysteina Aarsetha, poznatijeg pod pseudonimom [[Euronymous]], u njegovoj prodavaonici albuma Helvete ([[norveški jezik|norveški]]: "Pakao") u [[Oslo|Oslu]]. Vikernes, koji je u to vrijeme živio u Bergenu, često je posjećivao to mjesto. Nakon nekog se vremena razvilo prijateljstvo između njega, Euronymousa i ostalih članova grupe [[Mayhem]]. Bubnjar Mayhema, Jan Axel Blomberg (poznatiji kao [[Jan Axel Blomberg|Hellhammer]]), komentirao je: {{citat|Odmah mi se dopao kad sam ga prvi put vidio u Helveteu. Nije bio ulizica poput ostalih, već se koristio vlastitom glavom. Euronymous ga je također vrlo cijenio i u početku su se obojica divili jedan drugome.|Jan Axel Blomberg<ref>{{Deu oznaka}} ''[[Ablaze]]'' br. 6, rujan/listopad 1995., str. 12.</ref>}} Vikernes je ubrzo postao ključna osoba takozvanog "Unutarnjeg kruga" norveške black metal scene. U to je vrijeme Aarseth već bio osnovao svoju diskografsku kuću Deathlike Silence Productions te je potpisao ugovor s Vikernesovim samostalnim glazbenim projektom Burzum koji je prije toga objavio dva demouratka koje su činile samo instrumentalne skladbe. Naziv Burzum preuzet je iz crnog jezika kojeg je osmislio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] književnik [[J. R. R. Tolkien]] za svoju trilogiju [[Gospodar prstenova]] te izraz u prijevodu znači "tama". U pogledu odabira imena Vikernes je izjavio: {{citat|Ono što je kršćanima bila ‚tama‘, za mene je, naravno, bila ‚svjetlost‘. Stoga se podrazumijevalo da ću se okoristiti takvim imenom.|Varg Vikernes<ref name="Origin">{{Eng oznaka}} Varg Vikernes: [http://www.burzum.org/eng/library/a_burzum_story01.shtml ''A Burzum Story: Part I - The Origin And Meaning'']</ref>}} Zbog lošeg Aarsethovog financijskog stanja, snimanje albuma neko je vrijeme bilo odgađano. Vikernesova majka, Lene Bore, donirala je većinu novca potrebnog za projekt.<ref name="Lords">{{Eng oznaka}} [[Michael Moynihan|Moynihan, Michael]]/Søderlind, Didrik: ''[[Lords of Chaos|Lords of Chaos: The Bloody Rise of the Satanic Metal Underground]]''. Promedia, Zeltingen 2002., {{ISBN|3-936878-00-5}}, str. 141 ff.</ref> Snimanje albuma je započelo u siječnju 1992. godine u studiju Grieghallen Studio koje je pripadalo [[Pytten|Eiriku "Pyttenu" Hundvinu]]. Ovaj je studio bio odabran jer se nalazio blizu Vikernesove kuće te jer je poznavao Hundvina još od vremena kada je bio član grupe [[Old Funeral]]. Hundvin je bio producent albuma te su mu u tom poslu pomogli sam Vikernes i Aarseth. Padde, bivši bubnjar Old Funerala, ostavio je svoje bubnjeve Vikernesu na raspolaganje. Sve je instrumente na albumu svirao Vikernes, dok je Aarseth samo svirao solo gitaru na pjesmi "War" te snimio pozadinske zvukove pomoću gonga na pjesmi "Dungeons of Darkness". Kako bi stvorio grub i neobrađen zvuk, Vikernes se koristio opremom loše kvalitete (primjerice, neispravnim Marshallovim pojačalom) te je snimio vokale koristeći se slušalicama.<ref>{{Eng oznaka}} Varg Vikernes, [[Until the Light Takes Us]] (Dokumentarni film), 2008.</ref> Prema Vikernesovim riječima, album je bio snimljen i masteriran u samo 19 sati. Sve su pjesme na albumu bile snimljene iz prvog pokušaja.<ref name="music">{{Eng oznaka}} [http://www.burzum.org/eng/library/a_burzum_story06.shtml Varg Vikernes: A Burzum Story Part VI – The Music] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100107002424/http://www.burzum.org/eng/library/a_burzum_story06.shtml |date=7. siječnja 2010. }}</ref> Promotivni demouradak ''Burzum'' s pjesmama "Feeble Screams from Forests Unknown" i "Ea, Lord of the Depths" bio je objavljen u veljači 1992. godine, a mjesec dana kasnije bio je objavljen i sam album.<ref>{{Eng oznaka}} [http://www.burzum.org/eng/discography/official/1992_burzum_promo.shtml Promotivni demouradak na Burzum.org]</ref> ==Nakon objave== Neko vrijeme nakon objave Burzumovog debitantskog albuma, "Unutarnji krug", čiji su predstavnici bili Aarseth i Vikernes, pretvorio se u kriminalnu organizaciju na čiji se račun dogodilo nekoliko spaljivanja crkava te napada na razne članove suparničkih glazbenih grupa; primjerice, kuća [[Christofer Johnsson|Christofera Johnssona]], pjevača grupe [[Therion]], bila je zapaljena. Ovaj je čin navodno počinila osamnaestogodišnja djevojka imena Suuvi Mariotta Puurunen koja je htjela izraziti čast "Grofu", kako je zvala Vikernesa, bazirajući se na njegov pseudonim "Count Grishnackh" te ga je smatrala svojim "vođom". Prije nego što je zapalila kuću, nožem je u vrata urezala rečenicu "Grof je bio ovdje i vratit će se". Tamo je također položila i potpisani primjerak Burzumovog albuma. Pošto je pazikuća primijetio vatru na vrijeme, stan ipak nije izgorio.<ref>{{Eng oznaka}} Moynihan, Michael/Søderlind, Didrik: ''Lords of Chaos: The Bloody Rise of the Satanic Metal Underground''. Promedia, Zeltingen 2002., str. 112</ref> Vikernes se u bergenskim novinama ''Bergens Tidende'' javno radikalizirao i hvalio zločinima koje je počinio te svojoj poziciji unutar Unutarnjeg kruga, nadajući se tako većoj reklami svojeg drugog albuma. U siječnju 1993. godine bio je uhićen po prvi put zbog optužbi za nekoliko pokušanih i počinjenih požara, no zbog manjka dokaza bio je pušten na slobodu u ožujku 1993.<ref name="LoC144">{{Eng oznaka}} Moynihan, Michael/Søderlind, Didrik: ''Lords of Chaos: The Bloody Rise of the Satanic Metal Underground''. Promedia, Zeltingen 2002., str. 144 ff.</ref> U ožujku 1993. godine bio je objavljen [[EP]] ''[[Aske]]'' ([[norveški jezik|norveški]]: "Pepeo") koji je bio snimljen u kolovozu 1992. te se na njemu nalazila nova snimka pjesme "A Lost Forgotten Sad Spirit". Na naslovnici EP-a nalazi se fotografija ruševina crkve Fantoft Stave koja je izgorila u požaru 6. lipnja 1992. godine. Uz EP se također prodavao i upaljač na kojem se također nalazila naslovnica EP-a.<ref name="LoC144"/> [[Datoteka:Fantoft stave church, Bergen.jpg|thumb|Crkva Fantoft Stave nakon obnove]] Tijekom razdoblja u zatvoru, situacija između Aarsetha i Vikernesa se zaoštrila; Vikernes je izjavio kako ga je Aarseth lišio honorara za prvi album i EP te da nije podmirio dugove s njegovom majkom. Vikernes je ubio Aarsetha 10. kolovoza 1993., zbog čega je bio osuđen na 21 godinu zatvora - najtežu norvešku zatvorsku kaznu.<ref name="Lords" /> Nije bio optužen samo za Aarsethovo ubojstvo, već i za spaljivanje triju crkava, pokušaj spaljivanja još jedne crkve te posjedovanja oružja i eksploziva. Vikernes nikad nije bio optužen za spaljivanje crkve Fantoft Stave, čije su ruševine prikazane na naslovnici EP-a ''Aske''. ==Glazbeni stil== Za razliku od kasnijih Vikernesovih albuma, ''Burzum'' je nastao pod velikim utjecajem takozvanog prvog vala black metala iz [[1980-ih]]. Kao glavni utjecaji bili su navedeni sastavi [[Hellhammer]] i [[Bathory]]. Pjesme na albumu su gotovo monotone te najčešće ne sadrže nikakve promjene u ritmu niti sofisticirane gitarističke solističke dionice. Produkcija albuma namjerno je bila primitivno izvedena čime su pjesme dobile dodatni grubi prizvuk. Razlog takve produkcije bio je taj da se uspostavi antiteza tadašnjoj čistoj i tehnički savršenoj produkciji prisutnoj na death metal albumima te kako bi black metal tim činom dobio svoj prepoznatljivi zvuk.<ref name="music" /> Album započinje kratkim sintesajzerskim interludijem. Neke pjesme, kao što su "Feeble Screams from Forests Unknown" i "Ea, Lord of the Depths", ritmički su vrlo brze te su svirane uz pomoć bubnjarske tehnike dvostrukog basa, dok su ostale pjesme, poput pjesme "Spell of Destruction", spore. S vokalnog gledišta, Vikernesov pjevački stil čini vrištanje tipično za black metal. "Channelling the Power of Souls into a New God" je gotovo u svojoj cijelosti instrumentalna skladba koju čine sintesajzerski ambijentalni zvukovi te je ujedno i Vikernesov prvi glazbeni eksperiment u [[ambijentalna glazba|ambijentalnoj glazbi]], glazbenom žanru kojem će se u potpunosti posvetiti na svojim albumima ''[[Dauði Baldrs]]'' (iz 1997.), ''[[Hliðskjálf]]'' (iz 1999.), ''[[Sôl austan, Mâni vestan]]'' (iz 2013.) te ''[[The Ways of Yore]]'' (iz 2014.). Na kraju pjesme čuje se fraza "Worship me!" ("Štuj me!) koja je izrečena šapatom. "War" je nekarakteristična Burzumova pjesma. Vrlo je kratka (traje samo dvije minute i trideset sekundi) te sadrži utjecaje preuzete iz [[heavy metal]]a i [[thrash metal]]a. Relativno jednostavni gitaristički rifovi podsjećaju na [[punk rock|punk]] glazbu, što pjesmu čini izrazito pamtljivom. Vikernes je kao glavni uzor za pjesmu naveo sastav Bathory.<ref>{{Eng oznaka}} [http://www.burzum.com/burzum/library/interviews/abruptum/ Intervju u fanzinu Abruptum, 1998.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090810193255/http://www.burzum.com/burzum/library/interviews/abruptum/ |date=10. kolovoza 2009. }}</ref> "The Crying Orc" je drugi instrumental na albumu kojeg ovog puta izvodi gitara. "A Lost Forgotten Sad Spirit" je najdulja skladba na albumu koja traje devet minuta; sporogo je ritma, sastoji se od malo ritmičkih promjena te je uglavnom bazirana na jednom rifu. "My Journey to the Stars" se, međutim, sastoji od nekolicine promjena u tempu. "Dungeons of Darkness", treća i posljednja instrumentalna skladba na albumu, zvukovno je vrlo jednolična; ovu je pjesmu Vikernes napisao zajedno s Aarsethom.<ref name="Hammer">{{Eng oznaka}} [http://www.burzum.com/burzum/library/interviews/hammer_of_damnation/ Intervju u fanzinu ''Hammer of Damnation'', oko 1992.]</ref> ==Tekstovi== Tekstovi se uglavnom bave pričama iz mračne fantastike te su najveći utjecaj na njih izvršili igra uloga [[Dungeons & Dragons|AD&D]] te trilogija ''[[Gospodar prstenova]]''.<ref>{{Eng oznaka}} [http://www.burzum.com/burzum/library/interviews/terrorizer/ Intervju s časopisom ''Terrorizer'', br. 26, 1996.]</ref> Vikernes je kasnije, kao [[krajnja desnica|krajnji desničar]] i [[neopoganstvo|neopoganist]], pokušao ponovno interpretirati tekstove, vežući ih uz [[Nordijska mitologija|nordijsku mitologiju]]. Suprotno svojem prethodnom imidžu, u raznim je intervjuima, primjerice s [[UK|britanskim]] [[ekstremni metal|ekstremnim metal]] časopisom ''Terrorizer'' te na raznim stranicama na internetu negirao da je bio inspiriran [[sotonizam|sotonizmom]].<ref name="Umdeutung">{{Eng oznaka}} Moynihan, Michael/Søderlind, Didrik: Lords of Chaos: The Bloody Rise of the Satanic Metal Underground. Promedia, Zeltingen 2002., str. 180</ref><ref>{{Eng oznaka}} [http://www.burzum.com/burzum/library/interviews/ Razni Intervjui na Burzum.com]</ref> Iako su tekstovi pjesama bili napisani u obliku stihova, rima je prisutna samo u pjesmi "War". Neki tekstovi često sadrže samo pojedinačne riječi u obliku lanca asosijacija te tako stvaraju sastavni dio priče. Primjerice, početak pjesme "Feeble Screams from Forests Unknown" u prijevodu na hrvatski glasi: {{Citat|Plutajući / U zraku / Iznad hladnog jezera / Je duša / Iz ranijeg / Boljeg doba / Koja poseže za / Mističnom misli / Uzalud… ali tko zna.}} Teme koje se učestalo pojavljuju na albumu uključuju potragu za ranijim i sretnijim vremenima, magiju i sumornost. Tekstovi su napisani bez ikakve emotivne komponente te služe čisto opisivanju sadržaja. Također sadrže i mizantropske i apokaliptičke poglede („Tragedija svijeta / Servirana je meni za gozbu“ – Spell of Destruction, „Tama, mržnja i zima / Vladat će zemljom kada se vratim“ – My Journey to the Stars). Prisutan je i dubok osjećaj beznadnosti ("Očajna duša / Nastavlja se pariti" – Feeble Screams from Forests Unknown), koji prekidaju ratni pokliči ("No ipak se ne smijemo predati" – War, "Poslušaj moj mač" – Spell of Destruction). Vikernes je izjavio kako je Burzumova poruka bila u potpunosti sažeta u pjesmi "Feeble Screams from Forests Unknown" te da su sve ostale pjesme samo "fusnote".<ref name="Origin" /> Pjesma opisuje putovanje drevne duše koja pokušava otvoriti vrata i ne uspijeva. Skladba završava stihom "The hopeless soul keeps mating" ("Očajna duša nastavlja se pariti"). Aarseth je prilikom unosa teksta pjesme u knjižicu prvog izdanja albuma promijenio izraz "mating" ("parenje") u "waiting" ("čekanje"). Ova je promjena prisutna i na inačici albuma koju je objavio Misanthropy Productions.<ref name="Origin" /> "Ea, Lord of the Depths" govori o [[sumerska mitologija|sumerskom]] božanstvu imena [[Ea]]; ovo se božanstvo nazivalo "Gospodarom svijeta" te je imalo oblik morskog čudovišta.<ref name="Hammer" /> U kasnijem je intervjuu Vikernes izjavio kako je u pitanju [[mezopotamija|mezopotamski]] [[Vodenjak (zviježđe)|Vodenjak]] te ga je povezao s [[Odin]]om, kojeg smatra "nordijskim Vodenjakom".<ref name="Umdeutung" /> [[Fenriz]], član sastava [[Darkthrone]], uklopio je ovu pjesmu na svoju black metal kompilaciju ''[[Fenriz Presents ... The Best of Old-School Black Metal]]'' iz 2004. godine. "Spell of Destruction" govori o "prokletstvu uništenja" i slavljenju uništenja svijeta. Ova kletva doslovno glasi "Damkuna iftraga sheb nigurepur dafast" te je napisana na izmišljenom jeziku baziranom na izrazima iz [[Cthulhu Mythos]]a i zazivima iz [[Necronomicon]]a [[SAD|američkog]] književnika [[H. P. Lovecraft]]a. "War" čini fantastički tekst koji opisuje posljednje misli umirućeg ratnika. Vikernes je kasnije interpretirao pjesmu kao "odinistički koncept smrti u borbi",<ref name="Umdeutung" /> no u pogledu ranijih intervjua u kojima je kao glavni utjecaj za pjesmu izdvojio J. R. R. Tolkiena, ovakvo je objašnjenje neizvjesno. "A Lost Forgotten Sad Spirit" je epska skladba o mrtvom dječaku u grobnici koji čeka da bude izbavljen iz nje kako bi vječno bio uklet u obliku "izgubljenog, zaboravljenog i tužnog duha". "My Journey to the Stars" je bazirana na Vikernesovom snu te opisuje astralno putovanje. Stih "War between races / A goal is reached" ("Rat između rasa / Cilj je postignut") bi se mogao protumačiti kao referenca na Vikernesov otvoreni desničarski svjetonazor, no u kontekstu albuma nema takav značaj.<ref>''[[Legacy (glazbeni časopis)|Legacy]]'' 05/2006, str. 138.</ref> Početni stih, "I immaterialize" ("Ja se raspadam"), u knjižici albuma bio je krivo napisan kao "I materialize" ("Ja se materijaliziram"), što izmjenjuje značenje početka pjesme. Ova greška nije bila ispravljena na novoj inačici albuma.<ref name="Origin" /> ==Omot albuma== Naslovnicu albuma izradila je Jannicke Wiise-Hansen.<ref name="Metallum"/> Naslovnica je bazirana na inačici igre uloga [[Dungeons & Dragons|AD&D]] pod imenom "The Temple of Elemental Evil" na čijem je omotu bio prikazan prepoznatljiv nejasan oblik osobe u ogrtaču koja stoji u sivom krajoliku. Vikernes je također unutar korica albuma stavio i svoju fotografiju na kojoj je bio gotovo neprepoznatljiv. Kako bi dodatno zaštitio svoj identitet, okoristio se pseudonimom Count Grishnackh kojim se referirao na orka Grishnákha iz serijala [[Gospodar prstenova]] [[UK|britanskog]] književnika [[J. R. R. Tolkien]]a.<ref name="Origin" /> Tekstovi pjesama bili su ispisani na [[gramofonska ploča|vinilnoj inačici]] albuma.<ref>{{Eng oznaka}} [https://www.discogs.com/Burzum-Burzum/release/463014 Burzum - Burzum na discogs.com] Pristupljeno 25. prosinca 2016.</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 47:05 | autor_glazbe = da | autor_teksta = da | sve_napisao = [[Varg Vikernes|Count Grishnackh]], osim gdje je navedeno drugačije | skladba1 = Feeble Screams from Forests Unknown | trajanje1 = 7:28 | skladba2 = Ea, Lord of the Depths | tekst2 = [[H. P. Lovecraft]]<ref>Tekst ove je pjesme bio preuzet iz knjige [[Necronomicon]] navedenog autora.</ref> | trajanje2 = 4:52 | skladba3 = Spell of Destruction | trajanje3 = 5:39 | skladba4 = Channelling the Power of Souls into a New God | trajanje4 = 3:27 | skladba5 = War | trajanje5 = 2:30 | skladba6 = The Crying Orc | napomena6 = instrumental | trajanje6 = 0:58 | skladba7 = A Lost Forgotten Sad Spirit | trajanje7 = 9:11 | skladba8 = My Journey to the Stars | trajanje8 = 8:10 | skladba9 = Dungeons of Darkness | glazba9 = Grishnackh, [[Euronymous]] | napomena9 = instrumental | trajanje9 = 4:50 }} ==Nasljeđe i recenzije== Iako su norvešku black metal glazbenu scenu okupljenu oko Unutarnjeg kruga koji je vodio Aarseth žestoko kritizirali časopisi glavne struje poput ''[[Rock Hard]]a''<ref>{{Deu oznaka}} ''Krach von der Basis''. U: ''Rock Hard'', br. 67, prosinac 1992., str. 32.</ref><ref>{{Deu oznaka}} ''Hirntote!''. U: ''Rock Hard'', br. 68, siječanj 1993, str. 9.</ref><ref>{{Deu oznaka}} Frank Albrecht: ''Schwachsinn hoch drei!'' U: ''Rock Hard'', br. 71, travanj 1993., str. 97.</ref> i ''[[Metal Hammer]]a'', sastavi su uživali kultni status koji su im dodijelili određeni fanzini.<ref>{{Deu oznaka}} Roccor, Bettina: ''Heavy Metal – Die Bands. Die Fans. Die Gegner''. München: Beck, 1998., str. 64 ff. {{ISBN|3-406-42073-7}}.</ref><ref>{{Deu oznaka}} [[Klaus Farin|Farin, Klaus]]/ Weidenkaff, Ingo: ''Jugendkulturen in Thüringen'', Berlin, 1999., str. 61 ff. {{ISBN|3-933773-25-3}}.</ref> Razlog ovome uglavnom je bila pažnja medija zbog spaljivanja crkava koje su izveli članovi norveške black metal scene.<ref name="Info">{{Deu oznaka}} Frank: [https://web.archive.org/web/20040823025630/http://www.metal1.info/reviews/reviews.php?rev_id=169 ''CD-Review: Burzum - Burzum/Aske'']</ref> Kolekcionari tragaju za prvom inačicom albuma (koja sadrži kontakt adresu Burzum i DSP-a, druga inačica sadrži adrese DSP-a i Voices of Wondera), [[gramofonska ploča|vinilnom]] inačicom te pogotovo za EP-om ''Aske'' zbog njihove rijetkosti. Prije početka velikog publiciteta black metala, sastavi čiji su glazbeni stilovi bili uspoređivani s Burzumovim ili koji su naveli Burzum kao inspiraciju uključuju [[Njemačka|njemačke]] [[Dawnfall]]<ref>''Dawnfall''. U: ''Infernus'', br. 2.</ref> i [[Martyrium]],<ref>''Martyrium''. ''True Black Metal''. Z: ''Tales of the Macabre'', br. 1.</ref> [[Norveška|norveške]] [[Fleurety]]<ref>''Fleurety''. ''Black Snow''. U: ''Tales of the Macabre'', br. 1.</ref> i [[Forgotten Woods]]<ref>{{Fra oznaka}} Iormungand Thrazar: [http://www.gutsofdarkness.com/god/objet.php?objet=9655 ''Forgotten Woods › As the wolves gather''].</ref> te [[SAD|američki]] [[Black Funeral]].<ref>{{Eng oznaka}} [http://www.myspace.com/blackfuneral ''BLACK FUNERAL''].</ref> Nedugo je zatim javnost postala upoznata s ovim jednočlanim sastavom te su Vikernesovo primitivno sviranje instrumenata (koje je sadržavalo mnoge pogreške) i loša produkcija postali istaknuti i hvaljeni. Glazbeni projekt Burzum su već gotovo kultski štovali određeni predstavnici black metal scene koji nisu stali na Aarsethovu stranu nakon ubojstva; čak su i predstavnici black metal scene koje se danas smatra "izdajnicima" ovog stila (poput [[UK|britanskog]] sastava [[Cradle of Filth]]) početkom 1990-ih nosili Burzumove majice sa slikama preuzete s EP-a ''Aske''.<ref>''Ablaze'' Br. 6, rujan/listopad 1995., str. 56.</ref> Danas se album smatra klasikom žanra, pošto je relativno rano uspio utjeloviti sve karakteristike drugog vala black metala.<ref>[https://web.archive.org/web/19970403042827/http://www.anus.com/metal/burzum.html ''Burzum - Ambient Black Metal''].</ref> Gruba produkcija kojom je upravljao Eirik Hundvin također je imala veliku ulogu; tijekom 1990-ih Hundvin je postao najpoznatiji producent albuma norveških black metal sastava te su isti bili snimani u njegovom Grieghallen studiju. Današnji kritičari hvale depresivno raspoloženje albuma te njegovo stvaranje jedinstvene atmosfere. Kao dodatne svijetle točke albuma navode i inovacije poput korištenja ambijentalnih i noise elemenata u pjesmama te primitivnost kao princip žanra. Naglašen je i općeniti utjecaj projekta, prilikom kojeg su ideologija i osoba Varga Vikernesa eksplicitno odvajane.<ref name="Info" /><ref>{{Eng oznaka}} Toto Vellani: {{cite web |url=http://hypnos-reviews.tripod.com/hypnosreviews/id70.html |title=Burzum - Burzum/Aske |accessdate=3. siječnja 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071221060757/http://hypnos-reviews.tripod.com/hypnosreviews/id70.html |archivedate=21. prosinca 2007.}}.</ref> <!-- ne postoji parametar wayback --> Stilistički aspekt albuma utjecao je na brojne black metal grupe koje su se također počele baviti stvaranjem depresivnih atmosfera. Klavijaturističke dionice su u to doba bile rijetke, no počeli su ih rabiti i drugi black metal sastavi.<ref>{{Eng oznaka}} Steve Huey: [http://www.allmusic.com/artist/burzum-mn0000645956/biography ''Biography''] na ''[[Allmusic]]''.</ref> Zbog njihove primitivne strukture, pjesme na albumu i EP-u često su obrađivale druge skupine. Nastalo je i nekoliko počasnih albuma u čast Burzumu koji su bili objavljivani službeno ili poluslužbeno. ==Zasluge== {{col-begin}} {{col-2}} ;Burzum * [[Varg Vikernes|Count Grishnackh]] – vokali, svi instrumenti, produkcija ;Dodatni glazbenici * [[Euronymous]] – solo gitara (na pjesmi 5), gong (na pjesmi 9), produkcija {{col-2}} ;Ostalo osoblje * [[Pytten]] – produkcija, inženjer zvuka, mastering * [[Jannicke Wiese-Hansen]] – naslovnica {{col-end}} ==Izvori== {{izvori|30em}} [[Kategorija:Albumi iz 1992.]] [[Kategorija:Albumi projekta Burzum]] b9grhj02bgvw2c7ojf7zugxu7h311ns 0 577547 7578339 7028496 2026-08-16T07:48:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578339 wikitext text/x-wiki [[Slika:Cerinić 1.JPG|180px|desno|mini|Grb obitelji Cerineo]] '''Cerineo''', također '''Cerinić''', [[brač]]ka, [[hvar]]ska, [[splitsko plemstvo|splitska]] i [[trogir]]ska [[plemstvo|plemićka]] obitelj. Obitelj potječe od Mihovila (''ser Michael fiol de qu. Zuanne Cerinich'') koji je [[15. listopada]] [[1498.]] godine primljen u bračko plemićko vijeće. Godine [[1570.]] sagradio je Mihovil, Šimunov sin, dvorove u [[Škrip]]u i [[Splitska|Splitskoj]]. Godine [[1677.]] obitelj Cerineo uvrštena je među izvorne bračke plemiće.<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3484 |title=Cerineo - Hrvatski biografski leksikon |access-date=18. siječnja 2017. |archive-date=18. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170118225101/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3484 |url-status=dead }}</ref> Potkraj [[18. stoljeće|18. stoljeća]] obitelj živi i u Gornjem Humcu, a u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] u Splitskoj. Obiteljska grobnica s natpisom iz [[1631.]] godine nalazi se u crkvi Svetog Duha u Škripu. Jedna grana obitelji preselila se na otok Hvar, gdje je [[1598.]] godine bila primljena u tamošnje Veliko vijeće. Druga grana obitelji spominje se od prve polovice [[17. stoljeće|17. stoljeća]] u [[Split]]u, gdje su [[1671.]] godine uvršteni među plemiće. Ta grana obitelji dobila je [[Austrija|austrijsku]] potvrdu plemstva [[1823.]] godine.<ref name="#1"/> Trogirska obitelj Cerineo Lucio Grisogono potječe od bračkih Cerinea i dobila je tamošnje plemstvo [[1695.]] godine. == Povezani članci == * [[Kuća Anglešćina u Milni]] * [[Kaštel Cerineo u Škripu]] * [[Kaštel Cerineo u Splitskoj]] * [[Kuća Cerinić-Gligo u Bobovišćima]] * [[Kuća Cerinić u Donjem Humcu]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3484 Cerineo - Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170118225101/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3484 |date=18. siječnja 2017. }} [[Kategorija:Splitsko plemstvo]] [[Kategorija:Trogirsko plemstvo]] [[Kategorija:Bračko plemstvo]] egxigylkip6vvxas53nb0qe0yaaw5z5 0 580155 7578227 7334046 2026-08-16T04:03:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578227 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Bruna Esih | slika = Bruna Esih (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[20. svibnja]] [[1975.]] | mjesto_rođenja = [[Split]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Zagreb]] | državljanstvo = | narodnost = [[Hrvati]]ca | etnicitet = | polje = [[filozofija]], kroatologija | radna_institucija = [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]] (2001. – 2016.) | alma_mater = [[Hrvatski studiji]] | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = [[Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku|NHR]] (2017. – 2024.)<br>[[Hrvatska stranka prava]] (2024.) }}'''Bruna Esih''' ([[Split]], [[20. svibnja]] [[1975.]]), [[hrvatska]] je znanstvenica i političarka, djelatnica [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar]] od 2001. do 2016. godine. Od 2012. do 2016. bila je predsjednica je udruge ''Hrvatski križni put'' i posebna izaslanica [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednice Republike Hrvatske]] [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]].<ref>[http://direktno.hr/direkt/izaslanica-esih-kolinda-na-bleiburgu-nije-bila-sama-nego-s-dusama-mrtvih-15090/ Direktno.hr - Izaslanica Esih: Kolinda na Bleiburgu nije bila sama, nego s dušama mrtvih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318085741/http://direktno.hr/direkt/izaslanica-esih-kolinda-na-bleiburgu-nije-bila-sama-nego-s-dusama-mrtvih-15090/ |date=18. ožujka 2017. }}, pristupljeno 17. ožujka 2017.</ref> Bila je predsjednica stranke [[Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku]].<ref name="neovisni.hr">[http://www.neovisni.hr/o-nama/organizacija/ O nama: Organizacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170723162132/http://www.neovisni.hr/o-nama/organizacija/ |date=23. srpnja 2017. }}, neovisni.hr, pristupljeno 23. srpnja 2017.</ref> == Životopis == ===Obiteljska pozadina i rođenje=== Rođena je u [[Split]]u 20. svibnja 1975. godine. Podrijetlom je iz [[Svinišće|Svinišća]] kod [[Omiš]]a. Njezin djed po očevoj strani Mate Brstilo iz zaselka je Brstili, ali se oženio u zaselku Smoline. Stoga je otac Brune Esih, također Mate, rođen u Svinišću. Ime je dobila po baki Bruni, očevoj majci. Prema ženskoj, majčinoj liniji, Bruna Esih rodbinski je vrlo blisko povezana s poznatim hrvatskim pjesnikom [[Josip Pupačić|Josipom Pupačićem]]. Baka Jaka Katurić je iz [[Slime]]na Pupačićeva je sestra.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/470275/bruna-esih-zvijezda-hrvatske-politike-i-ikona-desnice-hoce-li-roena-splicanka-osvojiti-zagreb-i-tako-zapoceti-karijeru-iz-snova Slobodnadalmacija.hr - Bruna Esih, zvijezda hrvatske politike i ikona desnice: hoće li rođena Splićanka osvojiti Zagreb i tako započeti karijeru iz snova?], pristupljeno 17. ožujka 2017.</ref> Njezin otac, Mate Brstilo bio je HDZ-ovac i nekadašnji ravnatelj Uprave za veterinarstvo, sudionik [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|pregovora Hrvatske o ulasku u Europsku uniju]].<ref name="jutarnji">[http://www.jutarnji.hr/globus/bruna-esih-politicki-uspon-zene-koja-obecava-lustraciju/26950/ Jutarnji.hr - Bruna Esih. Politički uspon žene koja obećava lustraciju], pristupljeno 17. ožujka 2017. </ref> Njezina majka, Marija Maja (r. Katurić), u Splitu je studirala pravo, a njezina najbolja prijateljica bila je sestra Mate Brstila, studenta veterine u Zagrebu. Kako se Marija Katurić nakon studija zaposlila u Slavija Lloydu (poslije Croatia Lloyd) u Zagrebu, gdje je počela raditi kao mlada pravnica, upoznala je budućeg supruga Matu Brstila. Vjenčali su se i dobili sina Josipa. No, Mate Brstilo nakon studija morao je na odsluženje vojnog roka u JNA u [[Požarevac]]. Kako u Zagrebu tada nije imala nikoga, Matina supruga, tada trudna s Brunom, otišla je svekru i svekrvi u Omiš, u kojem su oni u to vrijeme imali stan pa je Bruna rođena u Splitu.{{ni}} ===Djetinjstvo i školovanje=== Kada je imala pet godina, obitelj se preselila u tada novoizgrađeno naselje [[Dugave]]. Pohađala je OŠ Josipa Kraša (danas OŠ Dugave) i završila Osnovnu glazbenu školu „Pavao Markovac”. Nakon osnovne škole upisuje [[I. gimnazija u Zagrebu|Prvu gimnaziju u Zagrebu]]. Nakon mature upisuje studij filozofije i kroatologije na [[Fakultet hrvatskih studija|Hrvatskim studijima]]. Jedna je od osnivačica zagrebačke ženske [[klapa|klape]] Cesarice, s kojom je nastupala na [[Festival dalmatinskih klapa Omiš|Omiškom festivalu]] i u ''rock''-mjuziklu [[Zagrebačko gradsko kazalište Komedija|Kazališta Komedija]] ''Crna kraljica''.{{ni}} Osim toga, pjevala je i prateće vokale rokerskim bendovima kao što su [[Pips, Chips & Videoclips]], ali i [[Goran Bare|Goranu Bari]].{{ni}} ===Znanstveni rad=== Esih je završila studij [[filozofija|filozofije]] i kroatologije na [[Hrvatski studiji|Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu]]. Diplomirala je radom ''Srpska propaganda i hrvatska šutnja''.<ref name="jutarnji"/> U suradnji s [[Josip Jurčević|Josipom Jurčevićem]] i [[Bože Vukušić|Božem Vukušićem]] napisala je knjigu ''Čuvari bleiburške uspomene''.<ref>[http://verbum.hr/knjige/cuvari-bleiburske-uspomene-4951/ Verbum.hr - Čuvari bleiburške uspomene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318085309/http://verbum.hr/knjige/cuvari-bleiburske-uspomene-4951/ |date=18. ožujka 2017. }}, pristupljeno 17. ožujka 2017.</ref><ref>[http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-3689 Ljevak.hr - Bruna Esih, Josip Jurčević, Bože Vukušić: "Čuvari bleiburške uspomene"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318100833/http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-3689 |date=18. ožujka 2017. }}, pristupljeno 17. ožujka 2017.</ref> Nakon što je [[Hrvatski sabor]] odbio pokroviteljstvo nad komemoracijom Bleiburga, 2012. godine postaje predsjednica udruge ''Hrvatski križni put'', koja se bavi istraživanjem [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|stradanja Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća]]. Između 2002. i 2006. godine radila je na projektu ''Integracijski procesi između hrvatskog iseljeništva i Republike Hrvatske'' te kao glavna koordinatorica na ''Leksikonu hrvatskog iseljeništva i manjina''.<ref name="jutarnji"/> == Politička djelatnost == [[Datoteka:Bruna Esih KZT.png|mini|desno|Bruna Esih na skupu "Krug za trg" 6. svibnja 2017. godine u Zagrebu.]] Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|hrvatskim parlamentarnim izborima 2016.]] godine ušla je u Sabor kao nestranačka kandidatkinja na listi HDZ-a osvojivši 10471 [[preferencijsko glasovanje|preferencijski glas]], odnosno 17% svih glasova na listi HDZ-a u I. izbornoj jedinici.<ref>[http://www.jutarnji.hr/izbori2016/izborne-vijesti-2016/pobjednici-po-mjeri-biraca-tko-je-sve-usao-u-sabor-zahvaljujuci-preferencijalnim-glasovima-a-tko-je-ocekivao-uci-na-takav-nacin-a-nije-uspio/4688117/ Jutarnji.hr - Pobjednici po mjeri birača. Tko je sve ušao u Sabor zahvaljujući preferencijalnim glasovima, a tko je očekivao ući na takav način, a nije uspio], pristpljeno 17. ožujka 2017. </ref> Bila je članicom dvaju saborskih odbora: Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Odbora za ratne veterane.<ref>[http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=7456 Bruna Esih na stranicama Hrvatskog Sabora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318090307/http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=7456 |date=18. ožujka 2017. }}, pristupljeno 17. ožujka 2017.</ref> Krajem ožujka 2017. godine obznanila je javnosti svoju kandidaturu za gradonačelnicu Grada Zagreba kao nezavisna kandidatkinja. Njezina kandidatkinja za zamjenicu bila je teatrologinja, publicistkinja i nekadašnja intendantica HNK u Zagrebu, [[Ana Lederer]].<ref>[http://kamenjar.com/bruna-esih-mojoj-listi-ce-biti-ljudi-najveci-strucnjaci-svom-podrucju-ljudi-bez-ikakvih-repova-simbolizirat-ce-nesto/ Bruna Esih: Na mojoj listi će biti ljudi koji su najveći stručnjaci u svom području, ljudi bez ikakvih repova i simbolizirat će nešto], pristupljeno 12. travnja 2017.</ref> Esih su podržali dugogodišnji suradnik i prijatelj [[Zlatko Hasanbegović]], predsjednica udruge "U ime obitelji" [[Željka Markić]], general [[Željko Glasnović]], HDZ-ovac [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]], predsjednik Hrasta [[Ladislav Ilčić]] te članica Koordinacije udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata i aktivistica Zorica Gregurić.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/380771/tko-izda-odgovarat-ce Andrija Hebrang javno podupire kandidaturu Brune Esih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419203650/http://vijesti.hrt.hr/380771/tko-izda-odgovarat-ce |date=19. travnja 2017. }}, pristupljeno 19. travnja 2017.</ref><ref>[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2654519/zeljka-maric-za-rtl-direkt/ Željka Markić u Direktu o novoj inicijativi: 'Danas se poslodavcima isplati raditi nedjeljom jer potplaćuju svoje radnike'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170420045754/http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2654519/zeljka-maric-za-rtl-direkt/ |date=20. travnja 2017. }}, pristupljeno 19. travnja 2017.</ref><ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/DRUSTVO/BRUNA-ESIH-KRENULA-S-KAMPANJOM-ZA-GRADONACELNICU-ZAGREBA Bruna Esih krenula s kampanjom za gradonačelnicu Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419201253/http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/DRUSTVO/BRUNA-ESIH-KRENULA-S-KAMPANJOM-ZA-GRADONACELNICU-ZAGREBA |date=19. travnja 2017. }}, pristupljeno 19. travnja 2017.</ref> Na njezinoj listi za Gradsku skupštinu našle su se i osobe iz kulturnog života, bariton HNK-a [[Saša Ivaci]], kontrabasist [[Dubravko Palanović]] te violončelist [[Jasen Chelfi]].<ref>[https://www.teatar.hr/207798/hasanbegovic-lederer-ivaci-glasnovic-na-listi-brune-esih/ Hasanbegović, Lederer, Ivaci i Glasnović na listi Brune Esih], pristupljeno 19. travnja 2017.</ref><ref>[http://www.cantus-ansambl.com/hrv/ensemble/cv/jasen_chelfi_2_2_2_2_2 ''Jasen Chelfi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190630173124/http://www.cantus-ansambl.com/hrv/ensemble/cv/jasen_chelfi_2_2_2_2_2 |date=30. lipnja 2019. }}, [[Cantus Ansambl]]. Pristupljeno 22. svibnja 2017.</ref><ref>[https://www.bruna.hr/kandidacijska-lista-grupe-biraca-bruna-esih/ Kandidacijska lista grupe birača Bruna Esih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170519110804/http://www.bruna.hr/kandidacijska-lista-grupe-biraca-bruna-esih/ |date=19. svibnja 2017. }}, ''Bruna Esih'', 15. svibnja 2017. Pristupljeno 22. svibnja 2017.</ref> Početkom lipnja 2017. godine sa [[Zlatko Hasanbegović|Zlatkom Hasanbegovićem]] osnovala je stranku [[Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku]], čija je predsjednica a politički tajnik i glasnogovornik stranke do srpnja 2019. godine<ref name="vijesti.hrt.hr">[https://vijesti.hrt.hr/557168/osnivacka-skupstina-stranke-blok-za-hrvatsku Hasanbegović predstavio "Blok za Hrvatsku"], vijesti.hrt.hr, 9. studenoga 2019., pristupljeno 10. studenoga 2019.</ref> bio je Zlatko Hasanbegović.<ref name="neovisni.hr"/><ref>Matija Štahan, [https://narod.hr/hrvatska/zasto-naziv-stranke-brune-esih-i-zlatka-hasanbegovica-sadrzi-njihova-imena ''Zašto naziv stranke Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića sadrži njihova imena?''], narod.hr, 12. lipnja 2017., pristupljeno 22. srpnja 2017.</ref> Nakon razlaza sa Zlatkom Hasanbegovićem u srpnju 2019. godine Bruna Esih ostala je predsjednicom stranke [[Neovisni za Hrvatsku]], a Zlatko Hasanbegović napustio je tu stranku i s jednim dijelom članova bivše stranke osnovao je stranku [[Blok za Hrvatsku]].<ref name="vijesti.hrt.hr"/> U svibnju 2020. godine sklopila je koalicijski sporazum s bivšim članom [[Hrvatska Demokratska Zajednica|HDZ–a]], [[Tomislav Karamarko|Tomislavom Karamarkom]] o zajedničkom izlasku na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|Parlamentarne izbore]] u srpnju 2020. godine.<ref> [https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/povratak-u-politiku-tomislava-karamara-izlazi-na-izbore-s-brunom-esih-presmijesna-je-ta-lista-koju-slaze-skoro-to-nije-desna-politicka-opcija/10288384/] jutarnji.hr, 9. svibnja 2020., pristupljeno 15, svibnja 2020.</ref> Pristupila je [[Hrvatska stranka prava|HSP-u]] 4. veljače 2024.<ref>[https://hsp.hr/bruna-esih-pristupila-hsp-u/ Bruna Esih pristupila HSP-u] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240205222521/https://hsp.hr/bruna-esih-pristupila-hsp-u/ |date=5. veljače 2024. }} ''hsp.hr''. HSP. Objavljeno 4. veljače 2024.</ref> == Djela == * ''Čuvari bleiburške uspomene'', Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Zagreb, 2003., (suautori [[Josip Jurčević]] i [[Bože Vukušić]]), (2. izd., 2005.) * ''Bleiburg Memento'', Esih, Bruna (ur.)., Udruga Hrvatski križni put, sunakladnik Udruga Počasni bleiburški vod, Zagreb, 2005. (fotomonografija) * ''Vukovar '91: međunarodni odjeci i značaj'', Jurčević, Josip; [[Dražen Živić|Živić, Dražen]]; Esih, Bruna (ur.), [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]], Zagreb, 2004. (zbornik) Pisala je za časopise ''Godišnjak za kulturu Matice Hrvatske'' i ''Republika Hrvatska''.<ref>[https://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultat? Hrvatska znanstvena bibliografija - Bruna Esih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318090433/https://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultat |date=18. ožujka 2017. }}, pristupljeno 17. ožujka 2017.</ref> == Osobni život == Nakon više od tri godine veze udala se za supruga Renata Esiha i još kao apsolventica rodila prvu kćer. Zajedno imaju troje djece. Zanimljivo je da je njezin suprug išao u osnovnu školu sa Zlatkom Hasanbegovićem, koji je će kasnije postati jedan od njezinih bliskih prijatelja i suradnika na Instititu društvenih znanosti Ivo Pilar. Renato Esih je ekonomist, a Esihi, koji su generacijama Zagrepčani, imaju daljnju rodbinu u [[Ptuj]]u.<ref>[http://www.maxportal.hr/vijesti/bruna-esih-pripremamo-zakon-o-lustraciji-ona-je-preduvjet-sazrijevanja-hrvatskog-drustva/ Maxportal.hr - Bruna Esih: Pripremamo Zakon o lustraciji, ona je preduvjet sazrijevanja hrvatskog društva], pistupljeno 17. ožujka 2017. </ref> Esih je sestrična [[Matea Brstilo Rešetar|Matee Brstilo-Rešetar]], ravnateljice [[Hrvatski povijesni muzej|Hrvatskog povijesnog muzeja]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/kultura/art/jutarnji-prvi-u-povijesnom-muzeju-nikad-videne-fotografije-i-predmeti-iz-posljednjih-dana-ndh-i-prvih-dana-titove-vlasti/29035/ JUTARNJI PRVI U POVIJESNOM MUZEJU Nikad viđene fotografije i predmeti iz posljednjih dana NDH i prvih dana Titove vlasti], pristupljeno 1. rujna 2017. </ref> Živi sa suprugom i djecom u [[Zagreb]]u.<ref>[https://www.biografija.com/bruna-esih/ Bruna Esih, biografija], pristupljeno 9. srpnja 2017. </ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} * [https://www.bruna.hr/ Službene mrežne stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170426132816/http://www.bruna.hr/ |date=26. travnja 2017. }} * [[Društvene mreže]]: [https://www.facebook.com/bruna.esih/ Facebook], [https://twitter.com/brunaesih Twitter], [https://www.instagram.com/bruna.esih/ Instagram] i [https://www.youtube.com/channel/UC3n6fn97uYmrr5ZOx0K7C0A YouTube] {{GLAVNIRASPORED:Esih, Bruna}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] 0r5wv0pvs17dkpv0cye08avyv0z7pip 0 581730 7578179 6429943 2026-08-16T00:30:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578179 wikitext text/x-wiki '''Borislav (Boro) Doklestić''' ([[Herceg-Novi]], [[16. veljače]] [[1943.]]),<ref name="Premerl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4992 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170416125413/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4992 |date=16. travnja 2017. }} Tomislav Premerl: ''Doklestić, Borislav'', 1993., Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 15. travnja 2017.)</ref> hrvatski [[arhitekt]] i [[urbanist]].<ref name="vbz">[http://www.vbz.hr/knjiga/doklestic-borislav-amo-tamo-mediteranska-crtanka VBZ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170416044848/http://www.vbz.hr/knjiga/doklestic-borislav-amo-tamo-mediteranska-crtanka |date=16. travnja 2017. }} ''AMO T`AMO mediteranska crtanka - Doklestić, Borislav'' (pristupljeno 15. travnja 2017.)</ref> == Životopis == Rođen 1943. godine u Herceg-Novome. U Dubrovniku završio klasičnu gimnaziju 1961. godine. Studirao u Zagrebu na [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|Arhitektonskom fakultetu]] u Zagrebu i diplomirao 1967. ([[Neven Šegvić|N. Šegvić]]). Kao stipendist francuske i portugalske vlade proučavao je u Alžiru arapsko urbano naslijeđe te predložio rješenje obnove [[Annaba|Annabe]]. Također se bavi planiranjem gradskih četvrti predviđenih za rušenje te pitanjima njihove [[urbana sanacija|sanacije]], [[urbana revitalizacija|revitalizacije]] i uklapanja u novo tkivo grada. Osobito se bavio Zagrebom, a radio i djela za Dubrovnik, Osijek i Zadar.<ref name="Premerl"/> Posjeduje dugogodišnje iskustvo u urbanističkom i [[prostorno planiranje|prostornom planiranju]]. Izradio je brojne [[urbanistička studija|urbanističke studije]], [[urbanistički plan|planove]] i projekte. Višegodišnji je autor stručnih tekstova u periodici ([[Čovjek i prostor]], Arhitektura) i dnevnom tisku.<ref name="Premerl"/><ref name="vbz"/> Zastupljen u zbornicima [[Zagrebački salon|Zagrebačkog salona]] (arhitektura, urbanizam, interijer : realizacije, projekti, prijedlozi).<ref>Zagrebački salon (32 ; 1997.), Zagrebački salon (35 ; 2000.)</ref> Za rad je nagrađen brojnim nagradama na arhitektonskim natječajima.<ref name="vbz"/> == Knjige == * Zagreb: govor o gradu, u skupini autora, 1995. * Amo - t’amo: mediteranska crtanka, 2010., {{ISBN|9789537703028}} * Zagrebačke urbanističke promenade, 2010., {{ISBN|9789536986033}} * Zagreb kakav ni/je, 2015. {{ISBN|9789537703318}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/borislav-doklestic--split-se-treba-ugledati-na-marseille-i-postati-jadranska-metropola/10091 Dalmatinski portal] Živana Sušak Živković: ''Borislav Doklestić: Split se treba ugledati na Marseille i postati jadranska metropola'', 4. veljače 2016. {{GLAVNIRASPORED:Doklestić, Borislav}} [[Kategorija:Hrvatski arhitekti]] [[Kategorija:Urbanisti]] [[Kategorija:Životopisi, Herceg Novi]] [[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]] g91du7wlzcn9xyr1mgaqt1dg2v2y1g8 0 583346 7577925 5843208 2026-08-15T12:33:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577925 wikitext text/x-wiki '''August Frajtić''' ([[Bileća]], [[29. srpnja]] [[1902.]] — [[Buenos Aires]], [[19. veljače]] [[1977.]]), bio je hrvatski promicatelj [[fotoamater|fotografskog amaterizma]] i [[umjetnički fotograf]], međunarodni fotoamaterski dužnosnik.<ref name="Grčević">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6220 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213032919/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6220 |date=13. veljače 2021. }} Mladen Grčević: ''Frajtić, August'', LZMK, 1998. (pristupljeno 7. svibnja 2017.)</ref> == Životopis == Rođen je u Bileći. U [[Zagreb]]u i [[Karlovac|Karlovcu]] polazio je srednju školu, te je maturirao 1919. godine. Zaposlio se kao činovnik u [[Katolička banka|Katoličkoj banci]] u Zagrebu. Od 1932. intenzivno se bavio [[umjetnička fotografija|umjetničkom fotografijom]]. Izlagao je djela u zemlji i inozemstvu. Pisao je za fotografske stručne časopise [[Foto revija|Foto reviju]], ljubljanskom [[Fotoamater]]u i berlinskom [[Fotografische Rundschau]]. Pisao je o stanju fotografske umjetnosti u Hrvata i razvitku hrvatskoga amaterskog pokreta. Osim što je fotografirao, bio je i dužnosnik fotografskih klubova i radio na obrazovanju i širenju fotografske umjetnosti u Hrvatskoj. Obnašao je dužnost tajnika i u ratu predsjednika Fotokluba »Zagreb«. Inicirao i organizirao stalne tečajeve, godišnje međunarodne izložbe. Izabran je za potpredsjednika novoosnovane [[Međunarodna fotoamaterska unija|Međunarodne fotoamaterske unije]] 1938. godine. Zaslužan je za okupljanje klubova u [[Hrvatski foto-amaterski savez]] 1939. godine te osnivanje i uređivanje časopisa [[Savremena fotografija]]. Pred rat je slao reprezentativne klupske zbirke u europske zemlje, SAD i Argentinu.<ref name="Grčević"/> Ni u ratu nije stao s organizacijom umjetničko-fotografskog života. Priređivao je izložbe u domovini i inozemstvu. Radio je na afirmiranju hrvatske fotografije u inozemstvu. Priredio je IX. međunarodnu izložbu umjetničke fotografije 1942. godine, koja je tad bila jedina u Europi. Bio je suradnik [[Spremnost (Zagreb)|Spremnosti]], [[Neue Ordnung]]a i u zborniku Naša domovina. U drugom svjetskom ratu je radio u [[ministarstvo vanjskih poslova NDH|Ministarstvu vanjskih poslova]] NDH. Godine 1945. otišao je u Italiju pa u Argentinu u [[Buenos Aires]] koji je bio njegova konačna adresa. Objavio je fotomonografiju o Buenos Airesu. U Buenos Airesu se čuva njegova ostavština u [[Hrvatski dom u Buenos Airesu|Hrvatskom domu]].<ref name="Grčević"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Frajtić, August}} [[Kategorija:Hrvatski fotografi iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvati u Argentini]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] ex92m66xmvdizid714tj0g2i866sdg5 0 583770 7577978 6290345 2026-08-15T14:59:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577978 wikitext text/x-wiki '''Bahrija Kadić''' ([[Gračanica]], [[23. rujna]] [[1878.]] – [[Tuzla]], rujna [[1944.]]), hrvatski pravnik, kulturni djelatnik, dužnosnik NDH.<ref name="svjetlopis">[http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/kadic-bahrija.htm Hrvatsko-bošnjački savez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131002041406/http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/kadic-bahrija.htm |date=2. listopada 2013. }} ''Životopisi: Bahrija Kadić'' (pristupljeno 11. svibnja 2017.)</ref><ref name="Gračanički">[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf Gračanički glasnik] Edin Šaković: ''O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.)'', Gračanički glasnik br. 36, studeni 2013., godina XVIII, str. 79 (pristupljeno 16. srpnja 2017.)</ref><ref name="Mujadžević">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9393 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180511145659/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9393 |date=11. svibnja 2018. }} Dino Mujadžević: ''Bahrija Kadić'', LZMK, 2005. (pristupljeno 11. svibnja 2018.)</ref> == Životopis == Rodio se u Gračanici 1878. godine. Klasičnu gimnaziju započeo u Sarajevu, a završio u Zagrebu. Prvu godinu studija prava polazio u Grazu, a nastavio u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1912. godine. Bio je prvi [[islam u Hrvata|musliman]] koji je postigao čast doktora na Zagrebačkom sveučilištu. Službovao pri Sudbenom stolu u Sarajevu kao prislušnik i kao odvjetnički perovođa u Brčkom. Godine 1902. je sudjelovao kod osnivanja [[Gajret]]a te [[HKD Napredak|Hrvatskog društva Napredak]]. Aktivan u [[Narodna uzdanica|Narodnoj uzdanici]]. Nastupao je i djelovao u hrvatskom nacionalnom duhu. Zbog pravaških stavova morao je napustiti [[Brčko]] 1906. godine. Održao je govor pun [[Ante Starčević|starčevićanskih]] misli. Nakon velikih neugoda uspio je dobiti radno mjesto odvjetničkog pripravnika u Derventi. U [[Derventa|Derventi]] je osnovao [[Hrvatska čitaonica u Derventi|Hrvatsku čitaonicu]]. S [[Nikola Precca|Nikolom Preccom]], jednim od prvaka HSS-a u BiH, 1931. godine izdavao sarajevsko glasilo hrvatske nacionalističke omladine "[[Hrvatska svijest]]". Poslije rada kod drugih, krenuo samostalnim putem te 1913. u [[Tuzla|Tuzli]] otvorio [[odvjetnik|odvjetnički]] ured. Na tom je poslu bio sve do uspostave [[NDH]].<ref name="svjetlopis"/><ref name="Gračanički"/><ref name="Mujadžević"/> Pridružio se upravi nove hrvatske države. Srpnja 1941. imenovan za [[veliki župan|velikog župana]] [[Velika župa Pliva i Rama|Velike župe Pliva i Rama]] koji je imao sjedište u Jajcu. Rujna 1942. premješten na dužnost velikog župana [[Velika župa Usora i Soli|Velike župe Usora i Soli]] u Tuzlu. Veljače 1944. imenovan državnim vijećnikom,<ref name="svjetlopis"/><ref>Tko je tko u NDH, Zagreb: Minerva, 1997., 179</ref> tj. članom [[Državno vijeće NDH|Državnoga vijeća NDH]]. Po konačnom partizanskom zauzimanju Tuzle, OZNA ga je uhitila i zatvorila. Za nj su intervenirali neki ugledni ljudi povezani s NOP-om, poput [[Tuzlanski muftiluk|tuzlanskog muftije]] [[Šefket Kurt|Šefket ef. Kurta]]. U do danas nerazjašnjenim okolnostima umro je u zatvoru, bez izvođenja pred sud.<ref name="Mujadžević"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Kadić, Bahrija}} [[Kategorija:Hrvatski kulturni djelatnici iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Životopisi, Gračanica]] [[Kategorija:Životopisi, Tuzla]] [[Kategorija:Dužnosnici NDH]] 9zhw213xg2fsddy5rczb58dfdavdwj3 0 586229 7578112 7567654 2026-08-15T21:05:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578112 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Bišina |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = rs |regija = |županija = |općina = [[Nevesinje]] |nadvisina = |lat = 43.2628 |long = 18.0474 |position = left |brojstan = |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = }} '''Bišina''' je selo u općini [[Nevesinje]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Nalazi se kod ceste od Nevesinja prema [[Kokorina|Kokorini]] i Mostaru, zapadno od Nevesinja. Naselje Bišina pripada nevesinjskoj župi.<ref name="cnak">[https://www.cnak.ba/preporucujemo/zupa-nevesinje-videna-pocetkom-2017/ Crkva na kamenu] Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 18. lipnja 2017.)</ref> == Povijest == === Prije Drugog svjetskog rata === U Austro-Ugarskoj bila je poštansko stajalište s oružničkom postajom. U Šabanovića Dolu (Šabanovu Dolu) u Bišini bilo je velikih hrvatskih obitelji.<ref name="Puljić">[https://www.rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/puljici-sa-gornjeg-brstanika-pise-andjelko-puljic-dipl-oec-iz-donjeg-miholjca-1964.aspx.html Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] ''Puljići sa Gornjeg Brštanika, piše Anđelko Puljić dipl.oec. iz Donjeg Miholjca'', 1. travnja 2007. (pristupljeno 23. veljače 2023.) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230224011649/https://www.rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/puljici-sa-gornjeg-brstanika-pise-andjelko-puljic-dipl-oec-iz-donjeg-miholjca-1964.aspx.html|date=24. veljače 2023.}}</ref> === Drugi svjetski rat i poraće === Nakon rata [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katolici]] su nestali iz Bišine.<ref name="md-tm-župa">[http://www.md-tm.ba/clanci/zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-nevesinje Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan] ''Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Nevesinje'', 5. travnja 2017. (pristupljeno 18. lipnja 2017.) {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190910052126/http://www.md-tm.ba/clanci/zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-nevesinje|date=10. rujna 2019.}}</ref> Točnije, nakon pokolja koji su četnici napravili 1941. godine uoči Božića, kad su ubijeni i otac i stric poznatog hrvatskog književnika [[Borislav Arapović|Borislava Arapovića]], Hrvati se više nikada nisu vratili u Bišinu.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127164846/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=27. studenoga 2013. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 10. ožujka 2019.</ref> {{glavni|Jama na Bišini}} Od zauzimanja Mostara 1945. i stabliziranja vlasti u Mostaru, [[OZNA]] je iz zloglasnih zatvora [[Ćelovina]] i Sjevernih logora do kraja 1946. svake noći odvodila veće živih i mrtvih zatočenika prema Nevesinju i na Bišini, obronku [[Velež]]a, ubijala i ubacivala u jamu. [[Jama Novakuša]] (Bišina) se nalazi blizu ceste Mostar - Nevesinje, na pola puta. Otvor joj je širok desetak metara i više puta tolike dubine. Masovna ubojstva zbivala su se u tim zatvorima, pa su mrtvaci dovažani ovdje, dopremani i strovaljivani u tu urušinu. Mali broj usmrćenih bio je prethodno izveden na sud. Većinom su dovoženi živi zatočenici blizu jame, strijeljani te strmoglavljivani u dubinu. Prema procjenama, u Novakušu je bačeno više žrtava negoli u [[Jazovka|Jazovku]], vjerojatno najmanje 1500. Usmrćenike su bacali u Bišinu još 3 godine od kraja rata, posljednji 1948. godine.<ref>[http://www.safaric-safaric.si/lokacija_bih/mostar_nevesinje/xNevesinje.htm Nevesinje kod Mostara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160521055616/http://www.safaric-safaric.si/lokacija_bih/mostar_nevesinje/xNevesinje.htm |date=21. svibnja 2016. }} Isjek: MATE ŠIMUNDIĆ, HRVATSKI SMRTNI PUT, Split 2001. (stranica 456) (Politički zatvorenik, 41., str. 19. ) (pristupljeno 18. lipnja 2017.).</ref> Partizanska izvješća sadrže opis jeziva prizora gledanog s vrha brežuljka, sa svuda po snijegu naokolo gomilama neprijateljskih leševa u raznim položajima, nagrđenih lica. Mjesne su vlasti tragove zločina vrlo jednostavno prikrile pretvarajući ovu jamu u odlagalište otpada. Nikad nisu dopustile istraživanje u ovoj jami.<ref>[https://www.vecernji.ba/vijesti/jama-bisina-istocno-od-mostara-krije-stotine-zrtava-ozna-i-komunista-989943 Vecernji.ba] Zoran Krešić: ''Jama Bišina istočno od Mostara krije stotine žrtava OZNA i komunista'', 15. veljače 2015. (pristupljeno 18. lipnja 2017.)</ref> == Kultura == U Bišini je katoličko groblje.<ref name="cnak"/> Umrli katolici pokapani su u Šabanovića Dolu u Bišini.<ref name="Puljić"/> == Poznate osobe == *[[Borislav Arapović]], hrvatski pjesnik == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Nevesinje}} [[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]] eh4ezhqky0kl7ybpkcumk0dpm9x22g1 0 592075 7578158 7442618 2026-08-15T23:11:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578158 wikitext text/x-wiki '''Bokarić''' ([[talijanski jezik|tal.]] ''Boccareo'', ''Boccarich'', ''Bucareo'', ''Bucarich''), [[split]]ska građanska, a od [[17. stoljeće|17. stoljeća]] [[splitsko plemstvo|plemićka obitelj]]. Od [[1710.]] godine obitelj se spominje s proširenim prezimenom ''Boccareo Aquila'', nastalom zbog ženidbenih veza s [[brač]]kom obitelji [[Aquila (obitelj)|Aquila]]. == Obiteljska povijest == Prema postojećoj dokumentiranoj građi, obitelj Bokarić doselila se iz [[Zadar|Zadra]] u prvim desetljećima [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Rodonačelnik splitske obitelji bio je ''ser'' Ivan Krstitelj oženjen Katarinom Suvicom, članicom najbogatije splitske obitelji. Njihov sin Ivan postao je univerzalni nasljednik obiteljskog bogatstva i oženio se [[1540.]] godine plemkinjom Margaritom Grisogono. Drugi sin, Andrija (1520. – 1595.) bio je doktor prava i splitski kanonik (o. 1573. – 1591.), koji se nakon odreknuća od službe naselio u Beneventu gdje je do kraja života radio kao općinski službenik. Drugi ''Andrija'' bio je zabilježen [[1619.]] godine kao borac za prava građana i pučana. Oženio se Pelegrinom Aquila (Akvila). Njihov sin ''Jakov'' (1631. – 1702.) prvi je iz obitelji [[1671.]] godine primljen u splitsko Veliko vijeće čime je stekao [[plemstvo|plemićki status]].<ref name="hbl.lzmk.hr">{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2304 |title=Bokarić - Hrvatski biografski leksikon |access-date=2. rujna 2017. |archive-date=14. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210214164534/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2304 |url-status=dead }}</ref> Godine [[1822.]] Austrija im je potvrdila plemstvo i grb, a obitelj je izumrla [[1868.]] godine smrću posljednjeg muškog potomka, ''Dujma Luke'' (1790. – 1868.) koji je obnašao dužnost papinskog konzula u Zadru.<ref name="hbl.lzmk.hr"/><ref>Kuzmanić, Mario Nepo, Splitski građani: Prezime i etnos (i drugi članci), str. 82.</ref> == Bilješke == {{izvori}} == Literatura == * ''Kuzmanić, Mario Nepo, Splitski građani: Prezime i etnos (i drugi članci), Književni krug, Split, 2017.'' {{ISBN|978-953-163-439-7}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2304 Bokarić - Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214164534/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2304 |date=14. veljače 2021. }} [[Kategorija:Splitsko plemstvo]] b3qpryh6hxhjprxl7p3fvrbfuot2qgf 0 592264 7578043 7189662 2026-08-15T17:30:17Z ZapadVK 332521 prebacivanje podataka sa glavne stranice grada Vinkovaca 7578043 wikitext text/x-wiki '''MNK Vinkovci''' je [[Mali nogomet|malonogometni]] klub iz [[Vinkovci|Vinkovaca]], osnovan [[2005.]] godine. Najstariji je i najuspješniji [[Mali nogomet|malonogometni]] klub u Vukovarsko-srijemskoj županiji.<ref name="novosti20">{{Citiranje weba|title=MNK Vinkovci Dva desetljeća postojanja: Cilj usmjeren na razvoju mladih|url=https://novosti.hr/mnk-vinkovci-dva-desetljeca-postojanja-cilj-usmjeren-na-razvoju-mladih/|website=Novosti.hr|date=2025-08-22|access-date=2026-08-15}}</ref> Uz niz osvojenih turnira u tri je navrata osvajao prvenstvo 2. HMNL istok, kao i dva naslova Kupa istoka. Uz to je još tri puta bio finalist Kupa. Klub je pokretač niza humanitarnih akcija, natjecanja i liga u cilju promocije malog nogometa. Iz kluba je nekoliko igrača završilo u prvoligaškim klubovima. Omladinska škola futsala "Vinkulje" također je cijenjena, a iza nje je pet [[junior]]skih i [[kadet]]skih državnih učešća na prvenstvima Hrvatske, gdje je između ostalog osvojeno jedno drugo (doprvaci države, 2010.) i jedno treće mjesto (2015.). Škola je dala pet mladih [[futsal]] reprezentativaca Hrvatske u kategorijama U-16, U-18 i U-21. Od 2018. klub ima [[MNK Vinkovci (žene)|sekciju djevojaka]], koje se od sezone 2019./20. vrlo uspješno natječu u [[Prva hrvatska malonogometna liga za žene|1. HMNL za žene]]. Od veljače 2019. ''MNK "Vinkovci"'' nastupa pod nazivom '''''MNK "Vinkovci − Učilište Studium"'''''. == Zimski turnir "Lapovci" == ''Zimski malonogometni turnir "Lapovci"'' jedan je od kultnih malonogometnih turnira u Hrvatskoj. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://mnk-vinkovci.hr/ Službena stranica MNK Vinkovci] [[Kategorija:Malonogometni klubovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Šport u Vinkovcima]] {{Nacrt-kat}} 4slra4ykqwyerz48eit8mu9wxd9h9xb 7578088 7578043 2026-08-15T19:40:33Z CyberMB vol2 172176 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Malonogometni klubovi u Hrvatskoj|Malonogometni klubovi u Hrvatskoj]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Malonogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji|Malonogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578088 wikitext text/x-wiki '''MNK Vinkovci''' je [[Mali nogomet|malonogometni]] klub iz [[Vinkovci|Vinkovaca]], osnovan [[2005.]] godine. Najstariji je i najuspješniji [[Mali nogomet|malonogometni]] klub u Vukovarsko-srijemskoj županiji.<ref name="novosti20">{{Citiranje weba|title=MNK Vinkovci Dva desetljeća postojanja: Cilj usmjeren na razvoju mladih|url=https://novosti.hr/mnk-vinkovci-dva-desetljeca-postojanja-cilj-usmjeren-na-razvoju-mladih/|website=Novosti.hr|date=2025-08-22|access-date=2026-08-15}}</ref> Uz niz osvojenih turnira u tri je navrata osvajao prvenstvo 2. HMNL istok, kao i dva naslova Kupa istoka. Uz to je još tri puta bio finalist Kupa. Klub je pokretač niza humanitarnih akcija, natjecanja i liga u cilju promocije malog nogometa. Iz kluba je nekoliko igrača završilo u prvoligaškim klubovima. Omladinska škola futsala "Vinkulje" također je cijenjena, a iza nje je pet [[junior]]skih i [[kadet]]skih državnih učešća na prvenstvima Hrvatske, gdje je između ostalog osvojeno jedno drugo (doprvaci države, 2010.) i jedno treće mjesto (2015.). Škola je dala pet mladih [[futsal]] reprezentativaca Hrvatske u kategorijama U-16, U-18 i U-21. Od 2018. klub ima [[MNK Vinkovci (žene)|sekciju djevojaka]], koje se od sezone 2019./20. vrlo uspješno natječu u [[Prva hrvatska malonogometna liga za žene|1. HMNL za žene]]. Od veljače 2019. ''MNK "Vinkovci"'' nastupa pod nazivom '''''MNK "Vinkovci − Učilište Studium"'''''. == Zimski turnir "Lapovci" == ''Zimski malonogometni turnir "Lapovci"'' jedan je od kultnih malonogometnih turnira u Hrvatskoj. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://mnk-vinkovci.hr/ Službena stranica MNK Vinkovci] [[Kategorija:Malonogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Vinkovcima]] {{Nacrt-kat}} h9on919478fl2tw688xm2am3cdoylax 0 596965 7578029 7566072 2026-08-15T16:46:23Z Zeljko 1196 7578029 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aurantioideae'' | slika = Atalantia monophylla (L.) Correa..jpg | slika_opis = ''[[Atalantia monophylla]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = '''''Aurantioideae''''' | subfamilia_autorstvo = [[Amos Eaton|Eaton]] }} '''''Aurantioideae''''' (ponekad i ''Citroideae'', [[Sinonim|sin.]] ''Spathelioideae'') je potporodica [[Rutovke|rutovki]]. Pripada joj tridesetak rodova.<ref>[https://www.biolib.cz/en/taxon/id1122844/ BioLib]</ref> Nekada se računala za samostalnu porodicu ''Aurantiaceae'' <small>Juss.</small> Ime dolazi po rodu ''Aurantiam'' što je sinonim za rod Citrus. == Rodovi == {{stupci|3| # ''[[Glycosmis]]'' <small>Corrêa</small> (51 spp.) # ''[[Micromelum]]'' <small>Blume</small> (8 spp.) # ''[[Clausena]]'' <small>Burm. fil.</small> (29 spp.) # ''[[Merrillia]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) # ''[[Murraya]]'' <small>J. Koenig ex L.</small> (18 spp.) # ''[[Luvunga]]'' <small>Buch.-Ham.</small> (12 spp.) # ''[[Pamburus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) # ''[[Paramignya]]'' <small>Wight</small> (14 spp.) # ''[[Wenzelia]]'' <small>Merr.</small> (8 spp.) # ''[[Merope]]'' <small>M. Roem.</small> (1 sp.) # ''[[Monanthocitrus]]'' <small>Tanaka</small> (4 spp.) # ''[[Triphasia]]'' <small>Lour.</small> (3 spp.) # ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' <small>Corrêa ex J. Koenig</small> (2 spp.) # ''[[Aeglopsis]]'' <small>Swingle</small> (4 spp.) # ''[[Afraegle]]'' <small>(Swingle) Engl.</small> (4 spp.) # ''[[Balsamocitrus]]'' <small>Stapf</small> (2 spp.) # ''[[Afraurantium]]'' <small>A. Chev.</small> (1 sp.) # ''[[Pleiospermium]]'' <small>(Engl.) Swingle</small> (7 spp.) # ''[[Swinglea]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) # ''[[Citropsis]]'' <small>(Engl.) Swingle & Kellerm.</small> (7 spp.) # ''[[Naringi]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) # ''[[Atalantia]]'' <small>Corrêa</small> (22 spp.) # ''[[Burkillanthus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) # ''[[Feroniella]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) # ''[[Limonia (Plantae)|Limonia]]'' <small>L.</small> (1 sp.) # ''[[Clymenia]]'' <small>Swingle</small> (2 spp.) # ''[[Eremocitrus]]'' <small>Swingle</small> (1 sp.) # ''[[Microcitrus]]'' <small>Swingle</small> (6 spp.) # ''[[Citrus]]'' <small>L.</small> (17 spp.) }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Potporodice rutovki]] [[Kategorija:Aurantioideae| ]] 4f0wxzx489basc04vjz166yqv2rwlpk 0 598942 7578321 7488069 2026-08-16T07:00:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578321 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Catanzaro | ime_genitiv =Catanzara | izvorno_ime =<small>Comune di Catanzaro</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama =Collage_-_Catanzaro.png | veličina_slike =280px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =CatanzaroCoA.svg | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak =Grad dva mora | geslo = | širina-stupnjevi =38 | širina-minute =54 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =16 | dužina-minute =36 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info = [[Datoteka:Flag_of_Calabria.svg|border|23px]] [[Kalabrija]] | lokacija2_ime = [[Talijanske pokrajine|pokrajina]] | lokacija2_info = [[Catanzaro (pokrajina)|Catanzaro]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe = Sergio Abramo | stranka_vođe =Forza Italia | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =111 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max =342 m | visina_min =0 m | stanovništvo_godina =[[2016.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =90.240<ref name="city"/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =88100 | pozivni_broj =0961 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica =[http://www.comunecatanzaro.it/ www.comune.catanzaro.it] | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Catanzaro na karti Italije | bilješke = }} '''Catanzaro''', glavni grad isto ime [[Catanzaro (pokrajina)|pokrajine]] i [[talijanske regije]] [[Kalabrija|Kalabrije]] od 90.240 stanovnika.<ref name="city">{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/Italy-Calabria.html | title =''Italy: Calabria'' | accessdate = 25. prosinca 2017. | language=engleski | publisher=Citypopulation.de}}</ref> Nadimak grada je ''Grad dva mora'', jer leži točno u sredini [[Kalabrija|Kalabrije]], i to na dijelu na kojem je taj [[poluotok]] najuži, pa se s njegovih tri brda, vide i [[Tirensko more|Tirensko]] i [[Jonsko more]].<ref name="brit"/> == Zemljopisne karakteristike == ''Catanzaro'' leži na jugu [[Italija|Italije]], pored [[zaljev]]a [[Squillace (zaljev)|Squillace]], 80 [[km]] jugoistočno od [[Cosenza|Cosenze]].<ref name="brit"/> == Povijest == [[Datoteka:Catanzaro.jpg|mini|Bazilika u Catanzaru]] ''Catanzaro'' je osnovan u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] kao [[bizant]]ski '''Katasarion''', kojeg je [[1059.]] zauzeo [[Normani|normanski]] vođa [[Robert Guiscard]].<ref name="brit"/> Zbog njegove izuzetne strateške pozicije grad je često bio meta brojnih osvajača [[Saraceni|Saracena]], [[Normani|Normana]], [[Švicarska|Švicaraca]], [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]. Catanzaro je [[1528.]] bio pod četvoromjesečnom [[Francuska|francuskom]] opsadom. Grad je igrao važnu ulogu u [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]] i [[Ujedinjenje Italije|Risorgimentu]].<ref name="brit"/> Od [[1928.]] grad je sjedište [[Dijeceza|dijeceze]], a od [[1971.]] i [[glavni grad]] [[Talijanske regije|regije]] [[Kalabrija|Kalabrije]].<ref name="brit"/> Catanzaro leži na trusnom području, pa je više puta; [[1783.]], [[1905.]] i [[1907.]] razoren i obnovljen, nakon nekoliko [[potres]]a. Pretrpio je i teška razaranja za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] od strane [[Saveznici|savezničke]] [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstva]].<ref name="brit"/> == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|22378 |1871.|24226 |1881.|27814 |1901.|32005 |1911.|34103 |1921.|35623 |1931.|40533 |1936.|45400 |1951.|59969 |1961.|74037 |1971.|86284 |1981.|100832 |1991.|96614 |2001.|95251 |2011.|89364 |2021.|85609 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Gospodarstvo i promet == ''Catanzaro'' je tijekom [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]] bio slavan po svojim [[svila|svilenim]] [[tkanina]]ma, danas je centar [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] kraja, poznatog po proizvodnji [[maslinovo ulje|maslinovog ulja]] i umjetnih [[gnojivo|gnojiva]].<ref name="brit">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/99201/Catanzaro |title = ''Catanzaro'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate = 25. prosinca 2017.}}</ref> ''Catanzaro'' je i [[Željeznica|željeznički]] čvor, iz njega se račva pruga za njegovu luku Marina di Catanzaro u [[Squillace (zaljev)|Zaljevu Squillace]], koja inače vodi prema [[Reggio Calabria|Reggiu Calabria]] i [[Sicilija|Siciliji]]. == Galerija == <gallery> Datoteka:Panoramacatanzaro.jpg|Panorama povijesnog centra grada Datoteka:Campanile duomo catanzaro.jpg|Ulica prema [[katedrala|katedrali]] Datoteka:Talijanska regija Kalabrija.jpg|Južni dio grada Datoteka:KALABRIJA.jpg|Planine </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.comunecatanzaro.it Službena stranica] [[Kategorija:Gradovi u Kalabriji| ]] n26k9c76wxlpghmizpltuzcl00g8l6m 0 600537 7578283 7405407 2026-08-16T05:49:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578283 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Campobasso | ime_genitiv =Lecca | izvorno_ime =<small>Comune di Campobasso</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama =Campobasso panorama.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Panorama grada | slika_zastava =Flag of Campobasso City.png | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =41 | širina-minute =34 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =14 | dužina-minute =40 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info = [[Datoteka:Flag_of_Molise.svg|border|23px]] [[Molise]] | lokacija2_ime = [[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info =[[Campobasso (pokrajina)|Campobasso]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[Gradonačelnik]] | ime_vođe = Antonio Battista | stranka_vođe =[[Partito Democratico|PD]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =55 [[kvadratni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 701 [[Metar|m]] | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2016. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =49.320 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =86100 | pozivni_broj =0874 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica =[http://www.comune.campobasso.it/hh/index.php?jvs=0&acc=1 www.comune.campobasso.it] | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Campobasso na karti Italije | bilješke = }} '''Campobasso''' je [[glavni grad]] istoimene [[Talijanske pokrajine|pokrajine]] [[Campobasso (pokrajina)|Campobasso]] u [[Talijanske regije|regiji]] [[Molise]] od 49.320 stanovnika.<ref name="city">{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/Italy-Molise.html | title =''ITALY: Molise'' | accessdate = 2. siječnja 2018. | language=engleski | publisher=Citypopulation.de}}</ref> == Geografske karakteristike == ''Campobasso'' se prostire u brdima [[Apenini|Apenina]] na visini od 701 m. Jedan je od najhladnijih gradova [[Južna Italija|Južne Italije]]. Udaljen je 120 [[kilometar|km]] sjeveroistočno od [[Napulj]]a.<ref name="brit"/> == Povijest == Nastanak grada je još i danas nejasan, po jednoj od hipoteza naselje su osnovali [[Langobardi]] u [[8. stoljeće|8. stoljeću]] kao [[fortifikacija|utvrdu]] na brdu. Nakon što su [[Normani]] osvojili [[Južna Italija|Južnu Italiju]] utvrda je izgubila na važnosti, naselje je uz utvrdu postalo trgovački centar toga kraja. Između [[1330.]] – [[1745.]] gradom je vladala [[dinastija]] ''Monforte-Gambatesa'', oni su izgradili [[Utvrdno graditeljstvo|utvrdu]] ''Castello Monforte'' i osnovali vlastitu [[Kovnica novca|kovnicu]]. Stanovnici ''Campobassa'' kolektivno su napustili svoj stari grad na brdu [[1735.]] i izgradili novi grad u plodnoj ravnici.<ref name="brit"/> Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] od [[listopad]]a do [[studeni|studenoga]] [[1943.]] godine, ''Campobasso'' je bio poprište teških borbi između jedinica [[Wehrmacht]]a i [[Kanada|kanadske]] [[vojska|vojske]]. Srušeno je puno zgrada između ostalog i gradska vijećnica s [[arhiv]]om, a preminulo je i desetine civila. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|12802 |1871.|14311 |1881.|14845 |1901.|14724 |1911.|16791 |1921.|16413 |1931.|19955 |1936.|22525 |1951.|28678 |1961.|34011 |1971.|41782 |1981.|48291 |1991.|50941 |2001.|50762 |2011.|48747 |2021.|47587 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Znamenitosti == Najveća znamenitost ''Campobassa'' je [[Utvrdno graditeljstvo|utvrda]] ''Castello Monforte'' podignuta [[1459.]] godine, sa šest tornjeva i masivnim [[Srednji vijek|srednjovijekovnim]] bedemima na brdu iznad grada.<ref name="brit"/> Uz nju se prostire i povijesni centar grada u kojem se nalaze [[Romanika|romaničke]] [[kršćanska crkva|crkve]] San Bartolomeo i San Giorgio.<ref name="brit"/> [[Neoklasicizam|Neoklasicistička]] [[katedrala]] podignuta je u novom dijelu grada u ravnici, tu se nalazi i [[Arheologija|arheološki]] [[muzej]] s relikvijama [[Samniti|Samnita]], [[Frentani|Frentana]] i [[Campani|Campana]] ([[Antika|antičkih]] [[Italski narodi|italskih]] [[narod]]a).<ref name="brit">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/91400/Campobasso |title = ''Campobasso'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate = 2. siječnja 2018.}}</ref> == Gradovi prijatelji == * {{Z|KAN}} [[Ottawa]], [[Kanada]] * {{Z|ALB}} [[Lezhë]], [[Albanija]] * {{Z|MEX}} [[Frontera Hidalgo]], [[Meksiko]] * {{Z|SAD}} [[Mahopac, New York|Mahopac]], [[SAD]] * {{Z|RUS}} [[Vladimir (Vladimirska oblast, Rusija)|Vladimir]], [[Rusija]] * {{Z|BIH}} [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] == Galerija == <gallery> Slika:Stazione_Campobasso_2.jpg|Željeznički kolodvor Slika:Campobasso castello.jpg|Via Piazzi Slika:Campobasso_s.bartolomeo.jpg|San Bartolomeova crkva </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Campobasso}} * [http://www.comune.campobasso.it/hh/index.php?jvs=0&acc=1 Službena stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130518085758/http://www.comune.campobasso.it/hh/index.php?jvs=0&acc=1 |date=18. svibnja 2013. }} {{it icon}} {{Pokrajine Molise}} {{Pokrajina Campobasso}} [[Kategorija:Naselja u Moliseu]] [[Kategorija:Naselja u pokrajini Campobasso]] ruu294v6rp8dv9cwwk4zqeee4kx0jik 0 604963 7578232 7422037 2026-08-16T04:13:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578232 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Bruno Pittermann |slika = Bruno Pittermann.jpg |veličina = 250px |opis slike = Pittermann 1. studenoga 1961., Gradec <ref>([http://www.podstresje.si/default.asp?kaj=1&id=510720|Večer])</ref> |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[3. rujna]] [[1905.]] |mjesto rođenja = [[Beč]] |datum smrti = [[19. rujna]] [[1983.]] |mjesto smrti = [[Beč]] |položaj = predsjednik Socijalističke Internacionale |mandat_start = 1964. |mandat_kraj = 1976. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |prethodnik = [[Erich Ollenhauer]] |nasljednik = [[Willy Brandt]] |čin2 = vicekancelar Austrije |mandat_start2 = 1957. |mandat_kraj2 = 1966. |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = [[Adolf Schärf]] |nasljednik2 = [[Fritz Bock]] |čin3 = predsjednik [[SPÖ]] |mandat_start3 = 1957. |mandat_kraj3 = 1967. |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = [[Adolf Schärf]] |nasljednik3 = [[Bruno Kreisky]] |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |potpredsjednik4 = |potpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |potpredsjednik5 = |potpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |stranka = |zanimanje = |fusnote = }} '''Bruno Pittermann''' ([[Beč]], [[3. rujna]] [[1905.]] – Beč, [[19. rujna]] [[1983.]]), austrijski [[socijaldemokracija|socijaldemokratski]] političar. Bio je čelnik [[Socijaldemokratska stranka Austrije|Socijaldemokratske stranke Austrije]] od 1957. do 1967. te [[vicekancelar Austrije]] od 1957. do 1966. godine pod kancelarima [[Julius Raab|Juliusom Raabom]], [[Alfons Gorbach|Alfonsom Gorbachom]] i [[Josef Klaus|Josefom Klausom]]. Predsjednik [[Socijalistička Internacionala|Socijalističke Internacionale]] od 1964. do 1976. godine. == Odlikovanja == * 1958. Veliki križ [[Red zasluga za SR Njemačku]] == Literatura == *Michael Gehler: [https://www.deutsche-biographie.de/gnd118761595.html#ndbcontent Pittermann, Bruno]. In: [[Neue Deutsche Biographie]] (NDB). Band 20, Duncker & Humblot, Berlin 2001, {{ISBN|3-428-00201-6}}, S. 489 f. ([http://daten.digitale-sammlungen.de/0001/bsb00016338/images/index.html?seite=503 Digitalisat]). == Vanjske poveznice == *(njem.) [http://www.mediathek.at/trefferliste/searchword/czoxNzoiUGl0dGVybWFubiwgQnJ1bm8iOw==/ Archivaufnahmen mit Bruno Pittermann] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304125233/http://www.mediathek.at/trefferliste/searchword/czoxNzoiUGl0dGVybWFubiwgQnJ1bm8iOw==/ |date=4. ožujka 2016. }} im Onlinearchiv der [[Österreichische Mediathek|Österreichischen Mediathek]] (Reden, Parlamentsdebatten, Radiobeiträge) * [https://portal.dnb.de/opac.htm?method=simpleSearch&query=118761595 Literatur von und über Bruno Pittermann] Katalog [[Deutsche Nationalbibliothek]] * [http://www.parlament.gv.at/cgi-bin/visitenkarte?1224 Bruno Pittermann] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210314174709/https://www.parlament.gv.at/WWER/PAD_01224/index.shtml |date=14. ožujka 2021. }} na stranicama [[Parlament Austrije|Parlamenta Republike Austrije]] * [https://web.archive.org/web/20080922224820/http://www.wienerzeitung.at/linkmap/personen/pittermann.htm Wiener Zeitung] Vizekanzler Bruno Pittermann (Memento od 22. rujna 2008., Internet Archive) * [http://www.dasrotewien.at/seite/pittermann-bruno Bruno Pittermann] Weblexikon der Wiener Sozialdemokratie {{commonscat}} {{GLAVNIRASPORED:Pittermann, Bruno}} [[Kategorija:Austrijski političari]] mcy801r1e99s6w45d1hatt5ejvebn9r 0 606146 7578218 7481058 2026-08-16T02:52:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578218 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|znanstvenik}} '''Branko Čelustka''' ([[Novi Sad]], [[21. svibnja]] [[1929.]] - Zagreb, [[19. lipnja]] [[2019.]]), hrvatski [[fizičar]]<ref name="Bidjin">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3977 HBL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214202151/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3977 |date=14. veljače 2021. }} Darko Bidjin: ''Čelustka, Branko''. Leksikografski zavod M. Krleža, Zagreb, 1993. (pristupljeno 27. veljače 2018.)</ref> == Životopis == Rođen u Novom Sadu 1929. godine. U Banjoj Luci pohađao od 1940. do 1948. godine. Diplomirao na zagrebačkome Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Doktorirao 1969. disertaciom "Promjena nekih fizikalnih parametara na temperaturama faznog prijelaza u bakar i srebro selenidu i njihova interpretacija". Nakon studija radio kao profesor u gimnaziji do 1956.,<ref name="Bidjin"/> nakon čega je radio na Medicinskom fakultetu u Zagrebu kao asistent<ref name="mef">[http://mef.unizg.hr/o-nama/ustroj/katedre/fizika-i-biofizika Medicinski fakultet u Zagrebu] ''O nama » Ustroj » Katedre » Fizika i biofizika'' (pristupljeno 27. veljače 2018.)</ref> pa docent, potom izvanredni te redoviti profesor fizike. Na tom fakultetu je predstojnik je Zavoda za fiziku i biofiziku od 1976.<ref name="Bidjin"/> do 1993. godine.<ref>[https://issuu.com/sfzg-unizg/docs/131016_sfzg-monografija/152 Issuu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214202118/https://issuu.com/sfzg-unizg/docs/131016_sfzg-monografija/152 |date=14. veljače 2021. }} ''50 godina samostalnosti Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu • 65 godina studija stomatologije'' (pristupljeno 27. veljače 2018.)</ref> Višegodišnji suradnik [[Institut Ruđer Bošković|Instituta »Ruđer Bošković«]].<ref name="Bidjin"/> Branko Čelustka, Ankica Kirin i Jasminka Brnjas-Kraljević zajedno s ostalim članovima Zavoda za fiziku i biofiziku uz izniman trud osigurali su održavanje nastave na [[Stomatološki fakultet u Zagrebu|Stomatološkom fakultetu]] od njegova osnutka te na studiju medicine u [[Medicinski fakultet u Splitu|Splitu]], [[Medicinski fakultet u Osijeku|Osijeku]] i [[Medicinski fakultet u Mostaru|Mostaru]] do konačnog osamostaljenja tih medicinskih fakulteta.<ref name="mef"/> Bavio se nastavnim radom, znanstvenim istraživanjima s područja fizike čvrstog stanja, posebno optičkim i električnim svojstvima višekomponentnih poluvodičkih materijala. Radove objavio u časopisima [[Glasnik matematičko-fizički i astronomski]], [[Acta metallurgica]], [[Journal of Physics and Chemistry of Solids]], [[Physica Status Solidi]], [[Croatica chemica acta]], [[Fizika (časopis)|Fizika]], [[Thin Solids Films]] i [[Acta stomatologica Croatica]].<ref name="Bidjin"/> Arhivar knjižnice [[Češka beseda|Češke besede]], knjižnice [[Česi u Hrvatskoj|češke]] zajednice u Hrvatskoj.<ref>[http://www.ceska-beseda-zg.hr/hr/knihovna_a_archiv/ Češka beseda Zagreb] Knjižnica i arhiv (pristupljeno 27. veljače 2018.)</ref> == Djela == * Fizika za medicinare. Zagreb 1966.<ref name="Bidjin"/> * Fizika za višu medicinsku školu. Zagreb 1989.<ref name="Bidjin"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/7946 CROSBI] Pregled po znanstveniku Branko Čelustka (MB 7946) *[http://www.worldcat.org/identities/viaf-305469380/ WorldCat] Branko Čelustka *[https://www.researchgate.net/scientific-contributions/83704758_B_Celustka Researchgate] Branko Čelustka {{GLAVNIRASPORED:Čelustka, Branko}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski fizičari]] [[Kategorija:Česi u Hrvatskoj]] mm51xo16azcs2uxh8khcfh9bo5h0fal 0 607291 7578066 7562752 2026-08-15T18:28:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578066 wikitext text/x-wiki '''Berislav Jukić''' ([[Čapljina]], [[28. rujna]] [[1941.]]), hrvatski [[veterinar]]<ref name=="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8811 Hrv. biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214055413/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8811 |date=14. veljače 2021. }} Uredništvo: ''Jukić Berislav''. LZMK (pristupljeno 7. ožujka 2018.)</ref> == Životopis == Rođen u Čapljini. Gimnaziju završio u Zagrebu. Diplomirao i doktorirao na [[Veterinarski fakultet u Zagrebu|Veterinarskom fakultetu]]. Naslov doktorske teze bio je "Istraživanje načina poboljšanja Cogginsove reakcije u dijagnostici infekciozne anemije kopitara". Zaposlio se u Ambulantnoj klinici Veterinarskoga fakulteta, kojoj je poslije bio predstojnik. Na matičnom fakultetu docent i od 1986. redoviti profesor. Na Veterinarskog fakultetu predstojnik Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti. Voditelj jednoga od osam europskih referalnih laboratorija za dijagnostiku [[infekciozna anemija kopitara|infekciozne anemije kopitara]] od 1979. godine. Usavršavao se u Njemačkoj i Sloveniji.<ref name=="hbl"/> Glavna područja znanstvenoga i stručnoga rada su: [[zarazne bolesti domaćih životinja]], posebice virusne, zatim [[zoonoza|zoonoze]], [[epizootiologija]] te [[tropske zarazne bolesti životinja]]. Članke objavio u časopisima [[Veterinarski arhiv]], Praxis veterinaria, Research in Veterinary Science, [[Lovački vjesnik]], Veterinarske novice, Periodicum biologorum, Veterinární medicína, Zeitschrift für Jagdwissenschaft, Journal of Veterinary Medicine i dr. Autor udžbenika o tropskim zaraznim bolestima životinja. Suautor Priručnika za pratitelje životinja u prijevozu. Snimio filmove o zaraznoj anemiji kopitara i svinjskoj kugi, u suradnji s S. Cvetnićem i Ž. Župančićem. Suosnivač 1992. i dopredsjednik obnovljenoga [[Hrvatsko veterinarsko društvo|Hrvatskoga veterinarskoga društva]].<ref name=="hbl"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jukić, Berislav}} [[Kategorija:Životopisi, Čapljina]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski veterinari]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske]] 9qve2q06ecvb7bt0s8mtczfajxvc6y6 0 610105 7578051 7366155 2026-08-15T17:37:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578051 wikitext text/x-wiki {{Infookvir egipatski guvernat |guvernat =Beheira |zastava =Flag_of_Behira_Govenorate.JPG |grb =Coat_of_arms_of_Behira_Govenorate.JPG |glavni grad =[[Damanhur]] |stanovništvo=5.647.233 |datum stan =2014. |površina =10.130 |gustoća =560 |site = |zemljovid =Beheira in Egypt (2011).svg }} '''Al Beheira'''<ref name="A3">{{cite web |url=https://time.is/map/Idk%C5%AB |title=Karta guvernata Beheira |work=time.is |accessdate=2. travnja 2018. |language=engleski |trans-title=Karta guvernata Beheira}}</ref> poznat i kao '''Beheira''' (egipatski arapski: محافظة البحيرة Muḥāfẓet El Beḥra, IPA: [elbeħeːɾæ], "jezero") je obalni [[Egipatski guvernati|guvernat]]<ref name="A1">{{cite web |url=https://knoema.com/atlas/Egypt/Governorates-profiles |title=Guvernati Egipta |work=knoema.com |accessdate=2. travnja 2018. |language=engleski |trans-title=Guvernati Egipta}}</ref><ref name="A2">{{cite web |url=http://www.completegypt.com/egypt_cities/index.html |title=Guvernorati i gradovi Egipta |work=completegypt.com |accessdate=2. travnja 2018. |language=engleski |trans-title=Guvernorati i gradovi Egipta |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180411223803/http://www.completegypt.com/egypt_cities/index.html |archivedate=11. travnja 2018.}}</ref> u Egiptu. Smješten je na sjevernom dijelu zemlje u [[Delta Nila|delti Nila]], a njegov [[glavni grad]] je [[Damanhur]]. ==Pregled== Guvernorat Beheira zauzima važno strateško mjesto koje je locirano zapadno od [[grad]]a-[[Luka|luke]] [[Rosetta|Rozete]] u delti [[Nil]]a. Kroz njega prolaze četiri važne autoceste: [[Kairo]]-[[Aleksandrija]] pustinjska cesta, Kairska poljoprivredna cesta, međunarodna cesta i kružna cesta. Guvernorat Beheira također udomljuje nekoliko najvažnijih [[Koptska crkva|koptskih]] samostana u [[Wadi El Natrun]]u<ref name="A8">{{cite web |url=http://cairo.universitypressscholarship.com/view/10.5743/cairo/9789774162602.001.0001/upso-9789774162602-chapter-3 |title=Wādī Al-naṭrūn |work=cairo.universitypressscholarship.com |accessdate=2. travnja 2018. |language=engleski |trans-title=Wādī Al-naṭrūn}}</ref> ''(Scetes)'', i sastoji se od 13 centara i 14 gradova ==Privreda== Beheira ima važne grane privrede kao što su [[Pamuk|pamučna]], [[Kemijska industrija|kemijska]], [[Tekstilna industrija|tekstilna i tkalačka]] (izrada tepiha), [[proizvodnja električne energije]] i [[ribolov]]. Međutim, poljoprivreda je glavna grana privrede u dijelu guvernorata koji se nalazi u delti Nila, a [[pamuk]] je glavni usjev. [[Riža]] kao i ostale [[žitarice]], zatim [[krumpir]], [[šećerna repa]], [[Crveni luk|luk]], [[kikiriki]], [[rajčica]] i [[sezam]] također se uzgajaju, a blizu Aleksandrije se nalaze [[vinograd]]i. Ustava kod [[Rosetta|Rosette]]<ref name="A5">{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Rosetta-Egypt |title=Rosetta |work=britannica.com |accessdate=2. travnja 2018. |language=engleski |trans-title=Rosetta}}</ref><ref name="A4">{{cite web |url=http://www.britishmuseum.org/research/collection_online/collection_object_details.aspx?objectId=117631&partId=1 |title=Rosetta kamen |work=britishmuseum.org |accessdate=2. travnja 2018. |language=engleski |trans-title=Rosetta kamen |archive-date=20. srpnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160720153133/http://www.britishmuseum.org/research/collection_online/collection_object_details.aspx?objectId=117631&partId=1 |url-status=dead}}</ref> na ogranku [[Nil]]a u ''Idfīni'', 20 kilometara jugoistočno od Rosette, osigurava vodu za navodnjavanje tijekom niske (zimske) sezone i sprječava da morska voda uđe u kanale za navodnjavanje. Uz kanal ''Al-Nubāriyyah'', u zapadnom dijelu pokrajine, veliki melioracijski projekti su pretvorili neplodnu zemlju u obradivo zemljište na kojem se uzgaja povrće. ''Uprava Taḥrīr'' je također poduzela izvedbu opsežnih projekata melioracije u zapadnom dijelu pokrajine, koji uključuju izgradnju stambenih objekata kao i zdravstvenih klinika. [[Natron]] se dobiva iz jezerske depresije ''Gharrāqat al-Barnūjī'',<ref name="A6">{{cite web |url=https://geographic.org/geographic_names/name.php?uni=-449578&fid=1598&c=egypt |title=Gharrāqat al Barnūjī: Egypt |work=geographic.org |accessdate=2. travnja 2018. |language=engleski |trans-title=Gharrāqat al Barnūjī: Egypt}}</ref> 19&nbsp;km južno od ''Damanhūra'',<ref name="A7">{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Damanhur |title=Damanhur |work=britannica.com |accessdate=2. travnja 2018. |language=engleski |trans-title=Damanhur}}</ref> i iz ''Al-Naṭrūn Wadi'',<ref name="A8"/> u jugozapadnoj pustinjskoj oblasti. Sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća otkrivene su velike rezerve prirodnog plina u obalnom dijelu ''Abū Qīr'',<ref name="A9">{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Abu-Qir-Bay |title=Abū Qīr Bay |work=britannica.com |accessdate=2. travnja 2018. |language=engleski |trans-title=Abū Qīr Bay}}</ref> pa se od tada odatle opskrbljuju električnom energijom industrije sjevernog dijela guvernorata Al-Buḥayrah kao i Aleksandrije. Guvernorat križaju dva Suez-mediteranska naftna cjevovoda. [[Sadat (grad)|Grad Sadat]], 92 kilometra sjeverozapadno od Kaira, sagrađen je krajem sedamdesetih godina uz autocestu ''Fu'ād al-Auwa'' kako bi udomio nove industrije i smanjio prekomjernu populaciju [[Kairo|Kaira]]. ==Stanovništvo== Prema procjenama stanovništva iz 2015. godine većina stanovnika guvernorata živi u ruralnim područjima, sa stopom urbanizacije od samo 19,5%. Od oko 5.804.262 ljudi koji žive u guvernoratu, u ruralnim područjima živi 4.674.346 ljudi, nasuprot samo 1.129.916 stanovnika koji žive u urbanim sredinama. ==Uprava== Guvernoratm upravlja guverner, a 2017. godine egipatski predsjednik [[Abdel Fatah al-Sisi]] je imenovao ''Nadia Ahmed Abdou'', prvu ženu na položaj guvernera u povijesti zemlje. ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *[https://www.britannica.com/place/Al-Buhayrah Al-Buḥayrah] *[https://www.ask-aladdin.com/egypt-governorates/beheira-governorate.html Guvernorat Al Beheira] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180402230014/https://www.ask-aladdin.com/egypt-governorates/beheira-governorate.html |date=2. travnja 2018. }} *[https://geographic.org/geographic_names/name.php?uni=-452356&fid=1603&c=egypt El Beheira Governorate: Egypt, SOURCE: National Geospatial-Intelligence Agency, Bethesda, MD, USA] *[http://www.us.sis.gov.eg/Story/68566?lang=en-us El-Beheira Governorate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180403051443/http://www.us.sis.gov.eg/Story/68566?lang=en-us |date=3. travnja 2018. }} [[Kategorija:Egipatski guvernerati]] qrvklqqhc56mdwr90ogztis45rk90ns 0 614063 7577929 6520366 2026-08-15T12:49:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577929 wikitext text/x-wiki Fra '''Augustin Tuzlak''', bosanski [[franjevci|franjevac]], [[provincijal]] [[Bosanski franjevci|Bosne Srebrene]]. Dužnost [[provincijal]]a Bosne Srebrene obnašao od 1723. do 1726. godine. Naslijedio na položaju fra [[Andrija Kutjevčanin|Andriju Kutjevčanina]]. Poslije fra Augustina došao je za provincijala fra [[Pavao Nikolić]].<ref>[https://www.bosnasrebrena.ba/node/232 Franjevačka provincija Bosna Srebrena] ''Popis bosanskih vikara i provincijala. B. Redoslijed provincijala Bosne Srebrene.'' (pristupljeno 10. svibnja 2018.)</ref> Spominje se u nekoliko izvora. Njegovo važno djelo je popis župa iz [[1723.]] godine.<ref name="Hoško">[http://www.zkvh.org.rs/attachments/article/2811/02%20Hosko2014.pdf Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180511081816/http://www.zkvh.org.rs/attachments/article/2811/02%20Hosko2014.pdf |date=11. svibnja 2018. }} Franjo Emanuel Hoško: ''Franjevci u službi Crkve u Bačkoj'', ZKVH, 2014., str. 51</ref> Zabilježeno je da je [[Franjo Srebreničanin|Franju Srebreničanina]] 1723. proglasio "šestgodišnjim lektorom" u budimskom Generalnom učilište 1. razreda, jer nije ispunio uvjete za profesorsku službu.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6372 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180511145750/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6372 |date=11. svibnja 2018. }} Franjo Emanuel Hoško: ''Franjo Srebreničanin'', LZMK; 1998. (pristupljeno 10. svibnja 2018.)</ref> Također je iste godine fra Augustin dodijelio [[Santovo]] na pastoralnu upravu samostanu u Baču. Dokumentarni rad fra Augustina Tuzlaka svjedočanstvo je da su franjevci vodili pastoralnu brigu o vjernicima u Somboru još u za osmanske vlasti u 17. stoljeću. Zapisao je da je somborska župa među župama samostana u Baču 1726. godine.<ref name="Hoško"/> == Izvori == {{izvori}} {{Vikari i provincijali Bosne Srebrene}} {{GLAVNIRASPORED:Tuzlak, Augustin}} [[Kategorija:Provincijali Bosne Srebrene]] [[Kategorija:Životopisi, Tuzla]] qz6vuj00hyvumemkhp38hhgc2p72vde 0 615555 7578024 7212887 2026-08-15T16:36:34Z Zeljko 1196 7578024 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Slonova jabuka | slika = Feronia elephantum Govindoo.jpg | slika_opis = Slonova jabuka, ilustracija | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | tribus = [[Aurantieae]] | genus = '''''Limonia''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = ''L. acidissima'' | dvoimeno = ''Limonia acidissima'' | dvoimeno_autorstvo = L. }} '''Slonova jabuka''' (limonija, [[Latinski jezik|lat.]] ''Limonia'') je listopadno je do polulistopadno stablo iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (Rutaceae) i jedina prihvaćena vrsta monotipskog roda ''Limonia'' <small>L.</small> [[Linnaeus]] je rod i vrstu objavio 1762. u drugom izdanju djela Species Plantarum. Prirodni areal obuhvaća [[Indijski potkontinent]] i [[Andamanski otoci|Andamanske otoke]]; Kew kao autohtona područja navodi Indiju, Pakistan, Bangladeš, Šri Lanku, Assam i Andamane, dok je vrsta unesena u [[Kambodža|Kambodžu]], [[Laos]], [[Mjanmar]], [[Vijetnam]] i [[Fidži]]. Raste ponajprije u sezonski suhim tropskim područjima.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774113-1 Plants of the World online] Pristupljeno 7. kolovoza 2020.</ref> == Etimologija == Epitet acidissima latinski je superlativ izveden od acidus, „kiseo”, pa znači „vrlo kisela”, prema okusu ploda. U engleskom je vrsta poznata kao wood apple, elephant apple, monkey fruit i curd fruit. == Morfologija == [[Stablo]] je srednje veliko, obično visoko oko 9–10 m, premda pojedini izvori navode primjerke do približno 20 m. Mlade grančice često su blago cik-cak savijene i nose oštre pazušne trnove, najčešće do oko 3 cm duge. Kora je sivkasta do tamnosiva, hrapava, uzdužno ispucala i ljuskasta, a drvo tvrdo i žućkastobijelo.<ref name="International "/> [[Listovi]] su naizmjenični, neparno perasto sastavljeni, dugi do približno 10 cm. Peteljka i rahis usko su okriljeni. Obično imaju 5–7 nasuprotnih liski, dugih oko 2,5–3,5 cm i širokih 1–2 cm. Liske su obrnuto jajaste, kožaste, gole i gusto prošarane uljnim žlijezdama; pri gnječenju razvijaju karakterističan [[citrus]]ni miris. Osnova im je klinasta, a vrh tup ili zaobljen, katkad plitko urezan.<ref name="International ">[https://pdfs.semanticscholar.org/5719/efd9aa6e24193089918c1787cd876c8607c7.pdf International & Peer-Reviewed Journal], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su kratke, rahle pazušne ili vršne metlice odnosno grozdovi, obično do oko 5 cm dugi. [[Cvjetovi]] su sitni, zelenkastobijeli, blijedožućkasti ili zagasito crvenkasti. U osnovi su dvospolni, ali dio cvjetova zbog redukcije pojedinih organa može biti funkcionalno jednospolan. [[Čaška]] je mala i peterozuba, a vjenčić najčešće ima 5 slobodnih, duguljasto-jajastih latica.<ref name="International "/> [[Prašnik]]a je 10–12; niti su pri osnovi proširene i s unutarnje strane vunasto dlakave, a antere linearno-duguljaste. Nektarijski disk je malen. Plodnica je nadrasla, približno kuglasta i nepotpuno podijeljena u 4–6 pretinaca, s brojnim sjemenim zametcima; vrat tučka vrlo je kratak, a njuška duguljasto-vretenasta.<ref name="International "/> [[Plod]] je velika, okrugla do blago jajasta boba, obično promjera oko 5–9 cm. Vanjska ljuska sivkastobijela je do smeđasta, približno 5–6 mm debela, izrazito tvrda i drvenasta te se zreli plod često mora razbiti tvrdim predmetom. Unutrašnjost ispunjava ljepljiva smeđa, brašnasta i aromatična pulpa, trpkog, kiselog do slatkastog okusa, u kojoj se nalazi mnogo sitnih [[sjeme]]nki.<ref name="International "/> == Rasprostranjenost i ekologija == Limonija raste u suhim i vlažnim listopadnim [[šuma]]ma nižih nadmorskih visina, na otvorenim suhim ravnicama te se uzgaja uz kuće i u [[Voćnjak|voćnjacima]]. Dobro podnosi izraženu suhu sezonu i relativno lagana tla; u istočnom dijelu [[Himalaja|Himalaje]] zabilježena je do približno 450 m nadmorske visine.<ref name="International "/> == Upotreba == Najvažniji je jestivi plod. Zrela pulpa jede se svježa, sama ili zaslađena, a koristi se i za pripravu napitaka, chutneyja, [[džem]]ova, [[Žele|žele]]a, slastica i drugih prerađevina. Mladi listovi ponegdje se jedu kao salata. Ljepljiva masa nezrelog ploda tradicionalno se koristila i kao [[ljepilo]], a pomiješana s [[vapno]]m kao vezivo i sredstvo za brtvljenje.<ref name="International "/> Različiti dijelovi biljke imaju dugu primjenu u tradicionalnoj medicini južne Azije. Plodovi, listovi, kora i korijen koriste se u nizu narodnih pripravaka, dok su iz biljke izolirani brojni kumarini, flavonoidi, steroli i drugi sekundarni metaboliti. Farmakološka istraživanja različitih ekstrakata uglavnom su provedena laboratorijski ili na životinjskim modelima, pa takve nalaze ne treba izjednačavati s dokazanom kliničkom djelotvornošću.<ref>[http://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Limonia+acidissima Useful Tropical Plants]</ref> miris oštar, a konzumira se često sa [[sol]]ju <gallery mode="packed" heights="100px"> File:Wood-apple tree.JPG|Stablo File:Limonia acidissima syn Limonia elephantum or Fernonia limonia (wood-apple) in Talakona forest, AP W IMG 8335.jpg|Kora File:Limonia acidissima (6941726106).jpg|Listovi i cvjetovi File:Feronia elephantum PannaTR.jpg|Plodovi File:Wood-apple dec2007.jpg|Plod File:Woodapple juice 14.jpg|Sok od ploda limonije </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] b9u3pym0wh9id4bpu6qdy9bh7jxn6s0 7578026 7578024 2026-08-15T16:37:04Z Zeljko 1196 7578026 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Slonova jabuka | slika = Feronia elephantum Govindoo.jpg | slika_opis = Slonova jabuka, ilustracija | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Limonia''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = ''L. acidissima'' | dvoimeno = ''Limonia acidissima'' | dvoimeno_autorstvo = L. }} '''Slonova jabuka''' (limonija, [[Latinski jezik|lat.]] ''Limonia'') je listopadno je do polulistopadno stablo iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (Rutaceae) i jedina prihvaćena vrsta monotipskog roda ''Limonia'' <small>L.</small> [[Linnaeus]] je rod i vrstu objavio 1762. u drugom izdanju djela Species Plantarum. Prirodni areal obuhvaća [[Indijski potkontinent]] i [[Andamanski otoci|Andamanske otoke]]; Kew kao autohtona područja navodi Indiju, Pakistan, Bangladeš, Šri Lanku, Assam i Andamane, dok je vrsta unesena u [[Kambodža|Kambodžu]], [[Laos]], [[Mjanmar]], [[Vijetnam]] i [[Fidži]]. Raste ponajprije u sezonski suhim tropskim područjima.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774113-1 Plants of the World online] Pristupljeno 7. kolovoza 2020.</ref> == Etimologija == Epitet acidissima latinski je superlativ izveden od acidus, „kiseo”, pa znači „vrlo kisela”, prema okusu ploda. U engleskom je vrsta poznata kao wood apple, elephant apple, monkey fruit i curd fruit. == Morfologija == [[Stablo]] je srednje veliko, obično visoko oko 9–10 m, premda pojedini izvori navode primjerke do približno 20 m. Mlade grančice često su blago cik-cak savijene i nose oštre pazušne trnove, najčešće do oko 3 cm duge. Kora je sivkasta do tamnosiva, hrapava, uzdužno ispucala i ljuskasta, a drvo tvrdo i žućkastobijelo.<ref name="International "/> [[Listovi]] su naizmjenični, neparno perasto sastavljeni, dugi do približno 10 cm. Peteljka i rahis usko su okriljeni. Obično imaju 5–7 nasuprotnih liski, dugih oko 2,5–3,5 cm i širokih 1–2 cm. Liske su obrnuto jajaste, kožaste, gole i gusto prošarane uljnim žlijezdama; pri gnječenju razvijaju karakterističan [[citrus]]ni miris. Osnova im je klinasta, a vrh tup ili zaobljen, katkad plitko urezan.<ref name="International ">[https://pdfs.semanticscholar.org/5719/efd9aa6e24193089918c1787cd876c8607c7.pdf International & Peer-Reviewed Journal], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su kratke, rahle pazušne ili vršne metlice odnosno grozdovi, obično do oko 5 cm dugi. [[Cvjetovi]] su sitni, zelenkastobijeli, blijedožućkasti ili zagasito crvenkasti. U osnovi su dvospolni, ali dio cvjetova zbog redukcije pojedinih organa može biti funkcionalno jednospolan. [[Čaška]] je mala i peterozuba, a vjenčić najčešće ima 5 slobodnih, duguljasto-jajastih latica.<ref name="International "/> [[Prašnik]]a je 10–12; niti su pri osnovi proširene i s unutarnje strane vunasto dlakave, a antere linearno-duguljaste. Nektarijski disk je malen. Plodnica je nadrasla, približno kuglasta i nepotpuno podijeljena u 4–6 pretinaca, s brojnim sjemenim zametcima; vrat tučka vrlo je kratak, a njuška duguljasto-vretenasta.<ref name="International "/> [[Plod]] je velika, okrugla do blago jajasta boba, obično promjera oko 5–9 cm. Vanjska ljuska sivkastobijela je do smeđasta, približno 5–6 mm debela, izrazito tvrda i drvenasta te se zreli plod često mora razbiti tvrdim predmetom. Unutrašnjost ispunjava ljepljiva smeđa, brašnasta i aromatična pulpa, trpkog, kiselog do slatkastog okusa, u kojoj se nalazi mnogo sitnih [[sjeme]]nki.<ref name="International "/> == Rasprostranjenost i ekologija == Limonija raste u suhim i vlažnim listopadnim [[šuma]]ma nižih nadmorskih visina, na otvorenim suhim ravnicama te se uzgaja uz kuće i u [[Voćnjak|voćnjacima]]. Dobro podnosi izraženu suhu sezonu i relativno lagana tla; u istočnom dijelu [[Himalaja|Himalaje]] zabilježena je do približno 450 m nadmorske visine.<ref name="International "/> == Upotreba == Najvažniji je jestivi plod. Zrela pulpa jede se svježa, sama ili zaslađena, a koristi se i za pripravu napitaka, chutneyja, [[džem]]ova, [[Žele|žele]]a, slastica i drugih prerađevina. Mladi listovi ponegdje se jedu kao salata. Ljepljiva masa nezrelog ploda tradicionalno se koristila i kao [[ljepilo]], a pomiješana s [[vapno]]m kao vezivo i sredstvo za brtvljenje.<ref name="International "/> Različiti dijelovi biljke imaju dugu primjenu u tradicionalnoj medicini južne Azije. Plodovi, listovi, kora i korijen koriste se u nizu narodnih pripravaka, dok su iz biljke izolirani brojni kumarini, flavonoidi, steroli i drugi sekundarni metaboliti. Farmakološka istraživanja različitih ekstrakata uglavnom su provedena laboratorijski ili na životinjskim modelima, pa takve nalaze ne treba izjednačavati s dokazanom kliničkom djelotvornošću.<ref>[http://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Limonia+acidissima Useful Tropical Plants]</ref> miris oštar, a konzumira se često sa [[sol]]ju <gallery mode="packed" heights="100px"> File:Wood-apple tree.JPG|Stablo File:Limonia acidissima syn Limonia elephantum or Fernonia limonia (wood-apple) in Talakona forest, AP W IMG 8335.jpg|Kora File:Limonia acidissima (6941726106).jpg|Listovi i cvjetovi File:Feronia elephantum PannaTR.jpg|Plodovi File:Wood-apple dec2007.jpg|Plod File:Woodapple juice 14.jpg|Sok od ploda limonije </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] qw8tpisfry2y2yp1hc7yrbg19mi5vhb 0 625905 7577975 7303473 2026-08-15T14:52:53Z ~2026-44636-03 369656 /* Izvori */ 7577975 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Eg-NagHamadi-map.png|mini|250px|desno|Nag Hammadi, Egipat.]] '''Knjižnica Nag Hammadi''' (čiji su tekstovi znani i pod pojmom „Gnostička evanđelja“) je kolekcija [[Rano kršćanstvo|ranokršćanskih]] i [[Gnosticizam|gnostičkih]] tekstova koji su [[1945.]] godine otkriveni u blizini Gornjeg Egipta u mjestu Nag Hammadi. == Opis == Otkriveno je 13 [[kodeks]]a koji su bili zakopani u posudama (krčazima), a sasvim slučajno ih je pronašao lokalni poljoprivrednik Muhammed al-Samman. Kodeksi sadrže 52 uglavnom gnostička teksta, ali oni također uključuju i tri djela koja se dotiču sadržaja [[Corpus Hermeticum|'Corpusa Hermeticuma']] i svojevrsnog prijevoda [[Platon]]ovog djela [[Država (Platon)|'Republica']]. U svojem uvodu knjige 'Nag Hammadi Library in English', [[James Robinson]] predlaže da su ti kodeksi možda pripadali vlasništvu obližnjeg samostana Pachomian i da su bili zakopani nakon što je [[Sveti Atanazije Aleksandrijski|Sveti Atanazije]] osudio uporabu [[nekanonske knjige|nekanonskih knjiga]] u svojemu pismu iz 367. godine. Otkriće ovih tekstova uvelike je doprinijelo nastojanjima suvremenih znanstvenika u njihovu boljem upoznavanju ranokršćanske povijesti i gnosticizma. Sadržaj kodeksa napisan je na [[Koptski jezik|koptskom jeziku]]. Najpoznatiji od otkrivenih tekstova vjerojatno je [[Evanđelje po Tomi]], koje od svih tekstova iz Nag Hammadija sadrži kompletan tekst. Nakon toga otkrića, znanstvenici su uvidjeli da se određeni fragmenti teksta, koji se pripisuju [[Isusove izreke|Isusovim izrekama]], također mogu pronaći u rukopisu otkrivenom 1898. godine kod mjesta Oksirinha (P. Oxy. I.), a prepoznata je i njihova sličnost s drugim ranokršćanskim izvorima. Posljedično tomu, kao datum nastanka grčkog originala koptske verzije Evanđelja po Tomi predlažu se 1. ili 2. st. (cca 80. godina). Otkriven rukopis na koptskom datiran je u 3. ili 4. st. Kodeksi iz Nag Hammadija smješteni su u Koptskom muzeju u [[Kairo|Kairu]], Egipat. == Izvori == {{Nedostaju izvori}} {{Izvori}} MEYER. Marvin. 2006.''Gnostička otkrića: Utjecaj knjižnice Nag Hammadi.''Veble commerce. Zagreb.<br> Skupina autora (prev. Goran Briški). 2007. ''KOPTSKI GNOSTIČKI TEKSTOVI: Nag Hammadi Codices i Papyrus Berolinensis 8502''. DEMETRA. Zagreb. [[Kategorija:Gnosticizam]] [[Kategorija:Antičko kršćanstvo]] s78np3gh9gtajv8a9hxbut7k6b37lw3 0 628059 7578146 6271155 2026-08-15T22:15:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578146 wikitext text/x-wiki [[File:Bo kumi.jpg|thumb|Bo]] '''Bo''' ([[japanski jezik|japanski]] (棒: ぼう; ''Bō''), ''joong bong'' ([[korejski jezik|korejski]]), ''bang'' ([[kineski jezik|kineski]]) ili ''kun'' (okinavski) je tradicionalno [[oružje]], koje se koristilo na otoku [[Okinava]] i u feudalnom [[Japan]]u. Bo se koristi u okinavskim borilačkim vještinama, dok se iste vještine kao takve u [[Japan]]u svrstavaju u borilačku vještinu [[bođucu]]. Tradicionalna dužina bo štapa je 1.8 m. Pored bō štapa, druga oružja koja se koriste u borilačkim vještinama su [[jō]], dugačak je 1,27 m, i hanbo (poznat kao tahn bong u Koreji), dužine 90 cm.<ref name="google3">{{cite book |title=The Ninja and Their Secret Fighting Art |author=Hayes, S.K. |year=1990 |publisher=Tuttle Publishing |isbn=9780804816564 |url=https://books.google.co.uk/books?id=GsSMsu21CQkC&pg=PA79 |page=79 |accessdate=2015-09-13}}</ref><ref name="google4">{{cite book |title=Comprehensive Asian Fighting Arts |author1=Draeger, D.F. |author2=Smith, R.W. |year=1980 |publisher=Kodansha International |isbn=9780870114366 |url=https://books.google.co.uk/books?id=_o73NOjb4p4C&pg=RA1-PA117 |pages=1–117 |accessdate=2015-09-13}}</ref><ref name="google5">{{cite book |title=The Complete Idiot's Guide to Karate |author1=Hassell, R.G. |author2=Otis, E. |year=2000 |publisher=Alpha Books |isbn=9780028638324 |url=https://books.google.co.uk/books?id=W0TfrLaw1VwC&pg=PA204 |page=204 |accessdate=2015-09-13}}</ref> == Vidjeti još == * [[Boken]] * [[Đo (štap)|Đo]] * [[Tanto]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske povezice == * [http://ejmas.com/jmanly/articles/2003/jmanlyart_wolfcosta_0203.htm Ejmas.com] * [https://web.archive.org/web/20070224192428/http://www.martialarm.com/weapons/weapons-bo-staff.html Martialarm.com] * [http://www.koryu.com/library/mskoss7.html Koryu.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081011041602/http://koryu.com/library/mskoss7.html |date=11. listopada 2008. }} {{ WProjekti |commonscat = Bō |wikicitat = }} [[Kategorija:Japanske borilačke vještine]] g8e97nthg6s4zwj3i3hd6gk3q0ptc1r 0 630246 7578206 7568001 2026-08-16T01:51:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578206 wikitext text/x-wiki '''Božo Dugeč''' (umro [[17. ožujka]] [[1990.]]), hrvatski kulturni djelatnik i publicist. Djelovao u [[hrvatska politička emigracija|emigraciji]] u Njemačkoj.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127164846/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=27. studenoga 2013. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 11. studenoga 2018.</ref> Dana, 21. listopada [[1957.]] oženio se s Malkicom Dugeč. Od 1962. do 1964. radio je sa suprugom Malkicom u osmogodišnjoj školi Gradac kraj [[Drniš]]a. Prof. Božo Dugeč bio je stipendist općine Drniš. Od 1964. do 1972. godine zajedno sa suprugom [[Malkica Dugeč|Malkicom]] predavao je na Gimnaziji (poslije:Srednjoškolskom centru) u Donjem Miholjcu. Prvi predsjednik ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Donjem Miholjcu. Sa suprugom je nazočio osnivanju niza ogranaka MH diljem Slavonije. [[1970.]] i [[1971.]] bio je dopisnik Večernjeg lista zajedno sa suprugom. 1971. godine nakon [[Tito]]va obračuna s hrvatskim partijskim vodstvom u Karađorđevu, uslijedila su uhićenja hrvatskih intelektualaca i ostalih članova Matice hrvatske. Od [[prijatelj]]a je supruga doznala da mu prijeti uhićenje, pa je on emigrirao [[31. prosinca]] [[1971.]] godine. Izvršili su im premetačinu stana 11. siječnja 1972. godine. Supruzi su oduzeli putovnicu, da bi ga [[vlast]]i navukli na povratak pa bi ga lako uhitili. Emigrirao je u Njemačku. Uskoro mu se pridružila i supruga. Oboje, premda intelektualci, radili su fizičke poslove. Božoj je radio u kalionici [[čelik]]a, a [[supruga]] kao fizička radnica u trgovini [[tekstil]]a. Listopada [[1973.]] zaposlio se je u Osiguravajućem zavodu za novinstvo (Versorgungwerk der Presse), njemačkom poduzeću koje se bavilo životnim osiguranjima novinara, urednika i svih onih koji su radili u novinskim izdavačkim kućama. Radio je u tom poduzeću sve do smrti. Svake je godine, počevši od listopada 1978., u [[Frankfurt]]u na Međunarodnom sajmu knjiga na štandu CROATIA predstavljao, skupa sa suprugom, [[časopis]] “Republika Hrvatska” kao i sve izložene knjige pod [[ime]]nom ”Hrvatska knjiga u slobodi”. Kasne jeseni iste 1978. SFRJ je od SR Njemačke zatražila nemoralnu trgovinu ljudima. Zatražila je razmjenu: za pripadnike skupine Baader-Meinhof, tražila je da im izruče 9 hrvatskih i albanskih (s Kosova) političkih emigranata, a među hrvatskima su htjeli i njena supruga Božu Dugeča. Njemačka nije pristala, no od tog trena živjeli su u strahu od mogućeg atentata. Strah nije bio neutemeljen. Osobito se pojačao kad je UDBA mučki ubila hrvatskog emigranta [[Bruno Bušić|Brunu Bušića]] 16. listopada 1978. godine. Nastavili su kao da nije ništa i dalje su surađivali u hrvatskome emigrantskom tisku, sudjelovali su na protujugoslavenskim prosvjedima, držali govore i predavanja, širili protujugoslavenske letke i zvučne kazete. 1979. godine bio je član Hrvatskoga koordinacijskog odbora HNV-a (gosp. [[Petar Hinić]], prof.Božo Dugeč i M.Dugeč) koji su inicirali i pomagali pri osnivanju hrvatskih dopunskih škola. Cijeli se život borio za Hrvatsku, čeznuo i patio zbog domovine. Nije imao sreću doživjeti rođenje slobodne države Hrvatske. Umro je 1989. godine.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> Napisao je knjigu ''Nismo spremni robovati''. Zajedno s prof. [[Kazimir Katalinić|Kazimirom Katalinićem]] pripremila ju je objavila Malkica Dugeč.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Dugeč, Božo}} [[Kategorija:Životopisi, Drniš]] [[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatsko proljeće]] [[Kategorija:Životopisi, Donji Miholjac]] [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]] qqhtdvoct0eukpu437s04sfaluyef2n 0 637255 7578144 7389590 2026-08-15T22:14:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578144 wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}} {{stilska dorada}} {{pravopis}} {{Infokvir TV serija | bgcolour = #fada00 | ime_serije = | orig_naslov = BoJack Horseman | slika = BoJack Horseman Logo.svg | natpis_pod_slikom = Najavni logo serije BoJack Horseman | format_serije = [[Crtani film|animirani]]/[[Komedija]]/[[Satira]] | trajanje_epizode = 25 - 26 [[minuta]] | autor = Raphael Bob Waksberg | razvoj = Alex Bulkley<br>Corey Campodonico <br>Lisa Hanawalt<br>Kate Purdy | izvršni_producent = Noel Bright<br>Steven A. Cohen<br>Blair Fetter<br>Jane Wiseman | glumci = Will Arnett<br>Amy Sedaris<br>Alison Brie<br>Paul F. Tompkins<br>Aaron Paul | država = {{Z|SAD}} [[SAD]] | jezik = [[engleski]] | tv_kuća = [[Netflix]] | početak_serije = [[22. kolovoza]] [[2014.]] | kraj_serije = [[31. siječnja]] [[2020.]] | broj_epizoda = 77 | u_hrv = od [[2016.]] do [[2017.]] na [[MTV Adria]] kao ''Konjko!'' | web_stranica = https://www.netflix.com/hr/title/70300800 | imdb_id = tt3398228 }} '''''BoJack Horseman''''' je [[crtani film|animirana]] [[TV serija]] za odrasle, dobitnik nagrade Annie koju je stvorio Raphael Bob Waksberg, američki komičar i umjetnik, za [[Netflix]]. Serija je postala veliki hit servisa Netflix, a uz to je i jedna od najuspješnijih novih televizijskih serija u povijesti tog medija. Serija je [[satira|satirička]] parodija suvremenog načina života zvijezda u [[Hollywood]]u, u kojem se radnja uglavnom odvija. Prikazuje cjelovitu [[američka kultura|američku kulturu]] medija i showbusinessa u [[društvo|društvu]] u kojem zajedno žive ljudi i razne antropomorfne životinje. Radnja serije vrti se oko protagonista BoJack Horsemana, ostarjele zvijezde humoristične serije ''Horsin' Around'' iz [[1990|90.-ih]] godina 20. stoljeća, koji prolazi kroz krizu srednjih godina. U pokušaju da povrati nekadašnju popularnost i ljubav javnosti, BoJack pokušava napisati autobiografsku knjigu, ali se ne može nositi s tim zbog svoje lijenosti, a nakon što je uvjerio agenta i izdavača, angažira spisateljicu iz sjene Dianu Nguyen da napise „autobiografiju“, koja nakon upoznavanja s njim provodi puno vremena, uči o njegovoj prošlosti i radu. U jednom trenutku postoji i simpatija među njima. Radnja je isprepletena s BoJackovim sjećanjima i njegovim trenutnim životom. BoJack također mora balansirati u životnim odlukama između želja i prioriteta njegove agentice i bivše djevojke Princess Carolyn, ludih i nesmotrenih ideja cimera Todda Chaveza i prijatelja i filmskog kolege Mr. Peanutbuttera. Emitiranje serijala na servisu Netflix započelo je 22. kolovoza 2014. i ta prva sezona uglavnom je rezultirala miješanim kritikama. Druge dvije sezone, zapocele s emitiranjem 28. srpnja 2015. i 22. srpnja 2016. vrlo su dobro ocijenjene i povećana je gledanost serijala. Četvrta sezona je objavljena 8. rujna 2017. da bi do sada posljednja, peta sezona, započela s emitiranjem 14. rujna 2018. ==Glavni likovi== BoJack Horseman, glas daje kanadski glumac Will Arnett) glavni je lik serije, antropomorfni [[konj]]. Na početku prve sezone ima oko 50 godina. Pala je zvijezda šou biznisa, alkoholičar s neugodnim karakterom koji pati od usamljenosti. Bojack je prilično pametan i ciničan, pa ga mnogi oko njega smatraju uskogrudnim, i u tom smislu mu je teško pronaći nekoga tko će ga razumjeti. Navikao je svima otvoreno govoriti stavove pritom ne brinući da bi to moglo povrijediti bilo koga. U mladosti se okušao kao komičar. Potom se sastao s Herbom Kazzazom, zahvaljujući kojem je dobio ulogu u obiteljskoj komediji ''Horsin' around'', u kojoj je glumio 9 godina. Nakon toga nije pronašao drugi posao i životari, trošeći bogatstvo koje je zaradio glumom. BoJack je osoba koja pati od samoće i gnušanja, pokušava se zabaviti na bilo koji način, samo da ne bude sam. Istodobno, svim silama pokušava zaboraviti svoju prošlost, uglavnom uz pomoć alkohola, i izbjeći odgovornost za sve pogreške u životu koje ne može popraviti. Princeza Carolyn (izvorno '''Princess Carolyn'''; glas daje glumica Amy Sedaris) je antropomorfna [[perzijska mačka]], agentica i bivša BoJackova djevojka. Ima oko 40 godina. Princeza Carolyn bila je jedina s kojom je BoJack imao ozbiljnu vezu, koju je uspjela održati dugo vremena zahvaljujući njezinoj vjeri u njega. Na početku serijala ga napušta, jer shvaća da ne može izgraditi budućnost s konjem koji ne želi preuzeti obveze. Unatoč tome, ne prestaje biti njegova agentica i trošiti svoje vrijeme i energiju na njega. Do kraja prve sezone započinje vezu s Vincentom Adultmanom kako bi BoJack postao ljubomoran. Todd Chavez (izvorno '''Todd Chavez'''; glas daje glumac Aaron Paul) - nezaposleni mladić, BoJackov cimer. Pet godina prije početka radnje roditelji su ga izbacili iz kuće zbog nekonvencionalnog načina života, nakon čega je Todd došao na jednu od BoJackovih zabava i ostao kao cimer. BoJack dopušta Toddu da živi u svom domu uglavnom iz dva razloga: prvo, Todd zna za neke BoJackove tajne, a još važnije, BoJack pati od usamljenosti. I unatoč čestim BoJackovim uvredama, Todd ga iskreno smatra dobrom osobom i spreman je pomoći u bilo kojoj od njegovih avantura. Unatoč lijenosti i neodgovornosti, Todd je prilično talentiran momak s dobrom maštom. Diane Nguyen (izvorno '''Diane Nguyen'''; glas daje glumica Alison Brie) je pisac iz sjene BoJackove autobiografije. Inteligentna je i educirana osoba feminističkih stajališta, i djevojka (a kasnije i supruga) Gospodina Peanutbuttera. Diane je rođena u Bostonu u obitelji azijskog porijekla i ima četvero zakinute braće (Marty, Artie, Tommy i Harry). Prema vlastitim riječima, izopćeni je član obitelji koju nitko ne voli, a njeni odnosi s obitelji konačno su se pogoršali nakon ''pogreba'' oca. Po Bojackovom savjetu odlučuje više ne dolaziti u Boston. Isprva Diane i BoJack su bili u prijateljskim odnosima, da bi daljnjim upoznavanjem postali bliži, sve dok BoJack ne shvati da ima dublje osjećaje prema njoj, koje ona ne uzvraća i udaje se za Gospodina Peanutbuttera do kraja prve sezone. Gospodin Peanutbutter (izvorno '''Mr. Peanutbutter''' – Mr. je njegovo osobno ime; glas daje glumac Paul Tompkins) - antropomorfni je [[Labrador retriver]]. Glumac i komičar, protagonist je serijala ''Mr. Peanutbutter's house'', čija je radnja slična onoj serije ''Horsin' around'' BoJacka Horsemana. Vlasnik je filmskog studija ''PB Livin'', i muž Diane Nguyen. Prilično je dobroćudan, vedar, ali ne baš pametan lik. Za razliku od BoJacka i danas je prilično uspješan i popularan, o njemu se pišu članci, snimljeni su reality showovi i filmovi. Donekle je dobrih odnosa s BoJackom kojeg smatra prijateljem, a uspostavio je dobre odnose i s Toddom, s kojim je stvorio i sumnjive poslovne projekte. ==Nagrade i priznanja== {| class="wikitable plainrowheaders" style="font-size:90%; width:100%;" |- ! scope="col" | Godina ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Nominacija ! scope="col" class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Izvori}} |- | rowspan="3" | 2016 | 6th Critics' Choice Television Awards | rowspan="2" | Najbolja animirana serija | rowspan="2" | ''BoJack Horseman'' |<ref name="CCA22">{{cite web |url=http://www.criticschoice.com/critics-choice-awards/ |title=22nd Annual Critics' Choice Awards Winners List |website=Critics' Choice Awards |publisher=BFCA/BTJA |date=11. prosinca 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161224125043/http://www.criticschoice.com/critics-choice-awards/}}</ref> |- | 2016 Gold Derby Awards |<ref name="GD2016">{{cite web |url=http://www.goldderby.com/article/2016/gold-derby-tv-awards-2016-winners-people-v-oj-simpson-game-of-thrones-news-913752468/ |title=Gold Derby TV Awards 2016 Winners List |website=Gold Derby |publisher=Penske Media Corporation |date=7. rujna 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171208105440/http://www.goldderby.com/article/2016/gold-derby-tv-awards-2016-winners-people-v-oj-simpson-game-of-thrones-news-913752468/}}</ref> |- | 7th Critics' Choice Television Awards | Najbolja animirana serija | ''BoJack Horseman'' |<ref name="CCA21Variety">{{cite web |url=https://variety.com/2016/film/news/critics-choice-awards-winners-list-2016-1201681953/ |title=Critics' Choice Awards: Winners List |website=Variety |publisher=Penske Media Corporation |date=17. siječnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170627055209/http://variety.com/2016/film/news/critics-choice-awards-winners-list-2016-1201681953/}}</ref> |- | rowspan="3" | 2017 | 2017 Annecy International Animated Film Festival | Najbolja nova TV serija | "Fish Out Of Water" |<ref name="Annecy2017">{{cite web |url=https://www.annecy.org/festival/awards/film-index-award-winner:film-20172758 |title=BoJack Horseman "Fish Out Of Water" |website=Annecy International Animated Film Festival |publisher=International Animated Film Association |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170907122042/https://www.annecy.org/festival/awards/film-index-award-winner:film-20172758}}</ref> |- | 2017 Gold Derby Awards | Najbolja animirana serija | ''BoJack Horseman'' |<ref name="GD2017">{{cite web |url=http://www.goldderby.com/article/2017/2017-gold-derby-tv-awards-winners-big-little-lies-news-357924086/ |title=Gold Derby TV Awards 2017 Winners List |website=Gold Derby |publisher=Penske Media Corporation |date=6. rujna 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171105135702/http://www.goldderby.com/article/2017/2017-gold-derby-tv-awards-winners-big-little-lies-news-357924086/}}</ref> |- | 33rd Artios Awards | Posebna nagrada za sinkronizaciju u animiranom filmu | Linda Lamontagne |<ref name="ArtiosA33">{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/lists/artios-casting-society-award-winners-2018-1068366/item/reality-series-1075424 |title=Artios Awards: 'Lady Bird,' 'Three Billboards' Among Casting Society Winners |website=[[The Hollywood Reporter]] |publisher=Eldridge Industries |date=18. siječnja 2018. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180121210704/https://www.hollywoodreporter.com/lists/artios-casting-society-award-winners-2018-1068366/item/reality-series-1075424}}</ref> |- | rowspan="3" | 2019 |9th Critics' Choice Television Awards |Najbolja animirana serija |''BoJack Horseman'' |<ref name="CCA24">{{cite web |url=http://www.criticschoice.com/critics-choice-awards/ |title=Critics' Choice Awards - Critics' Choice AwardsCritics' Choice Awards |website=Critics' Choice Awards |publisher=BFCA/BTJA |date=10. prosinca 2018. |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ZKoDjNL?url=http://www.criticschoice.com/critics-choice-awards/}}</ref> |- | rowspan="2" | 46th Annie Awards | Najbolja televizijska produkcija | "The Dog Days are Over" |<ref name="Annie46Variety">{{cite web |url=https://deadline.com/2018/12/annie-awards-incredibles-2-ralph-breaks-the-internet-spider-man-into-the-spiderverse-1202512564/ |title=Annie Awards: 'Incredibles 2', 'Ralph' And 'Spider-Verse' Top Nominations |website=Variety |publisher=Penske Media Corporation |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181203175922/https://deadline.com/2018/12/annie-awards-incredibles-2-ralph-breaks-the-internet-spider-man-into-the-spiderverse-1202512564/}}</ref> <ref name="Annie46">{{cite web |url=https://annieawards.org/nominees |title=Annie Awards - Nominees |website=Annie Award |publisher=ASIFA-Hollywood |access-date=22. veljače 2019. |archive-date=16. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140116101513/http://annieawards.org/nominees |url-status=dead }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.netflix.com/hr/title/70300800/ Službene web-stranice serijala ''BoJack Horseman''] [[Kategorija:Animacija| ]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su završile 2020.]] raw5qw1tx0bp0y9m5zi6gennldtu5vw 0 637625 7578065 7567571 2026-08-15T18:26:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578065 wikitext text/x-wiki '''Berislav Fabek''' ([[Bjelovar]], [[16. kolovoza]] [[1931.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] domovinski i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenički]] karikaturist, scenarist crtanih, nastavnih i reklamnih filmova, crtač stripa i književnik. Pisao je pjesme, eseje i političke članke.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127164846/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=27. studenoga 2013. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 1. ožujka 2019.</ref> == Životopis == Rodio se je u Bjelovaru. U Samoboru pohađao osnovnu školu. U Zagrebu završio gimnaziju. Na zagrebačkoj Saveznoj grafičkoj školi diplomirao je [[litografija|litografiju]]. Od 1950. crta karikature koje je objavi u humorističko-satiričkim listovima. Član skupine prvih petorice crtača-animatora u [[Studio za crtani film - Zagreb film|Studiju za crtani film]] {{--}} [[Zagreb film]].<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> Već 1958. otišao je u SR Njemačku gdje je kao priznat animator i redatelj radio u Münchenu i Wiesbadenu. Radio za njemačku televizijsku kuću [[ZDF]] za koju je izradio reklamne i nastavne filmove. Vlastiti je studio crtanog filma TVAnimation osnovao u Münchenu 1973. godine. Također je nastavio s objavljivanjem karikatura. Od 1978. je u Kanadi. Radio je u vlastitom studiju crtane filmove, stripove i karikature, pa se je zaposlio u državnoj službi ontarijske vlade u Torontu.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Djela == Karikature su mu objavili u ''[[Kerempuh]]u'', ''[[Čičak (humorističko-satirički list)|Čičku]]'', ''[[Pomet (humorističko-satirički list)|Pometu]]'' i ''[[Jež (humorističko-satirički list)|Ježu]]''. Suautor nekoliko scenarija za crtane filmove koje je napisao s poznatim animatorom i redateljem [[Zlatko Grgić|Zlatkom Grgićem]]. Izradio je [[reklamni film|reklamne]] i [[nastavni film|nastavne filmove]] za ZDF. Dok je boravio u SR Njemačkoj, karikature su mu objavili u reviji Quicku i inim njemačkim tiskovinama.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> Surađivao u hrvatskom [[Hrvatsko iseljeništvo|iseljeničkom]] tisku. Prvo je pisao političke članke i karikature. U [[Hrvatska revija|Hrvatskoj je reviji]], smatranoj za [[Hrvatska politička emigracija|politički emigrantski list]], redovno objavljivao svoje književne radove, cikluse [[pjesma|pjesama]] i [[esej]]e. Hrvatska revija mu je 1991. u Barceloni objavila knjigu eseja ''Tragovi''.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Nagrade i priznanja == 1962. godine nagrađen je na [[Festival reklamnog filma u Veneciji|festivalu reklamnog filma]] specijalnom diplomom za film "Stubs Bier".<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> [[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ga je u svoju antologiju ''45 hrvatskih emigrantskih pisaca'' i ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Fabek, Berislav}} [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] [[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj]] [[Kategorija:Hrvati u Kanadi]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski karikaturisti]] [[Kategorija:Animacija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]]<!-- scenariji crtanih filmova --> [[Kategorija:Hrvatski crtači stripa]] j65i01amqp325rm8ql66kurf54yfe3u 0 638506 7578215 7568009 2026-08-16T02:42:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578215 wikitext text/x-wiki '''Branko Kadić''' ([[Krug (razdvojba)|Krug]], Dolnja Poljica, [[4. travnja]] [[1919.]] - [[Buenos Aires]], [[3. srpnja]] [[1991.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] domovinski i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljenički]] [[književnik]], [[književna kritika|književni kritičar]], [[esej]]ist, [[prevoditelj]] i [[diplomat]]<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131127164846/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=27. studenoga 2013. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 15. ožujka 2019.</ref> == Životopis == Rodio se je u mjestašcu Krugu u Dolnjim Poljicin, danas dijelom [[Jesenice (Dugi Rat)|Jesenica]]. U Krugu je završio pučku školu. U Splitu je išao u sjemenište gdje je završio klasičnu gimnaziju. Gimnazijski kolege bili su mu [[Jure Kaštelan]] i [[Ivan Raos]]. Maturiravši, upisao se na zagrebački Filozofski fakultet na kojem je studirao južnoslavenske književnosti i romanske jezike. Izbivanjem Drugoga svjetskog rata zaposlio se je u Ministarsvu vanjskih poslova. Dvije godine potom imenovan je na mjesto tajnika hrvatskog veleposlanstva grofa Pejačevića u Madridu. Nakon rata izabrao je emigraciju. Iz Španjolske je odselio u Argentinu, u Buenos Aires, gdje se je oženio s Marijom Zulemom Ricci i dobili su dva sina. Radi uzdržavanja obitelji i k tome dvoje djece nakon smrti njegove sestre, radio je razne poslove i često je radio na dvama radnim mjestima. Iako rastrgan obvezama, nikad nije prestao biti književnikom. Malo tko se je u hrvatskoj emigraciji isticao kao književni kritičar. Kadić je desetljećima srazmjerno redovito pisao književne kritike, o hrvatskim, španjolskim i francuskim književnicima. Nezaobilazni su mu brojni eseji, poput onih o pjesništvu [[Viktor Vida|Viktora Vide]], [[Srećko Karaman|Srećka Karamana]] ili [[Zvonimir Katalenić|Zvonimira Katalenića]]. Uspjele su mu također procjene i prikazi s područja likovne umjetnosti (primjerice o Z. Dučmeliću i Š. Pelicariću). Uglavnom je prilog objavio u [[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]] i [[Studia croatica|Studia croatica]], ali i još ponegdje. Cijeli je život bio članom uredničkog odbora u Studia croatica. Za Studiju croaticu vrsno je prevodio hrvatske tekstove na španjolski.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> Argentinsko-hrvatska književnica [[ Ana Blažeković]] uvela ga je kao lik u svoj roman ''María Josefa Ezcurra, zabranjena Belgranova ljubav''.<ref>Željka Lovrenčić: [http://www.matica.hr/vijenac/470/tko-tvori-hispanisticku-croaticu-19531/ ''Latinskoamerički prozaici hrvatskoga podrijetla. Tko tvori hispanističku Croaticu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190316025745/http://www.matica.hr/vijenac/470/tko-tvori-hispanisticku-croaticu-19531/ |date=16. ožujka 2019. }}, 470 - 8. ožujka 2012. Pristupljeno 15. ožujka 2019.</ref> Umro je u Buenos Airesu 3. srpnja 1991. godine. Poslije njegove smrti bila je u pripremi knjiga Kadićevih izabranih književnih kritika i eseja. [[Ante Kadić]], jedan od najboljih poznavatelja hrvatske emigrantske pisane riječi istakao je da je važan prinos hrvatskoj književnoj povijesti čine Brankova pisma.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Nagrade i priznanja == *[[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ga je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://hrevija.lzmk.hr/web/HR/odgovornosti/indeks751.htm ''Branko Kadić''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214200323/http://hrevija.lzmk.hr/web/HR/odgovornosti/indeks751.htm |date=14. veljače 2021. }}, Autori i suradnici - Hrvatska revija. LZMK {{GLAVNIRASPORED:Kadić, Branko}} [[Kategorija:Jesenice (Dugi Rat)]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski diplomati]] [[Kategorija:Hrvati u Argentini]] ey0fusj5fxe3nhf9q8oyysonsim50kh 0 640415 7578200 6467426 2026-08-16T01:16:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578200 wikitext text/x-wiki '''Boško Budisavljević''', ([[Split]], [[15. travnja]] [[1942.]]), hrvatski arhitekt. Iz plemenite je ličke obitelji [[Budisavljevići|Budisavljević]], iz onog ogranka obitelji koja je prešla u [[Podlapača|Podlapači]] na rimokatoličku vjeru, kada im se predak Lazo B. oženio Marijom pl. Holjevac. == Životopis == U Zagrebu je završio gimnaziju [[1960.]] i Arhitektonski fakultet [[1968.]] (D. Galić). Od [[1969.]] do [[1971.]] radi u projektnom birou ''Ingradinvesta'' u Zagrebu, a 1971. – 73. suradnik je Majstorske radionice D. Galića. Diplomirao je na Ecole des Beaux - Arts u [[Pariz]]u [[1974.]] Od 1974. do [[1976.]] zaposlen je u Zavodu za urbanizam općine [[Zabok]], 1976. – 78. rukovodi prostornim uređenjem spomen-parka u [[Kumrovec|Kumrovcu]]. Potom [[1979.]] predaje u Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu, a [[1980.]] – 86. radi na Arhitektonskom fakultetu kao samostalni istraživač (teme stanovanja i urbane obnove). Od [[1986.]] samostalni je arhitekt u Zagrebu, [[Beograd]]u i [[Beč]]u. — Izradio je mikrourbanističke studije ''Pješakov kilometar'' (1976.), ''Vrbici'' (1977., s R. Miličevićem i R. Mažuranom, nagrada 14. zagrebačkog salona), ''Grad za rušenje – o sanaciji zagrebačke periferije'' (1978., s grupom autora), ''studiju Trnja, Novoga Zagreba i priobalja Save'' (1981., s grupom autora), ''studiju za sanaciju i obnovu stambenih zona Zagreba'' (1982.), ''Urbanizam bez urbanista – o sanaciji i rehabilitaciji bespravne izgradnje u Prištini'' (1985.), ''studiju sanacije stambenih četvrti u Mostaru'' (1988.). Autor je projekata za stambeni niz u Graetz-Armenvilliersu u Parizu (1973.), programa projektiranja stambene izgradnje u NR Kongu (1985.), detaljnog urbanističkog plana centra Zaboka (1975.), studije za Generalni urbanistički plan Zagreba (1982.) te urbanističkih planova za dijelove [[Lazarevac|Lazarevca]], [[Novi Sad|Novoga Sada]] i Beograda (1986. – 88.). Realizirao je prenosive sklopljive objekte (patent, 1979) i višestambenu zgradu u Kumrovcu (1980). Uspješno sudjelovao na natječajima za spomen-obilježje stote obljetnice Međunarodne unije za telekomunikacije u [[Ženeva|Ženevi]] (1965., s M. Ujević, jedna od tri prve nagrade), spomenik Seljačkoj buni u [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]] (1970., s M. Ujević, III nagrada), memorijalni kompleks na [[Kozara|Kozari]] (1970., s M. Ujević, otkupna nagrada), operu u Beogradu (1971, s M. Uzelcem), stambeni objekt u Travnom u Zagrebu (1973, s grupom autora, I nagrada.) i dr. O temama urbanizma, stana i stanovanja, bespravne gradnje, sanacije gradskih područja i sl. objavljuje članke u periodicima, stručnim i znanstvenim publikacijama: ''Čovjek i prostor'' (1972., 1978., 1981., 1983.), ''Arhitektura'' (1974., 1984.), ''Komunikacije'' (1984, 1987), Centar za planiranje urbanog razvoja (1985), Dokumentacija za građevinarstvo i arhitekturu (1985), Književne novine (1985, 1987.), ''Seminar ISOCARP-a'' (The International Society of City and Regional Planners, Beograd 1987.). Sudjelovao na izložbi »Izazov« (Zagreb 1971.), izložbama Zagrebačkog salona (od 1976.), beogradskog Salona arhitekture i dr.<ref>{{Cite book |title=Hrvatski biografski leksikon, Boško Budisavljević |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3044 |location=Zagreb |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite book |last=Budisavljević |first=Borislav |title=Atlas 37 grana rodoslova Budisavljevića, str. 264., 265., 399. |year=2018 |publisher=Prometej}}</ref> == Zanimljivosti == [[Nikola Tesla]] je dupli rod Bošku Budisavljević. Bliže srodstvo je preko njegove majke Dane, čija je baka bila Angelina (Tesla) Trbojević, jedna od sestara slavnog znanstvenika.<ref>{{Cite book |title=Teslin pranećak živi u Zagrebu! |year=2006 |url=https://www.jutarnji.hr/arhiva/teslin-pranecak-zivi-u-zagrebu/3330560/ |publisher=Jutarnji list |location=Zagreb}}</ref> Dalje srodstvo s Nikolom Teslom je preko Boškovog oca, jer je baka Nikole Tesle, Sofija Mandić, djevojački bila Budisavljević. Na isti način, daljeg srodstva, Bošku je rod i [[Julije Budisavljević]], muž [[Diana Budisavljević|Diane Budisavljević]], kao i [[Tito]]va supruga [[Jovanka Broz]]. Otac je Srđana Budisavljevića i redateljice [[Dana Budisavljević|Dane Budisavljević]] čiji je film [[Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)]] apsolutni pobjednik [[Pulski filmski festival|Pulskog filmskog festivala]]. == Djela == * "Pravo slama", (u: Krov nad glavom – ogledi o stambenoj bedi i siromaštvu. Beograd 1985, 121–134). ==Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Budisavljević, Jоsip}} [[Kategorija:Hrvatski arhitekti]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] g4njkjh7iwnh1v9xtvi4q7oppt2dykb 0 642980 7578054 6138842 2026-08-15T17:43:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578054 wikitext text/x-wiki '''Bela pl. Adamović Čepinski''' ([[Čepin]], [[15. rujna]] [[glazba u 1856.|1856.]] {{--}} [[Osijek]], [[28. veljače]] [[glazba u 1934.|1934.]]), hrvatski [[skladatelj]] i [[političar]]<ref name="mic.hr">(): [http://quercus.mic.hr/quercus/person/420 ''Bela (Čepinski) Adamović''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190518182823/http://quercus.mic.hr/quercus/person/420 |date=18. svibnja 2019. }}, Muzički informativni centar. Pristupljeno 18. svibnja 2019.<br>{{dopusnica|http://quercus.mic.hr/quercus/person/420|Muzičkog informativnog centra|Glazba|Muzički_informativni_centar_Koncertne_direkcije_Zagreb}}</ref> i [[agronom]]<ref>Antun Petrušić i Ante Sekulić: [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=308 ''Adamović Čepinski, Bela''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190518182826/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=308 |date=18. svibnja 2019. }}, Hrvatski biografski leksikon. LZMK. Zagreb, 1983. Pristupljeno 18. svibnja 2019.</ref> Iz hrvatske plemićke obitelji [[Adamović Čepinski|Adamovića Čepinskih]]. == Životopis == Rodio se je u Čepinu. Završio za agronoma. Škole je završio u Osijeku i Beču, na Visokoj školi za [[kultura tla|kulturu tla]]. Glazbenu izobrazbu stekao je kod I. N. Hummela i D. Hercoga u Osijeku te u Beču kod H. Grädenera i C. Frühlinga (harmonija, kontrapunkt, instrumentacija) u Beču. Obnašao je položaj narodnog zastupnika i izaslanika u Hrvatsko-ugarskom saboru. Cijeli život skladao je glazbu: orkestralna (Andante religioso, 1893.; Adagio, 1896.; Jubilarna koračnica), glazbeno-scenska i vokalno-instrumentalna djela te solo pjesme (oko 40, djelomice na vlastite tekstove). Napisao je prvi hrvatski [[balet]] [[Jela (balet)|Jela]] (praizvedba, HNK, Zagreb, 1898.). Umro je u Osijeku.<ref name="mic.hr"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Anić, Latica}} [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski agronomi]] [[Kategorija:Životopisi, Osijek]] [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] m1wrrr3y34fpurmqs5scfdbjptmelit 0 643062 7577923 7405647 2026-08-15T12:27:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7577923 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Atzara | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Atzàra''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Atzara - Costume tradizionale (07).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 59 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 5 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =35,92 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =553 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =1 133<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =32 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08030 | pozivni_broj =0784 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091003 | web_stranica =http://www.comune.atzara.nu.it | bilješke = }} '''Atzara''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Atzàra'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 553 metra i ima 1&nbsp;133 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 35,92&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 32&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Belvì]], [[Meana Sardo]], [[Sorgono]] i [[Samugheo]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1607 |1871.|1469 |1881.|1610 |1901.|1462 |1911.|1359 |1921.|1332 |1931.|1366 |1936.|1404 |1951.|1595 |1961.|1715 |1971.|1490 |1981.|1366 |1991.|1332 |2001.|1310 |2011.|1210 |2021.|1026 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] dhuwxwhi4q5qa9t3xqxphs9m6af8rhe 0 643063 7577931 7405474 2026-08-15T12:55:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7577931 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Austis | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Aùstis''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Austis - Costume tradizionale (06).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 4 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 5 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =50,81 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =737 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =820<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =16 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08030 | pozivni_broj =0784 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091004 | web_stranica =http://www.comune.austis.nu.it/ | bilješke = }} '''Austis''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Aùstis'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 737 metara i ima 820 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 50,81&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 16&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Neoneli]], [[Nughedu Santa Vittoria]], [[Olzai]], [[Ortueri]], [[Sorgono]], [[Teti (Italija)|Teti]] i [[Tiana]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|668 |1871.|728 |1881.|735 |1901.|744 |1911.|890 |1921.|967 |1931.|1002 |1936.|1079 |1951.|1228 |1961.|1482 |1971.|1268 |1981.|1081 |1991.|1054 |2001.|959 |2011.|876 |2021.|772 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] rx49hucjeh31rizjrd7zholx7rk4sze 0 643065 7577974 7405515 2026-08-15T14:50:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7577974 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Badesi | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Badèsi''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Badesi - Panorama (02).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 58 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 53 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =31,30 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =102 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =1 849<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =59 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07030 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090081 | web_stranica =http://www.comunebadesi.ot.it | bilješke = }} '''Badesi''' ([[Galurski jezik|galurski]]: ''Badèsi'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 102 metra i ima 1&nbsp;849 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 31,30&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 59&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Trinità d'Agultu e Vignola]], [[Valledoria]] i [[Viddalba]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|432 |1871.|430 |1881.|458 |1901.|593 |1911.|774 |1921.|896 |1931.|1026 |1936.|1110 |1951.|1356 |1961.|1555 |1971.|1563 |1981.|1759 |1991.|1860 |2001.|1862 |2011.|1898 |2021.|1838 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Sassari]] 0fk4e0ic9b2yqwr3fkiv578xmrpbg3n 0 643067 7577984 7406278 2026-08-15T15:16:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7577984 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Ballao | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Ballàu''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 33 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 22 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =46,63 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =98 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =812<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =17 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09040 | pozivni_broj =070 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111003 | web_stranica =http://www.comune.ballao.ca.it | bilješke = }} '''Ballao''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Ballàu'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 98 metara i ima populaciju od 812 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na teritoriju od 46,63&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 17&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Armungia]], [[Escalaplano]], [[Goni]], [[Perdasdefogu]], [[San Nicolò Gerrei]], [[Silius]] i [[Villaputzu]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|937 |1871.|942 |1881.|1006 |1901.|1181 |1911.|1477 |1921.|1295 |1931.|1229 |1936.|1327 |1951.|1580 |1961.|1679 |1971.|1359 |1981.|1220 |1991.|1086 |2001.|971 |2011.|877 |2021.|731 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] m8pg4ciyhi7gnskuf8hik8sxu655tcb 0 643068 7577997 7405639 2026-08-15T15:42:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7577997 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Banari | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bànari''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Banari, panorama (04).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 34 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 42 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =21,25 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =419 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =580<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =27 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07040 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090007 | web_stranica =http://www.comune.banari.ss.it | bilješke = }} '''Banari''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bànari'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 419 metara i ima 580 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 21,25&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 27&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Bessude]], [[Florinas]], [[Ittiri]] i [[Siligo]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1214 |1871.|1357 |1881.|1345 |1901.|1503 |1911.|1517 |1921.|1462 |1931.|1355 |1936.|1369 |1951.|1444 |1961.|1198 |1971.|877 |1981.|931 |1991.|756 |2001.|677 |2011.|610 |2021.|535 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Sassari]] 9x116priava7pa3nbffezu078y9mvu7 0 643069 7578015 7406165 2026-08-15T16:04:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578015 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Baradili | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bobàdri''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 43 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 54 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =5,57 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =165 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =83<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =15 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09090 | pozivni_broj =0783 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =095010 | web_stranica =http://www.comune.baradili.or.it | bilješke = }} '''Baradili''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bobàdri'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 165 metara i ima 83 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 5,57&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 15&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Baressa]], [[Genuri]], [[Gonnosnò]], [[Sini]], [[Turri]] i [[Ussaramanna]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|123 |1871.|127 |1881.|128 |1901.|120 |1911.|168 |1921.|162 |1931.|186 |1936.|198 |1951.|210 |1961.|188 |1971.|159 |1981.|136 |1991.|119 |2001.|95 |2011.|90 |2021.|76 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Oristano}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]] it41pisqkwforzd50gsb49131vmunm4 0 643070 7578016 7406370 2026-08-15T16:06:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578016 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Baratili San Pietro | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Boàtiri''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 59 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 32 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =6,10 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =11 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =1 312<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =215 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09070 | pozivni_broj =0783 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =095011 | web_stranica =http://www.comune.baratilisanpietro.or.it | bilješke = }} '''Baratili San Pietro''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Boàtiri'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 11 metar i ima 1&nbsp;312 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 6,10&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 215&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Nurachi]], [[Oristano]], [[Riola Sardo]], [[San Vero Milis]] i [[Zeddiani]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|654 |1871.|638 |1881.|687 |1901.|794 |1911.|842 |1921.|866 |1931.|904 |1936.|1019 |1951.|1156 |1961.|1221 |1971.|1204 |1981.|1186 |1991.|1203 |2001.|1251 |2011.|1329 |2021.|1211 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Oristano}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]] gbohhuycy328n0u5r9kc4efusl9y1vw 0 643071 7578017 7406228 2026-08-15T16:17:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578017 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Baressa | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Arèssa''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Baressa - Panorama (02).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 43 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 53 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =12,51 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =165 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =651<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =52 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09090 | pozivni_broj =0783 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =095012 | web_stranica =http://www.comune.baressa.or.it | bilješke = }} '''Baressa''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Arèssa'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 165 metara i ima 651 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 12,51&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 52&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Baradili]], [[Gonnoscodina]], [[Gonnosnò]], [[Siddi]], [[Simala]], [[Turri]] i [[Ussaramanna]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|662 |1871.|710 |1881.|747 |1901.|768 |1911.|808 |1921.|792 |1931.|963 |1936.|1033 |1951.|1157 |1961.|1209 |1971.|1023 |1981.|1001 |1991.|962 |2001.|849 |2011.|723 |2021.|568 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Oristano}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]] 09m9qd8l453cgag3sewc7oj8t221sbn 0 643072 7578019 7406339 2026-08-15T16:18:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578019 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bari Sardo | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Barì''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Barisardo - Costume tradizionale (06).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 50 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 39 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =37,43 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =51 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =3 979<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =106 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08042 | pozivni_broj =0782 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091005 | web_stranica =http://www.comunedibarisardo.gov.it/ | bilješke = }} '''Bari Sardo''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Barì'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 51 metar i ima 3&nbsp;979 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 37,43&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 106&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Cardedu]], [[Ilbono]], [[Lanusei]], [[Loceri]] i [[Tortolì]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1508 |1871.|1578 |1881.|1503 |1901.|1592 |1911.|1759 |1921.|1790 |1931.|2063 |1936.|2271 |1951.|2742 |1961.|3282 |1971.|3546 |1981.|3786 |1991.|3996 |2001.|3871 |2011.|3938 |2021.|3861 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] i5e2cike82jyj00m6187vdmzecodn6v 0 643073 7578022 7406357 2026-08-15T16:25:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578022 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Barrali | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Barràbi''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 29 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 6 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =11,23 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =140 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =1 128 | stanovništvo_gustoća =100,45 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09040 | pozivni_broj =070 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111004 | web_stranica =http://web.tiscali.it/comunedibarrali | bilješke = }} '''Barrali''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Barràbi'') je grad i [[općina]] (''comune'') u [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 140 metara i ima populaciju od 1&nbsp;128 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na teritoriju od 11,23&nbsp;km²<ref name="area"/> s gustoćom naseljenosti od 100,45&nbsp;st/km². == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|342 |1871.|316 |1881.|334 |1901.|333 |1911.|389 |1921.|395 |1931.|506 |1936.|530 |1951.|677 |1961.|805 |1971.|849 |1981.|947 |1991.|1025 |2001.|1076 |2011.|1139 |2021.|1095 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 0rpxm2799f68ahdxh688v3sq9ypi5pm 0 643074 7578027 7405637 2026-08-15T16:38:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578027 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Barumini | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Barùmini''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 42 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 0 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =26,40 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =202 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =1 276 | stanovništvo_gustoća =48,33 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09021 | pozivni_broj =070 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111005 | web_stranica =http://www.comune.barumini.ca.it/ | bilješke = }} '''Barumini''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Barùmini'') je grad i [[općina]] (''comune'') u [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 202 metara i ima populaciju od 1&nbsp;276 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na teritoriju od 26,40&nbsp;km²<ref name="area"/> s gustoćom naseljenosti od 48,33&nbsp;st/km². == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1214 |1871.|1187 |1881.|1221 |1901.|1118 |1911.|1179 |1921.|1335 |1931.|1445 |1936.|1431 |1951.|1685 |1961.|1729 |1971.|1647 |1981.|1516 |1991.|1475 |2001.|1413 |2011.|1310 |2021.|1176 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 7blt1diuw1e98gvdsutvuv17y00v5ks 0 643075 7578034 7405741 2026-08-15T17:06:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578034 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bauladu | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Baulàu''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 1 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 40 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =24,22 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =38 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =689<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =28 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09070 | pozivni_broj =0783 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =095013 | web_stranica =http://www.bauladu.net | bilješke = }} '''Bauladu''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Baulàu'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 38 metara i ima 689 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 24,22&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 28&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Bonarcado]], [[Milis]], [[Paulilatino]], [[Solarussa]] i [[Tramatza]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|626 |1871.|733 |1881.|847 |1901.|721 |1911.|803 |1921.|761 |1931.|793 |1936.|844 |1951.|874 |1961.|801 |1971.|582 |1981.|646 |1991.|685 |2001.|687 |2011.|703 |2021.|647 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Oristano}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]] ecoee2toy80f4yj5faxs6buft84hrgx 0 643076 7578035 7405491 2026-08-15T17:06:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578035 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Baunei | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Baunèi''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = Sar03Baunei04.jpg | veličina_slike =260px | opis_slike =Baunei | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 2 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 40 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =211,90 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =480 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =3 624<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =17 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08040 | pozivni_broj =0782 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091006 | web_stranica =http://www.comunebaunei.it/ | bilješke = }} '''Baunei''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Baunèi'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 480 metara i ima 3&nbsp;624 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 211,90&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 17&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Dorgali]], [[Lotzorai]], [[Talana]], [[Triei]] i [[Urzulei]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1765 |1871.|1832 |1881.|1980 |1901.|2397 |1911.|2810 |1921.|2815 |1931.|3045 |1936.|3229 |1951.|3774 |1961.|4033 |1971.|4061 |1981.|4187 |1991.|4071 |2001.|3886 |2011.|3716 |2021.|3480 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 0t565d3czurv7gd7cploddlfnw5suce 0 643077 7578057 7406475 2026-08-15T17:57:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578057 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Belvì | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Brebì''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 58 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 11 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =18,10 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =787 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =634<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =35 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08030 | pozivni_broj =0784 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091007 | web_stranica =http://www.comune.belvi.nu.it/ | bilješke = }} '''Belvì''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Brebì'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 787 metara i ima 634 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 18,10&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 35&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Aritzo]], [[Atzara]], [[Desulo]], [[Meana Sardo]], [[Sorgono]] i [[Tonara]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|791 |1871.|838 |1881.|742 |1901.|805 |1911.|857 |1921.|852 |1931.|873 |1936.|826 |1951.|917 |1961.|932 |1971.|897 |1981.|832 |1991.|803 |2001.|741 |2011.|665 |2021.|560 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] cut4u2nm56lba5uola0y3ff6do9jw2a 0 643078 7578060 7406335 2026-08-15T18:07:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578060 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Benetutti | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Benetùtti''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Benetutti, panorama (02).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 27 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 10 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =94,45 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =406 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =1 862<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =20 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07010 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090008 | web_stranica =http://www.comune.benetutti.ss.it | bilješke = }} '''Benetutti''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Benetùtti'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 406 metara i ima 1&nbsp;862 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 94,45&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 20&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Bono]], [[Bultei]], [[Nuoro]], [[Orune]], [[Oniferi]], [[Orani]], [[Orotelli]], [[Nule]] i [[Pattada]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1850 |1871.|1990 |1881.|2195 |1901.|2536 |1911.|2642 |1921.|2750 |1931.|2766 |1936.|2809 |1951.|2947 |1961.|3016 |1971.|2443 |1981.|2367 |1991.|2292 |2001.|2181 |2011.|1971 |2021.|1726 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] lp55jcb9jtcmumwtlcwe7mn33ojwhzv 0 643079 7578063 7405664 2026-08-15T18:19:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578063 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Berchidda | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Belchìdda, Bilchìdda''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Berchidda - Panorama (01).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 47 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 10 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =201,88 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =290 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =2 773<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =14 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07022 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090009 | web_stranica =http://www.comune.berchidda.ot.it | bilješke = }} '''Berchidda''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Belchìdda'', [[Galurski jezik|galurski]]: ''Bilchìdda'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 290 metara i ima 2&nbsp;773 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 201,88&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 14&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Alà dei Sardi]], [[Calangianus]], [[Monti (Italija)|Monti]], [[Oschiri]] i [[Tempio Pausania]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1333 |1871.|1402 |1881.|1579 |1901.|2125 |1911.|2323 |1921.|2769 |1931.|2923 |1936.|3018 |1951.|3428 |1961.|3576 |1971.|3261 |1981.|3374 |1991.|3353 |2001.|3177 |2011.|2897 |2021.|2634 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Sassari]] i8g5ndxmbbt0s226tdwme1wu136kyib 0 643080 7578078 7405629 2026-08-15T18:47:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578078 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bessude | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bessùde''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Bessude, panorama (03).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 33 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 44 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =26,79 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =447 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =410<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =15 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07040 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090010 | web_stranica =http://www.comune.bessude.ss.it | bilješke = }} '''Bessude''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bessùde'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 447 metara i ima 410 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 26,79&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 15&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Banari]], [[Bonnanaro]], [[Borutta]], [[Ittiri]], [[Thiesi]] i [[Siligo]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|699 |1871.|724 |1881.|700 |1901.|763 |1911.|810 |1921.|801 |1931.|790 |1936.|696 |1951.|750 |1961.|704 |1971.|546 |1981.|547 |1991.|509 |2001.|501 |2011.|428 |2021.|391 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Sassari]] aazkvpthffqwgkw29kp1uic9e7xvgyb 0 643081 7578082 7406349 2026-08-15T19:11:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578082 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bidonì | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bidunìu''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Bidoni, panorama (02).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 7 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 56 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =11,72 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =250 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =145<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =12 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09080 | pozivni_broj =0783 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =095014 | web_stranica =http://web.tiscali.it/comunebidoni/ | bilješke = }} '''Bidonì''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bidunìu'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 250 metara i ima 145 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 11,72&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 12&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Ghilarza]], [[Nughedu Santa Vittoria]], [[Sedilo]] i [[Sorradile]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|319 |1871.|337 |1881.|393 |1901.|383 |1911.|377 |1921.|379 |1931.|397 |1936.|379 |1951.|403 |1961.|400 |1971.|287 |1981.|246 |1991.|188 |2001.|159 |2011.|147 |2021.|128 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Oristano}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]] oekhslosjv4yhu779mkaapqm6pub8sb 0 643082 7578096 7405631 2026-08-15T20:17:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578096 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Birori | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bìroro''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Birori - Panorama (02).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 16 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 49 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =17,33 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =450 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =531<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =31 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08010 | pozivni_broj =0785 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091008 | web_stranica =http://www.comune.birori.nu.it | bilješke = }} '''Birori''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bìroro'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 450 metara i ima 531 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 17,33&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 31&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Borore]], [[Bortigali]], [[Dualchi]] i [[Macomer]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|442 |1871.|398 |1881.|441 |1901.|419 |1911.|449 |1921.|450 |1931.|489 |1936.|463 |1951.|498 |1961.|479 |1971.|401 |1981.|392 |1991.|557 |2001.|591 |2011.|561 |2021.|499 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] nmzqrcg627rixxrj0139fa3cwqte54q 0 643083 7578110 7405518 2026-08-15T21:02:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578110 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bitti | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bìtzi''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 29 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 23 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =215,37 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =549 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =2 845<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =13 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08021 | pozivni_broj =0784 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091009 | web_stranica =http://www.comune.bitti.nu.it | bilješke = }} '''Bitti''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bìtzi'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 549 metara i ima 2&nbsp;845 stanovnika.<ref name="istat"/> Prostire se na 215,37&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 13&nbsp;st/km². Susjedne općine su: [[Alà dei Sardi]], [[Buddusò]], [[Lodè]], [[Lula (Italija)|Lula]], [[Nule]], [[Onanì]], [[Orune]], [[Osidda]] i [[Padru]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|3272 |1871.|3317 |1881.|3517 |1901.|4613 |1911.|4770 |1921.|5098 |1931.|5340 |1936.|5733 |1951.|5829 |1961.|5774 |1971.|4645 |1981.|4473 |1991.|3928 |2001.|3481 |2011.|3019 |2021.|2610 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] o0j7fc1c33352xftmjjg3ruko1ffq6t 0 643084 7578161 7405466 2026-08-15T23:27:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578161 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bolotana | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Olòthene, Bolòtzana''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Bolotana, panorama (01).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 20 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 58 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =108,44 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =472 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =2 618<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =24 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08011 | pozivni_broj =0785 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091010 | web_stranica =http://www.comune.bolotana.nu.it/ | bilješke = }} '''Bolotana''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Olòthene'', ''Bolòtzana'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 472 metra i ima 2&nbsp;618 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 108,44&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 24&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Bonorva]], [[Bortigali]], [[Illorai]], [[Lei]], [[Macomer]], [[Noragugume]], [[Orani]], [[Ottana]] i [[Silanus]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|2858 |1871.|2916 |1881.|3097 |1901.|3536 |1911.|3754 |1921.|3742 |1931.|4087 |1936.|4317 |1951.|4494 |1961.|4274 |1971.|3495 |1981.|3858 |1991.|3625 |2001.|3276 |2011.|2846 |2021.|2419 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] csxz692h9s3gl135kdpppjitttmqg9c 0 643085 7578163 7406371 2026-08-15T23:31:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578163 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bonarcado | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bonàrcadu''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Bonarcado - Panorama (02).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 1 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 40 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =28,41 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =284 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =1 597<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =56 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09070 | pozivni_broj =0783 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =095015 | web_stranica =http://www.comune.bonarcado.or.it/ | bilješke = }} '''Bonarcado''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bonàrcadu'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 284 metra i ima 1&nbsp;597 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 28,41&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 56&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Bauladu]], [[Bessude]], [[Borutta]], [[Milis]], [[Mores]], [[Paulilatino]], [[Santu Lussurgiu]] i [[Seneghe]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1393 |1871.|1350 |1881.|1418 |1901.|1366 |1911.|1406 |1921.|1424 |1931.|1504 |1936.|1638 |1951.|1833 |1961.|1843 |1971.|1896 |1981.|1677 |1991.|1762 |2001.|1702 |2011.|1627 |2021.|1519 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Oristano}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]] ndath09pa7ots40dd2c924nn4t47ls4 0 643086 7578166 7405504 2026-08-15T23:40:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578166 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bonnanaro | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bunnànnaru''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Bonnanaro, panorama (01).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 32 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 46 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =21,84 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =405 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =977<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =45 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07043 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090011 | web_stranica =http://www.comune.bonnanaro.ss.it | bilješke = }} '''Bonnanaro''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bunnànnaru'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 405 metara i ima 977 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 21,84&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 45&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Siligo]] i [[Torralba]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1175 |1871.|1265 |1881.|1425 |1901.|1800 |1911.|1879 |1921.|1865 |1931.|1802 |1936.|1858 |1951.|1866 |1961.|1821 |1971.|1497 |1981.|1307 |1991.|1198 |2001.|1127 |2011.|1021 |2021.|930 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Sassari]] eoudnjae2379vlie9giyhoklldqlhb1 0 643923 7578167 7406246 2026-08-15T23:41:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578167 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bono | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bòno''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Bono, panorama (01).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 25 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 2 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =74,54 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =540 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =3 546<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =48 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07011 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090012 | web_stranica =http://www.comune.bono.ss.it | bilješke = }} '''Bono''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bòno'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 540 metara i ima 3&nbsp;546 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 74,54&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 48&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Anela]], [[Benetutti]], [[Bonorva]], [[Bottidda]], [[Bultei]], [[Nughedu San Nicolò]], [[Oniferi]] i [[Orotelli]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|2816 |1871.|3208 |1881.|3189 |1901.|3752 |1911.|3825 |1921.|4013 |1931.|4265 |1936.|4518 |1951.|4815 |1961.|4906 |1971.|4111 |1981.|4043 |1991.|4061 |2001.|3800 |2011.|3636 |2021.|3356 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Sassari]] 49kqv3l4g4byd3no9qhbdvx98fxie81 0 643924 7578168 7405641 2026-08-15T23:41:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578168 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bonorva | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bonòlva''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Bonorva - Panorama (01).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 25 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 46 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =149,75 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =508 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =3 432<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =23 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07012 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090013 | web_stranica =https://www.comune.bonorva.ss.it | bilješke = }} '''Bonorva''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bonòlva'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 508 metara i ima 3&nbsp;432 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 149,75&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 23&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Bolotana]], [[Bono (Italija)|Bono]], [[Bottidda]], [[Cossoine]], [[Giave]], [[Illorai]], [[Ittireddu]], [[Macomer]], [[Mores]], [[Nughedu San Nicolò]], [[Semestene]] i [[Torralba]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|5232 |1871.|5394 |1881.|5966 |1901.|6711 |1911.|7128 |1921.|6953 |1931.|7341 |1936.|7443 |1951.|7590 |1961.|6669 |1971.|5479 |1981.|5045 |1991.|4632 |2001.|4106 |2011.|3669 |2021.|3231 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Sassari]] rghj5xcy0no7w20sh1jh87ji0tr3d00 0 643925 7578187 7406416 2026-08-16T00:43:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578187 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bortigiadas | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bultigghjàta''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Bortigiadas - Panorama (01).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 53 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 3 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =75,90 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =476 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =765<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =10 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07030 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090014 | web_stranica =http://www.comune.bortigiadas.ot.it | bilješke = }} '''Bortigiadas''' ([[Galurski jezik|galurski]]: ''Bultigghjàta'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 476 metara i ima 765 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 75,90&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 10&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Aggius]], [[Perfugas]], [[Santa Maria Coghinas]], [[Tempio Pausania]] i [[Viddalba]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1432 |1871.|865 |1881.|909 |1901.|1030 |1911.|1139 |1921.|1091 |1931.|1406 |1936.|1487 |1951.|1614 |1961.|1559 |1971.|1276 |1981.|1127 |1991.|987 |2001.|896 |2011.|800 |2021.|729 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 3d96hj7h3ry0aa73f3pr6tp87q51kob 0 643926 7578188 7406444 2026-08-16T00:43:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578188 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Borutta | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Borùta''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Borutta - Panorama (01).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 31 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 45 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =4,76 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =471 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =287<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =60 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07040 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090015 | web_stranica =http://www.comune.borutta.ss.it | bilješke = }} '''Borutta''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Borùta'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 471 metar i ima 287 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 4,76&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 60&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Bessude]], [[Bonnanaro]], [[Cheremule]], [[Thiesi]] i [[Torralba]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|533 |1871.|548 |1881.|629 |1901.|689 |1911.|744 |1921.|726 |1931.|655 |1936.|675 |1951.|649 |1961.|563 |1971.|519 |1981.|446 |1991.|377 |2001.|318 |2011.|285 |2021.|260 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Sassari]] 3uvn8rqnoktaxg7hserxvmwk8mwl0a1 0 643927 7578195 7406381 2026-08-16T01:03:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578195 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bottidda | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bòtidda''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Bottidda - Panorama (02).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 24 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 0 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =33,71 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =396 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =694<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =21 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07010 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090016 | web_stranica =http://www.comune.bottidda.ss.it | bilješke = }} '''Bottidda''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bòtidda'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 396 metara i ima 694 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 33,71&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 21&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Bono (Italija)|Bono]], [[Bonorva]], [[Burgos (Italija)|Burgos]], [[Esporlatu]], [[Illorai]] i [[Orotelli]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|740 |1871.|804 |1881.|843 |1901.|1048 |1911.|1125 |1921.|1048 |1931.|1149 |1936.|1158 |1951.|1197 |1961.|1161 |1971.|1011 |1981.|835 |1991.|825 |2001.|804 |2011.|736 |2021.|651 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Sassari]] itg8d167oyclbfe4p5peaehvm8s5lum 0 643929 7578234 7406158 2026-08-16T04:26:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578234 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Budoni | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Budùne, Budùni''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Budoni, panorama (02).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 42 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 42 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =54,28 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =16 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =5 148<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =95 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08020 | pozivni_broj =0784 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090091 | web_stranica =http://www.comune.budoni.ot.it | bilješke = }} '''Budoni''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Budùne'', [[Galurski jezik|galurski]]: ''Budùni'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 16 metara i ima 5&nbsp;148 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 54,28&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 95&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Posada]], [[San Teodoro]] i [[Torpè]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|677 |1871.|629 |1881.|730 |1901.|1055 |1911.|1243 |1921.|1305 |1931.|1429 |1936.|1634 |1951.|2037 |1961.|2421 |1971.|2646 |1981.|3111 |1991.|3650 |2001.|3929 |2011.|4846 |2021.|5333 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] pr8c87t7qoxfmblt67ura8a3ayj3xwd 0 643930 7578241 7405507 2026-08-16T04:46:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578241 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bultei | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Urtèi''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Bultei, panorama (03).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 27 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 4 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =96,83 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =509 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =950<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =10 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07010 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090018 | web_stranica =http://www.comune.bultei.ss.it/ | bilješke = }} '''Bultei''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Urtèi'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 509 metara i ima 950 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 96,83&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 10&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Anela]], [[Benetutti]], [[Bono (Italija)|Bono]], [[Nughedu San Nicolò]] i [[Pattada]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1017 |1871.|1104 |1881.|1160 |1901.|1749 |1911.|2021 |1921.|2066 |1931.|2352 |1936.|2493 |1951.|2479 |1961.|2363 |1971.|1789 |1981.|1621 |1991.|1370 |2001.|1206 |2011.|1046 |2021.|841 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 9g8bv7uwpxtu7pjkcpm4o9r0zzgzacm 0 643931 7578242 7405759 2026-08-16T04:46:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578242 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bulzi | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bùltzi''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Bulzi - panorama.jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 51 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 50 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =21,67 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =250 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =513<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =24 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07030 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090019 | web_stranica =http://www.comune.bulzi.ss.it | bilješke = }} '''Bulzi''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bùltzi'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 250 metara i ima 513 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 21,67&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 24&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Laerru]], [[Perfugas]], [[Santa Maria Coghinas]] i [[Sedini]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|588 |1871.|617 |1881.|644 |1901.|651 |1911.|726 |1921.|701 |1931.|682 |1936.|733 |1951.|850 |1961.|903 |1971.|809 |1981.|746 |1991.|689 |2001.|634 |2011.|552 |2021.|470 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] jahdbf6tp02gyvlo5500ct43jglzvxy 0 643932 7578244 7406466 2026-08-16T04:53:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578244 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Burgos | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Su Bùrgu''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Burgos, panorama (01).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi = 40 | širina-minute = 23 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 59 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =18,08 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =575 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =924<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =51 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07010 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090020 | web_stranica =http://www.comune.burgos.ss.it | bilješke = }} '''Burgos''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Su Bùrgu'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 575 metara i ima 924 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 18,08&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 51&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Bottidda]], [[Esporlatu]] i [[Illorai]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|682 |1871.|717 |1881.|818 |1901.|1347 |1911.|1476 |1921.|1646 |1931.|1850 |1936.|1880 |1951.|2033 |1961.|1724 |1971.|1360 |1981.|1218 |1991.|1107 |2001.|1068 |2011.|944 |2021.|856 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] mah29vhda28m7ftw5z5mphb7l5n84om 0 643933 7578269 7406352 2026-08-16T05:40:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578269 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Calangianus | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Caragnàni, Calanzànos''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Calangianus - Panorama (01).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 55 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 12 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =126,35 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =518 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =4 121<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =33 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07023 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090021 | web_stranica =http://www.calangianus.it/ | bilješke = }} '''Calangianus''' ([[Galurski jezik|galurski]]: ''Caragnàni'', [[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Calanzànos'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 518 metara i ima 4&nbsp;121 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 126,35&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 33&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Berchidda]], [[Luras]], [[Monti]], [[Sant'Antonio di Gallura]], [[Telti]] i [[Tempio Pausania]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1543 |1871.|1678 |1881.|1893 |1901.|2583 |1911.|3004 |1921.|3038 |1931.|3351 |1936.|3352 |1951.|4293 |1961.|4472 |1971.|4315 |1981.|4505 |1991.|4679 |2001.|4642 |2011.|4267 |2021.|3853 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] guhw4swi1q92i8vh48n1a7uxvnrwz15 0 643934 7578299 7405520 2026-08-16T06:11:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578299 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Cargeghe | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Calzèghe, Cagliègga''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Cargeghe, panorama (02).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 40 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 37 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =12,05 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =333 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =724<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =60 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07030 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090022 | web_stranica =http://www.comune.cargeghe.ss.it | bilješke = }} '''Cargeghe''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Calzèghe, [[Sasarski jezik|sasarski]]: ''Cagliègga'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 333 metra i ima 724 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 12,05&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 60&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Codrongianos]], [[Florinas]], [[Muros]], [[Osilo]] i [[Ossi (Sardinija)|Ossi]].'' == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|463 |1871.|469 |1881.|491 |1901.|626 |1911.|676 |1921.|608 |1931.|646 |1936.|626 |1951.|689 |1961.|746 |1971.|684 |1981.|624 |1991.|622 |2001.|606 |2011.|644 |2021.|593 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] qpoal73q9a84s9bagobcjdssndhli77 0 643935 7578317 7405555 2026-08-16T06:59:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578317 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Castelsardo | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Calthèddu, CastèdduSardu''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Castelsardo, panorama (01).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 55 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 43 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =43,34 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =114 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =5 954<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =137 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07031 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090023 | web_stranica =http://www.comune.castelsardo.ss.it | bilješke = }} '''Castelsardo''' ([[Sasarski jezik|sasarski]]: ''Calthèddu'', [[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Castèddu Sardu'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 114 metara i ima 5&nbsp;954 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 43,34&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 137&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Sedini]], [[Sorso]], [[Tergu]] i [[Valledoria]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1711 |1871.|1661 |1881.|1749 |1901.|2006 |1911.|2409 |1921.|2662 |1931.|2931 |1936.|3283 |1951.|4175 |1961.|4181 |1971.|4380 |1981.|5081 |1991.|5236 |2001.|5410 |2011.|5737 |2021.|5711 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] e9ivqfn28khhgs4rwdlfrdf7qhaojdc 0 643936 7578362 7405484 2026-08-16T08:48:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578362 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Cheremule | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Cherèmule''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Cheremule - Panorama (05).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 30 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 43 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =24,25 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =540 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =434<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =18 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07040 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090024 | web_stranica =http://www.comune.cheremule.ss.it/ | bilješke = }} '''Cheremule''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Cherèmule'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 540 metara i ima 434 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 24,25&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 18&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Borutta]], [[Cossoine]], [[Giave]], [[Thiesi]] i [[Torralba]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|844 |1871.|810 |1881.|814 |1901.|817 |1911.|1016 |1921.|1001 |1931.|878 |1936.|922 |1951.|849 |1961.|752 |1971.|596 |1981.|580 |1991.|558 |2001.|527 |2011.|455 |2021.|402 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] nj204r4fmi7ve76hmaop0hh8ssuvagn 0 643938 7578433 7405488 2026-08-16T10:51:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578433 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Codrongianos | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Codronzànu, Codronzànos''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Codrongianos, panorama (01).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 39 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 41 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =30,39 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =317 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =1 309<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =43 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07040 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090026 | web_stranica =http://www.comunecodrongianos.it | bilješke = }} '''Codrongianos''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Codronzànu'', ''Codronzànos'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 317 metara i ima 1&nbsp;309 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 30,39&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 43&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Cargeghe]], [[Florinas]], [[Osilo]], [[Ploaghe]] i [[Siligo]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1156 |1871.|1515 |1881.|1216 |1901.|1151 |1911.|1197 |1921.|1162 |1931.|1154 |1936.|1224 |1951.|1390 |1961.|1184 |1971.|1171 |1981.|1141 |1991.|1291 |2001.|1281 |2011.|1346 |2021.|1283 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] ekroe70srj1dt1gjx8ok2j1vihbfenq 0 643939 7578462 7406353 2026-08-16T11:53:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578462 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Cossoine | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Cossoìne''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Cossoine - Panorama (01).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 26 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 43 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Sassari (pokrajina)|Sassari]] (SS) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =39,17 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =529 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =851<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =22 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =07010 | pozivni_broj =079 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =090027 | web_stranica =http://www.comune.cossoine.ss.it | bilješke = }} '''Cossoine''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Cossoìne'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Sassari (pokrajina)|Sassariju]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 529 metara i ima 851 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 39,17&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 22&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Bonorva]], [[Cheremule]], [[Giave]], [[Mara]], [[Padria]], [[Pozzomaggiore]], [[Romana]], [[Semestene]] i [[Thiesi]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1424 |1871.|1575 |1881.|1602 |1901.|1726 |1911.|1842 |1921.|1712 |1931.|1654 |1936.|1662 |1951.|1789 |1961.|1593 |1971.|1231 |1981.|1177 |1991.|1077 |2001.|982 |2011.|900 |2021.|764 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Sassari}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] bg1ehoabdq3qzj890hry70tplyxei6v 0 643964 7578183 7405521 2026-08-16T00:40:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578183 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Boroneddu | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Boronèddu''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Boroneddu, panorama (01).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 7 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 52 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =4,59 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =206 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =149<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =32 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09080 | pozivni_broj =0785 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =095016 | web_stranica =http://www.comune.boroneddu.or.it | bilješke = }} '''Boroneddu''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Boronèddu'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 206 metara i ima 149 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 4,59&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 32&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Ardauli]], [[Ghilarza]], [[Neoneli]], [[Nughedu Santa Vittoria]], [[Soddì]], [[Sorradile]], [[Tadasuni]] i [[Ula Tirso]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|190 |1871.|184 |1881.|206 |1901.|220 |1911.|219 |1921.|208 |1931.|232 |1936.|264 |1951.|279 |1961.|241 |1971.|194 |1981.|211 |1991.|209 |2001.|184 |2011.|165 |2021.|154 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Oristano}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]] mcgwr9vojx1nyhjw03346wdarbkh6ir 0 643965 7578184 7405464 2026-08-16T00:40:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578184 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Borore | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bòrere''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Borore, panorama (03).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 13 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 48 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =42,68 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =394 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =2 121<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =50 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08016 | pozivni_broj =0785 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091011 | web_stranica =http://www.comune.borore.nu.it | bilješke = }} '''Borore''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bòrere'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 394 metra i ima 2&nbsp;121 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 42,68&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 50&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Aidomaggiore]], [[Birori]], [[Dualchi]], [[Macomer]], [[Norbello]], [[Santu Lussurgiu]] i [[Scano di Montiferro]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|2161 |1871.|2093 |1881.|2184 |1901.|2155 |1911.|2114 |1921.|2371 |1931.|2435 |1936.|2527 |1951.|2917 |1961.|2699 |1971.|2225 |1981.|2508 |1991.|2531 |2001.|2352 |2011.|2190 |2021.|1994 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 7yb8rpakyg29r4b2mhbl0hhzfr68cvx 0 643966 7578186 7406253 2026-08-16T00:43:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578186 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bortigali | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bortigàle''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Bortigali - Panorama (01).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 17 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 50 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =67,33 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =510 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =1 341<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =20 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08012 | pozivni_broj =0785 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091012 | web_stranica =http://www.comune.bortigali.nu.it | bilješke = }} '''Bortigali''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bortigàle'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 510 metara i ima 1&nbsp;341 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 67,33&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 20&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Birori]], [[Bolotana]], [[Dualchi]], [[Macomer]] i [[Silanus]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|2972 |1871.|3043 |1881.|3019 |1901.|3150 |1911.|3129 |1921.|2939 |1931.|2749 |1936.|2782 |1951.|2795 |1961.|2491 |1971.|1904 |1981.|1780 |1991.|1723 |2001.|1543 |2011.|1417 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] qmgwap5o0ops8c0s9f86hm4pm5idxhz 0 643967 7578189 7406127 2026-08-16T00:43:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578189 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Bosa | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bòsa, 'Osa''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Bosa - Panorama (02.JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 18 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 30 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =128,02 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =2 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =7 929<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =62 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08013 | pozivni_broj =0785 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =095079 | web_stranica =http://www.comunebosa.gov.it/ | bilješke = }} '''Bosa''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bòsa'', ''Osa'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 2 metra i ima 7&nbsp;929 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 128,02&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 62&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Magomadas]], [[Modolo]], [[Montresta]], [[Suni]], [[Padria]], [[Pozzomaggiore]] i [[Villanova Monteleone]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|6442 |1871.|6996 |1881.|6723 |1901.|6809 |1911.|6875 |1921.|7096 |1931.|7192 |1936.|7138 |1951.|7680 |1961.|8169 |1971.|8632 |1981.|8602 |1991.|8518 |2001.|7935 |2011.|8026 |2021.|7539 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Oristano}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]] p7as354mizvhxeq7aaeolfmrjb430gh 0 643968 7578236 7406307 2026-08-16T04:32:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578236 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Buggerru | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Bugèrru''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 24 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 24 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =48,33 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =51 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =1 068<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =22 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09010 | pozivni_broj =0781 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111006 | web_stranica =http://www.comune.buggerru.ci.it | bilješke = }} '''Buggerru''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Bugèrru'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 51 metar i ima populaciju od 1&nbsp;068 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na teritoriju od 48,33&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 22&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Fluminimaggiore]] i [[Iglesias]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|439 |1871.|513 |1881.|653 |1901.|5739 |1911.|5151 |1921.|2311 |1931.|2595 |1936.|2272 |1951.|2015 |1961.|1767 |1971.|1385 |1981.|1242 |1991.|1233 |2001.|1163 |2011.|1108 |2021.|1053 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] rw0r1cq6eavd9o3xljze99lrndxobby 0 643969 7578243 7406462 2026-08-16T04:52:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578243 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Burcei | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Brucèi''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 21 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 22 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =94,85 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =648 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =2 802<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =30 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09040 | pozivni_broj =070 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111007 | web_stranica =http://78.110.185.34/burcei/hh/index.php | bilješke = }} '''Burcei''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Brucèi'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 648 metara i ima populaciju od 2&nbsp;802 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na teritoriju od 94,85&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 30&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[San Vito]], [[Sinnai]] i [[Villasalto]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|853 |1871.|989 |1881.|1060 |1901.|1501 |1911.|1639 |1921.|1699 |1931.|1912 |1936.|2021 |1951.|2507 |1961.|2574 |1971.|2625 |1981.|2877 |1991.|3002 |2001.|2978 |2011.|2896 |2021.|2666 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] kdixdvlxecvl4cg71nan9hn2mubk7oz 0 643970 7578246 7406350 2026-08-16T04:57:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578246 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Busachi | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Busàche''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Busachi - Panorama (03).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute = 2 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 54 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Oristano (pokrajina)|Oristano]] (OR) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =59,03 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =379 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =1 291<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =22 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09082 | pozivni_broj =0783 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =095017 | web_stranica =http://www.comune.busachi.or.it/ | bilješke = }} '''Busachi''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Busàche'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Oristano (pokrajina)|Oristanu]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 379 metara i ima 1&nbsp;291 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 59,03&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 22&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Allai]], [[Fordongianus]], [[Ghilarza]], [[Samugheo]], [[Ortueri]] i [[Ula Tirso]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|2136 |1871.|2191 |1881.|2237 |1901.|2470 |1911.|2498 |1921.|2555 |1931.|2698 |1936.|2736 |1951.|2814 |1961.|2717 |1971.|2429 |1981.|2105 |1991.|1836 |2001.|1629 |2011.|1379 |2021.|1172 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Oristano}} [[Kategorija:Općine u pokrajini Oristano]] s0f8qp9hoygkkigt6sjp8cjgmhsw7du 0 643973 7578270 7405736 2026-08-16T05:40:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578270 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Calasetta | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Câdesédda, Cal' e Sèda''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 7 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 22 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =31,06 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =9 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =2 923<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =94 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09011 | pozivni_broj =0781 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111008 | web_stranica =http://www.comune.calasetta.ci.it | bilješke = }} '''Calasetta''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Cal 'e Sèda'', ''Câdesédda'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 9 metara i ima populaciju od 2&nbsp;923 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na teritoriju od 31,06&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 94&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Sant'Antioco]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|522 |1871.|709 |1881.|913 |1901.|1451 |1911.|1710 |1921.|2127 |1931.|2619 |1936.|2579 |1951.|2703 |1961.|2677 |1971.|2408 |1981.|2678 |1991.|2681 |2001.|2745 |2011.|2822 |2021.|2802 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] n1pik3mfw5sv00y9kkj58lu7lh68wai 0 643982 7578298 7405745 2026-08-16T06:06:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578298 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Cardedu | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Cardèdu''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 48 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 38 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Nuoro (pokrajina)|Nuoro]] (NU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =33,39 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =19 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =1 909<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =57 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =08040 | pozivni_broj =0782 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =091103 | web_stranica =http://www.comunedicardedu.it | bilješke = }} '''Cardedu''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Cardèdu'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Nuoro (pokrajina)|Nuoru]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 19 metara i ima 1&nbsp;909 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na 33,39&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 57&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Bari Sardo]], [[Gairo]], [[Jerzu]], [[Lanusei]], [[Osini]] i [[Tertenia]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|434 |1871.|467 |1881.|513 |1901.|653 |1911.|723 |1921.|712 |1931.|775 |1936.|803 |1951.|872 |1961.|967 |1971.|913 |1981.|1000 |1991.|1426 |2001.|1465 |2011.|1809 |2021.|1927 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Nuoro}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 28nzo46un1ou217h9ka0uvmnyzsj67t 0 643983 7578304 7406171 2026-08-16T06:25:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578304 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Carloforte | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''UPàize, Carlufòrti''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 9 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 18 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =51,10 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =10 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =6 215<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =122 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09014 | pozivni_broj =0781 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111010 | web_stranica =http://www.comune.carloforte.ca.it/ | bilješke = }} '''Carloforte''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Carlufòrti'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 10 metara i ima populaciju od 6&nbsp;215 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na teritoriju od 51,10&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 122&nbsp;st/km². == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|3745 |1871.|4895 |1881.|6219 |1901.|7693 |1911.|8031 |1921.|8055 |1931.|8100 |1936.|8030 |1951.|7322 |1961.|7275 |1971.|6849 |1981.|6625 |1991.|6629 |2001.|6444 |2011.|6301 |2021.|5983 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] otmwdci2szzp9dohq28fkfagza9swgd 0 643984 7578297 7429829 2026-08-16T06:06:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578297 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Carbonia | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Carbònia, Crabònia''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Carbonia - Costume tradizionale (01).JPG | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 10 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 31 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =145,54 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =111 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =28 581<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =196 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09013 | pozivni_broj =0781 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111009 | web_stranica =http://www.comune.carbonia.ci.it | bilješke = }} '''Carbonia''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Carbònia'', ''Crabònia'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 111 metar i ima populaciju od 28&nbsp;581 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na teritoriju od 145,54&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 196&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Gonnesa]], [[Iglesias]], [[Narcao]], [[Perdaxius]], [[Portoscuso]], [[San Giovanni Suergiu]] i [[Tratalias]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|1798 |1871.|2015 |1881.|2379 |1901.|3109 |1911.|2925 |1921.|3628 |1931.|4201 |1936.|4415 |1951.|45125 |1961.|35327 |1971.|30957 |1981.|32180 |1991.|32887 |2001.|30447 |2011.|28882 |2021.|26565 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Općine na Sardiniji]] elw9drpm7hmam8mu3wzuak94qsp6djm 0 643985 7578319 7406243 2026-08-16T06:59:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578319 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Castiadas | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Castiàdas''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 14 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 9 | dužina-minute = 30 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =103,89 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =60 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =1 669<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =16 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09040 | pozivni_broj =070 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111011 | web_stranica =http://www.comune.castiadas.ca.it/ | bilješke = }} '''Castiadas''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Castiàdas'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 60 metara i ima populaciju od 1&nbsp;669 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na teritoriju od 103,89&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 16&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Maracalagonis]], [[Muravera]], [[San Vito]], [[Sinnai]] i [[Villasimius]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|504 |1871.|450 |1881.|620 |1901.|673 |1911.|719 |1921.|786 |1931.|686 |1936.|805 |1951.|942 |1961.|1096 |1971.|1000 |1981.|1068 |1991.|1226 |2001.|1310 |2011.|1507 |2021.|1661 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] 9jgcdua6no34r0jkm5zvfq63ss4skvx 0 643986 7578436 7406254 2026-08-16T11:02:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578436 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime =Collinas | ime_genitiv = | izvorno_ime =<small>''Fòrru''</small> | nadimak = | geslo = | slika_panorama =Collinas - Panorama (01).jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte =250px | opis_karte = | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis = | širina-stupnjevi =39 | širina-minute = 38 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 8 | dužina-minute = 50 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Dodatak:Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|ITA}} | lokacija1_ime = [[Talijanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Sardinia.svg|25px]] [[Sardinija]] | lokacija2_ime =[[Talijanske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južna Sardinija]] (SU) | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do A50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke =<ref name="istat">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://www.istat.it/it/files/2015/04/Altitudini_comuni_DEM.zip ''Superficie territoriale per zona altimetrica''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | površina_ukupna =20,83 km²<ref name="area"/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina =249 m | stanovništvo_godina =<small>2016</small>. | stanovništvo_bilješke=<ref name="area">Istat - Istituto nazionale di statistica, [http://demo.istat.it/bilmens2016gen/index02.html ''Bilancio demografico al 30/11/2016''] pristupljeno 16. svibnja 2019.</ref> | stanovništvo =846<ref name="istat"/> | stanovništvo_gustoća =41 stanovnika/km² | vremenska_zona =CET | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =CEST | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj =09020 | pozivni_broj =070 | prazno_ime =[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]] | prazno_info =111012 | web_stranica =http://www.comune.collinas.vs.it | bilješke = }} '''Collinas''' ([[Sardinski jezici|sardinski]]: ''Fòrru'') je grad i [[općina]] (''comune'') u pokrajini [[Južna Sardinija (pokrajina)|Južnoj Sardiniji]] u regiji [[Sardinija|Sardiniji]], [[Italija]]. Nalazi se na nadmorskoj visini od 249 metara i ima populaciju od 846 stanovnika.<ref name="istat"/><br /> Prostire se na teritoriju od 20,83&nbsp;km².<ref name="area"/> Gustoća naseljenosti je 41&nbsp;st/km².<br />Susjedne općine su: [[Gonnostramatza]], [[Lunamatrona]], [[Mogoro]], [[Sardara]], [[Siddi]] i [[Villanovaforru]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|976 |1871.|1012 |1881.|1072 |1901.|1033 |1911.|1088 |1921.|1065 |1931.|1040 |1936.|1091 |1951.|1206 |1961.|1213 |1971.|1129 |1981.|1145 |1991.|1076 |2001.|1014 |2011.|885 |2021.|781 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat}} {{Općine pokrajine Južna Sardinija}} [[Kategorija:Gradovi na Sardiniji]] f109qmxfp3064t60smp737vbm0guvpk 0 648137 7578235 7433145 2026-08-16T04:31:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578235 wikitext text/x-wiki {{Jubilarni članak|208.000}}{{Izdvojeni članak|rujan – listopad 2019.}}{{Članak tjedna (ikona)|2. tjedan 2024.}} [[Datoteka:Hektorovic notes.gif|mini|desno|Dvije ''bugarštice'' iz prvog izdanja ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje|Ribanja i ribarskog prigovaranja]]''; "Kada mi se Radosave vojevoda" i "I kliče devojka". {{fusg|n1}}]] '''''Bugarštica''''' ili '''''bugaršćica'''''{{fusg|n2}} vrsta je najstarije zapisane [[Hrvatska|hrvatske]] usmenoknjiževne pripovjedne pjesme koji teži [[Balada|baladnomu]] uobličenju.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba |title=Bugarštica |url=https://enciklopedija.hr/clanak/10027 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> == Etimologija == Izraz ''bugaršćica'' i ''bugaršćina'' za pjesmu i glagol ''[[:wikt:bugariti|bugariti]]'' za pjevanje prvi je put zabilježio [[Petar Hektorović]] u [[1550-ih|1550-ima]] i objavio dva osobito poznata zapisa bugarštica u svojem djelu ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje]]'' iz [[1568.]] godine koje je skupio od [[hvar]]skih ribara.{{sfn|Bošković-Stulli|1991|p=227}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=12}} [[Juraj Baraković]] zabilježio je naziv ''bugarskice'', dok je [[Ivan Gundulić]] zabilježio ''bugarkinje''.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=12}} U [[Središnja Hrvatska|Središnjoj Hrvatskoj]] nekada su zabilježene pod nazivom ''popijevka'' ili ''popevka''.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=13}} Naziv ''bugarštica'' izmišljen je u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] jer [[hrvatski standardni jezik]] nema glas ''šć''. Od [[1980-ih]] u znanstvenoj literaturi rabi se i naziv ''bugaršćica'' jer je on prigodniji povijesnom kontekstu.{{sfn|Bošković-Stulli|1991|p=227}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=13}} Podrijetlo i etimologija bugarštice su nepoznate.{{sfn|Hrvatska enciklopedija|2011}} Postoji nekoliko teorija o podrijetlu ''bugarštice'': * Znanstvenici kao što su [[Vatroslav Jagić]], [[Tomo Maretić]] i [[Matija Murko]] tvrde da naziv potječe od korijena ''bugar'' ([[Bugari]]n), ukazujući na smjer širenja ''bugarštice'' iz područja današnje [[Bugarska|Bugarske]] i [[Srbija|Srbije]] prema [[Jadransko more|Jadranskome moru]].{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=12–14}} Druga imena poput ''pjesan bugarska'', koja znanstvenici tumače kao "bugarska pjesma"<ref name="chadwick">Munro Chadwick, Nora K. Chadwick (2010.) ''The Growth of Literature''. Cambridge University Press. [https://books.google.com/books?id=Ds2oBKF_FrUC&pg=PA454 str. 454–455.]</ref> i ''sarpskim načinom'', tj. "srpskim načinom"{{sfn|Kožić|1994|p=205}}, dana su tim pjesmama.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=41}} * Znanstvenici poput [[Ivan Slamnig|Ivana Slamniga]], [[Ilija Goleniščev-Kutuzov|Ilije Goleniščeva-Kutuzova]], [[Pantelija Srećković|Pantelije Srećkovića]]<ref>{{Cite book |last=Срећковић |first=Пантелија |title=Историја српскога народа |year=2021 |pages=831, 832 |publisher=Мирдин |location=Младеновац}}</ref> i [[Nada Milošević-Đorđević|Nade Milošević-Đorđević]] tvrde da naziv dolazi od [[Latinski jezik|latinskoga]] ''vulgaricus'', ''lingua vulgaris'' (narodni, pučki jezik) ili ''carmen vulgare'' (narodna pjesma), označavajući [[Balada|balade]] pjevane na slavenskim jezicima, za razliku od onih na latinskome jeziku. Promjena ''v'' u ''b'' možda se dogodila kao rezultat folklorne etimologije, asocirajući ''vulgare'' sa sličnim slavenskim korijenom ''bugar''. Slaming također ukazuje na činjenicu da se ''vulgare'' alternativno zapisivalo kao ''bulgare'', kada je označavalo slavenske jezike [[Jadransko more|jadranske obale]].{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=12–15}} * Prema trećoj teoriji koju podržavaju [[Đuro Daničić]], [[Vladan Nedić]], [[Miroslav Pantić]] i [[Josip Kekez]] naziv potječe od glagola ''bugariti'', koji znači "tužno pjevati" i vjerojatno dolazi od [[Latinski jezik|latinskih]] glagola ''bucculare'' i ''boccalone'', koji znače "početi pjevati" i "vikati, jecati".{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=12–15}} Glagol "bugariti" također je bio prisutan u [[Istra|Istri]] i na [[Cres]]u, gdje je značio "glasno ili monotono pjevanje".{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=32}} * [[Baltazar Bogišić]] i [[Petar Skok]] predlažu vezu s [[Albanci|albanskim]], [[Cincari|cincarskim]], [[Turci|turskim]] i [[Južni Slaveni|južnoslavenskim]] instrumentima bulgari i [[Tamburica|bugarijom (tamburicom)]], no ne postoje dokazi da su se ''bugarštice'' ikada pjevale uz glazbenu pratnju.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=15–16., 40}} == Podrijetlo == O podrijetlu ''bugarštice'' postoji nekoliko teorija: * Od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] neki znanstvenici raspravljali su o djelomičnom ([[Vatroslav Jagić]], [[Baltazar Bogišić]]) ili potpunom ([[Asmus Soerensen]]) dolasku ''bugarštice'' iz današnje [[Srbija|Srbije]], [[Kraljevina Ugarska|mađarskog]] područja ([[Srijem]]) ili s područja uz današnju [[Bugarska|bugarsko]]-[[Srbija|srpsku]] granicu, u područje uz obalu [[Jadransko more|Jadranskoga mora]]. Ta teorija temelji se na povijesnim događajima na kojima se često temelje radnje ''bugarštica''.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=22–27}} Tu teoriju uglavnom podržavaju [[Srbi|srpski]] znanstvenici poput [[Pavle Popović|Pavla Popovića]] i [[Nada Milošević-Đorđević|Nade Milošević-Đorđević]]. Na sličan je način srpski povjesničar književnosti [[Miroslav Pantić]], koji je prepoznao, preveo i [[1977.]] godine objavio najstariju poznatu ''bugaršticu'' koja potječe iz [[1497.]] u [[Južna Italija|Južnoj Italiji]],{{sfn|Šimunović|1984|p=53–54}} opisao tu ''bugaršticu'' kao srpsku pjesmu te je raspravljao da su njezini izvođači došli iz [[Srpska despotovina|Srpske despotovine]].{{sfn|Šimunović|1984|p=57, 61–62., 65}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=38–39}} No jezikoslovna, onomastička i povijesna analiza hrvatskoga jezikoslovca [[Petar Šimunović|Petra Šimunovića]] ([[1984.]]) odbacila je Pantićevu tvrdnju da je jezik ''bugarštice'' bio [[Srpski jezik|srpski]], došavši do zaključka da je zapravo bio [[Štokavsko narječje|štokavsko]]-[[Čakavsko narječje|čakavskoga]] narječja uz [[ikavica|ikavski govor]], identičan [[Govori moliških Hrvata|govoru moliških Hrvata]], čime bi se podrijetlo ''bugarštice'' stavljalo u područje uz rijeke [[Cetina|Cetinu]] i [[Neretva|Neretvu]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]].{{sfn|Šimunović|1984|p=56–61}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=38–39}} Ta teorija ima manjak dokaza koji bi podržali ideju da su se ''bugarštice'' pjevale toliko sjeverno.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=25., 27., 29., 37–39., 44}} * Istodobno su [[Vatroslav Jagić]], [[Baltazar Bogišić]], [[Franc Miklošič]], [[Ilija Goleniščev-Kutuzov]], [[Josip Kekez]], [[Petar Šimunović]] i drugi raspravljali o djelomičnom ili potpunom južnohrvatskom podrijetlu iz [[Dalmacije|Dalmacije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na bivšim govornim područjima [[Čakavsko narječje|čakavskoga narječja]] s tragovima [[Kajkavsko narječje|kajkavskoga narječja]] i [[Štokavsko narječje #Zapadni ili novoštokavski ikavski|novoštokavskoga ikavskoga]] dijalekta.{{sfn|Šimunović|1984|p=66}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=24–28}} Jagić je razmišljao o mogućnosti da su izrazi ''ugrski'', ''Ugrin'' i ''Ugričić'', koji se mogu naći pogotovo u [[Dubrovnik|dubrovačkom]] i [[Boka kotorska|bokakotorskom]] području, bili česti politički pridjevi za sve heroje koji su se borili protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]].{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=24}} * Makedonski etnograf [[Krste Petkov Misirkov]] je u ranom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] raspravljao da je stil pjesama nastao kao rezultat bugarskoga glazbenoga utjecaja na hrvatsko i srpsko pjesništvo tijekom [[Srednji vijek|Srednjeg Vijeka]].<ref>К. Мисирков. Южнославянските епически сказания за женитбата на крал Марко сред южните славяни, Odesa, 1909., str. 6.; К. Мисирков. Народният ни епос и Македония. – Развитие, II, 2. i 3. knjiga, veljača i ožujak 1919., str. 80.; К. Мисирков. Крали Марко. – Илинден, III, 12. broj, 25. ožujka 1923.</ref> Ovu hipotezu je teško potvrditi, pošto nema zapisa bugarskih srednjovjekovnih pjesama.<ref name="chadwick"/> [[Maurice Bowra]] je raspravljao da je šesnaesterac ''bugarštice'' bio bugarskoga podrijetla jer su [[Bugari]] koristili osmerac, a osmerac može činiti polovicu šesnaesterca.<ref>Prague essays: presented by a group of British historians to the Caroline University of Prague on the occasion of its six-hundredth anniversary, Robert William Seton-Watson, Clarendon Press, 1949., str. 130.</ref> * Zbog feudalnih likova i tradicija, neki su znanstvenici raspravljali da je podrijetlo ''bugarštice'' plemićko, a ne pučko.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=23., 34}} * [[Maja Bošković-Stulli]] je u sintezi iz [[2004.]] godine zaključila da je pretežito područje podrijetla bilo na jugu kraj obale [[Jadransko more|Jadranskoga mora]] sa stilom djelomično raspoznatljivim s onima na natpisima sa [[Stećci|stećaka]], s utjecajem latinskog baladnog pjesništva sa sadržajem iz latinskih i mađarskih povijesnih kronika.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=16–21., 25–32., 44}} == Povijest == ''Bugarštica'' se smatra kao dio starijega sloja južnoslavenske usmene književnosti koja je postojala od najvjerojatnije prije [[14. stoljeće|14. stoljeća]], sve do [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Prvi zapis neke bugarštice zabilježio je [[1497.]] godine talijanski pjesnik [[Rogeri de Pacienza di Nardò]] u svojem djelu ''Lo Balzino'',<ref>{{citation |url=http://www.treccani.it/enciclopedia/rogeri-de-pacienza_(Dizionario-Biografico)/ |language=Italian |first=Cristiana Anna |last=Addesso |title=Rogeri de Pacienza |encyclopedia=Dizionario Biografico degli Italiani (DBI) |year=2017 |publisher=Istituto dell'Enciclopedia Italiana |volume=88}}</ref> On je bio prisutan tijekom izvedbe jedne ''bugarštice'' koju je nakon [[Kolo (ples)|kola]] izvodilo trideset Slavena koji su se naselili u mjestu [[Gioia del Colle]]. ''Bugarštica'' je izvedena u čast kraljice [[Izabela od Balza|Izabele od Balza]].{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=37–40}}{{sfn|Šimunović|1984|p=53–54., 67}}<ref name="MundalWellendorf2008">{{cite book |last=Petrović |first=Sonja |editor=Else Mundal, Jonas Wellendorf |title=Oral Art Forms and Their Passage Into Writing |url=https://books.google.com/books?id=dPBPHVf3kdoC |year=2008 |publisher=Museum Tusculanum Press |isbn=978-87-635-0504-8 |page=98 |chapter=Oral and Written Art Forms in Serbian Medieval Literature}}</ref><ref>{{cite book |last=Ređep |first=Jelka |title=Сибињанин Јанко: легенде о рођењу и смрти |trans-title=Sibinjanin Janko: Legends of Birth and Death |url=https://www.rastko.rs/rastko-hu/umetnost/knjizevnost/naslovi/SibinjaninJanko/index.html |year=1992 |publisher=Književno-umetnička zadruga "Slavija" |location=Novi Sad}}</ref> Pjesma je govorila o zatvorenju [[Kraljevina Ugarska|mađarskog]] [[vojvoda|vojvode]] [[Janko Hunjadi|Janka Hunjadija]]. Njega je zarobio [[Đurađ Branković]] [[1448.]] godine u [[Smederevska utvrda|Smederevskoj utvrdi]].{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=37–38}} Između [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]] prikupljane su isključivo u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Boka kotorska|Boka kotorskoj]] te [[Središnja Hrvatska|Središnjoj Hrvatskoj]]. {{sfn|Bošković-Stulli|1991|p=227}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=32}} Njihov prvi skupljač, [[Petar Hektorović]], objavio je dva osobito poznata zapisa u svojem djelu ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje]]''.<ref name="LZMK" /> Zabilježio je da ih pjevaju ribari Paskoj i Nikola kako bi si kratili vrijeme prilikom veslanja. [[Petar Hektorović]] je pisao [[Mikša Pelegrinović|Mikši Pelegrinoviću]] kako su ovakve pjesme česte, te da postoji drugi i stariji način pjevanja tih pjesmi. Hektorović je čak i smatrao da su ribari naučili te pjesme od nekoga drugog.{{sfn|Bošković-Stulli|1970|p=107–109}} Drugi pjesnici i svećenici kao što su: [[Juraj Baraković]], [[Juraj Križanić]], [[Petar Zrinski]], [[Nikola Ohumućević]], [[Đuro Matijašević]], [[Julije Balović]],<ref>{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1193 |language=Croatian |first=Tatjana |last=Radauš |title=Balović, Julije |encyclopedia=[[Hrvatski biografski leksikon]] (HBL) |year=1983 |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=26. srpnja 2019. |archive-date=27. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150527104936/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1193 |url-status=dead }}</ref> [[Andrija Zmajević]], [[Josip Betondić]]<ref>{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1875 |language=Croatian |first=Miljenko |last=Foretić |title=Betodić, Josip |encyclopedia=[[Hrvatski biografski leksikon]] (HBL) |year=1983 |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=26. srpnja 2019. |archive-date=18. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190918010825/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1875 |url-status=dead }}</ref> i drugi su ih također prikupljali.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=9–11., 34}} Objavili su ih u kasnom [[19. stoljeće|19. stoljeću]] [[Franc Miklošič]], [[Alexander Hilferding]] i u potpunosti [[Baltazar Bogišić]] u ''Narodne pjesme iz starijih, najviše primorskih zapisa'' ([[1878.]]) i to sveukupno oko 85 ''bugarštica''.{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=9–11., 34}} S [[19. stoljeće|19. stoljeća]] bugarštice iščezavaju, tako da ih više nije moguće susresti u izvedbi. Pretpostavlja se da su popustile pred prevlašću epskih deseteračkih pjesama.<ref name="LZMK" />{{sfn|Bošković-Stulli|1991|p=228}}{{sfn|Bošković-Stulli|2004|p=17}} == Karakteristike == === Stih === Stih bugarštica dugačak je i anizosilabičan, no najčešće ima 15 ili 16 [[slog]]ova. Snažna cezura smještena je uglavnom iza sedmog ili osmog sloga. Stihovi bugarštice katkad imaju i priložak, dodatak najčešće od 6 [[slog]]ova. Za popunjavanje svojega dugog stiha bugarštica se koristi karakterističnim postupcima, poput udvostručivanja pridjeva i prijedloga ili uporabe umanjenica.<ref name="LZMK" /> === Tema === Iako zaokupljene epskom, junačkom tematikom – kršćansko-turskim sukobima, zbivanjima iz ugarske, srpske, bosanske i hrvatske povijesti, mjesnim ([[Perast|peraštanskim]]) događajima – bugarštice su sklone strukturnim značajkama baladne vrste. Na formalnoj razini gotovo svaka, bar u nekoj mjeri, pokazuje temeljnu odliku baladnih tekstova – sažeto pripovijedanje. Od pripovjednih i stilskih baladnih postupaka bugarštica primjenjuje neutralne oblike pripovijedanja, nagao započetak radnje, dijalogiziranje i dodatno, gradirano ponavljanje (za razliku od epskoga, koje je istovjetno). Premda se u njoj pojavljuju tipični epski junaci – [[Kraljević Marko]], [[Miloš Kobilić]], [[Sibinjanin Janko]], [[Sekula]] i dr. – bugarštica se često usredotočuje na promatrače i postranične sudionike junačkoga sukoba, izbjegavajući njegov središnji prostor. Junačka je tematika, tako, potisnuta u pozadinu, a u prvom je planu istaknut pojedinačni doživljaj ili ljudska interakcija. Na sadržajnoj razini baladno je u bugaršticama zastupljeno motivima iz kruga obiteljskih odnosa, pojedinačnim sudbinama, čuvstvenim očitovanjima u različitim oblicima međuljudskog djelovanja. Bugarštica, također, često prikazuje pojedinosti iz feudalnoga dvorskog života.<ref name="LZMK" /> == Primjer == <poem lang="hr" style="margin-left:2em; float:left; border: 1px dashed #2f6fab;background-color: #f9f9f9; padding:1em"> <center>'''Balada o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu'''{{sfn|Bošković-Stulli|1970|p=1–2}}</center> Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala, lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala, lipo plinke dilila i lipo se razdiljala, i razdiliv se opet se sazivala. Već mi nigda zarobiše tri junačke dobre konje, dva siromaha tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila. O tretjega ne mogoše junaci se pogoditi, negli su se razgnjivala i mnogo se sapsovala. Ono to mi ne bihu, družino, dva siromaha, da jedno mi biše vitez Marko Kraljeviću, vitez Marko Kraljeviću i brajen mu Andrijašu, mladi vitezi. Tuj si Marko potarže svitlu sablju pozlaćenu i udari Andrijaša brajena u sardašce. On mi ranjen prionu za njegovu desnu ruku tere knezu Marku po tihora besijaše: Jeda mi te mogu, mili brate, umoliti, nemoj to mi vaditi sabljice iz sardašca, mili brajene, dokle ti ne naručam do dvi i do tri beside. Kada dojdeš, kneže Marko, k našoj majci junačkoj, nemoj to joj, ja te molim, kriva dila učiniti, i moj dil ćeš podati, kneže Marko, našoj majci, zašto si ga nigdar veće ođ mene ne dočeka. Ako li te bude mila majka uprašati, viteže Marko: Što mi ti je, sinko, sabljica sva karvava?, nemoj to joj, mili brate, sve istinu kazovati ni na ju majku nikako zlovoljiti, da reci to ovako našoj majci junačkoj: Susrite me, mila majko, jedan tihi jelenčac, koji mi se ne hti s drumka ukloniti, junačka majko, ni on meni, mila majko, ni ja njemu. I tuj stavši potargoh moju sablju junačku i udarih tihoga jelenka u sardašce, i kada ja pogledah onoga tiha jelenka, gdi se htiše na drumku s dušicom razdiliti, vide mi ga milo biše kako mojega brajena, tihoga jelenka, i da bi mi na povrate, ne bih ti ga zagubio. I kada te jošće bude naju majka uprašati: Da gdi ti je, kneže Marko, tvoj brajen Andrijašu?, ne reci mi našoj majoi istine po ništore; ostao je, reci, junak, mila majko, u tujoj zemlji, iz koje se ne može od milin’ja odiliti Andrijašu; onde mi je obljubio jednu gizdavu devojku. I odkle je junak tuj devojku obljubio, nikad veće nije pošal sa mnome vojevati, i sa mnome nije veće ni plinka razdilio. Ona t’ mu je dala mnoga bil’ja nepoznana i onoga vinca junaku od zabitja, gizdava devojka. Li uskori mu se hoćeš, mila majko, nadi jati A kad na te napadu gusari u camoj gori, nemoj to se prid njimi, mili brate, pripadnuti, da iz glasa poklikni brajena Andrijaša. Bud da me ćeš zarnan, brate, pri potrihi kliikovati, kada mi te začuju moje ime klikujući kleti gusari, taj čas će se od tebe junaci razbignuti, kako su se vasdakrat, brajene, razbigovali, kada su te začuli moje ime klikovati; a neka da ti vidi tvoja ljuibima družina, koji me si tvoga brata brez krivine zagubio! Vesel budi, gospodaru, i vesela ti družina, naš gospodaru, ova pisan da bude tvoj milosti na počten’je! </poem> <div style="clear:left;"></div> == Vidi još == * ''[[Ribanje i ribarsko prigovaranje]]'' * [[Međunarodni festival klapa Perast]] * ''[[Hasanaginica]]'' == Napomene == #{{fusd|n1}}''"[[Stipe Botica|Botica]] ističe da je „sarpski način“, koji se navodi u djelu, samo intonacijska kategorija, a ne pripadonosna oznaka."''<ref>Valentina Sabolić, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A4865/datastream/PDF/view ''Folklorni motivi u Ribanju i ribarskom prigovaranju Petra Hektorovića: završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210215012822/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A4865/datastream/PDF/view |date=15. veljače 2021. }}, mentor: prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Preddiplomski dvopredmetni studij Mađarskog jezika i književnosti i Hrvatskog jezika i književnosti, Osijek, 2019., str. 17., pristupljeno 11. rujna 2020.</ref> #{{fusd|n2}}''Književni leksikon'' [[Tvrtko Čubelić|Tvrtka Čubelića]] navodi za bugaršticu i nazive: bugarica, bugarkinja, pievalicca, pojka, začinka, začinjavica, zapojnica.<ref name="KL">Tvrtko Čubelić, ''Književni leksikon: osnovni teorijsko-književni pojmovi i bio-bibliografske bilješke o piscima'', Treće, nadopunjeno i prošireno izdanje, Zagreb, 1972., str. 69. {{NSK-zapis|id=000556525}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * {{citation |title=Bugarštica |url=https://enciklopedija.hr/clanak/10027 |author=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK) |Hrvatska enciklopedija]] |year=2011}} * {{citation |url=https://hrcak.srce.hr/209202?lang=en |language=Croatian |last=Bošković-Stulli |first=Maja |author-link=Maja Bošković-Stulli |title=Balada o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu |year=1970 |journal=Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu |publisher=Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |volume=1 |issue=1 |pages=89. – 109. |via=Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske}} * {{citation |format=PDF |url=http://journal.oraltradition.org/files/articles/6ii-iii/9_stulli.pdf |first=Maja |last=Bošković-Stulli |author-link=Maja Bošković-Stulli |title=Balladic Forms of the Bugarštica and Epic Songs |year=1991 |journal=Oral Tradition |issue=6/2 3 |pages=225. – 238 |accessdate=25. srpnja 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190725105218/http://journal.oraltradition.org/files/articles/6ii-iii/9_stulli.pdf |archivedate=25. srpnja 2019.}} * {{citation |url=https://hrcak.srce.hr/26005?lang=en |language=Croatian |last=Bošković-Stulli |first=Maja |author-link=Maja Bošković-Stulli |title=Bugarštice |year=2004 |journal=Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku |publisher=Institut za etnologiju i folkloristiku |volume=41 |issue=2 |pages=9. – 51. |via=Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske}} * {{citation |last=Bošković-Stulli |first=Maja |author-link=Maja Bošković-Stulli |title=Od bugarštice do svakidašnjice |url=https://books.google.com/books?id=MNgLAQAAMAAJ |year=2005 |publisher=Konzor |isbn=978-953-224-040-5}} * {{citation |last=Kekez |first=Josip |author-link=Josip Kekez |title=Bugaršćice: starinske hrvatske narodne pjesme |url=https://books.google.com/books?id=jeBiAAAAMAAJ |year=1978 |publisher=Čakavski sabor}} * {{citation |last=Kekez |first=Josip |author-link=Josip Kekez |format=PDF |title=Bugaršćice: A Unique Type of Archaic Oral Poetry |url=http://journal.oraltradition.org/files/articles/6ii-iii/8_kekez.pdf |journal=Oral Tradition |year=1991 |pages=200–224. |issue=6/2 3 |accessdate=25. srpnja 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190725105223/http://journal.oraltradition.org/files/articles/6ii-iii/8_kekez.pdf |archivedate=25. srpnja 2019.}} * {{citation |url=https://hrcak.srce.hr/68247?lang=en |language=Croatian |last=Kožić |first=Maja |title=O važnosti Petra Hektorovića i njegova putopisnog spjeva "Ribanje i ribarsko prigovaranje" za povijest hrvatske etnologije |year=1994 |journal=Studia ethnologica Croatica |publisher=Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |volume=6 |issue=1 |pages=199–213. |via=Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske}} * {{citation |last=Miletich |first=John S. |title=The Bugarštica: a bilingual anthology of the earliest extant South Slavic folk narrative song |url=https://books.google.com/books?id=nMRiAAAAMAAJ |year=1990 |publisher=University of Illinois Press |isbn=978-0-252-01711-7}} * {{cite journal |url=https://hrcak.srce.hr/45862?lang=en |language=Croatian |last=Šimunović |first=Petar |author-link=Petar Šimunović |title=Sklavunske naseobine u južnoj Italiji i naša prva zapisana bugaršćica |year=1984 |journal=Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku |publisher=Institut za etnologiju i folkloristiku |volume=21 |issue=1 |pages=54–68. |via=Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske}} [[Kategorija:Hrvatska lirika]] [[Kategorija:Hrvatska epika]] [[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]] [[Kategorija:Srpska književnost]] [[Kategorija:Crnogorska književnost]] [[Kategorija:Slavenska kultura]] sj62retnjeche8pz5l7pbw2ixvvr662 0 648341 7578443 7407296 2026-08-16T11:25:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578443 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Talijanska općina |ime = Conegliano |<br />''Città di Conegliano'' |regija= Veneto |pokrajina = Treviso |slika grba = Conegliano-Stemma.svg |karta = Map of comune of Conegliano (province of Treviso, region Veneto, Italy).svg |kratica regije= VEN |kratica pokrajine = TV |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute= 53 |širina-sekunde= 13.92 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 12 |dužina-minute= 17 |dužina-sekunde= 48.84 |dužina-oznaka= E |mappaX = 151 |mappaY = 57 |poštanski broj = 31015 |pozivni broj = 0438 |istat = |zaštitnik = [[Leonardo od Noblaca]] |stranica= [http://www.comune.conegliano.tv.it/ comune.conegliano.tv.it] }} '''Conegliano''' ([[venecijanski]]: ''Conejan'') je grad i općina u [[Treviso (pokrajina)|pokrajini Treviso]] (regija [[Veneto]]) u sjevernoj [[Italija|Italiji]], oko 30&nbsp;km sjeverno od glavnog grada pokrajine, [[Treviso|Trevisa]], te ima 35.082 stanovnika (2018.). [[datoteka:Conegliano vista dal Castello.jpg|mini|lijevo|Pogled s dvorca na grad]] Dana 7. srpnja 2019. godine „Brežuljci [[prošek]]a Coneglianoa i [[Valdobbiadene]]a” upisani su na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Naime, krajolik karakteriziraju hrbati brežuljci ''ciglioni'', male parcele vinove loze na uskim travnatim terasama, te šume, mala sela i poljoprivredna zemljišta. Stoljećima je ovaj grbav teren čovjek oblikovao i prilagođavao, te je od 17. st. nastao poseban šahovski krajolik koji se sastoji od redova vinove loze paralelnih i okomitih prema padinama.<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/news/2006/ Two cultural sites added to UNESCO’s World Heritage List] 7., srpnja 2019. {{eng oznaka}} Pristupljeno 28. srpnja 2019.</ref> [[datoteka:2014-10-24 07-34-48 Italy Friuli-Venezia Giulia Zoppola S.S. N.13 Pontebbana.jpg|mini|lijevo|Satelitski snimak Conegliana]] == Zemljopisne odlike == Područje Conegliana leži u podnožju brežuljaka prošeka koje prethode pred-alpskim predjelima [[Belluno (pokrajina)|Belluno]], u srednjoj poziciji između venecijanske nizine i [[Alpe|Alpa]]. Nalazi se gotovo na pola puta između Trevisa (u čiju pokrajinu pripada) i [[Belluno|Belluna]], a oba grada su lako dostupni zahvaljujući autocesti A27. Rijeka [[Monticano]] teče kroz Conegliano, gdje ju kanal ''Refosso'' povezuje s potokom Ruio. == Povijest == [[datoteka:Cornegliano. (BildID 15667787).jpg|mini|lijevo|Conegliano 1918. god.]] [[datoteka:Il Maestoso Castello di Conegliano.jpg|mini|lijevo|Ostaci dvorca Conegliana]] [[datoteka:Conegliano Via XX Sept.jpg|mini|''Contrada Granda'' ili „Ulica 22. rujna”]] Osnivanje grada seže do srednjovjekovnih bogatih [[Mlečani|Mlečana]], koji su sagradili svoje ljetnikovce u brdovitom krajoliku. U 12. stoljeću izgrađen je dvorac na sjeveru grada, od kojega su ostale samo ruine poslije Prvog svjetskog rata. Tako je nekadašnja stražarska kula sada gradski muzej, ''Museo Civico''. Od [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] (1815.) do 1866. godine, grad Conegliano je bio dio austrijske monarhije ([[Lombardsko-venetsko Kraljevstvo]]), a od tada pripada talijanskoj pokrajini Veneto. Svakog lipnja u središtu Conegliana održava se „Dama Castellana”, živahna ženska zabava s nošnjama iz [[renesansa|renesanse]]. U rujnu se igra tzv. „Enodama” u nekoliko tradicionalnih restorana. To je igra [[dama (igra)|dame]], ali su figure zamijenjene čašama ispunjenim bijelim i crnim vinom. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1871.|7872 |1881.|8209 |1901.|10252 |1911.|13007 |1921.|15072 |1931.|17232 |1936.|15434 |1951.|18353 |1961.|22892 |1971.|31531 |1981.|36142 |1991.|35656 |2001.|35100 |2011.|34428 |2021.|34274 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Znamenitosti == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Brežuljci prošeka Coneglianoa i [[Valdobbiadene]]a |slika = Panorama da Collalbrigo - panoramio.jpg |godina = [[2019.]] <small>(43. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = v |ugroženost = ne |dossier = 1571 |država = {{Z+X|ITA}} |karta = |karta-oznaka = Conegliano |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} [[datoteka:Conegliano_Palazzo_Piutti.jpg|mini|''Palazzo Piutti'', povijesno sjedište javne škole u ulici ''Contrada Granda''.]] * ''Contrada Granda'' je tradicionalni naziv glavne ulice u povijesnom središtu Conegliana. Vodi od ulice ''Via XX Settembre'' preko trga ''Piazza Cima'' do ulice ''Via Beato Marco Ongaro''. Osim brojnih palača, ovdje se nalaze i katedrala i ''Scuola dei Battuti''. * ''Scuola dei Battuti'' je umetnuta između palača ul. Contrada. Fasada se ističe s devet oštrih lukova, a freske [[Pozzoserrato]]a (1593.) prikazuju biblijske figure i prizore. Na katu se nalazi ''Sala dei Battuti'' s freskama [[Francesco da Milano|Francesca da Milana]] (1511.) i Pozzoserratoa (kasno 16. stoljeće). * Trobrodna katedrala (''Duomo'') stoji odmah iza ''Scuole''. Ulazni portal se nalazi ispod [[arkada]]. * Muzej Giovanni Battista Cima u renesansnoj zgradi, nekadašnjem domu slikara [[Cima da Conegliano|Cima da Conegliana]], nalazi se na ulici Via Cima, u blizini katedrale. * ''Museo degli Alpini'' posvećen povijesti talijanskih planinskih postrojbi. * U brdima oko Conegliana nalaze se ''Denominazione di origine controllata i garantita'' (DOCG) zona ''Colli di Conegliano'' („Brda Conegliana”). Ovdje se oba crvena i bijela talijanska vina proizvode s različitim razinama slatkoće, od suhih do slatkih ''[[passito]]'' ([[prošek]]) [[desertno vino|desertnih vina]]. God. 2019. ova brda su postala [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]] zbog tradicionalnog uzgoja na malim brežuljcima (ciglioni) i ''bellussera'' tehnike osposobljavanja vina iz 19. st. koja je doprinijela estetskim karakteristikama krajolika.<ref name="UNESCO"/> <gallery> Slika:I-TV-Conegliano08.JPG|''Scuola dei Battuti'', iza tornja katedrale Slika:Conegliano_Sala_dei_Battuti.jpg|''Sala dei Battuti'' Slika:Cima_da_Conegliano_-_Madonna_in_trono_col_Bambino_fra_angeli_e_santi.jpg|[[Cima da Conegliano]], ''[[Sveti razgovor]]'', freska u katedrali Conegliana Slika:Conegliano_Casa_Cima.JPG|Muzej-kuća Giovannija Battiste Cime Slika:Conegliano_Alpinimuseum.jpg|''Museo degli Alpini'' iznad rijeke [[Monticano]] </gallery> ==Vinarstvo Conegliana== Conegliano je poznat po vinu, uglavnom suhi bijeli [[prošek]] (napravljen od glera grožđa) koji dolazi u tri varijante: ''tranquillo'' (blago), ''frizzante'' (lagano pjenušavo) i ''spumante'' (pjenušavo). Tu je i najstarija i najprestižnija talijanska škola vina ''Scuola Enologica'', ali i ''Istituto Sperimentale per la Viticoltura'' gdje se uzgaja nekoliko talijanskih sorti, uključujući [[Albarossa]], [[Vega]] i [[Valentino nero]]. Osim toga, vinogradari Instituta pomogli su u spašavanju mnogih autohtonih talijanskih sorti grožđa od izumiranja, kao što je grožđe [[Valpolicella Bigolona]].<ref>J. Robinson, J. Harding i J. Vouillamoz, ''Wine Grapes - A complete guide to 1,368 vine varieties, including their origins and flavours'', Allen Lane, 2012., str. 24., 107.–108., 1110. i 1115. {{ISBN|978-1-846-14446-2}}</ref> == Zbratimljeni gradovi == * {{Z|BRA}} [[Garibaldi]], [[Brazil]] * {{Z|AUS}} [[Lismore, New South Wales|Lismore]], [[Australija]] ==Poznate osobe== * [[Alessandro Del Piero]], nogometaš * [[Cima da Conegliano]], slikar * [[Lorenzo da Ponte]], libretist * [[Marco Donadel]], talijanski nogometni trener i bivši nogometaš * [[Petar Nakić]], franjevac i dijecezanski svećenik, hrvatski graditelj orgulja == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline}} * [http://www.comune.conegliano.tv.it/ Službene stranice grada] * [http://www.teatroaccademia.it/ Kazalište Accademia na teatroaccademia.it] {{it}} == Izvori == {{izvori}} {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Gradovi u Venetu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] [[Kategorija:Kulturni krajolici]] mv3ykaikceg8ajnb7l8hqn8hacq1o8x 0 654243 7577995 7566087 2026-08-15T15:38:18Z Zeljko 1196 7577995 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aeglopsis'' | slika = Aeglopsis sp. - Jardin Botanique de Lyon - DSC05362.JPG | slika_opis = Aeglopsis sp. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Aeglopsis''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Aeglopsis''''', rod listopadnog [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Postoje četiri vrste raširene po [[Afrika|afričkom]] kontinentu. Karakteristična su im tamnosiva kora drveta i aksilarne oštre ravne bodlje.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35562-1#children Plants of the World online] Pristupljeno 15. listopada 2019.</ref> Rod je opisan [[1912.]], tipična vrsta je ''A. chevalieri'', maleno drvo ili grm iz [[Gana|Gane]], [[Gvineja|Gvineje]], [[Obala Bjelokosti|Obale Bjelokosti]], [[Liberija|Liberije]], [[Togo]]a . == Etimologija == Ime ''Aeglopsis'' sastavljeno je od imena srodnog roda ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' i grčkoga nastavka -opsis, „nalik, sličan”, pa znači „nalik rodu Aegle”. Swingle je rod i opisao u okviru skupine afričkih rutovki s tvrdokorim [[citrus]]olikim plodovima. == Morfologija == ''Aeglopsis'' <small>Swingle</small> je mali afrički rod biljaka iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Walter T. Swingle opisao ga je 1912. u Mémoires de la Société Botanique de France 8: 237. Rod je prirodno rasprostranjen u tropskoj Africi, od [[Gvineja|Gvineje]] i [[Liberija|Liberije]] na zapadu do [[Južni Sudan|Južnog Sudana]], [[Uganda|Ugande]] i [[DR Kongo|DR Konga]] na istoku. Kew danas prihvaća četiri vrste. Biljke su listopadni [[grm]]ovi ili manja [[Stablo|stabla]], tamnosive [[Kora (biljke)|kore]]. Grančice nose pazušne trnove, najčešće pojedinačne, ravne i oštre. [[Listovi]] su naizmjenični i pretežno jednolisno sastavljeni, premda se povremeno javljaju i dvo- ili trolisni. Mogu biti gotovo sjedeći ili s peteljkom, a plojke su gusto prošarane uljnim žlijezdama.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su kratke pazušne metlice. [[Cvjetovi]] su dvospolni; [[čaška]] ima 3–5 kratkih režnjeva, a vjenčić 3–5 slobodnih, duguljastih do jajastih [[latica]] koje se u pupu preklapaju. [[Prašnik]]a je 8–12, njihove su niti međusobno slobodne, a antere su sagitatne. Nektarijski disk je velik, prstenast i izbrazdan. Plodnica je jajasta, građena od 5–8 pretinaca, s brojnim sjemenim zametcima poredanim u dva reda; vrat tučka je kratak, a njuška valjkasta do glavičasta.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je velik, gotovo kuglast ili kruškolik i izgledom podsjeća na pepo. Ima tvrdu koru, ne otvara se pri dozrijevanju i podijeljen je na 5–8 pretinaca, od kojih svaki sadrži brojne sjemenke. [[Sjeme]]nke su blago elipsoidne i spljoštene, s kožastom, glatkom sjemenom lupinom, a endosperm nedostaje. Kod A. chevalieri plodovi dosežu približno 6–9 cm u promjeru; sjemenke su utisnute u sluzavu masu koju izlučuju žlijezde na stijenkama pretinaca.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000521540 WFO], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Rod je zanimljiv i zbog bliskosti s drugim afričkim srodnicima agruma. Molekularna istraživanja povezuju ''Aeglopsis'' s rodovima ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'', ''[[Afraegle]]'' i ''[[Balsamocitrus]]'' u istoj dobro poduprtoj evolucijskoj skupini. == Vrste == # ''[[Aeglopsis beguei]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Aeglopsis chevalieri]]'' <small>Swingle</small> # ''[[Aeglopsis eggelingii]]'' <small>M.Taylor</small> # ''[[Aeglopsis mangenotii]]'' <small>A.Chev.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] qjltnc2g2s1089ltaoyjgfnblz73m9x 7578007 7577995 2026-08-15T15:52:00Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7578007 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aeglopsis'' | slika = Aeglopsis sp. - Jardin Botanique de Lyon - DSC05362.JPG | slika_opis = Aeglopsis sp. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Aeglopsis''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Aeglopsis''''', rod listopadnog [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Postoje četiri vrste raširene po [[Afrika|afričkom]] kontinentu. Karakteristična su im tamnosiva kora drveta i aksilarne oštre ravne bodlje.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35562-1#children Plants of the World online] Pristupljeno 15. listopada 2019.</ref> Rod je opisan [[1912.]], tipična vrsta je ''A. chevalieri'', maleno drvo ili grm iz [[Gana|Gane]], [[Gvineja|Gvineje]], [[Obala Bjelokosti|Obale Bjelokosti]], [[Liberija|Liberije]], [[Togo]]a . == Etimologija == Ime ''Aeglopsis'' sastavljeno je od imena srodnog roda ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' i grčkoga nastavka -opsis, „nalik, sličan”, pa znači „nalik rodu Aegle”. Swingle je rod i opisao u okviru skupine afričkih rutovki s tvrdokorim [[citrus]]olikim plodovima. == Morfologija == ''Aeglopsis'' <small>Swingle</small> je mali afrički rod biljaka iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). Walter T. Swingle opisao ga je 1912. u Mémoires de la Société Botanique de France 8: 237. Rod je prirodno rasprostranjen u tropskoj Africi, od [[Gvineja|Gvineje]] i [[Liberija|Liberije]] na zapadu do [[Južni Sudan|Južnog Sudana]], [[Uganda|Ugande]] i [[DR Kongo|DR Konga]] na istoku. Kew danas prihvaća četiri vrste. Biljke su listopadni [[grm]]ovi ili manja [[Stablo|stabla]], tamnosive [[Kora (biljke)|kore]]. Grančice nose pazušne trnove, najčešće pojedinačne, ravne i oštre. [[Listovi]] su naizmjenični i pretežno jednolisno sastavljeni, premda se povremeno javljaju i dvo- ili trolisni. Mogu biti gotovo sjedeći ili s peteljkom, a plojke su gusto prošarane uljnim žlijezdama.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su kratke pazušne metlice. [[Cvjetovi]] su dvospolni; [[čaška]] ima 3–5 kratkih režnjeva, a vjenčić 3–5 slobodnih, duguljastih do jajastih [[latica]] koje se u pupu preklapaju. [[Prašnik]]a je 8–12, njihove su niti međusobno slobodne, a antere su sagitatne. Nektarijski disk je velik, prstenast i izbrazdan. Plodnica je jajasta, građena od 5–8 pretinaca, s brojnim sjemenim zametcima poredanim u dva reda; vrat tučka je kratak, a njuška valjkasta do glavičasta.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je velik, gotovo kuglast ili kruškolik i izgledom podsjeća na pepo. Ima tvrdu koru, ne otvara se pri dozrijevanju i podijeljen je na 5–8 pretinaca, od kojih svaki sadrži brojne sjemenke. [[Sjeme]]nke su blago elipsoidne i spljoštene, s kožastom, glatkom sjemenom lupinom, a endosperm nedostaje. Kod A. chevalieri plodovi dosežu približno 6–9 cm u promjeru; sjemenke su utisnute u sluzavu masu koju izlučuju žlijezde na stijenkama pretinaca.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000521540 WFO], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Rod je zanimljiv i zbog bliskosti s drugim afričkim srodnicima agruma. Molekularna istraživanja povezuju ''Aeglopsis'' s rodovima ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'', ''[[Afraegle]]'' i ''[[Balsamocitrus]]'' u istoj dobro poduprtoj evolucijskoj skupini. == Vrste == # ''[[Aeglopsis beguei]]'' <small>A.Chev.</small> # ''[[Aeglopsis chevalieri]]'' <small>Swingle</small> # ''[[Aeglopsis eggelingii]]'' <small>M.Taylor</small> # ''[[Aeglopsis mangenotii]]'' <small>A.Chev.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Aeglopsis| ]] [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] toztzj6qvv5yjdjz0eaufh676dxi2lh 0 655944 7578323 7567841 2026-08-16T07:03:15Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7578323 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Afraegle'' | slika = Afraegle paniculata MS 1414.jpg | slika_opis = ''Afraegle paniculata'', plod | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Afraegle''''' | genus_autorstvo = Engl. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Afraegle''''', biljni rod iz porodice rutovki, smješten u potporodicu ''[[Aurantioideae]]''. Postoje dvije priznate vrste iz zapadne i središnje tropske [[Afrika|Afrike]]. Tipična je ''[[Afraegle paniculata| A. paniculata]]'', do 15 metara visoko drvo rašireno od Senegala do Nigerije.<ref>[http://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Afraegle+paniculata Useful Tropical Plants] Pristupljeno 4. studenog 2019.</ref> Druga vrsta ''[[Afraegle mildbraedii| A. mildbraedii]]'', raste samo na [[Bioko|Bioku]], otoku u [[Gvinejski zaljev|Gvinejskom zaljev]].<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:770829-1 Plants of the World online] Pristupljeno 4. studenog 2019.</ref> == Morfologija == ''Afraegle'' je rod trnovitih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Rutaceae]]''. [[Listovi]] su najčešće sastavljeni od tri liske, a katkad zbog zakržljavanja bočnih liski djeluju jednolisno.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] imaju malu, trajnu, najvjerojatnije peteročlanu [[Čaška|čašku]]. [[Latica]] je obično pet, rjeđe možda četiri; linearne su i u [[pup]]u preklapajuće. [[Prašnik]]a je približno 15–20, prema nekim opažanjima možda samo 10–12. Prašničke niti šilaste su i približno jednake duljine kao antere, a umetnute su u širok, režnjevit nektarijski disk.<ref name="WFO "/> Plodnica je kratko jajasta i prekrivena žlijezdama. Ima oko 8–10 pretinaca, od kojih svaki sadrži brojne sjemene zametke. Vrat [[Tučak|tučka]] kraći je od plodnice, a završava dugom, jajastom njuškom.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kuglast ili kruškolik, promjera oko 6–8 cm, s tvrdom ljuskom i brojnim uljastim sjemenkama. [[Sjeme]]nke su jajaste, duge približno 17 mm i široke 10 mm, pri osnovi klinaste, a prema vrhu zaobljene ili blago uglate. <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000000837;jsessionid=72AC43D8BA2F098DBA7BBD1033D1C700 WFO], pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Afraegle mildbraedii]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Afraegle paniculata]]'' <small>(Schumach. & Thonn.) Engl.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Afraegle| ]] n6iw1nwg78zsgyshkp19u3vufws0pz7 0 655946 7577979 7212885 2026-08-15T15:13:49Z Zeljko 1196 7577979 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Afraurantium'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | tribus = [[Aurantieae]] | subtribus = [[Citrinae]] | genus = '''''Afraurantium''''' | genus_autorstvo = A.Chev. | species = ''A. senegalense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Afraurantium senegalense'' | dvoimeno_autorstvo = A.Chev. }} '''''Afraurantium''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. ''Afraurantium senegalense'' <small>A.Chev.</small> jedina je prihvaćena vrsta. Auguste Chevalier opisao je rod i vrstu 1949. u radu Nouvelles observations sur quelques Aurantiacées africaines, objavljenom u Revue internationale de botanique appliquée et d'agriculture tropicale 29: 480. [[Kew]] i danas prihvaća i rod i vrstu, a kao prirodno područje navodi [[Senegal]], gdje vrsta raste prvenstveno u sezonski suhom tropskom biomu.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35565-1#children Plants of the World online] Pristupljeno 4. studenog 2019.</ref> == Morfologija == Biljka je trnovito [[stablo]] s vitkim [[grana]]ma i manjim [[trn]]ovima. [[Listovi]] su jednolisno sastavljeni (unifoliolatni), s liskom zglobno povezanom s peteljkom; plojka je jajasta do ovalna. [[Plod]] je približno veličine malog [[limun]]a, jajast do gotovo kuglast, a vanjski dio kore pri dozrijevanju poprima zelenkastožutu boju. Takva kombinacija jednostavno izgledajućih jednolisnih listova, trnovitih grana i citrusolikog ploda objašnjava zašto je rod od početka uspoređivan s pravim [[citrus]]ima. == Položaj u porodici == Chevalier je već 1949. ''Afraurantium'' smatrao predstavnikom skupine bliske tadašnjim ''Citreae'', dakle citrusima. Još zanimljivije, [[1951.]] objavio je posebnu bilješku naslovljenu L'Afraurantium Chev. du Sénégal est un Bergamotier („Senegalski Afraurantium je bergamot”), na stranicama 233–234 istoga časopisa. To pokazuje da je i sam autor samo dvije godine nakon opisa ponovno razmatrao njegov odnos prema citrusima. Današnji izvori nisu složni o njegovu položaju. Hasslerova aktualna verzija iz kolovoza [[2026.]] također prihvaća rod i jednu vrstu, ali izričito piše „Phylogenetic position uncertain”. Nasuprot tome, Angiosperm Phylogeny Website stavlja Afraurantium u ''[[Zanthoxyloideae]]'', dok ga GRIN u svom starijem tretmanu vodi kao sinonim roda Citrus u Aurantioideae → Aurantieae → Citrinae. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi rutovki]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] en0tfhpvnem5mdqodnpzn9vebq34lnb 7577980 7577979 2026-08-15T15:14:07Z Zeljko 1196 7577980 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Afraurantium'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''Afraurantium''''' | genus_autorstvo = A.Chev. | species = ''A. senegalense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Afraurantium senegalense'' | dvoimeno_autorstvo = A.Chev. }} '''''Afraurantium''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. ''Afraurantium senegalense'' <small>A.Chev.</small> jedina je prihvaćena vrsta. Auguste Chevalier opisao je rod i vrstu 1949. u radu Nouvelles observations sur quelques Aurantiacées africaines, objavljenom u Revue internationale de botanique appliquée et d'agriculture tropicale 29: 480. [[Kew]] i danas prihvaća i rod i vrstu, a kao prirodno područje navodi [[Senegal]], gdje vrsta raste prvenstveno u sezonski suhom tropskom biomu.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35565-1#children Plants of the World online] Pristupljeno 4. studenog 2019.</ref> == Morfologija == Biljka je trnovito [[stablo]] s vitkim [[grana]]ma i manjim [[trn]]ovima. [[Listovi]] su jednolisno sastavljeni (unifoliolatni), s liskom zglobno povezanom s peteljkom; plojka je jajasta do ovalna. [[Plod]] je približno veličine malog [[limun]]a, jajast do gotovo kuglast, a vanjski dio kore pri dozrijevanju poprima zelenkastožutu boju. Takva kombinacija jednostavno izgledajućih jednolisnih listova, trnovitih grana i citrusolikog ploda objašnjava zašto je rod od početka uspoređivan s pravim [[citrus]]ima. == Položaj u porodici == Chevalier je već 1949. ''Afraurantium'' smatrao predstavnikom skupine bliske tadašnjim ''Citreae'', dakle citrusima. Još zanimljivije, [[1951.]] objavio je posebnu bilješku naslovljenu L'Afraurantium Chev. du Sénégal est un Bergamotier („Senegalski Afraurantium je bergamot”), na stranicama 233–234 istoga časopisa. To pokazuje da je i sam autor samo dvije godine nakon opisa ponovno razmatrao njegov odnos prema citrusima. Današnji izvori nisu složni o njegovu položaju. Hasslerova aktualna verzija iz kolovoza [[2026.]] također prihvaća rod i jednu vrstu, ali izričito piše „Phylogenetic position uncertain”. Nasuprot tome, Angiosperm Phylogeny Website stavlja Afraurantium u ''[[Zanthoxyloideae]]'', dok ga GRIN u svom starijem tretmanu vodi kao sinonim roda Citrus u Aurantioideae → Aurantieae → Citrinae. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi rutovki]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 9g4tn9axqkdlgimjsuybvx17l1v51kt 7577982 7577980 2026-08-15T15:15:04Z Zeljko 1196 /* Položaj u porodici */ 7577982 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Afraurantium'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''Afraurantium''''' | genus_autorstvo = A.Chev. | species = ''A. senegalense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Afraurantium senegalense'' | dvoimeno_autorstvo = A.Chev. }} '''''Afraurantium''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. ''Afraurantium senegalense'' <small>A.Chev.</small> jedina je prihvaćena vrsta. Auguste Chevalier opisao je rod i vrstu 1949. u radu Nouvelles observations sur quelques Aurantiacées africaines, objavljenom u Revue internationale de botanique appliquée et d'agriculture tropicale 29: 480. [[Kew]] i danas prihvaća i rod i vrstu, a kao prirodno područje navodi [[Senegal]], gdje vrsta raste prvenstveno u sezonski suhom tropskom biomu.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35565-1#children Plants of the World online] Pristupljeno 4. studenog 2019.</ref> == Morfologija == Biljka je trnovito [[stablo]] s vitkim [[grana]]ma i manjim [[trn]]ovima. [[Listovi]] su jednolisno sastavljeni (unifoliolatni), s liskom zglobno povezanom s peteljkom; plojka je jajasta do ovalna. [[Plod]] je približno veličine malog [[limun]]a, jajast do gotovo kuglast, a vanjski dio kore pri dozrijevanju poprima zelenkastožutu boju. Takva kombinacija jednostavno izgledajućih jednolisnih listova, trnovitih grana i citrusolikog ploda objašnjava zašto je rod od početka uspoređivan s pravim [[citrus]]ima. == Položaj u porodici == Chevalier je već 1949. ''Afraurantium'' smatrao predstavnikom skupine bliske tadašnjim ''Citreae'', dakle citrusima. Još zanimljivije, [[1951.]] objavio je posebnu bilješku naslovljenu L'Afraurantium Chev. du Sénégal est un Bergamotier („Senegalski Afraurantium je bergamot”), na stranicama 233–234 istoga časopisa. To pokazuje da je i sam autor samo dvije godine nakon opisa ponovno razmatrao njegov odnos prema citrusima. Današnji izvori nisu složni o njegovu položaju. Hasslerova aktualna verzija iz kolovoza [[2026.]] također prihvaća rod i jednu vrstu, ali izričito piše „Phylogenetic position uncertain”. Nasuprot tome, Angiosperm Phylogeny Website stavlja Afraurantium u ''[[Zanthoxyloideae]]'', dok ga GRIN u svom starijem tretmanu vodi kao sinonim roda Citrus u ''[[Aurantioideae]]'' → Aurantieae → Citrinae. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi rutovki]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 218b2oefrwwmx2e1xhfubthdjsvpp7v 7577986 7577982 2026-08-15T15:21:07Z Zeljko 1196 7577986 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Afraurantium'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''Afraurantium''''' | genus_autorstvo = A.Chev. | species = ''A. senegalense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Afraurantium senegalense'' | dvoimeno_autorstvo = A.Chev. }} '''''Afraurantium''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. ''Afraurantium senegalense'' <small>A.Chev.</small> jedina je prihvaćena vrsta. Auguste Chevalier opisao je rod i vrstu [[1949.]] u radu Nouvelles observations sur quelques Aurantiacées africaines, objavljenom u Revue internationale de botanique appliquée et d'agriculture tropicale 29: 480. [[Kew]] i danas prihvaća i rod i vrstu, a kao prirodno područje navodi [[Senegal]], gdje vrsta raste prvenstveno u sezonski suhom tropskom biomu.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35565-1#children Plants of the World online] Pristupljeno 4. studenog 2019.</ref> == Morfologija == Biljka je trnovito [[stablo]] s vitkim [[grana]]ma i manjim [[trn]]ovima. [[Listovi]] su jednolisno sastavljeni (unifoliolatni), s liskom zglobno povezanom s peteljkom; plojka je jajasta do ovalna. [[Plod]] je približno veličine malog [[limun]]a, jajast do gotovo kuglast, a vanjski dio kore pri dozrijevanju poprima zelenkastožutu boju. Takva kombinacija jednostavno izgledajućih jednolisnih listova, trnovitih grana i citrusolikog ploda objašnjava zašto je rod od početka uspoređivan s pravim [[citrus]]ima. == Položaj u porodici == Chevalier je već 1949. ''Afraurantium'' smatrao predstavnikom skupine bliske tadašnjim ''Citreae'', dakle citrusima. Još zanimljivije, [[1951.]] objavio je posebnu bilješku naslovljenu L'Afraurantium Chev. du Sénégal est un Bergamotier („Senegalski Afraurantium je bergamot”), na stranicama 233–234 istoga časopisa. To pokazuje da je i sam autor samo dvije godine nakon opisa ponovno razmatrao njegov odnos prema citrusima.<ref name="PlantNET ">[https://www.persee.fr/doc/jatba_0370-5412_1949_num_29_323_6259 Nouvelles observations sur quelques Aurantiacées africaines ], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Današnji izvori nisu složni o njegovu položaju. Hasslerova aktualna verzija iz kolovoza [[2026.]] također prihvaća rod i jednu vrstu, ali izričito piše „Phylogenetic position uncertain”. Nasuprot tome, Angiosperm Phylogeny Website stavlja Afraurantium u ''[[Zanthoxyloideae]]'', dok ga GRIN u svom starijem tretmanu vodi kao sinonim roda Citrus u ''[[Aurantioideae]]'' → Aurantieae → Citrinae.<ref name="Vascular ">[https://www.mobot.org/mobot/research/Apweb/genera/rutaceaegen.html Vascular], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi rutovki]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] cg938evx12yvyiptz8zvddro4zikwnc 0 656064 7578199 7567993 2026-08-16T01:13:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578199 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Bođucu<br/>棒術 <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Web niten bojutsu.JPG|300px]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Bođucu''<hr /></td></tr> |- ! <tr><th>Država podrijetla</th><td>[[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Japan]]</td></tr> <tr><th>Olimpijski šport</th><td>-</td></tr> |} '''Bođucu''', ([[Japanski jezik|jap.]]: 棒術; ''Bōjutsu''), [[japanski jezik|japanska]] [[borilačka vještina]] u kojoj se koristi štap [[Bo (štap)|bo]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.koryu.com/library/dlowry11.html |title=The Evolution of Classical Jojutsu |access-date=6. studenoga 2019. |archive-date=25. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210825083529/https://www.koryu.com/library/dlowry11.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.koryu.com/library/mskoss7.html |title=Sticks and Stones Will Break Your Bones: A Look at Jo and Bo |access-date=6. studenoga 2019. |archive-date=11. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081011041602/http://koryu.com/library/mskoss7.html |url-status=dead }}</ref> ==Bo== {{glavni|Bo (štap)}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske povezice == * [https://blackbeltwiki.com/bojutsu Bōjutsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191106105855/https://blackbeltwiki.com/bojutsu |date=6. studenoga 2019. }} {{Japanske borilačke vještine}} {{mrva-boril}} [[Kategorija:Japanske borilačke vještine]] 0s2eifuoqcsg9soxos17nhte21vdw99 0 658828 7578458 7494424 2026-08-16T11:44:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578458 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = #CCFF99 | ime_serije = Coronation Street | orig_naslov = Coronation Street | slika = | natpis_pod_slikom = | format_serije = [[:Kategorija:Sapunice|sapunica]] | trajanje_epizode = 30 min | glumci = [[William Roache]]<br>[[Frank Pemberton]]<br>[[Noel Dyson]]<br>[[Violet Carson]]<br>[[Pat Phoenix]]<br>[[Doris Speed]]<br>[[Jean Alexander]]<br>[[Philip Lowrie]]<br>[[Liz Dawn]]<br>[[Bill Tarmey]] | autor = Tony Warren | država = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | u_hrv = | početak_serije = [[9. prosinca]] [[1960.]] (Granada Televison) | kraj_serije = | broj_epizoda = 12 000+ | imdb_id = }} '''''Coronation Street''''' (često se naziva '''''Corrie''''') je britanska [[sapunica]] koju je stvorila Granada Television i prikazivana na [[ ITV (TV mreža) |ITV-u]] od 9. prosinca 1960. Program se fokusira na ulicu Coronation Street u izmišljenom gradu Weatherfieldu. U izmišljenoj povijesti emisije ulica je sagrađena 1902. godine i nazvana u čast krunidbe kralja [[Edvard VII.|Edvarda VII]]. Serija se obično emitira šest puta tjedno: ponedjeljak, srijeda i petak 7:30–8:30 sati poslijepodne i 8:30–9:30 sati. Od 2017. na televiziji ITV3 tjedno se emitira deset uzastopnih klasičnih epizoda serije od 1986. nadalje.<ref name="Classic">{{Citiranje novina |url=http://www.digitalspy.com/soaps/coronation-street/news/a838626/coronation-street-classic-episodes-coming-to-itv3/ |title=Coronation Street Classic episodes are coming to ITV3 Next Month |first=Joe |last=Anderton |date=20. rujna 2017. |publisher=Hearst Magazines UK |accessdate=21. rujna 2017. |work=Digital Spy}}</ref> Program je 1960. godine osmislio scenarist Tony Warren na Granada Televiziji u [[Manchester]]u.<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2010/sep/17/the-road-to-coronation-street-tv-review |title=TV review: The Road to Coronation Street |work=The Guardian |date=17. rujna 2010. |accessdate=18. rujna 2015.}}</ref> Warrenov prvobitni prijedlog odbio je osnivač postaje Sidney Bernstein, ali producent Harry Elton nagovorio ga je da producira program za 13 pilot epizoda. U roku od šest mjeseci od prvog prikazivanja emisije postao je najgledaniji program na britanskoj televiziji, a sada je značajan dio britanske kulture.<ref>[http://www.eventmagazine.co.uk/kudos-extends-coronation-street-tour-contract/event-suppliers/article/1318459 "Kudos extends Coronation Street The Tour contract"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170824095507/http://www.eventmagazine.co.uk/kudos-extends-coronation-street-tour-contract/event-suppliers/article/1318459 |date=24. kolovoza 2017. }}. Event Magazine. Mail on Sunday. pristupljeno 20. siječnja 2015.</ref> ''Coronation Street'' proizvodi ITV Granada u MediaCityUK-u i prikazuje se u svim ITV regijama, kao i u inozemstvu. Dana 17. rujna 2010. postala je svjetska televizijska sapunica koja se najduže prikazuje i uvrštena je u ''[[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]]''.<ref>{{Citiranje novina |title=Coronation Street recognised as longest running soap |url=https://www.bbc.co.uk/news/av/entertainment-arts-11410873/coronation-street-recognised-as-longest-running-soap |date=22. ožujka 2018.}}</ref><ref name="Hemley">{{Citiranje novina |title=Coronation Street breaks two world records |first=Matthew |last=Hemley |work=The Stage |date=24. rujna 2010. |accessdate=4. srpnja 2015. |url=https://www.thestage.co.uk/news/2010/coronation-street-breaks-two-world-records/}}</ref> Dana 23. rujna 2015., ''Coronation Street'' emitirana je uživo u znak obilježavanja šezdesete obljetnice ITV-a. ''Coronation Street'' je poznata po prikazu prizemne radničke zajednice u kombinaciji s laganim humorom i snažnim karakterima. Emisija trenutno ima prosječno sedam milijuna gledatelja po epizodi. == Izvori == {{izvori}}{{Mrva-serija}} [[Kategorija: Sapunice]] [[Kategorija: Britanske serije]] pjslsd61806s9etf1qu2k8b4z5oib9o 0 666623 7578157 7442617 2026-08-15T23:08:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578157 wikitext text/x-wiki {{Infookvir plemićka obitelj |prezime = Bojničić |slika = Bojničić grb.png |veličina_slike = 180px |opis_slike = grb obitelji Bojničić |država = [[Hrvatska]], [[Ugarska]] |posjedi = |podrijetlo = [[Hrvati|hrvatsko]] |kuća = |linije = |naslovi = [[hrvatsko plemstvo|plemići]] |utemeljenje = [[13. stoljeće]] |utemeljitelj = |izumrli = |rodonačelnik = |napomena = }} '''Bojničići''', [[Hrvatsko plemstvo|hrvatska plemićka obitelj]] podrijetlom iz [[Knin (županija)|Kninske županije]], gdje se prvi put spominju u [[13. stoljeće|13. stoljeću]]. Od [[14. stoljeće|14. stoljeća]] posjedovali su grad Bojnik na ušću rijeke [[Zrmanja|Zrmanje]], po kojem su dobili ime. Od [[1450.]] godine su u posjedu naselja [[Plavno (Knin)|Plavno]]. Sredinom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] istaknuo se svojim političkim djelovanjem [[Tomaš Bojničić|Tomaš Bojničić de Plavno]], [[banovac (dužnosnik)|banovac]] [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] od [[listopad]]a [[1451.]] godine, koji je poslije smrti [[ban]]a [[Petar Talovac|Petra Talovca]] [[1453.]] godine, obavljao banske poslove. Sklopio je ugovor s [[Dodatak:Popis splitskih knezova i kapetana|mletačkim knezom Splita]] protiv [[herceg]]a [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]] i stavio pod [[Mlečani|mletačku]] zaštitu [[Klis]], [[Sinj]], [[Čačvina|Čačvinu]], [[Petrovac]], [[Ključ]], [[Knin]] i [[Lab]], koji su pripadali pokojnomu banu. Godine [[1456.]] pokorava se [[Ulrik II. Celjski|Ulriku II. Celjskom]] i predaje mu Knin i Lab. Nakon što su [[Turci]] [[1522.]] godine osvojili Knin, Bojničići sele u [[Slavonija|Slavoniju]]. Kralj [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I. Habsburški]] potvrdio je [[19. travnja]] [[1563.]] godine staro [[plemstvo]] braći Baltazaru, Gašparu, Nikoli i Ivanu i dodijelio im [[grb]] i pridjevak "od Knina" (''de Tininio''). Među članovima obitelji, istaknuli su se u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] Juraj Bojničić, koji je bio poslanik kralja [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]] kod Ferdinanda I. od 1542. do 1551. godine, i Ivan Bojničić, banovac (1555. – 1571.) te [[župan|veliki župan]] [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačke]] i [[Križevačka županija|Križevačke županije]]. Od kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] do sredine [[20. stoljeće|20. stoljeća]] ističu se [[povjesničar]] i [[arhivist]] [[Ivan Bojničić]] (1858. – 1925.) te njegov sin [[Stjepan Bojničić|Stjepan]] (1884. – 1927.), dramski glumac i kći [[Vjera Bojničić|Vjera]] (1883. – 1963.), slikarica i grafičarka.<ref>{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2298 |title=Bojničić - Hrvatski biografski leksikon |access-date=24. veljače 2020. |archive-date=14. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210214164142/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2298 |url-status=dead }}</ref> == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2298 Bojničić - Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214164142/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2298 |date=14. veljače 2021. }} [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]] [[Kategorija:Bojničići| ]] 9tbonqtg34876901lp7u0aiunf7c8b2 0 674741 7578133 7574918 2026-08-15T21:51:48Z Prof saxx 7403 /* Vanjske poveznice */ 7578133 wikitext text/x-wiki {{Infookvir dolina | ime= Turanska nizina | slika= Aralship2.jpg | država= {{Z+X|KAZ}} <br> {{Z+X|TKM}} <br> {{Z+X|UZB}} | naselja= | tip= | rijeka= [[Amu Darja]] i [[Sir Darja]] | planina= | dužina= | širina= | dubina= | geografska_širina= 43.45277 | geografska_dužina= 62.06888 | visina= od -132 do 922 }} '''Turanska nizina''' ([[Kazaški jezik|kazaški]]: ''Тұран ойпаты'', ''Тұран жазығы'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''Туранская низменность'', ''Туранская равнина'', [[Uzbečki jezik|uzbečki]]: ''Turon tekisligi'', ''Turon pasttekisligi'') velika je [[nizina]] koja se prostire na području [[Srednja Azija|Srednje Azije]] između [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] i visokih planina Turanije,<ref name=UNESCO/> tj. [[Kazahstan]]a, [[Turkmenistan]]a i [[Uzbekistan]]a, ukupne površine od oko 1,9 milijuna km².<ref>Georges Métailie i Antoine Da Lage, ur., ''[https://books.google.com/books?id=ti53BwAAQBAJ&dq=D%C3%A9pression+de+Touran+Kazakhstan&pg=PT2365 Dictionnaire de biogéographie végétale] (Rječnik biogeografije biljaka)'', Nouvelle ed., CNRS EDITIONS, 5. ožujka 2015. ISBN 978-2271083289 {{fr}}</ref> [[Turan]] („Zemlja Tura”) je arhaično ime regije iz [[Perzija|perzijske]] tradicije, tj. „Zemlja neiranaca”, i najbliži je sinonim za [[Turkestan]] („Zemlja Turaka”), s kojim ga ne bi trebalo miješati. [[Datoteka:Koppen-Geiger Map v2 Central Asia 1991–2020.svg|mini|lijevo|400px|Klimatska karta Srednje Azije u kojoj se očituje dominacija pustinjskog krajolika [[File:Red pog.svg|8px]][[File:Pink pog.svg|8px]], što otprilike odgovara rasprostiranju Turanske nizine.]] 80% Turanske nizine su pješčane ili slane pustinje koje su podložne ekstremnim klimatskim uvjetima s vrlo hladnim zimama i vrućim ljetima, te se mogu pohvaliti iznimno raznolikom florom i faunom koja se prilagodila teškim uvjetima. Zbog toga su „Hladne zimske pustinje Turana” upisane na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2023. godine.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1693/ Cold Winter Deserts of Turan] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. rujna 2025.</ref> == Zemljopis == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Hladne zimske pustinje Turana |slika = 20130518 Altyn Emel Kazakhstan.jpg |godina = [[2023.]] <small>(45. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = ix, x |ugroženost = ne |dossier = 1693 |država = {{Z+X|KAZ}} {{Z+X|TKM}} <br>{{Z+X|UZB}} }} Duljina Turanske nizine iznosi oko dvije tisuće kilometara. Turanska se nizina preko [[Turgajska dolina|Turgajske doline]] povezuje sa [[Zapadnosibirska nizina|Zapadnosibirskome nizinom]]. [[Sir-Darja]] unutar [[Kazahstan]]a dijeli Turansku nizinu na sjeverni i južni dio. [[Ustjurt]] i druge visoravni izmjenjuju se s relativnima nizinama, od kojih se [[Geološka depresija|pojedine nalaze ispod razine mora]], poput [[Karagije]] koja se nalazi na nadmorskoj visini od -132 metara. Veliki dio nizina zauzimaju pustinje Priaralski i Turkmenski [[Karakum]], [[Kizilkum]], [[Mujunkum]], zavalu [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]] i ravnjak [[Ustjurt]]. Leži u prosjeku na oko 300 m nadmorske visine dok povremene [[visoravan|visoravni]] dostižu visine do 922 metara. U sjevernoj polovici karakteristične su glinaste, pješčane, stjenovite pustinje, mjestimično [[solončak|solončaci]] i [[takir]]i. Tu rastu samo male biljke i grmlje, kojimae se prvenstveno hrane stada [[ovca|ovaca]] i [[deva]]. U južnoj polovici dominiraju šumsko-glinaste, pješćane, stjenovite pustinje, ali i oaze i umjetno navodnjavane riječne doline koje su dom poljoprivrednih područja s uzgojem [[pamuk]]a i [[žitarica]]. Nizina se također koristi kao [[pašnjak]], značajna je roizvodnja [[sol]], a pronađena su nalazišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]. [[Karakumski kanal]], dug oko 1300 km, koji iskorištava vode Amu-Darje, ide u red najvećih irigacijskih sustava na svijetu. Gradska središta ([[Daşoguz]], [[Nukus]], [[Urganč]]) razvijena su u [[oaza]]ma. Među bogatim ležištima nafte i prirodnoga plina u zapadnom rubnom području izdvaja se područje [[Mangišlak]]a s godišnjom proizvodnjom više od 18 milijuna tona nafte (2008).<ref>''[https://www.enciklopedija.hr/clanak/turanska-nizina Turanska nizina],'' [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025., Pristupljeno 7. rujna 2025.</ref> ===Klima=== Klima Turanske nizine je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]] i [[pustinjska klima|pustinjsa]] s vrlo malom godišnjom količinom oborina. Na jugu Turanske nizine prisutna su [[Suptropi|suptropska područja]]. Prevladava pelinsko-solnjačka, psamofilna i efemerna pustinjska vegetacija. Od tla prisutna su sivo-smeđa, niskokarbonatna, karbonatna, svijetla i obična siva tla. ===Geologija=== Turanska nizina nastala je na ploči epipaleozoičke platforme. U njenima početcima prevladavale su hercinske strukture, među kojima su predbajkalski i bajkalski masivi. Između zapadnoga dijela [[Sarijarka|Sarijarke]] i struktura sjevernoga dijela [[Tanšan]]a nalaze se zakopane [[kaledonsko nabiranje|kaledonske stijene]]. Turanska ploča dijeli se na dva dijela – Sjevernoturanska ploča i Južnoturanska ploča, koje se odnose na dva naborana pojasa, Uralsko-tanšanskome i Sredozemnome. U [[pliocen]]u i [[pleistocen]]u, područje suvremene Turanske nizine nalazilo se na dnu velikoga [[Turansko more|Turanskoga mora]] koje je u nekima razdobljima bilo povezano sa [[Zapadnosibirsko jezero|Zapadnosibirskim jezerom]], [[Crno more|Crnim]] i [[Sjeverodvinsko more|Sjevernodvinskim morem]]. Razdvajanje Turanskoga mora na suvremeno [[Kaspijsko jezero]] i [[Aralsko more]] dogodilo se prije dvije ili tri tisuće godina.<ref>[https://web.archive.org/web/20101121135137/http://poteplenie.ru/doc/karn-golfst5.htm Карнаухов А. В., Карнаухов В. Н. Новая модель оледенений в Северном полушарии], pristupljeno 25. svibnja 2020.</ref> {{Lokacijska karta+|Kazahstan|width=450|places= {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=44.0133 |long=79.0203 |label=[[Altyn-Emel|Altyn-Emel]]|position=left|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=45.3807 |long=59.5430 |label=[[Rezervat prirode Barsa-Kelmes|Barsa-Kelmes]]|position=bottom|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=45.4257 |long=61.0147 |label=[[Kaskakulan]]|position=right|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=39.3943 |long=59.2137 |label=[[Karakum]]|position=top|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=41.1 |long=57.2333 |label=[[Prirodni rezervat Gaplaňgyr|Gaplaňgyr]]|position=left|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=38.606 |long=63.214 |label=[[Rezervat biosfere Repetek|Repetek]]|position=right|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=38.4706 |long=62.3016 |label=[[Yeradzhi]]|position=left|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=45.0902 |long=57.4345 |label=[[Saigachy|Saigachy]]|position=left|mark=Yellow pog.svg}} {{Lokacijska karta~|Kazahstan|lat=42.0453 |long=56.3953 |label=[[Ustjurt]]|position=top|mark=Yellow pog.svg}} |caption= }} === Granice === * Na sjeveru – [[Turgajska visoravan]] * Na sjeveroistoku – [[Sarijarka]] * Na istoku – Odijeljena od pustinja uz porječja [[Balhaško jezero|Balhaškoga jezera]] i [[Alakola]] zbog povišenoga istočnoga ruba [[Betpak-Dala|Betpak-Dale]] i [[Ču-ilijske planine|Ču-ilijskih planina]] * Na jugoistoku – [[Tanšan]] i [[Pamir-Alaj]] * Na jugu – [[Kopet-Dag]] i predgorja [[Paropamisus]]a * na jugozapadu – istočna obala [[Kaspijsko jezero|Kaspijskoga jezera]] * Na sjeverozapadu – južne izbočine i istočno podnožje [[Mugodžari]]ja <gallery> Datoteka:Altynemel landscape.jpg|001. [[Nacionalni park Altyn-Emel]] u [[Kazahstan]]u na istočnoj granici Turanske nizine. Datoteka:Darvasa gas crater panorama.jpg|006. „[[Vrata do pakla]]” je središte pustinje [[Karakum]] u [[Turkmenistan]]u. Datoteka:Takirs of Karakum Desert.jpg|008. [[Rezervat biosfere Repetek]] u [[Turkmenistan]]u. Datoteka:Solonchaks and cliff habitats.jpg|014. Solončaci u Južnom [[Ustjurt]]u u [[Uzbekistan]]u. </gallery> ==Hladne zimske pustinje Turana== Hladne zimske pustinje Turana čini četrnaest sastavnih dijelova koji se nalaze u sušnim područjima umjerenog pojasa Srednje Azije u [[Kazahstan]]u, [[Turkmenistan]]u i [[Uzbekistan]]u. Ovo područje predstavlja raznolikost pustinjskih [[ekosustav]]a, koji se protežu na udaljenosti većoj od 1500 kilometara od istoka prema zapadu. Svaki od sastavnih dijelova nadopunjuje ostale u smislu [[bioraznolikost]]i, tipova pustinja i tekućih [[ekologija|ekoloških procesa]].<ref name=UNESCO/> {| class="wikitable sortable" |+ !ID (UNESCO) !Naziv !Država, regija !Koordinate !Površina (hektar) !Bilješke |- |1693-001 |Istočni [[Altyn-Emel]] |[[Kazahstan]], [[Almati]] |{{coord|44|20|0|N|78|26|0|E|display=inline}} |13.019 ha |Nacionalni park Altyn-Emel, nastao 1996. kao najveći rezervat u Kazahstanu i pokriva oko 4.600 km² između [[Ili (rijeka)|rijeke Ili]] i planinskog lanca Aktau, u blizini jezera Kapšagaj. Sastoji se uglavnom od pustinjskog i stjenovitog terena i služi očuvanju rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Flora parka uključuje 1800 biljnih vrsta, uključujući 69 rijetkih vrsta. Također, 56 životinjskih vrsta unutar parka smatra se rijetkim, uključujući [[argali]]ja , [[džigetaj]]a, [[Crnorepa gazela|perzijsku gazelu]], [[kulan]]a i [[Equus przewalskii|divljeg mongolskog konja]].<ref>[http://caravanistan.com/kazakhstan/altyn-emel-national-park/ Nacionalni park Altyn Emel], Karavanistan {{eng oznaka}} Pristupljeno 6. rujna 2025.</ref> |- |1693-002 |Središnji Altyn-Emel |Kazahstan, Almati |{{coord|45|53|37|N|78|39|21|E|display=inline}} |5.644 ha | |- |1693-003 |Zapadni Altyn-Emel |Kazahstan, Almati |{{coord|43|59|07|N|78|18|15|E|display=inline}} |33.306 ha | |- |1693-004 | [[Prirodni rezervat Barsa-Kelmes]] |[[Kazahstan]], [[Kizilordinska oblast]] |{{coord|45|38|07|N|59|54|30|E|display=inline}} |50.884 ha |Osnovan 1939. godine na otoku u [[Aralsko jezero|Aralskom jezeru]], površine od oko 300 četvornih kilometara. Na njemu se nalazi oko 250 vrsta biljaka i oko 56 vrsta životinja, a uključuje, između ostalog, [[Equus hemionus kulan|transkapijskog divljeg magarca]], [[Crnorepa gazela|crnorepu gazelu]], [[Stepska lisica|stepsku lisicu]] i [[Sivi vuk|euroazijskog vuka]] . U tom području postoje i 203 vrste ptica.<ref>[http://bse.sci-lib.com/article098384.html Barsakelʹmesskij zapovednik], Velika sovjetska enciklopedija {{ru}} Pristupljeno 6. rujna 2025.</ref> |- |1693-005 |[[Kaskakulan]] |[[Kazahstan]], [[Almati]] |{{coord|45|42|57|N|61|01|47|E|display=inline}} |109,942 ha | |- |1693-006 |[[Prirodni rezervat Bereketli Garagum]] |[[Turkmenistan]], [[Pokrajina Ahal]] |{{coord|39|39|43|N|59|21|37|E|display=inline}} |87.400 ha |Prirodni rezervat Bereketli Garagum osnovan je 2013. godine u [[Karakum]]u ([[turkmenski]]: ''Garagum''), [[pustinja|pustinji]] koja svojom površinom od 350.000 km² zauzima oko 70% površine [[Turkmenistan]]a. Ime pustinje može se prevesti kao „Crni pijesak” jer se ispod površine nalazi sloj crnog [[Škriljevac|škriljevca]].<ref>Richard L. Scheffel i Susan J. Wernet, ur.,''[https://archive.org/details/naturalwondersof00sche Natural Wonders of the World]'', United States of America: Reader's Digest Association, Inc. str. 199. ISBN 0-89577-087-3</ref> |- |1693-007 |[[Prirodni rezervat Gaplaňgyr]] |Turkmenistan, [[Dašoguz]] |{{coord|41.1|N|57.233333|E|region:TM-A|format=dms|display=inline}} |926.203 ha |Prirodni rezervat na visoravni Gaplaňgyr (južni [[Ustjurt]]) u sjevernom Turkmenistanu osnovan je 1979. godine na površini od 2822 km² kako bi se zaštitila i obnovila autohtona flora i fauna. Rezervat uključuje i dva utočišta: utočište Sarygamyş (koje je osnovano 1980. godine kao jezersko-obalni ekosustav) i utočište Şasenem, koje je osnovano 1984. godine za očuvanje kamenite pustinje i [[sajga]] antilopa. |- |1693-008 |[[Rezervat biosfere Repetek]] |Turkmenistan, [[Pokrajina Lebap]] |{{coord|38.606|N|63.214|E|region:TM-L|format=dms|display=inline}} |34.600 ha |Državni rezervat biosfere Repetek osnovan je 1928. godine za proučavanje i očuvanje pješčano-pustinjskog ekosustava, a prostire se na površini od 346 km². Nalazi se otprilike 70 km južno od [[Türkmenabat]]a i poznat je po svom zemzenu (pustinjskom [[varan]]u, ''[[Varanus griseus]]''). Krajolik rezervata je suh, s prostranim grebenastim pješčanim dinama visokim oko 15-20 m i dugim 8-10 m u mnogim područjima, velikim područjima pješčanih dina i udubljenjima nalik dolinama.<ref name=UNESCO/> |- |1693-009 |[[Yeradzhi]] |Turkmenistan, Pokrajina Lebap |{{coord|38|47|06|N|62|30|16|E|display=inline}} |30.000 ha | |- |1693-010 |[[Saigachy]] |[[Uzbekistan]], [[Karakalpakstan]] |{{coord|45|09|02|N|57|43|45|E|display=inline}} |575.335 ha | |- |1693-011 |Saigachy-Beleuli |Uzbekistan, Karakalpakstan |{{coord|44|33|47|N|57|13|09|E|display=inline}} |21.765 ha | |- |1693-012 |Saigachy-Duana |Uzbekistan, Karakalpakstan |{{coord|45|20|06|N|58|27|05|E|display=inline}} |23.454 ha | |- |1693-013 |Saigachy-Zhideyli |Uzbekistan, Karakalpakstan |{{coord|44|58|0|N|58|15|4|E|display=inline}} |7.746 ha | |- |1693-014 |Južni [[Ustjurt]] |Uzbekistan, Karakalpakstan |{{coord|42|04|53|N|56|39|53|E|display=inline}} |575.335 ha |Njegova površina je 575.335 hektara i nalazi se unutar visoravni [[Ustjurt]]. Rezervat se nalazi u blizini granice s Turkmenistanom i Kazahstanom (gdje se nalazi Prirodni rezervat Ustjurt) . Njegova je svrha očuvanje pustinja, kao i rijetke flore i faune. Temperature uvelike variraju: od više od 40 °C tijekom ljetnih mjeseci, do manje od -41 °C tijekom zimskih mjeseci. Prosječna godišnja količina oborina iznosi samo 120 mm. |} == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[Turan]] * [[Turanska rasa]] * [[Prikaspije]] * [[Aralsko-kaspijska nizina]] ** [[Kursko-arakska nizina]] ** [[Prikaspijska nizina]] == Vanjske poveznice == * [https://ru.wikisource.org/wiki/%D0%AD%D0%A1%D0%91%D0%95/%D0%A2%D1%83%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%BD%D0%B8%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D1%8C Туранская низменность], Enciklopedijski rječnik Brockhausa i Efrona {{ru}} * [http://bse.sci-lib.com/article112867.html Туранская низменность], [[Velika sovjetska enciklopedija]] * [https://bigenc.ru/geography/text/4221446 ТУРА́НСКАЯ НИ́ЗМЕННОСТЬ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200919052103/https://bigenc.ru/geography/text/4221446 |date=19. rujna 2020. }}, [[Velika ruska enciklopedija]] {{ru}} * [https://moxnpn.ru/kazakhstan/74-turanskaya-ravnina.html Туранская равнина] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190408184251/https://moxnpn.ru/kazakhstan/74-turanskaya-ravnina.html |date=8. travnja 2019. }} {{ru}} * [http://gendocs.ru/v13856/%D0%B2%D0%B8%D1%82%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BA%D0%BE_%D0%B0.%D0%BD._%D1%84%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%B3%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D0%B8%D1%8F_%D1%81%D0%BD%D0%B3_%D0%B0%D0%B7%D0%B8%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D1%87%D0%B0%D1%81%D1%82%D1%8C?page=5 Туранская Равнина Витченко А. Н. Физическая география СНГ (Азиатская часть).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419052158/http://gendocs.ru/v13856/%D0%B2%D0%B8%D1%82%D1%87%D0%B5%D0%BD%D0%BA%D0%BE_%D0%B0.%D0%BD._%D1%84%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%B3%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D0%B8%D1%8F_%D1%81%D0%BD%D0%B3_%D0%B0%D0%B7%D0%B8%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D1%87%D0%B0%D1%81%D1%82%D1%8C?page=5 |date=19. travnja 2017. }} {{ru}} {{Svjetska baština u Kazahstanu}} {{Svjetska baština u Uzbekistanu}} [[Kategorija:Nizine u Aziji]] [[Kategorija:Geološke depresije u Aziji]] [[Kategorija:Reljefni oblici u azijskom dijelu Kazahstana]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Turkmenistanu]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Aziji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Kazahstanu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu]] mlt1niwk9eaoad2qqkse9h5q72hor58 0 677728 7578440 7570438 2026-08-16T11:24:43Z CyberMB vol2 172176 /* Završnice */ 7578440 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno natjecanje | ime = Nogometni kup Slovenije | izvorno_ime = Pokal Nogometne zveze Slovenije | logo = | osnovan = 1991. | ukinut = | regija = {{Z|SLO}} [[Slovenija]] | broj_momčadi = 28 | trenutačni_prvak = [[NŠ Mura Murska Sobota|NŠ Mura Murska Sobota]] (2019./20.) | naj_klub = <small> [[NK Maribor|Maribor]] (9) </small> | trenutačna sezona = 2019./20. }} '''''Nogometni kup Slovenije'''''; '''''"Pokal Slovenije"''''' (slv. ''"Pokal Nogometne zveze Slovenije"; "Pokal NZS"'') je glavno [[nogomet]]no klupsko kup natjecanje u [[Slovenija|Sloveniji]], a organizira ga ''[[Slovenski nogometni savez]]'' (slv. ''Nogometna zveza Slovenije (NZS)''. == O natjecanju == '''''"Pokal Slovenije"''''' je nastao 1991. godine po osamostaljenju Slovenije. Dotad su se slovenski klubovi natjecali u ''[[Kup maršala Tita|Kupu maršala Tita]]'' i ''[[Republički nogometni kup Slovenije|Slovenskom republičkom kupu]]''. <br> Od sezone 2010./11. u kupu nastupa 28 klubova i to: * 10 sudionika ''[[Prva slovenska nogometna liga|1. slovenske lige]]'' ''(PrvaLiga)'' * 18 klubova - pobjednici i finalisti 9 regionalnih kupova (''Međuopćinski nogometni savezi'', slv. ''"Međuobčinska nogometna zveza"'' - MNZ Celje, MNZ Koper, MNZG-Kranj, MNZ Lendava, MNZ Ljubljana, MNZ Maribor, MNZ Murska Sobota, MNZ Nova Gorica, MNZ Ptuj) == Završnice == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!domaćin završnice !!pobjednik !!rezultat <br> završnice !!poraženi !!napomene, <br> izvori |- |[[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] ||[[Ljubljana]], Bežigrad ||Maribor Branik ||align="center"|0:0 (prod.), (4:3 11 m) ||SCT Olimpija Ljubljana || |- |1992./93. ||[[Celje]], Skalna Klet ||SCT Olimpija Ljubljana ||align="center"|2:1 ||Publikum Celje || |- |1993./94. ||[[Murska Sobota]], Fazanerija <br> [[Maribor]], [[Stadion Ljudski vrt|Ljudski vrt]] ||Maribor Branik ||align="center"|0:1 <br> 3:1 ||Mura Murska Sobota || |- |1994./95. ||Celje, Skalna Klet <br> Murska Sobota, Fazanerija ||Mura Murska Sobota ||align="center"|1:1 <br> 1:0 ||Biostart Publikum Celje || |- |1995./96. ||[[Ajdovščina]], Mestni stadion Ajdovščina <br> Ljubljana, Bežigrad ||SCT Olimpija Ljubljana ||align="center"|1:0 <br> 1:1 ||Primorje Ajdovščina || |- |1996./97. ||Ajdovščina, Mestni stadion Ajdovščina <br> Maribor, Ljudski vrt ||Maribor Branik ||align="center"|0:0 <br> 3:0 ||Primorje Ajdovščina || |- |1997./98. ||Ajdovščina, Mestni stadion Ajdovščina <br> [[Velenje]], Ob jezeru ||Rudar Velenje ||align="center"|1:2 <br> 3:0 ||Primorje Ajdovščina || |- |1998./99. ||Ljubljana, Bežigrad <br> Maribor, Ljudski vrt ||Maribor Teatanic ||align="center"|3:2 <br> 2:0 ||SCT Olimpija Ljubljana || |- |1999./2000. ||[[Prevalje]], Stadion na Prevaljah <br> Ljubljana, Bežigrad ||SCT Olimpija Ljubljana ||align="center"|1:2 <br> 2:0 ||Korotan Prevalje || |- |2000./01. ||Ljubljana, Bežigrad <br> [[Nova Gorica]], Športni park ||Hit Gorica (Nova Gorica) ||align="center"|0:1 <br> 4:2 ||Olimpija Ljubljana || |- |2001./02. ||Nova Gorica, Športni park <br> [[Kidričevo]], Športni park Aluminij ||Hit Gorica (Nova Gorica) ||align="center"|4:0 <br> 2:1 ||Aluminij Kidričevo (II.) || |- |2002./03. ||Ljubljana, Bežigrad <br> Celje, Skalna Klet ||Vega Olimpija Ljubljana ||align="center"|1:1 <br> 2:2 ||CMC Publikum Celje ||<small> ''"Vega Olinpija"'' pobjednik radi više golova u gostima |- |2003./04. ||Maribor, Ljudski vrt <br> [[Dravograd]], Športni center Dravograd ||Maribor Pivovarna Laško ||align="center"|4:0 <br> 3:4 ||Dravograd || |- |2004./05. ||Celje, Arena Petrol ||CMC Publikum Celje ||align="center"|1:0 ||Hit Gorica (Nova Gorica) || |- |2005./06. ||Celje, Arena Petrol ||Anet Koper (Kopar) ||align="center"|1:1 (prod.), (5:3 11 m) ||CMC Publikum Celje || |- |2006./07. ||Celje, Arena Petrol ||Koper (Kopar) ||align="center"|1:0 ||Maribor || |- |2007./08. ||Celje, Arena Petrol ||Interblock Ljubljana ||align="center"|2:1 ||Maribor || |- |2008./09. ||Maribor, Ljudski vrt ||Interblock Ljubljana ||align="center"|2:1 ||Luka Koper (Kopar) || |- |2009./10. ||Maribor, Ljudski vrt ||Maribor ||align="center"|3:2 (prod.) ||Domžale || |- |2010./11. ||Ljubljana, Stožice ||Domžale ||align="center"|4:3 ||Maribor || |- |2011./12. ||Ljubljana, Stožice ||Maribor ||align="center"|2:2 (prod.), (3:2 11 m) ||Celje || |- |2012./13. ||[[Kopar]], [[Stadion Bonifika|Bonifika]] ||Maribor ||align="center"|1:0 ||Celje || |- |2013./14. ||Kopar, Bonifika ||Gorica (Nova Gorica) ||align="center"|2:0 ||Maribor || |- |2014./15. ||Kopar, Bonifika ||Luka Koper (Kopar) ||align="center"|2:0 ||Celje || |- |2015./16. ||Kopar, Bonifika ||Maribor ||align="center"|2:2 (prod.), (7:6 11 m) ||Celje || |- |2016./17. ||Kopar, Bonifika ||Domžale ||align="center"|1:0 ||Olimpija Ljubljana || |- |2017./18. ||Ljubljana, Stožice ||Olimpija Ljubljana ||align="center"|6:1 ||Aluminij Kidričevo || |- |2018./19. ||Celje, Z'dežele ||Olimpija Ljubljana ||align="center"|2:1 ||Maribor || |- |2019./20. ||[[Predoslje]] - Brdo pri Kranju, Nacionalni nogometni center ||NŠ Mura Murska Sobota ||align="center"|2:0 ||Nafta 1903 Lendava (II) || |- |} <small> * u zagradama je naveden stupanj natjecanja, ako pobjednik ili finalist nije bio član ''[[Prva slovenska nogometna liga|"Prve slovenske lige"]]'' </small> === Klubovi po uspješnosti === {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !klub !!sjedište, (općina) !![[Statističke regije Slovenije|regija]] !!pobjednik !!finalist !!ukupno !!napomene, bivši nazivi |- |[[NK Maribor|Maribor]] ||[[Maribor]] ||[[Podravska (regija)|Podravska]] ||'''9 ||5 ||14 ||<small> ''Maribor Branik, Maribor Teatanic, Maribor Pivovarna Laško |- |[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]] ||[[Ljubljana]] ||[[Središnja Slovenija (regija)|Središnja Slovenija]] ||'''4 ||3 ||7 ||<small> ''SCT Olimpija, Olimpija, Vega Olimpija'' <br> ugašeni 2005. godine |- |[[ND Gorica (Nova Gorica)|Gorica]] ||[[Nova Gorica]] ||[[Goriška (regija)|Goriška]] ||'''3 ||1 ||4 ||<small> ''Hit Gorica, HIT Gorica, HIT, ND Gorica |- |[[NK Koper|Koper]] ||[[Kopar]] ||[[Obalno-kraška (regija)|Obalno-kraška]] ||'''3 ||1 ||4 ||<small> Anet Koper, Luka Koper |- |[[NK Domžale|Domžale]] ||[[Domžale]] ||[[Središnja Slovenija (regija)|Središnja Slovenija]] ||'''2 ||1 ||3 || |- |[[NK Olimpija Ljubljana (2005.)|Olimpija]] ||[[Ljubljana]] ||[[Središnja Slovenija (regija)|Središnja Slovenija]] ||'''2 ||1 ||3 ||<small> ''Olimpija (2005.)'' <br> sljednik ''"Olimpije"'' |- |[[NK Interblock|Interblock]] ||[[Ljubljana]] ||[[Središnja Slovenija (regija)|Središnja Slovenija]] ||'''2 ||0 ||2 || |- |[[NK Celje|Celje]] ||[[Celje]] ||[[Savinjska (regija)|Savinjska]] ||'''1 ||8 ||9 ||<small> Publikum, Biostart Publikum, CMC Publikum |- |[[NK Mura Murska Sobota|Mura]] ||[[Murska Sobota]] ||[[Pomurje (regija)|Pomurje]] ||'''1 ||1 ||2 ||<small> ugašeni 2005. godine |- |[[NK Rudar Velenje|Rudar]] ||[[Velenje]] ||[[Savinjska (regija)|Savinjska]] ||'''1 ||0 ||1 || |- |[[NŠ Mura Murska Sobota|NŠ Mura]] ||[[Murska Sobota]] ||[[Pomurje (regija)|Pomurje]] ||'''1 ||0 ||1 ||<small> sljednik ''[[ND Mura 05 Murska Sobota|"Mure 05"]]'' |- |[[NK Primorje|Primorje]] ||[[Ajdovščina]] ||[[Goriška (regija)|Goriška]] ||0 ||3 ||3 ||<small> ugašeni 2011. godine |- |[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]] ||[[Kidričevo]] ||[[Podravska (regija)|Podravska]] ||0 ||2 ||2 || |- |[[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan]] ||[[Prevalje]] ||[[Koruška (regija)|Koruška]] ||0 ||1 ||1 ||<small> ugašeni 2003. godine |- |[[NK Dravograd|Dravograd]] ||[[Dravograd]] ||[[Koruška (regija)|Koruška]] ||0 ||1 ||1 || |- |[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] ||[[Lendava]] ||[[Pomurje (regija)|Pomurje]] ||0 ||1 ||1 ||<small> sljednik ''[[NK Nafta Lendava|"Nafte"]]'' |- |} <small> stanje sa sezonom 2019./20. </small> == Unutrašnje poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga]] * [[Republički nogometni kup Slovenije]] * [[Slovenski nogometni superkup]] * [[Kup maršala Tita]] * [[Slovenski nogometni savez]] == Vanjske poveznice == * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/tekmovanja/?id_menu=315 nzs.si,''Pokal Slovenije''] * {{en icon}} [https://int.soccerway.com/national/slovenia/cup/20192020/s17700/final-stages/ int.soccerway.com, ''Slovenia - Cup''] * {{en icon}} [https://www.uefa.com/memberassociations/association=svn/domesticcup/index.html uefa.com, ''Slovene Cup''] * {{en icon}} [http://svn.worldfootball.net/competition/svn-pokal-slovenije/ worldfootball.net, ''Pokal Slovenije''] == Izvori == <small> * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/tekmovanja/?id_menu=315 nzs.si, ''Pokal Slovenije - Razpored tekmovanja''], pristupljeno 23. lipnja 2020. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/Klubska_tekmovanja/Pokal_Slovenije/Pokal_Slovenije/Organizacija_tekmovanja nzs.si, ''Organizacija tekmovanja''], pristupljeno 23. lipnja 2020. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/Klubska_tekmovanja/Pokal_Slovenije/Zgodovina/Lovorike nzs.si, ''Lovorike''], pristupljeno 23. lipnja 2020. * {{en icon}} [http://rsssf.com/tabless/slovcuphist.html rsssf.com, ''Slovenia - List of Cup Finals''] * {{en icon}} [http://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/albi-doro/slovenia-winners/ claudionicoletti.eu, ''Slovenia winners''] {{izvori}} </small> [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|*]] fa9bdmwp47bdcl9vfz5rhr1xd410d3r 7578444 7578440 2026-08-16T11:25:14Z CyberMB vol2 172176 /* Izvori */ 7578444 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno natjecanje | ime = Nogometni kup Slovenije | izvorno_ime = Pokal Nogometne zveze Slovenije | logo = | osnovan = 1991. | ukinut = | regija = {{Z|SLO}} [[Slovenija]] | broj_momčadi = 28 | trenutačni_prvak = [[NŠ Mura Murska Sobota|NŠ Mura Murska Sobota]] (2019./20.) | naj_klub = <small> [[NK Maribor|Maribor]] (9) </small> | trenutačna sezona = 2019./20. }} '''''Nogometni kup Slovenije'''''; '''''"Pokal Slovenije"''''' (slv. ''"Pokal Nogometne zveze Slovenije"; "Pokal NZS"'') je glavno [[nogomet]]no klupsko kup natjecanje u [[Slovenija|Sloveniji]], a organizira ga ''[[Slovenski nogometni savez]]'' (slv. ''Nogometna zveza Slovenije (NZS)''. == O natjecanju == '''''"Pokal Slovenije"''''' je nastao 1991. godine po osamostaljenju Slovenije. Dotad su se slovenski klubovi natjecali u ''[[Kup maršala Tita|Kupu maršala Tita]]'' i ''[[Republički nogometni kup Slovenije|Slovenskom republičkom kupu]]''. <br> Od sezone 2010./11. u kupu nastupa 28 klubova i to: * 10 sudionika ''[[Prva slovenska nogometna liga|1. slovenske lige]]'' ''(PrvaLiga)'' * 18 klubova - pobjednici i finalisti 9 regionalnih kupova (''Međuopćinski nogometni savezi'', slv. ''"Međuobčinska nogometna zveza"'' - MNZ Celje, MNZ Koper, MNZG-Kranj, MNZ Lendava, MNZ Ljubljana, MNZ Maribor, MNZ Murska Sobota, MNZ Nova Gorica, MNZ Ptuj) == Završnice == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!domaćin završnice !!pobjednik !!rezultat <br> završnice !!poraženi !!napomene, <br> izvori |- |[[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] ||[[Ljubljana]], Bežigrad ||Maribor Branik ||align="center"|0:0 (prod.), (4:3 11 m) ||SCT Olimpija Ljubljana || |- |1992./93. ||[[Celje]], Skalna Klet ||SCT Olimpija Ljubljana ||align="center"|2:1 ||Publikum Celje || |- |1993./94. ||[[Murska Sobota]], Fazanerija <br> [[Maribor]], [[Stadion Ljudski vrt|Ljudski vrt]] ||Maribor Branik ||align="center"|0:1 <br> 3:1 ||Mura Murska Sobota || |- |1994./95. ||Celje, Skalna Klet <br> Murska Sobota, Fazanerija ||Mura Murska Sobota ||align="center"|1:1 <br> 1:0 ||Biostart Publikum Celje || |- |1995./96. ||[[Ajdovščina]], Mestni stadion Ajdovščina <br> Ljubljana, Bežigrad ||SCT Olimpija Ljubljana ||align="center"|1:0 <br> 1:1 ||Primorje Ajdovščina || |- |1996./97. ||Ajdovščina, Mestni stadion Ajdovščina <br> Maribor, Ljudski vrt ||Maribor Branik ||align="center"|0:0 <br> 3:0 ||Primorje Ajdovščina || |- |1997./98. ||Ajdovščina, Mestni stadion Ajdovščina <br> [[Velenje]], Ob jezeru ||Rudar Velenje ||align="center"|1:2 <br> 3:0 ||Primorje Ajdovščina || |- |1998./99. ||Ljubljana, Bežigrad <br> Maribor, Ljudski vrt ||Maribor Teatanic ||align="center"|3:2 <br> 2:0 ||SCT Olimpija Ljubljana || |- |1999./2000. ||[[Prevalje]], Stadion na Prevaljah <br> Ljubljana, Bežigrad ||SCT Olimpija Ljubljana ||align="center"|1:2 <br> 2:0 ||Korotan Prevalje || |- |2000./01. ||Ljubljana, Bežigrad <br> [[Nova Gorica]], Športni park ||Hit Gorica (Nova Gorica) ||align="center"|0:1 <br> 4:2 ||Olimpija Ljubljana || |- |2001./02. ||Nova Gorica, Športni park <br> [[Kidričevo]], Športni park Aluminij ||Hit Gorica (Nova Gorica) ||align="center"|4:0 <br> 2:1 ||Aluminij Kidričevo (II.) || |- |2002./03. ||Ljubljana, Bežigrad <br> Celje, Skalna Klet ||Vega Olimpija Ljubljana ||align="center"|1:1 <br> 2:2 ||CMC Publikum Celje ||<small> ''"Vega Olinpija"'' pobjednik radi više golova u gostima |- |2003./04. ||Maribor, Ljudski vrt <br> [[Dravograd]], Športni center Dravograd ||Maribor Pivovarna Laško ||align="center"|4:0 <br> 3:4 ||Dravograd || |- |2004./05. ||Celje, Arena Petrol ||CMC Publikum Celje ||align="center"|1:0 ||Hit Gorica (Nova Gorica) || |- |2005./06. ||Celje, Arena Petrol ||Anet Koper (Kopar) ||align="center"|1:1 (prod.), (5:3 11 m) ||CMC Publikum Celje || |- |2006./07. ||Celje, Arena Petrol ||Koper (Kopar) ||align="center"|1:0 ||Maribor || |- |2007./08. ||Celje, Arena Petrol ||Interblock Ljubljana ||align="center"|2:1 ||Maribor || |- |2008./09. ||Maribor, Ljudski vrt ||Interblock Ljubljana ||align="center"|2:1 ||Luka Koper (Kopar) || |- |2009./10. ||Maribor, Ljudski vrt ||Maribor ||align="center"|3:2 (prod.) ||Domžale || |- |2010./11. ||Ljubljana, Stožice ||Domžale ||align="center"|4:3 ||Maribor || |- |2011./12. ||Ljubljana, Stožice ||Maribor ||align="center"|2:2 (prod.), (3:2 11 m) ||Celje || |- |2012./13. ||[[Kopar]], [[Stadion Bonifika|Bonifika]] ||Maribor ||align="center"|1:0 ||Celje || |- |2013./14. ||Kopar, Bonifika ||Gorica (Nova Gorica) ||align="center"|2:0 ||Maribor || |- |2014./15. ||Kopar, Bonifika ||Luka Koper (Kopar) ||align="center"|2:0 ||Celje || |- |2015./16. ||Kopar, Bonifika ||Maribor ||align="center"|2:2 (prod.), (7:6 11 m) ||Celje || |- |2016./17. ||Kopar, Bonifika ||Domžale ||align="center"|1:0 ||Olimpija Ljubljana || |- |2017./18. ||Ljubljana, Stožice ||Olimpija Ljubljana ||align="center"|6:1 ||Aluminij Kidričevo || |- |2018./19. ||Celje, Z'dežele ||Olimpija Ljubljana ||align="center"|2:1 ||Maribor || |- |2019./20. ||[[Predoslje]] - Brdo pri Kranju, Nacionalni nogometni center ||NŠ Mura Murska Sobota ||align="center"|2:0 ||Nafta 1903 Lendava (II) || |- |} <small> * u zagradama je naveden stupanj natjecanja, ako pobjednik ili finalist nije bio član ''[[Prva slovenska nogometna liga|"Prve slovenske lige"]]'' </small> === Klubovi po uspješnosti === {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !klub !!sjedište, (općina) !![[Statističke regije Slovenije|regija]] !!pobjednik !!finalist !!ukupno !!napomene, bivši nazivi |- |[[NK Maribor|Maribor]] ||[[Maribor]] ||[[Podravska (regija)|Podravska]] ||'''9 ||5 ||14 ||<small> ''Maribor Branik, Maribor Teatanic, Maribor Pivovarna Laško |- |[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija]] ||[[Ljubljana]] ||[[Središnja Slovenija (regija)|Središnja Slovenija]] ||'''4 ||3 ||7 ||<small> ''SCT Olimpija, Olimpija, Vega Olimpija'' <br> ugašeni 2005. godine |- |[[ND Gorica (Nova Gorica)|Gorica]] ||[[Nova Gorica]] ||[[Goriška (regija)|Goriška]] ||'''3 ||1 ||4 ||<small> ''Hit Gorica, HIT Gorica, HIT, ND Gorica |- |[[NK Koper|Koper]] ||[[Kopar]] ||[[Obalno-kraška (regija)|Obalno-kraška]] ||'''3 ||1 ||4 ||<small> Anet Koper, Luka Koper |- |[[NK Domžale|Domžale]] ||[[Domžale]] ||[[Središnja Slovenija (regija)|Središnja Slovenija]] ||'''2 ||1 ||3 || |- |[[NK Olimpija Ljubljana (2005.)|Olimpija]] ||[[Ljubljana]] ||[[Središnja Slovenija (regija)|Središnja Slovenija]] ||'''2 ||1 ||3 ||<small> ''Olimpija (2005.)'' <br> sljednik ''"Olimpije"'' |- |[[NK Interblock|Interblock]] ||[[Ljubljana]] ||[[Središnja Slovenija (regija)|Središnja Slovenija]] ||'''2 ||0 ||2 || |- |[[NK Celje|Celje]] ||[[Celje]] ||[[Savinjska (regija)|Savinjska]] ||'''1 ||8 ||9 ||<small> Publikum, Biostart Publikum, CMC Publikum |- |[[NK Mura Murska Sobota|Mura]] ||[[Murska Sobota]] ||[[Pomurje (regija)|Pomurje]] ||'''1 ||1 ||2 ||<small> ugašeni 2005. godine |- |[[NK Rudar Velenje|Rudar]] ||[[Velenje]] ||[[Savinjska (regija)|Savinjska]] ||'''1 ||0 ||1 || |- |[[NŠ Mura Murska Sobota|NŠ Mura]] ||[[Murska Sobota]] ||[[Pomurje (regija)|Pomurje]] ||'''1 ||0 ||1 ||<small> sljednik ''[[ND Mura 05 Murska Sobota|"Mure 05"]]'' |- |[[NK Primorje|Primorje]] ||[[Ajdovščina]] ||[[Goriška (regija)|Goriška]] ||0 ||3 ||3 ||<small> ugašeni 2011. godine |- |[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]] ||[[Kidričevo]] ||[[Podravska (regija)|Podravska]] ||0 ||2 ||2 || |- |[[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan]] ||[[Prevalje]] ||[[Koruška (regija)|Koruška]] ||0 ||1 ||1 ||<small> ugašeni 2003. godine |- |[[NK Dravograd|Dravograd]] ||[[Dravograd]] ||[[Koruška (regija)|Koruška]] ||0 ||1 ||1 || |- |[[NK Nafta 1903 Lendava|Nafta 1903]] ||[[Lendava]] ||[[Pomurje (regija)|Pomurje]] ||0 ||1 ||1 ||<small> sljednik ''[[NK Nafta Lendava|"Nafte"]]'' |- |} <small> stanje sa sezonom 2019./20. </small> == Unutrašnje poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga]] * [[Republički nogometni kup Slovenije]] * [[Slovenski nogometni superkup]] * [[Kup maršala Tita]] * [[Slovenski nogometni savez]] == Vanjske poveznice == * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/tekmovanja/?id_menu=315 nzs.si,''Pokal Slovenije''] * {{en icon}} [https://int.soccerway.com/national/slovenia/cup/20192020/s17700/final-stages/ int.soccerway.com, ''Slovenia - Cup''] * {{en icon}} [https://www.uefa.com/memberassociations/association=svn/domesticcup/index.html uefa.com, ''Slovene Cup''] * {{en icon}} [http://svn.worldfootball.net/competition/svn-pokal-slovenije/ worldfootball.net, ''Pokal Slovenije''] == Literatura i izvori == <small> * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/tekmovanja/?id_menu=315 nzs.si, ''Pokal Slovenije - Razpored tekmovanja''], pristupljeno 23. lipnja 2020. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/Klubska_tekmovanja/Pokal_Slovenije/Pokal_Slovenije/Organizacija_tekmovanja nzs.si, ''Organizacija tekmovanja''], pristupljeno 23. lipnja 2020. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/Klubska_tekmovanja/Pokal_Slovenije/Zgodovina/Lovorike nzs.si, ''Lovorike''], pristupljeno 23. lipnja 2020. * {{en icon}} [http://rsssf.com/tabless/slovcuphist.html rsssf.com, ''Slovenia - List of Cup Finals''] * {{en icon}} [http://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/albi-doro/slovenia-winners/ claudionicoletti.eu, ''Slovenia winners''] {{izvori}} </small> {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|*]] 5cnzikvk2fa9h2jsayhxwbdx6mg8ae9 0 679160 7578237 6705546 2026-08-16T04:34:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578237 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Bujar Spahiu |slika = |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1976.]] |datum smrti = |položaj = 10. [[veliki muftija Albanije|veliki muftija <br> Muslimanske zajednice Albanije]] |mandat_start = 2019. |mandat_kraj = |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Skënder Bruçaj]] |nasljednik = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Bujar Spahiu''' ([[1976.]]), [[Albanija|albanski]] teolog, deseti po redu [[veliki muftija Albanije|veliki muftija Muslimanske zajednice Albanije]].<ref>{{Cite web |url=https://www.albaniandailynews.com/index.php?mod=2&idm=28873 |title=Bujar Spahiu, Elected New Chairman of KMSH |access-date=13. srpnja 2020. |archive-date=20. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200320062728/https://www.albaniandailynews.com/index.php?mod=2&idm=28873 |url-status=dead }}</ref> == Karijera == Bujar Spahiu je diplomirao teologiju na [[Sveučilište Al-Azhar|Sveučilištu Al-Azhar]] u [[Kairo|Kairu]]. Prije izbora na mjesto velikog muftije obnašao je dužnost potpredsjednika Muslimanske zajednice Albanije. Proces izbora za čelnika [[Muslimanska zajednica Albanije|Muslimanske zajednice Albanije]] održan je 2. ožujka 2019., na kojem je Bujar Spahiu izabran za velikog muftiju Muslimanske zajednice Albanije. Dobio je 26 protiv 2 glasa nad tiranskim [[muftija|muftijom]] Ylli Gurraom. Izbor Bujara Spahiua na čelo Muslimanske zajednice Albanije ostao je popraćen kontroverzama. Neki imami i drugi muslimanski prvaci poput Ylli Gurra smatraju njegov izbor nezakonitim, jer je prema njima, izbor njega bio u suprotnosti s pravilima Muslimanske zajednice Albanije. Smatraju da je postavljanje Bujara na položaj velikog muftije državni udar pokreta [[Fethullah Gülen|Fethullaha Gülena]] na Muslimansku zajednicu Albanije.<ref>{{Cite web |url=https://shqiptarja.com/lajm/myslimanet-zgjedhin-sot-drejtuesin-e-ri-brucaj-u-terhoq-na-gare-kater-kandidatura |title=Bujar Spahiu fiton zgjedhjet, Ylli Gurra: KMSH u kap nga Gylenistët (VIDEO) |website=Shqiptarja |language=Albanian}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://rti.rtsh.al/2019/03/04/izabran-je-novi-lider-albanske-muslimanske-zajednice/ Izabran je novi lider albanske muslimanske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200713211046/http://rti.rtsh.al/2019/03/04/izabran-je-novi-lider-albanske-muslimanske-zajednice/ |date=13. srpnja 2020. }} {{niz| prethodi= [[Skënder Bruçaj]] | sredina= [[veliki muftija Albanije|Veliki muftija <br> Muslimanske zajednice Albanije]]<br>[[2019.]] – | slijedi= }} {{Velike muftije Albanije}} {{GLAVNIRASPORED:Spahiu, Bujar}} [[Kategorija:Velike muftije Albanije]] [[Kategorija:Albanski islamski teolozi]] codjmt09wagl3xciuzrlini1d272mzd 0 680601 7578418 6848051 2026-08-16T10:26:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578418 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Clemente Lequio |slika = Clemente Lequio (1857-1920).jpg |opis = |veličina = 200px |datum rođenja = [[25. studenog]] [[1857.]] |mjesto rođenja = [[Pinerolo]], [[Sardinija]] |datum smrti = [[1. ožujka]] [[1920.]] |mjesto smrti = [[Pinerolo]], [[Kraljevina Italija|Italija]] |nacionalnost = {{Z|Kr ITA}} [[Talijan]] |puno ime = Clemente Lequio od Assabe |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = [[1878.]] - [[1920.]] |čin = [[General poručnik]] |ratovi = [[Talijansko-turski rat]]<br />[[Prvi svjetski rat]] |bitke = [[Tirolska ofenziva]] |vojska = {{Z|Kr ITA}} [[Kraljevina Italija|Italija]] |rod = [[kopnena vojska|kopnena]] |jedinice = |zapovijedao = Zona Carnia |odlikovanja = }} '''Clemente Lequio od Assabe''' ([[Pinerolo]], [[25. studenog]] [[1857.]] – [[Pinerolo]], [[1. ožujka]] [[1920.]]) je bio talijanski general i vojni zapovjednik. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zapovijedao je Zonom Carnijom na [[Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)|Talijanskom bojištu]]. ==Vojna karijera== Clemente Lequio je rođen [[25. studenog]] [[1857.]] u Pinerolu. Djetinjstvo provodi u rodnom Pinerolu gdje pohađa osnovnu školu. Potom se zajedno s obitelji seli najprije u [[Milano]], a nakon toga u [[Napulj]] i [[Verona|Veronu]] u kojim gradovima nastavlja svoje školovanje. U listopadu [[1874.]] počinje pohađati Vojnu školu u [[Modena|Modeni]], te nakon godine dana Vojnu akademiju u [[Torino|Torinu]]. Istu završava u srpnju [[1878.]] nakon čega služi u 14. artiljerijskoj pukovniji. Godine [[1880.]] promaknut je u čin [[poručnik]]a, dok [[1882.]] počinje pohađati Ratnu školu koju završava nakon tri godine. Godine [[1885.]] unaprijeđen je u čin [[satnik]]a, da bi početkom iduće, [[1886.]] godine, počeo služiti u Glavnom stožeru i to najprije u [[Rim]]u, te potom u [[Milano|Milanu]], [[Piacenza|Piacenzi]] i na kraju ponovno u [[Rim]]u. Godine [[1893.]] promaknut je u čin [[bojnik]]a, te upućen u Cuneo na službu u 81. pješačku pukovniju. Nakon toga, [[1895.]] imenovan je vojnim povjerenikom za [[Željeznica|željeznice]] sa zadatkom organizacije istih u slučaju rata. Kada je [[1896.]] izbio [[Prvi talijansko-abesinski rat]] zatražio je da ga se uputi na bojište, ali tom njegovom zahtjevu nije udovoljeno. Godine [[1897.]] promaknut je u čin [[potpukovnik]]a, nakon čega tri godine obnaša dužnost načelnika divizije smještene u [[Rim]]u. Čin [[pukovnik]]a dostiže [[1902.]] godine, da bi potom zapovijedao 92. pješačkom pukovnijom. Godine [[1905.]] imenovan je voditeljem odsjeka pri Glavnom stožeru, dok je [[1908.]] godine promaknut u čin [[general bojnik]]a. Te iste godine postaje zapovjednikom Brigade Ancona kojom zapovijeda iduće dvije godine. U kolovozu [[1910.]] imenovan je zapovjednikom 2. alpinske brigade. Nakon izbijanja [[Talijansko-turski rat|Talijansko-turskog rata]] u studenom [[1911.]] upućen je u [[Libija|Libiju]] gdje je imenovan zapovjednikom Mješovite brigade. Zapovijedajući istom ističe se u borbama u istočnoj [[Tripolitanija|Tripolitaniji]], posebice regiji Gebel. U srpnju [[1912.]] postaje zapovjednikom Specijalne divizije, te zapovijeda svim talijanskim jedinicama oko [[Tripoli]]ja. U prosincu [[1912.]] premješta stožer svoje divizije u Gartian koji je polazna točka njegovog napredovanja i zauzimanja Assabe. U travnju [[1913.]] obaviješten je da je promaknut u čin [[general poručnik]]a, nakon čega se u srpnju vraća u [[Kraljevina Italija|Italiju]]. Po povratku u Italiju je odlikovan vojnim redom Savoja, te imenovan Inspektorom brdskih trupa. ==Prvi svjetski rat== Nakon ulaska [[Kraljevina Italija|Italije]] u rat na strani [[Antanta|Antante]] Lequio je zbog poznavanja planinskog načina ratovanja imenovan zapovjednikom Zone Carnie čije su jedinice bile raspoređene duž [[Karnske Alpe|Karnskih Alpa]]. Tijekom [[Tirolska ofenziva|Tirolske ofenzive]] 21. svibnja 1916. imenovan je zapovjednikom svih jedinica koje su se nalazile na visoravni Asiago. Uspijeva zaustaviti austrougarsko napredovanje, te sudjeluje i u protunapadu. Međutim, usprkos toga vraćen je na svoju dužnost zapovjednika Zone Carnia, te je u studenom na tom mjestu zamijenjen s [[Giulio Tassoni|Giuliom Tassonijem]]. Lequio preuzima zapovjedništvo nad XXVI. korpusom kojim zapovijeda do travnja [[1917.]] kada je imenovan zapovjednikom Napadne zone Sjever. Od listopadu [[1917.]] premješten je u pričuvu. Međutim, već u prosincu [[1917.]] vraćen je u aktivnu službu, te imenovan predsjednikom Središnjeg povjerenstva Nacionalnih dobrovoljačkih milicija. Početkom kolovoza [[1918.]] raspoređen je na dužnost u stožer korpusa sa sjedištem u [[Genova|Genovi]]. ==Poslije rata== Po završetku rata Lequio se razbolio. Preminuo je [[1. ožujka]] [[1920.]] u 63. godini života u Pinerolu. U ožujku [[1936.]] u rodnom Pinerolu podignut mu je spomenik. Postumno, kraljevskim dekretom od 7. travnja 1940. zbog zasluga u [[Talijansko-turski rat|Talijansko-turskom ratu]] i osvajanju Assabe dopušteno mu je da uz prezimenu doda naslov "od Assabe". ==Izvori== {{jezikk|tal.|talijanski}} [https://digilander.libero.it/fiammecremisi/carneade/lequio.htm Clemente Lequio na stranici Digilander.libero.it] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422114629/http://digilander.libero.it/fiammecremisi/carneade/lequio.htm |date=22. travnja 2018. }}<br /> {{jezikk|tal.|talijanski}} [http://www.noialpini.it/gen.alp.lequio.html Clemente Lequio na stranici Noialpini.it]<br /> {{jezikk|rus.|ruski}} [http://1914ww.ru/biograf/bio_l/leguio.php Clemente Lequio na stranici Hrono.ru]<br /> {{GLAVNIRASPORED:Lequio, Clemente}} [[Kategorija:Talijanski vojni zapovjednici u Prvom svjetskom ratu]] fyq30rwwoaha8nj4wwwu1de7s0v0g60 0 680771 7578407 6551460 2026-08-16T10:00:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578407 wikitext text/x-wiki {{Infookvir kemijski spoj | formula = <chem> ZnCrO4 </chem> | slika = Zinc-chromate-3D-vdW.png | slika_opis = | slika1 = | slika_opis1 = | IUPAC nomenklatura = Cinkov kromat | ostala imena = | CAS = 13530-65-9 | EC = | UN = | RTECS = GB3290000 | molarna masa = 181,403 g·mol⁻¹ | molekulska masa = | izgled = Žutozeleni kristal ili žuti prah | gustoća = 3,43 g·cm⁻³ | tališteK = | tališteC = 316 °C | vrelišteK = | vrelišteC = 732 °C | tlak para = | topljivost = Netopiv | dipolni moment = | slika2 = | slika_opis2 = | oblik molekule = | izvor znkops = | znakovi opasnosti = Smrtna doza od 0,5 to 5 g/kg | NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 2 |F = 0| R = 0}} }} '''Cinkov kromat''', ZnCrO₄, je [[kemijski spoj]] koji sadrži [[anion]]ski kromat, koji se pojavljuje u obliku žutog [[prah]]a bez mirisa ili žutozelenih [[kristal]]a, ali kad se koristi za [[premaz]]e često se dodaju [[pigment]]i.<ref name="CameoC">{{Cite web |title=ZINC CHROMATE - CAMEO Chemicals |author=National Oceanic and Atmospheric Administration |url=http://cameochemicals.noaa.gov/chemical/9194 |accessdate=24. ožujka 2011. |archive-date=24. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724005038/http://cameochemicals.noaa.gov/chemical/9194 |url-status=dead }}</ref><ref name="OHSAGuideline">{{Cite web |title=OHSA Guideline for Zinc Chromate |publisher=Occupational Safety and Health Administration |url=http://www.osha.gov/SLTC/healthguidelines/zincchromate/recognition.html |accessdate=24. ožujka 2011. |archive-date=21. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110521020438/http://www.osha.gov/SLTC/healthguidelines/zincchromate/recognition.html |url-status=dead}}</ref><ref name="Pohanish2004">{{cite book |author=Richard P. Pohanish |title=HazMat data: for first response, transportation, storage, and security |url=https://books.google.com/books?id=3Tbl2W8j-3oC&pg=PA1155 |accessdate=24. ožujka 2011. |date=9. veljače 2004. |publisher=John Wiley and Sons |isbn=978-0-471-27328-8 |page=1155}}</ref> Industrijski se koristi u [[Prevlaka (tehnologija)|prevlaka]]ma za [[kromatiranje]], koje je ''[[Ford]] Motor Company'' razvio u 1920-ima.<ref name="Waligorski">{{Cite web |title=Everything You Need to Know About Zinc Chromate |first=Martin |last=Waligorski |url=http://www.colorserver.net/history/history-zinc-chromate.htm |accessdate=23. ožujka 2011. |archive-date=11. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210311161333/http://colorserver.net/history/history-zinc-chromate.htm |url-status=dead }}</ref> [[datoteka:Alfred T. Palmer - Assembling the North American B-25 Mitchell at Kansas City, Kansas (USA).jpg|mini|lijevo|300px|[[Bombarder]]i ''B-25 Mitchell'', obojani temeljnom bojom od cinkovog žutila, sastavljani 1942.]] == Cinkovo žutilo == '''Cinkovo žutilo''' ili '''cink-kalijev kromat''' je poznata je [[žuta]] [[Korozija|antikorozivna]] [[boja]] koja slabo pokriva, ali je svjetlostalna i netopljiva u [[otapalo|otapalima]]. Dobro prianja uz [[metal]]ne podloge, pa služi za antikorozivnu zaštitu [[željezo|željeza]], [[čelik]]a, [[cink]]a i lakih metala ([[aluminij]]a i [[magnezij]]a). Najviše se cinkova žutila troši za temeljno zaštitno ličenje [[Vozilo|vozila]] ([[automobil]]a, [[Željeznica|željezničkih]] [[vagon]]a, [[avion]]skih dijelova i slično). Osim za izravnu antikorozivnu zaštitu, cinkovo se žutilo miješa s [[plava|plavim]] [[pigment]]ima ([[ftalocijanin]]skim ili cijanidnim - [[berlinsko modrilo]]) u pripravi [[zelena|zelenih]] pigmenata, na primjer cinkova zelenila ([[kromova zelena]]). == Cinkov tetraoksidkromat == '''Cinkov tetraoksidkromat''', ZnCr0₄∙4 Zn(0H)₂, proizvodi se [[kemijska reakcija|kemijskom reakcijom]] [[cinkov oksid]]a s [[kiseline|kromatnom kiselinom]]. S [[vezivo]]m kao što je poli(vinil-butiral) taj se antikorozivni pigment upotrebljava za pripravu posebnih [[nalič|temeljnih boja]] (poznatih pod [[Engleski jezik|engleskim nazivom]] ''wash primer''), koje se na [[metal]] nanose u vrlo tankom sloju i najčešće služe da uspostave čvrstu vezu metalne površine s površinskim slojevima [[lak]]a. Takve vrste temeljnih boja namijenjene su antikorozivnoj zaštiti metala izloženih velikoj [[vlaga|vlazi]], pa se mnogo upotrebljavaju za temeljno ličenje [[Metalna konstrukcija|metalnih konstrukcija]], u industriji vozila i tako dalje.<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Pigmenti'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pigmenti]] [[Kategorija:Spojevi cinka]] nmyr09jg2nnjq6t5ualt7uztlp5o2iz 2 692253 7578125 7577626 2026-08-15T21:44:03Z Argo Navis 852 /* Cijele kategorije */ 7578125 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> <li id="20260807044131" class="popis-zadataka">[[Alkiona]] 06:41, 7. kolovoza 2026. (CEST) dsm</li> <li id="20260807153922" class="popis-zadataka">[[Halcyon]] 17:39, 7. kolovoza 2026. (CEST) + (rod)</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20260813061606" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Zavjetrinskim otocima (Antili)]] 08:16, 13. kolovoza 2026. (CEST) #...</li> <li id="20260813061610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Atlantski slijev (Sjeverna Amerika)]] 08:16, 13. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260813061611" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Karipski slijev (Sjeverna Amerika)]] 08:16, 13. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260813061612" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vodene mase Kariba i Karipskog mora]] 08:16, 13. kolovoza 2026. (CEST)</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (14)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (79)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (585)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1228)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1345)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260806063551" class="popis-zadataka">[[Plijenori]] 08:35, 6. kolovoza 2026. (CEST) kat? </li> <li id="20260806065917" class="popis-zadataka">[[Scaniornis]] 08:59, 6. kolovoza 2026. (CEST) danian–selandian</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (498)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 56, od K</li> <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 56, od R</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 54</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 45</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 29, od K</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 14</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100460" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100461" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100462" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260814130810" class="popis-zadataka">[[Predložak:EB1911 poster]] 15:08, 14. kolovoza 2026. (CEST) prevedi</li> <li id="20260814193337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Planine u Nizozemskoj]] 21:33, 14. kolovoza 2026. (CEST) </li> <li id="20260814193515" class="popis-zadataka">[[Pitons Du Carbet]] 21:35, 14. kolovoza 2026. (CEST) ptice</li> avgb1f6nu1t4s73bbhm20ebo96qhrxq 7578231 7578125 2026-08-16T04:12:17Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Dok]] 7578231 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> <li id="20260807044131" class="popis-zadataka">[[Alkiona]] 06:41, 7. kolovoza 2026. (CEST) dsm</li> <li id="20260807153922" class="popis-zadataka">[[Halcyon]] 17:39, 7. kolovoza 2026. (CEST) + (rod)</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20260813061606" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Zavjetrinskim otocima (Antili)]] 08:16, 13. kolovoza 2026. (CEST) #...</li> <li id="20260813061610" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Atlantski slijev (Sjeverna Amerika)]] 08:16, 13. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260813061611" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Karipski slijev (Sjeverna Amerika)]] 08:16, 13. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260813061612" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vodene mase Kariba i Karipskog mora]] 08:16, 13. kolovoza 2026. (CEST)</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (14)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (79)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (585)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1228)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1345)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260806063551" class="popis-zadataka">[[Plijenori]] 08:35, 6. kolovoza 2026. (CEST) kat? </li> <li id="20260806065917" class="popis-zadataka">[[Scaniornis]] 08:59, 6. kolovoza 2026. (CEST) danian–selandian</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (498)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 56, od K</li> <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 56, od R</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 54</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 45</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 29, od K</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 14</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100460" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100461" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100462" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260814130810" class="popis-zadataka">[[Predložak:EB1911 poster]] 15:08, 14. kolovoza 2026. (CEST) prevedi</li> <li id="20260814193337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Planine u Nizozemskoj]] 21:33, 14. kolovoza 2026. (CEST) </li> <li id="20260814193515" class="popis-zadataka">[[Pitons Du Carbet]] 21:35, 14. kolovoza 2026. (CEST) ptice</li> m90uqctel1mdr2c8nwys7gldr31jeje 0 693225 7577971 7445543 2026-08-15T14:40:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577971 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hrvatski velikaši |prezime = Babonožić |slika = Babonozic COA.jpg |veličina_slike = 200px |opis_slike = grb Babonožića |država = |podrijetlo = [[Hrvati|hrvatsko]] |kuća = [[Mogorovići|Mogorović]] |linije = |naslovi = |utemeljenje = [[15. stoljeće]] |utemeljitelj = |izumrli = [[17. stoljeće]] |rodonačelnik = |napomena = }} '''Babonožić''' (''Babonosich'', ''Babonossych''), hrvatska plemićka obitelj od roda [[Mogorovići|Mogorovića]], koja se spominje u izvorima do [[1452.]] godine u okolici [[Zadar|Zadra]], a potom u [[Donje Pazarište|Donjem Žažićnu]] u [[Lika|Lici]]. Godine [[1497.]] spominje se ''Miklouš Babonožić'' kao član plemenskog suda tog roda. U [[Cetingradska povelja|Cetingradskoj povelji]], izdanoj [[1. siječnja]] [[1527.]] godine povodom izbora austrijskog nadvojvode Ferdinanda Habsburškog za kralja Hrvatske, navodi se kao jedan od potpisnika i ''Nikola Babonožić''. Isti je potpisan i u zaključku Hrvatskog sabora iz [[1533.]] godine.<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=978 |title=Babonožić - Hrvatski biografski leksikon |access-date=18. siječnja 2021. |archive-date=13. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213063816/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=978 |url-status=dead }}</ref> Poslije [[Osmanlije|osmanskog]] osvajanja Like 1527. godine, Babonožići su u službi [[Knezovi Zrinski|Zrinskih]] i [[Frankapani|Frankapana]] na čijim su se posjedima naselili. Ivan Babonožić je bio zabilježen [[1545.]] i [[1550.]] godine kao [[kaštelan]] grada [[Sjeničak Lasinjski|Steničnjaka]], koji je bio u vlasništvu Frankapana Slunjskih. Također je bio zabilježen i [[1556.]] godine kao sudac u podjeli imanja [[Knezovi Peranski|Šubića Peranskih]] u [[Perna (Topusko)|Perni]]. Godine [[1592.]] ''Gašpar Babonožić'' je bio zapovjednik grada [[Izačić]]a. U [[17. stoljeće|17. stoljeću]] spominju se među vazalima Zrinskih ''Gabro'' i ''Baltazar Babonožić''. Vjerojatno su izumrli do početka [[18. stoljeće|18. stoljeća]], jer se tada više ne pojavljuju u povijesnim izvorima.<ref name="#1"/> == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=978 Babonožić - Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213063816/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=978 |date=13. veljače 2021. }} {{mrva-pov}} [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]] [[Kategorija:Mogorovići]] n62gmzd35q0oyl8ir6i8msgl7ue9dha 0 699379 7577939 7334802 2026-08-15T13:31:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577939 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #2B4546 | ime_serije = Avenida Brasil | slika = Avenida brasil logo.jpeg | natpis_pod_slikom = Logotip | format_serije = [[telenovela]] | autor = João Emanuel Carneiro | redatelj = Ricardo Waddington, Amora Mautner, José Luiz Villamarim | uvodna_glazba = "Vem Dançar com Tudo" <br> (Danza Kuduro) | glumci = Adriana Esteves <br> [[Débora Falabella]] <br> [[Murilo Benício]] <br> Cauã Reymond <br> Alexandre Borges <br> Vera Holtz <br> José de Abreu <br> Nathalia Dill <br> Ísis Valverde <br> Heloísa Périssé <br> Marcelo Novaes <br> [[Eliane Giardini]] <br> Marcos Caruso <br> Debora Bloch | država = {{Z+X|BRA}} | jezik = [[Brazil|portugalski]] | broj_epizoda = 179 | lokacija = [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]] | trajanje_epizode = 33 - 55 min | tv_kuća = Rede Globo | u_hrv = [[RTL Televizija|RTL]] | početak_serije = [[27. svibnja]] [[2013.]] | kraj_serije = [[studeni]] [[2013.]] | imdb_id = tt2303077 }} '''''Avenida Brasil'''''<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.globotvinternational.com/prodDet.asp?prodId=195&catId=1&random=1370297840562&random=1370298019796 |title=Globo TV International - Brazil Avenue |date=2013-10-29 |work=web.archive.org |accessdate=2021-04-11 |archive-date=29. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029191020/http://www.globotvinternational.com/prodDet.asp?prodId=195&catId=1&random=1370297840562&random=1370298019796 |url-status=bot: unknown }}</ref> je [[brazil]]ska [[Telenovela|telenovela]] koju je stvorio João Emanuel Carneiro. Seriju je napisao João Emanuel Carneiro u suradnji s Antoniom Silverom, Lucianom Pessanhom, Alessandrom Marsonom, Marcia Prates i Thereza Falcão te režijom Gustavo Fernandez, Thiago Teitelroit Paul Silvestrini, Andrew Hall i Joan Jabace, a režirali José Luiz Villamarim i Amora Mautner i temeljni smjer, Ricardo Waddington. U glavnim ulogama [[Débora Falabella]], [[Adriana Esteves]], [[Murilo Benício]], [[Cauã Reymond]], [[Marcello Novaes]] i [[Eliane Giardini]]. Telenovela je postigla ukupni prosjek od 42 rejting boda i 69% udjela. Posljednja epizoda osvojila je impresivnih 56 bodova i udio od 84%, s više od 50 milijuna gledatelja, postajući najgledaniji TV program godine, a Forbes je smatrao komercijalno najuspješnijom telenovelom u Povijesti Brazila, čija se ukupna zarada procjenjuje na milijardu dolara. Telenovela je dobila ukupno 118 naznaka za nagrade, pobijedivši u 41 od njih.<ref>{{Citiranje weba |url=https://variety.com/2015/tv/global/brazil-avenue-creator-preps-a-regra-do-jogo-1201536822/ |title=‘Brazil Avenue’ Creator Preps ‘A Regra do Jogo’ |last=Pablos |first=Emiliano De |date=2015-07-09 |work=Variety |language=en-US |accessdate=2021-04-11}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.forbes.com/sites/andersonantunes/2012/10/19/brazilian-telenovela-makes-billions-by-mirroring-its-viewers-lives/ |title=Brazilian Telenovela 'Avenida Brasil' Makes Billions By Mirroring Its Viewers' Lives |last=Antunes |first=Anderson |work=Forbes |language=en |accessdate=2021-04-11}}</ref> Premijerno je izvedena [[26. ožujka]] [[2012.]], a završila je [[19. listopada]] [[2012.]] na Rede Globo u 21 sat. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]], serija se prikazivala od [[27. svibnja]] [[2013.]] do [[Studeni|studenog]] iste godine u večernjem terminu na [[RTL Televizija|RTL-u]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/scena/766140/serija-koja-je-doslovno-srusila-internet-u-brazilu-sada-na-rtlu/ |title=Serija koja je doslovno srušila internet u Brazilu, sada na RTLu! |last=RTL |work=Vijesti.hr |language=hr |accessdate=2021-04-11 |archive-date=11. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411114905/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/scena/766140/serija-koja-je-doslovno-srusila-internet-u-brazilu-sada-na-rtlu/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/scena/759244/serija-avenida-brasil-uskoro-na-rtl-televiziji/ |title=Serija 'Avenida Brasil' uskoro na RTL Televiziji! |last=RTL |work=Vijesti.hr |language=hr |accessdate=2021-04-11 |archive-date=11. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411114900/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/scena/759244/serija-avenida-brasil-uskoro-na-rtl-televiziji/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rtl.hr/tv/rtl-hrvatska/press/objave-za-medije/790499/avenida-brasil-serija-koja-je-privukla-milijune-diljem-svijeta/ |title=Avenida Brasil - serija koja je privukla milijune diljem svijeta! |last=Show |work=Show |language=hr |accessdate=2021-04-11 |archive-date=11. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411114902/https://www.rtl.hr/tv/rtl-hrvatska/press/objave-za-medije/790499/avenida-brasil-serija-koja-je-privukla-milijune-diljem-svijeta/ |url-status=dead }}</ref> == Radnja == Radnja prati dramatičnu priču o Riti ([[Débora Falabella]]), slatkoj mladoj ženi koja se bori za oporavak dijela života koji joj je oduzela bezobzirna maćeha, Carminha ([[Adriana Esteves]]) dok je bila samo dijete. Kad Ritin otac slučajno i prerano umre u rukama Tufaa ([[Murilo Benício]]), ali izravno povezan s Carminhinom shemom, Carminha i njezin ljubavnik Max (Marcello Novaes), šalju mladu djevojku da živi na odlagalištu otpada, ne stoje na putu njihovom planu da se obogate. Carminha koristi tu činjenicu da nesvjesno zarobi Tufãoa u brak s krivnjom. Rita na odlagalištu otpada podvrgava se dječjem radu pod nadzorom žalosnog čovjeka po imenu Nilo (José de Abreu). No, ona ima dovoljno sreće da upozna Batatu (Cauã Reymond), dječaka koji joj postaje najbolji prijatelj i prava ljubav. Odvodi je da živi s drugom djecom, pod brigom majčine Lucinde (Vera Holtz), u drugu kuću na odlagalištu otpada. Srećom, Rita je ubrzo usvojena i seli se iz zemlje u Argentinu sa simpatičnom obitelji koja joj mijenja ime u Nina. Međutim, ona ima problema sa svojom usvojiteljicom koja preminu i na kraju sa svojim sestrama usvojiteljicama zbog svoje misije osvete. Usvojitelj Rite / Nine jako ju je volio i dobro se ophodio s njom. Školovao ju je i lijepo opskrbio obitelj. Postaje poznati kuhar. Kad joj usvojitelj umre, to pojačava njezin gubitak prirodnog oca i osvetu za Carminhu i Maxa. Batata su usvojili Carminha i Tufão i preimenovali ga u Jorginho. Jorginho ima mnogo emocionalnih problema jer ga njegova rođena majka usvaja godinama nakon što ga je napustila na odlagalištu kao malu djecu. Jorginho prezire Caminhu, ali ne zna zašto i ne sjeća je se jasno iz ranog djetinjstva prije napuštanja. Godinama kasnije, neprepoznatljiva i motivirana osvetom, Nina se vraća pod svoje usvojeno ime u Brazil, uvlači se u obitelj postajući osobni kuhar Carminhine obitelji. Na kraju se mora suočiti s gorkim posljedicama osvete nad onima koji su je najviše povrijedili. Kao što je gore spomenuto, podla Carminha uspjela je namamiti i oženiti Tufão koja je prijateljski raspoložen, bogat nogometaš i nije svjesna njezinih mnogih laži i manipulacija. Oni žive s njegovom glasnom i neugodnom rodbinom u nerafiniranoj vili u predgrađu, a ona zločestog Maxa čini svojim šogorom udajom za Tufãoovu dosadnu sestru. Zajedno, Carminha i Max nastavljaju provoditi svoje sadističke planove za napredak, nastavljajući ljubavnu vezu / mržnju u istoj kući kao i njihovi nesuđeni supružnici. Nina se toliko zaokupi svojim jedinstvenim ciljem nanošenja patnje i kazne onima koji su joj nanijeli nepravdu da je vlastita sreća ugrožena. Carminha i Nina imaju jedno zajedničko: iskrenu ljubav prema Jorginhu, koji je Carminhin biološki sin (i usvojenik) i Nininu dragu iz djetinjstva, Batatu. Nina koristi Maxa i zaplete se, što iritira Carminhu zbog gubitka ljubavnog interesa. Nakon toga, Nina pomaže Maxu dajući otkup s kamatama za svoju rodbinu. Dan za danom Max traži novac, Nina mu napokon ne može pomoći i Max shvati da ga ne voli. Shrvani Max pristaje na Carminhu zbog svladavanja Nine. Ubrzo nakon toga, Nina se krišom fotografira na njihovom krevetu - prijeti Carminha. Fotografija je još uvijek korištena kao dokaz za prikazivanje Tufãoa sve dok Carminiha taktički ne ukrade Nininu predmemoriju i ne objavi identitet Nine za Tufãoovu obitelj. Tufão zbunjuje, ali obično vjeruje Carminhinoj izjavi, a Nina se nema nade da opiše što je. Nakon što je Max uvjerio Carminhu da napusti dvorac, ona ga izdaje u smrtnu zamku jer ga nije utopila u svom čamcu, ali ga je majka Lucinda pravovremeno preživjela. Max se maskira i uspijeva obitelji Tufão otkriti Nininu fotografiju na kojoj je Carminha otpuštena. Veliki je događaj da Max otme Ninu, ubrzo mrtvu Nilo, Lucindu, Carminhu i Jorginia. U to vrijeme Max koristi Ninu kao živi štit za bijeg, ali netko opetovano onesvijesti i ubije ga pomoću pika. Carminha se zaklinje ubojstvom Maxa i osuđuje se na tri godine. Kasnija serija prikazuje Carminhu kako se vraća iz zatvora i pomiruje s Ninom. == Opis likova == {|class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! Glumac / Glumica!! Uloga<ref>{{Cite web |url=http://especial.tvglobo.globo.com/avenidabrasil2/ |title=Conheça os personagens - Avenida Brasil |access-date=2012-04-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120328071635/http://especial.tvglobo.globo.com/avenidabrasil2/ |archive-date=2012-03-28 |url-status=dead |df=dmy-all}}</ref> |- ||[[Adriana Esteves]] || Carminha (Carmen Lucia Moreira de Souza Araújo)<ref name="extra.globo.com">{{cite web |url=http://extra.globo.com/tv-e-lazer/telinha/avenida-brasil-tony-ramos-adriana-esteves-gravam-em-guadalupe-4104708.html |date=2012-03-01 |access-date=2012-03-01 |title='Avenida Brasil': Tony Ramos e Adriana Esteves gravam em Guadalupe |author=Sara Paixão [[Extra (actor) |Extra]]}}</ref> |- |[[Débora Falabella]] || Nina García Hernández / Rita Fonseca de Souza<ref name='protagonista'>{{cite web |url=http://natelinha.uol.com.br/noticias/2012/03/04/debora-falabella-muda-visual-para-viver-protagonista-em-avenida-brasil-143132.php |date=2012-03-04 |access-date=2012-03-01 |title=Débora Falabella muda visual para viver protagonista em "Avenida Brasil" |author=Redação NaTelinha |archive-url=https://web.archive.org/web/20120305022719/http://natelinha.uol.com.br/noticias/2012/03/04/debora-falabella-muda-visual-para-viver-protagonista-em-avenida-brasil-143132.php |archive-date=2012-03-05 |url-status=dead |df=dmy-all}}</ref> |- |[[Murilo Benício]] || Tufão (Jorge Araújo)<ref>{{cite web |url=http://redeglobo.globo.com/novidades/noticia/2012/02/avenida-brasil-confira-primeira-foto-de-murilo-benicio-na-pele-de-tufao.html |date=2012-02-10 |access-date=2012-03-01 |title=Avenida Brasil: confira a primeira foto de Murilo Benício na pele de Tufão |author=Redação [[Rede Globo]]}}</ref> |- |[[Cauã Reymond]] || Jorginho (Jorge Moreira de Araújo Filho) / Cristiano Oliveira / Batata<ref>{{cite web |url=http://extra.globo.com/tv-e-lazer/telinha/o-novo-desafio-de-cauatilde-reymond-em-avenida-brasil-3763839.html |date=2012-01-26 |access-date=2012-03-01 |title=O novo desafio de Cauã Reymond em 'Avenida Brasil' |author=Sara Paixão [[Extra (actor) |Extra]]}}</ref> |- |[[Marcello Novaes]] || Max (Maxwell Pereira Oliveira)<ref name="oglobo.globo.com">{{cite web |url=http://oglobo.globo.com/cultura/kogut/posts/2012/03/04/marcello-novaes-faz-laboratorio-para-compor-vilao-de-avenida-brasil-434164.asp |date=2012-03-04 |access-date=2012-03-01 |title=Marcello Novaes faz laboratório para compor vilão de 'Avenida Brasil' |author=OGlobo}}</ref> |- |[[Eliane Giardini]] || Muricy Araújo<ref>{{cite web |url=http://www.correiodeuberlandia.com.br/acontece/eliane-giardini-sera-mae-controladora-em-avenida-brasil/ |date=2012-02-17 |access-date=2012-03-01 |title=Eliane Giardini será mãe controladora em "Avenida Brasil" |author=Redação [[Rede Globo]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120219185004/http://www.correiodeuberlandia.com.br/acontece/eliane-giardini-sera-mae-controladora-em-avenida-brasil/ |archivedate=19. veljače 2012.}}</ref> |- |[[Marcos Caruso]] || Laércio "''Leleco''" Araújo<ref name="natelinha.uol.com.br">{{cite web |url=http://natelinha.uol.com.br/noticias/2011/12/09/globo-inicia-gravacoes-de-avenida-brasil-neste-sabado-110404.php |date=2011-12-09 |access-date=2012-03-01 |title=Globo inicia gravações de "Avenida Brasil" neste sábado |author=NaTelinha |archive-url=https://web.archive.org/web/20120117133555/http://natelinha.uol.com.br/noticias/2011/12/09/globo-inicia-gravacoes-de-avenida-brasil-neste-sabado-110404.php |archive-date=2012-01-17 |url-status=dead |df=dmy-all}}</ref> |- |[[Vera Holtz]] || Lucinda Pereira (''Mom Lucinda'')<ref>{{cite web |url=http://ofuxico.terra.com.br/noticias-sobre-famosos/vera-holtz-substitui-fernanda-montenegro-em-avenida-brasil/2011/12/30-126964.html |date=2011-12-30 |access-date=2012-03-01 |title=Vera Holtz substitui Fernanda Montenegro em 'Avenida Brasil' |author=Redação UOL}}</ref> |- |[[José de Abreu]] || Nilo Oliveira<ref>{{cite web |url=http://extra.globo.com/tv-e-lazer/vera-holtz-jose-de-abreu-representam-bondade-maldade-no-lixao-de-avenida-brasil-4247335.html |date=2012-03-07 |access-date=2012-03-01 |title=Vera Holtz e José de Abreu representam a bondade e maldade no lixão de ‘Avenida Brasil’ |author=EXTRA}}</ref> |- |Heloísa Perissé || Monalisa Barbosa<ref name="correiodeuberlandia.com.br">{{cite web |url=http://www.correiodeuberlandia.com.br/cultura/heloisa-perisse-sera-cabeleireira-nordestina-em-novela/ |title=Heloísa Périssé será cabeleireira nordestina em novela |author=Correio de Uberlândia |access-date=11. travnja 2021. |archiveurl=https://archive.is/20120730110407/http://www.correiodeuberlandia.com.br/cultura/heloisa-perisse-sera-cabeleireira-nordestina-em-novela/ |archivedate=30. srpnja 2012.}}</ref> |- |[[Juca de Oliveira]] || Santiago<ref>{{cite web |url=http://www.portaldoleaolobo.com.br/news/materia.aspx?codigo=27735 |title=Ator Entra Em Novela |archive-url=https://archive.is/20120906111818/http://www.portaldoleaolobo.com.br/news/materia.aspx?codigo=27735 |archive-date=2012-09-06 |url-status=dead}}</ref> |- |Leticia Isnard || Ivana Araújo<ref>{{cite web |url=http://www.jornaldopovo.com.br/site/colunas_interna.php?idColuna=158647 |date=2011-12-29 |access-date=2012-03-01 |title=Letícia Isnard no horário nobre da Globo |author=Jornal do Povo |archive-date=24. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190924213458/https://www.jornaldopovo.com.br/site/colunas_interna.php?idColuna=158647 |url-status=dead }}</ref> |- |[[Nathalia Dill]] || Débora Magalhães Queirós<ref>{{Citiranje weba |url=http://oplanetatv.clickgratis.com.br/noticia/nathalia-dill-muda-o-visual-para-avenida-brasil-20476.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. travnja 2021. |archive-date=5. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120205195238/http://oplanetatv.clickgratis.com.br/noticia/nathalia-dill-muda-o-visual-para-avenida-brasil-20476.html |url-status=dead }}</ref> |- |[[Ísis Valverde]] || Suelen<ref name="revistacriativa.globo.com">{{cite web |url=http://revistacriativa.globo.com/Revista/Criativa/0,,EMI296880-17111,00-ISIS+VALVERDE+MINHA+NOVA+PERSONAGEM+E+PEGADORA+NATA.html |date=2012-02-29 |access-date=2012-03-01 |title=Isis Valverde: "Minha nova personagem é pegadora nata" |author=OGlobo |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190124025500/http://revistacriativa.globo.com/Revista/Criativa/0,,EMI296880-17111,00-ISIS+VALVERDE+MINHA+NOVA+PERSONAGEM+E+PEGADORA+NATA.html |archivedate=24. siječnja 2019.}}</ref> |- |[[Alexandre Borges]] || Cadinho / Dudu (Carlos Eduardo de Souza Queirós)<ref name="virgula.uol.com.br">{{cite web |url=http://virgula.uol.com.br/ver/noticia/famosos/2012/01/24/292827-alexandre-borges-e-debora-bloch-gravam-cenas-de-avenida-brasil |date=2012-02-24 |access-date=2012-03-01 |title=Alexandre Borges e Debora Bloch gravam cenas de "Avenida Brasil" |author=Redação Virgula UOL |archive-date=24. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160624140913/http://virgula.uol.com.br/ver/noticia/famosos/2012/01/24/292827-alexandre-borges-e-debora-bloch-gravam-cenas-de-avenida-brasil/ |url-status=dead }}</ref> |- |[[Débora Bloch]] || Verônica Magalhães Queirós<ref name="virgula.uol.com.br"/> |- |[[Camila Morgado]] || Noêmia Buarque Queirós<ref>{{cite web |url=http://televisao.uol.com.br/noticias/redacao/2012/01/17/camila-morgado-sera-uma-das-mulheres-de-alexandre-borges-em-avenida-brasil.htm |date=2012-01-17 |access-date=2012-03-01 |title=Camila Morgado será uma das mulheres de Alexandre Borges em "Avenida Brasil" |author=Redação UOL}}</ref> |- |[[Carolina Ferraz]] || Alexia Bragança Queirós<ref>{{cite web |url=http://www.correiodeuberlandia.com.br/acontece/conheca-a-personagem-de-carolina-ferraz-em-avenida-brasil/ |date=2012-02-16 |access-date=2012-03-01 |title=Conheça a personagem de Carolina Ferraz em "Avenida Brasil" |author=Correio de Uberlândia |url-status=dead |archive-date=30. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131030011630/http://www.correiodeuberlandia.com.br/acontece/conheca-a-personagem-de-carolina-ferraz-em-avenida-brasil/ }}</ref> |- |Juliano Cazarré || Adauto<ref>{{cite web |url=http://www.coisademulher.info/2012/01/debora-bloch-e-carolina-ferraz-gravam-avenida-brasil/ |date=2012-02-24 |access-date=2012-03-01 |title=Débora Bloch e Carolina Ferraz gravam avenida brasil |author=Coisa de Mulher |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029191920/http://www.coisademulher.info/2012/01/debora-bloch-e-carolina-ferraz-gravam-avenida-brasil/ |archive-date=2013-10-29 |url-status=dead |df=dmy-all}}</ref> |- |[[Cacau Protásio]] || Zezé<ref>{{cite web |url=http://tvg.globo.com/programas/mais-voce/O-programa/noticia/2012/10/cacau-protasio-defende-zeze-nao-e-fofoqueira-so-troca-informacoes.html |date=2012-10-10 |access-date=2012-10-16 |title=Cacau Protásio defende Zezé: 'Não é fofoqueira, só troca informações'}}</ref> |- |[[Bruno Gissoni]] || Iran Barbosa<ref>{{cite web |url=http://televisao.uol.com.br/colunas/flavio-ricco/2012/03/02/penteado-do-neymar-tambem-entra-na-novela-da-globo.htm |date=2012-02-16 |access-date=2012-03-01 |title=Penteado de Neymar tambem entra na novela da Globo |author=UOL}}</ref> |- |[[Fabíula Nascimento]] || Olenka Cabral<ref>{{cite web |url=http://ofuxico.terra.com.br/noticias-sobre-famosos/fabiula-nascimento-vive-cabeleireira-em-avenida-brasil/2012/02/16-131698.html |date=2012-02-16 |access-date=2012-03-01 |title=Fabíula Nascimento vive cabeleireira em Avenida Brasil |author=Ofuxico}}</ref> |- |Thiago Martins || Leandro<ref>{{cite web |url=http://entretenimento.br.msn.com/famosos/thiago-martins-faz-laborat%C3%B3rio-com-vagner-love |date=2012-02-16 |access-date=2012-03-01 |title=Thiago Martins faz laboratório com Vagner Love |author=MSNEntretenimento |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307000812/http://entretenimento.br.msn.com/famosos/thiago-martins-faz-laborat%C3%B3rio-com-vagner-love |archive-date=2012-03-07 |url-status=dead}}</ref> |- |[[Débora Nascimento]] || Tessália das Graças Mendonça<ref>{{cite web |url=http://contigo.abril.com.br/noticias/debora-nascimento-esta-animada-para-seu-retorno-tv |date=2012-01-01 |access-date=2012-03-01 |title=Débora está animada para seu retorno na TV |author=Contigo! |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120328035047/http://contigo.abril.com.br/noticias/debora-nascimento-esta-animada-para-seu-retorno-tv |archive-date=2012-03-28}}</ref> |- |José Loreto || Darkson Silas<ref>{{cite web |url=http://www.dihitt.com.br/n/entretenimento/2011/11/28/jose-loreto-estara-no-elenco-de-avenida-brasil |date=2011-11-28 |access-date=2012-03-01 |title=José Loreto estará no elenco de "Avenida Brasil" |author=Dihitt |archive-date=31. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131231002719/http://www.dihitt.com.br/n/entretenimento/2011/11/28/jose-loreto-estara-no-elenco-de-avenida-brasil |url-status=dead }}</ref> |- |Daniel Rocha || Roni "Roniquito"<ref>{{cite web |url=http://www.coracaodomundo.com.br/2012/03/daniel-rocha-estreia-em-avenida-brasil.html |title=Daniel Rocha estreia em ‘Avenida Brasil’ |access-date=2012-10-16 |language=pt |archive-date=7. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230407101257/http://www.coracaodomundo.com.br/2012/03/daniel-rocha-estreia-em-avenida-brasil.html |url-status=dead }}</ref> |- |[[Ailton Graça]] || Paulo Silas |- |Cláudia Missura || Janaína |- |[[Otávio Augusto]] || Diógenes |- |[[Paula Burlamaqui]] || Dolores Neiva (Soninha Catatau)<ref>[http://tvg.globo.com/novelas/avenida-brasil/Bastidores/noticia/2012/05/veja-primeira-foto-de-paula-burlamaqui-em-cena-como-ex-atriz-porno.html Veja a primeira foto de Paula Burlamaqui em cena como ex-atriz pornô]</ref> |- |[[Betty Faria]] || Pilar Albuquerque<ref>{{cite web |url=http://oglobo.globo.com/cultura/kogut/posts/2012/06/21/betty-faria-assina-com-globo-sera-mae-de-alexia-em-av-brasil-451599.asp |title=Betty Faria assina com a Globo e será mãe de Alexia em 'Av. Brasil'}}</ref> |- |[[Bianca Comparato]] || Betânia de Almeida<ref>{{cite web |url=http://oglobo.globo.com/cultura/kogut/posts/2012/02/19/bianca-comparato-sera-frentista-em-avenida-brasil-431911.asp |date=2012-02-19 |access-date=2012-03-01 |title=Bianca Comparato será frentista em 'Avenida Brasil' |author=OGlobo}}</ref> |- |Luana Martau || Beverly |- |Emiliano D'Ávila || Lúcio |- |[[Caroline Abras|Carol Abras]] || Begonia García Hernández<ref name="tvg.globo.com">{{cite web |url=http://tvg.globo.com/novelas/avenida-brasil/Bastidores/noticia/2012/03/carol-abras-visitou-clinicas-para-viver-dependente-quimica-begonia.html |title=Carol Abras visitou clínicas para viver a dependente química Begônia |publisher=Globo.com |date=2012-03-23 |access-date=2012-04-07}}</ref> |- |[[Ronny Kriwat]] || Tomás Buarque |- |Cláudia Assunção || Neide |- |João Henrique Gago || Valdo<ref>{{cite web |url=http://tvg.globo.com/novelas/avenida-brasil/personagem/valdo.html |title=Valdo - João Henrique Gago |access-date=2012-10-16 |language=pt}}</ref> |- |Felipe Abib || Jimmy Bastos |- |André Luiz Miranda || Valentim |- |Murilo Elbas || Branco |- |Patrícia de Jesus || Jéssica |- |Ana Karolina Lannes || Ágatha Moreira Araújo |- |[[Bruna Griphao]] || Paloma Bragança |- |João Fernandes || Picolé<ref>{{cite web |url=http://ego.globo.com/criancas/noticia/2012/10/ator-mirim-vence-diabetes-e-ganha-espaco-na-reta-final-de-avenida-brasil.html |title=Com diabetes, ator mirim de ‘Avenida' se destaca na reta final da novela |access-date=2012-10-16}}</ref> |- |Mário Hermetto || Zenon |- |[[Jean Pierre Noher]] || Martin García Hernández<ref>{{cite web |url=http://natelinha.uol.com.br/noticias/2012/02/29/globo-grava-a-novela-avenida-brasil-na-argentina-142246.php |date=2012-02-29 |access-date=2012-03-01 |title=Globo grava a novela "Avenida Brasil" na Argentina |author=NaTelinha |archive-url=https://web.archive.org/web/20120720162821/http://natelinha.uol.com.br/noticias/2012/02/29/globo-grava-a-novela-avenida-brasil-na-argentina-142246.php |archive-date=2012-07-20 |url-status=dead |df=dmy-all}}</ref> |- |Márcio Tadeu || Padre Solano |- |Leandro Santanna || Herculano |- |Vilma Melo || Conceição |- |Marcella Valente || Renata<ref>{{cite web |url=http://ego.globo.com/famosos/noticia/2012/03/marcella-valente-fica-loira-para-nova-novela-das-nove.html |date=2012-02-09 |access-date=2012-03-01 |title=Marcella Valente fica loira para nov novela das nove |author=MSNEntretenimento}}</ref> |- |[[Tony Ramos]] || Genésio Fonseca Souza<ref name="extra.globo.com"/> |- |[[Mel Maia]] || Rita Fonseca de Souza (child) |- |Bernardo Simões || Batata / Jorginho (child) |- |Rodrigo Rangel || Moreira (Carminha's kidnapper) |- |Breno de Filippo || Tubarão (Carminha's kidnapper) |- |[[Vicentini Gomez]] || Serjão (Carminha's kidnapper) |} <div style="text-align: center;"> <gallery> File:Débora Falabella, 2012.jpg|<div style="text-align: center;">[[Débora Falabella]] kao Nina/Rita.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://revistaquem.globo.com/Revista/Quem/0,,EMI283368-9531,00.html |title=Revista Quem - Débora Falabella será a protagonista de "Avenida Brkaoil" |access-date=11. travnja 2021. |archive-date=10. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190210104325/http://revistaquem.globo.com/Revista/Quem/0,,EMI283368-9531,00.html |url-status=dead}}</ref><br /></div> File:Cauã Reymond cropped.jpg|<div style="text-align: center;">[[Cauã Reymond]] kao Jorginho.<ref>{{Cite web |url=http://contigo.abril.com.br/noticikao/caua-reymond-sera-protagonista-da-proxima-novela-de-joao-emanuel-carneiro |title=Contigo ! - Cauã Reymond será protagonista da próxima novela de João Emanuel Carneiro |access-date=2014-01-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131119172246/http://contigo.abril.com.br/noticikao/caua-reymond-sera-protagonista-da-proxima-novela-de-joao-emanuel-carneiro |archive-date=2013-11-19 |url-status=dead |df=dmy-all}}</ref><br /></div> File:Murilo Benício.jpg|<div style="text-align: center;">[[Murilo Benício]] kao Tufão.<ref>[http://redeglobo.globo.com/novidades/noticia/2012/02/avenida-brkaoil-confira-primeira-foto-de-murilo-benicio-na-pele-de-tufao.html Rede Globo - Murilo Benício encarna jogador de futebol em "Avenida Brkaoil"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><br /></div> File:Marcelo novais1.PNG|<div style="text-align: center;">[[Marcello Novaes]] kao Max.<ref name="oglobo.globo.com"/><br /></div> File:Caruso21032007.jpg|<div style="text-align: center;">[[Marcos Caruso]] kao Leleco.<ref name="natelinha.uol.com.br"/><br /></div> File:Heloísa Périssé1.jpg|<div style="text-align: center;">[[Heloísa Périssé]] kao Monalisa.<ref name="correiodeuberlandia.com.br"/><br /></div> File:Vera Holtz.jpg|<div style="text-align: center;">[[Vera Holtz]] kao Mãe Lucinda.</div> File:Bianca Comparato.jpg|<div style="text-align: center;">[[Bianca Comparato]] kao Betânia.<ref>{{cite web |url=http://oglobo.globo.com/cultura/kogut/posts/2012/02/19/bianca-comparato-sera-frentista-em-avenida-brkaoil-431911.kaop |date=2011-12-09 |access-date=2012-06-01 |title=Globo inicia gravações de "Avenida Brkaoil" neste sábado |author=NaTelinha |url-status=dead}}</ref><br /></div> File:Paula Burlamaqui1.jpg|<div style="text-align: center;">[[Paula Burlamaqui]] kao Dolores Neiva.<ref>{{cite web |url=http://ofuxico.terra.com.br/noticikao-sobre-famosos/paula-burlamaqui-promete-papel-polemico-em-avenida-brkaoil/2012/02/09-131120.html |date=2012-02-09 |access-date=2012-03-01 |title=Paula Burlamaqui promete papel polêmico em Avenida Brkaoil |author=Ofuxico |url-status=dead}}</ref><br /></div> File:Caroline Abras 01.jpg|<div style="text-align: center;">[[Caroline Abras]] kao Begônia.<ref name="tvg.globo.com"/><br /></div> File:Thiago Martins (ator).jpg|<div style="text-align: center;">[[Thiago Martins (actor)|Thiago Martins]] kao Leandro.</div> File:Bruno Gissoni 01.jpg|<div style="text-align: center;">[[Bruno Gissoni]] kao Iran.</div> File:Alexandre Borges 2011.jpg|<div style="text-align: center;">[[Alexandre Borges]] kao Cadinho.</div> File:Betty Faria.jpg|<div style="text-align: center;">[[Betty Faria]] kao Pilar.</div> File:Débora Bloch.jpg|<div style="text-align: center;">[[Débora Bloch]] kao Verônica</div> File:Camila Morgado 2011.jpg|<div style="text-align: center;">[[Camila Morgado]] kao Noêmia.</div> File:Fashion carolina ferraz2.jpg|<div style="text-align: center;">[[Carolina Ferraz]] kao Aléxia.</div> File:José de Abreu.jpg|<div style="text-align: center;">[[José de Abreu]] kao Nilo.</div> </gallery> </div> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://tvg.globo.com/novelas/avenida-brasil/index.html/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131219122108/http://tvg.globo.com/novelas/avenida-brasil/index.html |date=19. prosinca 2013. }} [[Kategorija:Brazilske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2013.]] [[Kategorija:Globove telenovele]] 7ek3du4k53mv0gpny1c7tu86ug25pvw 0 699555 7578359 7571467 2026-08-16T08:36:19Z ~2026-45014-07 369710 /* */ 7578359 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Olivia Rodrigo | Img = {{Wikidata|property|raw|P18}} | Img_capt = {{Wikidata|qualifier|P18|P2096}} | Img_size = | Landscape = | Background = | Rodno_ime = Olivia Isabel Rodrigo | Pseudonim = | Rođenje = [[20. veljače]] [[2003.]] | Mjesto rođenja = {{SAD grad|Temecula|Kalifornija}}, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | Smrt = | Prebivalište = [[Los Angeles]] | Instrument = [[pjevanje|vokali]] | Žanr = [[pop]], [[pop rock]] | Zanimanje = pjevačica, kantautorica, [[gluma|glumica]] | Djelatno_razdoblje = [[2015.]] − danas | Producentska_kuća = [[Geffen]],<ref>{{Cite news |url=https://www.musicconnection.com/disney-actress-olivia-rodrigo-signs-to-geffen-records/ |title=Disney+ Actress Olivia Rodrigo Signs to Geffen Records |work=Music Connection |access-date=13. siječnja 2021. |archive-date=16. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116025012/https://www.musicconnection.com/disney-actress-olivia-rodrigo-signs-to-geffen-records/ |url-status=live}}</ref> [[Interscope]]<ref name="Label">{{Cite news |author=Andrew Unterberger |date=12. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Is on Its Way to Being the First Runaway Hit of 2021 |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9510236/olivia-rodrigo-drivers-license-hit-song-2021/ |access-date=13. siječnja 2021. |work=[[Billboard]] |archive-date=13. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210113004204/https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9510236/olivia-rodrigo-drivers-license-hit-song-2021/ |url-status=live}}</ref> | Angažman = | URL = {{URL|http://www.oliviarodrigo.com/}} }} '''Olivia Isabel Rodrigo''' ({{SAD grad|Temecula|Kalifornija}}, [[20. veljače]] [[2003.]]<ref name="tweet1">{{cite tweet |author=Olivia Rodrigo |user=Olivia_Rodrigo |number=833881962511101952 |date=20. veljače 2017. |title=Thank you for all the birthday wishes! Fourteen is looking pretty good. |access-date=18. veljače 2019.}}</ref><ref name="tweet2" />) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je glumica, pjevačica i kantautorica.<ref name="thelineofbestfit.com">{{Cite web |title=Olivia Rodrigo reassesses the meaning of forever on stunning piano-led debut "drivers license" |url=https://www.thelineofbestfit.com/new-music/song-of-the-day/olivia-rodrigo-drivers-license |access-date=10. siječnja 2021. |website=The Line of Best Fit |language=en |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109010245/https://www.thelineofbestfit.com/new-music/song-of-the-day/olivia-rodrigo-drivers-license |url-status=live}}</ref> Poznata je po ulogama Paige Olvere u seriji ''[[Bizaardvark]]'' [[Disney Channel]]a i Nini Salazar-Roberts u seriji ''[[High School Musical: The Musical: The Series]]'' na platformi [[Disney+]].<ref>{{Citiranje weba |last=TV |first=Destacados |date=2021-03-05 |title=Olivia Rodrigo: +30 datos sobre la cantante de que necesitas saber |url=https://www.destacadostv.com/destacados/olivia-rodrigo-30-datos-sobre-la-cantante-de-que-necesitas-saber/ |accessdate=2021-06-07 |website=Destacados TV Revista |language=es-MX |archive-date=3. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210603021650/https://www.destacadostv.com/destacados/olivia-rodrigo-30-datos-sobre-la-cantante-de-que-necesitas-saber/ |url-status=dead }}</ref> Godine [[2020.]] potpisala je ugovor s diskografskim kućama [[Interscope Records|Interscope]] i [[Geffen Records]], a debitantski singl "[[Drivers License]]" objavila je u [[Siječanj|siječnju]] [[2021.]]; taj se singl pojavio na prvom mjestu glazbenih ljestvica više država, među kojima je i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref>{{Cite web |author=Jackson Langford |date=13. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo's Debut Single 'Drivers License' Has Already Made Streaming History |url=https://musicfeeds.com.au/news/olivia-rodrigos-debut-single-drivers-license-has-already-made-streaming-history/ |access-date=13. siječnja 2021. |website=Music Feeds |archive-date=15. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210115014331/https://musicfeeds.com.au/news/olivia-rodrigos-debut-single-drivers-license-has-already-made-streaming-history/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |author=Ellise Shafer |date=11. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Hits No. 1 Across Major Streaming Platforms, Earns Praise From Taylor Swift |url=https://variety.com/2021/music/news/olivia-rodrigo-drivers-license-spotify-apple-music-amazon-taylor-swift-1234882800/ |access-date=13. siječnja 2021. |website=Variety |archive-date=12. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210112121513/https://variety.com/2021/music/news/olivia-rodrigo-drivers-license-spotify-apple-music-amazon-taylor-swift-1234882800/ |url-status=live}}</ref> Njezin je debitantski album ''[[Sour (album)|Sour]]'' objavljen [[21. svibnja]] [[2021.]] i dobio je pozitivne kritike. Njegovoj je objavi prethodila objava dvaju singlova, "[[Deja Vu (pjesma Olivije Rodrigo)|Deja Vu]]" i "[[Good 4 U]]", od kojih je potonji postao njezin drugi singl koji je debitirao na prvom mjestu [[Billboard Hot 100|američke glazbene ljestvice]]. ==Rani život== Olivia Isabel Rodrigo<ref>{{Cite news |url=https://tg24.sky.it/spettacolo/musica/2021/01/13/olivia-rodrigo-chi-e/ |title=Chi è Olivia Rodrigo, la cantante di Drivers License di cui tutti parlano |work=Sky TG24 |date=13. siječnja 2021. |access-date=14. siječnja 2021. |language=it |archive-date=13. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210113203302/https://tg24.sky.it/spettacolo/musica/2021/01/13/olivia-rodrigo-chi-e/amp |url-status=live}}</ref> rođena je [[20. veljače]] [[2003.]]<ref name="tweet2">{{cite tweet |author=Olivia Rodrigo |user=Olivia_Rodrigo |number=1230693655121285124 |date=20. veljače 2020. |title=I AM 17 YEARS OLD TODAY BUT I STILL DO NOT KNOW THE DIFFERENT STYLES OF EGGS. ONLY SCRAMBLED. |access-date=11. siječnja 2021.}}</ref> u [[Kalifornija|kalifornijskom]] gradu [[Temecula (Kalifornija)|Temeculi]].<ref name="Geena Davis bio">{{Cite web |url=https://seejane.org/bio/olivia-rodrigo/ |title=Olivia Rodrigo |website=Geena Davis Institute on Gender in Media |access-date=14. siječnja 2021. |archive-date=16. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116060455/https://seejane.org/bio/olivia-rodrigo/ |url-status=live}}</ref> S očeve je strane [[Filipini|filipinskog]] podrijetla.<ref name=":1">{{Cite news |date=6. veljače 2021. |title=Five cool facts about chart topper Olivia Rodrigo - CBBC Newsround |language=en-GB |work=[[BBC]] |url=https://www.bbc.co.uk/newsround/55962001 |access-date=20. svibnja 2021.}}</ref><ref>{{cite journal |url=https://caamedia.org/blog/2018/01/19/olivia-rodrigo-of-disneys-bizaardvark-chats-about-acting-singing-her-filipino-family-and-skateboarding/ |title=Olivia Rodrigo of Disney's Bizaardvark chats with about singing, acting, her Filipino family and skateboarding |journal=Center for Asian American Media |date=19. siječnja 2018. |access-date=13. siječnja 2021. |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109143036/https://caamedia.org/blog/2018/01/19/olivia-rodrigo-of-disneys-bizaardvark-chats-about-acting-singing-her-filipino-family-and-skateboarding/ |url-status=live}}</ref><ref name="abscbn">{{Cite news |author=Miguel Dumaual |date=20. siječnja 2021. |title=This Filipina just debuted at No. 1 on Billboard's Hot 100 and Global 200 charts |work=ABS-CBN News |url=https://news.abs-cbn.com/entertainment/01/20/21/this-filipina-just-debuted-at-no-1-on-billboards-hot-100-and-global-200-charts |access-date=30. siječnja 2021. |quote=Rodrigo identifies as part Filipina. She was born and raised in California to a Filipino father and a German-Irish mother.}}</ref> Njezina je majka [[Njemačka|njemačkog]] i [[Irska|irskog]] podrijetla.<ref name="abscbn" /><ref>{{Cite news |date=9. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo: 19 facts about the Drivers License singer you need to know |url=https://www.popbuzz.com/tv-film/features/olivia-rodrigo/ |access-date=11. siječnja 2021. |work=PopBuzz |archive-date=11. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210111060402/https://www.popbuzz.com/tv-film/features/olivia-rodrigo/ |url-status=live}}</ref> Rodrigo je izjavila da se njezin pradjed u tinejdžerskoj dobi doselio iz [[Filipini|Filipina]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] i da njezina obitelj slijedi filipinsku tradiciju.<ref name=":1" /> Kad joj je bilo šest godina, počela je ići na satove glume i pjevanja,<ref name="Geena Davis bio" /> a počela je glumiti u kazališnim predstavama koje su organizirale škole Lisa J. Mails Elementary School i Dorothy McElhinney Middle School.<ref name="Murrieta">{{cite journal |url=https://iesportsnews.com/murrietas-olivia-rodrigo-an-american-girl-success-story/ |title=Murrieta's Olivia Rodrigo: An American Girl Success Story |journal=IE Sports & News |author=Rachel Kleine |date=28. prosinca 2015. |access-date=17. studenoga 2019. |archive-date=29. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191129050456/http://iesportsnews.com/murrietas-olivia-rodrigo-an-american-girl-success-story/ |url-status=dead}}</ref> Kad je počela glumiti u seriji ''[[Bizaardvark]]'', preselila se iz [[Murrieta (Kalifornija)|Murriete]] u [[Los Angeles]].<ref name="Murrieta" /> ==Karijera== ===Glumačka karijera=== Rodrigo se prvi put pojavila na televiziji u reklami tvrtke [[Old Navy]].<ref>{{cite web |author=Rick Bentley |url=http://www.fresnobee.com/entertainment/tv/article84843547.html |title=Disney Channel launches new comedy series 'Bizaardvark' |work=The Fresno Bee |date=20. lipnja 2016. |access-date=5. veljače 2017. |archive-date=6. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170206105626/http://www.fresnobee.com/entertainment/tv/article84843547.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |url=https://www.dispatch.com/content/stories/life_and_entertainment/2016/07/06/1-young-stars-real-friendship-drives-disneys-new-bizaardvark.html |title=Young stars' real friendship drives Disney's new 'Bizaardvark' |journal=The Columbus Dispatch |date=5. srpnja 2016. |access-date=17. studenoga 2019. |archive-date=11. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191111225315/https://www.dispatch.com/content/stories/life_and_entertainment/2016/07/06/1-young-stars-real-friendship-drives-disneys-new-bizaardvark.html |url-status=live}}</ref> Godine 2015. pojavila se u ulozi [[Grace Thomas]] u filmu ''[[An American Girl: Grace Stirs Up Success]]''.<ref>{{cite web |author=Todd Spangler |url=https://variety.com/2016/digital/news/amazon-american-girl-live-action-specials-1201693567/ |title=Amazon Orders 4 'American Girl' Live-Action Specials |work=Variety |date=1. veljače 2016. |access-date=5. veljače 2017. |quote=Last year’s “An American Girl: Grace Stirs Up Success,” based on the 2015 Girl of the Year, Grace Thomas, starred Olivia Rodrigo. |archive-date=18. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161218135243/http://variety.com/2016/digital/news/amazon-american-girl-live-action-specials-1201693567/ |url-status=live}}</ref> Iduće je godine stekla slavu ulogom Paige Olvere, gitaristice u seriji ''[[Bizaardvark]]'' [[Disney Channel]]a;<ref>{{Cite web |date=30. ožujka 2019. |title=Bizaardvark |url=https://www.wdtvpress.com/disneychannel/shows/bizaardvark/bios/ |access-date=19. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190330165430/https://www.wdtvpress.com/disneychannel/shows/bizaardvark/bios/ |archive-date=30. ožujka 2019.}}</ref><ref>{{cite web |author=Elizabeth Wagmeister |url=https://variety.com/2015/tv/news/bizaardvark-disney-channel-series-olivia-rodrigo-madison-hu-1201616350/ |title=Disney Channel Greenlights Tween Music Comedy Series 'Bizaardvark' (EXCLUSIVE) |work=[[Variety (časopis) |Variety]] |date=16. listopada 2015. |access-date=5. veljače 2017. |archive-date=10. svibnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160510044212/http://variety.com/2015/tv/news/bizaardvark-disney-channel-series-olivia-rodrigo-madison-hu-1201616350/ |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |author=Denise Petski |url=https://deadline.com/2016/12/bizaardvark-renewed-second-season-disney-channel-1201871158/ |title='Bizaardvark' Renewed For Second Season By Disney Channel |work=Deadline Hollywood |date=15. prosinca 2016. |access-date=5. veljače 2017. |archive-date=16. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161216104426/http://deadline.com/2016/12/bizaardvark-renewed-second-season-disney-channel-1201871158/ |url-status=live}}</ref> glumila je u toj ulozi tri sezone. U veljači 2019. utjelovila je glavni lik Nini Salazar-Roberts u seriji ''[[High School Musical: The Musical: The Series]]'', koja je na platformi [[Disney+]] premijerno prikazana u studenome te godine;<ref name="HSMTS">{{cite web |author=Nick Romano |url=https://ew.com/tv/2019/02/15/high-school-musical-series-cast/ |title=''High School Musical'' series assembles a main cast ready to 'Bop to the Top' |work=[[Entertainment Weekly]] |date=15. veljače 2019. |access-date=12. travnja 2019. |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190216033223/https://ew.com/tv/2019/02/15/high-school-musical-series-cast/ |archive-date=16. veljače 2019.}}</ref> glazbi u seriji Rodrigo je pridonijela pjesmom "[[All I Want (pjesma Olivije Rodrigo)|All I Want]]" i pjesmom "Just for a Moment", koju je napisala s kolegom glumcem [[Joshua Bassett|Joshuom Bassettom]].<ref>{{cite web |url=https://www.bustle.com/p/olivia-rodrigo-from-high-school-musical-wrote-her-own-songs-for-the-show-19344238 |title=Olivia Rodrigo From 'High School Musical' Wrote Her Own Songs For The Show |website=Bustle |author=Martha Sorren |date=12. studenoga 2019. |access-date=17. studenoga 2019. |archive-date=13. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191113131527/https://www.bustle.com/p/olivia-rodrigo-from-high-school-musical-wrote-her-own-songs-for-the-show-19344238 |url-status=live}}</ref> Dobila je pohvale kritičara za svoju ulogu,<ref>{{Cite web |title=The cast of Disney+'s High School Musical reboot are already stars |url=https://tv.avclub.com/the-cast-of-disney-s-high-school-musical-reboot-are-alr-1839459992 |access-date=19. siječnja 2021. |website=TV Club |language=en-us |archive-date=4. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191104222333/https://tv.avclub.com/the-cast-of-disney-s-high-school-musical-reboot-are-alr-1839459992 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=High School Musical: The Musical Review: The Series Has Its Head in the Game |url=https://comicbook.com/tv-shows/news/high-school-musical-the-musical-the-series-review-disney-plus/ |access-date=19. siječnja 2021. |website=TV Shows |language=en}}</ref> a Joel Keller s mrežnog mjesta [[Decider]] opisao ju je "posebno magnetičnom".<ref>{{Cite web |date=8. studenoga 2019. |title=Stream It Or Skip It: 'High School Musical: The Musical: The Series' On Disney+, A Super-Meta Tribute To The 'HSM' Franchise |url=https://decider.com/2019/11/08/high-school-musical-the-musical-the-series-disney-plus-stream-it-or-skip-it/ |access-date=19. siječnja 2021. |website=Decider |language=en-US}}</ref> ===Glazbena karijera=== Rodrigo je 2020. potpisala ugovor s [[Interscope Records]]om i [[Geffen Records]]om. Debitantski je singl "[[Drivers License]]", koji je napisala s producentom [[Dan Nigro|Danom Nigrom]], objavila [[8. siječnja]] [[2021.]]<ref>{{Cite web |date=8. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo |url=https://www.interscope.com/artists/olivia-rodrigo |access-date=9. siječnja 2021. |website=Interscope Records |language=en |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109122917/https://www.interscope.com/artists/olivia-rodrigo |url-status=live}}</ref><ref name=":0">{{Cite tweet |number=1346160511348404225 |title=my debut new single "drivers license" comes out this friday. presave link in my bio. Oh my God Im so excited Im gonna pee my pants |user=Olivia_Rodrigo |date=4. siječnja 2021. |access-date=4. siječnja 2021.}}</ref><ref name="thelineofbestfit.com"/> Dobio je pozitivne kritike<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Is on Its Way to Being the First Runaway Hit of 2021 |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9510236/olivia-rodrigo-drivers-license-hit-song-2021/ |access-date=19. siječnja 2021. |website=[[Billboard]] |language=en}}</ref> i dvaput je srušio rekord na [[Spotify]]u za najslušaniju neblagdansku pjesmu dnevno; ta je pjesma [[11. siječnja]] preslušana 15,7 milijuna puta, a idući dan više od 17 milijuna puta.<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo's "Driver's License" Broke A Huge Spotify Streaming Record Twice This Week |url=https://genius.com/a/olivia-rodrigo-s-driver-s-license-broke-a-huge-spotify-streaming-record-twice-this-week |access-date=14. siječnja 2021. |website=Genius |language=en |archive-date=15. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210115075414/https://genius.com/a/olivia-rodrigo-s-driver-s-license-broke-a-huge-spotify-streaming-record-twice-this-week |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |title=How "Drivers License" Became The Perfect Song For Teen Sadness In 2021 |url=https://www.buzzfeednews.com/article/tanyachen/olivia-rodrigo-drivers-license-tiktok-sad-teens |access-date=14. siječnja 2021. |website=BuzzFeed News |language=en |archive-date=14. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114005552/https://www.buzzfeednews.com/article/tanyachen/olivia-rodrigo-drivers-license-tiktok-sad-teens |url-status=live}}</ref> Debitirala je na prvom mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]<ref name="DriversLicense_US_Number1">{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9512983/olivia-rodrigo-drivers-license-number-one-hot-100-debut |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Debuts at No. 1 on Billboard Hot 100 |work=Billboard |author=Gary Trust |date=19. siječnja 2021. |access-date=19. siječnja 2021.}}</ref> i pojavila se na prvom mjestu ljestvica u [[Australija|Australiji]], [[Irska|Irskoj]], na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Norveška|Norveškoj]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Rodrigo je u intervjuu izjavila da je to bio "definitivno najluđi tjedan u mojem životu... Moj se cijeli život odmah promijenio."<ref>{{Cite news |author=Joe Coscarelli |date=19. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo's 'Drivers License' Hit No. 1 in a Week. Here's How. |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2021/01/19/arts/music/olivia-rodrigo-drivers-license.html |access-date=19. siječnja 2021. |issn=0362-4331}}</ref> Dana [[1. travnja]] [[2021.]] objavila je drugi singl, "[[Deja Vu (pjesma Olivije Rodrigo)|Deja Vu]]", koji je debitirao na osmom mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]];<ref name=":2">{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/9555081/silk-sonic-leave-the-door-open-number-one-hot-100 |title=Bruno Mars & Anderson .Paak, as Silk Sonic, Top Billboard Hot 100 With 'Leave the Door Open' |work=Billboard |last=Trust |first=Gary |date=12. travnja 2021. |access-date=12. travnja 2021.}}</ref> tako je postala prva glazbenica čije su prve dvije pjesme u karijeri zauzele neko od prvih deset mjesta te ljestvice.<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo Makes History on Streaming Songs Chart |url=https://www.billboard.com/articles/business/chart-beat/9557285/olivia-rodrigo-streaming-songs-chart-record-deja-vu/ |access-date=18. travnja 2021. |website=Billboard |language=en}}</ref> Treći singl, "[[Good 4 U]]", objavljen je [[14. svibnja]] [[2021.]] i postao je njezin drugi singl koji se pojavio na prvom mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]].<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo Scores Second Billboard Hot 100 No. 1 With Debut of 'Good 4 U' |url=https://www.billboard.com/articles/news/9577508/olivia-rodrigo-good-4-u-number-one-debut-hot-100 |access-date=25. svibnja 2021. |website=Billboard |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=News |first=ABS-CBN |date=14. svibnja 2021. |title=Olivia Rodrigo releases new song 'good 4 u' for debut album 'SOUR' |url=https://news.abs-cbn.com/entertainment/05/14/21/olivia-rodrigo-releases-new-song-good-4-u-for-debut-album-sour |access-date=17. svibnja 2021. |website=ABS-CBN News |language=en}}</ref> Njezin je debitantski album ''[[Sour]]'' objavljen [[21. svibnja]] [[2021.]] i dobio je pozitivne kritike.<ref>{{cite web |url=https://www.metacritic.com/music/sour/olivia-rodrigo |title=Reviews and Tracks for Sour by Olivia Rodrigo |publisher=Metacritic |access-date=21. svibnja 2021. |archive-date=21. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210521180237/https://www.metacritic.com/music/sour/olivia-rodrigo |url-status=live}}</ref> [[Charlie Gunn]] iz ''The Forty-Fivea'' nazvala ga je "najboljim albumom sazrijevanja od ranih uradaka [[Taylor Swift]] ili [[Lorde]]",<ref>{{Cite web |last=Gunn |first=Charlie |date=22. svibnja 2021. |title=Olivia Rodrigo – 'Sour' review: the first cut is the deepest |url=https://thefortyfive.com/opinion/reviews/olivia-rodrigo-sour-album-review/ |access-date=23. svibnja 2021. |website=The Forty-Five}}</ref> a Robin Murray iz časopisa ''[[Clash (časopisa)|Clash]]'' izjavio je da se Rodrigo smatra jednom od najboljih umjetnica [[Generacija Z|generacije Z]].<ref>{{Cite web |last=Murray |first=Robin |date=21. svibnja 2021. |title=Olivia Rodrigo - SOUR |url=https://www.clashmusic.com/reviews/olivia-rodrigo-sour |url-status=live |access-date=21. svibnja 2021. |website=Clash |language=en}}</ref> ====Glazbeni stil i utjecaji==== Rodrigo je opisana kao glazbenica čija glazba pripada [[pop]]u<ref>{{Cite web |last=Kornhaber |first=Spencer |date=22. svibnja 2021. |title=Pop’s Buzziest New Songwriter Knows Exactly What to Say |url=https://www.theatlantic.com/culture/archive/2021/05/olivia-rodrigos-sour-album-review/618963/ |url-status=live |access-date=28. svibnja 2021. |website=The Atlantic |language=en}}</ref> i [[pop rock]]u.<ref>{{Cite web |title=Olivia Rodrigo claims Official Irish Chart Double with SOUR and Good 4 U |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/olivia-rodrigo-claims-official-irish-chart-double-as-debut-album-sour-reaches-number-1-and-good-4-u-retains-top-spot__33239/ |url-status=live |access-date=28. svibnja 2021. |website=Official Charts Company}}</ref> Izjavila je da je nadahnjuju [[Taylor Swift]] i [[Lorde]].<ref>{{Cite magazine |author=Glenn Rowley |title=5 Things You Need to Know About Olivia Rodrigo |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/9509510/olivia-rodrigo-things-to-know-about-drivers-license-singer |access-date=11. siječnja 2021. |magazine=[[Billboard]] |archive-date=11. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210111180356/https://www.billboard.com/articles/columns/pop/9509510/olivia-rodrigo-things-to-know-about-drivers-license-singer/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |author=Lauri Levenfield |url=https://www.theprojectforwomen.com/girls/olivia-rodrigo/ |title=Olivia Rodrigo, Actress |website=Project for Women |date=16. studenoga 2016. |access-date=12. siječnja 2021. |archive-date=8. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201008213841/https://www.theprojectforwomen.com/girls/olivia-rodrigo/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |author=Frankie Dunn |date=14. siječnja 2021. |title=Olivia Rodrigo on heartbreak, Taylor Swift and her TV obsession |url=https://i-d.vice.com/en_uk/article/pkdmz8/olivia-rodrigo-interview-about-drivers-license-taylor-swift-and-disney-hsmtmts |access-date=14. siječnja 2021. |website=i-D |archive-date=14. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114133445/https://i-d.vice.com/en_uk/article/pkdmz8/olivia-rodrigo-interview-about-drivers-license-taylor-swift-and-disney-hsmtmts |url-status=live}}</ref> Za sebe je rekla da je "najveća [obožavateljica [[Taylor Swift]]] na cijelom svijetu".<ref>{{Cite magazine |author=Heran Mamo |title=Olivia Rodrigo Woke Up to Taylor Swift's Comment About 'Drivers License': 'I Just About Died' |url=https://www.billboard.com/articles/news/9511463/olivia-rodrigo-taylor-swift-drivers-license-comment-reaction |access-date=14. siječnja 2021. |magazine=[[Billboard]] |archive-date=14. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210114192208/https://www.billboard.com/articles/news/9511463/olivia-rodrigo-taylor-swift-drivers-license-comment-reaction/ |url-status=live}}</ref> Kao dodatne glazbene utjecaje izdvojila je [[Fiona Apple|Fionu Apple]], [[St. Vincent (glazbenica)|St. Vincent]] i [[Cardi B]].<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/9559751/olivia-rodrigo-cardi-b-honest-songwriting-apple-music-interview/ |title=Olivia Rodrigo Says Cardi B Inspires Her 'Honest' Songwriting: 'I'm So In Love With Her' |work=Billboard}}</ref><ref>{{Cite web |last=Sherman |first=Maria |title=Olivia Rodrigo Talks New Music, Old Gossip, & Breaking The Disney Mold |url=https://www.nylon.com/entertainment/olivia-rodrigo-sour-disney-lyrics |access-date=19. svibnja 2021. |website=Nylon |language=en}}</ref><ref>{{cite web |last1=Rodrigo |first1=Olivia |title=oh my god ur my IDOL!!!!!!! 4ever inspired by u |url=https://twitter.com/Olivia_Rodrigo/status/1360021006262304768 |website=Twitter |access-date=22. svibnja 2021.}}</ref> ==Privatni život== Rodrigo je članica instituta [[Geena Davis Institute on Gender in Media]].<ref>{{cite web |title=Olivia Rodrigo |url=https://seejane.org/bio/olivia-rodrigo/ |access-date=17. studenoga 2019. |website=Geena Davis Institute |archive-date=11. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191111225317/https://seejane.org/bio/olivia-rodrigo/ |url-status=live}}</ref> == Diskografija == ;Studijski albumi *''[[Sour]]'' (2021.) *''[[Guts]]'' (2023.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Olivia Rodrigo |commonscathr = Olivia Rodrigo |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === * [http://www.oliviarodrigo.com/ Službene stranice] * [https://www.imdb.com/name/nm7111120/ Olivia Rodrigo] na [[Internet Movie Database|IMDb-u]] {{GLAVNIRASPORED:Rodrigo, Olivia}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]] n1ng3c11q55ob9q98nhai4rvyejlh4u 0 701330 7577952 7567429 2026-08-15T13:55:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577952 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Azizija džamija | izvorno ime = | slika = Azizija brčko.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Brčko]] | dz = BIH | koordinate = | koordinate_ref = | pushpin_map = BiH/Brčko | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = [[1862.]] | godina završetka = | renoviran = [[2016.]] | srušen = | religija = [[islam]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Azizija džamija''' je džamija koja se nalazi u mjestu [[Brezovo Polje (distrikt Brčko)|Brezovu Polje]] pokraj [[Brčko]]g. == Povijest == Krajem 1862. godine počelo je organizirano iseljavanje [[Bošnjaci|Bošnjaka]] iz [[Srbija|Srbije]]. Veliki broj izbjeglica dolazi u Bosnu, najvećim dijelom uz južnu obalu Save (Brčko, [[Bijeljina]], [[Bosanski Brod]], [[Bosanska Kostajnica]] itd.). Izgrađena su i dva nova naselja na [[Sava|Savi]], Gornja i Donja Azizija (po sultanu [[Abdul Aziz]]u), današnji [[Bosanski Šamac]] i [[Orašje]]. Pet Azizija je tada sagrađeno i to u Orašju, Bosanskom Šamcu, Bosanskoj Kostajnici, Orahovu i Brezovom Polju, a brezopoljska se potpuno izdvaja od svih drugih džamija. Brezopoljska Azizija je podignuta 1862. sredstvima iz carskog trezora. Naziv nosi prema tadašnjem sultanu, [[Abdul Aziz]]u. [[Datoteka:Azizija brčko1.jpg|lijevo|mini|Azizija džamija]] U listopadu 1943. godine Azizija džamija je bila gotovo uništena. Zapaljena je 6. na 7. siječnja 1993. godine, a potom je u potpunosti srušena miniranjem 21. svibnja 1993. tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref name="KONS.gov.ba" /> Povratkom u rodno mjesto Brezopoljci su 2002. godine raščistili ruševine i otkopali originalne temelje Azizije džamije. Od 2005. godine trajale su aktivnosti na obnovi ove džamije. Vlada [[Brčko distrikt]]a je u obnovu, koja je završena 2016., uložila 1.650.000 KM, dok su džematlije i drugi donatori prikupili oko 300.000 KM. Obnovljena je u svom autentičnom izgledu.<ref>{{Cite web |url=http://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/11507-svecano-otvorena-azizija-dzamija-u-brezovom-polju |title=Svečano otvorena Azizija džamija u Brezovom Polju |work=dzematrahic.ba |accessdate=2017-12-01 |archive-date=24. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190824185109/http://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/11507-svecano-otvorena-azizija-dzamija-u-brezovom-polju |url-status=dead }}</ref> Smještena je oko 14 km istočno od središta Brčkog, na putu Brčko – Bijeljina, u naselju Brezovo Polje, u Savskoj ulici. Azizija džamija je jedina džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u [[barok]]nom stilu, s besprijekornom simetrijom. Na izgled džamije nije utjecao isključivo osmanski barok (u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] barokni period traje od 1757. do 1808. godine), već i zakašnjeli utjecaji baroka iz [[Austrija|Austrije]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Nad središnjim dijelom je kupola, koja leži na osmougaonom tamburu, s natkrivenim sofama i [[Minaret|kamenom minaretom]].<ref name="Džamije">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/110646621/Becirbeovic-Medzida-Dzamije-Sa-Drvenom-Munarom-u-BiH |title=M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom |accessdate=2016-02-09}}</ref> Dimenzije su 14,50 m x 18,50 m. Na tamburu je osam prozora. Visina džamije, mjerena od poda džamije do vrha tjemena kupole iznosi 17 m. Uz Aziziju džamiju nalazi se mezarje s većim brojem nišana koji datiraju počev od kraja 19. stoljeća. Među njima se svojom veličinom i obradom ističe nišan Mustafe-age Hadžegrića, prognanika iz [[Šabac|Šapca]], datiran 26. rujna 1902. godine. Komisija za očuvanje [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika]] svojom odlukom svrstala je Aziziju džamiju među najmonumentalnije objekte islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Na osnovu te odluke, Vlada [[Brčko distrikt BiH|Brčko distrikta BiH]] osigurala je sve mjere za zaštitu i konzervaciju džamije, kao i sredstva za izradu potrebne tehničke dokumentacije i izgradnju Azizije džamije.<ref name="KONS.gov.ba">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1858 |title=Azizi džamija |work=kons.gov.ba |accessdate=2017-09-10 |archive-date=4. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210504085212/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1858 |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske povezice == {{Commonscat|Azizija mosque (Brčko)}} [https://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/11507-svecano-otvorena-azizija-dzamija-u-brezovom-polju Svečano otvorena Azizija džamija u Brezovom Polju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210505081948/https://dzematrahic.ba/index.php/gornji-rahic-i-brcko/11507-svecano-otvorena-azizija-dzamija-u-brezovom-polju |date=5. svibnja 2021. }} [[Kategorija:Džamije u Brčkom]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini]] got4rk27d4c87mn7itmvjem4mxk674c 0 705768 7578213 7376938 2026-08-16T02:28:42Z ~2026-44928-42 369694 /* 1. srpnja */ 7578213 wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}}{{NPOV/provjeriti}} __NOTOC__ === 1. srpnja === Ubijen Hrvatski policajac mirotvorac iz Slavonije Josip Reihl Kir. *Stjepan Mesić postao Predsjednik Predsjedništva Jugoslavije.<ref name="HIC19"/> *General JNA [[Života Avramović]] imenovan komandantom Pete vojne oblasti JNA.<ref name="HIC19"/> *Jedinice JNA u Sloveniji započinju povlačenje u svoje kasarne.<ref name="HIC19"/> *M. Vukas ubijen na terorističkoj blokadi u Ogulinu.<ref name="HIC19"/> *Tri člana jugoslavenske obavještajne službe KOS-a uhićeni u Virovitici.<ref name="HIC19"/> *U Zagrebu potpisan protokol o diplomatskim odnosima Hrvatske i Grčke.<ref name="HIC19"/> *U Kljajićevu, selu kraj Sombora, premlaćivanjem ubijen čuvar župnog ureda [[Johann Raab]]. Vojvodinu napustilo 17.000 Hrvata.<ref name="HIC19"/> *Nastave li Srbi ovako u BiH, Europa će dobiti dva milijuna gnjevnih, prognanih europskih Palestinaca, izjavio je Tilman Zulch, predsjednik Društva za ugrožene narode iz Goetingena.<ref name="HIC19"/> === 2. srpnja === *Na zasjedanju EZ-a u Rimu odlučeno da se u Jugoslaviju pošalju promatrači.<ref name="HIC19"/> *Geleral JNA Blagoje Adžić, vrhovni komandant JNA, proglašava nastavak rata protiv Slovenije.<ref name="HIC19"/> *Borbeni avioni JNA uništavaju tri televizijska odašiljača koji pripadaju RTV Sloveniji.<ref name="HIC19"/> *General JNA Bajić imenovan komandantom ''jedinice Petog vazduhoplovnog korpusa JNA''.<ref name="HIC19"/> *Zagrebčani pokušali zapriječiti izlazak sedam tenkova JNA iz kasarne u Novom Zagrebu. Jedan civil i dva vojnika JNA ubijeni, a devet civila ranjeno.<ref name="HIC19"/> *[[Šime Đodan]] imenovan ministrom obrane Republike Hrvatske, a [[Onesin Cvitan]] ministrom unutarnjih poslova.<ref name="HIC19"/> === 3. srpnja === *Ovaj se nadnevak uzima za [[početak otvorene velikosrpske agresije na Hrvatsku]]. Kolona od 60-ak tenkova i oklopnih transportera praćena vojnicima i rezervistima “JNA”, te srpskim dragovoljcima i četnicima, prešla je preko mosta kod Batine Dunav i s područja Vojvodine ušla u Baranju, gdje su ih dočekali domaći četnici ''krajišnici'' čiji su ''štabovi TO'' bili spremni za zajedničke akcije protjerivanja svih nesrba. Otvorena agresija uslijedila je nakon razdoblja “tihe okupacije”. Tiha okupacija na sjeveroistiku Hrvatske bila je od na djelu od veljače i neuspjelog državnog udara (koji su Srbija i “JNA” pokušali poslije prikazivanja poznatog montiranog filma SSNO o “naoružavanju paravojnih formacija HDZ-a u Hrvatskoj” 25. siječnja). Uslijedile su svakodnevne provokacije naletima borbenih zrakoplova “JNA” koji su u više navrata povrijedili i mađarski zračni prostor, zbog čega su od tamo zaprijetili vojnom intervencijom. Okupacija Baranje u potpunosti je završena padom Bilja 3. rujna.Zlatko Pinter: [https://kamenjar.com/pocetak-otvorene-agresije-na-hrvatsku-i-okupacije-baranje/ ''Početak otvorene agresije na Hrvatsku i okupacije Baranje ''], Kamenjar.com. 1. srpnja 2019. Pristupljeno 2. srpnja 2019.<ref name="HIC19"/> *Američki senator Bob Dole savjetuje predsjednika SAD-a Georga Busha da formira specijalne postrojbe koje bi intervenirale u Sloveniji i Hrvatskoj.<ref name="HIC19"/> === Pravne posljedice === Prema stručnjacima za međunarodno pravo, među koje spada i hrvatski akademik [[Davorin Rudolf]], okupacija Baranje od 3. srpnja 1991. godine je službeni početak rata između republikâ Srbije i Hrvatske. Dotadašnji okršaji, u Pakracu, Plitvicama, Borovu selu, zatim istočnoj Slavoniji i na Banovini prema takvim tumačenjima su [[pobuna]] odnosno ili pak unutarnji sukobi pobunjene manjine protiv legalnih vlasti. Ulazak tenkova i okupacija Baranje je oružani sukob dviju država, odnosno [[agresija]] Republike Srbije, a Hrvatska je tad već bila druga država, jer je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. godine proglasio državnu neovisnost i suverenost.<ref name="dani ponosa"/> === 4. srpnja === *Srpske neregularne jedinice napale hrvatske gardiste i policajce u Borovu Naselju i pri tom ubile 10 civila i ranile još deset.<ref name="HIC19"/> *Srpske neregularne jedinice na Baniji napale hrvatsku Policijsku postaju u Kozibrodu.<ref name="HIC19"/> *Jugoslavensko predsjedništvo objavljuje ultimatum u kojem se kaže da Slovenija treba uspostaviti državne poslove kakvi su bili prije rata.<ref name="HIC19"/> *Hrvatska športska federacija zahtijeva od svojih članova da ne nastupaju ni u kojoj jugoslavenskoj športskoj ekipi.<ref name="HIC19"/> === 5. srpnja === *Hrvatska Vlada zahtijeva od JNA da se povuče u svoje kasarne na hrvatskom teritoriju.<ref name="HIC19"/> *Europska zajednica odlučila poslati mirovnu misiju u Jugoslaviju.<ref name="HIC19"/> *Ministarsko vijeće Europske zajednice odlučilo poslati ponovno u Beograd svoja tri vrhunska predstavnika.<ref name="HIC19"/> *General [[Tomislav Simović]] imenovan komandantom Treće vojne oblasti.<ref name="HIC19"/> === 6. srpnja === *Sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov šalje poruku predsjedniku Tuđmanu glede rezolucije o jugoslavenskoj krizi.<ref name="HIC19"/> *Jugoslavenski ministar obrane Veljko Kadijević i srpski predsjednik Slobodan Milošević pojavljuju se na beogradskoj televiziji, te pozivaju građane na obranu Jugoslavije.<ref name="HIC19"/> *Hrvatske snage uhitile 13 srp-skih terorista koji su sudjelovali u napadu na Borovb Naselje.<ref name="HIC19"/> *Neidentificirana grupa terorista dignula u zrak željezničku prugu u [[Pakrac]]u.<ref name="HIC19"/> === 7. srpnja === *Nizozemski, belgijski i portugalski ministri vanjskih poslova potpisali na Brijunima deklaraciju koju su trebale prihvatiti predstavnici Slovenije i federalne vlasti.<ref name="HIC19"/> *Mještani sela Ćelije natjerani na bijeg nakon što su ih napale srpske terorističke jedinice. – U Tenji kod Osijeka žestok sukob između hrvatskih snaga i srpskih terorista kojima su pomogle oklopne jedinice JNA i spasile ih od poraza.<ref name="HIC19"/> === 9. srpnja === *Srpski teroristi ubili hrvatskog gardistu Jerka Bukića u slavonskom selu Aljmašu.<ref name="HIC19"/> *Tenkovi JNA blokirali Policijsku postaju u Glini.<ref name="HIC19"/> *Mobilizacija Jugoslavenske armije započinje u Crnoj Gori.<ref name="HIC19"/> *Mađarski premijer Antal objavljuje da Vojvodina ne mora ostati dio Srbije nakon rješavanja jugoslavenske krize.<ref name="HIC19"/> === 10. srpnja === *Europska zajednica, prema odluci Brijunskog sporazuma, odlučila poslati 30-50 civila kako bi promatrali situaciju.<ref name="HIC19"/> *Slovenski predsjednik Kučan i hrvatski predsjednik Tuđman opominju da se JNA ne pridržava dogovora postignutih zajedno s Europskom zajednicom.<ref name="HIC19"/> *Trideset hrvatskih generala, bivših pripadnika JNA, osudili JNA zbog ratnih djelovanja.<ref name="HIC19"/> *Albanija stavila svoju armiju u stanju pripravnosti.<ref name="HIC19"/> *Ilegalna i nasilna mobilizacija u redove JNA počinje se provoditi u Bosni i Hercegovini.<ref name="HIC19"/> *[[Boris Jeljcin]] imenovan predsjednikom Rusije.<ref name="HIC19"/> === 11. srpnja === *Srpske neregularne jedinice napale policijsku patrolu blizu Zadra. Pri tom su ubili policajca Ivicu Juricu, a trojicu ranili.<ref name="HIC20"/> *u policijskoj akciji koja je trajala 10 sati, osječka policija uhitila grupu srpskih terorista.{{pojasniti|gdje?}}<ref name="HIC20"/> *Mirovna misija Europske zajednice doputovala u Zagreb.<ref name="HIC20"/> *Parlament Bosne i Hercegovine prihvatio Brijunski sporazum.<ref name="HIC20"/> === 12. srpnja === *Američki Senat odobrio [[:s:Rezolucija američkog Senata o Jugoslaviji|rezoluciju o Jugoslaviji]] koja podržava demokratske procese u Sloveniji i Hrvatskoj.<ref name="HIC20"/> *Srpske neregularne jedinice u Borovom Selu zaštićene Jugoslavenskom narodnom armijom opljačkale stočnu farmu ''Lovas''.<ref name="HIC20"/> *Federalno ministarstvo obrane protivi se odluci federalne jugoslavenske vlade i ne dopušta otvaranje slovenskih aerodroma.<ref name="HIC20"/> === 13. srpnja === *Ubijen hrvatski policajac Zvonko Mikolčević, a sedmorica drugih ranjeno prilikom napada srpskih terorista na policijske postaje u Dragotincima i Kraljevčanima.<ref name="HIC20"/> *Jugoslavenski borbeni zrakoplovi tri puta raketirali položaje Hrvatske vojske u Dergaju pokraj Vukovara.<ref name="HIC20"/> *Jugoslavensko Predsjedništvo prihvatilo Brijunski sporazum.<ref name="HIC20"/> *Stranka demokratske akcije sa Sandžaka objavila da će se u toj regiji održati referendum.<ref name="HIC20"/> *Predstavnici Europske zajednice, federalne jugoslavenske vlade, Slovenije i Hrvatske potpisali Sporazum razumijevanja glede djelatnosti Promatračke misije Europske zajednice u Jugoslaviji.<ref name="HIC20"/> === 15. srpnja === *Hrvatska Vlada predložila plan za rješavanje jugoslavenske krize od pet točaka.<ref name="HIC20"/> *Srpski teroristi pod zaštitom JNA napali policijske postaje MUP-a RH u Kozibrodu, Glini i Topuskom – dvije su osobe ubijene, a šesnaest ih je ranjeno.<ref name="HIC20"/> *Srpski teroristi iz Silaša koriste minobacače za napad na selo Korog, nastanjeno pretežno Mađarima.<ref name="HIC20"/> *Prethodnici Promatračke misije EZ stigli u Zagreb.<ref name="HIC20"/> === 16. srpnja === *Srpski blok u Predsjedništvu SFRJ spriječio brijunsku sjednicu.<ref name="HIC20"/> *Srpski teroristi ranili američkog TV novinara Ivana Stankovića blizu Hrvatske Kostajnice.<ref name="HIC20"/> === 18. srpnja === *Jugoslavensko Predsjedništvo glasovalo za povlačenje federalne armije iz Slovenije.<ref name="HIC20"/> *Hrvatski predsjednik Tuđman posjetio Njemačku, te se sastao s kancelarom Kholom i ministrom vanjskih poslova Genscherom.<ref name="HIC20"/> === 19. srpnja === *Srpski teroristi iz Mirkovaca napali Vinkovce i tom prilikom ranili pet osoba, među njima i devetogodišnju Patriciju Perić.<ref name="HIC20"/> *Policajac Slavko Cetinjanin ubijen na cesti Otočac – Senj.<ref name="HIC20"/> === 20. srpnja === *Američki State Department i Europska zajednica složili se s odlukom o povlačenju federalne armije iz Slovenije.<ref name="HIC20"/> *Velika grupa srpskih terorista napala selo Majur pokraj Hrvatske Kostajnice.<ref name="HIC20"/> *Prilikom napada na Vinkovce, dva pripadnika hrvatskih obrambenih snaga ranjena snajperskim mecima.<ref name="HIC20"/> === 21. srpnja === *Srpski teroristi zajedno s JNA teškim topništvom napali Erdut.<ref name="HIC21"/> *Ranjen hrvatski policajac, a nekoliko kuća uništeno prilikom srpskog granatiranja banijskog sela Struga.<ref name="HIC21"/> *U Petrinju stiglo 830 mještana okolnih sela, uglavnom Hrvata, bježeći pred srpskim teroristima.<ref name="HIC21"/> *Srpski teroristi u vojvođanskom selu [[Stari Slankamen]], iz jurećih automobila, bacaju bombe na hrvatske kuće. Ozlijeđena majka predsjednika Hrvatske stranke u Vojvodini.<ref name="HIC21"/> *Van den Broek imenovao Henryja Weinandtsa pregova-račem Europske zajednice.<ref name="HIC21"/> === 22. srpnja === *Avioni JRV raketirali položaje hrvatskih gardista u Novim Čakovcima, ubivši pritom 3 hrvatska branitelja.<ref name="HIC21"/> *Kao protest protiv kontinuiranih terorističkih djelovanja protiv Hrvatske, hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman napustio sjednicu Predsjedništva Jugoslavije koja se održava u Ohridu u Makedoniji.<ref name="HIC21"/> *Zaustavljen željeznički promet između Zagreba i Beograda.<ref name="HIC21"/> === 23. srpnja === *Hrvatska formalno zatražila strane promatrače, te osudila djelovanja JNA protiv hrvatske Vlade.<ref name="HIC21"/> *Američki State Department izražava duboku zabrinutost zbog rastuće agresije u Hrvatskoj.<ref name="HIC21"/> *Austrijski ministar vanjskih poslova [[Alois Mock]] izrazio potrebu slanja mirovnih snaga u Hrvatsku.<ref name="HIC21"/> === 24. srpnja === *Iz hrvatskog sela Plastova pokraj Šibenika zbog terorističkih napada evakuirani mještani Hrvati.<ref name="HIC21"/> *Niži časnici JNA, preobučeni u civilnu odjeću, ubili dvojicu hrvatskih gardista u Vinkovcima.<ref name="HIC21"/> *Iz kasarni u Osijeku dezertiralo 85 vojnika JNA.<ref name="HIC21"/> === 25. srpnja === *JNA topništvom napala Policijski centar za obuku u Erdutu pokraj Osijeka. Pri tom ubijeno 9 (devet) hrvatskih policajaca, a ranjeno njih 17 (sedamnaest).<ref name="HIC21"/> *Srpske neregularne jedinice granatama napale Kozibrod i Prekopakru kraj Gline.<ref name="HIC21"/> *Europska zajednica pripravna proširiti mandat promatračima i na Hrvatsku.<ref name="HIC21"/> *Tijekom srpnja, 82 vojnika i časnika dezertirala iz JNA iz kasarni u Vinkovcima.<ref name="HIC21"/> === 26. srpnja === *Koordinirani napadi srpskih neregularnih jedinica na hrvatska mjesta Hrvatsku Kostajnicu, Kozibrod, Glinu, Viduševac, Prekopakru; a po prvi puta služe se i topovima.<ref name="HIC21"/> *Jugoslavensko Predsjedništvo naređuje hitan prestanak agresije.<ref name="HIC21"/> *Tenk JNA u Hrvatskoj Kostajnicj pregazio automobil u kojem su bila četiri hrvatska policajca.<ref name="HIC21"/> *Predsjednišvo Bosne i Hercegovine zabranilo slanje novih regruta u JNA.<ref name="HIC21"/> *Ministri Europske zajednice predložili mirovnu konferenciju o Jugoslaviji.<ref name="HIC21"/> *U Dubrovniku počeo summit šest europskih zemalja poznatih pod imenom Heksagonala.<ref name="HIC21"/> *Godišnji filmski festival u Puli otkazan zbog sigurnosnih razloga.<ref name="HIC21"/> === 27. srpnja === *U borbama na Baniji ubijeno 10 hrvatskih policajaca, jedinice MUP-a Republike Hrvatske, pod tenkovskim napadima JNA, morale napustiti Glinu.<ref name="HIC21"/> *Sedam novinara preplivalo rijeku Glinu u bijegu pred srpskim teroristima.<ref name="HIC21"/> *Sa svojih položaja u Bratiškovcima, srpski teroristi ispaljuju oko 100 granata dnevno na okolna sela.<ref name="HIC21"/> === 28. srpnja === *Srpski teroristi opljačkali i spalili hrvatsko selo Strugu, a mještane divljački poubijali.<ref name="HIC21"/> === 29. srpnja === *Hrvatska Vlada zahtijeva istragu o odgovornosti za zločine počinjene u Hrvatskoj, naročito na Baniji.<ref name="HIC21"/> *Ministarsko vijeće Europske zajednice u Bruxellesu odlučilo proširiti mandat promatračima, uključujući i mandat u Hrvatskoj.<ref name="HIC21"/> *Prilikom napada na Vukovar s teritorija Vojvodine, dva su civila poginula, a četvorica ranjena.<ref name="HIC21"/> *Iz jurećeg automobila bačene dvije bombe na policijsku postaju u Belom Manastiru.<ref name="HIC21"/> *Erdutski dvorac, spomenik kulture visoke kategorije, oštećen prilikom napada ratnih brodova JNA s Dunava.<ref name="HIC21"/> *Potpredsjednik jugoslavenskog Predsjedništva Branko Kostić posjetio Borovo Selo blizu Vukovara, bazu srpskih terorističkih snaga u Slavoniji.<ref name="HIC21"/> *Makedonski parlament (Sobranje) zahtijeva povlačenje vojnika JNA makedonske nacionalnosti koji se nalaze na bojištima u Hrvatskoj.<ref name="HIC21"/> === 30. srpnja === *Litvanski parlament priznao suverenitet Hrvatske i Slovenije.<ref name="HIC21"/> *Predsjednik jugoslavenskog Predsjedništva Stipe Mesić napustio sjednicu Predsjedništva u znak protesta protiv izbora pristranog Branka Kostića za predsjednika komisija za nadgledanje provođenja prekida vatre u Hrvatskoj.<ref name="HIC21"/> *Hrvatski nogometni klubovi odlučili ne sudjelovati u jugoslavenskoj nogometnoj ligi dok traje rat u Hrvatskoj.<ref name="HIC21"/> *Hrvatska i Albanija potpisale dogovor o ekonomskoj suradnji.<ref name="HIC21"/> === 31. srpnja === *Stanovnici Hrvatske Kostajnice, u koloni dugoj nekoliko kilometara, napustili svoje domove.<ref name="HIC21"/> *Razlaz na sjednici jugoslavenskog Predsjedništva: Hrvatska i Slovenija zahtijevaju hitan dolazak promatrača Europske zajednice u Hrvatsku i Sloveniju, a srpsko-crnogorska koalicija je protiv toga.<ref name="HIC21"/> *Srpski teroristi topništvom napali hrvatska mjesta Blinjski Kut i Komarevo pokraj Siska.<ref name="HIC21"/> *Katolički biskupi Hrvatske pozivaju agresore da odmah polože oružje, a hrvatske dužnosnike da mole za mir.<ref name="HIC21"/> *Delegacija Mađara iz istočne Slavonije razgovarala s predsjednikom Tuđmanom o nepodnošljivim životnim uvjetima u kojima žive okruženi srpskim selima<ref name="HIC21"/> == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="HIC19">{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar19.htm Dogodilo se 1. srpnja – 10. srpnja]}}</ref> <ref name="HIC20">{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar20.htm Dogodilo se 11. srpnja – 20. srpnja]}}</ref> <ref name="HIC21">{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar21.htm Dogodilo se 21. srpnja – 31. srpnja]}}</ref> }} {{Kronologija Domovinskog rata}} [[Kategorija:Kronologija Domovinskog rata|1991/7]] b2zmfl2jgd1fyai3peg6ytgvfinsj15 7578228 7578213 2026-08-16T04:06:20Z Artus 90507 7578228 wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}}{{NPOV/provjeriti}} __NOTOC__ === 1. srpnja === *Ubijen Hrvatski policajac mirotvorac iz Slavonije [[Josip Reihl-Kir]]. *Stjepan Mesić postao Predsjednik Predsjedništva Jugoslavije.<ref name="HIC19"/> *General JNA [[Života Avramović]] imenovan komandantom Pete vojne oblasti JNA.<ref name="HIC19"/> *Jedinice JNA u Sloveniji započinju povlačenje u svoje kasarne.<ref name="HIC19"/> *M. Vukas ubijen na terorističkoj blokadi u Ogulinu.<ref name="HIC19"/> *Tri člana jugoslavenske obavještajne službe KOS-a uhićeni u Virovitici.<ref name="HIC19"/> *U Zagrebu potpisan protokol o diplomatskim odnosima Hrvatske i Grčke.<ref name="HIC19"/> *U Kljajićevu, selu kraj Sombora, premlaćivanjem ubijen čuvar župnog ureda [[Johann Raab]]. Vojvodinu napustilo 17.000 Hrvata.<ref name="HIC19"/> *Nastave li Srbi ovako u BiH, Europa će dobiti dva milijuna gnjevnih, prognanih europskih Palestinaca, izjavio je Tilman Zulch, predsjednik Društva za ugrožene narode iz Goetingena.<ref name="HIC19"/> === 2. srpnja === *Na zasjedanju EZ-a u Rimu odlučeno da se u Jugoslaviju pošalju promatrači.<ref name="HIC19"/> *Geleral JNA Blagoje Adžić, vrhovni komandant JNA, proglašava nastavak rata protiv Slovenije.<ref name="HIC19"/> *Borbeni avioni JNA uništavaju tri televizijska odašiljača koji pripadaju RTV Sloveniji.<ref name="HIC19"/> *General JNA Bajić imenovan komandantom ''jedinice Petog vazduhoplovnog korpusa JNA''.<ref name="HIC19"/> *Zagrebčani pokušali zapriječiti izlazak sedam tenkova JNA iz kasarne u Novom Zagrebu. Jedan civil i dva vojnika JNA ubijeni, a devet civila ranjeno.<ref name="HIC19"/> *[[Šime Đodan]] imenovan ministrom obrane Republike Hrvatske, a [[Onesin Cvitan]] ministrom unutarnjih poslova.<ref name="HIC19"/> === 3. srpnja === *Ovaj se nadnevak uzima za [[početak otvorene velikosrpske agresije na Hrvatsku]]. Kolona od 60-ak tenkova i oklopnih transportera praćena vojnicima i rezervistima “JNA”, te srpskim dragovoljcima i četnicima, prešla je preko mosta kod Batine Dunav i s područja Vojvodine ušla u Baranju, gdje su ih dočekali domaći četnici ''krajišnici'' čiji su ''štabovi TO'' bili spremni za zajedničke akcije protjerivanja svih nesrba. Otvorena agresija uslijedila je nakon razdoblja “tihe okupacije”. Tiha okupacija na sjeveroistiku Hrvatske bila je od na djelu od veljače i neuspjelog državnog udara (koji su Srbija i “JNA” pokušali poslije prikazivanja poznatog montiranog filma SSNO o “naoružavanju paravojnih formacija HDZ-a u Hrvatskoj” 25. siječnja). Uslijedile su svakodnevne provokacije naletima borbenih zrakoplova “JNA” koji su u više navrata povrijedili i mađarski zračni prostor, zbog čega su od tamo zaprijetili vojnom intervencijom. Okupacija Baranje u potpunosti je završena padom Bilja 3. rujna.Zlatko Pinter: [https://kamenjar.com/pocetak-otvorene-agresije-na-hrvatsku-i-okupacije-baranje/ ''Početak otvorene agresije na Hrvatsku i okupacije Baranje ''], Kamenjar.com. 1. srpnja 2019. Pristupljeno 2. srpnja 2019.<ref name="HIC19"/> *Američki senator Bob Dole savjetuje predsjednika SAD-a Georga Busha da formira specijalne postrojbe koje bi intervenirale u Sloveniji i Hrvatskoj.<ref name="HIC19"/> === Pravne posljedice === Prema stručnjacima za međunarodno pravo, među koje spada i hrvatski akademik [[Davorin Rudolf]], okupacija Baranje od 3. srpnja 1991. godine je službeni početak rata između republikâ Srbije i Hrvatske. Dotadašnji okršaji, u Pakracu, Plitvicama, Borovu selu, zatim istočnoj Slavoniji i na Banovini prema takvim tumačenjima su [[pobuna]] odnosno ili pak unutarnji sukobi pobunjene manjine protiv legalnih vlasti. Ulazak tenkova i okupacija Baranje je oružani sukob dviju država, odnosno [[agresija]] Republike Srbije, a Hrvatska je tad već bila druga država, jer je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. godine proglasio državnu neovisnost i suverenost.<ref name="dani ponosa"/> === 4. srpnja === *Srpske neregularne jedinice napale hrvatske gardiste i policajce u Borovu Naselju i pri tom ubile 10 civila i ranile još deset.<ref name="HIC19"/> *Srpske neregularne jedinice na Baniji napale hrvatsku Policijsku postaju u Kozibrodu.<ref name="HIC19"/> *Jugoslavensko predsjedništvo objavljuje ultimatum u kojem se kaže da Slovenija treba uspostaviti državne poslove kakvi su bili prije rata.<ref name="HIC19"/> *Hrvatska športska federacija zahtijeva od svojih članova da ne nastupaju ni u kojoj jugoslavenskoj športskoj ekipi.<ref name="HIC19"/> === 5. srpnja === *Hrvatska Vlada zahtijeva od JNA da se povuče u svoje kasarne na hrvatskom teritoriju.<ref name="HIC19"/> *Europska zajednica odlučila poslati mirovnu misiju u Jugoslaviju.<ref name="HIC19"/> *Ministarsko vijeće Europske zajednice odlučilo poslati ponovno u Beograd svoja tri vrhunska predstavnika.<ref name="HIC19"/> *General [[Tomislav Simović]] imenovan komandantom Treće vojne oblasti.<ref name="HIC19"/> === 6. srpnja === *Sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov šalje poruku predsjedniku Tuđmanu glede rezolucije o jugoslavenskoj krizi.<ref name="HIC19"/> *Jugoslavenski ministar obrane Veljko Kadijević i srpski predsjednik Slobodan Milošević pojavljuju se na beogradskoj televiziji, te pozivaju građane na obranu Jugoslavije.<ref name="HIC19"/> *Hrvatske snage uhitile 13 srp-skih terorista koji su sudjelovali u napadu na Borovb Naselje.<ref name="HIC19"/> *Neidentificirana grupa terorista dignula u zrak željezničku prugu u [[Pakrac]]u.<ref name="HIC19"/> === 7. srpnja === *Nizozemski, belgijski i portugalski ministri vanjskih poslova potpisali na Brijunima deklaraciju koju su trebale prihvatiti predstavnici Slovenije i federalne vlasti.<ref name="HIC19"/> *Mještani sela Ćelije natjerani na bijeg nakon što su ih napale srpske terorističke jedinice. – U Tenji kod Osijeka žestok sukob između hrvatskih snaga i srpskih terorista kojima su pomogle oklopne jedinice JNA i spasile ih od poraza.<ref name="HIC19"/> === 9. srpnja === *Srpski teroristi ubili hrvatskog gardistu Jerka Bukića u slavonskom selu Aljmašu.<ref name="HIC19"/> *Tenkovi JNA blokirali Policijsku postaju u Glini.<ref name="HIC19"/> *Mobilizacija Jugoslavenske armije započinje u Crnoj Gori.<ref name="HIC19"/> *Mađarski premijer Antal objavljuje da Vojvodina ne mora ostati dio Srbije nakon rješavanja jugoslavenske krize.<ref name="HIC19"/> === 10. srpnja === *Europska zajednica, prema odluci Brijunskog sporazuma, odlučila poslati 30-50 civila kako bi promatrali situaciju.<ref name="HIC19"/> *Slovenski predsjednik Kučan i hrvatski predsjednik Tuđman opominju da se JNA ne pridržava dogovora postignutih zajedno s Europskom zajednicom.<ref name="HIC19"/> *Trideset hrvatskih generala, bivših pripadnika JNA, osudili JNA zbog ratnih djelovanja.<ref name="HIC19"/> *Albanija stavila svoju armiju u stanju pripravnosti.<ref name="HIC19"/> *Ilegalna i nasilna mobilizacija u redove JNA počinje se provoditi u Bosni i Hercegovini.<ref name="HIC19"/> *[[Boris Jeljcin]] imenovan predsjednikom Rusije.<ref name="HIC19"/> === 11. srpnja === *Srpske neregularne jedinice napale policijsku patrolu blizu Zadra. Pri tom su ubili policajca Ivicu Juricu, a trojicu ranili.<ref name="HIC20"/> *u policijskoj akciji koja je trajala 10 sati, osječka policija uhitila grupu srpskih terorista.{{pojasniti|gdje?}}<ref name="HIC20"/> *Mirovna misija Europske zajednice doputovala u Zagreb.<ref name="HIC20"/> *Parlament Bosne i Hercegovine prihvatio Brijunski sporazum.<ref name="HIC20"/> === 12. srpnja === *Američki Senat odobrio [[:s:Rezolucija američkog Senata o Jugoslaviji|rezoluciju o Jugoslaviji]] koja podržava demokratske procese u Sloveniji i Hrvatskoj.<ref name="HIC20"/> *Srpske neregularne jedinice u Borovom Selu zaštićene Jugoslavenskom narodnom armijom opljačkale stočnu farmu ''Lovas''.<ref name="HIC20"/> *Federalno ministarstvo obrane protivi se odluci federalne jugoslavenske vlade i ne dopušta otvaranje slovenskih aerodroma.<ref name="HIC20"/> === 13. srpnja === *Ubijen hrvatski policajac Zvonko Mikolčević, a sedmorica drugih ranjeno prilikom napada srpskih terorista na policijske postaje u Dragotincima i Kraljevčanima.<ref name="HIC20"/> *Jugoslavenski borbeni zrakoplovi tri puta raketirali položaje Hrvatske vojske u Dergaju pokraj Vukovara.<ref name="HIC20"/> *Jugoslavensko Predsjedništvo prihvatilo Brijunski sporazum.<ref name="HIC20"/> *Stranka demokratske akcije sa Sandžaka objavila da će se u toj regiji održati referendum.<ref name="HIC20"/> *Predstavnici Europske zajednice, federalne jugoslavenske vlade, Slovenije i Hrvatske potpisali Sporazum razumijevanja glede djelatnosti Promatračke misije Europske zajednice u Jugoslaviji.<ref name="HIC20"/> === 15. srpnja === *Hrvatska Vlada predložila plan za rješavanje jugoslavenske krize od pet točaka.<ref name="HIC20"/> *Srpski teroristi pod zaštitom JNA napali policijske postaje MUP-a RH u Kozibrodu, Glini i Topuskom – dvije su osobe ubijene, a šesnaest ih je ranjeno.<ref name="HIC20"/> *Srpski teroristi iz Silaša koriste minobacače za napad na selo Korog, nastanjeno pretežno Mađarima.<ref name="HIC20"/> *Prethodnici Promatračke misije EZ stigli u Zagreb.<ref name="HIC20"/> === 16. srpnja === *Srpski blok u Predsjedništvu SFRJ spriječio brijunsku sjednicu.<ref name="HIC20"/> *Srpski teroristi ranili američkog TV novinara Ivana Stankovića blizu Hrvatske Kostajnice.<ref name="HIC20"/> === 18. srpnja === *Jugoslavensko Predsjedništvo glasovalo za povlačenje federalne armije iz Slovenije.<ref name="HIC20"/> *Hrvatski predsjednik Tuđman posjetio Njemačku, te se sastao s kancelarom Kholom i ministrom vanjskih poslova Genscherom.<ref name="HIC20"/> === 19. srpnja === *Srpski teroristi iz Mirkovaca napali Vinkovce i tom prilikom ranili pet osoba, među njima i devetogodišnju Patriciju Perić.<ref name="HIC20"/> *Policajac Slavko Cetinjanin ubijen na cesti Otočac – Senj.<ref name="HIC20"/> === 20. srpnja === *Američki State Department i Europska zajednica složili se s odlukom o povlačenju federalne armije iz Slovenije.<ref name="HIC20"/> *Velika grupa srpskih terorista napala selo Majur pokraj Hrvatske Kostajnice.<ref name="HIC20"/> *Prilikom napada na Vinkovce, dva pripadnika hrvatskih obrambenih snaga ranjena snajperskim mecima.<ref name="HIC20"/> === 21. srpnja === *Srpski teroristi zajedno s JNA teškim topništvom napali Erdut.<ref name="HIC21"/> *Ranjen hrvatski policajac, a nekoliko kuća uništeno prilikom srpskog granatiranja banijskog sela Struga.<ref name="HIC21"/> *U Petrinju stiglo 830 mještana okolnih sela, uglavnom Hrvata, bježeći pred srpskim teroristima.<ref name="HIC21"/> *Srpski teroristi u vojvođanskom selu [[Stari Slankamen]], iz jurećih automobila, bacaju bombe na hrvatske kuće. Ozlijeđena majka predsjednika Hrvatske stranke u Vojvodini.<ref name="HIC21"/> *Van den Broek imenovao Henryja Weinandtsa pregova-račem Europske zajednice.<ref name="HIC21"/> === 22. srpnja === *Avioni JRV raketirali položaje hrvatskih gardista u Novim Čakovcima, ubivši pritom 3 hrvatska branitelja.<ref name="HIC21"/> *Kao protest protiv kontinuiranih terorističkih djelovanja protiv Hrvatske, hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman napustio sjednicu Predsjedništva Jugoslavije koja se održava u Ohridu u Makedoniji.<ref name="HIC21"/> *Zaustavljen željeznički promet između Zagreba i Beograda.<ref name="HIC21"/> === 23. srpnja === *Hrvatska formalno zatražila strane promatrače, te osudila djelovanja JNA protiv hrvatske Vlade.<ref name="HIC21"/> *Američki State Department izražava duboku zabrinutost zbog rastuće agresije u Hrvatskoj.<ref name="HIC21"/> *Austrijski ministar vanjskih poslova [[Alois Mock]] izrazio potrebu slanja mirovnih snaga u Hrvatsku.<ref name="HIC21"/> === 24. srpnja === *Iz hrvatskog sela Plastova pokraj Šibenika zbog terorističkih napada evakuirani mještani Hrvati.<ref name="HIC21"/> *Niži časnici JNA, preobučeni u civilnu odjeću, ubili dvojicu hrvatskih gardista u Vinkovcima.<ref name="HIC21"/> *Iz kasarni u Osijeku dezertiralo 85 vojnika JNA.<ref name="HIC21"/> === 25. srpnja === *JNA topništvom napala Policijski centar za obuku u Erdutu pokraj Osijeka. Pri tom ubijeno 9 (devet) hrvatskih policajaca, a ranjeno njih 17 (sedamnaest).<ref name="HIC21"/> *Srpske neregularne jedinice granatama napale Kozibrod i Prekopakru kraj Gline.<ref name="HIC21"/> *Europska zajednica pripravna proširiti mandat promatračima i na Hrvatsku.<ref name="HIC21"/> *Tijekom srpnja, 82 vojnika i časnika dezertirala iz JNA iz kasarni u Vinkovcima.<ref name="HIC21"/> === 26. srpnja === *Koordinirani napadi srpskih neregularnih jedinica na hrvatska mjesta Hrvatsku Kostajnicu, Kozibrod, Glinu, Viduševac, Prekopakru; a po prvi puta služe se i topovima.<ref name="HIC21"/> *Jugoslavensko Predsjedništvo naređuje hitan prestanak agresije.<ref name="HIC21"/> *Tenk JNA u Hrvatskoj Kostajnicj pregazio automobil u kojem su bila četiri hrvatska policajca.<ref name="HIC21"/> *Predsjednišvo Bosne i Hercegovine zabranilo slanje novih regruta u JNA.<ref name="HIC21"/> *Ministri Europske zajednice predložili mirovnu konferenciju o Jugoslaviji.<ref name="HIC21"/> *U Dubrovniku počeo summit šest europskih zemalja poznatih pod imenom Heksagonala.<ref name="HIC21"/> *Godišnji filmski festival u Puli otkazan zbog sigurnosnih razloga.<ref name="HIC21"/> === 27. srpnja === *U borbama na Baniji ubijeno 10 hrvatskih policajaca, jedinice MUP-a Republike Hrvatske, pod tenkovskim napadima JNA, morale napustiti Glinu.<ref name="HIC21"/> *Sedam novinara preplivalo rijeku Glinu u bijegu pred srpskim teroristima.<ref name="HIC21"/> *Sa svojih položaja u Bratiškovcima, srpski teroristi ispaljuju oko 100 granata dnevno na okolna sela.<ref name="HIC21"/> === 28. srpnja === *Srpski teroristi opljačkali i spalili hrvatsko selo Strugu, a mještane divljački poubijali.<ref name="HIC21"/> === 29. srpnja === *Hrvatska Vlada zahtijeva istragu o odgovornosti za zločine počinjene u Hrvatskoj, naročito na Baniji.<ref name="HIC21"/> *Ministarsko vijeće Europske zajednice u Bruxellesu odlučilo proširiti mandat promatračima, uključujući i mandat u Hrvatskoj.<ref name="HIC21"/> *Prilikom napada na Vukovar s teritorija Vojvodine, dva su civila poginula, a četvorica ranjena.<ref name="HIC21"/> *Iz jurećeg automobila bačene dvije bombe na policijsku postaju u Belom Manastiru.<ref name="HIC21"/> *Erdutski dvorac, spomenik kulture visoke kategorije, oštećen prilikom napada ratnih brodova JNA s Dunava.<ref name="HIC21"/> *Potpredsjednik jugoslavenskog Predsjedništva Branko Kostić posjetio Borovo Selo blizu Vukovara, bazu srpskih terorističkih snaga u Slavoniji.<ref name="HIC21"/> *Makedonski parlament (Sobranje) zahtijeva povlačenje vojnika JNA makedonske nacionalnosti koji se nalaze na bojištima u Hrvatskoj.<ref name="HIC21"/> === 30. srpnja === *Litvanski parlament priznao suverenitet Hrvatske i Slovenije.<ref name="HIC21"/> *Predsjednik jugoslavenskog Predsjedništva Stipe Mesić napustio sjednicu Predsjedništva u znak protesta protiv izbora pristranog Branka Kostića za predsjednika komisija za nadgledanje provođenja prekida vatre u Hrvatskoj.<ref name="HIC21"/> *Hrvatski nogometni klubovi odlučili ne sudjelovati u jugoslavenskoj nogometnoj ligi dok traje rat u Hrvatskoj.<ref name="HIC21"/> *Hrvatska i Albanija potpisale dogovor o ekonomskoj suradnji.<ref name="HIC21"/> === 31. srpnja === *Stanovnici Hrvatske Kostajnice, u koloni dugoj nekoliko kilometara, napustili svoje domove.<ref name="HIC21"/> *Razlaz na sjednici jugoslavenskog Predsjedništva: Hrvatska i Slovenija zahtijevaju hitan dolazak promatrača Europske zajednice u Hrvatsku i Sloveniju, a srpsko-crnogorska koalicija je protiv toga.<ref name="HIC21"/> *Srpski teroristi topništvom napali hrvatska mjesta Blinjski Kut i Komarevo pokraj Siska.<ref name="HIC21"/> *Katolički biskupi Hrvatske pozivaju agresore da odmah polože oružje, a hrvatske dužnosnike da mole za mir.<ref name="HIC21"/> *Delegacija Mađara iz istočne Slavonije razgovarala s predsjednikom Tuđmanom o nepodnošljivim životnim uvjetima u kojima žive okruženi srpskim selima<ref name="HIC21"/> == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="HIC19">{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar19.htm Dogodilo se 1. srpnja – 10. srpnja]}}</ref> <ref name="HIC20">{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar20.htm Dogodilo se 11. srpnja – 20. srpnja]}}</ref> <ref name="HIC21">{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar21.htm Dogodilo se 21. srpnja – 31. srpnja]}}</ref> }} {{Kronologija Domovinskog rata}} [[Kategorija:Kronologija Domovinskog rata|1991/7]] 49hmf0d3f2caz3km4aoqmzdlv9qq88r 0 716314 7578305 7446987 2026-08-16T06:33:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 7; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578305 wikitext text/x-wiki {{Infookvir motociklist | ime_prezime = Carlos Checa | slika = | opis_slike = | puno_ime = {{spa icon}} Carlos Checa Carrera <br> {{cat icon}} Carles Checa i Carrera | rodno_ime = | pseudonim = | datum_rođenje = [[15. listopada]] [[1972.]] | mjesto_rođenje = <small> Sant Fruitós de Bages, comarca Bages, [[Barcelona (pokrajina)|pokrajina Barcelona]], [[Katalonija]], {{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] | datum_smrt = | mjesto_smrt = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = | državljantvo = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] | aktivne_godine = | nadimak = | broj_motocikla = 7 | klasa01_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - MotoGP]] | klasa01_sezone = 2002. - 2010. | klasa01_proiz_motor = [[Yamaha]], Ducati, [[Honda]] | klasa01_prvenstva = | klasa01_utrke = 102 | klasa01_pobjede = | klasa01_postolja = 7 | klasa01_pole_poz = 2 | klasa01_naj_krug = 1 | klasa01_bodova = | klasa02_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 500cc]] | klasa02_sezone = 1995. - 2001. | klasa02_proiz_motor = [[Honda]], [[Yamaha]] | klasa02_prvenstva = | klasa02_utrke = 92 | klasa02_pobjede = 2 | klasa02_postolja = 17 | klasa02_pole_poz = 1 | klasa02_naj_krug = 4 | klasa02_bodova = | klasa03_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 250cc]] | klasa03_sezone = 1993. - 1995. | klasa03_proiz_motor = | klasa03_prvenstva = [[Honda]] | klasa03_utrke = 27 | klasa03_pobjede = | klasa03_postolja = | klasa03_pole_poz = | klasa03_naj_krug = | klasa03_bodova = | klasa04_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 125cc]] | klasa04_sezone = 1993. | klasa04_proiz_motor = [[Honda]] | klasa04_prvenstva = | klasa04_utrke = 1 | klasa04_pobjede = | klasa04_postolja = | klasa04_pole_poz = | klasa04_naj_krug = | klasa04_bodova = | klasa05_natjecanje = [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] | klasa05_sezone = 2008. - 2013. | klasa05_proiz_motor = [[Honda]], Ducati | klasa05_prvenstva = '''1''' (2011.) | klasa05_utrke = 150 | klasa05_pobjede = 24 | klasa05_postolja = 49 | klasa05_pole_poz = 10 | klasa05_naj_krug = 30 | klasa05_bodova = | klasa06_natjecanje = | klasa06_sezone = | klasa06_proiz_motor = | klasa06_prvenstva = | klasa06_utrke = | klasa06_pobjede = | klasa06_postolja = | klasa06_pole_poz = | klasa06_naj_krug = | klasa06_bodova = | klasa07_natjecanje = | klasa07_sezone = | klasa07_proiz_motor = | klasa07_prvenstva = | klasa07_utrke = | klasa07_pobjede = | klasa07_postolja = | klasa07_pole_poz = | klasa07_naj_krug = | klasa07_bodova = | klasa08_natjecanje = | klasa08_sezone = | klasa08_proiz_motor = | klasa08_prvenstva = | klasa08_utrke = | klasa08_pobjede = | klasa08_postolja = | klasa08_pole_poz = | klasa08_naj_krug = | klasa08_bodova = | klasa09_natjecanje = | klasa09_sezone = | klasa09_proiz_motor = | klasa09_prvenstva = | klasa09_utrke = | klasa09_pobjede = | klasa09_postolja = | klasa09_pole_poz = | klasa09_naj_krug = | klasa09_bodova = | klasa10_natjecanje = | klasa10_sezone = | klasa10_proiz_motor = | klasa10_prvenstva = | klasa10_utrke = | klasa10_pobjede = | klasa10_postolja = | klasa10_pole_poz = | klasa10_naj_krug = | klasa10_bodova = | web = [https://carloscheca.com carloscheca.com] }} '''Carlos Checa''', punog imena '''Carlos Checa Carrera''', (Sant Fruitós de Bages, comarca Bages, [[Barcelona (pokrajina)|pokrajina Barcelona]], [[Katalonija]], [[Španjolska]], 15. listopada 1972.) je bivši [[Španjolska|španjolski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]]. == Životopis i karijera == Carlos Checa je rođen 15. listopada 1972. godine. U utrkama ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvanstva]]'' debitira 1993. godine u klasama ''125cc'' i ''250cc'' na ''[[Honda|Hondinim]]'' motociklima. 1995. godine osvaja španjolsko prvenstvo u klasi 250cc, a u ''Svjetskom prvenstvu'' vozi za momčad ''Fortuna Honda Pons'' - prvi dio vozi u prvenstvu ''250cc'', a sredinom sezone dobija mjesto u klasi ''500cc'' kao zamjena za ozlijeđenog Alberta Puiga. Zamomčad ''Ponsa'' (odnosno ''Fortuna Honda Pons'', te ''MoviStar Honda Pons'') vozi do kraja sezone 1998., te koristi jedan od najuspješnijih motocikala svih vremena - ''[[Honda]] NSR500''. U momčadi ''Ponsa'' u ''Svjetskom prvenstvu 500cc'' osvaja dvije utrke (''VN Katalonije'' 1996. i ''VN Madrida'' 1998. godine), ukupno 9 postolja. U sezoni 1998. u ''Svjetskom prvenstvu 500cc'' osvaja četvro mjesto. <br> 1999. godine prelazi u ''[[Yamaha|Yamahinu]]'' tvorničku momčad - ''Marlboro Yamaha Team'', za koju vozi (uz promjene naziva momčadi) do sezone 2004., u ''Svjetskom prvenstvu'' u klasama ''500cc'' (do 2001.), te ''MotoGP'' (od 2002., zamjena za ''500cc''). U ovih 6 sezona u ''Yamahi'', Carloc Checa nije osvojio nijednu pobjedu, ali je imao 13 postolja. Najbolji plasman mu je bio u sezoni 2002. – 5. mjesto. Glavni momčadski kolege u tvorničkoj momčadi ''Yamahe'' su mu bili Talijani [[Max Biaggi]] (1999. – 2002.), [[Marco Melandri]] (2003.) i [[Valentino Rossi]] (2004.). <br> 2005. godine vozi da ''Ducatijevu'' tvorničku momčad - ''Ducati Marlboro Team'' uz [[Loris Capirossi|Lorisa Capirossija]]. Na kraju sezone završava devetoplasirani u prvenstvu te je bio dva puta na postolju. <br> == Uspjesi u prvenstvima == ; [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] * '''prvak:''' 2011. * trećeplasirani: 2010. ; Španjolsko prvenstvo - 250cc * '''prvak:''' 1995. == Osvojene utrke == === Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- |1996. ||[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 500cc]] ||<small> Fortuna Honda Pons ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 V4 |{{Z|ŠPA}} Catalunya ||''VN Katalonije |<ref name="motogp_CC">{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/profile/Carlos+Checa motogp.com, ''Carlos Checa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211229173318/https://www.motogp.com/en/riders/profile/Carlos+Checa |date=29. prosinca 2021. }}, pristupljeno 31. prosinca 2021.</ref><ref name="rm_GP_1996"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1996.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1996''], pristupljeno 31. prosinca 2021. </ref><ref name="rm_sp_500cc_1996"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_96-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1996 - 500cc''], pristupljeno 31. prosinca 2021. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1996"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725155441/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1996_heden.htm jumpingjack.nl, ''1996 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1996"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1996.pdf pilotegpmoto.com, ''1996 (GP)''], preuzeto 31. prosinca 2021. </ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_1996"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1996 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1996''], pristupljeno 31. prosinca 2021. </ref> |- !colspan="8"| |- |1998. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> MoviStar Honda Pons ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 |{{Z|ŠPA}} Jarama ||''VN Madrida |<ref name="motogp_CC"/><ref name="rm_GP_1998"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1998.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1998''], pristupljeno 31. prosinca 2021. </ref><ref name="rm_sp_500cc_1998"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_98-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1998 - 500cc''], pristupljeno 31. prosinca 2021. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1998"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725174528/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1998_heden.htm jumpingjack.nl, ''1998 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1998"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1998.pdf pilotegpmoto.com, ''1998 (GP)''], preuzeto 31. prosinca 2021. </ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_1998"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1998 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1998''], pristupljeno 31. prosinca 2021. </ref> |- !colspan="8"| |- |rowspan="2"|2008. ||rowspan="2"|[[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] ||rowspan="2"|<small> Hannspree Ten Kate Honda ||rowspan="2"|[[Honda]] ||rowspan="2"|<small> Honda CBR1000RR |rowspan="2"|{{Z|SAD}} Miller Motorsports Park ||''USA - Race 1 |rowspan="2"|<ref name="wsbk_CC_stats">{{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/rider/Carlos%20Checa/1698 worldsbk.com, ''Carlos Checa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211229173319/https://www.worldsbk.com/en/rider/Carlos%20Checa/1698 |date=29. prosinca 2021. }}, pristupljeno 23. veljače 2022.</ref><ref name="wsbk_CC_stats_wayback"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20131029161547/http://www.worldsbk.com/it/teams-e-riders/rider?pilota=1698 worldsbk.com, ''Carlos Checa''], wayback arhiva </ref><ref name="wsbk_CC_2008_races_wb"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20130304063620/http://www.worldsbk.com/teams-e-riders/rider-details?p_S_Campionato=SBK&pilota=1698&p_Posizione=99&anno=2008&page=Partecipazioni worldsbk.com, ''Carlos Checa - Races SBK 2008''], wayback arhiva </ref><ref name="rm_sp_SBK_2008"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%202008.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES - CLASSEMENTS COMPLETS - 2008'], pristupljeno 23. veljače 2022. </ref><ref name="motorsportstats_WSBK_2008"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/superbike-world-championship/summary/2008 motorsportstats.com, ''WSBK - 2008''], pristupljeno 23. veljače 2022. </ref> |- |''USA - Race 2 |- !colspan="8"| |- |rowspan="3"|2010. ||rowspan="3"|Svjetsko prvenstvo - Superbike ||rowspan="3"|<small> Althea Racing ||rowspan="3"|Ducati ||rowspan="3"|<small> Ducati 1098R |{{Z|AUS}} Phillip Island ||''Australia - Race 2 |rowspan="3"|<ref name="wsbk_CC_stats"/><ref name="wsbk_CC_stats_wayback"/><ref name="wsbk_CC_2010_races_wb"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20130304063452/http://www.worldsbk.com/teams-e-riders/rider-details?p_S_Campionato=SBK&pilota=1698&p_Posizione=99&anno=2010&page=Partecipazioni worldsbk.com, ''Carlos Checa - Races SBK 2010''], wayback arhiva </ref><ref name="rm_sp_SBK_2010"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%202010.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES - CLASSEMENTS COMPLETS - 2010'], pristupljeno 23. veljače 2022. </ref><ref name="motorsportstats_WSBK_2010"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/superbike-world-championship/summary/2010 motorsportstats.com, ''WSBK - 2010''], pristupljeno 23. veljače 2022. </ref> |- |rowspan="2"|{{Z|ITA}} [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imola]] ||''Italy (2) - Race 1 |- |''Italy (2) - Race 2 |- !colspan="8"| |- |rowspan="15"|2011. ||rowspan="15"|Svjetsko prvenstvo - Superbike ||rowspan="15"|<small> Althea Racing ||rowspan="15"|Ducati ||rowspan="15"|<small> Ducati 1098R |rowspan="2"|{{Z|AUS}} Phillip Island ||''Australia - Race 1 |rowspan="15"|<ref name="wsbk_CC_stats"/><ref name="wsbk_CC_stats_wayback"/><ref name="wsbk_CC_2011_races_wb"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20130304063458/http://www.worldsbk.com/teams-e-riders/rider-details?p_S_Campionato=SBK&pilota=1698&p_Posizione=99&anno=2011&page=Partecipazioni worldsbk.com, ''Carlos Checa - Races SBK 2011''], wayback arhiva </ref><ref name="motorsportstats_WSBK_2011"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/superbike-world-championship/summary/2011 motorsportstats.com, ''WSBK - 2011''], pristupljeno 24. veljače 2022. </ref> |- |''Australia - Race 2 |- |{{Z|UK}} Donington Park ||''Great Britain (Europe) - Race 2 |- |{{Z|NIZ}} Assen TT Circuit ||''Netherlands - Race 2 |- |rowspan="2"|{{Z|SAD}} Miller Motorsports Park ||''USA - Race 1 |- |''USA - Race 2 |- |rowspan="2"|{{Z|ITA}} Misano Adriatico ||''San Marino - Race 1 |- |''San Marino - Race 2 |- |rowspan="2"|{{Z|UK}} [[Staza Silverstone|Silverstone]] ||''Great Britain (2) - Race 1 |- |''Great Britain (2) - Race 2 |- |{{Z|NJE}} [[Nürburgring]] ||''Germany - Race 1 |- |{{Z|ITA}} [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imola]] ||''Italy (2) - Race 2 |- |rowspan="2"|{{Z|FRA}} Magny-Cours ||''France - Race 1 |- |''France - Race 2 |- |{{Z|POR}} [[Autodrom Internacional do Algarve|Portimão - Algarve]] ||''Portugal - Race 1 |- !colspan="8"| |- |rowspan="4"|2012. ||rowspan="4"|Svjetsko prvenstvo - Superbike ||rowspan="4"|<small> Althea Racing ||rowspan="4"|Ducati ||rowspan="4"|<small> Ducati 1098R |{{Z|AUS}} Phillip Island ||''Australia - Race 2 |rowspan="4"|<ref name="wsbk_CC_stats"/><ref name="wsbk_CC_stats_wayback"/><ref name="wsbk_CC_2012_races_wb"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20130304063505/http://www.worldsbk.com/teams-e-riders/rider-details?p_S_Campionato=SBK&pilota=1698&p_Posizione=99&anno=2012&page=Partecipazioni worldsbk.com, ''Carlos Checa - Races SBK 2012''], wayback arhiva </ref><ref name="motorsportstats_WSBK_2012"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/superbike-world-championship/summary/2012 motorsportstats.com, ''WSBK - 2012''], pristupljeno 24. veljače 2022. </ref> |- |rowspan="2"|{{Z|ITA}} [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imola]] ||''Italy (1) - Race 1 |- |''Italy (1) - Race 2 |- |{{Z|SAD}} Miller Motorsports Park ||''USA - Race 1 |- !colspan="8"| |- <!-- | || || || || || || || |- | || || || || || || || |- --> |} === Ostale pobjede === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" |- !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |} --> == Pregled karijere == === Po sezonama - cestovni motociklizam === {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; width="100%"; text-align: center" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- |1992. ||Europsko prvenstvo - 125cc ||<small> ||[[Honda]] ||<small> Honda | ||0 ||0 || || ||45 ||'''8. |<ref name="rm_ep_125cc_1992"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20EUROPE/Euromoto%201992%20125.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT D'EUROPE DE VITESSE MOTO - 1992 - 125cc''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref> |- |rowspan="2"|1993. ||[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 250cc]] ||<small> Daytona Pit Lane Racing <br> Team Pit-Lane ||[[Honda]] ||<small> Honda RS250R |6 ||0 ||0 ||0 ||0 ||9 ||'''23 |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC">{{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/checa-carlos.pdf pilotegpmoto.com, ''CHECA Carlos''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211229173320/http://www.pilotegpmoto.com/checa-carlos.pdf |date=29. prosinca 2021. }}, preuzeto 12. travnja 2022.</ref><ref name="crashnet_CC"> {{en icon}} [https://www.crash.net/wsbk/racer/1151/carlos-checa crash.net, ''Carlos Checa''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="rm_sp_250cc_1993"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_93-250.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1993 - 250cc''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1993"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725174838/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1993_heden.htm jumpingjack.nl, ''1993 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1993"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1993.pdf pilotegpmoto.com, ''1993 (GP)''], preuzeto 12. travnja 2022. </ref> |- |[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 125cc]] ||<small> M.C. Manresa Petrocat ||[[Honda]] ||<small> Honda RS125R |1 ||0 ||0 ||0 ||0 ||9 ||'''27. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_sp_125cc_1993"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_93-125.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1993 - 125cc''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1993"/><ref name="pilotegpmoto_1993"/> |- |1994. ||Svjetsko prvenstvo - 250cc ||<small> Givi Racing ||[[Honda]] ||<small> Honda |14 ||0 ||0 ||0 ||0 ||54 ||'''12. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_sp_250cc_1994"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_94-250.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1994 - 250cc''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1994"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725165631/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1994_deel_1_heden.htm jumpingjack.nl, ''1994 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1994"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1994.pdf pilotegpmoto.com, ''1994 (GP)''], preuzeto 12. travnja 2022. </ref> |- |rowspan="3"|1995. ||[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 500cc]] ||<small> Fortuna Honda Pons ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 |5 ||0 ||0 ||0 ||1 ||26 ||'''16. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/carlos-checa/results motorsportstats.com, ''Carlos Checa'' - ''Results''], pristupljeno 12. travnja 2022 </ref><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_GP_1995"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1995.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1995''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="rm_sp_500cc_1995"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_95-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1995 - 500cc''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1995"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725163137/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1995_heden.htm jumpingjack.nl, ''1995 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1995"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1995.pdf pilotegpmoto.com, ''1995 (GP)''], preuzeto 12. travnja 2022. </ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_1995"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1995 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1995''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref> |- |Svjetsko prvenstvo - 250cc ||<small> Fortuna Honda Pons ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR250 |7 (8) ||0 ||0 ||0 ||0 ||45 ||'''13. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_sp_250cc_1995"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_95-250.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1995 - 250cc''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1995"/><ref name="pilotegpmoto_1995"/> |- |Španjolsko prvenstvo - 250cc ||<small> ||[[Honda]] ||<small> Honda | || || || || || ||bgcolor="gold"|'''1. |<ref name="rm_ch_Spain"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20NATIONS%20solos/CHAMP%20ESPAGNE.htm racingmemo.free.fr, ''Les Champions Espagnols''], pristupljeno 1. travnja 2022. </ref> |- |1996. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Fortuna Honda Pons ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 V4 |14 (15) ||'''1 ||3 ||0 ||1 ||124 ||'''8. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_GP_1996"/><ref name="rm_sp_500cc_1996"/><ref name="jumpinjack_gp_1996"/><ref name="pilotegpmoto_1996"/><ref name="motorsportstats_MotoGP_1996"/> |- |1997. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> MoviStar Honda Pons ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 V4 |15 ||0 ||3 ||0 ||1 ||119 ||'''8. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_GP_1997"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1997.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1997''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="rm_sp_500cc_1997"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_97-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1997 - 500cc''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1997"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725154624/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1997_heden.htm jumpingjack.nl, ''1997 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1997"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1997.pdf pilotegpmoto.com, ''1997 (GP)''], preuzeto 12. travnja 2022. </ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_1997"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1997 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1997''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref> |- |1998. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> MoviStar Honda Pons ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 V4 |11 (13) ||'''1 ||3 ||1 ||1 ||139 ||'''4. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_GP_1998"/><ref name="rm_sp_500cc_1998"/><ref name="jumpinjack_gp_1998"/><ref name="pilotegpmoto_1998"/><ref name="motorsportstats_MotoGP_1998"/> |- |1999. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Marlboro Yamaha Team ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha YZR500 (OWK1) |16 ||0 ||1 ||0 ||0 ||125 ||'''7. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_sp_500cc_1999"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_99-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1999 - 500cc''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1999"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725173426/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1999_heden.htm jumpingjack.nl, ''1999 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1999"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1999.pdf pilotegpmoto.com, ''1999 (GP)''], preuzeto 12. travnja 2022. </ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_1999"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1999 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1999''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref> |- |2000. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Marlboro Yamaha Team ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha YZR500 (OWK6) |16 ||0 ||4 ||0 ||0 ||155 ||'''6. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_sp_500cc_2000"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_00-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2000 - 500cc''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_2000"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725154430/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2000_heden.htm jumpingjack.nl, ''2000 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_2000">{{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-2000.pdf pilotegpmoto.com, ''2000 (GP)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211231150940/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2000.pdf |date=31. prosinca 2021. }}, preuzeto 12. travnja 2022.</ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_2000"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2000 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2000''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref> |- |2001. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Marlboro Yamaha Team ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha YZR500 (OWL6) |15 ||0 ||3 ||0 ||0 ||137 ||'''6. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_sp_500cc_2001"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_01-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2001 - 500cc''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_2001"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725155814/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2001_heden.htm jumpingjack.nl, ''2001 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_2001">{{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-2001.pdf pilotegpmoto.com, ''2001 (GP)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211115093136/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2001.pdf |date=15. studenoga 2021. }}, preuzeto 12. travnja 2022.</ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_2001"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2001 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2001''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref> |- |2002. ||[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - MotoGP]] ||<small> Marlboro Yamaha Team ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha YZR-M1 (OWM1) |16 ||0 ||4 ||1 ||1 ||141 ||'''5. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_GP_2002"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-2002.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 2002''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="rm_sp_MotoGP_2002"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_02-999.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2002 - MotoGP''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_2002"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725163743/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2002_heden.htm jumpingjack.nl, ''2002 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_2002">{{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-2002.pdf pilotegpmoto.com, ''2002 (GP)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211115093128/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2002.pdf |date=15. studenoga 2021. }}, preuzeto 12. travnja 2022.</ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_2002"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2002 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2002''], pristupljeno 12. travnja 2022. </ref> |- |2003. ||Svjetsko prvenstvo - MotoGP ||<small> Fortuna Yamaha Team ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha YZR-M1 (OWN3) |16 ||0 ||0 ||0 ||0 ||123 ||'''7. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_sp_MotoGP_2003"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_03-999.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2003 - MotoGP''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_2003"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725162013/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2003_heden.htm jumpingjack.nl, ''2003 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_2003">{{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-2003.pdf pilotegpmoto.com, ''2003 (GP)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211115084939/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2003.pdf |date=15. studenoga 2021. }}, preuzeto 13. travnja 2022.</ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_2003"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2003 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2003''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref> |- |2004. ||Svjetsko prvenstvo - MotoGP ||<small> Gauloises Fortuna Yamaha ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha YZR-M1 (OWP3) |16 ||0 ||1 ||1 ||0 ||117 ||'''7. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_GP_2004"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-2004.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 2004''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref><ref name="rm_sp_MotoGP_2004"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_04-999.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2004 - MotoGP''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_2004"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725174112/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2004_heden.htm jumpingjack.nl, ''2004 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_2004">{{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-2004.pdf pilotegpmoto.com, ''2004 (GP)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211115084917/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2004.pdf |date=15. studenoga 2021. }}, preuzeto 13. travnja 2022.</ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_2004"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2004 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2004''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref> |- |2005. ||Svjetsko prvenstvo - MotoGP ||<small> Ducati Marlboro Team <br> Ducati Team ||Ducati ||<small> Ducati Desmosedici GP5 |17 ||0 ||2 ||0 ||0 ||138 ||'''9. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_sp_MotoGP_2005"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_05-999.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2005 - MotoGP''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_2005"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725173752/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2005_heden.htm jumpingjack.nl, ''2005 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_2005">{{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-2005.pdf pilotegpmoto.com, ''2005 (GP)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211115084940/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2005.pdf |date=15. studenoga 2021. }}, preuzeto 13. travnja 2022.</ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_2005"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2005 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2005''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref> |- |2006. ||Svjetsko prvenstvo - MotoGP ||<small> Tech 3 Yamaha ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha YZR-M1 (OWR3) |17 ||0 ||0 ||0 ||0 ||75 ||'''15. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_sp_MotoGP_2006"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_06-999.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2006 - MotoGP''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_2006"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725170524/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2006_heden.htm jumpingjack.nl, ''2006 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_2006">{{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-2006.pdf pilotegpmoto.com, ''2006 (GP)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211115093129/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2006.pdf |date=15. studenoga 2021. }}, preuzeto 13. travnja 2022.</ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_2006"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2006 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2006''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref> |- |2007. ||[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2007. – MotoGP|Svjetsko prvenstvo - MotoGP]] ||<small> Honda LCR ||[[Honda]] ||<small> Honda RC212V |18 ||0 ||0 ||0 ||0 ||65 ||'''14. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="rm_sp_MotoGP_2007"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_07-800.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2007 - MotoGP''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_2007"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725171314/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2007_heden.htm jumpingjack.nl, ''2007 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_2007">{{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-2007.pdf pilotegpmoto.com, ''2007 (GP)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211115084915/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2007.pdf |date=15. studenoga 2021. }}, preuzeto 13. travnja 2022.</ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_2007"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2007 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2007''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref> |- |2008. ||[[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] ||<small> Hannspree Ten Kate Honda ||[[Honda]] ||<small> Honda CBR1000RR |28 ||'''2 ||7 ||1 ||5 ||313 ||'''4. |<ref name="wsbk_CC_stats"/><ref name="wsbk_CC_stats_wayback"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="wsbk_CC_2008_races">{{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/results%20statistics/rider/Carlos+Checa/races/SBK/2008?_adin=01102696952 worldsbk.com, ''Carlos Checa - WSBK - 2008 - Races''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220413144757/https://www.worldsbk.com/en/results%20statistics/rider/Carlos%20Checa/races/SBK/2008?_adin=01102696952 |date=13. travnja 2022. }}, pristupljeno 13. travnja 2022.</ref><ref name="wsbk_CC_2008_races_wb"/><ref name="rm_sp_SBK_2008"/><ref name="motorsportstats_WSBK_2008"/> |- |2009. ||Svjetsko prvenstvo - Superbike ||<small> HANNspree Ten Kate Honda ||[[Honda]] ||<small> Honda CBR1000RR |28 ||0 ||4 ||0 ||0 ||209 ||'''7. |<ref name="wsbk_CC_stats"/><ref name="wsbk_CC_stats_wayback"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="wsbk_CC_2009_races">{{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/results%20statistics/rider/Carlos+Checa/races/SBK/2009?_adin=01102696952 worldsbk.com, ''Carlos Checa - WSBK - 2009 - Races''], pristupljeno 13. travnja 2022.</ref><ref name="wsbk_CC_2009_races_wb"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20130304061942/http://www.worldsbk.com/teams-e-riders/rider-details?p_S_Campionato=SBK&pilota=1698&p_Posizione=99&anno=2009&page=Partecipazioni worldsbk.com, ''Carlos Checa - Races SBK 2009''], wayback arhiva </ref><ref name="rm_sp_SBK_2009"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%202009.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES - CLASSEMENTS COMPLETS - 2008'], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref><ref name="motorsportstats_WSBK_2009"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/superbike-world-championship/summary/2009 motorsportstats.com, ''WSBK - 2009''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref> |- |rowspan="2"|2010. ||Svjetsko prvenstvo - MotoGP ||<small> Pramac Racing Team ||Ducati ||<small> Ducati Desmosedici GP10 |2 ||0 ||0 ||0 ||0 ||1 ||'''21. |<ref name="motogp_CC"/><ref name="pilotegpmoto_CC"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="rm_sp_MotoGP_2010"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_10-800.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2010 - MotoGP''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_2010"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725160311/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2010_heden.htm jumpingjack.nl, ''2010 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_2010">{{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-2010.pdf pilotegpmoto.com, ''2010 (GP)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211115085003/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2010.pdf |date=15. studenoga 2021. }}, preuzeto 13. travnja 2022.</ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_2010"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2010 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2010''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref> |- |Svjetsko prvenstvo - Superbike ||<small> Althea Racing ||Ducati ||<small> Ducati 1098R |26 ||'''3 ||8 ||1 ||7 ||297 ||bgcolor="goldenrod"|'''3. |<ref name="wsbk_CC_stats"/><ref name="wsbk_CC_stats_wayback"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="wsbk_CC_2010_races">{{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/results%20statistics/rider/Carlos+Checa/races/SBK/2010?_adin=01102696952 worldsbk.com, ''Carlos Checa - WSBK - 2010 - Races''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220413165727/https://www.worldsbk.com/en/results%20statistics/rider/Carlos%20Checa/races/SBK/2010?_adin=01102696952 |date=13. travnja 2022. }}, pristupljeno 13. travnja 2022.</ref><ref name="wsbk_CC_2010_races_wb"/><ref name="rm_sp_SBK_2010"/><ref name="motorsportstats_WSBK_2010"/> |- |2011. ||Svjetsko prvenstvo - Superbike ||<small> Althea Racing ||Ducati ||<small> Ducati 1098R |26 ||'''15 ||21 ||6 ||10 ||505 ||bgcolor="gold"|'''1. |<ref name="wsbk_CC_stats"/><ref name="wsbk_CC_stats_wayback"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="wsbk_CC_2011_races">{{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/results%20statistics/rider/Carlos+Checa/races/SBK/2011?_adin=01102696952 worldsbk.com, ''Carlos Checa - WSBK - 2011 - Races''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220413165725/https://www.worldsbk.com/en/results%20statistics/rider/Carlos%20Checa/races/SBK/2011?_adin=01102696952 |date=13. travnja 2022. }}, pristupljeno 13. travnja 2022.</ref><ref name="wsbk_CC_2011_races_wb"/><ref name="motorsportstats_WSBK_2011"/> |- |2012. ||Svjetsko prvenstvo - Superbike ||<small> Althea Racing ||Ducati ||<small> Ducati 1098R |27 ||'''4 ||9 ||1 ||8 ||287.5 ||'''4. |<ref name="wsbk_CC_stats"/><ref name="wsbk_CC_stats_wayback"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="crashnet_CC"/><ref name="wsbk_CC_2012_races">{{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/results%20statistics/rider/Carlos+Checa/races/SBK/2012?_adin=01102696952 worldsbk.com, ''Carlos Checa - WSBK - 2012 - Races''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220413165728/https://www.worldsbk.com/en/results%20statistics/rider/Carlos%20Checa/races/SBK/2012?_adin=01102696952 |date=13. travnja 2022. }}, pristupljeno 13. travnja 2022.</ref><ref name="wsbk_CC_2012_races_wb"/><ref name="motorsportstats_WSBK_2012"/> |- |2013. ||Svjetsko prvenstvo - Superbike ||<small> Team Ducati Alstare ||Ducati ||<small> Ducati 1199 Panigale R |15 (21) ||0 ||0 ||1 ||0 ||80 ||'''15. |<ref name="wsbk_CC_stats"/><ref name="wsbk_CC_stats_wayback"/><ref name="motorsportstats_results_CC"/><ref name="wsbk_CC_2013_races">{{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/results%20statistics/rider/Carlos+Checa/races/SBK/2013?_adin=01102696952 worldsbk.com, ''Carlos Checa - WSBK - 2013 - Races''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220413165723/https://www.worldsbk.com/en/results%20statistics/rider/Carlos%20Checa/races/SBK/2013?_adin=01102696952 |date=13. travnja 2022. }}, pristupljeno 13. travnja 2022.</ref><ref name="motorsportstats_WSBK_2013"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/superbike-world-championship/summary/2013 motorsportstats.com, ''WSBK - 2013''], pristupljeno 13. travnja 2022. </ref> |- <!-- | || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || |- ---> |} === Po natjecanjima - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center" !sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !! |- | || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || |- |} --> == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}}{{spa icon}}{{cat icon}} [https://carloscheca.com/ carloscheca.com] * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/profile/Carlos+Checa motogp.com, ''Carlos Checa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211229173318/https://www.motogp.com/en/riders/profile/Carlos+Checa |date=29. prosinca 2021. }} * {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/rider/Carlos%20Checa/1698 worldsbk.com, ''Carlos Checa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211229173319/https://www.worldsbk.com/en/rider/Carlos%20Checa/1698 |date=29. prosinca 2021. }} == Izvori == <small> * {{spa icon}} [https://carloscheca.com/carlos-checa-carrera-career/ carloscheca.com, ''Mi carrera''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211229173325/https://carloscheca.com/carlos-checa-carrera-career/ |date=29. prosinca 2021. }} * {{spa icon}} [https://carloscheca.com/resultados/ carloscheca.com, ''Resultados''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211229173326/https://carloscheca.com/resultados/ |date=29. prosinca 2021. }} * {{en icon}} [https://www.crash.net/wsbk/racer/1151/carlos-checa crash.net, ''Carlos Checa''], pristupljeno 29. prosinca 2021. * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/checa-carlos.pdf pilotegpmoto.com, ''CHECA Carlos''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211229173320/http://www.pilotegpmoto.com/checa-carlos.pdf |date=29. prosinca 2021. }}, preuzeto 29. prosinca 2021. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20131029161547/http://www.worldsbk.com/it/teams-e-riders/rider?pilota=1698 worldsbk.com, ''Carlos Checa''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/carlos-checa/summary/series/motogp motorsportstats.com, ''Carlos Checa''], pristupljeno 29. prosinca 2021. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/carlos-checa/results motorsportstats.com, ''Carlos Checa'' - ''Results''], pristupljeno 29. prosinca 2021. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/drivers/carlos-checa/ motorsportmagazine.com, ''Carlos Checa''], pristupljeno 29. prosinca 2021. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/carlos-checa-motor-sport-spf207.html the-sports.org, ''Carlos Checa''], pristupljeno 29. prosinca 2021. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20191030143002/https://www.motorrad-autogrammkarten.de/autogramm/view/carlos-checa.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Carlos Checa''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.motorsport-archive.com/drivers/driver/detail/id/Carlos%20Checa motorsport-archive.com, ''Carlos Checa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211019082952/https://www.motorsport-archive.com/drivers/driver/detail/id/Carlos%20Checa |date=19. listopada 2021. }}, pristupljeno 29. prosinca 2021. * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/riders/carlos_checa/ global.yamaha-motor.com, ''Carlos Checa''], pristupljeno 31. prosinca 2021. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20NATIONS%20solos/CHAMP%20ESPAGNE.htm racingmemo.free.fr, ''Les Champions Espagnols''], pristupljeno 29. prosinca 2021. {{izvori|49em}} </small> {{Prvaci Superbike svjetskog prvenstva}} {{GLAVNIRASPORED:Checa, Carlos}} [[Kategorija:Španjolski športski motociklisti]] lu9bh8jrgrxzydq6po8btsv2mqejrcz 0 718222 7578150 7210712 2026-08-15T22:22:39Z Zeljko 1196 7578150 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Mecardonia | slika = Mecardonia procumbens habit.jpg | slika_opis = ''Mecardonia procumbens'' | status = | phulum = [[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | subfamilia = [[Gratioloideae]] | tribus = [[Gratioleae]] | subtribus = [[Gratiolinae]] | genus = '''''Mecardonia''''' | genus_autorstvo = [[Ruiz]] & [[Pav.]] }} '''''Mecardonia''''' je biljni rod iz porodice [[Trpučevke|trpučevki]] (''[[Plantaginaceae]]'') opisan [[1794.]]. Sastoji se od deset vrsta [[Trajnice|trajnica]] iz [[Južna Amerika|Južne]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. == Etimologija == Ime ''Mecardonia'' posvećeno je Don Antoniju de Meca y Cardoni, markizu od Ciutadille, pokrovitelju botanike u [[Barcelona|Barceloni]]. Ruiz i Pavón u izvornom djelu navode da je Meca y Cardona Real Colegio de Cirugía u Barceloni ustupio zemljište za osnivanje botaničkog vrta. Tu posvetu prenosi i Rossow u reviziji roda iz [[1987.]] == Morfologija == Predstavnici roda su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] zeleni, katkad pri osnovi blago odrvenjele. [[Stabljika|Stabljike]] su uspravne, uzlazne ili češće polegle do puzave, nerijetko se zakorjenjuju na koljencima; uglavnom su gole, rjeđe dlakave, te su često izrazito uglate ili čak okriljene. [[Listovi]] su jednostavni, nasuprotni i dekusatni, najčešće nazubljeni u gornjem dijelu, rjeđe gotovo cjelovitog ruba.<ref name="Periodica ">[https://www.e-periodica.ch/cntmng?pid=can-002%3A1987%3A42%3A%3A895 Revision del género Mecardonia], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su pojedinačni i pazušni, sjedeći ili na stapkama, s dva brakteola pri osnovi. Najčešće su žuti, često s crvenkastim ili purpurnim žilama, ali mogu biti bijeli ili bjelkasti, a rijetko ružičasti s ljubičastim ždrijelom. Čaška je duboko podijeljena na pet nejednakih lapova, pri čemu su tri vanjska šira od dva unutarnja. Vjenčić je dvousnat, s valjkastom cijevi.<ref name="Periodica "/> [[Prašnik]]a su 4 i didinamni su. Antere imaju dvije međusobno razmaknute teke; spojnica se račva u dva kraka, od kojih svaki nosi po jednu teku. Plodnica je nadrasla i dvopretinčasta, s brojnim sjemenim zametcima; njuška je završna i dvorežnjevita. Plod je okruglasta do jajasta septična kapsula koja se otvara s dva zaklopca. Sjemenke su brojne, sitne i mrežasto odnosno jamasto izbrazdane.<ref name="Periodica "/> == Stanište i rasprostranjenost == ''Mecardonia'' je američki rod. Rossow ga je [[1987.]] bilježio od Sjedinjenih Država do Argentine, a noviji radovi navode i središnji Čile; Kew njegov današnji prirodni areal sažima kao Novi svijet. Središte raznolikosti nalazi se u južnoj Južnoj Americi, osobito u području južnog Brazila, Urugvaja i sjeveroistočne Argentine. Vrste nastanjuju različita staništa, ali mnoge su povezane s otvorenim, vlažnim ili povremeno mokrim mjestima; pojedine rastu uz vodotoke, na vlažnim travnjacima i močvarnim rubovima, dok neke podnose i sezonski suša otvorena staništa. Izvan Amerike pojedine su vrste unesene i naturalizirane, među ostalim u tropskoj Africi.<ref name="Flora 37 ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia Flora of the Southern and Mid-Atlantic States], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Mecardonia acuminata]]'' <small>(Walter) Small</small> # ''[[Mecardonia berroi]]'' <small>Marchesi</small> # ''[[Mecardonia exilis]]'' <small>(Brandegee) Pennell</small> # ''[[Mecardonia grandiflora]]'' <small>(Benth.) Pennell</small> # ''[[Mecardonia kamogawae]]'' <small>Greppi & J.C.Hagiw.</small> # ''[[Mecardonia procumbens]]'' <small>(Mill.) Small</small> # ''[[Mecardonia pubescens]]'' <small>Rossow</small> # ''[[Mecardonia reneeae]]'' <small>Greppi & M.M.Sosa</small> # ''[[Mecardonia serpylloides]]'' <small>(Cham. & Schltdl.) Pennell</small> # ''[[Mecardonia vandellioides]]'' <small>(Kunth) Pennell</small> == Sinonimi == * ''Pagesia'' <small>Raf.</small> * ''Endopogon'' <small>Raf.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Gratioleae]] mfgs01l8a8xkek0usgifrmxbv9lr8iv 7578153 7578150 2026-08-15T22:41:22Z Zeljko 1196 /* Stanište i rasprostranjenost */ 7578153 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Mecardonia | slika = Mecardonia procumbens habit.jpg | slika_opis = ''Mecardonia procumbens'' | status = | phulum = [[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | subfamilia = [[Gratioloideae]] | tribus = [[Gratioleae]] | subtribus = [[Gratiolinae]] | genus = '''''Mecardonia''''' | genus_autorstvo = [[Ruiz]] & [[Pav.]] }} '''''Mecardonia''''' je biljni rod iz porodice [[Trpučevke|trpučevki]] (''[[Plantaginaceae]]'') opisan [[1794.]]. Sastoji se od deset vrsta [[Trajnice|trajnica]] iz [[Južna Amerika|Južne]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. == Etimologija == Ime ''Mecardonia'' posvećeno je Don Antoniju de Meca y Cardoni, markizu od Ciutadille, pokrovitelju botanike u [[Barcelona|Barceloni]]. Ruiz i Pavón u izvornom djelu navode da je Meca y Cardona Real Colegio de Cirugía u Barceloni ustupio zemljište za osnivanje botaničkog vrta. Tu posvetu prenosi i Rossow u reviziji roda iz [[1987.]] == Morfologija == Predstavnici roda su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] zeleni, katkad pri osnovi blago odrvenjele. [[Stabljika|Stabljike]] su uspravne, uzlazne ili češće polegle do puzave, nerijetko se zakorjenjuju na koljencima; uglavnom su gole, rjeđe dlakave, te su često izrazito uglate ili čak okriljene. [[Listovi]] su jednostavni, nasuprotni i dekusatni, najčešće nazubljeni u gornjem dijelu, rjeđe gotovo cjelovitog ruba.<ref name="Periodica ">[https://www.e-periodica.ch/cntmng?pid=can-002%3A1987%3A42%3A%3A895 Revision del género Mecardonia], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su pojedinačni i pazušni, sjedeći ili na stapkama, s dva brakteola pri osnovi. Najčešće su žuti, često s crvenkastim ili purpurnim žilama, ali mogu biti bijeli ili bjelkasti, a rijetko ružičasti s ljubičastim ždrijelom. Čaška je duboko podijeljena na pet nejednakih lapova, pri čemu su tri vanjska šira od dva unutarnja. Vjenčić je dvousnat, s valjkastom cijevi.<ref name="Periodica "/> [[Prašnik]]a su 4 i didinamni su. Antere imaju dvije međusobno razmaknute teke; spojnica se račva u dva kraka, od kojih svaki nosi po jednu teku. Plodnica je nadrasla i dvopretinčasta, s brojnim sjemenim zametcima; njuška je završna i dvorežnjevita. Plod je okruglasta do jajasta septična kapsula koja se otvara s dva zaklopca. Sjemenke su brojne, sitne i mrežasto odnosno jamasto izbrazdane.<ref name="Periodica "/> == Stanište i rasprostranjenost == ''Mecardonia'' je američki rod. Rossow ga je [[1987.]] bilježio od [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] do [[Argentina|Argentine]], a noviji radovi navode i središnji Čile; Kew njegov današnji prirodni areal sažima kao Novi svijet. Središte raznolikosti nalazi se u južnoj Južnoj Americi, osobito u području južnog [[Brazil]]a, [[Urugvaj]]a i sjeveroistočne Argentine. Vrste nastanjuju različita staništa, ali mnoge su povezane s otvorenim, vlažnim ili povremeno mokrim mjestima; pojedine rastu uz vodotoke, na vlažnim travnjacima i močvarnim rubovima, dok neke podnose i sezonski suša otvorena staništa. Izvan Amerike pojedine su vrste unesene i naturalizirane, među ostalim u tropskoj Africi.<ref name="Flora 37 ">[https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=gn&name=Flindersia Flora of the Southern and Mid-Atlantic States], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Mecardonia acuminata]]'' <small>(Walter) Small</small> # ''[[Mecardonia berroi]]'' <small>Marchesi</small> # ''[[Mecardonia exilis]]'' <small>(Brandegee) Pennell</small> # ''[[Mecardonia grandiflora]]'' <small>(Benth.) Pennell</small> # ''[[Mecardonia kamogawae]]'' <small>Greppi & J.C.Hagiw.</small> # ''[[Mecardonia procumbens]]'' <small>(Mill.) Small</small> # ''[[Mecardonia pubescens]]'' <small>Rossow</small> # ''[[Mecardonia reneeae]]'' <small>Greppi & M.M.Sosa</small> # ''[[Mecardonia serpylloides]]'' <small>(Cham. & Schltdl.) Pennell</small> # ''[[Mecardonia vandellioides]]'' <small>(Kunth) Pennell</small> == Sinonimi == * ''Pagesia'' <small>Raf.</small> * ''Endopogon'' <small>Raf.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Gratioleae]] j2vznflz240uks7neckkl8akhuess7h 7578155 7578153 2026-08-15T22:47:07Z Zeljko 1196 7578155 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Mecardonia | slika = Mecardonia procumbens habit.jpg | slika_opis = ''Mecardonia procumbens'' | status = | phulum = [[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | subfamilia = [[Gratioloideae]] | tribus = [[Gratioleae]] | subtribus = [[Gratiolinae]] | genus = '''''Mecardonia''''' | genus_autorstvo = [[Ruiz]] & [[Pav.]] }} '''''Mecardonia''''' je biljni rod iz porodice [[Trpučevke|trpučevki]] (''[[Plantaginaceae]]'') opisan [[1794.]]. Sastoji se od deset vrsta [[Trajnice|trajnica]] iz [[Južna Amerika|Južne]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. == Etimologija == Ime ''Mecardonia'' posvećeno je Don Antoniju de Meca y Cardoni, markizu od Ciutadille, pokrovitelju botanike u [[Barcelona|Barceloni]]. Ruiz i Pavón u izvornom djelu navode da je Meca y Cardona Real Colegio de Cirugía u Barceloni ustupio zemljište za osnivanje botaničkog vrta. Tu posvetu prenosi i Rossow u reviziji roda iz [[1987.]] == Morfologija == Predstavnici roda su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] zeleni, katkad pri osnovi blago odrvenjele. [[Stabljika|Stabljike]] su uspravne, uzlazne ili češće polegle do puzave, nerijetko se zakorjenjuju na koljencima; uglavnom su gole, rjeđe dlakave, te su često izrazito uglate ili čak okriljene. [[Listovi]] su jednostavni, nasuprotni i dekusatni, najčešće nazubljeni u gornjem dijelu, rjeđe gotovo cjelovitog ruba.<ref name="Periodica ">[https://www.e-periodica.ch/cntmng?pid=can-002%3A1987%3A42%3A%3A895 Revision del género Mecardonia], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su pojedinačni i pazušni, sjedeći ili na stapkama, s dva brakteola pri osnovi. Najčešće su žuti, često s crvenkastim ili purpurnim žilama, ali mogu biti bijeli ili bjelkasti, a rijetko ružičasti s ljubičastim ždrijelom. Čaška je duboko podijeljena na pet nejednakih lapova, pri čemu su tri vanjska šira od dva unutarnja. Vjenčić je dvousnat, s valjkastom cijevi.<ref name="Periodica "/> [[Prašnik]]a su 4 i didinamni su. Antere imaju dvije međusobno razmaknute teke; spojnica se račva u dva kraka, od kojih svaki nosi po jednu teku. Plodnica je nadrasla i dvopretinčasta, s brojnim sjemenim zametcima; njuška je završna i dvorežnjevita. Plod je okruglasta do jajasta septična kapsula koja se otvara s dva zaklopca. Sjemenke su brojne, sitne i mrežasto odnosno jamasto izbrazdane.<ref name="Periodica "/> == Stanište i rasprostranjenost == ''Mecardonia'' je američki rod. Rossow ga je [[1987.]] bilježio od [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] do [[Argentina|Argentine]], a noviji radovi navode i središnji Čile; Kew njegov današnji prirodni areal sažima kao Novi svijet. Središte raznolikosti nalazi se u južnoj Južnoj Americi, osobito u području južnog [[Brazil]]a, [[Urugvaj]]a i sjeveroistočne Argentine.<ref name="Periodica "/> Vrste nastanjuju različita staništa, ali mnoge su povezane s otvorenim, vlažnim ili povremeno mokrim mjestima; pojedine rastu uz vodotoke, na vlažnim travnjacima i močvarnim rubovima, dok neke podnose i sezonski suša otvorena staništa. Izvan Amerike pojedine su vrste unesene i naturalizirane, među ostalim u tropskoj Africi.<ref name="Flora 37 ">[https://wcbotanicalclub.org/wp-content/uploads/2016/05/weakleyflora_2012-sep-noimages-part4_770-1197_dicotb.pdf?utm Flora of the Southern and Mid-Atlantic States], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Mecardonia acuminata]]'' <small>(Walter) Small</small> # ''[[Mecardonia berroi]]'' <small>Marchesi</small> # ''[[Mecardonia exilis]]'' <small>(Brandegee) Pennell</small> # ''[[Mecardonia grandiflora]]'' <small>(Benth.) Pennell</small> # ''[[Mecardonia kamogawae]]'' <small>Greppi & J.C.Hagiw.</small> # ''[[Mecardonia procumbens]]'' <small>(Mill.) Small</small> # ''[[Mecardonia pubescens]]'' <small>Rossow</small> # ''[[Mecardonia reneeae]]'' <small>Greppi & M.M.Sosa</small> # ''[[Mecardonia serpylloides]]'' <small>(Cham. & Schltdl.) Pennell</small> # ''[[Mecardonia vandellioides]]'' <small>(Kunth) Pennell</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Pagesia'' <small>Raf.</small> in Fl. Ludov.: 48 (1817) * ''Endopogon'' <small>Raf.</small> in Amer. Monthly Mag. & Crit. Rev. 3: 101 (1818) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Gratioleae]] 9tpy3akprguj6dm29gnrwvx5bhy2abd 7578156 7578155 2026-08-15T22:47:48Z Zeljko 1196 7578156 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Mecardonia | slika = Mecardonia procumbens habit.jpg | slika_opis = ''Mecardonia procumbens'' | status = | phulum = [[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | subfamilia = [[Gratioloideae]] | tribus = [[Gratioleae]] | genus = '''''Mecardonia''''' | genus_autorstvo = [[Ruiz]] & [[Pav.]] }} '''''Mecardonia''''' je biljni rod iz porodice [[Trpučevke|trpučevki]] (''[[Plantaginaceae]]'') opisan [[1794.]]. Sastoji se od deset vrsta [[Trajnice|trajnica]] iz [[Južna Amerika|Južne]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. == Etimologija == Ime ''Mecardonia'' posvećeno je Don Antoniju de Meca y Cardoni, markizu od Ciutadille, pokrovitelju botanike u [[Barcelona|Barceloni]]. Ruiz i Pavón u izvornom djelu navode da je Meca y Cardona Real Colegio de Cirugía u Barceloni ustupio zemljište za osnivanje botaničkog vrta. Tu posvetu prenosi i Rossow u reviziji roda iz [[1987.]] == Morfologija == Predstavnici roda su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] zeleni, katkad pri osnovi blago odrvenjele. [[Stabljika|Stabljike]] su uspravne, uzlazne ili češće polegle do puzave, nerijetko se zakorjenjuju na koljencima; uglavnom su gole, rjeđe dlakave, te su često izrazito uglate ili čak okriljene. [[Listovi]] su jednostavni, nasuprotni i dekusatni, najčešće nazubljeni u gornjem dijelu, rjeđe gotovo cjelovitog ruba.<ref name="Periodica ">[https://www.e-periodica.ch/cntmng?pid=can-002%3A1987%3A42%3A%3A895 Revision del género Mecardonia], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su pojedinačni i pazušni, sjedeći ili na stapkama, s dva brakteola pri osnovi. Najčešće su žuti, često s crvenkastim ili purpurnim žilama, ali mogu biti bijeli ili bjelkasti, a rijetko ružičasti s ljubičastim ždrijelom. Čaška je duboko podijeljena na pet nejednakih lapova, pri čemu su tri vanjska šira od dva unutarnja. Vjenčić je dvousnat, s valjkastom cijevi.<ref name="Periodica "/> [[Prašnik]]a su 4 i didinamni su. Antere imaju dvije međusobno razmaknute teke; spojnica se račva u dva kraka, od kojih svaki nosi po jednu teku. Plodnica je nadrasla i dvopretinčasta, s brojnim sjemenim zametcima; njuška je završna i dvorežnjevita. Plod je okruglasta do jajasta septična kapsula koja se otvara s dva zaklopca. Sjemenke su brojne, sitne i mrežasto odnosno jamasto izbrazdane.<ref name="Periodica "/> == Stanište i rasprostranjenost == ''Mecardonia'' je američki rod. Rossow ga je [[1987.]] bilježio od [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]] do [[Argentina|Argentine]], a noviji radovi navode i središnji Čile; Kew njegov današnji prirodni areal sažima kao Novi svijet. Središte raznolikosti nalazi se u južnoj Južnoj Americi, osobito u području južnog [[Brazil]]a, [[Urugvaj]]a i sjeveroistočne Argentine.<ref name="Periodica "/> Vrste nastanjuju različita staništa, ali mnoge su povezane s otvorenim, vlažnim ili povremeno mokrim mjestima; pojedine rastu uz vodotoke, na vlažnim travnjacima i močvarnim rubovima, dok neke podnose i sezonski suša otvorena staništa. Izvan Amerike pojedine su vrste unesene i naturalizirane, među ostalim u tropskoj Africi.<ref name="Flora 37 ">[https://wcbotanicalclub.org/wp-content/uploads/2016/05/weakleyflora_2012-sep-noimages-part4_770-1197_dicotb.pdf?utm Flora of the Southern and Mid-Atlantic States], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Mecardonia acuminata]]'' <small>(Walter) Small</small> # ''[[Mecardonia berroi]]'' <small>Marchesi</small> # ''[[Mecardonia exilis]]'' <small>(Brandegee) Pennell</small> # ''[[Mecardonia grandiflora]]'' <small>(Benth.) Pennell</small> # ''[[Mecardonia kamogawae]]'' <small>Greppi & J.C.Hagiw.</small> # ''[[Mecardonia procumbens]]'' <small>(Mill.) Small</small> # ''[[Mecardonia pubescens]]'' <small>Rossow</small> # ''[[Mecardonia reneeae]]'' <small>Greppi & M.M.Sosa</small> # ''[[Mecardonia serpylloides]]'' <small>(Cham. & Schltdl.) Pennell</small> # ''[[Mecardonia vandellioides]]'' <small>(Kunth) Pennell</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Pagesia'' <small>Raf.</small> in Fl. Ludov.: 48 (1817) * ''Endopogon'' <small>Raf.</small> in Amer. Monthly Mag. & Crit. Rev. 3: 101 (1818) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Gratioleae]] bk7apszu5t2tl2eu80tfa2jtu5iv7mk 0 718863 7577940 7575156 2026-08-15T13:32:10Z Zeljko 1196 7577940 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Andreadoxa'' | slika = Flor de Andreadoxa flava.png | slika_opis = ''Andreadoxa flava'' | status = CR | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Galipeeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Andreadoxa''''' | genus_autorstvo = Kallunki | species = ''A. flava'' | dvoimeno = ''Andreadoxa flava'' | dvoimeno_autorstvo = Kallunki }} '''''Andreadoxa''''' je monotipski rod [[Drveće|drveća]] iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Jedina je vrsta brazilski endem ''A. flava'' iz [[Bahia|Bahie]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1000903-1 Plants of the World online] Pristupljeno 14. listopada 2019.</ref>, kod [[Itabuna|Itabune]].<ref>[https://www.iucnredlist.org/species/158169386/176132625 Red List] Pristupljeno 17. veljače 2022.</ref> Rad o zaštitnom statusu iz 2008. navodi samo jednu poznatu odraslu jedinku, pronađenu u plantaži kakaa – cabruci – u području na području CEPEC-a uz cestu Ilhéus–Itabuna u Bahiji.<ref name="IPNI ">[https://ipni.org/n/1000904-1?utm IPNI], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> A stvar je u međuvremenu postalaAutori čak pišu da se nudila nagrada onome tko pronađe još jedan primjerak, ali ga unatoč intenzivnoj potrazi nisu pronašli. Isti rad tu jedinu poznatu jedinku navodi kao biljku koja raste u kultiviranom području i zato je vrstu tada procijenio kao izumrlu u prirodi (EW), iako je IUCN/Kew poslije vode kao kritično ugroženu (CR). == Etimologija == Rod je imonovan u čast botaničara [[André M.V. de Carvalho|Andréa M.V. de Carvalha]] (1951.-2002.), tadašnjeg kustosa herbarija CEPEC. <ref name="JSTOR ">[https://www.jstor.org/stable/2807718?utm JSTOR], pristupljeno 12. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Andreadoxa'' <small>Kallunki</small> monotipski je rod biljaka iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''), tribusa ''[[Galipeeae]]'' i podtribusa ''[[Galipeinae]]''. Rod je opisala [[Jacquelyn A. Kallunki]] [[1998.]] u časopisu Brittonia 50: 59–62, zajedno s njegovom jedinom vrstom ''Andreadoxa flava'' <small>Kallunki</small>. Prirodno je ograničen na jugoistočni dio brazilske savezne države [[Bahia]], gdje raste u vlažnim šumama atlantskog područja. Biljke su [[Stablo|stabla]] visoka oko 8–15 m, s [[deblo]]m promjera približno 12–15 cm. [[Listovi]] su naizmjenični i jednolisno sastavljeni (unifoliolatni); peteljka je duga 1,3–6 cm, a liska duguljasta do eliptična, 13–25,5 × 4,7–9,7 cm, gola, cjelovitog ruba i kratko ušiljena. Plojka je papirasta, prozirno žljezdasto istočkana, s uljnim žlijezdama posebno vidljivim na donjoj strani. Središnja žila istaknuta je i s gornje strane, a rubna fimbrijalna žila nedostaje.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su tirsoidni, skupljeni po nekoliko prema vrhovima [[grana]]; pojedini se razvijaju u pazušcima gornjih listova, a drugi uz pricvjetne listove koji rano otpadaju. Bočne jedinice cvata u početku su dihazijalno razgranate. [[Cvjetovi]] su dvospolni i slabo zigomorfni. [[Čaška]] je mala, čašasta, gotovo cjelovitog ruba i ostaje na plodu. Vjenčić ima pet slobodnih, svijetložutih i međusobno nejednakih [[latica]]; latice su pri osnovi sužene i ondje obrasle kratkim dlačicama. Kombinacija čašaste čaške i slobodnih žutih latica jedan je od važnih dijagnostičkih znakova roda.<ref name="WFO "/> Androecij je osobito karakterističan. Fertilna [[prašnik]]a su 2, smještena uz unutarnju laticu, a njihove su antere usko duguljaste, izrazito žljezdasto istočkane i pri osnovi imaju dvorežnjaste nastavke koji su međusobno spojeni. Uz njih se nalazi 5 staminodija, čiji su vrhovi kuglasto prošireni i žljezdasti; dva su pri osnovi prirasla uz latice, dok su ostala tri u donjem dijelu gusto dlakava. Nektarijski disk je čašast, cjelovit i nešto niži od plodnice. Upravo kombinacijom dvaju žljezdastih fertilnih prašnika i pet žljezdastih staminodija Andreadoxa se lako razlikuje od drugih Galipeinae.<ref name="WFO "/> Plodnica je građena od pet karpela, koji su međusobno slobodni osim što su povezani zajedničkim vratom [[Tučak|tučka]]; površina im je gola i gusto žljezdasto istočkana. Pri sazrijevanju se najčešće razvije samo jedan, rjeđe dva slobodna merikarpa, gotovo okrugla, široka oko 18–21 mm, koji se otvaraju duž trbušnog šava. Svaki razvijeni karpel nosi jednu [[sjeme]]nku. Sjemenka je velika, glatka i tupa sjaja, s vrlo tankom, papirastom sjemenom lupinom. Zametak je zakrivljen, a supke su jednake, presavijene uzduž i naborane. Glatka papirasta testa te presavijene i naborane supke također pripadaju obilježjima kojima je Kallunki definirala rod.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000533993 WFO], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Ostalo == Rod je endem Bahije u Brazilu i vezan uz vlažni tropski biom. Kew prihvaća samo jednu vrstu, Andreadoxa flava, pa morfološki opis te vrste ujedno predstavlja opis cijelog roda. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] [[Kategorija:Endemska flora Brazila]] snuq1223qtvn0bputxk0mwr59x2p2qa 7577942 7577940 2026-08-15T13:33:18Z Zeljko 1196 7577942 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Andreadoxa'' | slika = Flor de Andreadoxa flava.png | slika_opis = ''Andreadoxa flava'' | status = CR | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Galipeeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Andreadoxa''''' | genus_autorstvo = Kallunki | species = ''A. flava'' | dvoimeno = ''Andreadoxa flava'' | dvoimeno_autorstvo = Kallunki }} '''''Andreadoxa''''' je monotipski rod [[Drveće|drveća]] iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Jedina je vrsta brazilski endem ''A. flava'' iz [[Bahia|Bahie]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1000903-1 Plants of the World online] Pristupljeno 14. listopada 2019.</ref>, kod [[Itabuna|Itabune]].<ref>[https://www.iucnredlist.org/species/158169386/176132625 Red List] Pristupljeno 17. veljače 2022.</ref> Rad o zaštitnom statusu iz 2008. navodi samo jednu poznatu odraslu jedinku, pronađenu u plantaži kakaa – cabruci – na području CEPEC-a uz cestu [[Ilhéus]]–[[Itabuna]] u Bahiji.<ref name="IPNI ">[https://ipni.org/n/1000904-1?utm IPNI], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> A stvar je u međuvremenu postalaAutori čak pišu da se nudila nagrada onome tko pronađe još jedan primjerak, ali ga unatoč intenzivnoj potrazi nisu pronašli. Isti rad tu jedinu poznatu jedinku navodi kao biljku koja raste u kultiviranom području i zato je vrstu tada procijenio kao izumrlu u prirodi (EW), iako je IUCN/Kew poslije vode kao kritično ugroženu (CR). == Etimologija == Rod je imonovan u čast botaničara [[André M.V. de Carvalho|Andréa M.V. de Carvalha]] (1951.-2002.), tadašnjeg kustosa herbarija CEPEC. <ref name="JSTOR ">[https://www.jstor.org/stable/2807718?utm JSTOR], pristupljeno 12. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Andreadoxa'' <small>Kallunki</small> monotipski je rod biljaka iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''), tribusa ''[[Galipeeae]]'' i podtribusa ''[[Galipeinae]]''. Rod je opisala [[Jacquelyn A. Kallunki]] [[1998.]] u časopisu Brittonia 50: 59–62, zajedno s njegovom jedinom vrstom ''Andreadoxa flava'' <small>Kallunki</small>. Prirodno je ograničen na jugoistočni dio brazilske savezne države [[Bahia]], gdje raste u vlažnim šumama atlantskog područja. Biljke su [[Stablo|stabla]] visoka oko 8–15 m, s [[deblo]]m promjera približno 12–15 cm. [[Listovi]] su naizmjenični i jednolisno sastavljeni (unifoliolatni); peteljka je duga 1,3–6 cm, a liska duguljasta do eliptična, 13–25,5 × 4,7–9,7 cm, gola, cjelovitog ruba i kratko ušiljena. Plojka je papirasta, prozirno žljezdasto istočkana, s uljnim žlijezdama posebno vidljivim na donjoj strani. Središnja žila istaknuta je i s gornje strane, a rubna fimbrijalna žila nedostaje.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su tirsoidni, skupljeni po nekoliko prema vrhovima [[grana]]; pojedini se razvijaju u pazušcima gornjih listova, a drugi uz pricvjetne listove koji rano otpadaju. Bočne jedinice cvata u početku su dihazijalno razgranate. [[Cvjetovi]] su dvospolni i slabo zigomorfni. [[Čaška]] je mala, čašasta, gotovo cjelovitog ruba i ostaje na plodu. Vjenčić ima pet slobodnih, svijetložutih i međusobno nejednakih [[latica]]; latice su pri osnovi sužene i ondje obrasle kratkim dlačicama. Kombinacija čašaste čaške i slobodnih žutih latica jedan je od važnih dijagnostičkih znakova roda.<ref name="WFO "/> Androecij je osobito karakterističan. Fertilna [[prašnik]]a su 2, smještena uz unutarnju laticu, a njihove su antere usko duguljaste, izrazito žljezdasto istočkane i pri osnovi imaju dvorežnjaste nastavke koji su međusobno spojeni. Uz njih se nalazi 5 staminodija, čiji su vrhovi kuglasto prošireni i žljezdasti; dva su pri osnovi prirasla uz latice, dok su ostala tri u donjem dijelu gusto dlakava. Nektarijski disk je čašast, cjelovit i nešto niži od plodnice. Upravo kombinacijom dvaju žljezdastih fertilnih prašnika i pet žljezdastih staminodija Andreadoxa se lako razlikuje od drugih Galipeinae.<ref name="WFO "/> Plodnica je građena od pet karpela, koji su međusobno slobodni osim što su povezani zajedničkim vratom [[Tučak|tučka]]; površina im je gola i gusto žljezdasto istočkana. Pri sazrijevanju se najčešće razvije samo jedan, rjeđe dva slobodna merikarpa, gotovo okrugla, široka oko 18–21 mm, koji se otvaraju duž trbušnog šava. Svaki razvijeni karpel nosi jednu [[sjeme]]nku. Sjemenka je velika, glatka i tupa sjaja, s vrlo tankom, papirastom sjemenom lupinom. Zametak je zakrivljen, a supke su jednake, presavijene uzduž i naborane. Glatka papirasta testa te presavijene i naborane supke također pripadaju obilježjima kojima je Kallunki definirala rod.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000533993 WFO], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Ostalo == Rod je endem Bahije u Brazilu i vezan uz vlažni tropski biom. Kew prihvaća samo jednu vrstu, Andreadoxa flava, pa morfološki opis te vrste ujedno predstavlja opis cijelog roda. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] [[Kategorija:Endemska flora Brazila]] a3d05nn88si1mscytys0jo8pwfwxnjc 0 721708 7578211 6430011 2026-08-16T02:14:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578211 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Branimir Gabričević | slika = Branimir Gabricevic.jpg | slika_širina = 150px | naslov = | datum_rođenja = 8. srpnja 1915. | mjesto_rođenja = Podgora | datum_smrti = 17. listopada 1996. | mjesto_smrti = Beograd | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = arheologija | radna_institucija = Arheološki muzej u Splitu<br />Filozofski fakultet u Zadru | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Branimir Gabričević''' ([[Podgora]], [[8. srpnja]] [[1915.]] – [[Beograd]], [[17. listopada]] [[1996.]]), hrvatski [[Arheologija|arheolog]]. == Životopis == Klasičnu gimnaziju završio je u Splitu 1933., studij klasične filologije i arheologije na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] 1938. Tezom ''Mitrin kult na području rimske provincije Dalmacije'' doktorirao je 1952. na istom fakultetu. Od 1939. do 1942. bio je srednjoškolski profesor pripravnik u [[Prilep]]u, [[Prizren]]u, [[Šibenik]]u i [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bolu na Braču]]. Pri [[Sveta Stolica|Svetoj stolici]] u Vatikanu službovao je kao tajnik i otpravnik poslova od 1945. do 1949. Asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio je od 1949. do 1954., ravnatelj i znanstveni suradnik [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkog muzeja u Splitu]] od 1954. do 1969. Za vrijeme djelovanja u Splitu, 1961. je osnovao Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i bio njegov prvi ravnatelj do 1965. Redoviti profesor antičke arheologije na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]] bio je od 1969. do 1978., te na [[Filozofski fakultet u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu u Novom Sadu]] redoviti profesor povijesti starog vijeka od 1978. do 1980., kada je umirovljen.<ref name="HBL">[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6507 Gabričević, Branimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220501161613/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6507 |date=1. svibnja 2022. }}. Hrvatski biografski leksikon LZMK (pristupljeno 1. svibnja 2022.)</ref> == Istraživački radovi == Predmet njegova istraživanja bila je antika, politička i religijska povijest, povijest umjetnosti, grčka kolonizacija, grčki i rimski urbanizam, te srednjovjekovni spomenici. Terenska istraživanja obavljao je u Solinu, Visu i u Cetinskoj krajini.<ref name="HBL"/> == Djela == * ''Antička Issa'' (1958.) * ''Studije i članci o religijama i kultovima antičkoga svijeta'' (1987.) Znanstvene i stručne radove te članke objavljivao je u zbornicima, časopisima i listovima ''Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku'', ''Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu'', ''Archaeologia Jugoslavica'' i drugim. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://morepress.unizd.hr/journals/index.php/pov/article/view/2221/2869 Nenad Cambi: Dr. Branimir Gabričević, redovni profesor Filozofskog fakulteta u m. (in memoriam)] {{GLAVNIRASPORED:Gabričević, Branimir}} [[Kategorija:Hrvatski arheolozi]] 9jpv0595ctvrqmv851egka55pt8mqqs 0 725054 7578023 7442545 2026-08-15T16:32:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578023 wikitext text/x-wiki [[Slika:COA Frankopan Ancient.svg.png|180px|desno|mini|Stari grb Frankapana]] '''Bartol I. Krčki''' (? - ?, prije [[5. svibnja]] [[1198.]]), [[hrvatsko plemstvo|hrvatski velikaš]] iz velikaške obitelji knezova Krčkih, poznatih od [[15. stoljeće|15. stoljeća]] pod imenom [[Frankapani]]. Bio je sin [[Dujam I. Krčki (Frankapan)|Dujma I.]], prvog [[Krk|krčkog]] [[knez]]a i rodonačelnika obitelji. Imao je dvojicu braće: Vida I. i Bartola II. Dana [[23. kolovoza]] [[1163.]] godine dobio je, zajedno s bratom Vidom I., od [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] pravo na doživotno uživanje vlasništva nad otokom Krkom uz obavezu plaćanja godišnjeg danka u iznosu od 350 bizantskih zlatnika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6283 |title=Bartol I. Frankapan - Hrvatski biografski leksikon |access-date=17. srpnja 2022. |archive-date=17. srpnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220717130718/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6283 |url-status=dead }}</ref> Godine [[1181.]] pomogao je [[Mlečani]]ma u borbi protiv [[hrvatski vladari|hrvatsko-ugarskog kralja]] [[Bela III.|Bele III.]] (1172.-1196.). Zbog blizine ugarske vlasti, braća su [[1191.]] godine utvrdila [[Krk (grad)|grad Krk]] izgradivši kaštel sa sudnicom i tamnicom. Poslije bratove smrti [[1193.]] godine nastavio je sam upravljati Krkom kao mletački podanik.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6283 |title=Bartol I. Frankapan - Hrvatski biografski leksikon |access-date=17. srpnja 2022. |archive-date=17. srpnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220717130718/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6283 |url-status=dead }}</ref> Godine [[1197.]] našao se u sporu sa stanovnicima Krka koji mu nisu isplatili dužne dače, zbog čega je izaslanik [[dužd]]a [[Henrik Dandolo|Enrica Dandola]] (1192.-1205.) presudio u korist kneza Bartola I. i odredio stanovnicima da mu nadoknade dugovanja. Iza sebe je ostavio dvojicu sinova: Vida II. i Henrika I. == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6283 Bartol I. Frankapan - Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220717130718/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6283 |date=17. srpnja 2022. }} {{mrva-biog-plem}} [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Frankapani]] qmvr7vvmfybcd5c42rs326kyacjr66p 0 725068 7578025 7442547 2026-08-15T16:36:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578025 wikitext text/x-wiki [[Slika:COA Frankopan Ancient.svg.png|150px|desno|mini|Stari grb Frankapana]] '''Bartol II. Krčki''' (? - ?, oko [[1224.]]), [[hrvatsko plemstvo|hrvatski velikaš]], [[Tržan-grad (Modruš)|modruški knez]] iz obitelji knezova Krčkih, kasnije poznatih kao [[Frankapani]]. Prvi put se spominje [[1186.]] godine u darovnici krčkog biskupa Ivana kao ''brat knezova''<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6284 |title=Bartol II. Frankapan - Hrvatski biografski leksikon |access-date=17. srpnja 2022. |archive-date=16. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221016032116/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6284 |url-status=dead }}</ref>, na temelju čega se zaključuje da je bio najmlađi sin kneza [[Dujam I. Krčki (Frankapan)|Dujma I. Krčkog]], iz njegova drugog braka. Braća [[Bartol I. Krčki (Frankapan)|Bartol I.]] i [[Vid I. Krčki (Frankapan)|Vid I.]] nisu mu priznavala naslov krčkog kneza, na temelju čega se može pretpostaviti kako nije imao udio u podjeli vlasti nad otokom [[Krk]]om. Zbog toga je napustio Krk i stupio u službu [[hrvatski vladari|hrvatsko-ugarskog kralja]] [[Bela III.|Bele III.]] (1172.-1196.), koji mu je [[1193.]] godine, u znak zahvale za službu, predao u nasljedno vlasništvo feud [[Modruš|Modrušku županiju]] s utvrdom, dok se Bartol II. obvezao sa svoje strane da će služiti u kraljevskoj vojsci s 10 oklopnika unutar države te sa 4 oklopnika izvan države.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6284 |title=Bartol II. Frankapan - Hrvatski biografski leksikon |access-date=17. srpnja 2022. |archive-date=16. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221016032116/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6284 |url-status=dead }}</ref> Godine [[1209.]] osigurao je krivotvorenom ispravom nasljeđe Modruške županije nećaku [[Vid II. Krčki (Frankapan)|Vidu II. Krčkom]], koju je tobože potvrdio kralj [[Andrija II.]] (1205.-1235.). Umro je bez potomaka. == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6284 Bartol II. Frankapan - Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016032116/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6284 |date=16. listopada 2022. }} {{mrva-biog-plem}} [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Frankapani]] 63lfxsu2xzzl3jznhnye7xmjqrbie3c 0 725872 7577957 7246990 2026-08-15T14:04:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7577957 wikitext text/x-wiki {{Infookvir udruga|tekst na vrhu=službeni logo|slika=BaBe! - budi aktivna budi emancipiran logo 2022.png|vrsta=[[NVO]]|web={{URL|http://www.babe.hr/}}|veličina=200px|dat.osnivanja=1994.|adresa=[[Zagreb]]}} Udruga '''B.a.B.e. - Budi aktivna. Budi emancipiran.''' nevladina je organizacija osnovana [[1994.|1994]]. godine s ciljem promicanja ženskih [[Ljudska prava|ljudskih prava]] i osiguravanja jednakih mogućnosti za sve građane u svim područjima društvenog života u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Aktivnosti udruge posebno su usmjerene na prevenciju i suzbijanje svih oblika rodno uvjetovanog [[Nasilje|nasilja]], promicanje rodne ravnopravnosti te zastupanje i praćenje zakonodavnih procedura, javnih politika i provedbenih mjera. == Aktivnosti == Aktivnosti organizacije strukturirane su oko četiri strateška programa koji su usklađeni s vizijom, misijom i strateškim ciljevima organizacije: # Rodna ravnopravnost, # Prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, # Pružanje egzistencijalne zaštite i psihosocijalne podrške ženama žrtvama nasilja i njihovoj djeci u Vukovarsko-srijemskoj županiji (Sigurna kuća), # Zagovaranje i praćenje zakonodavnih procedura, javnih politika i provedbenih mjera u području ljudskih prava. ==== Rodna ravnopravnost ==== Program je započeo [[2009.|2009]]. godine, s ciljem uključivanja rodne ravnopravnosti u sve nacionalne, regionalne i lokalne politike, korištenjem relevantnih metodologija (istraživanja, analize javnih politika, savjetovanja, praćenja provedbi) te podizanjem javne svijesti. Aktivnosti programa uključuju edukacije donositelja odluka o konceptu rodne ravnopravnosti i gender mainstreaming-a; monitoring, analizu i izvještavanje o rodnoj ravnopravnosti i nedostacima politika u tom pogledu te javne kampanje organizirane s ciljem podizanja javne svijesti o ključnim aspektima rodne neravnopravnosti. ==== Prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja ==== Program je nastavak i širenje opsega aktivnosti programa Legaline koji je pokrenut u drugoj polovini [[1995.|1995]]. i jedan je od najstarijih programa organizacije. Svrha programa je pružanje pravne i psihosocijalne pomoći žrtvama nasilja te utvrđivanje manjkavosti u postojećem zakonodavstvu i/ili propuste u provedbi odgovornih institucija kroz direktnu komunikaciju s građanima/kama. U okviru programa uspostavljeno je pravno i psihološko savjetovalište (besplatno za sve građane/ke), vode se strateški sporovi, radi se monitoring i prati utjecaj na formuliranje javnih politika i zakona u području rodno uvjetovanog nasilja. ==== Pružanje egzistencijalne zaštite i psihosocijalne podrške ženama žrtvama nasilja i njihovoj djeci u Vukovarsko-srijemskoj županiji (Sigurna kuća) ==== U sklopu programa, od [[2008.|2008]]. godine, djeluje Sigurna kuća [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] s vrlo specifičnim ciljevima i ženama žrtvama nasilja (s djecom ili bez djece) kao ciljanom skupinom. U Sigurnoj kući pruža se istovremeno smještaj za 20 korisnica s područja čitave Hrvatske. Kuća je odlično opremljena i vrhunski osigurana, što uvelike doprinosi osjećaju egzistencijalne sigurnosti korisnica i djece. Maksimalno trajanje boravka je godinu dana. Stručne suradnice ulažu velike napore kako bi se u tom razdoblju žrtvama nasilja pružila adekvatna pomoć u prevladavanju proživljenih trauma i vraćanju samopouzdanja tijekom procesa osamostaljenja, odnosno pronalaska zaposlenja i stana. ==== Zagovaranje i praćenje zakonodavnih procedura, javnih politika i provedbenih mjera u području ljudskih prava ==== Cilj ovog programa je povećanje utjecaja koncepta ljudskih prava na legislativu i praksu u području borbe protiv [[Diskriminacija|diskriminacije]] te u području zaštite prava na javno izražavanje i [[Sloboda mišljenja|slobodu mišljenja]], okupljanja i sl. B.a.B.e. su u javnosti prepoznate kao organizacija za ženska ljudska prava, ali i kao organizacija koja reagira na sve oblike povreda ljudskih prava. == Projekti == === 2022. === * Dana 1. lipnja 2022. godine započela je provedba projekta '''puSHEd – Protect, Understand, Support: Help the Elderly.''' Projekt provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s [[Zagreb|Gradom Zagrebom]], domom Duga Zagreb i zakladom Zajednički put te uz podršku Pučke pravobraniteljice,<ref>{{Citiranje weba |last=Autor |date=2022-07-09 |title=Nasilje nad starijima nije dovoljno prepoznata tema |url=https://www.ombudsman.hr/hr/nasilje-nad-starijima-nije-dovoljno-prepoznata-tema/ |access-date=2022-08-05 |website=Pučka pravobraniteljica |language=hr}}</ref> Udruge za podršku žrtvama i svjedocima i Europske socijalne mreže.Cilj projekta je prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja prema ženama starije životne dobi razvojem rodno specifičnih odgovora u pružanju podrške žrtvama i podizanjem kapaciteta relevantnih dionika sustava zaštite i podrške. Također, projekt je usmjer na podizanje svijesti opće populacije i poboljšanje odgovora zajednice na rodno uvjetovano nasilje prema starijim ženama pri čemu se prvenstveno podrazumijeva veći broj prijava nasilja te prevencija istog.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-06-03 |title=Započeo projekt puSHEd - babe.hr |url=https://babe.hr/3019-2/ |access-date=2022-08-05 |language=hr}}</ref> * Pokretanje nacionalne kampanje osvještavanja o online nasilju prema ženama - u suradnji s Agencijom za elektroničke medije<ref>{{Citiranje weba |last=Dujmović |first=Antonija |title=B.a.B.e. i Agencija za elektroničke medije pokrenuli nacionalnu kampanju osvještavanja o online nasilju prema ženama |url=https://www.zeneimediji.hr/b-a-b-e-i-agencija-za-elektronicke-medije-pokrenuli-nacionalnu-kampanju-osvjestavanja-o-online-nasilju-prema-zenama/ |access-date=2022-08-05 |website=Žene i mediji |language=hr}}</ref> tijekom lipnja provodila se kampanja osvještavanja javnosti o rodno uvjetovanom online nasilju prema ženama. Središnji dio kampanje čine video i radijski spotovi te billboard plakati kojima se želi upozoriti na „posljedicu“ objavljivanja intimnih snimki bez pristanka, koja je za počinitelje - i do tri godine kazne zatvora.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-06-02 |title=B.a.B.e. i Agencija za elektroničke medije pokrenuli nacionalnu kampanju osvještavanja o online nasilju prema ženama - babe.hr |url=https://babe.hr/b-a-b-e-i-agencija-za-elektronicke-medije-pokrenuli-nacionalnu-kampanju-osvjestavanja-o-online-nasilju-prema-zenama/ |access-date=2022-08-05 |language=hr}}</ref> === Arhiva projekata === * 2013. – 2021.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-05-27 |title=Aktivnosti - babe.hr |url=https://babe.hr/sto-radimo/ |access-date=2022-08-05 |language=hr}}</ref> == Vanjske poveznice == * https://babe.hr/ * https://trebam-savjet.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004195244/https://trebam-savjet.com/ |date=4. listopada 2022. }} * https://www.esn-eu.org/ - europska socijalna mreža * https://www.zagreb.hr/ - službene stranice Grada Zagreba * https://pzs.hr/ - Udruga za podrška žrtvama i svjedocima * https://www.zajednickiput.hr/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220809034514/http://zajednickiput.hr/ |date=9. kolovoza 2022. }} - zaklada Zajednički put * https://www.duga-zagreb.hr/ - dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji * https://www.ombudsman.hr/hr/ - ured Pučke pravobraniteljice * https://www.aem.hr/ - Agencija za elektroničke medije * https://www.zeneimediji.hr/ == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Hrvatske ženske udruge]] [[Kategorija:Ljudska prava u Hrvatskoj]] 226u48jrmvun3ahps0q6nfvsthqka3l 2 727804 7578301 7569995 2026-08-16T06:15:18Z Ame71 128419 7578301 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Kup nogometnog podsaveza Ljubljane|Kup podsaveza Ljubljane]]<br />1925. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | izdanje = 1. | datum = | br_momčadi = 14 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[I. SSK Maribor|1. SSK Maribor]] | broj = 1 | finalist = [[ŽSK Hermes|Hermes Ljubljana]] | polufinalisti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = | sljedeće = [[LNP kup 1926.|1926.]] }} '''Kup nogometnog podsaveza Ljubljane''' (sl. ''Pokal Ljubljanske nogometne podzveze'') u sezoni 1925. bilo je prvo izdanje Kupa podsaveza Ljubljane. Prvo natjecanje LNP kupa održano je 1925. godine, a sudjelovalo je 14 klubova. Bili su podijeljeni u dva okruga, a u finale su se plasirali I. SSK Maribor i Hermes. Utakmica u Mariboru završila je 4:4, a zatim je LNP odredio revanš sljedeći dan, koji je dobila domaća momčad. Hermes se žalio, jer bi prema pravilima u takvom slučaju morao odlučivati ​​ždrijeb, što je tada najavio Ljubljanski nogometni podsavez, ali on nikada nije održan i kup je ostao u Mariboru.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Ljubljanske_nogometne_podzveze Povijest LNP kupa]</ref> == Preliminarna natjecanja == === Ljubljanski okrug === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! !! Druga momčad !!Rezultat |- ! colspan="4" | Četvrtfinale |- | '''[[LASK Ljubljana|LASK]]''' ||–|| [[SK Slavija Vodmat|Slavija]] ||7:0 |- | '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija]]''' ||–|| [[SK Jadran Ljubljana|Jadran]] ||2:1 |- | '''[[ASK Primorje Ljubljana|Primorje]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||4:3 |- | [[NK Celje|Celje]] ||–|| '''[[ŽSK Hermes|Hermes]]''' ||1:2 |- ! colspan="4" | Polufinale |- | '''[[LASK Ljubljana|LASK]]''' ||–|| [[ND Ilirija 1911|Ilirija]] ||4:0 |- | '''[[ŽSK Hermes|Hermes]]''' ||–|| [[ASK Primorje Ljubljana|Primorje]] ||6:3 |- ! colspan="4" | Finale |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[ŽSK Hermes|Hermes]]''' ||–|| [[LASK Ljubljana|LASK]] ||4:1 |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | '''[[NK Dekani|Jadran Dekani]]''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||3:3 {{pen|6|5}} |- | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Naklo|Živila Naklo]] ||3:0 |- ! rowspan="2" | Istok | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:1 {{pen|2|4}} |- | [[NK Središče ob Dravi|Središče]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:1 |- ! Istok | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||1:1 {{pen|1|4}} |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[23. lipnja]] [[1991.]] |momčad1 = <span style="background-color:gold;">[[NK Koper|Koper]]</span> |rezultat = 3:1 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] |strijelci1 = [[Samir Zulič|Zulič]] {{gol|6}}<br />[[Zoran Ubavič|Ubavič]] {{gol|63}}<br />[[Damir Ban|Ban]] {{gol|80|pen.}} |strijelci2 = {{gol|56}} [[Andrej Goršek|Goršek]] |stadion = [[Stadion Bonifika]], [[Kopar]] |gledatelji = 400 |sudac = [[Matjaž Frece]] }} == Poveznice == * [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1924./25.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_LNP_1925 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1990./91.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1990-91 *]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1990-91]] --> suss5r0rlshnye436fiu1698m6w76wy 7578307 7578301 2026-08-16T06:35:25Z Ame71 128419 7578307 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Kup nogometnog podsaveza Ljubljane|Kup podsaveza Ljubljane]]<br />1925. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | izdanje = 1. | datum = | br_momčadi = 14 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[I. SSK Maribor|1. SSK Maribor]] | broj = 1 | finalist = [[ŽSK Hermes|Hermes Ljubljana]] | polufinalisti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = | sljedeće = [[LNP kup 1926.|1926.]] }} '''Kup nogometnog podsaveza Ljubljane''' (sl. ''Pokal Ljubljanske nogometne podzveze'') u sezoni 1925. bilo je prvo izdanje Kupa podsaveza Ljubljane. Prvo natjecanje LNP kupa održano je 1925. godine, a sudjelovalo je 14 klubova. Bili su podijeljeni u dva okruga, a u finale su se plasirali I. SSK Maribor i Hermes. Utakmica u Mariboru završila je 4:4, a zatim je LNP odredio revanš sljedeći dan, koji je dobila domaća momčad. Hermes se žalio, jer bi prema pravilima u takvom slučaju morao odlučivati ​​ždrijeb, što je tada najavio Ljubljanski nogometni podsavez, ali on nikada nije održan i kup je ostao u Mariboru.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Ljubljanske_nogometne_podzveze Povijest LNP kupa]</ref> == Preliminarna natjecanja == === Ljubljanski okrug === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! !! Druga momčad !!Rezultat |- ! colspan="4" | Četvrtfinale |- | '''[[LASK Ljubljana|LASK]]''' ||–|| [[SK Slavija Vodmat|Slavija]] ||7:0 |- | '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija]]''' ||–|| [[SK Jadran Ljubljana|Jadran]] ||2:1 |- | '''[[ASK Primorje Ljubljana|Primorje]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||4:3 |- | [[NK Celje|Celje]] ||–|| '''[[ŽSK Hermes|Hermes]]''' ||1:2 |- ! colspan="4" | Polufinale |- | '''[[LASK Ljubljana|LASK]]''' ||–|| [[ND Ilirija 1911|Ilirija]] ||4:0 |- | '''[[ŽSK Hermes|Hermes]]''' ||–|| [[ASK Primorje Ljubljana|Primorje]] ||6:3 |- ! colspan="4" | Finale |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[ŽSK Hermes|Hermes]]''' ||–|| [[LASK Ljubljana|LASK]] ||4:1 |} === Mariborski okrug === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! !! Druga momčad !!Rezultat |- ! colspan="4" | Prvi krug |- | '''[[SK Merkur Maribor|Merkur]]''' ||–|| [[SK Ptuj]] ||2:1 |- ! colspan="4" | Polufinale |- | '''[[I. SSK Maribor|1. SSK Maribor]]''' ||–|| [[NK Mura Murska Sobota|Mura]] ||10:0 |- | '''[[SV Rapid Marburg|Rapid]]''' ||–|| [[SK Merkur Maribor|Merkur]] ||3:1 |- ! colspan="4" | Finale |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[I. SSK Maribor|1. SSK Maribor]]''' ||–|| [[SV Rapid Marburg|Rapid]] ||2:1 |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! !! Druga momčad !!Rezultat !!Ponavljanje |- |bgcolor="gold"| '''[[I. SSK Maribor|1. SSK Maribor]]''' ||–|| [[ŽSK Hermes|Hermes Ljubljana]] ||4:4 ||2:1 |- |} == Poveznice == * [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1924./25.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_LNP_1925 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji (1918. – 1941.)|1926 kup]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1924./25.|Ljubljana]] [[Kategorija:Kup nogometnog podsaveza Ljubljane|1925]] --> bfuwxc32x5la9t2d80gjlid5t1qgz7g 0 734684 7578164 7438600 2026-08-15T23:36:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578164 wikitext text/x-wiki {{Infookvir kršćanski čelnici | vrsta = biskup | počasni-prefiks = Njegova preuzvišenost | ime = Bonifacije | počasni-sufiks = | naslov = [[Osorska biskupija|osorski biskup]] | image = | image_size = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | crkva = [[Katolička Crkva]] | nadbiskupija = | pokrajina = | metropolija = | biskupija = | stolica = | imenovan = [[19. srpnja]] [[1357.]] | početak_službe = | kraj_službe = [[1363.]] | ukinuto = | prethodnik = [[Matej Crnota]] | nasljednik = [[Mihael (osorski biskup)|Mihael]] | nasuprot = | druge_službe = [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanski biskup]]<br>(1344.){{-}}[[Šibenska biskupija|Šibenski biskup]]<br>(1344.–1357.) | ređenje = | zareditelj = | posvećenje = | posvetitelj = | kardinal = | kreirao = | rang = <!---------- osobni detalji ----------> | datum_rođenja = ''kraj 13. st.'' | mjesto_rođenja = [[Ravenna]] | datum_smrti = [[Osor]] | mjesto_smrti = [[1363.]] | pokopan = | koordinate_groba = | nacionalnost = | vjera = [[katolička crkva|katolik]] | rezidencija = | roditelji = | prethodna_služba = | obrazovanje = | alma_mater = | moto = | potpis = | potpis_alt = | grb = | grb_alt = }} '''Bonifacije''' ([[Ravenna]], ''kraj 13. st.'' – [[Osor]], [[1363.]]) bio je [[prelat]] [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] koji je služio kao [[biskup]] [[Osorska biskupija|osorski]] od [[1357.]] do [[1363.]] godine. Prije toga, obnašao je dužnost biskupa [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|trebinjsko-mrkanskog]] ([[1344.]]) te biskupa [[Šibenska biskupija|šibenskog]] ([[1344.]]–[[1357.]]). == Životopis == Bonifacije je rođen u [[Ravenna|Ravenni]] sredinom 13. stoljeća.{{sfn|Peričić|1989}} Imenovan je biskupom [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|trebinjsko-mrkanskog]], prema nekima prije [[1344.]] godine.{{sfn|Catholic Hierarchy}} Dana [[6. veljače]] [[1344.]] premješten je za [[Šibenska biskupija|šibenskog]] [[biskup]]a nakon smrti biskupa Tolona.{{sfn|Perić|2020|p=13}}{{sfn|Catholic Hierarchy}} Prije nego što je stigla papina bula o imenovanju Bonifacija, šibenski Kaptol je izabrao za biskupa benediktinca Martina u skladu s ovlastima koje im je podijelio papa [[Bonifacije VIII.]] prigodom utemeljenja [[Šibenska biskupija|Šibenske biskupije]].{{sfn|Peričić|1989}} Došavši u [[Šibenik]], Bonifacije pronalazi popunjenu šibensku stolicu. Tom prigodom pristaše biskupa Martina su mu poderale [[Bula|papinsku bulu]] imenovanja te je morao pobjeći iz [[Šibenik]]a.{{sfn|Peričić|1989}} Nakon toga je sam [[papa]] naložio rapskom biskupu, opatu sv. Nikole u Šibeniku i kanoniku Sanzinu da imenovanog Bonifacija uvedu u kanonski posjed [[Šibenska biskupija|biskupije]].{{sfn|Peričić|1989}} Papa je zatim Martinov izbor proglasio ništavnim te je istakao pravo [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] na imenovanje šibenskih biskupa.{{sfn|Peričić|1989}} Tek je [[1345.]] godine Bonifacije mogao u miru preuzeti upravu [[Šibenska biskupija|biskupijom]].{{sfn|Peričić|1989}} Za svoga biskupovanja odobrio je dolazak [[dominikanci]]ma te dao dopuštenje da podignu [[samostan]] na obali.{{sfn|Peričić|1989}} Dana [[19. srpnja]] [[1357.]] prema [[Inocent VI.|papinoj]] odluci izmijenio biskupsku stolicu s [[Osorska biskupija|osorskim biskupom]] [[Matej Crnota|Matejem Crnotom]].{{sfn|Peričić|1989}} Umro je u [[Osor]]u [[1363.]] godine.{{sfn|Peričić|1989}} == Izvori == {{izvori}} ==Literatura == === Knjige === {{refbegin}} * {{cite book |last=Perić |first=Ratko |authorlink=Ratko Perić |date=2020 |chapter=Kronotaksa trebinjsko-mrkanskih biskupa s nekim prijepornim pitanjima|editor-last=Krešić |editor-first=Milenko |title=Trebinjsko-mrkanska biskupija za vrijeme posljednjeg biskupa ordinarija Nikole Ferića (1792.-1819.) i nakon njega |location=Mostar |publisher= Teološko-katehetski institut u Mostaru |pages=9–33}} {{refend}} === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Peričić |first=Eduard |date=1989 |title=Bonifacij |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2398 |journal= |location=Zagreb |publisher=[[Hrvatski biografski leksikon]] |access-date=26. prosinca 2022. |archive-date=29. prosinca 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221229011319/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2398 |url-status=dead }} {{refend}} === Mrežna sjedišta === {{refbegin}} * {{Citiranje weba |naslov=Bishop Bonifacio † |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bbonifact.html |jezik=engleski |web_stranica=catholic-hierarchy.org |preuzeto=26. prosinca 2022. |ref={{harvid|Catholic Hierarchy}}}} {{refend}} {{s-start}} {{s-rel|ca}} {{s-bef|before=[[Nikola (trebinjsko-mrkanski biskup)|Nikola]]}} {{s-ttl|title=[[Dodatak:Popis trebinjsko-mrkanskih biskupa|Biskup trebinjsko-mrkanski]]|years=1344.}} {{s-aft|after=[[Ivan de Mobili]]}} {{s-bef|before=[[Tolon (šibenski biskup)|Tolon]]}} {{s-ttl|title=[[Šibenska biskupija|Biskup šibenski]]|years=1344.–1357.}} {{s-aft|after=[[Matej Crnota]]}} {{s-bef|before=[[Matej Crnota]]}} {{s-ttl|title=[[Osorska biskupija|Biskup osorski]]|years=1357.–1363.}} {{s-aft|after=[[Mihael (osorski biskup)|Mihael]]}} {{s-end}} [[Kategorija:Trebinjsko-mrkanski biskupi]] [[Kategorija:Šibenski biskupi]] 8naeqahxi9qsa3k6n8ucld44wrulkkq 0 735964 7578102 6721535 2026-08-15T20:42:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578102 wikitext text/x-wiki {{Bitka |strana1 = [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|24px|border]] [[Austrijsko Carstvo]]<br>[[Datoteka:Flag_of_the_Triune_Kingdom_of_Croatia,_Slavonia_and_Dalmatia.svg|24px|border]] [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]] |naziv = Bitka kod Pákozda |sukob = Hrvatska u Revoluciji 1848. |slika = [[Datoteka:Pákozdi csata.jpg|300px]] |opis slike = [[Hermann Géza]] i [[Róbert Závodszky]]: ''Bitka kod Pákozda'' |vrijeme = [[29. rujna]] [[1848.]] |mjesto = trokut Pákozd – Sukoró – Pátka<br>([[Mađarska]]) |ishod = neodlučeno<ref name="AKB">Arijana Kolak Bošnjak, ''Ratna promidžba u hrvatskim novinama 1848./1849. godine'' // ''Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti'', sv. 35, 2017., str. 201. - 219., {{Hrčak|id=288115}}, str. 210., pristupljeno 15. siječnja 2023.</ref><ref>[[Ferdo Šišić]], [http://asa.archiviostudiadriatici.it/islandora/object/libria%3A210320#mode/2up ''Pregled povijesti hrvatskoga naroda''], [[Matica hrvatska]], Zagreb, 1916., str. 302., pristupljeno 15. siječnja 2023.</ref><ref>[[Trpimir Macan]], [[Željko Holjevac]], ''Povijest hrvatskoga naroda'', IV. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, [[Školska knjiga]], Zagreb, 2013., ISBN 978-953-0-61560-1, str. 204.</ref><ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=135 Jelačić, Josip] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230408064840/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=135 |date=8. travnja 2023. }}, [[Hrvatski biografski leksikon]], [[Nikša Stančić]] (2005.), pristupljeno 15. siječnja 2023.</ref> |strana2 = [[Datoteka:Flag_of_Hungarian_Revolution_of_1848.png|21px|border]] [[Kraljevina Ugarska]] |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag_of_the_Triune_Kingdom_of_Croatia,_Slavonia_and_Dalmatia.svg|24px|border]] [[Josip Jelačić]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag_of_Hungarian_Revolution_of_1848.png|21px|border]] [[János Móga]]<br> [[File:Flag_of_Hungarian_Revolution_of_1848.png|21px|border]] [[Richard Guyon]]<br> [[File:Flag_of_Hungarian_Revolution_of_1848.png|21px|border]] [[Mór Perczel]] |jačina1 = 22.750 [[vojnik]]a<br>48 [[top]]ova |jačina2 = 10.444 [[vojnik]]a<br>36 [[top]]ova |gubitci1 = 49 ubijenih<br>117 ranjenih<br>27 nestalih |gubitci2 = otprilike isti broj kao i [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|hrvatsko]]-[[Austrijsko Carstvo|austrijska]] vojska }} '''Bitka kod Pákozda''' vođena je [[29. rujna]] [[1848.]] godine između [[Mađari|Mađara]] i snaga pod vodstvom [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|hrvatskog]] bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] (koji je ujedno bio i [[general]] u vojsci [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]). Mađarska revolucionarna vojska sukobila se sa snagama pod Jelačićevim vodstvom otprilike na pola puta između [[Jezero|jezera]] [[Balaton]] i [[Budim]]a, u trokutu omeđenom ugarskim [[Naselje|naseljima]] Pákozd, Sukoró i Pátka.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2022-09-28|title=Bitka kod Pákozda između Jelačića i Mađara (1848.)|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/bitka-kod-pakozda-izmedu-jelacica-i-madara-1848/|access-date=2023-01-13|website=Povijest.hr|language=hr}}</ref> Ishod [[Bitka|bitke]] bio je neodlučen, no obje strane tvrdile su da je pobjeda pripala njima što je također preneseno i u tadašnjemu [[Tiskarstvo|tisku]].<ref name="AKB"/> == Bitka == Dana [[7. rujna]] 1848. godine, nakon neuspješnih pregovora s Mađarima, Jelačić je objavio rat ugarskom ministarstvu i [[11. rujna]] s oko 50.000 hrvatskih vojnika prešao [[Drava|Dravu]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Horvatić|first=Petar|date=2018-09-29|title=29. rujna 1848. Bitka kod Pakozda – kako je ban Jelačić postao hrvatski nacionalni junak?|url=https://narod.hr/kultura/29-rujna-1848-bitka-kod-pakozda-kako-je-ban-jelacic-postao-hrvatski-nacionalni-junak|access-date=2023-01-13|website=narod.hr|language=hr}}</ref> Hrvatska vojska sastojala se od [[Vojna krajina|graničara]], uglavnom od pozivnika trećeg i četvrtog reda, kao i dijela narodnih straža.<ref>Arijana Kolak Bošnjak, ''Ratna promidžba u hrvatskim novinama 1848./1849. godine'' // ''Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti'', sv. 35, 2017., str. 201. - 219., {{Hrčak|id=288115}}, str. 207., pristupljeno 15. siječnja 2023.</ref> Prešavši Dravu kod [[Varaždin]]a vojnim putem pripojio je [[Međimurje (regija)|Međimurje]] Hrvatskoj, pod [[Krilatica|krilaticom]]: ''„Što [[Bog Otac|Bog]] dade i sreća junačka!”'', ušao je u [[Čakovec]] proglasivši Međimurje opet sastavnim dijelom matice-zemlje Hrvatske.<ref>[[Dragutin Pavličević]], ''Povijest Hrvatske'', 4. dopunjeno izdanje, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb 2007., ISBN 978-953-6308-71-2, str. 262.</ref> Krenuvši prema Budimu i Pešti, Jelačićeve postrojbe sukobile su se s ugarskima kraj Pákozda i [[Valence|Valencea]] 29. rujna 1848. godine. Bojno polje kod Pákozda nalazilo se otprilike 10 kilometara sjeveroistočno od grada [[Stolni Biograd|Stolnog Biograda]]. Ban Josip Jelačić prethodno je vršio prodor iz smjera Hrvatske u smjeru [[Budim|Budima]] i [[Pešta|Pešte]], a mađarska [[Revolucija|revolucionarna]] vojska pomicala se s njemu suprotne (sjeverne) strane jezera [[Blatno jezero|Balaton]].<ref name=":0" /> Njegov cilj bio je brzo prodrijeti prema Budimu i slomiti revoluciju.<ref>Josip Buljan, [https://hrvatski-vojnik.hr/bitka-kod-pakozda/ ''Bitka kod Pákozda''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', broj 591, 15. studenoga 2019., pristupljeno 15. siječnja 2023.</ref> Među glavnim zapovjednicima Mađarske revolucionarne vojske u toj [[Bitka|bitki]] bili su János Móga, Richard Guyon i Mór Perczel. Napadi austrijskih i hrvatskih postrojbi na mađarski bojni položaj potrajali su taj dan do pada mraka i to redom bezuspješno. Padom [[Noć|mraka]] ban Jelačić zatražio je trodnevno primirje od mađarskih zapovjednika. Mađari su to jedva dočekali i povukli se zadovoljni prema Stolnom Biogradu usput si pripisujući pobjedu nad austrijskim i hrvatskim postrojbama. Time je završila bitka kod Pakozda. Vojnički gledano ishod bitke bio je neodlučen, jer iako su Mađari odbili sve napade nisu poduzeli i nisu ni pokušali ni jedan [[protunapad]] u kojem bi uništili protivnika.<ref name=":1" /> Nakon bitke Jelačić se s vojskom uputio prema [[Beč|Beču]], gdje je odigrao znatnu ulogu u gušenju tamošnjeg [[Ustanak|ustanka]].<ref name=":0" /> == Povezani članci == * [[Hrvatska u Revoluciji 1848.]] * [[Revolucija u Habsburškoj Monarhiji 1848.]] * [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima]] == Izvori == {{izvori|2}} [[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke]] [[Kategorija:Habsburška vojna povijest]] [[Kategorija:Mađarska vojna povijest]] [[Kategorija:Mađarske bitke]] 9qdvcabbz0u4m46dhmq5okcre1zrl8g 0 738767 7578337 6601128 2026-08-16T07:30:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578337 wikitext text/x-wiki <!--{{Infookvir škola | ime = Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek" | lat_ime = | nadimak = | motto = | slika = | veličina = | opis slike = | ulica = Kušlanova 59a | grad = [[Zagreb]] | županija = | država = | osnivanje = [[1895.]] | osnivac = [[Vinko Bek]] | ravnatelj = Ivana Rotim | tajnik = | zaposlenici = | nastavnici = | adm_osoblje = | broj_učenika = | broj_razreda = | web_stranica = https://www.coovinkobek.hr/ }}--> '''Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek"''' je [[obrazovna ustanova]] koja nudi programe [[Osnovna škola|osnovnoškolskog]], [[srednja škola|srednjoškolskog]] i [[Glazbena škola|glazbenog obrazovanja]] te psihosocijalnu rehabilitaciju za [[Sljepoća|slijepe]] i slabovidne osobe.<ref>[https://www.srednja.hr/skole/centar-za-odgoj-i-obrazovanje-vinko-bek-zagreb/ Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek Zagreb], ''srednja.hr'' Pristupljeno 6. ožujka 2023.</ref> Centar je osnovan na inicijativu tiflopedagoga [[Vinko Bek|Vinka Beka]], po kojemu je i nazvan. Osnovan je [[1895.]] godine i tada je bila jedina ustanova za obrazovanje slijepih u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]].<ref name="narod">[https://narod.hr/kultura/15-listopada-1935-preminuo-vinko-bek-nas-prvi-tiflopedagog-2 15. listopada 1935. preminuo Vinko Bek – naš prvi tiflopedagog], ''narod.hr'' Pristupljeno 6. ožujka 2023.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.coovinkobek.hr/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230306085004/https://www.coovinkobek.hr/ |date=6. ožujka 2023. }} {{Srednje škole Grada Zagreba}} {{mrva-obraz}} [[Kategorija:Škole u Zagrebu]] [[Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Glazbeno obrazovanje u Hrvatskoj]] 4c2gr8wx10j6c47di166ow9fxyfyvow 0 741946 7578294 7446467 2026-08-16T06:03:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578294 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Capri-Bandiera.svg|mini|Zastava grada]] [[Datoteka:Capri-Stemma.svg|mini|Grb grada]] [[Datoteka:Panorama II, Capri 2016.jpg|mini|Panorama grada]] {{dodaj infookvir|naselje}}'''Capri''' je općina u [[Metropolitanski grad Napulj|metropolitanskom gradu Napulju]] koja se nalazi na otoku [[Capri]] u [[Italija|Italiji]]. Obuhvaća središnji i istočni dio otoka, dok zapad pripada [[Anacapri]]ju. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|2559 |1871.|2374 |1881.|2827 |1901.|3890 |1911.|4462 |1921.|5059 |1931.|5189 |1936.|5371 |1951.|6209 |1961.|7266 |1971.|7723 |1981.|7479 |1991.|7075 |2001.|7064 |2011.|6831 |2021.|6827 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Glavne znamenitosti == Znamenitosti u općini uključuju [[Via Krupp]], [[Faraglioni]], [[Arco Naturale]], [[Villa Lysis]], Villa Malaparte. [[Palazzo a Mare]] su najopsežniji rimski ostaci na [[Priobalje|obalnom području]] Caprija.<ref name="Royal1903">{{Citiranje knjige |last=Royal Geographical Society (Great Britain). |url=https://books.google.com/books?id=mzEMAAAAIAAJ&pg=PA133 |title=The Geographical journal |publisher=Royal Geographical Society. |year=1903 |edition=Public domain |pages=133– |access-date=5. srpnja 2012.}}</ref> * Marina Grande, port of Capri * Piazza Umberto I, the Piazzetta * Certosa di San Giacomo, with a view to the port [[Marina Piccola]] * Villa Jovis === Crkve === * [[Chiesa di San Costanzo (Capri)|Chiesa di San Costanzo]] * [[Santo Stefano, Capri|Chiesa di Santo Stefano]] * [[Chiesa di Sant'Anna (Capri)|Chiesa di Sant'Anna]] * Chiesa di S. Michele * Chiesa di S. Maria del soccorso * Chiesa di S. Andrea * Chiesa di Constantinopoli * [[Cimitero acattolico di Capri]] == Gospodarstvo == Međunarodna marka luksuzne lanene odjeće 100% Capri otvorila je svoj prvi butik u Capriju 2000.<ref name="avia">{{Citiranje weba |last=Gafurova, Olga |date=25. studenoga 2018. |title=100% Capri opens its flagship boutique in Middle East at Dubai Mall Fashion Avenue |url=https://www.aviamost.ae/en/100-capri-opens-its-flagship-boutique-middle-east-dubai-mall-fashion-avenue |access-date=11. ožujka 2020. |archive-date=27. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200727080729/https://www.aviamost.ae/en/100-capri-opens-its-flagship-boutique-middle-east-dubai-mall-fashion-avenue |url-status=dead }}</ref> Do luke Capri voze [[trajekt]]i i [[hidrogliser]]i iz [[napulj]]skih luka Mergellina i Molo Beverello, [[Sorrento]], [[Positano]] i [[Amalfi]]. Iz luke Marina Grande [[uspinjača Capri]] penje se do gornjeg grada Caprija. Najbliža zračna luka je [[Međunarodna zračna luka Napulj|Zračna luka Napoli-Capodichino]] (NAP). == Galerija == <gallery> File:Capri_harbour_from_Anacapri_2013.jpg|View of [[:en:Marina_Grande,_Capri|Marina Grande]] from Anacapri File:LA_Piazzetta.JPG|La Piazzetta File:Capri_BW_2013-05-14_14-49-30_DxO.jpg|Clock tower at the Piazzetta File:Il_Funiculare_from_Marina_Grande_to_Capri_2013.jpg|Funicular to Capri town File:Via_Krupp_-_Capri.jpg|[[:en:Via_Krupp|Via Krupp]] File:Capri_(ville)_2013-gb.JPG|Capri </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Capri}} [[Kategorija:Capri (grad)]] [[Kategorija:Gradovi u Kampaniji]] qzdet2d1v7remb1pr46xok16mxbxvp4 0 745681 7578124 7567670 2026-08-15T21:43:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578124 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Blanca | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = Blanca | format_serije = [[Humoristična serija|humoristično]]-[[Dramska serija|dramska]]<br>[[Žanr kriminalistike|kriminalistička]] | autor = | razvoj = | redatelj = Jan Maria Michelini<br>Giacomo Martelli | scenarist = Francesco Arlanch<br>Mario Ruggeri<br>Luisa Cotta Ramosino | glazba = Calibro 35 | uvodna_glazba = [[It's a Man's Man's Man's World (album)|It's a Man's Man's Man's World]] – Calibro 35 feat. Marina Maximilian | glumci = Maria Chiara Giannetta<br>Giuseppe Zeno<br>Enzo Paci<br>Pierpaolo Spollon<br>Antonio Zavatteri<br>Gualtiero Burzi<br>Federica Cacciola<br>Sara Ciocca<br>Ugo Dighero | pripovjedač = | država = {{DZ+X|ITA}} | jezik = [[talijanski jezik|talijanski]] | broj_epizoda = {{DZ|ITA}} 12<br>{{DZ|HRV}} 12 | broj_sezona = 2 | producent = Matilde Bernabei<br>Luca Bernabei<br>Fania Petrocchi | izvršni_producent = Daniele Passani<br>Jan Maria Michelini | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 100 minuta | tv_kuća = Rai | u_hrv = Diva | ostale_kuće = | početak_serije = [[22. studenoga]] [[2021.]] | kraj_serije = | web_stranica = https://www.luxvide.it/blanca/ | imdb_id = 7950716 }} '''Blanca''' je [[Italija|talijanska]] [[televizijska serija]] redatelja [[Jan Mario Michelini|Jana Marija Michelinija]] i [[Giacomo Martelli|Giacoma Martellija]], temeljena na romanima [[Patrizija Rinaldi|Patrizije Rinaldi]] s istoimenim likom. Seriju producirao studio LuxVide za televiziju Rai, koja prikazuje seriju od 22. studenoga 2021. U Hrvatskoj serija se prikazuje na [[Diva (Adria)|Diva]] kanalu od [[27. veljače]] [[2023.]] == Radnja == Blanca Ferrando je mlada policijska savjetnica, specijalizirana za dekodiranje audio datoteka, koja je zaposlena kao pripravnica u policijskoj postaji u [[Genova|Genovi]]. Žena je [[Sljepoća|oslijepila]] u dobi od dvanaest godina zbog dramatičnog požara u kojem je njezina starija sestra Beatrice izgubila život i koji je, čini se, izazvao njezin dečko Sebastiano. Ova tragedija dala joj je vrlo snažan osjećaj pravde do te mjere da ju je natjeralo da se pridruži policiji unatoč protivljenju njezina ujaka, suca. Blanci pomažu njezini najpouzdaniji prijatelji, a to su njezin pas vodič Linnaeus, ženski američki buldog, koji je štiti i tješi u teškim vremenima, te njezina najbolja prijateljica Stella. Nakon što je prevladala radne izazove, mora se suočiti sa sentimentalnim: naći će se uključena u ljubavni trokut između dvojice muškaraca, inspektora Michelea Liguorija i mladog kuhara Nannija Busalle, oboje s prošlošću obilježenim obiteljskim dramama. == Pregled serije == Serija se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prikazuje na kanalu [[DIVA (Adria)|DIVA]] od [[27. veljače]] [[2023.]], dok u [[Italija|Italiji]] jedna epizoda traje 100 minuta, u Hrvatskoj svaka epizoda je podijeljena u dva dijela (svaka po 50 minuta). {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" rowspan="2" style="padding: 0px 8px" |Sezona ! rowspan="2" |Epizoda ! colspan="2" |Talijansko emitiranje ! colspan="2" |Hrvatsko emitiranje |- !Premijera !Finale !Premijera !Finale |- |bgcolor="14A1D0" height="10px"| ![[#Prva_sezona_(2021.)|1.]] |{{DZ|ITA}} 6<br>{{DZ|HRV}} 12 |[[22. studenoga]] [[2021.]] |[[21. prosinca]] [[2021.]] |[[27. veljače]] [[2023.]] |[[15. svibnja]] [[2023.]] |- |bgcolor="EDB420" height="10px"| ![[#Druga_sezona_(2023.)|2.]] |{{DZ|ITA}} 6<br>{{DZ|HRV}} 12 |[[5. listopada]] [[2023.]] |[[9. studenoga]] [[2023.]] |[[4. ožujka]] [[2024.]] |[[20. svibnja]] [[2024.]] |} === Prva sezona (2021.) === {{epizode |boja = #14A1D0 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Senza occhi |naslovHR1 = Bez očiju |datum1 = {{Premijera|22|11|2021}} |datumHR1dio1 = {{Premijera|27|2|2023}} (prvi dio) |datumHR1dio2 = {{Premijera|6|3|2023}} (drugi dio) |sadržaj1 = |naslov2 = Fantasmi |naslovHR2 = Utvara |datum2 = {{Premijera|29|11|2021}} |datumHR2dio1 = {{Premijera|13|3|2023}} (prvi dio) |datumHR2dio2 = {{Premijera|20|3|2023}} (drugi dio) |sadržaj2 = |naslov3 = Io ballo da sola |naslovHR3 = Plešem sama |datum3 = {{Premijera|6|12|2021}} |datumHR3dio1 = {{Premijera|27|3|2023}} (prvi dio) |datumHR3dio2 = {{Premijera|3|4|2023}} (drugi dio) |sadržaj3 = |naslov4 = Blu profondo |naslovHR4 = Duboko plavo |datum4 = {{Premijera|13|12|2021}} |datumHR4dio1 = {{Premijera|10|4|2023}} (prvi dio) |datumHR4dio2 = {{Premijera|17|4|2023}} (drugi dio) |sadržaj4 = |naslov5 = Macchie |naslovHR5 = Ljaga |datum5 = {{Premijera|20|12|2021}} |datumHR5dio1 = {{Premijera|24|4|2023}} (prvi dio) |datumHR5dio2 = {{Premijera|1|5|2023}} (drugi dio) |sadržaj5 = |naslov6 = Tornando a casa |naslovHR6 = Povratak kući |datum6 = {{Premijera|21|12|2021}} |datumHR6dio1 = {{Premijera|8|5|2023}} (prvi dio) |datumHR6dio2 = {{Premijera|15|5|2023}} (drugi dio) |sadržaj6 = }} === Druga sezona (2023.) === {{epizode |boja = #EDB420 |brojsve1 = 7. |broj1 = 1. |naslov1 = Sotto attacco |naslovHR1 = Pod napadom |datum1 = {{Premijera|5|10|2023}} |datumHR1dio1 = {{Premijera|4|3|2024}} (prvi dio) |datumHR1dio2 = {{Premijera|11|3|2024}} (drugi dio) |sadržaj1 = |naslov2 = Il ladro di cani |naslovHR2 = Kradljivac pasa |datum2 = {{Premijera|12|10|2021}} |datumHR2dio1 = {{Premijera|18|3|2024}} (prvi dio) |datumHR2dio2 = {{Premijera|25|3|2024}} (drugi dio) |sadržaj2 = |naslov3 = Angolo cieco |naslovHR3 = Slijepi kut |datum3 = {{Premijera|19|10|2021}} |datumHR3dio1 = {{Premijera|1|4|2024}} (prvi dio) |datumHR3dio2 = {{Premijera|8|4|2024}} (drugi dio) |sadržaj3 = |naslov4 = Fumo negli occhi |naslovHR4 = Oči pune dima |datum4 = {{Premijera|26|10|2021}} |datumHR4dio1 = {{Premijera|15|4|2024}} (prvi dio) |datumHR4dio2 = {{Premijera|22|4|2024}} (drugi dio) |sadržaj4 = |naslov5 = Il cacciatore di bambini |naslovHR5 = Lovac na djecu |datum5 = {{Premijera|2|11|2021}} |datumHR5dio1 = {{Premijera|29|4|2024}} (prvi dio) |datumHR5dio2 = {{Premijera|6|5|2024}} (drugi dio) |sadržaj5 = |naslov6 = La bomba |naslovHR6 = Bomba |datum6 = {{Premijera|9|11|2021}} |datumHR6dio1 = {{Premijera|13|5|2024}} (prvi dio) |datumHR6dio2 = {{Premijera|20|5|2024}} (drugi dio) |sadržaj6 = }} == Glumačka postava == * [[Maria Chiara Giannetta]] kao Blanca Ferrando * [[Giuseppe Zeno]] kao Michele Liguori * [[Enzo Paci]] kao Mauro Bacigalupo * [[Pierpaolo Spollon]] kao Nanni / Sebastiano Russo * [[Antonio Zavatteri]] kao Alberto Repetto * [[Gualtiero Burzi]] kao Nello Carità * [[Federica Cacciola]] kao Stella * [[Sara Ciocca]] kao Lucia Ottonello * [[Ugo Dighero]] kao Leone Ferrando == Produkcija == U početku za glavnu ulogi je izabrana bila glumica [[Giulia Michelini]], koja je odbila. [[Maria Chiara Giannetta]] preuzela je njeno mjesto, nakon što je zavšila snimanje serije [[Dobro jutro, mama (televizijska serija)|Dobro jutro, mama]].<ref>{{Citiranje weba|date=16. listopada 2022.|title=Maria Chiara Giannetta verso il sì a Don Matteo 14, retroscena su Blanca «Era stata scelta un'altra attrice protagonista»|url=https://www.spettacoloitaliano.it/2022/10/16/maria-chiara-giannetta-don-matteo-14/|url-status=live|access-date=1. kolovoza 2023.|website=spettacoloitaliano.it}}</ref> === Snimanje === Snimanje prve sezone provedeno je uglavnom u [[Ligurija|Liguriji]], u [[Genova|Genovi]] (posebno u područjima drevnog primorskog sela [[Boccadasse]], drevne luke, akvarija, povijesne jezgre i okruga Certosa, Castelletto, Nervi i Voltri), [[Camogli]], [[Rapallo]], [[Arenzano]], [[Bogliasco]] i [[Cogoleto]]<ref>{{Citiranje weba|date=22. studenoga 2021.|title=Dove è stata ambientata la fiction RAI "Blanca"|url=https://siviaggia.it/luoghi-da-film/location-set-fiction-tv-blanca/350473/|url-status=live|access-date=1. kolovoza 2023.|website=siviaggia.it}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23. studenoga 2021.|title=Dove è girato Blanca e dove è ambientato?|url=https://www.tvserial.it/dove-e-girato-blanca-ambientazione-location-video/|url-status=dead|access-date=1. kolovoza 2023.|website=tvserial.it|archive-date=21. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230121134752/https://www.tvserial.it/dove-e-girato-blanca-ambientazione-location-video/}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=28. studenoga 2021.|title=Blanca dove è ambientata? Le location liguri della fiction Rai|url=https://www.cinematographe.it/rubriche-cinema/cinematografood/blanca-ambientazione-location-fiction-rai/|url-status=dead|access-date=1. kolovoza 2023.|website=cinematographe.it|archive-date=1. kolovoza 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230801121711/https://www.cinematographe.it/rubriche-cinema/cinematografood/blanca-ambientazione-location-fiction-rai/}}</ref>; ostale lokacije su Monte Argentario u [[Toskana|Toskani]] i Formello [[Lacij|Laciju]]. Linnaeus, Blancin pas vodič, zapravo se zove Fiona, američki je buldog kojeg treniraju Carolina Basile i suradnik Maikol Camilli.<ref>{{Citiranje weba|date=28. studenoga 2021.|title=Linneo che in realtà è Fiona: chi è il cane protagonista di “Blanca”. La dog trainer: «Importante la relazione tra lei e tutto il set»|url=https://www.kodami.it/linneo-che-in-realta-e-fiona-chi-e-il-cane-protagonista-di-blanca-la-dog-trainer-importante-la-relazione-tra-lei-e-tutto-il-set/|url-status=live|access-date=1. kolovoza 2023.|website=kodami.it}}</ref> Serija, koja je imala koristi od umjetničkih savjeta [[Andrea Bocelli|Andree Bocellija]], prva je na svijetu koja je u potpunosti snimljena u [[Holofonika|holofoniji]], tehnici snimanja zvuka od 360 stupnjeva koja omogućuje reprodukciju na sličan način kao što je percipira ljudsko uho, popraćeno posebnim vizualnim efektima.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=10. rujna 2021.|title=Le prime immagini della serie tv Blanca in anteprima alla 78. mostra internazionale d'arte cinematografica di Venezia - Lux Vide S.p.A.|url=https://www.luxvide.it/le-prime-immagini-della-serie-tv-blanca-in-anteprima-alla-78-mostra-internazionale-darte-cinematografica-di-venezia/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210928074528/https://www.luxvide.it/le-prime-immagini-della-serie-tv-blanca-in-anteprima-alla-78-mostra-internazionale-darte-cinematografica-di-venezia/|archive-date=28. rujna 2021.|access-date=1. kolovoza 2023.|website=luxvide.it}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|date=7. rujna 2021.|title=Venezia 78. Andrea Bocelli e Maria Chiara Giannetta presentano la serie tv "Blanca"|url=https://www.rainews.it/archivio-rainews/media/Venezia-78-Andrea-Bocelli-Maria-Chiara-Giannetta-serie-tv-Blanca-d8002686-8803-407f-860f-aa6ab8088c5b.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220517023248/https://www.rainews.it/archivio-rainews/media/Venezia-78-Andrea-Bocelli-Maria-Chiara-Giannetta-serie-tv-Blanca-d8002686-8803-407f-860f-aa6ab8088c5b.html|archive-date=17. svibnja 2022.|access-date=1. kolovoza 2023.|website=rainews.it}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=15. studenoga 2021.|title=Blanca, la nuova serie di Rai Uno con Maria Chiara Giannetta e Giuseppe Zeno|url=https://www.vanityfair.it/article/blanca-nuova-serie-rai-uno-maria-chiara-giannetta-e-giuseppe-zeno|url-status=live|access-date=1. kolovoza 2023.|website=vanityfair.it}}</ref> Glavnoj glumici je poslužila pomoć od pet slijepih učitelja, koji su joj pomogli u tumačenju njezina karaktera, a posebno u poistovjećivanju sa životom osobe bez vida. Na [[Festival di Sanremo|festivalu u Sanremu]], [[4. veljače]] [[2022.]] sama glumica, suvoditeljica četvrte večeri, pozvala je svoje učitelje na pozornicu i opisala javnosti nježnu pripremu svoje uloge. Serija je premijerno prikazana 6. rujna 2021. tijekom [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskog filmskog festivala]],<ref name=":0" /><ref name=":1" /> dok je konferencija za medije održana [[18. studenoga]].<ref>{{Citiranje weba|date=18. studenoga 2021.|title=Blanca: la conferenza stampa. Le dichiarazioni di Maria Chiara Giannetta, Giuseppe Zeno e Pierpaolo Spollon|url=https://www.tvblog.it/post/blanca-conferenza-stampa|url-status=live|access-date=1. kolovoza 2023.|website=tvblog.it}}</ref> Producent [[Luca Bernabei]] najavio je [[8. prosinca]] obnovu druge sezone<ref>{{Citiranje weba|date=8. prosinca 2021.|title=Blanca, parla il produttore: “Stiamo lavorando alla seconda stagione”|url=https://www.lanostratv.it/2021/12/blanca-parla-il-produttore-stiamo-lavorando-alla-seconda-stagione/|url-status=live|access-date=1. kolovoza 2023.|website=lanostratv.it}}</ref> koja je počela sa snimanjem [[21. studenoga]] 2022. u [[Rim|Rimu]], Genovi i Camolji, a završila u svibnju 2023. Druga sezona, kako je najavljeno na promociji Rai 1, bit će objavljena [[5. listopada]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=26. lipnja 2023.|title=Blanca 2 uscita a ottobre 2023, quando va in onda la seconda stagione su Rai 1|url=https://www.spettacoloitaliano.it/2023/06/26/blanca-2-uscita/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230626213127/https://www.spettacoloitaliano.it/2023/06/26/blanca-2-uscita/|archive-date=26. lipnja 2023.|access-date=1. kolovoza 2023.|website=spettacoloitaliano.it}}</ref> Dok se prikazivala druga sezona, redateljica i izvršna producentica [[Jan Maria Michelini]] potvrdila je da će serija imati treću sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=1. studenoga 2023.|title=Blanca 3 già confermata dal regista ancor prima del finale della seconda stagione|url=https://www.optimagazine.com/2023/11/01/blanca-3-gia-confermata-dal-regista-ancor-prima-del-finale-della-seconda-stagione/2576540|url-status=dead|access-date=19. veljače 2024.|website=optimagazine.com|archive-date=6. studenoga 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231106001706/https://www.optimagazine.com/2023/11/01/blanca-3-gia-confermata-dal-regista-ancor-prima-del-finale-della-seconda-stagione/2576540}}</ref> == Distribucija == U produkciji [[Lux Vide|Lux Videa]] i [[Rai Fiction|Rai Fictiona]], prva sezona emitirana je u na Rai 1 od [[22. studenoga]] do [[21. prosinca]] [[2021.]] Serija je također dostupna na Netflixu, gdje je svaka epizoda podijeljena u dva dijela.<ref>{{Citiranje weba|date=13. siječnja 2022.|title=Blanca, la fiction di successo ambientata in Liguria sbarca su Netflix|url=https://www.ilsecoloxix.it/cultura-e-spettacoli/2022/01/13/news/blanca-la-fiction-di-successo-ambientata-in-liguria-sbarca-su-netflix-1.41122914|url-status=dead|access-date=1. kolovoza 2023.|website=ilsecoloxix.it|archive-date=1. kolovoza 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230801121712/https://www.ilsecoloxix.it/cultura-e-spettacoli/2022/01/13/news/blanca-la-fiction-di-successo-ambientata-in-liguria-sbarca-su-netflix-1.41122914}}</ref> Također je sinkronizirana na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]], a prikazana je na Francuskom televizijskom kanalu ''M6'' od [[7. siječnja]] [[2023.]] i u [[Kanada|kanadskoj]] regiji [[Québec|Quebec]] koja govori francuski na kanalu ''Addik'' od [[9. siječnja]] 2023. U Hrvatskoj serija se prikazuje na kanalu [[DIVA (Adria)|DIVA]] od [[28. veljače]] 2023., gdje je svaka epizoda podijeljena u dva dijela. == Nagrade i priznanja == * 2021. – C21 International Drama Awards<ref>{{Citiranje weba|title=C21 International Drama Awards ha premiato "Blanca" come una delle produzioni piu innovative nel mondo - Lux Vide S.p.A.|url=https://www.luxvide.it/c21-international-drama-awards-premia-blanca/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20211208183238/https://www.luxvide.it/c21-international-drama-awards-premia-blanca/|archive-date=8. prosinca 2021.|access-date=1. kolovoza 2023.|website=luxvide.it}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3. prosinca 2021.|title="Blanca" vince come produzione innovativa ai C21 International Drama Awards|url=https://www.rai.it/ufficiostampa/assets/template/us-articolo.html?ssiPath=/articoli/2021/12/Blanca-vince-come-produzione-innovativa-ai-C21-International-Drama-Awards-48eed0a8-2254-4c95-a611-1bad462f10d9-ssi.html|url-status=live|access-date=1. kolovoza 2023.|website=rai.it}}</ref> ** DQ Craft Award * 2022. – Nastri d'argento - Grandi serie internazionali<ref>{{Citiranje weba|title=Nastri d'Argento grandi serie – i vincitori|url=https://www.nastridargento.it/nastri-dargento-grandi-serie-i-vincitori/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220922071039/https://www.nastridargento.it/nastri-dargento-grandi-serie-i-vincitori/|archive-date=22. rujna 2022.|access-date=1. kolovoza 2023.|website=nastridargento.it}}</ref> ** Najbolja glumica u glavnoj ulozi == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.luxvide.it/blanca/}} na luxvide.it {{jezikk|tal.|talijanski}} * {{službena|https://www.raiplay.it/programmi/blanca}} na raiplay.it {{jezikk|tal.|talijanski}} * {{imdb|id=7950716|naslov=Blanca}} {{engl}} [[Kategorija:Talijanske humoristične televizijske serije]] [[Kategorija:Talijanske dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Talijanske kriminalističke televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2021.]] 43078ujbbdkxefwthvf5gt4ropx2wlv 0 757185 7578447 7335467 2026-08-16T11:32:20Z Stephan1000000 219608 broj_epizoda = 125 | broj_sezona = 8 7578447 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Američka priča | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = All American | format_serije = [[Dramska serija|drama]] | autor = April Blair | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = Blake Neely | uvodna_glazba = | glumci = Daniel Ezra<br>Bre-Z<br>Greta Onieogou<br>Samantha Logan<br>Michael Evans Behling<br>Cody Christian<br>Karimah Westbrook<br>Monét Mazur<br>Taye Diggs<br>Jalyn Hall<br>Chelsea Tavares<br>Hunter Clowdus | pripovjedač = | država = {{DZ+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_epizoda = 125 | broj_sezona = 8 | producent = Robbie Rogers | izvršni_producent = April Blair<br>Greg Berlanti<br>Sarah Schechter<br>Rob Hardy<br>Nkechi Okoro Carroll | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 42-49 min. | produkcijska_kuća = Berlanti Productions<br>April Blair's Company<br>CBS Television Studios<br>Warner Bros. Television | tv_kuća = The CW | u_hrv = [[HBO 3]] / HBO 2 / [[HBO Max]] | ostale_kuće = | početak_serije = [[28. studenoga]] [[2018.]] | kraj_serije = | povezano = Američka priča: Dolazak kući | web_stranica = http://www.cwtv.com/shows/all-american/ | imdb_id = 7414406 }}'''Američka priča''' (eng. '''All American''') je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] dramska serija, koju je stvorila [[April Blair]] i koja se prikazuje na kanalu [[The CW]] od [[10. listopada]] [[2018.]] Serija je inspirirana životom bivšeg igrača [[Američki nogomet|američkog nogometa]], [[Spencer Paysinger|Spencera Paysingera]]. U Hrvatskoj serija se premijerno prikazuje na kanalu [[HBO 3]] od [[28. studenoga]] 2018. i na streaming platformi [[HBO Max]]. Na kanalu The CW od 10. listopada 2022. prikazuje se spin-off serija: [[Američka priča: Dolazak kući]] U siječnju 2023. serija je obnovljena za šestu sezonu, koja počinje 1. travnja 2024. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=15. veljače 2024.|title=Walker, All American and More Get Premiere Dates at The CW|url=https://tvline.com/news/all-american-season-6-release-date-cast-the-cw-1235168489/|url-status=live|access-date=18. veljače 2024.|website=tvline.com}}</ref> == Sinopsis == Kada se srednjoškolski nogometaš južnog Los Angelesa regrutira da igra na Beverly Hills Highu, pobjede, gubitci i borbe dviju obitelji iz vrlo različitih svjetova počinju se sudarati. == Pregled serije == Serija se u Hrvatskoj premijerno prikazuje na kanalu [[HBO 3]] od [[28. studenoga]] 2018. i na streaming platformi [[HBO Max]]. {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! colspan="2" rowspan="2" |Sezone ! rowspan="2" |Epizode ! colspan="2" |SAD prikazivanje ! colspan="2" |Hrvatsko prikazivanje |- !Premijera !Finale !Premijera !Finale |- | height="10px" bgcolor="006600" | |'''1''' |16 |10. listopada 2018. |20. ožujka 2019. |28. studenoga 2018. |17. travnja 2019. |- | height="10px" bgcolor="000000" | |'''2''' |16 |7. listopada 2019. |9. ožujka 2020. |8. siječnja 2020. |22. travnja 2020. |- | height="10px" bgcolor="CA8763" | |'''3''' |19 |18. siječnja 2021. |19. srpnja 2021. |22. svibnja 2021. |1. listopada 2021. |- | height="10px" bgcolor="074E7D" | |'''4''' |20 |25. listopada 2021. |23. svibnja 2022. |23. veljače 2022. |10. kolovoza 2022. |- | height="10px" bgcolor="B30713" | |'''5''' |20 |10. listopada 2022. |15. svibnja 2023. |19. ožujka 2023. |30. srpnja 2023. |- | |'''6''' |15 |1. travnja 2024. |15. srpnja 2024. | colspan="2" | |} == Glumačka postava == {| class="wikitable" border="1" style="text-align:center; width:70%;" ! rowspan="2" width="10%" |Lik ! rowspan="2" width="10%" |Glumac ! colspan="6" |Sezona |- ! align="center" width="4%" |1 ! align="center" width="4%" |2 ! align="center" width="4%" |3 ! align="center" width="4%" |4 ! align="center" width="4%" |5 ! align="center" width="4%" |6 |- !Spencer James |[[Daniel Ezra]] | colspan="6" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !Tamia "Coop" Cooper |[[Bre-Z]] | colspan="6" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !Layla Keating |[[Greta Onieogou]] | colspan="6" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !Olivia Baker |[[Samantha Logan]] | colspan="6" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !Jordan Baker |[[Michael Evans Behling]] | colspan="6" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !Asher Adams |[[Cody Christian]] | colspan="6" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !Grace James |[[Karimah Westbrook]] | colspan="6" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !Laura Fine-Baker |[[Monét Mazur]] | colspan="6" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !Billy Baker |[[Taye Diggs]] | colspan="5" style="background-color:#dfd;" |Glavna | style="background-color:#afeeee;" |Gost |- !Dillon James |[[Jalyn Hall]] | colspan="6" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !Patience Robinson |[[Chelsea Tavares]] | colspan="2" style="background-color:#fdd;" |Sporedna | colspan="4" style="background-color:#dfd;" |Glavna |- !JJ Parker |[[Hunter Clowdus]] | colspan="3" style="background-color:#fdd;" |Sporedna | colspan="2" style="background-color:#dfd;" |Glavna | bgcolor="darkgrey"| |} == Produkcija == U rujnu 2017. objavljeno je da [[Greg Berlanti]] imao dva pilot projekta u razvoju The CW mreže, od kojih je jedan inspiriran životom bivšeg nogometaša [[Spencer Paysinger|Spencera Paysingera]]. Također je otkriveno da će [[April Blair]] pisati i izvršno producirati projekt bez naslova, a producirat će ga Berlanti i [[Sarah Schechte]]<nowiki/>r.<ref>{{Citiranje weba|date=22. rujna 2017.|title=Greg Berlanti to Shepherd Time Travel Love Story, Football Drama Projects at CW|url=https://variety.com/2017/tv/news/greg-berlanti-hold-fast-spencer-paysinger-1202566820/|url-status=live|access-date=3. siječnja 2024.|website=[[Variety]]}}</ref> Pilot za potencijalnu seriju, tada nazvanu ''Spencer'', naručen je u siječnju 2018. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=30. siječnja 2018.|title=‘Roswell’ Reboot, Greg Berlanti Football Drama Among Six CW Pilot Orders|url=https://variety.com/2018/tv/news/roswell-reboot-cw-greg-berlanti-ben-stiller-1202682214/|url-status=live|access-date=3. siječnja 2023.|website=[[Variety]]}}</ref> Dana 8. listopada The CW je naručio još 5 dodatnih skripti za seriju.<ref>{{Citiranje weba|title=8. listopada 2018.|url=https://tvline.com/2018/10/08/charmed-reboot-more-episode-scripts-ordered-all-american-legacies/|url-status=live|access-date=3. siječnja 2024.|website=tvline.com}}</ref> == Spinoff == Dana 18. prosinca 2020. objavljeno je da The CW u ranom razvoju pilot epizoda spin-off lika Simone Hicks.<ref>{{Citiranje weba|date=18. prosinca 2020.|title=All American Spinoff Eyed at The CW|url=https://tvline.com/news/all-american-spinoff-geffri-maya-simone-the-cw-1234621194/|url-status=live|access-date=2. siječnja 2024.|website=tvline.com}}</ref> Peyton Alex Smith, Cory Hardrict, Kelly Jenrette, Sylverser Powell, Netta Walker i Camille Hyde su 29. ožujka 2021., dobili ulogu u pilotu. Pilot epizoda emitirana je 5. srpnja 2021. u sklopu treće sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=24. svibnja 2021.|title=‘Naomi,’ ‘All American’ Spinoff Ordered at CW, ‘Powerpuff Girls’ Pilot to Get Re-Worked Off-Cycle|url=https://variety.com/2021/tv/news/naomi-all-american-spinoff-cw-powerpuff-girls-pilot-1234980288/|url-status=live|access-date=2. siječnja 2024.|website=[[Variety]]}}</ref> Premijera serije zakazana je za 21. veljače 2022. Dana 16. prosinca 2021. objavljeno je da bi Mitchell Edwards koji glumi Cam Watkins u seriji trebao ponoviti svoju ulogu u spinoffu kao glavni glumac. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|http://www.cwtv.com/shows/all-american/}} na cwtv.com {{engl}} * {{imdb|id=7414406|naslov=Američka priča}} {{Televizijski program na The CW-u}} [[Kategorija:Televizijski program na The CW-u]] [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] svhk265i13n7sfdcajnykr7mgc7d03s 14 761210 7578267 7323911 2026-08-16T05:38:18Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Eduard Stariji|Eduard Stariji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578267 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Supružnici anglosaskih vladara]] [[Kategorija:Eduard Stariji]] 76ptbt5gixdm56krxmwhvx8s1t67kuu 0 762761 7578311 7149696 2026-08-16T06:48:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578311 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | ime_serije = Carrossel | slika = Carrossel logo SBT.png | veličina = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = Carrossel | orig_pismo = | format_serije = [[telenovela]] | autor = [[Íris Abravanel]] | razvoj = [[Abel Santa Cruz]] | redatelj = Reynaldo Boury | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = [[Maisa Silva]]<br />[[Guilherme Seta]]<br />[[Rosanne Mulholland]]<br />[[Larissa Manoela]]<br />[[Jean Paulo Campos]] | pripovjedač = | država = {{Z|BRA}} [[Brazil]] | jezik = [[portugalski jezik|portugalski]] | broj_epizoda = 310 | broj_sezona = 1 | producent = [[SBT]] | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 60 minuta | tv_kuća = [[SBT]] | u_hrv = | ostale_kuće = | početak_serije = 21. svibnja 2012. | kraj_serije = 26. srpnja 2013. | web_stranica = https://www.sbt.com.br/carrossel/ | imdb_id = 23950448 }} '''''Carrossel''''' je [[brazil]]ska dječja telenovela koju je kreirala [[Íris Abravanel]], a napisao [[Abel Santa Cruz]]. Emitirala se na [[SBT]]-u od 21. svibnja 2012. do 26. srpnja 2013.<ref name="Folha de S. Paulo">{{cite web|url=http://www1.folha.uol.com.br/folhinha/2015/01/1581440-novela-carrossel-ganha-filme-em-julho-conheca-dia-a-dia-dos-atores.shtml |title=Novela 'Carrossel' ganha filme em julho; conheça dia a dia dos atores |author=Folha de S. Paulo |date=9 February 2015 |access-date=22 February 2015}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www1.folha.uol.com.br/colunas/keilajimenez/964272-tv-tera-guerra-teen-as-20h30.shtml |title=TV terá guerra teen às 20h30 |accessdate=30 October 2011 |work= [[Folha de S.Paulo]]}}</ref> Temeljena je na meksičkoj telenoveli ''[[Carrusel]]'' iz 1989. godine. == Uloge == === Glavni glumci === {|class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" ! Glumac ! Uloga |- | [[Rosanne Mulholland]] | Teacher Helena Fernandes<ref>{{cite web|url=http://revistaquem.globo.com/Revista/Quem/0,,EMI269548-9531,00.html|title=Carrossel: SBT divulga a nova professora Helena|access-date=10 April 2022}}</ref> |- | [[Larissa Manoela]] | Maria Joaquina Medsen |- | [[Jean Paulo Campos]] | Cirilo Rivera |- | [[Maisa Silva]] | Valéria Ferreira |- | [[Guilherme Seta]] | Davi Rabinovich |- |Nicholas Torres<ref>{{cite web|url=https://www.purepeople.com.br/midia/nicholas-torres-tem-21-anos-e-cantor-a_m3574704|title=Nicholas Torres tem 21 anos, é cantor, ator, dublador e instrumentista. Na foto está como Jaime|access-date=10 April 2022}}</ref> |Jaime Palillo |- | [[Thomaz Costa]] | Daniel Zapata |- | Ana Zimerman | Marcelina Guerra |- |Lucas Santos<ref>{{cite web|url=https://www.purepeople.com.br/midia/lucas-santos-interpretou-o-paulo-da-nove_m3607509|title=Lucas Santos interpretou o Paulo na novela Carrossel|access-date=10 April 2022}}</ref> |Paulo Guerra |- | Stefany Vaz | Carmem Carrilho |- |Gustavo Daneluz |Mário Ayala |- | Matheus Ueta | Kokimoto Mishima |- | Fernanda Concon | Alícia Gusman |- | Léo Belmonte | Jorge Cavalieri |- | [[Konstantino Atan]] | Adriano Ramos |- |Aysha Benelli |Laura Gianolli |- | Victória Diniz |Bibi Smith |- |Esther Marcos<ref>{{cite web|url=https://web.portalsucesso.com.br/home/estrela-de-carrossel-lanca-novo-single-gospel|title=Estrela de Carrossel lança novo single gospel|access-date=10 April 2022}}</ref> |Margarida Garcia |- | Gustavo Wabner | Teacher Renê Magalhães |- | [[Lívia Andrade]] | Teacher Suzana Bustamante |- | Ilana Kaplan | Teacher Matilde |- | Noemi Gerbelli | Directora Olívia Veider |- | [[Adriana Alves]] | Paula Rivera |- | Marcelo Batista | José Rivera |- | Adriana del Claro | Clara Medsen |- |Fábio Di Martino<ref>{{cite web|url=https://obarquinhocultural.com/2014/05/29/cabine-da-pipoca-entrevista-com-o-ator-fabio-di-martino-o-pai-da-maria-joaquina-na-novela-carrossel/|title=Entrevista com o ator Fábio Di Martino, o pai da Maria Joaquina na novela Carrossel|date=29 May 2014 |access-date=10 April 2022}}</ref> |Miguel Medsen |- |Marcelo Paganotti Cunha<ref>{{cite web|url=https://televisao.uol.com.br/album/2012/05/17/saiba-quem-e-quem-no-remake-do-sbt-carrossel.htm|title=Saiba quem é quem no remake Carrossel do SBT|access-date=10 April 2022}}</ref> |Ricardo Ferreira |- |Gabi Monteiro<ref>{{cite web|url=https://tvefamosos.uol.com.br/noticias/redacao/2016/06/09/sbt-lanca-supernanny-para-pais-com-mae-de-maisa-em-carrossel.htm|title=SBT lança Supernanny para pais com mãe de Maisa em Carrossel|access-date=10 April 2022}}</ref> |Rosa Ferreira |- | Patrícia Pichamone | Rebeca Rabinovich |- | Bruno Perillo | Isaac Rabinovich |- | Lilian Blanc | Sara Rabinovich |- |Rennata Airoldi |Inês Carrilho |- |[[Daniel Satti]] |Frederico Carrilho<ref>{{cite web|url=https://heloisatolipan.com.br/tv/daniel-satti-sobre-carrossel-na-netflix-a-novela-aborda-valores-fundamentais-deixados-de-lado-na-sociedade-atual/|title=Daniel Satti sobre Carrossel na Netflix: 'A novela aborda valores fundamentais deixados de lado na sociedade atual'|access-date=10 April 2022}}</ref> |- | Henrique Stroeter | Rafael Palillo |- |Ivanna Domenyco |Eloísa Palillo |- |Renan Cuisse<ref>{{cite web|url=https://cartaodevisita.com.br/conteudo/35655/confira-uma-entrevista-exclusiva-renan-cuisse-protagonista-da-serie-eu-ja-sabia-que-voce-existia|title=Confira entrevista exclusiva com Renan Cuisse, protagonista da série 'Eu Já Sabia Que Você Existia'|access-date=10 April 2022}}</ref> |Jonas Palillo |- | Nábia Vilela | Natália Ayala |- | Ithamar Lembo | Germano Ayala |- |Gabriela Freitas<ref>{{cite web|url=https://caras.uol.com.br/arquivo/os-pais-se-identificam-com-personagem-diz-gabriela-freitas-lilian-guerra-de-carrossel.phtml|title='Os pais se identificaram com a personagem', diz Gabriela Freitas, a Lilian Guerra de Carrossel|date=8 July 2012 |access-date=10 April 2022}}</ref> |Lílian Guerra |- |Fábio Dias<ref>{{cite web|url=https://social-content.sbt.com.br/noticia/95416-lucas-santos-e-fabio-dias-que-viveram-pai-e-filho-em-carrossel-se-reencontram|title=Lucas Santos e Fábio Dias, que viveram pai e filho em Carrossel, se reencontram|access-date=10 April 2022}}</ref> |Roberto Guerra |- | Pedro Osório | Alberto Cavalieri |- |Sílvia Menabó<ref>{{cite web|url=http://quattrog.tempsite.ws/perfil-artista-silvia-menabo.php|title=Perfil artista Sílvia Menabó|access-date=10 April 2022|archive-date=20. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240420193327/http://quattrog.tempsite.ws/perfil-artista-silvia-menabo.php|url-status=dead}}</ref> |Rosana Cavaliere |- | Fernando Benini | Firmino Gonçalves |- | Márcia de Oliveira | Graça |- | Cris Bonna | Cristina Fernandes |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.sbt.com.br/carrossel/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180520192727/https://www.sbt.com.br/carrossel/ |date=20. svibnja 2018. }} {{Mrva-serija}} [[Kategorija:Brazilske telenovele]] ctqh2oubaahobal46296v8woifn3ymf 0 766381 7578306 7568104 2026-08-16T06:35:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578306 wikitext text/x-wiki {{žene u crvenom}} {{Glazbenik | Ime = Carly Rae Jepsen | Logo = | Logo_opis = | Img = Carly Rae Jepsen Primavera19 -146 (48986111926) (cropped).jpg | Img_capt = Jepsen na festivalu Primavera Sound 2019. | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Carly Rae Jepsen | Pseudonim = | Rođenje = [[21. studenoga]] [[1985.]] | Mjesto rođenja = [[Mission]], [[Kanada]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|vokali]], [[gitara]], [[klavijatura]] | Žanr = [[pop]], [[disco]], [[pop rock]], [[narodna glazba]] | Zanimanje = [[pjevač]]ica, [[kantautor]]ica, glazbenica | Djelatno_razdoblje = 2007. − danas | Producentska_kuća = [[604 Records|604]], [[Schoolboy Records|Schoolboy]], [[Interscope Records|Interscope]], [[MapleMusic Recordings|MapleMusic]], [[Polydor Records|Polydor]] | Angažman = | URL = {{URL|carlyraemusic.com}} | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Carly Rae Jepsen''' ([[Mission]], [[21. studenoga]] [[1985.]])<ref name=AllMusic>{{cite web | url=https://www.allmusic.com/artist/carly-rae-jepsen-mn0002089077/biography | title=Carly Rae Jepsen Biography | publisher=[[AllMusic]]|last=Phares|first=Heather|accessdate=13. lipnja 2024.}}</ref><ref name=britbio>{{Cite web | url=https://www.britannica.com/biography/Carly-Rae-Jepsen | title=Carly Rae Jepsen | first1=Steve | last1=McLean | last2=McIntosh |first2=Andrew |date=9. svibnja 2024. | publisher=[[Encyclopædia Britannica]]|accessdate=13. lipnja 2024.}}</ref> [[Kanada|kanadska]] je pjevačica, kantautorica i glazbenica. Prvi je put stekla pozornost medija nakon što je 2007. osvojila treće mjesto u petoj sezoni emisije ''[[Canadian Idol]]''. Narodnom glazbom nadahnut debitantski studijski album ''[[Tug of War (album Carly Rae Jepsen album)|Tug of War]]'' objavila je 2008. u Kanadi i tri godine poslije diljem svijeta. Proslavila se 2012. singlom „[[Call Me Maybe]]”, koji je prodan u više od 18 milijuna primjeraka i koji je tako postao najprodavaniji singl te godine. Dosegao je prvo mjesto glazbenih ljestvica u dvadesetak država i osigurao joj je ugovore s izdavačima [[Schoolboy Records]] i [[Interscope Records]]. Njezin drugi studijski album ''[[Kiss (album Carly Rae Jepsen)|Kiss]]'' izdan je u rujnu te godine i sadrži singl „[[Good Time]]” na kojem gostuje [[Owl City]]. Taj je album ušao u prvih deset mjesta glazbenih ljestvica u Kanadi i SAD-u. Godine 2014. prvi je put nastupila na [[Broadway]]u; dvanaest je tjedana glumila Pepeljugu u istoimenom mjuziklu. Iduće je godine objavila treći studijski album ''[[Emotion]]'', nadahnut glazbom iz osamdesetih godina 20. stoljeća, ''[[dance-pop]]om'' i ''[[synthpop]]om''. S tog su uratka objavljeni singlovi „[[I Really Like You]]”, „[[Your Type]]” i „[[Run Away with Me]]”. Godine 2016. pojavila se u posebnoj televizijskoj emisiji ''[[Grease: Live]]'' i posudila je svoj glas liku Odette u animiranom filmu ''[[Balerina i Viktor]]''. Godine 2019. s [[Gryffin]]om je objavila singl „[[OMG (pjesma Gryffina i Carly Rae Jepsen)|OMG]]”, koji je dosegao prvo mjesto na ljestvici [[Dance Club Songs]], i četvrti studijski album ''[[Dedicated]]'', s kojeg su objavljeni singlovi „[[Party for One]]”, „[[Now That I Found You]]” i „[[No Drug Like Me]]”. Odbačene pjesme s tog uratka objavila je iduće godine na albumu ''[[Dedicated Side B]]''. Šesti studijski album ''[[The Loneliest Time]]'', s kojeg su objavljeni singlovi „[[Western Wind]]”, „[[Beach House]]” i „[[The Loneliest Time (pjesma)|The Loneliest Time]]”, na kojem je surađivala s [[Rufus Wainwright|Rufusom Wainwrightom]], objavljen je u listopadu 2022., a popratni album ''[[The Loveliest Time]]'' izdan je u srpnju 2023. Osvojila je tri nagrade Juno, tri ''Billboardove'' glazbene nagrade i nagradu Allana Slaighta, a nekoliko je puta bila nominirana i za [[Grammy]] te nagrade [[MTV Video Music Awards|MTV Video Musica]], Polaris i People's Choice.<ref name="auto">{{cite magazine | url=https://www.billboard.com/music/music-news/carly-rae-jepsen-named-billboards-rising-star-of-2012-474480/ | title=Carly Rae Jepsen Named Billboard’s ‘Rising Star’ of 2012 | magazine=[[Billboard]] | date=October 25, 2012|accessdate=13. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.canadaswalkoffame.com/inductee/carly-rae-jepsen | title=2013 Allan Slaight Award Recipient Carly Rae Jepsen | publisher=[[Canada's Walk of Fame]] | accessdate=13. lipnja 2024. | archive-date=4. ožujka 2024. | archive-url=https://web.archive.org/web/20240304225419/https://www.canadaswalkoffame.com/inductee/carly-rae-jepsen/ | url-status=dead }}</ref> == Rani život == Rođena je 21. studenoga 1985. u [[Mission]]u. Drugo je dijete Alexandre i Larryja Jepsena.<ref>{{Cite news |url=https://www.pressreader.com/canada/vancouver-sun/20070905/281775624774817 | title=Contest gives singer hope | last=Zacharias | first=Yvonne | work=[[Vancouver Sun]] | via=[[PressReader]] | date=September 5, 2007|accessdate=13. lipnja 2024.}}</ref> Danskih je, engleskih i škotskih korijena.<ref>{{cite web | url=https://underholdning.tv2.dk/2015-05-28-superstjernen-afsloerer-ja-jeg-har-danske-aner | title=Superstjernen afslører: Ja, jeg har danske aner | trans-title=Velika zvijezda otkriva: Da, preci su mi Danci | work=Underholdning | language=da | date=May 28, 2015|accessdate=13. lipnja 2024.}}</ref> Ima starijeg brata Colina i mlađu sestru Katie. Pohađala je srednju školu Heritage Park i u to se vrijeme počela zanimati za mjuzikle; glumila je u učeničkim inačicama mjuzikala ''Annie'' (u naslovnoj ulozi), ''Briljantin'' (u ulozi [[Sandy Olsson]]) i ''[[The Wiz]]'' (u ulozi [[Dorothy Gale]]).<ref name=BigInterview>{{cite news | url=https://www.thestar.com/entertainment/stage/carly-rae-jepsen-the-big-interview/article_b7842b57-60bb-5856-a43b-ff530b63bac9.html | title=Carly Rae Jepsen: The Big Interview | work=[[Toronto Star]] | first=Richard | last=Ouzounian | date=February 21, 2014|accessdate=13. lipnja 2024.}}</ref><ref name=buzzfeed>{{Cite news | url=https://www.buzzfeed.com/reggieugwu/what-makes-carly-rae-jepsen-a-pop-star | title=What Makes Carly Rae Jepsen A Pop Star? | last=Ugwu | first=Reggie | work=[[BuzzFeed News]] | date=December 16, 2015|accessdate=13. lipnja 2024.}}</ref> Njezini su roditelji, očuh i maćeha učitelji i stoga je razmišljala i o tome da postane učiteljica glazbenog.<ref name=buzzfeed /><ref name=CRJVEVO>{{Cite AV media | author=CarlyRaeJepsenVEVO | title=Carly Rae Jepsen – #VevoCertified, Pt. 2: Carly on the Start | url=https://www.youtube.com/watch?v=HVjwevPdpSs | via=[[YouTube]] | date=August 2, 2013}}</ref> Prijavljivala se za upis na glazbene studijske programe, među kojima su bili programi u ponudi Sveučilišta Capilano i Sveučilišta Britanske Kolumbije, ali joj je učiteljica glume u srednjoj školi savjetovala da se prijavi za upis na Kanadski koledž izvedbenih umjetnosti u [[Victoria, Britanska Kolumbija|Victoriji]] i postala je jedna od dvadeset i pet studentica kojima je 2004. odobren upis na godišnji program.<ref name=CRJVEVO /><ref>{{Cite news |last=Devlin |first=Mike |date=October 17, 2012 |title=Before Call Me Maybe, Carly Rae Jepsen studied at Victoria's Canadian College of Performing Arts |work=[[Times Colonist]] |url=https://www.timescolonist.com/entertainment/before-call-me-maybe-carly-rae-jepsen-studied-at-victorias-canadian-college-of-performing-arts-4569072}}</ref> Nakon završetka studija Jepsen se preselila na zapad Vancouvera i, između ostalog, radila kao konobarica, slastičareva pomoćnica i pipničarka, a u slobodno je vrijeme pisala pjesme.<ref>{{Cite news | url=https://nexus.radio/news/39268-2/ | title=Carly Rae Jepsen Interview | last=Nunn | first=Jerry | work=Nexus Radio | date=February 19, 2016|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{Cite news | url=https://vancouversun.com/entertainment/local-arts/carly-rae-jepsen-interview-weekend-extra | title=Carly Rae Jepsen wears her heart on her sleeve with Emotion | last=Conner | first=Shawn | work=[[The Vancouver Sun]] | date=May 13, 2016|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{Cite news | url=https://www.bonappetit.com/people/article/carly-rae-jepsen-s-morning-routine | title=Carly Rae Jepsen's Morning Routine | last=Walsh | first=Danielle | work=[[Bon Appétit]] | date=November 27, 2012|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> == Karijera == ===2007. – 2010.: ''Canadian Idol'' i ''Tug of War''=== [[Slika:Carly_Rae_Jepsen_2010_1.jpg|right|thumb|269x269px|Jepsen na nastupu 2010.]] Godine 2007. srednjoškolska učiteljica glume nagovorila ju je da se prijavi na ''[[Canadian Idol]]''.<ref name="BigInterview" /> Na audiciji je izvela svoju pjesmu „Sweet Talker”.<ref>{{cite AV media | url=https://www.youtube.com/watch?v=V458He7UYSM | title=Carly Rae Jepsen-audition |via=[[YouTube]] | date=October 7, 2007|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Na natjecanju je osvojila treće mjesto, što je naknadno proglasila najboljim mogućim ishodom.<ref name="buzzfeed" /> Njezin demo privukao je pozornost glazbenog menadžera Jonathana Simkina, koji joj je te godine pomogao sklopiti ugovor sa [[604 Records]]om.<ref name="TopstheHot">{{cite magazine | url=https://www.billboard.com/music/music-news/call-me-maybe-tops-the-hot-100-1092852/ | title='Call Me Maybe' Tops the Hot 100 | first=Jason | last=Lipshutz | magazine=[[Billboard]] | date=June 22, 2012 | archive-date=June 18, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190618181456/https://www.billboard.com/biz/articles/news/1092852/call-me-maybe-tops-the-hot-100 |url-status=live|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U lipnju 2008. objavila je prvi singl „[[Sunshine on My Shoulders]]”, obradu pjesme [[John Denver|Johna Denvera]]. Njezin debitantski studijski album ''[[Tug of War (album Carly Rae Jepsen)|Tug of War]]'' objavljen je u rujnu 2008. i u Kanadi je prodan u 10 000 primjeraka.<ref name="TopstheHot" /> Singlovi „[[Tug of War (pjesma Carly Rae Jepsen)|Tug of War]]” i „[[Bucket]]” ušli su u prvih četrdeset mjesta na ljestvici [[Canadian Hot 100]]; Jepsen je dobila dvije zlatne ploče za njih jer je svaki od njih prodan u više od 40 000 primjeraka. „[[Sour Candy]]”, duet s [[Josh Ramsay|Joshem Ramsayjem]] iz sastava [[Marianas Trench]], objavljen je kao posljednji singl. Godine 2009. Jepsen je otišla na turneju po zapadnoj Kanadi s Marianas Trenchem i [[Shiloh]].<ref>{{Cite news | url=https://edmontonjournal.com/entertainment/music/gigs-shiloh-shane | title=Gigs: Shiloh, Shane | first=Sandra | last=Sperounes | work=[[Edmonton Journal]] | date=March 5, 2009|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> ===2011. – 2014.: ''Curiosity'' i ''Kiss''=== [[Slika:Carly Rae Jepson-DSC 0269-10.20.12 (8107378051) (no watermark).jpg|thumb|left|upright|Jepsen tijekom nastupa na turneji [[Believe Tour]] [[Justin Bieber|Justina Biebera]] 2012.]] U ljeto 2011. Jepsen je snimila pjesme za drugi studijski album s Joshem Ramsayjem, Ryanom Stewartom i Tavishem Croweom. Pjesma „[[Call Me Maybe]]”, koju je napisala s Croweom, objavljena je u rujnu te godine.<ref name=TopstheHot/> Tu je skladbu podržao kanadski pop-pjevač [[Justin Bieber]], zbog čega je njegov menadžer [[Scooter Braun]] potaknuo Jepsen da sklopi ugovor s njegovom diskografskom kućom [[Schoolboy Records]] i većim izdavačem [[Interscope Records]].<ref name=TopstheHot/> „Call Me Maybe” dosegla je prvo mjesto na ljestvici Canadian Hot 100, čime je Jepsen postala četvrta kanadska glazbenica koja je dosegla vrh te ljestvice.<ref>{{Cite news | url=https://www.hollywoodreporter.com/news/general-news/carly-rae-jepsens-call-me-337786/ | title=Carly Rae Jepsen's 'Call Me Maybe' Hits No. 1 on Billboard Hot 100 | first=Gary | last=Trust | agency=[[Billboard]] | work=[[The Hollywood Reporter]] | date=June 14, 2012|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{Cite news | url=https://www.capitalfm.com/artists/justin-bieber/news/carly-rae-jepsen-call-me-maybe/ | title=Justin Bieber Congratulates Carly Rae Jepsen After 'Call Me Maybe' Tops Billboard Chart | work=[[Capital (radijska mreža)|Capital]] | date=June 14, 2012|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Pjesma je u SAD-u devet tjedana provela na vrhu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]], zbog čega ju je časopis ''[[Billboard]]'' proglasio pjesmom ljeta.<ref>{{cite magazine | url=https://www.billboard.com/music/music-news/carly-rae-jepsens-call-me-maybe-is-billboards-song-of-the-summer-475358/ | title=Carly Rae Jepsen's 'Call Me Maybe' Is Billboard's Song of the Summer | magazine=[[Billboard]] | first=Gary | last=Trust | date=September 6, 2012|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Postala je najprodavaniji singl 2012.<ref name=britbio/> i dosegla je prvo mjesto na ljestvicama u devetnaest država.<ref name=rollin>{{Cite news | url=https://www.chicagotribune.com/entertainment/music/ct-carly-rae-jepsen-pitchfork-ott-20160711-story.html | title=In the aftermath of 'Maybe,' Carly Rae Jepsen keeps on rollin' | first=Allison | last=Stewart | work=[[The Chicago Tribune]] | date=July 13, 2016 | url-access=limited|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U Ujedinjenom Kraljevstvu postala je drugi najprodavaniji singl te godine.<ref>{{cite web | url=https://www.officialcharts.com/chart-news/call-me-maybe-celebrates-its-first-birthday-__4521/ | title=Call Me Maybe celebrates its first birthday! | first=Dan | last=Lane | publisher=[[Official Charts]] | date=May 4, 2013|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Skladba se pojavila se na Jepseninu EP-u ''[[Curiosity]]'', koji je u Kanadi objavljen u veljači 2012.<ref name=TopstheHot/> Nakon uspjeha „Call Me Maybe” Jepsen je snimila duet „[[Good Time]]” s [[Owl City]]jem, koji je objavljen u rujnu 2012. i koji je ušao u prvih deset mjesta na kanadskoj i američkoj ljestvici singlova.<ref>{{cite magazine | url=https://ew.com/article/2012/07/24/carly-rae-jepsen-and-owl-city-have-a-grillout-and-dance-in-good-time-video-watch/ | title=Carly Rae Jepsen and Owl City "Good Time" music video | first=Erin | last=Strecker | magazine=[[Entertainment Weekly]] | date=July 24, 2012 | accessdate=15. lipnja 2024. | archive-date=4. ožujka 2024. | archive-url=https://web.archive.org/web/20240304215256/https://ew.com/article/2012/07/24/carly-rae-jepsen-and-owl-city-have-a-grillout-and-dance-in-good-time-video-watch/ | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite magazine | url=https://www.yahoo.com/now/carly-rae-jepsen-owl-city-190418614.html | title=Carly Rae Jepsen and Owl City have a 'Good Time' in a new collaboration: Hear it here | first=Grady | last=Smith | magazine=[[Entertainment Weekly]] | via=[[Yahoo!]] | date=June 20, 2012|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Njezin drugi studijski album ''[[Kiss (album Carly Rae Jepsen)|Kiss]]'' izdan je u rujnu 2012. te sadrži singlove „[[This Kiss]]” i „[[Tonight I'm Getting Over You]]”. Ušao je u prvih deset mjesta ljestvica albuma u Australiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi i Sjedinjenim Državama. Jepsen je iste godine postala predstavnica i manekenka robne marke [[Wet Seal]]<ref>{{cite news | url=https://people.com/style/this-is-crazy-carly-rae-jepsen-models-for-wet-seal/ | title=This Is Crazy: Carly Rae Jepsen Models for Wet Seal | first=Jennifer | last=Cress | work=[[People]] | date=September 5, 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20221003051519/https://people.com/style/this-is-crazy-carly-rae-jepsen-models-for-wet-seal/ |archivedate=3. listopada 2022.|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> i pojavila se u prvoj epizodi pete sezone serije ''[[Novi klinci s Beverly Hillsa]]''.<ref>{{cite news | url=https://www.thestar.com/entertainment/carly-rae-jepsen-to-guest-star-on-90210/article_bbd78daf-c604-532e-9224-b748b12a53bb.html | title=Carly Rae Jepsen to guest star on '90210' | work=[[Toronto Star]] | date=July 10, 2012|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{Cite news | url=https://www.digitalspy.com/tv/ustv/a392454/call-me-maybe-singer-carly-rae-jepsen-to-guest-star-on-90210/ | title='Call Me Maybe' singer Carly Rae Jepsen to guest star on '90210' | work=[[Digital Spy]] | date=July 9, 2012|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Na dodjeli ''Billboardovih'' glazbenih nagrada te godine Jepsen je postala prva Kanađanka koja je osvojila nagradu za zvijezdu u usponu,<ref name="auto"/> a pjesma „Call Me Maybe” bila je nominirana za Grammy za pjesmu godine i najbolju pop-soloizvedbu.<ref>{{cite web | url=https://www.mtv.com/news/ssmuga/grammy-awards-nominations-carly-rae-jepsen | title=Grammy Nominations Leave Carly Rae Jepsen 'Over The Moon' | first=Gil | last=Kaufman | work=[[MTV News]] | date=December 6, 2012 | accessdate=15. lipnja 2024. | archive-date=5. ožujka 2024. | archive-url=https://web.archive.org/web/20240305113826/https://www.mtv.com/news/ssmuga/grammy-awards-nominations-carly-rae-jepsen | url-status=dead }}</ref> U siječnju 2013. postala je predstavnica robne marke [[Candie's]],<ref>{{cite news | url=https://sg.news.yahoo.com/carly-rae-jepsen-sweet-candie-campaign-003422052.html | title=Carly Rae Jepsen's Sweet Candie's Campaign | work=[[Yahoo!]] | date=January 23, 2013 | accessdate=15. lipnja 2024. | archive-date=5. ožujka 2024. | archive-url=https://web.archive.org/web/20240305000011/https://sg.news.yahoo.com/carly-rae-jepsen-sweet-candie-campaign-003422052.html | url-status=dead }}</ref> koju je ponovno reklamirala u srpnju 2013.<ref>{{Cite news | url=https://www.teenvogue.com/gallery/carly-rae-jepsen-candies-commercial | title=Carly Rae Jepsen Debuts Her New Candie's Campaign | first=Marianne | last=Dabir | work=[[Teen Vogue]] | date=July 1, 2013|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{Cite news | url=https://people.com/style/carly-rae-jepsens-new-candies-ads-exclusive-first-look/ | title=Carly Rae Jepsen's New Candie's Ads: Exclusive First Look | first=Alex | last=Apatoff | work=[[People]] | date=July 1, 2013|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Na dodjeli nagrada Juno za album ''Kiss'' osvojila je nagrade za album godine i pop-album godine, a za „Call Me Maybe” osvojila je nagradu za singl godine.<ref>{{cite news | url=https://www.cbc.ca/news/entertainment/juno-awards-carly-rae-jepsen-big-winner-1.1349490 | title=Juno Awards: Carly Rae Jepsen big winner | work=[[CBC News]] | date=April 22, 2013|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U lipnju 2013. ''[[Kiss: The Remix]]'', kompilacijski album koji sadrži remiksane i instrumentalne inačice singlova s ''Kissa'', objavljen je u Japanu i dosegao je 157. mjesto na tamošnjoj ljestvici albuma. U lipnju 2013. Jepsen je otišla na turneju [[The Summer Kiss Tour]] po Sjevernoj Americi i Aziji; turneja je trajala do listopada 2013. U proljeće 2014. dvanaest je tjedana na Broadwayu igrala glavnu ulogu u mjuziklu ''Pepeljuga''.<ref>{{cite news | last=Kepler | first=Adam W. | url=https://archive.nytimes.com/artsbeat.blogs.nytimes.com/2013/12/29/new-role-for-carly-rae-jepsen-cinderella/ | title=New Role for Carly Rae Jepsen: Cinderella | work=[[The New York Times]] | date=December 29, 2013 | url-access=subscription|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{Cite news | url=https://playbill.com/article/call-me-maybe-singer-carly-rae-jepsen-exits-broadways-cinderella-com-322149 | title="Call Me Maybe" Singer Carly Rae Jepsen Exits Broadway's Cinderella | first=Adam | last=Hetrick| work=[[Playbill]] | date=June 8, 2014|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U lipnju te godine osvojila je nagradu za međunarodno postignuće Društva kanadskih skladatelja, autora i izdavača glazbe; nagradu su osvojili i njezini suradnici Josh Ramsay i Tavish Crowe.<ref>{{cite news | url=https://www.cbc.ca/news/entertainment/socan-awards-fete-carly-rae-jepsen-drake-gordon-lightfoot-1.2677487 | title=SOCAN Awards fete Carly Rae Jepsen, Drake, Gordon Lightfoot | work=[[CBC News]] | date=June 17, 2014|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{Cite press release | url=https://www.newswire.ca/news-releases/drake-gordon-lightfoot-carly-rae-jepsen-among-honourees-at-25th-anniversary-socan-awards-514436371.html | title=Drake, Gordon Lightfoot, Carly Rae Jepsen Among Honourees at 25th Anniversary SOCAN Awards | publisher=[[CNW Group]] | date=June 10, 2014|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{Cite news | url=https://www.theglobeandmail.com/arts/music/gordon-lightfoot-drake-carly-rae-jepsen-honoured-by-socan-awards/article19192903/ | title=Gordon Lightfoot, Drake, Carly Rae Jepsen honoured by SOCAN Awards | agency=[[The Canadian Press]] | work=[[The Globe and Mail]] | date=June 16, 2014|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> ===2015. – 2017.: ''Emotion'' i ostali projekti === [[Slika:Carly Rae Jepsen performs at the Warfield Theater in San Francisco.jpg|thumb|Jepsen na turneji [[Gimmie Love Tour]] 2016.]] U ožujku 2015. Jepsen je objavila „[[I Really Like You]]”, prvi singl s njezina trećeg studijskog albuma.<ref>{{cite press release | url=https://www.prnewswire.com/news-releases/carly-rae-jepsen-releases-brand-new-single-i-really-like-you-today---track-now-available-now-from-all-digital-partners-300042648.html | title=Carly Rae Jepsen Releases Brand-New Single "I Really Like You" Today - Track Now Available Now From All Digital Partners | publisher=[[PR Newswire]] | date=March 2, 2015|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Taj singl, za koji je snimljen spot u kojem je glumac [[Tom Hanks]] otvarao usta na zvučnu projekciju, dosegao je četrnaesto mjesto u Kanadi i ušao je u prvih pet mjesta u Ujedinjenom Kraljevstvu. Treći studijski album ''[[Emotion]]'' objavljen je tri mjeseca poslije. Premda nije bio uspješan kao ''Kiss'', dobio je pohvale kritičara, stekao je kultni status i privukao je zreliju publiku.<ref name=flop>{{cite web | url=https://www.vice.com/en/article/rb8pd5/why-did-carly-rae-jepsens-emotion-flop-commercially | title=Why Did Carly Rae Jepsen's E•MO•TION Flop Commercially? | first=Cam | last=Lindsay | work=[[Vice Media]] | date=December 14, 2015|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{Cite news | url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-35119884 | title=How Carly Rae Jepsen shrugged off Call Me Maybe | last=Savage | first=Mark | work=[[BBC News]] | date=December 18, 2015|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{Cite news | url=https://www.sfgate.com/music/article/Carly-Rae-Jepsen-finds-new-audience-with-6821062.php | title=Carly Rae Jepsen finds new audience with 'Emotion' | last=Kost | first=Ryan | work=[[San Francisco Chronicle]] | date=February 10, 2016|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Dosegao je osmo mjesto u Kanadi i šesnaesto mjesto na američkoj ljestvici ''Billboard'' 200.<ref name=flop/> Na tom je uratku Jepsen surađivala s [[Rostam Batmanglij|Rostamom Batmanglijem]], [[Sia|Sijom]], [[Dev Hynes|Devom Hynesom]], [[Greg Kurstin|Gregom Kurstinom]] i [[Ariel Rechtshaid|Arielom Rechtshaidom]].<ref name=flair>{{cite news | url=https://www.digitalspy.com/music/a644764/carly-rae-jepsen-interview-sia-track-is-a-girl-anthem-with-an-80s-flair/ | title=Carly Rae Jepsen interview: 'Sia track is a girl anthem with an '80s flair' | first=Amy | last=Davidson | work=[[Digital Spy]] | date=April 29, 2015|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Drugi singl „[[Run Away with Me]]” objavljen je u srpnju 2015.<ref>{{cite magazine | url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/watch-carly-rae-jepsens-jet-setting-personal-run-away-with-me-video-74003/ | title=Watch Carly Rae Jepsen's Jet-Setting, Personal 'Run Away With Me' Video | first=Daniel | last=Kreps | magazine=[[Rolling Stone]] | date=July 17, 2015|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U studenome 2015. otišla je na promidžbenu turneju [[Gimmie Love Tour]]. Iste je godine gostovala na novoj inačici [[Bleachers]]ove pjesme „Shadow” s albuma ''Terrible Thrills, Vol. 2''<ref>{{Cite news | url=https://www.stereogum.com/1833857/hear-charli-xcx-carly-rae-jepsen-sia-tinashe-other-female-artists-cover-bleachers/news/ | title=Hear Charli XCX, Carly Rae Jepsen, Sia, Tinashe, & Other Female Artists Cover Bleachers | work=[[Stereogum]] | date=September 28, 2015|last=White |first=Caitlin|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> i objavila obradu pjesme „[[Last Christmas]]” sastava [[Wham!]].<ref>{{cite news | last=Retting | first=James | title=Carly Rae Jepsen – "Last Christmas" (Wham! Cover) | url=https://www.stereogum.com/1844862/carly-rae-jepsen-last-christmas-wham-cover/news/ | work=[[Stereogum]] | date=November 20, 2015|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U prosincu te godine snimila je tematsku pjesmu za [[Netflix]]ovu seriju ''[[Punija kuća]]'', noviju inačicu tematske pjesme serije ''[[Puna kuća]]''.<ref>{{cite magazine | last=Weiner | first=Natalie| title=Carly Rae Jepsen Did the Theme Song for the 'Full House' Netflix Reboot | url=https://www.billboard.com/music/pop/carly-rae-jepsen-fuller-house-theme-song-6821540/ | magazine=[[Billboard]] | date=December 24, 2015|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U siječnju 2016. glumila je Frenchy u [[Fox Broadcasting Company|Foxovoj]] posebnoj televizijskoj inačici mjuzikla ''Briljantin'' pod imenom ''[[Grease Live!]]''.<ref>{{cite news | url=https://www.tvinsider.com/44078/carly-rae-jepsen-and-jessie-j-join-foxs-grease-live/ | title=Carly Rae Jepsen and Jessie J Join Fox's 'Grease: Live' | first=Norman | last=Weiss | work=[[TV Insider]] | date=September 30, 2015|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Za emisiju je izvela novu pjesmu „All I Need Is an Angel”.<ref>{{Cite news | url=https://variety.com/2016/tv/news/grease-live-musical-julianne-hough-carly-rae-jepsen-fox-1201681339/ | title='Grease Live' Cast Talks New Song, 'Joy and Exuberance' of Ambitious Live Event | last=Littleton | first=Cynthia | work=[[Variety]] | date=January 16, 2016}}</ref><ref>{{Cite magazine | url=https://ew.com/article/2016/01/15/grease-live-carly-rae-jepsen-new-song/ | title=Carly Rae Jepsen Will Get New Song in Grease: Live; Original Film Stars to Cameo | first=Marc | last=Snetiker | magazine=[[Entertainment Weekly]] | date=January 15, 2016 | accessdate=15. lipnja 2024. | archive-date=5. ožujka 2024. | archive-url=https://web.archive.org/web/20240305151422/https://ew.com/article/2016/01/15/grease-live-carly-rae-jepsen-new-song/ | url-status=dead }}</ref> Dva mjeseca poslije gostovala je na debitantskom albumu skupine [[the Knocks]] pod imenom ''[[55 (album)|55]]''.<ref>{{Cite news | url=http://www.thefader.com/2015/11/17/the-knocks-55-new-york-city-camron | title=The Knocks Reveal New Album Details, Share 'New York City' Featuring Cam'ron | work=[[The Fader]] | date=November 17, 2015|last=Golden |first=Zara|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U kolovozu te godine objavila je ''[[Emotion: Side B]]'', EP koji sadrži osam odbačenih pjesama prvotno snimljenih za ''Emotion''.<ref>{{cite news | url=https://www.spin.com/2016/08/carly-rae-jepsen-emotion-side-b/ | title=Carly Rae Jepsen Will Release 'E•MO•TION: Side B' to Celebrate One-Year Anniversary | first=Ilana | last=Kaplan | work=[[Spin (časopis)|Spin]] | date=August 22, 2016|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> ''[[Rolling Stone]]'' i ''[[Pitchfork]]'' pohvalili su EP.<ref>{{cite magazine | url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/20-best-pop-albums-of-2016-107379/ | title=20 Best Pop Albums of 2016 | magazine=[[Rolling Stone]] | date=December 19, 2016|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U svibnju 2017. objavila je singl „[[Cut to the Feeling]]”.<ref name="cut1">{{cite news | title=Carly Rae Jepsen – "Cut to the Feeling" | url=https://www.spin.com/2017/05/carly-rae-jepsen-cut-to-the-feeling-stream/ | last=Servantes | first=Eric | work=[[Spin (časopis)|Spin]] | date=May 25, 2017|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Tu je pjesmu prvo namjeravala objaviti na ''Emotionu'', ali se na kraju pojavila u animiranom filmu ''[[Balerina i Viktor]]'', u kojem je Jepsen posudila glas sporednom liku.<ref name="cut1"/> Ta se pjesma također pojavila na japanskoj luksuznoj inačici EP-a.<ref>{{Cite news | url=https://www.spin.com/2017/05/carly-rae-jepsen-cut-to-the-feeling-review/ | title=Review: Carly Rae Jepsen's "Cut to the Feeling" Is Very Good | last=Sargent | first=Jordan | work=[[Spin (magazine)|Spin]] | date=May 26, 2017|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> [[Slika:Carly Rae Jepsen in Oslo, February 2020.jpg|upright|thumb|left|Jepsen na turneji Dedicated Tour 2020.]] ===2018. – 2020.: ''Dedicated''=== Početkom 2018. nastupala je na koncertima prije [[Katy Perry]] na njezinoj turneji [[Witness: The Tour]].<ref>{{cite magazine | url=https://www.billboard.com/pro/katy-perry-pushes-back-witness-tour-production-delays/ | title=Katy Perry Pushes Back Start of Witness Tour Due to 'Unavoidable Production Delays'| first=Gil | last=Kaufman | magazine=[[Billboard]] | date=August 17, 2017|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> „[[Party for One]]”, prvi singl s njezina četvrtog studijskog albuma, objavljen je u studenome te godine.<ref>{{cite news | title=Carly Rae Jepsen announces new single Party For One | url=https://www.gaytimes.com/culture/carly-rae-jepsen-announces-new-single-party-for-one/ | first=Sam | last=Damshenas | work=[[Gay Times]] | date=October 31, 2018|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U veljači 2019. izdana su još dva singla – „[[Now That I Found You]]” i „[[No Drug Like Me]]” – a nakon njih objavljeni su singlovi „[[Julien]]” i „[[Too Much]]”.<ref>{{cite news | title=Carly Rae Jepsen Shares 2 New Songs: Listen | url=https://pitchfork.com/news/carly-rae-jepsen-shares-2-new-songs-listen/ | last=Blais-Billie | first=Braudie | work=[[Pitchfork]] | date=February 27, 2019|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{Cite news | url=https://www.stereogum.com/2038076/carly-rae-jepsen-new-album-dedicated/news/ | title=Carly Rae Jepsen Announces New Album 'Dedicated' | work=[[Stereogum]] | date=April 1, 2019|accessdate=15. lipnja 2024. |first=James |last=Rettig}}</ref> Braun joj je do tada prestao biti menadžer premda je i dalje imala sklopljen ugovor sa Schoolboy Recordsom.<ref>{{cite news | url=https://www.buzzfeednews.com/article/djlouiexiv/carly-rae-jepsen-dedicated-robyn-niche-pop-music | title=How Carly Rae Jepsen Became the Queen of Niche Pop | work=[[BuzzFeed News]] | date=May 22, 2019|accessdate=15. lipnja 2024. |author=DJ Louie XIV}}</ref> Njezin četvrti studijski album ''[[Dedicated]]'' izdan je 17. svibnja 2019., a podržala ga je turnejom koja je počela 27. lipnja.<ref>{{cite news | title=Carly Rae Jepsen announces new album Dedicated, reveals U.S. tour dates | url=https://www.thefader.com/2019/04/01/carly-rae-jepsen-announce-new-album-dedicated-us-tour | last=Hussein | first=Wandera | work=[[The Fader]] | date=April 1, 2019|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{cite news | title=Carly Rae Jepsen Announces New Album Dedicated and Tour | url=https://pitchfork.com/news/carly-rae-jepsen-announces-new-album-dedicated-and-tour/ | last1=Yoo | first1=Noah | last2=Strauss | first2=Matthew | work=[[Pitchfork]] | date=April 1, 2019|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U studenome 2019. održala je „koncert za malim stolom” koji je organizirala tvrtka [[NPR]].<ref>{{Cite news | url=https://pitchfork.com/news/watch-carly-rae-jepsen-perform-on-nprs-tiny-desk-concert/ | title=Watch Carly Rae Jepsen Perform on NPR's "Tiny Desk Concert" | work=[[Pitchfork]] | date=November 25, 2019|accessdate=15. lipnja 2024.|last=Monroe |first=Jazz}}</ref> Dana 21. svibnja 2020. objavila je ''[[Dedicated Side B]]'', popratni album na kojem se nalazi još dvanaest pjesama izvorno snimljenih za ''Dedicated''.<ref>{{cite web | url=https://www.npr.org/2020/05/21/859844915/carly-rae-jepsen-releases-dedicated-side-b-the-album-we-all-needed | title=Carly Rae Jepsen Releases 'Dedicated Side B,' the Album We All Needed | last1=Lewis | first1=Jon | work=[[NPR]] | date=May 21, 2020|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U listopadu 2020. objavila je singl „[[It's Not Christmas Till Somebody Cries]]”, koji je dosegao 11. mjesto na američkoj ljestvici blagdanskih digitalnih pjesama.<ref>{{Cite magazine | title=Carly Rae Jepsen – Chart History | url=https://www.billboard.com/artist/carly-rae-jepsen/chart-history/ | magazine=[[Billboard]]|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> ===2021. – danas: ''The Loneliest Time'' i ''The Loveliest Time''=== Nakon objave albuma ''Dedicated Side B'' izjavila je da radi na „karantenskom albumu” s Tavishem Croweom.<ref>{{cite news | url=https://www.theguardian.com/music/2020/may/22/carly-rae-jepsen-lockdown-listening-my-fridge-caught-on-fire | title=Carly Rae Jepsen's lockdown listening: 'My fridge caught on fire!' | first=Laura | last=Snapes | work=[[The Guardian]] | date=May 22, 2020|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Tijekom nastupa na festivalu [[Coachella]] u travnju 2022. premijerno je izvela pjesmu „[[Western Wind]]”, koja je objavljena 6. svibnja 2022. kao prvi singl sa šestog studijskog albuma. Dana 3. kolovoza 2022. na društvenim je mrežama potvrdila da će joj se šesti studijski album zvati ''[[The Loneliest Time]]'' i da će ga izdati 21. listopada 2022. Ubrzo nakon toga objavila je singlove „[[Beach House]]” i „Talking to Yourself”.<ref>{{Cite web|url=https://www.stereogum.com/2195048/carly-rae-jepsen-new-album-the-loneliest-time/news/|title=Carly Rae Jepsen Announces New Album The Loneliest Time|date=August 2, 2022|website=Stereogum|access-date=August 2, 2022|archive-date=August 2, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220802162056/https://www.stereogum.com/2195048/carly-rae-jepsen-new-album-the-loneliest-time/news/|url-status=live|last=Rettig |first=James}}</ref><ref>{{Cite news |last=Kenneally |first=Cerys |date=September 13, 2022 |title=Carly Rae Jepsen previews new single "Talking to Yourself" |work=The Line of Best Fit |url=https://www.thelineofbestfit.com/news/carly-rae-jepsen-previews-new-single-talking-to-yourself |access-date=September 13, 2022 |archive-date=September 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220913174856/https://www.thelineofbestfit.com/news/carly-rae-jepsen-previews-new-single-talking-to-yourself |url-status=live }}</ref> Pjesma „[[The Loneliest Time (pjesma)|The Loneliest Time]]”, na kojoj gostuje [[Rufus Wainwright]], objavljena je 8. listopada 2022. kao četvrti i posljednji singl s albuma. Stekla je popularnost na [[TikTok]]u i uvrštena je na gotovo 200 000 videozapisa, a neke od tih videozapisa izradile su i poznate osobe poput [[Meghan Trainor]].<ref>{{Cite news |last=Skinner |first=Tom |date=October 5, 2022 |title=Carly Rae Jepsen to release a new single with Rufus Wainwright this week |work=NME |url=https://www.nme.com/news/music/carly-rae-jepsen-to-release-new-single-with-rufus-wainwright-this-week-3323296 |access-date=October 5, 2022 |archive-date=October 5, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005183633/https://www.nme.com/news/music/carly-rae-jepsen-to-release-new-single-with-rufus-wainwright-this-week-3323296 |url-status=live }}</ref> Album je dosegao 18. mjesto na [[Canadian Albums Chart|kanadskoj ljestvici albuma]], 19. mjesto na ljestvici [[Billboard 200|'' Billboard'' 200]] i 16. mjesto na britanskoj ljestvici albuma, čime je postao njezin najuspješniji album u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon deset godina.<ref>{{Cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/taylor-takeover-taylor-swift-scores-biggest-opening-week-of-her-career-to-land-the-official-chart-double-with-midnights-and-anti-hero-__37687/|title= Taylor Takeover! Taylor Swift scores biggest opening week of her career to land the Official Chart double with Midnights and Anti Hero |date=October 28, 2022|website=[[Official Charts Company]]|access-date=October 28, 2022|last=Smith|first=Carl}}</ref> Kako bi podržala album, Jepsen je u rujnu 2022. otišla na turneju [[The So Nice Tour]], tijekom koje je do ožujka 2023. nastupila u Sjevernoj Americi, Europi i Australiji.<ref>{{cite web |last1=Kaye |first1=Ben |title=Carly Rae Jepsen Announces "The So Nice Tour" for Fall 2022 |url=https://consequence.net/2022/06/carley-rae-jepsen-so-nice-tour-fall-2022/ |website=[[Consequence]] |access-date=January 10, 2023 |date=June 7, 2022}}</ref><ref>{{cite news |last1=Sherlock |first1=Gemma |title=Carly Rae Jepsen adds Manchester date to 2023 tour - how to get tickets |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/whats-on/music-nightlife-news/carly-rae-jepsen-adds-manchester-25124599 |access-date=January 10, 2023 |work=[[Manchester Evening News]] |publisher=[[Reach plc]] |date=September 28, 2022}}</ref><ref>{{cite news|last1=Kearney |first1=Georgie |title=Carly Rae Jepsen announces Australian tour for March 2023 |url=https://7news.com.au/entertainment/celebrity/carly-rae-jepsen-announces-australian-tour-for-march-2023--c-8649764 |access-date=January 10, 2023 |work=[[Seven News]] |publisher=[[Seven Network]] |date=October 24, 2022}}</ref> Jepsen je također snimila tematsku pjesmu za seriju ''Hello Kitty: Super Style!'' na platformi Amazon Kids+, koja je objavljena u prosincu 2022.<ref>{{cite web |last1=Brodsky |first1=Rachel |title=Hear Carly Rae Jepsen's Hello Kitty: Super Style! Theme Song |url=https://www.stereogum.com/2207971/hear-carly-rae-jepsens-hello-kitty-super-style-theme-song/music/ |website=[[Stereogum]] |access-date=January 10, 2023 |date=December 8, 2022}}</ref> Dana 23. lipnja 2023., manje od godine dana od objave ''The Loneliest Timea'', Jepsen je objavila singl „Shy Boy” nadahnut ''[[disco]]m'', čiji je producent [[James Ford]]. Za nj je snimljen crno-bijeli spot koji prikazuje Jepsen na spoju.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/carly-rae-jepsen-shares-vivacious-new-single-shy-boy-3460095|title=Carly Rae Jepsen shares vivacious new single 'Shy Boy'|last=Duran|first=Anagricel|work=[[New Musical Express|NME]]|date=June 23, 2023|access-date=July 6, 2023}}</ref> Dana 6. srpnja 2023. službeno je najavila sedmi studijski album ''[[The Loveliest Time]]''. Objavljen je 28. srpnja te godine.<ref>{{cite web|url=https://www.thelineofbestfit.com/news/carly-rae-jepsen-announces-companion-album-to-the-loneliest-time|title=Carly Rae Jepsen announces companion album to The Loneliest Time|work=[[The Line of Best Fit]]|last=Kelly|first=Tyler Damara|date=July 6, 2023|access-date=July 6, 2023}}</ref> == Glazbeni stil i utjecaj == [[Slika:Carly Rae Jepsen Live in Seoul 3.jpg|thumb|right|190px|Jepsen tijekom nastupa u [[Seul]]u 2019.]] Poznata je po „podrivački pamtljivim stihovima, ugodnim glazbenim aranžmanima i pop-pokusima”.<ref name=decade/> Jepsen je [[sopran]].<ref>{{cite news | url=https://www.theverge.com/2012/9/19/3353434/carly-rae-jepsen-call-me-maybe-idiots-guide-to-appreciating | title=The Complete Idiot's Guide To Appreciating Carly Rae Jepsen For Dummies Maybe | first=Trent| last=Wolbe | work=[[The Verge]] | date=September 19, 2012 |accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref name=Escape>{{cite news| url=https://www.laweekly.com/call-me-meh-by-carly-rae-jepsen-still-cant-escape-her-biggest-hit/ | title=Call Me "Meh"-by: Carly Rae Jepsen Still Can't Escape Her Biggest Hit | work=[[LA Weekly]] | first=Paul T.| last=Bradley | date=February 26, 2016|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref name=Melancholy>{{cite news | url=https://slate.com/culture/2012/10/carly-rae-jepsens-kiss-and-pinks-the-truth-about-love-reviewed.html | title=Call Me Melancholy | first=Maura | last=Johnston | author-link=Maura Johnston | work=[[Slate]] | date=October 19, 2012|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Paul Bradley u članku za ''[[LA Weekly]]'' zaključio je da joj je glas „prigušen” i „besprijekoran”,<ref name=Escape/> a [[Maura Johnston]] izjavila je da joj je glas „prozračan, ali precizan” u članku za ''[[Slate]]''.<ref name=Melancholy/> Izjavila je da su joj roditelji usadili ljubav prema [[narodna glazba|narodnoj glazbi]], a kao glazbenike koji su je nadahnjivali tijekom rada na debitantskom albumu izdvojila je [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]], [[Bruce Springsteen|Brucea Springsteena]], [[James Taylor|Jamesa Taylora]] i [[Van Morrison|Vana Morrisona]].<ref>{{cite magazine | url=https://entertainment.time.com/2012/05/18/carly-rae-jepsen-on-gay-rights-call-me-maybe-and-singing-with-dreamy-john-mayer/ | title=Q&A with 'Call Me Maybe' Singer Carly Rae Jepsen | last=Macsai | first=Dan | magazine=[[Time (časopis)|Time]] | date=May 18, 2012 | accessdate=15. lipnja 2024. | archive-date=18. svibnja 2024. | archive-url=https://web.archive.org/web/20240518103107/https://entertainment.time.com/2012/05/18/carly-rae-jepsen-on-gay-rights-call-me-maybe-and-singing-with-dreamy-john-mayer/ | url-status=dead }}</ref><ref name=inspired>{{cite news | url=https://www.digitalspy.com/music/a444187/carly-rae-jepsen-inspired-by-van-morrison-leonard-cohen/ | title=Carly Rae Jepsen inspired by Van Morrison, Leonard Cohen | last=Daniels| first=Colin | work=[[Digital Spy]] | date=December 10, 2012|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Dok je snimala EP ''Curiosity'' i drugi studijski album ''Kiss'' počela ju je sve više nadahnjivati pop-glazba i ''[[dance]]'', a naročito glazba izvođača kao što su [[Dragonette]], [[Kimbra]], [[La Roux]] i [[Robyn]].<ref name=inspired/><ref>{{cite news | first=Sophie | last=Schillaci | url=https://www.hollywoodreporter.com/news/music-news/carly-rae-jepsen-call-me-maybe-justin-bieber-354553/ | title=Carly Rae Jepsen on Her Song of Summer, New Album and Craziest Moment (Video) | work=[[The Hollywood Reporter]] | date=July 25, 2012|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{cite news | url=https://www.eonline.com/news/353875/carly-rae-jepsen-talks-touring-with-justin-bieber-his-energy-is-contagious | title=Carly Rae Jepsen Talks Touring With Justin Bieber: His Energy Is Contagious | first=Brandi | last=Fowler | work=[[E!]] | date=October 14, 2012 |accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Na ''Emotion'' je utjecala pop-glazba glazbenika poput [[Cyndi Lauper]], [[Madonna|Madonne]] i [[Prince]]a iz osamdesetih.<ref name=flair/><ref name=Indie>{{cite news | url=https://www.stereogum.com/1784842/qa-carly-rae-jepsen-on-her-all-star-indie-collaborators-and-really-really-really-anticipated-new-album/interviews/ | title=Q&A: Carly Rae Jepsen on Her All-Star Indie Collaborators And Really, Really, Really Anticipated New Album | first=James | last=Rettig | work=[[Stereogum]] | date=March 5, 2015|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U nekoliko je navrata hvalila izvođače kao što su [[Cat Power]], [[Christine and the Queens]], [[Tegan and Sara]],<ref>{{cite news | url=https://www.usatoday.com/story/life/music/reviews/2015/04/13/carly-rae-jepsen-listen-up-playlist-coldplay/25241087/ | title=Playlist: What's Carly Rae Jepsen listening to? | work=[[USA Today]] | date=April 13, 2015|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> [[Bleachers]], [[Kate Bush]],<ref>{{cite news | url=https://mancunion.com/2020/02/05/in-conversation-carly-rae-jepsen/ | title=In conversation: Carly Rae Jepsen | first=Bella | last=Fleming | work=[[University of Manchester]] | date=February 5, 2020|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> [[Bob Dylan]], [[Sky Ferreira]], [[Dev Hynes]], [[Solange Knowles]], [[Joni Mitchell]], [[Sinéad O'Connor]], [[Spice Girls]] i [[Hank Williams]].<ref name=Indie/><ref>{{cite magazine | url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/women-who-rock-carly-rae-jepsen-231316/ | title=Women Who Rock: Carly Rae Jepsen | magazine=[[Rolling Stone]] | date=August 17, 2012|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> Smatra se jednom od ikona kvir-osoba jer je nastupila na nekoliko [[povorka ponosa|povorki ponosa]] i jer su joj brojni obožavatelji homoseksualci u dvadesetima i tridesetima.<ref>{{Cite news | url=https://attitude.co.uk/article/carly-rae-jepsen-says-being-a-gay-icon-is-the-gift-of-her-career/20901/ | title=Carly Rae Jepsen says being a gay icon is the 'gift' of her career | work=[[Attitude]] | date=May 8, 2019 | access-date=October 3, 2022 | archive-date=October 3, 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221003051519/https://attitude.co.uk/article/carly-rae-jepsen-says-being-a-gay-icon-is-the-gift-of-her-career/20901/ | url-status=dead }}</ref><ref name=decade>{{Cite news | url=https://www.businessinsider.com/carly-rae-jepsen-artist-of-the-decade-2010s-2019-11 | title=Carly Rae Jepsen is the artist of the decade | first=Libby | last=Torres | work=Insider | date=December 9, 2019|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{Cite news | url=https://www.cbc.ca/arts/the-queer-cult-of-carly-rae-jepsen-why-we-really-really-really-really-really-really-like-you-1.4913162 | title=The queer cult of Carly Rae Jepsen: Why we really, really, really, really, really, really like you | first=Peter | last=Knegt | work=[[CBC News]] | date=November 21, 2018|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> U ožujku 2013. odbila je nastupiti na nacionalnom zborovanju Američkih izviđača jer im se nisu smjeli pridružiti homoseksualci.<ref>{{cite magazine | url=https://newsfeed.time.com/2013/03/05/carly-rae-jepsen-to-boy-scouts-dont-call-me-until-you-accept-gays/ | title=Carly Rae Jepsen and Train Refuse to Perform at Boy Scout Jamboree | first=Rebecca | last=Nelson | magazine=[[Time (časopis)|Time]] | date=March 5, 2013 | accessdate=15. lipnja 2024. | archive-date=16. travnja 2024. | archive-url=https://web.archive.org/web/20240416104054/https://newsfeed.time.com/2013/03/05/carly-rae-jepsen-to-boy-scouts-dont-call-me-until-you-accept-gays/ | url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news| url=https://www.huffpost.com/entry/train-boy-scouts-jamboree-ban-gay-scouts_n_2806881 | title=Train Won't Play at Boy Scouts Jamboree Unless BSA Lifts Ban on Gay Scouts, Band Says | first=Meredith | last=Bennettsmith | work=[[HuffPost]] | date=March 4, 2013 |accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref><ref>{{cite news | url=https://www.cbsnews.com/news/carly-rae-jepsen-drops-out-of-boy-scouts-event-over-gay-rights/ | title=Carly Rae Jepsen drops out of Boy Scouts Event | agency=[[Associated Press]] | work=[[CBS News]] | date=March 5, 2013|accessdate=15. lipnja 2024.}}</ref> == Diskografija == ;Studijski albumi * ''[[Tug of War (album Carly Rae Jepsen)|Tug of War]]'' (2008.) * ''[[Kiss (album Carly Rae Jepsen)|Kiss]]'' (2012.) * ''[[Emotion]]'' (2015.) * ''[[Dedicated]]'' (2019.) * ''[[Dedicated Side B]]'' (2020.) * ''[[The Loneliest Time]]'' (2022.) * ''[[The Loveliest Time]]'' (2023.) == Turneje == === Kao glavni izvođač === * The Summer Kiss Tour (2013.) * Gimmie Love Tour (2015. – 2016.) * The Dedicated Tour (2019. – 2020.) * The So Nice Tour (2022. – 2023.) === Kao jedan od glavnih izvođača === * Beside You Tour (2009.; s [[Marianas Trench]]em, [[the New Cities]]om i the Mission Districtom) === Kao potpora === * [[Hanson]] – Shout It Out World Tour (koncerti u Kanadi) (2012.) * [[Justin Bieber]] – Believe Tour (koncerti u Sjevernoj Americi, Europi i Južnoj Americi) (2012. – 2013.) * [[Hedley]] – Hello World Tour (koncerti u Kanadi) (2016.) * [[Katy Perry]] – Witness: The Tour (koncerti u Sjevernoj Americi) (2018.) * [[Boygenius]] – The Tour (pojedini koncerti u Sjevernoj Americi) (2023.) == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |+ Televizija |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Bilješke |- | 2007. | ''[[Canadian Idol]]'' | Ona sama / natjecateljica | Peta sezona: osvojila je treće mjesto |- | 2012. | ''[[Novi klinci s Beverly Hillsa]]'' |Ona sama | Prva epizoda pete sezone: „Dok nas smrt ne rastavi” |- | 2013. | ''[[Shake It Up]]'' |Ona sama | Deseta epizoda treće sezone: „My Fair Librarian It Up” |- | 2015. | ''[[Saturday Night Live]]'' | Ona sama / glazbena gošća | Sedamnaesta epizoda 40. sezone |- | 2015. | ''[[Castle]]'' | Ona sama | Dvadeset i druga epizoda sedme sezone: „Dead from New York” |- | 2015. | ''[[Comedy Bang! Bang!]]'' | Ona sama | Dvadeset i četvrta sezona četvrte sezone: „Carly Rae Jepsen Wears a Chunky Necklace and Black Ankle Boots” |- | 2016. | ''[[Grease Live!]]'' | Frenchy | Posebna epizoda |- | 2016. | ''[[Punija kuća]]'' | Izvođačica glazbe | Tematska pjesma |- | 2022. | ''Hello Kitty: Super Style!'' | Izvođačica glazbe | Tematska pjesma |} {| class="wikitable" |+ Film |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! Bilješke |- | 2013. | ''[[Lennon ili McCartney]]'' | Ona sama | Kratki film; isječak iz intervjua |- | 2016. | ''[[Balerina i Viktor]]'' | Odette | Glasovna uloga |} {| class="wikitable" |+ Kazalište i mjuzikli |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! Bilješke |- | 2014. | ''Pepeljuga'' | Ella | Nastup na Broadwayu |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Carly Rae Jepsen |commonscathr = Carly Rae Jepsen |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === *[https://www.carlyraemusic.com/ Službene stranice] *[https://www.allmusic.com/artist/mn0002089077 Carly Rae Jepsen] na [[AllMusic]]u *[https://www.imdb.com/name/nm4946551/ Carly Rae Jepsen] na [[Internet Movie Database|IMDb-u]] {{GLAVNIRASPORED:Jepsen, Carly Rae}} [[Kategorija:Kanadski pjevači]] rcbb5d7nh9wtqsdy312rzbhpsgbbo6l 0 769526 7578285 7381395 2026-08-16T05:52:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578285 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Campylostachys'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Stilbaceae]] | tribus = [[Stilbeae]] | genus = '''''Campylostachys''''' | genus_autorstvo = [[Kunth]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Campylostachys''''', mali biljni rod iz porodice ''[[Stilbaceae]]'' smješten u tribus ''[[Stilbeae]]''. Sastoji se od dvije vrste [[Južna Afrika|južnoafričkih]] [[endem]]a iz provincije [[Western Cape]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:25106-1 Kew], pristupljeno 9. rujna 2024.</ref> == Etimologija == == Opis == Opisan je u Abh. Königl. Akad. Wiss. Berlin, 1831: 206. 1832.<ref>[https://www.tropicos.org/name/40000470 Tropicos], pristupljeno 9. rujna 2024.</ref> Tipična vrsta je ''Campylostachys cernua'', manji [[grm]] do 50 cm visine<ref>[https://www.fernkloof.org.za/index.php/all-plants/plant-families/item/campylostachys-cernua HBS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240909141010/https://www.fernkloof.org.za/index.php/all-plants/plant-families/item/campylostachys-cernua |date=9. rujna 2024. }}, pristupljeno 9. rujna 2024.</ref> koji raste po pješčenjačkim padinama. ''Campylostachys helmei'' se vodi kao ugrožena vrsta a poznata iz samo jedne male subpopulacije, koja je procjenjena na manje od 250 odraslih jedinki. SANBi navodi das ipak nema prijetnji ovoj vrsti i ne sumnja se da populacija opada.<ref>[http://redlist.sanbi.org/species.php?species=922-4 SANBI], pristupljeno 9. rujna 2024.</ref> == Vrste == # ''[[Campylostachys cernua]]'' <small>(L.f.) Kunth</small>; # ''[[Campylostachys helmei]]'' <small>J.C.Manning & Goldblatt</small>; ugrožena == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Stilbeae]] 6xsn0h8z4mlxzw5ad0eu4jjcqqh0djg 0 770542 7578001 7078277 2026-08-15T15:47:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578001 wikitext text/x-wiki {{glavni|Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1968./69.#Banjalučka zona}} '''Banjalučka nogometna zona''' bila je liga trećeg stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1968./69. <br> Sudjelovalo je 12 klubova, a prvak je bio ''[[OFK Prijedor|"OFK"]]'' iz [[Prijedor|Prijedora]]. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[OFK Prijedor]] || 22 || 14 || 4 || 4 || 51 || 20 || 32 |- |2. || [[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda Bosanski Novi]] || 22 || 12 || 5 || 5 || 47 || 24 || 29 |- |3. || [[FK Borac Drvar|Borac Drvar]] || 22 || 10 || 5 || 7 || 52 || 30 || 25 |- |4. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]] || 22 || 10 || 4 || 8 || 55 || 35 || 24 |- |5. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac Bosanska Dubica]] || 22 || 9 || 5 || 8 || 48 || 47 || 23 |- |6. || [[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]] || 22 || 8 || 6 || 8 || 37 || 33 || 22 |- |7. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]] || 22 || 6 || 9 || 7 || 33 || 36 || 21 |- |8. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]] || 22 || 8 || 4 || 10 || 46 || 44 || 20 |- |9. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo Bosanska Krupa]] || 22 || 8 || 4 || 10 || 33 || 44 || 20 |- |10. || [[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]] || 22 || 7 || 4 || 11 || 29 || 56 || 18 |- |11. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]] || 22 || 6 || 4 || 12 || 33 || 71 || 16 |- |12. || [[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]] || 22 || 4 || 6 || 12 || 28 || 52 || 14 |- |} == Unutrašnje poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1968./69.|Druga savezna liga 1968./69.]] * [[Tuzlanska nogometna zona 1968./69.|Tuzlanska zona 1968./69.]] == Izvori == <small> * [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?f=6&t=3113&start=120 Vremeplov 4: Ligaška takmičenja od 1945-1992. godine] * [https://fkkozara.org/ponovo-u-zonskoj-ligi/ Ponovo u zonskoj ligi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241203033946/https://fkkozara.org/ponovo-u-zonskoj-ligi/ |date=3. prosinca 2024. }}, [[FK Kozara Bosanska Gradiška]], objavljeno 12. prosinca 2018., pristupljeno 29. rujna 2024. {{izvori}}</small> [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (BiH)|1968-69 1a Banjalučka]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1968./69.|BIH 1a Banjalučka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1968-69 1a Banjalučka]] dijav0z3ge4gw3lt5r882ihhylvwbjw 0 770548 7578002 7029943 2026-08-15T15:47:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578002 wikitext text/x-wiki '''''Banjalučka nogometna zona 1969./70.''''' je bila liga trećeg stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1969./70. <br> Sudjelovalo je 14 klubova, a prvak je bio ''[[OFK Prijedor|"OFK"]]'' iz [[Prijedor|Prijedora]]. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]]|| 26 || 18 || 6 || 2 || 80 || 26 || 42 |- |2. ||[[FK Sloboda Novi Grad|Sloboda Bosanski Novi]] || 26 || 18 || 3 || 5 || 59 || 32 || 38 (–1) |- |3. || [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|Bratstvo Bosanska Krupa]]|| 26 || 14 || 5 || 7 || 55 || 41 || 33 |- |4. || [[FK Željezničar Banja Luka|Željezničar Banja Luka]]|| 26 || 12 || 3 || 11 || 58 || 42 || 27 |- |5. || [[OFK Prijedor]]|| 26 || 11 || 6 || 9 || 42 || 36 || 27 (–1) |- |6. || [[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]]|| 26 || 11 || 3 || 12 || 44 || 51 || 25 |- |7. || [[FK Borac Kozarska Dubica|Borac Bosanska Dubica]] || 26 || 11 || 3 || 12 || 49 || 52 || 25 |- |8. ||[[FK Sloboda Mrkonjić Grad|Sloboda Mrkonjić Grad]]|| 26 || 11 || 3 || 12 || 44 || 57 || 23 (–2) |- |9. || [[NK Podgrmeč Sanski Most|Podgrmeč Sanski Most]]|| 26 || 10 || 3 || 13 || 52 || 62 || 23 |- |10. || [[FK Sloga Gornji Podgradci|Sloga Gornji Podgradci]]|| 26 || 10 || 3 || 13 || 37 || 47 || 23 |- |11. || [[NK Šator Glamoč|Šator Glamoč]]|| 26 || 10 || 4 || 12 || 41 || 53 || 22 (–2) |- |12. || [[FK Borac Drvar|Borac Drvar]] || 26 || 7 || 8 || 11 || 28 || 42 || 20 |- |13. || [[FK Elektrobosna Jajce|Elektrobosna Jajce]]|| 26 || 6 || 4 || 16 || 38 || 48 || 16 |- |14. || [[FK Ljubić Prnjavor|Ljubić Prnjavor]] || 26 || 4 || 2 || 17 || 31 || 75 || 9 (–1) |- |colspan="9" align="left"| Tablica sadrži greške |- |} == Unutrašnje poveznice == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|Druga savezna liga 1969./70.]] * [[Grupa A Prve zone 1969./70.]] == Izvori == <small> * [https://fkkozara.org/ponovo-u-zonskoj-ligi/ Ponovo u zonskoj ligi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241203033946/https://fkkozara.org/ponovo-u-zonskoj-ligi/ |date=3. prosinca 2024. }}, [[FK Kozara Bosanska Gradiška]], objavljeno 12. prosinca 2018., pristupljeno 29. rujna 2024. {{izvori}}</small> [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (BiH)|1969-70 1a Banjalučka]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1969./70.|BIH 1a Banjalučka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1969-70 1a Banjalučka]] mviqljv40gpib5lsrf25spvkpdok902 0 770827 7577937 7381562 2026-08-15T13:17:48Z Roy Bateman 201077 image 7577937 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Cyclacanthus'' | slika = Cyclacanthus.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Acanthaceae]] | subfamilia = [[Acanthoideae]] | tribus = [[Justicieae]] | subtribus = [[Monotheciinae]] | genus = '''''Cyclacanthus''''' | genus_autorstvo = [[Spencer Le Marchant Moore|S. Moore]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Cyclacanthus''''', biljni rod iz porodice [[Primogovke|primogovki]] smješten u podtribus ''[[Monotheciinae]]'', dio tribusa ''[[Justicieae]]'', potporodica ''[[Acanthoideae]]''. Sastoji se od dvije vrste iz [[Indokina|Indokine]] endemičnih za [[Vijetnam]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:499-1 Kew], pristupljeno 8. listopada 2024.</ref> Tipična vrsta je ''Cyclacanthus coccineus''. <ref>[https://www.tropicos.org/name/40019117 Tropicos], pristupljeno 8. listopada 2024.</ref> == Vrste == # ''[[Cyclacanthus coccineus]]'' <small>S.Moore</small> # ''[[Cyclacanthus poilanei]]'' <small>Benoist</small>; == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Monotheciinae]] 1ckrmdclysaw8qhs0335ji8ia8mx72m 0 776218 7578197 7406162 2026-08-16T01:04:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578197 wikitext text/x-wiki '''Bovegno''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u pokrajini [[Brescia (pokrajina)|Brescia]], regiji [[Lombardija]]. Prema procjeni iz [[2011.|2011]]. u naselju je živjelo 1338 stanovnika. Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 617 m. U mjestu je osnovan prvi ustaški logor u Italiji u prvoj polovici [[1931.]] godine. U početku je bilo oko deset emigranata te se broj kasnije povećao na četrdesetak. Zbog sigurnosnih razloga, nakon [[Velebitski ustanak|Velebitskog ustanka]] logor je, u ožujku [[1933.]], preseljen u [[Borgo Val di Taro]].{{sfn|Barčot|2006|p=872}} == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|2047 |1871.|2171 |1881.|2226 |1901.|2382 |1911.|2727 |1921.|2820 |1931.|2705 |1936.|2642 |1951.|3147 |1961.|3334 |1971.|2737 |1981.|2474 |1991.|2288 |2001.|2321 |2011.|2269 |2021.|2025 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{refbegin}} * {{citiranje časopisa |last1=Barčot |first1=Tonko |date=2006 |title=Nesuđeni atentator na kralja Aleksandra: Petar Oreb Mijat i njegov put do vješala |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/412694 |journal=Časopis za suvremenu povijest |location=Zagreb |publisher=Hrvatski institut za povijest |volume=38 |number=3 |pages=863–896}} {{refend}} [[Kategorija:Naselja u Italiji]] [[Kategorija:Lombardija]] 2nf8k1b8raq61s7ked4bbn67z7plevt 0 776219 7578170 7406141 2026-08-15T23:50:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578170 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Borgotaro vue du pont de San Rocco.jpg|mini|Borgo Val di Taro]] '''Borgo Val di Taro''', obično se naziva '''Borgotaro''', je grad i [[Talijanske općine|općina]] u [[Emilia-Romagna|Emiliji]], [[Italija]], u pokrajini Parma, 63 kilometra od grada [[Parma|Parme]]. Nakon što je u [[Bovegno|Bovegnu]] bio, nakon [[Velebitski ustanak|Velebitskog ustanka]], zatvoren [[ustaše|ustaški]] logor, u ožujku [[1933.]], preseljen je u Borgo Val di Taro. Zapovjednik u logoru bio je [[Narcis Jeszenszky]] te kasnije i [[Stjepan Tomičić]].{{sfn|Barčot|2006|p=872}} Članovima logora je bilo zabranjeno goviriti da su [[Hrvati]] te su se među narodom predstavljali [[Bugari]]ma. Tamo ostaju do [[19. srpnja]] kada se sele u [[Vischetto di Là]].{{sfn|Barčot|2006|p=873}} == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1861.|7872 |1871.|8591 |1881.|8637 |1901.|9236 |1911.|9423 |1921.|11506 |1931.|11191 |1936.|11004 |1951.|10862 |1961.|9706 |1971.|7646 |1981.|7306 |1991.|7027 |2001.|7084 |2011.|7275 |2021.|6723 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} === Gradovi pobratimi === Borgo Val di Taro [[Gradsko partnerstvo|pobratimljen]] je sa: {| class="wikitable" | * {{Z|ITA}} [[Aprica]], [[Italija]] * {{Z|FRA}} [[Charenton-le-Pont]], [[Francuska]] * {{Z|ESP}} [[Vila de Cruces]], [[Španjolska]] |} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{refbegin}} * {{citiranje časopisa |last1=Barčot |first1=Tonko |date=2006 |title=Nesuđeni atentator na kralja Aleksandra: Petar Oreb Mijat i njegov put do vješala |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/412694 |journal=Časopis za suvremenu povijest |location=Zagreb |publisher=Hrvatski institut za povijest |volume=38 |number=3 |pages=863–896}} {{refend}} [[Kategorija:Gradovi u Emiliji-Romagni]] p5mla22ytpmr6njlvbyj4thllagib73 0 781806 7578058 7446950 2026-08-15T18:00:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578058 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir motociklist | ime_prezime = Ben Spies | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rodno_ime = | pseudonim = | datum_rođenje = [[11. srpnja]] [[1984.]] | mjesto_rođenje = Germantown, okrug Shelby, [[Tennessee]], {{Z|SAD}} [[SAD]] | datum_smrt = | mjesto_smrt = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = | državljantvo = | aktivne_godine = | nadimak = ''Elbowz'' | broj_motocikla = 11 | klasa01_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - MotoGP]] | klasa01_sezone = 2008. – 2013. | klasa01_proiz_motor = [[Suzuki]], [[Yamaha]], Ducati | klasa01_prvenstva = | klasa01_utrke = 55 | klasa01_pobjede = 1 | klasa01_postolja = 6 | klasa01_pole_poz = 1 | klasa01_naj_krug = 1 | klasa01_bodova = | klasa02_natjecanje = [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] | klasa02_sezone = 2009. | klasa02_proiz_motor = [[Yamaha]] | klasa02_prvenstva = '''1''' (2009.) | klasa02_utrke = 28 | klasa02_pobjede = 14 | klasa02_postolja = 17 | klasa02_pole_poz = 11 | klasa02_naj_krug = 8 | klasa02_bodova = | klasa03_natjecanje = AMA – Superbike | klasa03_sezone = 2003. – 2008. | klasa03_proiz_motor = [[Suzuki]] | klasa03_prvenstva = '''3''' (2006., 2007., 2008.) | klasa03_utrke = 79 | klasa03_pobjede = 29 | klasa03_postolja = 68 | klasa03_pole_poz = 43 | klasa03_naj_krug = 30 | klasa03_bodova = | klasa04_natjecanje = AMA – Superstock | klasa04_sezone = 2002. – 2007. | klasa04_proiz_motor = [[Suzuki]] | klasa04_prvenstva = '''1''' (2007.) | klasa04_utrke = 28 | klasa04_pobjede = 9 | klasa04_postolja = 12 | klasa04_pole_poz = 11 | klasa04_naj_krug = 8 | klasa04_bodova = | klasa05_natjecanje = AMA – Supersport 750 | klasa05_sezone = 2000. – 2001. | klasa05_proiz_motor = [[Suzuki]] | klasa05_prvenstva = | klasa05_utrke = 21 | klasa05_pobjede = 1 | klasa05_postolja = 4 | klasa05_pole_poz = | klasa05_naj_krug = | klasa05_bodova = | klasa06_natjecanje = AMA – Supersport | klasa06_sezone = 2002. – 2006. | klasa06_proiz_motor = [[Suzuki]] | klasa06_prvenstva = | klasa06_utrke = 50 | klasa06_pobjede = 2 | klasa06_postolja = 7 | klasa06_pole_poz = 2 | klasa06_naj_krug = 2 | klasa06_bodova = | klasa07_natjecanje = AMA – Formula Xtreme | klasa07_sezone = 2002. – 2003. | klasa07_proiz_motor = [[Suzuki]] | klasa07_prvenstva = '''1''' (2003.) | klasa07_utrke = 20 | klasa07_pobjede = 5 | klasa07_postolja = 7 | klasa07_pole_poz = 1 | klasa07_naj_krug = 1 | klasa07_bodova = | klasa08_natjecanje = | klasa08_sezone = | klasa08_proiz_motor = | klasa08_prvenstva = | klasa08_utrke = | klasa08_pobjede = | klasa08_postolja = | klasa08_pole_poz = | klasa08_naj_krug = | klasa08_bodova = | klasa09_natjecanje = | klasa09_sezone = | klasa09_proiz_motor = | klasa09_prvenstva = | klasa09_utrke = | klasa09_pobjede = | klasa09_postolja = | klasa09_pole_poz = | klasa09_naj_krug = | klasa09_bodova = | klasa10_natjecanje = | klasa10_sezone = | klasa10_proiz_motor = | klasa10_prvenstva = | klasa10_utrke = | klasa10_pobjede = | klasa10_postolja = | klasa10_pole_poz = | klasa10_naj_krug = | klasa10_bodova = | web = [https://web.archive.org/web/20150414121821/http://www.benspies.com/ benspies.com] }} '''Ben Spies''', (Germantown, okrug Shelby, [[Tennessee]], [[SAD]], 11. srpnja 1984.), bivši [[SAD|američki]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih]] utrka i voditelj motociklističke momčadi. == Životopis i karijera == == Uspjesi u prvenstvima == ; [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] * '''prvak:''' 2009. ; AMA – Superbike * '''prvak:''' 2006., 2007., 2008. * drugoplasirani: 2005. ; AMA – Superstock * '''prvak:''' 2007. ; AMA – Supersport 750 <ref> {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/10/2.-SSP-750-STK-1000.pdf motorsporttop20.com, ''AMA SUPERSPORT 750 CHAMPIONSHIP (1988-2001) / AMA SUPERSTOCK CHAMPIONSHIP (2002-08) / MOTOAMERICA SUPERSTOCK 1000 (2015-17 ) STOCK 1000 (2018- ) CHAMPIONSHIP''], preuzeto 15. travnja 2025. </ref> * trećeplasirani: 2001. ; AMA – Formula Xtreme * '''prvak:''' 2003. == Osvojene utrke == === Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- | || || || || || || || |- | || || || || || || || |- |} --> === Ostale pobjede === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" |- !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |} --> == Pregled karijere == === Po sezonama - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; width="100%"; text-align: center" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- | || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || |- |} --> === Po natjecanjima - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center" !sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !! |- | || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || |- |} --> == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20150414121821/http://www.benspies.com/ benspies.com, wayback] * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/ben-spies/d6e07f2a-a327-40ab-874b-e957dcc74705?tab=overview motogp.com, ''Ben Spies''] * {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/rider/Ben%20Spies/1816 worldsbk.com, ''Ben Spies''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250709062859/https://www.worldsbk.com/en/rider/Ben%20Spies/1816 |date=9. srpnja 2025. }} == Izvori i literatura == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20150204071211/http://oldsbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SBK&p_Conduttore=1816 oldsbk.perugiatiming.com, ''Ben Spies''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/ben-spies/summary/series/fim-motogp-world-championship motorsportstats.com, ''Ben Spies''], pristupljeno 27. ožujka 2025. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/drivers/ben-spies/ motorsportmagazine.com, ''Ben Spies''], pristupljeno 27. ožujka 2025. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/ben-spies-moto-spf70831.html the-sports.org, ''Moto - Ben Spies''], pristupljeno 27. ožujka 2025. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20191030144526/https://www.motorrad-autogrammkarten.de/autogramm/view/ben-spies.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Ben Spies''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20150401000858/http://www.benspies.com/bio/ benspies.com, ''Bio''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20150317070050/http://www.benspies.com/results/ benspies.com, ''Results''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.crash.net/motogp/racer/1088/ben-spies crash.net, ''Ben Spies''], pristupljeno 27. ožujka 2025. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20110204103556/http://www.motorcycle-usa.com/527/Motorcycles/Ben-Spies.aspx motorcycle-usa.com, ''Ben Spies''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20090402072820/http://www.yoshimura-rd.com/t-road_racing.aspx yoshimura-rd.com, ''Yoshimura Road Racing / SUZUKI/YOSHIMURA''], wayback arhiva (2009.) * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20061124150726/http://www.amaproracing.com/archive/2006/ama_sb_06/ben_spies.html amaproracing.com, ''Ben Spies''], wayback arhiva (2006.) * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/riders/ben_spies/ global.yamaha-motor.com, ''Ben Spies''], pristupljeno 27. ožujka 2025. * {{en icon}} [https://www.crash.net/motogp/news/197481/1/ben-spies-retires-from-racing crash.net, Ben Spies retires from racing''], ažurirano 31. ožujka 2022., pristupljeno 27. ožujka 2025. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20080915102213/http://www.superbikeplanet.com/2003-Jul/t030729spies.htm superbikeplanet.com, ''Ben Spies Interview''], objavljeno 29. srpnja 2003., wayback arhiva {{izvori}} </small> {{Prvaci Superbike svjetskog prvenstva}} {{mrva-biog-motociklist}} {{GLAVNIRASPORED:Spies, Ben}} [[Kategorija:Američki športski motociklisti]] 1fo4ya0uluzo8pujgtqgelhywm2eega 0 784637 7578413 7405687 2026-08-16T10:14:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7578413 wikitext text/x-wiki [[File:Civitavecchia dall'aereo.JPG|mini|Panorama grada]] '''Civitavecchia''' je grad i općina (''comune'') u [[Italija|Italiji]], koja upravno pripada metropolitanskom području Rima u središnjoj regiji [[Lacij]]. Predstavlja [[Luka|luku]] na obali [[Tirensko more|Tirenskog mora]], smještenu oko 80 km zapadno-sjeverozapadno od [[Rim|Rima]], preko rijeke [[Mignone]]. Civitavecchia je [[Bratimljenje gradova|sbratimljena]] s: * {{Z|Italija}} [[Amelia (Italija)|Amelia]], [[Italija]] * {{Z|Palestina}} [[Betlehem (razdvojba)|Bethlehem]] <small>(od 2000)</small> <ref name="PalestineTwinning">{{Citiranje weba|title=Twinning with Palestine|url=http://www.twinningwithpalestine.net/groupsinternational.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120628210624/http://www.twinningwithpalestine.net/groupsinternational.html|archive-date=2012-06-28|access-date=29. studenog 2008.|publisher=1998-2008 The Britain - Palestine Twinning Network}}</ref> * {{Z|Japan}} [[Ishinomaki (Miyagi(|Ishinomaki]], [[Japan]] * {{Z|Kina}} [[Nantong]], [[Kina]] * {{Z|Crna Gora}} [[Tivat]], [[Crna Gora]] == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=en,it |url-status=dead }}</ref> |1871.|9718 |1881.|11636 |1901.|15220 |1911.|17064 |1921.|20635 |1931.|29124 |1936.|27477 |1951.|32870 |1961.|38138 |1971.|44188 |1981.|49389 |1991.|51201 |2001.|50032 |2011.|51229 |2021.|51880 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Rimski gradovi u Italiji]] [[Kategorija:Gradovi u Laciju]] 4rqb4no1k68o6p3ia07yjeyu60sgaal 118 788764 7578033 7299609 2026-08-15T17:02:38Z ZapadVK 332521 prošireno s demografskim podatcima 7578033 wikitext text/x-wiki '''Vinkovačko Novo Selo''' je [[gradska četvrt]] u zapadnom dijelu [[Vinkovci|Vinkovaca]], smještena između gradskog središta i naselja Kanovci i Krnjaš. Spada među veća vinkovačka naselja s pretežno stambenom funkcijom i razvijenom infrastrukturom. Prema procjenama iz 2020-ih, četvrt broji oko 5000 stanovnika.{{Ni}} == Geografski položaj == Vinkovačko Novo Selo prostire se zapadno od željezničke pruge [[Županja]] – Vinkovci. Sa sjeverne strane naselje je ograđeno prugom [[Zagreb]] - Beograd, dok je ostatak omeđen granicom Katastarske općine Vinkovačko Novo Selo.<ref>{{Citiranje weba|title=Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - javna aplikacija|url=https://oss.uredjenazemlja.hr/map|access-date=2025-06-22|website=oss.uredjenazemlja.hr}}</ref> == Povijest i razvoj == Područje današnjeg Novog Sela naseljeno je još od srednjeg vijeka, a u osmanskom razdoblju se uz šumu Ljeskovac spominje naselje Liskovac (Leskofci), nastanjeno katoličkim stanovništvom. Nakon protjerivanja Osmanlija stanovništvo se preselilo u Vinkovce, a prostor je ostao nenaseljen sve do početka 19. stoljeća.<ref name="novosti1">{{Citiranje weba|last=Ćirić|first=Vladimir|title=Od Neudorfa do Vinkovačkog Novog Sela – Osnutak Neudorfa i prva desetljeća|url=https://novosti.hr/od-neudorfa-do-vinkovackog-novog-sela-osnutak-neudorfa-i-prva-desetljeca/|website=Novosti.hr|date=2019-03-23|access-date=2026-08-15}}</ref> Naselje je pod imenom '''Neudorf''' (njem. za „Novo selo“) osnovano 1819. godine, kada je graničarska uprava po planu naseljavanja između Vinkovaca i Ivankova dovela prve njemačke kolonizatorske obitelji iz pokrajine [[Hesse|Hessen]], pripadnike [[Podunavske Švabe|Podunavskih Švaba]]. Već iduće, 1820. godine, doseljeno je dodatnih dvadesetak obitelji na poziv zapovjedništva Brodske pukovnije. Prvi doseljenici bavili su se ratarstvom, stočarstvom i obrtima potrebnim vojnoj upravi, a naselje je u prvim desetljećima prolazilo kroz teška razdoblja nerodnih godina i zaduženosti, te epidemiju kolere 1836. godine u kojoj je umrlo tridesetak mještana.<ref name="novosti1" /> Unatoč poteškoćama, selo je demografski raslo tijekom cijelog 19. stoljeća: prema izvorima, 1833. je imalo 312, 1857. godine 519, 1890. godine 1008, a 1900. godine 1047 stanovnika, od čega je oko 95,5 % bilo njemačke narodnosti.<ref name="novosti1" /> Nakon Drugog svjetskog rata, u sklopu poraća i promjene vlasti, njemačko stanovništvo je do 1945. godine gotovo u potpunosti iselilo ili bilo prisilno protjerano. Ispražnjeno naselje potom je od sredine 20. stoljeća naseljavano stanovništvom iz tzv. pasivnih krajeva, pretežno iz drugih dijelova Hrvatske, te je postupno uključeno u urbanistički razvoj Vinkovaca kao gradska četvrt s pretežno stambenom namjenom.<ref name="cirickniga">{{Citiranje knjige|last=Ćirić|first=Vladimir|title=Vinkovci grad na dlanu}}</ref> Prema podacima [[Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske|Državnog zavoda za statistiku]], Vinkovačko Novo Selo je kao samostalno naselje statistički praćeno od popisa 1857. do 1948. godine, nakon čega je pripojeno naselju Vinkovci te se od tada u službenim popisima više ne iskazuje odvojeno, dok administrativno i danas postoji kao mjesni odbor odnosno gradska četvrt.<ref name="dzspx">{{Citiranje weba|title=Vukovarsko-srijemska županija - broj stanovnika po naseljima|url=https://web.dzs.hr/PXWeb/pxweb/hr/Naselja%20i%20stanovni%C5%A1tvo%20Republike%20Hrvatske/|website=web.dzs.hr|publisher=Državni zavod za statistiku|access-date=2026-08-15}}</ref> Naselje je, u javnosti imalo reputaciju kvarta s povećanom stopom nasilja i kriminala. == Demografija == Zbog spajanja s naseljem Vinkovci nakon 1948. godine, noviji popisi stanovništva (od 1953. nadalje) ne iskazuju Vinkovačko Novo Selo kao zasebnu statističku jedinicu, već je njegovo stanovništvo uključeno u ukupan broj stanovnika grada Vinkovaca. Prema procjenama mjesnog odbora, četvrt danas broji oko 5000 stanovnika.<ref name="vktv">{{Citiranje weba|title=Obilježen Dan Mjesnog odbora Vinkovačko Novo Selo|url=https://vktv.tv/obiljezen-dan-mjesnog-odbora-vinkovacko-novo-selo/|website=VTV d.o.o.|access-date=2026-08-15}}</ref> {| class="wikitable" |+ Kretanje broja stanovnika (bivše samostalno naselje Neudorf / Vinkovačko Novo Selo) ! Godina !! Broj stanovnika |- | 1819. (osnutak) || — |- | 1833. || 312 |- | 1857. || 519 |- | 1890. || 1008 |- | 1900. || 1047 |- | 2020-e (procjena MO) || ≈5000 |} <small>Izvori: Ćirić (Novosti.hr, 2019); VTV d.o.o.</small> == Uprava == Vinkovačko Novo Selo administrativno djeluje kao jedan od mjesnih odbora Grada Vinkovaca (Vijeće mjesnog odbora „Vinkovačko Novo Selo“, sjedište u Školskoj ulici 42).<ref name="gup">{{Citiranje weba|title=SADRŽAJ: I. Obrazloženje|url=http://grad-vinkovci.hr/storage/app/media/PlanoviWEB/GUP/GUP_VINKOVACA-TEKS_bez_ODREDBI.pdf|website=Grad Vinkovci|access-date=2026-08-15}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Službena stranica|http://www.vinkovci.hr}} – Grad Vinkovci * [https://novosti.hr/ Novosti.hr] – lokalni portal (Vinkovci) [[Kategorija:Vinkovci]] [[Kategorija:Mjesni odbori u Hrvatskoj]] {{Nacrt-kat}} 0gn3kpw53uh447mdszvc978cod92wix 0 789562 7578354 7260211 2026-08-16T08:26:26Z Prof saxx 7403 /* Povezani članci */ 7578354 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Modernistički Kaunas: Arhitektura optimizma, 1919.-1939. |slika = Laisvonas by Augustas Didzgalvis.jpg |godina = [[2023.]] <small>(45. zasjedanje)</small> |vrst baštine =Kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |dossier = 1661 |država = {{Z+X|LIT}} }} '''Modernistički Kaunas''', poznat i kao '''međuratna kaunaska arhitektura''', skupina je [[arhitektura|arhitektonskih]] objekata izgrađenih tijekom [[međuraće|međuraća]] u [[Kaunas]]u (od 1919. - 1939.). Ujedinjuju ih zajedničke stilske značajke koje su odražavale [[moderna arhitektura|modernistički stil]] popularan u zapadnim zemljama u to vrijeme.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1661 Modernistički Kaunas: Arhitektura optimizma, 1919.-1939.] UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. srpnja 2025.</ref> Među zgradama koje najviše odražavaju ovaj stil su Karininkai Ramovė, Glavna pošta, [[Crkva Kristova Uskrsnuća u Kaunasu|Crkva Uskrsnuća Kristova]], Ratni muzej Vytautasa Velikog i druge. Ukupno je u Kaunasu tijekom tog razdoblja izgrađeno 12 tisuća novih zgrada. Naime, tijekom međuratnog razdoblja Kaunas je služio kao privremeni glavni grad Litve (1920. – 1939.), kada je postao poznat po bogatom kulturnom i akademskom životu, modi, izgradnji bezbrojnih zgrada u stilu [[art deco]]a i litvanskog [[Narodni preporod|nacionalnog preporoda]]. Transformacija urbanog krajolika, pod pokroviteljstvom nove nacionalne vlade i građanske inicijative, prilagođena je ranijem rasporedu grada. Kvaliteta modernog Kaunasa očitovala se kroz prostornu organizaciju područja ''Naujamiestis'' (Novi grad) i ''[[Žaliakalnis]]'' (Zeleno brdo), te u javnim zgradama, urbanim prostorima i stambenim objektima izgrađenim tijekom međuratnog razdoblja koji pokazuju raznolikost stilova u kojima je Moderni pokret pronašao arhitektonski izraz u gradu<ref name=UNESCO/>. Naujamiestis, s ortogonalnom mrežom planiranom 1847. godine, nastavlja se na istočni rub Starog grada i proteže se prema istoku duž doline rijeke [[Njemen]]a ([[Laisvės alėja]], slika desno) i predstavlja uspješnu integraciju prirodne topografije u urbano tkivo. Naujamiestis se intenzivno razvijao 1919. – 1939. i postao je administrativno središte Kaunasa. Naujamiestis sa sjevera i istoka okružuje [[Žaliakalnis]], prirodna [[visoravan]] razvijena kao stambeno [[predgrađe]] vrtnog grada u međuratnom razdoblju prema glavnom planu Kaunasa iz 1923. godine. Neki od ovih lokaliteta (njih 44) dobili su oznaku Europske baštine 2015. godine. Međuratna arhitektura grada smatra se jednim od najboljih primjera europskog art decoa i [[funkcionalizam|funkcionalističke]] arhitekture, te je 2023. upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao „Modernistički Kaunas: Arhitektura optimizma, 1919.-1939.” jer „svjedoči o brzoj urbanizaciji koja je transformirala provincijski grad Kaunas u moderni grad”<ref name=UNESCO/>. Slični primjeri ove [[funkcionalizam|funkcionalističke]] arhitekture, koji također imaju status [[svjetska baština|svjetske baštine]], su: [[Stambena naselja berlinske moderne]], [[Bijeli grad Tel Aviva]], [[Asmara|Asmara: Modernistički grad u Africi]] i [[Djela Jože Plečnika]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Litvanski modernistički stil, a često i specifični projekti, koji su se razvili u Kaunasu preneseni su u druge litavske gradove tijekom međuratnog razdoblja. Primjeri ove modernističke arhitekture mogu se naći u [[Jonava|Jonavi]], [[Klaipėda|Klaipėdi]], [[Palanga|Palangi]], [[Birštonas]]u, [[Pasvalys]]u, [[Ukmergė]]u, [[Šiauliai]]ju i drugdje. <gallery mode="packed-hover" heights="140"> File:Laisves Aleja in Kaunas.jpg|[[Laisvės alėja]] s [[Crkva sv. Mihovila Arhanđela u Kaunasu|Crkvom sv. Mihovila Arkanđela]] u pozadini File:Central Post of Kaunas interior (2018).jpg|Unutrašnjost Glavne pošte u Kaunasu. Uzorak poda ponavlja ornamente nacionalne zastave. File:Kaunas streets 38.JPG|Fasada stambene zgrade iz međuraća File:Kauno valstybinė filharmonija.jpg|Palača Ministarstva pravosuđa File:Great Hall KGOC 6.jpg|Velika dvorana Litavske dvorane časnika File:KTU aula 2018.jpg|Glavna zgrada Sveučilišta u Litvi File:Kauno meno mokykla.jpg|Umjetnička škola u Kaunasu File:Kauno Juozo Gruodzio konservatorija.jpg|Zgrada Konzervatorijuma u Kaunasu File:M. K. Ciurlionis National Art Museum (2018).jpg|Muzej M. K. Čiurlionisa File:Lietuvos bankas Kaune.JPG|Zgrada Banke Litve File:Centralinis žydų bankas.jpg|Židovska banka File:Kino teatras Daina.JPG|Napušteno kino "Daina" </gallery> == Popis mjesta Europske baštine == 44 modernistička arhitektonska objekta iz Kaunasa uvrštena na popis Europske baštine: {| class="wikitable sortable plainrowheaders" ! scope="col" class="unsortable" |'''Slika''' ! scope="col" |'''Mjesto kulturne baštine''' ! scope="col" |'''Godina''' ! scope="col" class="unsortable" |'''Adresa''' |- |[[Datoteka:2020, Kaunas. Centrinis paštas.JPG|120px]] |Glavni poštanski ured |1931. |Laisvės al. 102 |- |[[Datoteka:VDU. Menų fakultetas Laisvės al.JPG|120px]] | Zgrada bivše tvrtke "Pažanga" |1931.-1934. |Laisvės al. 53 |- | |Bivša zgrada tvrtke "Pienocentro" |1931.-1934. |Laisvės al. 55 / S. Daukanto g. 18 |- |[[Datoteka:2019. Kauno policija.JPG|120px]] |Glavni policijski komesarijat okruga Kaunas (preseljen 2021.; bivša općina okruga Kaunas) |1932.-1933. |Laisvės al. 14 / Vytauto pr. 91 |- |[[Datoteka:KTU, Cheminės technologijos fakultetas.JPG|120px]] |Kemijsko-tehnološki fakultet KTU (bivši istraživački laboratorij) |1933.-1937. |Radvilėnų pl. 19 |- |[[Datoteka:Kauno prekybos, pramonės ir amatų rūmai, 1939.jpg|120px]] |Trgovinska, industrijska i obrtnička komora |1937.-1938. |K. Donelaičio g. 8 |- | [[Datoteka:Lietuvos sporto universitetas centriniai rūmai 2024.jpg|120px]] |Središnja zgrada Litvanskog sportskog sveučilišta (bivša zgrada za tjelesni odgoj) |1933.-1934. |Sporto g. 6 |- |[[Datoteka:Kauno sporto hale.jpg|120px]] |[[Kauno sporto halė|Sportska dvorana Kaunasa]] ''([[Kauno sporto halė]])'' |1938.-1939. |Perkūno al. 5 |- |[[Datoteka:Kaunas Medical Academy.jpg|120px]] |Središnja zgrada Litavskog sveučilišta zdravstvenih znanosti (bivši Medicinski fakultet VMU) |1931.-1933. |A. Mickevičiaus g. 9 |- |[[Datoteka:Kauno Karininku Ramove.jpg|120px]] |Litavska dvorana časnika |1931.-1937. |A. Mickevičiaus g. 19 |- |[[Datoteka:Vytauto Didžiojo karo muziejus (aut. A. Užbalis).jpg|120px]] |Ratni muzej Vytautasa Velikog i Nacionalni umjetnički muzej M. K. Čiurlionisa |1929.-1936. |K. Donelaičio g. 64 / V. Putvinskio g. 55 |- |[[Datoteka:KMS by Augustas Didzgalvis.jpg|120px]] |Gradska općina Kaunas (bivša Štedionica) |1938.-1940. |Laisvės al. 96 / L. Sapiegos g. 2 |- |[[Datoteka:Kaunas funicular - panoramio.jpg|120px]] |[[Žaliakalnska uspinjača]] |1931.-1933. |Aušros g. 6 |- |[[Datoteka:Lithuania Kaunas Aleksotas Funicular Railway 2011.JPG|120px]] |Uspinjača Aleksotas |1935. |Amerikos lietuvių g. 6 |- |[[Datoteka:KTU aula 2018.jpg|120px]] |Središnja zgrada KTU- a (bivša Zemljišna banka) |1933.-1935. |K. Donelaičio g. 73 / Vienybės a. |- | [[Datoteka:Church of Christ's Resurrection, Kaunas, side view.jpg|120px]] |[[Crkva Kristova Uskrsnuća u Kaunasu]] |1933.-1940. |Žemaičių g. 31 |- |[[Datoteka:Šančių bažnyčia, altorius.JPG|120px]] |Crkva Presvetog Srca Isusova u Kaunasu |1938. |A. Juozapavičiaus pr. 60 |- |[[Datoteka:Kaunas, Jablonskio gimnazija.JPG|120px]] |Gimnazija Jonas Jablonskis (bivša osnovna škola) |1930.-1931. |Aušros g. 3 / Žemaičių g. |- |[[Datoteka:KTU Vaižganto vid. mokykla.JPG|120px]] |KTU Vaižgantas Progymnasium (bivša gimnazija Šančiai) |1938. |Skuodo g. 27 / Servitutų g. 72 |- |[[Datoteka:Kinas Romuva.JPG|120px]] |Kino „Romuva“ |1938.-1940. |Laisvės al. 54 |- |[[Datoteka:Kino teatras Pasaka.JPG|120px]] |Bivše kino „Bajka“ |1939.-1940. |Savanorių pr. 124 |- |[[Datoteka:Chaimsonų namas, Maironio 13.jpeg|120px]] |Bivša kuća Mozea i Malke Chaimson |1930.-1931. |Maironio g. 13 |- |[[Datoteka:Kaunas, Putvinskio 52.JPG|120px]] |Bivša kuća Bera Goldberga |1937. |V. Putvinskio g. 52 |- |[[Datoteka:Kaunas. Putvinskio 54.JPG|120px]] |Kuća bivše liječnice Nadiežde Nagornienė |1934. |V. Putvinskio g. 54 |- |[[Datoteka:Menininkų namai, Putvinskio g. 56.jpeg|120px]] |Kuća umjetnika Kaunasa (bivša zgrada vatikanske diplomatske misije (nuncijacije)) |1931. |V. Putvinskio g. 56 |- |[[Datoteka:Kaunas, Putvinskio 60.JPG|120px]] |Kuća bivšeg odvjetnika Kazimierasa Škėme |1932.-1933. |V. Putvinskio g. 60 |- |[[Datoteka:Kaunas, Putvinskio g. 62.JPG|120px]] |Bivša zgrada bolnice Antanas Gylys |1933. |V. Putvinskio g. 62 |- |[[Datoteka:Kaunas, Putvinskio 64.JPG|120px]] |Bivša kuća umjetnika Antanasa Žmuidzinavičiusa |1928. |V. Putvinskio g. 64 |- |[[Datoteka:Kaunas, Putvinskio 68.JPG|120px]] |Kuća bivšeg gradonačelnika Jonasa Vileišisa |1930. |V. Putvinskio g. 68 |- |[[Datoteka:MRU, Viešojo saugumo fakultetas Kaune.JPG|120px]] |Kuća bivšeg inženjera Antanasa Gravrogkasa |1932. |V. Putvinskio g. 70 |- |[[Datoteka:Kaunas, Putvinskio 72.JPG|120px]] |Nekadašnja kuća Vincasa i One Tercijonas |1936. |V. Putvinskio g. 72 |- |[[Datoteka:Kalvaitytės ir Lašo namas, Laisvės 3.jpeg|120px]] |Bivša kuća Pauline Kalvaitytė i Vladasa Lašasa |1933. |Laisvės al. 3 |- |<!--[[Datoteka:|120px]]--> |Bivša vila arhitekta Stasysa Kudokasa |1937. |V. Mykolaičio-Putino g. 11 |- |[[Datoteka:Šneiderio namas, Vaidilutės 3.jpeg|120px]] |Bivša kuća Elijošiusa Šneiderisa |1938. |Vaidilutės g. 3 |- |[[Datoteka:Naujalyne.jpg|120px]] |Umjetnička gimnazija Kaunas (bivša vila Juozas Tūbelis) |1933. |Dainavos g. 1 |- |[[Datoteka:2. Lapėno namas, Kęstučio 38.jpeg|120px]] |Bivša kuća Jonasa Lapėnasa |1932. |Kęstučio g. 38 |- |[[Datoteka:Miko Grodzenskio namas.jpg|120px]] |Kuća bivšeg izvođača radova Mike Grodzenskisa |1929. |K. Donelaičio g. 17 |- |<!--[[Datoteka:|120px]]--> |Bivša kuća Aleksandre Ilyinienė |1933. |K. Donelaičio g. 19 |- |[[Datoteka:Kaunas. Laisvės al. 69 .JPG|120px]] |Kuća bivše poslovne žene Mine Kotkauskienė |1929.-1930. |Laisvės al. 69 |- |[[Datoteka:Elšteinienės namas, Sapiegos 4.jpeg|120px]] |Bivša kuća Taubė-Fiegė Elšteinienė |1935. |L. Sapiegos g. 4 |- |[[Datoteka:2. Kaunas, Vydūno al.59.JPG|120px]] |Bivša vila Česlovasa Pacevičiusa |1934. |Vydūno al. 59 |- |[[Datoteka:Juozo Daugirdo namas, Vytauto 30, durys.jpeg|120px]] |Bivša kuća poduzetnika Juozasa Daugirdasa |1930.-1931. |Vytauto pr. 30 |- |[[Datoteka:Buto bendrovės namas, Trakų g. 5.jpeg|120px]] |Bivša tvrtka Apartman, stambena zgrada |1931.-1932. |Trakų g. 5 |- |[[Datoteka:Kaunas, Mickevičiaus 15. Tulpės kooperatyvas.JPG|120px]] |Bivša zadružna kuća Tulpės |1925.-1926. |A. Mickevičiaus g. 15 |} ==Izvori== {{izvori}} ==Povezani članci== * [[Modernistički Taškent]] * [[Bijeli grad Tel Aviva]] * [[Vila Tugendhat]], [[Brno]] * [[Bauhaus]], [[Dessau]] == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Modernist architecture in Kaunas}} * Donatas Rinkevičius, [https://www.lrt.lt/naujienos/kultura/12/204420/optimizmo-architektura-kaip-lietuvos-nelaime-virto-kauno-didziuoju-sansu Arhitektura optimizma: Kako se katastrofa Litve pretvorila u veliku priliku Kaunasa], Lrt.lt, 2018. {{lit icon}} * [https://visit.kaunas.lt/en/see-and-do/sights/interwar-architecture/ Interwar architecture] {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Litvi}} [[Kategorija:Svjetska baština u Litvi]] [[Kategorija:Građevine u Kaunasu]] [[Kategorija:Moderna arhitektura]] ciudmef8h7l5qrw6yh2whnp9j7kfgng 7578357 7578354 2026-08-16T08:28:43Z Prof saxx 7403 /* Vanjske poveznice */ 7578357 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Modernistički Kaunas: Arhitektura optimizma, 1919.-1939. |slika = Laisvonas by Augustas Didzgalvis.jpg |godina = [[2023.]] <small>(45. zasjedanje)</small> |vrst baštine =Kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |dossier = 1661 |država = {{Z+X|LIT}} }} '''Modernistički Kaunas''', poznat i kao '''međuratna kaunaska arhitektura''', skupina je [[arhitektura|arhitektonskih]] objekata izgrađenih tijekom [[međuraće|međuraća]] u [[Kaunas]]u (od 1919. - 1939.). Ujedinjuju ih zajedničke stilske značajke koje su odražavale [[moderna arhitektura|modernistički stil]] popularan u zapadnim zemljama u to vrijeme.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1661 Modernistički Kaunas: Arhitektura optimizma, 1919.-1939.] UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. srpnja 2025.</ref> Među zgradama koje najviše odražavaju ovaj stil su Karininkai Ramovė, Glavna pošta, [[Crkva Kristova Uskrsnuća u Kaunasu|Crkva Uskrsnuća Kristova]], Ratni muzej Vytautasa Velikog i druge. Ukupno je u Kaunasu tijekom tog razdoblja izgrađeno 12 tisuća novih zgrada. Naime, tijekom međuratnog razdoblja Kaunas je služio kao privremeni glavni grad Litve (1920. – 1939.), kada je postao poznat po bogatom kulturnom i akademskom životu, modi, izgradnji bezbrojnih zgrada u stilu [[art deco]]a i litvanskog [[Narodni preporod|nacionalnog preporoda]]. Transformacija urbanog krajolika, pod pokroviteljstvom nove nacionalne vlade i građanske inicijative, prilagođena je ranijem rasporedu grada. Kvaliteta modernog Kaunasa očitovala se kroz prostornu organizaciju područja ''Naujamiestis'' (Novi grad) i ''[[Žaliakalnis]]'' (Zeleno brdo), te u javnim zgradama, urbanim prostorima i stambenim objektima izgrađenim tijekom međuratnog razdoblja koji pokazuju raznolikost stilova u kojima je Moderni pokret pronašao arhitektonski izraz u gradu<ref name=UNESCO/>. Naujamiestis, s ortogonalnom mrežom planiranom 1847. godine, nastavlja se na istočni rub Starog grada i proteže se prema istoku duž doline rijeke [[Njemen]]a ([[Laisvės alėja]], slika desno) i predstavlja uspješnu integraciju prirodne topografije u urbano tkivo. Naujamiestis se intenzivno razvijao 1919. – 1939. i postao je administrativno središte Kaunasa. Naujamiestis sa sjevera i istoka okružuje [[Žaliakalnis]], prirodna [[visoravan]] razvijena kao stambeno [[predgrađe]] vrtnog grada u međuratnom razdoblju prema glavnom planu Kaunasa iz 1923. godine. Neki od ovih lokaliteta (njih 44) dobili su oznaku Europske baštine 2015. godine. Međuratna arhitektura grada smatra se jednim od najboljih primjera europskog art decoa i [[funkcionalizam|funkcionalističke]] arhitekture, te je 2023. upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao „Modernistički Kaunas: Arhitektura optimizma, 1919.-1939.” jer „svjedoči o brzoj urbanizaciji koja je transformirala provincijski grad Kaunas u moderni grad”<ref name=UNESCO/>. Slični primjeri ove [[funkcionalizam|funkcionalističke]] arhitekture, koji također imaju status [[svjetska baština|svjetske baštine]], su: [[Stambena naselja berlinske moderne]], [[Bijeli grad Tel Aviva]], [[Asmara|Asmara: Modernistički grad u Africi]] i [[Djela Jože Plečnika]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Litvanski modernistički stil, a često i specifični projekti, koji su se razvili u Kaunasu preneseni su u druge litavske gradove tijekom međuratnog razdoblja. Primjeri ove modernističke arhitekture mogu se naći u [[Jonava|Jonavi]], [[Klaipėda|Klaipėdi]], [[Palanga|Palangi]], [[Birštonas]]u, [[Pasvalys]]u, [[Ukmergė]]u, [[Šiauliai]]ju i drugdje. <gallery mode="packed-hover" heights="140"> File:Laisves Aleja in Kaunas.jpg|[[Laisvės alėja]] s [[Crkva sv. Mihovila Arhanđela u Kaunasu|Crkvom sv. Mihovila Arkanđela]] u pozadini File:Central Post of Kaunas interior (2018).jpg|Unutrašnjost Glavne pošte u Kaunasu. Uzorak poda ponavlja ornamente nacionalne zastave. File:Kaunas streets 38.JPG|Fasada stambene zgrade iz međuraća File:Kauno valstybinė filharmonija.jpg|Palača Ministarstva pravosuđa File:Great Hall KGOC 6.jpg|Velika dvorana Litavske dvorane časnika File:KTU aula 2018.jpg|Glavna zgrada Sveučilišta u Litvi File:Kauno meno mokykla.jpg|Umjetnička škola u Kaunasu File:Kauno Juozo Gruodzio konservatorija.jpg|Zgrada Konzervatorijuma u Kaunasu File:M. K. Ciurlionis National Art Museum (2018).jpg|Muzej M. K. Čiurlionisa File:Lietuvos bankas Kaune.JPG|Zgrada Banke Litve File:Centralinis žydų bankas.jpg|Židovska banka File:Kino teatras Daina.JPG|Napušteno kino "Daina" </gallery> == Popis mjesta Europske baštine == 44 modernistička arhitektonska objekta iz Kaunasa uvrštena na popis Europske baštine: {| class="wikitable sortable plainrowheaders" ! scope="col" class="unsortable" |'''Slika''' ! scope="col" |'''Mjesto kulturne baštine''' ! scope="col" |'''Godina''' ! scope="col" class="unsortable" |'''Adresa''' |- |[[Datoteka:2020, Kaunas. Centrinis paštas.JPG|120px]] |Glavni poštanski ured |1931. |Laisvės al. 102 |- |[[Datoteka:VDU. Menų fakultetas Laisvės al.JPG|120px]] | Zgrada bivše tvrtke "Pažanga" |1931.-1934. |Laisvės al. 53 |- | |Bivša zgrada tvrtke "Pienocentro" |1931.-1934. |Laisvės al. 55 / S. Daukanto g. 18 |- |[[Datoteka:2019. Kauno policija.JPG|120px]] |Glavni policijski komesarijat okruga Kaunas (preseljen 2021.; bivša općina okruga Kaunas) |1932.-1933. |Laisvės al. 14 / Vytauto pr. 91 |- |[[Datoteka:KTU, Cheminės technologijos fakultetas.JPG|120px]] |Kemijsko-tehnološki fakultet KTU (bivši istraživački laboratorij) |1933.-1937. |Radvilėnų pl. 19 |- |[[Datoteka:Kauno prekybos, pramonės ir amatų rūmai, 1939.jpg|120px]] |Trgovinska, industrijska i obrtnička komora |1937.-1938. |K. Donelaičio g. 8 |- | [[Datoteka:Lietuvos sporto universitetas centriniai rūmai 2024.jpg|120px]] |Središnja zgrada Litvanskog sportskog sveučilišta (bivša zgrada za tjelesni odgoj) |1933.-1934. |Sporto g. 6 |- |[[Datoteka:Kauno sporto hale.jpg|120px]] |[[Kauno sporto halė|Sportska dvorana Kaunasa]] ''([[Kauno sporto halė]])'' |1938.-1939. |Perkūno al. 5 |- |[[Datoteka:Kaunas Medical Academy.jpg|120px]] |Središnja zgrada Litavskog sveučilišta zdravstvenih znanosti (bivši Medicinski fakultet VMU) |1931.-1933. |A. Mickevičiaus g. 9 |- |[[Datoteka:Kauno Karininku Ramove.jpg|120px]] |Litavska dvorana časnika |1931.-1937. |A. Mickevičiaus g. 19 |- |[[Datoteka:Vytauto Didžiojo karo muziejus (aut. A. Užbalis).jpg|120px]] |Ratni muzej Vytautasa Velikog i Nacionalni umjetnički muzej M. K. Čiurlionisa |1929.-1936. |K. Donelaičio g. 64 / V. Putvinskio g. 55 |- |[[Datoteka:KMS by Augustas Didzgalvis.jpg|120px]] |Gradska općina Kaunas (bivša Štedionica) |1938.-1940. |Laisvės al. 96 / L. Sapiegos g. 2 |- |[[Datoteka:Kaunas funicular - panoramio.jpg|120px]] |[[Žaliakalnska uspinjača]] |1931.-1933. |Aušros g. 6 |- |[[Datoteka:Lithuania Kaunas Aleksotas Funicular Railway 2011.JPG|120px]] |Uspinjača Aleksotas |1935. |Amerikos lietuvių g. 6 |- |[[Datoteka:KTU aula 2018.jpg|120px]] |Središnja zgrada KTU- a (bivša Zemljišna banka) |1933.-1935. |K. Donelaičio g. 73 / Vienybės a. |- | [[Datoteka:Church of Christ's Resurrection, Kaunas, side view.jpg|120px]] |[[Crkva Kristova Uskrsnuća u Kaunasu]] |1933.-1940. |Žemaičių g. 31 |- |[[Datoteka:Šančių bažnyčia, altorius.JPG|120px]] |Crkva Presvetog Srca Isusova u Kaunasu |1938. |A. Juozapavičiaus pr. 60 |- |[[Datoteka:Kaunas, Jablonskio gimnazija.JPG|120px]] |Gimnazija Jonas Jablonskis (bivša osnovna škola) |1930.-1931. |Aušros g. 3 / Žemaičių g. |- |[[Datoteka:KTU Vaižganto vid. mokykla.JPG|120px]] |KTU Vaižgantas Progymnasium (bivša gimnazija Šančiai) |1938. |Skuodo g. 27 / Servitutų g. 72 |- |[[Datoteka:Kinas Romuva.JPG|120px]] |Kino „Romuva“ |1938.-1940. |Laisvės al. 54 |- |[[Datoteka:Kino teatras Pasaka.JPG|120px]] |Bivše kino „Bajka“ |1939.-1940. |Savanorių pr. 124 |- |[[Datoteka:Chaimsonų namas, Maironio 13.jpeg|120px]] |Bivša kuća Mozea i Malke Chaimson |1930.-1931. |Maironio g. 13 |- |[[Datoteka:Kaunas, Putvinskio 52.JPG|120px]] |Bivša kuća Bera Goldberga |1937. |V. Putvinskio g. 52 |- |[[Datoteka:Kaunas. Putvinskio 54.JPG|120px]] |Kuća bivše liječnice Nadiežde Nagornienė |1934. |V. Putvinskio g. 54 |- |[[Datoteka:Menininkų namai, Putvinskio g. 56.jpeg|120px]] |Kuća umjetnika Kaunasa (bivša zgrada vatikanske diplomatske misije (nuncijacije)) |1931. |V. Putvinskio g. 56 |- |[[Datoteka:Kaunas, Putvinskio 60.JPG|120px]] |Kuća bivšeg odvjetnika Kazimierasa Škėme |1932.-1933. |V. Putvinskio g. 60 |- |[[Datoteka:Kaunas, Putvinskio g. 62.JPG|120px]] |Bivša zgrada bolnice Antanas Gylys |1933. |V. Putvinskio g. 62 |- |[[Datoteka:Kaunas, Putvinskio 64.JPG|120px]] |Bivša kuća umjetnika Antanasa Žmuidzinavičiusa |1928. |V. Putvinskio g. 64 |- |[[Datoteka:Kaunas, Putvinskio 68.JPG|120px]] |Kuća bivšeg gradonačelnika Jonasa Vileišisa |1930. |V. Putvinskio g. 68 |- |[[Datoteka:MRU, Viešojo saugumo fakultetas Kaune.JPG|120px]] |Kuća bivšeg inženjera Antanasa Gravrogkasa |1932. |V. Putvinskio g. 70 |- |[[Datoteka:Kaunas, Putvinskio 72.JPG|120px]] |Nekadašnja kuća Vincasa i One Tercijonas |1936. |V. Putvinskio g. 72 |- |[[Datoteka:Kalvaitytės ir Lašo namas, Laisvės 3.jpeg|120px]] |Bivša kuća Pauline Kalvaitytė i Vladasa Lašasa |1933. |Laisvės al. 3 |- |<!--[[Datoteka:|120px]]--> |Bivša vila arhitekta Stasysa Kudokasa |1937. |V. Mykolaičio-Putino g. 11 |- |[[Datoteka:Šneiderio namas, Vaidilutės 3.jpeg|120px]] |Bivša kuća Elijošiusa Šneiderisa |1938. |Vaidilutės g. 3 |- |[[Datoteka:Naujalyne.jpg|120px]] |Umjetnička gimnazija Kaunas (bivša vila Juozas Tūbelis) |1933. |Dainavos g. 1 |- |[[Datoteka:2. Lapėno namas, Kęstučio 38.jpeg|120px]] |Bivša kuća Jonasa Lapėnasa |1932. |Kęstučio g. 38 |- |[[Datoteka:Miko Grodzenskio namas.jpg|120px]] |Kuća bivšeg izvođača radova Mike Grodzenskisa |1929. |K. Donelaičio g. 17 |- |<!--[[Datoteka:|120px]]--> |Bivša kuća Aleksandre Ilyinienė |1933. |K. Donelaičio g. 19 |- |[[Datoteka:Kaunas. Laisvės al. 69 .JPG|120px]] |Kuća bivše poslovne žene Mine Kotkauskienė |1929.-1930. |Laisvės al. 69 |- |[[Datoteka:Elšteinienės namas, Sapiegos 4.jpeg|120px]] |Bivša kuća Taubė-Fiegė Elšteinienė |1935. |L. Sapiegos g. 4 |- |[[Datoteka:2. Kaunas, Vydūno al.59.JPG|120px]] |Bivša vila Česlovasa Pacevičiusa |1934. |Vydūno al. 59 |- |[[Datoteka:Juozo Daugirdo namas, Vytauto 30, durys.jpeg|120px]] |Bivša kuća poduzetnika Juozasa Daugirdasa |1930.-1931. |Vytauto pr. 30 |- |[[Datoteka:Buto bendrovės namas, Trakų g. 5.jpeg|120px]] |Bivša tvrtka Apartman, stambena zgrada |1931.-1932. |Trakų g. 5 |- |[[Datoteka:Kaunas, Mickevičiaus 15. Tulpės kooperatyvas.JPG|120px]] |Bivša zadružna kuća Tulpės |1925.-1926. |A. Mickevičiaus g. 15 |} ==Izvori== {{izvori}} ==Povezani članci== * [[Modernistički Taškent]] * [[Bijeli grad Tel Aviva]] * [[Vila Tugendhat]], [[Brno]] * [[Bauhaus]], [[Dessau]] == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Modernist architecture in Kaunas}} * Donatas Rinkevičius, [https://www.lrt.lt/naujienos/kultura/12/204420/optimizmo-architektura-kaip-lietuvos-nelaime-virto-kauno-didziuoju-sansu Arhitektura optimizma: Kako se katastrofa Litve pretvorila u veliku priliku Kaunasa], Lrt.lt, 2018. {{lit icon}} * [https://visit.kaunas.lt/en/see-and-do/sights/interwar-architecture/ Interwar architecture] {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Litvi}} [[Kategorija:Svjetska baština u Litvi|Kaunas]] [[Kategorija:Građevine u Kaunasu]] [[Kategorija:Moderna arhitektura|Kaunas]] c281moxex9sq53qpbxpjfz8pqhd31re 0 790418 7578435 7446924 2026-08-16T11:00:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578435 wikitext text/x-wiki {{Infookvir motociklist | ime_prezime = Colin Edwards | slika = | opis_slike = | puno_ime = Colin Edwards II | rodno_ime = | pseudonim = | datum_rođenje = [[27. veljače]] [[1974.]] | mjesto_rođenje = <small> [[Conroe (Teksas)|Conroe]], okrug Montgomery, [[Teksas]], {{Z|SAD}} [[SAD]] | datum_smrt = | mjesto_smrt = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = | državljantvo = {{Z|SAD}} [[SAD]] | aktivne_godine = 1991. – 2014. | nadimak = Texas Tornado | broj_motocikla = 5 <br> 45 | klasa01_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - MotoGP]] | klasa01_sezone = 2003. – 2014. | klasa01_proiz_motor = Aprilia, [[Honda]], [[Yamaha]], Suter, FTR Kawasaki, Forward Yamaha | klasa01_prvenstva = | klasa01_utrke = 196 | klasa01_pobjede = | klasa01_postolja = 12 | klasa01_pole_poz = 3 | klasa01_naj_krug = 3 | klasa01_bodova = | klasa02_natjecanje = [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] | klasa02_sezone = 1995. – 2002. | klasa02_proiz_motor = [[Yamaha]], [[Honda]] | klasa02_prvenstva = '''2''' (2000., 2002.) | klasa02_utrke = 175 | klasa02_pobjede = '''31 | klasa02_postolja = 75 | klasa02_pole_poz = 15 | klasa02_naj_krug = 23 | klasa02_bodova = | klasa03_natjecanje = AMA – Superbike | klasa03_sezone = | klasa03_proiz_motor = [[Yamaha]] | klasa03_prvenstva = | klasa03_utrke = | klasa03_pobjede = '''3 | klasa03_postolja = | klasa03_pole_poz = 4 | klasa03_naj_krug = | klasa03_bodova = | klasa04_natjecanje = AMA - 250 Grand Prix <br> AMA - 250 cc | klasa04_sezone = | klasa04_proiz_motor = [[Yamaha]] | klasa04_prvenstva = '''1''' (1992.) | klasa04_utrke = | klasa04_pobjede = '''5 | klasa04_postolja = | klasa04_pole_poz = | klasa04_naj_krug = | klasa04_bodova = | klasa05_natjecanje = | klasa05_sezone = | klasa05_proiz_motor = | klasa05_prvenstva = | klasa05_utrke = | klasa05_pobjede = | klasa05_postolja = | klasa05_pole_poz = | klasa05_naj_krug = | klasa05_bodova = | klasa06_natjecanje = | klasa06_sezone = | klasa06_proiz_motor = | klasa06_prvenstva = | klasa06_utrke = | klasa06_pobjede = | klasa06_postolja = | klasa06_pole_poz = | klasa06_naj_krug = | klasa06_bodova = | klasa07_natjecanje = | klasa07_sezone = | klasa07_proiz_motor = | klasa07_prvenstva = | klasa07_utrke = | klasa07_pobjede = | klasa07_postolja = | klasa07_pole_poz = | klasa07_naj_krug = | klasa07_bodova = | klasa08_natjecanje = | klasa08_sezone = | klasa08_proiz_motor = | klasa08_prvenstva = | klasa08_utrke = | klasa08_pobjede = | klasa08_postolja = | klasa08_pole_poz = | klasa08_naj_krug = | klasa08_bodova = | klasa09_natjecanje = | klasa09_sezone = | klasa09_proiz_motor = | klasa09_prvenstva = | klasa09_utrke = | klasa09_pobjede = | klasa09_postolja = | klasa09_pole_poz = | klasa09_naj_krug = | klasa09_bodova = | klasa10_natjecanje = | klasa10_sezone = | klasa10_proiz_motor = | klasa10_prvenstva = | klasa10_utrke = | klasa10_pobjede = | klasa10_postolja = | klasa10_pole_poz = | klasa10_naj_krug = | klasa10_bodova = | web = }} '''Colin Edwards''', punog imena '''Colin Edwards II''' ([[Conroe (Teksas)|Conroe]], okrug Montgomery, [[Teksas]], [[SAD]], 27. veljače 1974.), bivši [[SAD|američki]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih]] utrka. == Životopis i karijera == == Uspjesi u prvenstvima == ; [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] * '''prvak:''' 2000., 2002. * drugoplasirani: 1999., 2001. ; AMA - 250 Grand prix (250cc) * '''prvak:''' 1992. == Osvojene utrke == === Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- | || || || || || || || |- | || || || || || || || |- |} --> === Ostale pobjede === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" |- !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |} --> === Pobjede u utrkama izdržljivosti === {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" |- !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!suvozač !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- |1996. ||Svjetsko prvenstvo u izdržljivosti ||<small> Yamaha Racing Team ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha YZF 750 ||{{Z|JAP}} [[Noriyuki Haga]] ||{{Z|JAP}} [[Staza Suzuka|Suzuka]] ||''8 sati Suzuke |<ref name="RM-8h_Suzuka"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20COURSES%20INTER/MOTO%20SUZUKA8H.htm racingmemo.free.fr, ''Les 8 Heures de Suzuka (Japon)''], pristupljeno 23. kolovoza 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20201206112123/http://www.motoracing-japan.com/result/spl/968h.html motoracing-japan.com, ''The 19th "Coca-Cola" Suzuka 8 Hours Endurance / 1996 FIM World Endurance Championship Round 4''], wayback arhiva </ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20ENDURANCE/Endurance%201996.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNATS D'ENDURANCE MOTO / 1996 - CHAMPIONNAT DU MONDE D'ENDURANCE''], pristupljeno 23. kolovoza 2025. </ref> |- |2001. ||Svjetsko prvenstvo u izdržljivosti ||<small> Team Cabin Honda ||[[Honda]] ||<small> Honda VTR 1000 SP-W ||{{Z|ITA}} [[Valentino Rossi]] <br> {{Z|JAP}} Manabu Kamada ||{{Z|JAP}} [[Staza Suzuka|Suzuka]] ||''8 sati Suzuke |<ref name="RM-8h_Suzuka"/> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20180829175540/http://www.motoracing-japan.com/result/spl/018h.html motoracing-japan.com, ''The 24th "Coca-Cola" Suzuka 8 Hours Endurance / 2001 FIM World Endurance Championship Round 6''], wayback arhiva </ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20ENDURANCE/Endurance%202001.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNATS D'ENDURANCE MOTO / 2001 - CHAMPIONNAT DU MONDE D'ENDURANCE''], pristupljeno 23. kolovoza 2025. </ref> |- |2002. ||Svjetsko prvenstvo u izdržljivosti ||<small> Team Cabin Honda ||[[Honda]] ||<small> Honda VTR 1000 SP-W ||{{Z|JAP}} [[Daijiro Kato]] ||{{Z|JAP}} [[Staza Suzuka|Suzuka]] ||''8 sati Suzuke |<ref name="RM-8h_Suzuka"/> <ref> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20180829175621/http://www.motoracing-japan.com/result/spl/028h.html motoracing-japan.com, ''The 25th "Coca-Cola" Suzuka 8 Hours Endurance / 2002 FIM World Endurance Championship Round 4''], wayback arhiva </ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20ENDURANCE/Endurance%202002.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNATS D'ENDURANCE MOTO / 2002 - CHAMPIONNAT DU MONDE D'ENDURANCE''], pristupljeno 23. kolovoza 2025. </ref> |- |} == Pregled karijere == === Po sezonama - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; width="100%"; text-align: center" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- | || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || |- |} --> <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="12"| (prvenstvo) |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- | || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || |- |} --> {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="12"| [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - MotoGP]] |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- |2003. ||<small> Alice Aprilia Racing ||Aprilia ||<small> Aprilia RS Cube ||16 ||0 ||0 ||0 ||0 ||62 ||'''13. |<ref name="ms_CE_MGP"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/colin-edwards/summary/series/fim-motogp-world-championship motorsportstats.com, ''Colin Edwards / FIM MotoGP World Championship''], pristupljeno 7. kolovoza 2025. </ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20GP%20grilles/grille%202003%20mGP.htm racingmemo.free.fr, ''Grille de classement complète, essais et courses. - 2003 - MotoGP''], pristupljeno 7. kolovoza 2025. </ref> |- |[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2004. – MotoGP|2004.]] ||<small> Telefónica Movistar Honda MotoGP ||[[Honda]] ||<small> Honda RC211V ||16 ||0 ||2 ||0 ||2 ||157 ||'''5. |<ref name="ms_CE_MGP"/> |- |2005. ||<small> Gauloises Yamaha Team ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha YZR-M1 ||17 ||0 ||3 ||0 ||1 ||179 ||'''4. |<ref name="ms_CE_MGP"/> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20GP%20grilles/grille%202005%20mGP.htm racingmemo.free.fr, ''Grille de classement complète, essais et courses. - 2005 - MotoGP''], pristupljeno 7. kolovoza 2025. </ref> |- |[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2006. – MotoGP|2006.]] ||<small> Camel Yamaha Team ||Yamaha ||<small> Yamaha YZR-M1 (OWR3) ||17 ||0 ||1 ||0 ||0 ||124 ||'''7. |<ref name="ms_CE_MGP"/> |- |[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2007. – MotoGP|2007.]] ||<small> FIAT Yamaha Team ||Yamaha ||<small> Yamaha YZR-M1 ||18 ||0 ||2 ||2 ||0 ||124 ||'''9. |<ref name="ms_CE_MGP"/> |- |2008. ||<small> Tech 3 Yamaha ||Yamaha ||<small> Yamaha YZR-M1 ||18 ||0 ||2 ||1 ||0 ||144 ||'''7. |<ref name="ms_CE_MGP"/> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20GP%20grilles/grille%202008%20mGP.htm racingmemo.free.fr, ''Grille de classement complète, essais et courses. - 2008 - MotoGP''], pristupljeno 7. kolovoza 2025. </ref> |- |2009. ||<small> Monster Yamaha Tech 3 ||Yamaha ||<small> Yamaha YZR-M1 ||17 ||0 ||1 ||0 ||0 ||161 ||'''5. |<ref name="ms_CE_MGP"/> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20GP%20grilles/grille%202009%20mGP.htm racingmemo.free.fr, ''Grille de classement complète, essais et courses. - 2009 - MotoGP''], pristupljeno 7. kolovoza 2025. </ref> |- |2010. ||<small> Monster Yamaha Tech 3 ||Yamaha ||<small> Yamaha YZR-M1 ||18 ||0 ||0 ||0 ||0 ||103 ||'''11. |<ref name="ms_CE_MGP"/> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20GP%20grilles/grille%202010%20mGP.htm racingmemo.free.fr, ''Grille de classement complète, essais et courses. - 2010 - MotoGP''], pristupljeno 8. kolovoza 2025. </ref> |- |2011. ||<small> Monster Yamaha Tech 3 ||Yamaha ||<small> Yamaha YZR-M1 ||15 ||0 ||1 ||0 ||0 ||109 ||'''9. |<ref name="ms_CE_MGP"/> |- |2012. ||<small> NGM Mobile Forward Racing ||Suter ||<small> Suter MMX1 - BMW ||16 ||0 ||0 ||0 ||0 ||27 ||'''20. |<ref name="ms_CE_MGP"/> |- |[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2013. – MotoGP|2013.]] ||<small> NGM Mobile Forward Racing ||FTR Kawasaki ||<small> FTR Kawasaki MGP13 ||18 ||0 ||0 ||0 ||0 ||41 ||'''14. |<ref name="ms_CE_MGP"/> |- |2014. ||<small> NGM Forward Racing ||Forward [[Yamaha]] ||<small> Forward Yamaha ||10 ||0 ||0 ||0 ||0 ||11 ||'''22. |<ref name="ms_CE_MGP"/> |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="12"| [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- |1995. ||<small> Yamaha World Superbike Team ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha YZF750 ||20 ||0 ||2 ||0 ||1 ||141 ||'''11. |<ref name="wsbk_C_Edwards">{{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/rider/colin+edwards/12 worldsbk.com, ''Colin Edwards''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161022082002/http://www.worldsbk.com/en/rider/colin+edwards |date=22. listopada 2016. }}, pristupljeno 31. srpnja 2025.</ref> <ref name="wsba_arch_C_Edwards"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160417072323/http://wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=753 wsb-archives.co.uk, ''Rider Profile - Colin Edwards''], wayback arhiva </ref> <ref> {{en icon}} [https://superbike-archives.net/standings.php?ssnID=95WSB&chpID=95WSBRID superbike-archives.net, ''1995 FIM Superbike World Championship / Standings''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://superbike-archives.net/stats.php?ssnID=95WSB superbike-archives.net, ''1995 FIM Superbike World Championship / Statistics''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%201995.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES / CLASSEMENTS COMPLETS / 1995''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> |- |1996. ||<small> Yamaha World Superbike Team ||Yamaha ||<small> Yamaha YZF750 ||20 ||0 ||7 ||2 ||0 ||248 ||'''5. |<ref name="wsbk_C_Edwards"/> <ref name="wsba_arch_C_Edwards"/> <ref> {{en icon}} [https://superbike-archives.net/standings.php?ssnID=96WSB&chpID=96WSBRID superbike-archives.net, ''1996 FIM Superbike World Championship / Standings''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://superbike-archives.net/stats.php?ssnID=96WSB superbike-archives.net, ''1996 FIM Superbike World Championship / Statistics''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%201996.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES / CLASSEMENTS COMPLETS / 1996''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> |- |1997. ||<small> Yamaha World Superbike Team ||Yamaha ||<small> Yamaha YZF750 ||8 ||0 ||1 ||0 ||1 ||79 ||'''12. |<ref name="wsbk_C_Edwards"/> <ref name="wsba_arch_C_Edwards"/> <ref> {{en icon}} [https://superbike-archives.net/standings.php?ssnID=97WSB&chpID=97WSBRID superbike-archives.net, ''1997 FIM Superbike World Championship / Standings''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://superbike-archives.net/stats.php?ssnID=97WSB superbike-archives.net, ''1997 FIM Superbike World Championship / Statistics''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%201997.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES / CLASSEMENTS COMPLETS / 1997''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> |- |1998. ||<small> Castrol Honda ||[[Honda]] ||<small> Honda RC45 ||24 ||'''3 ||6 ||0 ||0 ||277,5 ||'''5. |<ref name="wsbk_C_Edwards"/> <ref name="wsba_arch_C_Edwards"/> <ref> {{en icon}} [https://superbike-archives.net/standings.php?ssnID=98WSB&chpID=98WSBRID superbike-archives.net, ''1998 FIM Superbike World Championship / Standings''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://superbike-archives.net/stats.php?ssnID=98WSB superbike-archives.net, ''1998 FIM Superbike World Championship / Statistics''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%201998.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES / CLASSEMENTS COMPLETS / 1998''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> |- |1999. ||<small> Castrol Honda ||Honda ||<small> Honda RC45 ||26 ||'''5 ||10 ||2 ||3 ||361 ||bgcolor="silver"|'''2. |<ref name="wsbk_C_Edwards"/> <ref name="wsba_arch_C_Edwards"/> <ref> {{en icon}} [https://superbike-archives.net/standings.php?ssnID=99WSB&chpID=99WSBRID superbike-archives.net, ''1999 FIM Superbike World Championship / Standings''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> <ref> {{en icon}} [https://superbike-archives.net/stats.php?ssnID=99WSB superbike-archives.net, ''1999 FIM Superbike World Championship / Statistics''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%201999.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES / CLASSEMENTS COMPLETS / 1999''], pristupljeno 31. srpnja 2025. </ref> |- |2000. ||<small> Castrol Honda ||Honda ||<small> Honda VTR1000 SP1 ||26 ||'''8 ||12 ||6 ||6 ||400 ||bgcolor="gold"|'''1. |<ref name="wsbk_C_Edwards"/> <ref name="wsba_arch_C_Edwards"/> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%202000.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES / CLASSEMENTS COMPLETS / 2000''], pristupljeno 4. kolovoza 2025. </ref> |- |2001. ||<small> Castrol Honda ||Honda ||<small> Honda VTR1000 SP1 ||25 ||'''4 ||12 ||0 ||4 ||333 ||bgcolor="silver"|'''2. |<ref name="wsbk_C_Edwards"/> <ref name="wsba_arch_C_Edwards"/> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%202001.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES / CLASSEMENTS COMPLETS / 2001''], pristupljeno 4. kolovoza 2025. </ref> |- |2002. ||<small> Castrol Honda ||Honda ||<small> Honda VTR1000 SP2 ||26 ||'''11 ||25 ||5 ||8 ||552 ||bgcolor="gold"|'''1. |<ref name="wsbk_C_Edwards"/> <ref name="wsba_arch_C_Edwards"/> <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20SUPERBIKES/MOTO-SBK%202002.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE SUPERBIKES / CLASSEMENTS COMPLETS / 2002''], pristupljeno 4. kolovoza 2025. </ref> |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="12"| AMA – Superbike |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- |1993. ||<small> ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha || ||0 ||1 ||1 || ||183 ||'''6. |<ref name="msT20_AMA_MA_SBK"> {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/10/1.-Superbike.pdf motorsporttop20.com, ''AMA SUPERBIKE CHAMPIONSHIP (1976-2014) / MOTOAMERICA (AMA/FIM-N.AMERICA) SUPERBIKE CHAMPIONSHIP (2015- )''], preuzeto 22. kolovoza 2025. </ref> <ref name="AMA_guide_2004"/> <ref name="AMA_guide_2014"/> <ref> {{en icon}} [https://riderfiles.wordpress.com/2015/01/09/1993-ama-superbike-results/ riderfiles.wordpress.com/, ''1993 AMA Superbike Results''], objavljeno 9. siječnja 2015., pristupljeno 22. kolovoza 2025. </ref> |- |1994. ||<small> ||Yamaha ||<small> Yamaha || ||'''3 ||5 ||3 || ||238 ||'''5. |<ref name="msT20_AMA_MA_SBK"/> <ref name="AMA_guide_2004"/> <ref name="AMA_guide_2014"/> <ref> {{en icon}} [https://riderfiles.wordpress.com/2016/09/01/1994-ama-superbike-results/ riderfiles.wordpress.com/, ''1994 AMA Superbike Results''], objavljeno 1. rujna 2016., pristupljeno 22. kolovoza 2025. </ref> |- |1995. ||<small> ||Yamaha ||<small> Yamaha || || || || || ||28 ||'''42. |<ref> {{en icon}} [https://riderfiles.wordpress.com/2017/11/15/1995-ama-superbike-results/ riderfiles.wordpress.com/, ''1995 AMA Superbike Results''], objavljeno 15. studenog 2017., pristupljeno 22. kolovoza 2025. </ref> |- |1996. ||<small> ||Yamaha ||<small> Yamaha || || ||1 || || ||30 ||'''36. |<ref> {{en icon}} [https://riderfiles.wordpress.com/2017/12/24/1996-ama-superbike-results/ riderfiles.wordpress.com/, ''1996 AMA Superbike Results''], objavljeno 24. prosinca 2017., pristupljeno 22. kolovoza 2025. </ref> |- |1997. ||<small> ||Yamaha ||<small> Yamaha || || ||1 || || ||30 ||'''36. |<ref> {{en icon}} [https://riderfiles.wordpress.com/2017/12/31/1997-ama-superbike-results/ riderfiles.wordpress.com/, ''1997 AMA Superbike Results''], objavljeno 31. prosinca 2017., pristupljeno 22. kolovoza 2025. </ref> |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; text-align: center" !colspan="12"| AMA – 250cc / 250 Grand Prix |- !sezona !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- |1991. ||<small> ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha || || || || || ||17 ||'''14. |<ref name="msT20_AMA250"> {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/03/10.-250cc-GP.pdf motorsporttop20.com, ''AMA 250cc GP CHAMPIONSHIP''], preuzeto 12. kolovoza 2025. </ref> |- |1992. ||<small> ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha || ||'''5 || || || ||138 ||bgcolor="gold"|'''1. |<ref name="msT20_AMA250"/> <ref name="AMA_guide_2004"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20041215074937/http://www.amaproracing.com/archive/2003/sb/01x_SB_Series_Guide04.pdf ''2004 Series Guide AMA Chevrolet Superbike Championship presented by Parts Unlimited'', str. 169-240], wayback arhiva </ref> <ref name="AMA_guide_2014"> {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160304071533/http://amaproracing.cdn.racersites.com/assets/AMAP-RR-2014-Media-Guide-Final.pdf ''AMA 2014 Guide'', str. 211-337], wayback arhiva </ref> <ref name="RM_USA_champ"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20NATIONS%20solos/CHAMP%20USA.htm racingmemo.free.fr, ''Les Champions Américains''], pristpljeno 12. kolovoza 2025. </ref> |- |} === Po natjecanjima - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center" !sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !! |- | || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || |- |} --> == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/colin-edwards/82701656-30d7-4a4d-b12a-f1f066d2cbd5?tab=overview motogp.com, ''Colin Edwards''] * {{en icon}} [https://www.worldsbk.com/en/rider/colin+edwards/12 worldsbk.com, ''Colin Edwards''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161022082002/http://www.worldsbk.com/en/rider/colin+edwards |date=22. listopada 2016. }} * {{en icon}} [https://www.texastornadobootcamp.com/ texastornadobootcamp.com] * {{en icon}} [https://www.crash.net/motogp/racer/1196/colin-edwards crash.net, ''Colin Edwards''] == Izvori i literatura == <small> * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/colin-edwards/summary/series/fim-motogp-world-championship motorsportstats.com, ''Colin Edwards''], pristupljeno 30. srpnja 2025. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20150204071906/http://oldsbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SBK&p_Conduttore=12 oldsbk.perugiatiming.com, ''Colin Edwards''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20160417072323/http://wsb-archives.co.uk/profiles/rider-profile.php?riderID=753 wsb-archives.co.uk, ''Rider Profile - Colin Edwards''], wayback arhiva * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20191030142950/https://www.motorrad-autogrammkarten.de/autogramm/view/colin-edwards.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Colin Edwards''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/drivers/colin-edwards/ motorsportmagazine.com, ''Colin Edwards''], pristupljeno 30. srpnja 2025. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/colin-edwards-moto-spf4646.html the-sports.org, ''Colin Edwards''], pristupljeno 30. srpnja 2025. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20100409003201/http://www.motorcycle-usa.com/453/1023/Motorcycle-Article/Colin-Edwards-Bio.aspx motorcycle-usa.com, ''Colin Edwards Bio''], objavljeno 15. kolovoza 2008., wayback arhiva * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/riders/colin_edwards/ global.yamaha-motor.com, ''Colin Edwards''], pristupljeno 30. srpnja 2025. {{izvori|53em}} </small> {{Prvaci Superbike svjetskog prvenstva}} {{mrva-biog-motociklist}} {{GLAVNIRASPORED:Edwards, Colin}} [[Kategorija:Američki športski motociklisti]] tqu5arhh15q531uyzfxmz08f09317s8 0 791959 7578083 7283754 2026-08-15T19:18:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578083 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Bijela | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Rijeka Bijela - suho korito ljeti.jpg | slika_opis = |Suho korito dijela donjeg toka rijeke ljeti, s Karinskim morem u pozadini | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = HRV | naselja = | duljina = | površina porječja = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = zapadno od [[Gornji Karin|Gornjeg Karina]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|44|08|16|N|15|39|40|E|display=inline}} | izvor_nadmorska_visina = 300 | ušće = [[Karinsko more]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|44|08|00|N|15|37|20|E|display=inline}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Jadranski | ulijeva se u = [[Jadransko more]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Dalmacija#Zadarska županija | pushpin_label_position_A = right | pushpin_label_position_B = left }} '''Bijela'''<ref>{{Citiranje weba|title=The source of the rivers Bijela and Karišnica|url=https://www.alltrails.com/trail/croatia/zadar/izvor-rijeke-bijele-i-karisnice|access-date=2022-06-30|publisher=All Trails, LLC}}</ref> je rijeka koja se ulijeva u [[Karinsko more]],<ref>{{Citiranje weba|title=Bijela River – Secret Gem of North Dalmatia|url=https://secretcroatia.blog/2009/10/28/bijela-river-secret-gem-of-north-dalmatia/|access-date=2022-06-30|publisher=Secret Dalmatia}}</ref> unutarnje more smješteno u srednjem dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i sjevernom dijelu [[Dalmacija|Dalmacije]]. Njezin izvor nalazi se u prostranoj [[Špilja|špilji]], a sama rijeka duga je samo 3 kg, ali je hidrografski fenomen koji teče kroz osebujan i jedinstven [[Klanac|kanjon]] i ima mnogo [[Vodopad|slapova]] i malih [[Bara|ribnjaka]] ili bazena između njih. == Geografija i hidrografija == Bijela je jedna od najmanjih rijeka u sjevernoj Dalmaciji, teče od istoka prema zapadu i ulijeva se u Karinsko more kod [[Gornji Karin|Gornjeg Karina]], sela koje pripada gradu [[Obrovac|Obrovcu]] u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. Izvor Bijele nalazi se na nadmorskoj visini od otprilike 300 metara, ispod vrha planine Pržun (351 metar/nm),<ref>{{Citiranje weba|title=Bijela River Canyon|url=https://zagreb-matica.hr/images/2021/SDI/09052021-rijeka-bijela.pdf|access-date=2022-06-30|publisher=“Zagreb-Matica“ Croatian Mountaineering Society}}</ref> dijela [[Orljak|Orljaka]], neravne visoravni u geografskoj regiji [[Bukovica]], čiji je najviši vrh vrh Jurišinka (674 m). Izvorska voda teče kroz i iz špilje ispod ogromnih stijena. U svom gornjem dijelu, rijeka teče kroz duboki kanjon koji karakteriziraju strme padine i niz malih i srednje velikih slapova (najviši oko 15-20 metara). Kanjon je formiran u slojevitom [[Vapnenac|vapnencu]], što omogućuje slapovima da formiraju prirodne bazene prozirne, zelenkaste ili bjelkaste boje vode. Upravo rastaljeni vapnenac daje vodi bjelkastu boju po čemu je rijeka dobila ime. <ref>{{Citiranje weba|title=Bijela River|url=https://www.pd-belveder.hr/rijeka-bijela/|access-date=2022-06-30|publisher=“Belveder“ Mountaineering Society}}</ref> [[slika:Rijeka Bijela - most kod Karina.jpg|mini|lijevo|300px|Cestovni most preko Bijele]] Tijekom sušnog razdoblja, ljeti, rijeka presuši i ostaje vidljivo samo njezino suho korito. U donjem toku nalazi se asfaltirana cesta i most koji povezuju sela [[Gornji Karin]] i [[Donji Karin]], a s kojeg se pruža pogled na riječno korito. == Znamenitosti == Bijela je [[Znamenitost|turistička destinacija]], posebno njezin gornji tok. Nudi mogućnosti za [[Rekreacija|rekreaciju]] na otvorenom, [[Planinarstvo|planinarenje]], šetnju prirodom i [[Fotografija|fotografiranje]].<ref>{{Citiranje weba|title=Bijela River and the Canyon of Bijela|url=https://photoshootingworld.com/en/my-photo-stories/river-bijela/12|access-date=2022-06-30|publisher=Ilija Karjaković Photography|archive-date=22. veljače 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250222090456/https://photoshootingworld.com/en/my-photo-stories/river-bijela/12|url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoci Jadranskog mora]] 91lkcwad6g9tfod606d5lzvvj2bz716 10 792083 7578138 7383159 2026-08-15T21:57:03Z Prof saxx 7403 update 2026. 7578138 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Svjetska baština u Uzbekistanu | naslov = [[Slika:WV-Unesco-icon-small.svg|20px]] [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji#U|Svjetska baština u Uzbekistanu]] | slika-lijevo = [[Slika:Flag of UNESCO (cropped).svg|50px]] | slika = [[Slika:Flag_of_Uzbekistan.svg|40px|border|Zastava Uzbekistana]] | grupa1 = [[Kulturna baština]] (6) | popis1 = [[Buhara|Stari dio Buhare]] (1993.) • [[Ičan Kala]], <small>stari dio grada Hive</small> (1990.) • [[Modernistički Taškent]], <small>modernost i tradicija u Srednjoj Aziji</small> (2026.) • [[Samarkand]], <small>raskrižje kultura</small> (2001.) • [[Šahrisabz|Stari dio Šahrisabza]]¹⁾ (2000.) | grupa2 = [[Prirodna baština]] (2) | popis2 = [[Turanska nizina#Hladne zimske pustinje Turana|Hladne zimske pustinje Turana]]²⁾ (2023.) • [[Tanšan|Zapadni Tanšan]]³⁾ (2016.) | grupa3 = [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji#U|Nematerijalna svjetska baština]] (12) | popis3 = [[Askija]] (2014.) • [[Bakši]] (2021.) • [[Bojsun]] (2008.) • [[Centar za razvoj obrta Margilan]] (2017.) • [[Kata Ašula]] (2009.) • [[Lazgi]] (2019.) • [[Nasredin hodža]]⁴⁾ (2022.) • [[Novruz]]⁵⁾ (2016.) • [[Palov]] (2016.) • Glazba [[šašmakom]]a (2008.) • [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]] (2022.) • [[Umjetnost minijature]]⁶⁾ (2020.) | ispod = </div> ¹⁾ <small>Upisano na [[popis mjesta svjetske baštine u opasnosti]];</small> ²⁾ <small>Zajedno s [[Turkmenistan]]om i [[Kazahstan]]om</small>; ³⁾ <small>Zajedno s [[Kirgistan]]om i [[Kazahstan]]om</small>; ⁴⁾ <small>Zajedno s više zemalja;</small> ⁵⁾ <small>Zajedno s drugim državama s iranskim stanovništvom;</small> ⁶⁾ <small>Zajedno s [[Azerbajdžan]]om, [[Iran]]om i [[Turska|Turskom]]</small> <div> }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni predlošci svjetske baštine|Uzbekistan]] [[Kategorija:Uzbekistanski predlošci]] </noinclude> fbba9ur88gamj9sfe8lad0hpo065xb9 118 792089 7578143 7501159 2026-08-15T22:13:51Z Eses05 86964 Dodane i preuređene određene informacije 7578143 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 2027. |ime_izvornik = Eurovision Song Contest 2027 |slogan = ''United by Music'' |slogan_izvornik = |slika = Datoteka:Eurovision Song Contest 2027 logo.webp |veličina_slike = 300px |slika_opis = |polufinale1 =11. svibnja 2026. |polufinale2 =13. svibnja 2026. |finale =15. svibnja 2026. |voditelji = |domaćin = [[File:Logo of BNT (2018-).svg|30px]] [[Bugarska nacionalna televizija|BNT]] |pobjednik = |sudionice = 20 (kolovoz 2026) |debi = {{Z+X|Kanada}} |povratak = {{Z+X|Sjeverna Makedonija}} |povlačenje = |glasovanje = <!-- sustav glasovanja --> |mapa = ESC 2027 Map.svg |legenda = {{Legenda|#580448|Države koje su privremeno potvrdile svoje sudjelovanje 2027. godine}}{{Legenda|#A2A397|Države koje su sudjelovale u prijašnjim izdanjima}} |sljedeća = |prijethodna = [[Pjesma Eurovizije 2026.|2026.]] |izvršni_producent= |mjesto_održavanja= Burgas Arena, [[Burgas]], {{Z+X|BUG}} |esc_director= Martin Green }} '''Pjesma Eurovizije 2027.''' bit će 71. izdanje natjecanja za Pjesmu Eurovizije. Očekuje se da će natjecanje biti održano u Bugarskoj, zemlji pobjednici prethodnog izdanja, [[Pjesma Eurovizije 2026.|Pjesme Eurovizije 2026]]. Ovo je ujedno prvi put da je Bugarska pobijedila i prvi put da će se natjecanje održati u toj balkanskoj državi. '''Pjesma Eurovizije 2027.''' bit će 71. izdanje Pjesme Eurovizije. Sastojat će se od dviju polufinalnih večeri koje će se održati 11. i 13. svibnja te finala 15. svibnja 2027. godine u Areni Burgas u bugarskom gradu [[Burgas]]<nowiki/>u. Organizatori su [[Europska radiodifuzijska unija]](EBU) i domaćinski javni servis [[Bugarska nacionalna televizija]] (BNT), koja je preuzela organizaciju nakon što je Bugarska pobijedila na natjecanju 2026. s pjesmom „Bangaranga” u izvedbi Dare. == Lokacija == Natjecanje 2027. godine održat će se u Burgasu u Bugarskoj, nakon što je ta zemlja odnijela pobjedu na natjecanju 2026. s pjesmom „Bangaranga” koju izvodi Dara. Bit će to prvo izdanje glavnoga eurovizijskog natjecanja u Bugarskoj te ujedno drugo eurovizijsko događanje u zemlji, nakon Dječje Pjesme Eurovizije 2025. održane u Sofiji. Za mjesto održavanja odabrana je Arena Burgas s kapacitetom od 15.000 sjedećih mjesta, koja inače služi kao dvorana za dvoranske sportove i koncerte.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-13|title=Burgas is our Host City for the 71st Eurovision Song Contest|url=https://www.eurovision.com/stories/burgas-to-host-71st-eurovision-bulgaria-2027/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> === Odabir lokacije === {{Location map many|Bugarska|width=200px|float=left|caption=Položaj grada domaćina Burgasa (plavo), gradova u užem izboru (zeleno) i ostalih gradova kandidata (crveno) |places= | label1='''[[Burgas]]'''|lat1=42.502965|long1=27.470179|position1=left|mark1=Blue pog.svg | label2=[[Sofija]]|lat2=42.7|long2=23.33|position2=right|mark2=Green pog.svg | label3=[[Plovdiv]]|lat3=42.1354|long3=24.7453|position3=left|mark3=Red pog.svg | label4=[[Varna (Bugarska)|Varna]]|lat4=43.2166|long4=27.9166|position4=left|mark4=Red pog.svg }} Nakon pobjede Bugarske 2026. godine, Milena Milotinova, ravnateljica Bugarske nacionalne televizije (BNT), izjavila je na pobjedničkoj konferenciji za novinare kako je radiotelevizija spremna ugostiti natjecanje 2027. u Sofiji.<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-17|title=Eurovision 2027: 🇧🇬 BNT Confirms Intention to Host the Eurovision Song Contest|url=https://eurovoix.com/2026/05/17/eurovision-2027-%F0%9F%87%A7%F0%9F%87%AC-bnt-confirms-intention-to-host-the-eurovision-song-contest/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> Između 17. i 18. svibnja 2026. gradonačelnici [[Burgas|Burgasa]]<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-17|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Burgas Expresses its Interest in Hosting|url=https://eurovoix.com/2026/05/17/eurovision-2027-burgas-expresses-interest-in-hosting/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref>, [[Sofija|Sofije]]<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-17|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Mayor Confirms Sofia Will Bid to Host Eurovision|url=https://eurovoix.com/2026/05/17/eurovision-2027-sofia-will-bid-to-host-eurovision/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref>, [[Plovdiv|Plovdiva]]<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-17|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Plovdiv Intends to Bid to Host Eurovision|url=https://eurovoix.com/2026/05/17/eurovision-2027-plovdiv-intends-to-bid-to-host/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> i [[Varna|Varne]]<ref>{{Citiranje weba|last=Vecic|first=Tamara|date=2026-05-18|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Varna Expresses Interest in Hosting|url=https://eurovoix.com/2026/05/18/%F0%9F%87%A7%F0%9F%87%AC-eurovision-2027-varna-expresses-interest-in-hosting/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> izrazili su spremnost svojih gradova za organizaciju ovog događaja. Do 21. svibnja bugarska je vlada započela s osnivanjem međuresorne radne skupine na čelu s potpredsjednikom vlade Ivom Hristovom, čija je zadaća bila koordinirati pripreme za natjecanje.<ref>{{Citiranje weba|last=Farren|first=Neil|date=2026-05-21|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Bulgarian Government Sets Up Working Group for Contest Preparations|url=https://eurovoix.com/2026/05/21/eurovision-2027-bulgarian-government-sets-up-working-group-contest-preparations/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Jiandani|first=Sanjay (Sergio)|date=2026-05-22|title=Bulgaria: Vice Prime Minister Ivo Hristov to lead Eurovision 2027 preparations|url=https://esctoday.com/205399/bulgaria-vice-prime-minister-ivo-hristov-to-lead-eurovision-2027-preparations/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}</ref> BNT je 8. lipnja raspisao postupak nadmetanja te izdao propozicije za četiriju zainteresirana grada,<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-06-08|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Host City Bidding Process Commenced Today|url=https://eurovoix.com/2026/06/08/eurovision-2027-host-city-bidding-process-commenced/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> koja su svoja rješenja dostavila zaključno s 3. srpnja.<ref>{{Citiranje weba|last=Heap|first=Steven|date=2026-07-03|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Four Cities Have Submitted Their Bids to Host|url=https://eurovoix.com/2026/07/03/eurovision-2027-four-cities-submitted-their-bids-to-host/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> Dana 13. srpnja BNT je objavio da je izbor grada domaćina sužen na Burgas i Sofiju. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-07-13|title=Burgas and Sofia in the running to host Eurovision 2027 in Bulgaria|url=https://www.eurovision.com/stories/burgas-and-sofia-in-the-running-host-eurovision-2027-bulgaria/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref>Tijekom tog mjeseca predstavnici EBU-a posjetili su oba grada kandidata u sklopu službene inspekcije.<ref>{{Citiranje weba|last=Shepherd|first=Em|date=2026-07-15|title=🇧🇬 Bulgaria: Sofia Inspected by EBU as Host City Race Continues|url=https://eurovoix.com/2026/07/15/bulgaria-sofia-inspected-by-ebu-as-host-city-race-continues/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> EBU i BNT službeno su proglasili Burgas gradom domaćinom 13. kolovoza.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-13|title=Burgas is our Host City for the 71st Eurovision Song Contest|url=https://www.eurovision.com/stories/burgas-to-host-71st-eurovision-bulgaria-2027/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> '''Key:''' {{Color box|#CEDFF2|†|border=darkgray}} Grad domaćin {{Color box|#D0F0C0|*|border=darkgray}} Uži izbor {| class="wikitable plainrowheaders" ! scope="col" |City ! scope="col" |Venue ! scope="col" |Notes ! scope="col" |Ref. |- style="background:#CEDFF2" ! scope="row" style="background:#CEDFF2" |'''[[Burgas]]{{spaces}} †''' |'''[[Arena Burgas]]''' |Kandidaturu podržalo Gradsko vijeće Burgasa.Kandidaturu podržalo Gradsko vijeće Burgasa. |<ref name="BurgasArena17may" /><ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Eurovision 2027: Burgas Municipal Council Backs Eurovision Bid|url=https://eurovoix.com/2026/05/28/eurovision-2027-burgas-municipal-council-backs-eurovision-bid/|access-date=29 May 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- ! scope="row" |[[Plovdiv]] |[[Kolodruma]] |Nije zadovoljila EBU-ove uvjete u pogledu kapaciteta. |<ref name="Plovdiv17may" /> |- style="background:#D0F0C0" ! scope="row" style="background:#D0F0C0" |[[Sofia]]{{spaces}}* |[[Arena Sofia]] |Bila domaćin [[Dječje Pjesme Eurovizije 2015.|Dječje Pjesme Eurovizije 2015]]. |<ref name="SofiaArena17may" /> |- ! scope="row" |[[Varna, Bulgaria|Varna]] |[[Palace of Culture and Sports]] |Nije zadovoljila EBU-ove uvjete u pogledu kapaciteta. |<ref name="Varna18may" /> |} == Privremeni popis zemalja sudionica == Uvjet za sudjelovanje na Pjesmi Eurovizije jest nacionalna televizija s članstvom u EBU-u koja je sposobna primati natjecanje putem eurovizijske mreže i prenositi ga uživo na nacionalnoj razini. EBU upućuje poziv za sudjelovanje na natjecanju svim svojim članovima. Zaključno s srpnjem 2026. godine, nacionalne televizije iz sljedećih zemalja javno su potvrdile namjeru sudjelovanja na natjecanju 2027. Sjeverna Makedonija vraća se na natjecanje nakon četverogodišnje stanke, dok Kanada ima svoj debitantski nastup nakon što joj je radiotelevizija primljena u članstvo EBU-a u lipnju 2026. Kanada je ujedno prva zemlja koja debitira na natjecanju još od Australije 2015. godine. {| class="wikitable plainrowheaders sticky-header" ! scope="col" |Država !Emiter !Izvođač !Naziv pjesme !Jezik !Autor(i) ! scope="col" |Ref. |- ! scope="row" |{{Z+X|Albanija}} |RTSH | | | | |<ref name="Albania1" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Austrija}} |[[ORF]] | | | | |<ref name=":13">{{Cite web|last=Jiandani|first=Sanjay|date=2026-07-30|title=Austria: ORF confirms participation at Eurovision 2027|url=https://esctoday.com/206235/austria-orf-confirms-participation-at-eurovision-2027/|access-date=2026-08-03|website=ESCToday|language=en-US}}</ref><ref name="Austria2027">{{Cite web|last=Shepherd|first=Em|date=2026-07-28|title=Austria: Begins Search for Eurovision 2027 Representative|url=https://eurovoix.com/2026/07/28/austria-begins-search-for-eurovision-2027-representative/|access-date=2026-07-29|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Bugarska}} |[[Bugarska nacionalna televizija|BNT]] | | | | |<ref name=":0" /><ref name=":1" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Danska}} |DR | | | | |<ref name=":4" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Finska}} |Yle | | | | |<ref name=":2" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Grčka}} |ERT | | | | |<ref name=":9" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Italija}} |[[RAI]] | | | | |<ref name="Italy1" /><ref name="Italy2" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Izrael}} |IPBC | | | | |<ref name="Israel1" /><ref name="Israel2" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|KAN}} |CBC/Radio-Canada | | | | |<ref name="canada" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Latvija}} |LSM | | | | |<ref name="Latvia1" /><ref name="Latvia2" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Litva}} |LRT | | | | |<ref name=":15">{{Cite web|last=Ignatiuk|first=Szymon|date=2026-08-11|title=Litwa potwierdza udział w Eurowizji 2027|trans-title=Lithuania confirms its participation in Eurovision 2027|url=https://escspot.pl/2026/08/11/litwa-udzial-eurowizja-2027/|access-date=2026-08-11|website=ESCSpot|language=pl}}</ref><ref>{{cite web|last1=Shepherd|first1=Em|title=Lithuania: Confirms Participation in Eurovision 2027|url=https://eurovoix.com/2026/08/14/lithuania-confirms-participation-eurovision-2027/|access-date=14 August 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Luksemburg}} |RTL | | | | |<ref name=":7" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Malta}} |PBS | | | | |<ref name=":18">{{Cite web|last=Jiandani|first=Sanjay|date=2026-08-14|title=Malta: PBS confirms participation at Eurovision 2027|url=https://esctoday.com/206240/malta-pbs-confirms-participation-at-eurovision-2027/|access-date=2026-08-14|website=ESCToday|language=en-US}}</ref><ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Malta: Eurovision 2027 Participation Confirmed|url=https://eurovoix.com/2026/08/14/malta-eurovision-2027-participation/|access-date=14 August 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Norveška}} |[[NRK]] | | | | |<ref name="Norway1" /><ref name="Norway27" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Njemačka}} |SWR | | | | |<ref name=":3" /><ref name=":14">{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=2026-08-03|title=Germany: Selects for Eurovision 2027 in February|url=https://eurovoix.com/2026/08/03/germany-selects-for-eurovision-2027-february/|access-date=2026-08-03|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Rumunjska}} |TVR | | | | |<ref name="RO1" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|San Marino}} |SMRTV | | | | |<ref name="SanMarino1" /><ref name=":19">{{Cite web|last=Jiandani|first=Sanjay (Sergio)|date=2026-08-03|title=San Marino: SMRTV confirms participation at Eurovision 2027|url=https://esctoday.com/206366/san-marino-smrtv-confirms-participation-at-eurovision-2027/|access-date=2026-08-03|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Sjeverna Makedonija}} |MRT | | | | |<ref name="NMacedonia1" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Švicarska}} |[[SRG SSR]] | | | | |<ref name=":10" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |[[BBC]] | | | | |<ref name=":11" /><ref name="UK1" /> |} === Ostale države === ==== Članice EBU-a ==== Nacionalne televizije iz Andore <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-07-06|title=🇦🇩 Andorra: RTVA Will Not Participate in Eurovision 2027|url=https://eurovoix.com/2026/07/06/andorra-eurovision-2027/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> te Bosne i Hercegovine <ref>{{Citiranje weba|last=De-re|first=Julien|date=2026-07-03|title=🇧🇦 Bosnia & Herzegovina: BHRT Will Not Participate in Eurovision 2027|url=https://eurovoix.com/2026/07/03/bosnia-herzegovina-eurovision-2027/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> potvrdile su nesudjelovanje prije nego što je EBU objavio popis sudionika. Nacionalne televizije ili druge osobe iz sljedećih zemalja objavile su izjave u vezi s natjecanjem 2027. godine bez službene potvrde sudjelovanja: * {{Z+X|ARM}} - Patrick Fiori, koji je predstavljao Francusku 1993. godine, izjavio je 19. listopada 2025. da je izabran da predstavlja Armeniju 2027., na što AMPTV još uvijek nije odgovorio. Službena potvrda sudjelovanja u 2027. godini još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2025-10-19|title=🇦🇲 Armenia: Patrick Fiori to Compete in Eurovision 2027?|url=https://eurovoix.com/2025/10/19/armenia-patrick-fiori-compete-in-eurovision-2027/|access-date=2026-05-17|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> * {{Z+X|CIP}} - U srpnju 2026. CyBC je objavio da je usvojio novu politiku sudjelovanja u sva tri EBU-ova glazbena natjecanja, uključujući Pjesmu Eurovizije. Službena potvrda sudjelovanja u 2027. godini još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-07-19|title=🇨🇾 Cyprus: CyBC Commits to Participating in all Three Music Eurovision Contests|url=https://eurovoix.com/2026/07/19/cyprus-cybc-commits-participating-in-all-three-music-eurovision-contests/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> * {{Z+X|CG}} - RTCG je u veljači 2026. objavio da će se u Tivtu održati Eurovizijska radionica 2027., posvećena raspravi o budućnosti natjecanja. Službena potvrda sudjelovanja u 2027. godini još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|title=Crna Gora prvi put domaćin "Evrovizijske radionice"|url=https://rtcg.me/magazin/eurosong/eurosong2025/811133/crna-gora-prvi-put-domacin-evrovizijske-radionice.html|access-date=2026-08-15|website=RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis|language=en}}</ref> * {{Z+X|MAĐ}} - Mađarski premijer Péter Magyar otkrio je u svibnju 2026. tijekom intervjua u informativnoj emisiji ''Zeit im Bild'' austrijske nacionalne televizije ORF-a da je naložio ministru ili državnom tajniku za kulturu da prouče mogućnost povratka zemlje na natjecanje. <ref>{{Citiranje weba|last=Farren|first=Neil|date=2026-05-22|title=🇭🇺 Hungary: Prime Minister to Instruct Minister or State Secretary for Culture to Examine Possible Eurovision Return|url=https://eurovoix.com/2026/05/22/hungary-prime-minister-instruct-minister-state-secretary-culture-examine-possible-eurovision-return/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> Mađarski parlament usvojio je 23. lipnja 2026. amandman na Zakon o nacionalnim medijima kojim su raspušteni MTVA, dosadašnja mađarska nacionalna televizija koja je sudjelovala, i njezina sestrinska organizacija Duna Média, u korist nove nacionalne televizije – Mađarskog radija i televizije.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-23|title=Elfogadta a parlament a médiatörvényt, amivel felszámolják a jelenlegi közmédiát|url=https://telex.hu/belfold/2026/06/23/mediatorveny-elfogadas-kozmedia-atalakitasa-sajtoalap-mtva-mti|access-date=2026-08-15|website=telex|language=hu}}</ref> Amandman je stupio na snagu 27. lipnja, a za osnivanje nove nacionalne televizije predviđen je rok od 90 dana. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-07-22|title=Két hét alatt közel 7 milliárdot spórolt meg a közmédia új vezetése|url=https://telex.hu/after/2026/07/22/ket-het-alatt-kozel-7-milliardot-sporolt-meg-a-kozmedia-uj-vezetese|access-date=2026-08-15|website=after|language=hu}}</ref> Mađarska je posljednji put sudjelovala 2019. godine. ==== EBU-ove pridružene članice ==== {{Z+X|AUS}} - Nakon što je 31. ožujka 2026. najavljeno natjecanje ''Eurovision Song Contest Asia'', SBS je izrazio nezainteresiranost za sudjelovanje u njemu. <ref>{{Citiranje weba|last=aussievision|date=2026-03-31|title=SBS release statement on Australia's participation in Eurovision Asia|url=https://www.aussievision.net/post/sbs-release-statement-on-australia-s-participation-in-eurovision-asia|access-date=2026-08-15|website=Aussievision|language=en}}</ref> EBU je 11. svibnja 2026. izjavio da „nijedna nacionalna televizija koja sudjeluje na Pjesmi Eurovizije neće sudjelovati na Pjesmi Eurovizije Azija”, što znači da SBS-u ne bi bilo dopušteno sudjelovati u oba natjecanja. Službena odluka još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-11|title=🇮🇱 Israel: Media Reports Discussions Underway to Move Israel into Eurovision Asia|url=https://eurovoix.com/2026/05/11/israel-media-reports-discussions-underway-move-israel-into-eurovision-asia/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> ==== Sudjelovanje Izraela ==== Nacionalne televizije s Islanda, iz Irske, Nizozemske, Slovenije i Španjolske odlučile su ne sudjelovati na natjecanju 2026. u znak prosvjeda protiv sudjelovanja Izraela u kontekstu rata u Gazi. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-05-09|title=Eurovision 2026 is here - but will the Israel boycott spoil the show?|url=https://www.bbc.com/news/articles/cqxp4959nwro|access-date=2026-08-15|website=www.bbc.com|language=en-GB}}</ref> Direktor natjecanja Martin Green izjavio je 3. svibnja 2026. u intervjuu za nizozemsku informativnu emisiju ''Nieuwsuur'' kako se nada da će se nacionalne televizije koje su bojkotirale natjecanje 2026. vratiti 2027. godine. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-05|title=🇪🇸 Spain: RTVE Comments on EBU's Hopes for Eurovision Return|url=https://eurovoix.com/2026/05/05/rtve-comments-on-ebus-hopes-for-eurovision-return/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> U intervjuu za ''Variety'' objavljenom 1. srpnja, Green je naveo da se glasovanje o dopuštanju ili nedopuštanju sudjelovanja Izraela 2027. neće održati. <ref>{{Citiranje weba|last=Yossman|first=K. J.|date=2026-07-01|title=Eurovision Boss on Welcoming Canada, Israel’s Participation and ‘Bollocks’ Claims of Financial Difficulties: ‘We’ll Be Around for Many, Many Years to Come’ (EXCLUSIVE)|url=https://variety.com/2026/tv/global/eurovision-martin-green-boss-canada-israel-1236798653/|access-date=2026-08-15|website=Variety|language=en-US}}</ref>Izraelska nacionalna televizija Kan potvrdila je svoju namjeru sudjelovanja 12. srpnja. Nacionalne televizije sljedećih zemalja objavile su izjave o tome kako planiraju odgovoriti na namjeru Izraela da se natječe 2027. godine: * {{Z+X|Belgija}} – Tijekom emisije uoči finala 2026., Yasmine Van der Borght, glasnogovornica flamanske nacionalne televizije VRT – koja će sudjelovati 2027. u sklopu godišnje izmjene s francuskom nacionalnom televizijom RTBF koja je sudjelovala 2026. – izjavila je kako je malo vjerojatno da će sudjelovati osim ako EBU ne održi izravno glasovanje o sudjelovanju Izraela. Van der Borght je izjavila da su šanse da VRT pošalje predstavnika 2027. „male” te je pozvala EBU da „pošalje jasnu izjavu protiv rata i nasilja te za poštivanje ljudskih prava”. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-16|title=🇧🇪 Belgium: VRT Unlikely to Compete in Eurovision 2027 Without a Direct Vote on Israel's Participation|url=https://eurovoix.com/2026/05/17/belgium-vrt-unlikely-to-compete-in-eurovision-2027-without-a-direct-vote-israels-participation/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> Odluka o sudjelovanju 2027. još se čeka. * {{Z+X|Irska}} – Glavni direktor RTÉ-a Kevin Bakhurst izjavio je 19. svibnja da „trenutačno nema razloga za promjenu naše odluke, ali ćemo ju preispitati u nadolazećim mjesecima”. Odluka o sudjelovanju 2027. još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-19|title=🇮🇪 Ireland: RTÉ Director General Sees "No Reason at the Moment" to Return to the Eurovision Song Contest|url=https://eurovoix.com/2026/05/19/ireland-rte-director-general-sees-no-reason-at-the-moment-to-return-to-eurovision/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> * {{Z+X|ISL}} – U prosincu 2025. glavni direktor RÚV-a Stefán Eiríksson izjavio je u intervjuu za ''The Euro Trip Podcast'' da će nacionalna televizija pomno pratiti razvoj događaja na natjecanju 2026. prije donošenja odluke o sudjelovanju 2027. Odluka o sudjelovanju 2027. još se čeka.<ref>{{Citiranje weba|title=Instagram|url=https://www.instagram.com/eurotrippodcast/p/DSdKDqciLUN/|access-date=2026-08-15|website=www.instagram.com}}</ref> * {{Z+X|Nizozemska}} – AVROTROS je 2. srpnja objavio da će o svom sudjelovanju 2027. odlučiti krajem kolovoza ili početkom rujna, nakon evaluacije natjecanja 2026., s tim da se više informacija očekuje sredinom kolovoza.<ref>{{Citiranje weba|last=Jiandani|first=Sanjay (Sergio)|date=2026-08-03|title=The Netherlands: AVROTROS' statement on Eurovision 2027|url=https://esctoday.com/206752/the-netherlands-avrotros-statement-on-eurovision-2027/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}</ref> Nezavisna zastupnica Mona Keijzer uputila je 15. srpnja pisana pitanja ministrici kulture Rianne Letschert u vezi s izostankom Nizozemske s natjecanja i mogućnošću da neka druga nacionalna televizija preuzme sudjelovanje. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-07-17|title=Mona Keijzer wil dat Nederland weer meedoet aan Eurovisiesongfestival: 'Particuliere politieke mening van AVROTROS mag niet in de weg staan'|url=https://wnl.tv/2026/07/17/mona-keijzer-wil-dat-nederland-weer-meedoet-aan-eurovisiesongfestival-particuliere-politieke-mening-van-avrotros-mag-niet-in-de-weg-staan|access-date=2026-08-15|website=WNL|language=nl}}</ref> Dok je Omroep Max izrazio spremnost preuzeti sudjelovanje na natjecanju od AVROTROS-a ako NPO ponudi financijsku potporu, ostale nacionalne televizije (BNNVARA, EO i KRO-NCRV) navodno su odbile tu mogućnost. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-23|title=🇳🇱 Netherlands: Omroep Max Interested in Eurovision Participation Should AVROTROS Not Compete|url=https://eurovoix.com/2026/05/23/netherlands-omroep-max-interested-in-eurovision/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> * {{Z+X|SLO}} – Mario Galunič, urednik na RTVSLO-u, izradio je 9. travnja 2024. dokument čija je jedna od točaka bio plan povratka odabira slovenskih predstavnika za Euroviziju putem nacionalnog finala ''Evrovizijska Melodija'' od 2025. do 2028. godine. Unatoč tomu, RTVSLO je odlučio ne sudjelovati 2026. zbog sudjelovanja Izraela. Nacionalna televizija također je navodi da se, da je Izrael pobijedio 2026., ne bi vratila 2027. Odluka o sudjelovanju 2027. još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|last=Maatko|first=Alesh|date=2025-11-24|title=Vrag je odnesel šalo! Evrovizije 2026 na RTV Slovenija ne bo|url=https://evrovizija.com/evrovizije-2026-na-rtv-slovenija-ne-bo/|access-date=2026-08-15|website=Evrovizija.com|language=sl-SI}}</ref> * {{Z+X|ESP}} – RTVE je 25. veljače 2026. zatražio raspravu unutar EBU-a o zabrani natjecanja zemljama koje su uključene u aktivne vojne sukobe, poput Izraela, 2027. godine. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-02-25|title=🇪🇸 Spain: RTVE Proposes Rule Change to Ban Countries in Conflict From Participation in Eurovision|url=https://eurovoix.com/2026/02/25/rtve-proposes-rule-change-to-ban-countries-in-conflict-from-participation-in-eurovision/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> Kao odgovor na Greenove izjave tijekom intervjua za ''Nieuwsuur'', RTVE je izjavio da će nakon finala 2026. ispitati „jesu li uvjeti povoljni” za buduće sudjelovanje. Odluka o sudjelovanju 2027. još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-05|title=🇪🇸 Spain: RTVE Comments on EBU's Hopes for Eurovision Return|url=https://eurovoix.com/2026/05/05/rtve-comments-on-ebus-hopes-for-eurovision-return/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> == Produkcija i format == Pjesmu Eurovizije 2027. producirat će bugarska nacionalna televizija Bugarska nacionalna televizija (BNT). Vlada Bugarske usvojila je u srpnju 2026. akcijski plan za produkciju natjecanja. Prema tom planu, izvršni producent i kreativni direktor bit će imenovani do 30. kolovoza; ugovor s odabranom dvoranom potpisat će se do 10. rujna, s time da će njezini prostori biti dodijeljeni za potrebe natjecanja do 30. rujna; predviđeni proračun izradit će se do 10. listopada, a kreativni koncept i vizualni dizajn dovršit će se do 15. prosinca. Voditelji i scenaristi bit će odabrani između studenoga 2026. i travnja 2027., dok su izgradnja pozornice i tehničke probe planirane od sredine ožujka do kraja travnja. Planirano je da Eurovizijsko selo radi od 13. travnja do 31. svibnja, a dvorana će se vratiti u uobičajenu upotrebu između 18. i 24. svibnja. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-07-01|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Government Adopts Action Plan for Organising Eurovision|url=https://eurovoix.com/2026/07/01/eurovision-2027-government-adopts-action-plan-organising-eurovision/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> === Sustav glasovanja i struktura natjecanja === EBU je 12. kolovoza 2026. objavio preliminarni sažetak pravila za natjecanje 2027.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-12|title=Eurovision Song Contest updates rules for 2027|url=https://www.eurovision.com/newsroom/release/eurovision-song-contest-updates-rules-for-2027/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> Među značajnijim promjenama ističe se to da nacionalna televizija pobjedničke zemlje automatski gubi pravo na domaćinstvo idućeg izdanja ako „oružani sukob, osjetljiva geopolitička situacija ili bilo koja druga situacija materijalno utječe na sigurnost, zaštitu ili stabilnost njihove države ili neposredne regije”. Uvest će se i dodatne mjere za ograničavanje prekomjerne upotrebe unaprijed snimljenih pratećih vokala, natjecateljski izvođači na dan svoje prve probe moraju imati najmanje 18 godina (umjesto 16, koliko je vrijedilo od 1990. godine) te će, ovisno o konačnom odobrenju, rezultate polufinala odlučivati ili uglasovanje publike (televoting) ili kombinacija glasova žirija i publike u omjeru koji tek treba biti određen.<ref>{{Citiranje weba|title=Rules of the Eurovision Song Contest|url=https://www.eurovision.com/newsroom/rules-of-the-contest/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Farren|first=Neil|date=2026-08-12|title=Eurovision 2027: EBU Updates Contest Rules|url=https://eurovoix.com/2026/08/12/eurovision-2027-ebu-updates-contest-rules/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> ''Aftonbladet'' je idućeg dana, pozivajući se na pismo koje je EBU poslao svojim članovima, izvijestio da predložene promjene uključuju i potpuno preseljenje javnog glasovanja na internet te obvezu da gledatelji moraju glasovati za više od jedne pjesme.<ref>{{Citiranje weba|last=Ek|first=Torbjörn|date=2026-08-13|title=Kontroversiella sponsorn lämnar Eurovision|url=https://www.aftonbladet.se/a/xrV9an|access-date=2026-08-15|website=Aftonbladet|language=sv}}</ref> == Izvori == {{Nacrt-kat}} h1b9wsl4o39qgsuz2cae2xreebauz3y 7578387 7578143 2026-08-16T09:23:06Z Eses05 86964 7578387 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Eurovizija |ime = Pjesma Eurovizije 2027. |ime_izvornik = Eurovision Song Contest 2027 |slogan = ''United by Music'' |slogan_izvornik = |slika = Datoteka:Eurovision Song Contest 2027 logo.webp |veličina_slike = 300px |slika_opis = |polufinale1 =11. svibnja 2026. |polufinale2 =13. svibnja 2026. |finale =15. svibnja 2026. |voditelji = |domaćin = [[File:Logo of BNT (2018-).svg|30px]] [[Bugarska nacionalna televizija|BNT]] |pobjednik = |sudionice = 20 (kolovoz 2026) |debi = {{Z+X|Kanada}} |povratak = {{Z+X|Sjeverna Makedonija}} |povlačenje = |glasovanje = <!-- sustav glasovanja --> |mapa = ESC 2027 Map.svg |legenda = {{Legenda|#580448|Države koje su privremeno potvrdile svoje sudjelovanje 2027. godine}}{{Legenda|#A2A397|Države koje su sudjelovale u prijašnjim izdanjima}} |sljedeća = |prijethodna = [[Pjesma Eurovizije 2026.|2026.]] |izvršni_producent= |mjesto_održavanja= Burgas Arena, [[Burgas]], {{Z+X|BUG}} |esc_director= Martin Green }} '''Pjesma Eurovizije 2027.''' bit će 71. izdanje Pjesme Eurovizije. Sastojat će se od dviju polufinalnih večeri koje će se održati 11. i 13. svibnja te finala 15. svibnja 2027. godine u Areni Burgas u bugarskom gradu [[Burgas]]<nowiki/>u. Organizatori su [[Europska radiodifuzijska unija]](EBU) i domaćinski javni servis [[Bugarska nacionalna televizija]] (BNT), koja je preuzela organizaciju nakon što je Bugarska pobijedila na natjecanju 2026. s pjesmom „Bangaranga” u izvedbi Dare. == Lokacija == Natjecanje 2027. godine održat će se u Burgasu u Bugarskoj, nakon što je ta zemlja odnijela pobjedu na natjecanju 2026. s pjesmom „Bangaranga” koju izvodi Dara. Bit će to prvo izdanje glavnoga eurovizijskog natjecanja u Bugarskoj te ujedno drugo eurovizijsko događanje u zemlji, nakon Dječje Pjesme Eurovizije 2025. održane u Sofiji. Za mjesto održavanja odabrana je Arena Burgas s kapacitetom od 15.000 sjedećih mjesta, koja inače služi kao dvorana za dvoranske sportove i koncerte.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-13|title=Burgas is our Host City for the 71st Eurovision Song Contest|url=https://www.eurovision.com/stories/burgas-to-host-71st-eurovision-bulgaria-2027/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> === Odabir lokacije === {{Location map many|Bugarska|width=200px|float=left|caption=Položaj grada domaćina Burgasa (plavo), gradova u užem izboru (zeleno) i ostalih gradova kandidata (crveno) |places= | label1='''[[Burgas]]'''|lat1=42.502965|long1=27.470179|position1=left|mark1=Blue pog.svg | label2=[[Sofija]]|lat2=42.7|long2=23.33|position2=right|mark2=Green pog.svg | label3=[[Plovdiv]]|lat3=42.1354|long3=24.7453|position3=left|mark3=Red pog.svg | label4=[[Varna (Bugarska)|Varna]]|lat4=43.2166|long4=27.9166|position4=left|mark4=Red pog.svg }} Nakon pobjede Bugarske 2026. godine, Milena Milotinova, ravnateljica Bugarske nacionalne televizije (BNT), izjavila je na pobjedničkoj konferenciji za novinare kako je radiotelevizija spremna ugostiti natjecanje 2027. u Sofiji.<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-17|title=Eurovision 2027: 🇧🇬 BNT Confirms Intention to Host the Eurovision Song Contest|url=https://eurovoix.com/2026/05/17/eurovision-2027-%F0%9F%87%A7%F0%9F%87%AC-bnt-confirms-intention-to-host-the-eurovision-song-contest/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> Između 17. i 18. svibnja 2026. gradonačelnici [[Burgas|Burgasa]]<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-17|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Burgas Expresses its Interest in Hosting|url=https://eurovoix.com/2026/05/17/eurovision-2027-burgas-expresses-interest-in-hosting/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref>, [[Sofija|Sofije]]<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-17|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Mayor Confirms Sofia Will Bid to Host Eurovision|url=https://eurovoix.com/2026/05/17/eurovision-2027-sofia-will-bid-to-host-eurovision/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref>, [[Plovdiv|Plovdiva]]<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-17|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Plovdiv Intends to Bid to Host Eurovision|url=https://eurovoix.com/2026/05/17/eurovision-2027-plovdiv-intends-to-bid-to-host/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> i [[Varna|Varne]]<ref>{{Citiranje weba|last=Vecic|first=Tamara|date=2026-05-18|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Varna Expresses Interest in Hosting|url=https://eurovoix.com/2026/05/18/%F0%9F%87%A7%F0%9F%87%AC-eurovision-2027-varna-expresses-interest-in-hosting/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> izrazili su spremnost svojih gradova za organizaciju ovog događaja. Do 21. svibnja bugarska je vlada započela s osnivanjem međuresorne radne skupine na čelu s potpredsjednikom vlade Ivom Hristovom, čija je zadaća bila koordinirati pripreme za natjecanje.<ref>{{Citiranje weba|last=Farren|first=Neil|date=2026-05-21|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Bulgarian Government Sets Up Working Group for Contest Preparations|url=https://eurovoix.com/2026/05/21/eurovision-2027-bulgarian-government-sets-up-working-group-contest-preparations/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Jiandani|first=Sanjay (Sergio)|date=2026-05-22|title=Bulgaria: Vice Prime Minister Ivo Hristov to lead Eurovision 2027 preparations|url=https://esctoday.com/205399/bulgaria-vice-prime-minister-ivo-hristov-to-lead-eurovision-2027-preparations/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}</ref> BNT je 8. lipnja raspisao postupak nadmetanja te izdao propozicije za četiriju zainteresirana grada,<ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-06-08|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Host City Bidding Process Commenced Today|url=https://eurovoix.com/2026/06/08/eurovision-2027-host-city-bidding-process-commenced/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> koja su svoja rješenja dostavila zaključno s 3. srpnja.<ref>{{Citiranje weba|last=Heap|first=Steven|date=2026-07-03|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Four Cities Have Submitted Their Bids to Host|url=https://eurovoix.com/2026/07/03/eurovision-2027-four-cities-submitted-their-bids-to-host/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> Dana 13. srpnja BNT je objavio da je izbor grada domaćina sužen na Burgas i Sofiju. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-07-13|title=Burgas and Sofia in the running to host Eurovision 2027 in Bulgaria|url=https://www.eurovision.com/stories/burgas-and-sofia-in-the-running-host-eurovision-2027-bulgaria/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref>Tijekom tog mjeseca predstavnici EBU-a posjetili su oba grada kandidata u sklopu službene inspekcije.<ref>{{Citiranje weba|last=Shepherd|first=Em|date=2026-07-15|title=🇧🇬 Bulgaria: Sofia Inspected by EBU as Host City Race Continues|url=https://eurovoix.com/2026/07/15/bulgaria-sofia-inspected-by-ebu-as-host-city-race-continues/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> EBU i BNT službeno su proglasili Burgas gradom domaćinom 13. kolovoza.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-13|title=Burgas is our Host City for the 71st Eurovision Song Contest|url=https://www.eurovision.com/stories/burgas-to-host-71st-eurovision-bulgaria-2027/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> '''Key:''' {{Color box|#CEDFF2|†|border=darkgray}} Grad domaćin {{Color box|#D0F0C0|*|border=darkgray}} Uži izbor {| class="wikitable plainrowheaders" ! scope="col" |City ! scope="col" |Venue ! scope="col" |Notes ! scope="col" |Ref. |- style="background:#CEDFF2" ! scope="row" style="background:#CEDFF2" |'''[[Burgas]]{{spaces}} †''' |'''[[Arena Burgas]]''' |Kandidaturu podržalo Gradsko vijeće Burgasa.Kandidaturu podržalo Gradsko vijeće Burgasa. |<ref name="BurgasArena17may" /><ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Eurovision 2027: Burgas Municipal Council Backs Eurovision Bid|url=https://eurovoix.com/2026/05/28/eurovision-2027-burgas-municipal-council-backs-eurovision-bid/|access-date=29 May 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- ! scope="row" |[[Plovdiv]] |[[Kolodruma]] |Nije zadovoljila EBU-ove uvjete u pogledu kapaciteta. |<ref name="Plovdiv17may" /> |- style="background:#D0F0C0" ! scope="row" style="background:#D0F0C0" |[[Sofia]]{{spaces}}* |[[Arena Sofia]] |Bila domaćin [[Dječje Pjesme Eurovizije 2015.|Dječje Pjesme Eurovizije 2015]]. |<ref name="SofiaArena17may" /> |- ! scope="row" |[[Varna, Bulgaria|Varna]] |[[Palace of Culture and Sports]] |Nije zadovoljila EBU-ove uvjete u pogledu kapaciteta. |<ref name="Varna18may" /> |} == Privremeni popis zemalja sudionica == Uvjet za sudjelovanje na Pjesmi Eurovizije jest nacionalna televizija s članstvom u EBU-u koja je sposobna primati natjecanje putem eurovizijske mreže i prenositi ga uživo na nacionalnoj razini. EBU upućuje poziv za sudjelovanje na natjecanju svim svojim članovima. Zaključno s srpnjem 2026. godine, nacionalne televizije iz sljedećih zemalja javno su potvrdile namjeru sudjelovanja na natjecanju 2027. Sjeverna Makedonija vraća se na natjecanje nakon četverogodišnje stanke, dok Kanada ima svoj debitantski nastup nakon što joj je radiotelevizija primljena u članstvo EBU-a u lipnju 2026. Kanada je ujedno prva zemlja koja debitira na natjecanju još od Australije 2015. godine. {| class="wikitable plainrowheaders sticky-header" ! scope="col" |Država !Emiter !Izvođač !Naziv pjesme !Jezik !Autor(i) ! scope="col" |Ref. |- ! scope="row" |{{Z+X|Albanija}} |RTSH | | | | |<ref name="Albania1" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Austrija}} |[[ORF]] | | | | |<ref name=":13">{{Cite web|last=Jiandani|first=Sanjay|date=2026-07-30|title=Austria: ORF confirms participation at Eurovision 2027|url=https://esctoday.com/206235/austria-orf-confirms-participation-at-eurovision-2027/|access-date=2026-08-03|website=ESCToday|language=en-US}}</ref><ref name="Austria2027">{{Cite web|last=Shepherd|first=Em|date=2026-07-28|title=Austria: Begins Search for Eurovision 2027 Representative|url=https://eurovoix.com/2026/07/28/austria-begins-search-for-eurovision-2027-representative/|access-date=2026-07-29|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Bugarska}} |[[Bugarska nacionalna televizija|BNT]] | | | | |<ref name=":0" /><ref name=":1" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Danska}} |DR | | | | |<ref name=":4" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Finska}} |Yle | | | | |<ref name=":2" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Grčka}} |ERT | | | | |<ref name=":9" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Italija}} |[[RAI]] | | | | |<ref name="Italy1" /><ref name="Italy2" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Izrael}} |IPBC | | | | |<ref name="Israel1" /><ref name="Israel2" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|KAN}} |CBC/Radio-Canada | | | | |<ref name="canada" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Latvija}} |LSM | | | | |<ref name="Latvia1" /><ref name="Latvia2" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Litva}} |LRT | | | | |<ref name=":15">{{Cite web|last=Ignatiuk|first=Szymon|date=2026-08-11|title=Litwa potwierdza udział w Eurowizji 2027|trans-title=Lithuania confirms its participation in Eurovision 2027|url=https://escspot.pl/2026/08/11/litwa-udzial-eurowizja-2027/|access-date=2026-08-11|website=ESCSpot|language=pl}}</ref><ref>{{cite web|last1=Shepherd|first1=Em|title=Lithuania: Confirms Participation in Eurovision 2027|url=https://eurovoix.com/2026/08/14/lithuania-confirms-participation-eurovision-2027/|access-date=14 August 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Luksemburg}} |RTL | | | | |<ref name=":7" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Malta}} |PBS | | | | |<ref name=":18">{{Cite web|last=Jiandani|first=Sanjay|date=2026-08-14|title=Malta: PBS confirms participation at Eurovision 2027|url=https://esctoday.com/206240/malta-pbs-confirms-participation-at-eurovision-2027/|access-date=2026-08-14|website=ESCToday|language=en-US}}</ref><ref>{{cite web|last1=Granger|first1=Anthony|title=Malta: Eurovision 2027 Participation Confirmed|url=https://eurovoix.com/2026/08/14/malta-eurovision-2027-participation/|access-date=14 August 2026|website=Eurovoix}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Norveška}} |[[NRK]] | | | | |<ref name="Norway1" /><ref name="Norway27" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Njemačka}} |SWR | | | | |<ref name=":3" /><ref name=":14">{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=2026-08-03|title=Germany: Selects for Eurovision 2027 in February|url=https://eurovoix.com/2026/08/03/germany-selects-for-eurovision-2027-february/|access-date=2026-08-03|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Rumunjska}} |TVR | | | | |<ref name="RO1" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|San Marino}} |SMRTV | | | | |<ref name="SanMarino1" /><ref name=":19">{{Cite web|last=Jiandani|first=Sanjay (Sergio)|date=2026-08-03|title=San Marino: SMRTV confirms participation at Eurovision 2027|url=https://esctoday.com/206366/san-marino-smrtv-confirms-participation-at-eurovision-2027/|access-date=2026-08-03|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}</ref> |- ! scope="row" |{{Z+X|Sjeverna Makedonija}} |MRT | | | | |<ref name="NMacedonia1" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Švicarska}} |[[SRG SSR]] | | | | |<ref name=":10" /> |- ! scope="row" |{{Z+X|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |[[BBC]] | | | | |<ref name=":11" /><ref name="UK1" /> |} === Ostale države === ==== Članice EBU-a ==== Nacionalne televizije iz Andore <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-07-06|title=🇦🇩 Andorra: RTVA Will Not Participate in Eurovision 2027|url=https://eurovoix.com/2026/07/06/andorra-eurovision-2027/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> te Bosne i Hercegovine <ref>{{Citiranje weba|last=De-re|first=Julien|date=2026-07-03|title=🇧🇦 Bosnia & Herzegovina: BHRT Will Not Participate in Eurovision 2027|url=https://eurovoix.com/2026/07/03/bosnia-herzegovina-eurovision-2027/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> potvrdile su nesudjelovanje prije nego što je EBU objavio popis sudionika. Nacionalne televizije ili druge osobe iz sljedećih zemalja objavile su izjave u vezi s natjecanjem 2027. godine bez službene potvrde sudjelovanja: * {{Z+X|ARM}} - Patrick Fiori, koji je predstavljao Francusku 1993. godine, izjavio je 19. listopada 2025. da je izabran da predstavlja Armeniju 2027., na što AMPTV još uvijek nije odgovorio. Službena potvrda sudjelovanja u 2027. godini još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2025-10-19|title=🇦🇲 Armenia: Patrick Fiori to Compete in Eurovision 2027?|url=https://eurovoix.com/2025/10/19/armenia-patrick-fiori-compete-in-eurovision-2027/|access-date=2026-05-17|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> * {{Z+X|CIP}} - U srpnju 2026. CyBC je objavio da je usvojio novu politiku sudjelovanja u sva tri EBU-ova glazbena natjecanja, uključujući Pjesmu Eurovizije. Službena potvrda sudjelovanja u 2027. godini još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-07-19|title=🇨🇾 Cyprus: CyBC Commits to Participating in all Three Music Eurovision Contests|url=https://eurovoix.com/2026/07/19/cyprus-cybc-commits-participating-in-all-three-music-eurovision-contests/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> * {{Z+X|CG}} - RTCG je u veljači 2026. objavio da će se u Tivtu održati Eurovizijska radionica 2027., posvećena raspravi o budućnosti natjecanja. Službena potvrda sudjelovanja u 2027. godini još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|title=Crna Gora prvi put domaćin "Evrovizijske radionice"|url=https://rtcg.me/magazin/eurosong/eurosong2025/811133/crna-gora-prvi-put-domacin-evrovizijske-radionice.html|access-date=2026-08-15|website=RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis|language=en}}</ref> * {{Z+X|MAĐ}} - Mađarski premijer Péter Magyar otkrio je u svibnju 2026. tijekom intervjua u informativnoj emisiji ''Zeit im Bild'' austrijske nacionalne televizije ORF-a da je naložio ministru ili državnom tajniku za kulturu da prouče mogućnost povratka zemlje na natjecanje. <ref>{{Citiranje weba|last=Farren|first=Neil|date=2026-05-22|title=🇭🇺 Hungary: Prime Minister to Instruct Minister or State Secretary for Culture to Examine Possible Eurovision Return|url=https://eurovoix.com/2026/05/22/hungary-prime-minister-instruct-minister-state-secretary-culture-examine-possible-eurovision-return/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> Mađarski parlament usvojio je 23. lipnja 2026. amandman na Zakon o nacionalnim medijima kojim su raspušteni MTVA, dosadašnja mađarska nacionalna televizija koja je sudjelovala, i njezina sestrinska organizacija Duna Média, u korist nove nacionalne televizije – Mađarskog radija i televizije.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-06-23|title=Elfogadta a parlament a médiatörvényt, amivel felszámolják a jelenlegi közmédiát|url=https://telex.hu/belfold/2026/06/23/mediatorveny-elfogadas-kozmedia-atalakitasa-sajtoalap-mtva-mti|access-date=2026-08-15|website=telex|language=hu}}</ref> Amandman je stupio na snagu 27. lipnja, a za osnivanje nove nacionalne televizije predviđen je rok od 90 dana. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-07-22|title=Két hét alatt közel 7 milliárdot spórolt meg a közmédia új vezetése|url=https://telex.hu/after/2026/07/22/ket-het-alatt-kozel-7-milliardot-sporolt-meg-a-kozmedia-uj-vezetese|access-date=2026-08-15|website=after|language=hu}}</ref> Mađarska je posljednji put sudjelovala 2019. godine. ==== EBU-ove pridružene članice ==== {{Z+X|AUS}} - Nakon što je 31. ožujka 2026. najavljeno natjecanje ''Eurovision Song Contest Asia'', SBS je izrazio nezainteresiranost za sudjelovanje u njemu. <ref>{{Citiranje weba|last=aussievision|date=2026-03-31|title=SBS release statement on Australia's participation in Eurovision Asia|url=https://www.aussievision.net/post/sbs-release-statement-on-australia-s-participation-in-eurovision-asia|access-date=2026-08-15|website=Aussievision|language=en}}</ref> EBU je 11. svibnja 2026. izjavio da „nijedna nacionalna televizija koja sudjeluje na Pjesmi Eurovizije neće sudjelovati na Pjesmi Eurovizije Azija”, što znači da SBS-u ne bi bilo dopušteno sudjelovati u oba natjecanja. Službena odluka još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-11|title=🇮🇱 Israel: Media Reports Discussions Underway to Move Israel into Eurovision Asia|url=https://eurovoix.com/2026/05/11/israel-media-reports-discussions-underway-move-israel-into-eurovision-asia/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> ==== Sudjelovanje Izraela ==== Nacionalne televizije s Islanda, iz Irske, Nizozemske, Slovenije i Španjolske odlučile su ne sudjelovati na natjecanju 2026. u znak prosvjeda protiv sudjelovanja Izraela u kontekstu rata u Gazi. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-05-09|title=Eurovision 2026 is here - but will the Israel boycott spoil the show?|url=https://www.bbc.com/news/articles/cqxp4959nwro|access-date=2026-08-15|website=www.bbc.com|language=en-GB}}</ref> Direktor natjecanja Martin Green izjavio je 3. svibnja 2026. u intervjuu za nizozemsku informativnu emisiju ''Nieuwsuur'' kako se nada da će se nacionalne televizije koje su bojkotirale natjecanje 2026. vratiti 2027. godine. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-05|title=🇪🇸 Spain: RTVE Comments on EBU's Hopes for Eurovision Return|url=https://eurovoix.com/2026/05/05/rtve-comments-on-ebus-hopes-for-eurovision-return/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> U intervjuu za ''Variety'' objavljenom 1. srpnja, Green je naveo da se glasovanje o dopuštanju ili nedopuštanju sudjelovanja Izraela 2027. neće održati. <ref>{{Citiranje weba|last=Yossman|first=K. J.|date=2026-07-01|title=Eurovision Boss on Welcoming Canada, Israel’s Participation and ‘Bollocks’ Claims of Financial Difficulties: ‘We’ll Be Around for Many, Many Years to Come’ (EXCLUSIVE)|url=https://variety.com/2026/tv/global/eurovision-martin-green-boss-canada-israel-1236798653/|access-date=2026-08-15|website=Variety|language=en-US}}</ref>Izraelska nacionalna televizija Kan potvrdila je svoju namjeru sudjelovanja 12. srpnja. Nacionalne televizije sljedećih zemalja objavile su izjave o tome kako planiraju odgovoriti na namjeru Izraela da se natječe 2027. godine: * {{Z+X|Belgija}} – Tijekom emisije uoči finala 2026., Yasmine Van der Borght, glasnogovornica flamanske nacionalne televizije VRT – koja će sudjelovati 2027. u sklopu godišnje izmjene s francuskom nacionalnom televizijom RTBF koja je sudjelovala 2026. – izjavila je kako je malo vjerojatno da će sudjelovati osim ako EBU ne održi izravno glasovanje o sudjelovanju Izraela. Van der Borght je izjavila da su šanse da VRT pošalje predstavnika 2027. „male” te je pozvala EBU da „pošalje jasnu izjavu protiv rata i nasilja te za poštivanje ljudskih prava”. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-16|title=🇧🇪 Belgium: VRT Unlikely to Compete in Eurovision 2027 Without a Direct Vote on Israel's Participation|url=https://eurovoix.com/2026/05/17/belgium-vrt-unlikely-to-compete-in-eurovision-2027-without-a-direct-vote-israels-participation/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> Odluka o sudjelovanju 2027. još se čeka. * {{Z+X|Irska}} – Glavni direktor RTÉ-a Kevin Bakhurst izjavio je 19. svibnja da „trenutačno nema razloga za promjenu naše odluke, ali ćemo ju preispitati u nadolazećim mjesecima”. Odluka o sudjelovanju 2027. još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-19|title=🇮🇪 Ireland: RTÉ Director General Sees "No Reason at the Moment" to Return to the Eurovision Song Contest|url=https://eurovoix.com/2026/05/19/ireland-rte-director-general-sees-no-reason-at-the-moment-to-return-to-eurovision/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> * {{Z+X|ISL}} – U prosincu 2025. glavni direktor RÚV-a Stefán Eiríksson izjavio je u intervjuu za ''The Euro Trip Podcast'' da će nacionalna televizija pomno pratiti razvoj događaja na natjecanju 2026. prije donošenja odluke o sudjelovanju 2027. Odluka o sudjelovanju 2027. još se čeka.<ref>{{Citiranje weba|title=Instagram|url=https://www.instagram.com/eurotrippodcast/p/DSdKDqciLUN/|access-date=2026-08-15|website=www.instagram.com}}</ref> * {{Z+X|Nizozemska}} – AVROTROS je 2. srpnja objavio da će o svom sudjelovanju 2027. odlučiti krajem kolovoza ili početkom rujna, nakon evaluacije natjecanja 2026., s tim da se više informacija očekuje sredinom kolovoza.<ref>{{Citiranje weba|last=Jiandani|first=Sanjay (Sergio)|date=2026-08-03|title=The Netherlands: AVROTROS' statement on Eurovision 2027|url=https://esctoday.com/206752/the-netherlands-avrotros-statement-on-eurovision-2027/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US}}</ref> Nezavisna zastupnica Mona Keijzer uputila je 15. srpnja pisana pitanja ministrici kulture Rianne Letschert u vezi s izostankom Nizozemske s natjecanja i mogućnošću da neka druga nacionalna televizija preuzme sudjelovanje. <ref>{{Citiranje weba|date=2026-07-17|title=Mona Keijzer wil dat Nederland weer meedoet aan Eurovisiesongfestival: 'Particuliere politieke mening van AVROTROS mag niet in de weg staan'|url=https://wnl.tv/2026/07/17/mona-keijzer-wil-dat-nederland-weer-meedoet-aan-eurovisiesongfestival-particuliere-politieke-mening-van-avrotros-mag-niet-in-de-weg-staan|access-date=2026-08-15|website=WNL|language=nl}}</ref> Dok je Omroep Max izrazio spremnost preuzeti sudjelovanje na natjecanju od AVROTROS-a ako NPO ponudi financijsku potporu, ostale nacionalne televizije (BNNVARA, EO i KRO-NCRV) navodno su odbile tu mogućnost. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-23|title=🇳🇱 Netherlands: Omroep Max Interested in Eurovision Participation Should AVROTROS Not Compete|url=https://eurovoix.com/2026/05/23/netherlands-omroep-max-interested-in-eurovision/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> * {{Z+X|SLO}} – Mario Galunič, urednik na RTVSLO-u, izradio je 9. travnja 2024. dokument čija je jedna od točaka bio plan povratka odabira slovenskih predstavnika za Euroviziju putem nacionalnog finala ''Evrovizijska Melodija'' od 2025. do 2028. godine. Unatoč tomu, RTVSLO je odlučio ne sudjelovati 2026. zbog sudjelovanja Izraela. Nacionalna televizija također je navodi da se, da je Izrael pobijedio 2026., ne bi vratila 2027. Odluka o sudjelovanju 2027. još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|last=Maatko|first=Alesh|date=2025-11-24|title=Vrag je odnesel šalo! Evrovizije 2026 na RTV Slovenija ne bo|url=https://evrovizija.com/evrovizije-2026-na-rtv-slovenija-ne-bo/|access-date=2026-08-15|website=Evrovizija.com|language=sl-SI}}</ref> * {{Z+X|ESP}} – RTVE je 25. veljače 2026. zatražio raspravu unutar EBU-a o zabrani natjecanja zemljama koje su uključene u aktivne vojne sukobe, poput Izraela, 2027. godine. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-02-25|title=🇪🇸 Spain: RTVE Proposes Rule Change to Ban Countries in Conflict From Participation in Eurovision|url=https://eurovoix.com/2026/02/25/rtve-proposes-rule-change-to-ban-countries-in-conflict-from-participation-in-eurovision/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> Kao odgovor na Greenove izjave tijekom intervjua za ''Nieuwsuur'', RTVE je izjavio da će nakon finala 2026. ispitati „jesu li uvjeti povoljni” za buduće sudjelovanje. Odluka o sudjelovanju 2027. još se čeka. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-05-05|title=🇪🇸 Spain: RTVE Comments on EBU's Hopes for Eurovision Return|url=https://eurovoix.com/2026/05/05/rtve-comments-on-ebus-hopes-for-eurovision-return/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> == Produkcija i format == Pjesmu Eurovizije 2027. producirat će bugarska nacionalna televizija Bugarska nacionalna televizija (BNT). Vlada Bugarske usvojila je u srpnju 2026. akcijski plan za produkciju natjecanja. Prema tom planu, izvršni producent i kreativni direktor bit će imenovani do 30. kolovoza; ugovor s odabranom dvoranom potpisat će se do 10. rujna, s time da će njezini prostori biti dodijeljeni za potrebe natjecanja do 30. rujna; predviđeni proračun izradit će se do 10. listopada, a kreativni koncept i vizualni dizajn dovršit će se do 15. prosinca. Voditelji i scenaristi bit će odabrani između studenoga 2026. i travnja 2027., dok su izgradnja pozornice i tehničke probe planirane od sredine ožujka do kraja travnja. Planirano je da Eurovizijsko selo radi od 13. travnja do 31. svibnja, a dvorana će se vratiti u uobičajenu upotrebu između 18. i 24. svibnja. <ref>{{Citiranje weba|last=Granger|first=Anthony|date=2026-07-01|title=🇧🇬 Eurovision 2027: Government Adopts Action Plan for Organising Eurovision|url=https://eurovoix.com/2026/07/01/eurovision-2027-government-adopts-action-plan-organising-eurovision/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> === Sustav glasovanja i struktura natjecanja === EBU je 12. kolovoza 2026. objavio preliminarni sažetak pravila za natjecanje 2027.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-12|title=Eurovision Song Contest updates rules for 2027|url=https://www.eurovision.com/newsroom/release/eurovision-song-contest-updates-rules-for-2027/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref> Među značajnijim promjenama ističe se to da nacionalna televizija pobjedničke zemlje automatski gubi pravo na domaćinstvo idućeg izdanja ako „oružani sukob, osjetljiva geopolitička situacija ili bilo koja druga situacija materijalno utječe na sigurnost, zaštitu ili stabilnost njihove države ili neposredne regije”. Uvest će se i dodatne mjere za ograničavanje prekomjerne upotrebe unaprijed snimljenih pratećih vokala, natjecateljski izvođači na dan svoje prve probe moraju imati najmanje 18 godina (umjesto 16, koliko je vrijedilo od 1990. godine) te će, ovisno o konačnom odobrenju, rezultate polufinala odlučivati ili uglasovanje publike (televoting) ili kombinacija glasova žirija i publike u omjeru koji tek treba biti određen.<ref>{{Citiranje weba|title=Rules of the Eurovision Song Contest|url=https://www.eurovision.com/newsroom/rules-of-the-contest/|access-date=2026-08-15|website=Eurovision Song Contest|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Farren|first=Neil|date=2026-08-12|title=Eurovision 2027: EBU Updates Contest Rules|url=https://eurovoix.com/2026/08/12/eurovision-2027-ebu-updates-contest-rules/|access-date=2026-08-15|website=Eurovoix|language=en-GB}}</ref> ''Aftonbladet'' je idućeg dana, pozivajući se na pismo koje je EBU poslao svojim članovima, izvijestio da predložene promjene uključuju i potpuno preseljenje javnog glasovanja na internet te obvezu da gledatelji moraju glasovati za više od jedne pjesme.<ref>{{Citiranje weba|last=Ek|first=Torbjörn|date=2026-08-13|title=Kontroversiella sponsorn lämnar Eurovision|url=https://www.aftonbladet.se/a/xrV9an|access-date=2026-08-15|website=Aftonbladet|language=sv}}</ref> == Izvori == {{Nacrt-kat}} esa5k8pitakxmenv6juefkymr88gv3c 0 792328 7577918 7475687 2026-08-15T12:20:07Z Aurh 369640 /* */ 7577918 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Charlie Kirk | slika = Charlie Kirk in Tampa July 2025 (cropped).jpg | veličina = 250px | opis_slike = Charlie Kirk na Student Action Summitu, [[Tampa, Florida]], 2025. | rodno_ime = Charles James Kirk | rođenje = 14. listopada 1993. | mjesto_rođenja = [[Arlington Heights, Illinois]], SAD | smrt = 10. rujna 2025. | mjesto_smrti = [[Orem, Utah]], SAD | uzrok_smrti = ubojstvo vatrenim oružjem | poslodavac = [[Turning Point USA]] | zanimanje = {{hlist|politički aktivist|publicist|medijska osoba|organizator}} | godine_rada = 2012. – 2025. | stranka = [[republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] | vjera = [[evangelizam]]<ref>{{Cite news |last=Crump |first=James |date=October 19, 2020 |title=Charlie Kirk's Twitter account locked for spreading misinformation about mail-in votes |url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-election-2020/charlie-kirk-twitter-mail-in-ballot-misinformation-turning-point-usa-trump-b1157145.html |access-date=November 13, 2020 |work=The Independent}}</ref><br> ([[Calvary Chapel Association]])<ref>{{cite web |last1=Branson-Potts |first1=Hailey |date=November 24, 2024 |title=In California, Charlie Kirk's pastor sees God's hand in Trump's win |url=https://www.columbian.com/news/2024/nov/24/in-california-charlie-kirks-pastor-sees-gods-hand-in-trumps-win/ |access-date=September 10, 2025 |publisher=[[The Columbian]]}}</ref> | supruga = [[Erika Frantzve]] (od 2021.) | djeca = 2 | potpis = Charlie kirk.svg | glas = {{glas|datoteka=Charlie Kirk and "Biblical Citizens".ogg|opis=Kirkov govor o utjecaju religije na ljudsko ponašanje|snimljeno=15. ožujka 2022.|naslov=Kirkov glas}} }} '''Charles James Kirk''' ([[Arlington Heights, Illinois]], [[14. listopada]] [[1993.]] – [[Orem, Utah]], [[10. rujna]] [[2025.]]) bio je američki politički aktivist, publicist i medijska osoba [[kršćanstvo|kršćanske]] [[Politička desnica|desnice]]. Bio je jedan od osnivača konzervativne organizacije [[Turning Point USA]]{{Efn|Doslovno: ''Prekretnica SAD''}} (TPUSA) 2012. godine te njezin izvršni direktor. Objavio je niz knjiga te vodio [[Razgovorna emisija|razgovornu emisiju]] ''The Charlie Kirk Show''. U posljednjim godinama života prepoznat je kao jedan od najistaknutijih osoba [[Pokret MAGA|pokreta MAGA]] u američkoj [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanskoj stranci]]. Kirk je rođen i odrastao u [[Arlington Heights, Illinois|Arlington Heightsu]] i [[Prospect Heights, Illinois|Prospect Heightsu, Illinois]], naseljima u predgrađu [[Chicago|Chicaga]]. Jedan je semestar pohađao [[Harper College]], a zatim se ispisao kako bi se mogao predati političkom aktivizmu. Radio je s raznim donatorima kako bi financirao TPUSA, a proslavio se originalnim debatnim nastupima u formatu ''Prove Me Wrong'' ('Dokažite da sam u krivu') na [[Sveučilišni kampus|kampusima fakulteta]]. Utjecaj TPUSA-a proširio je kroz inicijative kao što je ''Nadzorna lista profesora'' i masovne skupove za mlade glasače, zbog čega se smatra da je pospješio interes mladih Amerikanaca za [[Konzervativizam u SAD-u|politički konzervativizam]].<ref>{{Cite web |last=Siegel |first=Benjamin |title=How Charlie Kirk's influence with younger voters helped Donald Trump: ANALYSIS |url=https://abcnews.go.com/Politics/charlie-kirks-influence-younger-voters-helped-donald-trump/story?id=125518800 |access-date=September 14, 2025 |website=ABC News |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Paz |first=Christian |date=September 12, 2025 |title=How Charlie Kirk remade Gen Z |url=https://www.vox.com/politics/461498/charlie-kirk-remade-gen-z-transform-conservative-youth-politics-legacy |access-date=September 14, 2025 |website=Vox |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Service |first=Kathryn Post-Religion News |date=September 12, 2025 |title=Charlie Kirk Rallied Young Christians into a Political Movement |url=https://www.christianitytoday.com/2025/09/charlie-kirk-college-christians-campus-politics/ |access-date=September 14, 2025 |website=Christianity Today |language=en-US}}</ref> Pod Kirkovim vodstvom, TPUSA je razvio nekoliko podgrupacija, uključujući [[Turning Point Action|''Turning Point Action'']] te ''Turning Point Faith'', koji je djelovao s ciljem mobilizacije vjerskih zajednica oko konzervativnih političkih ciljeva. Iako je prvotno kritizirao evangeličku desnicu, Kirk je s vremenom postao pristaša [[Kršćanski nacionalizam|kršćanskog nacionalizma]], zagovaravši da kršćanstvo postane službena religija države te primarna religija naroda SAD-a. Bio je ključni suradnik [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i zagovarao je njegovu konzervativnu politiku. Suprotstavljao se [[Pobačaj|pobačaju]], [[Kontrola vatrenog oružja|kontroli vatrenog oružja]], [[Raznolikost, jednakost i uključivost|DEI programima]].Njegova kontroverznija stajališta uključuju kritike [[Zakon o građanskim pravima|Zakona o građanskim pravima]] iz 1964. i [[Martin Luther King, Jr.|Martina Luthera Kinga Jr.]], promociju [[Dezinformacije o COVID-u 19|dezinformacija o COVID-u 19]], protivljenje [[Imigracija|imigraciji]], zagovaranje teorije zavjere o [[Velika zamjena stanovništva|Velikoj zamjeni stanovništva]] i lažne tvrdnje o [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|»izbornoj prijevari« 2020.]] U sklopu TPUSA-a, Kirk je organizirao prijevoz studenata autobusima na skup koji je doveo do [[Juriš na Kapitol Sjedinjenih Država|juriša na Kapitol]] 6. siječnja 2021. godine, za što se branio šutnjom pred [[Komisija za 6. siječnja|Komisijom za 6. siječnja]]. Dana 10. rujna 2025. Kirk je [[Ubojstvo Charlieja Kirka|usmrćen pucnjem u vrat]] tijekom svoga debatnog nastupa za TPUSA na kampusu [[Sveučilište Utah Valley|Sveučilišta Utah Valley]]. Njegova je smrt privukla pozornost međunarodne zajednice i potaknula osudu političkog nasilja među istaknutim domaćim i inozemnim osobama. == Rani život i obrazovanje == Charles James Kirk rođen je 14. listopada 1993. u [[Arlington Heights, Illinois|Arlington Heightsu u Illinoisu]], u predgrađu [[Chicago|Chicaga]],<ref name="NYT Obit">{{Citiranje novina|last=Risen|first=Clay|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk, Right-Wing Force and a Close Trump Ally, Dies at 31|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/10/us/politics/charlie-kirk-dead.html|access-date=September 23, 2025}}</ref> a odrastao je u obližnjem [[Prospect Heights, Illinois|Prospect Heightsu]].<ref name="keilman">{{Citiranje novina|last=Keilman|first=John|date=October 22, 2018|title=Before Trump and Kanye became fans, Charlie Kirk battled 'Marxist' high school teachers in Chicago's suburbs|work=[[Chicago Tribune]]|url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-met-charlie-kirk-turning-point-campus-conservatives-profile-20181019-story.html|url-status=live|access-date=September 27, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20250911090345/https://www.chicagotribune.com/2018/10/22/before-trump-and-kanye-became-fans-charlie-kirk-battled-marxist-high-school-teachers-in-chicagos-suburbs/|archive-date=11. rujna 2025.}}</ref> Njegov otac Robert W. Kirk arhitekt je koji je bio uključen u izgradnju [[Trump Tower|Trump Towera]].<ref name="Beaumont 2025">{{Citiranje novina|last=Beaumont|first=Peter|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk obituary|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/11/charlie-kirk-obituary|access-date=September 14, 2025}}</ref><ref name=":5">{{Citiranje novina|last=Sommerlad|first=Joe|date=September 12, 2025|title=What we know about Charlie Kirk's family|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/erika-charlie-kirk-wife-family-kids-b2825273.html|access-date=September 14, 2025}}</ref> Njegova majka Kathryn (rođena Smith) bivša je trgovkinja na [[Chicago Mercantile Exchange|Chicago Mercantile Exchangeu]] koja je potom radila kao savjetnica za mentalno zdravlje.<ref name="keilman" /><ref name="Beaumont 2025" /><ref name=":5" /> Imao je jednu, mlađu sestru Mary, koja je kasnije postala [[Kustos (muzej)|kustosica umjetnosti]] u Chicagu.<ref>{{Citiranje weba|last=Esposito|first=Laura|date=September 15, 2025|title=Charlie Kirk's 'Secret Sister' Is Apparently a Bernie Bro|url=https://www.thedailybeast.com/charlie-kirks-secret-sister-is-apparently-a-bernie-bro/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250923183522/https://www.thedailybeast.com/charlie-kirks-secret-sister-is-apparently-a-bernie-bro/|archive-date=23. rujna 2025.|access-date=September 18, 2025|website=[[The Daily Beast]]}}</ref> Kirk je svoje roditelje opisao kao [[Frakcije Republikanske stranke u SAD-u|umjerene republikance]].<ref name="keilman" /> Bili su aktivni u konzervativnim krugovima, a njegov otac bio je glavni donator [[Predsjednička kampanja Mitta Romneyja 2012.|predsjedničke kampanje Mitta Romneyja 2012.]]<ref name="NYT Obit" /> Odgojen u Prezbiterijanskoj crkvi, Kirk je bio član [[Američki izviđači|Američkih izviđača]] i stekao je čin ''[[Eagle scout|Eagle scouta]]''.<ref name="Manzhos2025">{{Citiranje weba|last=Manzhos|first=Mariya|date=September 11, 2025|title=Following the fatal shooting of Charlie Kirk, religious leaders focus on pastoral care, reflect on living faith in public|url=https://www.deseret.com/faith/2025/09/11/charlie-kirk-assassination-faith-leaders-respond/|access-date=September 14, 2025|website=[[Deseret News]]}}</ref> U osnovnoj školi doživio je razdoblje političkog buđenja, tijekom kojeg je čitao knjige ekonomista [[Milton Friedman|Miltona Friedmana]] i sve su ga više privlačila načela Republikanske stranke.<ref name="keilman" /> Godine 2010., tijekom treće godine u [[Srednja škola Wheeling|srednjoj školi Wheeling]], Kirk se dobrovoljno prijavio za uspješnu kampanju republikanca iz Illinoisa [[Mark Kirk|Marka Kirka]] (nije u rodu) za američki Senat.<ref>{{Citiranje novina|last=Lester|first=Kerry|date=April 29, 2013|title=Perfect storm launches 19-year-old Wheeling native into political punditry|work=[[Daily Herald (Arlington Heights, Illinois)|Daily Herald]]|url=http://www.dailyherald.com/article/20130429/news/704299942/|url-status=live|url-access=subscription|access-date=January 31, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180129184002/http://www.dailyherald.com/article/20130429/news/704299942|archive-date=January 29, 2018}}</ref> Tijekom treće je godine također počeo slušati ''[[The Rush Limbaugh Show]]'', istaknutu konzervativnu [[Razgovorna emisija|razgovornu emisiju]]. <ref name="NYT Obit" /> U posljednjoj godini srednje škole pokrenuo je bojkot kolačića u školskoj kantini kako bi se prethodno povišene cijene snizile.<ref name="keilman"/> Također je napisao esej za stranicu krajnje desnice ''[[Breitbart News]]'', u kojem je tvrdio da postoji liberalna pristranost u srednjoškolskim udžbenicima; to je dovelo do njegovog prvog medijskog nastupa na ''[[Fox Business|Fox Businessu]]'' u dobi od 17 godina.<ref name="Smith 2025">{{Citiranje novina|last=Smith|first=David|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk: Trump ally and divisive provocateur who became US right's 'youth whisperer'|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|access-date=September 14, 2025}}</ref><ref name="Bim">{{Citiranje novina|last=Bim|first=Mara Richards|date=September 10, 2025|title=How Charlie Kirk went from college dropout to Trump influencer|work=[[Baptist News Global]]|url=https://baptistnews.com/article/how-charlie-kirk-went-from-college-dropout-to-trump-influencer-2/|access-date=September 17, 2025}}</ref> Kirk se prijavio na [[Vojna akademija West Point|Vojnu akademiju West Point]] u New Yorku, ali je 2012. odbijen.<ref name="Smith 2025"/><ref name="Bim"/> Primljen je na [[Sveučilište Baylor]] u [[Waco (Teksas)|Wacu u Teksasu]], ali je odlučio upisati [[Harper College]], dvogodišnji fakultet u [[Palatine, Illinois|Palatineu u Illinoisu]], sjeverozapadnom predgrađu Chicaga. Ispisao se nakon jednog semestra.<ref name="NYT Obit"/> <ref name="Smith 2025" /> Godine 2015. Kirk se upisao na izvanredni studij na [[King's College (New York City)|King's Collegeu]] u New Yorku, gdje je pohađao nastavu na daljinu.<ref>{{Citiranje novina|last=Nelson|first=Rebecca|date=March 25, 2015|title=The 21-Year-Old Becoming a Major Player in Conservative Politics|work=The Atlantic|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2015/03/the-21-year-old-becoming-a-major-player-in-conservative-politics/451110/|access-date=September 18, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20160727003545/https://www.theatlantic.com/politics/archive/2015/03/the-21-year-old-becoming-a-major-player-in-conservative-politics/451110/|archive-date=July 27, 2016}}</ref> Nikada nije stekao fakultetsku diplomu, a tu je činjenicu često isticao u raspravama s akademicima i studentima.<ref>{{Citiranje novina|last=Sheerin|first=Jude|last2=Faguy|first2=Ana|date=September 13, 2025|title=What to know about Charlie Kirk, Trump ally and conservative activist|work=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/articles/cdxqnkwerj7o|access-date=September 19, 2025}}</ref> == Politički stavovi == Iako je bio utjecajan u [[Sjedinjene Američke Države|američkom]] [[konzervativizam|konzervativnom]] pokretu, posebno među mladim [[kršćanin|kršćanima]],<ref>{{Cite web|last=Paz|first=Christian|date=September 12, 2025|title=How Charlie Kirk remade Gen Z|url=https://www.vox.com/politics/461498/charlie-kirk-remade-gen-z-transform-conservative-youth-politics-legacy|archive-url=https://web.archive.org/web/20250917053725/https://www.vox.com/politics/461498/charlie-kirk-remade-gen-z-transform-conservative-youth-politics-legacy|archive-date=September 17, 2025|access-date=September 14, 2025|website=[[Vox (website)|Vox]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Post|first=Kathryn|date=September 12, 2025|title=Charlie Kirk Rallied Young Christians into a Political Movement|url=https://www.christianitytoday.com/2025/09/charlie-kirk-college-christians-campus-politics/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250913055212/https://www.christianitytoday.com/2025/09/charlie-kirk-college-christians-campus-politics/|archive-date=September 13, 2025|access-date=September 14, 2025|website=[[Christianity Today]]|language=en-US}}</ref> Kirkov politički aktivizam predmet je kritika i kontroverzi.<ref>{{cite news|last=Smith|first=David|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk: Trump ally and divisive provocateur who became US right's 'youth whisperer'|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|access-date=September 22, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250921234324/https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|archive-date=September 21, 2025|issn=0261-3077}}</ref> ''[[The New York Times]]'' pisao je da je Kirk u [[Kršćanska desnica|kršćanskoj desnici]] predstavljao simbol nade.<ref name="DiasGraham2025">{{cite news|last1=Dias|first1=Elizabeth|last2=Graham|first2=Ruth|date=September 11, 2025|title=Kirk's Christian Supporters Mourn Him as a Martyr|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/11/us/charlie-kirk-martyr-conservative-christians.html|access-date=September 12, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250917044608/https://www.nytimes.com/2025/09/11/us/charlie-kirk-martyr-conservative-christians.html|archive-date=September 17, 2025}}</ref> Grupe koje proučavaju [[govor mržnje]], uključujući „Southern Poverty Law Center”, opisale su njegovu [[Retorika|retoriku]] kao razdornu, [[rasizam|rasističku]], [[ksenofobija|ksenofobnu]] i [[ekstremizam|ekstremističku]]. Kirk se nije slagao s kritičarima koji su tvrdili da je stvorio »toksično« okruženje na internetu, izjavivši: »Neslaganje je zdrav dio naših sustava.«<ref>{{Cite news|last=Rogers|first=Katie|date=September 10, 2025|title=Inside the Close Alliance Between Trump and Charlie Kirk|newspaper=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/10/us/politics/trump-charlie-kirk-ally.html|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250918002750/https://www.nytimes.com/2025/09/10/us/politics/trump-charlie-kirk-ally.html|archive-date=September 18, 2025|quote=Mr. Kirk's own rhetoric was long cast as racist, xenophobic and extreme by groups that study hate speech, including the Southern Poverty Law Center. For years, he used his various platforms to decry racial equity programs, float an array of conspiracy theories and test out divisive messaging that Mr. Trump has later adopted.}}</ref> Kirkove stavove razni mediji i stručnjaci opisali su kao [[Krajnja desnica|krajnje desničarske]],<ref>Stone, Peter (2. marec 2024). "A far-right US youth group is ramping up its movement to back election deniers". The Guardian. Pridobljeno 5. avgusta 2025. Kirk chases conspiracies that animate his followers and generate funds," the long-time GOP consultant Tyler Montague said. "Kirk has used this method to push conspiracies about election fraud, Christian nationalism, anti-immigrant xenophobia, and now he's opened a new front in racism with his Martin Luther King attacks.</ref><ref>Rudnick, Dennis L. (2024). Resisting Divide-and-Conquer Strategies in Education: Pathways and Possibilities. Myers Education Press. TPUSA was founded in 2012 by Charlie Kirk, who promotes Christian Nationalism and far-right politically conservative politics.</ref><ref>{{bulleted list||{{cite news |last1=Bertrand |first1=Solenne |last2=Tésorière |first2=Ronan |date=September 10, 2025 |title=L'influenceur Charlie Kirk, proche de Trump, tué par balle en plein meeting |language=fr |trans-title=Influencer Charlie Kirk, close to Trump, shot dead during rally |work=[[Le Parisien]] |url=https://www.leparisien.fr/international/etats-unis/etats-unis-linfluenceur-dextreme-droite-charlie-kirk-se-fait-tirer-dessus-lors-dun-evenement-10-09-2025-S6SWWCC27ZGEFP4Y25DUFR4DXY.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20250915052129/https://www.leparisien.fr/international/etats-unis/etats-unis-linfluenceur-dextreme-droite-charlie-kirk-se-fait-tirer-dessus-lors-dun-evenement-10-09-2025-S6SWWCC27ZGEFP4Y25DUFR4DXY.php |archive-date=September 15, 2025}}|{{cite news |last=Deliso |first=Meredith |date=September 11, 2025 |title=Manhunt for shooter continues after Charlie Kirk killed in 'political assassination' |url=https://abcnews.go.com/US/charlie-kirk-shot-event-utah-university-jd-vance/story?id=125451514 |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918181030/https://abcnews.go.com/US/charlie-kirk-shot-event-utah-university-jd-vance/story?id=125451514 |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite news |date=September 10, 2025 |title=Charlie Kirk, influenceur conservateur pro-Trump, tué par balle lors d'un rassemblement dans une université de l'Utah, le tireur est toujours en fuite |language=fr |trans-title=Charlie Kirk, pro-Trump conservative influencer, shot dead at Utah university rally, shooter still at large |url=https://www.lemonde.fr/international/article/2025/09/10/charlie-kirk-l-influenceur-conservateur-americain-blesse-par-balles-lors-d-un-rassemblement-dans-une-universite-de-l-utah_6640349_3210.html |work=[[Le Monde]] |agency=[[Agence France-Presse]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918001711/https://www.lemonde.fr/international/article/2025/09/10/charlie-kirk-l-influenceur-conservateur-americain-blesse-par-balles-lors-d-un-rassemblement-dans-une-universite-de-l-utah_6640349_3210.html |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite news |last=Busslinger |first=Boris |date=September 11, 2025 |title=Charlie Kirk, le martyr du trumpisme qui pourrait mettre le feu aux poudres |language=fr |trans-title=Charlie Kirk, the martyr of Trumpism who could set the powder keg alight |url=https://www.letemps.ch/monde/charlie-kirk-le-martyr-du-trumpisme-qui-pourrait-mettre-le-feu-aux-poudres |work=[[Le Temps (Ženeva)|Le Temps]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250916195029/https://www.letemps.ch/monde/charlie-kirk-le-martyr-du-trumpisme-qui-pourrait-mettre-le-feu-aux-poudres |archive-date=September 16, 2025}}|{{cite news |date=September 10, 2025 |title=Figure de l'extrême droite américaine et pro Trump, Charlie Kirk a été tué en plein meeting |language=fr |trans-title=American far-right and pro-Trump figure Charlie Kirk was killed in the middle of a rally |url=https://www.ouest-france.fr/monde/etats-unis/linfluenceur-charlie-kirk-figure-de-lextreme-droite-americaine-et-pro-trump-blesse-par-balle-f15e3a76-8e79-11f0-b582-5820cfc46140 |work=[[Ouest-France]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250915111819/https://www.ouest-france.fr/monde/etats-unis/linfluenceur-charlie-kirk-figure-de-lextreme-droite-americaine-et-pro-trump-blesse-par-balle-f15e3a76-8e79-11f0-b582-5820cfc46140 |archive-date=September 15, 2025}}|{{cite news |last=Armentrout |first=Mitchell |date=July 16, 2024 |title=Chicago suburban native, far-right conservative talk show host Charlie Kirk speaks at RNC |url=https://www.nprillinois.org/government-politics/2024-07-16/chicago-suburban-native-far-right-conservative-talk-show-host-charlie-kirk-speaks-at-rnc |work=[[NPR]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913070251/https://www.nprillinois.org/government-politics/2024-07-16/chicago-suburban-native-far-right-conservative-talk-show-host-charlie-kirk-speaks-at-rnc |archive-date=September 13, 2024}}|{{cite news |date=September 11, 2025 |title=Charlie Kirk: Trump's fiery far-right 'youth whisperer' |url=https://www.france24.com/en/americas/20250911-charlie-kirk-trump-s-fiery-supporter-and-us-far-right-youth-whisperer |work=[[France24]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250911190405/https://www.france24.com/en/americas/20250911-charlie-kirk-trump-s-fiery-supporter-and-us-far-right-youth-whisperer |archive-date=September 11, 2025}}|{{cite news |last=Reevey |first=Luke |date=September 11, 2025 |title=Charlie Kirk shooting: Video captures terror on Utah campus as gunshot heard |url=https://www.the-independent.com/tv/news/charlie-kirk-shooting-utah-panic-video-b2824905.html |work=[[The Independent]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250915034417/https://www.the-independent.com/tv/news/charlie-kirk-shooting-utah-panic-video-b2824905.html |archive-date=September 15, 2025}}|{{cite book |last=Boedy |first=Matthew |date=2025 |title=The Seven Mountains Mandate: Exposing the Dangerous Plan to Christianize America and Destroy Democracy |publisher=Presbyterian Publishing |isbn=978-0664269210}}|{{cite news |date=September 13, 2025 |title=Charlie Kirk und Bürgerkriegsangst: Die Radikalisierung der USA |language=de |trans-title=Charlie Kirk and Civil War Fear: The Radicalization of the USA |url=https://www.werra-rundschau.de/politik/charlie-kirk-und-buergerkriegsangst-die-radikalisierung-der-usa-zr-93930886.html |work={{ill|Werra-Rundschau|de}} |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918163259/https://www.werra-rundschau.de/politik/charlie-kirk-und-buergerkriegsangst-die-radikalisierung-der-usa-zr-93930886.html |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite news |last=Schroeder |first=Florian |date=September 16, 2025 |title=Charlie Kirk |language=de |url=https://www1.wdr.de/mediathek/audio/wdr2/wdr2-kabarett/audio-florian-schroeder-charlie-kirk-100.html |work=[[WDR 2]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918191020/https://www1.wdr.de/mediathek/audio/wdr2/wdr2-kabarett/audio-florian-schroeder-charlie-kirk-100.html |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite magazine |last=Etzold |first=Marc |date=September 15, 2025 |title=Wie Europas Rechtspopulisten den Mord an Charlie Kirk für sich nutzen |language=de |trans-title=How Europe's right-wing populists are exploiting the murder of Charlie Kirk |url=https://www.stern.de/politik/ausland/charlie-kirk--wie-europas-rechte-den-mord-fuer-sich-nutzen--36051942.html |magazine=[[Stern (magazine)|Stern]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250916055937/https://www.stern.de/politik/ausland/charlie-kirk--wie-europas-rechte-den-mord-fuer-sich-nutzen--36051942.html |archive-date=September 16, 2025}}|{{cite news |last=De Foer |first=Steven |date=November 1, 2024 |title=Rechts jeugdidool Charlie Kirk neemt als campagneleider voor Trump een enorme gok |language=nl |trans-title=Right-wing youth idol Charlie Kirk takes a huge gamble as campaign manager for Trump |url=https://www.nieuwsblad.be/buitenland/rechts-jeugdidool-charlie-kirk-neemt-als-campagneleider-voor-trump-een-enorme-gok/55555995.html |work=[[Het Nieuwsblad]] |archive-url=https://archive.today/20250910191620/https://www.nieuwsblad.be/buitenland/rechts-jeugdidool-charlie-kirk-neemt-als-campagneleider-voor-trump-een-enorme-gok/55555995.html |archive-date=September 10, 2025}}|{{cite magazine |last=Warzel |first=Charlie |date=September 19, 2024 |title=Elon Musk Has Reached a New Low |url=https://www.theatlantic.com/technology/archive/2024/09/elon-musk-trump-posts/679937/ |magazine=[[The Atlantic]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250801175934/https://www.theatlantic.com/technology/archive/2024/09/elon-musk-trump-posts/679937/ |archive-date=August 1, 2025}}|{{cite news |last1=Stein |first1=Chris |last2=Anguiano |first2=Dani |date=September 12, 2025 |title=Charlie Kirk in his own words: 'prowling blacks' and his views on gun control |url=https://www.irishtimes.com/world/us/2025/09/12/charlie-kirk-in-his-own-words-prowling-blacks-and-the-great-replacement-strategy/ |newspaper=[[The Irish Times]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250917063404/https://www.irishtimes.com/world/us/2025/09/12/charlie-kirk-in-his-own-words-prowling-blacks-and-the-great-replacement-strategy/ |archive-date=September 17, 2025}}}}</ref><ref>{{bulleted list||{{cite news |date=October 27, 2024 |title=Charlie Kirk, el joven héroe del movimiento MAGA: "La desobediencia civil puede ser bíblica" |language=es |trans-title=Charlie Kirk, the young hero of the MAGA movement: "Civil disobedience can be biblical." |url=https://www.perfil.com/noticias/internacional/charlie-kirk-el-joven-heroe-estadounidense-del-movimiento-maga.phtml |work=Perfil |archive-url=https://web.archive.org/web/20250128203633/https://www.perfil.com/noticias/internacional/charlie-kirk-el-joven-heroe-estadounidense-del-movimiento-maga.phtml |archive-date=January 28, 2025}}|{{cite news |last=Soto |first=Rosa |date=September 11, 2025 |title=Quién era Charlie Kirk, el activista de extrema derecha y aliado de Trump asesinado de un disparo en Utah |language=es |trans-title=Who was Charlie Kirk, the far-right activist and Trump ally shot dead in Utah? |url=https://www.newtral.es/charlie-kirk-trump-utah/20250911/ |work={{ill|Newtral|es}} |archive-url=https://web.archive.org/web/20250912104608/https://www.newtral.es/charlie-kirk-trump-utah/20250911/ |archive-date=September 12, 2025}}|{{cite news |date=September 12, 2025 |title=Per capire cosa faceva Charlie Kirk bisogna conoscere una cosa molto americana |language=it |trans-title=To understand what Charlie Kirk did, you need to know something very American. |url=https://www.ilpost.it/2025/09/12/charlie-kirk-dibattiti-universita-stati-uniti/ |work=[[Il Post]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250916034619/https://www.ilpost.it/2025/09/12/charlie-kirk-dibattiti-universita-stati-uniti/ |archive-date=September 16, 2025}}|{{cite news |last=Catucci |first=Marina |date=September 11, 2025 |title=Usa, ucciso l'attivista di estrema destra Charlie Kirk |language=it |trans-title=Far-right activist Charlie Kirk killed in the US |url=https://ilmanifesto.it/usa-ucciso-lattivista-di-estrema-destra-charlie-kirk |work=[[il manifesto]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250913040529/https://ilmanifesto.it/usa-ucciso-lattivista-di-estrema-destra-charlie-kirk |archive-date=September 13, 2025}}|{{cite news |date=September 18, 2025 |title=Jimmy Kimmel Live!, lo show sospeso dopo i commenti su Charlie Kirk: cosa ha detto |language=it |trans-title=Jimmy Kimmel Live! suspended after Charlie Kirk comments: what he said |url=https://tg24.sky.it/spettacolo/2025/09/18/jimmy-kimmel-live-sospeso-charlie-kirk |work=[[Sky TG24]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918093722/https://tg24.sky.it/spettacolo/2025/09/18/jimmy-kimmel-live-sospeso-charlie-kirk |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite news |last=Gatta |first=Marianna |date=September 15, 2025 |title=Charlie Kirk. Chi era costui? |language=it |trans-title=Charlie Kirk. Who was he? |url=https://www.terzogiornale.it/2025/09/15/charlie-kirk-chi-era-costui/ |work=Terzogiornale |archive-url= |archive-date=}}|{{cite news |last=Kozłowski |first=Piotr |date=September 18, 2025 |title=W USA nie można mówić źle o Charliem Kirku. Nawet gwiazdy mają problemy |language=pl |trans-title=In the US, you can't say anything bad about Charlie Kirk. Even celebrities have problems. |url=https://kultura.dziennik.pl/news/artykuly/9890591,w-usa-nie-mozna-mowic-zle-o-charliem-kirku-nawet-gwiazdy-maja-problem.html |work=[[Dziennik Polska-Europa-Świat]] |archive-url= |archive-date=}}|{{cite news |date=September 18, 2025 |title=Popularny talk show zdjęty z anteny. W tle słowa o Charliem Kirku |language=pl |trans-title=Popular talk show canceled. Charlie Kirk's words in the background |url=https://www.polsatnews.pl/wiadomosc/2025-09-18/popularne-talk-show-zdjete-z-anteny-w-tle-slowa-o-charliem-kirku/ |work=[[Polsat News]] |archive-url= |archive-date=}}}}</ref> dok drugi tvrde da ti stavovi danas dio glavne struje u američkom konzervativizmu.<ref>{{cite book|last=Milonas|first=Peter|title=Capitalism's Safety Net: News Media and the Far Right|date=2024|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-3-031-79078-2|pages=29–66|chapter=How the Capitalist Media Altered Our Epistemology and Led to the Rise of the Far-Right|doi=10.1007/978-3-031-79078-2_2}}</ref><ref>{{cite report|last1=Liang|first1=Christina Schori|last2=Cross|first2=Matthew John|date=July 2020|url=https://www.gcsp.ch/sites/default/files/2024-12/SSA-11-white-crusade-how-to-prevent-right-wing-extremists-from-exploiting-the-internet.pdf|title=Strategic Security Analysis: White Crusade: How to Prevent Right-Wing Extremists from Exploiting the Internet|publisher=Geneva Centre for Security Policy|issue=11|archive-url=https://web.archive.org/web/20250819095024/https://www.gcsp.ch/sites/default/files/2024-12/SSA-11-white-crusade-how-to-prevent-right-wing-extremists-from-exploiting-the-internet.pdf|archive-date=August 19, 2025}}</ref><ref>{{cite thesis|last=Kay|first=R.|date=2022|title=United in misogyny: the manosphere – far-right nexus and marginalized masculinities|type=International Master in Security, Intelligence and Strategic Studies|publisher=[[University of Glasgow]], [[Dublin City University]], [[University of Trento]], and [[Charles University]]}}</ref><ref>{{cite book|last=Burley|first=Shan|title=Why We Fight: Essays on Fascism, Resistance, and Surviving the Apocalypse|date=2021|publisher=[[AK Press]]|isbn=978-1849354066}}</ref> Kirk je bio član [[Vijeće za nacionalnu politiku|Vijeća za nacionalnu politiku]] (CNP), skupine »koja je desetljećima služila kao središte nacionalne mreže konzervativnih aktivista i donatora koji ih podržavaju«,<ref name="disrupt">{{Citiranje novina|last=O'Harrow|first=Robert|date=October 14, 2020|title=Videos show closed-door sessions of leading conservative activists: 'Be not afraid of the accusations that you're a voter suppressor|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/investigations/council-national-policy-video/2020/10/14/367f24c2-f793-11ea-a510-f57d8ce76e11_story.html|access-date=October 28, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20201014161911/https://www.washingtonpost.com/investigations/council-national-policy-video/2020/10/14/367f24c2-f793-11ea-a510-f57d8ce76e11_story.html|archive-date=October 14, 2020}}</ref> prema imeniku članova CNP-a iz rujna 2020. koji je procurio u veljači 2021.<ref>{{Citiranje weba|title=CNP Membership Directory September 2020|url=https://www.documentcloud.org/documents/7273354-CNP-Membership-Directory-September-2020.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20210227084952/https://www.documentcloud.org/documents/7273354-CNP-Membership-Directory-September-2020.html|archive-date=February 27, 2021|access-date=September 18, 2021}}</ref><ref name="shadow">{{Citiranje weba|last=Nelson|first=Annie|date=March 24, 2021|title=The Shadow Network (Council for National Policy) Is Not Going Away|url=https://billmoyers.com/story/the-shadow-network-council-for-national-policy-is-not-going-away/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 18, 2021|website=billmoyers.com}}</ref><ref name="rub">{{Citiranje novina|last=Wilson|first=Jason|date=September 30, 2021|title=Top Republicans rub shoulders with extremists in secretive rightwing group, leak reveals|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2021/sep/30/revealed-council-national-policy-republicans-extremists|access-date=October 28, 2021|archive-url=|archive-date=}}</ref> Bio je glasnogovornik CNP Actiona, političkog krila CNP-a.<ref name="shadow" /> U ožujku 2025. Trump je imenovao Kirka u Odbor posjetitelja Akademije američkih zračnih snaga.<ref>{{Citiranje novina|last=Samuels|first=Brett|date=March 17, 2025|title=Trump appoints Charlie Kirk, Walt Nauta, Michael Flynn to military boards|language=en-US|work=[[The Hill (newspaper)|The Hill]]|url=https://thehill.com/policy/defense/5199551-trump-appoints-charlie-kirk-walt-nauta-michael-flynn-to-military-boards/|url-status=live|access-date=March 26, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250320014742/https://thehill.com/policy/defense/5199551-trump-appoints-charlie-kirk-walt-nauta-michael-flynn-to-military-boards/|archive-date=March 20, 2025}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Starcevic|first=Seb|date=March 17, 2025|title=Trump stacks military academy boards with MAGA loyalists, including Michael Flynn and Charlie Kirk|language=en|work=[[Politico]]|url=https://www.politico.com/news/2025/03/17/michael-flynn-charlie-kirk-trump-appointments-00234637|access-date=March 26, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250913104734/https://www.politico.com/news/2025/03/17/michael-flynn-charlie-kirk-trump-appointments-00234637|archive-date=September 13, 2025}}</ref> Kirkov posljednji politički skup održan je u [[Kentucky|Kentuckyju]], gdje se pojavio uz kandidata za američki Senat [[Nate Morris|Natea Morrisa]].<ref>{{Citiranje novina|last=Yancey-Bragg|first=N'dea|last2=Aulbach|first2=Lucas|last3=Pinski|first3=Hannah|last4=Poert Tilley|first4=Jenny|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk, Republican who helped Nate Morris launch Senate campaign, killed in shooting|work=[[Courier Journal]]|url=https://www.yahoo.com/news/articles/charlie-kirk-republican-supports-nate-194940831.html|access-date=September 10, 2025|via=[[Yahoo News]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=June 30, 2025|title=Nate Morris rallies supporters with Charlie Kirk's support in Shepherdsville|url=https://www.wdrb.com/nate-morris-rallies-supporters-with-charlie-kirks-support-in-shepherdsville/video_8ab18dc9-9486-5460-a847-c692e0e11c37.html|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[WDRB]]|language=en}}</ref> === Republikanstvo i aktivizam za Trumpa === [[Datoteka:Charlie_Kirk_&_Rand_Paul_(49271284072).jpg|mini|Kirk i senator [[Rand Paul]] u Palm Beachu, Florida, 18. prosinca 2019.]] U intervjuu za časopis ''[[Wired]]'' tijekom [[Republikanska nacionalna konvencija 2016.|Republikanske nacionalne konvencije 2016. godine]], rekao je da iako »nije najveći obožavatelj [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] na svijetu«, glasat će za njega te da je Trumpova kandidatura otežala misiju Turning Pointa. Kirk je na konvenciji ipak podržao Trumpa i ostatak kampanje proveo pomažući [[Donald Trump Jr.|Donaldu Trumpu Jr.]] s putovanjima i medijskim aranžmanima.<ref name="gofer">{{Citiranje novina|last=Rosenberg|first=Matthew|last2=Rogers|first2=Katie|date=April 19, 2020|title=For Charlie Kirk, Conservative Activist, the Virus Is a Cudgel|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2020/04/19/us/politics/charlie-kirk-conservatives-coronavirus.html|url-status=live|access-date=May 5, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20200419091021/https://www.nytimes.com/2020/04/19/us/politics/charlie-kirk-conservatives-coronavirus.html|archive-date=April 19, 2020}}</ref> U listopadu 2016. Kirk je sudjelovao na događaju ''[[Fox News|Fox Newsa]]'' zajedno s Trumpom. Jr., [[Eric Trump|Ericom Trumpom]] i [[Lara Trump|Larom Trump]], gdje se doimao kao da podržava Trumpa.<ref>{{Citiranje novina|last=Vasquez|first=Michael|date=May 7, 2017|title=Inside a Stealth Plan for Political Influence|language=en-US|work=[[The Chronicle of Higher Education]]|url=http://www.chronicle.com/article/Inside-a-Stealth-Plan-for/240008|url-status=live|access-date=September 6, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170916125911/http://www.chronicle.com/article/Inside-a-Stealth-Plan-for/240008|archive-date=September 16, 2017|issn=0009-5982}}</ref> U srpnju 2019. Kirk je postao predsjednik udruge ''Students for Trump'', koju je preuzela tvrtka Turning Point Action.<ref name="Smith 2025"/> Neuspjeli pokušaj njegove kampanje za mobilizaciju mladih naveo je TPUSA-u i Trumpovu kampanju da se međusobno okrive za opći pad podrške Trumpovoj omladini.<ref name="Orr-2020">{{Citiranje novina|last=Orr|first=Gabby|date=November 27, 2020|title=Blame game erupts over Trump's decline in youth vote|work=[[Politico]]|url=https://www.politico.com/news/2020/11/27/blame-game-erupts-over-trumps-decline-in-youth-vote-440811|access-date=April 19, 2021}}</ref> U travnju 2020. [[Matthew Rosenberg]] i Katie Rogers napisali su u ''The New York Timesu'' da Kirk »[hoda] po granici između dominantnog konzervativnog mišljenja i otvorenih [[dezinformacija]]« te da »s moćnim saveznikom u predsjednikovom najstarijem sinu, Donaldu Trumpu Jr., g. Kirk istovremeno pojačava predsjednikovu poruku i pomaže u njezinom oblikovanju.«<ref name="gofer"/> [[Datoteka:Donald_Trump_&_Charlie_Kirk_(51335308796).jpg|mini|Kirk s [[Donald Trump|Donaldom Trumpom]] na skupu 2021.]] Dana 3. ožujka 2020. Kirk je objavio svoju knjigu ''Doktrina MAGA-e'', manifest pokreta ''Make America Great Again'' (MAGA), u kojem je napisao da Republikanska stranka »u nekom smislu više nije konzervativna stranka, više nije Reaganova stranka, već Trumpom preoblikovana populistička stranka«.<ref>{{Citiranje novina|last=Allen|first=Mike|date=March 3, 2020|title=Charlie Kirk leads pro-Trump youthquake with new book|work=[[Axios (website)|Axios]]|url=https://www.axios.com/2020/03/03/charlie-kirk-trump-book-maga-doctrine|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520172808/https://www.axios.com/2020/03/03/charlie-kirk-trump-book-maga-doctrine|archive-date=May 20, 2022}}</ref> Na sastanku [[Vijeće za nacionalnu politiku|Vijeća za nacionalnu politiku]] u kolovozu 2020., Kirk je rekao: »Demokrati su učinili stvarno glupu stvar zatvaranjem svih ovih kampusa [...] To će onemogućiti krađe glasačkih listića i sve njihove izborne prijevare koje obično rade na sveučilišnim kampusima – tako da si zapravo oduzimaju pola milijuna glasova. Stoga, molim vas, držite kampuse zatvorenima – to je sjajna stvar. Što god!«<ref name="disrupt"/> U prosincu 2022. Kirk je pozvao [[Republikanski nacionalni odbor]] da posluša svoje birače na lokalnoj razini, rekavši: »Ako ih se ignorira, imat ćemo najzakržljaliju i najprigušeniju Republikansku stranku u povijesti konzervativnog pokreta, kakvu nismo vidjeli generacijama.«<ref name="Washington Post">{{Citiranje novina|last=Stanley-Baker|first=Isaac|date=December 23, 2022|title=Charlie Kirk delivers a warning to the RNC, and sparks a backlash|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/politics/2022/12/23/charlie-kirk-rnc-ronna-mcdaniel-harmeet-dhillon/|access-date=December 24, 2022|archive-url=|archive-date=}}</ref> Godine 2023. Kirk je pozvao na zatvorsku kaznu ili smrtnu kaznu za [[Joe Biden|Joea Bidena]] zbog »zločina protiv Amerike«. <ref>{{Citiranje weba|date=July 24, 2023|title=Charlie Kirk: Joe Biden should be "put in prison and/or given the death penalty for crimes against America"|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-joe-biden-should-be-put-prison-andor-given-death-penalty-crimes-against|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> Kirk je bio jedan od prvih investitora u ''1789 Capitalu'', koji ulaže u pro-MAGA tvrtke. Trump Jr. pridružio se ''1789 Capitalu'' u studenom 2024., nakon što je Trump pobijedio na izborima 2024.<ref>{{Citiranje novina|last=Tan|first=Gillian|last2=Burton|first2=Katherine|date=March 10, 2025|title=Donald Trump Jr. Has Big Plans for Monetizing MAGA|language=en|work=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/features/2025-03-10/donald-trump-jr-and-1789-capital-have-big-plans-for-maga-investing|url-status=live|url-access=subscription|access-date=July 29, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250415112228/https://www.bloomberg.com/news/features/2025-03-10/donald-trump-jr-and-1789-capital-have-big-plans-for-maga-investing|archive-date=April 15, 2025}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Ulmer|first=Alexandra|last2=Ulmer|first2=Alexandra|date=November 12, 2024|title=Trump son Don Jr joining venture capital firm 1789 Capital, sources say|language=en|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/us/trump-son-don-jr-joining-venture-capital-firm-1789-capital-sources-say-2024-11-12/|access-date=September 11, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Prije [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.|američkih predsjedničkih izbora 2024.]], Kirk je posjetio otprilike 25 sveučilišnih kampusa pod turnejom ''Ispiranje mozga''. Njegov je cilj bio potaknuti veću izlaznost birača iz [[Generacija Z|generacije Z]], a angažirao je i raspravljao sa studentima o mnogim temama. Prema Turning Point Actionu, turneja je privukla oko dvije milijarde pregleda na društvenim mrežama.<ref>{{Citiranje weba|last=Miller|first=Joshua Rhett|date=November 8, 2024|title=Charlie Kirk took conservatism to college campuses ahead of Trump's big win|url=https://www.newsweek.com/charlie-kirk-turning-point-trump-reelection-1983029|archive-url=|archive-date=|access-date=November 19, 2024|website=[[Newsweek]]|language=en}}</ref> Turneju se hvalji kao »ključnog igrača« u Trumpovom osvajanju drugog predsjedničkog mandata.<ref name="Trump Is Picking the 'Avenger Squad'">{{Citiranje weba|last=Aitken|first=Peter|date=November 17, 2024|title=Trump Is Picking the 'Avenger Squad' for Cabinet, Charlie Kirk Says|url=https://www.newsweek.com/trump-picking-avenger-squad-cabinet-charlie-kirk-1987225|archive-url=|archive-date=|access-date=November 19, 2024|website=[[Newsweek]]|language=en}}</ref> Kirk je pomogao novoizabranom predsjedniku u odabiru vodećih pozicija za njegovu administraciju, uključujući pozicije u [[Kabinet Sjedinjenih Američkih Država|kabinetu]].<ref>{{Citiranje novina|last=Baio|first=Ariana|date=November 12, 2024|title=Trump is taking Charlie Kirk's advice on who will serve in his administration|language=en|work=[[The Independent]]|url=https://www.the-independent.com/news/world/americas/us-politics/charlie-kirk-trump-administration-b2645711.html|access-date=November 19, 2024|archive-url=|archive-date=}}</ref> Tijekom 2025. Kirk je podržao niz republikanskih kandidata, uključujući Andyja Biggsa na izborima za guvernera Arizone i Natea Morrisa na predizborima za Senat SAD-a u Kentuckyju. <ref>{{Citiranje novina|date=May 29, 2025|title=How Charlie Kirk reshaped Arizona's gubernatorial race: P...|language=en|work=[[Newsweek]]|url=https://www.newsweek.com/charlie-kirk-reshaped-arizona-gubernatorial-race-pollster-republicans-2078743|access-date=September 20, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=MAGA supporter Charlie Kirk explains why he's backing Nate Morris for US Senate|url=https://www.courier-journal.com/videos/news/politics/2025/06/30/charlie-kirk-explains-why-he-is-backing-nate-morris-for-us-senate/84420231007/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 20, 2025|website=[[The Courier-Journal]]|language=en-US}}</ref> Dana 15. srpnja 2025. Kirk je u svom podcastu proveo opsežne intervjue o [[Jeffrey Epstein|Jeffreyju Epsteinu]] i vršio pritisak na Trumpovu administraciju da objavi više informacija.<ref name="Charlie Kirk talks Epstein, urges Trump">{{Citiranje novina|last=Lotz|first=Avery|last2=Caputo|first2=Marc|date=July 15, 2025|title=Charlie Kirk talks Epstein, urges Trump administration to act|work=[[Axios (website)|Axios]]|url=https://www.axios.com/2025/07/15/trump-epstein-maga-charlie-kirk|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250715192617/https://www.axios.com/2025/07/15/trump-epstein-maga-charlie-kirk|archive-date=July 15, 2025|quote=Charlie Kirk, one of the most powerful and influential MAGA podcasters, devoted Tuesday's podcast to extensive interviews about Jeffrey Epstein — a day after he and several other MAGA figures suggested they would take Trump's advice and move on...On Tuesday's show, Kirk urged the Trump administration to fix the Epstein mess by disclosing more information.}}</ref> Do tada je Kirk bio jedna od najistaknutijih osoba u pokretu MAGA i često nazivan licem pokreta.<ref name="Turning Point founder has been a key figure">{{Citiranje novina|last=Riccardi|first=Nicholas|last2=Swenson|first2=Ali|date=September 10, 2025|title=Turning Point founder has been a key figure in building support for Republicans among young people|work=[[AP News]]|url=https://apnews.com/article/charlie-kirk-shooting-utah-university-republicans-8357c3d102de09e3320fde761258131a|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250910203038/https://apnews.com/article/charlie-kirk-shooting-utah-university-republicans-8357c3d102de09e3320fde761258131a|archive-date=September 10, 2025|quote=Charlie Kirk, the 31-year-old activist who was shot at an appearance at a Utah college Wednesday, personifies the pugnacious, populist conservatism that has taken over the Republican Party in the age of Donald Trump.}}</ref><ref name="Charlie Kirk talks Epstein, urges Trump" /><ref name="Who was Charlie Kirk?">{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title=Who was Charlie Kirk? What we know about the shooting and the suspect|work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/9/11/who-was-charlie-kirk-what-we-know-about-the-shooting-and-the-suspect|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250911042440/https://www.aljazeera.com/news/2025/9/11/who-was-charlie-kirk-what-we-know-about-the-shooting-and-the-suspect|archive-date=September 11, 2025|quote=Kirk's group grew into the country's largest conservative youth movement, and over the years, he became a central player in a network of pro-Trump influencers, often described as the face of the "Make America Great Again" movement.}}</ref> === Lažne tvrdnje i teorije zavjere === {{External media|float=right|width=240px|video1={{YouTube|link=no|id=ihaMOHCVYsQ|title=Charlie Kirk ~ The Conservative Forum ~ 9-8-2015}} (Liberty Forum of Silicon Valley) (at 2:10–3:20)}} Prema ''[[Forbes|Forbesu]]'', Kirk je bio poznat po »svom odbacivanju liberalnog fakultetskog obrazovanja i prihvaćanju pro-Trumpovskih teorija zavjere«. <ref name="Solender-2020">{{Citiranje weba|last=Solender|first=Andrew|title=Trump Gives Conservative Youth Activist Charlie Kirk 'Patriotic Education' Post During Last-Minute Hiring Blitz|url=https://www.forbes.com/sites/andrewsolender/2020/12/18/trump-gives-conservative-youth-activist-charlie-kirk-patriotic-education-post-during-last-minute-hiring-blitz/|archive-url=|archive-date=|access-date=December 21, 2020|website=[[Forbes]]|language=en}}</ref> Promicao je [[Kulturni marksizam|teoriju zavjere kulturnog marksizma]],<ref>{{Citiranje časopisa|last=Braune|first=Joan|date=2019|title=Who's Afraid of the Frankfurt School? 'Cultural Marxism' as an Antisemitic Conspiracy Theory|url=https://transformativestudies.org/wp-content/uploads/Joan-Braune.pdf|journal=Journal of Social Justice|location=New York City|publisher=[[Springer (publisher)|Springer]]|volume=9|access-date=September 24, 2025}}</ref><ref name="snopes cult marx">{{Citiranje weba|last=Rascouët-Paz|first=Anna|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk once said Jewish money was ruining US culture|url=https://www.snopes.com/fact-check/charlie-kirk-jewish-money-quote/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[Snopes]]}}</ref> i nazivao sveučilišta »otocima totalitarizma«. U govoru na ''Liberty Forumu'' [[Silicijska dolina|Silicijske doline]] 2015. godine, Kirk je rekao da se prijavio za nominaciju za [[Vojna akademija West Point|Američku vojnu akademiju]] u [[West Point, New York|West Pointu u New Yorku]] i da nije prihvaćen.<ref name="Guinto">{{Citiranje novina|last=Guinto|first=Joseph|date=April 7, 2018|title=Trump's man on campus|work=[[Politico]]|url=https://www.politico.eu/article/charlie-kirk-donald-trump-man-on-campus-turning-point-usa/|url-status=dead|access-date=May 9, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401074336/https://www.politico.eu/article/charlie-kirk-donald-trump-man-on-campus-turning-point-usa/|archive-date=April 1, 2019}}</ref> Rekao je da je »mjesto koje je smatrao svojim pripalo 'daleko manje kvalificiranom kandidatu drugog spola i drugačijeg uvjerenja'« čije je rezultate testova tvrdio da zna.<ref name="faces allegations">{{Cite magazine |last=Mayer |first=Jane |date=December 21, 2017 |title=A Conservative Nonprofit That Seeks to Transform College Campuses Faces Allegations of Racial Bias and Illegal Campaign Activity |url=https://www.newyorker.com/news/news-desk/a-conservative-nonprofit-that-seeks-to-transform-college-campuses-faces-allegations-of-racial-bias-and-illegal-campaign-activity |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171223012328/https://www.newyorker.com/news/news-desk/a-conservative-nonprofit-that-seeks-to-transform-college-campuses-faces-allegations-of-racial-bias-and-illegal-campaign-activity |archive-date=December 23, 2017 |access-date=May 9, 2021 |magazine=[[The New Yorker]]}}</ref> Za ''[[The New Yorker]]'' rekao je 2017. da je ta tvrdnja bila sarkastična.<ref name="faces allegations" /> Godine 2018. za ''[[Chicago Tribune]]'' rekao je da je »samo ponavljao nešto što mu je rečeno«,<ref name="keilman"/><ref name="fn">{{Citiranje weba|last=DePaolo|first=Joe|date=November 15, 2019|title=Charlie Kirk Shouts 'Fake News' at a Town Hall Questioner for Asking About Something He Actually Said|url=https://www.mediaite.com/tv/charlie-kirk-shouts-fake-news-at-a-town-hall-questioner-for-asking-about-something-he-actually-said/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008202705/https://www.mediaite.com/tv/charlie-kirk-shouts-fake-news-at-a-town-hall-questioner-for-asking-about-something-he-actually-said/|archive-date=October 8, 2020|access-date=September 20, 2020|website=[[Mediaite]]}}</ref> dok je na događaju ''Turning Point'' [[New Hampshire|u New Hampshireu]] na kojem je sudjelovao [[Rand Paul]] u listopadu 2019. tvrdio da to nikada nije rekao.<ref name="fn" /> Kirk je promovirao opovrgnute tvrdnje o [[George Floyd|Georgeu Floydu]], poput one da je »ilegalno krivotvorio novac« i da je jednom »prislonio pištolj na trbuh trudnice«.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Eischens|first=Rilyn|date=October 6, 2021|title=Right-wing celeb Charlie Kirk thinks George Floyd is a 'scumbag'|url=https://minnesotareformer.com/briefs/hagedorn-munson-attend-charlie-kirk-speech-in-mankato/|archive-url=|archive-date=|access-date=October 24, 2021|website=[[Minnesota Reformer]]}}</ref> Na ''[[Facebook|Facebooku]]'', ''[[YouTube|YouTubeu]]'' i ''[[Rumble (platforma)|Rumbleu]]'', Kirk je više puta promovirao lažnu tvrdnju da je medicinski vještak koji je izvršio obdukciju proglasio Floyda žrtvom predoziranja. Nakon provjere činjenica u [[Agence France-Presse]], u kojoj se navodi da je liječnik ostao pri klasifikaciji Floydove smrti kao ubojstva, Kirkovim objavama na društvenim mrežama dodani su ispravci.<ref>{{Citiranje novina|title=Doctor did not say George Floyd's death should be ruled an overdose|language=en|work=AFP Fact Check|url=https://factcheck.afp.com/doctor-did-not-say-george-floyds-death-should-be-ruled-overdose|url-status=live|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250129215357/https://factcheck.afp.com/doctor-did-not-say-george-floyds-death-should-be-ruled-overdose|archive-date=January 29, 2025}}</ref> U srpnju 2018. Kirk je na društvenim mrežama lažno tvrdio da statistika [[Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država|američkog Ministarstva pravosuđa]] pokazuje porast uhićenja [[Trgovanje ljudima|zbog trgovine ljudima]] s 1952 u 2016. na 6087 u prvoj polovici 2018. Sljedećeg dana izbrisao je ''tweet'' bez objašnjenja, nakon što je provjerivač činjenica istaknuo da lažni broj iz 2018. potječe sa stranice o teorijama zavjere [[8chan]].<ref>{{Citiranje novina|last=View|first=Travis|date=September 18, 2018|title=How conspiracy theories spread from the Internet's darkest corners|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/outlook/2018/09/18/how-conspiracy-theories-spread-internets-darkest-corners/|access-date=May 6, 2021|archive-url=|archive-date=}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=View|first=Travis|date=September 12, 2018|title=How A QAnon Talking Point Traveled From 8Chan To Charlie Kirk's Twitter Account|url=https://contemptor.com/2018/09/12/charlie-kirk-qanon-deleted-tweet/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506174037/https://contemptor.com/2018/09/12/charlie-kirk-qanon-deleted-tweet/|archive-date=May 6, 2021|access-date=May 6, 2021|website=Contemptor}}</ref> U prosincu 2018. Kirk je lažno tvrdio da su prosvjednici u francuskom [[Pokret žutih prsluka|pokretu žutih prsluka]] skandirali »Želimo Trumpa«. Trump je kasnije ponovio te lažne tvrdnje.<ref>{{Citiranje weba|last=Baudoin-Laarman|first=Louis|last2=Daudin|first2=Guillaume|date=December 4, 2018|title=No, French protesters are not chanting, 'We want Trump'|url=https://factcheck.afp.com/no-french-protesters-are-not-chanting-we-want-trump|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181208222105/https://factcheck.afp.com/no-french-protesters-are-not-chanting-we-want-trump|archive-date=December 8, 2018|access-date=December 8, 2018|website=AFP Fact Check|language=en}}</ref> Uoči [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|američkih predsjedničkih izbora 2020.]], Kirk je širio neistinite tvrdnje o izbornoj prijevari,<ref>{{Citiranje novina|last=Culliford|first=Elizabeth|date=February 4, 2020|title=REFILE-Iowa official slams viral claim of suspicious voter registration activity as false|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/article/usa-election-iowa-misinformation-idUSL1N2A31MT/|url-status=live|access-date=May 17, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200205165411/https://www.reuters.com/article/usa-election-iowa-misinformation-idUSL1N2A31MT|archive-date=February 5, 2020}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=February 3, 2020|title=Report about potential Iowa voter fraud is false|url=https://www.politifact.com/factchecks/2020/feb/03/charlie-kirk/conservative-organizations-are-spreading-misinform/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200525095204/https://www.politifact.com/factchecks/2020/feb/03/charlie-kirk/conservative-organizations-are-spreading-misinform/|archive-date=May 25, 2020|access-date=May 17, 2020|website=[[PolitiFact]]|language=en-US}}</ref> a odmah nakon što je Trump izgubio izbore 2020., Kirk je promovirao lažne i opovrgnute tvrdnje o izbornoj prijevari.<ref>{{Citiranje novina|last=Budryk|first=Zack|date=December 15, 2020|title=Geraldo Rivera, Charlie Kirk clash over voter fraud: 'That is so dishonest'|language=en|work=[[The Hill (newspaper)|The Hill]]|url=https://thehill.com/homenews/media/530239-geraldo-rivera-charlie-kirk-clash-over-voter-fraud-that-is-so-dishonest|access-date=December 18, 2020|archive-url=|archive-date=}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Collman|first=Ashley|date=December 15, 2020|title=Fox News star Geraldo Rivera called out die-hard Trump fan Charlie Kirk for continuing to push voter-fraud theories after the Electoral College confirmed Biden's victory|url=https://www.businessinsider.com/geraldo-rivera-to-charlie-kirk-stop-denying-trump-loss-2020-12|archive-url=|archive-date=|access-date=December 18, 2020|website=[[Business Insider]]}}</ref> Dana 5. studenog 2020. predvodio je prosvjed ''[[Stop the Steal]]'' u Centru za tabelarno preispitivanje Maricopa u [[Phoenix, Arizona|Phoenixu]]. <ref>{{Citiranje weba|last=Armiak|first=David|date=November 6, 2020|title=Operatives tied to Council for National Policy Organizing Protests Alleging Voter Fraud|url=https://www.exposedbycmd.org/2020/11/06/operatives-tied-to-council-for-national-policy-organizing-protests-alleging-voter-fraud/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2021|website=exposedbycmd.org|publisher=The Center for Media and Democracy}}</ref> Kirk se među influencerima smatrao »velikim imenom« u komunikacijskom planu [[Rudy Giuliani|Rudyja Giulianija]] za [[Pokušaji poništavanja izbora u SAD-u 2020.|poništavanje izbora 2020.]] <ref>{{Citiranje weba|title=Strategic Communications Plan Giuliani Presidential Legal Defense Team|url=https://www.justsecurity.org/wp-content/uploads/2022/01/january-6-clearinghouse-strategic-communications-plan-giuliani-presidential-legal-defense-team-bernard-kerik-documents.pdf|archive-url=|archive-date=|access-date=December 24, 2022|website=justsecurity.org|publisher=House January 6 Committee}}</ref> U kolovozu 2025. Kirk je pozvao na ukidanje kongresnog okruga Jasmine Crockett kao dio preraspodjele izbornih jedinica u Teksasu 2025., opravdavajući brisanje njezinog okruga tvrdnjom da je bila dio »pokušaja eliminacije bijelog stanovništva u ovoj zemlji«.<ref>{{Citiranje weba|date=August 4, 2025|title=Charlie Kirk accuses Rep. Jasmine Crockett of being part of an 'attempt to eliminate the white population in this country'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-accuses-rep-jasmine-crockett-being-part-attempt-eliminate-white|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> === COVID-19 === [[Datoteka:Simone_Gold_and_Charlie_Kirk.jpg|mini|Kirk sa Simone Gold, osnivačicom America's Frontline Doctors, na forumu TPUSA-e 2020. godine.]] Kirk je 2020. godine širio lažne informacije i teorije zavjere o COVID-19 na društvenim mrežama poput [[X (društvena mreža)|''Twittera'']]. Oštro je kritizirao kritike demokrata o Trumpovom povlačenju financiranja [[WHO]]-a i nazvao COVID-19 »kineskim virusom«, što je Trump ''retweetao''.<ref name="gofer"/><ref>{{Citiranje weba|title=What were Charlie Kirk's views that so angered some and energised others?|url=https://www.abc.net.au/news/2025-09-12/assassinated-right-wing-influencer-charlie-kirk-views/105766340|website=ABC News}}</ref> Kirk je tvrdio da je WHO prikrivao informacije o [[Pandemija COVID-19|pandemiji COVID-19]]. Nakratko mu je zabranjen pristup Twitteru nakon što je lažno tvrdio da se [[hidroksiklorokin]] pokazao »100 % učinkovitim u liječenju virusa«;<ref name="gofer" /> tvrdio je da je Gretchen Whitmer, demokratska guvernerka Michigana, prijetila liječnicima koji su pokušali koristiti lijek.<ref name="gofer" /> Ove neistine ''retweetao'' je [[Rudy Giuliani]], čiji je račun potom također suspendiran.<ref name="gofer" /><ref>{{Citiranje novina|last=Porter|first=Tom|date=March 29, 2020|title=Twitter deleted a tweet by Rudy Giuliani for spreading coronavirus misinformation|work=[[Business Insider]]|url=https://www.businessinsider.com/coronavirus-twitter-deletes-giuliani-tweet-for-spreading-misinformation-2020-3|access-date=May 5, 2021|archive-url=|archive-date=}}</ref> Braneći odgovor [[Prva administracija Donalda Trumpa|Trumpove administracije]] na pandemiju, Kirk je putem [[Mem|mema]] lažno izjavio da je tijekom [[Pandemija svinjske gripe 2009.|pandemije svinjske gripe 2009.]] »predsjedniku [[Barack Obama|Baracku Obami]] trebalo 'milijuna zaraženih i preko 1000 smrtnih slučajeva'« da proglasi izvanredno stanje u javnom zdravstvu, pri čemu je Kirk pomiješao trenutak u kojem je Trump proglasio izvanredno stanje u javnom zdravstvu i trenutak u kojem je Obama izdao [[Izvanredno stanje|nacionalno izvanredno stanje]].<ref name="Fichera 2020">{{Citiranje weba|last=Fichera|first=Angelo|date=March 31, 2020|title=Flawed Comparison on Coronavirus, H1N1 Emergency Timelines|url=https://www.factcheck.org/2020/03/flawed-comparison-on-coronavirus-h1n1-emergency-timelines/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200413043721/https://www.factcheck.org/2020/03/flawed-comparison-on-coronavirus-h1n1-emergency-timelines/|archive-date=April 13, 2020|access-date=May 19, 2020|website=[[FactCheck.org]]|language=en-US}}</ref><ref name="Qiu & Bouchard 2020">{{Citiranje novina|last=Qiu|first=Linda|last2=Bouchard|first2=Mikayla|date=March 5, 2020|title=Tracking Trump's Claims on the Threat From Coronavirus|language=en-US|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2020/03/05/us/politics/trump-coronavirus-fact-check.html|url-status=live|access-date=May 19, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518103658/https://www.nytimes.com/2020/03/05/us/politics/trump-coronavirus-fact-check.html|archive-date=May 18, 2020|issn=0362-4331}}</ref> Kada je [[Predsjedništvo Baracka Obame|Obamina administracija]] potvrdila proglašenje izvanrednog stanja u javnom zdravstvu od strane [[Svjetska zdravstvena organizacija|WHO]] -a 26. travnja 2009., u SAD-u je zabilježeno manje od 280 slučajeva zaraze virusom [[H1N1]], a prva potvrđena smrt (meksičkog dojenčeta na obiteljskom odmoru) dogodila se sljedeći dan, 27. travnja. WHO je 25. lipnja projicirao više od {{Broj|1.000.000}} slučajeva u SAD-u, nakon što je 11. lipnja proglasio pandemiju. Glasnogovornik Turning Point USA priznao je da je njihov »tim za društvene mreže pomiješao dvije različite vrste proglašenja izvanrednog stanja« i da Trump još nije izdao nacionalno izvanredno stanje.<ref name="Fichera 2020" /><ref name="Qiu & Bouchard 2020" /> Kirk je [[Zdravstvo|javnozdravstvenu]] mjeru zabrane [[Društveno distanciranje|društvenog distanciranja]] u crkvama opisao kao demokratsku zavjeru protiv kršćanstva i iznio neutemeljenu tvrdnju da vlasti u [[Wuhan|Wuhanu]] u Kini spaljuju pacijente.<ref name="gofer"/> Godine 2020. rekao je da odbija poštivati zahtjeve za nošenjem maski jer je »znanost o maskama vrlo upitna«.<ref name="Solender-2020"/> U srpnju 2021. Kirk je promovirao obmanjujuće tvrdnje o učinkovitosti i sigurnosti cjepiva protiv COVID-a 19.<ref name="PostVaccine">{{Citiranje novina|last=Stanley-Becker|first=Isaac|date=July 29, 2021|title=Charlie Kirk's pro-Trump youth group stokes vaccine resistance as covid surges again|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/politics/2021/07/29/vaccine-mandates-charlie-kirk-tpusa/|access-date=November 13, 2021|archive-url=|archive-date=}}</ref> U emisiji ''Fox Newsa'' koju je vodio [[Tucker Carlson]], Kirk je obvezne zahtjeve za [[Cjepivo protiv COVID-19|cijepljenje učenika protiv COVID-a 19]] nazvao »medicinskim [[Apartheid|apartheidom]]«. Pozvao je roditelje na prosvjed na sastancima školskog odbora, pozivajući ih da se suprotstave nošenju maski.<ref>{{Citiranje novina|last=Wong|first=Julia Carrie|author-link=Julia Carrie Wong|date=August 24, 2021|title=Masks off: how US school boards became 'perfect battlegrounds' for vicious culture wars|language=en-GB|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2021/aug/24/mask-mandates-covid-school-boards|access-date=July 12, 2023|archive-url=|archive-date=|issn=0261-3077}}</ref> === Ekonomska politika === Kirk je bio žestoki protivnik [[Socijalizam|socijalizma]], tvrdeći da krši dvije od [[Deset Božjih zapovijedi]]: »ne poželi nikakve tuđe stvari« i »ne ukradi«. Protivio se Zakonu o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (ACA) i preferirao je rješenja slobodnog tržišta u odnosu na troškove zdravstvene zaštite. === Društvena politika === ==== Kršćanski nacionalizam ==== Kirk je isprva kritizirao evangeličku desnicu, ali je kasnije promijenio svoj stav. Godine 2018. rekao je Daveu Rubinu: »Odvojene su nam crkva i država i to bismo trebali podržavati.«<ref name="auto1">{{Citiranje novina|date=June 12, 2024|title=Charlie Kirk once pushed a 'secular worldview.' Now he's fighting to make America Christian again.|work=[[NBC News]]|url=https://www.nbcnews.com/politics/2024-election/charlie-kirk-turning-point-donald-trump-christian-nationalism-rcna156565|access-date=September 12, 2025|quote='We do have a separation of church and state,' Kirk told the conservative commentator Dave Rubin in 2018, 'and we should support that.' Kirk, now 30, has since reversed his position. It's a transformation that, according to political and religious scholars, embodies and reinforces a growing embrace of Christian nationalist thinking within the Republican Party in the era of Donald Trump. 'There is no separation of church and state,' Kirk said on his podcast in 2022. 'It's a fabrication. It's a fiction. It's not in the Constitution. It's made up by secular humanists.'}}</ref> Godine 2019. Kirk je upoznao Roba McCoya, pastora megacrkve u [[Okrug Ventura, Kalifornija|okrugu Ventura u Kaliforniji]], koji ga je uvjerio da su osnivački dokumenti Amerike izvedeni iz Biblije.<ref name="auto1" /> Godine 2021. Kirk je rekao jednoj kongregaciji: »Biblija vrlo jasno kaže: 'Okupirajte dok ne dođem'«,{{Efn|Engleski: ''Occupy until I come''. U hrvatskome prijevodu Biblije ovaj stih glasi »Trgujte dok ne dođem«.}} stih koji često citiraju sljedbenici [[Mandat Sedam planina|Mandata Sedam planina]] kako bi tvrdili da prije Isusovog povratka evangelički kršćani moraju dominirati u sedam područja društva: vladom, medijima, obrazovanjem, poslovanjem, obitelji, religijom i zabavom. Kirk je kasnije intervjuirao tvorca koncepta Sedam planina.<ref name="auto1" /><ref>{{Citiranje novina|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk dead at 31, Trump says|publisher=[[PBS]]|url=https://www.pbs.org/newshour/politics/charlie-kirk-dead-at-31-trump-says|access-date=September 12, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250910232542/https://www.pbs.org/newshour/politics/charlie-kirk-dead-at-31-trump-says|archive-date=September 10, 2025|quote=Kirk's evangelical Christian beliefs were intertwined with his political perspective, and he argued that there was no true separation of church and state. He also referenced the Seven Mountain Mandate, which specifies seven areas where Christians are to lead — politics, religion, media, business, family, education and the arts, and entertainment.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Smith|first=David|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk: influential rightwing activist and trusted ally of Trump|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|access-date=September 12, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250911023745/https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|archive-date=September 11, 2025|quote=Kirk was only 31 and had never held elected office but, as a natural showman with a flair for patriotism, populism and Christian nationalism, was rich in the political currency of the era...He also referenced the Seven Mountain Mandate, which specifies seven areas where Christians are to lead: politics, religion, media, business, family, education and the arts, and entertainment.}}</ref><ref name="some are calling Charlie Kirk a 'martyr'">{{Citiranje novina|last=Branson-Potts|first=Hailey|date=September 12, 2025|title=Amid quiet mourning, some are calling Charlie Kirk a 'martyr' and want vengeance|work=[[Los Angeles Times]]|url=https://www.latimes.com/california/story/2025-09-12/charlie-kirk-christian-right-martyr-vengeance|access-date=September 12, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250912185433/https://www.latimes.com/california/story/2025-09-12/charlie-kirk-christian-right-martyr-vengeance|archive-date=September 12, 2025|quote=Professor Boedy said McCoy turned Kirk toward Christian nationalism, specifically the Seven Mountains Mandate — the idea that Christians should try to hold sway over the seven pillars of cultural influence: arts and entertainment, business, education, family, government, media and religion.}}</ref> Kirk je često surađivao s kršćanskim nacionalističkim pastorima i propovjednicima, koji su gostovali u njegovim emisijama, a pojavljivao se i kao govornik na njihovim događajima,<ref name="Clark">{{Citiranje rada|last=Clark|first=Allison|date=May 2022|title=Christian Nationalists and Their Initial Response to the Death of George Floyd: Select Churches and Organizations in Southern California, Nevada, and Arizona|type=MSc|publisher=[[Youngstown State University]]}}</ref><ref name="some are calling Charlie Kirk a 'martyr'" /><ref>{{Citiranje časopisa|last=Saiya|first=Nilay|date=May 13, 2025|title=The varieties of American Christian nationalism|journal=Politics and Religion|volume=18|pages=171–189|doi=10.1017/S1755048325000069|doi-access=free}}</ref> dok je [[Antidifamacijska liga]] optuživala Kirka za promicanje [[Kršćanski nacionalizam|kršćanskog nacionalizma]].<ref name="TimesofIsrael">{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title=Conservative influencer and Israel advocate Charlie Kirk shot dead at Utah event|work=[[The Times of Israel]]|url=https://www.timesofisrael.com/conservative-influencer-and-israel-advocate-charlie-kirk-shot-dead-at-utah-event/|archive-url=|archive-date=}}</ref> Godine 2022. Kirk je odvojenost crkve i države u Sjedinjenim Državama nazvao »izmišljotinom«.<ref name="auto1"/> Godine 2024. rekao je: »Jedan od razloga zašto proživljavamo ustavnu krizu jest taj što više nemamo kršćansku naciju, no imamo kršćanski oblik vladavine, a oni su nekompatibilni. Ne možete imati slobodu ako nemate kršćansko stanovništvo.« Pojavljujući se na Trumpovom predizbornom skupu iste godine, rekao je: »Ovo je kršćanska država. Volio bih da tako i ostane.«<ref name="Turning Point founder has been a key figure"/> Kirkov prelazak na kršćanski nacionalizam bio je 2024. primjer rastuće podrške takvim stavovima u Republikanskoj stranci pod Trumpom.<ref name="Stone 2024">{{Citiranje novina|last=Stone|first=Peter|date=March 2, 2024|title=A far-right US youth group is ramping up its movement to back election deniers|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2024/mar/02/far-right-youth-group-turning-point-charlie-kirk|access-date=August 5, 2025|archive-url=|archive-date=|quote="Kirk chases conspiracies that animate his followers and generate funds," the long-time GOP consultant Tyler Montague said. "Kirk has used this method to push conspiracies about election fraud, Christian nationalism, anti-immigrant xenophobia, and now he's opened a new front in racism with his Martin Luther King attacks."}}</ref><ref name="auto1" /><ref name="some are calling Charlie Kirk a 'martyr'"/><ref name="Rudnick 2024">{{Citiranje knjige|last=Rudnick|first=Dennis L.|title=Resisting Divide-and-Conquer Strategies in Education: Pathways and Possibilities|date=2024|publisher=[[Myers Education Press]]|quote=TPUSA was founded in 2012 by Charlie Kirk, who promotes Christian Nationalism and far-right politically conservative politics.}}</ref> Kirk je vjerovao u nadmoćnost [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]], a zasluge za to pripisao je [[Uloa kršćanstva u civilizaciji|ulozi kršćanstva u civilizaciji]]. U govoru iz 2023. rekao je da su »svi ljudi stvoreni jednaki pred Bogom, svi muškarci i žene, ali nisu sve kulture stvorene jednake. Reći to znači biti napadnut sa svih strana, ali oprostite mi kad kažem da je zapadna civilizacija nešto najbolje što je čovječanstvo stvorilo. To je izdanak Biblije.«<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Dereuck|first=Kelly|last2=Foster|first2=Samantha|title=Charlie Kirk visited Springfield in 2023. What he said about immigration, climate change|url=https://www.news-leader.com/story/news/2025/09/10/charlie-kirk-visit-missouri-state-university-immigration-comments/86081763007/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=Springfield News-Leader|language=en-US}}</ref> ==== Pobačaj ==== Kirk se snažno protivio pobačaju. U debati u rujnu 2024. koju je organizirao ''[[Jubilee Media]]'', Kirk je tvrdio da [[Pro-life pokret|je pobačaj ubojstvo]] i da bi trebao biti protuzakonit. Protivio se iznimkama za [[silovanje]], uključujući i za djecu mlađu od 10 godina. Uspoređujuči pobačaj s [[Holokaust|Holokaustom]], Kirk je tom prilikom rekao da je pobačaj gori.<ref>{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title='Abortion worse than holocaust': Charlie Kirk's controversial views re-surface after Trump ally assassinated|work=The Economic Times|url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/global-trends/us-news-abortion-worse-than-holocaust-charlie-kirks-controversial-views-re-surface-daughter-rape-baby-delivered-after-trump-ally-assassinated/articleshow/123831808.cms|access-date=September 11, 2025|archive-url=|archive-date=|issn=0013-0389}}</ref><ref name="abcnewsau-views">{{Citiranje weba|last=Manning|first=Paddy|date=September 12, 2025|title=What were Charlie Kirk's views that so angered some and energised others?|url=https://www.abc.net.au/news/2025-09-12/assassinated-right-wing-influencer-charlie-kirk-views/105766340|access-date=September 20, 2025|website=ABC News (Australia)|publisher=Australian Broadcasting Corporation|language=en-AU}}</ref> ==== Pravo na oružje i Drugi amandman ==== Kirk je bio vlasnik oružja i zagovornik [[Pravo na oružje|prava na oružje]]. Bio je protivnik [[Kontrola vatrenog oružja|kontrole vatrenog oružja]]. Nakon pucnjave u srednjoj školi Parkland u veljači 2018., govorio je za [[Nacionalno puščano udruženje]] u Parklandu na Floridi.<ref>{{Citiranje novina|last=Guinto|first=Joseph|date=April 6, 2018|title=Trump's Man on Campus|language=en|work=[[POLITICO]]|url=https://politi.co/2GD9PSy|access-date=September 10, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=April 13, 2018|title=Gun Rights Advocate Not Allowed To Speak At Marjory Stoneman Douglas High – CBS Miami|language=en-US|work=[[CBS News]]|url=https://www.cbsnews.com/miami/news/gun-rights-advocate-not-allowed-to-speak-at-marjory-stoneman-douglas-high/|access-date=September 10, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Kirka je jedan učenik pozvao na događaj za podršku oružju u školi u kojoj se dogodila pucnjava, ali događaj je otkazan. Kirk je rekao da bi se oružje, naoružani stražari i detektori oružja mogli koristiti za sprječavanje pucnjava u školama i na kampusima.<ref>{{Citiranje weba|last=Magnoli|first=Mike|date=April 13, 2018|title=Charlie Kirk invited by students to Stoneman Douglas; administration says no|url=https://cbs12.com/news/local/charlie-kirk-invited-by-students-to-stoneman-douglas-administration-says-no|archive-url=|archive-date=|access-date=September 10, 2025|website=WPEC|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Andone|first=Dakin|last2=Gallagher|first2=Dianne|date=April 20, 2018|title=Parkland student hosts livestream supporting 2nd Amendment while his classmates walk out|language=en|work=[[CNN]]|url=https://www.cnn.com/2018/04/20/us/kyle-kashuv-national-school-walkout|access-date=September 10, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Na događaju TPUSA u travnju 2023. u [[Salt Lake City|Salt Lake Cityju]], Utah, Kirk je rekao: »Mislim da se isplati, mislim da se isplati imati, nažalost, neke smrtni od vatrenog oružja svake godine kako bismo mogli zadržati Drugi amandman za zaštitu naših drugih Bogom danih prava.«<ref name="Snopes2a">{{Citiranje weba|last=Liles|first=Jordan|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk once said some gun deaths 'worth it' in order to have Second Amendment|url=https://www.snopes.com/fact-check/charlie-kirk-gun-deaths-quote/|url-status=live|archive-url=https://archive.today/20250910212210/https://www.snopes.com/fact-check/charlie-kirk-gun-deaths-quote/|archive-date=September 10, 2025|access-date=September 10, 2025|website=[[Snopes]]|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Kircher|first=Madison|last2=McKinley|first2=Jesse|date=September 10, 2025|title=Social Media Falls Into Well Worn Grooves After Charlie Kirk's Death|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/10/style/charlie-kirk-social-media-reaction.html|url-status=live|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://archive.today/20250911012114/https://www.nytimes.com/2025/09/10/style/charlie-kirk-social-media-reaction.html|archive-date=September 11, 2025}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Rahn|first=Wesley|date=September 10, 2025|title=US: Conservative pundit Charlie Kirk shot dead at Utah rally|work=[[Deutsche Welle]]|url=https://www.dw.com/en/us-conservative-pundit-charlie-kirk-shot-dead-in-utah/a-73954370|url-status=live|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://archive.today/20250911020226/https://www.dw.com/en/us-conservative-pundit-charlie-kirk-shot-dead-in-utah/a-73954370|archive-date=September 11, 2025}}</ref> === LGBTQ === Prema izvješću NBC Newsa iz 2024., Kirk je 2018. poštovao prava LGBTQ osoba, ali se okrenuo prema snažno konzervativnim stavovima<ref name="auto1"/> i bio snažan protivnik transrodnih prava.<ref name="Coster & Tsvetkova 2025">{{Citiranje novina|last=Coster|first=Helen|last2=Tsvetkova|first2=Maria|date=September 13, 2025|title=Charlie Kirk's rhetoric inspired supporters, enraged foes|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/us/charlie-kirks-rhetoric-inspired-supporters-enraged-foes-2025-09-13/|access-date=September 24, 2025}}</ref><ref name="Rector & Ceballos 2025">{{Citiranje novina|last=Rector|first=Kevin|last2=Ceballos|first2=Ana|date=September 16, 2025|title=Charlie Kirk railed against transgender rights. His killing has further fueled the fight|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/politics/story/2025-09-16/charlie-kirk-railed-against-transgender-rights-his-killing-has-further-fueled-the-fight|access-date=September 24, 2025}}</ref> Dana 22. studenog 2019. Kirk je rekao: »Vjerujem da je brak jedan muškarac, jedna žena«, ali je dodao da bi homoseksualne osobe trebale biti dopuštene u konzervativnom pokretu.<ref>{{Citiranje novina|last=Wertheimer|first=Tiffany|last2=Pomeroy|first2=Gabriela|date=September 12, 2025|title=Young fans and critics debate Charlie Kirk's political legacy|work=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/articles/c62n6ql215ro|access-date=September 13, 2025}}</ref> Godine 2022., tijekom epizode emisije ''The Charlie Kirk Show'' koja se emitirala na YouTubeu, Kirk je kritizirao odluku Vrhovnog suda u ''predmetu Obergefell protiv Hodgesa''. Nazvao je LGBTQ aktiviste »abecednom mafijom«, tvrdeći da pokret nije »samo o tome da se dva tipa mogu vjenčati«. Kirk je predmet ''Obergefell'' nazvao »nacionalnim pučem na naše zakone« i tvrdio da su konzervativci pogrešno mislili da će se pitanje istospolnih brakova u Sjedinjenim Državama razriješiti nakon presude, umjesto toga zaključujući da »nisu zadovoljni samo brakom« i »žele iskvariti vašu djecu«.<ref>{{Citiranje weba|date=April 8, 2022|title=On YouTube, Charlie Kirk warns that gay people "want to corrupt your children"|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/youtube-charlie-kirk-warns-gay-people-want-corrupt-your-children|access-date=September 12, 2025|website=[[Media Matters for America]]}}</ref> U kolumni ''Seksualna anarhija'' za ''The American Mind'' od 14. listopada 2021., Kirk je rekao »činjenice su da postoje samo dva roda; da su transrodnost i 'fluidnost' roda laži koje štete ljudima i zlostavljaju djecu.«<ref name="López 2025">{{Citiranje weba|last=López|first=Quispe|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk Shooting Suspect in Custody, Bullet Casing Inscriptions Revealed|url=https://www.them.us/story/charlie-kirk-trans-shooter-lgbtq-weapon|access-date=September 24, 2025|website=Them}}</ref> Početkom 2023. rekao je da bi se o transrodnim ženama u ženskim svlačionicama trebalo »pobrinuti onako kako smo se pobrinuli o stvarima 1950-ih i '60-ih«.<ref>{{Citiranje novina|last=Perry|first=Sophie|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk's anti-LGBTQ+ controversies explored – including calls for violence|work=[[PinkNews]]|url=https://www.thepinknews.com/2025/09/11/charlie-kirk-lgbtq-views-shooting/|access-date=September 11, 2025}}</ref> U drugom govoru iz 2023., Kirk je rekao: »Jedno pitanje za koje mislim da je toliko protivno našim osjetilima, toliko protiv prirodnog zakona i usuđujem se reći pulsirajući srednji prst Bogu, jest ta transrodna stvar koja se trenutno događa u Americi.«<ref name="Coster & Tsvetkova 2025"/> U istom govoru citirao je biblijski stih koji kaže da je muškarac koji nosi žensku odjeću ili žena koja nosi mušku odjeću »gnusoba«.<ref name="Coster & Tsvetkova 2025" /> Dana 1. travnja 2024. Kirk je pozvao Trumpa da predloži nacionalnu zabranu [[Zdravstvo transrodnih osoba|skrbi koja afirmira rod]] za transrodne osobe.<ref>{{Citiranje weba|date=April 1, 2024|title=Charlie Kirk: 'We must ban trans-affirming care — the entire country. Donald Trump needs to run on this issue'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-we-must-ban-trans-affirming-care-entire-country-donald-trump-needs-run|access-date=December 23, 2024|website=[[Media Matters for America]]}}</ref> Istog dana pozvao je na zatvaranje liječnika koji pružaju skrb koja afirmira rod i zahtijevao je suđenja u »[[Nürnberški proces|Nürnberškom stilu]]« za njih.<ref>{{Citiranje weba|date=April 1, 2024|title=Charlie Kirk: 'We need to have a Nuremberg-style trial for every gender-affirming clinic doctor'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-we-need-have-nuremberg-style-trial-every-gender-affirming-clinic-doctor|access-date=September 12, 2025|website=[[Media Matters for America]]}}</ref> Također je promovirao [[Dezinformacije o nasilju transrodnih osoba|dezinformacije o nasilju koje počine transrodne osobe]].<ref name="Rector & Ceballos 2025"/> Sredinom 2024. Kirk je tvrdio da postoji »LGBTQ agenda«.<ref name="auto1"/> U epizodi ''The Charlie Kirk Show''a 8. lipnja 2024. kritizirao je YouTubericu [[Ms. Rachel]] zbog objave koja je slavila Mjesec ponosa citirajući biblijski stih »ljubi bližnjega svoga«, tvrdeći da je takva objava selektivna. Kirk je izjavio da bi Ms. Rachel »možda trebala otvoriti tu vašu Bibliju, u manje važnoj referenci – dio istog dijela Svetog pisma u Levitskom zakoniku 18 kaže da ako legneš s drugim muškarcem, bit ćeš kamenovan do smrti. Samo kažem. Dakle, Ms. Rachel, citirate Levitski zakonik 19, ljubi svoga bližnjega kao samoga sebe. Prethodno poglavlje potvrđuje Božji savršeni zakon kada je riječ o seksualnim pitanjima.«<ref>{{Citiranje weba|last=Adamczeski|first=Ryan|date=September 15, 2025|title=13 of Charlie Kirk's most anti-LGBTQ+ quotes|url=https://www.advocate.com/politics/charlie-kirk-anti-lgbtq-quotes|access-date=September 23, 2025|website=The Advocate}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Ibrahim|first=Nur|date=September 16, 2025|title=Charlie Kirk didn't say gay people should be stoned to death|url=https://www.snopes.com/fact-check/charlie-kirk-gay-people-stoned/|access-date=September 17, 2025|website=[[Snopes]]}}</ref> U istoj epizodi podcasta, Kirk je nazvao homoseksualnost »pogreškom« i usporedio LGBTQ pokret ponosa s poticanjem ovisnika o drogama.<ref>{{Citiranje weba|last=Bollinger|first=Alex|date=June 12, 2024|title=Donald Trump shares stage with rightwing activist who's discussing stoning gay people to death|url=https://www.lgbtqnation.com/2024/06/donald-trump-shares-stage-with-rightwing-activist-whos-discussing-stoning-gay-people-to-death/|access-date=September 12, 2025|website=[[LGBTQ Nation]]}}</ref> === Tradicionalne rodne uloge === Kirk je promovirao tradicionalne rodne uloge, govoreći mladim ženama da idu na fakultet kako bi pronašle muževe i »prihvatile svoje uloge majki i domaćica«.<ref>{{Citiranje novina|last=Kitchener|first=Caroline|date=September 19, 2025|title=What Charlie Kirk Could Mean for the Future of Marriage and Family|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/19/us/politics/charlie-kirk-erika-family-marriage-children.html|access-date=September 24, 2025}}</ref> U listopadu 2021. u svom je podcastu rekao da demokrati žele da Amerikanci žive tamo gdje »nema kulturnog identiteta, gdje živite u seksualnoj anarhiji, gdje je privatno vlasništvo stvar prošlosti, a vladajuća klasa kontrolira sve«.<ref>{{Citiranje novina|last=O'Dell|first=Liam|date=October 9, 2021|title=Charlie Kirk roasted for saying Democrats want Americans to live in 'sexual anarchy'|work=[[Indy100]]|url=https://www.indy100.com/news/charlie-kirk-sexual-anarchy-democrats-b1935376|access-date=November 6, 2021}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Rumpf|first=Sarah|date=October 8, 2021|title=Charlie Kirk Warns That Democrats Want You to 'Live in Sexual Anarchy' and Twitter Wants to Know Why He Can't Comb His Hair|work=[[Mediaite]]|url=https://www.mediaite.com/online/charlie-kirk-warns-that-democrats-want-you-to-live-in-sexual-anarchy-and-twitter-wants-to-know-why-he-cant-comb-his-hair/|access-date=November 6, 2021}}</ref> Nakon reakcija na društvenim mrežama, objavio je izjavu na web stranici Instituta Claremont u kojoj je ponovio i proširio svoje izjave.<ref name="López 2025"/> Prema ''Media Matters for America'', Kirk je na konferenciji ''TPUSA Young Women's Leadership Summit'' 2022. rekao da je »biblijski model« koji žene trebaju slijediti u romantičnim vezama partner koji je »zaštitnik i vođa, i duboko u sebi, velika većina vas se slaže« i da »ako želite upoznati konzervativne muškarce koji su sabrani, koji nisu onako, ''woke beta'' muškaraca, onako, pokrenite lokalnu skupinu za ''Turning Point USA'', upoznati ćete ih mnogo«.<ref>{{Citiranje weba|last=Peltz|first=Madeline|date=June 5, 2022|title=Turning Point USA conference for young women leaders suggests their role is to get married and have babies|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/turning-point-usa-conference-young-women-leaders-suggests-their-role-get-married-and|access-date=June 8, 2022|website=[[Media Matters for America]]}}</ref> Kirk je izjavio da kontracepcija čini žene ljutima i ogorčenima, što je, kako je tvrdio, odgovaralo političkim sklonostima Demokratske stranke. Također je vjerovao da kontracepcija »uništava ženski mozak«. === Rasa === ==== Bijeli Amerikanci ==== Kirk je izrazio uvjerenje u propadanje [[Bijeli Amerikanci|bijelih Amerikanaca]] te da su oni žrtve, što je odražavalo politiku pritužbi.<ref>{{Citiranje novina|last=Reyes|first=Alejandro|date=October 2, 2025|title=Why Charlie Kirk's White Nationalism Resonated With Some Nonwhites Abroad|work=Foreign Policy|url=https://foreignpolicy.com/2025/09/17/why-charlie-kirks-white-nationalism-resonated-with-some-nonwhites-abroad/|access-date=September 24, 2025}}</ref> Godine 2015. Kirk je tvrdio da je izgubio mjesto za pohađanje West Pointa zbog kandidata »drugačije etničke pripadnosti i spola«.<ref name="Guinto"/><ref name="Smith 2025"/> Godine 2018. Kirk je rekao studentskoj publici da je koncept [[Bjelačka privilegija|bijelačke privilegije]] mit i »rasistička ideja«.<ref name="Guinto" /><ref>{{Citiranje weba|last=Kelley|first=Brendan Joel|date=February 16, 2018|title=Turning Point USA's blooming romance with the alt-right|url=https://www.splcenter.org/hatewatch/2018/02/16/turning-point-usas-blooming-romance-alt-right|access-date=June 30, 2021|publisher=Southern Poverty Law Center}}</ref> Zauzimajući »stavove krajnje desnice«, rekao je pratiteljima svog radijskog podcasta 2021. da su demokratske imigracijske politike usmjerene na »smanjivanje i smanjenje bijele demografije u Americi« te je pozvao Teksas da »deputira građanske snage i postavi ih na granicu« kako bi zaštitio »bijelu demografiju u Americi«.<ref name="rub"/><ref>{{Citiranje novina|last=Rumpf|first=Sarah|date=September 23, 2021|title=Charlie Kirk Wants to Start a Border Militia to Protect 'White Demographics in America'|work=[[Mediaite]]|url=https://www.mediaite.com/radio/charlie-kirk-wants-to-start-a-border-militia-to-protect-white-demographics-in-america/|access-date=October 24, 2021}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=New Surge in Support for Replacement Theory Rhetoric|url=https://www.adl.org/resources/article/new-surge-support-replacement-theory-rhetoric|access-date=September 14, 2025|website=adl.org}}</ref> Godine 2023. Kirk je rekao da »crnci iz zabave lutaju uokolo kako bi napadali bijelce« u urbanim predjelima Amerike.<ref name="Charlie Kirk in his own words" /> Godine 2024. rekao je: »Strategija [[Velika zamjena stanovništva|Velika zamjene]], koja se svaki dan rabi na našoj južnoj granici, strategija je zamjene bijele ruralne Amerike nečim drugačijim«,<ref name="Charlie Kirk in his own words">{{Citiranje novina|last=Stein|first=Chris|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk in his own words: 'prowling Blacks' and 'the great replacement strategy'|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/11/charlie-kirk-quotes-beliefs|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250911192408/https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/11/charlie-kirk-quotes-beliefs|archive-date=September 11, 2025}}</ref> i dodao: »Američka demokratska stranka mrzi ovu zemlju. Žele je vidjeti da se raspada. Vole kada Amerika postane manje bijela.«<ref name="Charlie Kirk in his own words" /> Iste je godine Kirk objavio »'Velika zamjena' nije teorija, to je stvarnost«, uz naslov ''Fox Newsa'' koji je glasio: »7,2 milijuna ilegalaca ušlo je u SAD pod Bidenovom administracijom, što je broj veći od stanovništva 36 saveznih država SAD-a.«<ref>{{Citiranje weba|last=Ferral|first=Katelyn|date=March 1, 2024|title=Undocumented immigrants are not proof of a scheme to replace whites with nonwhites|url=https://www.politifact.com/factchecks/2024/mar/01/facebook-posts/undocumented-immigrants-are-not-proof-of-a-scheme/|access-date=June 26, 2025|website=PolitiFact}}</ref> ==== Indijci ==== Kirk je glasno izražavao svoje neodobravanje [[Useljeništvo|imigracije]] Indijaca, posebno nekršćanskih Indijaca, u SAD. Ti su stavovi proizašli iz stavova o ekonomskoj konkurenciji i [[Religijski pluralizam|vjerskom pluralizmu]]. O prvome, Kirk je izjavio da »Amerika ne treba više viza za ljude iz Indije«, tvrdeći da su američkom radnom snagom dominirali indijsko-američki imigranti, što učinkovito smanjuje mogućnosti zapošljavanja za Amerikance.<ref name="w799">{{Citiranje weba|last=Ahuja|first=Aastha|date=September 11, 2025|title='No Form Of Legal Immigration Has...' What Charlie Kirk Said On Indians In US|url=https://www.ndtv.com/world-news/enough-already-what-charlie-kirk-said-on-indians-immigrating-to-us-9255537|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[NDTV]]}}</ref> O potonjem, Kirk je komentirao kako je rasa manje važna za kulturu od religije, navodeći da bi »Amerika i dalje bila Amerika« da je etnički sastavljena od 90 % Indijaca, sve dok su to kršćanski Indijci.<ref name="w283">{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title=From abortion to Indians in the US: 5 extreme claims that Charlie Kirk propagated|work=[[Hindustan Times]]|url=https://www.hindustantimes.com/world-news/us-news/from-abortion-to-indians-in-the-us-5-extreme-claims-that-slain-conservative-star-charlie-kirk-propagated-101757578531781.html|access-date=September 13, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Kirk je detaljnije opisao autohtonu indijsku religiju [[hinduizam]] i svoje neodobravanje njezine moralnosti zbog [[Politeizam|politeizma]], navodeći: »Kada imate više bogova, dobivate različite morale. A Zapad je uglavnom prihvatio ideju da postoji standard ponašanja ili najbolji način života.«<ref name="Seely 2025">{{Citiranje novina|last=Seely|first=Taylor|date=September 14, 2025|title=How Charlie Kirk's Christian religious beliefs shaped his advocacy|work=[[USA Today]]|url=https://www.usatoday.com/story/news/politics/arizona/2025/09/14/charlie-kirk-christian-religious-beliefs-shaped-advocacy/86116403007/|access-date=September 19, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Nadalje, kao odgovor na upit o tome kako ta tvrdnja ne uključuje druge religijske svjetonazore, odgovorio je: »Ne nastojim biti uključiv, tražim ono što je najbolje. A [[Deset Božjih zapovijedi|Deset zapovijedi]] su ono što je najbolje. Bi li to bilo uvredljivo mladom hinduističkom dijetetu? Možda, a možda i ne. Ali to je također podsjetnik da žive u zemlji koja je [[Monoteizam|monoteistička]] zemlja.«<ref name="Seely 2025" /> === Islam === Godine 2025. Kirk je napisao da je »islam mač kojim ljevica prereže grkljan Americi.«<ref name=":3">{{Citiranje novina|last=Harb|first=Ali|title=Israeli leaders heap praise on Charlie Kirk as a staunch ally of Israel|language=en|work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/9/11/israeli-leaders-heap-praise-on-charlie-kirk-as-a-staunch-ally-of-israel|access-date=September 13, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Nakon pobjede [[Zohran Mamdani|Zohrana Mamdanija]] na [[Demokratski predizbori za gradonačelnika New Yorka 2025.|demokratskim predizborima za gradonačelnika New Yorka 2025.]], Kirk je objavio da je »prije 24 godine skupina muslimana ubila 2753 ljudi 11. rujna. Sada je muslimanski socijalist na putu da vodi New York.« Liberalna komentatorica ''Fox Newsa'' Jessica Tarlov zamolila je Kirka da ukloni »grubu i islamofobnu« objavu.<ref>{{Citiranje novina|last=Baragona|first=Justin|date=June 25, 2025|title=MAGA spirals into ugly Islamophobia after Mamdani's win, warns New York 'is about to see 9/11 2.0'|language=en-US|work=[[The Independent]]|url=https://www.the-independent.com/news/world/americas/us-politics/zohran-mamdani-islamophobia-maga-laura-loomer-b2776797.html|access-date=June 26, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> U zasebnoj objavi, Kirk je tvrdio da »nije islamofobija primijetiti da muslimani žele uvesti vrijednosti na Zapad koje nastoje destabilizirati našu civilizaciju.«<ref>{{Citiranje weba|last=Axelrod|first=Tal|date=June 26, 2025|title=MAGA erupts with Islamophobic attacks on Zohran Mamdani|url=https://www.axios.com/2025/06/25/zohran-mamdani-muslim-islamophobia-maga|archive-url=|archive-date=|access-date=July 2, 2025|website=[[Axios (website)|Axios]]|language=en}}</ref> Ranije, 2018. godine, Kirk je govorio na godišnjoj konferenciji antimuslimanske skupine ''ACT for America'', organizacije s višestrukim vezama s Turning Point USA-om.<ref>{{Citiranje weba|date=February 14, 2019|title=Turning Point USA|url=https://www.adl.org/resources/backgrounder/turning-point-usa|archive-url=|archive-date=|access-date=July 18, 2025|website=[[Anti-Defamation League]]|language=en}}</ref> === Imigracija i deportacija === Na događaju 2023. na Državnom Sveučilištu u Missouriju, Kirk je rekao da imigraciju u Sjedinjene Države treba potpuno zaustaviti.<ref name=":2"/> Uoči predsjedničkih izbora 2024. Kirk je promovirao lažnu tvrdnju da Haićani u [[Springfield, Ohio|Springfieldu, Ohio]], [[Prijevara o jedenju kućnih ljubimaca u Springfieldu|jedu kućne ljubimce i druge divlje životinje stanovnika]].<ref>{{Citiranje weba|date=September 9, 2024|title=Charlie Kirk amplifies since-debunked social media rumor about Haitian immigrants in Springfield, Ohio|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-amplifies-debunked-social-media-rumor-about-haitian-immigrants|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> Kirk je pozvao na upotrebu sile protiv migranata na granici SAD-a i Meksika, uključujući upotrebu suzavca, gumenih metaka i bičeva. Kirk je rekao da migranti »nameću silu sami na sebe« tako što »upadaju« u državu. Opravdavajući ovu upotrebu sile, Kirk je promovirao lažne tvrdnje o nesrazmjernom kriminalu među migrantima, rekavši: »To su muškarci koji će ući u vaše zajednice i provaliti u vaše domove i silovati vaše žene, oteti vašu djecu. Ali, hej, oni su – oni su [[DREAM Act|sanjari]].«<ref>{{Citiranje weba|date=March 22, 2024|title=Charlie Kirk calls for shooting and whipping migrants on the southern border: "If you enter, we have lethal force, and we're willing to use it."|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-calls-shooting-and-whipping-migrants-southern-border-if-you-enter-we-have|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> Kirk je 2023. godine pozvao na deportaciju i deplatformiranje [[Mehdi Hasan|Mehdija Hasana]] zbog njegovih stavova o pandemiji COVID-19, nazivajući ga »neurotičnim luđakom« i rekavši: »Pošaljite ga natrag u zemlju iz koje je došao. Sveta kravo! Maknite ga s televizije. Poništite mu vizu.«<ref>{{Citiranje novina|title=Mehdi Hasan: Trump Weaponizes Murder of Charlie Kirk to Attack the Left|language=en|work=[[Democracy Now!]]|url=https://www.democracynow.org/2025/9/12/mehdi_hasan|access-date=September 13, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> U listopadu 2023. Kirk je također nazvao američku kongresnu zastupnicu [[Ilhan Omar]] »simpatizerkom terorista« i pozvao na njezinu deportaciju.<ref name=":2"/> === Američki Židovi i antisemitizam === U listopadu 2023., Kirk je u emisiji ''The Charlie Kirk Show'' rekao da su »židovski donatori bili mehanizam broj 1 financiranja radikalnih, neoliberalnih, kvazimarksističkih politika otvorenih granica... Ovo je zvijer koju su stvorili sekularni Židovi, a on sada dolazi po Židove«, te je također sugerirao da ti Židovi kontroliraju »ne samo fakultete; to su neprofitne organizacije, to su filmovi, to je Hollywood, to je sve«. Ubrzo nakon toga, rekao je da su »Židovi bili jedni od najvećih financijera [[Kulturni marksizam|kulturnih marksističkih]] ideja i podupiratelja tih ideja u posljednjih 30 ili 40 godina«.<ref>{{Citiranje weba|last=Rascouët-Paz|first=Anna|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk once said Jewish money was ruining US culture|url=https://www.snopes.com//fact-check/charlie-kirk-jewish-money-quote/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[Snopes]]|language=en}}</ref> Kirk je pozvao američke Židove da prestanu »subvencionirati vlastitu propast podržavajući institucije koje uzgajaju antisemite i podržavaju genocidne ubojice«.<ref name="TimesofIsrael"/> U studenom 2023. Kirk je rekao da »židovske zajednice guraju upravo onu vrstu mržnje protiv bijelaca za koju tvrde da žele da je ljudi prestanu koristiti protiv njih.« Nastavio je tvrdeći da je »filozofski temelj anti-bjelaštva uglavnom financiran od strane židovskih donatora«, ali je rekao da je zadovoljan što neki donatori preispituju svoju odluku.<ref>{{Citiranje weba|date=November 16, 2023|title=Charlie Kirk defends Elon Musk's antisemitism: 'Some of the largest financiers of left-wing anti-white causes have been Jewish Americans'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-defends-elon-musks-antisemitism-some-largest-financiers-left-wing-anti|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> Neke židovske javne osobe branile su Kirka od optužbi za antisemitizam, navodeći njegov proizraelski stav. Kirka su financirali neki židovski donatori, uključujući Bernarda Marcusa.<ref>{{Citiranje weba|last=Gross|first=Judah Ari|date=September 11, 2025|title=Jewish groups 'horrified' by Kirk's killing, rising political violence|url=https://ejewishphilanthropy.com/jewish-groups-horrified-by-kirks-killing-rising-political-violence/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[EJewish Philanthropy]]}}</ref> U srpnju 2025. Kirk je upozorio svoje sljedbenike na mržnju prema Židovima, nazivajući je »zlom« i »demonskom«.<ref>{{Citiranje novina|last=Wolicki|first=Pesach|date=July 20, 2025|title=Charlie Kirk's role in defending Israel and the growing generational divide – opinion|work=[[The Jerusalem Post]]|url=https://www.jpost.com/opinion/article-861562}}</ref> Citira ga se: »nijedna nežidovska osoba mojih godina nema dulju ili jasniju povijest podrške [[Izrael|Izraelu]], simpatije prema židovskom narodu ili protivljenja antisemitizmu od mene«.<ref name="TimesofIsrael" /> Međutim, Kirka su za [[antisemitizam]] optužile i brojne osobe i organizacije;<ref name="TimesofIsrael"/><ref name=":1">{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title=Israeli, world officials give condolences, condemn Charlie Kirk assassination|work=[[The Jerusalem Post]]|url=https://www.jpost.com/international/article-867062|access-date=September 10, 2025}}</ref> Antidifamacijska liga optužila je Kirka za stvaranje »ogromne platforme za ekstremiste i krajnje desničarske teoretičare zavjere«.<ref name="TimesofIsrael" /> === Klimatske promjene === Kirk se protivio [[Pariški sporazum|Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama]] iz 2016.<ref name="DeSmog" /> Promovirao je [[poricanje klimatskih promjena]], nazivajući [[Klimatske promjene|globalno zagrijavanje]] prijevarom.<ref>{{Citiranje weba|date=April 21, 2025|title=Eight of the top 10 online shows are spreading climate misinformation|url=https://yaleclimateconnections.org/2025/04/eight-of-the-top-10-online-shows-are-spreading-climate-misinformation/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250914220202/https://yaleclimateconnections.org/2025/04/eight-of-the-top-10-online-shows-are-spreading-climate-misinformation/|archive-date=14. rujna 2025.|access-date=September 10, 2025|website=Yale Climate Connections|language=en-US|url-status=live}}</ref> Godine 2017. Kirk je priznao da je TPUSA prihvatila [[Energetski lobi|financiranje]] od industrije fosilnih goriva. Progovorio je protiv ukidanja [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] i protivio se studentskim kampanjama koje su vršile pritisak na sveučilišta da se odreknu fosilnih goriva.<ref name="DeSmog">{{Citiranje novina|date=2021|title=Charlie Kirk|work=[[DeSmog]]|url=https://www.desmog.com/charlie-kirk/|url-status=live|access-date=September 24, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20210423011751/https://www.desmog.com/charlie-kirk/|archive-date=April 23, 2021}}</ref> Godine 2021. video Turning Point USA-a u kojem su sudjelovali Kirk i [[Candace Owens]] tvrdio je da »nema činjeničnih podataka koji bi potvrdili globalno zagrijavanje« i da znanstvenici ne znaju uzrok; ''Science Feedback'' ocijenio je te tvrdnje netočnima. Kirk je kasnije izdao ispravak i video je uklonjen.<ref name="auto2">{{Citiranje weba|last=Bellanger|first=Boris|date=April 16, 2021|title=In viral Turning Point USA video, Candace Owens and Charlie Kirk falsely claim there is no evidence of global warming and scientists don't know the cause|url=https://science.feedback.org/review/in-viral-turning-point-usa-video-candace-owens-and-charlie-kirk-falsely-claim-there-is-no-evidence-of-global-warming-and-scientists-dont-know-the-cause/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250918081350/https://science.feedback.org/review/in-viral-turning-point-usa-video-candace-owens-and-charlie-kirk-falsely-claim-there-is-no-evidence-of-global-warming-and-scientists-dont-know-the-cause/|archive-date=18. rujna 2025.|access-date=September 16, 2024|website=Science Feedback|publisher=[[Climate Feedback]]|url-status=live}}</ref> Godine 2022. Kirk je upozorio da će klimatski aktivizam narušiti američki suverenitet i privatno vlasništvo, opisujući ga kao [[Trojanski konj|trojanskog konja]] [[Marksizam|marksizma]] i uspoređujući ga s »[[Poganstvo|pseudopoganstvom]]«. Izjavu da su klimatske promjene egzistencijalna prijetnja nazvao je »potpunom besmislicom«, navodeći da ako je nekome najveća briga u životu egzistencijalna, onda on ima sjajan život, te je dodao da ne vjeruje da je ljudska aktivnost pokretač klimatskih promjena.<ref>{{Citiranje weba|date=August 8, 2022|title=Charlie Kirk likens concern about climate change to 'pseudo-paganism'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-likens-concern-about-climate-change-pseudo-paganism|archive-url=https://web.archive.org/web/20250918220511/https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-likens-concern-about-climate-change-pseudo-paganism|archive-date=18. rujna 2025.|access-date=September 12, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en|url-status=live}}</ref> == Bilješke == {{Bilješke}} == Izvori == {{Izvori}}{{GLAVNIRASPORED:Kirk, Charlie}} [[Kategorija:Životopisi, Illinois]] [[Kategorija:Konzervativizam]] [[Kategorija:Američki publicisti]] [[Kategorija:Američki pro-life aktivisti]] [[Kategorija:Žrtve atentata]] p3k2gf4gmrov8ahwib58q3kkr17mcxr 7577993 7577918 2026-08-15T15:35:32Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Aurh|Aurh]] ([[User talk:Aurh|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]] 7475687 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Charlie Kirk | slika = Charlie Kirk in Tampa July 2025 (cropped).jpg | veličina = 250px | opis_slike = Charlie Kirk na Student Action Summitu, [[Tampa, Florida]], 2025. | rodno_ime = Charles James Kirk | rođenje = 14. listopada 1993. | mjesto_rođenja = [[Arlington Heights, Illinois]], SAD | smrt = 10. rujna 2025. | mjesto_smrti = [[Orem, Utah]], SAD | uzrok_smrti = ubojstvo vatrenim oružjem | poslodavac = [[Turning Point USA]] | zanimanje = {{hlist|politički aktivist|publicist|medijska osoba|organizator}} | godine_rada = 2012. – 2025. | stranka = [[republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] | vjera = [[evangelizam]]<ref>{{Cite news |last=Crump |first=James |date=October 19, 2020 |title=Charlie Kirk's Twitter account locked for spreading misinformation about mail-in votes |url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-election-2020/charlie-kirk-twitter-mail-in-ballot-misinformation-turning-point-usa-trump-b1157145.html |access-date=November 13, 2020 |work=The Independent}}</ref><br> ([[Calvary Chapel Association]])<ref>{{cite web |last1=Branson-Potts |first1=Hailey |date=November 24, 2024 |title=In California, Charlie Kirk's pastor sees God's hand in Trump's win |url=https://www.columbian.com/news/2024/nov/24/in-california-charlie-kirks-pastor-sees-gods-hand-in-trumps-win/ |access-date=September 10, 2025 |publisher=[[The Columbian]]}}</ref> | supruga = [[Erika Frantzve]] (od 2021.) | djeca = 2 | potpis = Charlie kirk.svg | glas = {{glas|datoteka=Charlie Kirk and "Biblical Citizens".ogg|opis=Kirkov govor o utjecaju religije na ljudsko ponašanje|snimljeno=15. ožujka 2022.|naslov=Kirkov glas}} }} '''Charles James Kirk''' ([[Arlington Heights, Illinois]], [[14. listopada]] [[1993.]] – [[Orem, Utah]], [[10. rujna]] [[2025.]]) bio je američki politički aktivist, publicist i medijska osoba [[kršćanstvo|kršćanske]] [[Politička desnica|desnice]]. Bio je jedan od osnivača konzervativne organizacije [[Turning Point USA]]{{Efn|Doslovno: ''Prekretnica SAD''}} (TPUSA) 2012. godine te njezin izvršni direktor. Objavio je niz knjiga te vodio [[Razgovorna emisija|razgovornu emisiju]] ''The Charlie Kirk Show''. U posljednjim godinama života prepoznat je kao jedan od najistaknutijih osoba [[Pokret MAGA|pokreta MAGA]] u američkoj [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanskoj stranci]]. Kirk je rođen i odrastao u [[Arlington Heights, Illinois|Arlington Heightsu]] i [[Prospect Heights, Illinois|Prospect Heightsu, Illinois]], naseljima u predgrađu [[Chicago|Chicaga]]. Jedan je semestar pohađao [[Harper College]], a zatim se ispisao kako bi se mogao predati političkom aktivizmu. Radio je s raznim donatorima kako bi financirao TPUSA, a proslavio se originalnim debatnim nastupima u formatu ''Prove Me Wrong'' ('Dokažite da sam u krivu') na [[Sveučilišni kampus|kampusima fakulteta]]. Utjecaj TPUSA-a proširio je kroz inicijative kao što je ''Nadzorna lista profesora'' i masovne skupove za mlade glasače, zbog čega se smatra da je pospješio interes mladih Amerikanaca za [[Konzervativizam u SAD-u|politički konzervativizam]].<ref>{{Cite web |last=Siegel |first=Benjamin |title=How Charlie Kirk's influence with younger voters helped Donald Trump: ANALYSIS |url=https://abcnews.go.com/Politics/charlie-kirks-influence-younger-voters-helped-donald-trump/story?id=125518800 |access-date=September 14, 2025 |website=ABC News |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Paz |first=Christian |date=September 12, 2025 |title=How Charlie Kirk remade Gen Z |url=https://www.vox.com/politics/461498/charlie-kirk-remade-gen-z-transform-conservative-youth-politics-legacy |access-date=September 14, 2025 |website=Vox |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Service |first=Kathryn Post-Religion News |date=September 12, 2025 |title=Charlie Kirk Rallied Young Christians into a Political Movement |url=https://www.christianitytoday.com/2025/09/charlie-kirk-college-christians-campus-politics/ |access-date=September 14, 2025 |website=Christianity Today |language=en-US}}</ref> Pod Kirkovim vodstvom, TPUSA je razvio nekoliko podgrupacija, uključujući [[Turning Point Action|''Turning Point Action'']] te ''Turning Point Faith'', koji je djelovao s ciljem mobilizacije vjerskih zajednica oko konzervativnih političkih ciljeva. Iako je prvotno kritizirao evangeličku desnicu, Kirk je s vremenom postao pristaša [[Kršćanski nacionalizam|kršćanskog nacionalizma]], zagovaravši da kršćanstvo postane službena religija države te primarna religija naroda SAD-a. Bio je ključni suradnik [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] i zagovarao je njegovu konzervativnu politiku. Suprotstavljao se [[Pobačaj|pobačaju]], [[Kontrola vatrenog oružja|kontroli vatrenog oružja]], [[Raznolikost, jednakost i uključivost|DEI programima]] i pravima [[LGBT]] osoba. Njegova kontroverznija stajališta uključuju kritike [[Zakon o građanskim pravima|Zakona o građanskim pravima]] iz 1964. i [[Martin Luther King, Jr.|Martina Luthera Kinga Jr.]], promociju [[Dezinformacije o COVID-u 19|dezinformacija o COVID-u 19]], protivljenje [[Imigracija|imigraciji]], zagovaranje teorije zavjere o [[Velika zamjena stanovništva|Velikoj zamjeni stanovništva]] i lažne tvrdnje o [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|»izbornoj prijevari« 2020.]] U sklopu TPUSA-a, Kirk je organizirao prijevoz studenata autobusima na skup koji je doveo do [[Juriš na Kapitol Sjedinjenih Država|juriša na Kapitol]] 6. siječnja 2021. godine, za što se branio šutnjom pred [[Komisija za 6. siječnja|Komisijom za 6. siječnja]]. Dana 10. rujna 2025. Kirk je [[Ubojstvo Charlieja Kirka|usmrćen pucnjem u vrat]] tijekom svoga debatnog nastupa za TPUSA na kampusu [[Sveučilište Utah Valley|Sveučilišta Utah Valley]]. Njegova je smrt privukla pozornost međunarodne zajednice i potaknula osudu političkog nasilja među istaknutim domaćim i inozemnim osobama. == Rani život i obrazovanje == Charles James Kirk rođen je 14. listopada 1993. u [[Arlington Heights, Illinois|Arlington Heightsu u Illinoisu]], u predgrađu [[Chicago|Chicaga]],<ref name="NYT Obit">{{Citiranje novina|last=Risen|first=Clay|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk, Right-Wing Force and a Close Trump Ally, Dies at 31|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/10/us/politics/charlie-kirk-dead.html|access-date=September 23, 2025}}</ref> a odrastao je u obližnjem [[Prospect Heights, Illinois|Prospect Heightsu]].<ref name="keilman">{{Citiranje novina|last=Keilman|first=John|date=October 22, 2018|title=Before Trump and Kanye became fans, Charlie Kirk battled 'Marxist' high school teachers in Chicago's suburbs|work=[[Chicago Tribune]]|url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-met-charlie-kirk-turning-point-campus-conservatives-profile-20181019-story.html|url-status=live|access-date=September 27, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20250911090345/https://www.chicagotribune.com/2018/10/22/before-trump-and-kanye-became-fans-charlie-kirk-battled-marxist-high-school-teachers-in-chicagos-suburbs/|archive-date=11. rujna 2025.}}</ref> Njegov otac Robert W. Kirk arhitekt je koji je bio uključen u izgradnju [[Trump Tower|Trump Towera]].<ref name="Beaumont 2025">{{Citiranje novina|last=Beaumont|first=Peter|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk obituary|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/11/charlie-kirk-obituary|access-date=September 14, 2025}}</ref><ref name=":5">{{Citiranje novina|last=Sommerlad|first=Joe|date=September 12, 2025|title=What we know about Charlie Kirk's family|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/americas/us-politics/erika-charlie-kirk-wife-family-kids-b2825273.html|access-date=September 14, 2025}}</ref> Njegova majka Kathryn (rođena Smith) bivša je trgovkinja na [[Chicago Mercantile Exchange|Chicago Mercantile Exchangeu]] koja je potom radila kao savjetnica za mentalno zdravlje.<ref name="keilman" /><ref name="Beaumont 2025" /><ref name=":5" /> Imao je jednu, mlađu sestru Mary, koja je kasnije postala [[Kustos (muzej)|kustosica umjetnosti]] u Chicagu.<ref>{{Citiranje weba|last=Esposito|first=Laura|date=September 15, 2025|title=Charlie Kirk's 'Secret Sister' Is Apparently a Bernie Bro|url=https://www.thedailybeast.com/charlie-kirks-secret-sister-is-apparently-a-bernie-bro/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250923183522/https://www.thedailybeast.com/charlie-kirks-secret-sister-is-apparently-a-bernie-bro/|archive-date=23. rujna 2025.|access-date=September 18, 2025|website=[[The Daily Beast]]}}</ref> Kirk je svoje roditelje opisao kao [[Frakcije Republikanske stranke u SAD-u|umjerene republikance]].<ref name="keilman" /> Bili su aktivni u konzervativnim krugovima, a njegov otac bio je glavni donator [[Predsjednička kampanja Mitta Romneyja 2012.|predsjedničke kampanje Mitta Romneyja 2012.]]<ref name="NYT Obit" /> Odgojen u Prezbiterijanskoj crkvi, Kirk je bio član [[Američki izviđači|Američkih izviđača]] i stekao je čin ''[[Eagle scout|Eagle scouta]]''.<ref name="Manzhos2025">{{Citiranje weba|last=Manzhos|first=Mariya|date=September 11, 2025|title=Following the fatal shooting of Charlie Kirk, religious leaders focus on pastoral care, reflect on living faith in public|url=https://www.deseret.com/faith/2025/09/11/charlie-kirk-assassination-faith-leaders-respond/|access-date=September 14, 2025|website=[[Deseret News]]}}</ref> U osnovnoj školi doživio je razdoblje političkog buđenja, tijekom kojeg je čitao knjige ekonomista [[Milton Friedman|Miltona Friedmana]] i sve su ga više privlačila načela Republikanske stranke.<ref name="keilman" /> Godine 2010., tijekom treće godine u [[Srednja škola Wheeling|srednjoj školi Wheeling]], Kirk se dobrovoljno prijavio za uspješnu kampanju republikanca iz Illinoisa [[Mark Kirk|Marka Kirka]] (nije u rodu) za američki Senat.<ref>{{Citiranje novina|last=Lester|first=Kerry|date=April 29, 2013|title=Perfect storm launches 19-year-old Wheeling native into political punditry|work=[[Daily Herald (Arlington Heights, Illinois)|Daily Herald]]|url=http://www.dailyherald.com/article/20130429/news/704299942/|url-status=live|url-access=subscription|access-date=January 31, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180129184002/http://www.dailyherald.com/article/20130429/news/704299942|archive-date=January 29, 2018}}</ref> Tijekom treće je godine također počeo slušati ''[[The Rush Limbaugh Show]]'', istaknutu konzervativnu [[Razgovorna emisija|razgovornu emisiju]]. <ref name="NYT Obit" /> U posljednjoj godini srednje škole pokrenuo je bojkot kolačića u školskoj kantini kako bi se prethodno povišene cijene snizile.<ref name="keilman"/> Također je napisao esej za stranicu krajnje desnice ''[[Breitbart News]]'', u kojem je tvrdio da postoji liberalna pristranost u srednjoškolskim udžbenicima; to je dovelo do njegovog prvog medijskog nastupa na ''[[Fox Business|Fox Businessu]]'' u dobi od 17 godina.<ref name="Smith 2025">{{Citiranje novina|last=Smith|first=David|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk: Trump ally and divisive provocateur who became US right's 'youth whisperer'|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|access-date=September 14, 2025}}</ref><ref name="Bim">{{Citiranje novina|last=Bim|first=Mara Richards|date=September 10, 2025|title=How Charlie Kirk went from college dropout to Trump influencer|work=[[Baptist News Global]]|url=https://baptistnews.com/article/how-charlie-kirk-went-from-college-dropout-to-trump-influencer-2/|access-date=September 17, 2025}}</ref> Kirk se prijavio na [[Vojna akademija West Point|Vojnu akademiju West Point]] u New Yorku, ali je 2012. odbijen.<ref name="Smith 2025"/><ref name="Bim"/> Primljen je na [[Sveučilište Baylor]] u [[Waco (Teksas)|Wacu u Teksasu]], ali je odlučio upisati [[Harper College]], dvogodišnji fakultet u [[Palatine, Illinois|Palatineu u Illinoisu]], sjeverozapadnom predgrađu Chicaga. Ispisao se nakon jednog semestra.<ref name="NYT Obit"/> <ref name="Smith 2025" /> Godine 2015. Kirk se upisao na izvanredni studij na [[King's College (New York City)|King's Collegeu]] u New Yorku, gdje je pohađao nastavu na daljinu.<ref>{{Citiranje novina|last=Nelson|first=Rebecca|date=March 25, 2015|title=The 21-Year-Old Becoming a Major Player in Conservative Politics|work=The Atlantic|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2015/03/the-21-year-old-becoming-a-major-player-in-conservative-politics/451110/|access-date=September 18, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20160727003545/https://www.theatlantic.com/politics/archive/2015/03/the-21-year-old-becoming-a-major-player-in-conservative-politics/451110/|archive-date=July 27, 2016}}</ref> Nikada nije stekao fakultetsku diplomu, a tu je činjenicu često isticao u raspravama s akademicima i studentima.<ref>{{Citiranje novina|last=Sheerin|first=Jude|last2=Faguy|first2=Ana|date=September 13, 2025|title=What to know about Charlie Kirk, Trump ally and conservative activist|work=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/articles/cdxqnkwerj7o|access-date=September 19, 2025}}</ref> == Politički stavovi == Iako je bio utjecajan u [[Sjedinjene Američke Države|američkom]] [[konzervativizam|konzervativnom]] pokretu, posebno među mladim [[kršćanin|kršćanima]],<ref>{{Cite web|last=Paz|first=Christian|date=September 12, 2025|title=How Charlie Kirk remade Gen Z|url=https://www.vox.com/politics/461498/charlie-kirk-remade-gen-z-transform-conservative-youth-politics-legacy|archive-url=https://web.archive.org/web/20250917053725/https://www.vox.com/politics/461498/charlie-kirk-remade-gen-z-transform-conservative-youth-politics-legacy|archive-date=September 17, 2025|access-date=September 14, 2025|website=[[Vox (website)|Vox]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Post|first=Kathryn|date=September 12, 2025|title=Charlie Kirk Rallied Young Christians into a Political Movement|url=https://www.christianitytoday.com/2025/09/charlie-kirk-college-christians-campus-politics/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250913055212/https://www.christianitytoday.com/2025/09/charlie-kirk-college-christians-campus-politics/|archive-date=September 13, 2025|access-date=September 14, 2025|website=[[Christianity Today]]|language=en-US}}</ref> Kirkov politički aktivizam predmet je kritika i kontroverzi.<ref>{{cite news|last=Smith|first=David|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk: Trump ally and divisive provocateur who became US right's 'youth whisperer'|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|access-date=September 22, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250921234324/https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|archive-date=September 21, 2025|issn=0261-3077}}</ref> ''[[The New York Times]]'' pisao je da je Kirk u [[Kršćanska desnica|kršćanskoj desnici]] predstavljao simbol nade.<ref name="DiasGraham2025">{{cite news|last1=Dias|first1=Elizabeth|last2=Graham|first2=Ruth|date=September 11, 2025|title=Kirk's Christian Supporters Mourn Him as a Martyr|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/11/us/charlie-kirk-martyr-conservative-christians.html|access-date=September 12, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250917044608/https://www.nytimes.com/2025/09/11/us/charlie-kirk-martyr-conservative-christians.html|archive-date=September 17, 2025}}</ref> Grupe koje proučavaju [[govor mržnje]], uključujući „Southern Poverty Law Center”, opisale su njegovu [[Retorika|retoriku]] kao razdornu, [[rasizam|rasističku]], [[ksenofobija|ksenofobnu]] i [[ekstremizam|ekstremističku]]. Kirk se nije slagao s kritičarima koji su tvrdili da je stvorio »toksično« okruženje na internetu, izjavivši: »Neslaganje je zdrav dio naših sustava.«<ref>{{Cite news|last=Rogers|first=Katie|date=September 10, 2025|title=Inside the Close Alliance Between Trump and Charlie Kirk|newspaper=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/10/us/politics/trump-charlie-kirk-ally.html|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250918002750/https://www.nytimes.com/2025/09/10/us/politics/trump-charlie-kirk-ally.html|archive-date=September 18, 2025|quote=Mr. Kirk's own rhetoric was long cast as racist, xenophobic and extreme by groups that study hate speech, including the Southern Poverty Law Center. For years, he used his various platforms to decry racial equity programs, float an array of conspiracy theories and test out divisive messaging that Mr. Trump has later adopted.}}</ref> Kirkove stavove razni mediji i stručnjaci opisali su kao [[Krajnja desnica|krajnje desničarske]],<ref>Stone, Peter (2. marec 2024). "A far-right US youth group is ramping up its movement to back election deniers". The Guardian. Pridobljeno 5. avgusta 2025. Kirk chases conspiracies that animate his followers and generate funds," the long-time GOP consultant Tyler Montague said. "Kirk has used this method to push conspiracies about election fraud, Christian nationalism, anti-immigrant xenophobia, and now he's opened a new front in racism with his Martin Luther King attacks.</ref><ref>Rudnick, Dennis L. (2024). Resisting Divide-and-Conquer Strategies in Education: Pathways and Possibilities. Myers Education Press. TPUSA was founded in 2012 by Charlie Kirk, who promotes Christian Nationalism and far-right politically conservative politics.</ref><ref>{{bulleted list||{{cite news |last1=Bertrand |first1=Solenne |last2=Tésorière |first2=Ronan |date=September 10, 2025 |title=L'influenceur Charlie Kirk, proche de Trump, tué par balle en plein meeting |language=fr |trans-title=Influencer Charlie Kirk, close to Trump, shot dead during rally |work=[[Le Parisien]] |url=https://www.leparisien.fr/international/etats-unis/etats-unis-linfluenceur-dextreme-droite-charlie-kirk-se-fait-tirer-dessus-lors-dun-evenement-10-09-2025-S6SWWCC27ZGEFP4Y25DUFR4DXY.php |archive-url=https://web.archive.org/web/20250915052129/https://www.leparisien.fr/international/etats-unis/etats-unis-linfluenceur-dextreme-droite-charlie-kirk-se-fait-tirer-dessus-lors-dun-evenement-10-09-2025-S6SWWCC27ZGEFP4Y25DUFR4DXY.php |archive-date=September 15, 2025}}|{{cite news |last=Deliso |first=Meredith |date=September 11, 2025 |title=Manhunt for shooter continues after Charlie Kirk killed in 'political assassination' |url=https://abcnews.go.com/US/charlie-kirk-shot-event-utah-university-jd-vance/story?id=125451514 |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918181030/https://abcnews.go.com/US/charlie-kirk-shot-event-utah-university-jd-vance/story?id=125451514 |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite news |date=September 10, 2025 |title=Charlie Kirk, influenceur conservateur pro-Trump, tué par balle lors d'un rassemblement dans une université de l'Utah, le tireur est toujours en fuite |language=fr |trans-title=Charlie Kirk, pro-Trump conservative influencer, shot dead at Utah university rally, shooter still at large |url=https://www.lemonde.fr/international/article/2025/09/10/charlie-kirk-l-influenceur-conservateur-americain-blesse-par-balles-lors-d-un-rassemblement-dans-une-universite-de-l-utah_6640349_3210.html |work=[[Le Monde]] |agency=[[Agence France-Presse]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918001711/https://www.lemonde.fr/international/article/2025/09/10/charlie-kirk-l-influenceur-conservateur-americain-blesse-par-balles-lors-d-un-rassemblement-dans-une-universite-de-l-utah_6640349_3210.html |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite news |last=Busslinger |first=Boris |date=September 11, 2025 |title=Charlie Kirk, le martyr du trumpisme qui pourrait mettre le feu aux poudres |language=fr |trans-title=Charlie Kirk, the martyr of Trumpism who could set the powder keg alight |url=https://www.letemps.ch/monde/charlie-kirk-le-martyr-du-trumpisme-qui-pourrait-mettre-le-feu-aux-poudres |work=[[Le Temps (Ženeva)|Le Temps]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250916195029/https://www.letemps.ch/monde/charlie-kirk-le-martyr-du-trumpisme-qui-pourrait-mettre-le-feu-aux-poudres |archive-date=September 16, 2025}}|{{cite news |date=September 10, 2025 |title=Figure de l'extrême droite américaine et pro Trump, Charlie Kirk a été tué en plein meeting |language=fr |trans-title=American far-right and pro-Trump figure Charlie Kirk was killed in the middle of a rally |url=https://www.ouest-france.fr/monde/etats-unis/linfluenceur-charlie-kirk-figure-de-lextreme-droite-americaine-et-pro-trump-blesse-par-balle-f15e3a76-8e79-11f0-b582-5820cfc46140 |work=[[Ouest-France]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250915111819/https://www.ouest-france.fr/monde/etats-unis/linfluenceur-charlie-kirk-figure-de-lextreme-droite-americaine-et-pro-trump-blesse-par-balle-f15e3a76-8e79-11f0-b582-5820cfc46140 |archive-date=September 15, 2025}}|{{cite news |last=Armentrout |first=Mitchell |date=July 16, 2024 |title=Chicago suburban native, far-right conservative talk show host Charlie Kirk speaks at RNC |url=https://www.nprillinois.org/government-politics/2024-07-16/chicago-suburban-native-far-right-conservative-talk-show-host-charlie-kirk-speaks-at-rnc |work=[[NPR]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240913070251/https://www.nprillinois.org/government-politics/2024-07-16/chicago-suburban-native-far-right-conservative-talk-show-host-charlie-kirk-speaks-at-rnc |archive-date=September 13, 2024}}|{{cite news |date=September 11, 2025 |title=Charlie Kirk: Trump's fiery far-right 'youth whisperer' |url=https://www.france24.com/en/americas/20250911-charlie-kirk-trump-s-fiery-supporter-and-us-far-right-youth-whisperer |work=[[France24]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250911190405/https://www.france24.com/en/americas/20250911-charlie-kirk-trump-s-fiery-supporter-and-us-far-right-youth-whisperer |archive-date=September 11, 2025}}|{{cite news |last=Reevey |first=Luke |date=September 11, 2025 |title=Charlie Kirk shooting: Video captures terror on Utah campus as gunshot heard |url=https://www.the-independent.com/tv/news/charlie-kirk-shooting-utah-panic-video-b2824905.html |work=[[The Independent]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250915034417/https://www.the-independent.com/tv/news/charlie-kirk-shooting-utah-panic-video-b2824905.html |archive-date=September 15, 2025}}|{{cite book |last=Boedy |first=Matthew |date=2025 |title=The Seven Mountains Mandate: Exposing the Dangerous Plan to Christianize America and Destroy Democracy |publisher=Presbyterian Publishing |isbn=978-0664269210}}|{{cite news |date=September 13, 2025 |title=Charlie Kirk und Bürgerkriegsangst: Die Radikalisierung der USA |language=de |trans-title=Charlie Kirk and Civil War Fear: The Radicalization of the USA |url=https://www.werra-rundschau.de/politik/charlie-kirk-und-buergerkriegsangst-die-radikalisierung-der-usa-zr-93930886.html |work={{ill|Werra-Rundschau|de}} |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918163259/https://www.werra-rundschau.de/politik/charlie-kirk-und-buergerkriegsangst-die-radikalisierung-der-usa-zr-93930886.html |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite news |last=Schroeder |first=Florian |date=September 16, 2025 |title=Charlie Kirk |language=de |url=https://www1.wdr.de/mediathek/audio/wdr2/wdr2-kabarett/audio-florian-schroeder-charlie-kirk-100.html |work=[[WDR 2]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918191020/https://www1.wdr.de/mediathek/audio/wdr2/wdr2-kabarett/audio-florian-schroeder-charlie-kirk-100.html |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite magazine |last=Etzold |first=Marc |date=September 15, 2025 |title=Wie Europas Rechtspopulisten den Mord an Charlie Kirk für sich nutzen |language=de |trans-title=How Europe's right-wing populists are exploiting the murder of Charlie Kirk |url=https://www.stern.de/politik/ausland/charlie-kirk--wie-europas-rechte-den-mord-fuer-sich-nutzen--36051942.html |magazine=[[Stern (magazine)|Stern]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250916055937/https://www.stern.de/politik/ausland/charlie-kirk--wie-europas-rechte-den-mord-fuer-sich-nutzen--36051942.html |archive-date=September 16, 2025}}|{{cite news |last=De Foer |first=Steven |date=November 1, 2024 |title=Rechts jeugdidool Charlie Kirk neemt als campagneleider voor Trump een enorme gok |language=nl |trans-title=Right-wing youth idol Charlie Kirk takes a huge gamble as campaign manager for Trump |url=https://www.nieuwsblad.be/buitenland/rechts-jeugdidool-charlie-kirk-neemt-als-campagneleider-voor-trump-een-enorme-gok/55555995.html |work=[[Het Nieuwsblad]] |archive-url=https://archive.today/20250910191620/https://www.nieuwsblad.be/buitenland/rechts-jeugdidool-charlie-kirk-neemt-als-campagneleider-voor-trump-een-enorme-gok/55555995.html |archive-date=September 10, 2025}}|{{cite magazine |last=Warzel |first=Charlie |date=September 19, 2024 |title=Elon Musk Has Reached a New Low |url=https://www.theatlantic.com/technology/archive/2024/09/elon-musk-trump-posts/679937/ |magazine=[[The Atlantic]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250801175934/https://www.theatlantic.com/technology/archive/2024/09/elon-musk-trump-posts/679937/ |archive-date=August 1, 2025}}|{{cite news |last1=Stein |first1=Chris |last2=Anguiano |first2=Dani |date=September 12, 2025 |title=Charlie Kirk in his own words: 'prowling blacks' and his views on gun control |url=https://www.irishtimes.com/world/us/2025/09/12/charlie-kirk-in-his-own-words-prowling-blacks-and-the-great-replacement-strategy/ |newspaper=[[The Irish Times]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250917063404/https://www.irishtimes.com/world/us/2025/09/12/charlie-kirk-in-his-own-words-prowling-blacks-and-the-great-replacement-strategy/ |archive-date=September 17, 2025}}}}</ref><ref>{{bulleted list||{{cite news |date=October 27, 2024 |title=Charlie Kirk, el joven héroe del movimiento MAGA: "La desobediencia civil puede ser bíblica" |language=es |trans-title=Charlie Kirk, the young hero of the MAGA movement: "Civil disobedience can be biblical." |url=https://www.perfil.com/noticias/internacional/charlie-kirk-el-joven-heroe-estadounidense-del-movimiento-maga.phtml |work=Perfil |archive-url=https://web.archive.org/web/20250128203633/https://www.perfil.com/noticias/internacional/charlie-kirk-el-joven-heroe-estadounidense-del-movimiento-maga.phtml |archive-date=January 28, 2025}}|{{cite news |last=Soto |first=Rosa |date=September 11, 2025 |title=Quién era Charlie Kirk, el activista de extrema derecha y aliado de Trump asesinado de un disparo en Utah |language=es |trans-title=Who was Charlie Kirk, the far-right activist and Trump ally shot dead in Utah? |url=https://www.newtral.es/charlie-kirk-trump-utah/20250911/ |work={{ill|Newtral|es}} |archive-url=https://web.archive.org/web/20250912104608/https://www.newtral.es/charlie-kirk-trump-utah/20250911/ |archive-date=September 12, 2025}}|{{cite news |date=September 12, 2025 |title=Per capire cosa faceva Charlie Kirk bisogna conoscere una cosa molto americana |language=it |trans-title=To understand what Charlie Kirk did, you need to know something very American. |url=https://www.ilpost.it/2025/09/12/charlie-kirk-dibattiti-universita-stati-uniti/ |work=[[Il Post]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250916034619/https://www.ilpost.it/2025/09/12/charlie-kirk-dibattiti-universita-stati-uniti/ |archive-date=September 16, 2025}}|{{cite news |last=Catucci |first=Marina |date=September 11, 2025 |title=Usa, ucciso l'attivista di estrema destra Charlie Kirk |language=it |trans-title=Far-right activist Charlie Kirk killed in the US |url=https://ilmanifesto.it/usa-ucciso-lattivista-di-estrema-destra-charlie-kirk |work=[[il manifesto]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250913040529/https://ilmanifesto.it/usa-ucciso-lattivista-di-estrema-destra-charlie-kirk |archive-date=September 13, 2025}}|{{cite news |date=September 18, 2025 |title=Jimmy Kimmel Live!, lo show sospeso dopo i commenti su Charlie Kirk: cosa ha detto |language=it |trans-title=Jimmy Kimmel Live! suspended after Charlie Kirk comments: what he said |url=https://tg24.sky.it/spettacolo/2025/09/18/jimmy-kimmel-live-sospeso-charlie-kirk |work=[[Sky TG24]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20250918093722/https://tg24.sky.it/spettacolo/2025/09/18/jimmy-kimmel-live-sospeso-charlie-kirk |archive-date=September 18, 2025}}|{{cite news |last=Gatta |first=Marianna |date=September 15, 2025 |title=Charlie Kirk. Chi era costui? |language=it |trans-title=Charlie Kirk. Who was he? |url=https://www.terzogiornale.it/2025/09/15/charlie-kirk-chi-era-costui/ |work=Terzogiornale |archive-url= |archive-date=}}|{{cite news |last=Kozłowski |first=Piotr |date=September 18, 2025 |title=W USA nie można mówić źle o Charliem Kirku. Nawet gwiazdy mają problemy |language=pl |trans-title=In the US, you can't say anything bad about Charlie Kirk. Even celebrities have problems. |url=https://kultura.dziennik.pl/news/artykuly/9890591,w-usa-nie-mozna-mowic-zle-o-charliem-kirku-nawet-gwiazdy-maja-problem.html |work=[[Dziennik Polska-Europa-Świat]] |archive-url= |archive-date=}}|{{cite news |date=September 18, 2025 |title=Popularny talk show zdjęty z anteny. W tle słowa o Charliem Kirku |language=pl |trans-title=Popular talk show canceled. Charlie Kirk's words in the background |url=https://www.polsatnews.pl/wiadomosc/2025-09-18/popularne-talk-show-zdjete-z-anteny-w-tle-slowa-o-charliem-kirku/ |work=[[Polsat News]] |archive-url= |archive-date=}}}}</ref> dok drugi tvrde da ti stavovi danas dio glavne struje u američkom konzervativizmu.<ref>{{cite book|last=Milonas|first=Peter|title=Capitalism's Safety Net: News Media and the Far Right|date=2024|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-3-031-79078-2|pages=29–66|chapter=How the Capitalist Media Altered Our Epistemology and Led to the Rise of the Far-Right|doi=10.1007/978-3-031-79078-2_2}}</ref><ref>{{cite report|last1=Liang|first1=Christina Schori|last2=Cross|first2=Matthew John|date=July 2020|url=https://www.gcsp.ch/sites/default/files/2024-12/SSA-11-white-crusade-how-to-prevent-right-wing-extremists-from-exploiting-the-internet.pdf|title=Strategic Security Analysis: White Crusade: How to Prevent Right-Wing Extremists from Exploiting the Internet|publisher=Geneva Centre for Security Policy|issue=11|archive-url=https://web.archive.org/web/20250819095024/https://www.gcsp.ch/sites/default/files/2024-12/SSA-11-white-crusade-how-to-prevent-right-wing-extremists-from-exploiting-the-internet.pdf|archive-date=August 19, 2025}}</ref><ref>{{cite thesis|last=Kay|first=R.|date=2022|title=United in misogyny: the manosphere – far-right nexus and marginalized masculinities|type=International Master in Security, Intelligence and Strategic Studies|publisher=[[University of Glasgow]], [[Dublin City University]], [[University of Trento]], and [[Charles University]]}}</ref><ref>{{cite book|last=Burley|first=Shan|title=Why We Fight: Essays on Fascism, Resistance, and Surviving the Apocalypse|date=2021|publisher=[[AK Press]]|isbn=978-1849354066}}</ref> Kirk je bio član [[Vijeće za nacionalnu politiku|Vijeća za nacionalnu politiku]] (CNP), skupine »koja je desetljećima služila kao središte nacionalne mreže konzervativnih aktivista i donatora koji ih podržavaju«,<ref name="disrupt">{{Citiranje novina|last=O'Harrow|first=Robert|date=October 14, 2020|title=Videos show closed-door sessions of leading conservative activists: 'Be not afraid of the accusations that you're a voter suppressor|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/investigations/council-national-policy-video/2020/10/14/367f24c2-f793-11ea-a510-f57d8ce76e11_story.html|access-date=October 28, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20201014161911/https://www.washingtonpost.com/investigations/council-national-policy-video/2020/10/14/367f24c2-f793-11ea-a510-f57d8ce76e11_story.html|archive-date=October 14, 2020}}</ref> prema imeniku članova CNP-a iz rujna 2020. koji je procurio u veljači 2021.<ref>{{Citiranje weba|title=CNP Membership Directory September 2020|url=https://www.documentcloud.org/documents/7273354-CNP-Membership-Directory-September-2020.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20210227084952/https://www.documentcloud.org/documents/7273354-CNP-Membership-Directory-September-2020.html|archive-date=February 27, 2021|access-date=September 18, 2021}}</ref><ref name="shadow">{{Citiranje weba|last=Nelson|first=Annie|date=March 24, 2021|title=The Shadow Network (Council for National Policy) Is Not Going Away|url=https://billmoyers.com/story/the-shadow-network-council-for-national-policy-is-not-going-away/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 18, 2021|website=billmoyers.com}}</ref><ref name="rub">{{Citiranje novina|last=Wilson|first=Jason|date=September 30, 2021|title=Top Republicans rub shoulders with extremists in secretive rightwing group, leak reveals|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2021/sep/30/revealed-council-national-policy-republicans-extremists|access-date=October 28, 2021|archive-url=|archive-date=}}</ref> Bio je glasnogovornik CNP Actiona, političkog krila CNP-a.<ref name="shadow" /> U ožujku 2025. Trump je imenovao Kirka u Odbor posjetitelja Akademije američkih zračnih snaga.<ref>{{Citiranje novina|last=Samuels|first=Brett|date=March 17, 2025|title=Trump appoints Charlie Kirk, Walt Nauta, Michael Flynn to military boards|language=en-US|work=[[The Hill (newspaper)|The Hill]]|url=https://thehill.com/policy/defense/5199551-trump-appoints-charlie-kirk-walt-nauta-michael-flynn-to-military-boards/|url-status=live|access-date=March 26, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250320014742/https://thehill.com/policy/defense/5199551-trump-appoints-charlie-kirk-walt-nauta-michael-flynn-to-military-boards/|archive-date=March 20, 2025}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Starcevic|first=Seb|date=March 17, 2025|title=Trump stacks military academy boards with MAGA loyalists, including Michael Flynn and Charlie Kirk|language=en|work=[[Politico]]|url=https://www.politico.com/news/2025/03/17/michael-flynn-charlie-kirk-trump-appointments-00234637|access-date=March 26, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250913104734/https://www.politico.com/news/2025/03/17/michael-flynn-charlie-kirk-trump-appointments-00234637|archive-date=September 13, 2025}}</ref> Kirkov posljednji politički skup održan je u [[Kentucky|Kentuckyju]], gdje se pojavio uz kandidata za američki Senat [[Nate Morris|Natea Morrisa]].<ref>{{Citiranje novina|last=Yancey-Bragg|first=N'dea|last2=Aulbach|first2=Lucas|last3=Pinski|first3=Hannah|last4=Poert Tilley|first4=Jenny|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk, Republican who helped Nate Morris launch Senate campaign, killed in shooting|work=[[Courier Journal]]|url=https://www.yahoo.com/news/articles/charlie-kirk-republican-supports-nate-194940831.html|access-date=September 10, 2025|via=[[Yahoo News]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=June 30, 2025|title=Nate Morris rallies supporters with Charlie Kirk's support in Shepherdsville|url=https://www.wdrb.com/nate-morris-rallies-supporters-with-charlie-kirks-support-in-shepherdsville/video_8ab18dc9-9486-5460-a847-c692e0e11c37.html|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[WDRB]]|language=en}}</ref> === Republikanstvo i aktivizam za Trumpa === [[Datoteka:Charlie_Kirk_&_Rand_Paul_(49271284072).jpg|mini|Kirk i senator [[Rand Paul]] u Palm Beachu, Florida, 18. prosinca 2019.]] U intervjuu za časopis ''[[Wired]]'' tijekom [[Republikanska nacionalna konvencija 2016.|Republikanske nacionalne konvencije 2016. godine]], rekao je da iako »nije najveći obožavatelj [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] na svijetu«, glasat će za njega te da je Trumpova kandidatura otežala misiju Turning Pointa. Kirk je na konvenciji ipak podržao Trumpa i ostatak kampanje proveo pomažući [[Donald Trump Jr.|Donaldu Trumpu Jr.]] s putovanjima i medijskim aranžmanima.<ref name="gofer">{{Citiranje novina|last=Rosenberg|first=Matthew|last2=Rogers|first2=Katie|date=April 19, 2020|title=For Charlie Kirk, Conservative Activist, the Virus Is a Cudgel|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2020/04/19/us/politics/charlie-kirk-conservatives-coronavirus.html|url-status=live|access-date=May 5, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20200419091021/https://www.nytimes.com/2020/04/19/us/politics/charlie-kirk-conservatives-coronavirus.html|archive-date=April 19, 2020}}</ref> U listopadu 2016. Kirk je sudjelovao na događaju ''[[Fox News|Fox Newsa]]'' zajedno s Trumpom. Jr., [[Eric Trump|Ericom Trumpom]] i [[Lara Trump|Larom Trump]], gdje se doimao kao da podržava Trumpa.<ref>{{Citiranje novina|last=Vasquez|first=Michael|date=May 7, 2017|title=Inside a Stealth Plan for Political Influence|language=en-US|work=[[The Chronicle of Higher Education]]|url=http://www.chronicle.com/article/Inside-a-Stealth-Plan-for/240008|url-status=live|access-date=September 6, 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170916125911/http://www.chronicle.com/article/Inside-a-Stealth-Plan-for/240008|archive-date=September 16, 2017|issn=0009-5982}}</ref> U srpnju 2019. Kirk je postao predsjednik udruge ''Students for Trump'', koju je preuzela tvrtka Turning Point Action.<ref name="Smith 2025"/> Neuspjeli pokušaj njegove kampanje za mobilizaciju mladih naveo je TPUSA-u i Trumpovu kampanju da se međusobno okrive za opći pad podrške Trumpovoj omladini.<ref name="Orr-2020">{{Citiranje novina|last=Orr|first=Gabby|date=November 27, 2020|title=Blame game erupts over Trump's decline in youth vote|work=[[Politico]]|url=https://www.politico.com/news/2020/11/27/blame-game-erupts-over-trumps-decline-in-youth-vote-440811|access-date=April 19, 2021}}</ref> U travnju 2020. [[Matthew Rosenberg]] i Katie Rogers napisali su u ''The New York Timesu'' da Kirk »[hoda] po granici između dominantnog konzervativnog mišljenja i otvorenih [[dezinformacija]]« te da »s moćnim saveznikom u predsjednikovom najstarijem sinu, Donaldu Trumpu Jr., g. Kirk istovremeno pojačava predsjednikovu poruku i pomaže u njezinom oblikovanju.«<ref name="gofer"/> [[Datoteka:Donald_Trump_&_Charlie_Kirk_(51335308796).jpg|mini|Kirk s [[Donald Trump|Donaldom Trumpom]] na skupu 2021.]] Dana 3. ožujka 2020. Kirk je objavio svoju knjigu ''Doktrina MAGA-e'', manifest pokreta ''Make America Great Again'' (MAGA), u kojem je napisao da Republikanska stranka »u nekom smislu više nije konzervativna stranka, više nije Reaganova stranka, već Trumpom preoblikovana populistička stranka«.<ref>{{Citiranje novina|last=Allen|first=Mike|date=March 3, 2020|title=Charlie Kirk leads pro-Trump youthquake with new book|work=[[Axios (website)|Axios]]|url=https://www.axios.com/2020/03/03/charlie-kirk-trump-book-maga-doctrine|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520172808/https://www.axios.com/2020/03/03/charlie-kirk-trump-book-maga-doctrine|archive-date=May 20, 2022}}</ref> Na sastanku [[Vijeće za nacionalnu politiku|Vijeća za nacionalnu politiku]] u kolovozu 2020., Kirk je rekao: »Demokrati su učinili stvarno glupu stvar zatvaranjem svih ovih kampusa [...] To će onemogućiti krađe glasačkih listića i sve njihove izborne prijevare koje obično rade na sveučilišnim kampusima – tako da si zapravo oduzimaju pola milijuna glasova. Stoga, molim vas, držite kampuse zatvorenima – to je sjajna stvar. Što god!«<ref name="disrupt"/> U prosincu 2022. Kirk je pozvao [[Republikanski nacionalni odbor]] da posluša svoje birače na lokalnoj razini, rekavši: »Ako ih se ignorira, imat ćemo najzakržljaliju i najprigušeniju Republikansku stranku u povijesti konzervativnog pokreta, kakvu nismo vidjeli generacijama.«<ref name="Washington Post">{{Citiranje novina|last=Stanley-Baker|first=Isaac|date=December 23, 2022|title=Charlie Kirk delivers a warning to the RNC, and sparks a backlash|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/politics/2022/12/23/charlie-kirk-rnc-ronna-mcdaniel-harmeet-dhillon/|access-date=December 24, 2022|archive-url=|archive-date=}}</ref> Godine 2023. Kirk je pozvao na zatvorsku kaznu ili smrtnu kaznu za [[Joe Biden|Joea Bidena]] zbog »zločina protiv Amerike«. <ref>{{Citiranje weba|date=July 24, 2023|title=Charlie Kirk: Joe Biden should be "put in prison and/or given the death penalty for crimes against America"|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-joe-biden-should-be-put-prison-andor-given-death-penalty-crimes-against|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> Kirk je bio jedan od prvih investitora u ''1789 Capitalu'', koji ulaže u pro-MAGA tvrtke. Trump Jr. pridružio se ''1789 Capitalu'' u studenom 2024., nakon što je Trump pobijedio na izborima 2024.<ref>{{Citiranje novina|last=Tan|first=Gillian|last2=Burton|first2=Katherine|date=March 10, 2025|title=Donald Trump Jr. Has Big Plans for Monetizing MAGA|language=en|work=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/features/2025-03-10/donald-trump-jr-and-1789-capital-have-big-plans-for-maga-investing|url-status=live|url-access=subscription|access-date=July 29, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250415112228/https://www.bloomberg.com/news/features/2025-03-10/donald-trump-jr-and-1789-capital-have-big-plans-for-maga-investing|archive-date=April 15, 2025}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Ulmer|first=Alexandra|last2=Ulmer|first2=Alexandra|date=November 12, 2024|title=Trump son Don Jr joining venture capital firm 1789 Capital, sources say|language=en|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/us/trump-son-don-jr-joining-venture-capital-firm-1789-capital-sources-say-2024-11-12/|access-date=September 11, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Prije [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.|američkih predsjedničkih izbora 2024.]], Kirk je posjetio otprilike 25 sveučilišnih kampusa pod turnejom ''Ispiranje mozga''. Njegov je cilj bio potaknuti veću izlaznost birača iz [[Generacija Z|generacije Z]], a angažirao je i raspravljao sa studentima o mnogim temama. Prema Turning Point Actionu, turneja je privukla oko dvije milijarde pregleda na društvenim mrežama.<ref>{{Citiranje weba|last=Miller|first=Joshua Rhett|date=November 8, 2024|title=Charlie Kirk took conservatism to college campuses ahead of Trump's big win|url=https://www.newsweek.com/charlie-kirk-turning-point-trump-reelection-1983029|archive-url=|archive-date=|access-date=November 19, 2024|website=[[Newsweek]]|language=en}}</ref> Turneju se hvalji kao »ključnog igrača« u Trumpovom osvajanju drugog predsjedničkog mandata.<ref name="Trump Is Picking the 'Avenger Squad'">{{Citiranje weba|last=Aitken|first=Peter|date=November 17, 2024|title=Trump Is Picking the 'Avenger Squad' for Cabinet, Charlie Kirk Says|url=https://www.newsweek.com/trump-picking-avenger-squad-cabinet-charlie-kirk-1987225|archive-url=|archive-date=|access-date=November 19, 2024|website=[[Newsweek]]|language=en}}</ref> Kirk je pomogao novoizabranom predsjedniku u odabiru vodećih pozicija za njegovu administraciju, uključujući pozicije u [[Kabinet Sjedinjenih Američkih Država|kabinetu]].<ref>{{Citiranje novina|last=Baio|first=Ariana|date=November 12, 2024|title=Trump is taking Charlie Kirk's advice on who will serve in his administration|language=en|work=[[The Independent]]|url=https://www.the-independent.com/news/world/americas/us-politics/charlie-kirk-trump-administration-b2645711.html|access-date=November 19, 2024|archive-url=|archive-date=}}</ref> Tijekom 2025. Kirk je podržao niz republikanskih kandidata, uključujući Andyja Biggsa na izborima za guvernera Arizone i Natea Morrisa na predizborima za Senat SAD-a u Kentuckyju. <ref>{{Citiranje novina|date=May 29, 2025|title=How Charlie Kirk reshaped Arizona's gubernatorial race: P...|language=en|work=[[Newsweek]]|url=https://www.newsweek.com/charlie-kirk-reshaped-arizona-gubernatorial-race-pollster-republicans-2078743|access-date=September 20, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=MAGA supporter Charlie Kirk explains why he's backing Nate Morris for US Senate|url=https://www.courier-journal.com/videos/news/politics/2025/06/30/charlie-kirk-explains-why-he-is-backing-nate-morris-for-us-senate/84420231007/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 20, 2025|website=[[The Courier-Journal]]|language=en-US}}</ref> Dana 15. srpnja 2025. Kirk je u svom podcastu proveo opsežne intervjue o [[Jeffrey Epstein|Jeffreyju Epsteinu]] i vršio pritisak na Trumpovu administraciju da objavi više informacija.<ref name="Charlie Kirk talks Epstein, urges Trump">{{Citiranje novina|last=Lotz|first=Avery|last2=Caputo|first2=Marc|date=July 15, 2025|title=Charlie Kirk talks Epstein, urges Trump administration to act|work=[[Axios (website)|Axios]]|url=https://www.axios.com/2025/07/15/trump-epstein-maga-charlie-kirk|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250715192617/https://www.axios.com/2025/07/15/trump-epstein-maga-charlie-kirk|archive-date=July 15, 2025|quote=Charlie Kirk, one of the most powerful and influential MAGA podcasters, devoted Tuesday's podcast to extensive interviews about Jeffrey Epstein — a day after he and several other MAGA figures suggested they would take Trump's advice and move on...On Tuesday's show, Kirk urged the Trump administration to fix the Epstein mess by disclosing more information.}}</ref> Do tada je Kirk bio jedna od najistaknutijih osoba u pokretu MAGA i često nazivan licem pokreta.<ref name="Turning Point founder has been a key figure">{{Citiranje novina|last=Riccardi|first=Nicholas|last2=Swenson|first2=Ali|date=September 10, 2025|title=Turning Point founder has been a key figure in building support for Republicans among young people|work=[[AP News]]|url=https://apnews.com/article/charlie-kirk-shooting-utah-university-republicans-8357c3d102de09e3320fde761258131a|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250910203038/https://apnews.com/article/charlie-kirk-shooting-utah-university-republicans-8357c3d102de09e3320fde761258131a|archive-date=September 10, 2025|quote=Charlie Kirk, the 31-year-old activist who was shot at an appearance at a Utah college Wednesday, personifies the pugnacious, populist conservatism that has taken over the Republican Party in the age of Donald Trump.}}</ref><ref name="Charlie Kirk talks Epstein, urges Trump" /><ref name="Who was Charlie Kirk?">{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title=Who was Charlie Kirk? What we know about the shooting and the suspect|work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/9/11/who-was-charlie-kirk-what-we-know-about-the-shooting-and-the-suspect|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250911042440/https://www.aljazeera.com/news/2025/9/11/who-was-charlie-kirk-what-we-know-about-the-shooting-and-the-suspect|archive-date=September 11, 2025|quote=Kirk's group grew into the country's largest conservative youth movement, and over the years, he became a central player in a network of pro-Trump influencers, often described as the face of the "Make America Great Again" movement.}}</ref> === Lažne tvrdnje i teorije zavjere === {{External media|float=right|width=240px|video1={{YouTube|link=no|id=ihaMOHCVYsQ|title=Charlie Kirk ~ The Conservative Forum ~ 9-8-2015}} (Liberty Forum of Silicon Valley) (at 2:10–3:20)}} Prema ''[[Forbes|Forbesu]]'', Kirk je bio poznat po »svom odbacivanju liberalnog fakultetskog obrazovanja i prihvaćanju pro-Trumpovskih teorija zavjere«. <ref name="Solender-2020">{{Citiranje weba|last=Solender|first=Andrew|title=Trump Gives Conservative Youth Activist Charlie Kirk 'Patriotic Education' Post During Last-Minute Hiring Blitz|url=https://www.forbes.com/sites/andrewsolender/2020/12/18/trump-gives-conservative-youth-activist-charlie-kirk-patriotic-education-post-during-last-minute-hiring-blitz/|archive-url=|archive-date=|access-date=December 21, 2020|website=[[Forbes]]|language=en}}</ref> Promicao je [[Kulturni marksizam|teoriju zavjere kulturnog marksizma]],<ref>{{Citiranje časopisa|last=Braune|first=Joan|date=2019|title=Who's Afraid of the Frankfurt School? 'Cultural Marxism' as an Antisemitic Conspiracy Theory|url=https://transformativestudies.org/wp-content/uploads/Joan-Braune.pdf|journal=Journal of Social Justice|location=New York City|publisher=[[Springer (publisher)|Springer]]|volume=9|access-date=September 24, 2025}}</ref><ref name="snopes cult marx">{{Citiranje weba|last=Rascouët-Paz|first=Anna|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk once said Jewish money was ruining US culture|url=https://www.snopes.com/fact-check/charlie-kirk-jewish-money-quote/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[Snopes]]}}</ref> i nazivao sveučilišta »otocima totalitarizma«. U govoru na ''Liberty Forumu'' [[Silicijska dolina|Silicijske doline]] 2015. godine, Kirk je rekao da se prijavio za nominaciju za [[Vojna akademija West Point|Američku vojnu akademiju]] u [[West Point, New York|West Pointu u New Yorku]] i da nije prihvaćen.<ref name="Guinto">{{Citiranje novina|last=Guinto|first=Joseph|date=April 7, 2018|title=Trump's man on campus|work=[[Politico]]|url=https://www.politico.eu/article/charlie-kirk-donald-trump-man-on-campus-turning-point-usa/|url-status=dead|access-date=May 9, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401074336/https://www.politico.eu/article/charlie-kirk-donald-trump-man-on-campus-turning-point-usa/|archive-date=April 1, 2019}}</ref> Rekao je da je »mjesto koje je smatrao svojim pripalo 'daleko manje kvalificiranom kandidatu drugog spola i drugačijeg uvjerenja'« čije je rezultate testova tvrdio da zna.<ref name="faces allegations">{{Cite magazine |last=Mayer |first=Jane |date=December 21, 2017 |title=A Conservative Nonprofit That Seeks to Transform College Campuses Faces Allegations of Racial Bias and Illegal Campaign Activity |url=https://www.newyorker.com/news/news-desk/a-conservative-nonprofit-that-seeks-to-transform-college-campuses-faces-allegations-of-racial-bias-and-illegal-campaign-activity |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171223012328/https://www.newyorker.com/news/news-desk/a-conservative-nonprofit-that-seeks-to-transform-college-campuses-faces-allegations-of-racial-bias-and-illegal-campaign-activity |archive-date=December 23, 2017 |access-date=May 9, 2021 |magazine=[[The New Yorker]]}}</ref> Za ''[[The New Yorker]]'' rekao je 2017. da je ta tvrdnja bila sarkastična.<ref name="faces allegations" /> Godine 2018. za ''[[Chicago Tribune]]'' rekao je da je »samo ponavljao nešto što mu je rečeno«,<ref name="keilman"/><ref name="fn">{{Citiranje weba|last=DePaolo|first=Joe|date=November 15, 2019|title=Charlie Kirk Shouts 'Fake News' at a Town Hall Questioner for Asking About Something He Actually Said|url=https://www.mediaite.com/tv/charlie-kirk-shouts-fake-news-at-a-town-hall-questioner-for-asking-about-something-he-actually-said/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008202705/https://www.mediaite.com/tv/charlie-kirk-shouts-fake-news-at-a-town-hall-questioner-for-asking-about-something-he-actually-said/|archive-date=October 8, 2020|access-date=September 20, 2020|website=[[Mediaite]]}}</ref> dok je na događaju ''Turning Point'' [[New Hampshire|u New Hampshireu]] na kojem je sudjelovao [[Rand Paul]] u listopadu 2019. tvrdio da to nikada nije rekao.<ref name="fn" /> Kirk je promovirao opovrgnute tvrdnje o [[George Floyd|Georgeu Floydu]], poput one da je »ilegalno krivotvorio novac« i da je jednom »prislonio pištolj na trbuh trudnice«.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Eischens|first=Rilyn|date=October 6, 2021|title=Right-wing celeb Charlie Kirk thinks George Floyd is a 'scumbag'|url=https://minnesotareformer.com/briefs/hagedorn-munson-attend-charlie-kirk-speech-in-mankato/|archive-url=|archive-date=|access-date=October 24, 2021|website=[[Minnesota Reformer]]}}</ref> Na ''[[Facebook|Facebooku]]'', ''[[YouTube|YouTubeu]]'' i ''[[Rumble (platforma)|Rumbleu]]'', Kirk je više puta promovirao lažnu tvrdnju da je medicinski vještak koji je izvršio obdukciju proglasio Floyda žrtvom predoziranja. Nakon provjere činjenica u [[Agence France-Presse]], u kojoj se navodi da je liječnik ostao pri klasifikaciji Floydove smrti kao ubojstva, Kirkovim objavama na društvenim mrežama dodani su ispravci.<ref>{{Citiranje novina|title=Doctor did not say George Floyd's death should be ruled an overdose|language=en|work=AFP Fact Check|url=https://factcheck.afp.com/doctor-did-not-say-george-floyds-death-should-be-ruled-overdose|url-status=live|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250129215357/https://factcheck.afp.com/doctor-did-not-say-george-floyds-death-should-be-ruled-overdose|archive-date=January 29, 2025}}</ref> U srpnju 2018. Kirk je na društvenim mrežama lažno tvrdio da statistika [[Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država|američkog Ministarstva pravosuđa]] pokazuje porast uhićenja [[Trgovanje ljudima|zbog trgovine ljudima]] s 1952 u 2016. na 6087 u prvoj polovici 2018. Sljedećeg dana izbrisao je ''tweet'' bez objašnjenja, nakon što je provjerivač činjenica istaknuo da lažni broj iz 2018. potječe sa stranice o teorijama zavjere [[8chan]].<ref>{{Citiranje novina|last=View|first=Travis|date=September 18, 2018|title=How conspiracy theories spread from the Internet's darkest corners|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/outlook/2018/09/18/how-conspiracy-theories-spread-internets-darkest-corners/|access-date=May 6, 2021|archive-url=|archive-date=}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=View|first=Travis|date=September 12, 2018|title=How A QAnon Talking Point Traveled From 8Chan To Charlie Kirk's Twitter Account|url=https://contemptor.com/2018/09/12/charlie-kirk-qanon-deleted-tweet/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506174037/https://contemptor.com/2018/09/12/charlie-kirk-qanon-deleted-tweet/|archive-date=May 6, 2021|access-date=May 6, 2021|website=Contemptor}}</ref> U prosincu 2018. Kirk je lažno tvrdio da su prosvjednici u francuskom [[Pokret žutih prsluka|pokretu žutih prsluka]] skandirali »Želimo Trumpa«. Trump je kasnije ponovio te lažne tvrdnje.<ref>{{Citiranje weba|last=Baudoin-Laarman|first=Louis|last2=Daudin|first2=Guillaume|date=December 4, 2018|title=No, French protesters are not chanting, 'We want Trump'|url=https://factcheck.afp.com/no-french-protesters-are-not-chanting-we-want-trump|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181208222105/https://factcheck.afp.com/no-french-protesters-are-not-chanting-we-want-trump|archive-date=December 8, 2018|access-date=December 8, 2018|website=AFP Fact Check|language=en}}</ref> Uoči [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2020.|američkih predsjedničkih izbora 2020.]], Kirk je širio neistinite tvrdnje o izbornoj prijevari,<ref>{{Citiranje novina|last=Culliford|first=Elizabeth|date=February 4, 2020|title=REFILE-Iowa official slams viral claim of suspicious voter registration activity as false|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/article/usa-election-iowa-misinformation-idUSL1N2A31MT/|url-status=live|access-date=May 17, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200205165411/https://www.reuters.com/article/usa-election-iowa-misinformation-idUSL1N2A31MT|archive-date=February 5, 2020}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=February 3, 2020|title=Report about potential Iowa voter fraud is false|url=https://www.politifact.com/factchecks/2020/feb/03/charlie-kirk/conservative-organizations-are-spreading-misinform/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200525095204/https://www.politifact.com/factchecks/2020/feb/03/charlie-kirk/conservative-organizations-are-spreading-misinform/|archive-date=May 25, 2020|access-date=May 17, 2020|website=[[PolitiFact]]|language=en-US}}</ref> a odmah nakon što je Trump izgubio izbore 2020., Kirk je promovirao lažne i opovrgnute tvrdnje o izbornoj prijevari.<ref>{{Citiranje novina|last=Budryk|first=Zack|date=December 15, 2020|title=Geraldo Rivera, Charlie Kirk clash over voter fraud: 'That is so dishonest'|language=en|work=[[The Hill (newspaper)|The Hill]]|url=https://thehill.com/homenews/media/530239-geraldo-rivera-charlie-kirk-clash-over-voter-fraud-that-is-so-dishonest|access-date=December 18, 2020|archive-url=|archive-date=}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Collman|first=Ashley|date=December 15, 2020|title=Fox News star Geraldo Rivera called out die-hard Trump fan Charlie Kirk for continuing to push voter-fraud theories after the Electoral College confirmed Biden's victory|url=https://www.businessinsider.com/geraldo-rivera-to-charlie-kirk-stop-denying-trump-loss-2020-12|archive-url=|archive-date=|access-date=December 18, 2020|website=[[Business Insider]]}}</ref> Dana 5. studenog 2020. predvodio je prosvjed ''[[Stop the Steal]]'' u Centru za tabelarno preispitivanje Maricopa u [[Phoenix, Arizona|Phoenixu]]. <ref>{{Citiranje weba|last=Armiak|first=David|date=November 6, 2020|title=Operatives tied to Council for National Policy Organizing Protests Alleging Voter Fraud|url=https://www.exposedbycmd.org/2020/11/06/operatives-tied-to-council-for-national-policy-organizing-protests-alleging-voter-fraud/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2021|website=exposedbycmd.org|publisher=The Center for Media and Democracy}}</ref> Kirk se među influencerima smatrao »velikim imenom« u komunikacijskom planu [[Rudy Giuliani|Rudyja Giulianija]] za [[Pokušaji poništavanja izbora u SAD-u 2020.|poništavanje izbora 2020.]] <ref>{{Citiranje weba|title=Strategic Communications Plan Giuliani Presidential Legal Defense Team|url=https://www.justsecurity.org/wp-content/uploads/2022/01/january-6-clearinghouse-strategic-communications-plan-giuliani-presidential-legal-defense-team-bernard-kerik-documents.pdf|archive-url=|archive-date=|access-date=December 24, 2022|website=justsecurity.org|publisher=House January 6 Committee}}</ref> U kolovozu 2025. Kirk je pozvao na ukidanje kongresnog okruga Jasmine Crockett kao dio preraspodjele izbornih jedinica u Teksasu 2025., opravdavajući brisanje njezinog okruga tvrdnjom da je bila dio »pokušaja eliminacije bijelog stanovništva u ovoj zemlji«.<ref>{{Citiranje weba|date=August 4, 2025|title=Charlie Kirk accuses Rep. Jasmine Crockett of being part of an 'attempt to eliminate the white population in this country'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-accuses-rep-jasmine-crockett-being-part-attempt-eliminate-white|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> === COVID-19 === [[Datoteka:Simone_Gold_and_Charlie_Kirk.jpg|mini|Kirk sa Simone Gold, osnivačicom America's Frontline Doctors, na forumu TPUSA-e 2020. godine.]] Kirk je 2020. godine širio lažne informacije i teorije zavjere o COVID-19 na društvenim mrežama poput [[X (društvena mreža)|''Twittera'']]. Oštro je kritizirao kritike demokrata o Trumpovom povlačenju financiranja [[WHO]]-a i nazvao COVID-19 »kineskim virusom«, što je Trump ''retweetao''.<ref name="gofer"/><ref>{{Citiranje weba|title=What were Charlie Kirk's views that so angered some and energised others?|url=https://www.abc.net.au/news/2025-09-12/assassinated-right-wing-influencer-charlie-kirk-views/105766340|website=ABC News}}</ref> Kirk je tvrdio da je WHO prikrivao informacije o [[Pandemija COVID-19|pandemiji COVID-19]]. Nakratko mu je zabranjen pristup Twitteru nakon što je lažno tvrdio da se [[hidroksiklorokin]] pokazao »100 % učinkovitim u liječenju virusa«;<ref name="gofer" /> tvrdio je da je Gretchen Whitmer, demokratska guvernerka Michigana, prijetila liječnicima koji su pokušali koristiti lijek.<ref name="gofer" /> Ove neistine ''retweetao'' je [[Rudy Giuliani]], čiji je račun potom također suspendiran.<ref name="gofer" /><ref>{{Citiranje novina|last=Porter|first=Tom|date=March 29, 2020|title=Twitter deleted a tweet by Rudy Giuliani for spreading coronavirus misinformation|work=[[Business Insider]]|url=https://www.businessinsider.com/coronavirus-twitter-deletes-giuliani-tweet-for-spreading-misinformation-2020-3|access-date=May 5, 2021|archive-url=|archive-date=}}</ref> Braneći odgovor [[Prva administracija Donalda Trumpa|Trumpove administracije]] na pandemiju, Kirk je putem [[Mem|mema]] lažno izjavio da je tijekom [[Pandemija svinjske gripe 2009.|pandemije svinjske gripe 2009.]] »predsjedniku [[Barack Obama|Baracku Obami]] trebalo 'milijuna zaraženih i preko 1000 smrtnih slučajeva'« da proglasi izvanredno stanje u javnom zdravstvu, pri čemu je Kirk pomiješao trenutak u kojem je Trump proglasio izvanredno stanje u javnom zdravstvu i trenutak u kojem je Obama izdao [[Izvanredno stanje|nacionalno izvanredno stanje]].<ref name="Fichera 2020">{{Citiranje weba|last=Fichera|first=Angelo|date=March 31, 2020|title=Flawed Comparison on Coronavirus, H1N1 Emergency Timelines|url=https://www.factcheck.org/2020/03/flawed-comparison-on-coronavirus-h1n1-emergency-timelines/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200413043721/https://www.factcheck.org/2020/03/flawed-comparison-on-coronavirus-h1n1-emergency-timelines/|archive-date=April 13, 2020|access-date=May 19, 2020|website=[[FactCheck.org]]|language=en-US}}</ref><ref name="Qiu & Bouchard 2020">{{Citiranje novina|last=Qiu|first=Linda|last2=Bouchard|first2=Mikayla|date=March 5, 2020|title=Tracking Trump's Claims on the Threat From Coronavirus|language=en-US|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2020/03/05/us/politics/trump-coronavirus-fact-check.html|url-status=live|access-date=May 19, 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200518103658/https://www.nytimes.com/2020/03/05/us/politics/trump-coronavirus-fact-check.html|archive-date=May 18, 2020|issn=0362-4331}}</ref> Kada je [[Predsjedništvo Baracka Obame|Obamina administracija]] potvrdila proglašenje izvanrednog stanja u javnom zdravstvu od strane [[Svjetska zdravstvena organizacija|WHO]] -a 26. travnja 2009., u SAD-u je zabilježeno manje od 280 slučajeva zaraze virusom [[H1N1]], a prva potvrđena smrt (meksičkog dojenčeta na obiteljskom odmoru) dogodila se sljedeći dan, 27. travnja. WHO je 25. lipnja projicirao više od {{Broj|1.000.000}} slučajeva u SAD-u, nakon što je 11. lipnja proglasio pandemiju. Glasnogovornik Turning Point USA priznao je da je njihov »tim za društvene mreže pomiješao dvije različite vrste proglašenja izvanrednog stanja« i da Trump još nije izdao nacionalno izvanredno stanje.<ref name="Fichera 2020" /><ref name="Qiu & Bouchard 2020" /> Kirk je [[Zdravstvo|javnozdravstvenu]] mjeru zabrane [[Društveno distanciranje|društvenog distanciranja]] u crkvama opisao kao demokratsku zavjeru protiv kršćanstva i iznio neutemeljenu tvrdnju da vlasti u [[Wuhan|Wuhanu]] u Kini spaljuju pacijente.<ref name="gofer"/> Godine 2020. rekao je da odbija poštivati zahtjeve za nošenjem maski jer je »znanost o maskama vrlo upitna«.<ref name="Solender-2020"/> U srpnju 2021. Kirk je promovirao obmanjujuće tvrdnje o učinkovitosti i sigurnosti cjepiva protiv COVID-a 19.<ref name="PostVaccine">{{Citiranje novina|last=Stanley-Becker|first=Isaac|date=July 29, 2021|title=Charlie Kirk's pro-Trump youth group stokes vaccine resistance as covid surges again|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/politics/2021/07/29/vaccine-mandates-charlie-kirk-tpusa/|access-date=November 13, 2021|archive-url=|archive-date=}}</ref> U emisiji ''Fox Newsa'' koju je vodio [[Tucker Carlson]], Kirk je obvezne zahtjeve za [[Cjepivo protiv COVID-19|cijepljenje učenika protiv COVID-a 19]] nazvao »medicinskim [[Apartheid|apartheidom]]«. Pozvao je roditelje na prosvjed na sastancima školskog odbora, pozivajući ih da se suprotstave nošenju maski.<ref>{{Citiranje novina|last=Wong|first=Julia Carrie|author-link=Julia Carrie Wong|date=August 24, 2021|title=Masks off: how US school boards became 'perfect battlegrounds' for vicious culture wars|language=en-GB|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2021/aug/24/mask-mandates-covid-school-boards|access-date=July 12, 2023|archive-url=|archive-date=|issn=0261-3077}}</ref> === Ekonomska politika === Kirk je bio žestoki protivnik [[Socijalizam|socijalizma]], tvrdeći da krši dvije od [[Deset Božjih zapovijedi]]: »ne poželi nikakve tuđe stvari« i »ne ukradi«. Protivio se Zakonu o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (ACA) i preferirao je rješenja slobodnog tržišta u odnosu na troškove zdravstvene zaštite. === Društvena politika === ==== Kršćanski nacionalizam ==== Kirk je isprva kritizirao evangeličku desnicu, ali je kasnije promijenio svoj stav. Godine 2018. rekao je Daveu Rubinu: »Odvojene su nam crkva i država i to bismo trebali podržavati.«<ref name="auto1">{{Citiranje novina|date=June 12, 2024|title=Charlie Kirk once pushed a 'secular worldview.' Now he's fighting to make America Christian again.|work=[[NBC News]]|url=https://www.nbcnews.com/politics/2024-election/charlie-kirk-turning-point-donald-trump-christian-nationalism-rcna156565|access-date=September 12, 2025|quote='We do have a separation of church and state,' Kirk told the conservative commentator Dave Rubin in 2018, 'and we should support that.' Kirk, now 30, has since reversed his position. It's a transformation that, according to political and religious scholars, embodies and reinforces a growing embrace of Christian nationalist thinking within the Republican Party in the era of Donald Trump. 'There is no separation of church and state,' Kirk said on his podcast in 2022. 'It's a fabrication. It's a fiction. It's not in the Constitution. It's made up by secular humanists.'}}</ref> Godine 2019. Kirk je upoznao Roba McCoya, pastora megacrkve u [[Okrug Ventura, Kalifornija|okrugu Ventura u Kaliforniji]], koji ga je uvjerio da su osnivački dokumenti Amerike izvedeni iz Biblije.<ref name="auto1" /> Godine 2021. Kirk je rekao jednoj kongregaciji: »Biblija vrlo jasno kaže: 'Okupirajte dok ne dođem'«,{{Efn|Engleski: ''Occupy until I come''. U hrvatskome prijevodu Biblije ovaj stih glasi »Trgujte dok ne dođem«.}} stih koji često citiraju sljedbenici [[Mandat Sedam planina|Mandata Sedam planina]] kako bi tvrdili da prije Isusovog povratka evangelički kršćani moraju dominirati u sedam područja društva: vladom, medijima, obrazovanjem, poslovanjem, obitelji, religijom i zabavom. Kirk je kasnije intervjuirao tvorca koncepta Sedam planina.<ref name="auto1" /><ref>{{Citiranje novina|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk dead at 31, Trump says|publisher=[[PBS]]|url=https://www.pbs.org/newshour/politics/charlie-kirk-dead-at-31-trump-says|access-date=September 12, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250910232542/https://www.pbs.org/newshour/politics/charlie-kirk-dead-at-31-trump-says|archive-date=September 10, 2025|quote=Kirk's evangelical Christian beliefs were intertwined with his political perspective, and he argued that there was no true separation of church and state. He also referenced the Seven Mountain Mandate, which specifies seven areas where Christians are to lead — politics, religion, media, business, family, education and the arts, and entertainment.}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Smith|first=David|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk: influential rightwing activist and trusted ally of Trump|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|access-date=September 12, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250911023745/https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/10/who-is-charlie-kirk-profile|archive-date=September 11, 2025|quote=Kirk was only 31 and had never held elected office but, as a natural showman with a flair for patriotism, populism and Christian nationalism, was rich in the political currency of the era...He also referenced the Seven Mountain Mandate, which specifies seven areas where Christians are to lead: politics, religion, media, business, family, education and the arts, and entertainment.}}</ref><ref name="some are calling Charlie Kirk a 'martyr'">{{Citiranje novina|last=Branson-Potts|first=Hailey|date=September 12, 2025|title=Amid quiet mourning, some are calling Charlie Kirk a 'martyr' and want vengeance|work=[[Los Angeles Times]]|url=https://www.latimes.com/california/story/2025-09-12/charlie-kirk-christian-right-martyr-vengeance|access-date=September 12, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250912185433/https://www.latimes.com/california/story/2025-09-12/charlie-kirk-christian-right-martyr-vengeance|archive-date=September 12, 2025|quote=Professor Boedy said McCoy turned Kirk toward Christian nationalism, specifically the Seven Mountains Mandate — the idea that Christians should try to hold sway over the seven pillars of cultural influence: arts and entertainment, business, education, family, government, media and religion.}}</ref> Kirk je često surađivao s kršćanskim nacionalističkim pastorima i propovjednicima, koji su gostovali u njegovim emisijama, a pojavljivao se i kao govornik na njihovim događajima,<ref name="Clark">{{Citiranje rada|last=Clark|first=Allison|date=May 2022|title=Christian Nationalists and Their Initial Response to the Death of George Floyd: Select Churches and Organizations in Southern California, Nevada, and Arizona|type=MSc|publisher=[[Youngstown State University]]}}</ref><ref name="some are calling Charlie Kirk a 'martyr'" /><ref>{{Citiranje časopisa|last=Saiya|first=Nilay|date=May 13, 2025|title=The varieties of American Christian nationalism|journal=Politics and Religion|volume=18|pages=171–189|doi=10.1017/S1755048325000069|doi-access=free}}</ref> dok je [[Antidifamacijska liga]] optuživala Kirka za promicanje [[Kršćanski nacionalizam|kršćanskog nacionalizma]].<ref name="TimesofIsrael">{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title=Conservative influencer and Israel advocate Charlie Kirk shot dead at Utah event|work=[[The Times of Israel]]|url=https://www.timesofisrael.com/conservative-influencer-and-israel-advocate-charlie-kirk-shot-dead-at-utah-event/|archive-url=|archive-date=}}</ref> Godine 2022. Kirk je odvojenost crkve i države u Sjedinjenim Državama nazvao »izmišljotinom«.<ref name="auto1"/> Godine 2024. rekao je: »Jedan od razloga zašto proživljavamo ustavnu krizu jest taj što više nemamo kršćansku naciju, no imamo kršćanski oblik vladavine, a oni su nekompatibilni. Ne možete imati slobodu ako nemate kršćansko stanovništvo.« Pojavljujući se na Trumpovom predizbornom skupu iste godine, rekao je: »Ovo je kršćanska država. Volio bih da tako i ostane.«<ref name="Turning Point founder has been a key figure"/> Kirkov prelazak na kršćanski nacionalizam bio je 2024. primjer rastuće podrške takvim stavovima u Republikanskoj stranci pod Trumpom.<ref name="Stone 2024">{{Citiranje novina|last=Stone|first=Peter|date=March 2, 2024|title=A far-right US youth group is ramping up its movement to back election deniers|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/us-news/2024/mar/02/far-right-youth-group-turning-point-charlie-kirk|access-date=August 5, 2025|archive-url=|archive-date=|quote="Kirk chases conspiracies that animate his followers and generate funds," the long-time GOP consultant Tyler Montague said. "Kirk has used this method to push conspiracies about election fraud, Christian nationalism, anti-immigrant xenophobia, and now he's opened a new front in racism with his Martin Luther King attacks."}}</ref><ref name="auto1" /><ref name="some are calling Charlie Kirk a 'martyr'"/><ref name="Rudnick 2024">{{Citiranje knjige|last=Rudnick|first=Dennis L.|title=Resisting Divide-and-Conquer Strategies in Education: Pathways and Possibilities|date=2024|publisher=[[Myers Education Press]]|quote=TPUSA was founded in 2012 by Charlie Kirk, who promotes Christian Nationalism and far-right politically conservative politics.}}</ref> Kirk je vjerovao u nadmoćnost [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]], a zasluge za to pripisao je [[Uloa kršćanstva u civilizaciji|ulozi kršćanstva u civilizaciji]]. U govoru iz 2023. rekao je da su »svi ljudi stvoreni jednaki pred Bogom, svi muškarci i žene, ali nisu sve kulture stvorene jednake. Reći to znači biti napadnut sa svih strana, ali oprostite mi kad kažem da je zapadna civilizacija nešto najbolje što je čovječanstvo stvorilo. To je izdanak Biblije.«<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Dereuck|first=Kelly|last2=Foster|first2=Samantha|title=Charlie Kirk visited Springfield in 2023. What he said about immigration, climate change|url=https://www.news-leader.com/story/news/2025/09/10/charlie-kirk-visit-missouri-state-university-immigration-comments/86081763007/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=Springfield News-Leader|language=en-US}}</ref> ==== Pobačaj ==== Kirk se snažno protivio pobačaju. U debati u rujnu 2024. koju je organizirao ''[[Jubilee Media]]'', Kirk je tvrdio da [[Pro-life pokret|je pobačaj ubojstvo]] i da bi trebao biti protuzakonit. Protivio se iznimkama za [[silovanje]], uključujući i za djecu mlađu od 10 godina. Uspoređujuči pobačaj s [[Holokaust|Holokaustom]], Kirk je tom prilikom rekao da je pobačaj gori.<ref>{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title='Abortion worse than holocaust': Charlie Kirk's controversial views re-surface after Trump ally assassinated|work=The Economic Times|url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/global-trends/us-news-abortion-worse-than-holocaust-charlie-kirks-controversial-views-re-surface-daughter-rape-baby-delivered-after-trump-ally-assassinated/articleshow/123831808.cms|access-date=September 11, 2025|archive-url=|archive-date=|issn=0013-0389}}</ref><ref name="abcnewsau-views">{{Citiranje weba|last=Manning|first=Paddy|date=September 12, 2025|title=What were Charlie Kirk's views that so angered some and energised others?|url=https://www.abc.net.au/news/2025-09-12/assassinated-right-wing-influencer-charlie-kirk-views/105766340|access-date=September 20, 2025|website=ABC News (Australia)|publisher=Australian Broadcasting Corporation|language=en-AU}}</ref> ==== Pravo na oružje i Drugi amandman ==== Kirk je bio vlasnik oružja i zagovornik [[Pravo na oružje|prava na oružje]]. Bio je protivnik [[Kontrola vatrenog oružja|kontrole vatrenog oružja]]. Nakon pucnjave u srednjoj školi Parkland u veljači 2018., govorio je za [[Nacionalno puščano udruženje]] u Parklandu na Floridi.<ref>{{Citiranje novina|last=Guinto|first=Joseph|date=April 6, 2018|title=Trump's Man on Campus|language=en|work=[[POLITICO]]|url=https://politi.co/2GD9PSy|access-date=September 10, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=April 13, 2018|title=Gun Rights Advocate Not Allowed To Speak At Marjory Stoneman Douglas High – CBS Miami|language=en-US|work=[[CBS News]]|url=https://www.cbsnews.com/miami/news/gun-rights-advocate-not-allowed-to-speak-at-marjory-stoneman-douglas-high/|access-date=September 10, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Kirka je jedan učenik pozvao na događaj za podršku oružju u školi u kojoj se dogodila pucnjava, ali događaj je otkazan. Kirk je rekao da bi se oružje, naoružani stražari i detektori oružja mogli koristiti za sprječavanje pucnjava u školama i na kampusima.<ref>{{Citiranje weba|last=Magnoli|first=Mike|date=April 13, 2018|title=Charlie Kirk invited by students to Stoneman Douglas; administration says no|url=https://cbs12.com/news/local/charlie-kirk-invited-by-students-to-stoneman-douglas-administration-says-no|archive-url=|archive-date=|access-date=September 10, 2025|website=WPEC|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Andone|first=Dakin|last2=Gallagher|first2=Dianne|date=April 20, 2018|title=Parkland student hosts livestream supporting 2nd Amendment while his classmates walk out|language=en|work=[[CNN]]|url=https://www.cnn.com/2018/04/20/us/kyle-kashuv-national-school-walkout|access-date=September 10, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Na događaju TPUSA u travnju 2023. u [[Salt Lake City|Salt Lake Cityju]], Utah, Kirk je rekao: »Mislim da se isplati, mislim da se isplati imati, nažalost, neke smrtni od vatrenog oružja svake godine kako bismo mogli zadržati Drugi amandman za zaštitu naših drugih Bogom danih prava.«<ref name="Snopes2a">{{Citiranje weba|last=Liles|first=Jordan|date=September 10, 2025|title=Charlie Kirk once said some gun deaths 'worth it' in order to have Second Amendment|url=https://www.snopes.com/fact-check/charlie-kirk-gun-deaths-quote/|url-status=live|archive-url=https://archive.today/20250910212210/https://www.snopes.com/fact-check/charlie-kirk-gun-deaths-quote/|archive-date=September 10, 2025|access-date=September 10, 2025|website=[[Snopes]]|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Kircher|first=Madison|last2=McKinley|first2=Jesse|date=September 10, 2025|title=Social Media Falls Into Well Worn Grooves After Charlie Kirk's Death|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/10/style/charlie-kirk-social-media-reaction.html|url-status=live|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://archive.today/20250911012114/https://www.nytimes.com/2025/09/10/style/charlie-kirk-social-media-reaction.html|archive-date=September 11, 2025}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Rahn|first=Wesley|date=September 10, 2025|title=US: Conservative pundit Charlie Kirk shot dead at Utah rally|work=[[Deutsche Welle]]|url=https://www.dw.com/en/us-conservative-pundit-charlie-kirk-shot-dead-in-utah/a-73954370|url-status=live|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://archive.today/20250911020226/https://www.dw.com/en/us-conservative-pundit-charlie-kirk-shot-dead-in-utah/a-73954370|archive-date=September 11, 2025}}</ref> === LGBTQ === Prema izvješću NBC Newsa iz 2024., Kirk je 2018. poštovao prava LGBTQ osoba, ali se okrenuo prema snažno konzervativnim stavovima<ref name="auto1"/> i bio snažan protivnik transrodnih prava.<ref name="Coster & Tsvetkova 2025">{{Citiranje novina|last=Coster|first=Helen|last2=Tsvetkova|first2=Maria|date=September 13, 2025|title=Charlie Kirk's rhetoric inspired supporters, enraged foes|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/us/charlie-kirks-rhetoric-inspired-supporters-enraged-foes-2025-09-13/|access-date=September 24, 2025}}</ref><ref name="Rector & Ceballos 2025">{{Citiranje novina|last=Rector|first=Kevin|last2=Ceballos|first2=Ana|date=September 16, 2025|title=Charlie Kirk railed against transgender rights. His killing has further fueled the fight|work=Los Angeles Times|url=https://www.latimes.com/politics/story/2025-09-16/charlie-kirk-railed-against-transgender-rights-his-killing-has-further-fueled-the-fight|access-date=September 24, 2025}}</ref> Dana 22. studenog 2019. Kirk je rekao: »Vjerujem da je brak jedan muškarac, jedna žena«, ali je dodao da bi homoseksualne osobe trebale biti dopuštene u konzervativnom pokretu.<ref>{{Citiranje novina|last=Wertheimer|first=Tiffany|last2=Pomeroy|first2=Gabriela|date=September 12, 2025|title=Young fans and critics debate Charlie Kirk's political legacy|work=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/articles/c62n6ql215ro|access-date=September 13, 2025}}</ref> Godine 2022., tijekom epizode emisije ''The Charlie Kirk Show'' koja se emitirala na YouTubeu, Kirk je kritizirao odluku Vrhovnog suda u ''predmetu Obergefell protiv Hodgesa''. Nazvao je LGBTQ aktiviste »abecednom mafijom«, tvrdeći da pokret nije »samo o tome da se dva tipa mogu vjenčati«. Kirk je predmet ''Obergefell'' nazvao »nacionalnim pučem na naše zakone« i tvrdio da su konzervativci pogrešno mislili da će se pitanje istospolnih brakova u Sjedinjenim Državama razriješiti nakon presude, umjesto toga zaključujući da »nisu zadovoljni samo brakom« i »žele iskvariti vašu djecu«.<ref>{{Citiranje weba|date=April 8, 2022|title=On YouTube, Charlie Kirk warns that gay people "want to corrupt your children"|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/youtube-charlie-kirk-warns-gay-people-want-corrupt-your-children|access-date=September 12, 2025|website=[[Media Matters for America]]}}</ref> U kolumni ''Seksualna anarhija'' za ''The American Mind'' od 14. listopada 2021., Kirk je rekao »činjenice su da postoje samo dva roda; da su transrodnost i 'fluidnost' roda laži koje štete ljudima i zlostavljaju djecu.«<ref name="López 2025">{{Citiranje weba|last=López|first=Quispe|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk Shooting Suspect in Custody, Bullet Casing Inscriptions Revealed|url=https://www.them.us/story/charlie-kirk-trans-shooter-lgbtq-weapon|access-date=September 24, 2025|website=Them}}</ref> Početkom 2023. rekao je da bi se o transrodnim ženama u ženskim svlačionicama trebalo »pobrinuti onako kako smo se pobrinuli o stvarima 1950-ih i '60-ih«.<ref>{{Citiranje novina|last=Perry|first=Sophie|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk's anti-LGBTQ+ controversies explored – including calls for violence|work=[[PinkNews]]|url=https://www.thepinknews.com/2025/09/11/charlie-kirk-lgbtq-views-shooting/|access-date=September 11, 2025}}</ref> U drugom govoru iz 2023., Kirk je rekao: »Jedno pitanje za koje mislim da je toliko protivno našim osjetilima, toliko protiv prirodnog zakona i usuđujem se reći pulsirajući srednji prst Bogu, jest ta transrodna stvar koja se trenutno događa u Americi.«<ref name="Coster & Tsvetkova 2025"/> U istom govoru citirao je biblijski stih koji kaže da je muškarac koji nosi žensku odjeću ili žena koja nosi mušku odjeću »gnusoba«.<ref name="Coster & Tsvetkova 2025" /> Dana 1. travnja 2024. Kirk je pozvao Trumpa da predloži nacionalnu zabranu [[Zdravstvo transrodnih osoba|skrbi koja afirmira rod]] za transrodne osobe.<ref>{{Citiranje weba|date=April 1, 2024|title=Charlie Kirk: 'We must ban trans-affirming care — the entire country. Donald Trump needs to run on this issue'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-we-must-ban-trans-affirming-care-entire-country-donald-trump-needs-run|access-date=December 23, 2024|website=[[Media Matters for America]]}}</ref> Istog dana pozvao je na zatvaranje liječnika koji pružaju skrb koja afirmira rod i zahtijevao je suđenja u »[[Nürnberški proces|Nürnberškom stilu]]« za njih.<ref>{{Citiranje weba|date=April 1, 2024|title=Charlie Kirk: 'We need to have a Nuremberg-style trial for every gender-affirming clinic doctor'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-we-need-have-nuremberg-style-trial-every-gender-affirming-clinic-doctor|access-date=September 12, 2025|website=[[Media Matters for America]]}}</ref> Također je promovirao [[Dezinformacije o nasilju transrodnih osoba|dezinformacije o nasilju koje počine transrodne osobe]].<ref name="Rector & Ceballos 2025"/> Sredinom 2024. Kirk je tvrdio da postoji »LGBTQ agenda«.<ref name="auto1"/> U epizodi ''The Charlie Kirk Show''a 8. lipnja 2024. kritizirao je YouTubericu [[Ms. Rachel]] zbog objave koja je slavila Mjesec ponosa citirajući biblijski stih »ljubi bližnjega svoga«, tvrdeći da je takva objava selektivna. Kirk je izjavio da bi Ms. Rachel »možda trebala otvoriti tu vašu Bibliju, u manje važnoj referenci – dio istog dijela Svetog pisma u Levitskom zakoniku 18 kaže da ako legneš s drugim muškarcem, bit ćeš kamenovan do smrti. Samo kažem. Dakle, Ms. Rachel, citirate Levitski zakonik 19, ljubi svoga bližnjega kao samoga sebe. Prethodno poglavlje potvrđuje Božji savršeni zakon kada je riječ o seksualnim pitanjima.«<ref>{{Citiranje weba|last=Adamczeski|first=Ryan|date=September 15, 2025|title=13 of Charlie Kirk's most anti-LGBTQ+ quotes|url=https://www.advocate.com/politics/charlie-kirk-anti-lgbtq-quotes|access-date=September 23, 2025|website=The Advocate}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Ibrahim|first=Nur|date=September 16, 2025|title=Charlie Kirk didn't say gay people should be stoned to death|url=https://www.snopes.com/fact-check/charlie-kirk-gay-people-stoned/|access-date=September 17, 2025|website=[[Snopes]]}}</ref> U istoj epizodi podcasta, Kirk je nazvao homoseksualnost »pogreškom« i usporedio LGBTQ pokret ponosa s poticanjem ovisnika o drogama.<ref>{{Citiranje weba|last=Bollinger|first=Alex|date=June 12, 2024|title=Donald Trump shares stage with rightwing activist who's discussing stoning gay people to death|url=https://www.lgbtqnation.com/2024/06/donald-trump-shares-stage-with-rightwing-activist-whos-discussing-stoning-gay-people-to-death/|access-date=September 12, 2025|website=[[LGBTQ Nation]]}}</ref> === Tradicionalne rodne uloge === Kirk je promovirao tradicionalne rodne uloge, govoreći mladim ženama da idu na fakultet kako bi pronašle muževe i »prihvatile svoje uloge majki i domaćica«.<ref>{{Citiranje novina|last=Kitchener|first=Caroline|date=September 19, 2025|title=What Charlie Kirk Could Mean for the Future of Marriage and Family|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2025/09/19/us/politics/charlie-kirk-erika-family-marriage-children.html|access-date=September 24, 2025}}</ref> U listopadu 2021. u svom je podcastu rekao da demokrati žele da Amerikanci žive tamo gdje »nema kulturnog identiteta, gdje živite u seksualnoj anarhiji, gdje je privatno vlasništvo stvar prošlosti, a vladajuća klasa kontrolira sve«.<ref>{{Citiranje novina|last=O'Dell|first=Liam|date=October 9, 2021|title=Charlie Kirk roasted for saying Democrats want Americans to live in 'sexual anarchy'|work=[[Indy100]]|url=https://www.indy100.com/news/charlie-kirk-sexual-anarchy-democrats-b1935376|access-date=November 6, 2021}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Rumpf|first=Sarah|date=October 8, 2021|title=Charlie Kirk Warns That Democrats Want You to 'Live in Sexual Anarchy' and Twitter Wants to Know Why He Can't Comb His Hair|work=[[Mediaite]]|url=https://www.mediaite.com/online/charlie-kirk-warns-that-democrats-want-you-to-live-in-sexual-anarchy-and-twitter-wants-to-know-why-he-cant-comb-his-hair/|access-date=November 6, 2021}}</ref> Nakon reakcija na društvenim mrežama, objavio je izjavu na web stranici Instituta Claremont u kojoj je ponovio i proširio svoje izjave.<ref name="López 2025"/> Prema ''Media Matters for America'', Kirk je na konferenciji ''TPUSA Young Women's Leadership Summit'' 2022. rekao da je »biblijski model« koji žene trebaju slijediti u romantičnim vezama partner koji je »zaštitnik i vođa, i duboko u sebi, velika većina vas se slaže« i da »ako želite upoznati konzervativne muškarce koji su sabrani, koji nisu onako, ''woke beta'' muškaraca, onako, pokrenite lokalnu skupinu za ''Turning Point USA'', upoznati ćete ih mnogo«.<ref>{{Citiranje weba|last=Peltz|first=Madeline|date=June 5, 2022|title=Turning Point USA conference for young women leaders suggests their role is to get married and have babies|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/turning-point-usa-conference-young-women-leaders-suggests-their-role-get-married-and|access-date=June 8, 2022|website=[[Media Matters for America]]}}</ref> Kirk je izjavio da kontracepcija čini žene ljutima i ogorčenima, što je, kako je tvrdio, odgovaralo političkim sklonostima Demokratske stranke. Također je vjerovao da kontracepcija »uništava ženski mozak«. === Rasa === ==== Bijeli Amerikanci ==== Kirk je izrazio uvjerenje u propadanje [[Bijeli Amerikanci|bijelih Amerikanaca]] te da su oni žrtve, što je odražavalo politiku pritužbi.<ref>{{Citiranje novina|last=Reyes|first=Alejandro|date=October 2, 2025|title=Why Charlie Kirk's White Nationalism Resonated With Some Nonwhites Abroad|work=Foreign Policy|url=https://foreignpolicy.com/2025/09/17/why-charlie-kirks-white-nationalism-resonated-with-some-nonwhites-abroad/|access-date=September 24, 2025}}</ref> Godine 2015. Kirk je tvrdio da je izgubio mjesto za pohađanje West Pointa zbog kandidata »drugačije etničke pripadnosti i spola«.<ref name="Guinto"/><ref name="Smith 2025"/> Godine 2018. Kirk je rekao studentskoj publici da je koncept [[Bjelačka privilegija|bijelačke privilegije]] mit i »rasistička ideja«.<ref name="Guinto" /><ref>{{Citiranje weba|last=Kelley|first=Brendan Joel|date=February 16, 2018|title=Turning Point USA's blooming romance with the alt-right|url=https://www.splcenter.org/hatewatch/2018/02/16/turning-point-usas-blooming-romance-alt-right|access-date=June 30, 2021|publisher=Southern Poverty Law Center}}</ref> Zauzimajući »stavove krajnje desnice«, rekao je pratiteljima svog radijskog podcasta 2021. da su demokratske imigracijske politike usmjerene na »smanjivanje i smanjenje bijele demografije u Americi« te je pozvao Teksas da »deputira građanske snage i postavi ih na granicu« kako bi zaštitio »bijelu demografiju u Americi«.<ref name="rub"/><ref>{{Citiranje novina|last=Rumpf|first=Sarah|date=September 23, 2021|title=Charlie Kirk Wants to Start a Border Militia to Protect 'White Demographics in America'|work=[[Mediaite]]|url=https://www.mediaite.com/radio/charlie-kirk-wants-to-start-a-border-militia-to-protect-white-demographics-in-america/|access-date=October 24, 2021}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=New Surge in Support for Replacement Theory Rhetoric|url=https://www.adl.org/resources/article/new-surge-support-replacement-theory-rhetoric|access-date=September 14, 2025|website=adl.org}}</ref> Godine 2023. Kirk je rekao da »crnci iz zabave lutaju uokolo kako bi napadali bijelce« u urbanim predjelima Amerike.<ref name="Charlie Kirk in his own words" /> Godine 2024. rekao je: »Strategija [[Velika zamjena stanovništva|Velika zamjene]], koja se svaki dan rabi na našoj južnoj granici, strategija je zamjene bijele ruralne Amerike nečim drugačijim«,<ref name="Charlie Kirk in his own words">{{Citiranje novina|last=Stein|first=Chris|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk in his own words: 'prowling Blacks' and 'the great replacement strategy'|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/11/charlie-kirk-quotes-beliefs|access-date=September 11, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250911192408/https://www.theguardian.com/us-news/2025/sep/11/charlie-kirk-quotes-beliefs|archive-date=September 11, 2025}}</ref> i dodao: »Američka demokratska stranka mrzi ovu zemlju. Žele je vidjeti da se raspada. Vole kada Amerika postane manje bijela.«<ref name="Charlie Kirk in his own words" /> Iste je godine Kirk objavio »'Velika zamjena' nije teorija, to je stvarnost«, uz naslov ''Fox Newsa'' koji je glasio: »7,2 milijuna ilegalaca ušlo je u SAD pod Bidenovom administracijom, što je broj veći od stanovništva 36 saveznih država SAD-a.«<ref>{{Citiranje weba|last=Ferral|first=Katelyn|date=March 1, 2024|title=Undocumented immigrants are not proof of a scheme to replace whites with nonwhites|url=https://www.politifact.com/factchecks/2024/mar/01/facebook-posts/undocumented-immigrants-are-not-proof-of-a-scheme/|access-date=June 26, 2025|website=PolitiFact}}</ref> ==== Indijci ==== Kirk je glasno izražavao svoje neodobravanje [[Useljeništvo|imigracije]] Indijaca, posebno nekršćanskih Indijaca, u SAD. Ti su stavovi proizašli iz stavova o ekonomskoj konkurenciji i [[Religijski pluralizam|vjerskom pluralizmu]]. O prvome, Kirk je izjavio da »Amerika ne treba više viza za ljude iz Indije«, tvrdeći da su američkom radnom snagom dominirali indijsko-američki imigranti, što učinkovito smanjuje mogućnosti zapošljavanja za Amerikance.<ref name="w799">{{Citiranje weba|last=Ahuja|first=Aastha|date=September 11, 2025|title='No Form Of Legal Immigration Has...' What Charlie Kirk Said On Indians In US|url=https://www.ndtv.com/world-news/enough-already-what-charlie-kirk-said-on-indians-immigrating-to-us-9255537|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[NDTV]]}}</ref> O potonjem, Kirk je komentirao kako je rasa manje važna za kulturu od religije, navodeći da bi »Amerika i dalje bila Amerika« da je etnički sastavljena od 90 % Indijaca, sve dok su to kršćanski Indijci.<ref name="w283">{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title=From abortion to Indians in the US: 5 extreme claims that Charlie Kirk propagated|work=[[Hindustan Times]]|url=https://www.hindustantimes.com/world-news/us-news/from-abortion-to-indians-in-the-us-5-extreme-claims-that-slain-conservative-star-charlie-kirk-propagated-101757578531781.html|access-date=September 13, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Kirk je detaljnije opisao autohtonu indijsku religiju [[hinduizam]] i svoje neodobravanje njezine moralnosti zbog [[Politeizam|politeizma]], navodeći: »Kada imate više bogova, dobivate različite morale. A Zapad je uglavnom prihvatio ideju da postoji standard ponašanja ili najbolji način života.«<ref name="Seely 2025">{{Citiranje novina|last=Seely|first=Taylor|date=September 14, 2025|title=How Charlie Kirk's Christian religious beliefs shaped his advocacy|work=[[USA Today]]|url=https://www.usatoday.com/story/news/politics/arizona/2025/09/14/charlie-kirk-christian-religious-beliefs-shaped-advocacy/86116403007/|access-date=September 19, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Nadalje, kao odgovor na upit o tome kako ta tvrdnja ne uključuje druge religijske svjetonazore, odgovorio je: »Ne nastojim biti uključiv, tražim ono što je najbolje. A [[Deset Božjih zapovijedi|Deset zapovijedi]] su ono što je najbolje. Bi li to bilo uvredljivo mladom hinduističkom dijetetu? Možda, a možda i ne. Ali to je također podsjetnik da žive u zemlji koja je [[Monoteizam|monoteistička]] zemlja.«<ref name="Seely 2025" /> === Islam === Godine 2025. Kirk je napisao da je »islam mač kojim ljevica prereže grkljan Americi.«<ref name=":3">{{Citiranje novina|last=Harb|first=Ali|title=Israeli leaders heap praise on Charlie Kirk as a staunch ally of Israel|language=en|work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/9/11/israeli-leaders-heap-praise-on-charlie-kirk-as-a-staunch-ally-of-israel|access-date=September 13, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> Nakon pobjede [[Zohran Mamdani|Zohrana Mamdanija]] na [[Demokratski predizbori za gradonačelnika New Yorka 2025.|demokratskim predizborima za gradonačelnika New Yorka 2025.]], Kirk je objavio da je »prije 24 godine skupina muslimana ubila 2753 ljudi 11. rujna. Sada je muslimanski socijalist na putu da vodi New York.« Liberalna komentatorica ''Fox Newsa'' Jessica Tarlov zamolila je Kirka da ukloni »grubu i islamofobnu« objavu.<ref>{{Citiranje novina|last=Baragona|first=Justin|date=June 25, 2025|title=MAGA spirals into ugly Islamophobia after Mamdani's win, warns New York 'is about to see 9/11 2.0'|language=en-US|work=[[The Independent]]|url=https://www.the-independent.com/news/world/americas/us-politics/zohran-mamdani-islamophobia-maga-laura-loomer-b2776797.html|access-date=June 26, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> U zasebnoj objavi, Kirk je tvrdio da »nije islamofobija primijetiti da muslimani žele uvesti vrijednosti na Zapad koje nastoje destabilizirati našu civilizaciju.«<ref>{{Citiranje weba|last=Axelrod|first=Tal|date=June 26, 2025|title=MAGA erupts with Islamophobic attacks on Zohran Mamdani|url=https://www.axios.com/2025/06/25/zohran-mamdani-muslim-islamophobia-maga|archive-url=|archive-date=|access-date=July 2, 2025|website=[[Axios (website)|Axios]]|language=en}}</ref> Ranije, 2018. godine, Kirk je govorio na godišnjoj konferenciji antimuslimanske skupine ''ACT for America'', organizacije s višestrukim vezama s Turning Point USA-om.<ref>{{Citiranje weba|date=February 14, 2019|title=Turning Point USA|url=https://www.adl.org/resources/backgrounder/turning-point-usa|archive-url=|archive-date=|access-date=July 18, 2025|website=[[Anti-Defamation League]]|language=en}}</ref> === Imigracija i deportacija === Na događaju 2023. na Državnom Sveučilištu u Missouriju, Kirk je rekao da imigraciju u Sjedinjene Države treba potpuno zaustaviti.<ref name=":2"/> Uoči predsjedničkih izbora 2024. Kirk je promovirao lažnu tvrdnju da Haićani u [[Springfield, Ohio|Springfieldu, Ohio]], [[Prijevara o jedenju kućnih ljubimaca u Springfieldu|jedu kućne ljubimce i druge divlje životinje stanovnika]].<ref>{{Citiranje weba|date=September 9, 2024|title=Charlie Kirk amplifies since-debunked social media rumor about Haitian immigrants in Springfield, Ohio|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-amplifies-debunked-social-media-rumor-about-haitian-immigrants|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> Kirk je pozvao na upotrebu sile protiv migranata na granici SAD-a i Meksika, uključujući upotrebu suzavca, gumenih metaka i bičeva. Kirk je rekao da migranti »nameću silu sami na sebe« tako što »upadaju« u državu. Opravdavajući ovu upotrebu sile, Kirk je promovirao lažne tvrdnje o nesrazmjernom kriminalu među migrantima, rekavši: »To su muškarci koji će ući u vaše zajednice i provaliti u vaše domove i silovati vaše žene, oteti vašu djecu. Ali, hej, oni su – oni su [[DREAM Act|sanjari]].«<ref>{{Citiranje weba|date=March 22, 2024|title=Charlie Kirk calls for shooting and whipping migrants on the southern border: "If you enter, we have lethal force, and we're willing to use it."|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-calls-shooting-and-whipping-migrants-southern-border-if-you-enter-we-have|archive-url=|archive-date=|access-date=September 13, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> Kirk je 2023. godine pozvao na deportaciju i deplatformiranje [[Mehdi Hasan|Mehdija Hasana]] zbog njegovih stavova o pandemiji COVID-19, nazivajući ga »neurotičnim luđakom« i rekavši: »Pošaljite ga natrag u zemlju iz koje je došao. Sveta kravo! Maknite ga s televizije. Poništite mu vizu.«<ref>{{Citiranje novina|title=Mehdi Hasan: Trump Weaponizes Murder of Charlie Kirk to Attack the Left|language=en|work=[[Democracy Now!]]|url=https://www.democracynow.org/2025/9/12/mehdi_hasan|access-date=September 13, 2025|archive-url=|archive-date=}}</ref> U listopadu 2023. Kirk je također nazvao američku kongresnu zastupnicu [[Ilhan Omar]] »simpatizerkom terorista« i pozvao na njezinu deportaciju.<ref name=":2"/> === Američki Židovi i antisemitizam === U listopadu 2023., Kirk je u emisiji ''The Charlie Kirk Show'' rekao da su »židovski donatori bili mehanizam broj 1 financiranja radikalnih, neoliberalnih, kvazimarksističkih politika otvorenih granica... Ovo je zvijer koju su stvorili sekularni Židovi, a on sada dolazi po Židove«, te je također sugerirao da ti Židovi kontroliraju »ne samo fakultete; to su neprofitne organizacije, to su filmovi, to je Hollywood, to je sve«. Ubrzo nakon toga, rekao je da su »Židovi bili jedni od najvećih financijera [[Kulturni marksizam|kulturnih marksističkih]] ideja i podupiratelja tih ideja u posljednjih 30 ili 40 godina«.<ref>{{Citiranje weba|last=Rascouët-Paz|first=Anna|date=September 11, 2025|title=Charlie Kirk once said Jewish money was ruining US culture|url=https://www.snopes.com//fact-check/charlie-kirk-jewish-money-quote/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[Snopes]]|language=en}}</ref> Kirk je pozvao američke Židove da prestanu »subvencionirati vlastitu propast podržavajući institucije koje uzgajaju antisemite i podržavaju genocidne ubojice«.<ref name="TimesofIsrael"/> U studenom 2023. Kirk je rekao da »židovske zajednice guraju upravo onu vrstu mržnje protiv bijelaca za koju tvrde da žele da je ljudi prestanu koristiti protiv njih.« Nastavio je tvrdeći da je »filozofski temelj anti-bjelaštva uglavnom financiran od strane židovskih donatora«, ali je rekao da je zadovoljan što neki donatori preispituju svoju odluku.<ref>{{Citiranje weba|date=November 16, 2023|title=Charlie Kirk defends Elon Musk's antisemitism: 'Some of the largest financiers of left-wing anti-white causes have been Jewish Americans'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-defends-elon-musks-antisemitism-some-largest-financiers-left-wing-anti|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en}}</ref> Neke židovske javne osobe branile su Kirka od optužbi za antisemitizam, navodeći njegov proizraelski stav. Kirka su financirali neki židovski donatori, uključujući Bernarda Marcusa.<ref>{{Citiranje weba|last=Gross|first=Judah Ari|date=September 11, 2025|title=Jewish groups 'horrified' by Kirk's killing, rising political violence|url=https://ejewishphilanthropy.com/jewish-groups-horrified-by-kirks-killing-rising-political-violence/|archive-url=|archive-date=|access-date=September 11, 2025|website=[[EJewish Philanthropy]]}}</ref> U srpnju 2025. Kirk je upozorio svoje sljedbenike na mržnju prema Židovima, nazivajući je »zlom« i »demonskom«.<ref>{{Citiranje novina|last=Wolicki|first=Pesach|date=July 20, 2025|title=Charlie Kirk's role in defending Israel and the growing generational divide – opinion|work=[[The Jerusalem Post]]|url=https://www.jpost.com/opinion/article-861562}}</ref> Citira ga se: »nijedna nežidovska osoba mojih godina nema dulju ili jasniju povijest podrške [[Izrael|Izraelu]], simpatije prema židovskom narodu ili protivljenja antisemitizmu od mene«.<ref name="TimesofIsrael" /> Međutim, Kirka su za [[antisemitizam]] optužile i brojne osobe i organizacije;<ref name="TimesofIsrael"/><ref name=":1">{{Citiranje novina|date=September 11, 2025|title=Israeli, world officials give condolences, condemn Charlie Kirk assassination|work=[[The Jerusalem Post]]|url=https://www.jpost.com/international/article-867062|access-date=September 10, 2025}}</ref> Antidifamacijska liga optužila je Kirka za stvaranje »ogromne platforme za ekstremiste i krajnje desničarske teoretičare zavjere«.<ref name="TimesofIsrael" /> === Klimatske promjene === Kirk se protivio [[Pariški sporazum|Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama]] iz 2016.<ref name="DeSmog" /> Promovirao je [[poricanje klimatskih promjena]], nazivajući [[Klimatske promjene|globalno zagrijavanje]] prijevarom.<ref>{{Citiranje weba|date=April 21, 2025|title=Eight of the top 10 online shows are spreading climate misinformation|url=https://yaleclimateconnections.org/2025/04/eight-of-the-top-10-online-shows-are-spreading-climate-misinformation/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250914220202/https://yaleclimateconnections.org/2025/04/eight-of-the-top-10-online-shows-are-spreading-climate-misinformation/|archive-date=14. rujna 2025.|access-date=September 10, 2025|website=Yale Climate Connections|language=en-US|url-status=live}}</ref> Godine 2017. Kirk je priznao da je TPUSA prihvatila [[Energetski lobi|financiranje]] od industrije fosilnih goriva. Progovorio je protiv ukidanja [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] i protivio se studentskim kampanjama koje su vršile pritisak na sveučilišta da se odreknu fosilnih goriva.<ref name="DeSmog">{{Citiranje novina|date=2021|title=Charlie Kirk|work=[[DeSmog]]|url=https://www.desmog.com/charlie-kirk/|url-status=live|access-date=September 24, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20210423011751/https://www.desmog.com/charlie-kirk/|archive-date=April 23, 2021}}</ref> Godine 2021. video Turning Point USA-a u kojem su sudjelovali Kirk i [[Candace Owens]] tvrdio je da »nema činjeničnih podataka koji bi potvrdili globalno zagrijavanje« i da znanstvenici ne znaju uzrok; ''Science Feedback'' ocijenio je te tvrdnje netočnima. Kirk je kasnije izdao ispravak i video je uklonjen.<ref name="auto2">{{Citiranje weba|last=Bellanger|first=Boris|date=April 16, 2021|title=In viral Turning Point USA video, Candace Owens and Charlie Kirk falsely claim there is no evidence of global warming and scientists don't know the cause|url=https://science.feedback.org/review/in-viral-turning-point-usa-video-candace-owens-and-charlie-kirk-falsely-claim-there-is-no-evidence-of-global-warming-and-scientists-dont-know-the-cause/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250918081350/https://science.feedback.org/review/in-viral-turning-point-usa-video-candace-owens-and-charlie-kirk-falsely-claim-there-is-no-evidence-of-global-warming-and-scientists-dont-know-the-cause/|archive-date=18. rujna 2025.|access-date=September 16, 2024|website=Science Feedback|publisher=[[Climate Feedback]]|url-status=live}}</ref> Godine 2022. Kirk je upozorio da će klimatski aktivizam narušiti američki suverenitet i privatno vlasništvo, opisujući ga kao [[Trojanski konj|trojanskog konja]] [[Marksizam|marksizma]] i uspoređujući ga s »[[Poganstvo|pseudopoganstvom]]«. Izjavu da su klimatske promjene egzistencijalna prijetnja nazvao je »potpunom besmislicom«, navodeći da ako je nekome najveća briga u životu egzistencijalna, onda on ima sjajan život, te je dodao da ne vjeruje da je ljudska aktivnost pokretač klimatskih promjena.<ref>{{Citiranje weba|date=August 8, 2022|title=Charlie Kirk likens concern about climate change to 'pseudo-paganism'|url=https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-likens-concern-about-climate-change-pseudo-paganism|archive-url=https://web.archive.org/web/20250918220511/https://www.mediamatters.org/charlie-kirk/charlie-kirk-likens-concern-about-climate-change-pseudo-paganism|archive-date=18. rujna 2025.|access-date=September 12, 2025|website=[[Media Matters for America]]|language=en|url-status=live}}</ref> == Bilješke == {{Bilješke}} == Izvori == {{Izvori}}{{GLAVNIRASPORED:Kirk, Charlie}} [[Kategorija:Životopisi, Illinois]] [[Kategorija:Konzervativizam]] [[Kategorija:Američki publicisti]] [[Kategorija:Američki pro-life aktivisti]] [[Kategorija:Žrtve atentata]] nrplrhuh621v26zujr0yyx9ekpmnej7 0 792921 7578117 7292542 2026-08-15T21:28:04Z Argo Navis 852 Karta 7578117 wikitext text/x-wiki {{infookvir tjesnac | ime = Dianin tjesnac | izvorno ime = {{Rus.|Пролив Дианы}}; {{Jap.|Shimushiru Kaikyo}} | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | vrsta = | etimologija = | koordinate = | lokacija = [[Kurilski otoci]] | dio od = | spaja = [[Ohotsko more]] i [[Tihi ocean]] | razdvaja = otoke [[Ketoj]] i [[Simušir]] | dz = RUS | duljina = 8 | najmanja širina = 19.2 | prosječna širina = | najveća širina = | najmanja dubina = | prosječna dubina = | najveća dubina = | površina = | zapremina = | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | smrznuto = | salinitet = | pritoci = | otoci = | broj otoka = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Rusija Sahalinska oblast | mark = Red circle.svg | marksize = 12 | pushpin_label = {{nowrap|Dianin tjesnac}} | pushpin_label_position = left }} {{CSS image crop | Image = USSR map NL 56-2 Ketoi-shima.jpg | bSize = 1200 | cWidth = 300 | cHeight = 300 | oTop = 500 | oLeft = 130 | Location = left | Description = Zemljovid tjesnaca. Simušir je dolje lijevo, Ketoj gore desno | Link = | Alt = }} '''Dianin tjesnac''' ({{Rus.|Пролив Дианы}}; {{Jap.|Shimushiru Kaikyo}}) je duboki tjesnac koji razdvaja otoke [[Ketoj]] i [[Simušir]] na [[Kurilski otoci|Kurilskim otocima]] u [[Rusija|Rusiji]]. Širok je 19,2&nbsp;km. [[Morske mijene|Plimna struja]] u tjesnacu zalazi prema sjeverozapadu, dok oseka teče prema jugoistoku. Ove struje mogu doseći i do tri [[čvor]]a.<ref name="ECR20142">National Geospatial-Intelligence Agency. (2014). ''Sailing Directions (Enroute): East Coast of Russia''. U.S. Government, Springfield, Virginia.</ref> == Povijest == [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] [[kitolovci]] su u 1840-ima i 1850-ima povremeno koristili tjesnac za ulazak<ref>''Nassau'', of New Bedford, 16 May 1855, Old Dartmouth Historical Society (ODHS).</ref> i izlazak<ref>''Liverpool 2nd'', of New Bedford, 24 September 1848, Nicholson Whaling Collection; ''Good Return'', of New Bedford, 26 September 1854, ODHS.</ref> iz [[Ohotsko more|Ohotskog mora]] na putu do i s krstarenja za lov na [[Balaena mysticetus|grenlandske]] i [[Eubalaena japonica|sjevernopacifičke prave kitove]]. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Tjesnaci Kurilskih otoka]] b0yaeg7dljc5fd19yelyfrb37a9hpce 0 793927 7578115 7304307 2026-08-15T21:21:27Z Argo Navis 852 Karta 7578115 wikitext text/x-wiki {{infookvir tjesnac | ime = Rikordov tjesnac | izvorno ime = {{Rus.|Пролив Рикорда}}; {{Jap.|Ketoi Kaikyo}} | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|47.433293|152.662720|format=dms|display=it|region:RU_type:waterbody}} | lokacija = [[Kurilski otoci]] | dio od = | spaja = [[Ohotsko more]] i [[Tihi ocean]] | razdvaja = otoke [[Ušišir]] i [[Ketoj]] | dz = RUS | duljina = | najmanja širina = 22,5 | prosječna širina = | najveća širina = | najmanja dubina = | prosječna dubina = | najveća dubina = | površina = | zapremina = | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | salinitet = | pritoci = | otoci = | broj otoka = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Rusija Sahalinska oblast | mark = Red circle.svg | marksize = 12 | pushpin_label = {{nowrap|Rikordov tjesnac}} | pushpin_label_position = left }} {{CSS image crop | Image = USSR map NL 56-2 Ketoi-shima.jpg | bSize = 1100 | cWidth = 300 | cHeight = 240 | oTop = 315 | oLeft = 270 | Location = left | Description = Zemljovid tjesnaca. Ketoj je dolje lijevo, Ušišir gore desno | Link = | Alt = }} '''Rikordov tjesnac''' ({{Rus.|Пролив Рикорда}}; {{Jap.|Ketoi Kaikyo}}) je tjesnac koji razdvaja otoke [[Ušišir]] i [[Ketoj]] na [[Kurilski otoci|Kurilskim otocima]] u [[Rusija|Rusiji]]. Širok je 22,5 km. Veliki podmorski bank u njegovom središtu uzrokuje [[Vrtlog|vrtloge]] i [[Vir (fizika)|virove]].<ref name="ECR20142">National Geospatial-Intelligence Agency. (2014). ''Sailing Directions (Enroute): East Coast of Russia''. U.S. Government, Springfield, Virginia.</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Tjesnaci Kurilskih otoka]] hh2u9t8un74t0zp1o10qr307r9kiuuy 0 799174 7578174 7480930 2026-08-16T00:16:32Z Sk53121 310591 /* Datumi i mjesta koncerata */ 7578174 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Marko Perković Thompson 2025 Zagreb Hipodrom concert.jpg|mini|desno|[[Koncert Thompsona na Zagrebačkom hipodromu]].]] '''Hodočasnik''' je ukupno četvrta turneja hrvatskoga pjevača [[Marko Perković Thompson|Marka Perkovića Thompsona]] i njegova sastava diljem [[Hrvatska|Hrvatske]], kojom se promovira [[Hodočasnik (album)|istoimeni album]]. Prva velika izvedba pjesama s albuma održana je na [[Koncert Thompsona na hipodromu|koncertu Thompsona na zagrebačkom Hipodromu]] 5. srpnja 2025., pred pola milijuna ljudi.<ref>[https://showbuzz.dnevnik.hr/zanimljivosti/koncert-marka-perkovica-thompsona-na-hipodromu-sluzbeno-je-rasprodan---905966.html Thompsonov koncert službeno je rasprodan! Na Hipodromu će biti više od pola milijuna ljudi] showbuzz.dnevnik.hr Preuzeto 8. travnja 2025.</ref> Sljedeće predstavljanje albuma bilo je na [[Koncert Thompsona u Sinju|koncertu u na sinjskom hipodromu]], 4. kolovoza 2025.<ref>Judnić, Lucija; Lisičin, Tatjana; Đuzel, Ivica. [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pripreme-oko-thompsonova-koncerta-u-sinju-u-prodaju-pustenu-150000-ulaznica-12245190 Pripreme za Thompsonov koncert u Sinju: U prodaji 150.000 ulaznica] vijesti.hrt.hr, HRT, objavljeno 13. srpnja 2025.</ref> ==Datumi i mjesta koncerata== {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- bgcolor="#CCCCCC" | rowspan=2 | # | colspan=4 | '''2025./'26.''' |- bgcolor="#CCCCCC" ! width="150" rowspan="1"| datum ! width="150" rowspan="1"| grad ! width="150" rowspan="1"| država ! width="200" rowspan="1"| prostor |- | 1. | [[5. srpnja]] [[2025.]] | [[Zagreb]] | [[Hrvatska]] | [[Koncert Thompsona na Zagrebačkom hipodromu|Zagrebački hipodrom]] |- | 2. | [[4. kolovoza]] [[2025]]. | [[Sinj]] | [[Hrvatska]] | [[Koncert Thompsona u Sinju|Sinjski hipodrom]] |- | 3. – 4. | [[21. studenog|21.]] i [[22. studenog]] [[2025]].|| [[Osijek]]<ref>[https://dnevnik.in/2025/10/23/thompson-se-vraca-na-pozornicu-sa-zadovoljstvom-najavljujemo-dvoransku-turneju-poznati-datumi-i-gradovi/ “Sa zadovoljstvom najavljujemo dvoransku turneju”] dnevnik.in Preuzeto 28. prosinca 2025.</ref> || [[Hrvatska]] || [[Dvorana Gradski vrt]] |- | 5. – 6. | [[7. prosinca|7.]] i [[8. prosinca]] [[2025.]] || [[Varaždin]] || [[Hrvatska]] || [[Športska dvorana Varaždin]] |- | 7. – 8. | [[12. prosinca|12.]] i [[13. prosinca]] [[2025.]] || [[Zadar]] || [[Hrvatska]] || [[Dvorana Krešimira Ćosića]] |- | 9. | [[27. prosinca]] [[2025.]] || [[Zagreb]] || [[Hrvatska]] || [[Arena Zagreb]] |- | 10. – 11. | [[10. siječnja|10.]] i [[11. siječnja]] [[2026.]] || [[Poreč]] || [[Hrvatska]] || [[Športska dvorana Žatika]] |- | 12. – 13. | [[16. siječnja|16.]] i [[17. siječnja]] [[2026.]]|| [[Split]] || [[Hrvatska]] || [[Športski centar Gripe]] |- | 14. – 15. | [[6. veljače|6.]] i [[7. veljače]] [[2026.]]|| [[Rijeka]] || [[Hrvatska]] || [[Dvorana Mladosti]] |- | 16. – 17. | [[13. veljače|13.]] i [[14. veljače]] [[2026.]]|| [[Široki Brijeg]] || [[BiH]] || [[Dvorana Pecara]] |- |} == Izvori == {{izvori}} {{Marko Perković}} [[Kategorija:Koncertne turneje Marka Perkovića]] 5i6gf32oaro3spedf6z1aubwhnohqyx 3 799305 7577992 7577907 2026-08-15T15:34:42Z Runolist 263374 /* Whitewashing na stranici o ratnom zločincu Mirku Norcu */ Odgovor 7577992 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::Slažem se. Ta je reputacija, bojim se, trajna. Ljudi su (pre)rano izgubili povjerenje, a jednom izgubljeno povjerenje je uglavnom nepovratno izgubljeno. ::::Ipak, ne misliš li da je "mogao biti" neadekvatna formulacija? Ton je nekako nejasan i napet. Ako želimo biti krajnje pedantni, možda bi umjesto "čiji je akvivalent..." bilo bolje napisati "rezultat koji se u ''nekim'' izvorima tumači kao..."? ::::To bi već bila rečenica u kojoj ne odzvanja nesigurnost. Čekam tvoje zeleno svjetlo. – [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 15:30, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Iskreno, čak mi se više dopada ono što si napisao u prošloj poruci, nešto tipa: ''tada je procijenjen tako, što se u današnjim testovima brojčano obilježava kao 140 naviše''. Nadam se da ti je tako nešto isto prihvatljivo, jedino bih te molio da onda pronađeš neki izvor koji ne nudi uslugu reklamiranja na .com domeni. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:08, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], važi. — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:14, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::Nadam se da sam ''isporučio''. 🫡 ::::::— [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:24, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Što bi mladež rekla: ''you served''! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:25, 25. srpnja 2026. (CEST) == Goran Polak == Što bi učinio s člankom [[Goran Polak]] koji uskoro izlazi iz popisa neophođenih izmjena? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 6. kolovoza 2026. (CEST) :Kao i s [[Automatska sumarizacija teksta]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) == Arhiviranje novosti == Dodao sam u novosti najavu Maratona lađa, ali nisam vičan arhiviranju starih vijesti/slika, pa ako sam što promašio, molim te popravi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 16:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno, nemaš brige! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:12, 6. kolovoza 2026. (CEST) ::Fala. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:49, 6. kolovoza 2026. (CEST) == [[SUR:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] – upit (10:02, 11. kolovoza 2026.) == Uredio sam jednu stranicu. Zašto ta stranica koju sam uredija nije vidljiva javno, da je svak može vidjeti, pronaći? --[[Suradnik:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WIK-TO-NO|razgovor]])</small> 10:02, 11. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] Članak ste napisali u [[WP:SS|svojoj suradničkoj stranici]], koja nije namijenjena člancima, već predstavljanju Vas kao suradnika/ce. Za osnove uređivanja pogledajte poruku dobrodošlice koju sam Vam uputio. Ako želite, tekst koji ste napisali mogu/možete premjestiti na [[SUR:WIK-TO-NO/Stranica za vježbanje|Vašu stranicu za vježbanje]] kako biste ga doradili prema našim smjernicama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:13, 11. kolovoza 2026. (CEST) == Whitewashing na stranici o ratnom zločincu Mirku Norcu == Molim objašnjenje zašto si uklonio informaciju iz uvoda. Čovjek je '''osuđeni''' ratni zločinac i takve stvari pripadaju osnovnom opisu. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 13:53, 15. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] I dio su prvog paragrafa u uvodu, koji je namijenjen osnovnom opisu ''lika i djela''. Norac nije, da parafraziram, "ratni zločinac koji je general", već general HV-a koji je osuđen kao ratni zločinac za svoja djela i vodstvo tijekom rata. Etikete treba predstaviti i kontekstualizirati unutar ostatka života osobe, ne samo postaviti. Naravno, isto ide i za ostale ratne zločince o kojima pišemo, bili srbijanski ili domaći ili neki treći. Wikipedija ne bi smjela pokazivati stajalište suradnika o temi, što uključuje plasiranje takve etikete na vrh svih informacija o osobi. To vrijedi i za [[Adolf Hitler|najzloglasnijeg]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:34, 15. kolovoza 2026. (CEST) l7pwclcx8rsp5cb7dlm7wl4yjq9z5nt 7578030 7577992 2026-08-15T16:51:23Z Lajoswinkler 219220 /* Whitewashing na stranici o ratnom zločincu Mirku Norcu */ Odgovor 7578030 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::Slažem se. Ta je reputacija, bojim se, trajna. Ljudi su (pre)rano izgubili povjerenje, a jednom izgubljeno povjerenje je uglavnom nepovratno izgubljeno. ::::Ipak, ne misliš li da je "mogao biti" neadekvatna formulacija? Ton je nekako nejasan i napet. Ako želimo biti krajnje pedantni, možda bi umjesto "čiji je akvivalent..." bilo bolje napisati "rezultat koji se u ''nekim'' izvorima tumači kao..."? ::::To bi već bila rečenica u kojoj ne odzvanja nesigurnost. Čekam tvoje zeleno svjetlo. – [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 15:30, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Iskreno, čak mi se više dopada ono što si napisao u prošloj poruci, nešto tipa: ''tada je procijenjen tako, što se u današnjim testovima brojčano obilježava kao 140 naviše''. Nadam se da ti je tako nešto isto prihvatljivo, jedino bih te molio da onda pronađeš neki izvor koji ne nudi uslugu reklamiranja na .com domeni. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:08, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], važi. — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:14, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::Nadam se da sam ''isporučio''. 🫡 ::::::— [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:24, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Što bi mladež rekla: ''you served''! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:25, 25. srpnja 2026. (CEST) == Goran Polak == Što bi učinio s člankom [[Goran Polak]] koji uskoro izlazi iz popisa neophođenih izmjena? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 6. kolovoza 2026. (CEST) :Kao i s [[Automatska sumarizacija teksta]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) == Arhiviranje novosti == Dodao sam u novosti najavu Maratona lađa, ali nisam vičan arhiviranju starih vijesti/slika, pa ako sam što promašio, molim te popravi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 16:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno, nemaš brige! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:12, 6. kolovoza 2026. (CEST) ::Fala. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:49, 6. kolovoza 2026. (CEST) == [[SUR:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] – upit (10:02, 11. kolovoza 2026.) == Uredio sam jednu stranicu. Zašto ta stranica koju sam uredija nije vidljiva javno, da je svak može vidjeti, pronaći? --[[Suradnik:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WIK-TO-NO|razgovor]])</small> 10:02, 11. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] Članak ste napisali u [[WP:SS|svojoj suradničkoj stranici]], koja nije namijenjena člancima, već predstavljanju Vas kao suradnika/ce. Za osnove uređivanja pogledajte poruku dobrodošlice koju sam Vam uputio. Ako želite, tekst koji ste napisali mogu/možete premjestiti na [[SUR:WIK-TO-NO/Stranica za vježbanje|Vašu stranicu za vježbanje]] kako biste ga doradili prema našim smjernicama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:13, 11. kolovoza 2026. (CEST) == Whitewashing na stranici o ratnom zločincu Mirku Norcu == Molim objašnjenje zašto si uklonio informaciju iz uvoda. Čovjek je '''osuđeni''' ratni zločinac i takve stvari pripadaju osnovnom opisu. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 13:53, 15. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] I dio su prvog paragrafa u uvodu, koji je namijenjen osnovnom opisu ''lika i djela''. Norac nije, da parafraziram, "ratni zločinac koji je general", već general HV-a koji je osuđen kao ratni zločinac za svoja djela i vodstvo tijekom rata. Etikete treba predstaviti i kontekstualizirati unutar ostatka života osobe, ne samo postaviti. Naravno, isto ide i za ostale ratne zločince o kojima pišemo, bili srbijanski ili domaći ili neki treći. Wikipedija ne bi smjela pokazivati stajalište suradnika o temi, što uključuje plasiranje takve etikete na vrh svih informacija o osobi. To vrijedi i za [[Adolf Hitler|najzloglasnijeg]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:34, 15. kolovoza 2026. (CEST) ::Dakle, kada bi otvorili članak o Johnu Wayneu Gacyju, u zaglavlju bi trebalo pisati da se radi o poslovođi Kentucky Fried Chickena, a onda dodati da je i "osuđen za seriju ubojstava"? Nipošto napisati da se radi o serijskom ubojici? ::Ne radi se o stajalištu nego o dokazanoj činjenici, pravomoćnoj presudi. Ali ne samo da si mogao premjestiti "ratni zločinac" na kraj rečenice ako ti je tako nekako kronološki ispravnije, nego si navod izbrisao. Da, radi se o whitewashingu. Vidim da na članku o Ratku Mladiću lijepo stoji čak na prvom mjestu: ::''"Ratko Mladić osuđeni je ratni zločinac, zapovjednik jugoslavenskih snaga u Hrvatskoj, a poslije srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''. Možda da i taj navod zaslužuje sekundarni paragraf? [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 18:51, 15. kolovoza 2026. (CEST) 1no51zprk8esdojhpk4wpz8ht7mlzfz 4 799308 7578038 7577713 2026-08-15T17:16:33Z ZapadVK 332521 7578038 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice/zaglavlje}} == Novi zahtjevi == === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 2. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''U članak je dodano otprilike 50ak izvora i tekst je dodatno obrađen. Da li treba još dodatno urediti i ako treba da li bi mi mogli pojasniti što konkretno i kako? Lijep pozdrav, Ivan''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (17:19, 2. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}} po drugi put: kao i prošli, većina teksta i dalje nije pokrivena izvorima. Upute za pravilno navođenje izvora nalaze se u predlošku na vrhu članka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:24, 2. siječnja 2026. (CET) ::Kako potkrijepiti izvorom/argumentom koji se ne nalazi na internetu već u fizičkom obliku? [[Suradnik:Ivan Pranjić|Ivan Pranjić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Pranjić|razgovor]])</small> 14:33, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <small><span class=plainlinks>[[Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a]] • [[Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|razgovor]] • [[Nacrt:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpNewTitle={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je završen i potpun sa svim podacima poveznaih s temom''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (09:59, 3. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: članak nije uređen u stilu i po shemi Wikipedijinih članaka. Upute za doradu nalaze se u predlošku na vrhu članka, a uputno je proći i uvodni tečaj iz poruke dobrodošlice. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:57, 3. siječnja 2026. (CET) === Lemuralije === <small><span class=plainlinks>[[Lemuralije]] • [[Razgovor:Lemuralije|razgovor]] • [[Nacrt:Lemuralije|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Lemuralije|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Lemuralije}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Lemuralije}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Lemuralije}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Lemuralije}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premjestiti u glavnu knjigu. Hvala!''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (13:25, 3. siječnja 2026. (CET)) —[[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 13:25, 3. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Wikipedija ne može sama sebi biti izvor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:20, 3. siječnja 2026. (CET) ::Hvala @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] na odgovoru. Pamtim za ubuduće. Obrisan je wiki izvor, obzirom text ima dovoljno izvora. Molim kad stignete ponovo provjeriti ima li još nedostataka za objavu u glavni prostor [[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 19:41, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <small><span class=plainlinks>[[Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a]] • [[Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|razgovor]] • [[Nacrt:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpNewTitle={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 4. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''članak je potpun sa svim podacima relevantnim s naslovom''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (11:23, 4. siječnja 2026. (CET)) === Zrinka Jajić === <small><span class=plainlinks>[[Zrinka Jajić]] • [[Razgovor:Zrinka Jajić|razgovor]] • [[Nacrt:Zrinka Jajić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zrinka Jajić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zrinka Jajić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zrinka Jajić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zrinka Jajić}}&wpNewTitle={{urlencode:Zrinka Jajić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:IvanZg22&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 5. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Biografija - reference postojeće kao i aktivna lista publikacija - pisan u stilu biografije - prema Wiki uputama - molim objavu i premještanje iz Nacrta u Stranicu vidljivu na Wikipediji''<br /> Hvala. {{Suradnik|IvanZg22}} (13:30, 5. siječnja 2026. (CET)) :{{Riješeno}} @[[Suradnik:IvanZg22|IvanZg22]], moglo bi se još malo skratiti neke dijelove, nije sve iz CV-a toliko zanimljivo ljudima koji čitaju enciklopedijske članke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:18, 5. siječnja 2026. (CET) === Romanis Pontificibus === <small><span class=plainlinks>[[Romanis Pontificibus]] • [[Razgovor:Romanis Pontificibus|razgovor]] • [[Nacrt:Romanis Pontificibus|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Romanis Pontificibus|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Romanis Pontificibus}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Romanis Pontificibus}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Romanis Pontificibus}}&wpNewTitle={{urlencode:Romanis Pontificibus}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''je li sada ispunja kriterije ili treba još doraditi''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (23:23, 7. siječnja 2026. (CET)) :{{S|Tmatic01}} Mislim da bi dugački navod prijevoda trebalo ukloniti zbog autorskih prava. Ako nigdje eksplicitno ne piše da su se njih odrekli, podrazumijeva se zaštita. Taj tekst bi inače bio za [[:s:|Wikiizvor]], no i tamo idu samo slobodni tekstovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:36, 7. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Da, to možemo maknuti, a mislim da može u Wikizvor jer je tekst star barem 50 godina i službeni je dokument crkve [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 23:43, 7. siječnja 2026. (CET) :::Prema onom što nalazim na webu, @[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]], i onom što mi je izbacio Google AI, sve što je objavio Vatikan ulazi u javnu domenu 70 godina nakon smrti imenovanog autora odn. 70 godina od prvog objavljivanja ako autor nije imenovan. To se u Vatikanu odnosi i na zakone ([[:c:Commons:Copyright_rules_by_territory/Vatican_City]]). Prijevodi se pak računaju kao originalna djela pa idu po svojemu ''satu''. Najsigurnije ti je dodati vanjsku poveznicu na taj tekst i onda nemamo briga. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 02:52, 8. siječnja 2026. (CET) ::::evo jesam i dodao sam još jednu poveznicu [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 14:45, 8. siječnja 2026. (CET) === Aircash === <small><span class=plainlinks>[[Aircash]] • [[Razgovor:Aircash|razgovor]] • [[Nacrt:Aircash|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Aircash|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Aircash}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Aircash}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Aircash}}&wpNewTitle={{urlencode:Aircash}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 8. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (16:25, 8. siječnja 2026. (CET)) === Prvi snijeg === <small><span class=plainlinks>[[Nacrt:Prvi snijeg]] • [[Razgovor:Nacrt:Prvi snijeg|razgovor]] • [[Nacrt:Nacrt:Prvi snijeg|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nacrt:Prvi snijeg|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Prvi snijeg}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premještanje u glavni prostor, i molim da dodate podnaslov Umjetnička instalacija u Hrvatskoj. Hvala! —[[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 11:53, 9. siječnja 2026. (CET)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (11:53, 9. siječnja 2026. (CET)) === Karlo Dieneš === <small><span class=plainlinks>[[Karlo Dieneš]] • [[Razgovor:Karlo Dieneš|razgovor]] • [[Nacrt:Karlo Dieneš|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Karlo Dieneš|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Karlo Dieneš}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Karlo Dieneš}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Karlo Dieneš}}&wpNewTitle={{urlencode:Karlo Dieneš}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Domagoj+Maratovi%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 12. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''navedeno je jedanaest bilješki s izvorima''<br /> Hvala. {{Suradnik|Domagoj Maratović}} (21:06, 12. siječnja 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 14. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''javno postavljanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (14:01, 14. siječnja 2026. (CET)) === Sveučilište Algebra Bernays === <small><span class=plainlinks>[[Sveučilište Algebra Bernays]] • [[Razgovor:Sveučilište Algebra Bernays|razgovor]] • [[Nacrt:Sveučilište Algebra Bernays|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Sveučilište Algebra Bernays|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Sveučilište Algebra Bernays}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}}&wpNewTitle={{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Akademisk321&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 19. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Tekst članka je dovršen i usklađen sa smjernicama uređivanja.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Akademisk321}} (09:22, 19. siječnja 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (01:40, 3. veljače 2026. (CET)) === Nikola Aleksić === <small><span class=plainlinks>[[Nikola Aleksić]] • [[Razgovor:Nikola Aleksić|razgovor]] • [[Nacrt:Nikola Aleksić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nikola Aleksić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nikola Aleksić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nikola Aleksić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nikola Aleksić}}&wpNewTitle={{urlencode:Nikola Aleksić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:%7E2026-88828-0&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''uređen članak koji ga definira kao pisca kao glavno zanimanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|~2026-88828-0}} (14:07, 9. veljače 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 13. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Članak je wikipediziran i dodani su izvori.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (19:00, 13. veljače 2026. (CET)) === Prvi snijeg === <small><span class=plainlinks>[[Prvi snijeg]] • [[Razgovor:Prvi snijeg|razgovor]] • [[Nacrt:Prvi snijeg|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Prvi snijeg|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Prvi snijeg}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Prvi snijeg}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Prvi snijeg}}&wpNewTitle={{urlencode:Prvi snijeg}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 15. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Dodala bih pod ime članka kroz Wikidata stavku kratki opis “Umjetnička instalacija”, ali mi to sada kroz Nacrt nije dostupna opcija. Ili molim javite primjedbe.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (11:20, 15. veljače 2026. (CET)) === Reza Pahlavi === <small><span class=plainlinks>[[Reza Pahlavi]] • [[Razgovor:Reza Pahlavi|razgovor]] • [[Nacrt:Reza Pahlavi|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Reza Pahlavi|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Reza Pahlavi}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Reza Pahlavi}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Reza Pahlavi}}&wpNewTitle={{urlencode:Reza Pahlavi}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Walter9&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 17. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''članak je dorađen i dopunjen, dodani su izvori i izbačeni su subjektivni stavovi''<br /> Hvala. {{Suradnik|Walter9}} (16:48, 17. veljače 2026. (CET)) === Domagoj Ćorić === <small><span class=plainlinks>[[Domagoj Ćorić]] • [[Razgovor:Domagoj Ćorić|razgovor]] • [[Nacrt:Domagoj Ćorić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Domagoj Ćorić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Domagoj Ćorić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Domagoj Ćorić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Domagoj Ćorić}}&wpNewTitle={{urlencode:Domagoj Ćorić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:BIVU%C5%A0101&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 20. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Draft je spreman za objavu. Link na draft: [[Nacrt:Domagoj Ćorić]]''<br /> Hvala. {{Suradnik|BIVUŠ101}} (09:31, 20. veljače 2026. (CET)) :Draft ne bi bio spreman za objavu sve i da nije predložen za brisanje. Ovakav stil pisanja vidio sam u nekoliko nedavnih članaka, je li to pisao AI? Za političare i političare u usponu imamo [[WP:KRTE]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:30, 20. veljače 2026. (CET) ::Hvala na komentaru! Draft nije pisao nikakav AI, o stilu pisanja dosta subjektivno je raspravljati, sve je pisano prema relevantnim podatcima, o tome jesu li političari ili ne u usponu nije na meni da dajem osobnu kvalifikaciju, no vratimo se na sadržaj, smatram da je osoba relevantan čimbenik političkog i društvenog života u Osječko-baranjskoj županiji s jasno potkrijepljenim javnim i državnim podatcima i referencama, ukoliko ima nešto za dodati ili poboljšati molim da navedete? [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:40, 20. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Zbog naših Uvjeta upotrebe, možete li se još izjasniti o vezama s dotičnim, kao i mogućem sukobu interesa? Kažem, u zadnje vrijeme često viđamo PR stil i format kao u ovom članku, a nije od istih suradnika. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:47, 20. veljače 2026. (CET) ::::Hvala na komentaru! Želim jasno naglasiti da nemam nikakvih osobnih ni profesionalnih interesa u pisanju ovog članka niti bilo kakve veze, niti je ovo Pr članak...Svi podaci su temeljeni na isključivo provjerljivim sekundarnim izvorima od medija, izjava, državnih stranica, a stil članaka uvijek se može prilagoditi i uskladiti s enciklopedijskim tonom. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:02, 20. veljače 2026. (CET) :::Nije relevantna jer ne ispunjava kriterije o političarima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:47, 20. veljače 2026. (CET) ::::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:03, 20. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Članak je plitak, u puno riječi saznamo nešto o liku, a malo o djelu. '''''Aktivno''''' sudjelovanje, '''''obnašanje''''' dužnosti, (...) – to vam je sve za CV, a ne za enciklopediju. Nacrt čak ni formom ne odgovara wikipedijskom članku pa sve i da su zadovoljeni kriteriji za nj ne bi bilo mjesta u glavnom prostoru. Vrhovni zakon o kriterijima [[WP:KR]] još će vam reći da pokrivenost izvorima ne znači usputna spominjanja i agencijske vijesti. Izvori se značajno trebaju baviti osobom, što onda ne uključuje površne hvalospjeve nego i kritički, odmaknuti odnos. Ovo što imamo jest {{tl|rad obožavatelja}}. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:15, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Ne slažem se sa navedenim, članak je naveden s obzirom na sve javno dostupne podatke, javne kritike, kontroverze i preispitivanja nisu javno dostupne, pa s obzirom na to kao netko tko je objektivno obradio dotičnu osobu osobno sam mišljenja da je sadržajno itekako jasno pisano uz navedeno kako interno stranačko tako i institucionalno djelovanje uz više od 30 označenih izvora. Ukoliko imate nekakav prijedlog za uređivanje slobodno stojim na raspolaganju, no smatram da stranica zaslužuje glavni page. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:04, 23. veljače 2026. (CET) === Bruno Šantek === <small><span class=plainlinks>[[Bruno Šantek]] • [[Razgovor:Bruno Šantek|razgovor]] • [[Nacrt:Bruno Šantek|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Bruno Šantek|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Bruno Šantek}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Bruno Šantek}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Bruno Šantek}}&wpNewTitle={{urlencode:Bruno Šantek}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bruno+%C5%A0antek&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 23. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Odavno pokušao popraviti sve nedostatke, nisam dobio nikakav odgovor. (Zatraženo: 15. ožujak 2025. Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bruno Šantek}} (21:43, 23. veljače 2026. (CET)) === Zoran Ukić === <small><span class=plainlinks>[[Zoran Ukić]] • [[Razgovor:Zoran Ukić|razgovor]] • [[Nacrt:Zoran Ukić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zoran Ukić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zoran Ukić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zoran Ukić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zoran Ukić}}&wpNewTitle={{urlencode:Zoran Ukić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Vinyl+cd&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 26. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Vinyl cd}} (18:00, 26. veljače 2026. (CET)) :@[[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] Moja bi preporuka bila da se o članovima skupine koji sami nemaju i samostalnu karijeru (s objavljenim albumima, prema [[WP:KR]] i [[WP:KRTE]]) napiše crtica u članku [[Daleka obala]]. U [[Nacrt:Zoran Ukić]] više od 3/4 sadržaja tiče se Daleke obale. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:06, 26. veljače 2026. (CET) ::Hvala na prijedlogu i sugestiji. ::Dodatno sam prikupio relevantne izvore koji potvrđuju profesionalni angažman i značaj Zorana Ukića u glazbenoj karijeri. ::Uključujem njihove linkove: ::* Zoran Ukić je registriran autor u bazi HDS ZAMP, gdje se navodi kao autor glazbe i teksta za brojne pjesme (<nowiki>https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133103557</nowiki>). :contentReference[oaicite:9]{index=9} ::* Medijski tekstovi potvrđuju da je osnovao i vodio bend Diogen nakon rada u Dalekoj obali i The Obali (Slobodna Dalmacija): ::* <nowiki>https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/showbiz/zoran-ukic-iz-daleke-obale-osnovao-je-novi-bend-306283</nowiki> :contentReference[oaicite:10]{index=10} ::* <nowiki>https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/dok-sin-roko-dribla-u-riju-stari-ukic-s-novim-bendom-svira-rock-dalmatinskog-stiha-323779</nowiki> :contentReference[oaicite:11]{index=11} ::* Članak i diskografija benda Diogen su zabilježeni i na CMC portalu (<nowiki>https://cmc.com.hr/grupa-diogen-predstavlja-novi-istoimeni-singl-spot/</nowiki>) :contentReference[oaicite:12]{index=12} ::* Debi album benda Diogen, , dostupan je na vinilu i objavljen je u medijima (<nowiki>https://novosti.hr/debi-album-grupe-diogen-zoran-ukica-i-jadrana-vuskovica-iz-daleke-obale-od-sada-i-na-vinilu/</nowiki>) :contentReference[oaicite:13]{index=13} ::* Zvanični Croatia Records portal potvrđuje singlove i video spotove benda Diogen (<nowiki>https://crorec.net/novosti/diogen-snimili-spot-za-singl-kralj-ceste/</nowiki>) :contentReference[oaicite:14]{index=14} ::* Engleski Wikipedia članak o Dalekoj obali navodi članstvo u sastavu (<nowiki>https://en.wikipedia.org/wiki/Daleka_obala</nowiki>). :contentReference[oaicite:15]{index=15} ::* Francuski Wikipedia članak o The Obala potvrđuje angažman i u tom projektu (<nowiki>https://fr.wikipedia.org/wiki/The_Obala</nowiki>). :contentReference[oaicite:16]{index=16} ::Na temelju toga smatram da članak zadovoljava kriterije značajnosti i pouzdanosti izvora. Molim povratnu informaciju koje dodatne prilagodbe su potrebne. Hvala. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:07, 27. veljače 2026. (CET) ::Poštovani, ::zahvaljujem na Vašim prethodnim sugestijama. U međuvremenu sam dopunio članak dodatnim informacijama i izvorima. ::Dodao sam podatke o članstvu u HDS ZAMP-u te proširio diskografiju s albumima sa sastavima Daleka obala, The Obala i Diogen. ::Ako su potrebne još neke izmjene ili dodatni izvori, molim Vas da mi javite kako bih članak mogao dodatno uskladiti s pravilima Wikipedije. ::Hvala na pomoći i srdačan pozdrav. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 15:43, 7. ožujka 2026. (CET) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je wikipediziran i dodani su izvori.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (11:23, 28. veljače 2026. (CET)) === Dražen_Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen_Jergović]] • [[Razgovor:Dražen_Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen_Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen_Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen_Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen_Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen_Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen_Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 4. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''navedeni su izvori u članku''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (15:01, 4. ožujka 2026. (CET)) === Neven Hrvatić === <small><span class=plainlinks>[[Neven Hrvatić]] • [[Razgovor:Neven Hrvatić|razgovor]] • [[Nacrt:Neven Hrvatić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Neven Hrvatić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Neven Hrvatić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Neven Hrvatić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpNewTitle={{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Luka5253x&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|Luka5253x}} (11:10, 6. ožujka 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: članak nije dorađen. Taman sam pisao upute na SZR. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:11, 6. ožujka 2026. (CET) :{{s|Luka5253x}} Nemojte dodavati nove zahtjeve. Potrudite se da su zadovoljeni uvjeti iz velikog okvira na vrhu nacrta. Članak nema navedene izvore, a i pisan je kao CV. Kada sve sredite, javite se ispod ovog odgovora. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:27, 6. ožujka 2026. (CET) ::Dorađeno. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 13:00, 6. ožujka 2026. (CET) :Pozdrav, :molim odgovor. Dorađen članak. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 22:55, 18. svibnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] Članak nema [[WP:NI|navedene izvore]] (citiraju se javno dostupne publikacije) pa izgleda kao rad osobe bliske N. Hrvatiću. Wikipedija nije mjesto za objavljivanje autobiografija. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:03, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Poštovani, molim onda za savjet privatno kako da formuliram. :::Članak Željko Holjevac je slično pisan. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 14:55, 26. svibnja 2026. (CEST) === Grupa Vigor === <small><span class=plainlinks>[[Grupa Vigor]] • [[Razgovor:Grupa Vigor|razgovor]] • [[Nacrt:Grupa Vigor|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nacrt:Grupa Vigor|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Grupa Vigor}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jave031&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje u glavni prostor pod nazivom Grupa Vigor. Članak je uređen i referenciran.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jave031}} (16:17, 6. ožujka 2026. (CET)) :Pozdrav, jel bi nešto trebao doraditi pa se stranica ne premješta iz nacrta? [[Suradnik:Jave031|Jave031]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jave031|razgovor]])</small> 08:31, 9. travnja 2026. (CEST) === Astronomska udruga Zadar === <small><span class=plainlinks>[[Astronomska udruga Zadar]] • [[Razgovor:Astronomska udruga Zadar|razgovor]] • [[Nacrt:Astronomska udruga Zadar|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Astronomska udruga Zadar|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Astronomska udruga Zadar}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Astronomska udruga Zadar}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Astronomska udruga Zadar}}&wpNewTitle={{urlencode:Astronomska udruga Zadar}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bcesarec&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Ispravljeni izvori i poveznice''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bcesarec}} (08:50, 7. ožujka 2026. (CET)) :@[[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] Mislim da tu nema dovoljno materijala za zaseban članak, a udruga, čini mi se, ne zadovoljava [[WP:KR]] i [[WP:KRTE]]. Preporučio bih da se kratka crtica doda u članak [[Zadar]] - ime, što radi, nagrada, referenca na stranice udruge. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:28, 7. ožujka 2026. (CET) ::A ostali članci u kategoriji? ::Imaju još manje podataka, neke su neaktive ili čak izbrisane neprofitne organizacije. [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 13:31, 7. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 13:31, 7. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] Hm, da, vidio sam poslije i to. Malo koja udruga u kategoriji zadovoljila bi kriterije (pokrivenost u sekundarnim izvorima, tradicija). Ne znam što činiti. Nekad se rade stranice s popisom svih sličnih organizacija. Pričekajmo još koje mišljenje. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:45, 7. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Ajde onda čekamo. Ali kriteriji bi trebali biti isti za sve. Dakle ili brišemo ili ostavljamo. [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 15:53, 7. ožujka 2026. (CET) === Istarski borac === <small><span class=plainlinks>[[Istarski borac]] • [[Razgovor:Istarski borac|razgovor]] • [[Nacrt:Istarski borac|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Istarski borac|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Istarski borac}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Istarski borac}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Istarski borac}}&wpNewTitle={{urlencode:Istarski borac}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Communitas&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Ukoliko je potreban ispravak molim konkretnu uputu''<br /> Hvala. {{Suradnik|Communitas}} (20:42, 7. ožujka 2026. (CET)) === Neven Hrvatić === <small><span class=plainlinks>[[Neven Hrvatić]] • [[Razgovor:Neven Hrvatić|razgovor]] • [[Nacrt:Neven Hrvatić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Neven Hrvatić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Neven Hrvatić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Neven Hrvatić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpNewTitle={{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Luka5253x&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''sve ažurirano''<br /> Hvala. {{Suradnik|Luka5253x}} (09:37, 9. ožujka 2026. (CET)) === Esmir Bašić === <small><span class=plainlinks>[[Esmir Bašić]] • [[Razgovor:Esmir Bašić|razgovor]] • [[Nacrt:Esmir Bašić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Esmir Bašić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Esmir Bašić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Esmir Bašić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Esmir Bašić}}&wpNewTitle={{urlencode:Esmir Bašić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bosna2024&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 12. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Zahtjev za premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Hvala.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bosna2024}} (09:54, 12. ožujka 2026. (CET)) :Hoće li moj članak doći na red 🙃 novi sam u ovome, ne znam koliko traje procedura provjere, ili mi nešto fali od informacija 🧐 [[Suradnik:Bosna2024|Bosna2024]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bosna2024|razgovor]])</small> 21:40, 13. ožujka 2026. (CET) === Pokolj fratara u Hercegovini === <small><span class=plainlinks>[[Pokolj fratara u Hercegovini]] • [[Razgovor:Pokolj fratara u Hercegovini|razgovor]] • [[Nacrt:Pokolj fratara u Hercegovini|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Pokolj fratara u Hercegovini|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Pokolj fratara u Hercegovini}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}}&wpNewTitle={{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Silverije&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 13. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je ispravljen i dopunjen.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Silverije}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) :Ja još ne bih riješio ovaj zahtjev – fali mi kvalitetnih izvora. Croatia Rediviva i Kamenjar su slabo vjerodostojni čak i za suvremena zbivanja, a HKM i pobijeni.info također nisu najbolja stvar za povijesne događaje (okej ako se u tekstu naglašava tko što tvrdi, ali toga zasad nema). Siguran sam da postoje i protutvrdnje partizana-sudionika i nekakav povjesničarski diskurs o ovoj temi – to bi isto trebalo uplesti u članak. Ne zato što iznose bogznakakve povijesne istine, već zbog [[WP:NPOV]]-a. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:24, 13. ožujka 2026. (CET) ::Dodan je novi dio teksta s novim izvorima gdje ima i, recimo to tako, 'protutvrdnji', koje to zapravo i nisu, nego govore jednostrano svoju verziju priče (svećenici su imali puške itd.), ali ignoriraju 'drugu stranu medalje', a to je ratni zločin ubijanja ratnih zarobljenika bez suđenja (ili neka druga slična kvalifikacija). To je zacijelo i razlog zašto je na internetu teško naći izvore poput ovog čiji je autor Nikola Anić. Da li on spada u kvalitetne izvore, teško je reći, jer ima svoju stranu priče, a ignorira zločin, dok ranije navedeni izvori, koji su kao slabo vjerodostojni, imaju drugu stranu. Ali osnovno pitanje je da li koji od njih iznosi neistine (da ne kažem da laže). --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:10, 13. ožujka 2026. (CET) :::Promijenjeni uvodni dio teksta ne izgleda kao enciklopedijski, što sam tek sada primijetio. Ako se već mijenja koja riječ, to je u redu, ali ne treba onda preokrenuti cijeli uvod, koji onda drukčije izgleda (kao esej ili slično). --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:20, 13. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Silverije}}, {{s|Runolist}} s pravom tvrdi da članku nedostaju pouzdani izvori ([[WP:VI]]). Možda bi najbolje bilo da se članak napiše iz nule? Tema svakako zaslužuje članak. Također, ako se ne varam mislim da je nedavno pokrenut postupak proglašenja blaženima ili nešto slično, tako da bi i to bilo dobro da se navede u članku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 13. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Croxyz}}, koji su to po tebi pouzdani izvori - konkretno. U [[WP:VI]] sve lijepo piše, ali ja nisam našao neke znanstvene izvore koji bi bili sto posto pouzdani. Na primjer, o problematici članka nisam našao ništa na Hrvatskoj enciklopediji LZMK. Ostali su samo novinski i pristrani izvori, od kojih sam naveo sve što sam našao, i one koji naglašavaju pokolj, a ne govore o pozadini svega ili o uzrocima, kao i one koji naglašavaju uzroke (svećenici s puškom u ruci i dr.), ali ne spominju pokolj. Nastojao sam pisati neutralno, ali događaj se dogodio, fratri su bili mrtvi na ovaj ili onaj način, to nitko ne osporava. Ne smatram da članak treba pisati od nule - možda nije posebno dobar da bi ušao među izabrane članke, ali problem su ovdje više izvori, nego sam tekst. Slažem se da bi u proširenu verziju članka trebao ući postupak proglašenja blaženima, ali za sada smatram da je ovo dovoljno da se najprije članak premjesti u glavni imenski prostor. Ponovno lijepo molim da se napiše koji od navedenih izvora su pouzdani, a koji nisu, pa da konačno to ispravim kako se traži. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 00:47, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::{{s|Silverije}}, idem spavati tako da piše brzinski odgovor. Za povijesne događaje/teme bi trebali koristi povijesne radove, knjige i sl. publikacije, a ne internetske portale. Tu ne spadaju razni internetski portali poput medjugorje-info.com, miportal.hr. Evo nekoliko članaka koje pronalazim na Googleu s upitma hercegovački franjevci 1945. site:hrcak.srce.hr filetype:pdf i pokolj franjevaca 1945. site:hrcak.srce.hr filetype:pdf Nadam se da je nešto od ovog korisnog (probaj također pretraživati i imena pobijenih fratara, možda dobiš nekakve radove o Drugom svjetskom ratu na lokalnoj razini): [https://hrcak.srce.hr/file/360540][https://hrcak.srce.hr/file/252848][https://hrcak.srce.hr/file/100750][https://hrcak.srce.hr/file/48568][https://hrcak.srce.hr/file/360210][https://hrcak.srce.hr/file/175518] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:10, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Treba li taj članak nekako {{uklopiti}} s [[Hercegovački franjevački mučenici]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:12, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Također imamo i [[Svećenici stradali u Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:13, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::{{s|Croxyz}}, zahvaljujem na poveznicama s hrcka. Neki radovi obrađuju druga razdoblja (npr. nakon 1945.g.), ali neki dosta detaljno govore o likvidaciji hercegovačkih fratara u veljači 1945. pa ću ih iskoristiti i uklopiti u članak, a neodgovarajuće izvore maknuti. Uklapanje u druge članke ne izgleda dobro, jer su teme, vremenska razdoblja i teritoriji različiti: negdje je to pretežno pojedinačni popis likvidiranih osoba, negdje se radi o cijeloj Bosni i Hercegovini, a negdje je raspon godina od 1941. do kraja rata, pa i dalje. Ti članci su uglavnom razmjerno dugački i ne vidim potrebu da se još povećaju i time smanji njihova preglednost. Ovaj članak nije idealan, ali obrađuje (ne računajući uvod i posljedice) specifično vrijeme i područje: dio mjeseca veljače 1945. i područje dijela Hercegovine (Široki Brijeg, Ljubuški, Mostar). Zasad nije predugačak, a postoji mogućnost proširenja i dodavanja novih detalja. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:26, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::::{{s|Silverije}}, budući da je BiH u pitanju, preporučujem ti da pogledaš je li ima dodatnih članaka iz BiH na CEEOL-u. CEEOL-u imaš pristup preko [[:en:Wikipedia:The Wikipedia Library]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:46, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::::{{s|Silverije}}, [https://www.ceeol.com/browse/browse-by-journals?cid=98 Ovdje] imaš popis bosanskohercegovačkih časopisa. Naravno, postoje i knjige. Hrčak primarno služi za hrvatske znanstvene radove, no na njemu se objavljuju i neki bosanskohercegovački časopisi. BiH nema svoj Hrčak, tako da su njihovi radovi raštrkani po internetu. Na CEEOL-u se također nalazi veliki broj hrvatskih časopisa s Hrčka, ako ne i svi. Vidim da tri časopisa imaju ''franciscana'' u imenu, tako da možda će oni obrađivati temu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::Napomena za Hrčak: zaboravio sam da je CEEOL fokusiran na humanističke znanosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:55, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::{{s|Croxyz}}, {{s|Runolist}}, Članak znatno dopunjen, maknuti neodgovarajući izvori, dodani znanstveni tekstovi o temi (ima i jedan izvor s CEEOL-a) itd. Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. ::::::::::::::{{s|Runolist}}, obriši [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacrt:Pokolj_fratara_u_Hercegovini&diff=prev&oldid=7407507 ovu] izmjenu tako da je nitko ne može vidjeti u povijesti izmjena (mislim da je jasno što točno ne bi smjelo nikom biti vidljivo). {{s|Silverije}}, kod znanstvenih radova bi umjesto hrcak.srce.hr trebao navesti koji je časopis, svezak (''volume'', ''vol.''), broj (''issue'', ''no.''), npr. za prvu referencu bi trebalo pisati Frano Ramljak, Fra Leo Petrović - život i djelovanje za vrijeme Drugog svjetskog rata, Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. Za to trebaš koristiti [[predložak:cite journal]], a ne cite web. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:51, 19. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::::{{s|Croxyz}}, Hvala na sugestiji, samo baš kod prve refernce ja nigdje ne vidim da piše: Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. Na mom računalu se vidi samo nacrtani stilizirani pleter na početku članka, ništa više. Otkuda da znam za takve znanstvene radove u kojem su časopisu objavljeni, osim da su na hrčku.hr? A što s diplomskim ili doktorskim radom na crorisu.hr? --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 01:14, 19. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::::::{{s|Silverije}}, oprosti, zaboravio sam da malotko zna koristiti Hrčak. U URL-u promijeniš riječ file u clanak, npr. iz https://hrcak.srce.hr/file/360210 u https://hrcak.srce.hr/clanak/360210 – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:29, 19. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::::::Npr. <nowiki><ref>{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/clanak/20762|journal=Natura Croatica|publisher=Croatian Natural History Museum|volume=16|issue=1}}</ref></nowiki> daje <ref>{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/clanak/20762|journal=Natura Croatica|volume=16|issue=1}}</ref> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 19. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Runolist}}, napravio sam tražene dopune u članku i nadam se da je sad konačno sve u redu. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:55, 7. lipnja 2026. (CET) :::::::::::::::::::{{s|Silverije}}, vratio sam članak u GIP! Nema smisla da trune kao nacrt, a sve ostalo se može srediti u GIP-u. Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:14, 7. lipnja 2026. (CEST) ::::::::::::::::::::{{s|Koreanovsky}}, naravno da se može, ako to netko smatra, članak poboljšati u GIP-u. Nije on Sveto pismo pa da ga ne bi mogli mijenjati. Makar se i to dogodilo, barem kao novi hrvatski prijevod. U medijima piše da je Biblija osiromašena, da nema umjetničke vrijednosti, sve je u perfektu, a ne u aoristu, imperfektu ili pluskvamperfektu kao raniji prijevodi. Ionako je svijet zadnjih godina okrenut naglavačke, pa zašto i mi Hrvati ne bi dali tome neki doprinos. Kao u onom vicu: Vidjela žaba da konja potkivaju pa i ona digla nogu. U svakom slučaju, za rješavanje pitanja ovog članka, HVALA. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 00:04, 8. lipnja 2026. (CET) :::::::::::::::::::::@[[Suradnik:Silverije|Silverije]], haha, moram zapamtiti taj vic! xD Naravno, Wikipedija se svakodnevno uređuje i ne postoji dovršen/savršen/gotov članak. Svaki se članak na svoj način može poboljšati ili/i dopuniti. Mediji su svakako posebna tema, i to ne samo kod nas. Ako tako komentiraju Sveto pismo, ne želim ni znati što će sve pisati o Wikipediji. Juj... Živimo u jako čudnim vremenima, sve je ispolitizirano, a stručnih ljudi više nema kao nekada, ni tamo gdje su najpotrebniji. Lijepo te pozdravljam! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:17, 12. lipnja 2026. (CEST) ---- {{riješeno}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:14, 7. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Koreanovsky}}, umoran sam jako... Si pregledao cijeli člamnak (pročitao ga, popravio pravopis, stil i sl.)? Bacio sam oko na izvore i vidim da njih treba popravljati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:54, 8. lipnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Format izvora je manje važan. Bitno je da imamo izvore za svaki tvrdnju. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:14, 8. lipnja 2026. (CEST) ::Sve se to može riješiti. Ne postoji članak koji je u potpunosti savršen ili ''gotov''. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:09, 12. lipnja 2026. (CEST) :::{{s|Koreanovsky}}, {{s|Runolist}}, našao sam napokon dovoljno slobodnog vremena za reviziju cijelog članka. Preporučujem pregledavanje povijesti izmjena. Članak je vrvio nekvalitetnim, nestručnim izvorima (raznorazni portali koji svakako ne mogu biti pouzdani izvori), pogrešnim linkovima na izvore, pogrešne izvore (krivi podatci, poput autora), krivo navedene stranice (i dalje je jedna kriva, ostavio sam Silveriju da pronađe i ispravi). Ostavio sam predložak točnost. Sav trenutni sadržaj se nalazi u pouzdanim izvorima (stručnim časopisima, knjigama i sl.). Ovo svakako nije smjelo biti u GIP-u u tom obliku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:07, 13. lipnja 2026. (CEST) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], hvala ti vremenu na trudu! Ipak želim dodati da nema smisla da takav članak trune kao nacrt. Iskustvo je pokazalo da će se prethodno dorađeni nacrt brže uobličiti unutar GIP-a nego u slučaju da je zadržan u imenskom prostoru namijenjenom za nacrte. Tako je bilo i u ovom slučaju. Budi mi dobro! Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:57, 23. lipnja 2026. (CEST) {{Izvori-razgovor}} === Dražen Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen Jergović]] • [[Razgovor:Dražen Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 18. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premještaj na glavnu stranicu jer je naslovni članak ispravljen sukladno pravilima''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 21. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Dražen Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen Jergović]] • [[Razgovor:Dražen Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 2. travnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka na glavnu stranicu nakon izmjena. Zahvaljujem!''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 30. travnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) :Članak je dorađen. U slučaju da treba dodatnih promjena molim Vas javite, hvala. [[Suradnik:Ivan Pranjić|Ivan Pranjić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Pranjić|razgovor]])</small> 18:16, 30. travnja 2026. (CEST) === Hercegovački slučaj === <small><span class=plainlinks>[[Hercegovački slučaj]] • [[Razgovor:Hercegovački slučaj|razgovor]] • [[Nacrt:Hercegovački slučaj|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Hercegovački slučaj|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Hercegovački slučaj}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Hercegovački slučaj}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Hercegovački slučaj}}&wpNewTitle={{urlencode:Hercegovački slučaj}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 21. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''mislim da je članak dobro odrađen i da zaslužuje biti u glavnom imenskom prostoru''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (01:11, 21. svibnja 2026. (CET)) === Aircash === <small><span class=plainlinks>[[Aircash]] • [[Razgovor:Aircash|razgovor]] • [[Nacrt:Aircash|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Aircash|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Aircash}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Aircash}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Aircash}}&wpNewTitle={{urlencode:Aircash}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 24. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''smatram da sam popravio sve i da je članak spreman za prelazak u glavni imenski prostor''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Glavic Clinic === <small><span class=plainlinks>[[Glavic Clinic]] • [[Razgovor:Glavic Clinic|razgovor]] • [[Nacrt:Glavic Clinic|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Glavic Clinic|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Glavic Clinic}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Glavic Clinic}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Glavic Clinic}}&wpNewTitle={{urlencode:Glavic Clinic}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Emagdic&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 27. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Smatram da je draft za pregled i članak sadrži više vanjskih izvora.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Emagdic}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je dorađen. Ako su potrebne dodatne promjene molim Vas javite, hvala.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Luka Aničić === <small><span class=plainlinks>[[Luka Aničić]] • [[Razgovor:Luka Aničić|razgovor]] • [[Nacrt:Luka Aničić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Luka Aničić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Luka Aničić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Luka Aničić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Luka Aničić}}&wpNewTitle={{urlencode:Luka Aničić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:JSandukan+Mladi&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je dopunjen novinskim izvorima, referencama i brojevima stranica. Ispravljeni su datumi izvora te je tekst usklađen s dostupnim referencama. Molim pregled nacrta i razmatranje premještanja u glavni imenski prostor ako zadovoljava kriterije.''<br /> Hvala. {{Suradnik|JSandukan Mladi}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) {{subst:ZPS |ime_članka = Nacrt:Ivan Čanžek |komentar = Nacrt:Ivan Čanžek → Ivan Čanžek Molim premještanje stranice [[Nacrt:Ivan Čanžek]] u glavni imenski prostor pod naslov [[Ivan Čanžek]]. Članak je napisan kao neutralan enciklopedijski nacrt, s navedenim javno dostupnim izvorima. Napomena: imam sukob interesa jer se članak odnosi na mene, pa molim zajednicu i administratore za pregled članka i procjenu zadovoljava li kriterije za objavu u glavnom imenskom prostoru. Hvala. === Isus prijatelj malenih === <small><span class=plainlinks>[[Isus prijatelj malenih]] • [[Razgovor:Isus prijatelj malenih|razgovor]] • [[Nacrt:Isus prijatelj malenih|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Isus prijatelj malenih|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Isus prijatelj malenih}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Isus prijatelj malenih}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Isus prijatelj malenih}}&wpNewTitle={{urlencode:Isus prijatelj malenih}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Prof+saxx&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 16. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka [[Nacrt:Isus prijatelj malenih]] iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Naime, nakon zamjerki o uporabi UI članak je ispravljen i izvori su provjereni.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Prof saxx}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Ivan Čanžek === <small><span class=plainlinks>[[Ivan Čanžek]] • [[Razgovor:Ivan Čanžek|razgovor]] • [[Nacrt:Ivan Čanžek|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Ivan Čanžek|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Ivan Čanžek}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Ivan Čanžek}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Ivan Čanžek}}&wpNewTitle={{urlencode:Ivan Čanžek}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:IvanCanzek&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 17. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''== Nacrt:Ivan Čanžek → Ivan Čanžek == Molim premještanje stranice [[Nacrt:Ivan Čanžek]] u glavni imenski prostor pod naslov [[Ivan Čanžek]]. Članak je napisan kao neutralan enciklopedijski nacrt, s navedenim javno dostupnim izvorima. Napomena: imam sukob interesa jer se članak odnosi na mene, pa molim zajednicu i administratore za pregled članka i procjenu zadovoljava li kriterije za objavu u glavnom imenskom prostoru. Hvala. ``` ```''<br /> Hvala. {{Suradnik|IvanCanzek}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Božidar Škofač === <small><span class=plainlinks>[[Božidar Škofač]] • [[Razgovor:Božidar Škofač|razgovor]] • [[Nacrt:Božidar Škofač|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Božidar Škofač|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Božidar Škofač}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Božidar Škofač}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Božidar Škofač}}&wpNewTitle={{urlencode:Božidar Škofač}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jura%C5%A0kofa%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 18. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Smatram da sam pripremio stranicu o slikaru, etnografu, sakuplaču Božidaru Škofaču rođenom 1950, a preminulom 2023. Naravno, ako je potrebno još nešto urediti, molim da e uputite, također htio bih postaviti i slike, ali nije presudno.''<br /> Hvala. {{Suradnik|JuraŠkofač}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Zoran Ukić === <small><span class=plainlinks>[[Zoran Ukić]] • [[Razgovor:Zoran Ukić|razgovor]] • [[Nacrt:Zoran Ukić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zoran Ukić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zoran Ukić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zoran Ukić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zoran Ukić}}&wpNewTitle={{urlencode:Zoran Ukić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Vinyl+cd&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 21. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''mislim da je članak spreman za premještanje u glavni izbornik''<br /> Hvala. {{Suradnik|Vinyl cd}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Zahtjev za pregled pješčanika – biografija "Zijad Žuna" pred rođendanski jubilej === Naslov teme: Zahtjev za pregled pješčanika – biografija "Zijad Žuna" pred rođendanski jubilej Poštovani administratori i članovi zajednice, Obraćam Vam se s molbom za pregled i prebacivanje mog pješčanika (Suradnik:Zijad Zuna Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije pod naslovom "Zijad Žuna". Nakon uputa administratora Ponora od 18. svibnja, tekst sam u potpunosti očistio od tehničkih pogrešaka u kodu (reference/citati), skratio sadržaj na 5-6 enciklopedijskih paragrafa, uklonio višak fotografija i ostavio samo jednu uredno formatiranu sliku iz 1975. godine. Sadržaj je sada podijeljen u dvije sažete rubrike (Biografija i Literatura) uz pripadajuće izvore, arhivsku građu i COBISS brojeve. Kako sam poruku o završenom poslu ostavio u tehničkom odjeljku, pišem i ovdje kako bi i ostali urednici mogli pogledati skicu ako je Ponor zauzet. Bliži mi se 75. rođendan (25. lipnja) i obilježavam punih 50 godina profesionalnog novinarskog rada, pa bi mi objava ove pročišćene biografije bila najljepši rođendanski poklon od Wikipedijine zajednice. [[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 22:14, 8. lipnja 2026. (CEST) :{{Riješeno}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:41, 28. lipnja 2026. (CEST) {{subst:ZPS |ime_članka = Marko Pranjić |komentar = Članak je dorađen. Ako su potrebne dodatne promjene molim Vas javite. === Krešimir Berto Balabanić === <small><span class=plainlinks>[[Krešimir Berto Balabanić]] • [[Razgovor:Krešimir Berto Balabanić|razgovor]] • [[Nacrt:Krešimir Berto Balabanić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Krešimir Berto Balabanić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Krešimir Berto Balabanić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Krešimir Berto Balabanić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Krešimir Berto Balabanić}}&wpNewTitle={{urlencode:Krešimir Berto Balabanić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:MarinB1503&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. srpnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Nacrt je dovršen, dodani su izvori i uvažene sve primjedbe te je spreman za glavni prostor''<br /> Hvala. {{Suradnik|MarinB1503}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 27. srpnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je dorađen. Ako su potrebne dodatne promjene molim Vas javite.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Grupa Lilihip === <small><span class=plainlinks>[[Grupa Lilihip]] • [[Razgovor:Grupa Lilihip|razgovor]] • [[Nacrt:Grupa Lilihip|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Grupa Lilihip|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Grupa Lilihip}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Grupa Lilihip}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Grupa Lilihip}}&wpNewTitle={{urlencode:Grupa Lilihip}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Katmaja2&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 8. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''dopunila sam članak sa dodatnim izvoriman''<br /> Hvala. {{Suradnik|Katmaja2}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Željka Kovačević Andrijanić === <small><span class=plainlinks>[[Željka Kovačević Andrijanić]] • [[Razgovor:Željka Kovačević Andrijanić|razgovor]] • [[Nacrt:Željka Kovačević Andrijanić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Željka Kovačević Andrijanić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Željka Kovačević Andrijanić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}}&wpNewTitle={{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dora0510&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 10. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''zgotovljeno uređivanje Nacrta :)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dora0510}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Zeljka Kovacevic Andrijanic === <small><span class=plainlinks>[[Zeljka Kovacevic Andrijanic]] • [[Razgovor:Zeljka Kovacevic Andrijanic|razgovor]] • [[Nacrt:Zeljka Kovacevic Andrijanic|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zeljka Kovacevic Andrijanic|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zeljka Kovacevic Andrijanic}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zeljka Kovacevic Andrijanic}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zeljka Kovacevic Andrijanic}}&wpNewTitle={{urlencode:Zeljka Kovacevic Andrijanic}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dora0510&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 10. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''zavrseno :)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dora0510}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Željka Kovačević Andrijanić === <small><span class=plainlinks>[[Željka Kovačević Andrijanić]] • [[Razgovor:Željka Kovačević Andrijanić|razgovor]] • [[Nacrt:Željka Kovačević Andrijanić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Željka Kovačević Andrijanić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Željka Kovačević Andrijanić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}}&wpNewTitle={{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dora0510&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 15. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''sve stavke sređene :)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dora0510}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo === <small><span class=plainlinks>[[Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo]] • [[Razgovor:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo|razgovor]] • [[Nacrt:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo}}&wpNewTitle={{urlencode:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:ZapadVK&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 15. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Nacrt je sadržajno dovršen: opisuje geografski položaj, povijest naseljavanja (od osmanskog razdoblja preko njemačke kolonizacije Neudorfa 1819. do poraća i poslijeratne kolonizacije), demografske podatke s izvorima te administrativni status kao mjesnog odbora/gradske četvrti Grada Vinkovaca. Sve tvrdnje potkrijepljene su izvorima ({{Citiranje weba}}/{{Citiranje knjige}}); nema tvrdnji s oznakom {{činjenica}}. Članak sadrži wikipoveznice, kategorije i odjeljak Vanjske poveznice odvojen od popisa izvora.''<br /> Hvala. {{Suradnik|ZapadVK}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) eeqdq69fqydovga3jk7d9hvm1p2uhwe 7578147 7578038 2026-08-15T22:16:33Z Eses05 86964 7578147 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice/zaglavlje}} == Novi zahtjevi == === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 2. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''U članak je dodano otprilike 50ak izvora i tekst je dodatno obrađen. Da li treba još dodatno urediti i ako treba da li bi mi mogli pojasniti što konkretno i kako? Lijep pozdrav, Ivan''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (17:19, 2. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}} po drugi put: kao i prošli, većina teksta i dalje nije pokrivena izvorima. Upute za pravilno navođenje izvora nalaze se u predlošku na vrhu članka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:24, 2. siječnja 2026. (CET) ::Kako potkrijepiti izvorom/argumentom koji se ne nalazi na internetu već u fizičkom obliku? [[Suradnik:Ivan Pranjić|Ivan Pranjić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Pranjić|razgovor]])</small> 14:33, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <small><span class=plainlinks>[[Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a]] • [[Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|razgovor]] • [[Nacrt:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpNewTitle={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je završen i potpun sa svim podacima poveznaih s temom''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (09:59, 3. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: članak nije uređen u stilu i po shemi Wikipedijinih članaka. Upute za doradu nalaze se u predlošku na vrhu članka, a uputno je proći i uvodni tečaj iz poruke dobrodošlice. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:57, 3. siječnja 2026. (CET) === Lemuralije === <small><span class=plainlinks>[[Lemuralije]] • [[Razgovor:Lemuralije|razgovor]] • [[Nacrt:Lemuralije|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Lemuralije|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Lemuralije}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Lemuralije}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Lemuralije}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Lemuralije}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premjestiti u glavnu knjigu. Hvala!''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (13:25, 3. siječnja 2026. (CET)) —[[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 13:25, 3. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Wikipedija ne može sama sebi biti izvor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:20, 3. siječnja 2026. (CET) ::Hvala @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] na odgovoru. Pamtim za ubuduće. Obrisan je wiki izvor, obzirom text ima dovoljno izvora. Molim kad stignete ponovo provjeriti ima li još nedostataka za objavu u glavni prostor [[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 19:41, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <small><span class=plainlinks>[[Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a]] • [[Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|razgovor]] • [[Nacrt:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpNewTitle={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 4. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''članak je potpun sa svim podacima relevantnim s naslovom''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (11:23, 4. siječnja 2026. (CET)) === Zrinka Jajić === <small><span class=plainlinks>[[Zrinka Jajić]] • [[Razgovor:Zrinka Jajić|razgovor]] • [[Nacrt:Zrinka Jajić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zrinka Jajić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zrinka Jajić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zrinka Jajić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zrinka Jajić}}&wpNewTitle={{urlencode:Zrinka Jajić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:IvanZg22&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 5. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Biografija - reference postojeće kao i aktivna lista publikacija - pisan u stilu biografije - prema Wiki uputama - molim objavu i premještanje iz Nacrta u Stranicu vidljivu na Wikipediji''<br /> Hvala. {{Suradnik|IvanZg22}} (13:30, 5. siječnja 2026. (CET)) :{{Riješeno}} @[[Suradnik:IvanZg22|IvanZg22]], moglo bi se još malo skratiti neke dijelove, nije sve iz CV-a toliko zanimljivo ljudima koji čitaju enciklopedijske članke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:18, 5. siječnja 2026. (CET) === Romanis Pontificibus === <small><span class=plainlinks>[[Romanis Pontificibus]] • [[Razgovor:Romanis Pontificibus|razgovor]] • [[Nacrt:Romanis Pontificibus|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Romanis Pontificibus|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Romanis Pontificibus}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Romanis Pontificibus}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Romanis Pontificibus}}&wpNewTitle={{urlencode:Romanis Pontificibus}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''je li sada ispunja kriterije ili treba još doraditi''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (23:23, 7. siječnja 2026. (CET)) :{{S|Tmatic01}} Mislim da bi dugački navod prijevoda trebalo ukloniti zbog autorskih prava. Ako nigdje eksplicitno ne piše da su se njih odrekli, podrazumijeva se zaštita. Taj tekst bi inače bio za [[:s:|Wikiizvor]], no i tamo idu samo slobodni tekstovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:36, 7. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Da, to možemo maknuti, a mislim da može u Wikizvor jer je tekst star barem 50 godina i službeni je dokument crkve [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 23:43, 7. siječnja 2026. (CET) :::Prema onom što nalazim na webu, @[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]], i onom što mi je izbacio Google AI, sve što je objavio Vatikan ulazi u javnu domenu 70 godina nakon smrti imenovanog autora odn. 70 godina od prvog objavljivanja ako autor nije imenovan. To se u Vatikanu odnosi i na zakone ([[:c:Commons:Copyright_rules_by_territory/Vatican_City]]). Prijevodi se pak računaju kao originalna djela pa idu po svojemu ''satu''. Najsigurnije ti je dodati vanjsku poveznicu na taj tekst i onda nemamo briga. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 02:52, 8. siječnja 2026. (CET) ::::evo jesam i dodao sam još jednu poveznicu [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 14:45, 8. siječnja 2026. (CET) === Aircash === <small><span class=plainlinks>[[Aircash]] • [[Razgovor:Aircash|razgovor]] • [[Nacrt:Aircash|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Aircash|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Aircash}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Aircash}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Aircash}}&wpNewTitle={{urlencode:Aircash}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 8. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (16:25, 8. siječnja 2026. (CET)) === Prvi snijeg === <small><span class=plainlinks>[[Nacrt:Prvi snijeg]] • [[Razgovor:Nacrt:Prvi snijeg|razgovor]] • [[Nacrt:Nacrt:Prvi snijeg|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nacrt:Prvi snijeg|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Prvi snijeg}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premještanje u glavni prostor, i molim da dodate podnaslov Umjetnička instalacija u Hrvatskoj. Hvala! —[[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 11:53, 9. siječnja 2026. (CET)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (11:53, 9. siječnja 2026. (CET)) === Karlo Dieneš === <small><span class=plainlinks>[[Karlo Dieneš]] • [[Razgovor:Karlo Dieneš|razgovor]] • [[Nacrt:Karlo Dieneš|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Karlo Dieneš|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Karlo Dieneš}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Karlo Dieneš}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Karlo Dieneš}}&wpNewTitle={{urlencode:Karlo Dieneš}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Domagoj+Maratovi%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 12. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''navedeno je jedanaest bilješki s izvorima''<br /> Hvala. {{Suradnik|Domagoj Maratović}} (21:06, 12. siječnja 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 14. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''javno postavljanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (14:01, 14. siječnja 2026. (CET)) === Sveučilište Algebra Bernays === <small><span class=plainlinks>[[Sveučilište Algebra Bernays]] • [[Razgovor:Sveučilište Algebra Bernays|razgovor]] • [[Nacrt:Sveučilište Algebra Bernays|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Sveučilište Algebra Bernays|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Sveučilište Algebra Bernays}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}}&wpNewTitle={{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Akademisk321&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 19. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Tekst članka je dovršen i usklađen sa smjernicama uređivanja.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Akademisk321}} (09:22, 19. siječnja 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (01:40, 3. veljače 2026. (CET)) === Nikola Aleksić === <small><span class=plainlinks>[[Nikola Aleksić]] • [[Razgovor:Nikola Aleksić|razgovor]] • [[Nacrt:Nikola Aleksić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nikola Aleksić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nikola Aleksić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nikola Aleksić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nikola Aleksić}}&wpNewTitle={{urlencode:Nikola Aleksić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:%7E2026-88828-0&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''uređen članak koji ga definira kao pisca kao glavno zanimanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|~2026-88828-0}} (14:07, 9. veljače 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 13. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Članak je wikipediziran i dodani su izvori.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (19:00, 13. veljače 2026. (CET)) === Prvi snijeg === <small><span class=plainlinks>[[Prvi snijeg]] • [[Razgovor:Prvi snijeg|razgovor]] • [[Nacrt:Prvi snijeg|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Prvi snijeg|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Prvi snijeg}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Prvi snijeg}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Prvi snijeg}}&wpNewTitle={{urlencode:Prvi snijeg}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 15. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Dodala bih pod ime članka kroz Wikidata stavku kratki opis “Umjetnička instalacija”, ali mi to sada kroz Nacrt nije dostupna opcija. Ili molim javite primjedbe.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (11:20, 15. veljače 2026. (CET)) === Reza Pahlavi === <small><span class=plainlinks>[[Reza Pahlavi]] • [[Razgovor:Reza Pahlavi|razgovor]] • [[Nacrt:Reza Pahlavi|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Reza Pahlavi|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Reza Pahlavi}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Reza Pahlavi}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Reza Pahlavi}}&wpNewTitle={{urlencode:Reza Pahlavi}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Walter9&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 17. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''članak je dorađen i dopunjen, dodani su izvori i izbačeni su subjektivni stavovi''<br /> Hvala. {{Suradnik|Walter9}} (16:48, 17. veljače 2026. (CET)) === Domagoj Ćorić === <small><span class=plainlinks>[[Domagoj Ćorić]] • [[Razgovor:Domagoj Ćorić|razgovor]] • [[Nacrt:Domagoj Ćorić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Domagoj Ćorić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Domagoj Ćorić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Domagoj Ćorić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Domagoj Ćorić}}&wpNewTitle={{urlencode:Domagoj Ćorić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:BIVU%C5%A0101&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 20. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Draft je spreman za objavu. Link na draft: [[Nacrt:Domagoj Ćorić]]''<br /> Hvala. {{Suradnik|BIVUŠ101}} (09:31, 20. veljače 2026. (CET)) :Draft ne bi bio spreman za objavu sve i da nije predložen za brisanje. Ovakav stil pisanja vidio sam u nekoliko nedavnih članaka, je li to pisao AI? Za političare i političare u usponu imamo [[WP:KRTE]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:30, 20. veljače 2026. (CET) ::Hvala na komentaru! Draft nije pisao nikakav AI, o stilu pisanja dosta subjektivno je raspravljati, sve je pisano prema relevantnim podatcima, o tome jesu li političari ili ne u usponu nije na meni da dajem osobnu kvalifikaciju, no vratimo se na sadržaj, smatram da je osoba relevantan čimbenik političkog i društvenog života u Osječko-baranjskoj županiji s jasno potkrijepljenim javnim i državnim podatcima i referencama, ukoliko ima nešto za dodati ili poboljšati molim da navedete? [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:40, 20. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Zbog naših Uvjeta upotrebe, možete li se još izjasniti o vezama s dotičnim, kao i mogućem sukobu interesa? Kažem, u zadnje vrijeme često viđamo PR stil i format kao u ovom članku, a nije od istih suradnika. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:47, 20. veljače 2026. (CET) ::::Hvala na komentaru! Želim jasno naglasiti da nemam nikakvih osobnih ni profesionalnih interesa u pisanju ovog članka niti bilo kakve veze, niti je ovo Pr članak...Svi podaci su temeljeni na isključivo provjerljivim sekundarnim izvorima od medija, izjava, državnih stranica, a stil članaka uvijek se može prilagoditi i uskladiti s enciklopedijskim tonom. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:02, 20. veljače 2026. (CET) :::Nije relevantna jer ne ispunjava kriterije o političarima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:47, 20. veljače 2026. (CET) ::::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:03, 20. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Članak je plitak, u puno riječi saznamo nešto o liku, a malo o djelu. '''''Aktivno''''' sudjelovanje, '''''obnašanje''''' dužnosti, (...) – to vam je sve za CV, a ne za enciklopediju. Nacrt čak ni formom ne odgovara wikipedijskom članku pa sve i da su zadovoljeni kriteriji za nj ne bi bilo mjesta u glavnom prostoru. Vrhovni zakon o kriterijima [[WP:KR]] još će vam reći da pokrivenost izvorima ne znači usputna spominjanja i agencijske vijesti. Izvori se značajno trebaju baviti osobom, što onda ne uključuje površne hvalospjeve nego i kritički, odmaknuti odnos. Ovo što imamo jest {{tl|rad obožavatelja}}. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:15, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Ne slažem se sa navedenim, članak je naveden s obzirom na sve javno dostupne podatke, javne kritike, kontroverze i preispitivanja nisu javno dostupne, pa s obzirom na to kao netko tko je objektivno obradio dotičnu osobu osobno sam mišljenja da je sadržajno itekako jasno pisano uz navedeno kako interno stranačko tako i institucionalno djelovanje uz više od 30 označenih izvora. Ukoliko imate nekakav prijedlog za uređivanje slobodno stojim na raspolaganju, no smatram da stranica zaslužuje glavni page. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:04, 23. veljače 2026. (CET) === Bruno Šantek === <small><span class=plainlinks>[[Bruno Šantek]] • [[Razgovor:Bruno Šantek|razgovor]] • [[Nacrt:Bruno Šantek|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Bruno Šantek|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Bruno Šantek}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Bruno Šantek}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Bruno Šantek}}&wpNewTitle={{urlencode:Bruno Šantek}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bruno+%C5%A0antek&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 23. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Odavno pokušao popraviti sve nedostatke, nisam dobio nikakav odgovor. (Zatraženo: 15. ožujak 2025. Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bruno Šantek}} (21:43, 23. veljače 2026. (CET)) === Zoran Ukić === <small><span class=plainlinks>[[Zoran Ukić]] • [[Razgovor:Zoran Ukić|razgovor]] • [[Nacrt:Zoran Ukić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zoran Ukić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zoran Ukić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zoran Ukić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zoran Ukić}}&wpNewTitle={{urlencode:Zoran Ukić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Vinyl+cd&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 26. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Vinyl cd}} (18:00, 26. veljače 2026. (CET)) :@[[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] Moja bi preporuka bila da se o članovima skupine koji sami nemaju i samostalnu karijeru (s objavljenim albumima, prema [[WP:KR]] i [[WP:KRTE]]) napiše crtica u članku [[Daleka obala]]. U [[Nacrt:Zoran Ukić]] više od 3/4 sadržaja tiče se Daleke obale. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:06, 26. veljače 2026. (CET) ::Hvala na prijedlogu i sugestiji. ::Dodatno sam prikupio relevantne izvore koji potvrđuju profesionalni angažman i značaj Zorana Ukića u glazbenoj karijeri. ::Uključujem njihove linkove: ::* Zoran Ukić je registriran autor u bazi HDS ZAMP, gdje se navodi kao autor glazbe i teksta za brojne pjesme (<nowiki>https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133103557</nowiki>). :contentReference[oaicite:9]{index=9} ::* Medijski tekstovi potvrđuju da je osnovao i vodio bend Diogen nakon rada u Dalekoj obali i The Obali (Slobodna Dalmacija): ::* <nowiki>https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/showbiz/zoran-ukic-iz-daleke-obale-osnovao-je-novi-bend-306283</nowiki> :contentReference[oaicite:10]{index=10} ::* <nowiki>https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/dok-sin-roko-dribla-u-riju-stari-ukic-s-novim-bendom-svira-rock-dalmatinskog-stiha-323779</nowiki> :contentReference[oaicite:11]{index=11} ::* Članak i diskografija benda Diogen su zabilježeni i na CMC portalu (<nowiki>https://cmc.com.hr/grupa-diogen-predstavlja-novi-istoimeni-singl-spot/</nowiki>) :contentReference[oaicite:12]{index=12} ::* Debi album benda Diogen, , dostupan je na vinilu i objavljen je u medijima (<nowiki>https://novosti.hr/debi-album-grupe-diogen-zoran-ukica-i-jadrana-vuskovica-iz-daleke-obale-od-sada-i-na-vinilu/</nowiki>) :contentReference[oaicite:13]{index=13} ::* Zvanični Croatia Records portal potvrđuje singlove i video spotove benda Diogen (<nowiki>https://crorec.net/novosti/diogen-snimili-spot-za-singl-kralj-ceste/</nowiki>) :contentReference[oaicite:14]{index=14} ::* Engleski Wikipedia članak o Dalekoj obali navodi članstvo u sastavu (<nowiki>https://en.wikipedia.org/wiki/Daleka_obala</nowiki>). :contentReference[oaicite:15]{index=15} ::* Francuski Wikipedia članak o The Obala potvrđuje angažman i u tom projektu (<nowiki>https://fr.wikipedia.org/wiki/The_Obala</nowiki>). :contentReference[oaicite:16]{index=16} ::Na temelju toga smatram da članak zadovoljava kriterije značajnosti i pouzdanosti izvora. Molim povratnu informaciju koje dodatne prilagodbe su potrebne. Hvala. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:07, 27. veljače 2026. (CET) ::Poštovani, ::zahvaljujem na Vašim prethodnim sugestijama. U međuvremenu sam dopunio članak dodatnim informacijama i izvorima. ::Dodao sam podatke o članstvu u HDS ZAMP-u te proširio diskografiju s albumima sa sastavima Daleka obala, The Obala i Diogen. ::Ako su potrebne još neke izmjene ili dodatni izvori, molim Vas da mi javite kako bih članak mogao dodatno uskladiti s pravilima Wikipedije. ::Hvala na pomoći i srdačan pozdrav. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 15:43, 7. ožujka 2026. (CET) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je wikipediziran i dodani su izvori.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (11:23, 28. veljače 2026. (CET)) === Dražen_Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen_Jergović]] • [[Razgovor:Dražen_Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen_Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen_Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen_Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen_Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen_Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen_Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 4. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''navedeni su izvori u članku''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (15:01, 4. ožujka 2026. (CET)) === Neven Hrvatić === <small><span class=plainlinks>[[Neven Hrvatić]] • [[Razgovor:Neven Hrvatić|razgovor]] • [[Nacrt:Neven Hrvatić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Neven Hrvatić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Neven Hrvatić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Neven Hrvatić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpNewTitle={{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Luka5253x&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|Luka5253x}} (11:10, 6. ožujka 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: članak nije dorađen. Taman sam pisao upute na SZR. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:11, 6. ožujka 2026. (CET) :{{s|Luka5253x}} Nemojte dodavati nove zahtjeve. Potrudite se da su zadovoljeni uvjeti iz velikog okvira na vrhu nacrta. Članak nema navedene izvore, a i pisan je kao CV. Kada sve sredite, javite se ispod ovog odgovora. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:27, 6. ožujka 2026. (CET) ::Dorađeno. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 13:00, 6. ožujka 2026. (CET) :Pozdrav, :molim odgovor. Dorađen članak. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 22:55, 18. svibnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] Članak nema [[WP:NI|navedene izvore]] (citiraju se javno dostupne publikacije) pa izgleda kao rad osobe bliske N. Hrvatiću. Wikipedija nije mjesto za objavljivanje autobiografija. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:03, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Poštovani, molim onda za savjet privatno kako da formuliram. :::Članak Željko Holjevac je slično pisan. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 14:55, 26. svibnja 2026. (CEST) === Grupa Vigor === <small><span class=plainlinks>[[Grupa Vigor]] • [[Razgovor:Grupa Vigor|razgovor]] • [[Nacrt:Grupa Vigor|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nacrt:Grupa Vigor|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Grupa Vigor}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jave031&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje u glavni prostor pod nazivom Grupa Vigor. Članak je uređen i referenciran.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jave031}} (16:17, 6. ožujka 2026. (CET)) :Pozdrav, jel bi nešto trebao doraditi pa se stranica ne premješta iz nacrta? [[Suradnik:Jave031|Jave031]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jave031|razgovor]])</small> 08:31, 9. travnja 2026. (CEST) === Astronomska udruga Zadar === <small><span class=plainlinks>[[Astronomska udruga Zadar]] • [[Razgovor:Astronomska udruga Zadar|razgovor]] • [[Nacrt:Astronomska udruga Zadar|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Astronomska udruga Zadar|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Astronomska udruga Zadar}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Astronomska udruga Zadar}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Astronomska udruga Zadar}}&wpNewTitle={{urlencode:Astronomska udruga Zadar}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bcesarec&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Ispravljeni izvori i poveznice''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bcesarec}} (08:50, 7. ožujka 2026. (CET)) :@[[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] Mislim da tu nema dovoljno materijala za zaseban članak, a udruga, čini mi se, ne zadovoljava [[WP:KR]] i [[WP:KRTE]]. Preporučio bih da se kratka crtica doda u članak [[Zadar]] - ime, što radi, nagrada, referenca na stranice udruge. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:28, 7. ožujka 2026. (CET) ::A ostali članci u kategoriji? ::Imaju još manje podataka, neke su neaktive ili čak izbrisane neprofitne organizacije. [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 13:31, 7. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 13:31, 7. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] Hm, da, vidio sam poslije i to. Malo koja udruga u kategoriji zadovoljila bi kriterije (pokrivenost u sekundarnim izvorima, tradicija). Ne znam što činiti. Nekad se rade stranice s popisom svih sličnih organizacija. Pričekajmo još koje mišljenje. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:45, 7. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Ajde onda čekamo. Ali kriteriji bi trebali biti isti za sve. Dakle ili brišemo ili ostavljamo. [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 15:53, 7. ožujka 2026. (CET) === Istarski borac === <small><span class=plainlinks>[[Istarski borac]] • [[Razgovor:Istarski borac|razgovor]] • [[Nacrt:Istarski borac|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Istarski borac|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Istarski borac}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Istarski borac}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Istarski borac}}&wpNewTitle={{urlencode:Istarski borac}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Communitas&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Ukoliko je potreban ispravak molim konkretnu uputu''<br /> Hvala. {{Suradnik|Communitas}} (20:42, 7. ožujka 2026. (CET)) === Neven Hrvatić === <small><span class=plainlinks>[[Neven Hrvatić]] • [[Razgovor:Neven Hrvatić|razgovor]] • [[Nacrt:Neven Hrvatić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Neven Hrvatić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Neven Hrvatić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Neven Hrvatić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpNewTitle={{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Luka5253x&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''sve ažurirano''<br /> Hvala. {{Suradnik|Luka5253x}} (09:37, 9. ožujka 2026. (CET)) === Esmir Bašić === <small><span class=plainlinks>[[Esmir Bašić]] • [[Razgovor:Esmir Bašić|razgovor]] • [[Nacrt:Esmir Bašić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Esmir Bašić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Esmir Bašić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Esmir Bašić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Esmir Bašić}}&wpNewTitle={{urlencode:Esmir Bašić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bosna2024&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 12. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Zahtjev za premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Hvala.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bosna2024}} (09:54, 12. ožujka 2026. (CET)) :Hoće li moj članak doći na red 🙃 novi sam u ovome, ne znam koliko traje procedura provjere, ili mi nešto fali od informacija 🧐 [[Suradnik:Bosna2024|Bosna2024]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bosna2024|razgovor]])</small> 21:40, 13. ožujka 2026. (CET) === Pokolj fratara u Hercegovini === <small><span class=plainlinks>[[Pokolj fratara u Hercegovini]] • [[Razgovor:Pokolj fratara u Hercegovini|razgovor]] • [[Nacrt:Pokolj fratara u Hercegovini|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Pokolj fratara u Hercegovini|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Pokolj fratara u Hercegovini}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}}&wpNewTitle={{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Silverije&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 13. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je ispravljen i dopunjen.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Silverije}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) :Ja još ne bih riješio ovaj zahtjev – fali mi kvalitetnih izvora. Croatia Rediviva i Kamenjar su slabo vjerodostojni čak i za suvremena zbivanja, a HKM i pobijeni.info također nisu najbolja stvar za povijesne događaje (okej ako se u tekstu naglašava tko što tvrdi, ali toga zasad nema). Siguran sam da postoje i protutvrdnje partizana-sudionika i nekakav povjesničarski diskurs o ovoj temi – to bi isto trebalo uplesti u članak. Ne zato što iznose bogznakakve povijesne istine, već zbog [[WP:NPOV]]-a. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:24, 13. ožujka 2026. (CET) ::Dodan je novi dio teksta s novim izvorima gdje ima i, recimo to tako, 'protutvrdnji', koje to zapravo i nisu, nego govore jednostrano svoju verziju priče (svećenici su imali puške itd.), ali ignoriraju 'drugu stranu medalje', a to je ratni zločin ubijanja ratnih zarobljenika bez suđenja (ili neka druga slična kvalifikacija). To je zacijelo i razlog zašto je na internetu teško naći izvore poput ovog čiji je autor Nikola Anić. Da li on spada u kvalitetne izvore, teško je reći, jer ima svoju stranu priče, a ignorira zločin, dok ranije navedeni izvori, koji su kao slabo vjerodostojni, imaju drugu stranu. Ali osnovno pitanje je da li koji od njih iznosi neistine (da ne kažem da laže). --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:10, 13. ožujka 2026. (CET) :::Promijenjeni uvodni dio teksta ne izgleda kao enciklopedijski, što sam tek sada primijetio. Ako se već mijenja koja riječ, to je u redu, ali ne treba onda preokrenuti cijeli uvod, koji onda drukčije izgleda (kao esej ili slično). --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:20, 13. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Silverije}}, {{s|Runolist}} s pravom tvrdi da članku nedostaju pouzdani izvori ([[WP:VI]]). Možda bi najbolje bilo da se članak napiše iz nule? Tema svakako zaslužuje članak. Također, ako se ne varam mislim da je nedavno pokrenut postupak proglašenja blaženima ili nešto slično, tako da bi i to bilo dobro da se navede u članku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 13. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Croxyz}}, koji su to po tebi pouzdani izvori - konkretno. U [[WP:VI]] sve lijepo piše, ali ja nisam našao neke znanstvene izvore koji bi bili sto posto pouzdani. Na primjer, o problematici članka nisam našao ništa na Hrvatskoj enciklopediji LZMK. Ostali su samo novinski i pristrani izvori, od kojih sam naveo sve što sam našao, i one koji naglašavaju pokolj, a ne govore o pozadini svega ili o uzrocima, kao i one koji naglašavaju uzroke (svećenici s puškom u ruci i dr.), ali ne spominju pokolj. Nastojao sam pisati neutralno, ali događaj se dogodio, fratri su bili mrtvi na ovaj ili onaj način, to nitko ne osporava. Ne smatram da članak treba pisati od nule - možda nije posebno dobar da bi ušao među izabrane članke, ali problem su ovdje više izvori, nego sam tekst. Slažem se da bi u proširenu verziju članka trebao ući postupak proglašenja blaženima, ali za sada smatram da je ovo dovoljno da se najprije članak premjesti u glavni imenski prostor. Ponovno lijepo molim da se napiše koji od navedenih izvora su pouzdani, a koji nisu, pa da konačno to ispravim kako se traži. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 00:47, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::{{s|Silverije}}, idem spavati tako da piše brzinski odgovor. Za povijesne događaje/teme bi trebali koristi povijesne radove, knjige i sl. publikacije, a ne internetske portale. Tu ne spadaju razni internetski portali poput medjugorje-info.com, miportal.hr. Evo nekoliko članaka koje pronalazim na Googleu s upitma hercegovački franjevci 1945. site:hrcak.srce.hr filetype:pdf i pokolj franjevaca 1945. site:hrcak.srce.hr filetype:pdf Nadam se da je nešto od ovog korisnog (probaj također pretraživati i imena pobijenih fratara, možda dobiš nekakve radove o Drugom svjetskom ratu na lokalnoj razini): [https://hrcak.srce.hr/file/360540][https://hrcak.srce.hr/file/252848][https://hrcak.srce.hr/file/100750][https://hrcak.srce.hr/file/48568][https://hrcak.srce.hr/file/360210][https://hrcak.srce.hr/file/175518] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:10, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Treba li taj članak nekako {{uklopiti}} s [[Hercegovački franjevački mučenici]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:12, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Također imamo i [[Svećenici stradali u Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:13, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::{{s|Croxyz}}, zahvaljujem na poveznicama s hrcka. Neki radovi obrađuju druga razdoblja (npr. nakon 1945.g.), ali neki dosta detaljno govore o likvidaciji hercegovačkih fratara u veljači 1945. pa ću ih iskoristiti i uklopiti u članak, a neodgovarajuće izvore maknuti. Uklapanje u druge članke ne izgleda dobro, jer su teme, vremenska razdoblja i teritoriji različiti: negdje je to pretežno pojedinačni popis likvidiranih osoba, negdje se radi o cijeloj Bosni i Hercegovini, a negdje je raspon godina od 1941. do kraja rata, pa i dalje. Ti članci su uglavnom razmjerno dugački i ne vidim potrebu da se još povećaju i time smanji njihova preglednost. Ovaj članak nije idealan, ali obrađuje (ne računajući uvod i posljedice) specifično vrijeme i područje: dio mjeseca veljače 1945. i područje dijela Hercegovine (Široki Brijeg, Ljubuški, Mostar). Zasad nije predugačak, a postoji mogućnost proširenja i dodavanja novih detalja. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:26, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::::{{s|Silverije}}, budući da je BiH u pitanju, preporučujem ti da pogledaš je li ima dodatnih članaka iz BiH na CEEOL-u. CEEOL-u imaš pristup preko [[:en:Wikipedia:The Wikipedia Library]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:46, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::::{{s|Silverije}}, [https://www.ceeol.com/browse/browse-by-journals?cid=98 Ovdje] imaš popis bosanskohercegovačkih časopisa. Naravno, postoje i knjige. Hrčak primarno služi za hrvatske znanstvene radove, no na njemu se objavljuju i neki bosanskohercegovački časopisi. BiH nema svoj Hrčak, tako da su njihovi radovi raštrkani po internetu. Na CEEOL-u se također nalazi veliki broj hrvatskih časopisa s Hrčka, ako ne i svi. Vidim da tri časopisa imaju ''franciscana'' u imenu, tako da možda će oni obrađivati temu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::Napomena za Hrčak: zaboravio sam da je CEEOL fokusiran na humanističke znanosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:55, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::{{s|Croxyz}}, {{s|Runolist}}, Članak znatno dopunjen, maknuti neodgovarajući izvori, dodani znanstveni tekstovi o temi (ima i jedan izvor s CEEOL-a) itd. Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. ::::::::::::::{{s|Runolist}}, obriši [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacrt:Pokolj_fratara_u_Hercegovini&diff=prev&oldid=7407507 ovu] izmjenu tako da je nitko ne može vidjeti u povijesti izmjena (mislim da je jasno što točno ne bi smjelo nikom biti vidljivo). {{s|Silverije}}, kod znanstvenih radova bi umjesto hrcak.srce.hr trebao navesti koji je časopis, svezak (''volume'', ''vol.''), broj (''issue'', ''no.''), npr. za prvu referencu bi trebalo pisati Frano Ramljak, Fra Leo Petrović - život i djelovanje za vrijeme Drugog svjetskog rata, Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. Za to trebaš koristiti [[predložak:cite journal]], a ne cite web. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:51, 19. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::::{{s|Croxyz}}, Hvala na sugestiji, samo baš kod prve refernce ja nigdje ne vidim da piše: Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. Na mom računalu se vidi samo nacrtani stilizirani pleter na početku članka, ništa više. Otkuda da znam za takve znanstvene radove u kojem su časopisu objavljeni, osim da su na hrčku.hr? A što s diplomskim ili doktorskim radom na crorisu.hr? --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 01:14, 19. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::::::{{s|Silverije}}, oprosti, zaboravio sam da malotko zna koristiti Hrčak. U URL-u promijeniš riječ file u clanak, npr. iz https://hrcak.srce.hr/file/360210 u https://hrcak.srce.hr/clanak/360210 – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:29, 19. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::::::Npr. <nowiki><ref>{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/clanak/20762|journal=Natura Croatica|publisher=Croatian Natural History Museum|volume=16|issue=1}}</ref></nowiki> daje <ref>{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/clanak/20762|journal=Natura Croatica|volume=16|issue=1}}</ref> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 19. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::::::::{{s|Croxyz}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|Runolist}}, napravio sam tražene dopune u članku i nadam se da je sad konačno sve u redu. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:55, 7. lipnja 2026. (CET) :::::::::::::::::::{{s|Silverije}}, vratio sam članak u GIP! Nema smisla da trune kao nacrt, a sve ostalo se može srediti u GIP-u. Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:14, 7. lipnja 2026. (CEST) ::::::::::::::::::::{{s|Koreanovsky}}, naravno da se može, ako to netko smatra, članak poboljšati u GIP-u. Nije on Sveto pismo pa da ga ne bi mogli mijenjati. Makar se i to dogodilo, barem kao novi hrvatski prijevod. U medijima piše da je Biblija osiromašena, da nema umjetničke vrijednosti, sve je u perfektu, a ne u aoristu, imperfektu ili pluskvamperfektu kao raniji prijevodi. Ionako je svijet zadnjih godina okrenut naglavačke, pa zašto i mi Hrvati ne bi dali tome neki doprinos. Kao u onom vicu: Vidjela žaba da konja potkivaju pa i ona digla nogu. U svakom slučaju, za rješavanje pitanja ovog članka, HVALA. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 00:04, 8. lipnja 2026. (CET) :::::::::::::::::::::@[[Suradnik:Silverije|Silverije]], haha, moram zapamtiti taj vic! xD Naravno, Wikipedija se svakodnevno uređuje i ne postoji dovršen/savršen/gotov članak. Svaki se članak na svoj način može poboljšati ili/i dopuniti. Mediji su svakako posebna tema, i to ne samo kod nas. Ako tako komentiraju Sveto pismo, ne želim ni znati što će sve pisati o Wikipediji. Juj... Živimo u jako čudnim vremenima, sve je ispolitizirano, a stručnih ljudi više nema kao nekada, ni tamo gdje su najpotrebniji. Lijepo te pozdravljam! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:17, 12. lipnja 2026. (CEST) ---- {{riješeno}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:14, 7. lipnja 2026. (CEST) :{{s|Koreanovsky}}, umoran sam jako... Si pregledao cijeli člamnak (pročitao ga, popravio pravopis, stil i sl.)? Bacio sam oko na izvore i vidim da njih treba popravljati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:54, 8. lipnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Format izvora je manje važan. Bitno je da imamo izvore za svaki tvrdnju. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:14, 8. lipnja 2026. (CEST) ::Sve se to može riješiti. Ne postoji članak koji je u potpunosti savršen ili ''gotov''. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 00:09, 12. lipnja 2026. (CEST) :::{{s|Koreanovsky}}, {{s|Runolist}}, našao sam napokon dovoljno slobodnog vremena za reviziju cijelog članka. Preporučujem pregledavanje povijesti izmjena. Članak je vrvio nekvalitetnim, nestručnim izvorima (raznorazni portali koji svakako ne mogu biti pouzdani izvori), pogrešnim linkovima na izvore, pogrešne izvore (krivi podatci, poput autora), krivo navedene stranice (i dalje je jedna kriva, ostavio sam Silveriju da pronađe i ispravi). Ostavio sam predložak točnost. Sav trenutni sadržaj se nalazi u pouzdanim izvorima (stručnim časopisima, knjigama i sl.). Ovo svakako nije smjelo biti u GIP-u u tom obliku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:07, 13. lipnja 2026. (CEST) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], hvala ti vremenu na trudu! Ipak želim dodati da nema smisla da takav članak trune kao nacrt. Iskustvo je pokazalo da će se prethodno dorađeni nacrt brže uobličiti unutar GIP-a nego u slučaju da je zadržan u imenskom prostoru namijenjenom za nacrte. Tako je bilo i u ovom slučaju. Budi mi dobro! Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:57, 23. lipnja 2026. (CEST) {{Izvori-razgovor}} === Dražen Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen Jergović]] • [[Razgovor:Dražen Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 18. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premještaj na glavnu stranicu jer je naslovni članak ispravljen sukladno pravilima''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 21. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Dražen Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen Jergović]] • [[Razgovor:Dražen Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 2. travnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka na glavnu stranicu nakon izmjena. Zahvaljujem!''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 30. travnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) :Članak je dorađen. U slučaju da treba dodatnih promjena molim Vas javite, hvala. [[Suradnik:Ivan Pranjić|Ivan Pranjić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Pranjić|razgovor]])</small> 18:16, 30. travnja 2026. (CEST) === Hercegovački slučaj === <small><span class=plainlinks>[[Hercegovački slučaj]] • [[Razgovor:Hercegovački slučaj|razgovor]] • [[Nacrt:Hercegovački slučaj|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Hercegovački slučaj|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Hercegovački slučaj}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Hercegovački slučaj}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Hercegovački slučaj}}&wpNewTitle={{urlencode:Hercegovački slučaj}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 21. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''mislim da je članak dobro odrađen i da zaslužuje biti u glavnom imenskom prostoru''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (01:11, 21. svibnja 2026. (CET)) === Aircash === <small><span class=plainlinks>[[Aircash]] • [[Razgovor:Aircash|razgovor]] • [[Nacrt:Aircash|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Aircash|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Aircash}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Aircash}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Aircash}}&wpNewTitle={{urlencode:Aircash}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 24. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''smatram da sam popravio sve i da je članak spreman za prelazak u glavni imenski prostor''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Glavic Clinic === <small><span class=plainlinks>[[Glavic Clinic]] • [[Razgovor:Glavic Clinic|razgovor]] • [[Nacrt:Glavic Clinic|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Glavic Clinic|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Glavic Clinic}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Glavic Clinic}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Glavic Clinic}}&wpNewTitle={{urlencode:Glavic Clinic}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Emagdic&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 27. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Smatram da je draft za pregled i članak sadrži više vanjskih izvora.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Emagdic}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je dorađen. Ako su potrebne dodatne promjene molim Vas javite, hvala.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Luka Aničić === <small><span class=plainlinks>[[Luka Aničić]] • [[Razgovor:Luka Aničić|razgovor]] • [[Nacrt:Luka Aničić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Luka Aničić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Luka Aničić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Luka Aničić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Luka Aničić}}&wpNewTitle={{urlencode:Luka Aničić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:JSandukan+Mladi&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je dopunjen novinskim izvorima, referencama i brojevima stranica. Ispravljeni su datumi izvora te je tekst usklađen s dostupnim referencama. Molim pregled nacrta i razmatranje premještanja u glavni imenski prostor ako zadovoljava kriterije.''<br /> Hvala. {{Suradnik|JSandukan Mladi}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) {{subst:ZPS |ime_članka = Nacrt:Ivan Čanžek |komentar = Nacrt:Ivan Čanžek → Ivan Čanžek Molim premještanje stranice [[Nacrt:Ivan Čanžek]] u glavni imenski prostor pod naslov [[Ivan Čanžek]]. Članak je napisan kao neutralan enciklopedijski nacrt, s navedenim javno dostupnim izvorima. Napomena: imam sukob interesa jer se članak odnosi na mene, pa molim zajednicu i administratore za pregled članka i procjenu zadovoljava li kriterije za objavu u glavnom imenskom prostoru. Hvala. === Isus prijatelj malenih === <small><span class=plainlinks>[[Isus prijatelj malenih]] • [[Razgovor:Isus prijatelj malenih|razgovor]] • [[Nacrt:Isus prijatelj malenih|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Isus prijatelj malenih|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Isus prijatelj malenih}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Isus prijatelj malenih}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Isus prijatelj malenih}}&wpNewTitle={{urlencode:Isus prijatelj malenih}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Prof+saxx&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 16. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka [[Nacrt:Isus prijatelj malenih]] iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Naime, nakon zamjerki o uporabi UI članak je ispravljen i izvori su provjereni.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Prof saxx}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Ivan Čanžek === <small><span class=plainlinks>[[Ivan Čanžek]] • [[Razgovor:Ivan Čanžek|razgovor]] • [[Nacrt:Ivan Čanžek|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Ivan Čanžek|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Ivan Čanžek}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Ivan Čanžek}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Ivan Čanžek}}&wpNewTitle={{urlencode:Ivan Čanžek}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:IvanCanzek&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 17. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''== Nacrt:Ivan Čanžek → Ivan Čanžek == Molim premještanje stranice [[Nacrt:Ivan Čanžek]] u glavni imenski prostor pod naslov [[Ivan Čanžek]]. Članak je napisan kao neutralan enciklopedijski nacrt, s navedenim javno dostupnim izvorima. Napomena: imam sukob interesa jer se članak odnosi na mene, pa molim zajednicu i administratore za pregled članka i procjenu zadovoljava li kriterije za objavu u glavnom imenskom prostoru. Hvala. ``` ```''<br /> Hvala. {{Suradnik|IvanCanzek}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Božidar Škofač === <small><span class=plainlinks>[[Božidar Škofač]] • [[Razgovor:Božidar Škofač|razgovor]] • [[Nacrt:Božidar Škofač|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Božidar Škofač|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Božidar Škofač}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Božidar Škofač}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Božidar Škofač}}&wpNewTitle={{urlencode:Božidar Škofač}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jura%C5%A0kofa%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 18. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Smatram da sam pripremio stranicu o slikaru, etnografu, sakuplaču Božidaru Škofaču rođenom 1950, a preminulom 2023. Naravno, ako je potrebno još nešto urediti, molim da e uputite, također htio bih postaviti i slike, ali nije presudno.''<br /> Hvala. {{Suradnik|JuraŠkofač}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Zoran Ukić === <small><span class=plainlinks>[[Zoran Ukić]] • [[Razgovor:Zoran Ukić|razgovor]] • [[Nacrt:Zoran Ukić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zoran Ukić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zoran Ukić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zoran Ukić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zoran Ukić}}&wpNewTitle={{urlencode:Zoran Ukić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Vinyl+cd&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 21. lipnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''mislim da je članak spreman za premještanje u glavni izbornik''<br /> Hvala. {{Suradnik|Vinyl cd}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Zahtjev za pregled pješčanika – biografija "Zijad Žuna" pred rođendanski jubilej === Naslov teme: Zahtjev za pregled pješčanika – biografija "Zijad Žuna" pred rođendanski jubilej Poštovani administratori i članovi zajednice, Obraćam Vam se s molbom za pregled i prebacivanje mog pješčanika (Suradnik:Zijad Zuna Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije pod naslovom "Zijad Žuna". Nakon uputa administratora Ponora od 18. svibnja, tekst sam u potpunosti očistio od tehničkih pogrešaka u kodu (reference/citati), skratio sadržaj na 5-6 enciklopedijskih paragrafa, uklonio višak fotografija i ostavio samo jednu uredno formatiranu sliku iz 1975. godine. Sadržaj je sada podijeljen u dvije sažete rubrike (Biografija i Literatura) uz pripadajuće izvore, arhivsku građu i COBISS brojeve. Kako sam poruku o završenom poslu ostavio u tehničkom odjeljku, pišem i ovdje kako bi i ostali urednici mogli pogledati skicu ako je Ponor zauzet. Bliži mi se 75. rođendan (25. lipnja) i obilježavam punih 50 godina profesionalnog novinarskog rada, pa bi mi objava ove pročišćene biografije bila najljepši rođendanski poklon od Wikipedijine zajednice. [[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 22:14, 8. lipnja 2026. (CEST) :{{Riješeno}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:41, 28. lipnja 2026. (CEST) {{subst:ZPS |ime_članka = Marko Pranjić |komentar = Članak je dorađen. Ako su potrebne dodatne promjene molim Vas javite. === Krešimir Berto Balabanić === <small><span class=plainlinks>[[Krešimir Berto Balabanić]] • [[Razgovor:Krešimir Berto Balabanić|razgovor]] • [[Nacrt:Krešimir Berto Balabanić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Krešimir Berto Balabanić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Krešimir Berto Balabanić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Krešimir Berto Balabanić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Krešimir Berto Balabanić}}&wpNewTitle={{urlencode:Krešimir Berto Balabanić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:MarinB1503&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. srpnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Nacrt je dovršen, dodani su izvori i uvažene sve primjedbe te je spreman za glavni prostor''<br /> Hvala. {{Suradnik|MarinB1503}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 27. srpnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je dorađen. Ako su potrebne dodatne promjene molim Vas javite.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Grupa Lilihip === <small><span class=plainlinks>[[Grupa Lilihip]] • [[Razgovor:Grupa Lilihip|razgovor]] • [[Nacrt:Grupa Lilihip|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Grupa Lilihip|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Grupa Lilihip}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Grupa Lilihip}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Grupa Lilihip}}&wpNewTitle={{urlencode:Grupa Lilihip}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Katmaja2&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 8. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''dopunila sam članak sa dodatnim izvoriman''<br /> Hvala. {{Suradnik|Katmaja2}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Željka Kovačević Andrijanić === <small><span class=plainlinks>[[Željka Kovačević Andrijanić]] • [[Razgovor:Željka Kovačević Andrijanić|razgovor]] • [[Nacrt:Željka Kovačević Andrijanić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Željka Kovačević Andrijanić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Željka Kovačević Andrijanić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}}&wpNewTitle={{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dora0510&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 10. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''zgotovljeno uređivanje Nacrta :)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dora0510}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Zeljka Kovacevic Andrijanic === <small><span class=plainlinks>[[Zeljka Kovacevic Andrijanic]] • [[Razgovor:Zeljka Kovacevic Andrijanic|razgovor]] • [[Nacrt:Zeljka Kovacevic Andrijanic|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zeljka Kovacevic Andrijanic|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zeljka Kovacevic Andrijanic}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zeljka Kovacevic Andrijanic}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zeljka Kovacevic Andrijanic}}&wpNewTitle={{urlencode:Zeljka Kovacevic Andrijanic}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dora0510&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 10. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''zavrseno :)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dora0510}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Željka Kovačević Andrijanić === <small><span class=plainlinks>[[Željka Kovačević Andrijanić]] • [[Razgovor:Željka Kovačević Andrijanić|razgovor]] • [[Nacrt:Željka Kovačević Andrijanić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Željka Kovačević Andrijanić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Željka Kovačević Andrijanić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}}&wpNewTitle={{urlencode:Željka Kovačević Andrijanić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dora0510&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 15. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''sve stavke sređene :)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dora0510}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo === <small><span class=plainlinks>[[Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo]] • [[Razgovor:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo|razgovor]] • [[Nacrt:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo}}&wpNewTitle={{urlencode:Vinkovačko Novo Selo → Vinkovačko Novo Selo}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:ZapadVK&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 15. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Nacrt je sadržajno dovršen: opisuje geografski položaj, povijest naseljavanja (od osmanskog razdoblja preko njemačke kolonizacije Neudorfa 1819. do poraća i poslijeratne kolonizacije), demografske podatke s izvorima te administrativni status kao mjesnog odbora/gradske četvrti Grada Vinkovaca. Sve tvrdnje potkrijepljene su izvorima ({{Citiranje weba}}/{{Citiranje knjige}}); nema tvrdnji s oznakom {{činjenica}}. Članak sadrži wikipoveznice, kategorije i odjeljak Vanjske poveznice odvojen od popisa izvora.''<br /> Hvala. {{Suradnik|ZapadVK}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === === <small><span class=plainlinks>[[]] • [[Razgovor:|razgovor]] • [[Nacrt:|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:}}&wpNewTitle={{urlencode:}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Eses05&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 16. kolovoza 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Nacrt je dovršen, uređen i usklađen s pravilima. Molim premještanje u glavni imenski prostor.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Eses05}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) gwowoi8pzjv8asrc0x0zbl66tfksagq 10 800879 7578364 7573717 2026-08-16T08:49:17Z Maestro Ivanković 73870 /* Kolovoz */ arhiviranje 7578364 wikitext text/x-wiki '''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2022.|2022.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2023.|2023.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2024.|2024.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2025.|2025.]] == Kolovoz == [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[6. kolovoza]] – Na [[Neretva|Neretvi]] od [[Metković]]a do [[Ploče|Ploča]] održava se utrka [[Neretvanska lađa|lađa]], tradicijskih autohtonih plovila [[Delta Neretve|doline Neretve]]. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. [[Maraton lađa]]. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. [[Datoteka:Kninska tvrđava na Dan pobjede 2015.JPG|desno|180px|link=Kninska tvrđava]] * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. == Srpanj == [[Datoteka:Trsatski kaštel 1.jpg|desno|180px|link=Trsat]] * [[31. srpnja]] – Postavljanjem [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske zastave]] od 25 četvornih metara na kulu [[Trsat#Trsatska gradina|Trsatske gradine]], u [[Rijeka|Rijeci]] je počelo obilježavanje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]]. * [[30. srpnja]] – [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je postupak ratifikacije [[sporazum]]a s [[Hrvatska|Hrvatskom]] o izgradnji [[plinovod]]a "Južna interkonekcija", kojim bi se [[Bosna i Hercegovina|BiH]] preko hrvatskoga plinskog sustava povezala s [[LNG-terminal]]om na [[Krk]]u. [[Datoteka:Vela Luka (Croatia) view from mountains.jpg|desno|180px|link=Vela Luka]] * Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]]. [[Datoteka:Peljeski most 2026 (2).jpg|desno|180px|link=Pelješki most]] * [[26. srpnja]] – Četiri godine od otvaranja [[Pelješki most]] zbog pukotina treba sanaciju: radovi će početi nakon [[turizam|turističke sezone]], a izvođač će biti [[Kina|kineska]] [[tvrtka]] ''China Road and Bridge Corporation'' koja je taj [[most]] i gradila. * [[23. srpnja]] – Prvi put nakon dvanaest godina (od 2014.), tri [[HNL|hrvatska nogometna kluba]] ([[HNK Hajduk|Hajduk]], [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) ostvarili su pobjede u prvim susretima pretkola [[UEFA Europska liga|Europske]] i [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]]. * [[19. srpnja]] − Na 58. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u [[Uzbekistan]]u hrvatski srednjoškolci osvojili su dva brončana odličja. [[Datoteka:58MSF Jelačić.jpg|desno|180px|link=Međunarodna smotra folklora u Zagrebu]] * Od [[15. srpnja|15.]] do [[19. srpnja]] – Pod [[moto]]m „Održivost i otpornost baštine” u [[Zagreb]]u se održava [[jubilej]]ska 60. [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]]. * [[15. srpnja]] − Na 56. Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi „IPhO 2026” u [[Kolumbija|Kolumbiji]] hrvatski srednjoškolci osvojili su srebrnu i dvije brončane medalje. * [[15. srpnja]] – U [[Kijev]]u je na Dan državnosti [[Ukrajina|Ukrajine]] održan ''summit'' država [[jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i Ukrajine u kojemu je sudjelovao i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. * [[13. srpnja]] – Počeo je 15. ''Šibenik Dance Festival'': i ove godine ulice i trgovi [[Šibenik]]a ugostit će više od 300 [[ples]]ača, [[koreografija|koreografa]], plesnih pedagoga i zaljubljenika u ples i [[glazba|glazbu]]. * [[10. srpnja]] – Podizanjem zastave ''[[Libertas (Dubrovnik)|Libertas]]'' i uz stihove [[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano su otvorene 77. [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[9. srpnja]] – Prikazivanjem filma [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]] ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' u [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] svečano je otvoren 73. [[Pulski filmski festival]]. [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|desno|180px]] * [[5. srpnja|5.]] – [[11. srpnja]] – U [[Karlovac|Karlovcu]] se održava 27. Međunarodni festival [[folklor]]a i 7. „Okusi svijeta” uz [[ples]], [[glazba|glazbu]] i [[gastronomija|gastronomiju]] [[Portoriko|Portorika]], [[Madagaskar]]a, [[Singapur]]a, [[Uzbekistan]]a, [[Filipini|Filipina]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. * [[5. srpnja]] – Koncertom [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Orkestra]] i ženskog [[Zbor HRT-a|zbora HRT-a]] na zadarskom Forumu otvorene su 66. [[Glazbene večeri u Sv. Donatu|Glazbene večeri u svetom Donatu]]. * [[4. srpnja]] – [[Hrvatska mlađejuniorska vaterpolska reprezentacija do 18 godina]] osvojila je naslov prvaka na Svjetskom prvenstvu u Rio Maioru u [[Portugal]]u. Kapetan Nikola Batoš proglašen je vratarom turnira, a izbornik Hrvoje Koljanin trenerom prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska ženska kadetska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometne kadetkinje]] osvojile su brončano odličje na Otvorenom europskom prvenstvu u [[Göteborg]]u. == Lipanj == * [[28. lipnja]] – Središtem [[Đakovo|Đakova]] prošla je povorka 32 dječje folklorne skupine s oko tisuću sudionika u sklopu Malih vezova, uoči jubilarnih 60. [[Đakovački vezovi|Đakovačkih vezova]]. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem.svg|desno|120px]] * [[27. lipnja]] – Pobjedom nad [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganom]], ''Vatreni'' su izborili plasiman u šesnaestinu završnice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskoga nogometnog prvenstva]]. * [[27. lipnja]] – U [[Šibenik]]u je zatvoren 66. [[Međunarodni dječji festival]], na kojemu je nastupilo 2000 umjetnika iz 18 zemalja za oko 80 tisuća posjetitelja. * [[27. lipnja]] – Održana je 15. [[Split Pride|splitska povorka ponosa]] pod geslom „Nije me mater rodila da mučin!” * [[25. lipnja|25.]] – [[28. lipnja]] – U Galeriji Ivana Meštrovića u [[Split]]u održane su [[Melodije Jadrana]]. * [[24. lipnja|24.]] – [[26. lipnja]] – Na zagrebačkim fontanama i [[ŠRC Jarun]]u održava se 76. [[Hanžekovićev memorijal]]. * [[23. lipnja|23.]] – [[28. lipnja]] – Na [[zagreb]]ačkom [[ŠRC Jarun]]u održava se svjetsko prvenstvo u [[rukomet na pijesku|rukometu na pijesku]]. * [[23. lipnja]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] odnijela je prvu pobjedu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]] nadigravši [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] u [[Toronto|Torontu]]. Kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za reprezentaciju. * [[22. lipnja]] – U [[Spomen-park Brezovica|spomen-parku Brezovica]] obilježen je [[Dan antifašističke borbe]] u povodu 85. godišnjice osnivanja [[Prvi sisački partizanski odred|Prvog sisačkog partizanskog odreda]]. [[Datoteka:Ruder-EM 2016 48.JPG|desno|180px]] * [[14. lipnja]] – Braća [[Martin Sinković|Martin]] i [[Valent Sinković]] osvojila su prvo mjesto u finalu [[dvojac na pariće|dvojca na pariće]] na drugoj regati Svjetskog kupa u [[Plovdiv]]u. * [[13. lipnja]] – Održan je četvrti Karlovac Pride. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|desno|200px]] * [[11. lipnja]] – Počelo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|23. Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[6. lipnja]] – U [[Zagreb]]u je održan 8. [[Antunovski hod mladih]] uoči [[Antunovo|svetkovine Svetog Antuna Padovanskog]] pod geslom „Ako imaš Boga, imaš sve”. * [[6. lipnja]] – Sa zagrebačkog [[Zrinjevac|Trga Nikole Šubića Zrinskog]] krenula je 25. [[Zagrebačka povorka ponosa]] pod geslom „Korak po korak, iskorak”. == Svibanj == * [[19. svibnja|19.]] – [[22. svibnja]] – U Domu hrvatskih branitelja u [[Pula|Puli]] održava se 49. [[Međunarodni susret harmonikaša]] sa šesto sudionika iz 24 zemlje. * [[5. svibnja]] – [[30. lipnja]] – U Sveučilišnoj knjižnici u [[Split]]u otvorena je [[izložba]] povijesnih dokumenata o životu, radu i [[mučenik|mučeničkoj smrti]] [[Josip Marija Carević|Josipa Marije Carevića]] pod nazivom ''[[Damnatio memoriae]]''. * [[3. svibnja|3.]] – [[9. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]], Gori, [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]] i [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] održava se 20. [[Ars Organi Sisciae]]. * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. SHKM]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio oko 12 000 sudionika. == Travanj == [[Slika:Dubrovnik view 01.JPG|180px|desno|link=Dubrovnik]] * [[28. travnja|28.]] – [[29. travnja]] – U [[Dubrovnik]]u se održava ''summit'' [[Inicijativa triju mora|Inicijative triju mora]], s 1600 sudionika iz 45 zemalja, najveći takav poslovno-politički događaj u Hrvatskoj. * [[28. travnja]] – Studenti [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|zagrebačkog FER-a]] Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić pobijedili su na međunarodnome ''hackatonu'' »StarkHacks« na Sveučilištu Purdue u SAD-u. * [[24. travnja]] – U dubrovačkom Domu Marina Držića otvorena je [[izložba]] »Marin Držić – prvi čin« u prigodi petstogodišnjice prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]. * [[18. travnja]] – U [[Zagreb]]u je održan sindikalni prosvjed čiji je slogan „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”. [[Slika:Artemis II patch.svg|150px|desno|link=Artemis II]] * [[10. travnja]] – [[NASA]]-ina letjelica [[Artemis II]] sletjela je u [[Tihi ocean]], čime je završena povijesna misija preleta [[Mjesec]]a s ljudskom posadom == Ožujak == [[Datoteka:HR-VA-Maruševec04.jpg|150px|desno|link=Park prirode Zagorske gore|alt=Ivanščica]] * Od [[9. ožujka|9.]] do [[22. ožujka]] – U [[Poreč]]u se održava 7. [[Europsko prvenstvo u futsalu za gluhe]]. * [[6. ožujka]] – [[Hrvatski sabor]] izglasao je Zakon o proglašenju [[Park prirode Zagorske gore|Parka prirode Zagorske gore]]. == Veljača == * [[27. veljače]] – Uklonjene su sve [[Minska polja u Hrvatskoj|mine u Hrvatskoj]]. * [[16. veljače]] – Na [[Dora 2026.|Dori 2026.]] pobijedila je grupa [[Lelek (sastav)|Lelek]] s pjesmom ''[[Andromeda (pjesma)|Andromeda]]''. * [[7. veljače]] – [[Hrvatska futsalska reprezentacija]] osvojila je broncu na [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.|Europskom prvenstvu u futsalu 2026.]] * [[1. veljače]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] osvojila je treće mjesto na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europskom prvenstvu u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]]. == Siječanj == * [[28. siječnja]] – U [[Samostan sv. Frane u Zadru|samostanu svetog Frane u Zadru]] pronađena je najstarija [[inkunabula]] u Hrvatskoj, za koju se smatralo da je izgubljena. To je fragment latinskog teksta [[Biblija|Biblije]] ([[Vulgata|Vulgate]]), tiskane 1462. godine. * [[17. siječnja]] – Hrvatski film ''[[Fiume o morte! (2025.)|Fiume o morte!]]'' [[Igor Bezinović|Igora Bezinovića]] osvojio je [[Europske filmske nagrade|Europsku filmsku nagradu]] u kategoriji dokumentarnog filma. * [[17. siječnja]] – Zemni ostatci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[13. siječnja]] – [[Hrvatski ovčar]] proglašen je [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnim kulturnim dobrom]] [[RH|Republike Hrvatske]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] 08pjdp0lw97finwc5xtvxfjdyhrb9yt 7578367 7578364 2026-08-16T08:56:02Z Maestro Ivanković 73870 /* Kolovoz */ arhiviranje slike 7578367 wikitext text/x-wiki '''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2022.|2022.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2023.|2023.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2024.|2024.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2025.|2025.]] == Kolovoz == [[Datoteka:Rio 2016. Polo aquatico. sx50 129 (28839703942).jpg|desno|190px|link=Vaterpolo]] [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[6. kolovoza]] – Na [[Neretva|Neretvi]] od [[Metković]]a do [[Ploče|Ploča]] održava se utrka [[Neretvanska lađa|lađa]], tradicijskih autohtonih plovila [[Delta Neretve|doline Neretve]]. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. [[Maraton lađa]]. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. [[Datoteka:Kninska tvrđava na Dan pobjede 2015.JPG|desno|180px|link=Kninska tvrđava]] * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. == Srpanj == [[Datoteka:Trsatski kaštel 1.jpg|desno|180px|link=Trsat]] * [[31. srpnja]] – Postavljanjem [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske zastave]] od 25 četvornih metara na kulu [[Trsat#Trsatska gradina|Trsatske gradine]], u [[Rijeka|Rijeci]] je počelo obilježavanje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]]. * [[30. srpnja]] – [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je postupak ratifikacije [[sporazum]]a s [[Hrvatska|Hrvatskom]] o izgradnji [[plinovod]]a "Južna interkonekcija", kojim bi se [[Bosna i Hercegovina|BiH]] preko hrvatskoga plinskog sustava povezala s [[LNG-terminal]]om na [[Krk]]u. [[Datoteka:Vela Luka (Croatia) view from mountains.jpg|desno|180px|link=Vela Luka]] * Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]]. [[Datoteka:Peljeski most 2026 (2).jpg|desno|180px|link=Pelješki most]] * [[26. srpnja]] – Četiri godine od otvaranja [[Pelješki most]] zbog pukotina treba sanaciju: radovi će početi nakon [[turizam|turističke sezone]], a izvođač će biti [[Kina|kineska]] [[tvrtka]] ''China Road and Bridge Corporation'' koja je taj [[most]] i gradila. * [[23. srpnja]] – Prvi put nakon dvanaest godina (od 2014.), tri [[HNL|hrvatska nogometna kluba]] ([[HNK Hajduk|Hajduk]], [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) ostvarili su pobjede u prvim susretima pretkola [[UEFA Europska liga|Europske]] i [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]]. * [[19. srpnja]] − Na 58. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u [[Uzbekistan]]u hrvatski srednjoškolci osvojili su dva brončana odličja. [[Datoteka:58MSF Jelačić.jpg|desno|180px|link=Međunarodna smotra folklora u Zagrebu]] * Od [[15. srpnja|15.]] do [[19. srpnja]] – Pod [[moto]]m „Održivost i otpornost baštine” u [[Zagreb]]u se održava [[jubilej]]ska 60. [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]]. * [[15. srpnja]] − Na 56. Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi „IPhO 2026” u [[Kolumbija|Kolumbiji]] hrvatski srednjoškolci osvojili su srebrnu i dvije brončane medalje. * [[15. srpnja]] – U [[Kijev]]u je na Dan državnosti [[Ukrajina|Ukrajine]] održan ''summit'' država [[jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i Ukrajine u kojemu je sudjelovao i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. * [[13. srpnja]] – Počeo je 15. ''Šibenik Dance Festival'': i ove godine ulice i trgovi [[Šibenik]]a ugostit će više od 300 [[ples]]ača, [[koreografija|koreografa]], plesnih pedagoga i zaljubljenika u ples i [[glazba|glazbu]]. * [[10. srpnja]] – Podizanjem zastave ''[[Libertas (Dubrovnik)|Libertas]]'' i uz stihove [[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano su otvorene 77. [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[9. srpnja]] – Prikazivanjem filma [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]] ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' u [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] svečano je otvoren 73. [[Pulski filmski festival]]. [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|desno|180px]] * [[5. srpnja|5.]] – [[11. srpnja]] – U [[Karlovac|Karlovcu]] se održava 27. Međunarodni festival [[folklor]]a i 7. „Okusi svijeta” uz [[ples]], [[glazba|glazbu]] i [[gastronomija|gastronomiju]] [[Portoriko|Portorika]], [[Madagaskar]]a, [[Singapur]]a, [[Uzbekistan]]a, [[Filipini|Filipina]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. * [[5. srpnja]] – Koncertom [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Orkestra]] i ženskog [[Zbor HRT-a|zbora HRT-a]] na zadarskom Forumu otvorene su 66. [[Glazbene večeri u Sv. Donatu|Glazbene večeri u svetom Donatu]]. * [[4. srpnja]] – [[Hrvatska mlađejuniorska vaterpolska reprezentacija do 18 godina]] osvojila je naslov prvaka na Svjetskom prvenstvu u Rio Maioru u [[Portugal]]u. Kapetan Nikola Batoš proglašen je vratarom turnira, a izbornik Hrvoje Koljanin trenerom prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska ženska kadetska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometne kadetkinje]] osvojile su brončano odličje na Otvorenom europskom prvenstvu u [[Göteborg]]u. == Lipanj == * [[28. lipnja]] – Središtem [[Đakovo|Đakova]] prošla je povorka 32 dječje folklorne skupine s oko tisuću sudionika u sklopu Malih vezova, uoči jubilarnih 60. [[Đakovački vezovi|Đakovačkih vezova]]. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem.svg|desno|120px]] * [[27. lipnja]] – Pobjedom nad [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganom]], ''Vatreni'' su izborili plasiman u šesnaestinu završnice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskoga nogometnog prvenstva]]. * [[27. lipnja]] – U [[Šibenik]]u je zatvoren 66. [[Međunarodni dječji festival]], na kojemu je nastupilo 2000 umjetnika iz 18 zemalja za oko 80 tisuća posjetitelja. * [[27. lipnja]] – Održana je 15. [[Split Pride|splitska povorka ponosa]] pod geslom „Nije me mater rodila da mučin!” * [[25. lipnja|25.]] – [[28. lipnja]] – U Galeriji Ivana Meštrovića u [[Split]]u održane su [[Melodije Jadrana]]. * [[24. lipnja|24.]] – [[26. lipnja]] – Na zagrebačkim fontanama i [[ŠRC Jarun]]u održava se 76. [[Hanžekovićev memorijal]]. * [[23. lipnja|23.]] – [[28. lipnja]] – Na [[zagreb]]ačkom [[ŠRC Jarun]]u održava se svjetsko prvenstvo u [[rukomet na pijesku|rukometu na pijesku]]. * [[23. lipnja]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] odnijela je prvu pobjedu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]] nadigravši [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] u [[Toronto|Torontu]]. Kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za reprezentaciju. * [[22. lipnja]] – U [[Spomen-park Brezovica|spomen-parku Brezovica]] obilježen je [[Dan antifašističke borbe]] u povodu 85. godišnjice osnivanja [[Prvi sisački partizanski odred|Prvog sisačkog partizanskog odreda]]. [[Datoteka:Ruder-EM 2016 48.JPG|desno|180px]] * [[14. lipnja]] – Braća [[Martin Sinković|Martin]] i [[Valent Sinković]] osvojila su prvo mjesto u finalu [[dvojac na pariće|dvojca na pariće]] na drugoj regati Svjetskog kupa u [[Plovdiv]]u. * [[13. lipnja]] – Održan je četvrti Karlovac Pride. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|desno|200px]] * [[11. lipnja]] – Počelo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|23. Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[6. lipnja]] – U [[Zagreb]]u je održan 8. [[Antunovski hod mladih]] uoči [[Antunovo|svetkovine Svetog Antuna Padovanskog]] pod geslom „Ako imaš Boga, imaš sve”. * [[6. lipnja]] – Sa zagrebačkog [[Zrinjevac|Trga Nikole Šubića Zrinskog]] krenula je 25. [[Zagrebačka povorka ponosa]] pod geslom „Korak po korak, iskorak”. == Svibanj == * [[19. svibnja|19.]] – [[22. svibnja]] – U Domu hrvatskih branitelja u [[Pula|Puli]] održava se 49. [[Međunarodni susret harmonikaša]] sa šesto sudionika iz 24 zemlje. * [[5. svibnja]] – [[30. lipnja]] – U Sveučilišnoj knjižnici u [[Split]]u otvorena je [[izložba]] povijesnih dokumenata o životu, radu i [[mučenik|mučeničkoj smrti]] [[Josip Marija Carević|Josipa Marije Carevića]] pod nazivom ''[[Damnatio memoriae]]''. * [[3. svibnja|3.]] – [[9. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]], Gori, [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]] i [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] održava se 20. [[Ars Organi Sisciae]]. * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. SHKM]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio oko 12 000 sudionika. == Travanj == [[Slika:Dubrovnik view 01.JPG|180px|desno|link=Dubrovnik]] * [[28. travnja|28.]] – [[29. travnja]] – U [[Dubrovnik]]u se održava ''summit'' [[Inicijativa triju mora|Inicijative triju mora]], s 1600 sudionika iz 45 zemalja, najveći takav poslovno-politički događaj u Hrvatskoj. * [[28. travnja]] – Studenti [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|zagrebačkog FER-a]] Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić pobijedili su na međunarodnome ''hackatonu'' »StarkHacks« na Sveučilištu Purdue u SAD-u. * [[24. travnja]] – U dubrovačkom Domu Marina Držića otvorena je [[izložba]] »Marin Držić – prvi čin« u prigodi petstogodišnjice prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]. * [[18. travnja]] – U [[Zagreb]]u je održan sindikalni prosvjed čiji je slogan „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”. [[Slika:Artemis II patch.svg|150px|desno|link=Artemis II]] * [[10. travnja]] – [[NASA]]-ina letjelica [[Artemis II]] sletjela je u [[Tihi ocean]], čime je završena povijesna misija preleta [[Mjesec]]a s ljudskom posadom == Ožujak == [[Datoteka:HR-VA-Maruševec04.jpg|150px|desno|link=Park prirode Zagorske gore|alt=Ivanščica]] * Od [[9. ožujka|9.]] do [[22. ožujka]] – U [[Poreč]]u se održava 7. [[Europsko prvenstvo u futsalu za gluhe]]. * [[6. ožujka]] – [[Hrvatski sabor]] izglasao je Zakon o proglašenju [[Park prirode Zagorske gore|Parka prirode Zagorske gore]]. == Veljača == * [[27. veljače]] – Uklonjene su sve [[Minska polja u Hrvatskoj|mine u Hrvatskoj]]. * [[16. veljače]] – Na [[Dora 2026.|Dori 2026.]] pobijedila je grupa [[Lelek (sastav)|Lelek]] s pjesmom ''[[Andromeda (pjesma)|Andromeda]]''. * [[7. veljače]] – [[Hrvatska futsalska reprezentacija]] osvojila je broncu na [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.|Europskom prvenstvu u futsalu 2026.]] * [[1. veljače]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] osvojila je treće mjesto na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europskom prvenstvu u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]]. == Siječanj == * [[28. siječnja]] – U [[Samostan sv. Frane u Zadru|samostanu svetog Frane u Zadru]] pronađena je najstarija [[inkunabula]] u Hrvatskoj, za koju se smatralo da je izgubljena. To je fragment latinskog teksta [[Biblija|Biblije]] ([[Vulgata|Vulgate]]), tiskane 1462. godine. * [[17. siječnja]] – Hrvatski film ''[[Fiume o morte! (2025.)|Fiume o morte!]]'' [[Igor Bezinović|Igora Bezinovića]] osvojio je [[Europske filmske nagrade|Europsku filmsku nagradu]] u kategoriji dokumentarnog filma. * [[17. siječnja]] – Zemni ostatci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[13. siječnja]] – [[Hrvatski ovčar]] proglašen je [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnim kulturnim dobrom]] [[RH|Republike Hrvatske]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] pbs65v3l83nw6zgdb3lmbzgu0r45888 0 801298 7578149 7387474 2026-08-15T22:16:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578149 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hokejaš |ime_i_prezime = Bo Horvat |slika = Bo Horvat 02-2015.JPG |slika_širina = 250px |slika_opis = |država = {{Z+X|CAN}} |nadimak = |datum_rođenja = [[5. travnja]] [[1995.]] |mjesto_rođenja = [[London (Ontario)|London]], [[Ontario]], [[Kanada]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = |težina = |pozicija = [[centar (hokej na ledu)|centar]] |draft = 9. izbor (ukupno), 2013.<br />[[Vancouver Canucks]] |karijera = 2014.- |liga = [[National Hockey League|NHL]] |klub = [[New York Islanders]] |broj = |bivši_klubovi = [[Vancouver Canucks]]<br />[[Utica Comets (2013-2021)|Utica Comets]] |web stranica = }} '''Bowie William Horvat''', poznat kao '''Bo Horvat''' ([[London (Ontario)|London]], [[5. travnja]] [[1995.]]) [[Kanada|kanadski]] je igrač [[hokej na ledu|hokeja na ledu]] hrvatskoga porijekla. Igra na poziciji [[Pozicije u hokeju na ledu|centra]]. On je druga generacija [[Hrvat]]a u Kanadi.<ref>[https://www.24sata.hr/sport/kanada-na-pogon-hrvata-dobila-cesku-na-olimpijskim-igrama-1107767 Kanada na pogon Hrvata dobila Češku na Olimpijskim igrama!]</ref> Draftiran je kao 9. izbor na [[NHL Entry Draft 2013.|draftu NHL-a 2013.]] od strane [[Vancouver Canucks]]a.<ref>[https://nationalpost.com/sports/hockey/nhl/canucks-trade-cory-schneider-to-devils-for-draft-pick Canucks trade Cory Schneider to Devils for draft pick Bo Horvat] National Post Preuzeto 30. lipnja 2013.</ref> Profesionalnu karijeru započeo je s [[Utica Comets (2013-2021)|Utica Cometsima]] u [[American Hockey League|AHL-u]] [[AHL sezona 2014./15.|2014./15.]] U NHL-u je debitirao 4. studenoga 2014. protiv [[Colorado Avalanche]]a.<ref>[https://www.nhl.com/player/bo-horvat-8477500 Bo Horvat Stats and News] NHL.com Preuzeto 16. veljače 2022.</ref> Dana 20. studenoga 2014., tijekom utakmice protiv [[Anaheim Ducks]]a, Horvat je postigao svoj prvi gol u NHL-u.<ref>[https://www.theglobeandmail.com/sports/hockey/corey-perry-scores-shootout-winner-in-ducks-4-3-win-over-canucks/article21688175/ Corey Perry scores shootout winner in Ducks' 4-3 win over Canucks] The Globe and Mail Preuzeto 21. studenoga 2014.</ref> Igrao je svoju prvu utakmicu [[Stanley Cup doigravanje 2015.|doigravanja]] 2015. protiv [[Calgary Flames]]a, postigavši gol u 6 utakmica. Godine 2017., Horvat je igrao svoju prvu [[NHL All-Star Game|utakmicu zvijezda NHL-a]] nakon što je sakupio 13 golova i 16 asistencija.<ref>[https://www.nhl.com/canucks/news/vancouver-canucks-bo-horvat-2017-all-star-game/c-285518430 Bo Horvat selected to play in 2017 All Star Game] NHL.com Preuzeto 16. veljače 2022.</ref> Dana 8. rujna 2017. potpisao je novi šestogodišnji ugovor s Canucksima vrijedan 33 milijuna dolara.<ref>[https://www.nhl.com/news/bo-horvat-signs-contract-with-vancouver/c-290185840 Horvat signs six-year, $33 million contract with Canucks] NHL.com Preuzeto 16. veljače 2022.</ref> Dana 9. listopada 2019., Horvat je imenovan 14. kapetanom u povijesti Vancouver Canucksa.<ref>[https://www.sportsnet.ca/hockey/nhl/bo-horvat-named-14th-captain-vancouver-canucks-history/ Bo Horvat named 14th captain in Vancouver Canucks history] Sportsnet.ca Preuzeto 16. veljače 2022.</ref><ref>[https://www.nhl.com/canucks/news/vancouver-canucks-bo-horvat-captain/c-309946630 Captain Horvat] NHL.com Preuzeto 16. veljače 2022.</ref> Dana 22. listopada 2019. postigao je svoj prvi [[hat-trick]] tijekom utakmice protiv [[Detroit Red Wings]]a.<ref>[https://www.nhl.com/news/vancouver-canucks-detroit-red-wings-game-recap/c-310371388 Horvat's first hat trick helps Canucks rally past Red Wings] NHL.com Preuzeto 16. veljače 2022.</ref> Horvat je predvodio momčad s brojem golova u doigravanju (10) 2020. kada su se Canucksi vratili u doigravanje po prvi put od njegove rookie sezone. Nakon što je proveo devet sezona s Canucksima, razmijenjen je u [[New York Islanders]]e 30. siječnja 2023.<ref>[https://www.tvasports.ca/2023/01/30/horvat-passe-aux-islander-beauvillier-sacrifie Horvat passe aux Islanders; Beauvillier sacrifié] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260130092418/https://www.tvasports.ca/2023/01/30/horvat-passe-aux-islander-beauvillier-sacrifie |date=30. siječnja 2026. }} TVASports.ca Preuzeto 30. siječnja 2023.</ref> == Izvori == {{izvori }} == Vanjske poveznice == * [https://www.nhl.com/player/bo-horvat-8477500 Bo Horvat] NHL * [https://www.eliteprospects.com/player/90644/bo-horvat Bo Horvat] Elite Prospects {{DEFAULTSORT:Horvat, Bo}} [[Kategorija:Kanadski hokejaši na ledu]] [[Kategorija:Hrvati u Kanadi]] cvjzpmzaq3yc3o8o6tb0pd19twoaxhb 0 809611 7578055 7489354 2026-08-15T17:47:36Z Cybermb 1634 Pregled plasmana po sezonama - od 2008./09. do 2013./14. 7578055 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Arsimi 1973 | slika = KF Arsimi Çegran.svg | puno ime = Klubi Futbollistik Arsimi 1973 Çegran | nadimak = | godina osnivanja = 1973. | igralište = ''Gradski stadion / Stadiumi i Qytetit'', [[Gostivar]]<br> ''Stadiumi Çegran'', [[Čegrane]] | kapacitet stadiona = | trener = | liga = [[Prva makedonska nogometna liga|1. makedonska liga]] (I.) | sezona = 2025./26. | plasman = 6. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = _blackshoulders | pattern_b1 = _blackstripes | pattern_ra1 = _blackshoulders | leftarm1 = FFFF00 | body1 = FFFF00 | rightarm1 = FFFF00 | shorts1 = FFFFFF | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _yellowshoulders | pattern_b2 = | pattern_ra2 = _yellowshoulders | leftarm2 = 000000 | body2 = 000000 | rightarm2 = 000000 | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFF00 }} '''KF Arsimi 1973''' ('''''KF Arsimi, Arsimi, Arsimi Čegrane''''', [[makedonski]]: Фудбалски клуб Арсими-1973 Чегране, [[albanski]]: ''Klubi Futbollistik Arsimi 1973 Çegran'') muški je [[nogomet]]ni klub iz [[Čegrane|Čegrana]], [[Općina Gostivar]], Regija Polog, [[Sjeverna Makedonija]]. <br> U sezoni 2025./26. natječe se u ''[[Prva makedonska nogometna liga|1. makedonskoj ligi]]''. == O klubu == == Stadion == == Uspjesi == ; Druga makedonska liga * drugoplasirani: 2024./25. ; Treća makedonska liga * prvak: 2021./22. (''Zapad'') * drugoplasirani: 2020./21. (''Zapad'') == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!<small> dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- |colspan="15"| |- !colspan="15"| Arsimi / Arsimi 1973 |- |2008./09. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||11. ||14 ||25 ||7 ||3 ||15 ||37 ||56 ||24 |<small> ''Arsimi'' ušao u natjecanje tijekom sezone kao zamjena za ''"Palčište"'' <br> bez jedne utakmice |<ref> {{en icon}} [http://macedonianfootball.com/macedonian-3rd-league-west-has-ended/ macedonianfootball.com, ''Macedonian 3rd League West has ended'', (2008./09.)], objavljeno 7. lipnja 2009., pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |2010./11. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||9. ||13 ||22 ||8 ||2 ||12 ||30 ||41 ||26 ||<small> |<ref> {{mkd icon}} [https://web.archive.org/web/20200925054844/http://www.makfudbal.com/index.php?option=com_joomleague&view=ranking&p=14&Itemid=203 makfudbal.com, ''3. лига - Запад 2010/2011 / Табела ''], wayback arhiva </ref> |- |2011./12. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||7. ||16 ||28 ||11 ||7 ||10 ||51 ||48 ||40 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2011-12-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2011/12 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2012./13. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||11. ||15 ||28 ||11 ||3 ||14 ||59 ||72 ||36 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2012-13-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2012/13 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2013./14. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||5. ||13 (14) ||24 ||11 ||6 ||7 ||43 ||41 ||36 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2013-14-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2013/14 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |} <!-- |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Čegrane]] == Vanjske poveznice == * {{sqi icon}}{{mkd icon}}{{en icon}} [https://www.kfarsimi.com/ kfarsimi.com, službene stranice] * {{sqi icon}} [https://www.facebook.com/kfaresimi?locale=hr_HR ''KF Arsimi'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/kfarsimi1973/ ''kfarsimi1973 / 𝗢𝗳𝗳𝗶𝗰𝗶𝗮𝗹 𝗮𝗰𝗰𝗼𝘂𝗻𝘁 𝗼𝗳 𝗞𝗙 𝗔𝗿𝘀𝗶𝗺𝗶 𝟭𝟵𝟳𝟯'', Instagram stranica] * [https://www.sofascore.com/hr/football/team/fk-arsimi-1973/424916 sofascore.com, ''FK Arsimi 1973''] * [https://www.rezultati.com/tim/arsimi/4YnUAu0q/ rezultati.com, ''Arsimi''] * {{en icon}} [https://www.soccerway.com/team/arsimi/4YnUAu0q/ soccerway.com, ''Arsimi''] * {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/te243230/kf-arsimi/ worldfootball.net, ''KF Arsimi''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/arsimi/datenfakten/verein/101280 transfermarkt.com, ''FK Arsimi 1973 Chegrane''] * {{en icon}} [https://www.footballdatabase.eu/en/club/team/41489-arsimi/2025-2026 footballdatabase.eu, ''Arsimi''] * {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/KF_Arsimi_%C3%87egran futbolas.lietuvai.lt, ''KF Arsimi Çegran''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.kfarsimi.com/about kfarsimi.com, ''History''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/team/arsimi/ macedonianfootball.com, ''Arsimi''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{en icon}} [https://www.national-football-teams.com/club/36000/2024_1/Arsimi_Cegrane.html national-football-teams.com, ''Arsimi Čegrane''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{dan icon}} [https://foot.dk/VisMakklub.asp?ID=55 foot.dk, ''KF Arsimi 1973''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/en/soccer/team/kf-arsimi-1973-chegrane/55919/overview globalsportsarchive.com, ''KF Arsimi-1973 Chegrane''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{en icon}} [https://footballdatabase.com/clubs-ranking/kf-arsimi footballdatabase.com, ''KF Arsimi''], pristupljeno 20. travnja 2026. {{izvori}} </small> {{mrva-nogomet-klub}} {{GLAVNIRASPORED:Arsimi 1973, KF}} [[Kategorija:Sjevernomakedonski nogometni klubovi]] aze0xna2d3p1v3jnu120i6tatfgknpl 7578067 7578055 2026-08-15T18:33:54Z Cybermb 1634 Pregled plasmana po sezonama - od 2014./15. do 2019./20. 7578067 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Arsimi 1973 | slika = KF Arsimi Çegran.svg | puno ime = Klubi Futbollistik Arsimi 1973 Çegran | nadimak = | godina osnivanja = 1973. | igralište = ''Gradski stadion / Stadiumi i Qytetit'', [[Gostivar]]<br> ''Stadiumi Çegran'', [[Čegrane]] | kapacitet stadiona = | trener = | liga = [[Prva makedonska nogometna liga|1. makedonska liga]] (I.) | sezona = 2025./26. | plasman = 6. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = _blackshoulders | pattern_b1 = _blackstripes | pattern_ra1 = _blackshoulders | leftarm1 = FFFF00 | body1 = FFFF00 | rightarm1 = FFFF00 | shorts1 = FFFFFF | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _yellowshoulders | pattern_b2 = | pattern_ra2 = _yellowshoulders | leftarm2 = 000000 | body2 = 000000 | rightarm2 = 000000 | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFF00 }} '''KF Arsimi 1973''' ('''''KF Arsimi, Arsimi, Arsimi Čegrane''''', [[makedonski]]: Фудбалски клуб Арсими-1973 Чегране, [[albanski]]: ''Klubi Futbollistik Arsimi 1973 Çegran'') muški je [[nogomet]]ni klub iz [[Čegrane|Čegrana]], [[Općina Gostivar]], Regija Polog, [[Sjeverna Makedonija]]. <br> U sezoni 2025./26. natječe se u ''[[Prva makedonska nogometna liga|1. makedonskoj ligi]]''. == O klubu == == Stadion == == Uspjesi == ; Druga makedonska liga * drugoplasirani: 2024./25. ; Treća makedonska liga * prvak: 2021./22. (''Zapad'') * drugoplasirani: 2020./21. (''Zapad'') == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!<small> dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- |colspan="15"| |- !colspan="15"| Arsimi / Arsimi 1973 |- |2008./09. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||11. ||14 ||25 ||7 ||3 ||15 ||37 ||56 ||24 |<small> ''Arsimi'' ušao u natjecanje tijekom sezone kao zamjena za ''"Palčište"'' <br> bez jedne utakmice |<ref> {{en icon}} [http://macedonianfootball.com/macedonian-3rd-league-west-has-ended/ macedonianfootball.com, ''Macedonian 3rd League West has ended'', (2008./09.)], objavljeno 7. lipnja 2009., pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |2010./11. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||9. ||13 ||22 ||8 ||2 ||12 ||30 ||41 ||26 ||<small> |<ref> {{mkd icon}} [https://web.archive.org/web/20200925054844/http://www.makfudbal.com/index.php?option=com_joomleague&view=ranking&p=14&Itemid=203 makfudbal.com, ''3. лига - Запад 2010/2011 / Табела ''], wayback arhiva </ref> |- |2011./12. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||7. ||16 ||28 ||11 ||7 ||10 ||51 ||48 ||40 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2011-12-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2011/12 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2012./13. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||11. ||15 ||28 ||11 ||3 ||14 ||59 ||72 ||36 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2012-13-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2012/13 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2013./14. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||5. ||13 (14) ||24 ||11 ||6 ||7 ||43 ||41 ||36 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2013-14-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2013/14 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2014./15. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||7. ||12 ||21 ||9 ||3 ||9 ||34 ||41 ||30 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2014-15-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2014/15 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2015./16. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||5. ||12 ||21 ||8 ||4 ||9 ||33 ||48 ||28 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2015-16-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2015/16 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2016./17. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||9. ||14 ||25 ||9 ||1 ||15 ||38 ||71 ||25 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/standings-results-third-league-west-201617/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2016/17 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2017./18. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||3. ||13 ||23 ||15 ||2 ||6 ||70 ||44 ||47 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/results-standings-third-league-west-201718/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2017/18 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2018./19. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||10. ||13 ||24 ||7 ||8 ||9 ||29 ||33 ||29 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2018-19-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2018/19 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2019./20. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||9. ||12 ||11 ||4 ||0 ||7 ||17 ||22 ||12 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2019-20-standings-fixtures-2/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2019/20 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |} <!-- |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Čegrane]] == Vanjske poveznice == * {{sqi icon}}{{mkd icon}}{{en icon}} [https://www.kfarsimi.com/ kfarsimi.com, službene stranice] * {{sqi icon}} [https://www.facebook.com/kfaresimi?locale=hr_HR ''KF Arsimi'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/kfarsimi1973/ ''kfarsimi1973 / 𝗢𝗳𝗳𝗶𝗰𝗶𝗮𝗹 𝗮𝗰𝗰𝗼𝘂𝗻𝘁 𝗼𝗳 𝗞𝗙 𝗔𝗿𝘀𝗶𝗺𝗶 𝟭𝟵𝟳𝟯'', Instagram stranica] * [https://www.sofascore.com/hr/football/team/fk-arsimi-1973/424916 sofascore.com, ''FK Arsimi 1973''] * [https://www.rezultati.com/tim/arsimi/4YnUAu0q/ rezultati.com, ''Arsimi''] * {{en icon}} [https://www.soccerway.com/team/arsimi/4YnUAu0q/ soccerway.com, ''Arsimi''] * {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/te243230/kf-arsimi/ worldfootball.net, ''KF Arsimi''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/arsimi/datenfakten/verein/101280 transfermarkt.com, ''FK Arsimi 1973 Chegrane''] * {{en icon}} [https://www.footballdatabase.eu/en/club/team/41489-arsimi/2025-2026 footballdatabase.eu, ''Arsimi''] * {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/KF_Arsimi_%C3%87egran futbolas.lietuvai.lt, ''KF Arsimi Çegran''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.kfarsimi.com/about kfarsimi.com, ''History''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/team/arsimi/ macedonianfootball.com, ''Arsimi''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{en icon}} [https://www.national-football-teams.com/club/36000/2024_1/Arsimi_Cegrane.html national-football-teams.com, ''Arsimi Čegrane''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{dan icon}} [https://foot.dk/VisMakklub.asp?ID=55 foot.dk, ''KF Arsimi 1973''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/en/soccer/team/kf-arsimi-1973-chegrane/55919/overview globalsportsarchive.com, ''KF Arsimi-1973 Chegrane''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{en icon}} [https://footballdatabase.com/clubs-ranking/kf-arsimi footballdatabase.com, ''KF Arsimi''], pristupljeno 20. travnja 2026. {{izvori|49em}} </small> {{mrva-nogomet-klub}} {{GLAVNIRASPORED:Arsimi 1973, KF}} [[Kategorija:Sjevernomakedonski nogometni klubovi]] gejo1mpy25ka5p87ueo9l6u6fs9td98 7578086 7578067 2026-08-15T19:34:31Z Cybermb 1634 Pregled plasmana po sezonama - od 2020./21. do 2026./27. 7578086 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Arsimi 1973 | slika = KF Arsimi Çegran.svg | puno ime = Klubi Futbollistik Arsimi 1973 Çegran | nadimak = | godina osnivanja = 1973. | igralište = ''Gradski stadion / Stadiumi i Qytetit'', [[Gostivar]]<br> ''Stadiumi Çegran'', [[Čegrane]] | kapacitet stadiona = | trener = | liga = [[Prva makedonska nogometna liga|1. makedonska liga]] (I.) | sezona = 2025./26. | plasman = 6. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = _blackshoulders | pattern_b1 = _blackstripes | pattern_ra1 = _blackshoulders | leftarm1 = FFFF00 | body1 = FFFF00 | rightarm1 = FFFF00 | shorts1 = FFFFFF | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _yellowshoulders | pattern_b2 = | pattern_ra2 = _yellowshoulders | leftarm2 = 000000 | body2 = 000000 | rightarm2 = 000000 | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFF00 }} '''KF Arsimi 1973''' ('''''KF Arsimi, Arsimi, Arsimi Čegrane''''', [[makedonski]]: Фудбалски клуб Арсими-1973 Чегране, [[albanski]]: ''Klubi Futbollistik Arsimi 1973 Çegran'') muški je [[nogomet]]ni klub iz [[Čegrane|Čegrana]], [[Općina Gostivar]], Regija Polog, [[Sjeverna Makedonija]]. <br> U sezoni 2025./26. natječe se u ''[[Prva makedonska nogometna liga|1. makedonskoj ligi]]''. == O klubu == == Stadion == == Uspjesi == ; Druga makedonska liga * drugoplasirani: 2024./25. ; Treća makedonska liga * prvak: 2021./22. (''Zapad'') * drugoplasirani: 2020./21. (''Zapad'') == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!<small> dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- |colspan="15"| |- !colspan="15"| Arsimi / Arsimi 1973 |- |2008./09. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||11. ||14 ||25 ||7 ||3 ||15 ||37 ||56 ||24 |<small> ''Arsimi'' ušao u natjecanje tijekom sezone kao zamjena za ''"Palčište"'' <br> bez jedne utakmice |<ref> {{en icon}} [http://macedonianfootball.com/macedonian-3rd-league-west-has-ended/ macedonianfootball.com, ''Macedonian 3rd League West has ended'', (2008./09.)], objavljeno 7. lipnja 2009., pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |2010./11. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||9. ||13 ||22 ||8 ||2 ||12 ||30 ||41 ||26 ||<small> |<ref> {{mkd icon}} [https://web.archive.org/web/20200925054844/http://www.makfudbal.com/index.php?option=com_joomleague&view=ranking&p=14&Itemid=203 makfudbal.com, ''3. лига - Запад 2010/2011 / Табела ''], wayback arhiva </ref> |- |2011./12. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||7. ||16 ||28 ||11 ||7 ||10 ||51 ||48 ||40 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2011-12-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2011/12 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2012./13. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||11. ||15 ||28 ||11 ||3 ||14 ||59 ||72 ||36 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2012-13-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2012/13 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2013./14. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||5. ||13 (14) ||24 ||11 ||6 ||7 ||43 ||41 ||36 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2013-14-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2013/14 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2014./15. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||7. ||12 ||21 ||9 ||3 ||9 ||34 ||41 ||30 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2014-15-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2014/15 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2015./16. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||5. ||12 ||21 ||8 ||4 ||9 ||33 ||48 ||28 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2015-16-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2015/16 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2016./17. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||9. ||14 ||25 ||9 ||1 ||15 ||38 ||71 ||25 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/standings-results-third-league-west-201617/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2016/17 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2017./18. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||13 ||23 ||15 ||2 ||6 ||70 ||44 ||47 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/results-standings-third-league-west-201718/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2017/18 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2018./19. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||10. ||13 ||24 ||7 ||8 ||9 ||29 ||33 ||29 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2018-19-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2018/19 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2019./20. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||9. ||12 ||11 ||4 ||0 ||7 ||17 ||22 ||12 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2019-20-standings-fixtures-2/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2019/20 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2020./21. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||11 ||14 ||11 ||1 ||2 ||55 ||16 ||34 ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2020-21-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2020/21 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2021./22. ||III. ||3. makedonska liga – Zapad || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||21 ||19 ||2 ||0 ||87 ||20 ||59 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-west-2021-22-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2021/22 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2022./23. ||II. ||2. makedonska liga || ||8. ||16 ||30 ||12 ||4 ||14 ||41 ||35 ||41 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/2-mfl-2022-23-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''3.MFL WEST 2021/22 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2023./24. ||II. ||2. makedonska liga || ||4. ||16 ||30 ||15 ||6 ||9 ||54 ||32 ||51 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/2-mfl-2023-24-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2023/24 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2024./25. ||II. ||2. makedonska liga || ||bgcolor="silver"|2. ||16 ||30 ||20 ||5 ||5 ||55 ||24 ||65 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/2-mfl-2024-25-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2024/25 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2025./26. ||I. ||[[Prva makedonska nogometna liga|1. makedonska liga]] || ||6. ||12 ||33 ||13 ||7 ||13 ||50 ||53 ||46 ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-2025-26-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 2025/26 STANDINGS & RESULTS''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2026./27. ||I. ||1. makedonska liga || || ||10 || || || || || || || ||<small> |<ref> {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-2026-27-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 2026/27 STANDINGS & FIXTURES''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Čegrane]] == Vanjske poveznice == * {{sqi icon}}{{mkd icon}}{{en icon}} [https://www.kfarsimi.com/ kfarsimi.com, službene stranice] * {{sqi icon}} [https://www.facebook.com/kfaresimi?locale=hr_HR ''KF Arsimi'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/kfarsimi1973/ ''kfarsimi1973 / 𝗢𝗳𝗳𝗶𝗰𝗶𝗮𝗹 𝗮𝗰𝗰𝗼𝘂𝗻𝘁 𝗼𝗳 𝗞𝗙 𝗔𝗿𝘀𝗶𝗺𝗶 𝟭𝟵𝟳𝟯'', Instagram stranica] * [https://www.sofascore.com/hr/football/team/fk-arsimi-1973/424916 sofascore.com, ''FK Arsimi 1973''] * [https://www.rezultati.com/tim/arsimi/4YnUAu0q/ rezultati.com, ''Arsimi''] * {{en icon}} [https://www.soccerway.com/team/arsimi/4YnUAu0q/ soccerway.com, ''Arsimi''] * {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/te243230/kf-arsimi/ worldfootball.net, ''KF Arsimi''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/arsimi/datenfakten/verein/101280 transfermarkt.com, ''FK Arsimi 1973 Chegrane''] * {{en icon}} [https://www.footballdatabase.eu/en/club/team/41489-arsimi/2025-2026 footballdatabase.eu, ''Arsimi''] * {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/KF_Arsimi_%C3%87egran futbolas.lietuvai.lt, ''KF Arsimi Çegran''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.kfarsimi.com/about kfarsimi.com, ''History''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/team/arsimi/ macedonianfootball.com, ''Arsimi''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{en icon}} [https://www.national-football-teams.com/club/36000/2024_1/Arsimi_Cegrane.html national-football-teams.com, ''Arsimi Čegrane''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{dan icon}} [https://foot.dk/VisMakklub.asp?ID=55 foot.dk, ''KF Arsimi 1973''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/en/soccer/team/kf-arsimi-1973-chegrane/55919/overview globalsportsarchive.com, ''KF Arsimi-1973 Chegrane''], pristupljeno 20. travnja 2026. * {{en icon}} [https://footballdatabase.com/clubs-ranking/kf-arsimi footballdatabase.com, ''KF Arsimi''], pristupljeno 20. travnja 2026. {{izvori|49em}} </small> {{mrva-nogomet-klub}} {{GLAVNIRASPORED:Arsimi 1973, KF}} [[Kategorija:Sjevernomakedonski nogometni klubovi]] 8qzusgfczcbqnzsqstderbh7mvhrqad 0 814804 7578097 7505222 2026-08-15T20:17:33Z Cybermb 1634 Pregled plasmana po sezonama - od 1995./96. do 1999./2000. 7578097 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Odranci | slika = | puno ime = Nogometni klub Odranci | nadimak = | godina osnivanja = 1972. | godina gašenja = | igralište = ''ŠRC Odranci'', [[Odranci]], {{Z|SLO}} [[Slovenija]] | kapacitet stadiona = | trener = | liga = 3. slovenska liga – Istok (III.) | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= || pattern_b1=_whitestripes || pattern_ra1= || leftarm1=0000FF || body1=0000FF || rightarm1=0000FF || shorts1=0000FF || socks1=0000FF | pattern_la2= || pattern_b2= || pattern_ra2= || leftarm2=FFFF00 || body2=FFFF00 || rightarm2=FFFF00 || shorts2=00FF00 || socks2=FFFF00 }} '''Nogometni klub Odranci''' ('''''NK Odranci; Odranci''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Odranci]], [[Pomurje (regija)|Regija Pomurje]], [[Slovenija|Republika Slovenija]]. <br> U sezoni 2026./27. seniori ''Odranaca'' se natječu u ''3. slovenskoj ligi – Istok'', ligi trećeg stupnja [[Prva slovenska nogometna liga|nogometnog prvenstva Slovenije]]. == O klubu == == Uspjesi == === nakon 1991. === ; [[Treća slovenska nogometna liga|3. slovenska liga – Istok]] * drugoplasirani: 1999./2000. === do 1991. === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Odranci |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|1995./96.]] ||III. ||[[Treća slovenska nogometna liga|3. slovenska liga – Istok]] || ||9. ||14 ||26 ||10 ||3 ||13 ||35 ||43 ||33 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1996./97.|1996./97.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||11. ||14 ||26 ||8 ||3 ||15 ||33 ||42 ||27 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1997./98.|1997./98.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||6 ||7 ||11 ||41 ||47 ||31 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||11. ||14 ||26 ||9 ||4 ||13 ||41 ||43 ||31 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1999./00.|1999./2000.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||2. ||14 ||26 ||17 ||2 ||7 ||64 ||28 ||53 || || |- |} <!-- ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> == Stadion == == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Odranci]] == Vanjske poveznice == * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/ nkodranci.si] * [https://www.facebook.com/nkOdranci/?locale=hr_HR ''NK ODRANCI'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/nk.odranci?utm_source=qr ''nk.odranci / NK ODRANCI'', Instagram stranica] * [https://www.sofascore.com/hr/football/team/nk-odranci/2423 sofascore.com, ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.soccerway.com/team/odranci/fiPJDIq8/ soccerway.com ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.flashscore.com/team/odranci/fiPJDIq8/ flashscore.com, ''Odrancci''] * {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/te30999/nk-odranci/ worldfootball.net, ''NK Odranci''] * {{en icon}} [https://www.futbol24.com/team/Slovenia/NK-Odranci/results futbol24.com, ''NK Odranci''] * {{en icon}} [https://www.footballdatabase.eu/en/club/team/13726-odranci/2025-2026 footballdatabase.eu, ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/nk-odranci/datenfakten/verein/23867 transfermarkt.com, ''NK Odranci''] * {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/NK_Odranci futbolas.lietuvai.lt, ''NK Odranci''] == Literatura i izvori == <small> * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/o-klubu/zgodovina/ nkodranci.si, ''Zgodovina''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/o-klubu/podatki-o-klubu/ nkodranci.si, ''Podatki o klubu''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/wp-content/uploads/2015/09/NK-ODRANCI-bilten-40-let.pdf nkodranci.si, ''NK ODRANCI – bilten 40 let''], preuzeto 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/wp-content/uploads/2022/08/Bilten.pdf nkodranci.si, ''BILTEN OB 50 LETNICI NK ODRANCI – “2012-2022 V SLIKI IN BESEDI”''], preuzeto 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/klubi/moski/pokal-pivovarna-union/klubi/nk-odranci nsz.si, ''NK Odranci (Pokal Pivovarna Union)''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/klubi/moski/3-slovenska-nogometna-liga-vzhod/klubi/nk-odranci nzs.si, ''NK Odranci (3. Slovenska nogometna liga vzhod)''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=klub&id_menu=1216&id_kluba=75&prikaz=6 nzs.si, ''ODRANCI (Kvalifikacije za popolnitev 3. SNL vzhod)''] (neaktivno) * {{dan icon}} [https://foot.dk/VisSloveklub.asp?ID=41 foot.dk, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/en/soccer/team/nk-odranci/23307 globalsportsarchive.com, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.mnzveza-ms.si/klub/31 mnzveza-ms.si, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.mnzlendava.si/mnzl/klubi mnzlendava.si, ''Klubi''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.stadioni.org/odranci/sportno-rekreacijski-center-odranci stadioni.org, ''Športno rekreacijski center Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slovfound.html rsssf.org, ''Slovenia - List of Foundation Dates''], pristupljeno 5. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{mrva-nogomet-klub}} {{GLAVNIRASPORED:Odranci, NK}} [[Kategorija:Slovenski nogometni klubovi]] 7yltywr8d61p611w9vaxh67ql2isox1 7578108 7578097 2026-08-15T20:55:57Z Cybermb 1634 Pregled plasmana po sezonama - od 2000./01. do 2009./10. 7578108 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Odranci | slika = | puno ime = Nogometni klub Odranci | nadimak = | godina osnivanja = 1972. | godina gašenja = | igralište = ''ŠRC Odranci'', [[Odranci]], {{Z|SLO}} [[Slovenija]] | kapacitet stadiona = | trener = | liga = 3. slovenska liga – Istok (III.) | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= || pattern_b1=_whitestripes || pattern_ra1= || leftarm1=0000FF || body1=0000FF || rightarm1=0000FF || shorts1=0000FF || socks1=0000FF | pattern_la2= || pattern_b2= || pattern_ra2= || leftarm2=FFFF00 || body2=FFFF00 || rightarm2=FFFF00 || shorts2=00FF00 || socks2=FFFF00 }} '''Nogometni klub Odranci''' ('''''NK Odranci; Odranci''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Odranci]], [[Pomurje (regija)|Regija Pomurje]], [[Slovenija|Republika Slovenija]]. <br> U sezoni 2026./27. seniori ''Odranaca'' se natječu u ''3. slovenskoj ligi – Istok'', ligi trećeg stupnja [[Prva slovenska nogometna liga|nogometnog prvenstva Slovenije]]. == O klubu == == Uspjesi == === nakon 1991. === ; [[Treća slovenska nogometna liga|3. slovenska liga – Istok]] * drugoplasirani: 1999./2000. ; Pomurska liga * prvak: 2004./05., 2005./06. === do 1991. === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Odranci |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|1995./96.]] ||III. ||[[Treća slovenska nogometna liga|3. slovenska liga – Istok]] || ||9. ||14 ||26 ||10 ||3 ||13 ||35 ||43 ||33 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1996./97.|1996./97.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||11. ||14 ||26 ||8 ||3 ||15 ||33 ||42 ||27 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1997./98.|1997./98.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||6 ||7 ||11 ||41 ||47 ||31 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||11. ||14 ||26 ||9 ||4 ||13 ||41 ||43 ||31 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1999./00.|1999./2000.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||2. ||14 ||26 ||17 ||2 ||7 ||64 ||28 ||53 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||10. ||14 ||26 ||8 ||9 ||9 ||43 ||42 ||33 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||2. ||14 ||26 ||14 ||7 ||5 ||61 ||36 ||49 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2002./03.|2002./03.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||11 ||4 ||11 ||50 ||42 ||37 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||9. ||14 ||26 ||10 ||4 ||12 ||48 ||44 ||34 || || |- |2004./05. ||IV. ||Pomurska liga || ||1. ||14 ||26 ||17 ||3 ||6 ||76 ||24 ||54 || |<ref> {{slv icon}} [https://web.archive.org/web/20181003040017/http://www.mnzveza-ms.si/tekmovanja?sezona=2004&liga=41&kolo=320&podatek=lestvica mnzveza-ms.si, ''Tekmovanja / Sezona 2004/2005 / PNL člani - tekmovanja / 26. kolo / Lestvica''], wayback arhiva </ref> |- |2005./06. ||IV. ||Pomurska liga || ||1. ||14 ||26 ||20 ||3 ||3 ||76 ||29 ||63 || |<ref> {{slv icon}} [https://web.archive.org/web/20170216050248/http://www.mnzveza-ms.si/tekmovanja?sezona=2005&liga=41&kolo=429&podatek=lestvica mnzveza-ms.si, ''Tekmovanja / Sezona 2005/2006 / PNL člani - tekmovanja / 26. kolo / Lestvica''], wayback arhiva </ref> |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2006./07.|2006./07.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||11 ||4 ||11 ||40 ||34 ||37 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||10 ||7 ||9 ||37 ||38 ||37 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||4. ||14 ||26 ||14 ||5 ||7 ||43 ||30 ||47 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||7. ||14 ||26 ||12 ||5 ||9 ||61 ||47 ||41 || || |- |} <!-- |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> == Stadion == == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Odranci]] == Vanjske poveznice == * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/ nkodranci.si] * [https://www.facebook.com/nkOdranci/?locale=hr_HR ''NK ODRANCI'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/nk.odranci?utm_source=qr ''nk.odranci / NK ODRANCI'', Instagram stranica] * [https://www.sofascore.com/hr/football/team/nk-odranci/2423 sofascore.com, ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.soccerway.com/team/odranci/fiPJDIq8/ soccerway.com ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.flashscore.com/team/odranci/fiPJDIq8/ flashscore.com, ''Odrancci''] * {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/te30999/nk-odranci/ worldfootball.net, ''NK Odranci''] * {{en icon}} [https://www.futbol24.com/team/Slovenia/NK-Odranci/results futbol24.com, ''NK Odranci''] * {{en icon}} [https://www.footballdatabase.eu/en/club/team/13726-odranci/2025-2026 footballdatabase.eu, ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/nk-odranci/datenfakten/verein/23867 transfermarkt.com, ''NK Odranci''] * {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/NK_Odranci futbolas.lietuvai.lt, ''NK Odranci''] == Literatura i izvori == <small> * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/o-klubu/zgodovina/ nkodranci.si, ''Zgodovina''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/o-klubu/podatki-o-klubu/ nkodranci.si, ''Podatki o klubu''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/wp-content/uploads/2015/09/NK-ODRANCI-bilten-40-let.pdf nkodranci.si, ''NK ODRANCI – bilten 40 let''], preuzeto 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/wp-content/uploads/2022/08/Bilten.pdf nkodranci.si, ''BILTEN OB 50 LETNICI NK ODRANCI – “2012-2022 V SLIKI IN BESEDI”''], preuzeto 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/klubi/moski/pokal-pivovarna-union/klubi/nk-odranci nsz.si, ''NK Odranci (Pokal Pivovarna Union)''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/klubi/moski/3-slovenska-nogometna-liga-vzhod/klubi/nk-odranci nzs.si, ''NK Odranci (3. Slovenska nogometna liga vzhod)''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=klub&id_menu=1216&id_kluba=75&prikaz=6 nzs.si, ''ODRANCI (Kvalifikacije za popolnitev 3. SNL vzhod)''] (neaktivno) * {{dan icon}} [https://foot.dk/VisSloveklub.asp?ID=41 foot.dk, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/en/soccer/team/nk-odranci/23307 globalsportsarchive.com, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.mnzveza-ms.si/klub/31 mnzveza-ms.si, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.mnzlendava.si/mnzl/klubi mnzlendava.si, ''Klubi''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.stadioni.org/odranci/sportno-rekreacijski-center-odranci stadioni.org, ''Športno rekreacijski center Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slovfound.html rsssf.org, ''Slovenia - List of Foundation Dates''], pristupljeno 5. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{mrva-nogomet-klub}} {{GLAVNIRASPORED:Odranci, NK}} [[Kategorija:Slovenski nogometni klubovi]] rg1eox2f42yrhtlsxbj3qdfoa099qli 7578114 7578108 2026-08-15T21:20:30Z Cybermb 1634 Pregled plasmana po sezonama - od 2010./11. do 2019./20. 7578114 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Odranci | slika = | puno ime = Nogometni klub Odranci | nadimak = | godina osnivanja = 1972. | godina gašenja = | igralište = ''ŠRC Odranci'', [[Odranci]], {{Z|SLO}} [[Slovenija]] | kapacitet stadiona = | trener = | liga = 3. slovenska liga – Istok (III.) | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= || pattern_b1=_whitestripes || pattern_ra1= || leftarm1=0000FF || body1=0000FF || rightarm1=0000FF || shorts1=0000FF || socks1=0000FF | pattern_la2= || pattern_b2= || pattern_ra2= || leftarm2=FFFF00 || body2=FFFF00 || rightarm2=FFFF00 || shorts2=00FF00 || socks2=FFFF00 }} '''Nogometni klub Odranci''' ('''''NK Odranci; Odranci''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Odranci]], [[Pomurje (regija)|Regija Pomurje]], [[Slovenija|Republika Slovenija]]. <br> U sezoni 2026./27. seniori ''Odranaca'' se natječu u ''3. slovenskoj ligi – Istok'', ligi trećeg stupnja [[Prva slovenska nogometna liga|nogometnog prvenstva Slovenije]]. == O klubu == == Uspjesi == === nakon 1991. === ; [[Treća slovenska nogometna liga|3. slovenska liga – Istok]] * prvak: 2010./11., 2014./15. * drugoplasirani: 1999./2000., 2012./13., 2018./19. ; Pomurska liga * prvak: 2004./05., 2005./06. === do 1991. === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Odranci |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|1995./96.]] ||III. ||[[Treća slovenska nogometna liga|3. slovenska liga – Istok]] || ||9. ||14 ||26 ||10 ||3 ||13 ||35 ||43 ||33 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1996./97.|1996./97.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||11. ||14 ||26 ||8 ||3 ||15 ||33 ||42 ||27 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1997./98.|1997./98.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||6 ||7 ||11 ||41 ||47 ||31 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||11. ||14 ||26 ||9 ||4 ||13 ||41 ||43 ||31 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1999./00.|1999./2000.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||2. ||14 ||26 ||17 ||2 ||7 ||64 ||28 ||53 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||10. ||14 ||26 ||8 ||9 ||9 ||43 ||42 ||33 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||2. ||14 ||26 ||14 ||7 ||5 ||61 ||36 ||49 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2002./03.|2002./03.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||11 ||4 ||11 ||50 ||42 ||37 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||9. ||14 ||26 ||10 ||4 ||12 ||48 ||44 ||34 || || |- |2004./05. ||IV. ||Pomurska liga || ||1. ||14 ||26 ||17 ||3 ||6 ||76 ||24 ||54 || |<ref> {{slv icon}} [https://web.archive.org/web/20181003040017/http://www.mnzveza-ms.si/tekmovanja?sezona=2004&liga=41&kolo=320&podatek=lestvica mnzveza-ms.si, ''Tekmovanja / Sezona 2004/2005 / PNL člani - tekmovanja / 26. kolo / Lestvica''], wayback arhiva </ref> |- |2005./06. ||IV. ||Pomurska liga || ||1. ||14 ||26 ||20 ||3 ||3 ||76 ||29 ||63 || |<ref> {{slv icon}} [https://web.archive.org/web/20170216050248/http://www.mnzveza-ms.si/tekmovanja?sezona=2005&liga=41&kolo=429&podatek=lestvica mnzveza-ms.si, ''Tekmovanja / Sezona 2005/2006 / PNL člani - tekmovanja / 26. kolo / Lestvica''], wayback arhiva </ref> |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2006./07.|2006./07.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||11 ||4 ||11 ||40 ||34 ||37 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||10 ||7 ||9 ||37 ||38 ||37 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||4. ||14 ||26 ||14 ||5 ||7 ||43 ||30 ||47 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||7. ||14 ||26 ||12 ||5 ||9 ||61 ||47 ||41 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||1. ||14 ||26 ||18 ||5 ||3 ||64 ||30 ||59 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||9. ||14 ||26 ||10 ||2 ||14 ||39 ||48 ||32 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||2. ||14 ||26 ||14 ||5 ||7 ||45 ||32 ||47 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||3. ||14 ||26 ||14 ||5 ||7 ||65 ||39 ||47 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||1. ||14 ||26 ||19 ||3 ||4 ||75 ||30 ||60 |<small> u doigravanje za ''[[Druga slovenska nogometna liga|2. slovensku ligu]]'' || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||3. ||14 ||26 ||16 ||4 ||6 ||59 ||38 ||52 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||3. ||14 ||26 ||19 ||3 ||4 ||56 ||31 ||60 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||3. ||14 ||26 ||18 ||3 ||5 ||62 ||29 ||57 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||2. ||10 ||17 ||17 ||8 ||2 ||62 ||26 ||59 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||4. ||12 ||11 ||6 ||2 ||3 ||24 ||14 ||20 |<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |} <!-- ||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> == Stadion == == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Odranci]] == Vanjske poveznice == * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/ nkodranci.si] * [https://www.facebook.com/nkOdranci/?locale=hr_HR ''NK ODRANCI'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/nk.odranci?utm_source=qr ''nk.odranci / NK ODRANCI'', Instagram stranica] * [https://www.sofascore.com/hr/football/team/nk-odranci/2423 sofascore.com, ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.soccerway.com/team/odranci/fiPJDIq8/ soccerway.com ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.flashscore.com/team/odranci/fiPJDIq8/ flashscore.com, ''Odrancci''] * {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/te30999/nk-odranci/ worldfootball.net, ''NK Odranci''] * {{en icon}} [https://www.futbol24.com/team/Slovenia/NK-Odranci/results futbol24.com, ''NK Odranci''] * {{en icon}} [https://www.footballdatabase.eu/en/club/team/13726-odranci/2025-2026 footballdatabase.eu, ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/nk-odranci/datenfakten/verein/23867 transfermarkt.com, ''NK Odranci''] * {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/NK_Odranci futbolas.lietuvai.lt, ''NK Odranci''] == Literatura i izvori == <small> * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/o-klubu/zgodovina/ nkodranci.si, ''Zgodovina''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/o-klubu/podatki-o-klubu/ nkodranci.si, ''Podatki o klubu''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/wp-content/uploads/2015/09/NK-ODRANCI-bilten-40-let.pdf nkodranci.si, ''NK ODRANCI – bilten 40 let''], preuzeto 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/wp-content/uploads/2022/08/Bilten.pdf nkodranci.si, ''BILTEN OB 50 LETNICI NK ODRANCI – “2012-2022 V SLIKI IN BESEDI”''], preuzeto 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/klubi/moski/pokal-pivovarna-union/klubi/nk-odranci nsz.si, ''NK Odranci (Pokal Pivovarna Union)''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/klubi/moski/3-slovenska-nogometna-liga-vzhod/klubi/nk-odranci nzs.si, ''NK Odranci (3. Slovenska nogometna liga vzhod)''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=klub&id_menu=1216&id_kluba=75&prikaz=6 nzs.si, ''ODRANCI (Kvalifikacije za popolnitev 3. SNL vzhod)''] (neaktivno) * {{dan icon}} [https://foot.dk/VisSloveklub.asp?ID=41 foot.dk, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/en/soccer/team/nk-odranci/23307 globalsportsarchive.com, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.mnzveza-ms.si/klub/31 mnzveza-ms.si, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.mnzlendava.si/mnzl/klubi mnzlendava.si, ''Klubi''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.stadioni.org/odranci/sportno-rekreacijski-center-odranci stadioni.org, ''Športno rekreacijski center Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slovfound.html rsssf.org, ''Slovenia - List of Foundation Dates''], pristupljeno 5. srpnja 2026. {{izvori}} </small> {{mrva-nogomet-klub}} {{GLAVNIRASPORED:Odranci, NK}} [[Kategorija:Slovenski nogometni klubovi]] phjkqzx74q0ckdt2urahmpla861cj8v 7578145 7578114 2026-08-15T22:15:13Z Cybermb 1634 Pregled plasmana po sezonama - od 2020./21. do 2026./27. 7578145 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Odranci | slika = | puno ime = Nogometni klub Odranci | nadimak = | godina osnivanja = 1972. | godina gašenja = | igralište = ''ŠRC Odranci'', [[Odranci]], {{Z|SLO}} [[Slovenija]] | kapacitet stadiona = | trener = | liga = [[Treća slovenska nogometna liga|3. slovenska liga – Istok]] (III.) | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= || pattern_b1=_whitestripes || pattern_ra1= || leftarm1=0000FF || body1=0000FF || rightarm1=0000FF || shorts1=0000FF || socks1=0000FF | pattern_la2= || pattern_b2= || pattern_ra2= || leftarm2=FFFF00 || body2=FFFF00 || rightarm2=FFFF00 || shorts2=00FF00 || socks2=FFFF00 }} '''Nogometni klub Odranci''' ('''''NK Odranci; Odranci''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Odranci]], [[Pomurje (regija)|Regija Pomurje]], [[Slovenija|Republika Slovenija]]. <br> U sezoni 2026./27. seniori ''Odranaca'' se natječu u ''3. slovenskoj ligi – Istok'', ligi trećeg stupnja [[Prva slovenska nogometna liga|nogometnog prvenstva Slovenije]]. == O klubu == == Uspjesi == === nakon 1991. === ; [[Treća slovenska nogometna liga|3. slovenska liga – Istok]] * prvak: 2010./11., 2014./15. * drugoplasirani: 1999./2000., 2012./13., 2018./19. ; Pomurska liga * prvak: 2004./05., 2005./06., 2024./25., 2025./26. * drugoplasirani: 2021./22., 2022./23., 2023./24. === do 1991. === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Odranci |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|1995./96.]] ||III. ||[[Treća slovenska nogometna liga|3. slovenska liga – Istok]] || ||9. ||14 ||26 ||10 ||3 ||13 ||35 ||43 ||33 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1996./97.|1996./97.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||11. ||14 ||26 ||8 ||3 ||15 ||33 ||42 ||27 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1997./98.|1997./98.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||6 ||7 ||11 ||41 ||47 ||31 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||11. ||14 ||26 ||9 ||4 ||13 ||41 ||43 ||31 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1999./00.|1999./2000.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||14 ||26 ||17 ||2 ||7 ||64 ||28 ||53 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||10. ||14 ||26 ||8 ||9 ||9 ||43 ||42 ||33 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||14 ||26 ||14 ||7 ||5 ||61 ||36 ||49 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2002./03.|2002./03.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||11 ||4 ||11 ||50 ||42 ||37 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||9. ||14 ||26 ||10 ||4 ||12 ||48 ||44 ||34 || || |- |2004./05. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||17 ||3 ||6 ||76 ||24 ||54 || |<ref> {{slv icon}} [https://web.archive.org/web/20181003040017/http://www.mnzveza-ms.si/tekmovanja?sezona=2004&liga=41&kolo=320&podatek=lestvica mnzveza-ms.si, ''Tekmovanja / Sezona 2004/2005 / PNL člani - tekmovanja / 26. kolo / Lestvica''], wayback arhiva </ref> |- |2005./06. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||20 ||3 ||3 ||76 ||29 ||63 || |<ref> {{slv icon}} [https://web.archive.org/web/20170216050248/http://www.mnzveza-ms.si/tekmovanja?sezona=2005&liga=41&kolo=429&podatek=lestvica mnzveza-ms.si, ''Tekmovanja / Sezona 2005/2006 / PNL člani - tekmovanja / 26. kolo / Lestvica''], wayback arhiva </ref> |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2006./07.|2006./07.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||11 ||4 ||11 ||40 ||34 ||37 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||10 ||7 ||9 ||37 ||38 ||37 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||4. ||14 ||26 ||14 ||5 ||7 ||43 ||30 ||47 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||7. ||14 ||26 ||12 ||5 ||9 ||61 ||47 ||41 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||18 ||5 ||3 ||64 ||30 ||59 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||9. ||14 ||26 ||10 ||2 ||14 ||39 ||48 ||32 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||14 ||26 ||14 ||5 ||7 ||45 ||32 ||47 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||3. ||14 ||26 ||14 ||5 ||7 ||65 ||39 ||47 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||19 ||3 ||4 ||75 ||30 ||60 |<small> u doigravanje za ''[[Druga slovenska nogometna liga|2. slovensku ligu]]'' || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||14 ||26 ||16 ||4 ||6 ||59 ||38 ||52 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||14 ||26 ||19 ||3 ||4 ||56 ||31 ||60 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||14 ||26 ||18 ||3 ||5 ||62 ||29 ||57 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||17 ||17 ||8 ||2 ||62 ||26 ||59 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||4. ||12 ||11 ||6 ||2 ||3 ||24 ||14 ||20 |<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |''2020./21. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="gold"|''1. ||18 ||''8 ||''8 ||''0 ||''0 ||''26 ||''2 ||''24 |<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 |<ref> {{slv icon}} [https://www.mnzveza-ms.si/arhiv?sezona=2020&liga=111&podatek=lestvica_ot mnzveza-ms.si, ''POMURSKA NOGOMETNA LIGA 20/21 program / Lestvica''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2021./22. ||IV. ||Pomurska liga ||<small> za prvaka ||bgcolor="gold"|1. ||16 (8) ||22 ||13 ||2 ||7 ||58 ||38 ||41 |<small> oba dijela natjecanja igrana jednokružno |<ref> {{slv icon}} [https://www.mnzveza-ms.si/arhiv?sezona=2021&liga=112&podatek=lestvica_ot mnzveza-ms.si, ''POMURSKA NOGOMETNA LIGA 21/22 program / Lestvica''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/slovenia-amateur/pomurska-nogometna-liga/17219#id:38449 sofascore.com, ''Pomurska nogometna liga / 21/22''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2022./23. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="silver"|2. ||16 ||22 ||18 ||0 ||4 ||62 ||19 ||54 |<small> nije igrano dvokružnim sustavom |<ref> {{slv icon}} [https://www.mnzlendava.si/index.php/sezona-2022-23/pomurska-nogometna-liga-22-23/lestvica-in-rezultati?krog=22 mnzlendava.si, ''POMURSKA NOGOMETNA LIGA 22/23 / 22. krog - 28. 5. 2023''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/slovenia-amateur/pomurska-nogometna-liga/17219#id:44783 sofascore.com, ''Pomurska nogometna liga / 22/23''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2023./24. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="silver"|2. ||14 (15) ||20 ||15 ||4 ||1 ||57 ||20 ||49 |<small> nije igrano dvokružnim sustavom |<ref> {{slv icon}} [https://www.mnzlendava.si/sezona-2023-24/pomurska-nogometna-liga-23-24/lestvica-in-rezultati mnzlendava.si, ''POMURSKA NOGOMETNA LIGA 23/24 / 22. krog - 26. 5. 2024''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/slovenia-amateur/pomurska-nogometna-liga/17219#id:52964 sofascore.com, ''Pomurska nogometna liga / 23/24''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2024./25. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||19 ||1 ||2 ||76 ||16 ||58 || |<ref> {{slv icon}} [https://www.mnzveza-ms.si/arhiv?sezona=2024&liga=112&podatek=lestvica_ot mnzveza-ms.si, ''POMURSKA NOGOMETNA LIGA 24/25 program / Lestvica''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2025./26. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||1 ||3 ||74 ||14 ||55 || |<ref> {{slv icon}} [https://www.mnzveza-ms.si/arhiv?sezona=2025&liga=112&podatek=lestvica_ot mnzveza-ms.si, ''POMURSKA NOGOMETNA LIGA 25/26 program / Lestvica''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2026./27. ||III. ||3. slovenska liga – Istok || || ||15 || || || || || || || || |<ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/slovenia/3-snl/28170#id:98335 sofascore.com, ''3. SNL / 26/27''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Stadion == == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Odranci]] == Vanjske poveznice == * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/ nkodranci.si] * [https://www.facebook.com/nkOdranci/?locale=hr_HR ''NK ODRANCI'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/nk.odranci?utm_source=qr ''nk.odranci / NK ODRANCI'', Instagram stranica] * [https://www.sofascore.com/hr/football/team/nk-odranci/2423 sofascore.com, ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.soccerway.com/team/odranci/fiPJDIq8/ soccerway.com ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.flashscore.com/team/odranci/fiPJDIq8/ flashscore.com, ''Odrancci''] * {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/te30999/nk-odranci/ worldfootball.net, ''NK Odranci''] * {{en icon}} [https://www.futbol24.com/team/Slovenia/NK-Odranci/results futbol24.com, ''NK Odranci''] * {{en icon}} [https://www.footballdatabase.eu/en/club/team/13726-odranci/2025-2026 footballdatabase.eu, ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/nk-odranci/datenfakten/verein/23867 transfermarkt.com, ''NK Odranci''] * {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/NK_Odranci futbolas.lietuvai.lt, ''NK Odranci''] == Literatura i izvori == <small> * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/o-klubu/zgodovina/ nkodranci.si, ''Zgodovina''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/o-klubu/podatki-o-klubu/ nkodranci.si, ''Podatki o klubu''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/wp-content/uploads/2015/09/NK-ODRANCI-bilten-40-let.pdf nkodranci.si, ''NK ODRANCI – bilten 40 let''], preuzeto 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/wp-content/uploads/2022/08/Bilten.pdf nkodranci.si, ''BILTEN OB 50 LETNICI NK ODRANCI – “2012-2022 V SLIKI IN BESEDI”''], preuzeto 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/klubi/moski/pokal-pivovarna-union/klubi/nk-odranci nsz.si, ''NK Odranci (Pokal Pivovarna Union)''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/klubi/moski/3-slovenska-nogometna-liga-vzhod/klubi/nk-odranci nzs.si, ''NK Odranci (3. Slovenska nogometna liga vzhod)''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=klub&id_menu=1216&id_kluba=75&prikaz=6 nzs.si, ''ODRANCI (Kvalifikacije za popolnitev 3. SNL vzhod)''] (neaktivno) * {{dan icon}} [https://foot.dk/VisSloveklub.asp?ID=41 foot.dk, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/en/soccer/team/nk-odranci/23307 globalsportsarchive.com, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.mnzveza-ms.si/klub/31 mnzveza-ms.si, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.mnzlendava.si/mnzl/klubi mnzlendava.si, ''Klubi''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.stadioni.org/odranci/sportno-rekreacijski-center-odranci stadioni.org, ''Športno rekreacijski center Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slovfound.html rsssf.org, ''Slovenia - List of Foundation Dates''], pristupljeno 5. srpnja 2026. {{izvori|49em}} </small> {{mrva-nogomet-klub}} {{GLAVNIRASPORED:Odranci, NK}} [[Kategorija:Slovenski nogometni klubovi]] 8bgott5f3exrdudew8t8b0829c4ybnx 7578148 7578145 2026-08-15T22:16:43Z CyberMB vol2 172176 /* Pregled plasmana po sezonama */ 7578148 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Odranci | slika = | puno ime = Nogometni klub Odranci | nadimak = | godina osnivanja = 1972. | godina gašenja = | igralište = ''ŠRC Odranci'', [[Odranci]], {{Z|SLO}} [[Slovenija]] | kapacitet stadiona = | trener = | liga = [[Treća slovenska nogometna liga|3. slovenska liga – Istok]] (III.) | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= || pattern_b1=_whitestripes || pattern_ra1= || leftarm1=0000FF || body1=0000FF || rightarm1=0000FF || shorts1=0000FF || socks1=0000FF | pattern_la2= || pattern_b2= || pattern_ra2= || leftarm2=FFFF00 || body2=FFFF00 || rightarm2=FFFF00 || shorts2=00FF00 || socks2=FFFF00 }} '''Nogometni klub Odranci''' ('''''NK Odranci; Odranci''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Odranci]], [[Pomurje (regija)|Regija Pomurje]], [[Slovenija|Republika Slovenija]]. <br> U sezoni 2026./27. seniori ''Odranaca'' se natječu u ''3. slovenskoj ligi – Istok'', ligi trećeg stupnja [[Prva slovenska nogometna liga|nogometnog prvenstva Slovenije]]. == O klubu == == Uspjesi == === nakon 1991. === ; [[Treća slovenska nogometna liga|3. slovenska liga – Istok]] * prvak: 2010./11., 2014./15. * drugoplasirani: 1999./2000., 2012./13., 2018./19. ; Pomurska liga * prvak: 2004./05., 2005./06., 2024./25., 2025./26. * drugoplasirani: 2021./22., 2022./23., 2023./24. === do 1991. === == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Odranci |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|1995./96.]] ||III. ||[[Treća slovenska nogometna liga|3. slovenska liga – Istok]] || ||9. ||14 ||26 ||10 ||3 ||13 ||35 ||43 ||33 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1996./97.|1996./97.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||11. ||14 ||26 ||8 ||3 ||15 ||33 ||42 ||27 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1997./98.|1997./98.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||6 ||7 ||11 ||41 ||47 ||31 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||11. ||14 ||26 ||9 ||4 ||13 ||41 ||43 ||31 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 1999./00.|1999./2000.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||14 ||26 ||17 ||2 ||7 ||64 ||28 ||53 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||10. ||14 ||26 ||8 ||9 ||9 ||43 ||42 ||33 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||14 ||26 ||14 ||7 ||5 ||61 ||36 ||49 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2002./03.|2002./03.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||11 ||4 ||11 ||50 ||42 ||37 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||9. ||14 ||26 ||10 ||4 ||12 ||48 ||44 ||34 || || |- |2004./05. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||17 ||3 ||6 ||76 ||24 ||54 || |<ref> {{slv icon}} [https://web.archive.org/web/20181003040017/http://www.mnzveza-ms.si/tekmovanja?sezona=2004&liga=41&kolo=320&podatek=lestvica mnzveza-ms.si, ''Tekmovanja / Sezona 2004/2005 / PNL člani - tekmovanja / 26. kolo / Lestvica''], wayback arhiva </ref> |- |2005./06. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||20 ||3 ||3 ||76 ||29 ||63 || |<ref> {{slv icon}} [https://web.archive.org/web/20170216050248/http://www.mnzveza-ms.si/tekmovanja?sezona=2005&liga=41&kolo=429&podatek=lestvica mnzveza-ms.si, ''Tekmovanja / Sezona 2005/2006 / PNL člani - tekmovanja / 26. kolo / Lestvica''], wayback arhiva </ref> |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2006./07.|2006./07.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||11 ||4 ||11 ||40 ||34 ||37 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||10 ||7 ||9 ||37 ||38 ||37 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||4. ||14 ||26 ||14 ||5 ||7 ||43 ||30 ||47 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||7. ||14 ||26 ||12 ||5 ||9 ||61 ||47 ||41 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||18 ||5 ||3 ||64 ||30 ||59 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||9. ||14 ||26 ||10 ||2 ||14 ||39 ||48 ||32 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||14 ||26 ||14 ||5 ||7 ||45 ||32 ||47 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||14 ||26 ||14 ||5 ||7 ||65 ||39 ||47 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||19 ||3 ||4 ||75 ||30 ||60 |<small> u doigravanje za ''[[Druga slovenska nogometna liga|2. slovensku ligu]]'' || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||14 ||26 ||16 ||4 ||6 ||59 ||38 ||52 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||14 ||26 ||19 ||3 ||4 ||56 ||31 ||60 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||14 ||26 ||18 ||3 ||5 ||62 ||29 ||57 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||17 ||17 ||8 ||2 ||62 ||26 ||59 || || |- |[[Treća slovenska nogometna liga 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||3. slovenska liga – Istok || ||4. ||12 ||11 ||6 ||2 ||3 ||24 ||14 ||20 |<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |''2020./21. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="gold"|''1. ||18 ||''8 ||''8 ||''0 ||''0 ||''26 ||''2 ||''24 |<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 |<ref> {{slv icon}} [https://www.mnzveza-ms.si/arhiv?sezona=2020&liga=111&podatek=lestvica_ot mnzveza-ms.si, ''POMURSKA NOGOMETNA LIGA 20/21 program / Lestvica''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2021./22. ||IV. ||Pomurska liga ||<small> za prvaka ||bgcolor="gold"|1. ||16 (8) ||22 ||13 ||2 ||7 ||58 ||38 ||41 |<small> oba dijela natjecanja igrana jednokružno |<ref> {{slv icon}} [https://www.mnzveza-ms.si/arhiv?sezona=2021&liga=112&podatek=lestvica_ot mnzveza-ms.si, ''POMURSKA NOGOMETNA LIGA 21/22 program / Lestvica''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/slovenia-amateur/pomurska-nogometna-liga/17219#id:38449 sofascore.com, ''Pomurska nogometna liga / 21/22''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2022./23. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="silver"|2. ||16 ||22 ||18 ||0 ||4 ||62 ||19 ||54 |<small> nije igrano dvokružnim sustavom |<ref> {{slv icon}} [https://www.mnzlendava.si/index.php/sezona-2022-23/pomurska-nogometna-liga-22-23/lestvica-in-rezultati?krog=22 mnzlendava.si, ''POMURSKA NOGOMETNA LIGA 22/23 / 22. krog - 28. 5. 2023''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/slovenia-amateur/pomurska-nogometna-liga/17219#id:44783 sofascore.com, ''Pomurska nogometna liga / 22/23''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2023./24. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="silver"|2. ||14 (15) ||20 ||15 ||4 ||1 ||57 ||20 ||49 |<small> nije igrano dvokružnim sustavom |<ref> {{slv icon}} [https://www.mnzlendava.si/sezona-2023-24/pomurska-nogometna-liga-23-24/lestvica-in-rezultati mnzlendava.si, ''POMURSKA NOGOMETNA LIGA 23/24 / 22. krog - 26. 5. 2024''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/slovenia-amateur/pomurska-nogometna-liga/17219#id:52964 sofascore.com, ''Pomurska nogometna liga / 23/24''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2024./25. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||19 ||1 ||2 ||76 ||16 ||58 || |<ref> {{slv icon}} [https://www.mnzveza-ms.si/arhiv?sezona=2024&liga=112&podatek=lestvica_ot mnzveza-ms.si, ''POMURSKA NOGOMETNA LIGA 24/25 program / Lestvica''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2025./26. ||IV. ||Pomurska liga || ||bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||18 ||1 ||3 ||74 ||14 ||55 || |<ref> {{slv icon}} [https://www.mnzveza-ms.si/arhiv?sezona=2025&liga=112&podatek=lestvica_ot mnzveza-ms.si, ''POMURSKA NOGOMETNA LIGA 25/26 program / Lestvica''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- |2026./27. ||III. ||3. slovenska liga – Istok || || ||15 || || || || || || || || |<ref> {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/slovenia/3-snl/28170#id:98335 sofascore.com, ''3. SNL / 26/27''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. </ref> |- | || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Stadion == == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Odranci]] == Vanjske poveznice == * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/ nkodranci.si] * [https://www.facebook.com/nkOdranci/?locale=hr_HR ''NK ODRANCI'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/nk.odranci?utm_source=qr ''nk.odranci / NK ODRANCI'', Instagram stranica] * [https://www.sofascore.com/hr/football/team/nk-odranci/2423 sofascore.com, ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.soccerway.com/team/odranci/fiPJDIq8/ soccerway.com ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.flashscore.com/team/odranci/fiPJDIq8/ flashscore.com, ''Odrancci''] * {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/te30999/nk-odranci/ worldfootball.net, ''NK Odranci''] * {{en icon}} [https://www.futbol24.com/team/Slovenia/NK-Odranci/results futbol24.com, ''NK Odranci''] * {{en icon}} [https://www.footballdatabase.eu/en/club/team/13726-odranci/2025-2026 footballdatabase.eu, ''Odranci''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/nk-odranci/datenfakten/verein/23867 transfermarkt.com, ''NK Odranci''] * {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/NK_Odranci futbolas.lietuvai.lt, ''NK Odranci''] == Literatura i izvori == <small> * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/o-klubu/zgodovina/ nkodranci.si, ''Zgodovina''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/o-klubu/podatki-o-klubu/ nkodranci.si, ''Podatki o klubu''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/wp-content/uploads/2015/09/NK-ODRANCI-bilten-40-let.pdf nkodranci.si, ''NK ODRANCI – bilten 40 let''], preuzeto 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://nkodranci.si/wp-content/uploads/2022/08/Bilten.pdf nkodranci.si, ''BILTEN OB 50 LETNICI NK ODRANCI – “2012-2022 V SLIKI IN BESEDI”''], preuzeto 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/klubi/moski/pokal-pivovarna-union/klubi/nk-odranci nsz.si, ''NK Odranci (Pokal Pivovarna Union)''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/klubi/moski/3-slovenska-nogometna-liga-vzhod/klubi/nk-odranci nzs.si, ''NK Odranci (3. Slovenska nogometna liga vzhod)''], pristupljeno 15. kolovoza 2026. * {{slv icon}} [https://www.nzs.si/tekmovanja/?action=klub&id_menu=1216&id_kluba=75&prikaz=6 nzs.si, ''ODRANCI (Kvalifikacije za popolnitev 3. SNL vzhod)''] (neaktivno) * {{dan icon}} [https://foot.dk/VisSloveklub.asp?ID=41 foot.dk, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/en/soccer/team/nk-odranci/23307 globalsportsarchive.com, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.mnzveza-ms.si/klub/31 mnzveza-ms.si, ''NK Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.mnzlendava.si/mnzl/klubi mnzlendava.si, ''Klubi''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{slv icon}} [https://www.stadioni.org/odranci/sportno-rekreacijski-center-odranci stadioni.org, ''Športno rekreacijski center Odranci''], pristupljeno 5. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tabless/slovfound.html rsssf.org, ''Slovenia - List of Foundation Dates''], pristupljeno 5. srpnja 2026. {{izvori|49em}} </small> {{mrva-nogomet-klub}} {{GLAVNIRASPORED:Odranci, NK}} [[Kategorija:Slovenski nogometni klubovi]] 7b4xu39iiajux8uyu1idn9mzqqxz2wo 0 816113 7578325 7566097 2026-08-16T07:04:01Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7578325 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Afraegle paniculata'' | slika = Kunsay-Ngunsay.jpg | slika_opis =''A. paniculata'' | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Afraegle]]''''' | species = ''A. paniculata'' | subspecies = | dvoimeno = Afraegle paniculata | dvoimeno_autorstvo = (Schumach. & Thonn.) Engl. }} '''''Afraegle paniculata''''', biljna vrsta iz porodice rutovki. Tipska je vrsta roda. To je 15 metara ili više visoko drvo rašireno od Senegala do Nigerije i [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričke Republike]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:770830-1 Plants of the World online], pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Morfologija == ''Afraegle paniculata'' je trnovit [[grm]] ili nisko [[stablo]] iz porodice ''[[Rutaceae]]'', visoko najčešće do 15–20 m, s [[deblo]]m promjera do oko 40 cm. Često se grana već blizu tla. Drvo je tvrdo i blijedožuto, a brojne sivkastozelene grančice uglavnom nose ravne, vrlo šiljaste pazušne trnove duge do 2 cm. Često se sadi u selima.<ref name="WFO "/> [[Listovi]] su većinom trolisni, a rijetko se zbog zakržljavanja sastoje od samo jedne ili dviju liski. Peteljka je duga 1–4 cm. Liske su obrnuto jajaste do duguljasto-oblancetaste, duge 4–15 cm i široke 2–7 cm, pri osnovi klinaste, a na vrhu zaobljene, sužene ili katkad plitko urezane. Rub im je u gornjoj polovici ili dvjema trećinama blago narovašen, a plojke su čvrste do gotovo kožaste.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su malene pazušne metlice duge 4–6 cm, obično sa 6–10 cvjetova. Mogu nastajati u pazušcima listova ili na već ogoljelim grančicama. [[Cvjetovi]] su bijeli i vrlo mirisni. [[Čaška]] je čašasta, visoka 3–4 mm, s četiri kratka, zaobljena i nepravilna režnja. Četiri [[Latica|latice]] jajaste su do duguljaste, zelenkaste izvana i bijele iznutra, duge 10–13 mm.<ref name="WFO "/> [[Prašnik]]a je 12–20, najčešće 16. Niti su slobodne, bijele i uspravne, a antere duguljaste, duge 2,5–4 mm. Nektarijski disk zelenkast je, kratko stapkast i slabo režnjevit. Plodnica je jajasta, zelenkasta i podijeljena na 8–10 pretinaca; vrat [[Tučak|tučka]] vrlo je kratak, a njuška jajasta i žljezdasta.<ref name="WFO "/> Plod je kuglast do obrnuto jajast, katkad kratko stapkast pri osnovi i obično nešto širi nego viši. Najčešće je širok 6–8 cm, ali može dosegnuti 10–12 cm. Perikarp je tvrd, sklerenhimatski i debeo 4–5 mm, pri zrelosti zelen, a poslije sivkast.<ref name="WFO "/> [[Plod]] obično ima osam pretinaca glatkih stijenki. U svakome se nalazi 12–18 sjemenki, nepravilno poredanih u dva ili tri reda. [[Sjeme]]nke nalikuju narančinima, ali su krupnije, oko 18 × 10 mm, s bijelom pergamentastom lupinom i bijelim zametkom; uronjene su u žutu, ljepljivu sluz.<ref name="WFO "/> Vrsta je procijenjena kao najmanje zabrinjavajuća (LC). <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000522601 WFO], pristupljeno 29. srpnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Xobi kunsay-ngunsay.jpg|''A. paniculata'', listovi. Afraegle paniculata MS 1414.jpg|''A. paniculata'', plodovi. </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Balsamocitrus paniculata'' <small>(Schumach. & Thonn.) L.D.Swingle</small> in Mém. Soc. Bot. France 8: 231 (1912) * ''Citrus paniculata'' <small>Schumach. & Thonn.</small> in Kongel. Danske Vidensk. Selsk. Skr., Naturvidensk. Math. Afh. 4: 152 (1828) Heterotipski: * ''Aegle barteri'' <small>Hook.f. ex Oliv.</small> in Hooker's Icon. Pl. 23: t. 2285 (1894) * ''Limonia warneckei'' <small>Engl.</small> in Bot. Jahrb. Syst. 36: 246 (1905) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Afraegle]] 7180aqh4zrgqrvji5rngl5lkrbart3l 0 816128 7578417 7566223 2026-08-16T10:24:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578417 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Clavius LROC.jpg | slika_opis = Snimio: [[Lunar Reconnaissance Orbiter]]<br>(jug je gore) | koordinate = {{coord|58.4|S|14.4|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 230,77 km<ref name="GPN"/> | dubina = 4,76 km<ref name="Williams_Zuber_1998"/> | kolongituda = 15 | nastanak = [[Nectarian]]<ref name="Byrne_2015"/><ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> | eponim = [[Christopher Clavius|Christoph Klau]], njemački matematičar }} [[Datoteka:Location Crater Clavius.jpg|mini|lijevo|300px|Položaj Claviusa]] [[Datoteka:Clavius_Crater.jpg|mini|desno|300px|Pogled na Clavius sa Zemlje (sjever je gore)]] [[Datoteka:Clavius_crater_4136_h1.jpg|mini|desno|300px|Snimio: [[Lunar Orbiter 4]]]] '''Clavius''' je jedna od najvećih [[Udarni krater|kraterskih]] formacija na [[Mjesec]]u i najveći krater na vidljivoj [[Bliska strana Mjeseca|bliskoj strani]].<ref name="Moore_2001"/> [[Thomas William Webb|T. W. Webb]] ga je opisao kao "jednu od najvećih šupljina na Mjesecu, iako loše smještenu za promatranje". "Podnošljivo je kružnog oblika" i "okružen zidom oštećenim uzastopnim eksplozijama."<ref name="Webb_1962"/> Kada se nalazi na [[Sumračnica|sumračnici]], Clavius se može razaznati golim okom.<ref name="Moore_2001" /> Ovaj krater je ključna topografska atrakcija<ref name="Grego_2005"/> surovog južnog gorja Mjeseca, smještenog južno od istaknutog kratera zraka [[Tycho (mjesečev krater)|Tycho]]. Zraka iz Tycha prelazi preko Claviusovog bazena od sjevera prema jugu.<ref name="Wells_2010"/> == Ime == Ova je formacija nazvana po njemačkom matematičaru [[Christopher Clavius|Christopheru Claviusu]] (1537.-1612.). Njegovo je ime uvršteno kao "Clavius Soc. I." u [[Selenografija|lunarnu nomenklaturu]] talijanskog astronoma [[Giovanni Battista Riccioli|Giovannija B. Ricciolija]] 1651. godine. "Soc. I." je kasnije ukinut.<ref name="Whitaker_1999"/> Ovu je oznaku službeno usvojila [[Međunarodna astronomska unija]] 1935. godine.<ref name="GPN" /> == Opis == Claviusov položaj prema južnom rubu Mjeseca uzrokuje da izgleda duguljasto zbog skraćivanja. Njegova veličina čini ga vidljivim golim okom kao istaknuti zarez u terminatoru otprilike jedan do dva dana nakon što Mjesec dosegne [[Prva četvrt|prvu četvrt]]. Ova formacija datira iz [[nektarij]]skog razdoblja [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečeve geološke vremenske skale]].<ref name="Byrne_2015"/><ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> Njegovo stvaranje iskopalo bi Mjesečevu koru do dubine od 20 - 25 km, izbacujući materijal volumena {{km3|68000}}.<ref name="Sampson_Lee_2025"/> Clavius ima nizak vanjski zid u usporedbi s veličinom te je jako istrošen i izbušen kraterima. Rub ne nadvisuje značajno okolni teren, što ga čini "zidanom depresijom". Unutarnja površina ruba je brdovita, nazubljena i varira u širini s najstrmijim dijelom na jugu. Opaženo je da rub općenito ima donekle [[mnogokut]]ni obris.<ref name="Bussey_Spudis_2004"/>{{Is|126}} Sjeveroistočni rub prekida krater [[Porter (mjesečev krater)|Porter]].<ref name="Moore_2001"/> Dno Claviusa tvori konveksnu ravninu koju obilježavaju neki zanimljivi udari kratera. Najznačajniji od njih je zakrivljeni lanac kratera koji počinje s [[Rutherfurd (krater)|Rutherfurdom]] na jugu, a zatim se proteže preko dna u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, tvoreći niz kratera sve manjih promjera. Od najvećeg do najmanjeg, ovi krateri su označeni kao Clavius D, C, N, J i JA.<ref name="Grego_2005"/> Ovaj niz sve manjih kratera pokazao se korisnim alatom za amaterske astronome koji žele testirati [[Optička razlučivost|razlučivost]] svojih malih [[teleskop]]a. Ova formacija je dovoljno velika da je mogla razviti [[Krater s vršnim prstenom|vršni prsten]], ali takva značajka nije sačuvana, ako je uopće postojala. Dno kratera zadržava ostatke središnjeg masiva, koji se nalazi između Claviusa C i N. [[Spektar (fizika)|Spektar]] središnjeg vrha odgovara anortozitnoj mineralogiji [[Gabro|gabra]], koja potječe s dubine od 24,5 do 42,4 km.<ref name="Cahill_et_al_2009"/> Relativna glatkoća dna i mala veličina središnjih vrhova mogu ukazivati na to da je površina kratera nastala neko vrijeme nakon izvornog udara. == Prisutnost vode == U listopadu 2020. NASA je potvrdila postojanje [[Voda na Mjesecu|molekularne vode]] u blizini Claviusa, u koncentracijama do 412 dijelova na milijun. Voda bi mogla biti zarobljena u sitne strukture nalik kuglicama u tlu koje nastaju zbog visoke topline stvorene udarima mikrometeorita.<ref name="NASA_2020"/> Voda bi također mogla biti zaštićena između zrnaca mjesečevog tla. Druga mogućnost su vrlo mali udari asteroida, poput hrpe ruševina od mnogo masivnijeg sudara "matičnih" asteroida. Razdvojen pri spuštanju na lunarnu površinu slično [[Shoemaker–Levy 9|kometu Shoemaker-Levy 9]], te udar u površinu u skromnom području raspršivanja s malom masom pod niskim, kosim kutom udara i odbijanjem moglo bi omogućiti da nešto vode ostane u litičkoj matrici. Klasa [[Ugljični kondriti|ugljičnih kondrita]] često je bogata vodom, a podskupina CI sadrži čak 22% vode. == Satelitski krateri == {{SatelitskiKrateri/uvod|Claviusu}}<ref name="Grego_2015"/> {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Clavius<ref name="Bussey_Spudis_2004"/>{{is|295}} ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer ! scope="col" valign="top" rowspan=20 | [[Datoteka:Clavius sattelite craters map.jpg|640px]] |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | C | 57,7° J | 14,2° Z | 21&nbsp;km |- | D | 58,8° J | 12,4° Z | 28&nbsp;km |- | E | 51,5° J | 12,6° Z | 16&nbsp;km |- | F | 55,4° J | 21,9° Z | 7&nbsp;km |- | G | 52,0° J | 13,9° Z | 17&nbsp;km |- | H | 51,9° J | 15,8° Z | 34&nbsp;km |- | J | 58,1° J | 18,1° Z | 12&nbsp;km |- |K | 60,4° J | 19,8° Z | 20&nbsp;km |- | L | 58,7° J | 21,2° Z | 24&nbsp;km |- | M | 54,8° J | 11,9° Z | 44&nbsp;km |- |N | 57,5° J | 16,5° Z | 13&nbsp;km |- | O | 56,8° J | 16,4° Z | 4&nbsp;km |- | P | 57,0° J | 7,7° Z | 10&nbsp;km |- | R | 53,1° J | 15,4° Z | 7&nbsp;km |- | T | 60,4° J | 14,9° Z | 9&nbsp;km |- |W | 55,8° J | 16,0° Z | 6&nbsp;km |- | X | 60,0° J | 17,6° Z | 7&nbsp;km |- | Y | 57,8° J | 16,0° Z | 7&nbsp;km |} == U popularnoj kulturi == * Baza Clavius, mjesto američkog administrativnog objekta na Mjesecu u filmu ''[[2001.: Odiseja u svemiru (1968.)|2001: Odiseja u svemiru]]''  * Objekt za putovanje kroz vrijeme smješten ispod Claviusa u romanu Madeire Desouze iz 2015. pod nazivom ''Baja Clavius: Mjesečevi ljudi duboko u sebi''<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.queerscifi.com/announcement-giveaway-baja-clavius-by-madeira-desouza/|title=ANNOUNCEMENT/GIVEAWAY: Baja Clavius, by Madeira Desouza – Queer Sci Fi|date=2019-06-07}}</ref> * Lokacija izmišljenog ''hotela i kasina Tranquility Base'' u pjesmi [[Arctic Monkeys]]a "Four Out of Five" == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name=GPN>{{gpn|1236|Clavius|access-date=2025-03-08}}</ref> <ref name=Byrne_2015>{{cite book | title=The Moon's Largest Craters and Basins: Images and Topographic Maps from LRO, GRAIL, and Kaguya | series=Physics and Astronomy | first=Charles J. | last=Byrne | publisher=Springer | year=2015 | isbn=978-3-319-22032-1 | pages=8–9 | url=https://books.google.com/books?id=AGv_CgAAQBAJ&pg=PA8 }}</ref> <ref name=Wilhelms_et_al_1987>{{cite book | title=The geologic history of the Moon | series=[[USGS]] Professional Paper 1348 | author1-link=Don Wilhelms | first1=Don E. | last1=Wilhelms | first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask | publisher=U.S. Government Printing Office | location=Washington | year=1987 | url=https://pubs.er.usgs.gov/publication/pp1348 }} See Table 9-4.</ref> <ref name=Webb_1962>{{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | author-link = Thomas William Webb | date = 1962 | pages=132–133, 154–159 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th revised | publisher = Dover | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}</ref> <ref name=Cahill_et_al_2009>{{cite journal | title=Compositional variations of the lunar crust: Results from radiative transfer modeling of central peak spectra | last1=Cahill | first1=J. T. S. | display-authors=etal | journal=Journal of Geophysical Research | date=September 2009 | volume=114 | issue=E9 | article-number=E09001 | doi=10.1029/2008JE003282 | bibcode=2009JGRE..114.9001C }}</ref> <ref name=Williams_Zuber_1998>{{cite journal | title=Measurement and Analysis of Lunar Basin Depths from Clementine Altimetry | last1=Williams | first1=Kevin K. | last2=Zuber | first2=Maria T. | journal=Icarus | date=January 1998 | volume=131 | issue=1 | pages=107–122 | doi=10.1006/icar.1997.5856 | bibcode=1998Icar..131..107W | doi-access=free }}</ref> <ref name=NASA_2020>{{cite web | title=NASA’s SOFIA Discovers Water on Sunlit Surface of Moon | date=October 26, 2020 | publisher=NASA | url=https://www.nasa.gov/press-release/nasa-s-sofia-discovers-water-on-sunlit-surface-of-moon/ | access-date=2026-07-08 | quote=The water could be trapped into tiny beadlike structures in the soil that form out of the high heat created by micrometeorite impacts. }}</ref> <ref name=Grego_2015>{{cite book | last=Grego | first=P. | year=2015 | chapter=Satellite Crater | editor1-last=Hargitai | editor1-first=H. | editor2-last=Kereszturi | editor2-first=Á. | title=Encyclopedia of Planetary Landforms | publisher=Springer | location=New York, NY | doi=10.1007/978-1-4614-3134-3_328 }}</ref> <ref name=Bussey_Spudis_2004>{{cite book | last1=Bussey | first1=B. | author-link1=Ben Bussey | last2=Spudis | first2=P. | author-link2=Paul Spudis | title=The Clementine Atlas of the Moon | publisher=[[Cambridge University Press]] | date=2004 | location=New York | isbn=978-0-521-81528-4 }}</ref> <ref name=Moore_2001>{{cite book | first=Patrick | last=Moore | author-link=Patrick Moore | date=2001 | page=198 | title=On the Moon | publisher=[[Sterling Publishing Co.]] | isbn=978-0-304-35469-6 | url=https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }}</ref> <ref name=Grego_2005>{{cite book | first=Peter | last=Grego | title=The Moon and How to Observe It | publisher=Springer-Verlag | location=London | year=2005 | pages=184–185 | series=Astronomers' Observing Guides Series | isbn=1-85233-748-6 }}</ref> <ref name=Wells_2010>{{cite journal | title=Detection of small lunar secondary craters in circular polarization ratio radar images | last1=Wells | first1=Kassandra S. | display-authors=etal | journal=Journal of Geophysical Research | volume=115 | issue=E6 | article-number=E06008 | date=June 2010 | doi=10.1029/2009JE003491 | bibcode=2010JGRE..115.6008W }}</ref> <ref name=Sampson_Lee_2025>{{cite conference | title=Geology of Clavius Crater, Moon: Outstanding Features for Lunar Science and Human Exploration | last1=Sampson | first1=E. A. | last2=Lee | first2=P. | conference=56th Lunar and Planetary Science Conference, held 10-14 March, 2025 at The Woodlands, Texas and Virtually | series=LPI Contribution No. 3090 | volume=2025 | at=id. 1277 | date=March 2025 | bibcode=2025LPICo3090.1277S }}</ref> <ref name=Whitaker_1999>{{cite book | first=Ewen A. | last=Whitaker | author-link=Ewen Whitaker | date=1999 | page=120, 211 | title=Mapping and Naming the Moon | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-62248-6 }}</ref> }} == Daljnje čitanje == * {{Citiranje časopisa | title=Lunar winds | last=Rehfuss | first=D. E. | journal=Journal of Geophysical Research | volume=77 | pages=6303–6315 | year=1972 | doi=10.1029/JB077i032p06303 | bibcode=1972JGR....77.6303R }} * {{Citiranje weba | title=Smooth Stuff | work=Lunar Photo of the Day | last=Wood | first=Chuck | author-link=Charles A. Wood | date=August 6, 2007 | url=http://www2.lpod.org/wiki/August_6,_2007 | access-date=2007-08-06 | archive-date=23. siječnja 2025. | archive-url=https://web.archive.org/web/20250123234118/http://www2.lpod.org/wiki/August_6,_2007 | url-status=dead }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * [https://www.flickr.com/photos/136797589@N04/26945796059/ Video] by Seán Doran of sunset on Clavius, based on LRO data (see [https://www.flickr.com/photos/136797589@N04/albums/72157686992929766/with/35498090194/ album] for more) [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] j80xrfre9svoi30xc5dq9q0ltk2xd6l 10 816445 7578248 7570437 2026-08-16T05:02:08Z Ame71 128419 LNP kup 7578248 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nogometni kup Slovenije | naslov = [[Nogometni kup Slovenije]] |grupa1 = [[Kup nogometnog podsaveza Ljubljane|Kup podsaveza Ljubljane]] |popis1 = <div> [[LNP kup 1925.|1925.]]&nbsp;• [[LNP kup 1926.|1926.]]&nbsp;• [[LNP kup 1927.|1927.]]&nbsp;• [[LNP kup 1928.|1928.]]&nbsp;• [[LNP kup 1929.|1929.]]&nbsp;• [[LNP kup 1930.|1930.]]&nbsp;• [[LNP kup 1931.|1931.]]&nbsp;• [[LNP kup 1938./39.|1938./39.]]&nbsp; </div> |grupa2 = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]] |popis2 = <div> [[Slovenski republički nogometni kup 1951.|1951.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1952.|1952.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1953.|1953.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1954.|1954.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1956.|1956.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1958.|1958.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1959.|1959.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1960.|1960.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1961.|1961.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1962.|1962.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1963.|1963.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1964.|1964.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1965.|1965.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1966.|1966.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1967.|1967.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1968.|1968.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1969.|1969.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1970.|1970.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1971.|1971.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1972.|1972.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1972./73.|1972./73.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1973./74.|1973./74.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1974./75.|1974./75.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1975./76.|1975./76.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.|1976./77.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1977./78.|1977./78.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1978./79.|1978./79.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1979./80.|1979./80.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1980./81.|1980./81.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1981./82.|1981./82.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1982./83.|1982./83.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1983./84.|1983./84.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1984./85.|1984./85.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1985./86.|1985./86.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1986./87.|1986./87.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1987./88.|1987./88.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1988./89.|1988./89.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1989./90.|1989./90.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] </div> |grupa3 = [[Nogometni kup Slovenije]] |popis3 = <div> [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1995./96.|1995./96.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1996./97.|1996./97.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1997./98.|1997./98.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1998./99.|1998./99.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1999./00.|1999./00.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2000./01.|2000./01.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2001./02.|2001./02.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2002./03.|2002./03.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2003./04.|2003./04.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2004./05.|2004./05.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2005./06.|2005./06.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2006./07.|2006./07.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2007./08.|2007./08.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2008./09.|2008./09.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|2009./10.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|2010./11.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2011./12.|2011./12.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2012./13.|2012./13.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2013./14.|2013./14.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2014./15.|2014./15.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2015./16.|2015./16.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2016./17.|2016./17.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2017./18.|2017./18.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2018./19.|2018./19.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2019./20.|2019./20.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2020./21.|2020./21.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2021./22.|2021./22.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2022./23.|2022./23.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2023./24.|2023./24.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|2024./25.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2025./26.|2025./26.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2026./27.|2026./27.]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija: Skupni predlošci nogometnih klubova|Slovenski nogometni kup]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja|k]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije| ]] [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije| ]] </noinclude> 10e8qip028xvoqpo38lgfy2n9777gjl 7578249 7578248 2026-08-16T05:12:32Z Ame71 128419 pojašnjenje 7578249 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nogometni kup Slovenije | naslov = [[Nogometni kup Slovenije]] |grupa1 = [[Kup nogometnog podsaveza Ljubljane|Kup podsaveza Ljubljane]] |popis1 = <div> [[LNP kup 1925.|1925.]]&nbsp;• [[LNP kup 1926.|1926.]]&nbsp;• [[LNP kup 1927.|1927.]]&nbsp;• [[LNP kup 1928.|1928.]]&nbsp;• [[LNP kup 1929.|1929.]]&nbsp;• [[LNP kup 1930.|1930.]]&nbsp;• [[LNP kup 1931.|1931.]]&nbsp;• [[LNP kup 1938./39.|1938./39.]]&nbsp; </div> |grupa2 = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]] |popis2 = <div> [[Slovenski republički nogometni kup 1951.|1951.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1952.|1952.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1953.|1953.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1954.|1954.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1955.|1955.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1956.|1956.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1957.|1957.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1958.|1958.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1959.|1959.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1960.|1960.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1961.|1961.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1962.|1962.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1963.|1963.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1964.|1964.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1965.|1965.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1966.|1966.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1967.|1967.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1968.|1968.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1969.|1969.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1970.|1970.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1971.|1971.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1972.|1972.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1972./73.|1972./73.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1973./74.|1973./74.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1974./75.|1974./75.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1975./76.|1975./76.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.|1976./77.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1977./78.|1977./78.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1978./79.|1978./79.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1979./80.|1979./80.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1980./81.|1980./81.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1981./82.|1981./82.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1982./83.|1982./83.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1983./84.|1983./84.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1984./85.|1984./85.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1985./86.|1985./86.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1986./87.|1986./87.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1987./88.|1987./88.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1988./89.|1988./89.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1989./90.|1989./90.]]&nbsp;• [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] </div> |grupa3 = [[Nogometni kup Slovenije]] |popis3 = <div> [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|1991./92.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|1992./93.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|1993./94.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1995./96.|1995./96.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1996./97.|1996./97.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1997./98.|1997./98.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1998./99.|1998./99.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 1999./00.|1999./00.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2000./01.|2000./01.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2001./02.|2001./02.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2002./03.|2002./03.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2003./04.|2003./04.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2004./05.|2004./05.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2005./06.|2005./06.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2006./07.|2006./07.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2007./08.|2007./08.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2008./09.|2008./09.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2009./10.|2009./10.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2010./11.|2010./11.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2011./12.|2011./12.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2012./13.|2012./13.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2013./14.|2013./14.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2014./15.|2014./15.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2015./16.|2015./16.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2016./17.|2016./17.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2017./18.|2017./18.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2018./19.|2018./19.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2019./20.|2019./20.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2020./21.|2020./21.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2021./22.|2021./22.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2022./23.|2022./23.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2023./24.|2023./24.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2024./25.|2024./25.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2025./26.|2025./26.]]&nbsp;• [[Kup Slovenije u nogometu 2026./27.|2026./27.]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija: Skupni predlošci nogometnih klubova|Slovenski nogometni kup]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja|k]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije| ]] [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije| ]] [[Kategorija:Kup nogometnog podsaveza Ljubljane| ]] </noinclude> hvcir6pw82abcz07bgji0n3rt82g5k2 0 816840 7578382 7575183 2026-08-16T09:20:35Z Maestro Ivanković 73870 sitnice 7578382 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Neven Frangeš |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = |datum_rođenja = [[8. siječnja]] [[1951.]] |mjesto_rođenja = [[Zagreb]] |datum_smrti = [[10. kolovoza]] [[2026.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]] |djela = ''Sarabanda'' <br> ''From Moscow to L.A.'' <br> ''Un Chien Andalou'' <br> ''Zvira voda'' |period = |utjecaj = |suradnici = [[Boško Petrović]] <br> [[Miljenko Prohaska]] <br> [[Drago Mlinarec]] <br> [[Parni valjak]] <br> [[Chet Baker]] <br> [[Toots Thielemans]] |nagrade = [[Porin (nagrada)|Porin]] <br> [[Status (nagrada)|Nagrada Status]] <br> [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]] }} '''Neven Frangeš''' ([[Zagreb]], [[8. siječnja]] [[1951.]] – Zagreb, [[10. kolovoza]] [[2026.]]) bio je hrvatski [[skladatelj]], [[jazz]]-[[pijanist]], klavijaturist, orguljaš, [[glazbeni producent]] i pedagog. Smatra se jednim od istaknutijih hrvatskih jazz-glazbenika svoje generacije.<ref name=":1">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/preminuo-je-neven-franges-jedan-od-najistaknutijih-hrvatskih-jazz-glazbenika-15735823 Preminuo je Neven Frangeš, jedna od najistaknutijih ličnosti u hrvatskoj glazbi] Jutarnji list Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> U Zagrebu je završio osnovnu školu i [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] te pohađao Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog. Isprva je studirao opću lingvistiku na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]], a [[1972.]] upisao je [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičku akademiju]], gdje je diplomirao kompoziciju i glazbenu teoriju. Klavir je učio kod [[Ranko Filjak|Ranka Filjaka]], a među profesorima su mu bili [[Natko Devčić]], [[Anđelko Klobučar]], [[Milo Cipra]], [[Bruno Bjelinski]] i [[Igor Kuljerić]].<ref name=":2">[https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/kultura/2026/08/10/neven-franges-1951-2026-utemeljitelj-hgu-a-skladatelj-i-vrhunski-jazz-glazbenik-779258/ Neven Frangeš (1951. – 2026.): Utemeljitelj HGU-a, skladatelj i vrhunski jazz glazbenik] Glas Slavonije Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> Za jazz i improvizaciju zainteresirao se još u mladosti. S četrnaest godina nastupio je sa sastavom [[Boško Petrović|Boška Petrovića]], s kojim je poslije ostvario dugogodišnju suradnju. Tijekom karijere surađivao je s brojnim domaćim i inozemnim jazz-glazbenicima, među kojima su [[Miljenko Prohaska]], [[Art Farmer]], [[Niels-Henning Ørsted Pedersen]], [[Toots Thielemans]], [[Lou Donaldson]], [[Clark Terry]] i [[Chet Baker]].<ref name=":1"/><ref name=":3">[https://www.muzika.hr/preminuo-neven-franges-pijanist-cheta-bakera-aranzer-parnog-valjka/ Preminuo Neven Frangeš: pijanist Cheta Bakera, aranžer Parnog valjka] Muzika.hr Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> U diskografskom opusu ističu se albumi ''Sarabanda'', ''From Moscow to L.A.'' i ''Un Chien Andalou'', nastali u suradnji s Boškom Petrovićem, te ''Zvira voda'', posvećen hrvatskoj glazbenoj baštini. Kao jazz-glazbenik nastupao je diljem Europe, u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i državama bivšega [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].<ref name=":2"/> Djelovao je i na hrvatskoj [[rock]]-sceni. Kao producent, aranžer i izvođač surađivao je s [[Drago Mlinarec|Dragom Mlinarcem]] na albumima ''Rođenje'', ''Sve je u redu'' i ''Negdje postoji netko'', a tijekom niza godina surađivao je i sa sastavom [[Parni valjak]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> Skladao je glazbu za više od stotinu kazališnih predstava te za igrane, dokumentarne i animirane filmove i televizijske drame. S [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]] bio je povezan od [[1972.]], djelujući kao izvođač, skladatelj, producent i organizator glazbenog programa. Od [[2005.]] do [[2009.]] bio je ravnatelj glazbenog programa Igara.<ref name=":1"/><ref name=":2"/> Od [[2011.]] do [[2014.]] bio je umjetnički voditelj Međunarodne škole jazza Hrvatskog glazbenog saveza i festivala ''Jazz Is Back!'' u [[Grožnjan]]u. Pedagoškim se radom bavio i kao redoviti profesor na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu]].<ref name=":2"/> Sudjelovao je i u radu hrvatskih glazbenih i kulturnih institucija. Bio je jedan od osnivača [[Scena Amadeo|Scene Amadeo]], član kulturnih vijeća [[Zagreb|Grada Zagreba]] i [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstva kulture]], predsjednik Upravnog odbora [[Porin (nagrada)|Porina]] te predsjednik jazz komisije [[Status (nagrada)|nagrade Status]]. Djelovao je i u [[Hrvatska glazbena unija|Hrvatskoj glazbenoj uniji]] te drugim strukovnim glazbenim organizacijama.<ref name=":2"/> Za svoj rad dobio je tri nagrade ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji jazza, više nagrada ''Status'' za najboljeg jazz-pijanista te nagradu ''Josip Štolcer Slavenski''.<ref name=":1"/><ref name=":3"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Frangeš, Neven}} [[Kategorija:Hrvatski pijanisti]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Profesori Sveučilišta u Zagrebu]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] 1xuedzxwbyqbgjozkja0o8o9pap3nip 7578385 7578382 2026-08-16T09:22:28Z Maestro Ivanković 73870 dodana kategorija [[:Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin|Dobitnici diskografske nagrade Porin]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578385 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Neven Frangeš |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = |datum_rođenja = [[8. siječnja]] [[1951.]] |mjesto_rođenja = [[Zagreb]] |datum_smrti = [[10. kolovoza]] [[2026.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]] |djela = ''Sarabanda'' <br> ''From Moscow to L.A.'' <br> ''Un Chien Andalou'' <br> ''Zvira voda'' |period = |utjecaj = |suradnici = [[Boško Petrović]] <br> [[Miljenko Prohaska]] <br> [[Drago Mlinarec]] <br> [[Parni valjak]] <br> [[Chet Baker]] <br> [[Toots Thielemans]] |nagrade = [[Porin (nagrada)|Porin]] <br> [[Status (nagrada)|Nagrada Status]] <br> [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]] }} '''Neven Frangeš''' ([[Zagreb]], [[8. siječnja]] [[1951.]] – Zagreb, [[10. kolovoza]] [[2026.]]) bio je hrvatski [[skladatelj]], [[jazz]]-[[pijanist]], klavijaturist, orguljaš, [[glazbeni producent]] i pedagog. Smatra se jednim od istaknutijih hrvatskih jazz-glazbenika svoje generacije.<ref name=":1">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/preminuo-je-neven-franges-jedan-od-najistaknutijih-hrvatskih-jazz-glazbenika-15735823 Preminuo je Neven Frangeš, jedna od najistaknutijih ličnosti u hrvatskoj glazbi] Jutarnji list Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> U Zagrebu je završio osnovnu školu i [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] te pohađao Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog. Isprva je studirao opću lingvistiku na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]], a [[1972.]] upisao je [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičku akademiju]], gdje je diplomirao kompoziciju i glazbenu teoriju. Klavir je učio kod [[Ranko Filjak|Ranka Filjaka]], a među profesorima su mu bili [[Natko Devčić]], [[Anđelko Klobučar]], [[Milo Cipra]], [[Bruno Bjelinski]] i [[Igor Kuljerić]].<ref name=":2">[https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/kultura/2026/08/10/neven-franges-1951-2026-utemeljitelj-hgu-a-skladatelj-i-vrhunski-jazz-glazbenik-779258/ Neven Frangeš (1951. – 2026.): Utemeljitelj HGU-a, skladatelj i vrhunski jazz glazbenik] Glas Slavonije Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> Za jazz i improvizaciju zainteresirao se još u mladosti. S četrnaest godina nastupio je sa sastavom [[Boško Petrović|Boška Petrovića]], s kojim je poslije ostvario dugogodišnju suradnju. Tijekom karijere surađivao je s brojnim domaćim i inozemnim jazz-glazbenicima, među kojima su [[Miljenko Prohaska]], [[Art Farmer]], [[Niels-Henning Ørsted Pedersen]], [[Toots Thielemans]], [[Lou Donaldson]], [[Clark Terry]] i [[Chet Baker]].<ref name=":1"/><ref name=":3">[https://www.muzika.hr/preminuo-neven-franges-pijanist-cheta-bakera-aranzer-parnog-valjka/ Preminuo Neven Frangeš: pijanist Cheta Bakera, aranžer Parnog valjka] Muzika.hr Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> U diskografskom opusu ističu se albumi ''Sarabanda'', ''From Moscow to L.A.'' i ''Un Chien Andalou'', nastali u suradnji s Boškom Petrovićem, te ''Zvira voda'', posvećen hrvatskoj glazbenoj baštini. Kao jazz-glazbenik nastupao je diljem Europe, u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i državama bivšega [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].<ref name=":2"/> Djelovao je i na hrvatskoj [[rock]]-sceni. Kao producent, aranžer i izvođač surađivao je s [[Drago Mlinarec|Dragom Mlinarcem]] na albumima ''Rođenje'', ''Sve je u redu'' i ''Negdje postoji netko'', a tijekom niza godina surađivao je i sa sastavom [[Parni valjak]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> Skladao je glazbu za više od stotinu kazališnih predstava te za igrane, dokumentarne i animirane filmove i televizijske drame. S [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]] bio je povezan od [[1972.]], djelujući kao izvođač, skladatelj, producent i organizator glazbenog programa. Od [[2005.]] do [[2009.]] bio je ravnatelj glazbenog programa Igara.<ref name=":1"/><ref name=":2"/> Od [[2011.]] do [[2014.]] bio je umjetnički voditelj Međunarodne škole jazza Hrvatskog glazbenog saveza i festivala ''Jazz Is Back!'' u [[Grožnjan]]u. Pedagoškim se radom bavio i kao redoviti profesor na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu]].<ref name=":2"/> Sudjelovao je i u radu hrvatskih glazbenih i kulturnih institucija. Bio je jedan od osnivača [[Scena Amadeo|Scene Amadeo]], član kulturnih vijeća [[Zagreb|Grada Zagreba]] i [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstva kulture]], predsjednik Upravnog odbora [[Porin (nagrada)|Porina]] te predsjednik jazz komisije [[Status (nagrada)|nagrade Status]]. Djelovao je i u [[Hrvatska glazbena unija|Hrvatskoj glazbenoj uniji]] te drugim strukovnim glazbenim organizacijama.<ref name=":2"/> Za svoj rad dobio je tri nagrade ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji jazza, više nagrada ''Status'' za najboljeg jazz-pijanista te nagradu ''Josip Štolcer Slavenski''.<ref name=":1"/><ref name=":3"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Frangeš, Neven}} [[Kategorija:Hrvatski pijanisti]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Profesori Sveučilišta u Zagrebu]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] f1pvygxno18vlood85iajmmtrjcaghi 7578386 7578385 2026-08-16T09:22:42Z Maestro Ivanković 73870 dodana kategorija [[:Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski|Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578386 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Neven Frangeš |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = |datum_rođenja = [[8. siječnja]] [[1951.]] |mjesto_rođenja = [[Zagreb]] |datum_smrti = [[10. kolovoza]] [[2026.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]] |djela = ''Sarabanda'' <br> ''From Moscow to L.A.'' <br> ''Un Chien Andalou'' <br> ''Zvira voda'' |period = |utjecaj = |suradnici = [[Boško Petrović]] <br> [[Miljenko Prohaska]] <br> [[Drago Mlinarec]] <br> [[Parni valjak]] <br> [[Chet Baker]] <br> [[Toots Thielemans]] |nagrade = [[Porin (nagrada)|Porin]] <br> [[Status (nagrada)|Nagrada Status]] <br> [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]] }} '''Neven Frangeš''' ([[Zagreb]], [[8. siječnja]] [[1951.]] – Zagreb, [[10. kolovoza]] [[2026.]]) bio je hrvatski [[skladatelj]], [[jazz]]-[[pijanist]], klavijaturist, orguljaš, [[glazbeni producent]] i pedagog. Smatra se jednim od istaknutijih hrvatskih jazz-glazbenika svoje generacije.<ref name=":1">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/preminuo-je-neven-franges-jedan-od-najistaknutijih-hrvatskih-jazz-glazbenika-15735823 Preminuo je Neven Frangeš, jedna od najistaknutijih ličnosti u hrvatskoj glazbi] Jutarnji list Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> U Zagrebu je završio osnovnu školu i [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] te pohađao Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog. Isprva je studirao opću lingvistiku na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]], a [[1972.]] upisao je [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičku akademiju]], gdje je diplomirao kompoziciju i glazbenu teoriju. Klavir je učio kod [[Ranko Filjak|Ranka Filjaka]], a među profesorima su mu bili [[Natko Devčić]], [[Anđelko Klobučar]], [[Milo Cipra]], [[Bruno Bjelinski]] i [[Igor Kuljerić]].<ref name=":2">[https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/kultura/2026/08/10/neven-franges-1951-2026-utemeljitelj-hgu-a-skladatelj-i-vrhunski-jazz-glazbenik-779258/ Neven Frangeš (1951. – 2026.): Utemeljitelj HGU-a, skladatelj i vrhunski jazz glazbenik] Glas Slavonije Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> Za jazz i improvizaciju zainteresirao se još u mladosti. S četrnaest godina nastupio je sa sastavom [[Boško Petrović|Boška Petrovića]], s kojim je poslije ostvario dugogodišnju suradnju. Tijekom karijere surađivao je s brojnim domaćim i inozemnim jazz-glazbenicima, među kojima su [[Miljenko Prohaska]], [[Art Farmer]], [[Niels-Henning Ørsted Pedersen]], [[Toots Thielemans]], [[Lou Donaldson]], [[Clark Terry]] i [[Chet Baker]].<ref name=":1"/><ref name=":3">[https://www.muzika.hr/preminuo-neven-franges-pijanist-cheta-bakera-aranzer-parnog-valjka/ Preminuo Neven Frangeš: pijanist Cheta Bakera, aranžer Parnog valjka] Muzika.hr Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> U diskografskom opusu ističu se albumi ''Sarabanda'', ''From Moscow to L.A.'' i ''Un Chien Andalou'', nastali u suradnji s Boškom Petrovićem, te ''Zvira voda'', posvećen hrvatskoj glazbenoj baštini. Kao jazz-glazbenik nastupao je diljem Europe, u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i državama bivšega [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].<ref name=":2"/> Djelovao je i na hrvatskoj [[rock]]-sceni. Kao producent, aranžer i izvođač surađivao je s [[Drago Mlinarec|Dragom Mlinarcem]] na albumima ''Rođenje'', ''Sve je u redu'' i ''Negdje postoji netko'', a tijekom niza godina surađivao je i sa sastavom [[Parni valjak]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> Skladao je glazbu za više od stotinu kazališnih predstava te za igrane, dokumentarne i animirane filmove i televizijske drame. S [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]] bio je povezan od [[1972.]], djelujući kao izvođač, skladatelj, producent i organizator glazbenog programa. Od [[2005.]] do [[2009.]] bio je ravnatelj glazbenog programa Igara.<ref name=":1"/><ref name=":2"/> Od [[2011.]] do [[2014.]] bio je umjetnički voditelj Međunarodne škole jazza Hrvatskog glazbenog saveza i festivala ''Jazz Is Back!'' u [[Grožnjan]]u. Pedagoškim se radom bavio i kao redoviti profesor na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu]].<ref name=":2"/> Sudjelovao je i u radu hrvatskih glazbenih i kulturnih institucija. Bio je jedan od osnivača [[Scena Amadeo|Scene Amadeo]], član kulturnih vijeća [[Zagreb|Grada Zagreba]] i [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstva kulture]], predsjednik Upravnog odbora [[Porin (nagrada)|Porina]] te predsjednik jazz komisije [[Status (nagrada)|nagrade Status]]. Djelovao je i u [[Hrvatska glazbena unija|Hrvatskoj glazbenoj uniji]] te drugim strukovnim glazbenim organizacijama.<ref name=":2"/> Za svoj rad dobio je tri nagrade ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji jazza, više nagrada ''Status'' za najboljeg jazz-pijanista te nagradu ''Josip Štolcer Slavenski''.<ref name=":1"/><ref name=":3"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Frangeš, Neven}} [[Kategorija:Hrvatski pijanisti]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Profesori Sveučilišta u Zagrebu]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] fabb9trme0ietbkisxjuny6jl7u8zjk 7578393 7578386 2026-08-16T09:37:08Z Maestro Ivanković 73870 slika u infookvir 7578393 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Neven Frangeš |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = Neven Franges.jpg |datum_rođenja = [[8. siječnja]] [[1951.]] |mjesto_rođenja = [[Zagreb]] |datum_smrti = [[10. kolovoza]] [[2026.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]] |djela = ''Sarabanda'' <br> ''From Moscow to L.A.'' <br> ''Un Chien Andalou'' <br> ''Zvira voda'' |period = |utjecaj = |suradnici = [[Boško Petrović]] <br> [[Miljenko Prohaska]] <br> [[Drago Mlinarec]] <br> [[Parni valjak]] <br> [[Chet Baker]] <br> [[Toots Thielemans]] |nagrade = [[Porin (nagrada)|Porin]] <br> [[Status (nagrada)|Nagrada Status]] <br> [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]] }} '''Neven Frangeš''' ([[Zagreb]], [[8. siječnja]] [[1951.]] – Zagreb, [[10. kolovoza]] [[2026.]]) bio je hrvatski [[skladatelj]], [[jazz]]-[[pijanist]], klavijaturist, orguljaš, [[glazbeni producent]] i pedagog. Smatra se jednim od istaknutijih hrvatskih jazz-glazbenika svoje generacije.<ref name=":1">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/preminuo-je-neven-franges-jedan-od-najistaknutijih-hrvatskih-jazz-glazbenika-15735823 Preminuo je Neven Frangeš, jedna od najistaknutijih ličnosti u hrvatskoj glazbi] Jutarnji list Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> U Zagrebu je završio osnovnu školu i [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] te pohađao Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog. Isprva je studirao opću lingvistiku na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]], a [[1972.]] upisao je [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičku akademiju]], gdje je diplomirao kompoziciju i glazbenu teoriju. Klavir je učio kod [[Ranko Filjak|Ranka Filjaka]], a među profesorima su mu bili [[Natko Devčić]], [[Anđelko Klobučar]], [[Milo Cipra]], [[Bruno Bjelinski]] i [[Igor Kuljerić]].<ref name=":2">[https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/kultura/2026/08/10/neven-franges-1951-2026-utemeljitelj-hgu-a-skladatelj-i-vrhunski-jazz-glazbenik-779258/ Neven Frangeš (1951. – 2026.): Utemeljitelj HGU-a, skladatelj i vrhunski jazz glazbenik] Glas Slavonije Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> Za jazz i improvizaciju zainteresirao se još u mladosti. S četrnaest godina nastupio je sa sastavom [[Boško Petrović|Boška Petrovića]], s kojim je poslije ostvario dugogodišnju suradnju. Tijekom karijere surađivao je s brojnim domaćim i inozemnim jazz-glazbenicima, među kojima su [[Miljenko Prohaska]], [[Art Farmer]], [[Niels-Henning Ørsted Pedersen]], [[Toots Thielemans]], [[Lou Donaldson]], [[Clark Terry]] i [[Chet Baker]].<ref name=":1"/><ref name=":3">[https://www.muzika.hr/preminuo-neven-franges-pijanist-cheta-bakera-aranzer-parnog-valjka/ Preminuo Neven Frangeš: pijanist Cheta Bakera, aranžer Parnog valjka] Muzika.hr Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> U diskografskom opusu ističu se albumi ''Sarabanda'', ''From Moscow to L.A.'' i ''Un Chien Andalou'', nastali u suradnji s Boškom Petrovićem, te ''Zvira voda'', posvećen hrvatskoj glazbenoj baštini. Kao jazz-glazbenik nastupao je diljem Europe, u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i državama bivšega [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].<ref name=":2"/> Djelovao je i na hrvatskoj [[rock]]-sceni. Kao producent, aranžer i izvođač surađivao je s [[Drago Mlinarec|Dragom Mlinarcem]] na albumima ''Rođenje'', ''Sve je u redu'' i ''Negdje postoji netko'', a tijekom niza godina surađivao je i sa sastavom [[Parni valjak]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> Skladao je glazbu za više od stotinu kazališnih predstava te za igrane, dokumentarne i animirane filmove i televizijske drame. S [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]] bio je povezan od [[1972.]], djelujući kao izvođač, skladatelj, producent i organizator glazbenog programa. Od [[2005.]] do [[2009.]] bio je ravnatelj glazbenog programa Igara.<ref name=":1"/><ref name=":2"/> Od [[2011.]] do [[2014.]] bio je umjetnički voditelj Međunarodne škole jazza Hrvatskog glazbenog saveza i festivala ''Jazz Is Back!'' u [[Grožnjan]]u. Pedagoškim se radom bavio i kao redoviti profesor na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu]].<ref name=":2"/> Sudjelovao je i u radu hrvatskih glazbenih i kulturnih institucija. Bio je jedan od osnivača [[Scena Amadeo|Scene Amadeo]], član kulturnih vijeća [[Zagreb|Grada Zagreba]] i [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstva kulture]], predsjednik Upravnog odbora [[Porin (nagrada)|Porina]] te predsjednik jazz komisije [[Status (nagrada)|nagrade Status]]. Djelovao je i u [[Hrvatska glazbena unija|Hrvatskoj glazbenoj uniji]] te drugim strukovnim glazbenim organizacijama.<ref name=":2"/> Za svoj rad dobio je tri nagrade ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji jazza, više nagrada ''Status'' za najboljeg jazz-pijanista te nagradu ''Josip Štolcer Slavenski''.<ref name=":1"/><ref name=":3"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Frangeš, Neven}} [[Kategorija:Hrvatski pijanisti]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Profesori Sveučilišta u Zagrebu]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] 80h9lhbx9ajlpteq1ujv3czb2r1onad 7578400 7578393 2026-08-16T09:48:29Z Maestro Ivanković 73870 Strukturiranje (podnaslov "Životopis") + Vanjske poveznice 7578400 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Neven Frangeš |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = Neven Franges.jpg |datum_rođenja = [[8. siječnja]] [[1951.]] |mjesto_rođenja = [[Zagreb]] |datum_smrti = [[10. kolovoza]] [[2026.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]] |djela = ''Sarabanda'' <br> ''From Moscow to L.A.'' <br> ''Un Chien Andalou'' <br> ''Zvira voda'' |period = |utjecaj = |suradnici = [[Boško Petrović]] <br> [[Miljenko Prohaska]] <br> [[Drago Mlinarec]] <br> [[Parni valjak]] <br> [[Chet Baker]] <br> [[Toots Thielemans]] |nagrade = [[Porin (nagrada)|Porin]] <br> [[Status (nagrada)|Nagrada Status]] <br> [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]] }} '''Neven Frangeš''' ([[Zagreb]], [[8. siječnja]] [[1951.]] – Zagreb, [[10. kolovoza]] [[2026.]]) bio je hrvatski [[skladatelj]], [[jazz]]-[[pijanist]], klavijaturist, orguljaš, [[glazbeni producent]] i pedagog. Smatra se jednim od istaknutijih hrvatskih jazz-glazbenika svoje generacije.<ref name=":1">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/preminuo-je-neven-franges-jedan-od-najistaknutijih-hrvatskih-jazz-glazbenika-15735823 Preminuo je Neven Frangeš, jedna od najistaknutijih ličnosti u hrvatskoj glazbi] Jutarnji list Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> == Životopis == U Zagrebu je završio osnovnu školu i [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] te pohađao Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog. Isprva je studirao opću lingvistiku na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]], a [[1972.]] upisao je [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičku akademiju]], gdje je diplomirao kompoziciju i glazbenu teoriju. Klavir je učio kod [[Ranko Filjak|Ranka Filjaka]], a među profesorima su mu bili [[Natko Devčić]], [[Anđelko Klobučar]], [[Milo Cipra]], [[Bruno Bjelinski]] i [[Igor Kuljerić]].<ref name=":2">[https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/kultura/2026/08/10/neven-franges-1951-2026-utemeljitelj-hgu-a-skladatelj-i-vrhunski-jazz-glazbenik-779258/ Neven Frangeš (1951. – 2026.): Utemeljitelj HGU-a, skladatelj i vrhunski jazz glazbenik] Glas Slavonije Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> Za jazz i improvizaciju zainteresirao se još u mladosti. S četrnaest godina nastupio je sa sastavom [[Boško Petrović|Boška Petrovića]], s kojim je poslije ostvario dugogodišnju suradnju. Tijekom karijere surađivao je s brojnim domaćim i inozemnim jazz-glazbenicima, među kojima su [[Miljenko Prohaska]], [[Art Farmer]], [[Niels-Henning Ørsted Pedersen]], [[Toots Thielemans]], [[Lou Donaldson]], [[Clark Terry]] i [[Chet Baker]].<ref name=":1"/><ref name=":3">[https://www.muzika.hr/preminuo-neven-franges-pijanist-cheta-bakera-aranzer-parnog-valjka/ Preminuo Neven Frangeš: pijanist Cheta Bakera, aranžer Parnog valjka] Muzika.hr Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> U diskografskom opusu ističu se albumi ''Sarabanda'', ''From Moscow to L.A.'' i ''Un Chien Andalou'', nastali u suradnji s Boškom Petrovićem, te ''Zvira voda'', posvećen hrvatskoj glazbenoj baštini. Kao jazz-glazbenik nastupao je diljem Europe, u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i državama bivšega [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].<ref name=":2"/> Djelovao je i na hrvatskoj [[rock]]-sceni. Kao producent, aranžer i izvođač surađivao je s [[Drago Mlinarec|Dragom Mlinarcem]] na albumima ''Rođenje'', ''Sve je u redu'' i ''Negdje postoji netko'', a tijekom niza godina surađivao je i sa sastavom [[Parni valjak]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> Skladao je glazbu za više od stotinu kazališnih predstava te za igrane, dokumentarne i animirane filmove i televizijske drame. S [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]] bio je povezan od [[1972.]], djelujući kao izvođač, skladatelj, producent i organizator glazbenog programa. Od [[2005.]] do [[2009.]] bio je ravnatelj glazbenog programa Igara.<ref name=":1"/><ref name=":2"/> Od [[2011.]] do [[2014.]] bio je umjetnički voditelj Međunarodne škole jazza Hrvatskog glazbenog saveza i festivala ''Jazz Is Back!'' u [[Grožnjan]]u. Pedagoškim se radom bavio i kao redoviti profesor na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu]].<ref name=":2"/> Sudjelovao je i u radu hrvatskih glazbenih i kulturnih institucija. Bio je jedan od osnivača [[Scena Amadeo|Scene Amadeo]], član kulturnih vijeća [[Zagreb|Grada Zagreba]] i [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstva kulture]], predsjednik Upravnog odbora [[Porin (nagrada)|Porina]] te predsjednik jazz komisije [[Status (nagrada)|nagrade Status]]. Djelovao je i u [[Hrvatska glazbena unija|Hrvatskoj glazbenoj uniji]] te drugim strukovnim glazbenim organizacijama.<ref name=":2"/> Za svoj rad dobio je tri nagrade ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji jazza, više nagrada ''Status'' za najboljeg jazz-pijanista te nagradu ''Josip Štolcer Slavenski''.<ref name=":1"/><ref name=":3"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [https://enciklopedija.hr/clanak/franges-neven Frangeš, Neven] * [[Krležijana]]: [https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/franges-neven Frangeš, Neven] * [[HDS ZAMP]] – Baza autora: [https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133042579 Neven Frangeš] (popis glazbenih djela) * {{Discogs|a|919030|Neven Frangeš}} {{GLAVNIRASPORED:Frangeš, Neven}} [[Kategorija:Hrvatski pijanisti]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Profesori Sveučilišta u Zagrebu]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] 2atbn3bjgpibwqrgv3unz2kda2zemdi 7578401 7578400 2026-08-16T09:50:06Z Maestro Ivanković 73870 wp 7578401 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Neven Frangeš |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = Neven Franges.jpg |datum_rođenja = [[8. siječnja]] [[1951.]] |mjesto_rođenja = [[Zagreb]] |datum_smrti = [[10. kolovoza]] [[2026.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]] |djela = ''Sarabanda'' <br> ''From Moscow to L.A.'' <br> ''Un Chien Andalou'' <br> ''Zvira voda'' |period = |utjecaj = |suradnici = [[Boško Petrović]] <br> [[Miljenko Prohaska]] <br> [[Drago Mlinarec]] <br> [[Parni valjak]] <br> [[Chet Baker]] <br> [[Toots Thielemans]] |nagrade = [[Porin (nagrada)|Porin]] <br> [[Status (nagrada)|Nagrada Status]] <br> [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]] }} '''Neven Frangeš''' ([[Zagreb]], [[8. siječnja]] [[1951.]] – Zagreb, [[10. kolovoza]] [[2026.]]) bio je hrvatski [[skladatelj]], [[jazz]]-[[pijanist]], klavijaturist, [[orguljaš]], [[glazbeni producent]] i [[glazbeni pedagog|pedagog]]. Smatra se jednim od istaknutijih hrvatskih jazz-glazbenika svoje generacije.<ref name=":1">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/preminuo-je-neven-franges-jedan-od-najistaknutijih-hrvatskih-jazz-glazbenika-15735823 Preminuo je Neven Frangeš, jedna od najistaknutijih ličnosti u hrvatskoj glazbi] Jutarnji list Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> == Životopis == U Zagrebu je završio osnovnu školu i [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] te pohađao Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog. Isprva je studirao opću lingvistiku na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]], a [[1972.]] upisao je [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičku akademiju]], gdje je diplomirao kompoziciju i glazbenu teoriju. Klavir je učio kod [[Ranko Filjak|Ranka Filjaka]], a među profesorima su mu bili [[Natko Devčić]], [[Anđelko Klobučar]], [[Milo Cipra]], [[Bruno Bjelinski]] i [[Igor Kuljerić]].<ref name=":2">[https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/kultura/2026/08/10/neven-franges-1951-2026-utemeljitelj-hgu-a-skladatelj-i-vrhunski-jazz-glazbenik-779258/ Neven Frangeš (1951. – 2026.): Utemeljitelj HGU-a, skladatelj i vrhunski jazz glazbenik] Glas Slavonije Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> Za jazz i improvizaciju zainteresirao se još u mladosti. S četrnaest godina nastupio je sa sastavom [[Boško Petrović|Boška Petrovića]], s kojim je poslije ostvario dugogodišnju suradnju. Tijekom karijere surađivao je s brojnim domaćim i inozemnim jazz-glazbenicima, među kojima su [[Miljenko Prohaska]], [[Art Farmer]], [[Niels-Henning Ørsted Pedersen]], [[Toots Thielemans]], [[Lou Donaldson]], [[Clark Terry]] i [[Chet Baker]].<ref name=":1"/><ref name=":3">[https://www.muzika.hr/preminuo-neven-franges-pijanist-cheta-bakera-aranzer-parnog-valjka/ Preminuo Neven Frangeš: pijanist Cheta Bakera, aranžer Parnog valjka] Muzika.hr Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> U diskografskom opusu ističu se albumi ''Sarabanda'', ''From Moscow to L.A.'' i ''Un Chien Andalou'', nastali u suradnji s Boškom Petrovićem, te ''Zvira voda'', posvećen hrvatskoj glazbenoj baštini. Kao jazz-glazbenik nastupao je diljem Europe, u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i državama bivšega [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].<ref name=":2"/> Djelovao je i na hrvatskoj [[rock]]-sceni. Kao producent, aranžer i izvođač surađivao je s [[Drago Mlinarec|Dragom Mlinarcem]] na albumima ''Rođenje'', ''Sve je u redu'' i ''Negdje postoji netko'', a tijekom niza godina surađivao je i sa sastavom [[Parni valjak]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> Skladao je glazbu za više od stotinu kazališnih predstava te za igrane, dokumentarne i animirane filmove i televizijske drame. S [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]] bio je povezan od [[1972.]], djelujući kao izvođač, skladatelj, producent i organizator glazbenog programa. Od [[2005.]] do [[2009.]] bio je ravnatelj glazbenog programa Igara.<ref name=":1"/><ref name=":2"/> Od [[2011.]] do [[2014.]] bio je umjetnički voditelj Međunarodne škole jazza Hrvatskog glazbenog saveza i festivala ''Jazz Is Back!'' u [[Grožnjan]]u. Pedagoškim se radom bavio i kao redoviti profesor na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu]].<ref name=":2"/> Sudjelovao je i u radu hrvatskih glazbenih i kulturnih institucija. Bio je jedan od osnivača [[Scena Amadeo|Scene Amadeo]], član kulturnih vijeća [[Zagreb|Grada Zagreba]] i [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstva kulture]], predsjednik Upravnog odbora [[Porin (nagrada)|Porina]] te predsjednik jazz komisije [[Status (nagrada)|nagrade Status]]. Djelovao je i u [[Hrvatska glazbena unija|Hrvatskoj glazbenoj uniji]] te drugim strukovnim glazbenim organizacijama.<ref name=":2"/> Za svoj rad dobio je tri nagrade ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji jazza, više nagrada ''Status'' za najboljeg jazz-pijanista te nagradu ''Josip Štolcer Slavenski''.<ref name=":1"/><ref name=":3"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [https://enciklopedija.hr/clanak/franges-neven Frangeš, Neven] * [[Krležijana]]: [https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/franges-neven Frangeš, Neven] * [[HDS ZAMP]] – Baza autora: [https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133042579 Neven Frangeš] (popis glazbenih djela) * {{Discogs|a|919030|Neven Frangeš}} {{GLAVNIRASPORED:Frangeš, Neven}} [[Kategorija:Hrvatski pijanisti]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Profesori Sveučilišta u Zagrebu]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] hlwhinh0nqj2xvfp366r9carkeg286k 7578409 7578401 2026-08-16T10:04:25Z Maestro Ivanković 73870 /* Vanjske poveznice */ LZMK 7578409 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Neven Frangeš |opis_slike = |veličina = |puno_ime = |slika = Neven Franges.jpg |datum_rođenja = [[8. siječnja]] [[1951.]] |mjesto_rođenja = [[Zagreb]] |datum_smrti = [[10. kolovoza]] [[2026.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]] |djela = ''Sarabanda'' <br> ''From Moscow to L.A.'' <br> ''Un Chien Andalou'' <br> ''Zvira voda'' |period = |utjecaj = |suradnici = [[Boško Petrović]] <br> [[Miljenko Prohaska]] <br> [[Drago Mlinarec]] <br> [[Parni valjak]] <br> [[Chet Baker]] <br> [[Toots Thielemans]] |nagrade = [[Porin (nagrada)|Porin]] <br> [[Status (nagrada)|Nagrada Status]] <br> [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski]] }} '''Neven Frangeš''' ([[Zagreb]], [[8. siječnja]] [[1951.]] – Zagreb, [[10. kolovoza]] [[2026.]]) bio je hrvatski [[skladatelj]], [[jazz]]-[[pijanist]], klavijaturist, [[orguljaš]], [[glazbeni producent]] i [[glazbeni pedagog|pedagog]]. Smatra se jednim od istaknutijih hrvatskih jazz-glazbenika svoje generacije.<ref name=":1">[https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/preminuo-je-neven-franges-jedan-od-najistaknutijih-hrvatskih-jazz-glazbenika-15735823 Preminuo je Neven Frangeš, jedna od najistaknutijih ličnosti u hrvatskoj glazbi] Jutarnji list Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> == Životopis == U Zagrebu je završio osnovnu školu i [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] te pohađao Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog. Isprva je studirao opću lingvistiku na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]], a [[1972.]] upisao je [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičku akademiju]], gdje je diplomirao kompoziciju i glazbenu teoriju. Klavir je učio kod [[Ranko Filjak|Ranka Filjaka]], a među profesorima su mu bili [[Natko Devčić]], [[Anđelko Klobučar]], [[Milo Cipra]], [[Bruno Bjelinski]] i [[Igor Kuljerić]].<ref name=":2">[https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/kultura/2026/08/10/neven-franges-1951-2026-utemeljitelj-hgu-a-skladatelj-i-vrhunski-jazz-glazbenik-779258/ Neven Frangeš (1951. – 2026.): Utemeljitelj HGU-a, skladatelj i vrhunski jazz glazbenik] Glas Slavonije Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> Za jazz i improvizaciju zainteresirao se još u mladosti. S četrnaest godina nastupio je sa sastavom [[Boško Petrović|Boška Petrovića]], s kojim je poslije ostvario dugogodišnju suradnju. Tijekom karijere surađivao je s brojnim domaćim i inozemnim jazz-glazbenicima, među kojima su [[Miljenko Prohaska]], [[Art Farmer]], [[Niels-Henning Ørsted Pedersen]], [[Toots Thielemans]], [[Lou Donaldson]], [[Clark Terry]] i [[Chet Baker]].<ref name=":1"/><ref name=":3">[https://www.muzika.hr/preminuo-neven-franges-pijanist-cheta-bakera-aranzer-parnog-valjka/ Preminuo Neven Frangeš: pijanist Cheta Bakera, aranžer Parnog valjka] Muzika.hr Preuzeto 12. kolovoza 2026.</ref> U diskografskom opusu ističu se albumi ''Sarabanda'', ''From Moscow to L.A.'' i ''Un Chien Andalou'', nastali u suradnji s Boškom Petrovićem, te ''Zvira voda'', posvećen hrvatskoj glazbenoj baštini. Kao jazz-glazbenik nastupao je diljem Europe, u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i državama bivšega [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].<ref name=":2"/> Djelovao je i na hrvatskoj [[rock]]-sceni. Kao producent, aranžer i izvođač surađivao je s [[Drago Mlinarec|Dragom Mlinarcem]] na albumima ''Rođenje'', ''Sve je u redu'' i ''Negdje postoji netko'', a tijekom niza godina surađivao je i sa sastavom [[Parni valjak]].<ref name=":2"/><ref name=":3"/> Skladao je glazbu za više od stotinu kazališnih predstava te za igrane, dokumentarne i animirane filmove i televizijske drame. S [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]] bio je povezan od [[1972.]], djelujući kao izvođač, skladatelj, producent i organizator glazbenog programa. Od [[2005.]] do [[2009.]] bio je ravnatelj glazbenog programa Igara.<ref name=":1"/><ref name=":2"/> Od [[2011.]] do [[2014.]] bio je umjetnički voditelj Međunarodne škole jazza Hrvatskog glazbenog saveza i festivala ''Jazz Is Back!'' u [[Grožnjan]]u. Pedagoškim se radom bavio i kao redoviti profesor na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu]].<ref name=":2"/> Sudjelovao je i u radu hrvatskih glazbenih i kulturnih institucija. Bio je jedan od osnivača [[Scena Amadeo|Scene Amadeo]], član kulturnih vijeća [[Zagreb|Grada Zagreba]] i [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstva kulture]], predsjednik Upravnog odbora [[Porin (nagrada)|Porina]] te predsjednik jazz komisije [[Status (nagrada)|nagrade Status]]. Djelovao je i u [[Hrvatska glazbena unija|Hrvatskoj glazbenoj uniji]] te drugim strukovnim glazbenim organizacijama.<ref name=":2"/> Za svoj rad dobio je tri nagrade ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji jazza, više nagrada ''Status'' za najboljeg jazz-pijanista te nagradu ''Josip Štolcer Slavenski''.<ref name=":1"/><ref name=":3"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [https://enciklopedija.hr/clanak/franges-neven Frangeš, Neven] * LZMK / [[Krležijana]]: [https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/franges-neven Frangeš, Neven] * [[HDS ZAMP]] – Baza autora: [https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133042579 Neven Frangeš] (popis glazbenih djela) * {{Discogs|a|919030|Neven Frangeš}} {{GLAVNIRASPORED:Frangeš, Neven}} [[Kategorija:Hrvatski pijanisti]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Profesori Sveučilišta u Zagrebu]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] 3ly4bdjdvg13hi3ges361n8oybo03iu 0 816879 7578095 7576501 2026-08-15T20:17:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7578095 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir klub američkog nogometa | ime_kluba = Birmingham Fire | grb = | osnovan = 1991. | ugašen = 1992. | zemlja = {{Z|SAD}} [[SAD]] | država = [[Alabama]] | grad = [[Birmingham, Alabama|Birmingham]] | stadion = ''Legion Field'' | web_stranica = | nazivi = '''Birmingham Fire''' (1991. – 1992.) | pov_sjedišta = [[Birmingham, Alabama|Birmingham]], [[Alabama]] | lige = '''[[NFL Europa|WLAF]] (1991. – 1992.)''' | vlasnik = | predsjednik = | dopredsjednik = | izvršni_dopredsjednik = | generalni_menadžer = | glavni_trener = | koordinator_napada = | koordinator_obrane = | koordinator_specijalnih_timova = | osvojenih_prvenstava = | konferencijski_naslovi = | divizijski_naslovi = | sezona_u_doigravanju = 2 }} '''Birmingham Fire''' je bio klub [[Američki nogomet|američkog nogometa]] iz [[Birmingham, Alabama|Birmingham]]a, [[Alabama]], [[SAD| Sjedinjene Američke Države]]. <br> Klub se natjecao u ligi ''World League of American Football'', koja je kasnije postala poznata kao ''[[NFL Europa|NFL Europe]]''. == O klubu == == Stadioni == == Uspjesi == == Pregled po sezonama == == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[NFL Europa]] * [[Birmingham, Alabama]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [http://www.birminghamprosports.com/ birminghamprosports.com] * {{en icon}} [http://www.worldleagueofamericanfootball.com/index.html worldleagueofamericanfootball.com, ''World League of American Football''] * {{en icon}} [https://www.profootballarchives.com/nfle.html#gsc.tab=0 profootballarchives.com, ''NFL EUROPE / (World League of American Football 1991-92, 1995-97)''] * {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/l-NFLEU statscrew.com, ''National Football League Europa Team Rosters and Statistics''] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20060813083114/http://hworth.net/ hworth.net], wayback arhiva == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [http://www.birminghamprosports.com/birminghamfiremain.html birminghamprosports.com, ''Birmingham Fire / Team Overview''], pristupljeno 13. kolovoza 2026. * {{en icon}} [http://www.birminghamprosports.com/birminghamfirehistory.html birminghamprosports.com, ''Birmingham Fire / Team and League History''], pristupljeno 13. kolovoza 2026. * {{en icon}} [http://www.birminghamprosports.com/birminghamfireroster.html birminghamprosports.com, ''Birmingham Fire / Roster''], pristupljeno 13. kolovoza 2026. * {{en icon}} [http://www.worldleagueofamericanfootball.com/id80.html worldleagueofamericanfootball.com, ''Birmingham Fire''], pristupljeno 13. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.statscrew.com/football/t-WLAFBIR statscrew.com, ''Birmingham Fire Franchise History (1991-1992)''], pristupljeno 13. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.footballdb.com/teams/wlaf/birmingham-fire footballdb.com, ''Birmingham Fire''], pristupljeno 13. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20071024012214fw_/http://www.hworth.net/nflel/hist_birmingham.html hworth.net, ''Birmingham Fire''], pristupljeno 13. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://funwhileitlasted.net/2013/05/23/1991-1992-birmingham-fire/ funwhileitlasted.net, ''Birmingham Fire''], objavleno 23. svibnja 2013., pristupljeno 13. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://americanfootballdatabase.fandom.com/wiki/Birmingham_Fire americanfootballdatabase.fandom.com, ''Birmingham Fire''], pristupljeno 13. kolovoza 2026. * {{en icon}} [http://www.worldleagueofamericanfootball.com/id23.html worldleagueofamericanfootball.com, ''World League of American Football / League History''], pristupljeno 13. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20091020104743/http://geocities.com/Colosseum/1871/fire.html geocities.com/Colosseum/1871/fire, ''Birmingham Fire''], webcitation arhiva od 25. listopada 2009., pristupljeno 13. kolovoza 2026. {{izvori}} </small> {{NFL Europe}} {{mrva-američki-nogomet}} [[Kategorija:Klubovi američkog nogometa u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:NFL Europe]] jw99ded6havl36x7yfraofhyu6hh5pq 0 816932 7578429 7577450 2026-08-16T10:40:00Z Argo Navis 852 7578429 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Phaethontiformes | slika = Red-billed Tropicbird (Phaethon aethereus) (4089464789).jpg | slika_opis = [[crvenokljuni feton]] (''Phaethon aethereus'') | raspon_fosila = {{fossilrange|62|0|earliest=66|rani [[paleocen]] - danas<ref name="raspon"/>}} | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = '''Pelecaniformes''' | ordo_autorstvo = [[Richard Bowdler Sharpe|Sharpe]], 1891 | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]] | razdioba = {{plainlist| * [[Phaethontidae]] *†[[Prophaethontidae]] *†''[[Clymenoptilon]]'' *†''[[Phaethusavis]]'' *†''[[Novacaesareala]]''? *†''[[Zhylgaia]]''}} }} '''Phaethontiformes''' su red ptica. Sadrže jednu postojeću porodicu, [[Fetoni|fetone]] (Phaethontidae), i jednu izumrlu porodicu [[Prophaethontidae]] iz ranog [[kenozoik]]a. Opisano je nekoliko fosilnih rodova, s dobro očuvanim fosilima poznatim još iz [[paleocen]]a.<ref name=":0"/> Podrijetlo skupine moglo bi biti i ranije ako se enigmatična vodena ptica ''[[Novacaesareala]]'' iz [[Kasna kreda|kasne]] [[Kreda (geološki period)|krede]] ili najranijeg paleocena [[New Jersey]]a smatra fetonom.<ref name="Mayr Scofield"/> Mnogi fosilni taksoni Phaethontiformes poznati su iz paleocena i [[Eocen|eocena]], ali fosilni zapis postaje mnogo oskudniji nakon [[oligocen]]a. To sugerira da se otprilike u to vrijeme skupina možda iselila iz priobalnih staništa gdje ih je bilo lakše fosilizirati i razvila [[Pelagijska zona|pelagički]] način života koji su i danas zadržali rijetki preživjeli članovi.<ref name=":0"/> Fetoni su se tradicionalno svrstavali u [[Red (taksonomija)|red]] [[Pelikanke|Pelecaniformes]], koji je obuhvaćao [[Nesiti|nesite]], [[Vranci|vrance]], [[zmijovratke]], [[blune]] i [[Brzani|brzane]]; u taksonomiji Sibley-Ahlquist, Pelecaniformes su ujedinjeni s drugim skupinama u veliku skupinu "Ciconiiformes". Nedavno je utvrđeno da je ova grupacija masovno [[Monofilija|nemonofiletska]] (nedostaju joj bliži srodnici udaljeno srodnih grupa) i ponovno se podijelila. Mikroskopska analiza strukture ljuske jajeta koju je 1995. godine proveo Konstantin Mihajlov otkrila je da ljuskama jaja tropskih ptica nedostaje pokrov od debelog mikroglobularnog materijala drugih vrsta Pelecaniformes.<ref name="Mikhailov 1995"/> Neke rane studije u posljednjem desetljeću sugerirale su da su Phaethontiformes udaljeno povezani s [[Cjevonosnice|Procellariiformes]],<ref name="Mayr 2003"/><ref name="Bourdon et al"/> ali od 2004. godine svrstani su u [[Metaves]], odnosno u liniju bez afiniteta s Procellariiformes, prema rezultatima najnovijih molekularnih studija.<ref name="Fain houde 2004"/><ref name="Ericson et al 2006"/><ref name="Hackett et al 2008"/><ref name="Naish 2012"/> Rad Jarvisa ''i suradnika'' iz 2014. pod nazivom "Analize cijelog genoma rješavaju rane grane u stablu života modernih ptica" najviše povezuje Phaethontiformes sa [[Sunčanica (ptica)|sunčanicom]] i [[kagu]]om iz [[Eurypygiformes]], pri čemu ova dva klada tvore sestrinsku skupinu "osnovnih vodenih ptica", [[Aequornithes|Aequornithesa]], a hipoteza o Metavesima je napuštena.<ref name="Jarvis 2014"/> == Izvori== {{Izvori|refs= <ref name="raspon">{{Cite journal |last1=Mayr |first1=G. |last2=De Pietri |first2=V. L. |last3=Love |first3=L. |last4=Mannering |first4=A. |last5=Crouch |first5=E. |last6=Reid |first6=C. |last7=Scofield |first7=R. P. |title=Partial skeleton from the Paleocene of New Zealand illuminates the early evolutionary history of the Phaethontiformes (tropicbirds) |year=2023 |journal=Alcheringa: An Australasian Journal of Palaeontology |volume=47 |issue=3 |pages=315–326 |doi=10.1080/03115518.2023.2246528 |doi-access=free |bibcode=2023Alch...47..315M }}</ref> <ref name=":0">{{Cite journal |last1=Mayr |first1=Gerald |last2=De Pietri |first2=Vanesa L. |last3=Love |first3=Leigh |last4=Mannering |first4=Al |last5=Crouch |first5=Erica |last6=Reid |first6=Catherine |last7=Scofield |first7=R. Paul |date=2023-07-03 |title=Partial skeleton from the Paleocene of New Zealand illuminates the early evolutionary history of the Phaethontiformes (tropicbirds) |journal=Alcheringa: An Australasian Journal of Palaeontology |language=en |volume=47 |issue=3 |pages=315–326 |doi=10.1080/03115518.2023.2246528 |issn=0311-5518 |doi-access=free |bibcode=2023Alch...47..315M}}</ref> <ref name="Mayr Scofield">{{Citiranje časopisa |last1=Mayr |first1=Gerald |last2=Scofield |first2=R. Paul |date=2016-01-02 |title=New avian remains from the Paleocene of New Zealand: the first early Cenozoic Phaethontiformes (tropicbirds) from the Southern Hemisphere |url=http://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/02724634.2015.1031343 |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=36 |issue=1 |article-number=e1031343 |doi=10.1080/02724634.2015.1031343 |bibcode=2016JVPal..36E1343M |s2cid=130026060 |issn=0272-4634 |url-access=subscription |language=en}}</ref> <ref name="Mikhailov 1995">{{Citiranje časopisa | author= Mikhailov, Konstantin E. | title=Eggshell structure in the shoebill and pelecaniform birds: comparison with hamerkop, herons, ibises and storks |journal=Canadian Journal of Zoology |year= 1995 |issue=9 |volume=73 |pages= 1754–70 | doi=10.1139/z95-207}}</ref> <ref name="Mayr 2003">{{Citiranje časopisa | last1 = Mayr | first1 = G | year = 2003 | title = The phylogenetic affinities of the Shoebill (''Balaeniceps rex'') | journal = Journal für Ornithologie | volume = 144 | issue = 2 | pages = 157–175 | doi=10.1007/bf02465644 | bibcode = 2003JOrni.144..157M | s2cid = 36046887 }}</ref> <ref name="Bourdon et al">{{Citiranje časopisa | last1 = Bourdon | first1 = E. | display-authors = etal | year = 2005 | title = Earliest African neornithine bird: A new species of Prophaethontidae (Aves) from the Paleocene of Morocco | journal = J. Vertebr. Paleontol. | volume = 25 | issue = 1 | pages = 157–170 | doi=10.1671/0272-4634(2005)025[0157:eanban]2.0.co;2 | s2cid = 86218884}}</ref> <ref name="Fain houde 2004">{{Citiranje časopisa | last1 = Fain | first1 = M.G. | last2 = Houde | first2 = P. | year = 2004 | title = Parallel radiations in the primary clades of birds | journal = Evolution | volume = 58 | issue = 11 | pages = 2558–73 | doi=10.1554/04-235 | pmid=15612298 | s2cid = 1296408 }}</ref> <ref name="Ericson et al 2006">{{Citiranje časopisa | last1 = Ericson | first1 = G.P. | display-authors = etal | year = 2006 | title = Diversification of Neoaves: integration of molecular sequence data and fossils | journal = Biol. Lett. | volume = 2 | issue = 4| pages = 543–547 | doi=10.1098/rsbl.2006.0523 | pmid=17148284 | pmc=1834003}}</ref> <ref name="Hackett et al 2008">{{Citiranje časopisa |last=Hackett |first=S. |display-authors=etal |year=2008 |title=A Phylogenomic Study of Birds Reveals Their Evolutionary History |journal=Science|volume=320|issue=5884|pages=1763–1768 |bibcode=2008Sci...320.1763H|doi=10.1126/science.1157704|pmid=18583609}}</ref> <ref name="Naish 2012">Naish, D. (2012). "Birds." Pp. 379–423 in Brett-Surman, M.K., Holtz, T.R., and Farlow, J. O. (eds.), ''The Complete Dinosaur (Second Edition)''. Indiana University Press (Bloomington & Indianapolis).</ref> <ref name="Jarvis 2014">{{Citiranje časopisa | last1 = Jarvis | first1 = Erich D. | display-authors = etal | year = 2014 | title = Whole-genome analyses resolve early branches in the tree of life of modern birds | journal = Science | volume = 346 | issue = 6215| pages = 1320–1331 | doi = 10.1126/science.1253451 | pmid=25504713 | pmc=4405904| bibcode = 2014Sci...346.1320J }}</ref> }} {{Ptice}} [[Kategorija:Redovi Neoaves]] d0q4yy5yugvrqqxe3vzk6aq1gxtd25q 14 816940 7578268 7577467 2026-08-16T05:38:41Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Anglosaski vladari u Engleskoj|Anglosaski vladari u Engleskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578268 wikitext text/x-wiki [[Eduard I. Stariji|Eduard Stariji]], kralj anglosaksonski [[Kategorija:Anglosaski vladari u Engleskoj]] rbcqfjzl9e7j8lxdcz5h6c5haiqgrmk 0 816963 7578422 7577666 2026-08-16T10:29:27Z Fraxinus 3144 +[[Kategorija:Omiš]]; +[[Kategorija:Požari u Hrvatskoj]]; +[[Kategorija:Požari u 21. stoljeću]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578422 wikitext text/x-wiki {{izvori}} Veliki požar Omiške općine planuo je 13. kolovoza 2026. godine u ranim večernjim satima (oko 20:30) na području [[Lokva Rogoznica|Lokve Rogoznice]], nošen izrazito jakim i nepovoljnim vjetrom munjevito se proširio priobaljem prema [[Omiš|Omišu]], zahvativši naselja [[Mimice]], [[Stanići (Omiš)|Staniće]], Mediće, Nemiru i sam rub grada. Opožareno je oko 1,000 hektara. Zbog iznimne opasnosti evakuirano je više od 2.000 stanovnika i turista, od kojih su mnogi spašavani i morskim putem. U gašenju je sudjelovalo oko 300 vatrogasaca iz 9 različitih hrvatskih županija uz zračnu potporu. Događaj je zbog razmjera štete, ozlijeđenih osoba i dramatičnih okolnosti svrstan među najteže i najrazornije požare u novijoj hrvatskoj povijesti. [[Kategorija:Omiš]] [[Kategorija:Požari u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Požari u 21. stoljeću]] owq1to7grl2zj0qghxdh5bsxd6iyb7k 7578424 7578422 2026-08-16T10:31:33Z Fraxinus 3144 Fraxinus premješta stranicu [[Veliki požar Omiške općine]] na [[Požar kod Omiša 2026.]] 7578422 wikitext text/x-wiki {{izvori}} Veliki požar Omiške općine planuo je 13. kolovoza 2026. godine u ranim večernjim satima (oko 20:30) na području [[Lokva Rogoznica|Lokve Rogoznice]], nošen izrazito jakim i nepovoljnim vjetrom munjevito se proširio priobaljem prema [[Omiš|Omišu]], zahvativši naselja [[Mimice]], [[Stanići (Omiš)|Staniće]], Mediće, Nemiru i sam rub grada. Opožareno je oko 1,000 hektara. Zbog iznimne opasnosti evakuirano je više od 2.000 stanovnika i turista, od kojih su mnogi spašavani i morskim putem. U gašenju je sudjelovalo oko 300 vatrogasaca iz 9 različitih hrvatskih županija uz zračnu potporu. Događaj je zbog razmjera štete, ozlijeđenih osoba i dramatičnih okolnosti svrstan među najteže i najrazornije požare u novijoj hrvatskoj povijesti. [[Kategorija:Omiš]] [[Kategorija:Požari u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Požari u 21. stoljeću]] owq1to7grl2zj0qghxdh5bsxd6iyb7k 7578426 7578424 2026-08-16T10:32:33Z Fraxinus 3144 7578426 wikitext text/x-wiki {{izvori}} '''Požar kod Omiša''' planuo je 13. kolovoza 2026. godine u ranim večernjim satima (oko 20:30) na području [[Lokva Rogoznica|Lokve Rogoznice]], nošen izrazito jakim i nepovoljnim vjetrom munjevito se proširio priobaljem prema [[Omiš|Omišu]], zahvativši naselja [[Mimice]], [[Stanići (Omiš)|Staniće]], Mediće, Nemiru i sam rub grada. Opožareno je oko 1,000 hektara. Zbog iznimne opasnosti evakuirano je više od 2.000 stanovnika i turista, od kojih su mnogi spašavani i morskim putem. U gašenju je sudjelovalo oko 300 vatrogasaca iz 9 različitih hrvatskih županija uz zračnu potporu. Događaj je zbog razmjera štete, ozlijeđenih osoba i dramatičnih okolnosti svrstan među najteže i najrazornije požare u novijoj hrvatskoj povijesti. [[Kategorija:Omiš]] [[Kategorija:Požari u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Požari u 21. stoljeću]] g5y8ikwqvvfohkxqsf3l5ys1e01pr3v 7578428 7578426 2026-08-16T10:38:39Z Fraxinus 3144 7578428 wikitext text/x-wiki '''Požar kod Omiša''' planuo je 13. kolovoza 2026. godine u ranim večernjim satima (oko 20:30) na području [[Lokva Rogoznica|Lokve Rogoznice]], nošen izrazito jakim i nepovoljnim vjetrom munjevito se proširio priobaljem prema [[Omiš|Omišu]], zahvativši naselja [[Mimice]], [[Stanići (Omiš)|Staniće]], Mediće, Nemiru i sam rub grada. Opožareno je oko 1,000 hektara.<ref name=":1">[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pozar-u-lokvi-rogoznici-prosirio-se-na-omis-cekaju-se-kanaderi-12860337 Požar u Lokvi Rogoznici proširio se na Omiš, čekaju se kanaderi] HRT Preuzeto 16. kolovoza 2026.</ref><ref name=":2">[https://www.index.hr/vijesti/clanak/noc-protekla-mirno-otkriveno-odakle-se-katastrofalan-pozar-prosirio-na-omis/2824134.aspx Noć protekla mirno, otkriveno odakle se katastrofalan požar proširio na Omiš] Index.hr Preuzeto 16. kolovoza 2026.</ref> Zbog iznimne opasnosti evakuirano je više od 2.000 stanovnika i turista, od kojih su mnogi spašavani i morskim putem.<ref name=":1"/><ref name=":2"/> U gašenju je sudjelovalo oko 300 vatrogasaca iz 9 različitih hrvatskih županija uz zračnu potporu.<ref name=":1"/><ref name=":2"/> Događaj je zbog razmjera štete, ozlijeđenih osoba i dramatičnih okolnosti svrstan među najteže i najrazornije požare u novijoj hrvatskoj povijesti. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Omiš]] [[Kategorija:Požari u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Požari u 21. stoljeću]] bw2f24er7g1841vzpm6tsq6wpxtbgtk 0 816965 7577969 7577765 2026-08-15T14:33:55Z Flamingounicorn 243866 7577969 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #e19891 | slika = | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 23 | trajanje = | mreža = [[ABC]] | premijera = {{premijera|3|10|2004}} | finale = {{finale|22|5|2005}} | u_hrv = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | premijera_hrv = {{premijera|17|2|2005}} | finale_hrv = {{finale|28|7|2005}} | ostale mreže = {{hlist|[[Disney+]]|[[Star Life]]}} | web_stranica = | imdb_id = 0410975 }}'''Prva sezona''' američke dramske televizijske serije ''[[Kućanice]]'' prikazivala se od [[3. listopada]] [[2004.]] do [[2. svibnja]] [[2005.]] na [[ABC]]-u. Sezona se sastoji od 23 epizode.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/DesperateHousewives/|title=Desperate Housewives (a Titles & Air Dates Guide)|language=en|website=epguides.com|access-date=15. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260422120330/https://epguides.com/DesperateHousewives/|archive-date=22. travnja 2026.}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj premijerno emitirala od [[17. veljače]] do [[28. srpnja]] [[2005.]] na [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]]. ==Radnja== Priča prati Mary Alice Young, naizgled savršenu kućanicu koja počini [[samoubojstvo]] jer se boji da će na vidjelo izaći mračna tajna vezana uz nju, njezina supruga i njihova sina. U prvoj su epizodi predstavljanje njezine četiri bliske prijateljice i glavne junakinje serije: Susan Mayer, Lynette Scavo, Bree Van de Kamp i Gabrielle Solis. Sve žive u predgrađu Fairviewa, u ulici Wisteria Lane. Mary Alice pripovijeda seriju iz zagrobnog života te opisuje kako njezine prijateljice pokušavaju otkriti razlog njezina samoubojstva, dok se istodobno nose s problemima osobnih života.<ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/serije/1073/kucanice.aspx|title=Kućanice|access-date=15. kolovoza 2026.|website=mojtv.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20250907084701/https://mojtv.hr/serije/1073/kucanice.aspx|archive-date=7. rujna 2025.}}</ref> ==Uloge== *[[Teri Hatcher]] kao [[Susan Mayer]] *[[Felicity Huffman]] kao [[Lynette Scavo]] *[[Marcia Cross]] kao [[Bree Van de Kamp]] *[[Eva Longoria]] kao [[Gabrielle Solis]] *[[Nicollette Sheridan]] kao [[Edie Britt]] *[[Steven Culp]] kao Rex Van de Kamp *[[Ricardo Antonio Chavira]] kao Carlos Solis *[[Mark Moses]] kao Paul Young *[[Andrea Bowen]] kao Julie Mayer *[[Jesse Metcalfe]] kao John Rowland *[[Cody Kasch]] kao Zach Young *[[Brenda Strong]] kao Mary Alice Young *[[James Denton]] kao Mike Delfino ==Epizode== <onlyinclude>{{Popis epizoda |članak = Kućanice (1. sezona) |boja = #e19891 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Pilot |datum1 = {{premijera|3|10|2004}} |sadržaj1 = Mary Alice počini samoubojstvo, a njezine prijateljice pokušavaju shvatiti što se dogodilo dok se nose s vlastitim kaosom, od Susanine borbe s Edie oko Mikea do Gabrielline veze s vrtlarom. Bree se suočava s Rexovim zahtjevom za razvod, Lynette s neukrotivom djecom, a otkriće poruke ucjene otvara pitanje što je Mary Alice skrivala. |naslov2 = Ah, a ispod / Ah, But Underneath |datum2 = {{premijera|10|10|2004}} |sadržaj2 = Prijateljice razmišljaju treba li Paul znati za poruku ucjene, dok on potajno uklanja tajanstvenu škrinju iz dvorišta. Susan i Edie nastavljaju sukob oko Mikea, Gabrielle se boji da je Carlos otkrio njezinu aferu s vrtalrom, a Lynettein pokušaj strože discipline završava loše. |naslov3 = Lijepa mala slika / Pretty Little Picture |datum3 = {{premijera|17|10|2004}} |sadržaj3 = Žene organiziraju večeru u čast Mary Alice, dok se Bree i Rex javno posvađaju zbog terapije i on se odseli. Susan upada u nove nevolje s Karlom, Gabrielle je ucijenjena zbog veze s Johnom, a Bree pronalazi snimku terapije s Mary Aliceinim imenom. |naslov4 = Tko je ta žena? / Who's That Woman? |datum4 = {{premijera|24|10|2004}} |sadržaj4 = Prijateljice otkrivaju da je Mary Alice zapravo Angela, dok Susan pokušava spriječiti da je Martha ucjenjuje zbog požara. Carlos sumnja na Gabriellinu nevjeru, Bree se bori s Andrewovom pobunom, a Paul angažira privatnog istražitelja. |naslov5 = Uđi, stranče / Come In, Stranger |datum5 = {{premijera|31|10|2004}} |sadržaj5 = Provala uznemiri susjedstvo, a Susan izlazi s policajcem dok Mike skriva da je on pravi provalnik. Juanita stiže nadzirati Gabrielle, Lynette pokušava upisati blizance u privatnu školu, a Bree se zbližava sa Zachom koji nagovještava razlog majčina samoubojstva. |naslov6 = Trčiš da bi mirovao / Running to Stand Still |datum6 = {{premijera|7|11|2004}} |sadržaj6 = Zach nestaje jer ga je Paul smjestio u ustanovu, a Susan i Julie pokušavaju doznati više o obiteljskoj tajni. Gabrielle se boji da John gubi interes, Lynette se sukobljava s drugom majkom u školi i uzima dječji lijek kako bi stigla pripremiti predstavu, a Zach spominje ime Dana. |naslov7 = Sve što možeš / Anything You Can Do |datum7 = {{premijera|21|11|2004}} |sadržaj7 = Susan otkriva ime Dana, dok se Gabriellina veza s Johnom dodatno zakomplicira i Juanita postaje odlučna razotkriti ih. Lynette sve više ovisi o lijekovima, Rex traži razvod, Mike skriva Kendru, a Andrew pijan pregazi Juanitu nakon što je snimila Gabrielle i Johna. |naslov8 = Kriv / Guilty |datum8 = {{premijera|28|11|2004}} |sadržaj8 = Bree i Rex prikrivaju Andrewovu krivnju za nesreću, ali Bree je šokirana njegovom potpunom bešćutnošću. Susan otkriva Mikeove tajne i prekida s njim, Lynette priznaje ovisnost, a Paul ubije Martha Huber nakon što se otkrije da je bila ucjenjivačica. |naslov9 = Sumnjičavi umovi / Suspicious Minds |datum9 = {{premijera|12|12|2004}} |sadržaj9 = Gabrielle organizira modnu reviju, dok žene raspravljaju o Marthinom nestanku, a Paul potajno zakapa njezino tijelo. Susan saznaje za Gabriellinu aferu, Carlos završava u pritvoru, a Zach bježi iz ustanove i pojavljuje se u Julieinoj sobi. |naslov10 = Vrati se meni / Come Back to Me |datum10 = {{premijera|19|12|2004}} |sadržaj10 = Maisy Gibbons se vraća i Bree otkriva da je Rex posjećivao prostitutku, dok Gabrielle ostaje bez novca i skriva stvari u Breeinoj garaži. Lynette postaje ljubomorna na dadilju Claire, a Susan i Mike pronalaze Zacha kod Julie i vraćaju ga Paulu. |naslov11 = Kreni dalje / Move On |datum11 = {{premijera|9|1|2005}} |sadržaj11 = Edie organizira potragu za Marthom, a njezina sestra Felicia stiže istražiti nestanak. Bree izlazi s ljekarnikom Georgeom, Paul podmeće Marthin nakit Mikeu, Lynette otpusti Claire, Gabrielle se vraća manekenstvu, a Marthino tijelo napokon bude pronađeno. |naslov12 = Svaki dan mala smrt / Every Day a Little Death |datum12 = {{premijera|16|1|2005}} |sadržaj12 = Stanovnici Wisteria Lanea otkrivaju Marthino tijelo, a Susan priznaje Edie da je ona izazvala požar, što dovodi do burne osvete. Bree odbija Georgeov napredak, Lynette se muči s dječjim vrtićem, Carlos je pušten uz ograničenja, a Mikeov pravi zadatak izlazi na vidjelo kada ga Noah Taylor podsjeti da mora pronaći Deirdre. |naslov13 = Tvoja krivica / Your Fault |datum13 = {{premijera|23|1|2005}} |sadržaj13 = Lynette otkriva da je Rodney varao suprugu i da je Tom to godinama znao, dok Susan pokušava zaustaviti Julieinu vezu sa Zachom. Bree odbija Rexove pokušaje pomirenja, Gabrielle odbija Johnov prijedlog braka, a Paul pazi da Susan ne dozna previše o prošlosti Youngovih. |naslov14 = Ljubav je u zraku / Love Is in the Air |datum14 = {{premijera|13|2|2005}} |sadržaj14 = Susan se veseli [[Valentinovo|Valentinovu]], ali Mike bude ranjen dok traži tragove o Deirdre, a Bree se šokira kad Rex prizna sklonost [[Sadomazohizam|sadomazohizmu]]. Felicia prepoznaje Mary Alice kao Angelu iz bolnice u Utahu, a Susan počinje sumnjati da je Mike povezan s Marthinim ubojstvom. |naslov15 = Nemoguće / Impossible |datum15 = {{premijera|20|2|2005}} |sadržaj15 = Mike bude uhićen zbog Marthinog ubojstva, Susan ga brani pa prekida s njim kad otkrije njegovu prošlost. Gabrielle odbija ucjenu Justinova cimera, Bree sprječava Danielle da bude s Johnom, a Julie prekida sa Zachom nakon što vidi njegovu mračnu narav. |naslov16 = Dame koje ručaju / The Ladies Who Lunch |datum16 = {{premijera|27|3|2005}} |sadržaj16 = Bree pokušava zaštititi Rexa od skandala s Maisy, dok Gabrielle i Carlos ostaju bez novca usred puknuća kanalizacije. Susan se zbližava s Edie i predlaže da provale u Paulovu kuću kako bi pronašle dokaze o njegovoj ulozi u Marthinom ubojstvu. |naslov17 = Neće biti truba / There Won't Be Trumpets |datum17 = {{premijera|3|4|2005}} |sadržaj17 = Juanita se probudi iz kome pa umre prije nego što otkrije Gabriellinu aferu, a bolnica Gabrielle nudi veliku odštetu. Bree i Rex razmišljaju o slanju Andrewa u kamp, Lynette upoznaje Alisu, a Mike daje Susan pismo s istinom o svojoj prošlosti. |naslov18 = Djeca će slušati / Children Will Listen |datum18 = {{premijera|10|4|2005}} |sadržaj18 = Susanina majka Sophie stiže nenadano, a policija pronalazi škrinju s tijelom u jezeru, dok Zach brani Paula. Carlos prisiljava Gabrielle na potpis ugovora, Bree i Rex posjećuju Andrewa u kampu, a Felicia otkriva Zachu da je njegovo pravo ime Dana. |naslov19 = Živjeti sam i uživati / Live Alone and Like It |datum19 = {{premijera|17|4|2005}} |sadržaj19 = Gabrielle saznaje da je trudna i shvaća da je Carlos namjerno sabotirao kontracepciju, dok George ponovno pokušava osvojiti Bree. Susan sumnja da je Paul podmetnuo požar, Mike počinje istraživati njegovu prošlost, a Zach počinje pratiti Julie. |naslov20 = Nema više straha / Fear No More |datum20 = {{premijera|1|5|2005}} |sadržaj20 = Gabrielle saznaje da je trudna i shvaća da je Carlos namjerno sabotirao kontracepciju, dok George ponovno pokušava osvojiti Bree. Susan sumnja da je Paul podmetnuo požar, Mike počinje istraživati njegovu prošlost, a Zach počinje pratiti Julie. |naslov21 = Nedjelja u parku s Georgeom / Sunday in the Park with George |datum21 = {{premijera|8|5|2005}} |sadržaj21 = Edie upozorava Bree na Georgea, dok on potajno pogoršava Rexovo zdravlje. Susan otkriva istinu o Mikeovoj prošlosti, Gabrielle priznaje Johnu da je trudna, a Felicia počinje planirati kako istjerati Paula iz susjedstva. |naslov22 = Doviđenja za sada / Goodbye for Now |datum22 = {{premijera|15|5|2005}} |sadržaj22 = Edie se ljuti kad se Susan i Mike sele zajedno, Lynettein strah od Annabel dovodi do toga da Tom izgubi posao. Bree i Rex se ponovno sukobe zbog Georgeovih laži, Carlos dobiva osam godina zatvora, a Felicia daje Mikeu Marthin dnevnik pa on kreće za Paulom. |naslov23 = Jedan divan dan / One Wonderful Day |datum23 = {{premijera|22|5|2005}} |sadržaj23 = Otkriva se da je Mary Alice ubila Deirdre kako bi zadržala Zacha, a njezino tijelo zakopala ispod bazena. Mike pokušava ubiti Paula, Zach prijeti Susan, Rex umire misleći da ga je Bree otrovala, a Betty Applewhite stiže u Wisteria Lane. |datumHR1={{premijera|17|2|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 17. veljače 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=|date=17. veljače 2005.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Kućanice, serija|access-date=15. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR2={{premijera|24|2|2005}} |datumHR3={{premijera|3|3|2005}} |datumHR4={{premijera|10|3|2005}} |datumHR5={{premijera|17|3|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 17. ožujka 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=|date=17. ožujka 2005.|page=63|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Kućanice, serija|access-date=15. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR6={{premijera|24|3|2005}} |datumHR7={{premijera|31|3|2005}} |datumHR8={{premijera|7|4|2005}} |datumHR9={{premijera|13|4|2005}} |datumHR10={{premijera|21|4|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 21. travnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=|date=21. travnja 2005.|page=63|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Kućanice, serija|access-date=15. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR11={{premijera|28|4|2005}} |datumHR12={{premijera|5|5|2005}} |datumHR13={{premijera|12|5|2005}} |datumHR14={{premijera|19|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 19. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=|date=19. svibnja 2005.|page=63|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Kućanice, serija|access-date=15. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR15={{premijera|26|5|2005}} |datumHR16={{premijera|2|6|2005}} |datumHR17={{premijera|9|6|2005}} |datumHR18={{premijera|16|6|2005}} |datumHR19={{premijera|23|6|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 23. lipnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=|date=23. lipnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Kućanice, serija|access-date=15. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR20={{premijera|7|7|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 7. srpnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=|date=7. srpnja 2005.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Kućanice, serija|access-date=15. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR21={{premijera|14|7|2005}} |datumHR22={{premijera|21|7|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 21. srpnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=|date=21. srpnja 2005.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Kućanice, serija|access-date=15. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR23={{premijera|28|7|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 28. srpnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|issue=|date=28. srpnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=Kućanice, serija|access-date=15. kolovoza 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} [[Kategorija:Televizijske sezone]] 37b4d8dz0i3ydyx696e56gao6je7zjl 0 816966 7578103 7577808 2026-08-15T20:43:52Z ~2026-44764-90 369681 titule 7578103 wikitext text/x-wiki '''Mahaut''' (izgovor: [mao]/[maˈhawθ]) jest jedan od oblika imena '''[[Matilda]]''' (''Maud''). Najpoznatije nositeljice imena: *[[Matilda I., bulonjska grofica|Matilda I. Bulonjska]] — kraljica Engleza *[[Matilda II., bulonjska grofica|Matilda II. Bulonjska]] *[[Matilda, grofica Artoisa]] *[[Matilda Châtillonska]] — grofica Valoisa [[Kategorija:Imena]] t6fwas1sjlie70hsvt96fblpev458jb 0 816967 7578004 7577814 2026-08-15T15:49:48Z ~2026-44885-13 369660 Link 7578004 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Maud Normandy.jpg|200px|mini|<center>Matilda</center>]] '''Matilda Normanska''' († 1006.) (''Mathilde'', ''Maud'', ''[[Mahaut]]'')<ref>{{cite book |last1=Hanley |first1=Catherine |title=Matilda - Empress, Queen, Warrior |date=2019 |publisher=[[Yale University Press]] |page=8 |url=https://books.google.com/books?id=Tw-LDwAAQBAJ&pg=PA8 |access-date=December 25, 2025}}</ref> bila je srednjovjekovna plemkinja, kći [[Rikard I., vojvoda Normandije|Rikarda I. Normanskoga]] i njegove žene [[Gunnor]] te sestra [[Hawise Normanska|Hawise]]. Matilda se udala za [[Odo II. od Bloisa|Oda II. od Bloisa]], premda je umrla mlada, bez djece te je udovac Odo ušao u sukob s njenim bratom [[Rikard II., normanski vojvoda|Rikardom II. Normanskim]] zbog vraćanja miraza. Francuski kralj [[Robert II., kralj Francuske|Robert II.]] intervenirao je u korist grofa Oda. ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Normanska dinastija]] g5oednkkqd5q4voxwxq4ckqp6845gwd 7578262 7578004 2026-08-16T05:35:48Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Francuzi|Francuzi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578262 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Maud Normandy.jpg|200px|mini|<center>Matilda</center>]] '''Matilda Normanska''' († 1006.) (''Mathilde'', ''Maud'', ''[[Mahaut]]'')<ref>{{cite book |last1=Hanley |first1=Catherine |title=Matilda - Empress, Queen, Warrior |date=2019 |publisher=[[Yale University Press]] |page=8 |url=https://books.google.com/books?id=Tw-LDwAAQBAJ&pg=PA8 |access-date=December 25, 2025}}</ref> bila je srednjovjekovna plemkinja, kći [[Rikard I., vojvoda Normandije|Rikarda I. Normanskoga]] i njegove žene [[Gunnor]] te sestra [[Hawise Normanska|Hawise]]. Matilda se udala za [[Odo II. od Bloisa|Oda II. od Bloisa]], premda je umrla mlada, bez djece te je udovac Odo ušao u sukob s njenim bratom [[Rikard II., normanski vojvoda|Rikardom II. Normanskim]] zbog vraćanja miraza. Francuski kralj [[Robert II., kralj Francuske|Robert II.]] intervenirao je u korist grofa Oda. ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Normanska dinastija]] [[Kategorija:Francuzi]] 1iotvp4w6kc8venstzd52brojy5mnbl 0 816970 7577932 2026-08-15T13:04:23Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sigmatanthus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Galipeeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Sigmatanthus'''''...«. 7577932 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sigmatanthus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Galipeeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Sigmatanthus''''' | genus_autorstvo = Huber ex Emmerich | species = ''S. trifoliatus'' | dvoimeno = ''Sigmatanthus trifoliatus'' | dvoimeno_autorstvo = Huber ex Emmerich }} '''''Sigmatanthus''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Jedina prihvaćena vrsta je ''Sigmatanthus trifoliatus'' <small>Huber ex Emmerich</small>. Rod je valjano objavila Margarida Emmerich 1978. u Rodriguésia 30(45): 267, premda je Jacques Huber ime ''Sigmatanthus trifoliatus'' mnogo ranije predložio na herbarijskoj etiketi, in schedula. Kew danas prihvaća rod i vrstu te navodi samo jednu vrstu i prirodni areal u sjevernom i sjeveroistočnom Brazilu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35959-1 Kew], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Taksonomska povijest mu je zanimljiva. Ducke je 1922. istu biljku opisao kao ''Raputia sigmatanthus'' ''Ducke'', dok je na materijalu već postojalo Huberovo rukopisno ime ''Sigmatanthus trifoliatus''. Emmerich je pri reviziji kompleksa ''[[Raputia]]'' utvrdila da se vrsta toliko razlikuje građom cvijeta da zaslužuje zaseban rod i tako formalno prihvatila Huberovu zamisao. Kew danas ''Raputia sigmatanthus'' vodi kao homotipski sinonim ''S. trifoliatus''.<ref name="Rodriguésia ">[https://hemeroteca-pdf.bn.gov.br/144398/per144398_1978_00045.pdf?utm Rodriguésia], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Sigmatanthus'' <small>Huber ex Emmerich</small> monotipski je rod rutovki (''[[Rutaceae]]'') iz podtribusa ''[[Galipeinae]]'' i tribusa ''[[Galipeeae]]''. Biljka je manje [[stablo]] ili visok [[grm]]. Mladi dijelovi prekriveni su sivkastožutim dlačicama, dok starije grančice ogole i postaju hrapave i uzdužno izbrazdane. [[Listovi]] su tročlano sastavljeni, s peteljkom uglavnom 5–9 cm dugom. Liske su obrnuto jajasto-lancetaste, tanke do nešto kožaste, sitno dlakave i na donjoj strani svjetlije. Srednja liska najveća je, približno 9–15 × 3–8 cm, dok su bočne manje i gotovo sjedeće.<ref name="Rodriguésia "/> [[Cvat]] je vrlo karakterističan jednostavan, uspravan i izdužen grozd, pojedinačno smješten u pazušcu lista. Stapka cvata duga je oko 15–30 cm, dok je cvatući dio znatno kraći, oko 4–6 cm; pri plodonošenju može se produžiti gotovo dvostruko. [[Cvjetovi]] imaju duge stapke, dvospolni su, zigomorfni i izrazito zakrivljeni.<ref name="Rodriguésia "/> [[Čaška]] je približno zvonasta s pet dugih trokutastih režnjeva. Vjenčić je sigmoidno zakrivljen, a latice su žljezdaste, međusobno priljubljene i samo rijetko doista srasle. Upravo se na taj osebujni oblik cvijeta odnosi ime roda — sama Emmerich navodi da ime karakterizira tipičan oblik cvjetova.<ref name="Rodriguésia "/> [[Cvijet]] ima samo 2 fertilna [[prašnik]]a. Antere imaju vrlo duge bazalne nastavke, otprilike jednake duljine kao sama antera. Uz njih se nalazi 5 dugih nitastih staminodija; zajedno s prašničkim nitima tvore cjevastu strukturu koja je pri osnovi ili u donjoj trećini priljubljena uz cijev vjenčića. Ovo je bilo važno pri odvajanju roda: Ducke je prvotno opisao samo tri staminodija, ali je Emmerich detaljnim pregledom ustanovila da ih je zapravo pet.<ref name="Rodriguésia "/> Nektarijski disk je čašast i slabo peterozub. Plodnica se sastoji od 5 gotovo slobodnih karpela, povezanih zajedničkim dugim vratom [[Tučak|tučka]]; svaki karpel sadrži po dva sjemena zametka. [[Plod]] se pri sazrijevanju razdvaja na pet plodića s kožastim endokarpom, a svaki može sadržavati dvije sjemenke.<ref name="Rodriguésia "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je brazilski [[endem]]. Emmerich je navodila zbirke iz Paráe, Maranhãa, Piauíja i Cearáe te ju je nalazila u sekundarnim šumama, niskim šumama na padinama pa čak i uz mangrove, uglavnom do oko 100 m nadmorske visine. Noviji rad proširuje ekološku sliku i navodi da je rasprostranjena od amazonskih šuma do Caatinge. Kew sažeto navodi sjeverni i sjeveroistočni Brazil. == Ostalo == U Cearái je vrsta poznata kao manacá i mameluco, a u Pernambucu kao sete-cascos. Fitokemijskim istraživanjem izolirana su četiri [[kumarin]]a — [[Seselin|seselin]], [[Osthol|osthol]], [[Coumurrayin|coumurrayin]] i [[Braylin|braylin]] — te četiri furokinolinska [[Alkaloidi|alkaloida]]: [[Evolitrin|evolitrin]], [[Diktamnin|diktamnin]], [[γ-fagarin]] i [[Skimianin|skimianin]]. U eteričnim uljima identificirano je 28 sastavnica; u listovima je glavna bila β-kariofilen (33,2 %), u korijenu germakren-D (28,1 %), a u deblu bornil-acetat (14,7 %). Autori te spojeve razmatraju i kao kemotaksonomske pokazatelje srodnosti unutar Galipeinae.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0305197820303793?utm Chemical constituents of Sigmatanthus trifoliatus Huber ex Emmerich (Rutaceae)], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Raputia sigmatanthus'' <small>Ducke</small> in Arch. Jard. Bot. Rio de Janeiro 3: 185 (1922) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] cbkt1insygfrgz2u6ob1gt2jrewxfr4 7577933 7577932 2026-08-15T13:04:41Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Sigmatanthus]] na [[Sigmatanthus trifoliatus]] 7577932 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sigmatanthus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Galipeeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Sigmatanthus''''' | genus_autorstvo = Huber ex Emmerich | species = ''S. trifoliatus'' | dvoimeno = ''Sigmatanthus trifoliatus'' | dvoimeno_autorstvo = Huber ex Emmerich }} '''''Sigmatanthus''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Jedina prihvaćena vrsta je ''Sigmatanthus trifoliatus'' <small>Huber ex Emmerich</small>. Rod je valjano objavila Margarida Emmerich 1978. u Rodriguésia 30(45): 267, premda je Jacques Huber ime ''Sigmatanthus trifoliatus'' mnogo ranije predložio na herbarijskoj etiketi, in schedula. Kew danas prihvaća rod i vrstu te navodi samo jednu vrstu i prirodni areal u sjevernom i sjeveroistočnom Brazilu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35959-1 Kew], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Taksonomska povijest mu je zanimljiva. Ducke je 1922. istu biljku opisao kao ''Raputia sigmatanthus'' ''Ducke'', dok je na materijalu već postojalo Huberovo rukopisno ime ''Sigmatanthus trifoliatus''. Emmerich je pri reviziji kompleksa ''[[Raputia]]'' utvrdila da se vrsta toliko razlikuje građom cvijeta da zaslužuje zaseban rod i tako formalno prihvatila Huberovu zamisao. Kew danas ''Raputia sigmatanthus'' vodi kao homotipski sinonim ''S. trifoliatus''.<ref name="Rodriguésia ">[https://hemeroteca-pdf.bn.gov.br/144398/per144398_1978_00045.pdf?utm Rodriguésia], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Sigmatanthus'' <small>Huber ex Emmerich</small> monotipski je rod rutovki (''[[Rutaceae]]'') iz podtribusa ''[[Galipeinae]]'' i tribusa ''[[Galipeeae]]''. Biljka je manje [[stablo]] ili visok [[grm]]. Mladi dijelovi prekriveni su sivkastožutim dlačicama, dok starije grančice ogole i postaju hrapave i uzdužno izbrazdane. [[Listovi]] su tročlano sastavljeni, s peteljkom uglavnom 5–9 cm dugom. Liske su obrnuto jajasto-lancetaste, tanke do nešto kožaste, sitno dlakave i na donjoj strani svjetlije. Srednja liska najveća je, približno 9–15 × 3–8 cm, dok su bočne manje i gotovo sjedeće.<ref name="Rodriguésia "/> [[Cvat]] je vrlo karakterističan jednostavan, uspravan i izdužen grozd, pojedinačno smješten u pazušcu lista. Stapka cvata duga je oko 15–30 cm, dok je cvatući dio znatno kraći, oko 4–6 cm; pri plodonošenju može se produžiti gotovo dvostruko. [[Cvjetovi]] imaju duge stapke, dvospolni su, zigomorfni i izrazito zakrivljeni.<ref name="Rodriguésia "/> [[Čaška]] je približno zvonasta s pet dugih trokutastih režnjeva. Vjenčić je sigmoidno zakrivljen, a latice su žljezdaste, međusobno priljubljene i samo rijetko doista srasle. Upravo se na taj osebujni oblik cvijeta odnosi ime roda — sama Emmerich navodi da ime karakterizira tipičan oblik cvjetova.<ref name="Rodriguésia "/> [[Cvijet]] ima samo 2 fertilna [[prašnik]]a. Antere imaju vrlo duge bazalne nastavke, otprilike jednake duljine kao sama antera. Uz njih se nalazi 5 dugih nitastih staminodija; zajedno s prašničkim nitima tvore cjevastu strukturu koja je pri osnovi ili u donjoj trećini priljubljena uz cijev vjenčića. Ovo je bilo važno pri odvajanju roda: Ducke je prvotno opisao samo tri staminodija, ali je Emmerich detaljnim pregledom ustanovila da ih je zapravo pet.<ref name="Rodriguésia "/> Nektarijski disk je čašast i slabo peterozub. Plodnica se sastoji od 5 gotovo slobodnih karpela, povezanih zajedničkim dugim vratom [[Tučak|tučka]]; svaki karpel sadrži po dva sjemena zametka. [[Plod]] se pri sazrijevanju razdvaja na pet plodića s kožastim endokarpom, a svaki može sadržavati dvije sjemenke.<ref name="Rodriguésia "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je brazilski [[endem]]. Emmerich je navodila zbirke iz Paráe, Maranhãa, Piauíja i Cearáe te ju je nalazila u sekundarnim šumama, niskim šumama na padinama pa čak i uz mangrove, uglavnom do oko 100 m nadmorske visine. Noviji rad proširuje ekološku sliku i navodi da je rasprostranjena od amazonskih šuma do Caatinge. Kew sažeto navodi sjeverni i sjeveroistočni Brazil. == Ostalo == U Cearái je vrsta poznata kao manacá i mameluco, a u Pernambucu kao sete-cascos. Fitokemijskim istraživanjem izolirana su četiri [[kumarin]]a — [[Seselin|seselin]], [[Osthol|osthol]], [[Coumurrayin|coumurrayin]] i [[Braylin|braylin]] — te četiri furokinolinska [[Alkaloidi|alkaloida]]: [[Evolitrin|evolitrin]], [[Diktamnin|diktamnin]], [[γ-fagarin]] i [[Skimianin|skimianin]]. U eteričnim uljima identificirano je 28 sastavnica; u listovima je glavna bila β-kariofilen (33,2 %), u korijenu germakren-D (28,1 %), a u deblu bornil-acetat (14,7 %). Autori te spojeve razmatraju i kao kemotaksonomske pokazatelje srodnosti unutar Galipeinae.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0305197820303793?utm Chemical constituents of Sigmatanthus trifoliatus Huber ex Emmerich (Rutaceae)], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Raputia sigmatanthus'' <small>Ducke</small> in Arch. Jard. Bot. Rio de Janeiro 3: 185 (1922) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] cbkt1insygfrgz2u6ob1gt2jrewxfr4 7577935 7577933 2026-08-15T13:04:54Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Sigmatanthus trifoliatus]] na [[Sigmatanthus]] preko preusmjeravanja 7577932 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sigmatanthus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Galipeeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Sigmatanthus''''' | genus_autorstvo = Huber ex Emmerich | species = ''S. trifoliatus'' | dvoimeno = ''Sigmatanthus trifoliatus'' | dvoimeno_autorstvo = Huber ex Emmerich }} '''''Sigmatanthus''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Jedina prihvaćena vrsta je ''Sigmatanthus trifoliatus'' <small>Huber ex Emmerich</small>. Rod je valjano objavila Margarida Emmerich 1978. u Rodriguésia 30(45): 267, premda je Jacques Huber ime ''Sigmatanthus trifoliatus'' mnogo ranije predložio na herbarijskoj etiketi, in schedula. Kew danas prihvaća rod i vrstu te navodi samo jednu vrstu i prirodni areal u sjevernom i sjeveroistočnom Brazilu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35959-1 Kew], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Taksonomska povijest mu je zanimljiva. Ducke je 1922. istu biljku opisao kao ''Raputia sigmatanthus'' ''Ducke'', dok je na materijalu već postojalo Huberovo rukopisno ime ''Sigmatanthus trifoliatus''. Emmerich je pri reviziji kompleksa ''[[Raputia]]'' utvrdila da se vrsta toliko razlikuje građom cvijeta da zaslužuje zaseban rod i tako formalno prihvatila Huberovu zamisao. Kew danas ''Raputia sigmatanthus'' vodi kao homotipski sinonim ''S. trifoliatus''.<ref name="Rodriguésia ">[https://hemeroteca-pdf.bn.gov.br/144398/per144398_1978_00045.pdf?utm Rodriguésia], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Sigmatanthus'' <small>Huber ex Emmerich</small> monotipski je rod rutovki (''[[Rutaceae]]'') iz podtribusa ''[[Galipeinae]]'' i tribusa ''[[Galipeeae]]''. Biljka je manje [[stablo]] ili visok [[grm]]. Mladi dijelovi prekriveni su sivkastožutim dlačicama, dok starije grančice ogole i postaju hrapave i uzdužno izbrazdane. [[Listovi]] su tročlano sastavljeni, s peteljkom uglavnom 5–9 cm dugom. Liske su obrnuto jajasto-lancetaste, tanke do nešto kožaste, sitno dlakave i na donjoj strani svjetlije. Srednja liska najveća je, približno 9–15 × 3–8 cm, dok su bočne manje i gotovo sjedeće.<ref name="Rodriguésia "/> [[Cvat]] je vrlo karakterističan jednostavan, uspravan i izdužen grozd, pojedinačno smješten u pazušcu lista. Stapka cvata duga je oko 15–30 cm, dok je cvatući dio znatno kraći, oko 4–6 cm; pri plodonošenju može se produžiti gotovo dvostruko. [[Cvjetovi]] imaju duge stapke, dvospolni su, zigomorfni i izrazito zakrivljeni.<ref name="Rodriguésia "/> [[Čaška]] je približno zvonasta s pet dugih trokutastih režnjeva. Vjenčić je sigmoidno zakrivljen, a latice su žljezdaste, međusobno priljubljene i samo rijetko doista srasle. Upravo se na taj osebujni oblik cvijeta odnosi ime roda — sama Emmerich navodi da ime karakterizira tipičan oblik cvjetova.<ref name="Rodriguésia "/> [[Cvijet]] ima samo 2 fertilna [[prašnik]]a. Antere imaju vrlo duge bazalne nastavke, otprilike jednake duljine kao sama antera. Uz njih se nalazi 5 dugih nitastih staminodija; zajedno s prašničkim nitima tvore cjevastu strukturu koja je pri osnovi ili u donjoj trećini priljubljena uz cijev vjenčića. Ovo je bilo važno pri odvajanju roda: Ducke je prvotno opisao samo tri staminodija, ali je Emmerich detaljnim pregledom ustanovila da ih je zapravo pet.<ref name="Rodriguésia "/> Nektarijski disk je čašast i slabo peterozub. Plodnica se sastoji od 5 gotovo slobodnih karpela, povezanih zajedničkim dugim vratom [[Tučak|tučka]]; svaki karpel sadrži po dva sjemena zametka. [[Plod]] se pri sazrijevanju razdvaja na pet plodića s kožastim endokarpom, a svaki može sadržavati dvije sjemenke.<ref name="Rodriguésia "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je brazilski [[endem]]. Emmerich je navodila zbirke iz Paráe, Maranhãa, Piauíja i Cearáe te ju je nalazila u sekundarnim šumama, niskim šumama na padinama pa čak i uz mangrove, uglavnom do oko 100 m nadmorske visine. Noviji rad proširuje ekološku sliku i navodi da je rasprostranjena od amazonskih šuma do Caatinge. Kew sažeto navodi sjeverni i sjeveroistočni Brazil. == Ostalo == U Cearái je vrsta poznata kao manacá i mameluco, a u Pernambucu kao sete-cascos. Fitokemijskim istraživanjem izolirana su četiri [[kumarin]]a — [[Seselin|seselin]], [[Osthol|osthol]], [[Coumurrayin|coumurrayin]] i [[Braylin|braylin]] — te četiri furokinolinska [[Alkaloidi|alkaloida]]: [[Evolitrin|evolitrin]], [[Diktamnin|diktamnin]], [[γ-fagarin]] i [[Skimianin|skimianin]]. U eteričnim uljima identificirano je 28 sastavnica; u listovima je glavna bila β-kariofilen (33,2 %), u korijenu germakren-D (28,1 %), a u deblu bornil-acetat (14,7 %). Autori te spojeve razmatraju i kao kemotaksonomske pokazatelje srodnosti unutar Galipeinae.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0305197820303793?utm Chemical constituents of Sigmatanthus trifoliatus Huber ex Emmerich (Rutaceae)], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Raputia sigmatanthus'' <small>Ducke</small> in Arch. Jard. Bot. Rio de Janeiro 3: 185 (1922) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] cbkt1insygfrgz2u6ob1gt2jrewxfr4 0 816972 7577936 2026-08-15T13:04:54Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Sigmatanthus trifoliatus]] na [[Sigmatanthus]] preko preusmjeravanja 7577936 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Sigmatanthus]] 7m0k6ndkc96cdr8bm1elh86y8gitd01 0 816973 7577962 2026-08-15T14:19:40Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Merrillia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Merrillia''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''M. caloxylon'' | dvoimeno...«. 7577962 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Merrillia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Merrillia''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''M. caloxylon'' | dvoimeno = ''Merrillia caloxylon'' | dvoimeno_autorstvo = (Ridl.) Swingle }} '''''Merrillia''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Swingle ga je objavio 1918. u Philippine Journal of Science, serija C, 13: 337. Jedina prihvaćena vrsta je ''Merrillia caloxylon'' <small>(Ridl.) Swingle</small>, čiji je bazionim ''Murraya caloxylon'' <small>Ridl.</small> iz 1908. [[Kew Gardens|Kew]] danas prihvaća Merrillia kao zaseban rod, iako bilježi da je u jednoj alternativnoj klasifikaciji bila uključena u ''[[Murraya]]''.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35828-1 Kew], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda ''Merrillia'' je posvećeno američkom botaničaru [[Elmer Drew Merrill|Elmeru Drewu Merrillu]], dok caloxylon dolazi od grčkoga kalos „lijep” + xylon „drvo”, dakle otprilike „lijepo drvo”. Službeni malezijski rječnik potvrđuje narodne nazive kemuning gajah, kemuning badak, kemuning limau i ketengah.<ref name="Bahasa Melayu ">[https://prpm.dbp.gov.my/Cari1?d=73980&keyword=kemuning&utm Bahasa Melayu], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Opis == To je zimzeleno malo do srednje veliko [[stablo]], obično do oko 20 m, ali postoje nalazi znatno viših primjeraka. [[Deblo]] je kratko i izbrazdano, bez potpornog korijenja, a kora smećkasta do sivkastožuta i sitno ispucala ili se ljušti. [[Listovi]] su naizmjenični i neparno perasto sastavljeni, dugi više od 20 cm, najčešće s 5–13 liski. Liske su tanke, cjelovitog ruba, prema vrhu lista sve veće, a najdonji par vrlo malen i smješten neobično blizu osnove rahisa; rahis je usko okriljen. Upravo je Swingle taj sitni bazalni par liski izdvojio kao vrlo karakterističan za rod.<ref name="UCR "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili po nekoliko u manjim metlicama, viseći i izrazito trubasti. Uzgajani primjerci koje je opisivao Swingle imali su [[Latica|latice]] čak 3,5–5,5 cm duge; cvjetovi se nikada potpuno ne otvaraju, nego im se vrhovi latica savijaju prema van. Izvana su zelenkastobijeli, iznutra bijeli i ugodno mirišu. UCR naglašava da se takav tip cvijeta ne javlja ni kod jednog drugog roda tadašnje „narančine podporodice”.<ref name="UCR ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3786 UCR], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Plod]] je velik, duguljast do limunolik, približno do 10–11 cm dug i 7–8 cm širok. [[Kora (biljke)|Kora]] je debela, žljezdasto istočkana i bradavičasta, zelena, a dozrijevanjem požuti. Plod ima pet pretinaca s više sjemenki; pulpa je vlaknasta, ljepljiva, maslinastozelena i gotovo bez okusa.<ref name="UCR "/> Vrsta raste u nizinskim tropskim [[šuma]]ma. Kew 2026. zasad priznaje prirodni areal samo od Tajlanda do Malajskog poluotoka. <ref name="Kew "/> == Upotreba == Drvo je svijetložuto s tamnosmeđim prugama, tvrdo je i dobro se polira. UCR prenosi stare podatke da se u Malaji osobito cijenilo za drške [[kris]]a, štapove, kutije i finiji namještaj. Vrsta je bila prerijetka da bi predstavljala ozbiljniji trgovački izvor drveta.<ref name="UCR "> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="100px"> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Murraya caloxylon'' <small>Ridl.</small> in J. Straits Branch Roy. Asiat. Soc. 50: 113 (1908) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] lisxxrxuqrt7rj01ddaaxcmrukj1r7e 7577963 7577962 2026-08-15T14:19:55Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Merrillia]] na [[Merrillia caloxylon]] 7577962 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Merrillia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Merrillia''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''M. caloxylon'' | dvoimeno = ''Merrillia caloxylon'' | dvoimeno_autorstvo = (Ridl.) Swingle }} '''''Merrillia''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Swingle ga je objavio 1918. u Philippine Journal of Science, serija C, 13: 337. Jedina prihvaćena vrsta je ''Merrillia caloxylon'' <small>(Ridl.) Swingle</small>, čiji je bazionim ''Murraya caloxylon'' <small>Ridl.</small> iz 1908. [[Kew Gardens|Kew]] danas prihvaća Merrillia kao zaseban rod, iako bilježi da je u jednoj alternativnoj klasifikaciji bila uključena u ''[[Murraya]]''.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35828-1 Kew], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda ''Merrillia'' je posvećeno američkom botaničaru [[Elmer Drew Merrill|Elmeru Drewu Merrillu]], dok caloxylon dolazi od grčkoga kalos „lijep” + xylon „drvo”, dakle otprilike „lijepo drvo”. Službeni malezijski rječnik potvrđuje narodne nazive kemuning gajah, kemuning badak, kemuning limau i ketengah.<ref name="Bahasa Melayu ">[https://prpm.dbp.gov.my/Cari1?d=73980&keyword=kemuning&utm Bahasa Melayu], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Opis == To je zimzeleno malo do srednje veliko [[stablo]], obično do oko 20 m, ali postoje nalazi znatno viših primjeraka. [[Deblo]] je kratko i izbrazdano, bez potpornog korijenja, a kora smećkasta do sivkastožuta i sitno ispucala ili se ljušti. [[Listovi]] su naizmjenični i neparno perasto sastavljeni, dugi više od 20 cm, najčešće s 5–13 liski. Liske su tanke, cjelovitog ruba, prema vrhu lista sve veće, a najdonji par vrlo malen i smješten neobično blizu osnove rahisa; rahis je usko okriljen. Upravo je Swingle taj sitni bazalni par liski izdvojio kao vrlo karakterističan za rod.<ref name="UCR "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili po nekoliko u manjim metlicama, viseći i izrazito trubasti. Uzgajani primjerci koje je opisivao Swingle imali su [[Latica|latice]] čak 3,5–5,5 cm duge; cvjetovi se nikada potpuno ne otvaraju, nego im se vrhovi latica savijaju prema van. Izvana su zelenkastobijeli, iznutra bijeli i ugodno mirišu. UCR naglašava da se takav tip cvijeta ne javlja ni kod jednog drugog roda tadašnje „narančine podporodice”.<ref name="UCR ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3786 UCR], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Plod]] je velik, duguljast do limunolik, približno do 10–11 cm dug i 7–8 cm širok. [[Kora (biljke)|Kora]] je debela, žljezdasto istočkana i bradavičasta, zelena, a dozrijevanjem požuti. Plod ima pet pretinaca s više sjemenki; pulpa je vlaknasta, ljepljiva, maslinastozelena i gotovo bez okusa.<ref name="UCR "/> Vrsta raste u nizinskim tropskim [[šuma]]ma. Kew 2026. zasad priznaje prirodni areal samo od Tajlanda do Malajskog poluotoka. <ref name="Kew "/> == Upotreba == Drvo je svijetložuto s tamnosmeđim prugama, tvrdo je i dobro se polira. UCR prenosi stare podatke da se u Malaji osobito cijenilo za drške [[kris]]a, štapove, kutije i finiji namještaj. Vrsta je bila prerijetka da bi predstavljala ozbiljniji trgovački izvor drveta.<ref name="UCR "> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="100px"> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Murraya caloxylon'' <small>Ridl.</small> in J. Straits Branch Roy. Asiat. Soc. 50: 113 (1908) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] lisxxrxuqrt7rj01ddaaxcmrukj1r7e 7577965 7577963 2026-08-15T14:20:08Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Merrillia caloxylon]] na [[Merrillia]] preko preusmjeravanja 7577962 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Merrillia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Merrillia''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''M. caloxylon'' | dvoimeno = ''Merrillia caloxylon'' | dvoimeno_autorstvo = (Ridl.) Swingle }} '''''Merrillia''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Swingle ga je objavio 1918. u Philippine Journal of Science, serija C, 13: 337. Jedina prihvaćena vrsta je ''Merrillia caloxylon'' <small>(Ridl.) Swingle</small>, čiji je bazionim ''Murraya caloxylon'' <small>Ridl.</small> iz 1908. [[Kew Gardens|Kew]] danas prihvaća Merrillia kao zaseban rod, iako bilježi da je u jednoj alternativnoj klasifikaciji bila uključena u ''[[Murraya]]''.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35828-1 Kew], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda ''Merrillia'' je posvećeno američkom botaničaru [[Elmer Drew Merrill|Elmeru Drewu Merrillu]], dok caloxylon dolazi od grčkoga kalos „lijep” + xylon „drvo”, dakle otprilike „lijepo drvo”. Službeni malezijski rječnik potvrđuje narodne nazive kemuning gajah, kemuning badak, kemuning limau i ketengah.<ref name="Bahasa Melayu ">[https://prpm.dbp.gov.my/Cari1?d=73980&keyword=kemuning&utm Bahasa Melayu], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Opis == To je zimzeleno malo do srednje veliko [[stablo]], obično do oko 20 m, ali postoje nalazi znatno viših primjeraka. [[Deblo]] je kratko i izbrazdano, bez potpornog korijenja, a kora smećkasta do sivkastožuta i sitno ispucala ili se ljušti. [[Listovi]] su naizmjenični i neparno perasto sastavljeni, dugi više od 20 cm, najčešće s 5–13 liski. Liske su tanke, cjelovitog ruba, prema vrhu lista sve veće, a najdonji par vrlo malen i smješten neobično blizu osnove rahisa; rahis je usko okriljen. Upravo je Swingle taj sitni bazalni par liski izdvojio kao vrlo karakterističan za rod.<ref name="UCR "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili po nekoliko u manjim metlicama, viseći i izrazito trubasti. Uzgajani primjerci koje je opisivao Swingle imali su [[Latica|latice]] čak 3,5–5,5 cm duge; cvjetovi se nikada potpuno ne otvaraju, nego im se vrhovi latica savijaju prema van. Izvana su zelenkastobijeli, iznutra bijeli i ugodno mirišu. UCR naglašava da se takav tip cvijeta ne javlja ni kod jednog drugog roda tadašnje „narančine podporodice”.<ref name="UCR ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3786 UCR], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Plod]] je velik, duguljast do limunolik, približno do 10–11 cm dug i 7–8 cm širok. [[Kora (biljke)|Kora]] je debela, žljezdasto istočkana i bradavičasta, zelena, a dozrijevanjem požuti. Plod ima pet pretinaca s više sjemenki; pulpa je vlaknasta, ljepljiva, maslinastozelena i gotovo bez okusa.<ref name="UCR "/> Vrsta raste u nizinskim tropskim [[šuma]]ma. Kew 2026. zasad priznaje prirodni areal samo od Tajlanda do Malajskog poluotoka. <ref name="Kew "/> == Upotreba == Drvo je svijetložuto s tamnosmeđim prugama, tvrdo je i dobro se polira. UCR prenosi stare podatke da se u Malaji osobito cijenilo za drške [[kris]]a, štapove, kutije i finiji namještaj. Vrsta je bila prerijetka da bi predstavljala ozbiljniji trgovački izvor drveta.<ref name="UCR "> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="100px"> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Murraya caloxylon'' <small>Ridl.</small> in J. Straits Branch Roy. Asiat. Soc. 50: 113 (1908) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] lisxxrxuqrt7rj01ddaaxcmrukj1r7e 7578012 7577965 2026-08-15T15:56:32Z Zeljko 1196 /* Galerija */ 7578012 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Merrillia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Merrillia''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''M. caloxylon'' | dvoimeno = ''Merrillia caloxylon'' | dvoimeno_autorstvo = (Ridl.) Swingle }} '''''Merrillia''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Swingle ga je objavio 1918. u Philippine Journal of Science, serija C, 13: 337. Jedina prihvaćena vrsta je ''Merrillia caloxylon'' <small>(Ridl.) Swingle</small>, čiji je bazionim ''Murraya caloxylon'' <small>Ridl.</small> iz 1908. [[Kew Gardens|Kew]] danas prihvaća Merrillia kao zaseban rod, iako bilježi da je u jednoj alternativnoj klasifikaciji bila uključena u ''[[Murraya]]''.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35828-1 Kew], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda ''Merrillia'' je posvećeno američkom botaničaru [[Elmer Drew Merrill|Elmeru Drewu Merrillu]], dok caloxylon dolazi od grčkoga kalos „lijep” + xylon „drvo”, dakle otprilike „lijepo drvo”. Službeni malezijski rječnik potvrđuje narodne nazive kemuning gajah, kemuning badak, kemuning limau i ketengah.<ref name="Bahasa Melayu ">[https://prpm.dbp.gov.my/Cari1?d=73980&keyword=kemuning&utm Bahasa Melayu], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Opis == To je zimzeleno malo do srednje veliko [[stablo]], obično do oko 20 m, ali postoje nalazi znatno viših primjeraka. [[Deblo]] je kratko i izbrazdano, bez potpornog korijenja, a kora smećkasta do sivkastožuta i sitno ispucala ili se ljušti. [[Listovi]] su naizmjenični i neparno perasto sastavljeni, dugi više od 20 cm, najčešće s 5–13 liski. Liske su tanke, cjelovitog ruba, prema vrhu lista sve veće, a najdonji par vrlo malen i smješten neobično blizu osnove rahisa; rahis je usko okriljen. Upravo je Swingle taj sitni bazalni par liski izdvojio kao vrlo karakterističan za rod.<ref name="UCR "/> [[Cvjetovi]] su pojedinačni ili po nekoliko u manjim metlicama, viseći i izrazito trubasti. Uzgajani primjerci koje je opisivao Swingle imali su [[Latica|latice]] čak 3,5–5,5 cm duge; cvjetovi se nikada potpuno ne otvaraju, nego im se vrhovi latica savijaju prema van. Izvana su zelenkastobijeli, iznutra bijeli i ugodno mirišu. UCR naglašava da se takav tip cvijeta ne javlja ni kod jednog drugog roda tadašnje „narančine podporodice”.<ref name="UCR ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3786 UCR], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Plod]] je velik, duguljast do limunolik, približno do 10–11 cm dug i 7–8 cm širok. [[Kora (biljke)|Kora]] je debela, žljezdasto istočkana i bradavičasta, zelena, a dozrijevanjem požuti. Plod ima pet pretinaca s više sjemenki; pulpa je vlaknasta, ljepljiva, maslinastozelena i gotovo bez okusa.<ref name="UCR "/> Vrsta raste u nizinskim tropskim [[šuma]]ma. Kew 2026. zasad priznaje prirodni areal samo od Tajlanda do Malajskog poluotoka. <ref name="Kew "/> == Upotreba == Drvo je svijetložuto s tamnosmeđim prugama, tvrdo je i dobro se polira. UCR prenosi stare podatke da se u Malaji osobito cijenilo za drške [[kris]]a, štapove, kutije i finiji namještaj. Vrsta je bila prerijetka da bi predstavljala ozbiljniji trgovački izvor drveta.<ref name="UCR "> == Sinonimi == Homotipski: * ''Murraya caloxylon'' <small>Ridl.</small> in J. Straits Branch Roy. Asiat. Soc. 50: 113 (1908) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] jti16yycv77j0t19mm9re248l670zsn 0 816975 7577966 2026-08-15T14:20:08Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Merrillia caloxylon]] na [[Merrillia]] preko preusmjeravanja 7577966 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Merrillia]] i39prerziqt1azlpdpaz9md5hwmldzy 0 816976 7578006 2026-08-15T15:51:22Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aeglopsis eggelingii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''[[Aeglopsis]]''''' | species = ''A. eggelingii'' | subspecies = | dvoi...«. 7578006 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aeglopsis eggelingii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''[[Aeglopsis]]''''' | species = ''A. eggelingii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Aeglopsis eggelingii'' | dvoimeno_autorstvo = M.Taylor }} '''''Aeglopsis eggelingii''''' je vrsta grma ili manjeg stabla iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). ''Aeglopsis eggelingii'' <small>M.Taylor</small> je [[grm]] ili manje listopadno [[stablo]] iz porodice rutovki ([[Rutaceae]]), prirodno rasprostranjeno od Južnog Sudana preko sjeveroistočnog DR Konga do Ugande. Margaret R.F. Taylor opisala je vrstu 1940. u Bulletin of Miscellaneous Information, Kew 1940(1): 53; ime je objavljeno 12. ožujka 1940. Tipski primjerak bio je W.J. Eggeling 3006 iz Ugande.<ref name="WFO "/> == Etimologija == Epitet eggelingii gotovo sigurno odaje počast [[William Julius Eggeling|Williamu Juliusu Eggelingu]] (1909.–1994.), škotskom šumaru, botaničaru i prirodoslovcu koji je mnogo radio u Ugandi i upravo je prikupio tipski primjerak vrste.<ref name="HUH ">[https://kiki.huh.harvard.edu/databases/botanist_search.php?botanistid=46806&mode=details&utm Harvard University Herbaria & Libraries], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Biljka je bodljikav [[Grm|grm]] ili manje [[Stablo|stablo]], obično 2–4 m, a može narasti približno do 7 m. [[Kora (biljke)|Kora]] je tamnosiva i gola. [[Trn]]ovi se razvijaju u pazušcima [[list]]ova, pojedinačno ili u paru, ravni su i dugi oko 2–3,5 cm. Listovi su naizmjenični i najčešće jednolisno sastavljeni, ali se mogu pojaviti i dvo- ili trolisni. Peteljka je kratka, približno 5–18 mm. Liske su gole, eliptične do jajasto-lancetaste, najčešće oko 7–17 cm duge, klinaste pri osnovi, ušiljene na vrhu i nepravilno narovašenog ruba; gusto su prošarane prozirnim uljnim žlijezdama. Veći listovi mogu dosegnuti približno 25 × 10 cm.<ref name="WFO "/> [[Cvat]]ovi su kratke pazušne metlice, duge oko 2–5 cm. [[Cvjetovi]] su zelenkastobijeli, na kratkim stapkama i građeni od tri ili četiri člana. [[Čaška]] je kratka i plitko režnjevita, a latice su duguljaste, oko 9–10 mm duge. [[Prašnik]]a je 9–12, odnosno približno tri puta više od latica; niti su kratke i nitaste, a antere oko 2 mm duge. Nektarijski disk je prstenast i režnjevit. Plodnica je djelomično uronjena u disk, ima 5–8 pretinaca s više sjemenih zametaka, a vrat tučka vrlo je kratak.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je jedna od najuočljivijih značajki vrste: velik je, kuglast do kruškolik, 9–11 cm dug, žutozelen, vrlo aromatičan i pri sazrijevanju postaje tvrd i drvenast. Ima 5–8 pretinaca, od kojih svaki sadrži više sjemenki. [[Sjeme]]nke su elipsoidne, približno 10–15 mm duge, a okružene su snažno aromatičnom balzamičnom smolom.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000521540 WFO], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Rasprostranjenost == U [[Uganda|Ugandi]] vrsta raste uglavnom na rubovima šuma u područjima Mengo, Ankole, Tooro i Bunyoro. Smatra se neuobičajenom i arealno ograničenom vrstom; noviji Kewov prikaz uključuje i [[DR Kongo]] te [[Južni Sudan]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Aeglopsis]] 0nhrszzadvhfi07k0n305i5z198j5eh 14 816977 7578008 2026-08-15T15:52:16Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Aurantioideae]]«. 7578008 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Aurantioideae]] 6uu22e7fogfv44e9y7988i6u3pn5goa 0 816978 7578044 2026-08-15T17:33:44Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pamburus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Pamburus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''P. missionis'' | subspecies...«. 7578044 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pamburus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Pamburus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''P. missionis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pamburus missionis'' | dvoimeno_autorstvo = (Wall. ex Wight) Swingle }} '''''Pamburus''''' je monotipski je rod rutovki (Rutaceae), koji je Swingle objavio 1916. u Journal of the Washington Academy of Sciences 6: 336. Jedina prihvaćena vrsta je ''Pamburus missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Swingle</small>. Rod prirodno raste u Indiji i Šri Lanki. Kew kao sinonim roda navodi Chilocalyx Turcz., nelegitimni kasniji homonim.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35872-1 Kew] pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Od narodnih naziva India Flora navodi [[Tamilski jezik|tamilske]] kuruntu i kadanaathi, dok se na Šri Lanki koristi sinhalski pamburu; upravo je taj sinhalski naziv povezan s nastankom imena roda Pamburus. <ref name="Flora ">[https://indiaflora-ces.iisc.ac.in/herbsheet.php?id=8610&cat=13 Flora], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Biljke su zimzelena, jako razgranata [[Stablo|stabla]] ili velika grmolika stabla, koja mogu doseći oko 12 m visine. [[Kora (biljke)|Kora]] je siva, uzdužno ispucala i prekrivena lenticelama, a unutarnja kora slamnatožuta do ružičasta. Mlade grančice isprva su zelene, uglate i ponešto spljoštene, a kasnije postaju valjkaste. U pazušcima listova razvijaju se jaki, ravni trnovi, pojedinačni ili ponekad u paru.<ref name="India ">[https://indiabiodiversity.org/species/show/250754 India Biodiversity], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> [[Listovi]] su naizmjenični i jednolisno sastavljeni, tako da na prvi pogled djeluju jednostavno. Liske su debele i kožaste, eliptične, ovalne ili obrnuto jajaste, približno 6–10 × 2–4 cm, cjelovitog ili slabo narovašenog ruba, na vrhu zaobljene i katkad plitko urezane. Plojka je obilno prošarana prozirnim uljnim žlijezdama. Swingle je posebno isticao neobičan izgled suhih listova: postaju blijedo sivkastozeleni, gotovo baršunasta izgleda, a gornja i donja strana međusobno su vrlo slične.<ref name="India "/> [[Cvjetovi]] su brojni, mirisni i čisto bijeli, skupljeni u kratke pazušne grozdove koji se često razvijaju uz trnove. Promjera su približno 12–20 mm. [[Čaška]] ima 4 ili 5 režnjeva, a vjenčić 4 ili 5 slobodnih, obrnuto jajastih [[latica]], koje vrlo brzo otpadaju. Prašnika je 8 ili 10; niti su slobodne, a antere razmjerno velike. Plodnica je nadrasla, smještena na žljezdastom receptakulu, najčešće četvero- ili peteropretinčasta, s više sjemenih zametaka u svakom pretincu. Vrat tučka je valjkast, a njuška glavičasta.<ref name="India "/> [[Plod]] je gotovo kuglasta boba, promjera oko 2,5–3 cm, s debelom, čvrstom i uljnim žlijezdama istočkanom korom. Pri dozrijevanju postaje narančast. Ima četiri ili pet pretinaca, u kojima se obično razvije jedna ili dvije [[sjeme]]nke okružene izrazito ljepljivom sluzavom tvari.<ref name="India "/><ref name="Givaudan "/> Vrsta raste u različitim staništima. Indijski izvor navodi brdske šume i obale potoka, dok Wightov stari opis spominje pjeskovita tla uz morsku obalu. Cvate i plodonosi približno od ožujka do rujna.<ref name="Givaudan "/> Drvo se u Indiji koristilo za izradu namještaja. Swingle je vrstu smatrao zanimljivom i kao moguću podlogu za agrume zbog sposobnosti rasta na siromašnim, pjeskovitim i zaslanjenim tlima; uzgojeni primjerci dobro su podnosili rezidbu pa je biljku smatrao pogodnom i za guste trnovite živice.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3511 Givaudan Citrus Variety], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Za rod Heterotipski: * ''Chilocalyx'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 36(I): 588 (1863), nom. illeg. homonym. post. Za vrstu Homotipski: * ''Atalantia missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Oliv.</small> in J. Proc. Linn. Soc., Bot. 5(Suppl. 2): 25 (1861) * ''Limonia missionis'' <small>Wall. ex Wight</small> in Bot. Misc. 3: 291 (1833) * ''Paramignya missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Burkill</small> in Gard. Bull. Straits Settlem. 5: 213 (1931) Heterotipski: * ''Chilocalyx elliptica'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 36(I): 588 (1863) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] sil8uw4uuyw1ns6orlf6mnesbbuipf6 7578045 7578044 2026-08-15T17:34:00Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Pamburus]] na [[Pamburus missionis]] 7578044 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pamburus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Pamburus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''P. missionis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pamburus missionis'' | dvoimeno_autorstvo = (Wall. ex Wight) Swingle }} '''''Pamburus''''' je monotipski je rod rutovki (Rutaceae), koji je Swingle objavio 1916. u Journal of the Washington Academy of Sciences 6: 336. Jedina prihvaćena vrsta je ''Pamburus missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Swingle</small>. Rod prirodno raste u Indiji i Šri Lanki. Kew kao sinonim roda navodi Chilocalyx Turcz., nelegitimni kasniji homonim.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35872-1 Kew] pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Od narodnih naziva India Flora navodi [[Tamilski jezik|tamilske]] kuruntu i kadanaathi, dok se na Šri Lanki koristi sinhalski pamburu; upravo je taj sinhalski naziv povezan s nastankom imena roda Pamburus. <ref name="Flora ">[https://indiaflora-ces.iisc.ac.in/herbsheet.php?id=8610&cat=13 Flora], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Biljke su zimzelena, jako razgranata [[Stablo|stabla]] ili velika grmolika stabla, koja mogu doseći oko 12 m visine. [[Kora (biljke)|Kora]] je siva, uzdužno ispucala i prekrivena lenticelama, a unutarnja kora slamnatožuta do ružičasta. Mlade grančice isprva su zelene, uglate i ponešto spljoštene, a kasnije postaju valjkaste. U pazušcima listova razvijaju se jaki, ravni trnovi, pojedinačni ili ponekad u paru.<ref name="India ">[https://indiabiodiversity.org/species/show/250754 India Biodiversity], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> [[Listovi]] su naizmjenični i jednolisno sastavljeni, tako da na prvi pogled djeluju jednostavno. Liske su debele i kožaste, eliptične, ovalne ili obrnuto jajaste, približno 6–10 × 2–4 cm, cjelovitog ili slabo narovašenog ruba, na vrhu zaobljene i katkad plitko urezane. Plojka je obilno prošarana prozirnim uljnim žlijezdama. Swingle je posebno isticao neobičan izgled suhih listova: postaju blijedo sivkastozeleni, gotovo baršunasta izgleda, a gornja i donja strana međusobno su vrlo slične.<ref name="India "/> [[Cvjetovi]] su brojni, mirisni i čisto bijeli, skupljeni u kratke pazušne grozdove koji se često razvijaju uz trnove. Promjera su približno 12–20 mm. [[Čaška]] ima 4 ili 5 režnjeva, a vjenčić 4 ili 5 slobodnih, obrnuto jajastih [[latica]], koje vrlo brzo otpadaju. Prašnika je 8 ili 10; niti su slobodne, a antere razmjerno velike. Plodnica je nadrasla, smještena na žljezdastom receptakulu, najčešće četvero- ili peteropretinčasta, s više sjemenih zametaka u svakom pretincu. Vrat tučka je valjkast, a njuška glavičasta.<ref name="India "/> [[Plod]] je gotovo kuglasta boba, promjera oko 2,5–3 cm, s debelom, čvrstom i uljnim žlijezdama istočkanom korom. Pri dozrijevanju postaje narančast. Ima četiri ili pet pretinaca, u kojima se obično razvije jedna ili dvije [[sjeme]]nke okružene izrazito ljepljivom sluzavom tvari.<ref name="India "/><ref name="Givaudan "/> Vrsta raste u različitim staništima. Indijski izvor navodi brdske šume i obale potoka, dok Wightov stari opis spominje pjeskovita tla uz morsku obalu. Cvate i plodonosi približno od ožujka do rujna.<ref name="Givaudan "/> Drvo se u Indiji koristilo za izradu namještaja. Swingle je vrstu smatrao zanimljivom i kao moguću podlogu za agrume zbog sposobnosti rasta na siromašnim, pjeskovitim i zaslanjenim tlima; uzgojeni primjerci dobro su podnosili rezidbu pa je biljku smatrao pogodnom i za guste trnovite živice.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3511 Givaudan Citrus Variety], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Za rod Heterotipski: * ''Chilocalyx'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 36(I): 588 (1863), nom. illeg. homonym. post. Za vrstu Homotipski: * ''Atalantia missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Oliv.</small> in J. Proc. Linn. Soc., Bot. 5(Suppl. 2): 25 (1861) * ''Limonia missionis'' <small>Wall. ex Wight</small> in Bot. Misc. 3: 291 (1833) * ''Paramignya missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Burkill</small> in Gard. Bull. Straits Settlem. 5: 213 (1931) Heterotipski: * ''Chilocalyx elliptica'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 36(I): 588 (1863) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] sil8uw4uuyw1ns6orlf6mnesbbuipf6 7578047 7578045 2026-08-15T17:34:16Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Pamburus missionis]] na [[Pamburus]] preko preusmjeravanja 7578044 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pamburus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Pamburus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''P. missionis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pamburus missionis'' | dvoimeno_autorstvo = (Wall. ex Wight) Swingle }} '''''Pamburus''''' je monotipski je rod rutovki (Rutaceae), koji je Swingle objavio 1916. u Journal of the Washington Academy of Sciences 6: 336. Jedina prihvaćena vrsta je ''Pamburus missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Swingle</small>. Rod prirodno raste u Indiji i Šri Lanki. Kew kao sinonim roda navodi Chilocalyx Turcz., nelegitimni kasniji homonim.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35872-1 Kew] pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Od narodnih naziva India Flora navodi [[Tamilski jezik|tamilske]] kuruntu i kadanaathi, dok se na Šri Lanki koristi sinhalski pamburu; upravo je taj sinhalski naziv povezan s nastankom imena roda Pamburus. <ref name="Flora ">[https://indiaflora-ces.iisc.ac.in/herbsheet.php?id=8610&cat=13 Flora], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Biljke su zimzelena, jako razgranata [[Stablo|stabla]] ili velika grmolika stabla, koja mogu doseći oko 12 m visine. [[Kora (biljke)|Kora]] je siva, uzdužno ispucala i prekrivena lenticelama, a unutarnja kora slamnatožuta do ružičasta. Mlade grančice isprva su zelene, uglate i ponešto spljoštene, a kasnije postaju valjkaste. U pazušcima listova razvijaju se jaki, ravni trnovi, pojedinačni ili ponekad u paru.<ref name="India ">[https://indiabiodiversity.org/species/show/250754 India Biodiversity], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> [[Listovi]] su naizmjenični i jednolisno sastavljeni, tako da na prvi pogled djeluju jednostavno. Liske su debele i kožaste, eliptične, ovalne ili obrnuto jajaste, približno 6–10 × 2–4 cm, cjelovitog ili slabo narovašenog ruba, na vrhu zaobljene i katkad plitko urezane. Plojka je obilno prošarana prozirnim uljnim žlijezdama. Swingle je posebno isticao neobičan izgled suhih listova: postaju blijedo sivkastozeleni, gotovo baršunasta izgleda, a gornja i donja strana međusobno su vrlo slične.<ref name="India "/> [[Cvjetovi]] su brojni, mirisni i čisto bijeli, skupljeni u kratke pazušne grozdove koji se često razvijaju uz trnove. Promjera su približno 12–20 mm. [[Čaška]] ima 4 ili 5 režnjeva, a vjenčić 4 ili 5 slobodnih, obrnuto jajastih [[latica]], koje vrlo brzo otpadaju. Prašnika je 8 ili 10; niti su slobodne, a antere razmjerno velike. Plodnica je nadrasla, smještena na žljezdastom receptakulu, najčešće četvero- ili peteropretinčasta, s više sjemenih zametaka u svakom pretincu. Vrat tučka je valjkast, a njuška glavičasta.<ref name="India "/> [[Plod]] je gotovo kuglasta boba, promjera oko 2,5–3 cm, s debelom, čvrstom i uljnim žlijezdama istočkanom korom. Pri dozrijevanju postaje narančast. Ima četiri ili pet pretinaca, u kojima se obično razvije jedna ili dvije [[sjeme]]nke okružene izrazito ljepljivom sluzavom tvari.<ref name="India "/><ref name="Givaudan "/> Vrsta raste u različitim staništima. Indijski izvor navodi brdske šume i obale potoka, dok Wightov stari opis spominje pjeskovita tla uz morsku obalu. Cvate i plodonosi približno od ožujka do rujna.<ref name="Givaudan "/> Drvo se u Indiji koristilo za izradu namještaja. Swingle je vrstu smatrao zanimljivom i kao moguću podlogu za agrume zbog sposobnosti rasta na siromašnim, pjeskovitim i zaslanjenim tlima; uzgojeni primjerci dobro su podnosili rezidbu pa je biljku smatrao pogodnom i za guste trnovite živice.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3511 Givaudan Citrus Variety], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Za rod Heterotipski: * ''Chilocalyx'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 36(I): 588 (1863), nom. illeg. homonym. post. Za vrstu Homotipski: * ''Atalantia missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Oliv.</small> in J. Proc. Linn. Soc., Bot. 5(Suppl. 2): 25 (1861) * ''Limonia missionis'' <small>Wall. ex Wight</small> in Bot. Misc. 3: 291 (1833) * ''Paramignya missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Burkill</small> in Gard. Bull. Straits Settlem. 5: 213 (1931) Heterotipski: * ''Chilocalyx elliptica'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 36(I): 588 (1863) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] sil8uw4uuyw1ns6orlf6mnesbbuipf6 7578050 7578047 2026-08-15T17:36:11Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7578050 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pamburus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Pamburus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''P. missionis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pamburus missionis'' | dvoimeno_autorstvo = (Wall. ex Wight) Swingle }} '''''Pamburus''''' je monotipski je rod rutovki (Rutaceae), koji je Swingle objavio 1916. u Journal of the Washington Academy of Sciences 6: 336. Jedina prihvaćena vrsta je ''Pamburus missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Swingle</small>. Rod prirodno raste u Indiji i Šri Lanki. Kew kao sinonim roda navodi Chilocalyx Turcz., nelegitimni kasniji homonim.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35872-1 Kew] pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Od narodnih naziva India Flora navodi [[Tamilski jezik|tamilske]] kuruntu i kadanaathi, dok se na Šri Lanki koristi sinhalski pamburu; upravo je taj sinhalski naziv povezan s nastankom imena roda Pamburus. <ref name="Flora ">[https://indiaflora-ces.iisc.ac.in/herbsheet.php?id=8610&cat=13 Flora], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Biljke su zimzelena, jako razgranata [[Stablo|stabla]] ili velika grmolika stabla, koja mogu doseći oko 12 m visine. [[Kora (biljke)|Kora]] je siva, uzdužno ispucala i prekrivena lenticelama, a unutarnja kora slamnatožuta do ružičasta. Mlade grančice isprva su zelene, uglate i ponešto spljoštene, a kasnije postaju valjkaste. U pazušcima listova razvijaju se jaki, ravni trnovi, pojedinačni ili ponekad u paru.<ref name="India ">[https://indiabiodiversity.org/species/show/250754 India Biodiversity], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> [[Listovi]] su naizmjenični i jednolisno sastavljeni, tako da na prvi pogled djeluju jednostavno. Liske su debele i kožaste, eliptične, ovalne ili obrnuto jajaste, približno 6–10 × 2–4 cm, cjelovitog ili slabo narovašenog ruba, na vrhu zaobljene i katkad plitko urezane. Plojka je obilno prošarana prozirnim uljnim žlijezdama. Swingle je posebno isticao neobičan izgled suhih listova: postaju blijedo sivkastozeleni, gotovo baršunasta izgleda, a gornja i donja strana međusobno su vrlo slične.<ref name="India "/> [[Cvjetovi]] su brojni, mirisni i čisto bijeli, skupljeni u kratke pazušne grozdove koji se često razvijaju uz trnove. Promjera su približno 12–20 mm. [[Čaška]] ima 4 ili 5 režnjeva, a vjenčić 4 ili 5 slobodnih, obrnuto jajastih [[latica]], koje vrlo brzo otpadaju. Prašnika je 8 ili 10; niti su slobodne, a antere razmjerno velike. Plodnica je nadrasla, smještena na žljezdastom receptakulu, najčešće četvero- ili peteropretinčasta, s više sjemenih zametaka u svakom pretincu. Vrat tučka je valjkast, a njuška glavičasta.<ref name="India "/> [[Plod]] je gotovo kuglasta boba, promjera oko 2,5–3 cm, s debelom, čvrstom i uljnim žlijezdama istočkanom korom. Pri dozrijevanju postaje narančast. Ima četiri ili pet pretinaca, u kojima se obično razvije jedna ili dvije [[sjeme]]nke okružene izrazito ljepljivom sluzavom tvari.<ref name="India "/><ref name="Givaudan "/> Vrsta raste u različitim staništima. Indijski izvor navodi brdske šume i obale potoka, dok Wightov stari opis spominje pjeskovita tla uz morsku obalu. Cvate i plodonosi približno od ožujka do rujna.<ref name="Givaudan "/> Drvo se u Indiji koristilo za izradu namještaja. Swingle je vrstu smatrao zanimljivom i kao moguću podlogu za agrume zbog sposobnosti rasta na siromašnim, pjeskovitim i zaslanjenim tlima; uzgojeni primjerci dobro su podnosili rezidbu pa je biljku smatrao pogodnom i za guste trnovite živice.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3511 Givaudan Citrus Variety], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Za rod Heterotipski: * ''Chilocalyx'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 36(I): 588 (1863), nom. illeg. homonym. post. Za vrstu Homotipski: * ''Atalantia missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Oliv.</small> in J. Proc. Linn. Soc., Bot. 5(Suppl. 2): 25 (1861) * ''Limonia missionis'' <small>Wall. ex Wight</small> in Bot. Misc. 3: 291 (1833) * ''Paramignya missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Burkill</small> in Gard. Bull. Straits Settlem. 5: 213 (1931) Heterotipski: * ''Chilocalyx elliptica'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 36(I): 588 (1863) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] asw85dvpnrucxr659u0nntwqx65uety 7578052 7578050 2026-08-15T17:38:30Z Zeljko 1196 7578052 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pamburus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Pamburus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''P. missionis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pamburus missionis'' | dvoimeno_autorstvo = (Wall. ex Wight) Swingle }} '''''Pamburus''''' je monotipski je rod rutovki (Rutaceae), koji je Swingle objavio 1916. u Journal of the Washington Academy of Sciences 6: 336. Jedina prihvaćena vrsta je ''Pamburus missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Swingle</small>. Rod prirodno raste u Indiji i [[Šri Lanka|Šri Lanki]]. Kew kao sinonim roda navodi ''Chilocalyx'' <small>Turcz.</small>, nelegitimni kasniji homonim.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35872-1 Kew] pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Od narodnih naziva India Flora navodi [[Tamilski jezik|tamilske]] kuruntu i kadanaathi, dok se na Šri Lanki koristi sinhalski pamburu; upravo je taj sinhalski naziv povezan s nastankom imena roda Pamburus. <ref name="Flora ">[https://indiaflora-ces.iisc.ac.in/herbsheet.php?id=8610&cat=13 Flora], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Biljke su zimzelena, jako razgranata [[Stablo|stabla]] ili velika grmolika stabla, koja mogu doseći oko 12 m visine. [[Kora (biljke)|Kora]] je siva, uzdužno ispucala i prekrivena lenticelama, a unutarnja kora slamnatožuta do ružičasta. Mlade grančice isprva su zelene, uglate i ponešto spljoštene, a kasnije postaju valjkaste. U pazušcima listova razvijaju se jaki, ravni trnovi, pojedinačni ili ponekad u paru.<ref name="India ">[https://indiabiodiversity.org/species/show/250754 India Biodiversity], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> [[Listovi]] su naizmjenični i jednolisno sastavljeni, tako da na prvi pogled djeluju jednostavno. Liske su debele i kožaste, eliptične, ovalne ili obrnuto jajaste, približno 6–10 × 2–4 cm, cjelovitog ili slabo narovašenog ruba, na vrhu zaobljene i katkad plitko urezane. Plojka je obilno prošarana prozirnim uljnim žlijezdama. Swingle je posebno isticao neobičan izgled suhih listova: postaju blijedo sivkastozeleni, gotovo baršunasta izgleda, a gornja i donja strana međusobno su vrlo slične.<ref name="India "/> [[Cvjetovi]] su brojni, mirisni i čisto bijeli, skupljeni u kratke pazušne grozdove koji se često razvijaju uz trnove. Promjera su približno 12–20 mm. [[Čaška]] ima 4 ili 5 režnjeva, a vjenčić 4 ili 5 slobodnih, obrnuto jajastih [[latica]], koje vrlo brzo otpadaju. Prašnika je 8 ili 10; niti su slobodne, a antere razmjerno velike. Plodnica je nadrasla, smještena na žljezdastom receptakulu, najčešće četvero- ili peteropretinčasta, s više sjemenih zametaka u svakom pretincu. Vrat tučka je valjkast, a njuška glavičasta.<ref name="India "/> [[Plod]] je gotovo kuglasta boba, promjera oko 2,5–3 cm, s debelom, čvrstom i uljnim žlijezdama istočkanom korom. Pri dozrijevanju postaje narančast. Ima četiri ili pet pretinaca, u kojima se obično razvije jedna ili dvije [[sjeme]]nke okružene izrazito ljepljivom sluzavom tvari.<ref name="India "/><ref name="Givaudan "/> Vrsta raste u različitim staništima. Indijski izvor navodi brdske šume i obale potoka, dok Wightov stari opis spominje pjeskovita tla uz morsku obalu. Cvate i plodonosi približno od ožujka do rujna.<ref name="Givaudan "/> Drvo se u Indiji koristilo za izradu namještaja. Swingle je vrstu smatrao zanimljivom i kao moguću podlogu za agrume zbog sposobnosti rasta na siromašnim, pjeskovitim i zaslanjenim tlima; uzgojeni primjerci dobro su podnosili rezidbu pa je biljku smatrao pogodnom i za guste trnovite živice.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3511 Givaudan Citrus Variety], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Za rod Heterotipski: * ''Chilocalyx'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 36(I): 588 (1863), nom. illeg. homonym. post. Za vrstu Homotipski: * ''Atalantia missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Oliv.</small> in J. Proc. Linn. Soc., Bot. 5(Suppl. 2): 25 (1861) * ''Limonia missionis'' <small>Wall. ex Wight</small> in Bot. Misc. 3: 291 (1833) * ''Paramignya missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Burkill</small> in Gard. Bull. Straits Settlem. 5: 213 (1931) Heterotipski: * ''Chilocalyx elliptica'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 36(I): 588 (1863) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] dwdszyr5zq3ilw9kwzx44fylymao34c 0 816980 7578048 2026-08-15T17:34:16Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Pamburus missionis]] na [[Pamburus]] preko preusmjeravanja 7578048 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Pamburus]] dbeyxan37o2k25b5yb4xgyyt0qe964w 0 816981 7578071 2026-08-15T18:38:20Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Merope'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Merope''''' | genus_autorstvo = M.Roem. | species = ''M. angulata'' | subspecies = |...«. 7578071 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Merope'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Merope''''' | genus_autorstvo = M.Roem. | species = ''M. angulata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Merope angulata'' | dvoimeno_autorstvo = (Willd.) Swingle }} '''''Merope''''' je monotipski je rod rutovki (Rutaceae), koji je [[Max Joseph Roemer]] ustanovio [[1846.]] u Familiarum Naturalium Regni Vegetabilis Synopses Monographicae 1: 44. Tipska vrsta bila je ''Merope spinosa'' <small>(Blume) M.Roem.</small>, danas sinonim jedine prihvaćene vrste ''Merope angulata'' <small>(Willd.) Swingle</small>. Kew prihvaća rod i navodi mu prirodni areal od sjeveroistočne [[Indija|Indije]] do [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:328889-2 Kew] pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> Roemer je rod osnovao na Blumeovoj vrsti ''Sclerostylis spinosa'', očito bez pregleda živog ili potpunog materijala. Walter T. Swingle poslije je proučio Blumeov tipski primjerak, novi materijal s [[Java (otok)|Jave]] i žive biljke uzgojene u Washingtonu te 1915. dokazao da je riječ o istoj biljci koju je Willdenow još 1802. opisao kao ''Citrus angulata''. Kako je Merope bilo najstarije raspoloživo rodno ime, Swingle je objavio današnju kombinaciju ''Merope angulata'' <small>(Willd.) Swingle</small>.<ref name="Journal ">[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/315a91b6-edcc-4327-b9cb-c42326919642/content Journal of the Washington Academy of Sciences], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Merope je Roemer preuzeo iz grčke mitologije — Merope je jedna od nimfi povezanih s Plejadama. Epitet angulata znači „uglasta”, očito prema neobičnom uglatom, najčešće trobridnom plodu. <ref name="Flora ">[https://www.dbnl.org/tekst/back062verk02_01/back062verk02_01_0017.php Flora], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> India Flora navodi je iz plimnih šuma delte Mahanadija u Odishi i daje narodni naziv bano nimbu. Flora Bangladeša navodi bengalske nazive bon-lebu i ban-nimbu, dok se u Singapuru i Maleziji javlja limau lelang; engleski je naziv mangrove lime.<ref name="India Flora ">[https://indiaflora-ces.iisc.ac.in/herbsheet.php?cat=13&id=7780 India Flora Online], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Biljke su zimzeleni uspravni grmovi ili mala stabla, obično do oko 3 m visine. Grančice su gole i nose jake, ravne pazušne trnove, duge približno 2–5 cm, pojedinačne ili često u paru. Listovi su naizmjenični i jednolisno sastavljeni, često zbijeni na kratkim bočnim grančicama. Liske su duguljaste do obrnuto jajaste, približno 4,5–15 × 2–7 cm, debele, kožaste i obilno prošarane prozirnim uljnim žlijezdama. Pri gnječenju razvijaju izrazit miris nalik limeti.<ref name="Flora of Bangladesh ">[https://www.researchgate.net/publication/366595769_Flora_of_Bangladesh_Family_RUTACEAE Flora of Bangladesh], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni, mirisni i peteročlani, razvijaju se pojedinačno, u paru ili u malim skupinama u pazušcima listova. Čaška je čašasta i peterorežnjevita. Latica je pet, slobodne su, bijele do žućkastobijele i duge oko 6–8 mm. Prašnika je 10, međusobno su slobodni; niti su linearne, a antere usko duguljaste. Nektarijski disk je debeo i prstenast. Plodnica je nadrasla, tro- do četveropretinčasta, s po četiri sjemena zametka u svakom pretincu; vrat tučka je kratak i debeo.<ref name="Flora of Bangladesh"/> Plod je vrlo karakteristična, polusuha uglasta boba, jajasta do elipsoidna, duga do oko 4,5 cm i najčešće trokutasta u poprečnom presjeku. Kora je debela, gusto žljezdasta i snažno aromatična, zelena, a pri dozrijevanju žućkasta. Unutrašnjost nema prave sočne mjehuriće kao Citrus, nego su pretinci ispunjeni ljepljivom sluzavom tekućinom. Sjemenke su velike, spljoštene i bubrežaste, duge 2–3 cm, hrapave površine. Swingle je upravo uglast plod, vrlo velike plosnate sjemenke, debele listove i ravne trnove smatrao dobrim obilježjima roda.<ref name="Flora of Bangladesh"/> == Staništa == ''Merope angulata'' izrazito je halofitna odnosno sol tolerantna biljka, vezana uz kopnene rubove [[mangrova]], plimne šume, bočate močvare i obale rijeka. Swingle je već 1915. eksperimentalno pokazao njezinu neobičnu otpornost na zaslanjeno tlo i razmatrao mogućnost uporabe kao podloge za agrume, iako početni pokušaji cijepljenja pravih citrusa nisu bili uspješni.<ref name="Journal "/> U Aquatic Botany iz 2015. autori su analizirali 55 biljaka iz dvije prirodne populacije u rezervatu [[Bhitarkanika]] te jedne ex situ zbirke u [[Jharkhali]]ju. Našli su umjerenu genetičku raznolikost, slabu strukturiranost populacija i visok protok gena, povezan s pretežitim križnim oprašivanjem. Unatoč tome upozoravaju da je stanište vrste jako fragmentirano te da su potrebne mjere za očuvanje preostale genetičke raznolikosti. == Sinonimi == Homotipski: * ''Atalantia angulata'' <small>(Willd.) Engl.</small> in Nat. Pflanzenfam., ed. 2. 19a: 328 (1931) * ''Citrus angulata'' <small>Willd.</small> in Sp. Pl., ed. 4. 3: 1426 (1802) * ''Gonocitrus angulatus'' <small>(Willd.) Kurz</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 42: 228 (1873) * ''Limonia angulata'' <small>(Willd.) Wight & Arn. ex Voigt</small> in Hort. Suburb. Calcutt.: 139 (1845) Heterotipski: * ''Atalantia longispina'' <small>Kurz</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 41: 295 (1872) * ''Atalantia spinosa'' <small>(Blume) Hook. ex Koord.</small> in Exkurs.-Fl. Java 2: 427 (1912) * ''Glycosmis spinosa'' <small>(Blume) D.Dietr.</small> in Syn. Plant. 2: 1409 (1840) * ''Merope spinosa'' <small>(Blume) M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 44 (1846) * ''Paramignya angulata'' <small>Kurz</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 44: 135 (1875) * ''Paramignya longispina'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Brit. India 1: 511 (1875) * ''Sclerostylis spinosa'' <small>Blume</small> in Bijdr. Fl. Ned. Ind.: 134 (1825) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 6w4lkp2ph0f6z3r43f6w9j0ix84987r 7578072 7578071 2026-08-15T18:38:35Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Merope]] na [[Merope angulata]] 7578071 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Merope'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Merope''''' | genus_autorstvo = M.Roem. | species = ''M. angulata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Merope angulata'' | dvoimeno_autorstvo = (Willd.) Swingle }} '''''Merope''''' je monotipski je rod rutovki (Rutaceae), koji je [[Max Joseph Roemer]] ustanovio [[1846.]] u Familiarum Naturalium Regni Vegetabilis Synopses Monographicae 1: 44. Tipska vrsta bila je ''Merope spinosa'' <small>(Blume) M.Roem.</small>, danas sinonim jedine prihvaćene vrste ''Merope angulata'' <small>(Willd.) Swingle</small>. Kew prihvaća rod i navodi mu prirodni areal od sjeveroistočne [[Indija|Indije]] do [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:328889-2 Kew] pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> Roemer je rod osnovao na Blumeovoj vrsti ''Sclerostylis spinosa'', očito bez pregleda živog ili potpunog materijala. Walter T. Swingle poslije je proučio Blumeov tipski primjerak, novi materijal s [[Java (otok)|Jave]] i žive biljke uzgojene u Washingtonu te 1915. dokazao da je riječ o istoj biljci koju je Willdenow još 1802. opisao kao ''Citrus angulata''. Kako je Merope bilo najstarije raspoloživo rodno ime, Swingle je objavio današnju kombinaciju ''Merope angulata'' <small>(Willd.) Swingle</small>.<ref name="Journal ">[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/315a91b6-edcc-4327-b9cb-c42326919642/content Journal of the Washington Academy of Sciences], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Merope je Roemer preuzeo iz grčke mitologije — Merope je jedna od nimfi povezanih s Plejadama. Epitet angulata znači „uglasta”, očito prema neobičnom uglatom, najčešće trobridnom plodu. <ref name="Flora ">[https://www.dbnl.org/tekst/back062verk02_01/back062verk02_01_0017.php Flora], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> India Flora navodi je iz plimnih šuma delte Mahanadija u Odishi i daje narodni naziv bano nimbu. Flora Bangladeša navodi bengalske nazive bon-lebu i ban-nimbu, dok se u Singapuru i Maleziji javlja limau lelang; engleski je naziv mangrove lime.<ref name="India Flora ">[https://indiaflora-ces.iisc.ac.in/herbsheet.php?cat=13&id=7780 India Flora Online], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Biljke su zimzeleni uspravni grmovi ili mala stabla, obično do oko 3 m visine. Grančice su gole i nose jake, ravne pazušne trnove, duge približno 2–5 cm, pojedinačne ili često u paru. Listovi su naizmjenični i jednolisno sastavljeni, često zbijeni na kratkim bočnim grančicama. Liske su duguljaste do obrnuto jajaste, približno 4,5–15 × 2–7 cm, debele, kožaste i obilno prošarane prozirnim uljnim žlijezdama. Pri gnječenju razvijaju izrazit miris nalik limeti.<ref name="Flora of Bangladesh ">[https://www.researchgate.net/publication/366595769_Flora_of_Bangladesh_Family_RUTACEAE Flora of Bangladesh], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni, mirisni i peteročlani, razvijaju se pojedinačno, u paru ili u malim skupinama u pazušcima listova. Čaška je čašasta i peterorežnjevita. Latica je pet, slobodne su, bijele do žućkastobijele i duge oko 6–8 mm. Prašnika je 10, međusobno su slobodni; niti su linearne, a antere usko duguljaste. Nektarijski disk je debeo i prstenast. Plodnica je nadrasla, tro- do četveropretinčasta, s po četiri sjemena zametka u svakom pretincu; vrat tučka je kratak i debeo.<ref name="Flora of Bangladesh"/> Plod je vrlo karakteristična, polusuha uglasta boba, jajasta do elipsoidna, duga do oko 4,5 cm i najčešće trokutasta u poprečnom presjeku. Kora je debela, gusto žljezdasta i snažno aromatična, zelena, a pri dozrijevanju žućkasta. Unutrašnjost nema prave sočne mjehuriće kao Citrus, nego su pretinci ispunjeni ljepljivom sluzavom tekućinom. Sjemenke su velike, spljoštene i bubrežaste, duge 2–3 cm, hrapave površine. Swingle je upravo uglast plod, vrlo velike plosnate sjemenke, debele listove i ravne trnove smatrao dobrim obilježjima roda.<ref name="Flora of Bangladesh"/> == Staništa == ''Merope angulata'' izrazito je halofitna odnosno sol tolerantna biljka, vezana uz kopnene rubove [[mangrova]], plimne šume, bočate močvare i obale rijeka. Swingle je već 1915. eksperimentalno pokazao njezinu neobičnu otpornost na zaslanjeno tlo i razmatrao mogućnost uporabe kao podloge za agrume, iako početni pokušaji cijepljenja pravih citrusa nisu bili uspješni.<ref name="Journal "/> U Aquatic Botany iz 2015. autori su analizirali 55 biljaka iz dvije prirodne populacije u rezervatu [[Bhitarkanika]] te jedne ex situ zbirke u [[Jharkhali]]ju. Našli su umjerenu genetičku raznolikost, slabu strukturiranost populacija i visok protok gena, povezan s pretežitim križnim oprašivanjem. Unatoč tome upozoravaju da je stanište vrste jako fragmentirano te da su potrebne mjere za očuvanje preostale genetičke raznolikosti. == Sinonimi == Homotipski: * ''Atalantia angulata'' <small>(Willd.) Engl.</small> in Nat. Pflanzenfam., ed. 2. 19a: 328 (1931) * ''Citrus angulata'' <small>Willd.</small> in Sp. Pl., ed. 4. 3: 1426 (1802) * ''Gonocitrus angulatus'' <small>(Willd.) Kurz</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 42: 228 (1873) * ''Limonia angulata'' <small>(Willd.) Wight & Arn. ex Voigt</small> in Hort. Suburb. Calcutt.: 139 (1845) Heterotipski: * ''Atalantia longispina'' <small>Kurz</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 41: 295 (1872) * ''Atalantia spinosa'' <small>(Blume) Hook. ex Koord.</small> in Exkurs.-Fl. Java 2: 427 (1912) * ''Glycosmis spinosa'' <small>(Blume) D.Dietr.</small> in Syn. Plant. 2: 1409 (1840) * ''Merope spinosa'' <small>(Blume) M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 44 (1846) * ''Paramignya angulata'' <small>Kurz</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 44: 135 (1875) * ''Paramignya longispina'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Brit. India 1: 511 (1875) * ''Sclerostylis spinosa'' <small>Blume</small> in Bijdr. Fl. Ned. Ind.: 134 (1825) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 6w4lkp2ph0f6z3r43f6w9j0ix84987r 7578074 7578072 2026-08-15T18:38:46Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Merope angulata]] na [[Merope]] preko preusmjeravanja 7578071 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Merope'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Merope''''' | genus_autorstvo = M.Roem. | species = ''M. angulata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Merope angulata'' | dvoimeno_autorstvo = (Willd.) Swingle }} '''''Merope''''' je monotipski je rod rutovki (Rutaceae), koji je [[Max Joseph Roemer]] ustanovio [[1846.]] u Familiarum Naturalium Regni Vegetabilis Synopses Monographicae 1: 44. Tipska vrsta bila je ''Merope spinosa'' <small>(Blume) M.Roem.</small>, danas sinonim jedine prihvaćene vrste ''Merope angulata'' <small>(Willd.) Swingle</small>. Kew prihvaća rod i navodi mu prirodni areal od sjeveroistočne [[Indija|Indije]] do [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:328889-2 Kew] pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> Roemer je rod osnovao na Blumeovoj vrsti ''Sclerostylis spinosa'', očito bez pregleda živog ili potpunog materijala. Walter T. Swingle poslije je proučio Blumeov tipski primjerak, novi materijal s [[Java (otok)|Jave]] i žive biljke uzgojene u Washingtonu te 1915. dokazao da je riječ o istoj biljci koju je Willdenow još 1802. opisao kao ''Citrus angulata''. Kako je Merope bilo najstarije raspoloživo rodno ime, Swingle je objavio današnju kombinaciju ''Merope angulata'' <small>(Willd.) Swingle</small>.<ref name="Journal ">[https://repository.si.edu/server/api/core/bitstreams/315a91b6-edcc-4327-b9cb-c42326919642/content Journal of the Washington Academy of Sciences], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Merope je Roemer preuzeo iz grčke mitologije — Merope je jedna od nimfi povezanih s Plejadama. Epitet angulata znači „uglasta”, očito prema neobičnom uglatom, najčešće trobridnom plodu. <ref name="Flora ">[https://www.dbnl.org/tekst/back062verk02_01/back062verk02_01_0017.php Flora], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref> India Flora navodi je iz plimnih šuma delte Mahanadija u Odishi i daje narodni naziv bano nimbu. Flora Bangladeša navodi bengalske nazive bon-lebu i ban-nimbu, dok se u Singapuru i Maleziji javlja limau lelang; engleski je naziv mangrove lime.<ref name="India Flora ">[https://indiaflora-ces.iisc.ac.in/herbsheet.php?cat=13&id=7780 India Flora Online], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Biljke su zimzeleni uspravni grmovi ili mala stabla, obično do oko 3 m visine. Grančice su gole i nose jake, ravne pazušne trnove, duge približno 2–5 cm, pojedinačne ili često u paru. Listovi su naizmjenični i jednolisno sastavljeni, često zbijeni na kratkim bočnim grančicama. Liske su duguljaste do obrnuto jajaste, približno 4,5–15 × 2–7 cm, debele, kožaste i obilno prošarane prozirnim uljnim žlijezdama. Pri gnječenju razvijaju izrazit miris nalik limeti.<ref name="Flora of Bangladesh ">[https://www.researchgate.net/publication/366595769_Flora_of_Bangladesh_Family_RUTACEAE Flora of Bangladesh], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni, mirisni i peteročlani, razvijaju se pojedinačno, u paru ili u malim skupinama u pazušcima listova. Čaška je čašasta i peterorežnjevita. Latica je pet, slobodne su, bijele do žućkastobijele i duge oko 6–8 mm. Prašnika je 10, međusobno su slobodni; niti su linearne, a antere usko duguljaste. Nektarijski disk je debeo i prstenast. Plodnica je nadrasla, tro- do četveropretinčasta, s po četiri sjemena zametka u svakom pretincu; vrat tučka je kratak i debeo.<ref name="Flora of Bangladesh"/> Plod je vrlo karakteristična, polusuha uglasta boba, jajasta do elipsoidna, duga do oko 4,5 cm i najčešće trokutasta u poprečnom presjeku. Kora je debela, gusto žljezdasta i snažno aromatična, zelena, a pri dozrijevanju žućkasta. Unutrašnjost nema prave sočne mjehuriće kao Citrus, nego su pretinci ispunjeni ljepljivom sluzavom tekućinom. Sjemenke su velike, spljoštene i bubrežaste, duge 2–3 cm, hrapave površine. Swingle je upravo uglast plod, vrlo velike plosnate sjemenke, debele listove i ravne trnove smatrao dobrim obilježjima roda.<ref name="Flora of Bangladesh"/> == Staništa == ''Merope angulata'' izrazito je halofitna odnosno sol tolerantna biljka, vezana uz kopnene rubove [[mangrova]], plimne šume, bočate močvare i obale rijeka. Swingle je već 1915. eksperimentalno pokazao njezinu neobičnu otpornost na zaslanjeno tlo i razmatrao mogućnost uporabe kao podloge za agrume, iako početni pokušaji cijepljenja pravih citrusa nisu bili uspješni.<ref name="Journal "/> U Aquatic Botany iz 2015. autori su analizirali 55 biljaka iz dvije prirodne populacije u rezervatu [[Bhitarkanika]] te jedne ex situ zbirke u [[Jharkhali]]ju. Našli su umjerenu genetičku raznolikost, slabu strukturiranost populacija i visok protok gena, povezan s pretežitim križnim oprašivanjem. Unatoč tome upozoravaju da je stanište vrste jako fragmentirano te da su potrebne mjere za očuvanje preostale genetičke raznolikosti. == Sinonimi == Homotipski: * ''Atalantia angulata'' <small>(Willd.) Engl.</small> in Nat. Pflanzenfam., ed. 2. 19a: 328 (1931) * ''Citrus angulata'' <small>Willd.</small> in Sp. Pl., ed. 4. 3: 1426 (1802) * ''Gonocitrus angulatus'' <small>(Willd.) Kurz</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 42: 228 (1873) * ''Limonia angulata'' <small>(Willd.) Wight & Arn. ex Voigt</small> in Hort. Suburb. Calcutt.: 139 (1845) Heterotipski: * ''Atalantia longispina'' <small>Kurz</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 41: 295 (1872) * ''Atalantia spinosa'' <small>(Blume) Hook. ex Koord.</small> in Exkurs.-Fl. Java 2: 427 (1912) * ''Glycosmis spinosa'' <small>(Blume) D.Dietr.</small> in Syn. Plant. 2: 1409 (1840) * ''Merope spinosa'' <small>(Blume) M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 44 (1846) * ''Paramignya angulata'' <small>Kurz</small> in J. Asiat. Soc. Bengal, Pt. 2, Nat. Hist. 44: 135 (1875) * ''Paramignya longispina'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Brit. India 1: 511 (1875) * ''Sclerostylis spinosa'' <small>Blume</small> in Bijdr. Fl. Ned. Ind.: 134 (1825) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 6w4lkp2ph0f6z3r43f6w9j0ix84987r 0 816983 7578075 2026-08-15T18:38:46Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Merope angulata]] na [[Merope]] preko preusmjeravanja 7578075 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Merope]] bg0bst76j1qo439n4bfi9jdda36a05z 0 816984 7578085 2026-08-15T19:32:07Z Suradnik78785 348564 Novi članak 7578085 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka | ime_tvrtke = Pravi klik turistička agencija d.o.o. | logotip = | vrsta_tvrtke = Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) | osnovana = 2007. | sjedište = Vlaška ulica 63, 10 000 Zagreb, Hrvatska | ključni_ljudi = Hrvoje Bujas (direktor i suosnivač) | industrija = Elektronička trgovina, turizam, informacijska tehnologija | proizvodi = Crno Jaje (portal za grupnu kupnju), turističke usluge | prihod = Oko 1,54 milijuna EUR (2025.) | broj_zaposlenih = 14 (2025.) | mrežna_sjedišta = [https://www.crnojaje.hr www.crnojaje.hr] }} '''Crno Jaje''' je vodeći hrvatski internetski portal za [[grupna kupnja|grupnu kupnju]] i elektroničku trgovinu ([[e-trgovina]]), specijaliziran za pružanje turističkih, ugostiteljskih i uslužnih pogodnosti s popustima. Portalom upravlja poduzeće '''Pravi klik turistička agencija d.o.o.''' sa sjedištem u [[Zagreb|Zagrebu]]. == Povijest i poslovanje == Tvrtka Pravi klik d.o.o. osnovana je potkraj 2010. godine, a internetska platforma Crno Jaje pokrenuta je u razdoblju ekspanzije modela kolektivne kupovine na hrvatskom tržištu. Jedan od glavnih suosnivača i prepoznatljivo lice projekta je hrvatski poduzetnik Hrvoje Bujas, ujedno poznat i kao pokretač tražilice nekretnina ''GoHome'' te inicijative ''Glas poduzetnika''. Suosnivači tvrtke su i Dražen Drnas te Đulijano Nola. Krajem 2011. godine pokrenut je portal Crno jaje kao odgovor na preslagivanje tržišta nakon ekspanzije modela kolektivne kupovine.[1] Portalom upravlja tvrtka Pravi klik d.o.o. koju su osnovali Hrvoje Bujas, Dražen Drnas i Đulijano Nola. Poduzeće posluje kao registrirana turistička agencija sa sjedištem u Vlaškoj ulici 63 u Zagrebu. Portal funkcionira kao posrednik između krajnjih korisnika i poslovnih partnera (pružatelja usluga). Poslovni model temelji se na organizaciji i realizaciji promotivnih prodaja unutar kojih partneri odobravaju popuste na svoje proizvode i usluge, najčešće u rasponu od 50% do 90%. Platforma se s vremenom profilirala primarno u segmentu domaćeg turizma, nudeći pakete za smještaj u hotelima, wellness usluge, te jednodnevne i višednevne izlete. Osim putem internetske stranice, tvrtka posluje i kao licencirana turistička agencija s fizičkom poslovnicom u Zagrebu te provodi opsežne marketinške kampanje na domaćim televizijskim kanalima (Nova TV, Doma TV). == Financijski pokazatelji == Prema službenim podacima za 2025. godinu, poduzeće Pravi klik d.o.o. ostvarilo je ukupne godišnje prihode u iznosu od oko 1,54 milijuna eura, zapošljavajući 14 radnika. Tvrtka kontinuirano drži stabilnu tržišnu poziciju unutar e-commerce sektora u Republici Hrvatskoj. == Povezani članci == * [[Elektronička trgovina]] * [[Grupna kupnja]] * [[Hrvoje Bujas]] == Izvori == Krajem 2011. godine pokrenut je portal Crno jaje kao odgovor na preslagivanje tržišta nakon ekspanzije modela kolektivne kupovine.<ref>[https://www.tportal.hr/biznis/clanak/predvodnik-poduzetnickog-bunta-hrvoje-bujas-vlasnik-je-triju-tvrtki-provjerili-smo-kako-posluju-foto-20201214 Predvodnik poduzetničkog bunta Hrvoje Bujas vlasnik je triju tvrtki], Tportal, objavljeno 14. prosinca 2020., pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Kategorija:Hrvatske tvrtke]] [[Kategorija:Elektronička trgovina]] [[Kategorija:Internetski portali u Hrvatskoj]] Portalom upravlja tvrtka Pravi klik d.o.o. koju su osnovali Hrvoje Bujas, Dražen Drnas i Đulijano Nola.<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/biznis/misija-osnivaca-crnog-jaja-kako-hrvoje-bujas-sa-startupima-zeli-vratiti-sibeniku-staru-slavu-4541369 Misija osnivača Crnog Jaja], Jutarnji list (Globus), objavljeno 19. srpnja 2016., pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Poduzeće posluje kao registrirana turistička agencija sa sjedištem u Vlaškoj ulici 63 u Zagrebu.<ref>[https://www.crnojaje.hr/UvjetiProdaje Uvjeti prodaje i opći podaci], CrnoJaje.hr, pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> d00bf0biak8oqby0f1vmsa8p2no4cjm 0 816985 7578089 2026-08-15T19:44:11Z Suradnik78785 348564 Novi članak 7578089 wikitext text/x-wiki {{Infookvir građevina | ime = Poljička cesta | slika = | opis_slike = | vrsta_građevine = Ulica / Gradska avenija | lokacija = [[Split]], [[Hrvatska]] | grad = Split | uže_lokacije = [[Split 3]], [[Blatine-Škrape]], [[Sućidar]], [[Mertojak]], [[Visoka (Split)|Visoka]] | početak = [[Ulica kralja Zvonimira (Split)|Ulica kralja Zvonimira]] / [[Ulica slobode]] | kraj = [[Zbor narodne garde (Split)|Ulica zbora narodne garde]] / Izlaz iz grada (D8) | duljina = Oko 3 km | razdoblje_gradnje = Krajem 1960-ih (moderni profil) | projektant = Tim projekta Split 3 }} '''Poljička cesta''' (često nazivana samo '''Poljička''') jedna je od glavnih, najdužih i prometno najvažnijih ulica u [[Split|Splitu]]. Proteže se u smjeru zapad-istok, spajajući širi centar grada s istočnim gradskim četvrtima i izlazom prema [[Omiš|Omišu]] i [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Ulica predstavlja ključni dio trase [[Državna cesta D410|državne ceste D410]]. == Povijest i urbanizam == Moderni profil Poljičke ceste oblikovan je krajem 1960-ih godina u sklopu realizacije velikog urbanističkog megaprojekta '''[[Split 3]]'''. Zamišljena je kao primarna južna magistralna os koja povezuje povijesnu jezgru s novoplaniranim stambenim četvrtima za desetak tisuća stanovnika. Prilikom projektiranja, mreža ulica položena je tako da djelomično prati antički raster rimske podjele zemljišta (centurijacije) i pravce same Dioklecijanove palače. Ulica nosi ime po povijesnoj regiji i nekadašnjoj [[Poljica (povijesna regija)|Poljičkoj Republici (knežini)]] koja se prostirala istočno od Splita, između rijeka Žrnovnice i Cetine. Iz tog razloga, ona predstavlja i simboličku poveznicu grada s doseljenicima iz poljičkog kraja. Osim prometne uloge, Poljička cesta danas funkcionira i kao oštra urbanističko-sociološka granica u gradu. Na svom istočnom dijelu ona jasno razdvaja planski i vrhunski izgrađenu četvrt Mertojak s južne strane, od četvrti Visoka sa sjeverne strane, koja je povijesno nastala neplanskom i bespravnom gradnjom. == Tehničke karakteristike == Cesta je dugačka približno '''3 kilometra'''. Izvedena je u punom profilu s odvojenim kolnicima, od kojih svaki sadrži po dvije ili tri prometne trake (ukupno 4 do 6 voznih traka). Kolnici su razdvojeni karakterističnim središnjim zelenim pojasom na kojemu je zasađen drvored. Uzduž cijele trase izgrađene su pješačke staze, a ulica je opremljena i za potrebe glavnih linija javnog autobusnog prijevoza tvrtke Promet Split.<ref>[https://split.hr/LinkClick.aspx?fileticket=Hikn6U-eM8k%3D&tabid=3695 Plan održive urbane mobilnosti Grada Splita do 2030. godine], Grad Split, pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Značajni objekti == Kao jedna od najfrekventnijih gradskih kucavica, Poljička cesta okuplja brojne javne, obrazovne i ekonomske ustanove: * '''Klinički bolnički centar Split (KBC Firule)''' – najveći bolnički kompleks u Dalmaciji, čiji se sjeverni ulaz i hitni prijem nalaze neposredno uz zapadni dio ceste. * '''Zgrada "Poljičanka"''' – prepoznatljiv poslovno-upravni objekt izgrađen 1991. godine na kućnom broju 35, površine od gotovo 8000 m². U njoj je smješten [[Filozofski fakultet u Splitu]] (uprava i odsjeci), Sveučilišna knjižnica te državni registri.<ref>[https://www.dalmacijadanas.hr/od-iduce-godine-krece-novi-studij-u-splitu/ Svečana primopredaja zgrade Poljičanka], Dalmacija Danas, objavljeno 18. prosinca 2020., pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> * '''Sveučilišni Kampus''' – smješten uz sjeverni rub ceste, gdje se nalaze Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) te studentski domovi. * Poznata sjedišta banaka, upravne zgrade telekomunikacijskih tvrtki, autosaloni i trgovački centri. == Povezani članci == * [[Split 3]] * [[Državna cesta D410]] * [[Poljička Republika]] == Izvori == <references /> [[Kategorija:Ulice u Splitu]] [[Kategorija:Promet u Splitu]] == Izvori == * {{Citiranje weba | url = https://split.hr | naslov = Plan održive urbane mobilnosti Grada Splita do 2030. godine | autor = Grad Split | izdavač = split.hr | jezik = hr | pristupljeno = 15. kolovoza 2026. }} * {{Citiranje weba | url = https://dalmacijadanas.hr | naslov = Svečana primopredaja zgrade Poljičanka | autor = Redakcija Dalmacija Danas | izdavač = dalmacijadanas.hr | datum = 18. prosinca 2020. | jezik = hr | pristupljeno = 15. kolovoza 2026. }} 8lomzvzi4o1d35avz27tcw3ndo8z04a 7578091 7578089 2026-08-15T19:45:27Z Suradnik78785 348564 7578091 wikitext text/x-wiki {{Infookvir građevina | ime = Poljička cesta | slika = | opis_slike = | vrsta_građevine = Ulica / Gradska avenija | lokacija = [[Split]], [[Hrvatska]] | grad = Split | uže_lokacije = [[Split 3]], [[Blatine-Škrape]], [[Sućidar]], [[Mertojak]], [[Visoka (Split)|Visoka]] | početak = [[Ulica kralja Zvonimira (Split)|Ulica kralja Zvonimira]] / [[Ulica slobode]] | kraj = [[Zbor narodne garde (Split)|Ulica zbora narodne garde]] / Izlaz iz grada (D8) | duljina = Oko 3 km | razdoblje_gradnje = Krajem 1960-ih (moderni profil) | projektant = Tim projekta Split 3 }} '''Poljička cesta''' (često nazivana samo '''Poljička''') jedna je od glavnih, najdužih i prometno najvažnijih ulica u [[Split|Splitu]]. Proteže se u smjeru zapad-istok, spajajući širi centar grada s istočnim gradskim četvrtima i izlazom prema [[Omiš|Omišu]] i [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Ulica predstavlja ključni dio trase [[Državna cesta D410|državne ceste D410]]. == Povijest i urbanizam == Moderni profil Poljičke ceste oblikovan je krajem 1960-ih godina u sklopu realizacije velikog urbanističkog megaprojekta '''[[Split 3]]'''. Zamišljena je kao primarna južna magistralna os koja povezuje povijesnu jezgru s novoplaniranim stambenim četvrtima za desetak tisuća stanovnika. Prilikom projektiranja, mreža ulica položena je tako da djelomično prati antički raster rimske podjele zemljišta (centurijacije) i pravce same Dioklecijanove palače. Ulica nosi ime po povijesnoj regiji i nekadašnjoj [[Poljica (povijesna regija)|Poljičkoj Republici (knežini)]] koja se prostirala istočno od Splita, između rijeka Žrnovnice i Cetine. Iz tog razloga, ona predstavlja i simboličku poveznicu grada s doseljenicima iz poljičkog kraja. Osim prometne uloge, Poljička cesta danas funkcionira i kao oštra urbanističko-sociološka granica u gradu. Na svom istočnom dijelu ona jasno razdvaja planski i vrhunski izgrađenu četvrt Mertojak s južne strane, od četvrti Visoka sa sjeverne strane, koja je povijesno nastala neplanskom i bespravnom gradnjom. == Tehničke karakteristike == Cesta je dugačka približno '''3 kilometra'''. Izvedena je u punom profilu s odvojenim kolnicima, od kojih svaki sadrži po dvije ili tri prometne trake (ukupno 4 do 6 voznih traka). Kolnici su razdvojeni karakterističnim središnjim zelenim pojasom na kojemu je zasađen drvored. Uzduž cijele trase izgrađene su pješačke staze, a ulica je opremljena i za potrebe glavnih linija javnog autobusnog prijevoza tvrtke Promet Split.<ref>[https://split.hr/LinkClick.aspx?fileticket=Hikn6U-eM8k%3D&tabid=3695 Plan održive urbane mobilnosti Grada Splita do 2030. godine], Grad Split, pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Značajni objekti == Kao jedna od najfrekventnijih gradskih kucavica, Poljička cesta okuplja brojne javne, obrazovne i ekonomske ustanove: * '''Klinički bolnički centar Split (KBC Firule)''' – najveći bolnički kompleks u Dalmaciji, čiji se sjeverni ulaz i hitni prijem nalaze neposredno uz zapadni dio ceste. * '''Zgrada "Poljičanka"''' – prepoznatljiv poslovno-upravni objekt izgrađen 1991. godine na kućnom broju 35, površine od gotovo 8000 m². U njoj je smješten [[Filozofski fakultet u Splitu]] (uprava i odsjeci), Sveučilišna knjižnica te državni registri.<ref>[https://www.dalmacijadanas.hr/od-iduce-godine-krece-novi-studij-u-splitu/ Svečana primopredaja zgrade Poljičanka], Dalmacija Danas, objavljeno 18. prosinca 2020., pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> * '''Sveučilišni Kampus''' – smješten uz sjeverni rub ceste, gdje se nalaze Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) te studentski domovi. * Poznata sjedišta banaka, upravne zgrade telekomunikacijskih tvrtki, autosaloni i trgovački centri. == Povezani članci == * [[Split 3]] * [[Državna cesta D410]] * [[Poljička Republika]] == Izvori == <references /> [[Kategorija:Ulice u Splitu]] [[Kategorija:Promet u Splitu]] 8vn7529vacv6o1osq0n8ujwjhksmwt5 0 816986 7578105 2026-08-15T20:44:54Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1989./90. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 40. | datum = | br_momčadi = 16 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi...«. 7578105 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1989./90. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 40. | datum = | br_momčadi = 16 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Koper|Koper]] | broj = 1 | finalist = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | polufinalisti = [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] i [[NK Miklavž|Miklavž]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1988./89.|1988./89.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1988./89. bilo je četrdeseto izdanje kupa SR Slovenije. Nakon što su prethodne godine u finalu poraženi od Maribora, Koper je u ovom izdanju osvojio svoj prvi kup.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''MNZ Ljubljana:''' Rudar (T), Ljubljanski sodniki * '''MNZ Gorenjske:''' Zarica, Triglav * '''MNZ Celje:''' Rudar (V), Kladivar * '''MNZ Ptuj:''' Drava, Središče * '''MNZ Maribor:''' Miklavž, Limbuš * '''MNZ Koper:''' Koper, Izola * '''MNZ Nova Gorica:''' Primorje veterani, Vozila * '''MNZ Murska Sobota:''' Mura * '''MNZ Lendava:''' Nafta == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="4" | Zapad | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||2:1 |- | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| Ljubljanski sodniki ||3:2 |- | Primorje veterani ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||0:4 |- | [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] ||–|| '''[[ND Gorica|Vozila]]''' ||1:5 |- ! rowspan="4" | Istok | '''[[NK Miklavž|Miklavž]]''' ||–|| [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||3:1 |- | [[NK Limbuš-Pekre|Pekre Limbuš]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||2:4 |- | '''[[NK Središče ob Dravi|Središče]]''' ||–|| [[NK Mura Murska Sobota|Mura]] ||1:0 |- | '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||–|| [[NK Celje|Ingrad Kladivar]] ||4:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[ND Gorica|Vozila]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||4:1 |- | '''[[NK Miklavž|Miklavž]]''' ||–|| [[NK Središče ob Dravi|Središče]] ||6:5 pen. |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||2:0 |- ! Istok | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Miklavž|Miklavž]] ||10:3 |- |} == Završnica == == Završnica == {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[1990.]] |momčad1 = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] |rezultat = 1:1 <small>{{aet}}</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Koper|Koper]]</span> |strijelci1 = [[Stjepan Pranjić|Pranjić]] {{gol|90|pen.}} |strijelci2 = {{gol|56}} [[Igor Benedejčič|Benedejčič]] |stadion = [[Mestni stadion Ob jezeru|Stadion ob jezeru]], [[Velenje]] |gledatelji = 400 |sudac = [[Igor Bučar]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Čamil Brdžanović|Brdžanović]] {{penal gol}}<br />[[Stjepan Pranjić|Pranjić]] {{penal gol}}<br />[[Matjaž Cvikl|Cvikl]] {{penal gol}} |rezultat= 3:5 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Marinko Galič|Galič]]<br />{{penal gol}} [[Muhamed Čosić|Čosić]]<br />{{penal gol}} [[Vili Bečaj|Bečaj]]<br />{{penal gol}} [[Igor Benedejčič|Benedejčič]]<br />{{penal gol}} [[Damir Ban|Ban]] }} Koper se kvalificirao za [[Kup maršala Tita 1990./91.]] == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1989./90.|Prva savezna liga 1989./90.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1989./90.|Druga savezna liga 1989./90.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|Međurepubličke lige 1989./90.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1989./90.|Slovenska republička liga 1989./90.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1989./90.|Slovenske regionalne lige 1989./90.]] * [[Kup maršala Tita 1989./90.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1989/90 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1990]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1989./90.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1989-90 *]] lp7ma2i0mgn6kv50jsxjffc3wdyiuhn 7578106 7578105 2026-08-15T20:45:40Z Ame71 128419 Ispravljam grešku 7578106 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1989./90. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 40. | datum = | br_momčadi = 16 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Koper|Koper]] | broj = 1 | finalist = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | polufinalisti = [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] i [[NK Miklavž|Miklavž]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1988./89.|1988./89.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1990./91.|1990./91.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1988./89. bilo je četrdeseto izdanje kupa SR Slovenije. Nakon što su prethodne godine u finalu poraženi od Maribora, Koper je u ovom izdanju osvojio svoj prvi kup.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''MNZ Ljubljana:''' Rudar (T), Ljubljanski sodniki * '''MNZ Gorenjske:''' Zarica, Triglav * '''MNZ Celje:''' Rudar (V), Kladivar * '''MNZ Ptuj:''' Drava, Središče * '''MNZ Maribor:''' Miklavž, Limbuš * '''MNZ Koper:''' Koper, Izola * '''MNZ Nova Gorica:''' Primorje veterani, Vozila * '''MNZ Murska Sobota:''' Mura * '''MNZ Lendava:''' Nafta == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="4" | Zapad | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Izola|Izola]] ||2:1 |- | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| Ljubljanski sodniki ||3:2 |- | Primorje veterani ||–|| '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||0:4 |- | [[NK Zarica Kranj|Zarica Kranj]] ||–|| '''[[ND Gorica|Vozila]]''' ||1:5 |- ! rowspan="4" | Istok | '''[[NK Miklavž|Miklavž]]''' ||–|| [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||3:1 |- | [[NK Limbuš-Pekre|Pekre Limbuš]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||2:4 |- | '''[[NK Središče ob Dravi|Središče]]''' ||–|| [[NK Mura Murska Sobota|Mura]] ||1:0 |- | '''[[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]]''' ||–|| [[NK Celje|Ingrad Kladivar]] ||4:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! rowspan="2" | Zapad | [[ND Gorica|Vozila]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||2:0 |- ! rowspan="2" | Istok | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||4:1 |- | '''[[NK Miklavž|Miklavž]]''' ||–|| [[NK Središče ob Dravi|Središče]] ||6:5 pen. |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! !! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- ! Zapad | '''[[NK Koper|Koper]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||2:0 |- ! Istok | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Miklavž|Miklavž]] ||10:3 |- |} == Završnica == {{footballbox |datum= [[20. lipnja]] [[1990.]] |momčad1 = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] |rezultat = 1:1 <small>{{aet}}</small> |izvještaj = |momčad2 = <span style="background-color:gold;">[[NK Koper|Koper]]</span> |strijelci1 = [[Stjepan Pranjić|Pranjić]] {{gol|90|pen.}} |strijelci2 = {{gol|56}} [[Igor Benedejčič|Benedejčič]] |stadion = [[Mestni stadion Ob jezeru|Stadion ob jezeru]], [[Velenje]] |gledatelji = 400 |sudac = [[Igor Bučar]] }} {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Čamil Brdžanović|Brdžanović]] {{penal gol}}<br />[[Stjepan Pranjić|Pranjić]] {{penal gol}}<br />[[Matjaž Cvikl|Cvikl]] {{penal gol}} |rezultat= 3:5 |jedanaesterci2= {{penal gol}} [[Marinko Galič|Galič]]<br />{{penal gol}} [[Muhamed Čosić|Čosić]]<br />{{penal gol}} [[Vili Bečaj|Bečaj]]<br />{{penal gol}} [[Igor Benedejčič|Benedejčič]]<br />{{penal gol}} [[Damir Ban|Ban]] }} Koper se kvalificirao za [[Kup maršala Tita 1990./91.]] == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1989./90.|Prva savezna liga 1989./90.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1989./90.|Druga savezna liga 1989./90.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|Međurepubličke lige 1989./90.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1989./90.|Slovenska republička liga 1989./90.]] * [[Slovenske regionalne nogometne lige 1989./90.|Slovenske regionalne lige 1989./90.]] * [[Kup maršala Tita 1989./90.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1989/90 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1990]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1989./90.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1989-90 *]] 1c7eoireh70qhr8izwmyytuwaxvvcgc 14 816987 7578128 2026-08-15T21:49:02Z Prof saxx 7403 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{commonscat|World Heritage Sites in Uzbekistan}} [[Kategorija:Svjetska baština u Aziji]] [[Kategorija:Uzbekistan]]«. 7578128 wikitext text/x-wiki {{commonscat|World Heritage Sites in Uzbekistan}} [[Kategorija:Svjetska baština u Aziji]] [[Kategorija:Uzbekistan]] hzu55rj4chukrpl4vxd7rqdq8z7rgju 0 816988 7578134 2026-08-15T21:52:39Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Mecardonia procumbens'' | slika = | slika_opis = | status = | phylum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | genus = '''''[[Mecardonia]]''''' | species = ''M. procumbens'' | subspecies = | dvoimeno = ''Mecardonia procum...«. 7578134 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Mecardonia procumbens'' | slika = | slika_opis = | status = | phylum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | genus = '''''[[Mecardonia]]''''' | species = ''M. procumbens'' | subspecies = | dvoimeno = ''Mecardonia procumbens'' | dvoimeno_autorstvo = (Mill.) Small | karta_raspon = }} '''''Mecardonia procumbens''''' je biljna vrsta iz porodice [[Trpučevke|trpučevki]]. Prirodno područje ove vrste je tropska i suptropska [[Amerika]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:155661-2 Kew], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Biljke su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] zeleni, uspravne, uzdižuće ili puzave, obično jako razgranate. Većinom su gole, žljezdasto istočkane, a neke pri sušenju karakteristično pocrne. [[Stabljika|Stabljike]] su uglate. [[Listovi]] su nasuprotni, većinom nazubljeni, pri osnovi suženi, s izraženom središnjom žilom i vrlo kratkom ili gotovo neprimjetnom peteljkom.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/238071033_MECARDONIA_PROCUMBENS_MILL_SMALL_AN_ADDITION_TO_THE_SRI_LANKAN_SCROPHULARIACEAE_JUSS Mecardonia procumbens], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] se razvijaju pojedinačno u pazušcima listova na razmjerno dugim stapkama, pri čijoj se osnovi nalaze dva pricvjetna listića, često nalik običnim listovima. [[Čaška]] je gotovo do osnove podijeljena na pet međusobno nejednakih lapova; osobito se razlikuju širinom, jer su vanjski lapovi znatno širi od unutarnjih. Vjenčić je žut ili bijel, zvonast i donekle dvousnat, izvana gol, a u ždrijelu dlakav.<ref name="Research "/> [[Prašnik]]a je 4 i didinamni su. Vrlo karakteristično obilježje roda nalazi se na anterama: njihove dvije teke nisu priljubljene jedna uz drugu, nego su razmaknute kratkim krakovima spojnice. Plodnica je dvopretinčasta i sadrži mnogo sjemenih zametaka, dok je njuška dvorežnjevita i plosnata. [[Plod]] je kapsula, a [[sjeme]]nke su brojne, duguljaste i mrežasto izbrazdane.<ref name="Research "/> == Varijweteti == * ''[[Mecardonia procumbens var. caespitosa]]'' <small>(Cham.) V.C.Souza</small> * ''[[Mecardonia procumbens var. flagellaris]]'' <small>(Cham. & Schltdl.) V.C.Souza</small> * ''[[Mecardonia procumbens var. herniarioides]]'' <small>(Cham.) V.C.Souza</small> * ''Mecardonia procumbens var. procumbens'' * [[Mecardonia procumbens var. tenella]] <small>(Cham. & Schltdl.) V.C.Souza</small> == Sinonimi == Homotipski: * ''Bacopa procumbens'' <small>(Mill.) Greenm.</small> in Publ. Field Columb. Mus., Bot. Ser. 2: 261 (1907) * ''Erinus procumbens'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict., ed. 8.: n.° 6 (1768) * ''Herpestis procumbens'' <small>(Mill.) Urb.</small> in Symb. Antill. 4: 558 (1911) * ''Moniera procumbens'' <small>(Mill.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 2: 463 (1891) * ''Moniera procumbens var. normalis'' <small>Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 3(2): 236 (1898), not validly publ. * ''Pagesia procumbens'' <small>(Mill.) Pennell</small> in Monogr. Acad. Nat. Sci. Philadelphia 1: 68 (1935) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gratioleae]] sqhbkz809b2frkj6p2r93gkcs99u47h 7578137 7578134 2026-08-15T21:54:11Z Zeljko 1196 7578137 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Mecardonia procumbens'' | slika = | slika_opis = | status = | phylum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | genus = '''''[[Mecardonia]]''''' | species = ''M. procumbens'' | subspecies = | dvoimeno = ''Mecardonia procumbens'' | dvoimeno_autorstvo = (Mill.) Small | karta_raspon = }} '''''Mecardonia procumbens''''' je biljna vrsta iz porodice [[Trpučevke|trpučevki]]. Prirodno područje ove vrste je tropska i suptropska [[Amerika]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:155661-2 Kew], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Biljke su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] zeleni, uspravne, uzdižuće ili puzave, obično jako razgranate. Većinom su gole, žljezdasto istočkane, a neke pri sušenju karakteristično pocrne. [[Stabljika|Stabljike]] su uglate. [[Listovi]] su nasuprotni, većinom nazubljeni, pri osnovi suženi, s izraženom središnjom žilom i vrlo kratkom ili gotovo neprimjetnom peteljkom.<ref name="Research ">[https://zenodo.org/records/18617237 Mecardonia procumbens], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] se razvijaju pojedinačno u pazušcima listova na razmjerno dugim stapkama, pri čijoj se osnovi nalaze dva pricvjetna listića, često nalik običnim listovima. [[Čaška]] je gotovo do osnove podijeljena na pet međusobno nejednakih lapova; osobito se razlikuju širinom, jer su vanjski lapovi znatno širi od unutarnjih. Vjenčić je žut ili bijel, zvonast i donekle dvousnat, izvana gol, a u ždrijelu dlakav.<ref name="Research "/> [[Prašnik]]a je 4 i didinamni su. Vrlo karakteristično obilježje roda nalazi se na anterama: njihove dvije teke nisu priljubljene jedna uz drugu, nego su razmaknute kratkim krakovima spojnice. Plodnica je dvopretinčasta i sadrži mnogo sjemenih zametaka, dok je njuška dvorežnjevita i plosnata. [[Plod]] je kapsula, a [[sjeme]]nke su brojne, duguljaste i mrežasto izbrazdane.<ref name="Research "/> == Varijweteti == * ''[[Mecardonia procumbens var. caespitosa]]'' <small>(Cham.) V.C.Souza</small> * ''[[Mecardonia procumbens var. flagellaris]]'' <small>(Cham. & Schltdl.) V.C.Souza</small> * ''[[Mecardonia procumbens var. herniarioides]]'' <small>(Cham.) V.C.Souza</small> * ''Mecardonia procumbens var. procumbens'' * [[Mecardonia procumbens var. tenella]] <small>(Cham. & Schltdl.) V.C.Souza</small> == Sinonimi == Homotipski: * ''Bacopa procumbens'' <small>(Mill.) Greenm.</small> in Publ. Field Columb. Mus., Bot. Ser. 2: 261 (1907) * ''Erinus procumbens'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict., ed. 8.: n.° 6 (1768) * ''Herpestis procumbens'' <small>(Mill.) Urb.</small> in Symb. Antill. 4: 558 (1911) * ''Moniera procumbens'' <small>(Mill.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 2: 463 (1891) * ''Moniera procumbens var. normalis'' <small>Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 3(2): 236 (1898), not validly publ. * ''Pagesia procumbens'' <small>(Mill.) Pennell</small> in Monogr. Acad. Nat. Sci. Philadelphia 1: 68 (1935) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gratioleae]] a8c6x00f54nu6s8o51ajw9pt87ek94y 7578141 7578137 2026-08-15T22:02:44Z Zeljko 1196 7578141 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Mecardonia procumbens'' | slika = Hoja de quebranto (Mecardonia procumbens) I.jpg | slika_opis = ''M. procumbens'' | status = | phylum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | genus = '''''[[Mecardonia]]''''' | species = ''M. procumbens'' | subspecies = | dvoimeno = ''Mecardonia procumbens'' | dvoimeno_autorstvo = (Mill.) Small | karta_raspon = }} '''''Mecardonia procumbens''''' je biljna vrsta iz porodice [[Trpučevke|trpučevki]]. Prirodno područje ove vrste je tropska i suptropska [[Amerika]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:155661-2 Kew], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Epitat procumbens — „polegla, puzajuća”. == Morfologija == Biljke su [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] zeleni, uspravne, uzdižuće ili puzave, obično jako razgranate. Većinom su gole, žljezdasto istočkane, a neke pri sušenju karakteristično pocrne. [[Stabljika|Stabljike]] su uglate. [[Listovi]] su nasuprotni, većinom nazubljeni, pri osnovi suženi, s izraženom središnjom žilom i vrlo kratkom ili gotovo neprimjetnom peteljkom.<ref name="Research ">[https://zenodo.org/records/18617237 Mecardonia procumbens], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] se razvijaju pojedinačno u pazušcima listova na razmjerno dugim stapkama, pri čijoj se osnovi nalaze dva pricvjetna listića, često nalik običnim listovima. [[Čaška]] je gotovo do osnove podijeljena na pet međusobno nejednakih lapova; osobito se razlikuju širinom, jer su vanjski lapovi znatno širi od unutarnjih. Vjenčić je žut ili bijel, zvonast i donekle dvousnat, izvana gol, a u ždrijelu dlakav.<ref name="Research "/> [[Prašnik]]a je 4 i didinamni su. Vrlo karakteristično obilježje roda nalazi se na anterama: njihove dvije teke nisu priljubljene jedna uz drugu, nego su razmaknute kratkim krakovima spojnice. Plodnica je dvopretinčasta i sadrži mnogo sjemenih zametaka, dok je njuška dvorežnjevita i plosnata. [[Plod]] je kapsula, a [[sjeme]]nke su brojne, duguljaste i mrežasto izbrazdane.<ref name="Research "/> == Galerija == <gallery mode="packed"> Bacopa procumbens flowers.jpg|''M. procumbens''. Mecardonia procumbens - 52027110695.jpg|''M. procumbens''. Mecardonia procumbens 04.JPG|''M. procumbens''. Yellow-flowered waterhyssop at St.Joseph's Hs Pulikurumba.jpg|''M. procumbens''. Mecardonia procumbens,.jpg|''M. procumbens''. </gallery> == Varijeteti == * ''[[Mecardonia procumbens var. caespitosa]]'' <small>(Cham.) V.C.Souza</small> * ''[[Mecardonia procumbens var. flagellaris]]'' <small>(Cham. & Schltdl.) V.C.Souza</small> * ''[[Mecardonia procumbens var. herniarioides]]'' <small>(Cham.) V.C.Souza</small> * ''Mecardonia procumbens var. procumbens'' * [[Mecardonia procumbens var. tenella]] <small>(Cham. & Schltdl.) V.C.Souza</small> == Sinonimi == Homotipski: * ''Bacopa procumbens'' <small>(Mill.) Greenm.</small> in Publ. Field Columb. Mus., Bot. Ser. 2: 261 (1907) * ''Erinus procumbens'' <small>Mill.</small> in Gard. Dict., ed. 8.: n.° 6 (1768) * ''Herpestis procumbens'' <small>(Mill.) Urb.</small> in Symb. Antill. 4: 558 (1911) * ''Moniera procumbens'' <small>(Mill.) Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 2: 463 (1891) * ''Moniera procumbens var. normalis'' <small>Kuntze</small> in Revis. Gen. Pl. 3(2): 236 (1898), not validly publ. * ''Pagesia procumbens'' <small>(Mill.) Pennell</small> in Monogr. Acad. Nat. Sci. Philadelphia 1: 68 (1935) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gratioleae]] d0d1w4682rbrfw9vkbv946t0c1ddzao 6 816989 7578140 2026-08-15T21:59:42Z Eses05 86964 {{Infoslika |Opis= Logo [[Pjesma Eurovizije 2027.|Eurosonga 2027.]] |Izvor= https://www.eurovision.com/stories/burgas-to-host-71st-eurovision-bulgaria-2027/ |Datum= 13. kolovoza 2026. |Autor= [[Europska radiodifuzijska unija|EBU]] |Objašnjenje= Službeni logo [[Pjesma Eurovizije 2027.|Eurosonga 2027.]] }} 7578140 wikitext text/x-wiki == Opis == {{Infoslika |Opis= Logo [[Pjesma Eurovizije 2027.|Eurosonga 2027.]] |Izvor= https://www.eurovision.com/stories/burgas-to-host-71st-eurovision-bulgaria-2027/ |Datum= 13. kolovoza 2026. |Autor= [[Europska radiodifuzijska unija|EBU]] |Objašnjenje= Službeni logo [[Pjesma Eurovizije 2027.|Eurosonga 2027.]] }} == Licencija == {{Logo}} mv0ep726ls6jywvttekpwk0ux007dt2 0 816990 7578171 2026-08-16T00:09:35Z Prof saxx 7403 novi originalni članak sastavljen iz nekoliko članaka s en i fr wiki 7578171 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Taškentska modernistička arhitektura, modernost i tradicija u Srednjoj Aziji |slika = People's Friendship Palace4.jpg |godina = [[2026.]] <small>(48. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = (iv) |ugroženost = ne |dossier = 1766 |država = {{Z+X|UZB}} }} '''Modernistički Taškent''' je zajednički naziv za deset [[moderna arhitektura|modernističkih]] zgrada u [[Taškent]]u, glavnom gradu [[Uzbekistan]]a, izgrađenih između 1960. i 1990. godine, kada je zemlja bila dio [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], formativnog razdoblja u obnovi i transformaciji Taškenta nakon [[potres]]a 1966. godine. Planski izgrađen novi dio grada s prostranim zelenim površinama, podignut istočno od starog Taškenta, poslije jakog potresa [[1966.]] godine obnovljen je i proširen po urbanističkom planu iz [[1970.]] godine.<ref name=LZMK>''[https://enciklopedija.hr/clanak/taskent Taškent]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Glavni javni prostori grada i njihove građevine predstavljaju integraciju modernističkih principa [[urbanizam|urbanizma]] s lokalnim [[klima]]tskim, [[seizmologija|seizmičkim]] i kulturnim uvjetima. Zbog toga je „modernistička arhitektura Taškenta” upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2026. godine.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1766 Tashkent Modernist Architecture. Modernity and Tradition in Central Asia], službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> ==Odlike== Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Taškent je postao poligon za urbane i društvene eksperimente, odražavajući sovjetske ideale modernizacije i antiimperijalizma. Nakon jakog potresa [[1966.]] godine, razvoj grada se ubrzao prema Generalnom planu koji je naglašavao [[socijalizam|socijalistički]] [[urbanizam]], zelene površine i moderno stanovanje. Sve sovjetske republike doprinijele su ovom nastojanju, simbolizirajući solidarnost SSSR-a.<ref name=IS>[https://whc.unesco.org/document/219580 Executive Summery], UNESCO-a (PDF) {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Istočno od starog Taškenta, obnovljen je i proširen o je novo područje grada koje uključuje [[muzej]]e, izložbene dvorane, stambene komplekse, kulturne institucije, te znanstvene i infrastrukturne objekte, odražavajući široki funkcionalni spektar kasnosovjetske arhitektonske izgradnje. Devet od deset ovih zgrada smješteno je duž novoplaniranih urbanih osi rekonstruiranog gradskog središta, kako je definirano u uzastopnim masterplanovima koji su preoblikovali Taškent u modernu socijalističku [[metropola|metropolu]]. Zajedno, ovi spomenici predstavljaju zasebnu fazu arhitektonskog modernizma koju karakterizira [[industrijalizacija|industrijalizirana gradnja]], [[Potresno inženjerstvo|seizmički otporno inženjerstvo]] i prilagodba standardiziranih sustava regionalnim materijalima, tradicijama i okolišnim ograničenjima.<ref name=UNESCO/> Arhitekti iz [[Moskva|moskovskih]] i taškentskih instituta za projektiranje prihvatili su elemente srednjoazijske arhitekture, uključujući dvorišta, [[lođa|lođe]] i tradicionalne geometrijske motive, miješajući ih s naglaskom sovjetskog modernizma na [[funkcionalizam|funkcionalnost]] i usvajanje inovativnih materijala i tehnologija, uključujući seizmički otporne dizajne i klimatski osjetljiva rješenja.<ref name=IS/> Modernistički Taškent odražava važnost grada kao modela socijalističkog urbanog planiranja, uključujući funkcionalno zoniranje i tipologije, velike javne prostore i monumentalnu umjetnost koja prenosi socijalističke narative, a istovremeno slavi bogatu uzbekistansku baštinu.<ref name=IS/> ==Popis zaštićenih lokaliteta== {| class="wikitable sortable" style="width:100%; margin-top:0.5em;" |- ! scope="col" | UNESCO-ID ! scope="col" | Naziv (izvorni naziv) ! scope="col" class="unsortable" width="150px" | Slika ! scope="col" | <small>Površina<br />([[ha]])</small> ! scope="col" | Godina izgradnje ! scope="col" class="unsortable" | Koordinate ! scope="col" class="unsortable" | Bilješke |- ! scope="row" | 1766-001 | Stambeno naselje Jemtchoug (''Zhemchug'') | [[Slika:17 qavatli monolit turar joy binosi 2.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,73 | align="right" | 1985. | {{coord|41.3027|69.2672|name=Bâtiment résidentiel Jemtchoug}} | Dizajniran kako bi ponovno stvorio tradicionalne kolektivne životne prostore srednjoazijskih mahala, ovaj stambeni [[neboder]] sadrži niz naslaganih dvorišta na tri kata. Arhitektica [[Ofelija Ajdinova]] odlučila se suprotstaviti jeftinim montažnim betonskim kućama, odlučivši se za još jeftiniju tehniku ​​gradnje koja podrazumijeva gradnju na licu mjesta. Ovo [[brutalizam|brutalističko]] remek-djelo, privlačeći arhitekte iz cijelog svijeta, inspirirano je tradicionalnim uzbekistanskim jednokatnim četvrtima ([[mahala]]ma), koje je Aidinova odlučila reinterpretirati izgradnjom višekatnice s kolektivnim visećim dvorištima.<ref name=TR>Tom Ravenscroft, 2023.</ref> |- ! scope="row" | 1766-002 | Nacionalni muzej povijesti Uzbekistana (''Oʻzbekiston tarixi davlat muzeyi'') | [[Slika:History Museum (8145371419).jpg|center|150x150px]] | align="right" | 1,84 | align="right" | 1970. | {{coord|41.3114|69.2693|name=Nacionalni muzej povijesti Uzbekistana}} | Prije poznat kao Lenjinov muzej [[Jevgenij Rozanov|Jevgenija Rozanova]] i Vsevoloda Šestopalova, Povijesni muzej Uzbekistana je od tada renoviran i dodano je više izložaka. Sadašnja zgrada izgrađena je 1970. godine. Ova zgrada bila je jedan od najranijih muzeja posvećenih bivšem sovjetskom vođi i pPoslužila je kao prototip za ostalih 13 izgrađenih diljem Sovjetskog Saveza.<ref name=TR/> Zbirka muzeja pokriva arheologiju, povijest, numizmatiku i etnografiju Uzbekistana. Vrhunac muzeja je vrlo dobro očuvan [[alabaster]]ni reljef [[Buda|Bude]] pronađen u Fayaz Tepeu u [[Termez]]u (2. st.).<ref>[http://www.history-museum.uz/ Državni muzej povijesti Uzbekistana], službena stranica {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-003 | Izložbena dvorana Akademije umjetnosti | [[Slika:Oʻzbekiston Rassomlar Uyushmasining koʻrgazmalar pavilioni.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 0,69 | align="right" | 1974. | {{coord|41.3088|69.2664|name=Hall d'exposition de l'Académie des arts}} | Jedna od najvećih izložbenih dvorana u Srednjoj Aziji, dvokatnica, smještena je na gradskom podiju u malom vrtu. Bila je dizajnirana za izlaganje skulptura i primijenjene umjetnosti u prizemlju, a slika u galerijama na katu. Cijela zgrada je okružena lučnom [[kolonada|kolonadom]] s kutnim pročeljem ukrašenim geometrijskim [[mozaik]]om.<ref name=TR/> |- ! scope="row" | 1766-004 | Postaja podzemne željeznice Kosmonavtlar (''Prospekt Kosmonavtov'') | [[Slika:Kosmonavtlar metrosi bekati 2.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 0,57 | align="right" | 1984. | {{coord|41.3052|69.2647|name=Station de métro de Kosmonavtlar}} | Kosmonavtlar je postaja taškentskog metroa s temom svemirskog programa koja odaje počast sovjetskim [[kozmonaut]]ima kao štop su [[Jurij Gagarin]] i [[Valentina Tereškova]], prvog muškarca i žene u svemiru. Arhitektonski dizajn postaje zajednički su razvili Sergo Sutyagin i Sergej Sokolov 1981.–1982. god. Unutrašnjost kombinira jarko obojeni anodizirani [[aluminij]], postupno plave keramičke površine i osvijetljene [[stup]]ove obložene [[staklo]]m, stvarajući dojam [[bestežinsko stanje|bestežinskog stanja]]. Iznad keramičkih medaljona s [[portret]]ima 12 kozmonauta (koje je izradio umjetnik Boris Kločkov), linearna rasvjeta i umetnute staklene zvijezde pretvaraju [[strop]] u stilizirani prikaz [[Mliječna staza|Mliječne staze]], pojačavajući kozmičku atmosferu postaje.<ref>[http://asmetro.ru/metro/metro/tashkent/tashkent_full/ Detalji taškentskog metroa] na službenim stranicama {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-005 | Sunčeva peć Parkent (''Oʻzbekiston quyosh sandoni'') | [[Slika:Parkent BSP.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 22,80 | align="right" | 1981. | {{coord|41.313|69.7398|name=Four solaire de Parkent}} | [[Sunčeva peć]] Uzbekistana, poznata i kao ''Heliocomplex Sun'', bila je druga takva građevina na svijetu, poslije solarne peći [[Odeillo|Odeilla]] u [[francuska|francuskim]] [[Pirineji]]ma, ali mnogo ambicioznija. Nalazi se na 1100 metara nadmorske visine, 45 kilometara istočno od grada Taškenta, u Parkentu, Taškentska oblast. Mjesto za solarnu peć Uzbekistana pažljivo je odabrano, jer sunce tamo sja 270 dana u godini. Peć je najveća u Aziji i koristi zakrivljeno zrcalo, ili niz zrcala, koji djeluju kao parabolični reflektor, a mogu doseći temperature do 3000 ° C. Heliostatsko polje solarne peći Uzbekistana trenutno se sastoji od oko 62 heliostata koji su postavljeni u stepenastom redoslijedu. Polje ukupno koristi 12090 zrcala i najveći je koncentrator na svijetu, s površinom od 1849 m².<ref>[http://www.industrytap.com/gigantic-solar-furnace-uzbekistan-melts-metal/27741 Solarna peć Uzbekistana], industrialtap.com {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-006 | Palača prijateljstva naroda (''Xalqlar doʻstligi saroyi)'' | [[Slika:Back Of The Concert Hall (220130685).jpeg|center|150x150px]] | align="right" | 10,43 | align="right" | 1981. | {{coord|41.3086|69.2414|name=Palais de l'amitié entre les peuples}} | Zgradu je projektirao arhitekt Jevgenij Rozanov s Moskovskog arhitektonskog instituta, koji je desetljeće prije toga radio na gradskom Lenjinovom muzeju, današnjem Državnom muzeju povijesti Uzbekistana. Zgrada je dovršena 1981. kao najveća kino i koncertna dvorana u zemlji koja može primiti do 6000 ljudi. Zgrada je obavijena tehnološki oblikovanom fasadom, s betonskim prikazima glava vijaka, neviđena po veličini, kompoziciji, konstruktivnom sustavu, paleti materijala i količini monumentalne umjetnosti. U izgradnji je korišten lokalni mramor, kao i mramor iz Nurote i G'ozg'ona.<ref>Jože Plečnik (ur.), ''[https://architectuul.com/architecture/peoples-friendship-palace Peoples Friendship Palace]'', Architectuul {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Danas se palača koristi za razne događaje poput kongresa, konferencija, festivala i koncerata. |- ! scope="row" | 1766-007 | Muzej umjetnosti Uzbekistana | [[Slika:Museum of Arts of Uzbekistan.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,32 | align="right" | 1974. | {{coord|41.3028|69.2779|name=Musée des arts d'Ouzbékistan}} | Tri sovjetska arhitekta, Iskander Abdulov, Anatolij K. Nikiforov i S. A. Rosenblum, projektirali su novu zgradu kako bi zamijenila prethodni muzej na mjestu Narodnog sveučilišta koji je uništen tijekom potresa. Dizajniran u obliku ogromne kocke, stranice su podijeljene u pravokutnike koji su odvojeni metalnim okvirima i obloženi aluminijskim pločama s vanjske strane. Donji dio zgrade i ulaz ukrašeni su poliranim sivim [[mramor]]om. Gornji dio je ostakljen krom-brugnatelitom (stivitom), što unutrašnjosti daje prigušeno svjetlo.<ref>[https://www.stateartmuseum.uz/about O muzeju] na stateartmuseum.uz {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Jedan od prvih namjenski izgrađenih muzeja moderne umjetnosti u Sovjetskom Savezu, ujedno je i sjedište Uzbekistanske zaklade za razvoj umjetnosti i kulture.<ref name=TR/> |- ! scope="row" | 1766-008 | Državni cirkus Taškenta | [[Slika:Sirk uzb.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 3,64 | align="right" | 1976. | {{coord|41.3242|69.2429|name=Cirque de Tachkent}} | Cirkus se u Uzbekistanu razvio krajem 20. stoljeća dolaskom putujućih umjetnika iz Europe i Rusije. Već 1913. godine cirkuske trupe nastupale su u zgradi „Koloseuma” (''Kolizey''), prva trajna drvena zgrada s metalnom kupolom, koju je projektirao F. Jupjatov. Nakon potresa 1966. godine zamijenjena je privremenim velikim šatorom, a 1976. na trgu Khadra u Taškentu otvorena je nova zgrada. arhitekti Genrikh Aleksandrovich i Gennady Masyagin dizajnirali su dva dijela: dvoranu za izvedbe pod svijetloplavom betonskom kupolom, promjera 77 metara, i tehničkih zgrada u stražnjem dijelu. Ispod kupole, često uspoređivane s „[[leteći tanjur|letećim tanjurom]]” ili ''pialom'' (uzbekistanskim [[čajnik]]om), dvorana s 2500 mjesta okružena je predvorjem, foajeom, garderobom, ugostiteljskim prostorom i tehničkim sadržajima. Korištenje prstenaste drvene konstrukcije, umjesto tradicionalne konstrukcije sa stupovima i gredama, omogućilo je da foaje bude bez stupova i ponudi optimalnu udobnost publici. Ulazni hol i hodnici ukrašeni su tradicionalnim rezbarijama, a vrata su izrađena od rezbarenog orahovog drva. |- ! scope="row" | 1766-009 | Tržnica Chorsu (''Chorsu bozori'') | [[Slika:Chorsu Market general view.jpg|150x150px]] | align="right" | 14,81 | align="right" | 1980. | {{coord|41.3268|69.2351|name=Marché de Chorsu}} | Izgrađena je na mjestu izvornog [[bazar]]a u blizini medrese Kukeldosh iz oko 1570. godine. Modernu zgradu i karakterističnu plavu [[kupola|kupolu]], koja zatvara veliku unutarnju tržnicu gdje je izložen čelični okvir konstrukcije, projektirali su Vladimir Azimov, Sabir Adylov i suradnici 1980. godine, kao kasni primjer sovjetskog modernizma. Ispod plave kupole i susjednih prostora prodaju se sve svakodnevne potrepštine. |- ! scope="row" | 1766-010 | Palača umjetnosti | [[Slika:Panorama cinema, October 2024.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,71 | align="right" | 1964. | {{coord|41.3195|69.2596|name=Cinéma Panoramic}} | Poznato kao „Panoramsko kino Vladimira Berjozina” jedna od najznačajnijih građevina u Taškentu. Ova [[kino]]dvorana zauzima blok oblika [[dorski red|dorskog stupa]]. Susjedni dugi, prozirni blok prije je sadržavao predvorje i kafić, iako je to sada zazidano. Danas Palača umjetnosti, ona je bil prvo panoramsko kino u Srednjoj Aziji i jedna od prvih u SSSR-u imerzivnih dvorana za gledanje panoramskih i širokozaslonskih filmova.<ref name=TR/> |} ==Izvori== {{izvori}} {{commonscat|Cultural heritage monuments in Tashkent|Kulturna baština u Taškentu}} * Tom Ravenscroft, ''[https://www.dezeen.com/2026/07/28/tashkent-modernism-unesco-world-heritage-site-soviet-architecture-uzbekistan-unesco/ Ten UNESCO-listed Soviet modernist buildings in Tashkent]'', Dezeen, 8. studenog 2023. {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026. {{Svjetska baština u Uzbekistanu}} [[Kategorija:Taškent]] [[Kategorija:Moderna arhitektura]] [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu]] clu9j3udtxx6owxpcc085suzyt1iopv 7578172 7578171 2026-08-16T00:12:43Z Prof saxx 7403 /* Izvori */ 7578172 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Taškentska modernistička arhitektura, modernost i tradicija u Srednjoj Aziji |slika = People's Friendship Palace4.jpg |godina = [[2026.]] <small>(48. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = (iv) |ugroženost = ne |dossier = 1766 |država = {{Z+X|UZB}} }} '''Modernistički Taškent''' je zajednički naziv za deset [[moderna arhitektura|modernističkih]] zgrada u [[Taškent]]u, glavnom gradu [[Uzbekistan]]a, izgrađenih između 1960. i 1990. godine, kada je zemlja bila dio [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], formativnog razdoblja u obnovi i transformaciji Taškenta nakon [[potres]]a 1966. godine. Planski izgrađen novi dio grada s prostranim zelenim površinama, podignut istočno od starog Taškenta, poslije jakog potresa [[1966.]] godine obnovljen je i proširen po urbanističkom planu iz [[1970.]] godine.<ref name=LZMK>''[https://enciklopedija.hr/clanak/taskent Taškent]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Glavni javni prostori grada i njihove građevine predstavljaju integraciju modernističkih principa [[urbanizam|urbanizma]] s lokalnim [[klima]]tskim, [[seizmologija|seizmičkim]] i kulturnim uvjetima. Zbog toga je „modernistička arhitektura Taškenta” upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2026. godine.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1766 Tashkent Modernist Architecture. Modernity and Tradition in Central Asia], službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> ==Odlike== Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Taškent je postao poligon za urbane i društvene eksperimente, odražavajući sovjetske ideale modernizacije i antiimperijalizma. Nakon jakog potresa [[1966.]] godine, razvoj grada se ubrzao prema Generalnom planu koji je naglašavao [[socijalizam|socijalistički]] [[urbanizam]], zelene površine i moderno stanovanje. Sve sovjetske republike doprinijele su ovom nastojanju, simbolizirajući solidarnost SSSR-a.<ref name=IS>[https://whc.unesco.org/document/219580 Executive Summery], UNESCO-a (PDF) {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Istočno od starog Taškenta, obnovljen je i proširen o je novo područje grada koje uključuje [[muzej]]e, izložbene dvorane, stambene komplekse, kulturne institucije, te znanstvene i infrastrukturne objekte, odražavajući široki funkcionalni spektar kasnosovjetske arhitektonske izgradnje. Devet od deset ovih zgrada smješteno je duž novoplaniranih urbanih osi rekonstruiranog gradskog središta, kako je definirano u uzastopnim masterplanovima koji su preoblikovali Taškent u modernu socijalističku [[metropola|metropolu]]. Zajedno, ovi spomenici predstavljaju zasebnu fazu arhitektonskog modernizma koju karakterizira [[industrijalizacija|industrijalizirana gradnja]], [[Potresno inženjerstvo|seizmički otporno inženjerstvo]] i prilagodba standardiziranih sustava regionalnim materijalima, tradicijama i okolišnim ograničenjima.<ref name=UNESCO/> Arhitekti iz [[Moskva|moskovskih]] i taškentskih instituta za projektiranje prihvatili su elemente srednjoazijske arhitekture, uključujući dvorišta, [[lođa|lođe]] i tradicionalne geometrijske motive, miješajući ih s naglaskom sovjetskog modernizma na [[funkcionalizam|funkcionalnost]] i usvajanje inovativnih materijala i tehnologija, uključujući seizmički otporne dizajne i klimatski osjetljiva rješenja.<ref name=IS/> Modernistički Taškent odražava važnost grada kao modela socijalističkog urbanog planiranja, uključujući funkcionalno zoniranje i tipologije, velike javne prostore i monumentalnu umjetnost koja prenosi socijalističke narative, a istovremeno slavi bogatu uzbekistansku baštinu.<ref name=IS/> ==Popis zaštićenih lokaliteta== {| class="wikitable sortable" style="width:100%; margin-top:0.5em;" |- ! scope="col" | UNESCO-ID ! scope="col" | Naziv (izvorni naziv) ! scope="col" class="unsortable" width="150px" | Slika ! scope="col" | <small>Površina<br />([[ha]])</small> ! scope="col" | Godina izgradnje ! scope="col" class="unsortable" | Koordinate ! scope="col" class="unsortable" | Bilješke |- ! scope="row" | 1766-001 | Stambeno naselje Jemtchoug (''Zhemchug'') | [[Slika:17 qavatli monolit turar joy binosi 2.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,73 | align="right" | 1985. | {{coord|41.3027|69.2672|name=Bâtiment résidentiel Jemtchoug}} | Dizajniran kako bi ponovno stvorio tradicionalne kolektivne životne prostore srednjoazijskih mahala, ovaj stambeni [[neboder]] sadrži niz naslaganih dvorišta na tri kata. Arhitektica [[Ofelija Ajdinova]] odlučila se suprotstaviti jeftinim montažnim betonskim kućama, odlučivši se za još jeftiniju tehniku ​​gradnje koja podrazumijeva gradnju na licu mjesta. Ovo [[brutalizam|brutalističko]] remek-djelo, privlačeći arhitekte iz cijelog svijeta, inspirirano je tradicionalnim uzbekistanskim jednokatnim četvrtima ([[mahala]]ma), koje je Aidinova odlučila reinterpretirati izgradnjom višekatnice s kolektivnim visećim dvorištima.<ref name=TR>Tom Ravenscroft, 2023.</ref> |- ! scope="row" | 1766-002 | Nacionalni muzej povijesti Uzbekistana (''Oʻzbekiston tarixi davlat muzeyi'') | [[Slika:History Museum (8145371419).jpg|center|150x150px]] | align="right" | 1,84 | align="right" | 1970. | {{coord|41.3114|69.2693|name=Nacionalni muzej povijesti Uzbekistana}} | Prije poznat kao Lenjinov muzej [[Jevgenij Rozanov|Jevgenija Rozanova]] i Vsevoloda Šestopalova, Povijesni muzej Uzbekistana je od tada renoviran i dodano je više izložaka. Sadašnja zgrada izgrađena je 1970. godine. Ova zgrada bila je jedan od najranijih muzeja posvećenih bivšem sovjetskom vođi i pPoslužila je kao prototip za ostalih 13 izgrađenih diljem Sovjetskog Saveza.<ref name=TR/> Zbirka muzeja pokriva arheologiju, povijest, numizmatiku i etnografiju Uzbekistana. Vrhunac muzeja je vrlo dobro očuvan [[alabaster]]ni reljef [[Buda|Bude]] pronađen u Fayaz Tepeu u [[Termez]]u (2. st.).<ref>[http://www.history-museum.uz/ Državni muzej povijesti Uzbekistana], službena stranica {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-003 | Izložbena dvorana Akademije umjetnosti | [[Slika:Oʻzbekiston Rassomlar Uyushmasining koʻrgazmalar pavilioni.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 0,69 | align="right" | 1974. | {{coord|41.3088|69.2664|name=Hall d'exposition de l'Académie des arts}} | Jedna od najvećih izložbenih dvorana u Srednjoj Aziji, dvokatnica, smještena je na gradskom podiju u malom vrtu. Bila je dizajnirana za izlaganje skulptura i primijenjene umjetnosti u prizemlju, a slika u galerijama na katu. Cijela zgrada je okružena lučnom [[kolonada|kolonadom]] s kutnim pročeljem ukrašenim geometrijskim [[mozaik]]om.<ref name=TR/> |- ! scope="row" | 1766-004 | Postaja podzemne željeznice Kosmonavtlar (''Prospekt Kosmonavtov'') | [[Slika:Kosmonavtlar metrosi bekati 2.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 0,57 | align="right" | 1984. | {{coord|41.3052|69.2647|name=Station de métro de Kosmonavtlar}} | Kosmonavtlar je postaja taškentskog metroa s temom svemirskog programa koja odaje počast sovjetskim [[kozmonaut]]ima kao štop su [[Jurij Gagarin]] i [[Valentina Tereškova]], prvog muškarca i žene u svemiru. Arhitektonski dizajn postaje zajednički su razvili Sergo Sutyagin i Sergej Sokolov 1981.–1982. god. Unutrašnjost kombinira jarko obojeni anodizirani [[aluminij]], postupno plave keramičke površine i osvijetljene [[stup]]ove obložene [[staklo]]m, stvarajući dojam [[bestežinsko stanje|bestežinskog stanja]]. Iznad keramičkih medaljona s [[portret]]ima 12 kozmonauta (koje je izradio umjetnik Boris Kločkov), linearna rasvjeta i umetnute staklene zvijezde pretvaraju [[strop]] u stilizirani prikaz [[Mliječna staza|Mliječne staze]], pojačavajući kozmičku atmosferu postaje.<ref>[http://asmetro.ru/metro/metro/tashkent/tashkent_full/ Detalji taškentskog metroa] na službenim stranicama {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-005 | Sunčeva peć Parkent (''Oʻzbekiston quyosh sandoni'') | [[Slika:Parkent BSP.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 22,80 | align="right" | 1981. | {{coord|41.313|69.7398|name=Four solaire de Parkent}} | [[Sunčeva peć]] Uzbekistana, poznata i kao ''Heliocomplex Sun'', bila je druga takva građevina na svijetu, poslije solarne peći [[Odeillo|Odeilla]] u [[francuska|francuskim]] [[Pirineji]]ma, ali mnogo ambicioznija. Nalazi se na 1100 metara nadmorske visine, 45 kilometara istočno od grada Taškenta, u Parkentu, Taškentska oblast. Mjesto za solarnu peć Uzbekistana pažljivo je odabrano, jer sunce tamo sja 270 dana u godini. Peć je najveća u Aziji i koristi zakrivljeno zrcalo, ili niz zrcala, koji djeluju kao parabolični reflektor, a mogu doseći temperature do 3000 ° C. Heliostatsko polje solarne peći Uzbekistana trenutno se sastoji od oko 62 heliostata koji su postavljeni u stepenastom redoslijedu. Polje ukupno koristi 12090 zrcala i najveći je koncentrator na svijetu, s površinom od 1849 m².<ref>[http://www.industrytap.com/gigantic-solar-furnace-uzbekistan-melts-metal/27741 Solarna peć Uzbekistana], industrialtap.com {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-006 | Palača prijateljstva naroda (''Xalqlar doʻstligi saroyi)'' | [[Slika:Back Of The Concert Hall (220130685).jpeg|center|150x150px]] | align="right" | 10,43 | align="right" | 1981. | {{coord|41.3086|69.2414|name=Palais de l'amitié entre les peuples}} | Zgradu je projektirao arhitekt Jevgenij Rozanov s Moskovskog arhitektonskog instituta, koji je desetljeće prije toga radio na gradskom Lenjinovom muzeju, današnjem Državnom muzeju povijesti Uzbekistana. Zgrada je dovršena 1981. kao najveća kino i koncertna dvorana u zemlji koja može primiti do 6000 ljudi. Zgrada je obavijena tehnološki oblikovanom fasadom, s betonskim prikazima glava vijaka, neviđena po veličini, kompoziciji, konstruktivnom sustavu, paleti materijala i količini monumentalne umjetnosti. U izgradnji je korišten lokalni mramor, kao i mramor iz Nurote i G'ozg'ona.<ref>Jože Plečnik (ur.), ''[https://architectuul.com/architecture/peoples-friendship-palace Peoples Friendship Palace]'', Architectuul {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Danas se palača koristi za razne događaje poput kongresa, konferencija, festivala i koncerata. |- ! scope="row" | 1766-007 | Muzej umjetnosti Uzbekistana | [[Slika:Museum of Arts of Uzbekistan.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,32 | align="right" | 1974. | {{coord|41.3028|69.2779|name=Musée des arts d'Ouzbékistan}} | Tri sovjetska arhitekta, Iskander Abdulov, Anatolij K. Nikiforov i S. A. Rosenblum, projektirali su novu zgradu kako bi zamijenila prethodni muzej na mjestu Narodnog sveučilišta koji je uništen tijekom potresa. Dizajniran u obliku ogromne kocke, stranice su podijeljene u pravokutnike koji su odvojeni metalnim okvirima i obloženi aluminijskim pločama s vanjske strane. Donji dio zgrade i ulaz ukrašeni su poliranim sivim [[mramor]]om. Gornji dio je ostakljen krom-brugnatelitom (stivitom), što unutrašnjosti daje prigušeno svjetlo.<ref>[https://www.stateartmuseum.uz/about O muzeju] na stateartmuseum.uz {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Jedan od prvih namjenski izgrađenih muzeja moderne umjetnosti u Sovjetskom Savezu, ujedno je i sjedište Uzbekistanske zaklade za razvoj umjetnosti i kulture.<ref name=TR/> |- ! scope="row" | 1766-008 | Državni cirkus Taškenta | [[Slika:Sirk uzb.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 3,64 | align="right" | 1976. | {{coord|41.3242|69.2429|name=Cirque de Tachkent}} | Cirkus se u Uzbekistanu razvio krajem 20. stoljeća dolaskom putujućih umjetnika iz Europe i Rusije. Već 1913. godine cirkuske trupe nastupale su u zgradi „Koloseuma” (''Kolizey''), prva trajna drvena zgrada s metalnom kupolom, koju je projektirao F. Jupjatov. Nakon potresa 1966. godine zamijenjena je privremenim velikim šatorom, a 1976. na trgu Khadra u Taškentu otvorena je nova zgrada. arhitekti Genrikh Aleksandrovich i Gennady Masyagin dizajnirali su dva dijela: dvoranu za izvedbe pod svijetloplavom betonskom kupolom, promjera 77 metara, i tehničkih zgrada u stražnjem dijelu. Ispod kupole, često uspoređivane s „[[leteći tanjur|letećim tanjurom]]” ili ''pialom'' (uzbekistanskim [[čajnik]]om), dvorana s 2500 mjesta okružena je predvorjem, foajeom, garderobom, ugostiteljskim prostorom i tehničkim sadržajima. Korištenje prstenaste drvene konstrukcije, umjesto tradicionalne konstrukcije sa stupovima i gredama, omogućilo je da foaje bude bez stupova i ponudi optimalnu udobnost publici. Ulazni hol i hodnici ukrašeni su tradicionalnim rezbarijama, a vrata su izrađena od rezbarenog orahovog drva. |- ! scope="row" | 1766-009 | Tržnica Chorsu (''Chorsu bozori'') | [[Slika:Chorsu Market general view.jpg|150x150px]] | align="right" | 14,81 | align="right" | 1980. | {{coord|41.3268|69.2351|name=Marché de Chorsu}} | Izgrađena je na mjestu izvornog [[bazar]]a u blizini medrese Kukeldosh iz oko 1570. godine. Modernu zgradu i karakterističnu plavu [[kupola|kupolu]], koja zatvara veliku unutarnju tržnicu gdje je izložen čelični okvir konstrukcije, projektirali su Vladimir Azimov, Sabir Adylov i suradnici 1980. godine, kao kasni primjer sovjetskog modernizma. Ispod plave kupole i susjednih prostora prodaju se sve svakodnevne potrepštine. |- ! scope="row" | 1766-010 | Palača umjetnosti | [[Slika:Panorama cinema, October 2024.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,71 | align="right" | 1964. | {{coord|41.3195|69.2596|name=Cinéma Panoramic}} | Poznato kao „Panoramsko kino Vladimira Berjozina” jedna od najznačajnijih građevina u Taškentu. Ova [[kino]]dvorana zauzima blok oblika [[dorski red|dorskog stupa]]. Susjedni dugi, prozirni blok prije je sadržavao predvorje i kafić, iako je to sada zazidano. Danas Palača umjetnosti, ona je bil prvo panoramsko kino u Srednjoj Aziji i jedna od prvih u SSSR-u imerzivnih dvorana za gledanje panoramskih i širokozaslonskih filmova.<ref name=TR/> |} ==Izvori== {{izvori}} {{commonscat|Cultural heritage monuments in Tashkent|Kulturna baština u Taškentu}} * Tom Ravenscroft, ''[https://www.dezeen.com/2026/07/28/tashkent-modernism-unesco-world-heritage-site-soviet-architecture-uzbekistan-unesco/ Ten UNESCO-listed Soviet modernist buildings in Tashkent]'', Dezeen, 8. studenog 2023. {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026. {{Svjetska baština u Uzbekistanu}} [[Kategorija:Taškent]] [[Kategorija:Moderna arhitektura]] [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu]] [[uz:Toshkent modernizmi]] b0m33y3dbk1utsudswzhvjz4jse8xkl 7578173 7578172 2026-08-16T00:15:46Z Prof saxx 7403 /* Odlike */ 7578173 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Taškentska modernistička arhitektura, modernost i tradicija u Srednjoj Aziji |slika = People's Friendship Palace4.jpg |godina = [[2026.]] <small>(48. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = (iv) |ugroženost = ne |dossier = 1766 |država = {{Z+X|UZB}} }} '''Modernistički Taškent''' je zajednički naziv za deset [[moderna arhitektura|modernističkih]] zgrada u [[Taškent]]u, glavnom gradu [[Uzbekistan]]a, izgrađenih između 1960. i 1990. godine, kada je zemlja bila dio [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], formativnog razdoblja u obnovi i transformaciji Taškenta nakon [[potres]]a 1966. godine. Planski izgrađen novi dio grada s prostranim zelenim površinama, podignut istočno od starog Taškenta, poslije jakog potresa [[1966.]] godine obnovljen je i proširen po urbanističkom planu iz [[1970.]] godine.<ref name=LZMK>''[https://enciklopedija.hr/clanak/taskent Taškent]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Glavni javni prostori grada i njihove građevine predstavljaju integraciju modernističkih principa [[urbanizam|urbanizma]] s lokalnim [[klima]]tskim, [[seizmologija|seizmičkim]] i kulturnim uvjetima. Zbog toga je „modernistička arhitektura Taškenta” upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2026. godine.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1766 Tashkent Modernist Architecture. Modernity and Tradition in Central Asia], službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> ==Odlike== Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Taškent je postao poligon za urbane i društvene eksperimente, odražavajući sovjetske ideale modernizacije i antiimperijalizma. Nakon jakog potresa [[1966.]] godine, razvoj grada se ubrzao prema Generalnom planu koji je naglašavao [[socijalizam|socijalistički]] [[urbanizam]], zelene površine i moderno stanovanje. Sve sovjetske republike doprinijele su ovom nastojanju, simbolizirajući solidarnost SSSR-a.<ref name=IS>[https://whc.unesco.org/document/219580 Executive Summery], UNESCO-a (PDF) {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Datoteka:Model Tashkent Center.png|mini|lijevo|Urbanistički model obnovljenog gradskog centra Taškenta iz 1970., pogled s istoka.]] Istočno od starog Taškenta, obnovljen je i proširen o je novo područje grada koje uključuje [[muzej]]e, izložbene dvorane, stambene komplekse, kulturne institucije, te znanstvene i infrastrukturne objekte, odražavajući široki funkcionalni spektar kasnosovjetske arhitektonske izgradnje. Devet od deset ovih zgrada smješteno je duž novoplaniranih urbanih osi rekonstruiranog gradskog središta, kako je definirano u uzastopnim masterplanovima koji su preoblikovali Taškent u modernu socijalističku [[metropola|metropolu]]. Zajedno, ovi spomenici predstavljaju zasebnu fazu arhitektonskog modernizma koju karakterizira [[industrijalizacija|industrijalizirana gradnja]], [[Potresno inženjerstvo|seizmički otporno inženjerstvo]] i prilagodba standardiziranih sustava regionalnim materijalima, tradicijama i okolišnim ograničenjima.<ref name=UNESCO/> Arhitekti iz [[Moskva|moskovskih]] i taškentskih instituta za projektiranje prihvatili su elemente srednjoazijske arhitekture, uključujući dvorišta, [[lođa|lođe]] i tradicionalne geometrijske motive, miješajući ih s naglaskom sovjetskog modernizma na [[funkcionalizam|funkcionalnost]] i usvajanje inovativnih materijala i tehnologija, uključujući seizmički otporne dizajne i klimatski osjetljiva rješenja.<ref name=IS/> Modernistički Taškent odražava važnost grada kao modela socijalističkog urbanog planiranja, uključujući funkcionalno zoniranje i tipologije, velike javne prostore i monumentalnu umjetnost koja prenosi socijalističke narative, a istovremeno slavi bogatu uzbekistansku baštinu.<ref name=IS/> ==Popis zaštićenih lokaliteta== {| class="wikitable sortable" style="width:100%; margin-top:0.5em;" |- ! scope="col" | UNESCO-ID ! scope="col" | Naziv (izvorni naziv) ! scope="col" class="unsortable" width="150px" | Slika ! scope="col" | <small>Površina<br />([[ha]])</small> ! scope="col" | Godina izgradnje ! scope="col" class="unsortable" | Koordinate ! scope="col" class="unsortable" | Bilješke |- ! scope="row" | 1766-001 | Stambeno naselje Jemtchoug (''Zhemchug'') | [[Slika:17 qavatli monolit turar joy binosi 2.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,73 | align="right" | 1985. | {{coord|41.3027|69.2672|name=Bâtiment résidentiel Jemtchoug}} | Dizajniran kako bi ponovno stvorio tradicionalne kolektivne životne prostore srednjoazijskih mahala, ovaj stambeni [[neboder]] sadrži niz naslaganih dvorišta na tri kata. Arhitektica [[Ofelija Ajdinova]] odlučila se suprotstaviti jeftinim montažnim betonskim kućama, odlučivši se za još jeftiniju tehniku ​​gradnje koja podrazumijeva gradnju na licu mjesta. Ovo [[brutalizam|brutalističko]] remek-djelo, privlačeći arhitekte iz cijelog svijeta, inspirirano je tradicionalnim uzbekistanskim jednokatnim četvrtima ([[mahala]]ma), koje je Aidinova odlučila reinterpretirati izgradnjom višekatnice s kolektivnim visećim dvorištima.<ref name=TR>Tom Ravenscroft, 2023.</ref> |- ! scope="row" | 1766-002 | Nacionalni muzej povijesti Uzbekistana (''Oʻzbekiston tarixi davlat muzeyi'') | [[Slika:History Museum (8145371419).jpg|center|150x150px]] | align="right" | 1,84 | align="right" | 1970. | {{coord|41.3114|69.2693|name=Nacionalni muzej povijesti Uzbekistana}} | Prije poznat kao Lenjinov muzej [[Jevgenij Rozanov|Jevgenija Rozanova]] i Vsevoloda Šestopalova, Povijesni muzej Uzbekistana je od tada renoviran i dodano je više izložaka. Sadašnja zgrada izgrađena je 1970. godine. Ova zgrada bila je jedan od najranijih muzeja posvećenih bivšem sovjetskom vođi i pPoslužila je kao prototip za ostalih 13 izgrađenih diljem Sovjetskog Saveza.<ref name=TR/> Zbirka muzeja pokriva arheologiju, povijest, numizmatiku i etnografiju Uzbekistana. Vrhunac muzeja je vrlo dobro očuvan [[alabaster]]ni reljef [[Buda|Bude]] pronađen u Fayaz Tepeu u [[Termez]]u (2. st.).<ref>[http://www.history-museum.uz/ Državni muzej povijesti Uzbekistana], službena stranica {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-003 | Izložbena dvorana Akademije umjetnosti | [[Slika:Oʻzbekiston Rassomlar Uyushmasining koʻrgazmalar pavilioni.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 0,69 | align="right" | 1974. | {{coord|41.3088|69.2664|name=Hall d'exposition de l'Académie des arts}} | Jedna od najvećih izložbenih dvorana u Srednjoj Aziji, dvokatnica, smještena je na gradskom podiju u malom vrtu. Bila je dizajnirana za izlaganje skulptura i primijenjene umjetnosti u prizemlju, a slika u galerijama na katu. Cijela zgrada je okružena lučnom [[kolonada|kolonadom]] s kutnim pročeljem ukrašenim geometrijskim [[mozaik]]om.<ref name=TR/> |- ! scope="row" | 1766-004 | Postaja podzemne željeznice Kosmonavtlar (''Prospekt Kosmonavtov'') | [[Slika:Kosmonavtlar metrosi bekati 2.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 0,57 | align="right" | 1984. | {{coord|41.3052|69.2647|name=Station de métro de Kosmonavtlar}} | Kosmonavtlar je postaja taškentskog metroa s temom svemirskog programa koja odaje počast sovjetskim [[kozmonaut]]ima kao štop su [[Jurij Gagarin]] i [[Valentina Tereškova]], prvog muškarca i žene u svemiru. Arhitektonski dizajn postaje zajednički su razvili Sergo Sutyagin i Sergej Sokolov 1981.–1982. god. Unutrašnjost kombinira jarko obojeni anodizirani [[aluminij]], postupno plave keramičke površine i osvijetljene [[stup]]ove obložene [[staklo]]m, stvarajući dojam [[bestežinsko stanje|bestežinskog stanja]]. Iznad keramičkih medaljona s [[portret]]ima 12 kozmonauta (koje je izradio umjetnik Boris Kločkov), linearna rasvjeta i umetnute staklene zvijezde pretvaraju [[strop]] u stilizirani prikaz [[Mliječna staza|Mliječne staze]], pojačavajući kozmičku atmosferu postaje.<ref>[http://asmetro.ru/metro/metro/tashkent/tashkent_full/ Detalji taškentskog metroa] na službenim stranicama {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-005 | Sunčeva peć Parkent (''Oʻzbekiston quyosh sandoni'') | [[Slika:Parkent BSP.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 22,80 | align="right" | 1981. | {{coord|41.313|69.7398|name=Four solaire de Parkent}} | [[Sunčeva peć]] Uzbekistana, poznata i kao ''Heliocomplex Sun'', bila je druga takva građevina na svijetu, poslije solarne peći [[Odeillo|Odeilla]] u [[francuska|francuskim]] [[Pirineji]]ma, ali mnogo ambicioznija. Nalazi se na 1100 metara nadmorske visine, 45 kilometara istočno od grada Taškenta, u Parkentu, Taškentska oblast. Mjesto za solarnu peć Uzbekistana pažljivo je odabrano, jer sunce tamo sja 270 dana u godini. Peć je najveća u Aziji i koristi zakrivljeno zrcalo, ili niz zrcala, koji djeluju kao parabolični reflektor, a mogu doseći temperature do 3000 ° C. Heliostatsko polje solarne peći Uzbekistana trenutno se sastoji od oko 62 heliostata koji su postavljeni u stepenastom redoslijedu. Polje ukupno koristi 12090 zrcala i najveći je koncentrator na svijetu, s površinom od 1849 m².<ref>[http://www.industrytap.com/gigantic-solar-furnace-uzbekistan-melts-metal/27741 Solarna peć Uzbekistana], industrialtap.com {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-006 | Palača prijateljstva naroda (''Xalqlar doʻstligi saroyi)'' | [[Slika:Back Of The Concert Hall (220130685).jpeg|center|150x150px]] | align="right" | 10,43 | align="right" | 1981. | {{coord|41.3086|69.2414|name=Palais de l'amitié entre les peuples}} | Zgradu je projektirao arhitekt Jevgenij Rozanov s Moskovskog arhitektonskog instituta, koji je desetljeće prije toga radio na gradskom Lenjinovom muzeju, današnjem Državnom muzeju povijesti Uzbekistana. Zgrada je dovršena 1981. kao najveća kino i koncertna dvorana u zemlji koja može primiti do 6000 ljudi. Zgrada je obavijena tehnološki oblikovanom fasadom, s betonskim prikazima glava vijaka, neviđena po veličini, kompoziciji, konstruktivnom sustavu, paleti materijala i količini monumentalne umjetnosti. U izgradnji je korišten lokalni mramor, kao i mramor iz Nurote i G'ozg'ona.<ref>Jože Plečnik (ur.), ''[https://architectuul.com/architecture/peoples-friendship-palace Peoples Friendship Palace]'', Architectuul {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Danas se palača koristi za razne događaje poput kongresa, konferencija, festivala i koncerata. |- ! scope="row" | 1766-007 | Muzej umjetnosti Uzbekistana | [[Slika:Museum of Arts of Uzbekistan.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,32 | align="right" | 1974. | {{coord|41.3028|69.2779|name=Musée des arts d'Ouzbékistan}} | Tri sovjetska arhitekta, Iskander Abdulov, Anatolij K. Nikiforov i S. A. Rosenblum, projektirali su novu zgradu kako bi zamijenila prethodni muzej na mjestu Narodnog sveučilišta koji je uništen tijekom potresa. Dizajniran u obliku ogromne kocke, stranice su podijeljene u pravokutnike koji su odvojeni metalnim okvirima i obloženi aluminijskim pločama s vanjske strane. Donji dio zgrade i ulaz ukrašeni su poliranim sivim [[mramor]]om. Gornji dio je ostakljen krom-brugnatelitom (stivitom), što unutrašnjosti daje prigušeno svjetlo.<ref>[https://www.stateartmuseum.uz/about O muzeju] na stateartmuseum.uz {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Jedan od prvih namjenski izgrađenih muzeja moderne umjetnosti u Sovjetskom Savezu, ujedno je i sjedište Uzbekistanske zaklade za razvoj umjetnosti i kulture.<ref name=TR/> |- ! scope="row" | 1766-008 | Državni cirkus Taškenta | [[Slika:Sirk uzb.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 3,64 | align="right" | 1976. | {{coord|41.3242|69.2429|name=Cirque de Tachkent}} | Cirkus se u Uzbekistanu razvio krajem 20. stoljeća dolaskom putujućih umjetnika iz Europe i Rusije. Već 1913. godine cirkuske trupe nastupale su u zgradi „Koloseuma” (''Kolizey''), prva trajna drvena zgrada s metalnom kupolom, koju je projektirao F. Jupjatov. Nakon potresa 1966. godine zamijenjena je privremenim velikim šatorom, a 1976. na trgu Khadra u Taškentu otvorena je nova zgrada. arhitekti Genrikh Aleksandrovich i Gennady Masyagin dizajnirali su dva dijela: dvoranu za izvedbe pod svijetloplavom betonskom kupolom, promjera 77 metara, i tehničkih zgrada u stražnjem dijelu. Ispod kupole, često uspoređivane s „[[leteći tanjur|letećim tanjurom]]” ili ''pialom'' (uzbekistanskim [[čajnik]]om), dvorana s 2500 mjesta okružena je predvorjem, foajeom, garderobom, ugostiteljskim prostorom i tehničkim sadržajima. Korištenje prstenaste drvene konstrukcije, umjesto tradicionalne konstrukcije sa stupovima i gredama, omogućilo je da foaje bude bez stupova i ponudi optimalnu udobnost publici. Ulazni hol i hodnici ukrašeni su tradicionalnim rezbarijama, a vrata su izrađena od rezbarenog orahovog drva. |- ! scope="row" | 1766-009 | Tržnica Chorsu (''Chorsu bozori'') | [[Slika:Chorsu Market general view.jpg|150x150px]] | align="right" | 14,81 | align="right" | 1980. | {{coord|41.3268|69.2351|name=Marché de Chorsu}} | Izgrađena je na mjestu izvornog [[bazar]]a u blizini medrese Kukeldosh iz oko 1570. godine. Modernu zgradu i karakterističnu plavu [[kupola|kupolu]], koja zatvara veliku unutarnju tržnicu gdje je izložen čelični okvir konstrukcije, projektirali su Vladimir Azimov, Sabir Adylov i suradnici 1980. godine, kao kasni primjer sovjetskog modernizma. Ispod plave kupole i susjednih prostora prodaju se sve svakodnevne potrepštine. |- ! scope="row" | 1766-010 | Palača umjetnosti | [[Slika:Panorama cinema, October 2024.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,71 | align="right" | 1964. | {{coord|41.3195|69.2596|name=Cinéma Panoramic}} | Poznato kao „Panoramsko kino Vladimira Berjozina” jedna od najznačajnijih građevina u Taškentu. Ova [[kino]]dvorana zauzima blok oblika [[dorski red|dorskog stupa]]. Susjedni dugi, prozirni blok prije je sadržavao predvorje i kafić, iako je to sada zazidano. Danas Palača umjetnosti, ona je bil prvo panoramsko kino u Srednjoj Aziji i jedna od prvih u SSSR-u imerzivnih dvorana za gledanje panoramskih i širokozaslonskih filmova.<ref name=TR/> |} ==Izvori== {{izvori}} {{commonscat|Cultural heritage monuments in Tashkent|Kulturna baština u Taškentu}} * Tom Ravenscroft, ''[https://www.dezeen.com/2026/07/28/tashkent-modernism-unesco-world-heritage-site-soviet-architecture-uzbekistan-unesco/ Ten UNESCO-listed Soviet modernist buildings in Tashkent]'', Dezeen, 8. studenog 2023. {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026. {{Svjetska baština u Uzbekistanu}} [[Kategorija:Taškent]] [[Kategorija:Moderna arhitektura]] [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu]] [[uz:Toshkent modernizmi]] hzhr53mhin7grtk23w2fl40rw1sj45a 7578177 7578173 2026-08-16T00:27:21Z Prof saxx 7403 /* Izvori */ 7578177 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Taškentska modernistička arhitektura, modernost i tradicija u Srednjoj Aziji |slika = People's Friendship Palace4.jpg |godina = [[2026.]] <small>(48. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = (iv) |ugroženost = ne |dossier = 1766 |država = {{Z+X|UZB}} }} '''Modernistički Taškent''' je zajednički naziv za deset [[moderna arhitektura|modernističkih]] zgrada u [[Taškent]]u, glavnom gradu [[Uzbekistan]]a, izgrađenih između 1960. i 1990. godine, kada je zemlja bila dio [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], formativnog razdoblja u obnovi i transformaciji Taškenta nakon [[potres]]a 1966. godine. Planski izgrađen novi dio grada s prostranim zelenim površinama, podignut istočno od starog Taškenta, poslije jakog potresa [[1966.]] godine obnovljen je i proširen po urbanističkom planu iz [[1970.]] godine.<ref name=LZMK>''[https://enciklopedija.hr/clanak/taskent Taškent]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Glavni javni prostori grada i njihove građevine predstavljaju integraciju modernističkih principa [[urbanizam|urbanizma]] s lokalnim [[klima]]tskim, [[seizmologija|seizmičkim]] i kulturnim uvjetima. Zbog toga je „modernistička arhitektura Taškenta” upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2026. godine.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1766 Tashkent Modernist Architecture. Modernity and Tradition in Central Asia], službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> ==Odlike== Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Taškent je postao poligon za urbane i društvene eksperimente, odražavajući sovjetske ideale modernizacije i antiimperijalizma. Nakon jakog potresa [[1966.]] godine, razvoj grada se ubrzao prema Generalnom planu koji je naglašavao [[socijalizam|socijalistički]] [[urbanizam]], zelene površine i moderno stanovanje. Sve sovjetske republike doprinijele su ovom nastojanju, simbolizirajući solidarnost SSSR-a.<ref name=IS>[https://whc.unesco.org/document/219580 Executive Summery], UNESCO-a (PDF) {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Datoteka:Model Tashkent Center.png|mini|lijevo|Urbanistički model obnovljenog gradskog centra Taškenta iz 1970., pogled s istoka.]] Istočno od starog Taškenta, obnovljen je i proširen o je novo područje grada koje uključuje [[muzej]]e, izložbene dvorane, stambene komplekse, kulturne institucije, te znanstvene i infrastrukturne objekte, odražavajući široki funkcionalni spektar kasnosovjetske arhitektonske izgradnje. Devet od deset ovih zgrada smješteno je duž novoplaniranih urbanih osi rekonstruiranog gradskog središta, kako je definirano u uzastopnim masterplanovima koji su preoblikovali Taškent u modernu socijalističku [[metropola|metropolu]]. Zajedno, ovi spomenici predstavljaju zasebnu fazu arhitektonskog modernizma koju karakterizira [[industrijalizacija|industrijalizirana gradnja]], [[Potresno inženjerstvo|seizmički otporno inženjerstvo]] i prilagodba standardiziranih sustava regionalnim materijalima, tradicijama i okolišnim ograničenjima.<ref name=UNESCO/> Arhitekti iz [[Moskva|moskovskih]] i taškentskih instituta za projektiranje prihvatili su elemente srednjoazijske arhitekture, uključujući dvorišta, [[lođa|lođe]] i tradicionalne geometrijske motive, miješajući ih s naglaskom sovjetskog modernizma na [[funkcionalizam|funkcionalnost]] i usvajanje inovativnih materijala i tehnologija, uključujući seizmički otporne dizajne i klimatski osjetljiva rješenja.<ref name=IS/> Modernistički Taškent odražava važnost grada kao modela socijalističkog urbanog planiranja, uključujući funkcionalno zoniranje i tipologije, velike javne prostore i monumentalnu umjetnost koja prenosi socijalističke narative, a istovremeno slavi bogatu uzbekistansku baštinu.<ref name=IS/> ==Popis zaštićenih lokaliteta== {| class="wikitable sortable" style="width:100%; margin-top:0.5em;" |- ! scope="col" | UNESCO-ID ! scope="col" | Naziv (izvorni naziv) ! scope="col" class="unsortable" width="150px" | Slika ! scope="col" | <small>Površina<br />([[ha]])</small> ! scope="col" | Godina izgradnje ! scope="col" class="unsortable" | Koordinate ! scope="col" class="unsortable" | Bilješke |- ! scope="row" | 1766-001 | Stambeno naselje Jemtchoug (''Zhemchug'') | [[Slika:17 qavatli monolit turar joy binosi 2.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,73 | align="right" | 1985. | {{coord|41.3027|69.2672|name=Bâtiment résidentiel Jemtchoug}} | Dizajniran kako bi ponovno stvorio tradicionalne kolektivne životne prostore srednjoazijskih mahala, ovaj stambeni [[neboder]] sadrži niz naslaganih dvorišta na tri kata. Arhitektica [[Ofelija Ajdinova]] odlučila se suprotstaviti jeftinim montažnim betonskim kućama, odlučivši se za još jeftiniju tehniku ​​gradnje koja podrazumijeva gradnju na licu mjesta. Ovo [[brutalizam|brutalističko]] remek-djelo, privlačeći arhitekte iz cijelog svijeta, inspirirano je tradicionalnim uzbekistanskim jednokatnim četvrtima ([[mahala]]ma), koje je Aidinova odlučila reinterpretirati izgradnjom višekatnice s kolektivnim visećim dvorištima.<ref name=TR>Tom Ravenscroft, 2023.</ref> |- ! scope="row" | 1766-002 | Nacionalni muzej povijesti Uzbekistana (''Oʻzbekiston tarixi davlat muzeyi'') | [[Slika:History Museum (8145371419).jpg|center|150x150px]] | align="right" | 1,84 | align="right" | 1970. | {{coord|41.3114|69.2693|name=Nacionalni muzej povijesti Uzbekistana}} | Prije poznat kao Lenjinov muzej [[Jevgenij Rozanov|Jevgenija Rozanova]] i Vsevoloda Šestopalova, Povijesni muzej Uzbekistana je od tada renoviran i dodano je više izložaka. Sadašnja zgrada izgrađena je 1970. godine. Ova zgrada bila je jedan od najranijih muzeja posvećenih bivšem sovjetskom vođi i pPoslužila je kao prototip za ostalih 13 izgrađenih diljem Sovjetskog Saveza.<ref name=TR/> Zbirka muzeja pokriva arheologiju, povijest, numizmatiku i etnografiju Uzbekistana. Vrhunac muzeja je vrlo dobro očuvan [[alabaster]]ni reljef [[Buda|Bude]] pronađen u Fayaz Tepeu u [[Termez]]u (2. st.).<ref>[http://www.history-museum.uz/ Državni muzej povijesti Uzbekistana], službena stranica {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-003 | Izložbena dvorana Akademije umjetnosti | [[Slika:Oʻzbekiston Rassomlar Uyushmasining koʻrgazmalar pavilioni.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 0,69 | align="right" | 1974. | {{coord|41.3088|69.2664|name=Hall d'exposition de l'Académie des arts}} | Jedna od najvećih izložbenih dvorana u Srednjoj Aziji, dvokatnica, smještena je na gradskom podiju u malom vrtu. Bila je dizajnirana za izlaganje skulptura i primijenjene umjetnosti u prizemlju, a slika u galerijama na katu. Cijela zgrada je okružena lučnom [[kolonada|kolonadom]] s kutnim pročeljem ukrašenim geometrijskim [[mozaik]]om.<ref name=TR/> |- ! scope="row" | 1766-004 | Postaja podzemne željeznice Kosmonavtlar (''Prospekt Kosmonavtov'') | [[Slika:Kosmonavtlar metrosi bekati 2.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 0,57 | align="right" | 1984. | {{coord|41.3052|69.2647|name=Station de métro de Kosmonavtlar}} | Kosmonavtlar je postaja taškentskog metroa s temom svemirskog programa koja odaje počast sovjetskim [[kozmonaut]]ima kao štop su [[Jurij Gagarin]] i [[Valentina Tereškova]], prvog muškarca i žene u svemiru. Arhitektonski dizajn postaje zajednički su razvili Sergo Sutyagin i Sergej Sokolov 1981.–1982. god. Unutrašnjost kombinira jarko obojeni anodizirani [[aluminij]], postupno plave keramičke površine i osvijetljene [[stup]]ove obložene [[staklo]]m, stvarajući dojam [[bestežinsko stanje|bestežinskog stanja]]. Iznad keramičkih medaljona s [[portret]]ima 12 kozmonauta (koje je izradio umjetnik Boris Kločkov), linearna rasvjeta i umetnute staklene zvijezde pretvaraju [[strop]] u stilizirani prikaz [[Mliječna staza|Mliječne staze]], pojačavajući kozmičku atmosferu postaje.<ref>[http://asmetro.ru/metro/metro/tashkent/tashkent_full/ Detalji taškentskog metroa] na službenim stranicama {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-005 | Sunčeva peć Parkent (''Oʻzbekiston quyosh sandoni'') | [[Slika:Parkent BSP.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 22,80 | align="right" | 1981. | {{coord|41.313|69.7398|name=Four solaire de Parkent}} | [[Sunčeva peć]] Uzbekistana, poznata i kao ''Heliocomplex Sun'', bila je druga takva građevina na svijetu, poslije solarne peći [[Odeillo|Odeilla]] u [[francuska|francuskim]] [[Pirineji]]ma, ali mnogo ambicioznija. Nalazi se na 1100 metara nadmorske visine, 45 kilometara istočno od grada Taškenta, u Parkentu, Taškentska oblast. Mjesto za solarnu peć Uzbekistana pažljivo je odabrano, jer sunce tamo sja 270 dana u godini. Peć je najveća u Aziji i koristi zakrivljeno zrcalo, ili niz zrcala, koji djeluju kao parabolični reflektor, a mogu doseći temperature do 3000 ° C. Heliostatsko polje solarne peći Uzbekistana trenutno se sastoji od oko 62 heliostata koji su postavljeni u stepenastom redoslijedu. Polje ukupno koristi 12090 zrcala i najveći je koncentrator na svijetu, s površinom od 1849 m².<ref>[http://www.industrytap.com/gigantic-solar-furnace-uzbekistan-melts-metal/27741 Solarna peć Uzbekistana], industrialtap.com {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-006 | Palača prijateljstva naroda (''Xalqlar doʻstligi saroyi)'' | [[Slika:Back Of The Concert Hall (220130685).jpeg|center|150x150px]] | align="right" | 10,43 | align="right" | 1981. | {{coord|41.3086|69.2414|name=Palais de l'amitié entre les peuples}} | Zgradu je projektirao arhitekt Jevgenij Rozanov s Moskovskog arhitektonskog instituta, koji je desetljeće prije toga radio na gradskom Lenjinovom muzeju, današnjem Državnom muzeju povijesti Uzbekistana. Zgrada je dovršena 1981. kao najveća kino i koncertna dvorana u zemlji koja može primiti do 6000 ljudi. Zgrada je obavijena tehnološki oblikovanom fasadom, s betonskim prikazima glava vijaka, neviđena po veličini, kompoziciji, konstruktivnom sustavu, paleti materijala i količini monumentalne umjetnosti. U izgradnji je korišten lokalni mramor, kao i mramor iz Nurote i G'ozg'ona.<ref>Jože Plečnik (ur.), ''[https://architectuul.com/architecture/peoples-friendship-palace Peoples Friendship Palace]'', Architectuul {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Danas se palača koristi za razne događaje poput kongresa, konferencija, festivala i koncerata. |- ! scope="row" | 1766-007 | Muzej umjetnosti Uzbekistana | [[Slika:Museum of Arts of Uzbekistan.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,32 | align="right" | 1974. | {{coord|41.3028|69.2779|name=Musée des arts d'Ouzbékistan}} | Tri sovjetska arhitekta, Iskander Abdulov, Anatolij K. Nikiforov i S. A. Rosenblum, projektirali su novu zgradu kako bi zamijenila prethodni muzej na mjestu Narodnog sveučilišta koji je uništen tijekom potresa. Dizajniran u obliku ogromne kocke, stranice su podijeljene u pravokutnike koji su odvojeni metalnim okvirima i obloženi aluminijskim pločama s vanjske strane. Donji dio zgrade i ulaz ukrašeni su poliranim sivim [[mramor]]om. Gornji dio je ostakljen krom-brugnatelitom (stivitom), što unutrašnjosti daje prigušeno svjetlo.<ref>[https://www.stateartmuseum.uz/about O muzeju] na stateartmuseum.uz {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Jedan od prvih namjenski izgrađenih muzeja moderne umjetnosti u Sovjetskom Savezu, ujedno je i sjedište Uzbekistanske zaklade za razvoj umjetnosti i kulture.<ref name=TR/> |- ! scope="row" | 1766-008 | Državni cirkus Taškenta | [[Slika:Sirk uzb.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 3,64 | align="right" | 1976. | {{coord|41.3242|69.2429|name=Cirque de Tachkent}} | Cirkus se u Uzbekistanu razvio krajem 20. stoljeća dolaskom putujućih umjetnika iz Europe i Rusije. Već 1913. godine cirkuske trupe nastupale su u zgradi „Koloseuma” (''Kolizey''), prva trajna drvena zgrada s metalnom kupolom, koju je projektirao F. Jupjatov. Nakon potresa 1966. godine zamijenjena je privremenim velikim šatorom, a 1976. na trgu Khadra u Taškentu otvorena je nova zgrada. arhitekti Genrikh Aleksandrovich i Gennady Masyagin dizajnirali su dva dijela: dvoranu za izvedbe pod svijetloplavom betonskom kupolom, promjera 77 metara, i tehničkih zgrada u stražnjem dijelu. Ispod kupole, često uspoređivane s „[[leteći tanjur|letećim tanjurom]]” ili ''pialom'' (uzbekistanskim [[čajnik]]om), dvorana s 2500 mjesta okružena je predvorjem, foajeom, garderobom, ugostiteljskim prostorom i tehničkim sadržajima. Korištenje prstenaste drvene konstrukcije, umjesto tradicionalne konstrukcije sa stupovima i gredama, omogućilo je da foaje bude bez stupova i ponudi optimalnu udobnost publici. Ulazni hol i hodnici ukrašeni su tradicionalnim rezbarijama, a vrata su izrađena od rezbarenog orahovog drva. |- ! scope="row" | 1766-009 | Tržnica Chorsu (''Chorsu bozori'') | [[Slika:Chorsu Market general view.jpg|150x150px]] | align="right" | 14,81 | align="right" | 1980. | {{coord|41.3268|69.2351|name=Marché de Chorsu}} | Izgrađena je na mjestu izvornog [[bazar]]a u blizini medrese Kukeldosh iz oko 1570. godine. Modernu zgradu i karakterističnu plavu [[kupola|kupolu]], koja zatvara veliku unutarnju tržnicu gdje je izložen čelični okvir konstrukcije, projektirali su Vladimir Azimov, Sabir Adylov i suradnici 1980. godine, kao kasni primjer sovjetskog modernizma. Ispod plave kupole i susjednih prostora prodaju se sve svakodnevne potrepštine. |- ! scope="row" | 1766-010 | Palača umjetnosti | [[Slika:Panorama cinema, October 2024.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,71 | align="right" | 1964. | {{coord|41.3195|69.2596|name=Cinéma Panoramic}} | Poznato kao „Panoramsko kino Vladimira Berjozina” jedna od najznačajnijih građevina u Taškentu. Ova [[kino]]dvorana zauzima blok oblika [[dorski red|dorskog stupa]]. Susjedni dugi, prozirni blok prije je sadržavao predvorje i kafić, iako je to sada zazidano. Danas Palača umjetnosti, ona je bil prvo panoramsko kino u Srednjoj Aziji i jedna od prvih u SSSR-u imerzivnih dvorana za gledanje panoramskih i širokozaslonskih filmova.<ref name=TR/> |} ==Izvori== {{izvori}} {{commonscat|Cultural heritage monuments in Tashkent|Kulturna baština u Taškentu}} * Tom Ravenscroft, ''[https://www.dezeen.com/2026/07/28/tashkent-modernism-unesco-world-heritage-site-soviet-architecture-uzbekistan-unesco/ Ten UNESCO-listed Soviet modernist buildings in Tashkent]'', Dezeen, 8. studenog 2023. {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026. ==Vanjske poveznice== * [https://www.afisha.uz/ru/gorod/2022/06/27/modernism Taškentski seizmički modernizam], Afisha.uz {{ru}} * [https://sh.wikipedia.org/wiki/Brutalisti%C4%8Dka_arhitektura_u_Sjevernoj_Makedoniji Brutalistička arhitektura u Sjevernoj Makedoniji] {{Svjetska baština u Uzbekistanu}} [[Kategorija:Taškent]] [[Kategorija:Moderna arhitektura]] [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu]] [[uz:Toshkent modernizmi]] j3no1hkysb8iq5eryuygbejq9s2mfgt 7578355 7578177 2026-08-16T08:26:55Z Prof saxx 7403 /* Izvori */ 7578355 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Taškentska modernistička arhitektura, modernost i tradicija u Srednjoj Aziji |slika = People's Friendship Palace4.jpg |godina = [[2026.]] <small>(48. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = (iv) |ugroženost = ne |dossier = 1766 |država = {{Z+X|UZB}} }} '''Modernistički Taškent''' je zajednički naziv za deset [[moderna arhitektura|modernističkih]] zgrada u [[Taškent]]u, glavnom gradu [[Uzbekistan]]a, izgrađenih između 1960. i 1990. godine, kada je zemlja bila dio [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], formativnog razdoblja u obnovi i transformaciji Taškenta nakon [[potres]]a 1966. godine. Planski izgrađen novi dio grada s prostranim zelenim površinama, podignut istočno od starog Taškenta, poslije jakog potresa [[1966.]] godine obnovljen je i proširen po urbanističkom planu iz [[1970.]] godine.<ref name=LZMK>''[https://enciklopedija.hr/clanak/taskent Taškent]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Glavni javni prostori grada i njihove građevine predstavljaju integraciju modernističkih principa [[urbanizam|urbanizma]] s lokalnim [[klima]]tskim, [[seizmologija|seizmičkim]] i kulturnim uvjetima. Zbog toga je „modernistička arhitektura Taškenta” upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2026. godine.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1766 Tashkent Modernist Architecture. Modernity and Tradition in Central Asia], službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> ==Odlike== Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Taškent je postao poligon za urbane i društvene eksperimente, odražavajući sovjetske ideale modernizacije i antiimperijalizma. Nakon jakog potresa [[1966.]] godine, razvoj grada se ubrzao prema Generalnom planu koji je naglašavao [[socijalizam|socijalistički]] [[urbanizam]], zelene površine i moderno stanovanje. Sve sovjetske republike doprinijele su ovom nastojanju, simbolizirajući solidarnost SSSR-a.<ref name=IS>[https://whc.unesco.org/document/219580 Executive Summery], UNESCO-a (PDF) {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Datoteka:Model Tashkent Center.png|mini|lijevo|Urbanistički model obnovljenog gradskog centra Taškenta iz 1970., pogled s istoka.]] Istočno od starog Taškenta, obnovljen je i proširen o je novo područje grada koje uključuje [[muzej]]e, izložbene dvorane, stambene komplekse, kulturne institucije, te znanstvene i infrastrukturne objekte, odražavajući široki funkcionalni spektar kasnosovjetske arhitektonske izgradnje. Devet od deset ovih zgrada smješteno je duž novoplaniranih urbanih osi rekonstruiranog gradskog središta, kako je definirano u uzastopnim masterplanovima koji su preoblikovali Taškent u modernu socijalističku [[metropola|metropolu]]. Zajedno, ovi spomenici predstavljaju zasebnu fazu arhitektonskog modernizma koju karakterizira [[industrijalizacija|industrijalizirana gradnja]], [[Potresno inženjerstvo|seizmički otporno inženjerstvo]] i prilagodba standardiziranih sustava regionalnim materijalima, tradicijama i okolišnim ograničenjima.<ref name=UNESCO/> Arhitekti iz [[Moskva|moskovskih]] i taškentskih instituta za projektiranje prihvatili su elemente srednjoazijske arhitekture, uključujući dvorišta, [[lođa|lođe]] i tradicionalne geometrijske motive, miješajući ih s naglaskom sovjetskog modernizma na [[funkcionalizam|funkcionalnost]] i usvajanje inovativnih materijala i tehnologija, uključujući seizmički otporne dizajne i klimatski osjetljiva rješenja.<ref name=IS/> Modernistički Taškent odražava važnost grada kao modela socijalističkog urbanog planiranja, uključujući funkcionalno zoniranje i tipologije, velike javne prostore i monumentalnu umjetnost koja prenosi socijalističke narative, a istovremeno slavi bogatu uzbekistansku baštinu.<ref name=IS/> ==Popis zaštićenih lokaliteta== {| class="wikitable sortable" style="width:100%; margin-top:0.5em;" |- ! scope="col" | UNESCO-ID ! scope="col" | Naziv (izvorni naziv) ! scope="col" class="unsortable" width="150px" | Slika ! scope="col" | <small>Površina<br />([[ha]])</small> ! scope="col" | Godina izgradnje ! scope="col" class="unsortable" | Koordinate ! scope="col" class="unsortable" | Bilješke |- ! scope="row" | 1766-001 | Stambeno naselje Jemtchoug (''Zhemchug'') | [[Slika:17 qavatli monolit turar joy binosi 2.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,73 | align="right" | 1985. | {{coord|41.3027|69.2672|name=Bâtiment résidentiel Jemtchoug}} | Dizajniran kako bi ponovno stvorio tradicionalne kolektivne životne prostore srednjoazijskih mahala, ovaj stambeni [[neboder]] sadrži niz naslaganih dvorišta na tri kata. Arhitektica [[Ofelija Ajdinova]] odlučila se suprotstaviti jeftinim montažnim betonskim kućama, odlučivši se za još jeftiniju tehniku ​​gradnje koja podrazumijeva gradnju na licu mjesta. Ovo [[brutalizam|brutalističko]] remek-djelo, privlačeći arhitekte iz cijelog svijeta, inspirirano je tradicionalnim uzbekistanskim jednokatnim četvrtima ([[mahala]]ma), koje je Aidinova odlučila reinterpretirati izgradnjom višekatnice s kolektivnim visećim dvorištima.<ref name=TR>Tom Ravenscroft, 2023.</ref> |- ! scope="row" | 1766-002 | Nacionalni muzej povijesti Uzbekistana (''Oʻzbekiston tarixi davlat muzeyi'') | [[Slika:History Museum (8145371419).jpg|center|150x150px]] | align="right" | 1,84 | align="right" | 1970. | {{coord|41.3114|69.2693|name=Nacionalni muzej povijesti Uzbekistana}} | Prije poznat kao Lenjinov muzej [[Jevgenij Rozanov|Jevgenija Rozanova]] i Vsevoloda Šestopalova, Povijesni muzej Uzbekistana je od tada renoviran i dodano je više izložaka. Sadašnja zgrada izgrađena je 1970. godine. Ova zgrada bila je jedan od najranijih muzeja posvećenih bivšem sovjetskom vođi i pPoslužila je kao prototip za ostalih 13 izgrađenih diljem Sovjetskog Saveza.<ref name=TR/> Zbirka muzeja pokriva arheologiju, povijest, numizmatiku i etnografiju Uzbekistana. Vrhunac muzeja je vrlo dobro očuvan [[alabaster]]ni reljef [[Buda|Bude]] pronađen u Fayaz Tepeu u [[Termez]]u (2. st.).<ref>[http://www.history-museum.uz/ Državni muzej povijesti Uzbekistana], službena stranica {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-003 | Izložbena dvorana Akademije umjetnosti | [[Slika:Oʻzbekiston Rassomlar Uyushmasining koʻrgazmalar pavilioni.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 0,69 | align="right" | 1974. | {{coord|41.3088|69.2664|name=Hall d'exposition de l'Académie des arts}} | Jedna od najvećih izložbenih dvorana u Srednjoj Aziji, dvokatnica, smještena je na gradskom podiju u malom vrtu. Bila je dizajnirana za izlaganje skulptura i primijenjene umjetnosti u prizemlju, a slika u galerijama na katu. Cijela zgrada je okružena lučnom [[kolonada|kolonadom]] s kutnim pročeljem ukrašenim geometrijskim [[mozaik]]om.<ref name=TR/> |- ! scope="row" | 1766-004 | Postaja podzemne željeznice Kosmonavtlar (''Prospekt Kosmonavtov'') | [[Slika:Kosmonavtlar metrosi bekati 2.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 0,57 | align="right" | 1984. | {{coord|41.3052|69.2647|name=Station de métro de Kosmonavtlar}} | Kosmonavtlar je postaja taškentskog metroa s temom svemirskog programa koja odaje počast sovjetskim [[kozmonaut]]ima kao štop su [[Jurij Gagarin]] i [[Valentina Tereškova]], prvog muškarca i žene u svemiru. Arhitektonski dizajn postaje zajednički su razvili Sergo Sutyagin i Sergej Sokolov 1981.–1982. god. Unutrašnjost kombinira jarko obojeni anodizirani [[aluminij]], postupno plave keramičke površine i osvijetljene [[stup]]ove obložene [[staklo]]m, stvarajući dojam [[bestežinsko stanje|bestežinskog stanja]]. Iznad keramičkih medaljona s [[portret]]ima 12 kozmonauta (koje je izradio umjetnik Boris Kločkov), linearna rasvjeta i umetnute staklene zvijezde pretvaraju [[strop]] u stilizirani prikaz [[Mliječna staza|Mliječne staze]], pojačavajući kozmičku atmosferu postaje.<ref>[http://asmetro.ru/metro/metro/tashkent/tashkent_full/ Detalji taškentskog metroa] na službenim stranicama {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-005 | Sunčeva peć Parkent (''Oʻzbekiston quyosh sandoni'') | [[Slika:Parkent BSP.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 22,80 | align="right" | 1981. | {{coord|41.313|69.7398|name=Four solaire de Parkent}} | [[Sunčeva peć]] Uzbekistana, poznata i kao ''Heliocomplex Sun'', bila je druga takva građevina na svijetu, poslije solarne peći [[Odeillo|Odeilla]] u [[francuska|francuskim]] [[Pirineji]]ma, ali mnogo ambicioznija. Nalazi se na 1100 metara nadmorske visine, 45 kilometara istočno od grada Taškenta, u Parkentu, Taškentska oblast. Mjesto za solarnu peć Uzbekistana pažljivo je odabrano, jer sunce tamo sja 270 dana u godini. Peć je najveća u Aziji i koristi zakrivljeno zrcalo, ili niz zrcala, koji djeluju kao parabolični reflektor, a mogu doseći temperature do 3000 ° C. Heliostatsko polje solarne peći Uzbekistana trenutno se sastoji od oko 62 heliostata koji su postavljeni u stepenastom redoslijedu. Polje ukupno koristi 12090 zrcala i najveći je koncentrator na svijetu, s površinom od 1849 m².<ref>[http://www.industrytap.com/gigantic-solar-furnace-uzbekistan-melts-metal/27741 Solarna peć Uzbekistana], industrialtap.com {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-006 | Palača prijateljstva naroda (''Xalqlar doʻstligi saroyi)'' | [[Slika:Back Of The Concert Hall (220130685).jpeg|center|150x150px]] | align="right" | 10,43 | align="right" | 1981. | {{coord|41.3086|69.2414|name=Palais de l'amitié entre les peuples}} | Zgradu je projektirao arhitekt Jevgenij Rozanov s Moskovskog arhitektonskog instituta, koji je desetljeće prije toga radio na gradskom Lenjinovom muzeju, današnjem Državnom muzeju povijesti Uzbekistana. Zgrada je dovršena 1981. kao najveća kino i koncertna dvorana u zemlji koja može primiti do 6000 ljudi. Zgrada je obavijena tehnološki oblikovanom fasadom, s betonskim prikazima glava vijaka, neviđena po veličini, kompoziciji, konstruktivnom sustavu, paleti materijala i količini monumentalne umjetnosti. U izgradnji je korišten lokalni mramor, kao i mramor iz Nurote i G'ozg'ona.<ref>Jože Plečnik (ur.), ''[https://architectuul.com/architecture/peoples-friendship-palace Peoples Friendship Palace]'', Architectuul {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Danas se palača koristi za razne događaje poput kongresa, konferencija, festivala i koncerata. |- ! scope="row" | 1766-007 | Muzej umjetnosti Uzbekistana | [[Slika:Museum of Arts of Uzbekistan.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,32 | align="right" | 1974. | {{coord|41.3028|69.2779|name=Musée des arts d'Ouzbékistan}} | Tri sovjetska arhitekta, Iskander Abdulov, Anatolij K. Nikiforov i S. A. Rosenblum, projektirali su novu zgradu kako bi zamijenila prethodni muzej na mjestu Narodnog sveučilišta koji je uništen tijekom potresa. Dizajniran u obliku ogromne kocke, stranice su podijeljene u pravokutnike koji su odvojeni metalnim okvirima i obloženi aluminijskim pločama s vanjske strane. Donji dio zgrade i ulaz ukrašeni su poliranim sivim [[mramor]]om. Gornji dio je ostakljen krom-brugnatelitom (stivitom), što unutrašnjosti daje prigušeno svjetlo.<ref>[https://www.stateartmuseum.uz/about O muzeju] na stateartmuseum.uz {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Jedan od prvih namjenski izgrađenih muzeja moderne umjetnosti u Sovjetskom Savezu, ujedno je i sjedište Uzbekistanske zaklade za razvoj umjetnosti i kulture.<ref name=TR/> |- ! scope="row" | 1766-008 | Državni cirkus Taškenta | [[Slika:Sirk uzb.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 3,64 | align="right" | 1976. | {{coord|41.3242|69.2429|name=Cirque de Tachkent}} | Cirkus se u Uzbekistanu razvio krajem 20. stoljeća dolaskom putujućih umjetnika iz Europe i Rusije. Već 1913. godine cirkuske trupe nastupale su u zgradi „Koloseuma” (''Kolizey''), prva trajna drvena zgrada s metalnom kupolom, koju je projektirao F. Jupjatov. Nakon potresa 1966. godine zamijenjena je privremenim velikim šatorom, a 1976. na trgu Khadra u Taškentu otvorena je nova zgrada. arhitekti Genrikh Aleksandrovich i Gennady Masyagin dizajnirali su dva dijela: dvoranu za izvedbe pod svijetloplavom betonskom kupolom, promjera 77 metara, i tehničkih zgrada u stražnjem dijelu. Ispod kupole, često uspoređivane s „[[leteći tanjur|letećim tanjurom]]” ili ''pialom'' (uzbekistanskim [[čajnik]]om), dvorana s 2500 mjesta okružena je predvorjem, foajeom, garderobom, ugostiteljskim prostorom i tehničkim sadržajima. Korištenje prstenaste drvene konstrukcije, umjesto tradicionalne konstrukcije sa stupovima i gredama, omogućilo je da foaje bude bez stupova i ponudi optimalnu udobnost publici. Ulazni hol i hodnici ukrašeni su tradicionalnim rezbarijama, a vrata su izrađena od rezbarenog orahovog drva. |- ! scope="row" | 1766-009 | Tržnica Chorsu (''Chorsu bozori'') | [[Slika:Chorsu Market general view.jpg|150x150px]] | align="right" | 14,81 | align="right" | 1980. | {{coord|41.3268|69.2351|name=Marché de Chorsu}} | Izgrađena je na mjestu izvornog [[bazar]]a u blizini medrese Kukeldosh iz oko 1570. godine. Modernu zgradu i karakterističnu plavu [[kupola|kupolu]], koja zatvara veliku unutarnju tržnicu gdje je izložen čelični okvir konstrukcije, projektirali su Vladimir Azimov, Sabir Adylov i suradnici 1980. godine, kao kasni primjer sovjetskog modernizma. Ispod plave kupole i susjednih prostora prodaju se sve svakodnevne potrepštine. |- ! scope="row" | 1766-010 | Palača umjetnosti | [[Slika:Panorama cinema, October 2024.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,71 | align="right" | 1964. | {{coord|41.3195|69.2596|name=Cinéma Panoramic}} | Poznato kao „Panoramsko kino Vladimira Berjozina” jedna od najznačajnijih građevina u Taškentu. Ova [[kino]]dvorana zauzima blok oblika [[dorski red|dorskog stupa]]. Susjedni dugi, prozirni blok prije je sadržavao predvorje i kafić, iako je to sada zazidano. Danas Palača umjetnosti, ona je bil prvo panoramsko kino u Srednjoj Aziji i jedna od prvih u SSSR-u imerzivnih dvorana za gledanje panoramskih i širokozaslonskih filmova.<ref name=TR/> |} ==Poveznice== * [[Modernistički Kaunas]] * [[Bijeli grad Tel Aviva]] * [[Vila Tugendhat]], [[Brno]] * [[Bauhaus]], [[Dessau]] ==Izvori== {{izvori}} {{commonscat|Cultural heritage monuments in Tashkent|Kulturna baština u Taškentu}} * Tom Ravenscroft, ''[https://www.dezeen.com/2026/07/28/tashkent-modernism-unesco-world-heritage-site-soviet-architecture-uzbekistan-unesco/ Ten UNESCO-listed Soviet modernist buildings in Tashkent]'', Dezeen, 8. studenog 2023. {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026. ==Vanjske poveznice== * [https://www.afisha.uz/ru/gorod/2022/06/27/modernism Taškentski seizmički modernizam], Afisha.uz {{ru}} * [https://sh.wikipedia.org/wiki/Brutalisti%C4%8Dka_arhitektura_u_Sjevernoj_Makedoniji Brutalistička arhitektura u Sjevernoj Makedoniji] {{Svjetska baština u Uzbekistanu}} [[Kategorija:Taškent]] [[Kategorija:Moderna arhitektura]] [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu]] [[uz:Toshkent modernizmi]] mqddqrttrbnnax5rbyiy462hcg01vzi 7578356 7578355 2026-08-16T08:27:50Z Prof saxx 7403 /* Vanjske poveznice */ 7578356 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Taškentska modernistička arhitektura, modernost i tradicija u Srednjoj Aziji |slika = People's Friendship Palace4.jpg |godina = [[2026.]] <small>(48. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturna baština]] |mjerilo = (iv) |ugroženost = ne |dossier = 1766 |država = {{Z+X|UZB}} }} '''Modernistički Taškent''' je zajednički naziv za deset [[moderna arhitektura|modernističkih]] zgrada u [[Taškent]]u, glavnom gradu [[Uzbekistan]]a, izgrađenih između 1960. i 1990. godine, kada je zemlja bila dio [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], formativnog razdoblja u obnovi i transformaciji Taškenta nakon [[potres]]a 1966. godine. Planski izgrađen novi dio grada s prostranim zelenim površinama, podignut istočno od starog Taškenta, poslije jakog potresa [[1966.]] godine obnovljen je i proširen po urbanističkom planu iz [[1970.]] godine.<ref name=LZMK>''[https://enciklopedija.hr/clanak/taskent Taškent]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Glavni javni prostori grada i njihove građevine predstavljaju integraciju modernističkih principa [[urbanizam|urbanizma]] s lokalnim [[klima]]tskim, [[seizmologija|seizmičkim]] i kulturnim uvjetima. Zbog toga je „modernistička arhitektura Taškenta” upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2026. godine.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1766 Tashkent Modernist Architecture. Modernity and Tradition in Central Asia], službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> ==Odlike== Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Taškent je postao poligon za urbane i društvene eksperimente, odražavajući sovjetske ideale modernizacije i antiimperijalizma. Nakon jakog potresa [[1966.]] godine, razvoj grada se ubrzao prema Generalnom planu koji je naglašavao [[socijalizam|socijalistički]] [[urbanizam]], zelene površine i moderno stanovanje. Sve sovjetske republike doprinijele su ovom nastojanju, simbolizirajući solidarnost SSSR-a.<ref name=IS>[https://whc.unesco.org/document/219580 Executive Summery], UNESCO-a (PDF) {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Datoteka:Model Tashkent Center.png|mini|lijevo|Urbanistički model obnovljenog gradskog centra Taškenta iz 1970., pogled s istoka.]] Istočno od starog Taškenta, obnovljen je i proširen o je novo područje grada koje uključuje [[muzej]]e, izložbene dvorane, stambene komplekse, kulturne institucije, te znanstvene i infrastrukturne objekte, odražavajući široki funkcionalni spektar kasnosovjetske arhitektonske izgradnje. Devet od deset ovih zgrada smješteno je duž novoplaniranih urbanih osi rekonstruiranog gradskog središta, kako je definirano u uzastopnim masterplanovima koji su preoblikovali Taškent u modernu socijalističku [[metropola|metropolu]]. Zajedno, ovi spomenici predstavljaju zasebnu fazu arhitektonskog modernizma koju karakterizira [[industrijalizacija|industrijalizirana gradnja]], [[Potresno inženjerstvo|seizmički otporno inženjerstvo]] i prilagodba standardiziranih sustava regionalnim materijalima, tradicijama i okolišnim ograničenjima.<ref name=UNESCO/> Arhitekti iz [[Moskva|moskovskih]] i taškentskih instituta za projektiranje prihvatili su elemente srednjoazijske arhitekture, uključujući dvorišta, [[lođa|lođe]] i tradicionalne geometrijske motive, miješajući ih s naglaskom sovjetskog modernizma na [[funkcionalizam|funkcionalnost]] i usvajanje inovativnih materijala i tehnologija, uključujući seizmički otporne dizajne i klimatski osjetljiva rješenja.<ref name=IS/> Modernistički Taškent odražava važnost grada kao modela socijalističkog urbanog planiranja, uključujući funkcionalno zoniranje i tipologije, velike javne prostore i monumentalnu umjetnost koja prenosi socijalističke narative, a istovremeno slavi bogatu uzbekistansku baštinu.<ref name=IS/> ==Popis zaštićenih lokaliteta== {| class="wikitable sortable" style="width:100%; margin-top:0.5em;" |- ! scope="col" | UNESCO-ID ! scope="col" | Naziv (izvorni naziv) ! scope="col" class="unsortable" width="150px" | Slika ! scope="col" | <small>Površina<br />([[ha]])</small> ! scope="col" | Godina izgradnje ! scope="col" class="unsortable" | Koordinate ! scope="col" class="unsortable" | Bilješke |- ! scope="row" | 1766-001 | Stambeno naselje Jemtchoug (''Zhemchug'') | [[Slika:17 qavatli monolit turar joy binosi 2.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,73 | align="right" | 1985. | {{coord|41.3027|69.2672|name=Bâtiment résidentiel Jemtchoug}} | Dizajniran kako bi ponovno stvorio tradicionalne kolektivne životne prostore srednjoazijskih mahala, ovaj stambeni [[neboder]] sadrži niz naslaganih dvorišta na tri kata. Arhitektica [[Ofelija Ajdinova]] odlučila se suprotstaviti jeftinim montažnim betonskim kućama, odlučivši se za još jeftiniju tehniku ​​gradnje koja podrazumijeva gradnju na licu mjesta. Ovo [[brutalizam|brutalističko]] remek-djelo, privlačeći arhitekte iz cijelog svijeta, inspirirano je tradicionalnim uzbekistanskim jednokatnim četvrtima ([[mahala]]ma), koje je Aidinova odlučila reinterpretirati izgradnjom višekatnice s kolektivnim visećim dvorištima.<ref name=TR>Tom Ravenscroft, 2023.</ref> |- ! scope="row" | 1766-002 | Nacionalni muzej povijesti Uzbekistana (''Oʻzbekiston tarixi davlat muzeyi'') | [[Slika:History Museum (8145371419).jpg|center|150x150px]] | align="right" | 1,84 | align="right" | 1970. | {{coord|41.3114|69.2693|name=Nacionalni muzej povijesti Uzbekistana}} | Prije poznat kao Lenjinov muzej [[Jevgenij Rozanov|Jevgenija Rozanova]] i Vsevoloda Šestopalova, Povijesni muzej Uzbekistana je od tada renoviran i dodano je više izložaka. Sadašnja zgrada izgrađena je 1970. godine. Ova zgrada bila je jedan od najranijih muzeja posvećenih bivšem sovjetskom vođi i pPoslužila je kao prototip za ostalih 13 izgrađenih diljem Sovjetskog Saveza.<ref name=TR/> Zbirka muzeja pokriva arheologiju, povijest, numizmatiku i etnografiju Uzbekistana. Vrhunac muzeja je vrlo dobro očuvan [[alabaster]]ni reljef [[Buda|Bude]] pronađen u Fayaz Tepeu u [[Termez]]u (2. st.).<ref>[http://www.history-museum.uz/ Državni muzej povijesti Uzbekistana], službena stranica {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-003 | Izložbena dvorana Akademije umjetnosti | [[Slika:Oʻzbekiston Rassomlar Uyushmasining koʻrgazmalar pavilioni.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 0,69 | align="right" | 1974. | {{coord|41.3088|69.2664|name=Hall d'exposition de l'Académie des arts}} | Jedna od najvećih izložbenih dvorana u Srednjoj Aziji, dvokatnica, smještena je na gradskom podiju u malom vrtu. Bila je dizajnirana za izlaganje skulptura i primijenjene umjetnosti u prizemlju, a slika u galerijama na katu. Cijela zgrada je okružena lučnom [[kolonada|kolonadom]] s kutnim pročeljem ukrašenim geometrijskim [[mozaik]]om.<ref name=TR/> |- ! scope="row" | 1766-004 | Postaja podzemne željeznice Kosmonavtlar (''Prospekt Kosmonavtov'') | [[Slika:Kosmonavtlar metrosi bekati 2.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 0,57 | align="right" | 1984. | {{coord|41.3052|69.2647|name=Station de métro de Kosmonavtlar}} | Kosmonavtlar je postaja taškentskog metroa s temom svemirskog programa koja odaje počast sovjetskim [[kozmonaut]]ima kao štop su [[Jurij Gagarin]] i [[Valentina Tereškova]], prvog muškarca i žene u svemiru. Arhitektonski dizajn postaje zajednički su razvili Sergo Sutyagin i Sergej Sokolov 1981.–1982. god. Unutrašnjost kombinira jarko obojeni anodizirani [[aluminij]], postupno plave keramičke površine i osvijetljene [[stup]]ove obložene [[staklo]]m, stvarajući dojam [[bestežinsko stanje|bestežinskog stanja]]. Iznad keramičkih medaljona s [[portret]]ima 12 kozmonauta (koje je izradio umjetnik Boris Kločkov), linearna rasvjeta i umetnute staklene zvijezde pretvaraju [[strop]] u stilizirani prikaz [[Mliječna staza|Mliječne staze]], pojačavajući kozmičku atmosferu postaje.<ref>[http://asmetro.ru/metro/metro/tashkent/tashkent_full/ Detalji taškentskog metroa] na službenim stranicama {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-005 | Sunčeva peć Parkent (''Oʻzbekiston quyosh sandoni'') | [[Slika:Parkent BSP.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 22,80 | align="right" | 1981. | {{coord|41.313|69.7398|name=Four solaire de Parkent}} | [[Sunčeva peć]] Uzbekistana, poznata i kao ''Heliocomplex Sun'', bila je druga takva građevina na svijetu, poslije solarne peći [[Odeillo|Odeilla]] u [[francuska|francuskim]] [[Pirineji]]ma, ali mnogo ambicioznija. Nalazi se na 1100 metara nadmorske visine, 45 kilometara istočno od grada Taškenta, u Parkentu, Taškentska oblast. Mjesto za solarnu peć Uzbekistana pažljivo je odabrano, jer sunce tamo sja 270 dana u godini. Peć je najveća u Aziji i koristi zakrivljeno zrcalo, ili niz zrcala, koji djeluju kao parabolični reflektor, a mogu doseći temperature do 3000 ° C. Heliostatsko polje solarne peći Uzbekistana trenutno se sastoji od oko 62 heliostata koji su postavljeni u stepenastom redoslijedu. Polje ukupno koristi 12090 zrcala i najveći je koncentrator na svijetu, s površinom od 1849 m².<ref>[http://www.industrytap.com/gigantic-solar-furnace-uzbekistan-melts-metal/27741 Solarna peć Uzbekistana], industrialtap.com {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> |- ! scope="row" | 1766-006 | Palača prijateljstva naroda (''Xalqlar doʻstligi saroyi)'' | [[Slika:Back Of The Concert Hall (220130685).jpeg|center|150x150px]] | align="right" | 10,43 | align="right" | 1981. | {{coord|41.3086|69.2414|name=Palais de l'amitié entre les peuples}} | Zgradu je projektirao arhitekt Jevgenij Rozanov s Moskovskog arhitektonskog instituta, koji je desetljeće prije toga radio na gradskom Lenjinovom muzeju, današnjem Državnom muzeju povijesti Uzbekistana. Zgrada je dovršena 1981. kao najveća kino i koncertna dvorana u zemlji koja može primiti do 6000 ljudi. Zgrada je obavijena tehnološki oblikovanom fasadom, s betonskim prikazima glava vijaka, neviđena po veličini, kompoziciji, konstruktivnom sustavu, paleti materijala i količini monumentalne umjetnosti. U izgradnji je korišten lokalni mramor, kao i mramor iz Nurote i G'ozg'ona.<ref>Jože Plečnik (ur.), ''[https://architectuul.com/architecture/peoples-friendship-palace Peoples Friendship Palace]'', Architectuul {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Danas se palača koristi za razne događaje poput kongresa, konferencija, festivala i koncerata. |- ! scope="row" | 1766-007 | Muzej umjetnosti Uzbekistana | [[Slika:Museum of Arts of Uzbekistan.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,32 | align="right" | 1974. | {{coord|41.3028|69.2779|name=Musée des arts d'Ouzbékistan}} | Tri sovjetska arhitekta, Iskander Abdulov, Anatolij K. Nikiforov i S. A. Rosenblum, projektirali su novu zgradu kako bi zamijenila prethodni muzej na mjestu Narodnog sveučilišta koji je uništen tijekom potresa. Dizajniran u obliku ogromne kocke, stranice su podijeljene u pravokutnike koji su odvojeni metalnim okvirima i obloženi aluminijskim pločama s vanjske strane. Donji dio zgrade i ulaz ukrašeni su poliranim sivim [[mramor]]om. Gornji dio je ostakljen krom-brugnatelitom (stivitom), što unutrašnjosti daje prigušeno svjetlo.<ref>[https://www.stateartmuseum.uz/about O muzeju] na stateartmuseum.uz {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Jedan od prvih namjenski izgrađenih muzeja moderne umjetnosti u Sovjetskom Savezu, ujedno je i sjedište Uzbekistanske zaklade za razvoj umjetnosti i kulture.<ref name=TR/> |- ! scope="row" | 1766-008 | Državni cirkus Taškenta | [[Slika:Sirk uzb.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 3,64 | align="right" | 1976. | {{coord|41.3242|69.2429|name=Cirque de Tachkent}} | Cirkus se u Uzbekistanu razvio krajem 20. stoljeća dolaskom putujućih umjetnika iz Europe i Rusije. Već 1913. godine cirkuske trupe nastupale su u zgradi „Koloseuma” (''Kolizey''), prva trajna drvena zgrada s metalnom kupolom, koju je projektirao F. Jupjatov. Nakon potresa 1966. godine zamijenjena je privremenim velikim šatorom, a 1976. na trgu Khadra u Taškentu otvorena je nova zgrada. arhitekti Genrikh Aleksandrovich i Gennady Masyagin dizajnirali su dva dijela: dvoranu za izvedbe pod svijetloplavom betonskom kupolom, promjera 77 metara, i tehničkih zgrada u stražnjem dijelu. Ispod kupole, često uspoređivane s „[[leteći tanjur|letećim tanjurom]]” ili ''pialom'' (uzbekistanskim [[čajnik]]om), dvorana s 2500 mjesta okružena je predvorjem, foajeom, garderobom, ugostiteljskim prostorom i tehničkim sadržajima. Korištenje prstenaste drvene konstrukcije, umjesto tradicionalne konstrukcije sa stupovima i gredama, omogućilo je da foaje bude bez stupova i ponudi optimalnu udobnost publici. Ulazni hol i hodnici ukrašeni su tradicionalnim rezbarijama, a vrata su izrađena od rezbarenog orahovog drva. |- ! scope="row" | 1766-009 | Tržnica Chorsu (''Chorsu bozori'') | [[Slika:Chorsu Market general view.jpg|150x150px]] | align="right" | 14,81 | align="right" | 1980. | {{coord|41.3268|69.2351|name=Marché de Chorsu}} | Izgrađena je na mjestu izvornog [[bazar]]a u blizini medrese Kukeldosh iz oko 1570. godine. Modernu zgradu i karakterističnu plavu [[kupola|kupolu]], koja zatvara veliku unutarnju tržnicu gdje je izložen čelični okvir konstrukcije, projektirali su Vladimir Azimov, Sabir Adylov i suradnici 1980. godine, kao kasni primjer sovjetskog modernizma. Ispod plave kupole i susjednih prostora prodaju se sve svakodnevne potrepštine. |- ! scope="row" | 1766-010 | Palača umjetnosti | [[Slika:Panorama cinema, October 2024.jpg|center|150x150px]] | align="right" | 2,71 | align="right" | 1964. | {{coord|41.3195|69.2596|name=Cinéma Panoramic}} | Poznato kao „Panoramsko kino Vladimira Berjozina” jedna od najznačajnijih građevina u Taškentu. Ova [[kino]]dvorana zauzima blok oblika [[dorski red|dorskog stupa]]. Susjedni dugi, prozirni blok prije je sadržavao predvorje i kafić, iako je to sada zazidano. Danas Palača umjetnosti, ona je bil prvo panoramsko kino u Srednjoj Aziji i jedna od prvih u SSSR-u imerzivnih dvorana za gledanje panoramskih i širokozaslonskih filmova.<ref name=TR/> |} ==Poveznice== * [[Modernistički Kaunas]] * [[Bijeli grad Tel Aviva]] * [[Vila Tugendhat]], [[Brno]] * [[Bauhaus]], [[Dessau]] ==Izvori== {{izvori}} {{commonscat|Cultural heritage monuments in Tashkent|Kulturna baština u Taškentu}} * Tom Ravenscroft, ''[https://www.dezeen.com/2026/07/28/tashkent-modernism-unesco-world-heritage-site-soviet-architecture-uzbekistan-unesco/ Ten UNESCO-listed Soviet modernist buildings in Tashkent]'', Dezeen, 8. studenog 2023. {{eng oznaka}} Pristupljeno 15. kolovoza 2026. ==Vanjske poveznice== * [https://www.afisha.uz/ru/gorod/2022/06/27/modernism Taškentski seizmički modernizam], Afisha.uz {{ru}} * [https://sh.wikipedia.org/wiki/Brutalisti%C4%8Dka_arhitektura_u_Sjevernoj_Makedoniji Brutalistička arhitektura u Sjevernoj Makedoniji] {{Svjetska baština u Uzbekistanu}} [[Kategorija:Taškent]] [[Kategorija:Moderna arhitektura|Taškent]] [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu]] [[uz:Toshkent modernizmi]] m3dj73zm77b07vb0vhgrbhfhf12g223 0 816991 7578180 2026-08-16T00:30:32Z Sk53121 310591 Prijevod uvoda članka [[:en:Special:Redirect/revision/1369380289|Katseye]] 7578180 wikitext text/x-wiki '''Katseye''' (stilizirano velikim slovima ) je djevojačka grupa iz [[Los Angeles|Los Angelesa]] . Grupa čine šest članica: Daniela Avanzini, Lara Raj, Manon Bannerman, Megan Skiendiel, Sophia Laforteza i Yoonchae Jeung. S članicama s Filipina, Južne Koreje, Švicarske i Sjedinjenih Američkih Država, Katseye se često opisuje kao "globalna ženska grupa". Grupa je nastala kroz reality natjecanje ''Dream Academy'' iz 2023., suradnju između Hybea i [[Geffen Records|Geffen Recordsa]] . Proces osnivanja grupe kasnije je zabilježen u [[Netflix|Netflixovoj]] dokumentarnoj seriji ''Pop Star Academy: Katseye'', koja je opisala proces audicije, intenzivni trening i formiranje grupe. Katseye je debitirala u lipnju 2024. singlom "Debut", nakon čega je uslijedio njihov probojni singl "Touch". Kasnije te godine objavile su svoj prvi [[EP|prošireni album]] (EP), ''SIS (Soft Is Strong)'' . U travnju 2025. objavile su pjesmu "Gnarly" koja je poslužila kao glavni singl za njihov drugi EP, ''Beautiful Chaos'' (2025). Unatoč pomiješanim reakcijama nakon objavljivanja, singl je privukao značajnu pažnju i donio grupi prvi plasman na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot.{{nbsp}}100]]. ''Album Beautiful Chaos'' objavljen je u 27. lipnja 2025. i debitirao je na četvrtom mjestu [[Billboard 200|''Billboardove ljestvice.''{{nbsp}}200]], njihovo dosad najviše rangirano izdanje. Drugi singl EP-a, " Gabriela ", dosegao je top 40 na Hot{{nbsp}}100 i zaradio je nominaciju [[Grammy|za nagradu Grammy]] za najbolju pop duo/grupnu vokalnu izvedbu, a grupa je također bila nominirana za najboljeg novog izvođača na 68. dodjeli nagrada Grammy . Katseye je prepoznat po svom prepoznatljivom modnom identitetu, s istaknutim utjecajem mode iz razdoblja 2000. godine . Njihov rastući imidž brenda doveo je do višestrukih promocija i kampanja povezanih s tim stilom, uključujući kampanju s Fendijevom Baguette torbom i Gapovim trapericama niskog struka. Katseye je također surađivala s britanskom tvrtkom za proizvodnju sapuna Lush, američkom modnom kućom Coach i filipinskim lancem brze hrane Jollibee . Humberto Leon djeluje kao kreativni direktor grupe, crpeći inspiraciju iz širokih utjecaja i koristeći raznoliku pozadinu grupe. 1vq44up8drpma2gg49tk29tojokrw76 7578181 7578180 2026-08-16T00:35:28Z Sk53121 310591 7578181 wikitext text/x-wiki '''Katseye''' (stilizirano velikim slovima) je djevojačka grupa bazirana u [[Los Angeles|Los Angelesu]] . Grupa čine šest članica: Daniela Avanzini, Lara Raj, Manon Bannerman, Megan Skiendiel, Sophia Laforteza i Yoonchae Jeung. S članicama s Filipina, Južne Koreje, Švicarske i Sjedinjenih Američkih Država, Katseye se često opisuje kao "globalna ženska grupa". Grupa je nastala 2023. godine kroz reality natjecanje ''Dream Academy'', suradnju između Hybea i [[Geffen Records|Geffen Recordsa]]. Proces osnivanja grupe kasnije je zabilježen u [[Netflix|Netflixovoj]] dokumentarnoj seriji ''Pop Star Academy: Katseye'', koja je opisala proces audicije, intenzivni trening i formiranje grupe. Katseye su debitirale u lipnju 2024. singlom "Debut", nakon čega je uslijedio njihov probojni singl "Touch". Kasnije te godine objavile su svoj prvi [[EP|prošireni album]] (EP), ''SIS (Soft Is Strong)'' . U travnju 2025. objavile su pjesmu "Gnarly" koja je poslužila kao glavni singl za njihov drugi EP, ''Beautiful Chaos'' (2025). Unatoč pomiješanim reakcijama nakon objavljivanja, singl je privukao značajnu pažnju i donio grupi prvi plasman na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot.{{nbsp}}100]]. ''Album Beautiful Chaos'' objavljen je u 27. lipnja 2025. i debitirao je na četvrtom mjestu [[Billboard 200|''Billboardove ljestvice.''{{nbsp}}200]], njihovo dosad najviše rangirano izdanje. Drugi singl EP-a, " Gabriela ", dosegao je top 40 na Hot{{nbsp}}100 i zaradio je nominaciju [[Grammy|za nagradu Grammy]] za najbolju pop duo/grupnu vokalnu izvedbu, a grupa je također bila nominirana za najboljeg novog izvođača na 68. dodjeli nagrada Grammy . Katseye je prepoznat po svom prepoznatljivom modnom identitetu, s istaknutim utjecajem Y2K mode iz razdoblja 2000-ih godina. Njihov rastući imidž brenda doveo je do višestrukih promocija i kampanja povezanih s tim stilom, uključujući kampanju s [[Fendi|Fendijevom]] Baguette torbom i [[Gap Inc.|Gapovim]] trapericama niskog struka. Katseye su također surađivale s britanskom tvrtkom za proizvodnju sapuna Lush, američkom modnom kućom Coach i filipinskim lancem brze hrane Jollibee. Humberto Leon djeluje kao kreativni direktor grupe, crpeći inspiraciju iz širokih utjecaja i koristeći raznoliku pozadinu grupe. g14mxi1pot1lbn1s812l3rx9c2azimb 7578185 7578181 2026-08-16T00:41:07Z Sk53121 310591 7578185 wikitext text/x-wiki '''Katseye''' (stilizirano velikim slovima) je djevojačka grupa bazirana u [[Los Angeles|Los Angelesu]] . Grupa čine šest članica: Daniela Avanzini, Lara Raj, Manon Bannerman, Megan Skiendiel, Sophia Laforteza i Yoonchae Jeung. S članicama s Filipina, Južne Koreje, Švicarske i Sjedinjenih Američkih Država, Katseye se često opisuje kao "globalna ženska grupa". Grupa je nastala 2023. godine kroz reality natjecanje ''Dream Academy'', suradnju između Hybea i [[Geffen Records|Geffen Recordsa]]. Proces osnivanja grupe kasnije je zabilježen u [[Netflix|Netflixovoj]] dokumentarnoj seriji ''Pop Star Academy: Katseye'', koja je opisala proces audicije, intenzivni trening i formiranje grupe. Katseye su debitirale u lipnju 2024. singlom "Debut", nakon čega je uslijedio njihov probojni singl "Touch". Kasnije te godine objavile su svoj prvi [[EP|prošireni album]] (EP), ''SIS (Soft Is Strong)'' . U travnju 2025. objavile su pjesmu "Gnarly" koja je poslužila kao glavni singl za njihov drugi EP, ''Beautiful Chaos'' (2025). Unatoč pomiješanim reakcijama nakon objavljivanja, singl je privukao značajnu pažnju i donio grupi prvi plasman na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot.{{nbsp}}100]]. ''Album Beautiful Chaos'' objavljen je u 27. lipnja 2025. i debitirao je na četvrtom mjestu [[Billboard 200|''Billboardove ljestvice.''{{nbsp}}200]], njihovo dosad najviše rangirano izdanje. Drugi singl EP-a, " Gabriela ", dosegao je top 40 na Hot{{nbsp}}100 i zaradio je nominaciju [[Grammy|za nagradu Grammy]] za najbolju pop duo/grupnu vokalnu izvedbu, a grupa je također bila nominirana za najboljeg novog izvođača na 68. dodjeli nagrada Grammy . Katseye je prepoznat po svom prepoznatljivom modnom identitetu, s istaknutim utjecajem Y2K mode iz razdoblja 2000-ih godina. Njihov rastući imidž brenda doveo je do višestrukih promocija i kampanja povezanih s tim stilom, uključujući kampanju s [[Fendi|Fendijevom]] Baguette torbom i [[Gap Inc.|Gapovim]] trapericama niskog struka. Katseye su također surađivale s britanskom tvrtkom za proizvodnju sapuna Lush, američkom modnom kućom Coach i filipinskim lancem brze hrane Jollibee. Humberto Leon djeluje kao kreativni direktor grupe, crpeći inspiraciju iz širokih utjecaja i koristeći raznoliku pozadinu grupe. == Članixe == * [[Daniela Avanzini]] * [[Lara Raj]] * [[Manon Bannerman]] * [[Megan Skiendiel]] * [[Sophia Laforteza]] – vođa<ref>{{Cite magazine|title=Netflix's Pop Star Academy: Meet Katseye|url=https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix|magazine=[[Paper (magazine)|Paper]]|last=Bell|first=Crystal|date=August 27, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250116235308/https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix |archive-date=January 16, 2025 |url-status=live}}</ref> * [[Yoonchae Jeung]] ==Diskografija== ===EP-ovi=== *SIS (Soft Is Strong) (2024.) *Beautiful Chaos (2025.) *WILD (2026.) ==Izvori== {{reflist}} n2lkel5tm1pjsdoq3zop27jmripg5s4 7578191 7578185 2026-08-16T00:48:20Z Sk53121 310591 /* */ 7578191 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Katseye | Img = Katseye at Wango Tango 2025 (cropped).jpg | Img_capt = Katseye tijekom nastupa 2025. godine | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Los Angeles]], [[California]] | Prebivalište = | Žanr = [[pop]] | Djelatno_razdoblje = [[2024.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Hybe|Hybe UMG]]<br />[[Geffen]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Daniela Avanzini]], [[Lara Raj]], [[Manon Bannerman]], [[Megan Skiendiel]], [[Sophia Laforteza]], [[Yoonchae Jeung]] | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Katseye''' (stilizirano velikim slovima) je djevojačka grupa bazirana u [[Los Angeles|Los Angelesu]] . Grupa čine šest članica: Daniela Avanzini, Lara Raj, Manon Bannerman, Megan Skiendiel, Sophia Laforteza i Yoonchae Jeung. S članicama s Filipina, Južne Koreje, Švicarske i Sjedinjenih Američkih Država, Katseye se često opisuje kao "globalna ženska grupa". Grupa je nastala 2023. godine kroz reality natjecanje ''Dream Academy'', suradnju između Hybea i [[Geffen Records|Geffen Recordsa]]. Proces osnivanja grupe kasnije je zabilježen u [[Netflix|Netflixovoj]] dokumentarnoj seriji ''Pop Star Academy: Katseye'', koja je opisala proces audicije, intenzivni trening i formiranje grupe. Katseye su debitirale u lipnju 2024. singlom "Debut", nakon čega je uslijedio njihov probojni singl "Touch". Kasnije te godine objavile su svoj prvi [[EP|prošireni album]] (EP), ''SIS (Soft Is Strong)'' . U travnju 2025. objavile su pjesmu "Gnarly" koja je poslužila kao glavni singl za njihov drugi EP, ''Beautiful Chaos'' (2025). Unatoč pomiješanim reakcijama nakon objavljivanja, singl je privukao značajnu pažnju i donio grupi prvi plasman na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot.{{nbsp}}100]]. ''Album Beautiful Chaos'' objavljen je u 27. lipnja 2025. i debitirao je na četvrtom mjestu [[Billboard 200|''Billboardove ljestvice.''{{nbsp}}200]], njihovo dosad najviše rangirano izdanje. Drugi singl EP-a, " Gabriela ", dosegao je top 40 na Hot{{nbsp}}100 i zaradio je nominaciju [[Grammy|za nagradu Grammy]] za najbolju pop duo/grupnu vokalnu izvedbu, a grupa je također bila nominirana za najboljeg novog izvođača na 68. dodjeli nagrada Grammy . Katseye je prepoznat po svom prepoznatljivom modnom identitetu, s istaknutim utjecajem Y2K mode iz razdoblja 2000-ih godina. Njihov rastući imidž brenda doveo je do višestrukih promocija i kampanja povezanih s tim stilom, uključujući kampanju s [[Fendi|Fendijevom]] Baguette torbom i [[Gap Inc.|Gapovim]] trapericama niskog struka. Katseye su također surađivale s britanskom tvrtkom za proizvodnju sapuna Lush, američkom modnom kućom Coach i filipinskim lancem brze hrane Jollibee. Humberto Leon djeluje kao kreativni direktor grupe, crpeći inspiraciju iz širokih utjecaja i koristeći raznoliku pozadinu grupe. == Članixe == * [[Daniela Avanzini]] * [[Lara Raj]] * [[Manon Bannerman]] * [[Megan Skiendiel]] * [[Sophia Laforteza]] – vođa<ref>{{Cite magazine|title=Netflix's Pop Star Academy: Meet Katseye|url=https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix|magazine=[[Paper (magazine)|Paper]]|last=Bell|first=Crystal|date=August 27, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250116235308/https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix |archive-date=January 16, 2025 |url-status=live}}</ref> * [[Yoonchae Jeung]] ==Diskografija== ===EP-ovi=== *SIS (Soft Is Strong) (2024.) *Beautiful Chaos (2025.) *WILD (2026.) ==Izvori== {{reflist}} o89mab9hzxh4fp0d9frr7ps3h1ihhiy 7578192 7578191 2026-08-16T00:49:53Z Sk53121 310591 /* Članice */ 7578192 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Katseye | Img = Katseye at Wango Tango 2025 (cropped).jpg | Img_capt = Katseye tijekom nastupa 2025. godine | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Los Angeles]], [[California]] | Prebivalište = | Žanr = [[pop]] | Djelatno_razdoblje = [[2024.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Hybe|Hybe UMG]]<br />[[Geffen]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Daniela Avanzini]], [[Lara Raj]], [[Manon Bannerman]], [[Megan Skiendiel]], [[Sophia Laforteza]], [[Yoonchae Jeung]] | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Katseye''' (stilizirano velikim slovima) je djevojačka grupa bazirana u [[Los Angeles|Los Angelesu]] . Grupa čine šest članica: Daniela Avanzini, Lara Raj, Manon Bannerman, Megan Skiendiel, Sophia Laforteza i Yoonchae Jeung. S članicama s Filipina, Južne Koreje, Švicarske i Sjedinjenih Američkih Država, Katseye se često opisuje kao "globalna ženska grupa". Grupa je nastala 2023. godine kroz reality natjecanje ''Dream Academy'', suradnju između Hybea i [[Geffen Records|Geffen Recordsa]]. Proces osnivanja grupe kasnije je zabilježen u [[Netflix|Netflixovoj]] dokumentarnoj seriji ''Pop Star Academy: Katseye'', koja je opisala proces audicije, intenzivni trening i formiranje grupe. Katseye su debitirale u lipnju 2024. singlom "Debut", nakon čega je uslijedio njihov probojni singl "Touch". Kasnije te godine objavile su svoj prvi [[EP|prošireni album]] (EP), ''SIS (Soft Is Strong)'' . U travnju 2025. objavile su pjesmu "Gnarly" koja je poslužila kao glavni singl za njihov drugi EP, ''Beautiful Chaos'' (2025). Unatoč pomiješanim reakcijama nakon objavljivanja, singl je privukao značajnu pažnju i donio grupi prvi plasman na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot.{{nbsp}}100]]. ''Album Beautiful Chaos'' objavljen je u 27. lipnja 2025. i debitirao je na četvrtom mjestu [[Billboard 200|''Billboardove ljestvice.''{{nbsp}}200]], njihovo dosad najviše rangirano izdanje. Drugi singl EP-a, " Gabriela ", dosegao je top 40 na Hot{{nbsp}}100 i zaradio je nominaciju [[Grammy|za nagradu Grammy]] za najbolju pop duo/grupnu vokalnu izvedbu, a grupa je također bila nominirana za najboljeg novog izvođača na 68. dodjeli nagrada Grammy . Katseye je prepoznat po svom prepoznatljivom modnom identitetu, s istaknutim utjecajem Y2K mode iz razdoblja 2000-ih godina. Njihov rastući imidž brenda doveo je do višestrukih promocija i kampanja povezanih s tim stilom, uključujući kampanju s [[Fendi|Fendijevom]] Baguette torbom i [[Gap Inc.|Gapovim]] trapericama niskog struka. Katseye su također surađivale s britanskom tvrtkom za proizvodnju sapuna Lush, američkom modnom kućom Coach i filipinskim lancem brze hrane Jollibee. Humberto Leon djeluje kao kreativni direktor grupe, crpeći inspiraciju iz širokih utjecaja i koristeći raznoliku pozadinu grupe. == Članice == * [[Daniela Avanzini]] * [[Lara Raj]] * [[Manon Bannerman]] * [[Megan Skiendiel]] * [[Sophia Laforteza]] – vođa<ref>{{Cite magazine|title=Netflix's Pop Star Academy: Meet Katseye|url=https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix|magazine=[[Paper (magazine)|Paper]]|last=Bell|first=Crystal|date=August 27, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250116235308/https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix |archive-date=January 16, 2025 |url-status=live}}</ref> * [[Yoonchae Jeung]] ==Diskografija== ===EP-ovi=== *SIS (Soft Is Strong) (2024.) *Beautiful Chaos (2025.) *WILD (2026.) ==Izvori== {{reflist}} nkhq5a0kpmrlx97msj60x56ivf3ch7w 7578193 7578192 2026-08-16T00:54:10Z Sk53121 310591 7578193 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Katseye | Img = Katseye at Wango Tango 2025 (cropped).jpg | Img_capt = Katseye u svibnju 2025. godine tijekom nastupa <br />S lijeva na desno: Manon, Daniela, Sophia, Megan, Lara, i Yoonchae | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Los Angeles]], [[California]] | Prebivalište = | Žanr = [[pop]] | Djelatno_razdoblje = [[2024.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Hybe|Hybe UMG]]<br />[[Geffen]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Daniela Avanzini]], [[Lara Raj]], [[Manon Bannerman]], [[Megan Skiendiel]], [[Sophia Laforteza]], [[Yoonchae Jeung]] | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Katseye''' (stilizirano velikim slovima) je djevojačka grupa bazirana u [[Los Angeles|Los Angelesu]] . Grupa čine šest članica: Daniela Avanzini, Lara Raj, Manon Bannerman, Megan Skiendiel, Sophia Laforteza i Yoonchae Jeung. S članicama s Filipina, Južne Koreje, Švicarske i Sjedinjenih Američkih Država, Katseye se često opisuje kao "globalna ženska grupa". Grupa je nastala 2023. godine kroz reality natjecanje ''Dream Academy'', suradnju između Hybea i [[Geffen Records|Geffen Recordsa]]. Proces osnivanja grupe kasnije je zabilježen u [[Netflix|Netflixovoj]] dokumentarnoj seriji ''Pop Star Academy: Katseye'', koja je opisala proces audicije, intenzivni trening i formiranje grupe. Katseye su debitirale u lipnju 2024. singlom "Debut", nakon čega je uslijedio njihov probojni singl "Touch". Kasnije te godine objavile su svoj prvi [[EP|prošireni album]] (EP), ''SIS (Soft Is Strong)'' . U travnju 2025. objavile su pjesmu "Gnarly" koja je poslužila kao glavni singl za njihov drugi EP, ''Beautiful Chaos'' (2025). Unatoč pomiješanim reakcijama nakon objavljivanja, singl je privukao značajnu pažnju i donio grupi prvi plasman na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot.{{nbsp}}100]]. ''Album Beautiful Chaos'' objavljen je u 27. lipnja 2025. i debitirao je na četvrtom mjestu [[Billboard 200|''Billboardove ljestvice.''{{nbsp}}200]], njihovo dosad najviše rangirano izdanje. Drugi singl EP-a, " Gabriela ", dosegao je top 40 na Hot{{nbsp}}100 i zaradio je nominaciju [[Grammy|za nagradu Grammy]] za najbolju pop duo/grupnu vokalnu izvedbu, a grupa je također bila nominirana za najboljeg novog izvođača na 68. dodjeli nagrada Grammy . Katseye je prepoznat po svom prepoznatljivom modnom identitetu, s istaknutim utjecajem Y2K mode iz razdoblja 2000-ih godina. Njihov rastući imidž brenda doveo je do višestrukih promocija i kampanja povezanih s tim stilom, uključujući kampanju s [[Fendi|Fendijevom]] Baguette torbom i [[Gap Inc.|Gapovim]] trapericama niskog struka. Katseye su također surađivale s britanskom tvrtkom za proizvodnju sapuna Lush, američkom modnom kućom Coach i filipinskim lancem brze hrane Jollibee. Humberto Leon djeluje kao kreativni direktor grupe, crpeći inspiraciju iz širokih utjecaja i koristeći raznoliku pozadinu grupe. == Članice == * [[Daniela Avanzini]] * [[Lara Raj]] * [[Manon Bannerman]] * [[Megan Skiendiel]] * [[Sophia Laforteza]] – vođa<ref>{{Cite magazine|title=Netflix's Pop Star Academy: Meet Katseye|url=https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix|magazine=[[Paper (magazine)|Paper]]|last=Bell|first=Crystal|date=August 27, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250116235308/https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix |archive-date=January 16, 2025 |url-status=live}}</ref> * [[Yoonchae Jeung]] ==Diskografija== ===EP-ovi=== *SIS (Soft Is Strong) (2024.) *Beautiful Chaos (2025.) *WILD (2026.) ==Izvori== {{reflist}} 07j0kye7uiasmq8894ypefxhc3yfqs9 7578194 7578193 2026-08-16T00:58:38Z Sk53121 310591 7578194 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Katseye | Img = Katseye at Wango Tango 2025 (cropped).jpg | Img_capt = Katseye u svibnju 2025. godine tijekom nastupa <br />S lijeva na desno: Manon, Daniela, Sophia, Megan, Lara, i Yoonchae | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Los Angeles]], [[California]] | Prebivalište = | Žanr = [[pop]] | Djelatno_razdoblje = [[2024.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Hybe|Hybe UMG]]<br />[[Geffen]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Daniela Avanzini]], [[Lara Raj]], [[Manon Bannerman]], [[Megan Skiendiel]], [[Sophia Laforteza]], [[Yoonchae Jeung]] | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Katseye''' (stilizirano velikim slovima) je djevojačka grupa bazirana u [[Los Angeles|Los Angelesu]]. Grupa čine šest članica: Daniela Avanzini, Lara Raj, Manon Bannerman, Megan Skiendiel, Sophia Laforteza i Yoonchae Jeung. S članicama s Filipina, Južne Koreje, Švicarske i Sjedinjenih Američkih Država, Katseye se često opisuje kao "globalna ženska grupa". Grupa je nastala 2023. godine kroz reality natjecanje ''Dream Academy'', suradnju između Hybea i [[Geffen Records|Geffen Recordsa]]. Proces osnivanja grupe kasnije je zabilježen u [[Netflix|Netflixovoj]] dokumentarnoj seriji ''Pop Star Academy: Katseye'', koja je opisala proces audicije, intenzivni trening i formiranje grupe. Katseye su debitirale u lipnju 2024. singlom "Debut", nakon čega je uslijedio njihov probojni singl "Touch". Kasnije te godine objavile su svoj prvi [[EP|prošireni album]] (EP), ''SIS (Soft Is Strong)'' . U travnju 2025. objavile su pjesmu "Gnarly" koja je poslužila kao glavni singl za njihov drugi EP, ''Beautiful Chaos'' (2025). Unatoč pomiješanim reakcijama nakon objavljivanja, singl je privukao značajnu pažnju i donio grupi prvi plasman na [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot.{{nbsp}}100]]. ''Album Beautiful Chaos'' objavljen je u 27. lipnja 2025. i debitirao je na četvrtom mjestu [[Billboard 200|''Billboardove ljestvice.''{{nbsp}}200]], njihovo dosad najviše rangirano izdanje. Drugi singl EP-a, " Gabriela ", dosegao je top 40 na Hot{{nbsp}}100 i zaradio je nominaciju [[Grammy|za nagradu Grammy]] za najbolju pop duo/grupnu vokalnu izvedbu, a grupa je također bila nominirana za najboljeg novog izvođača na 68. dodjeli nagrada Grammy . Katseye je prepoznat po svom prepoznatljivom modnom identitetu, s istaknutim utjecajem Y2K mode iz razdoblja 2000-ih godina. Njihov rastući imidž brenda doveo je do višestrukih promocija i kampanja povezanih s tim stilom, uključujući kampanju s [[Fendi|Fendijevom]] Baguette torbom i [[Gap Inc.|Gapovim]] trapericama niskog struka. Katseye su također surađivale s britanskom tvrtkom za proizvodnju sapuna Lush, američkom modnom kućom Coach i filipinskim lancem brze hrane Jollibee. Humberto Leon djeluje kao kreativni direktor grupe, crpeći inspiraciju iz širokih utjecaja i koristeći raznoliku pozadinu grupe. == Članice == * [[Daniela Avanzini]] * [[Lara Raj]] * [[Manon Bannerman]] * [[Megan Skiendiel]] * [[Sophia Laforteza]] – vođa<ref>{{Cite magazine|title=Netflix's Pop Star Academy: Meet Katseye|url=https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix|magazine=[[Paper (magazine)|Paper]]|last=Bell|first=Crystal|date=August 27, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250116235308/https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix |archive-date=January 16, 2025 |url-status=live}}</ref> * [[Yoonchae Jeung]] ==Diskografija== ===EP-ovi=== *SIS (Soft Is Strong) (2024.) *Beautiful Chaos (2025.) *WILD (2026.) ==Turneje== * The Beautiful Chaos Tour (2025.) * The Wildworld Tour (2026.) ==Izvori== {{reflist}} avfilxr8lz7s0ikjrlhh2rjbqodsaw4 7578196 7578194 2026-08-16T01:04:37Z Sk53121 310591 7578196 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Katseye | Img = Katseye at Wango Tango 2025 (cropped).jpg | Img_capt = Katseye u svibnju 2025. godine tijekom nastupa <br />Slijeva nadesno: Manon, Daniela, Sophia, Megan, Lara i Yoonchae | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Los Angeles]], [[California]] | Prebivalište = | Žanr = [[pop]] | Djelatno_razdoblje = [[2024.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Hybe|Hybe UMG]]<br />[[Geffen]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Daniela Avanzini]], [[Lara Raj]], [[Manon Bannerman]], [[Megan Skiendiel]], [[Sophia Laforteza]], [[Yoonchae Jeung]] | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Katseye''' (stilizirano velikim slovima) je djevojačka grupa bazirana u [[Los Angeles|Los Angelesu]]. Grupa čine šest članica: Daniela Avanzini, Lara Raj, Manon Bannerman, Megan Skiendiel, Sophia Laforteza i Yoonchae Jeung. S članicama s Filipina, Južne Koreje, Švicarske i Sjedinjenih Američkih Država, Katseye se često opisuje kao "globalna ženska grupa". Grupa je nastala 2023. godine kroz reality natjecanje ''Dream Academy'', suradnju između Hybea i [[Geffen Records|Geffen Recordsa]]. Proces osnivanja grupe kasnije je zabilježen u [[Netflix|Netflixovoj]] dokumentarnoj seriji ''Pop Star Academy: Katseye'', koja je opisala proces audicije, intenzivni trening i formiranje grupe. Katseye su debitirale u lipnju 2024. singlom "Debut", nakon čega je uslijedio njihov probojni singl "Touch". Kasnije te godine objavile su svoj prvi [[EP|prošireni album]] (EP), ''SIS (Soft Is Strong)'' . U travnju 2025. objavile su pjesmu "Gnarly" koja je poslužila kao glavni singl za njihov drugi EP, ''Beautiful Chaos'' (2025). Unatoč pomiješanim reakcijama nakon objavljivanja, singl je privukao značajnu pažnju i donio grupi prvi plasman na [[Billboard Hot 100|Billboard Hot 100]] ljestvice. Album ''Beautiful Chaos'' objavljen je 27. lipnja 2025. i debitirao je na četvrtom mjestu [[Billboard 200]] ljestvice te je njihovo dosad najviše rangirano izdanje. Drugi singl EP-a, "Gabriela", dosegao je top 40 na Hot 100 i zaradio je nominaciju za nagradu [[Grammy]] za najbolju pop duo/grupnu vokalnu izvedbu, a grupa je također bila nominirana za najboljeg novog izvođača na 68. dodjeli nagrada Grammy. Katseye je prepoznat po svom prepoznatljivom modnom identitetu, s istaknutim utjecajem Y2K mode iz razdoblja 2000-ih godina. Njihov rastući imidž brenda doveo je do višestrukih promocija i kampanja povezanih s tim stilom, uključujući kampanju s [[Fendi|Fendijevom]] Baguette torbom i [[Gap Inc.|Gapovim]] trapericama niskog struka. Katseye su također surađivale s britanskom tvrtkom za proizvodnju sapuna Lush, američkom modnom kućom Coach i filipinskim lancem brze hrane Jollibee. Humberto Leon djeluje kao kreativni direktor grupe, crpeći inspiraciju iz širokih utjecaja i koristeći raznoliku pozadinu grupe. == Članice == * [[Daniela Avanzini]] * [[Lara Raj]] * [[Manon Bannerman]] * [[Megan Skiendiel]] * [[Sophia Laforteza]] – vođa<ref>{{Cite magazine|title=Netflix's Pop Star Academy: Meet Katseye|url=https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix|magazine=[[Paper (magazine)|Paper]]|last=Bell|first=Crystal|date=August 27, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250116235308/https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix |archive-date=January 16, 2025 |url-status=live}}</ref> * [[Yoonchae Jeung]] ==Diskografija== ===EP-ovi=== *SIS (Soft Is Strong) (2024.) *Beautiful Chaos (2025.) *WILD (2026.) ==Turneje== * The Beautiful Chaos Tour (2025.) * The Wildworld Tour (2026.) ==Izvori== {{reflist}} nqt2e3rguav53wpgf4dnjbmomi5gt1y 7578198 7578196 2026-08-16T01:11:47Z Sk53121 310591 7578198 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Katseye | Img = Katseye at Wango Tango 2025 (cropped).jpg | Img_capt = Katseye u svibnju 2025. godine tijekom nastupa <br />Slijeva nadesno: Manon, Daniela, Sophia, Megan, Lara i Yoonchae | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Los Angeles]], [[California]] | Prebivalište = | Žanr = [[pop]] | Djelatno_razdoblje = [[2024.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Hybe|Hybe UMG]]<br />[[Geffen]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Daniela Avanzini]], [[Lara Raj]], [[Manon Bannerman]], [[Megan Skiendiel]], [[Sophia Laforteza]], [[Yoonchae Jeung]] | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Katseye''' (stilizirano velikim slovima) je djevojačka grupa bazirana u [[Los Angeles|Los Angelesu]]. Grupa čine šest članica: Daniela Avanzini, Lara Raj, Manon Bannerman, Megan Skiendiel, Sophia Laforteza i Yoonchae Jeung. S članicama s Filipina, Južne Koreje, Švicarske i Sjedinjenih Američkih Država, Katseye se često opisuje kao "globalna ženska grupa". Grupa je nastala 2023. godine kroz reality natjecanje ''Dream Academy'', suradnju između Hybea i [[Geffen Records|Geffen Recordsa]]. Proces osnivanja grupe kasnije je zabilježen u [[Netflix|Netflixovoj]] dokumentarnoj seriji ''Pop Star Academy: Katseye'', koja je opisala proces audicije, intenzivni trening i formiranje grupe. Katseye su debitirale u lipnju 2024. singlom "Debut", nakon čega je uslijedio njihov probojni singl "Touch". Kasnije te godine objavile su svoj prvi [[EP|prošireni album]] (EP), ''SIS (Soft Is Strong)'' . U travnju 2025. objavile su pjesmu "Gnarly" koja je poslužila kao glavni singl za njihov drugi EP, ''Beautiful Chaos'' (2025). Unatoč pomiješanim reakcijama nakon objavljivanja, singl je privukao značajnu pažnju i donio grupi prvi plasman na [[Billboard Hot 100|Billboard Hot 100]] ljestvice. Album ''Beautiful Chaos'' objavljen je 27. lipnja 2025. i debitirao je na četvrtom mjestu [[Billboard 200]] ljestvice te je njihovo dosad najviše rangirano izdanje. Drugi singl EP-a, "Gabriela", dosegao je top 40 na Hot 100 i zaradio je nominaciju za nagradu [[Grammy]] za najbolju pop duo/grupnu vokalnu izvedbu, a grupa je također bila nominirana za najboljeg novog izvođača na 68. dodjeli nagrada Grammy. Katseye je prepoznat po svom prepoznatljivom modnom identitetu, s istaknutim utjecajem Y2K mode iz razdoblja 2000-ih godina. Njihov rastući imidž brenda doveo je do višestrukih promocija i kampanja povezanih s tim stilom, uključujući kampanju s [[Fendi|Fendijevom]] Baguette torbom i [[Gap Inc.|Gapovim]] trapericama niskog struka. Katseye su također surađivale s britanskom tvrtkom za proizvodnju sapuna Lush, američkom modnom kućom Coach i filipinskim lancem brze hrane Jollibee. Humberto Leon djeluje kao kreativni direktor grupe, crpeći inspiraciju iz širokih utjecaja i koristeći raznoliku pozadinu grupe. == Članice == * [[Daniela Avanzini]] * [[Lara Raj]] * [[Manon Bannerman]] * [[Megan Skiendiel]] * [[Sophia Laforteza]] – vođa<ref>{{Cite magazine|title=Netflix's Pop Star Academy: Meet Katseye|url=https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix|magazine=[[Paper (magazine)|Paper]]|last=Bell|first=Crystal|date=August 27, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250116235308/https://www.papermag.com/katseye-pop-star-academy-netflix |archive-date=January 16, 2025 |url-status=live}}</ref> * [[Yoonchae Jeung]] ==Diskografija== ===EP-ovi=== *SIS (Soft Is Strong) (2024.) *Beautiful Chaos (2025.) *WILD (2026.) ==Turneje== * The Beautiful Chaos Tour (2025.) * The Wildworld Tour (2026.) ==Izvori== {{reflist}} [[Kategorija: Američki glazbeni sastavi]] [[Kategorija: Pop glazbeni sastavi]] aiisswr6j69hk14d26f3cdmg3zox59i 0 816992 7578251 2026-08-16T05:25:49Z Mychele Trempetich 47215 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Robert II., nadbiskup Rouena''' bio je moćni srednjovjekovni plemić, poznat kao [[grof]] Évreuxa i pomagač petorice [[Vojvodstvo Normandija|vojvoda Normandije]]. Nepoznato je kada je Robert rođen, a bio je sin vojvode [[Rikard I., vojvoda Normandije|Rikarda I.]] i njegove žene [[Gunnor]]. Imao je brata, budućega vojvodu [[Rikard II., normanski vojvoda|Rikarda II.]] i sestru [[Hawise Normanska|Hawise]]. Otac je Roberta postavio za nadbisk...«. 7578251 wikitext text/x-wiki '''Robert II., nadbiskup Rouena''' bio je moćni srednjovjekovni plemić, poznat kao [[grof]] Évreuxa i pomagač petorice [[Vojvodstvo Normandija|vojvoda Normandije]]. Nepoznato je kada je Robert rođen, a bio je sin vojvode [[Rikard I., vojvoda Normandije|Rikarda I.]] i njegove žene [[Gunnor]]. Imao je brata, budućega vojvodu [[Rikard II., normanski vojvoda|Rikarda II.]] i sestru [[Hawise Normanska|Hawise]]. Otac je Roberta postavio za nadbiskupa [[Rouen|Rouena]] te je Robert vjerojatno rado pristao na tu poziciju. Unatoč tome što je bio [[Svećenik|crkvenjak]], Robert je uvijek bio uključen u normansku politiku kao saveznik vojvoda. Robertov sinovac [[Rikard III., normanski vojvoda|Rikard III.]] imao je kratku vladavinu. Sa svojom ženom Herlevom,<ref>{{cite book |editor-last=van Houts |editor-first=Elisabeth |title=The Normans in Europe |publisher=Manchester University Press |year=2000 }}</ref> Robert je vjerojatno imao tri sina, Rikarda, Rudolfa i Vilima. Sin Rikard, poznat kao [[Rikard od Évreuxa]], postao je grof Évreuxa i očev nasljednik. Preko sina Vilima,<ref>{{cite book |last=Douglas |first=David C. |title=William the Conqueror |publisher=University of California Press |year=1964 }}</ref> nadbiskup Robert bio je djed gospe [[Judita d'Évreux|Judite]], supruge [[Rogerije I., grof Sicilije|Rogerija I. Sicilskoga]].<ref>{{cite book |last=Green |first=Judith A. |title=The Normans: Power, Conquest and Culture in 11th Century Europe |publisher=Yale University Press |year=2022 }}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Normanska dinastija]] p1e8wdzulvgsr8jd3ftao2sk283bdjq 7578255 7578251 2026-08-16T05:29:20Z Mychele Trempetich 47215 sada treba urediti infookvir 7578255 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svećenik | ime_svećenika =Robert (II.) | pravo_ime =Robert | slika = | slika_širina = | slika_opis = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zaređen_za_svećenika = | titula =[[grof]] Évreuxa }} '''Robert II., nadbiskup Rouena''' bio je moćni srednjovjekovni plemić, poznat kao [[grof]] Évreuxa i pomagač petorice [[Vojvodstvo Normandija|vojvoda Normandije]]. Nepoznato je kada je Robert rođen, a bio je sin vojvode [[Rikard I., vojvoda Normandije|Rikarda I.]] i njegove žene [[Gunnor]]. Imao je brata, budućega vojvodu [[Rikard II., normanski vojvoda|Rikarda II.]] i sestru [[Hawise Normanska|Hawise]]. Otac je Roberta postavio za nadbiskupa [[Rouen|Rouena]] te je Robert vjerojatno rado pristao na tu poziciju. Unatoč tome što je bio [[Svećenik|crkvenjak]], Robert je uvijek bio uključen u normansku politiku kao saveznik vojvoda. Robertov sinovac [[Rikard III., normanski vojvoda|Rikard III.]] imao je kratku vladavinu. Sa svojom ženom Herlevom,<ref>{{cite book |editor-last=van Houts |editor-first=Elisabeth |title=The Normans in Europe |publisher=Manchester University Press |year=2000 }}</ref> Robert je vjerojatno imao tri sina, Rikarda, Rudolfa i Vilima. Sin Rikard, poznat kao [[Rikard od Évreuxa]], postao je grof Évreuxa i očev nasljednik. Preko sina Vilima,<ref>{{cite book |last=Douglas |first=David C. |title=William the Conqueror |publisher=University of California Press |year=1964 }}</ref> nadbiskup Robert bio je djed gospe [[Judita d'Évreux|Judite]], supruge [[Rogerije I., grof Sicilije|Rogerija I. Sicilskoga]].<ref>{{cite book |last=Green |first=Judith A. |title=The Normans: Power, Conquest and Culture in 11th Century Europe |publisher=Yale University Press |year=2022 }}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Normanska dinastija]] 4mebzvoj1p0130i0n19qgvrk4pi2e2q 7578257 7578255 2026-08-16T05:31:56Z Mychele Trempetich 47215 7578257 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svećenik | ime_svećenika =Robert (II.) | pravo_ime =Robert | slika =Robert le Danois - MS Royal 14 B VI.png | slika_širina =240px | slika_opis =Grof Robert (obiteljsko stablo) | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zaređen_za_svećenika = | titula =[[grof]] Évreuxa }} '''Robert II., nadbiskup Rouena''' bio je moćni srednjovjekovni plemić, poznat kao [[grof]] Évreuxa i pomagač petorice [[Vojvodstvo Normandija|vojvoda Normandije]]. Nepoznato je kada je Robert rođen, a bio je sin vojvode [[Rikard I., vojvoda Normandije|Rikarda I.]] i njegove žene [[Gunnor]]. Imao je brata, budućega vojvodu [[Rikard II., normanski vojvoda|Rikarda II.]] i sestru [[Hawise Normanska|Hawise]]. Otac je Roberta postavio za nadbiskupa [[Rouen|Rouena]] te je Robert vjerojatno rado pristao na tu poziciju. Unatoč tome što je bio [[Svećenik|crkvenjak]], Robert je uvijek bio uključen u normansku politiku kao saveznik vojvoda. Robertov sinovac [[Rikard III., normanski vojvoda|Rikard III.]] imao je kratku vladavinu. Sa svojom ženom Herlevom,<ref>{{cite book |editor-last=van Houts |editor-first=Elisabeth |title=The Normans in Europe |publisher=Manchester University Press |year=2000 }}</ref> Robert je vjerojatno imao tri sina, Rikarda, Rudolfa i Vilima. Sin Rikard, poznat kao [[Rikard od Évreuxa]], postao je grof Évreuxa i očev nasljednik. Preko sina Vilima,<ref>{{cite book |last=Douglas |first=David C. |title=William the Conqueror |publisher=University of California Press |year=1964 }}</ref> nadbiskup Robert bio je djed gospe [[Judita d'Évreux|Judite]], supruge [[Rogerije I., grof Sicilije|Rogerija I. Sicilskoga]].<ref>{{cite book |last=Green |first=Judith A. |title=The Normans: Power, Conquest and Culture in 11th Century Europe |publisher=Yale University Press |year=2022 }}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Normanska dinastija]] 0a734dek2yvp5nmumci0nbmqaospxm4 7578258 7578257 2026-08-16T05:32:45Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Normani|Normani]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578258 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svećenik | ime_svećenika =Robert (II.) | pravo_ime =Robert | slika =Robert le Danois - MS Royal 14 B VI.png | slika_širina =240px | slika_opis =Grof Robert (obiteljsko stablo) | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zaređen_za_svećenika = | titula =[[grof]] Évreuxa }} '''Robert II., nadbiskup Rouena''' bio je moćni srednjovjekovni plemić, poznat kao [[grof]] Évreuxa i pomagač petorice [[Vojvodstvo Normandija|vojvoda Normandije]]. Nepoznato je kada je Robert rođen, a bio je sin vojvode [[Rikard I., vojvoda Normandije|Rikarda I.]] i njegove žene [[Gunnor]]. Imao je brata, budućega vojvodu [[Rikard II., normanski vojvoda|Rikarda II.]] i sestru [[Hawise Normanska|Hawise]]. Otac je Roberta postavio za nadbiskupa [[Rouen|Rouena]] te je Robert vjerojatno rado pristao na tu poziciju. Unatoč tome što je bio [[Svećenik|crkvenjak]], Robert je uvijek bio uključen u normansku politiku kao saveznik vojvoda. Robertov sinovac [[Rikard III., normanski vojvoda|Rikard III.]] imao je kratku vladavinu. Sa svojom ženom Herlevom,<ref>{{cite book |editor-last=van Houts |editor-first=Elisabeth |title=The Normans in Europe |publisher=Manchester University Press |year=2000 }}</ref> Robert je vjerojatno imao tri sina, Rikarda, Rudolfa i Vilima. Sin Rikard, poznat kao [[Rikard od Évreuxa]], postao je grof Évreuxa i očev nasljednik. Preko sina Vilima,<ref>{{cite book |last=Douglas |first=David C. |title=William the Conqueror |publisher=University of California Press |year=1964 }}</ref> nadbiskup Robert bio je djed gospe [[Judita d'Évreux|Judite]], supruge [[Rogerije I., grof Sicilije|Rogerija I. Sicilskoga]].<ref>{{cite book |last=Green |first=Judith A. |title=The Normans: Power, Conquest and Culture in 11th Century Europe |publisher=Yale University Press |year=2022 }}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Normanska dinastija]] [[Kategorija:Normani]] mngwdou2mxims7wrlfjmcmloqhny56y 7578259 7578258 2026-08-16T05:33:46Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Nadbiskupi|Nadbiskupi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578259 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svećenik | ime_svećenika =Robert (II.) | pravo_ime =Robert | slika =Robert le Danois - MS Royal 14 B VI.png | slika_širina =240px | slika_opis =Grof Robert (obiteljsko stablo) | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zaređen_za_svećenika = | titula =[[grof]] Évreuxa }} '''Robert II., nadbiskup Rouena''' bio je moćni srednjovjekovni plemić, poznat kao [[grof]] Évreuxa i pomagač petorice [[Vojvodstvo Normandija|vojvoda Normandije]]. Nepoznato je kada je Robert rođen, a bio je sin vojvode [[Rikard I., vojvoda Normandije|Rikarda I.]] i njegove žene [[Gunnor]]. Imao je brata, budućega vojvodu [[Rikard II., normanski vojvoda|Rikarda II.]] i sestru [[Hawise Normanska|Hawise]]. Otac je Roberta postavio za nadbiskupa [[Rouen|Rouena]] te je Robert vjerojatno rado pristao na tu poziciju. Unatoč tome što je bio [[Svećenik|crkvenjak]], Robert je uvijek bio uključen u normansku politiku kao saveznik vojvoda. Robertov sinovac [[Rikard III., normanski vojvoda|Rikard III.]] imao je kratku vladavinu. Sa svojom ženom Herlevom,<ref>{{cite book |editor-last=van Houts |editor-first=Elisabeth |title=The Normans in Europe |publisher=Manchester University Press |year=2000 }}</ref> Robert je vjerojatno imao tri sina, Rikarda, Rudolfa i Vilima. Sin Rikard, poznat kao [[Rikard od Évreuxa]], postao je grof Évreuxa i očev nasljednik. Preko sina Vilima,<ref>{{cite book |last=Douglas |first=David C. |title=William the Conqueror |publisher=University of California Press |year=1964 }}</ref> nadbiskup Robert bio je djed gospe [[Judita d'Évreux|Judite]], supruge [[Rogerije I., grof Sicilije|Rogerija I. Sicilskoga]].<ref>{{cite book |last=Green |first=Judith A. |title=The Normans: Power, Conquest and Culture in 11th Century Europe |publisher=Yale University Press |year=2022 }}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Normanska dinastija]] [[Kategorija:Normani]] [[Kategorija:Nadbiskupi]] 1occ416ohimizg7nc34aighzyglo8yl 7578261 7578259 2026-08-16T05:34:54Z Mychele Trempetich 47215 7578261 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svećenik | ime_svećenika =Robert (II.) | pravo_ime =Robert | slika =Robert le Danois - MS Royal 14 B VI.png | slika_širina =240px | slika_opis =Grof Robert (obiteljsko stablo) | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti =1037. | mjesto_smrti = | zaređen_za_svećenika = | titula =[[grof]] Évreuxa }} '''Robert II., nadbiskup Rouena''' bio je moćni srednjovjekovni plemić, poznat kao [[grof]] Évreuxa i pomagač petorice [[Vojvodstvo Normandija|vojvoda Normandije]]. Nepoznato je kada je Robert rođen, a bio je sin vojvode [[Rikard I., vojvoda Normandije|Rikarda I.]] i njegove žene [[Gunnor]]. Imao je brata, budućega vojvodu [[Rikard II., normanski vojvoda|Rikarda II.]] i sestru [[Hawise Normanska|Hawise]]. Otac je Roberta postavio za nadbiskupa [[Rouen|Rouena]] te je Robert vjerojatno rado pristao na tu poziciju. Unatoč tome što je bio [[Svećenik|crkvenjak]], Robert je uvijek bio uključen u normansku politiku kao saveznik vojvoda. Robertov sinovac [[Rikard III., normanski vojvoda|Rikard III.]] imao je kratku vladavinu. Sa svojom ženom Herlevom,<ref>{{cite book |editor-last=van Houts |editor-first=Elisabeth |title=The Normans in Europe |publisher=Manchester University Press |year=2000 }}</ref> Robert je vjerojatno imao tri sina, Rikarda, Rudolfa i Vilima. Sin Rikard, poznat kao [[Rikard od Évreuxa]], postao je grof Évreuxa i očev nasljednik. Preko sina Vilima,<ref>{{cite book |last=Douglas |first=David C. |title=William the Conqueror |publisher=University of California Press |year=1964 }}</ref> nadbiskup Robert bio je djed gospe [[Judita d'Évreux|Judite]], supruge [[Rogerije I., grof Sicilije|Rogerija I. Sicilskoga]].<ref>{{cite book |last=Green |first=Judith A. |title=The Normans: Power, Conquest and Culture in 11th Century Europe |publisher=Yale University Press |year=2022 }}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Normanska dinastija]] [[Kategorija:Normani]] [[Kategorija:Nadbiskupi]] 0bc5z44lr1yc077a179kbq88kjmjsqc 7578271 7578261 2026-08-16T05:41:35Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Francuski katolički svećenici|Francuski katolički svećenici]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7578271 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svećenik | ime_svećenika =Robert (II.) | pravo_ime =Robert | slika =Robert le Danois - MS Royal 14 B VI.png | slika_širina =240px | slika_opis =Grof Robert (obiteljsko stablo) | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti =1037. | mjesto_smrti = | zaređen_za_svećenika = | titula =[[grof]] Évreuxa }} '''Robert II., nadbiskup Rouena''' bio je moćni srednjovjekovni plemić, poznat kao [[grof]] Évreuxa i pomagač petorice [[Vojvodstvo Normandija|vojvoda Normandije]]. Nepoznato je kada je Robert rođen, a bio je sin vojvode [[Rikard I., vojvoda Normandije|Rikarda I.]] i njegove žene [[Gunnor]]. Imao je brata, budućega vojvodu [[Rikard II., normanski vojvoda|Rikarda II.]] i sestru [[Hawise Normanska|Hawise]]. Otac je Roberta postavio za nadbiskupa [[Rouen|Rouena]] te je Robert vjerojatno rado pristao na tu poziciju. Unatoč tome što je bio [[Svećenik|crkvenjak]], Robert je uvijek bio uključen u normansku politiku kao saveznik vojvoda. Robertov sinovac [[Rikard III., normanski vojvoda|Rikard III.]] imao je kratku vladavinu. Sa svojom ženom Herlevom,<ref>{{cite book |editor-last=van Houts |editor-first=Elisabeth |title=The Normans in Europe |publisher=Manchester University Press |year=2000 }}</ref> Robert je vjerojatno imao tri sina, Rikarda, Rudolfa i Vilima. Sin Rikard, poznat kao [[Rikard od Évreuxa]], postao je grof Évreuxa i očev nasljednik. Preko sina Vilima,<ref>{{cite book |last=Douglas |first=David C. |title=William the Conqueror |publisher=University of California Press |year=1964 }}</ref> nadbiskup Robert bio je djed gospe [[Judita d'Évreux|Judite]], supruge [[Rogerije I., grof Sicilije|Rogerija I. Sicilskoga]].<ref>{{cite book |last=Green |first=Judith A. |title=The Normans: Power, Conquest and Culture in 11th Century Europe |publisher=Yale University Press |year=2022 }}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Normanska dinastija]] [[Kategorija:Normani]] [[Kategorija:Nadbiskupi]] [[Kategorija:Francuski katolički svećenici]] iaaet94kz6iikrjjmps21leo5r4sxlb 0 816993 7578252 2026-08-16T05:26:12Z ZapadVK 332521 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Boćarski klub Novoselac''' (BK Novoselac) je [[boćanje|boćarski]] klub iz [[Vinkovačko Novo Selo|Vinkovačkog Novog Sela]], gradske četvrti [[Vinkovci|Vinkovaca]]. Osnovan je 1985./1986. godine, a prema pisanju lokalnih medija, jedan je od najstarijih boćarskih klubova u Vukovarsko-srijemskoj županiji.<ref name="vtv40">{{Citiranje weba|last=Tokić|first=Ana|title=Četiri desetljeća boćanja u Novom Selu: Novoselac slavi 40 godina i čuva...«. 7578252 wikitext text/x-wiki '''Boćarski klub Novoselac''' (BK Novoselac) je [[boćanje|boćarski]] klub iz [[Vinkovačko Novo Selo|Vinkovačkog Novog Sela]], gradske četvrti [[Vinkovci|Vinkovaca]]. Osnovan je 1985./1986. godine, a prema pisanju lokalnih medija, jedan je od najstarijih boćarskih klubova u Vukovarsko-srijemskoj županiji.<ref name="vtv40">{{Citiranje weba|last=Tokić|first=Ana|title=Četiri desetljeća boćanja u Novom Selu: Novoselac slavi 40 godina i čuva tradiciju najstarijeg županijskog kluba|url=https://vktv.tv/cetiri-desetljeca-bocanja-u-novom-selu-novoselac-slavi-40-godina-i-cuva-tradiciju-najstarijeg-zupanijskog-kluba/|website=VTV d.o.o.|date=2026-08-12|access-date=2026-08-16}}</ref> == Povijest == Klub je osnovala skupina od sedam do osam entuzijasta boćanja 1985./1986. godine, koji su prije osnutka kluba raspolagali s dvije boćarske staze.<ref name="vtv40" /> Zemljište na kojem se klub nalazi u to je vrijeme bilo zapušteno, močvarno područje, koje je tadašnja Općina Vinkovci ustupila skupini na uređenje; uslijedila je veća akcija nasipavanja terena i izgradnje dviju improviziranih boćarskih staza.<ref name="vtv40" /> U prvim godinama djelovanja klub je nastupao u ligi Slavonije i Baranje, u vrijeme kada boćanje na ovom području još nije bilo razvijeno kao sport, a putovanja i troškove natjecanja članovi su financirali sami.<ref name="vtv40" /> Nakon osnutka Vukovarsko-srijemskog županijskog boćarskog saveza klub je prešao u županijsko natjecanje.<ref name="vtv40" /> Nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], uz pomoć poduzeća i pojedinaca, boćalište je obnovljeno i prošireno s dvije na četiri staze.<ref name="vtv40" /> == Rad s mladima == U srpnju 2023. klub je prvi put organizirao „Školu boćanja" u Sportsko-rekreacijskom centru u Vinkovačkom Novom Selu, s ciljem animiranja i educiranja djece u dobi od 10 do 16 godina s područja Vinkovaca za boćanje.<ref name="vinkovacki2023">{{Citiranje novina|last=Galić|first=Ante|title=Mnoštvo djece po prvi put pokazalo znanje u boćanju|novine=Vinkovački list|datum=2023-07-14}}</ref> == Djelovanje danas == Klub se natječe u županijskoj boćarskoj ligi i broji desetak aktivnih igrača, uključujući i dva mlađa igrača od 11 godina.<ref name="vtv40" /> Klub je učlanjen u Zajednicu športskih udruga Grada Vinkovaca.<ref name="zsu">{{Citiranje weba|title=O Zajednici|url=https://sport-vinkovci.hr/o-zajednici/|website=Zajednica športskih udruga grada Vinkovaca|access-date=2026-08-16}}</ref> Prema riječima predsjednika kluba Igora Banovca, klub se suočava s izazovom privlačenja mlađih članova te s potrebom poboljšanja infrastrukture — sanitarnog čvora, klupskih prostorija i rasvjete boćališta, za što se klub nada potpori Grada Vinkovaca.<ref name="vtv40" /> == Priznanja == Povodom 40. obljetnice djelovanja, Gradsko vijeće Vinkovaca dodijelilo je 2026. godine klubu plaketu Grada Vinkovaca za promicanje boćarskog sporta i sportskih vrijednosti u Vinkovcima i Vukovarsko-srijemskoj županiji; plaketu je u ime kluba primio predsjednik.<ref name="priznanja">{{Citiranje weba|title=Dodijeljena javna priznanja grada Vinkovaca|url=https://vinkulja.hr/vijesti/dodijeljena-javna-priznanja-grada-vinkovaca/|website=Vinkulja.hr|access-date=2026-08-16}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hrvatski-bocarski-savez.hr/klubovi/novoselac/ Profil kluba na stranici Hrvatskog boćarskog saveza] * [https://www.facebook.com/people/Bo%C4%87arski-klub-Novoselac-Vinkovci/100054576935189/ Facebook stranica kluba] [[Kategorija:Boćarski klubovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Šport u Vinkovcima]] {{Nacrt-kat}} odnguea1k30uibzp60htgl637epy35p 2 816994 7578254 2026-08-16T05:28:28Z Jonatan Melik Kurinčič 362830 info 7578254 wikitext text/x-wiki [https://sl.wikipedia.org/wiki/Uporabnik:Jonatan_Melik_Kurin%C4%8Di%C4%8D|SlWiki] qxy7v2hakfthdulq9grxno1cpb0ptt6 7578256 7578254 2026-08-16T05:30:21Z Jonatan Melik Kurinčič 362830 7578256 wikitext text/x-wiki Uglavnom aktivan na slovenskoj Wikipediji:[https://sl.wikipedia.org/wiki/Uporabnik:Jonatan_Melik_Kurinčič] 68cypeg0cxfjd77l93qt2on27lagpzx 0 816995 7578265 2026-08-16T05:37:39Z ZapadVK 332521 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Povijest Vinkovaca''' obuhvaća razdoblje od prapovijesnog naseljavanja današnjeg gradskog područja, preko antičkog grada Cibalae i srednjovjekovnog naselja Sv. Ilija, do osmanske vlasti, razdoblja Vojne krajine te razvoja grada u 19. i 20. stoljeću. {{Glavni članak|Vinkovci}} Vinkovci su najstariji grad u Europi kontinuirano naseljen 8200 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavo...«. 7578265 wikitext text/x-wiki '''Povijest Vinkovaca''' obuhvaća razdoblje od prapovijesnog naseljavanja današnjeg gradskog područja, preko antičkog grada Cibalae i srednjovjekovnog naselja Sv. Ilija, do osmanske vlasti, razdoblja Vojne krajine te razvoja grada u 19. i 20. stoljeću. {{Glavni članak|Vinkovci}} Vinkovci su najstariji grad u Europi kontinuirano naseljen 8200 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> == Prapovijest == Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze [[starčevačka kultura|starčevačke kulture]] [[neolitik]]a, i kontinuiranog življenja i postojanja naselja/grada duljeg od 8200 godina.<ref>Bogomil Obelić, Marija Krznarić Škrivanko, Boško Marijan, Ines Krajcar Bronić (2004.), [https://www.researchgate.net/publication/289769914_Radiocarbon_Dating_of_Sopot_Culture_Sites_Late_Neolithic_in_Eastern_Croatia Radiocarbon Dating of Sopot Culture Sites (Late Neolithic) in Eastern Croatia], Radiocarbon 46 (1), str 246.</ref> Tri autohtone kulture, sopotska i [[vučedolska kultura]], te [[vinkovačka kultura]], nastanjivale su šire područje grada od 4000-1600 g. pr. Kr. U starijem [[Željezno doba|željeznom dobu]] područje grada naselili su [[Iliri]], a u mlađem [[Kelti]] koji su se ubrzo stopili s Ilirima. Najstariji indoeuropski [[kalendar Orion]] pronađen je na području današnjih Vinkovaca prilikom iskapanja u blizini današnjeg hotela Slavonija 1978. godine.<ref>https://www.stoperica.hr/natjecanje/orion-5km-%E2%80%93-fingerprint-of-vinkovci/129</ref> == Antika == Na vrhu najsjevernije točke Bosutskog meandra, na povišenoj lijevoj obali koja se prema sjeveroistoku lagano podiže u vukovarski lesni ravnjak, nastalo je prapovijesno naselje čiji kontinuitet pratimo do današnjih dana. Iznad slojeva starčevačke, sopotske, vučedolske, vinkovačke, kompleksa brončanodobnih i željeznodobnih kultura, smjestilo se i rimsko naselje. Prethodnica su bila naselja u kojima su živjeli [[Skordisci]], ono tipa oppidum poznato kao Dirov brijeg jugozapadno od Cibala i naselje na Ervenici koje se uklopilo u raster Cibala. Ako su lokalni [[Kelti]] i došli u sukob s Rimljanima, arheološki materijal to ne pokazuje. Vidljivi su međutim, tragovi keltskog keramičarstva čiji oblici se mogu pratiti i nakon osnutka rimskog naselja. Upitno je i postojanje vojnog logora na području Cibala, s obzirom na činjenicu da iz grada i okolice potječe vrlo malen broj nalaza koji se mogu vezati uz vojsku. Ako je neka postrojba i boravila u blizini grada, onda se radi o lokaciji koja još nije utvrđena. Cibale su se smjestile na pravcu dva glavna puta, [[Aquileia]] − [[Ptuj|Poetovio]] – [[Mursa]] – Cibalae – [[Sirmium]] – Singidunum i [[Siscia]] – [[Sirmium]] u provinciji Pannonia Secunda. Uz blizinu limesa i povezanost s Mursom, Cibale predstavljaju važno čvorište na razmeđi puteva i njihov položaj je idealan za opskrbno komunikacijski centar. Naselje na Dirovom brijegu vjerojatno prestaje funkcionirati početkom 1. stoljeća. Osnovu populacije rimskog grada čine domaći stanovnici kojima se pridružuju doseljenici iz ostalih dijelova carstva. Do nedavno su najraniji nalazi s područja Cibala potjecali s nalazišta Liskovac, oko 1,5&nbsp;km od samog grada gdje su pronađeni nalazi iz sredine 1. stoljeća, no novija istraživanja su otkrila ostatke arhitekture iz 1. stoljeća na prostoru današnjeg Korza. Municipalni status grad dobiva za [[Hadrijan]]a (117. – 138.) kao i mnogi drugi rimski gradovi (Andautonia ([[Šćitarjevo]]), Mursella (Kisárpas?, Mađarska), Carnuntum (Bad Deutch Altenburg, Austrija), Aquincum (Budimpešta, Mađarska), Aqua Balisae (Daruvar), Bassianae (Petrovci, Srbija)...). Markomanski ratovi (167. – 180.) se ne odražavaju na arheološkom materijalu, ali vjerojatno je došlo do generalne krize ako sam grad i nije bio neposredno ugrožen i izložen borbama. Slično kao i u Mursi, nakon razdoblja krize uslijedio je period procvata za vrijeme Severske dinastije (193. − 235.). Cibale su uzdignute na status kolonije carskim dekretom u isto vrijeme kada i [[Carnuntum]] ([[Bad Deutch Altenburg]]), [[Aquincum]] (Budimpešta, Mađarska), [[Bassianae]] (Petrovci, Srbija) i [[Brigetio]] ([[Komárom Szóny]], Mađarska). Ovu fazu urbanizacije započeo je [[Septimije Sever]] (193. – 211.), a nastavio je njegov sin [[Karakala]] (198. – 218). Koji je od dvojice careva dodijelio status kolonije ostaje otvoreno pitanje, iako natpisi koji svjedoče o proputovanju Septimija Severa kroz Panoniju ukazuju na to da se vjerojatnije radi o ocu, čime puno ime kolonije glasi ''Colonia Aurelia Cibalae''. Nakon proglašenja kolonijiom slijedi faza stabilnog razvoja koja traje do Konstantinovske dinastije (305. – 363.), kada Cibale doživljavaju brz procvat i velike promjene. Mnoštvo građevina se može datirati upravo u 4. stoljeće i vrlo velika količina numizmatičkih nalaza potječe iz istog razdoblja. Značajan događaj koji se odvio u blizini grada 8. ožujka 314. ili 316. godine je bitka između [[Konstantin]]a (306. – 337.) i [[Licinije]] (318. – 324.). Iako brojčano nadmoćniji, Licinije je izgubio bitku nakon koje je uslijedilo primirje. Ovaj se događaj vrlo slabo dokumentira u arheološkom materijalu, osim u velikoj količini novca, ali su izvori vjerno opisali mjesto i tijek bitke. Postoje pretpostavljene lokacije logora i položaja same bitke ali ih treba potvrditi sustavnim istraživanjima. Grad se i dalje živo razvija, istraživanja provedena tijekom 2008. i 2009. godine na raznim lokacijama u gradu pokazuju procvat gradnje i uređenja za vijeme Valentinijana i Valensa. Ova faza traje do 378. godine kada nakon bitke kod Hadrijanopola dolazi do raspada sustava rimskog provincijalnog života u Panoniji. Na materijalu nije vidljivo stradavanje u Vizigotskim pljačkaškim provalama, ali grad vjerojtano zahvaća opća kriza i depopulacija te se može pretpostaviti da se život nastavlja na smanjenoj površini. Da određeni uvjeti za život i dalje postoje pokazuju i brojni nalazi Gepdiskog porijekla. [[Datoteka:Vinkovci treasure 1.jpg|230px|lijevo|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] Na ovom mjestu treba istaknuti i dvije osobe koje možemo poimence nabrojiti, a od iznimne su važnosti. Radi se o dva cara, [[Valentinijan I.]](364. – 375.) i [[Valens]] (364. – 378.), obojici rođenim u Cibalama, čiji je otac [[Gracijan]] također bio iz Cibala. Valentinijan, stariji od braće, rođen 321. godine, počinje vojnu karijeru potaknut ocem što rezultira njegovim izborom za cara 25. veljače 364. godine u Nikeji. U cijelosti, njegova se vladavina može ocijeniti kao vrlo uspješna. Slovi kao posljednji veliki zapadni car. Posljednji je koji je uspješno ratovao i koji je uspješno branio granice carstva i upravo mu je velika vojna vještina poslužila u uspostavljanju impresivne kerijere. Najveća mu je mana, kao i ocu i bratu, čini se obiteljska odlika, vrlo buran temperament i snažni izljevi bijesa. Umire 375. godine pored Brigetia za mirovnih pregovora s germanskim plemenom Quada. Ono što su kroničari opisali danas se pretpostavlja da je smrt od moždanog udara kojem je prethodilo vikanje na izaslanike. Njegov brat Valens, rođen u kolovozu 328. godine, vlada istočnim dijelom carstva od 28. ožujka 364. godine kada ga Valentinijan proglašava suvladarom u Hebdomonu, vojnom logoru nedaleko Konstantinopola. Njegova se vladavina ne može opisati tako blistavo, ako je vjerovati izvorima, iako se iskazao kao vrlo dobar zakonodavac i upravitelj. Glavni je razlog njegove nepopularnosti činjenica da je bio Arijanac, te su ga ranokršćanski izvori prikazivali u vrlo lošem svjetlu. Dvije su verzije Valensove smrti. Jedna kaže da je Valens poginuo pogođen strijelom, dok druga verzija govori da se Valens s nekolicinom vojnika sklonio u jednu utvrđenu kuću. Kada su Goti okružili kuću, netko je na njih ispalio strijelu, te su tako Goti shvatili da se netko tamo skriva. Kuću su zapalili pa je tako skončao i Valens. Ova druga verzija je postala naročito popularna, pogotovo kod kršćanskih izvora i onih nesklonih Valensu (Zosim, Rufinije, Sozomen, Teodoret i Filostorgius) koja odgovara božjoj kazni za počinjena zlodjela prema kršćanima. Prvu verziju donose Libanius i Sokrat, kršćanski pisac i Homouzijanac, dok Amijan Marcelin donosi obje verzije priče. (Epit. 46.2; Zos. 4.24.2; AM 31.13; Macdowall 2001; Lenski 2002: 320–369) Upravo zbog toga treba ostaviti otvorenom mogućnost da do otkrića nekih novih spoznaja nikada sa sigurnošću nećemo moći znati kako je završio Valensov život. [[Datoteka:Njemačka ulica i Vinkovačka Gimnazija.jpg|230px|mini|desno|Vinkovci početkom 20. stoljeća.]] Ostatci Cibala bili su vidljivi Marsiliju u 18. stoljeću koji nam je ostavio tlocrt grada s naznačenim fortifikacijskim sustavom. Još dva tlocrta su nam poznata, onaj I. Domca iz 1898. i tlocrt iz 1798. tiskan u istom izdanju. Pitanje fortifikacijskog sustava Cibala još nije do kraja riješeno. Iz arheološkog materijala je vidljivo da su uz opkope i Bosut na južnoj strani, na pojedinim mjestima možda funkcionirali zemljani bedemi, ali pitanje trajanja i datacije ostaje otvoreno kao i mogućnost postojanja zidanih bedema. Ukupna površina grada se procjenjuje od 366.000 m² pa do 560.000 m², a broj stanovnika u razdoblju najvećeg procvata vjerojatno nije prelazio 10 000. Istraživanja koja su vođena posljednjih 40 godina otkrila su postojanje brojnih objekata: gradskog kupališta, dekumanuma, glavnog kanalizacijskog odvoda, mnoštva peći za pečenje keramike i drugih javnih i privatnih objekata. Sva istraživanja vode ka zaključku da grad nije imao strogo ortogonalan raspored. Nekropole se nalaze uz sve prometnice koje vode iz grada, a najbolje su istažene sjeverna, zapadna i južna. Za sada su pronađena samo tri paljevinska ukopa, dok su svi ostali inhumacijski, najčešće u rakama ali prisutni su i ukopi u zidanim gorbnicama i sarkofazima. O stanovništvu Cibala znamo relativno malo zahvaljujući manjkavoj epigrafskoj građi, ali se vjerojatno radi o mješavini doseljenog i autohtonog stanovništva. Poznata su nam imena gradskog dekuriona, questora i augura. Od kolegija se navodi samo jedan, onaj vatrogasaca (''fabrum et centonarionum''). Osim brojnih luksuznih uvoznih predmeta, u Cibalama je zabilježen neobično velik broj peći. Radi se o 70 peći koje su uglavnom služile za pečenje keramike. Nađena je i jedna peć za pečenje opeke, jedna za vapno, a u novijim istraživanjima nađena je i peć za proizvodnju stakla. U Cibalama su se štovali Jupiter, Minerva, Herkul, Neptun, Liber i Libera, Venera, Dijana i Silvan. Zabilježeno je i štovanje Mitre, kulta podunavskih jahača i Kibele. Kršćanstvo je u Cibalama rano prihvaćeno o čemu govore brojni nalazi iz prve polovice 3. stoljeća, a ostala su nam sačuvana imena cibalitanskog biskupa Euzebija i pisara Poliona koji su umrli mučeničkom smrću, a po čiji imenima je nazvana i današnja župna crkva. Brojni nalazi svjedoče o važnosti Cibala kao trećeg najvećeg grada u Panoniji Secundi i vjerojatno važnog opskrbnog centra za logore i utvrde na limesu. Prostor Cibala odgovara prostoru šireg gradskog središta današnjih Vinkovaca. == Srednji vijek == [[Datoteka:Gymnasium Vinkovci.JPG|230px|mini|lijevo|Centar Vinkovaca.]] Pogibijom cara Valensa kod Hadrianopolisa 378. godine započinje i kraj antičkih upravnih struktura na prostorima Panonije. Puno je veća vjerojatnost da je grad polako odumro nego da je uništen u pljačkaškom pohodu Vizigota 388. ili 389. godine, kako to predlažu neki autori.<ref>S. Dimitrijević: Arheološka topografija i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla, in Corolla Memoriae Iosepho Brunšmid Dicata, Vinkovci 1979., 150</ref><ref>Urbanizacija Cibala i razvoj keramičarskih središta, Zagreb-Vinkovci, 2001., 150.</ref> Naime, arheološka istraživanja na većim površinama u središtu grada zadnjih godina nisu dala dovoljno dokaza za temeljito uništenje<ref>Vulić − Rapan Papeša − Krznarić Škrivanko, ''Vinkovci − Korzo'', Hrvatski Arheološki Godišnjak 5 (2008), 95-99</ref> kakvo je vidljivo u Mursi. Postavlja se pitanje jesu li Cibale uopće opljačkane, a ako i jesu, čini se da je ipak ostalo dovoljno infrastrukture za održavanje života. Konglomerat plemena poznat kao [[Vizigoti]] u sljedeća dva stoljeća slijede [[Ostrogoti]], [[Huni]], [[Gepidi]] i [[Langobardi]]. Antički grad, međutim, ni tada nije prestao postojati, ali život u njemu neumitno odumire i sužava se, kako potvrđuju arheološka istraživanja, samo na pojedine dijelove grada. Od svih spomenutih barbarskih, uglavnom germanskih naroda, trajnog traga na prostoru Cibala ostavljaju samo Gepidi. Prva faza gepidske dominacije ([[476.]]−[[504.]]) završava potpadanjem pod vlast ostrogotskog vladara Teodorika I., tj. s njegovim osnivanjem provincije Panoniae Sirmiensis sa sjedištem u Sirmiju. Druga faza gepidske dominacije ([[536.]]−[[567.]]) znatno bolje je arheološki dokumentirana. Na ukupno 11 lokacija u najužem središtu grada otkriveno je ukupno 46 gepidskih grobova dok s 5 mjesta unutar bedema antičkog [[grad]]a postoje i nalazi keramike koji potvrđuju njihovo trajnije naseljavanje. Cibale su dakle u 6. stoljeću potpuno barbarizirane, ali je njihovim gepidskim stanovnicima izdišući antički grad očito još uvijek važan. Dolazak [[Avari|Avara]] u [[Panonija|Panoniju]] (568.) i njihovo osvajanje Sirmija (582.) konačno i potpuno dokida kasnoantičko razdoblje. Znanstvenici su znali da su Avari boravili na ovom području, ali sve do svibnja 2020. nije bilo nalaza avarskih grobova. Arheološka senzacija zbila se zadnjeg tjedna travnja 2020. godine. Radnici su proširivali na vinkovačkom Gradskom groblju grobljanske parcele pa su naišli na avarske grobove Pozvani su arheolozi. Arheolozi su pronašli rijetke primjerke grobova, zidani i ratnički u običnoj zemljanoj raki koji ima jedinstvene ukrase orme na području današnje Hrvatske. Još je ostalo pet grobova za istražiti. Rijedak nalaz posmrtnih ostataka avarskog ratnika s pojasnom garniturom može se datirati u prijelaz 7. na 8. stoljeće. Otkriveno tijelo avarskog ratnika prvi je takav nalaz u Hrvatskoj, a jedinstveniji je jer je kraj njega nađen ukopan potpuno netaknut konj. Pljačkaši su u prošlosti opljačkali konjanikove ostatke, ali ne i konja. Oprema na konju je rijetki nalaz. Nađeni su sedlo i brončani ukrasi na dijelovima lubanje kojih je do sada pronađeno samo desetak na području avarskog kaganata odnosno države koja se između 6. i 8. stoljeća prostirala na području srednje Europe. Arheolozi objašnjavaju zidani grob tezom da su Avari vidjeli kako su se Rimljani pokapali pa su napravili svoje kopije rimskih grobova. Pretpostavlja se da bi moglo biti još nalaza, jer granica zaštićene arheološke zone u Vinkovcima prolazi sredinom polja na kojem su se pojavili avarski grobovi.<ref>[https://magazin.hrt.hr/610096/price-iz-hrvatske/arheoloska-senzacija-u-vinkovcima-avarski-ratnik-s-konjem Hrvatska radio televizija] V.M./Hina/HRT :Arheološka senzacija u Vinkovcima: avarski ratnik s konjem. 30. travnja 2020.</ref> I bez ovih nalaza u [[Gradski muzej Vinkovci|Gradskom muzeju]] u Vinkovcima je najveća zbirka nalaza iz avarskoga razdoblja u Hrvatskoj. Čini ju više od 3000 predmeta poteklih iz više od 500 grobova s četiri lokaliteta u okolici Vinkovaca: Otok (Gradina), Privlaka (Gole njive), Stari Jankovci (Gatina) i Nuštar (Dvorac).<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/423984/5/Vinkovci-imaju-najvecu-avarsku-zbirku Glas Slavonije] M. Kokaj: DOMAĆINI MEĐUNARODNOG SKUPA O ‘‘AVARIMA I SLAVENIMA‘‘ − Vinkovci imaju najveću avarsku zbirku. 11. veljače 2020.</ref> Nalazi 10 slavenskih [[paljevinski grob|paljevinskih grobova]] (9 s urnom i 1 bez nje) u zapadnom dijelu grada (Duga ulica 99) upućuju na zaključak kako je središte antičkih Cibala unutar bedema toliko razrušeno i nefunkcionalno da ga novi [[Slaveni|slavenski]] naseljenici izbjegavaju te svoje naselje formiraju negdje u blizini vanjske strane zapadnog bedema. Ovi slavenski [[paljevinski grob]]ovi datiraju se u [[7. stoljeće]], odnosno povezuju se s vremenom doseljenja u vrijeme [[Prvi avarski kaganat|Prvog avarskog kaganata]] (582. − 626.). Razdoblju [[Drugi avarski kaganat|Drugog avarskog kaganata]] (oko 670. − 796.) u Vinkovcima pripada tek nekoliko sporadičnih nalaza pa neki autori na temelju izvode zaključak o svojevrsnom naseobinskom hijatusu tijekom 8. – 9. stoljeća na prostoru Vinkovaca. Međutim, nalaz jednog avarskog pojasnog jezička iz 8. stoljeća na [[Meraja|Meraji]] osporava tezu o ovom naseobinskom hijatusu. Osnovni razlog što na Meraji nema «avaro-slavenskog» rodovskog groblja na redove možda će biti u tome što su ga uništile kasnije faze ukopavanja (bjelobrdska, kasnosrednjovjekovna i ranonovovjekovna do kraja 18. stoljeća). Od preko 300 grobova evidentiranih na Meraji u iskopavanjima [[1953.]], [[1965.]], [[1997.]] i [[1998.]] godine iz istog razloga samo ih je 16 moglo biti pripisano bjelobrdskoj kulturi (10. − 13. stoljeća). Međutim, i oni su bili dovoljni da se zaključi kako se u blizini Meraje, koja se uzgred budi rečeno nalazi točno na poziciji uz vanjski rub zapadnog rimskog bedema, nalazilo bjelobrdsko naselje (10. − 13. stoljeća). Isto naselje je, na svojem rodovskom groblju na Meraji, sagradilo malenu ranoromaničku crkvicu datiranu, prema novcu ugarskog kralja Ladislava I. (1077. − 1095.) nađenom u jednom grobu unutar crkve, oko [[1100.]] godine. Crkvica bi prema svim standardima bila prva župska [[crkva]] naselja kojega prema kasnijim izvorima s početka 14. stoljeća znamo pod imenom Sv. Ilija. Naime, njena veličina od 33 m² svrstava je u red tipičnih župskih crkava u [[Ugarska|Ugarskoj]] 11. i 12. stoljeća. Na osnovi demografske procjene, koja se u načelu zasniva na tezi krajnje racionalnog korištenja površine srednjovjekovnih župskih crkava, bjelobrdska populacija nastanjena oko Meraje mogla je imati maksimalno 160 osoba. U ovaj broj uključeno je i 15 − 20 % onih koji crkvu iz različitih razloga nisu mogli pohoditi (rodilja, nejake djece, starih i bolesnih). [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 7.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]] Vezano uz ovu crkvicu trebalo bi napomenuti kako su mnogi autori na osnovi navodnog nalaza medaljice s likom sv. Benedikta na kojoj je bio natpis «ORDO SANCTI BENEDICTI» prilikom prvog istraživanja na Meraji 1953. godine te na osnovu navodne «darovnice cara Justinijana benediktincima za Cibale» iz 6. stoljeća spekulirali o [[benediktinci|benediktinskoj]] pripadnosti iste crkvice na Meraji tijekom 11. i 12. stoljeća. Još je u 17. stoljeću glasoviti francuski benediktinski učenjak [[Jean Mabillon]] ([[1632.]] − [[1707.]]) utvrdio kako je spomenuta «[[Justinijanova darovnica]]» «najbezočnija» krivotvorina montekaskinskog redovnika Petra Đakona iz 12. stoljeća kojoj je osnovni cilj bio pobijanje posjedničkih ostalih talijanskih benediktinskih opatija tobožnjim starijim pravima njegovog [[Monte Cassino|Monte Cassina]]. Uz to još je i spomenuta medaljica zagubljena, čini se još pedesetih godina 20. stoljeća, te se stoga teza o benediktincima na Meraji u 11. i 12. stoljeću danas ničim ne da dokazivati. Bilo kako bilo, srednjovjekovna populacija nastanjena oko Meraje, tijekom 12. i 13. stoljeća, čini se nije uopće rasla jer se smatra kao je spomenuta crkvica nakon tatarskog pustošenja 1242. godine iznova obnovljena te je najmanje još pola stoljeća služila svojoj funkciji. Negdje, najranije krajem 13. ili u prvim desetljećima 14. stoljeća, na njenom južnom boku odjednom nastaje nova velika gotička crkva posvećena sv. Iliji kako to donose popisi izvanredne papinske desetine u prostoru Vukovskog [[arhiđakonat]]a [[Pečuška biskupija|Pečuške biskupije]] koju su između 1332. i 1335. godine skupljali dvojica [[Francuska|francuskih]] klerika [[Rajmund de Bonofato]] i [[Jakov de Lengres]]. Ne samo to nego je župa Sv. Ilije (Sancto Elya / Helya), kako je glasilo srednjovjekovno ime današnjih Vinkovaca, nakon župe u podgrađu vukovske utvrde druga po poreznoj snazi u cjelokupnom Vukovskom arhiđakonatu. U pet pohođenja ove župe svaki put je u njoj zatečen župnik Jakov koji je položio ukupno poreznog novca u visini 310 banskih denara. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 2.JPG|230px|mini|lijevo|Hotel Slavonija.]] Na osnovu jake porezne snage srednjovjekovne župe Sv. Ilije te na osnovu površine njene gotičke crkve (128 m²) na današnjoj Meraji dalo bi se zaključiti kako se stanovništvo srednjovjekovnog naselja na Meraji od 1242. do 1332. godine više nego učetverostručilo. Procijenjeni broj od maksimalno 680 osoba za naselje Sv. Ilije u prvoj polovici 14. stoljeća te jaka porezna snaga župe, može se, osim porastom [[stanovništvo|stanovništava]] u matičnom naselju Sv. Iliji, te «trgovačko-obrtničkim» značajem istoga, jedino objasniti pretpostavkom kako su joj tada pripadala manja satelitska sela osnovana tijekom 13. ili 14. stoljeća. Imena tih područnih sela saznajemo u kasnijim srednjovjekovnim ispravama od početka 15. stoljeća. Neka od njih su se do danas sačuvala u imenima zemljišta u okolici današnjih Vinkovaca na kojima su donedavno postojali tzv. ljetni «šokački» stanovi koji također upozoravaju na položaje ovih danas nepostojećih srednjovjekovnih sela. U okolici Sv. Ilije, a kako je to već rečeno u prethodnim poglavljima nalazila su se brojna manja «satelitska» seoska naselja. Tako su se u jugozapadnom, zapadnom, sjevernom i sjeveroistočnom dijelu današnje teritorije grada nalazili: [[Liskovac]], [[Krnjašci]] (1702.), [[Zablaća]] s trima selima, [[Draganovci]] te možda [[Ervenci]] (1702.). Na desnoj strani Bosuta nalazila su se manja svetoilijska područna sela, tj. posjedi: Kunovci (danas [[Kunjevci]]), [[Kanovci]], [[Zalužje]], [[Petrovci]], Bozijaš ([[Bazijaš]]) i možda [[Novakovci]] (Wyfalyu). Jugoistočno od Sv. Ilije s lijeve bosutske obale nalazili su se: Milovan(ci) i Trbušanci. Ova dva posljednja posjeda gotovo dosljedno se navode u srednjovjekovnim izvorima u sklopu pripadnosti posjeda i crkvene župe Sv. Salvatora, odnosno [[Újlaka]] (Wylak) čije se središte, kako se misli u posljednje vrijeme, nalazilo na prostoru današnjeg vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovaca istočno od Vinkovaca. Na krajnjem istoku današnje teritorije grada Vinkovaca prema Jankovcima nalazio se srednjovjekovni posjed Vidor čije su granice vrlo dobro opisane još u ispravi iz 1220. godine. Tijekom srednjeg vijeka u blizini Sv. Ilije, čini se, nalazili su se i Fečkovci ([[Fetečkovci]]), Odolenfalua (Udalenfalua), [[Pobrđe]], [[Baškovci]] i još neki drugi, ali zbog njihovog izostanka u suvremenim toponimijskim, topografskim i kartografskim izvorima (počevši od kraja 18. stoljeća) danas im je teško odrediti točan položaj. Prostor Sv. Ilije, doduše indirektno, spominje se još u ispravi iz [[1267.]] godine koja se bavi omeđivanjem posjeda Čepan (Chepan je starije ime današnjeg Cerića sjeveroistočno od Vinkovaca). Posjed Čepan je 1267. godine, naime, na zapadu imao susjede gradukmete utvrde Vukovo (…populi castro de Wolkov…) na temelju čega je razvidno kako je stanovništo tadašnjeg srednjovjekovnog naselja Sv. Ilija imalo jobagionski status. Tek negdje krajem 13. stoljeća ono je prešlo u ruke bana Martina, rodonačelnika baćinske grane ugarskog plemićkog praroda [[Szente-Mágócsa]]. Kasnija isprava iz 1353. godine Sv. Iliju upravo navodi kao zajednički posjed devetorice unuka bana Martina od roda Szente-Mágócsa: Stjepana i Ladislava, sinova Nikolinih; Mihovila i Benedikta, sinova Pavlovih; te Martina (baranjski arhiđakon i pečuški kanonik), Jurja, Nikole i Ivana, sinova Emerikovih. U ispravama iz 1355. i 1396. godine u Sv. Iliji (Zenhylya, 1355.; Zenthylie, 1396.) spominju se veliki godišnji županijski sajmovi koji su se održavali uoči Miholja (28. 9.) i na Bartolovo (24. 8.). Iz isprave iz 1396. godine poznata su i trojica članova roda Szente-Mágócsa: Stjepan i Bartol, sinovi Nikole Emerikova, kao i njihov rođak Andrija, sin mačvanskog bana Pavla Liskovačkog. Oni su tada bili u nekakvom sukobu jer je došlo do razračunavanja između nekih njihovih podložnika uoči i nakon sajma u Sv. Iliji na Bartolovo. Zatim se Sv. Ilija (Zenthilie) spominje [[1410.]] godine i tada je još uvijek posjed baćinske (de Bathya), prema posjedu Baćinu na lijevoj strani Vuke zapadno od današnjeg Antina), odnosno liskovačke grane (de Lysko / Lyzko, prema posjedu Liskovu koje se nalazilo između današnje Trpinje i Bobote, današnje zemljište i arheološki lokalitet Staro Lijeskovo), grane ugarsko plemićkog praroda Szente-Mágócsa. Kao posjednici se u Sv. Iliji tada navode udovica Nikole Baćinskog Uršula (koja se u međuvremenu preudala za Bertoka de Bya) te Uršulin sin Ladislav (još 1391. spominje se kao baranjski podžupan). Sljedeća isprava u kojoj se spominje Sv. Ilija (Zenthylle) zbog oštećenosti datira se između 1413. i 1415. godine. Oko Sv. Ilije i nekih drugih posjeda (kao na primjer Draganovaca / Draganfalua, Fečkovaca / Fekechfalua, Zablaća, Odolenfaluae i dr.) u to vrijeme vodio se spor između rođaka bosanskog biskupa Ivana III. (1387. −1408.) iz liskovačke ili baćinske grane Szente-Mágócsa s jedne strane i Davida, sina Nikole Lackovog od Szántóa. Predmet spora su vjerojatno bili posjedovni udjeli biskupa Ivana kojeg je David od Szántóa optuživao za potpomaganje protivnika Žigmunda Luksemburškog pa mu je isti kralj te posjede navodno oduzeo. Ove tvrdnje osporavali su biskupovi rođaci: Andrija Stjepanov i Stjepan Ladislavov Baćinski, zatim njihovi rođaci Nikola Nikolin, Andrija Mihovilov i neka «djevojka» Ana kao i, što je najzanimljivije, tadašnji glavni kraljevski peharnik [[Ivan Alšanski]] iz Logretove grane Szente-Mágócsa. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 8.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]] Upravo se misli kako je Ivan Alšanski nakon smrti svojih rođaka Andrije i Nikole Liskovačkih 1424. godine darovnicom kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] stekao većinu njegovih bivših posjeda među kojima se nalazio i Sv. Ilija. To indirektno potvrđuju kasnije kako krivotvorene tako i vjerodostojne isprave. Prema poznatoj krivotvorini datiranoj «1435.» godinom, a koju je vjerojatno dala izraditi druga generacija velikaške obitelji Talovac šezdesetih godina 15. stoljeća u pokušaju obrane svojih stečenih prava protiv prisezanja Morovića i Dombovarskih (de Dombo prema posjedu Dómbo u županiji Tolna) Sv. Iliju (Zenthelye), kao i još 42 druga svoja posjeda Ivan II. Alšanski (†1435./1437.) i njegova supruga Klara oporučno su ostavljali hrvatsko-dalmatinskom i slavonskom banu Matku Talovcu i njegovoj braći Franku, Perku i Ivanu. Talovci su doduše vjerodostojnom darovnicom kralja Žigmunda Luksemburškog (1387. − 1437.) iz 1437. godine stekli brojne baštine i stečevine sada već pokojnog glavnog kraljevskog peharnika Ivana Alšanskog (trgovište Otok i obližnju utvrdu Virgrad s pripadajućim selima, Seč na Vuci nizvodno od Laslova s pripadajućim selima, Gaboš s pripadajućim selima, kao i polovicu posjeda Tizin kod Osijeka), ali ne i Sv. Iliju, kao i neke druge bivše posjede Ivana Alšanskog. Potonjih posjeda se prva generacija Talovaca, na zasad nepoznat način, ipak domogla. Naime, druga, znatno manje moćna, generacija Talovaca 1462. godine prodavala je svoj vukovarski posjed za 500 zlatnih ugarskih florena Jobu Gorjanskom (†1481.). Kako se vukovarski posjed tada nalazio u «tuđim rukama» (još ga je 1456. godine kralj Ladislav V. darovao Albertu i Sebastijanu od Hangácsa iz Bodroške županije), kao jamčevinu za neizvršenje kupoprodajnog ugovora Talovci su nudili svojih 8 cjelovitih, kao i 7 posjeda u kojima su imali samo posjedovne udjele. U ovoj drugoj skupini nalazio se i Sv. Ilija (Zenthyllye). Sv. Ilija (Zenthillye) [[1464.]] se zatim navodi u sporazumu sklopljenom između Morovića i Dombovarskih oko ravnomjerne podjele bivših posjeda već odavno mrtvog Ivana Alšanskog: Alšana, Selne, Gunje, Váralje i Otoka. Razlog ovog sporazuma ležao je u činjenici što su te posjede još uvijek držali Talovci, a Morovići i Dombovarski su se istih željeli domoći pri tome se pozivajući na nekakvo srodstvo s Ivanom Alšanskim. Međutim, ovaj ugovor, bar što se tiče posjeda Sv. Ilije, ali i Váralje te Otoka nije ostvaren. Naime, Sv. Ilija (Zenthilye) navodi se 1491. godine među 58 pripadajućih posjeda [[kaštel]]a u [[Slakovci]]ma koje je tada kralj [[Vladislav II. Jagelović]] (1490. − 1516.), zbog pristajanja uz protukralja Maksimilijana Habsburgovca, oduzeo [[Lovro Bánffy Gorjanski|Lovri Bánffyju Gorjanskom]] (1478. − 1526.) i njegovom šurjaku [[Ivan Kishorvát od Hlapčića|Ivanu Kishorvátu od Hlapčića]]. Prema tome Sv. Ilija je shodno ugovoru iz 1462. godine, negdje između 1464. i 1481. godine, došao u ruke Joba Gorjanskog, a kako je isti bio posljednji muški potomak palatinske grane [[Gorjanski]]h, većina posjeda ove grane nakon njegove smrti 1481. godine prešla je u ruke banske grane Gorjanskih. Njima je upravo pripadao spomenuti [[Lovro Bánffy]] («Banić») koji je 1491. posjedovao i Sv. Iliju (Zenthilye / Zenthylye). Isprava iz [[1491.]] godine je važna iz nekoliko momenata. U njoj se prvi put navodi i današnje ime Vinkovaca (Wynkocz) koji su, čini se, tada bili svetoilijsko područno [[selo]] ili bolje reći «zaselak». Najvjerojatnije su bili relativno mlado naselje nastalo možda tek tijekom 15. stoljeća. Gdje su se točno nalazili u odnosu na staru svetoilijsku jezgru oko Meraje, teško je reći. Na njihov položaj možda bi mogla upozoravati stara vinkovačka ulica «Vinkov sokak» kako se do početka 19. stoljeća nazivala današnja ulica [[Ivan Goran Kovačić|I. G. Kovačića]] sjeverno od Meraje. [[Datoteka:Family-Gross-memorial-sculp.jpg|230px|mini|lijevo|Park skulptura pored rijeke Bosut.]] Osim toga znamo kako je vlasništvo nad onim drugim posjedovnim udjelom Sv. Ilije, za kojega znamo kako ga 1462. nisu držali [[Talovci]], i nadalje bilo u rukama liskovačke grane Szente-Mágócsa. Tako se u ispravi iz 1491. godine navodi neki Bertba (?Bertok), zastupnik plemića [[Emerik Liskovački|Emerika Liskovačkog]] koji stanuje u Sv. Iliji. Kralj je posjede oduzete Lovri Bánffyju i Ivanu Kishorvátu istom ispravom odmah darovao erdeljskom biskupu [[Ladislav III. Gereb de Wingarth|Ladislavu]] i njegovoj braći Petru i [[Matija Gereb|Matiji Gerebu]] od Wingártha, kao i tamiškom županu [[Pavao Kinizsi|Pavlu Kinizsiju]]. Ova darovanja isti [[kralj]] je ubrzo, nakon 4 mjeseca, a u skladu s odrednicama u međuvremenu sklopljenog mira s Maksimilijanom Habsburgovcem, morao opozvati. Gerébi, međutim, nisu htjeli priznati novonastalu situaciju pa su poveli opsežnu oružanu akciju u [[Vukovska županija|Vukovskoj županiji]] u cilju zauzimanja posjeda Lovre Bánffyja i Ivana Kishorváta. Akciji se priključio i kaločki nadbiskup [[Petar Váraday]] čiji su posjed Sotin još [[1490.]] godine u jeku najžešćih sukoba zaposjeli Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát. To se očito dogodilo u drugoj polovici [[1494.]] godine, kako su se [[1498.]] godine pred kraljem Ladislavom žalili Ivan Kishorvát i Lovro Bánffy, kao i njihovi ostali rođaci i tazbina. U ispravi iz 1498. godine nabrajaju se svi posjedi koje su Gerébi 1494. godine zaposjeli, među njima i Sv. Ilija koji se tada prvi put navodi u statusu [[trgovište|trgovišta]] (''[[oppidum]] Zenthille''). Upravo ovom podatku odgovara jedan arheološki nalaz iz 1965. godine nađen u grobu kasnosrednjovjekovne faze ukopa na Meraji. Radi se o kožnatoj vreći u kojoj je bilo 50 ugarskih denara Matije Korvina ([[1458.]] − [[1490.]]) i [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] (1490. − 1516.). Vlasnik ovog grobnog priloga očito je bio kakav bogati trgovac ili obrtnik koji je živio i umro u trgovištu Sv. Ilija početkom 16. stoljeća. Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát svoje posjede uspjeli su povratiti kroz parnicu iz 1498. godine ili tek nakon smrti posljednjeg [[Gereb]]a 1503. godine. Tako znamo kako je Lovro Bánffy u Sv. Iliji (Zenthellye) kao i u drugim posjedima (Zalužju, Poprečju, Kunjevcima, Lĕskovcu i Bozjašu) 1506. posjedovao posjedovne udjele. Vlasnik drugih posjedovnih udjela u Sv. Iliji 1506. godine bio je Nikola Baćinski. U Sv. Iliji se 1506. godine spominje i brod, odnosno skela na [[Bosut]]u od koje su njegovi vlasnici ubirali brodarinu. Već se 1516. godine kao jedan od susjeda ivankovačkog vlastelinstva spominje Vid Serlyth od Sv. Ilije (Vito Serlyth de Zenthilliye). On je ujedno i prvi posjednik Sv. Ilije kome je Sv. Ilija matični, a možda i jedini posjed. Usto njegovo je prezime očito hrvatsko, te bi se moglo čitati u raznim verzijama: Srlić, Srljić, Šrljić, Štrlić, Štrljić itd. Vid Serlygh od Sv. Ilije se u ispravi izdanoj 1524. u Ivankovu navodi kao jedan od dvojice tadašnjih vukovskih podžupana, a ista isprava također donosi ime jednog stanovnika Vinkovaca: Vinko Wajda («vojvoda») de Wynkovc. Vid Sterlich (?Štrljić) poznat je i iz pisma iz 1536. godine u kojem se navodi kao «poseban izaslanik» Franje Tahyja kojega je ovaj, zbog dramatičnih događaja vezanih uz osmanlijska osvajanja u središnjoj i zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], zajedno s ovim pismom, slao kralju Ferdinandu u [[Beč]]. [[Datoteka:Spomenik i rodna kuća Ivana Kozarca, Винковци.jpg|230px|mini|desno|Spomen kuća Ivana Kozarca.]] Čini se kao su Osmanlije opustošile područje Sv. Ilije još oko 1527. godine na što upućuju najmlađi primjerci ugarskih denara nađenih u arheološkoj ostavi na području Vinkovačkog Novog Sela. Ostava je možda mogla nastati ne zbog neposredne osmanlijske opasnosti već vezano uz teške borbe koje su se te godine u Slavoniji vodile između pristalica [[Ferdinand Habsburg|Ferdinanda Habsburga]] i [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]]. Bilo kako bilo, prostor Vinkovaca se zasigurno 1536. godine nalazio već duboko u prostoru Osmanskog Carstva. Prema jednom osmanlijskom popisu iz [[1550.]] godine u sklopu Ivankovačke nahije navodi se «selo Vinkovci, drugim imenom Ilinci». Ilinci su tada bili pustoselina (mezra) koju su obrađivali žitelji sela Vinkovci, [[Trbušanci]] i [[Ostrovo]]. Prema osmanlijskom popisu iz 1570. godine u sklopu nahije Ivankovo navodi se selo Vinkovci koji su tada imali 17 naseljenih kuća, a zapisana su i imena sedamnaestorice kućedomaćina. Stanovnici ovih Vinkovaca, kao i sela Zalužja obrađivali su zemlju na mezri Ilinci. Misli se kako je veći dio stanovništva Vinkovaca tijekom 16. stoljeća prešao na [kalvinizam], ali je utjecaj kalvinizma donekle potisnuo svećenik Šimun Matković iz Olova. Vizitacija Petra Masarechija iz 1623. godine u ivankovačkoj župi kojoj su tada pripadali i Vinkovci također navodi prisustvo mnogobrojnih kalvina «ilirske» narodnosti. Petar Nikolić [[1660.]] godine navodi i crkvu Sv. Ilije u sastavu ivankovačke župe. Vinkovci su vjerojatno oko 1686. godine zbog ratnih zbivanja bili raseljeni, jer prvi postosmanlijski popis iz 1697. godine navodi kako su se izbjeglice iz Ivankova, Andrijaševaca, Pobrežja, Retkovaca, Prkovaca i Vinkovaca (Vinkovczy) skrivale u šumama i močvarama oko sela Antina. Nakon minule ratne opasnosti, oko 1700. ili 1701. godine iznova su se vratili na svoja stara selišta. Vinkovci su već od ovog razdoblja u području novoformirane Vojne krajine, a već se 1705. i 1708. (Vincocz) godine navode kao crkvena župa. Stara srednjovjekovna župska gotička crkva Sv. Ilije na Meraji vjerojatno je u ovom razdoblju dobila glavnu posvetu sv. Vinku, kako to izričito navodi vizitacija iz 1729. godine. Spominju se i pomoćni [[oltar]]i posvećeni [[Sveti Ivan Nepomuk|sv. Ivanu Nepomuku]] i [[Blažena Djevica Marija|Blaženoj Djevici Mariji]]. Vinkovci tada već broje nešto manje od 500 stanovnika, a značajan porast doživljavaju nakon 1750. godine kada postaju sjedište 7. brodske graničarske pukovnije i njoj pripadajuće 9. vinkovačke satnije. U ovom vremenu središte naselja sa starog srednjovjekovnog položaja oko Meraje seli se na današnje mjesto. Stare antičke ruševine na mjestu središta Cibala poravnavaju se i nasipavaju u cilju stvaranja vojnog vježbališta. Na istom mjestu je još [[1729.]] godine postojao drveni župski stan i kapela, a pedesetih i šezdesetih godina na sve četiri strane vježbališta grade se drveni objekti za potrebe vojske i vojne uprave. Njih će od početka sedamdesetih godina zamijeniti čvrsto zidani reprezentativni barokni objekti: Zapovjedništvo 7. brodske pukovnije (današnja zgrada Gradskog muzeja Vinkovci sagrađena 1775. godine); nova župska crkva Sv. Ivana Nepomuka (današnji Sv. Euzebije i Polion, dovršena 1777. godine); na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće zgrada Pukovnijskog suda (današnji Općinski sud) te sjedište generalata Slavonske vojne krajine te niz drugih javnih i privatnih kasnobaroknih građevina. Stara gotička crkva na Meraji se zapušta te vojnom eraru isprva služi kao skladište odora, a u 19. stoljeću i kao žitno skladište. [[Datoteka:Centar Vinkovaca-Bosut-Центар Винковаца-Босут.jpg|230px|mini|lijevo|Centar grada.]] Pored svega navedenog treba dodati još i Engelovo mišljenje, među ostalim sadržano u njegovoj čestici o srednjovjekovnom naselju Szentillye na mjestu današnjih Vinkovaca, kako je njegovo starije ime zabilježeno u jednoj do sada nepoznatoj ispravi iz 1329. godine bilo Bogdánfalva (Bogdanfolua!). Odgovara li doista Bogdanfolua zapisana 1329. godine u posjedu bana Martina od roda Szente-Mágócsa kasnijim vijestima o Sv. Iliji na mjestu današnjih Vinkovaca, ili nekom drugom posjedu srednjovjekovne Vukovske županije, za sada se ne može pouzdano reći.<ref>{{Citiranje knjige|last=Danijel.|first=Petković,|url=http://worldcat.org/oclc/441350283|title=Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja : (u prostoru današnjih općina Stari Mikanovci, Ivankovo, Andrijaševci, Markušica, Tordinci, Nuštar te grada Vinkovaca)|date=2006|publisher=Gradski muzej|isbn=953-7008-11-8|pages=245−253|oclc=441350283}}</ref> == Turska i Vojna krajina == Vinkovci se prvi put spominju u jednom izvještaju iz 1615. godine, uz napomenu da su nekada bili dobro nastanjeni, a pod Turcima su se rasuli u nekoliko sela. Nakon [[Mohačka bitka|pogibije]] kralja [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II.]] na Mohačkom polju, Turci se sve više zalijeću na ova područja. Vinkovce osvajaju godine 1533. i u gradu se zadržavaju sve do godine 1691, no osim ruševina i pokojeg turcizma u govoru stanovništva, ne ostavljaju velikog traga. Iako se grad oslobodio od Turaka, ipak je još strepio nd mogućih napadaja turske vojske, te je osnovana Vojna krajina u koju su uvršteni i Vinkovci. U gradu je smješten stožer regimente, te se Vinkovci razvijaju u važno vojno i kulturno središte. Grad je bio sjedište Brodske i Gradiške regimente koje su činile brigadu. S obzirom na takav status, ubrzo počinje izgradnja objekata neophodnih za uspješno djelovanje obrambenih snaga. Stoga je izgrađeno veliko vojno vježbalište, a izgradnja je uzela maha za vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U to se doba grad pretvorio u vojnokrajišku jezgru s urbanom fizionomijom panonskog baroknog tipa. S vojnom vlašću počinje sustavna naobrazba. naime, otvoreno je više vojnih učilišta, a od godine 1766. djeluje i vinkovačka klasična gimnazija. Osnovana je u Petrovaradinu, a 1799. premještena je u Vinkovce i postaju potpuna gimanzija. To je jedina vojnokrajiška gimnazija i odigrala je važnu ulogu u izobrazbi brojnih znanih Vinkovčana kao što su Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vanja Radauš i drugi. == 20. stoljeće == [[Datoteka:Винковци (римокатоличка црква)-Vinkovci (rimokatolička crkva) 9.JPG|230px|desno|thumb|[[Crkva sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima]].]] Vinkovci su 1900.g imali oko 8.500 stanovnika. Kada je 1918. g. Hrvatska ušla u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do nove organizacije uprave, kojom su 1921. g. ukinute županije, a osnovane oblasti. Nezadovoljstvo koje se pojavljuje među narodima u novostvorenoj državi 1929. g. dovodi do uvođenja diktature kralja Aleksandra 1929. i ukidanja oblasti i oblasnih skupština. Bivši kotar Vinkovci ulazi u sastav Drinske banovine, no 1931. g. kotarevi Vinkovci, Vukovar, Šid i Ilok prebačeni su u Savsku banovinu. Rat je grad zatekao i 1941. – 1945. godine kada su se na ovom području izvojevale važne bitke, kao što je probijanje srijemskog fronta, kada su gotovo cijelo područje Vojvodine i Slavonije zauzele sovjetske snage. Dan kada su se Nijemci povukli iz Vinkovaca, [[13. travnja]], tijekom komunističke vladavine slavljen je kao dan grada. Tog danas su partizani, pripadnici 38. makedonske i 21. srpske divizije, pobili 40-ak Vinkovčana po ulasku u Vinkovce. Godine 2006. u naselju Slaviji podignut je spomenik Vinkovčanima pobijenim u tom partizanskom pohodu.<ref>M.M.: [https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/u-vinkovcima-spaljena-crvena-zvijezda-petokraka-video/ '' U Vinkovcima spaljena crvena zvijezda petokraka – video''] Maxportal. 23. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> Tijekom [[Holokaust u NDH|Holokausta]] sudbina većine slavonskih i srijemskih Židova, njih oko 3000, bila je zapečaćena u Vinkovcima, odakle je [[Ivan Tolj (1901.)|Ivan Tolj]], zapovjednik ustaške policije u gradu od 1941. do 1944. godine, sredinom 1942. godine rukovodio sabiranjem Židova isprva na nogometnom stadionu NK Cibalije, a zatim u vagone na željezničkom kolodvoru. Vagoni su su zatim bili upućivani u logore smrti [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]]. Tolj je 1945. uhvaćen i osuđen na smrt kao [[ratni zločin]]ac.<ref>Rajka Bućin, “Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”, u Časopis za suvremenu povijest, br. 2, Zagreb, 2021., 615.–630. str.</ref> Nakon Drugog svjetskog rata u novoj Jugoslaviji osnivaju se kotarevi sa sjedištem u Vinkovcima, Vukovaru, Županji. U tom razdoblju usporavan je razvoj industrije na području Slavonije i zapadnog Srijema, ali marljivšću i upornošću njezinih stanovnika i zahvaljujući prirodnom bogatstvima ovoga kraja razvila se napredna poljopriveda i neke industrijske grane. Prvu polovicu 1990-ih obilježio je Domovinski rat, odnosno oružani sukob Republike Hrvatske s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (1991. – 1992.) i snagama [[Republika Srpska Krajina|pobunjeničke srpske paradržave]] (1992. – 1995.). Tijekom lipnja 1991., u selima istočne Slavonije (Bobota, Vera, Negoslavci) uspostavljene su terorističke baze srpskih ekstremista za napade na Osijek, Vinkovce i Vukovar te okolna sela.<ref name="HMDCDR 1991.">[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski Kronologija 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata</ref> Vinkovci su osobito napadani iz Mirkovaca, Markušice, Pačetina i Karadžićeva. [[Datoteka:Vinkovci-(20090523)-Crkva Silaska Sv. duha.jpg|200px|lijevo|thumb|[[Hram Silaska Duha Svetoga u Vinkovcima]].]] Hrvatske su snage početkom srpnja 1991. protjerale četnike sa samog ulaza u Vinkovce, [[17. srpnja]] 1991. munjevitom su akcijom hrvatske snage potisnule srpske teroriste preko "brčanske" pruge i uspostavile liniju prema Mirkovcima. U samom pak napadu na neprijateljske položaje na Mirkovce, iz kojih su neprestano granatirani Vinkovci, hrvatske su postrojbe pretrpjele velike gubitke, a ključnu pomoć srpskim teroristima pružila je JNA.<ref name="HMDCDR 1991."/> Od 28. do 30. kolovoza 1991. u Vinkovcima i Slavonskom Brodu hrvatske su snage zaustavile nekoliko vlakova koji su prevozili oružje i intendantsku opremu JNA koja se povlačila iz Slovenije; ovom akcijom oduzeti su oružje i oprema i podijeljeni slabo naoružanim hrvatskim postrojbama.<ref name="HMDCDR 1991."/> 15. rujna 1991. Vukovar je ostao odsječen od Vinkovaca, a 20. rujna veza je opet uspostavljena.<ref name="HMDCDR 1991."/> 11. listopada u Vinkovce se s manjom skupinom branitelja uspio probiti iz neprijateljskog obruča zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković − Jastreb, u namjeri za dovesti pomoć Vukovaru koji su opkolili velikosrpske snage.<ref name="HMDCDR 1991."/> Sigurnost Vinkovaca u smislu ostanka pod hrvatskom vlašću nije bila potpuna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Osim topničkih napada [[10. veljače]] [[1992.]], srpske snage poduzele su i pješački napad, kojeg su hrvatske postrojbe odbile.<ref>[http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304024347/http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html |date=4. ožujka 2016. }} 1992.</ref> [[1. travnja]] 1992. također je bio snažni napad srpske vojske na Vinkovce; tad su tri osobe poginule, a devet ranjeno.<ref>[http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7450:1-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 Dragovoljac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111123135435/http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7450:1-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 |date=23. studenoga 2011. }} Na današnji dan u Domovinskom ratu − 1. travnja</ref> Raspadom komunističke Jugoslavije, u neovisnoj Hrvatskoj obnavlja se 1992. g. županija pod imenom Vukovarsko-srijemska u čijem se sastavu našao i grad Vinkovci. Grad je jedno vrijeme bio upravno sjedište županije dok uvjeti nisu dopustili da se nakon mirne reintegracije okupiranog Podunavlja ured premjesti u Vukovar. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Povijest Vinkovaca]] [[Kategorija:Vinkovci]] {{Nacrt-kat}} lyaovp0d40dsx10cdmyy554mgmlq1iz 0 816996 7578272 2026-08-16T05:42:11Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Swinglea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Swinglea''''' | genus_autorstvo = Merr. | species = ''S. glutinosa'' | dvoimeno...«. 7578272 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Swinglea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Swinglea''''' | genus_autorstvo = Merr. | species = ''S. glutinosa'' | dvoimeno = ''Swinglea glutinosa'' | dvoimeno_autorstvo = (Blanco) Merr. }} '''''Merrillia''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Kew prihvaća Swinglea Merr. kao monotipski rod, objavljen 1927. u Journal of the Arnold Arboretum 8: 131. Jedina vrsta je Swinglea glutinosa (Blanco) Merr., filipinski endem.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35967-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Merrill je novo ime Swinglea dao u čast američkoga botaničara i velikog stručnjaka za agrume [[Walter Tennyson Swingle|Waltera Tennysona Swinglea]] (1871.–1952.). Epitet glutinosa znači otprilike ljepljiva, jer su sjemenke okružene ljepljivom, sluzavom pulpom.<ref name="Prosea ">[https://prosea.prota4u.org/view.aspx?id=2925 Prosea], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Od narodnih naziva postoje filipinski: tabog, malakabuyau i boyag. NParks također daje tabog kao glavni engleski/common-name zapis.<ref name="Prosea "/> == Opis == ''Swinglea'' je zimzeleno malo do srednje veliko [[stablo]], oko 10 m, s jednim ili dvama ravnim trnovima u pazušcima listova; mlade grančice uglate su i dlakave, poslije ogole. Listovi su naizmjenični i trolisni; završna liska znatno je veća, obrnuto lancetasta, oko 8–12 × 3–5 cm, a bočne su jajaste do obrnuto jajaste, oko 2,5–5 × 1,2–2,5 cm. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, bijeli i mirisni, pojedinačni ili u skupinama u pazušcima listova; imaju 5 lapova, 5 slobodnih linearnih latica i 10 prašnika. Plodnica je kratko stapkasta, obrnuto jajasta, dlakava i 8–10-pretinčasta; plod je velika duguljasto-jajasta boba, približno 5–10 × 3–6 cm, zelena do žuta, s kožastom korom; svaki pretinac sadrži nekoliko sjemenki. <ref name="Prosea "/> [[Sjeme]]nke su vunasto dlakave i okružene ljepljivom pulpom. Posebno neobično obilježje jesu velike sluzne žlijezde u debelim stijenkama pretinaca ploda; UCR navodi da mogu doseći čak 5–10 mm. Upravo te sluzne žlijezde ploda, zajedno s rebrastim jajastim plodom, dugim radijalno postavljenim uljnim žlijezdama kore i vunastim sjemenkama, PROSEA izdvaja kao karakterističnu kombinaciju po kojoj se monotipska Swinglea razlikuje od srodnih rutovki tvrdokorih plodova. <ref name="Prosea "/> == Stanište i rasprostranjenost == Prirodna je samo na [[Filipini]]ma, osobito [[Luzon]]u; ondje raste na niskim i srednjim nadmorskim visinama u šikarama i sekundarnim šumama. Poslije Prvoga svjetskog rata širena je po tropskoj Srednjoj i Južnoj Americi, gdje može rasti do približno 1500 m.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc4043 Givaudan Citrus Variety], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Upotreba == Na Filipinima se sok ploda tradicionalno koristi kod kožnih tegoba, kao tonik za kosu te za uklanjanje krpelja sa pasa, a deblo se koristilo kao građevno drvo, uključujući stupove kuća. U [[Kolumbija|Kolumbiji]] se uzgaja kao živa ograda.<ref name="Prosea "/> == Sinonimi == Homotipski: Za rod * ''Chaetospermum'' <small>(M.Roem.) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 3: 101 (1913), nom. illeg. homonym. post. Za vrstu * ''Aegle glutinosa'' <small>(Blanco) Merr.</small> in Publ. Bur. Sci. Gov. Lab. 6: 12 (1902) * ''Belou glutinosa'' <small>(Blanco) Skeels</small> in Bull. Bur. Pl. Industr. U.S.D.A. 162: 26 (1909) * ''Chaetospermum glutinosum'' <small>(Blanco) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 3: 102 (1913) * ''Limonia glutinosa'' <small>Blanco</small> in Fl. Filip.: 358 (1837) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] qmpzgikenjj9d4g5ycbftrsh3ziij27 7578273 7578272 2026-08-16T05:42:28Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Swinglea]] na [[Swinglea glutinosa]] 7578272 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Swinglea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Swinglea''''' | genus_autorstvo = Merr. | species = ''S. glutinosa'' | dvoimeno = ''Swinglea glutinosa'' | dvoimeno_autorstvo = (Blanco) Merr. }} '''''Merrillia''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Kew prihvaća Swinglea Merr. kao monotipski rod, objavljen 1927. u Journal of the Arnold Arboretum 8: 131. Jedina vrsta je Swinglea glutinosa (Blanco) Merr., filipinski endem.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35967-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Merrill je novo ime Swinglea dao u čast američkoga botaničara i velikog stručnjaka za agrume [[Walter Tennyson Swingle|Waltera Tennysona Swinglea]] (1871.–1952.). Epitet glutinosa znači otprilike ljepljiva, jer su sjemenke okružene ljepljivom, sluzavom pulpom.<ref name="Prosea ">[https://prosea.prota4u.org/view.aspx?id=2925 Prosea], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Od narodnih naziva postoje filipinski: tabog, malakabuyau i boyag. NParks također daje tabog kao glavni engleski/common-name zapis.<ref name="Prosea "/> == Opis == ''Swinglea'' je zimzeleno malo do srednje veliko [[stablo]], oko 10 m, s jednim ili dvama ravnim trnovima u pazušcima listova; mlade grančice uglate su i dlakave, poslije ogole. Listovi su naizmjenični i trolisni; završna liska znatno je veća, obrnuto lancetasta, oko 8–12 × 3–5 cm, a bočne su jajaste do obrnuto jajaste, oko 2,5–5 × 1,2–2,5 cm. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, bijeli i mirisni, pojedinačni ili u skupinama u pazušcima listova; imaju 5 lapova, 5 slobodnih linearnih latica i 10 prašnika. Plodnica je kratko stapkasta, obrnuto jajasta, dlakava i 8–10-pretinčasta; plod je velika duguljasto-jajasta boba, približno 5–10 × 3–6 cm, zelena do žuta, s kožastom korom; svaki pretinac sadrži nekoliko sjemenki. <ref name="Prosea "/> [[Sjeme]]nke su vunasto dlakave i okružene ljepljivom pulpom. Posebno neobično obilježje jesu velike sluzne žlijezde u debelim stijenkama pretinaca ploda; UCR navodi da mogu doseći čak 5–10 mm. Upravo te sluzne žlijezde ploda, zajedno s rebrastim jajastim plodom, dugim radijalno postavljenim uljnim žlijezdama kore i vunastim sjemenkama, PROSEA izdvaja kao karakterističnu kombinaciju po kojoj se monotipska Swinglea razlikuje od srodnih rutovki tvrdokorih plodova. <ref name="Prosea "/> == Stanište i rasprostranjenost == Prirodna je samo na [[Filipini]]ma, osobito [[Luzon]]u; ondje raste na niskim i srednjim nadmorskim visinama u šikarama i sekundarnim šumama. Poslije Prvoga svjetskog rata širena je po tropskoj Srednjoj i Južnoj Americi, gdje može rasti do približno 1500 m.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc4043 Givaudan Citrus Variety], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Upotreba == Na Filipinima se sok ploda tradicionalno koristi kod kožnih tegoba, kao tonik za kosu te za uklanjanje krpelja sa pasa, a deblo se koristilo kao građevno drvo, uključujući stupove kuća. U [[Kolumbija|Kolumbiji]] se uzgaja kao živa ograda.<ref name="Prosea "/> == Sinonimi == Homotipski: Za rod * ''Chaetospermum'' <small>(M.Roem.) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 3: 101 (1913), nom. illeg. homonym. post. Za vrstu * ''Aegle glutinosa'' <small>(Blanco) Merr.</small> in Publ. Bur. Sci. Gov. Lab. 6: 12 (1902) * ''Belou glutinosa'' <small>(Blanco) Skeels</small> in Bull. Bur. Pl. Industr. U.S.D.A. 162: 26 (1909) * ''Chaetospermum glutinosum'' <small>(Blanco) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 3: 102 (1913) * ''Limonia glutinosa'' <small>Blanco</small> in Fl. Filip.: 358 (1837) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] qmpzgikenjj9d4g5ycbftrsh3ziij27 7578275 7578273 2026-08-16T05:42:39Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Swinglea glutinosa]] na [[Swinglea]] preko preusmjeravanja 7578272 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Swinglea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Swinglea''''' | genus_autorstvo = Merr. | species = ''S. glutinosa'' | dvoimeno = ''Swinglea glutinosa'' | dvoimeno_autorstvo = (Blanco) Merr. }} '''''Merrillia''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Kew prihvaća Swinglea Merr. kao monotipski rod, objavljen 1927. u Journal of the Arnold Arboretum 8: 131. Jedina vrsta je Swinglea glutinosa (Blanco) Merr., filipinski endem.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35967-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Merrill je novo ime Swinglea dao u čast američkoga botaničara i velikog stručnjaka za agrume [[Walter Tennyson Swingle|Waltera Tennysona Swinglea]] (1871.–1952.). Epitet glutinosa znači otprilike ljepljiva, jer su sjemenke okružene ljepljivom, sluzavom pulpom.<ref name="Prosea ">[https://prosea.prota4u.org/view.aspx?id=2925 Prosea], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Od narodnih naziva postoje filipinski: tabog, malakabuyau i boyag. NParks također daje tabog kao glavni engleski/common-name zapis.<ref name="Prosea "/> == Opis == ''Swinglea'' je zimzeleno malo do srednje veliko [[stablo]], oko 10 m, s jednim ili dvama ravnim trnovima u pazušcima listova; mlade grančice uglate su i dlakave, poslije ogole. Listovi su naizmjenični i trolisni; završna liska znatno je veća, obrnuto lancetasta, oko 8–12 × 3–5 cm, a bočne su jajaste do obrnuto jajaste, oko 2,5–5 × 1,2–2,5 cm. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, bijeli i mirisni, pojedinačni ili u skupinama u pazušcima listova; imaju 5 lapova, 5 slobodnih linearnih latica i 10 prašnika. Plodnica je kratko stapkasta, obrnuto jajasta, dlakava i 8–10-pretinčasta; plod je velika duguljasto-jajasta boba, približno 5–10 × 3–6 cm, zelena do žuta, s kožastom korom; svaki pretinac sadrži nekoliko sjemenki. <ref name="Prosea "/> [[Sjeme]]nke su vunasto dlakave i okružene ljepljivom pulpom. Posebno neobično obilježje jesu velike sluzne žlijezde u debelim stijenkama pretinaca ploda; UCR navodi da mogu doseći čak 5–10 mm. Upravo te sluzne žlijezde ploda, zajedno s rebrastim jajastim plodom, dugim radijalno postavljenim uljnim žlijezdama kore i vunastim sjemenkama, PROSEA izdvaja kao karakterističnu kombinaciju po kojoj se monotipska Swinglea razlikuje od srodnih rutovki tvrdokorih plodova. <ref name="Prosea "/> == Stanište i rasprostranjenost == Prirodna je samo na [[Filipini]]ma, osobito [[Luzon]]u; ondje raste na niskim i srednjim nadmorskim visinama u šikarama i sekundarnim šumama. Poslije Prvoga svjetskog rata širena je po tropskoj Srednjoj i Južnoj Americi, gdje može rasti do približno 1500 m.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc4043 Givaudan Citrus Variety], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Upotreba == Na Filipinima se sok ploda tradicionalno koristi kod kožnih tegoba, kao tonik za kosu te za uklanjanje krpelja sa pasa, a deblo se koristilo kao građevno drvo, uključujući stupove kuća. U [[Kolumbija|Kolumbiji]] se uzgaja kao živa ograda.<ref name="Prosea "/> == Sinonimi == Homotipski: Za rod * ''Chaetospermum'' <small>(M.Roem.) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 3: 101 (1913), nom. illeg. homonym. post. Za vrstu * ''Aegle glutinosa'' <small>(Blanco) Merr.</small> in Publ. Bur. Sci. Gov. Lab. 6: 12 (1902) * ''Belou glutinosa'' <small>(Blanco) Skeels</small> in Bull. Bur. Pl. Industr. U.S.D.A. 162: 26 (1909) * ''Chaetospermum glutinosum'' <small>(Blanco) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 3: 102 (1913) * ''Limonia glutinosa'' <small>Blanco</small> in Fl. Filip.: 358 (1837) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] qmpzgikenjj9d4g5ycbftrsh3ziij27 7578278 7578275 2026-08-16T05:44:17Z Zeljko 1196 /* Upotreba */ 7578278 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Swinglea'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Swinglea''''' | genus_autorstvo = Merr. | species = ''S. glutinosa'' | dvoimeno = ''Swinglea glutinosa'' | dvoimeno_autorstvo = (Blanco) Merr. }} '''''Merrillia''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Kew prihvaća Swinglea Merr. kao monotipski rod, objavljen 1927. u Journal of the Arnold Arboretum 8: 131. Jedina vrsta je Swinglea glutinosa (Blanco) Merr., filipinski endem.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35967-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Merrill je novo ime Swinglea dao u čast američkoga botaničara i velikog stručnjaka za agrume [[Walter Tennyson Swingle|Waltera Tennysona Swinglea]] (1871.–1952.). Epitet glutinosa znači otprilike ljepljiva, jer su sjemenke okružene ljepljivom, sluzavom pulpom.<ref name="Prosea ">[https://prosea.prota4u.org/view.aspx?id=2925 Prosea], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Od narodnih naziva postoje filipinski: tabog, malakabuyau i boyag. NParks također daje tabog kao glavni engleski/common-name zapis.<ref name="Prosea "/> == Opis == ''Swinglea'' je zimzeleno malo do srednje veliko [[stablo]], oko 10 m, s jednim ili dvama ravnim trnovima u pazušcima listova; mlade grančice uglate su i dlakave, poslije ogole. Listovi su naizmjenični i trolisni; završna liska znatno je veća, obrnuto lancetasta, oko 8–12 × 3–5 cm, a bočne su jajaste do obrnuto jajaste, oko 2,5–5 × 1,2–2,5 cm. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, bijeli i mirisni, pojedinačni ili u skupinama u pazušcima listova; imaju 5 lapova, 5 slobodnih linearnih latica i 10 prašnika. Plodnica je kratko stapkasta, obrnuto jajasta, dlakava i 8–10-pretinčasta; plod je velika duguljasto-jajasta boba, približno 5–10 × 3–6 cm, zelena do žuta, s kožastom korom; svaki pretinac sadrži nekoliko sjemenki. <ref name="Prosea "/> [[Sjeme]]nke su vunasto dlakave i okružene ljepljivom pulpom. Posebno neobično obilježje jesu velike sluzne žlijezde u debelim stijenkama pretinaca ploda; UCR navodi da mogu doseći čak 5–10 mm. Upravo te sluzne žlijezde ploda, zajedno s rebrastim jajastim plodom, dugim radijalno postavljenim uljnim žlijezdama kore i vunastim sjemenkama, PROSEA izdvaja kao karakterističnu kombinaciju po kojoj se monotipska Swinglea razlikuje od srodnih rutovki tvrdokorih plodova. <ref name="Prosea "/> == Stanište i rasprostranjenost == Prirodna je samo na [[Filipini]]ma, osobito [[Luzon]]u; ondje raste na niskim i srednjim nadmorskim visinama u šikarama i sekundarnim šumama. Poslije Prvoga svjetskog rata širena je po tropskoj Srednjoj i Južnoj Americi, gdje može rasti do približno 1500 m.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc4043 Givaudan Citrus Variety], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Upotreba == Na Filipinima se sok ploda tradicionalno koristi kod kožnih tegoba, kao tonik za kosu te za uklanjanje [[Krpelji|krpelj]]a sa [[pas]]a, a deblo se koristilo kao građevno drvo, uključujući stupove kuća. U [[Kolumbija|Kolumbiji]] se uzgaja kao živa ograda.<ref name="Prosea "/> == Sinonimi == Homotipski: Za rod * ''Chaetospermum'' <small>(M.Roem.) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 3: 101 (1913), nom. illeg. homonym. post. Za vrstu * ''Aegle glutinosa'' <small>(Blanco) Merr.</small> in Publ. Bur. Sci. Gov. Lab. 6: 12 (1902) * ''Belou glutinosa'' <small>(Blanco) Skeels</small> in Bull. Bur. Pl. Industr. U.S.D.A. 162: 26 (1909) * ''Chaetospermum glutinosum'' <small>(Blanco) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 3: 102 (1913) * ''Limonia glutinosa'' <small>Blanco</small> in Fl. Filip.: 358 (1837) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] hj8rrfwzvlnieac5bt9nepa1l16jhmp 7578284 7578278 2026-08-16T05:51:29Z Zeljko 1196 7578284 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Swinglea'' | slika = Swinglea glutinosa Blanco1.124-cropped.jpg | slika_opis = ''S. glutinosa'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Swinglea''''' | genus_autorstvo = Merr. | species = ''S. glutinosa'' | dvoimeno = ''Swinglea glutinosa'' | dvoimeno_autorstvo = (Blanco) Merr. }} '''''Merrillia''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Kew prihvaća Swinglea Merr. kao monotipski rod, objavljen 1927. u Journal of the Arnold Arboretum 8: 131. Jedina vrsta je Swinglea glutinosa (Blanco) Merr., filipinski endem.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35967-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Merrill je novo ime Swinglea dao u čast američkoga botaničara i velikog stručnjaka za agrume [[Walter Tennyson Swingle|Waltera Tennysona Swinglea]] (1871.–1952.). Epitet glutinosa znači otprilike ljepljiva, jer su sjemenke okružene ljepljivom, sluzavom pulpom.<ref name="Prosea ">[https://prosea.prota4u.org/view.aspx?id=2925 Prosea], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Od narodnih naziva postoje filipinski: tabog, malakabuyau i boyag. NParks također daje tabog kao glavni engleski/common-name zapis.<ref name="Prosea "/> == Opis == ''Swinglea'' je zimzeleno malo do srednje veliko [[stablo]], oko 10 m, s jednim ili dvama ravnim trnovima u pazušcima listova; mlade grančice uglate su i dlakave, poslije ogole. Listovi su naizmjenični i trolisni; završna liska znatno je veća, obrnuto lancetasta, oko 8–12 × 3–5 cm, a bočne su jajaste do obrnuto jajaste, oko 2,5–5 × 1,2–2,5 cm. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, bijeli i mirisni, pojedinačni ili u skupinama u pazušcima listova; imaju 5 lapova, 5 slobodnih linearnih latica i 10 prašnika. Plodnica je kratko stapkasta, obrnuto jajasta, dlakava i 8–10-pretinčasta; plod je velika duguljasto-jajasta boba, približno 5–10 × 3–6 cm, zelena do žuta, s kožastom korom; svaki pretinac sadrži nekoliko sjemenki. <ref name="Prosea "/> [[Sjeme]]nke su vunasto dlakave i okružene ljepljivom pulpom. Posebno neobično obilježje jesu velike sluzne žlijezde u debelim stijenkama pretinaca ploda; UCR navodi da mogu doseći čak 5–10 mm. Upravo te sluzne žlijezde ploda, zajedno s rebrastim jajastim plodom, dugim radijalno postavljenim uljnim žlijezdama kore i vunastim sjemenkama, PROSEA izdvaja kao karakterističnu kombinaciju po kojoj se monotipska Swinglea razlikuje od srodnih rutovki tvrdokorih plodova. <ref name="Prosea "/> == Stanište i rasprostranjenost == Prirodna je samo na [[Filipini]]ma, osobito [[Luzon]]u; ondje raste na niskim i srednjim nadmorskim visinama u šikarama i sekundarnim šumama. Poslije Prvoga svjetskog rata širena je po tropskoj Srednjoj i Južnoj Americi, gdje može rasti do približno 1500 m.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc4043 Givaudan Citrus Variety], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Upotreba == Na Filipinima se sok ploda tradicionalno koristi kod kožnih tegoba, kao tonik za kosu te za uklanjanje [[Krpelji|krpelj]]a sa [[pas]]a, a deblo se koristilo kao građevno drvo, uključujući stupove kuća. U [[Kolumbija|Kolumbiji]] se uzgaja kao živa ograda.<ref name="Prosea "/> == Galerija == <gallery mode="packed"> Swinglea glutinosa 7zz.jpg|''S. glutinosa''. Swinglea glutinosa 2zz.jpg|''S. glutinosa''. Flor de el limon Swigla.jpg|''S. glutinosa''. Swinglea glutinosa 02.jpg|''S. glutinosa''. </gallery> == Sinonimi == Homotipski: Za rod * ''Chaetospermum'' <small>(M.Roem.) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 3: 101 (1913), nom. illeg. homonym. post. Za vrstu * ''Aegle glutinosa'' <small>(Blanco) Merr.</small> in Publ. Bur. Sci. Gov. Lab. 6: 12 (1902) * ''Belou glutinosa'' <small>(Blanco) Skeels</small> in Bull. Bur. Pl. Industr. U.S.D.A. 162: 26 (1909) * ''Chaetospermum glutinosum'' <small>(Blanco) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 3: 102 (1913) * ''Limonia glutinosa'' <small>Blanco</small> in Fl. Filip.: 358 (1837) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 1kyk44mfcofanhmpnxo2e17mq7rfczh 7578377 7578284 2026-08-16T09:13:33Z Zeljko 1196 7578377 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Swinglea'' | slika = Swinglea glutinosa Blanco1.124-cropped.jpg | slika_opis = ''S. glutinosa'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Swinglea''''' | genus_autorstvo = Merr. | species = ''S. glutinosa'' | dvoimeno = ''Swinglea glutinosa'' | dvoimeno_autorstvo = (Blanco) Merr. }} '''''Swinglea''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Kew prihvaća Swinglea Merr. kao monotipski rod, objavljen 1927. u Journal of the Arnold Arboretum 8: 131. Jedina vrsta je Swinglea glutinosa (Blanco) Merr., filipinski endem.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35967-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Merrill je novo ime Swinglea dao u čast američkoga botaničara i velikog stručnjaka za agrume [[Walter Tennyson Swingle|Waltera Tennysona Swinglea]] (1871.–1952.). Epitet glutinosa znači otprilike ljepljiva, jer su sjemenke okružene ljepljivom, sluzavom pulpom.<ref name="Prosea ">[https://prosea.prota4u.org/view.aspx?id=2925 Prosea], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Od narodnih naziva postoje filipinski: tabog, malakabuyau i boyag. NParks također daje tabog kao glavni engleski/common-name zapis.<ref name="Prosea "/> == Opis == ''Swinglea'' je zimzeleno malo do srednje veliko [[stablo]], oko 10 m, s jednim ili dvama ravnim trnovima u pazušcima listova; mlade grančice uglate su i dlakave, poslije ogole. Listovi su naizmjenični i trolisni; završna liska znatno je veća, obrnuto lancetasta, oko 8–12 × 3–5 cm, a bočne su jajaste do obrnuto jajaste, oko 2,5–5 × 1,2–2,5 cm. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, bijeli i mirisni, pojedinačni ili u skupinama u pazušcima listova; imaju 5 lapova, 5 slobodnih linearnih latica i 10 prašnika. Plodnica je kratko stapkasta, obrnuto jajasta, dlakava i 8–10-pretinčasta; plod je velika duguljasto-jajasta boba, približno 5–10 × 3–6 cm, zelena do žuta, s kožastom korom; svaki pretinac sadrži nekoliko sjemenki. <ref name="Prosea "/> [[Sjeme]]nke su vunasto dlakave i okružene ljepljivom pulpom. Posebno neobično obilježje jesu velike sluzne žlijezde u debelim stijenkama pretinaca ploda; UCR navodi da mogu doseći čak 5–10 mm. Upravo te sluzne žlijezde ploda, zajedno s rebrastim jajastim plodom, dugim radijalno postavljenim uljnim žlijezdama kore i vunastim sjemenkama, PROSEA izdvaja kao karakterističnu kombinaciju po kojoj se monotipska Swinglea razlikuje od srodnih rutovki tvrdokorih plodova. <ref name="Prosea "/> == Stanište i rasprostranjenost == Prirodna je samo na [[Filipini]]ma, osobito [[Luzon]]u; ondje raste na niskim i srednjim nadmorskim visinama u šikarama i sekundarnim šumama. Poslije Prvoga svjetskog rata širena je po tropskoj Srednjoj i Južnoj Americi, gdje može rasti do približno 1500 m.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc4043 Givaudan Citrus Variety], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Upotreba == Na Filipinima se sok ploda tradicionalno koristi kod kožnih tegoba, kao tonik za kosu te za uklanjanje [[Krpelji|krpelj]]a sa [[pas]]a, a deblo se koristilo kao građevno drvo, uključujući stupove kuća. U [[Kolumbija|Kolumbiji]] se uzgaja kao živa ograda.<ref name="Prosea "/> == Galerija == <gallery mode="packed"> Swinglea glutinosa 7zz.jpg|''S. glutinosa''. Swinglea glutinosa 2zz.jpg|''S. glutinosa''. Flor de el limon Swigla.jpg|''S. glutinosa''. Swinglea glutinosa 02.jpg|''S. glutinosa''. </gallery> == Sinonimi == Homotipski: Za rod * ''Chaetospermum'' <small>(M.Roem.) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 3: 101 (1913), nom. illeg. homonym. post. Za vrstu * ''Aegle glutinosa'' <small>(Blanco) Merr.</small> in Publ. Bur. Sci. Gov. Lab. 6: 12 (1902) * ''Belou glutinosa'' <small>(Blanco) Skeels</small> in Bull. Bur. Pl. Industr. U.S.D.A. 162: 26 (1909) * ''Chaetospermum glutinosum'' <small>(Blanco) Swingle</small> in J. Wash. Acad. Sci. 3: 102 (1913) * ''Limonia glutinosa'' <small>Blanco</small> in Fl. Filip.: 358 (1837) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 4l51fnblseqfng2i7exlii1oi4wk15o 0 816998 7578276 2026-08-16T05:42:39Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Swinglea glutinosa]] na [[Swinglea]] preko preusmjeravanja 7578276 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Swinglea]] 5dxs8hwaqlf9evvfh8yvdp92fi75rfp 0 816999 7578308 2026-08-16T06:36:13Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Kup nogometnog podsaveza Ljubljane|Kup podsaveza Ljubljane]]<br />1925. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | izdanje = 1. | datum = | br_momčadi = 14 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[I. SSK Maribor|1. SSK Maribor]] | broj = 1 | finalist...«. 7578308 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Kup nogometnog podsaveza Ljubljane|Kup podsaveza Ljubljane]]<br />1925. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | izdanje = 1. | datum = | br_momčadi = 14 | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[I. SSK Maribor|1. SSK Maribor]] | broj = 1 | finalist = [[ŽSK Hermes|Hermes Ljubljana]] | polufinalisti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = | sljedeće = [[LNP kup 1926.|1926.]] }} '''Kup nogometnog podsaveza Ljubljane''' (sl. ''Pokal Ljubljanske nogometne podzveze'') u sezoni 1925. bilo je prvo izdanje Kupa podsaveza Ljubljane. Prvo natjecanje LNP kupa održano je 1925. godine, a sudjelovalo je 14 klubova. Bili su podijeljeni u dva okruga, a u finale su se plasirali I. SSK Maribor i Hermes. Utakmica u Mariboru završila je 4:4, a zatim je LNP odredio revanš sljedeći dan, koji je dobila domaća momčad. Hermes se žalio, jer bi prema pravilima u takvom slučaju morao odlučivati ​​ždrijeb, što je tada najavio Ljubljanski nogometni podsavez, ali on nikada nije održan i kup je ostao u Mariboru.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Ljubljanske_nogometne_podzveze Povijest LNP kupa]</ref> == Preliminarna natjecanja == === Ljubljanski okrug === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! !! Druga momčad !!Rezultat |- ! colspan="4" | Četvrtfinale |- | '''[[LASK Ljubljana|LASK]]''' ||–|| [[SK Slavija Vodmat|Slavija]] ||7:0 |- | '''[[ND Ilirija 1911|Ilirija]]''' ||–|| [[SK Jadran Ljubljana|Jadran]] ||2:1 |- | '''[[ASK Primorje Ljubljana|Primorje]]''' ||–|| [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||4:3 |- | [[NK Celje|Celje]] ||–|| '''[[ŽSK Hermes|Hermes]]''' ||1:2 |- ! colspan="4" | Polufinale |- | '''[[LASK Ljubljana|LASK]]''' ||–|| [[ND Ilirija 1911|Ilirija]] ||4:0 |- | '''[[ŽSK Hermes|Hermes]]''' ||–|| [[ASK Primorje Ljubljana|Primorje]] ||6:3 |- ! colspan="4" | Finale |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[ŽSK Hermes|Hermes]]''' ||–|| [[LASK Ljubljana|LASK]] ||4:1 |} === Mariborski okrug === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! !! Druga momčad !!Rezultat |- ! colspan="4" | Prvi krug |- | '''[[SK Merkur Maribor|Merkur]]''' ||–|| [[SK Ptuj]] ||2:1 |- ! colspan="4" | Polufinale |- | '''[[I. SSK Maribor|1. SSK Maribor]]''' ||–|| [[NK Mura Murska Sobota|Mura]] ||10:0 |- | '''[[SV Rapid Marburg|Rapid]]''' ||–|| [[SK Merkur Maribor|Merkur]] ||3:1 |- ! colspan="4" | Finale |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[I. SSK Maribor|1. SSK Maribor]]''' ||–|| [[SV Rapid Marburg|Rapid]] ||2:1 |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! !! Druga momčad !!Rezultat !!Ponavljanje |- |bgcolor="gold"| '''[[I. SSK Maribor|1. SSK Maribor]]''' ||–|| [[ŽSK Hermes|Hermes Ljubljana]] ||4:4 ||2:1 |- |} == Poveznice == * [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1924./25.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_LNP_1925 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji (1918. – 1941.)|1926 kup]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1924./25.|Ljubljana]] [[Kategorija:Kup nogometnog podsaveza Ljubljane|1925]] r2u4ersh20026akreojn0z7u62c54ef 0 817000 7578313 2026-08-16T06:56:59Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Afraegle mildbraedii'' | slika = | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Afraegle]]''''' | species = ''A. mildbraedii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Afraegle mildbraedii'...«. 7578313 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Afraegle mildbraedii'' | slika = | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Afraegle]]''''' | species = ''A. mildbraedii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Afraegle mildbraedii'' | dvoimeno_autorstvo = Engl. }} '''''Afraegle mildbraedii''''', biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:770829-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> ''Afraegle mildbraedii'' rijetka je i slabo poznata vrsta rutovki iz roda ''[[Afraegle]]'', endemična za [[Bioko]], otok u [[Gvinejski zaljev|Gvinejskom zaljevu]] koji pripada Ekvatorskoj Gvineji. Adolf Engler opisao ju je 1915. godine. Poznata je iz vlažnog tropskog područja otoka, a današnje taksonomske baze i dalje je prihvaćaju kao zasebnu vrstu.<ref name="Kew "/> Izvorni materijal prikupio je [[Johannes Mildbraed]] kod San Carlosa na Bioku; u njegovu kasnijem popisu biljaka nalazi se zapis Afraegle mildbraedii iz grmlja u plantaži kakaovca, pod sabirnim brojem 6978. Po njemu je očito izveden i epitet ''mildbraedii''.<ref name="Botanik ">[https://ia801602.us.archive.org/18/items/botanik02milduoft/botanik02milduoft.pdf?utm Wissenschaftliche Ergebnisse der Zweiten Deutschen Zentral-Airika-Expedition ], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Flora of West Tropical Africa uz vrstu doslovno napominje da je raspoloživi primjerak bio nepotpun i da je vjerojatno u međuvremenu uništen. Zato ozbiljni suvremeni izvori praktički ne daju pouzdan zaseban morfološki opis A. mildbraedii. Zanimljivo je da ju je pregled flore Bioka iz 2013. i dalje uvrstio u otočnu floru, ali uz zvjezdicu. Autori objašnjavaju da zvjezdicom označavaju taksone za koje sami nisu vidjeli [[herbarij]]ski primjerak, ali čiju prisutnost smatraju pouzdanom na temelju starijih zbirki i bibliografskih podataka. Afraegle mildbraedii upravo je tako označena. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Afraegle]] sb76jhapwsjwpr406pxo873p5qvvaxx 7578322 7578313 2026-08-16T07:02:46Z Zeljko 1196 7578322 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Afraegle mildbraedii'' | slika = | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Afraegle]]''''' | species = ''A. mildbraedii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Afraegle mildbraedii'' | dvoimeno_autorstvo = Engl. }} '''''Afraegle mildbraedii''''', biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:770829-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> ''Afraegle mildbraedii'' rijetka je i slabo poznata vrsta rutovki iz roda ''[[Afraegle]]'', endemična za [[Bioko]], otok u [[Gvinejski zaljev|Gvinejskom zaljevu]] koji pripada Ekvatorskoj Gvineji. Adolf Engler opisao ju je 1915. godine. Poznata je iz vlažnog tropskog područja otoka, a današnje taksonomske baze i dalje je prihvaćaju kao zasebnu vrstu.<ref name="Kew "/> Izvorni materijal prikupio je [[Johannes Mildbraed]] kod San Carlosa na Bioku; u njegovu kasnijem popisu biljaka nalazi se zapis Afraegle mildbraedii iz grmlja u plantaži kakaovca, pod sabirnim brojem 6978. Po njemu je očito izveden i epitet ''mildbraedii''.<ref name="Botanik ">[https://ia801602.us.archive.org/18/items/botanik02milduoft/botanik02milduoft.pdf?utm Wissenschaftliche Ergebnisse der Zweiten Deutschen Zentral-Airika-Expedition ], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Flora of West Tropical Africa uz vrstu doslovno napominje da je raspoloživi primjerak bio nepotpun i da je vjerojatno u međuvremenu uništen. Zato ozbiljni suvremeni izvori praktički ne daju pouzdan zaseban morfološki opis A. mildbraedii. Zanimljivo je da ju je pregled flore Bioka iz 2013. i dalje uvrstio u otočnu floru, ali uz zvjezdicu. Autori objašnjavaju da zvjezdicom označavaju taksone za koje sami nisu vidjeli [[herbarij]]ski primjerak, ali čiju prisutnost smatraju pouzdanom na temelju starijih zbirki i bibliografskih podataka. Afraegle mildbraedii upravo je tako označena. <ref name="Kew A. mildbraedii">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:770829-1 Kew A. mildbraedii], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Afraegle]] tjtmiqk1g7hwcojdm83utnkuq3v7w6w 7578327 7578322 2026-08-16T07:06:30Z Zeljko 1196 7578327 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Afraegle mildbraedii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | genus = '''''[[Afraegle]]''''' | species = ''A. mildbraedii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Afraegle mildbraedii'' | dvoimeno_autorstvo = Engl. }} '''''Afraegle mildbraedii''''', biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:770829-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> ''Afraegle mildbraedii'' rijetka je i slabo poznata vrsta rutovki iz roda ''[[Afraegle]]'', endemična za [[Bioko]], otok u [[Gvinejski zaljev|Gvinejskom zaljevu]] koji pripada Ekvatorskoj Gvineji. Adolf Engler opisao ju je 1915. godine. Poznata je iz vlažnog tropskog područja otoka, a današnje taksonomske baze i dalje je prihvaćaju kao zasebnu vrstu.<ref name="Kew "/> Izvorni materijal prikupio je [[Johannes Mildbraed]] kod San Carlosa na Bioku; u njegovu kasnijem popisu biljaka nalazi se zapis Afraegle mildbraedii iz grmlja u plantaži kakaovca, pod sabirnim brojem 6978. Po njemu je očito izveden i epitet ''mildbraedii''.<ref name="Botanik ">[https://ia801602.us.archive.org/18/items/botanik02milduoft/botanik02milduoft.pdf?utm Wissenschaftliche Ergebnisse der Zweiten Deutschen Zentral-Airika-Expedition ], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Flora of West Tropical Africa uz vrstu doslovno napominje da je raspoloživi primjerak bio nepotpun i da je vjerojatno u međuvremenu uništen. Zato ozbiljni suvremeni izvori praktički ne daju pouzdan zaseban morfološki opis A. mildbraedii. Zanimljivo je da ju je pregled flore Bioka iz 2013. i dalje uvrstio u otočnu floru, ali uz zvjezdicu. Autori objašnjavaju da zvjezdicom označavaju taksone za koje sami nisu vidjeli [[herbarij]]ski primjerak, ali čiju prisutnost smatraju pouzdanom na temelju starijih zbirki i bibliografskih podataka. Afraegle mildbraedii upravo je tako označena. <ref name="Kew A. mildbraedii">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:770829-1 Kew A. mildbraedii], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Afraegle]] 9e2vof0lzoe5922hcpokbtblyc5ljh2 14 817001 7578324 2026-08-16T07:03:38Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Aurantioideae]]«. 7578324 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Aurantioideae]] 6uu22e7fogfv44e9y7988i6u3pn5goa 0 817002 7578341 2026-08-16T07:58:08Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Naringi'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Naringi''''' | genus_autorstvo = Adans. | species = ''N. crenulata'' | subspecies =...«. 7578341 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Naringi'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Naringi''''' | genus_autorstvo = Adans. | species = ''N. crenulata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Naringi crenulata'' | dvoimeno_autorstvo = (Roxb.) Nicolson }} '''''Naringi''''' je monotipski rod listopadnog [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od Indije do Indokine.. == Etimologija == Ime vrste ''crenulata'', dolazi od [[Latinski jezik|Latinskog]] crenulatus, znači sitno narovašen, sitno nazubljen zaobljenim zupcima. To je umanjenica od crenatus – „narovašen, s oblim zupcima”. == Morfologija == ''Naringi'' <small>Adans.</small> monotipski je rod rutovki (''[[Rutaceae]]''), koji je Michel Adanson objavio 1763. u Familles des plantes 2: 341. Jedina danas prihvaćena vrsta je Naringi crenulata (Roxb.) Nicolson. Kew joj kao prirodni areal navodi zapadni i središnji Himalajski prostor, Indiju, Šri Lanku, Mjanmar, Laos i Vijetnam; biljka uglavnom raste u sezonski suhim tropskim područjima. To je velik [[grm]] ili manje [[stablo]], često do oko 10 m visine, s oštrim pazušnim trnovima koji se pojavljuju pojedinačno ili u paru. Grančice su uglate. [[Listovi]] su naizmjenični, neparno perasto sastavljeni, najčešće s 3–7 nasuprotnih liski. Rahis je izrazito okriljen, što je jedan od najboljih znakova za prepoznavanje biljke. Liske su sjedeće, eliptične do obrnuto jajaste, približno do 5–6 cm duge, kožaste, gusto prošarane prozirnim uljnim žlijezdama, a rub im je karakteristično narezan sitnim zaobljenim zupcima – krenulatan. Upravo se na to odnosi epitet crenulata.<ref name="Yumpu.com. ">[https://www.yumpu.com/en/document/view/32301685/floristic-studies-in-parambikulam-wildlife-sanctuary- Florfistic Studies], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su sitni, bijeli, razvijaju se po nekoliko u pazušnim [[cvat]]ovima i nalaze se na razmjerno dugim stapkama. [[Čaška]] ima obično 4 lapa, slobodna ili pri osnovi srasla, a vjenčić četiri slobodne duguljaste latice. [[Prašnik]]a je 8, međusobno su slobodni; antere su pri osnovi streličaste. Nektarijski disk je prisutan. Plodnica je kuglasta i četveropretinčasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu; vrat tučka je čvrst, a njuška glavičasta.<ref name="Yumpu.com. "/> [[Plod]] je mala, gotovo kuglasta boba odnosno citrusolik plod, promjera oko 6–8 mm. Dozrijevanjem potamni, a razvija jednu do nekoliko glatkih žućkastih sjemenki. Listovi su [[aroma]]tični zbog brojnih uljnih žlijezda. Vrsta je česta u različitim tipovima listopadnih šuma, a u južnoj [[Indija|Indiji]] zabilježena je i u poluzimzelenim i vlažnim listopadnim šumama te na ravnicama do približno 1200 m nadmorske visine.<ref name="Yumpu.com. "/> == Ostalo == U tradicionalnoj medicini različiti dijelovi biljke koriste se za brojne tegobe, uključujući probavne smetnje, kolike, [[Vrućica|vrućicu]] i druge bolesti. Fitokemijskim istraživanjima u biljci su utvrđeni različiti flavonoidi, fenolni spojevi, saponini, terpenoidi, glikozidi i drugi sekundarni metaboliti. Laboratorijska i pokusna istraživanja ekstrakata opisala su antimikrobnu, antioksidacijsku, protuupalnu, hepatoprotektivnu, antidijabetičku i larvicidnu aktivnost. To, naravno, treba formulirati kao rezultate pokusnih istraživanja, a ne kao dokazanu kliničku djelotvornost kod ljudi.<ref name="R. Gowrish "/> Posebno je zanimljivo istraživanje protiv ličinki komarca ''[[Culex quinquefasciatus]]'': ispitivani su različiti ekstrakti lista i bioaktivne frakcije, a među njima je acetonski ekstrakt pokazao izraženu larvicidnu aktivnost. Druga istraživanja bavila su se antioksidacijskim djelovanjem ekstrakata lista i [[Kora (biljke)|kore]] te mogućim zaštitnim učinkom na jetru u pokusnim modelima.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1878818118307904?utm Chemical constituents and larvicidal efficacy of Naringi crenulata ...], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Postoje b rojni narodni nazivi: beli na [[Hindski jezik|hindskom]]; kaavata, aranamullu, aruna mullu, kaadu baela na kannadi; dadhiphala, mahavilvam, kattunarakam na [[Malajalam jezik|malajalamskom]]; bilvaparni, surasi, vilvaparni na [[sanskrt]]u; mega vilvam / magavilvam na tamilskom te torri velaga, toru-elaga, kukka valaga na teluškom. <ref name="R. Gowrish ">[https://www.ijpsjournal.com/assetsbackoffice/uploads/article/Exploring%2BNaringi%2BCrenulata%2BA%2BJewel%2Bof%2BThe%2BPlant%2BKingdom.pdf Exploring Naringi Crenulata: A Jewel of The Plant Kingdom], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Hesperethusa crenulata'' (<small>Roxb.) M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 38 (1846) * ''Limonia crenulata'' <small>Roxb.</small> in Pl. Coromandel 1: 60 (1798) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] pfyed6d27czrofbbx3qghlsp83knasg 7578342 7578341 2026-08-16T07:58:26Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Naringi]] na [[Naringi crenulata]] 7578341 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Naringi'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Naringi''''' | genus_autorstvo = Adans. | species = ''N. crenulata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Naringi crenulata'' | dvoimeno_autorstvo = (Roxb.) Nicolson }} '''''Naringi''''' je monotipski rod listopadnog [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od Indije do Indokine.. == Etimologija == Ime vrste ''crenulata'', dolazi od [[Latinski jezik|Latinskog]] crenulatus, znači sitno narovašen, sitno nazubljen zaobljenim zupcima. To je umanjenica od crenatus – „narovašen, s oblim zupcima”. == Morfologija == ''Naringi'' <small>Adans.</small> monotipski je rod rutovki (''[[Rutaceae]]''), koji je Michel Adanson objavio 1763. u Familles des plantes 2: 341. Jedina danas prihvaćena vrsta je Naringi crenulata (Roxb.) Nicolson. Kew joj kao prirodni areal navodi zapadni i središnji Himalajski prostor, Indiju, Šri Lanku, Mjanmar, Laos i Vijetnam; biljka uglavnom raste u sezonski suhim tropskim područjima. To je velik [[grm]] ili manje [[stablo]], često do oko 10 m visine, s oštrim pazušnim trnovima koji se pojavljuju pojedinačno ili u paru. Grančice su uglate. [[Listovi]] su naizmjenični, neparno perasto sastavljeni, najčešće s 3–7 nasuprotnih liski. Rahis je izrazito okriljen, što je jedan od najboljih znakova za prepoznavanje biljke. Liske su sjedeće, eliptične do obrnuto jajaste, približno do 5–6 cm duge, kožaste, gusto prošarane prozirnim uljnim žlijezdama, a rub im je karakteristično narezan sitnim zaobljenim zupcima – krenulatan. Upravo se na to odnosi epitet crenulata.<ref name="Yumpu.com. ">[https://www.yumpu.com/en/document/view/32301685/floristic-studies-in-parambikulam-wildlife-sanctuary- Florfistic Studies], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su sitni, bijeli, razvijaju se po nekoliko u pazušnim [[cvat]]ovima i nalaze se na razmjerno dugim stapkama. [[Čaška]] ima obično 4 lapa, slobodna ili pri osnovi srasla, a vjenčić četiri slobodne duguljaste latice. [[Prašnik]]a je 8, međusobno su slobodni; antere su pri osnovi streličaste. Nektarijski disk je prisutan. Plodnica je kuglasta i četveropretinčasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu; vrat tučka je čvrst, a njuška glavičasta.<ref name="Yumpu.com. "/> [[Plod]] je mala, gotovo kuglasta boba odnosno citrusolik plod, promjera oko 6–8 mm. Dozrijevanjem potamni, a razvija jednu do nekoliko glatkih žućkastih sjemenki. Listovi su [[aroma]]tični zbog brojnih uljnih žlijezda. Vrsta je česta u različitim tipovima listopadnih šuma, a u južnoj [[Indija|Indiji]] zabilježena je i u poluzimzelenim i vlažnim listopadnim šumama te na ravnicama do približno 1200 m nadmorske visine.<ref name="Yumpu.com. "/> == Ostalo == U tradicionalnoj medicini različiti dijelovi biljke koriste se za brojne tegobe, uključujući probavne smetnje, kolike, [[Vrućica|vrućicu]] i druge bolesti. Fitokemijskim istraživanjima u biljci su utvrđeni različiti flavonoidi, fenolni spojevi, saponini, terpenoidi, glikozidi i drugi sekundarni metaboliti. Laboratorijska i pokusna istraživanja ekstrakata opisala su antimikrobnu, antioksidacijsku, protuupalnu, hepatoprotektivnu, antidijabetičku i larvicidnu aktivnost. To, naravno, treba formulirati kao rezultate pokusnih istraživanja, a ne kao dokazanu kliničku djelotvornost kod ljudi.<ref name="R. Gowrish "/> Posebno je zanimljivo istraživanje protiv ličinki komarca ''[[Culex quinquefasciatus]]'': ispitivani su različiti ekstrakti lista i bioaktivne frakcije, a među njima je acetonski ekstrakt pokazao izraženu larvicidnu aktivnost. Druga istraživanja bavila su se antioksidacijskim djelovanjem ekstrakata lista i [[Kora (biljke)|kore]] te mogućim zaštitnim učinkom na jetru u pokusnim modelima.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1878818118307904?utm Chemical constituents and larvicidal efficacy of Naringi crenulata ...], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Postoje b rojni narodni nazivi: beli na [[Hindski jezik|hindskom]]; kaavata, aranamullu, aruna mullu, kaadu baela na kannadi; dadhiphala, mahavilvam, kattunarakam na [[Malajalam jezik|malajalamskom]]; bilvaparni, surasi, vilvaparni na [[sanskrt]]u; mega vilvam / magavilvam na tamilskom te torri velaga, toru-elaga, kukka valaga na teluškom. <ref name="R. Gowrish ">[https://www.ijpsjournal.com/assetsbackoffice/uploads/article/Exploring%2BNaringi%2BCrenulata%2BA%2BJewel%2Bof%2BThe%2BPlant%2BKingdom.pdf Exploring Naringi Crenulata: A Jewel of The Plant Kingdom], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Hesperethusa crenulata'' (<small>Roxb.) M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 38 (1846) * ''Limonia crenulata'' <small>Roxb.</small> in Pl. Coromandel 1: 60 (1798) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] pfyed6d27czrofbbx3qghlsp83knasg 7578344 7578342 2026-08-16T07:58:37Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Naringi crenulata]] na [[Naringi]] preko preusmjeravanja 7578341 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Naringi'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Naringi''''' | genus_autorstvo = Adans. | species = ''N. crenulata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Naringi crenulata'' | dvoimeno_autorstvo = (Roxb.) Nicolson }} '''''Naringi''''' je monotipski rod listopadnog [[Drveće|drveća]] i grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od Indije do Indokine.. == Etimologija == Ime vrste ''crenulata'', dolazi od [[Latinski jezik|Latinskog]] crenulatus, znači sitno narovašen, sitno nazubljen zaobljenim zupcima. To je umanjenica od crenatus – „narovašen, s oblim zupcima”. == Morfologija == ''Naringi'' <small>Adans.</small> monotipski je rod rutovki (''[[Rutaceae]]''), koji je Michel Adanson objavio 1763. u Familles des plantes 2: 341. Jedina danas prihvaćena vrsta je Naringi crenulata (Roxb.) Nicolson. Kew joj kao prirodni areal navodi zapadni i središnji Himalajski prostor, Indiju, Šri Lanku, Mjanmar, Laos i Vijetnam; biljka uglavnom raste u sezonski suhim tropskim područjima. To je velik [[grm]] ili manje [[stablo]], često do oko 10 m visine, s oštrim pazušnim trnovima koji se pojavljuju pojedinačno ili u paru. Grančice su uglate. [[Listovi]] su naizmjenični, neparno perasto sastavljeni, najčešće s 3–7 nasuprotnih liski. Rahis je izrazito okriljen, što je jedan od najboljih znakova za prepoznavanje biljke. Liske su sjedeće, eliptične do obrnuto jajaste, približno do 5–6 cm duge, kožaste, gusto prošarane prozirnim uljnim žlijezdama, a rub im je karakteristično narezan sitnim zaobljenim zupcima – krenulatan. Upravo se na to odnosi epitet crenulata.<ref name="Yumpu.com. ">[https://www.yumpu.com/en/document/view/32301685/floristic-studies-in-parambikulam-wildlife-sanctuary- Florfistic Studies], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su sitni, bijeli, razvijaju se po nekoliko u pazušnim [[cvat]]ovima i nalaze se na razmjerno dugim stapkama. [[Čaška]] ima obično 4 lapa, slobodna ili pri osnovi srasla, a vjenčić četiri slobodne duguljaste latice. [[Prašnik]]a je 8, međusobno su slobodni; antere su pri osnovi streličaste. Nektarijski disk je prisutan. Plodnica je kuglasta i četveropretinčasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu; vrat tučka je čvrst, a njuška glavičasta.<ref name="Yumpu.com. "/> [[Plod]] je mala, gotovo kuglasta boba odnosno citrusolik plod, promjera oko 6–8 mm. Dozrijevanjem potamni, a razvija jednu do nekoliko glatkih žućkastih sjemenki. Listovi su [[aroma]]tični zbog brojnih uljnih žlijezda. Vrsta je česta u različitim tipovima listopadnih šuma, a u južnoj [[Indija|Indiji]] zabilježena je i u poluzimzelenim i vlažnim listopadnim šumama te na ravnicama do približno 1200 m nadmorske visine.<ref name="Yumpu.com. "/> == Ostalo == U tradicionalnoj medicini različiti dijelovi biljke koriste se za brojne tegobe, uključujući probavne smetnje, kolike, [[Vrućica|vrućicu]] i druge bolesti. Fitokemijskim istraživanjima u biljci su utvrđeni različiti flavonoidi, fenolni spojevi, saponini, terpenoidi, glikozidi i drugi sekundarni metaboliti. Laboratorijska i pokusna istraživanja ekstrakata opisala su antimikrobnu, antioksidacijsku, protuupalnu, hepatoprotektivnu, antidijabetičku i larvicidnu aktivnost. To, naravno, treba formulirati kao rezultate pokusnih istraživanja, a ne kao dokazanu kliničku djelotvornost kod ljudi.<ref name="R. Gowrish "/> Posebno je zanimljivo istraživanje protiv ličinki komarca ''[[Culex quinquefasciatus]]'': ispitivani su različiti ekstrakti lista i bioaktivne frakcije, a među njima je acetonski ekstrakt pokazao izraženu larvicidnu aktivnost. Druga istraživanja bavila su se antioksidacijskim djelovanjem ekstrakata lista i [[Kora (biljke)|kore]] te mogućim zaštitnim učinkom na jetru u pokusnim modelima.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1878818118307904?utm Chemical constituents and larvicidal efficacy of Naringi crenulata ...], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Postoje b rojni narodni nazivi: beli na [[Hindski jezik|hindskom]]; kaavata, aranamullu, aruna mullu, kaadu baela na kannadi; dadhiphala, mahavilvam, kattunarakam na [[Malajalam jezik|malajalamskom]]; bilvaparni, surasi, vilvaparni na [[sanskrt]]u; mega vilvam / magavilvam na tamilskom te torri velaga, toru-elaga, kukka valaga na teluškom. <ref name="R. Gowrish ">[https://www.ijpsjournal.com/assetsbackoffice/uploads/article/Exploring%2BNaringi%2BCrenulata%2BA%2BJewel%2Bof%2BThe%2BPlant%2BKingdom.pdf Exploring Naringi Crenulata: A Jewel of The Plant Kingdom], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Hesperethusa crenulata'' (<small>Roxb.) M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 38 (1846) * ''Limonia crenulata'' <small>Roxb.</small> in Pl. Coromandel 1: 60 (1798) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] pfyed6d27czrofbbx3qghlsp83knasg 7578346 7578344 2026-08-16T08:01:43Z Zeljko 1196 7578346 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Naringi'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Naringi''''' | genus_autorstvo = Adans. | species = ''N. crenulata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Naringi crenulata'' | dvoimeno_autorstvo = (Roxb.) Nicolson }} '''''Naringi''''' je monotipski rod [[Drveće|drveća]] ili grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Indija|Indije]] do [[Indokina|Indokine]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35851-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime vrste ''crenulata'', dolazi od [[Latinski jezik|Latinskog]] crenulatus, znači sitno narovašen, sitno nazubljen zaobljenim zupcima. To je umanjenica od crenatus – „narovašen, s oblim zupcima”. == Morfologija == ''Naringi'' <small>Adans.</small> monotipski je rod rutovki (''[[Rutaceae]]''), koji je Michel Adanson objavio 1763. u Familles des plantes 2: 341. Jedina danas prihvaćena vrsta je Naringi crenulata (Roxb.) Nicolson. Kew joj kao prirodni areal navodi zapadni i središnji Himalajski prostor, Indiju, Šri Lanku, Mjanmar, Laos i Vijetnam; biljka uglavnom raste u sezonski suhim tropskim područjima. To je velik [[grm]] ili manje [[stablo]], često do oko 10 m visine, s oštrim pazušnim trnovima koji se pojavljuju pojedinačno ili u paru. Grančice su uglate. [[Listovi]] su naizmjenični, neparno perasto sastavljeni, najčešće s 3–7 nasuprotnih liski. Rahis je izrazito okriljen, što je jedan od najboljih znakova za prepoznavanje biljke. Liske su sjedeće, eliptične do obrnuto jajaste, približno do 5–6 cm duge, kožaste, gusto prošarane prozirnim uljnim žlijezdama, a rub im je karakteristično narezan sitnim zaobljenim zupcima – krenulatan. Upravo se na to odnosi epitet crenulata.<ref name="Yumpu.com. ">[https://www.yumpu.com/en/document/view/32301685/floristic-studies-in-parambikulam-wildlife-sanctuary- Florfistic Studies], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su sitni, bijeli, razvijaju se po nekoliko u pazušnim [[cvat]]ovima i nalaze se na razmjerno dugim stapkama. [[Čaška]] ima obično 4 lapa, slobodna ili pri osnovi srasla, a vjenčić četiri slobodne duguljaste latice. [[Prašnik]]a je 8, međusobno su slobodni; antere su pri osnovi streličaste. Nektarijski disk je prisutan. Plodnica je kuglasta i četveropretinčasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu; vrat tučka je čvrst, a njuška glavičasta.<ref name="Yumpu.com. "/> [[Plod]] je mala, gotovo kuglasta boba odnosno citrusolik plod, promjera oko 6–8 mm. Dozrijevanjem potamni, a razvija jednu do nekoliko glatkih žućkastih sjemenki. Listovi su [[aroma]]tični zbog brojnih uljnih žlijezda. Vrsta je česta u različitim tipovima listopadnih šuma, a u južnoj [[Indija|Indiji]] zabilježena je i u poluzimzelenim i vlažnim listopadnim šumama te na ravnicama do približno 1200 m nadmorske visine.<ref name="Yumpu.com. "/> == Ostalo == U tradicionalnoj medicini različiti dijelovi biljke koriste se za brojne tegobe, uključujući probavne smetnje, kolike, [[Vrućica|vrućicu]] i druge bolesti. Fitokemijskim istraživanjima u biljci su utvrđeni različiti flavonoidi, fenolni spojevi, saponini, terpenoidi, glikozidi i drugi sekundarni metaboliti. Laboratorijska i pokusna istraživanja ekstrakata opisala su antimikrobnu, antioksidacijsku, protuupalnu, hepatoprotektivnu, antidijabetičku i larvicidnu aktivnost. To, naravno, treba formulirati kao rezultate pokusnih istraživanja, a ne kao dokazanu kliničku djelotvornost kod ljudi.<ref name="R. Gowrish "/> Posebno je zanimljivo istraživanje protiv ličinki komarca ''[[Culex quinquefasciatus]]'': ispitivani su različiti ekstrakti lista i bioaktivne frakcije, a među njima je acetonski ekstrakt pokazao izraženu larvicidnu aktivnost. Druga istraživanja bavila su se antioksidacijskim djelovanjem ekstrakata lista i [[Kora (biljke)|kore]] te mogućim zaštitnim učinkom na jetru u pokusnim modelima.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1878818118307904?utm Chemical constituents and larvicidal efficacy of Naringi crenulata ...], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Postoje b rojni narodni nazivi: beli na [[Hindski jezik|hindskom]]; kaavata, aranamullu, aruna mullu, kaadu baela na kannadi; dadhiphala, mahavilvam, kattunarakam na [[Malajalam jezik|malajalamskom]]; bilvaparni, surasi, vilvaparni na [[sanskrt]]u; mega vilvam / magavilvam na tamilskom te torri velaga, toru-elaga, kukka valaga na teluškom. <ref name="R. Gowrish ">[https://www.ijpsjournal.com/assetsbackoffice/uploads/article/Exploring%2BNaringi%2BCrenulata%2BA%2BJewel%2Bof%2BThe%2BPlant%2BKingdom.pdf Exploring Naringi Crenulata: A Jewel of The Plant Kingdom], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Hesperethusa crenulata'' (<small>Roxb.) M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 38 (1846) * ''Limonia crenulata'' <small>Roxb.</small> in Pl. Coromandel 1: 60 (1798) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] ninh7z14dd045taazz61xhpidr80ttt 7578352 7578346 2026-08-16T08:12:12Z Zeljko 1196 7578352 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Naringi'' | slika = 18th century illustration flora of the coast of Coromandel Coast India Plants Fruits Flowers (3).jpg | slika_opis = ''N. crenulata'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Naringi''''' | genus_autorstvo = Adans. | species = ''N. crenulata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Naringi crenulata'' | dvoimeno_autorstvo = (Roxb.) Nicolson }} '''''Naringi''''' je monotipski rod [[Drveće|drveća]] ili grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Indija|Indije]] do [[Indokina|Indokine]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35851-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime vrste ''crenulata'', dolazi od [[Latinski jezik|Latinskog]] crenulatus, znači sitno narovašen, sitno nazubljen zaobljenim zupcima. To je umanjenica od crenatus – „narovašen, s oblim zupcima”. == Morfologija == ''Naringi'' <small>Adans.</small> monotipski je rod rutovki (''[[Rutaceae]]''), koji je Michel Adanson objavio 1763. u Familles des plantes 2: 341. Jedina danas prihvaćena vrsta je Naringi crenulata (Roxb.) Nicolson. Kew joj kao prirodni areal navodi zapadni i središnji Himalajski prostor, Indiju, Šri Lanku, Mjanmar, Laos i Vijetnam; biljka uglavnom raste u sezonski suhim tropskim područjima. To je velik [[grm]] ili manje [[stablo]], često do oko 10 m visine, s oštrim pazušnim trnovima koji se pojavljuju pojedinačno ili u paru. Grančice su uglate. [[Listovi]] su naizmjenični, neparno perasto sastavljeni, najčešće s 3–7 nasuprotnih liski. Rahis je izrazito okriljen, što je jedan od najboljih znakova za prepoznavanje biljke. Liske su sjedeće, eliptične do obrnuto jajaste, približno do 5–6 cm duge, kožaste, gusto prošarane prozirnim uljnim žlijezdama, a rub im je karakteristično narezan sitnim zaobljenim zupcima – krenulatan. Upravo se na to odnosi epitet crenulata.<ref name="Yumpu.com. ">[https://www.yumpu.com/en/document/view/32301685/floristic-studies-in-parambikulam-wildlife-sanctuary- Florfistic Studies], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su sitni, bijeli, razvijaju se po nekoliko u pazušnim [[cvat]]ovima i nalaze se na razmjerno dugim stapkama. [[Čaška]] ima obično 4 lapa, slobodna ili pri osnovi srasla, a vjenčić četiri slobodne duguljaste latice. [[Prašnik]]a je 8, međusobno su slobodni; antere su pri osnovi streličaste. Nektarijski disk je prisutan. Plodnica je kuglasta i četveropretinčasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu; vrat tučka je čvrst, a njuška glavičasta.<ref name="Yumpu.com. "/> [[Plod]] je mala, gotovo kuglasta boba odnosno citrusolik plod, promjera oko 6–8 mm. Dozrijevanjem potamni, a razvija jednu do nekoliko glatkih žućkastih sjemenki. Listovi su [[aroma]]tični zbog brojnih uljnih žlijezda. Vrsta je česta u različitim tipovima listopadnih šuma, a u južnoj [[Indija|Indiji]] zabilježena je i u poluzimzelenim i vlažnim listopadnim šumama te na ravnicama do približno 1200 m nadmorske visine.<ref name="Yumpu.com. "/> == Ostalo == U tradicionalnoj medicini različiti dijelovi biljke koriste se za brojne tegobe, uključujući probavne smetnje, kolike, [[Vrućica|vrućicu]] i druge bolesti. Fitokemijskim istraživanjima u biljci su utvrđeni različiti flavonoidi, fenolni spojevi, saponini, terpenoidi, glikozidi i drugi sekundarni metaboliti. Laboratorijska i pokusna istraživanja ekstrakata opisala su antimikrobnu, antioksidacijsku, protuupalnu, hepatoprotektivnu, antidijabetičku i larvicidnu aktivnost. To, naravno, treba formulirati kao rezultate pokusnih istraživanja, a ne kao dokazanu kliničku djelotvornost kod ljudi.<ref name="R. Gowrish "/> Posebno je zanimljivo istraživanje protiv ličinki komarca ''[[Culex quinquefasciatus]]'': ispitivani su različiti ekstrakti lista i bioaktivne frakcije, a među njima je acetonski ekstrakt pokazao izraženu larvicidnu aktivnost. Druga istraživanja bavila su se antioksidacijskim djelovanjem ekstrakata lista i [[Kora (biljke)|kore]] te mogućim zaštitnim učinkom na jetru u pokusnim modelima.<ref name="Science ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1878818118307904?utm Chemical constituents and larvicidal efficacy of Naringi crenulata ...], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> Postoje b rojni narodni nazivi: beli na [[Hindski jezik|hindskom]]; kaavata, aranamullu, aruna mullu, kaadu baela na kannadi; dadhiphala, mahavilvam, kattunarakam na [[Malajalam jezik|malajalamskom]]; bilvaparni, surasi, vilvaparni na [[sanskrt]]u; mega vilvam / magavilvam na tamilskom te torri velaga, toru-elaga, kukka valaga na teluškom. <ref name="R. Gowrish ">[https://www.ijpsjournal.com/assetsbackoffice/uploads/article/Exploring%2BNaringi%2BCrenulata%2BA%2BJewel%2Bof%2BThe%2BPlant%2BKingdom.pdf Exploring Naringi Crenulata: A Jewel of The Plant Kingdom], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> Naringi crenulata (5656907620).jpg|''N. crenulata''. Naringi crenulata (5656910398).jpg|''N. crenulata''. Naringi crenulata (5656329577).jpg|''N. crenulata''. Naringi crenulata (31611).jpg|''N. crenulata''. Hesperethusa crenulata.jpg|''N. crenulata''. Naringi crenulata 06.JPG|''N. crenulata''. </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Hesperethusa crenulata'' (<small>Roxb.) M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 38 (1846) * ''Limonia crenulata'' <small>Roxb.</small> in Pl. Coromandel 1: 60 (1798) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] deeow6ovz2jvi6p55lg7j6mwrpl19w0 0 817004 7578345 2026-08-16T07:58:37Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Naringi crenulata]] na [[Naringi]] preko preusmjeravanja 7578345 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Naringi]] sak0m61xtancp27r40upaz7kcuvijoj 6 817005 7578392 2026-08-16T09:35:56Z Maestro Ivanković 73870 {{Infoslika |Opis= Neven Frangeš (1951. – 2026.), hrvatski skladatelj, jazz-pijanist, glazbeni producent i pedagog |Izvor= https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/hrvatska-glazba-zavijena-u-crno-u-76-godini-preminuo-1572875#&gid=1&pid=2 |Datum= 5. srpnja 2026. |Autor= Damil Kalogjera |Objašnjenje= Ova fotografija podliježe zaštiti autorskih prava, ali se može koristiti pod uvjetima poštene uporabe u skladu sa zakonom SAD-a o poštenoj upotrebi zato jer: *se radi o o... 7578392 wikitext text/x-wiki == Opis == {{Infoslika |Opis= Neven Frangeš (1951. – 2026.), hrvatski skladatelj, jazz-pijanist, glazbeni producent i pedagog |Izvor= https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/hrvatska-glazba-zavijena-u-crno-u-76-godini-preminuo-1572875#&gid=1&pid=2 |Datum= 5. srpnja 2026. |Autor= Damil Kalogjera |Objašnjenje= Ova fotografija podliježe zaštiti autorskih prava, ali se može koristiti pod uvjetima poštene uporabe u skladu sa zakonom SAD-a o poštenoj upotrebi zato jer: *se radi o o povijesnoj fotografiji u niskoj razlučivosti; *ova fotografija ni na koji način ne ugrožava niti ograničava prava autora, odnosno vlasnika autorskih prava; *fotografija ilustrira temu članka ''[[Neven Frangeš]]''; *ne postoji zamjenska fotografija koja se može slobodno koristiti. }} == Licencija == {{Povijesni portret}} cghemxds6o7tn138bbgynshslzjm214 0 817006 7578395 2026-08-16T09:47:38Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Burkillanthus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Burkillanthus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''B. malaccensis''...«. 7578395 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Burkillanthus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Burkillanthus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''B. malaccensis'' | dvoimeno = ''Burkillanthus malaccensis'' | dvoimeno_autorstvo = (Ridl.) Swingle }} '''''Burkillanthus''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Jedina prihvaćena vrsta je ''Burkillanthus malaccensis'' ''(Ridl.) Swingle'', koju je Ridley prvotno opisao [[1922.]] kao ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> Swingle je ime roda najavio 1938. bez opisa, a valjano ga opisao 1939. u Journal of the Arnold Arboretum 20: 255; novu kombinaciju B. malaccensis objavio je na str. 257. Kew danas prihvaća rod i vrstu, a Citrus malaccensis navodi kao jedini sinonim vrste.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35628-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Rod je Swingle nazvao u čast britanskog botaničara [[Isaac Henry Burkill|Isaaca Henryja Burkilla]] (1870.–1965.), nekadašnjeg ravnatelja Singapurskog botaničkog vrta. Swingle posebno ističe Burkillovo veliko poznavanje biljaka [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]] i njegovo djelo Dictionary of the Economic Products of the Malay Peninsula, kao i ranije bilješke koje je Burkill objavio upravo o ovoj neobičnoj biljci. Epitet malaccensis odnosi se na [[Malacca|Malaccu]] (Malaku), gdje su prikupljeni prvi poznati primjerci.<ref name="Archive "/> Od narodnih naziva NParks navodi limau hantu, rumutuat i engleski Malay ghost-lime; sam Swingle bilježi limau hantu te sumatranski naziv djeroek oetan.<ref name="Flora "/> == Opis == Biljka je zimzeleno stablo visoko približno 14–15 m, sive do sivosmeđe kore. Grančice su gole i valjkaste, a deblo i grane mogu nositi snažne, ravne pazušne trnove, pojedinačne ili u paru; starije plodonosne grane katkad su bez trnova. Listovi su neobično promjenjivi, jednolisni, dvolisni ili trolisni, pri čemu prevladavaju jednolisni i dvolisni. Peteljke su zglobno spojene s liskama, pri osnovi zadebljale te usko okriljene ili samo obrubljene. Liske su široko lancetaste do eliptično-lancetaste, tanke ali pomalo kožaste, s 12–18 parova izrazitih gotovo usporednih bočnih žila. Završna liska može doseći oko 27 × 11,5 cm, dok su bočne znatno manje.<ref name="Archive ">[https://archive.org/stream/biostor-176762/biostor-176762_djvu.txt Clymenia and Burkillanthus, New Genera Also Three New Species of Pleiospermium (Rutaceae—Aurantioideae)], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni i razmjerno veliki, promjera oko 5–6 cm, skupljeni po jedan do četiri u pazušcima listova. Čaška ima pet gotovo do osnove slobodnih, lancetastih lapova s velikim uljnim žlijezdama. Latica je pet, usko lopatičaste su i duge oko 20–25 mm. Prašnika je 10, s dugim slobodnim nitima. Plodnica je izdužena, peteropretinčasta, a u svakom se pretincu nalazi čak 22–24 sjemena zametka, poredana u dva reda. Vrat tučka dug je gotovo koliko i sama plodnica, a završava spljoštenom kuglastom njuškom.<ref name="Archive "/> Plod je jedna od najupečatljivijih osobina roda. Velik je i jajast, približno 10–11 × 8–9 cm, s tankom vanjskom korom gusto prošaranom uljnim žlijezdama, ispod koje se nalazi tvrd, gotovo drvenast mezokarp. Unutrašnjost je peteropretinčasta. Mjehurići pulpe nisu nalik sočnim mjehurićima pravih agruma: široko su pričvršćeni, cilindrični do batinasti, debelih poluprozirnih stijenki i vjerojatno ispunjeni sluzi. Brojne velike sjemenke uronjene su u sluzavu masu; duge su oko 22–27 mm, imaju tanku papirastu sjemenu lupinu i samo jedan zametak. Swingle je upravo neobičnu unutarnju građu ploda smatrao jednim od glavnih razloga za izdvajanje biljke iz roda Citrus.<ref name="Archive "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste u primarnim i sekundarnim tropskim šumama, na padinama i hrptovima te uz obale potoka. NParks navodi prirodni areal na Sumatri, Malajskom poluotoku i u Sarawaku, dok Kew danas navodi samo Malaju i Borneo. Zanimljivo je da je Swingle još 1939. proučavao plodonosni materijal iz Asahana u sjevernoj Sumatri, pa bih u tekstu mirno naveo širi areal iz NParks-a, uz napomenu da se današnji Kewov popis razlikuje.<ref name="Flora ">[https://www.nparks.gov.sg/florafaunaweb/flora/6/9/6999 Flora & Fauna Web], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Ostalo == 2023. Ispitivani su heksanski, metanolni i kloroformski ekstrakti kore, sjemenki, ploda, pulpe i listova protiv više ljudskih patogenih bakterija. Kod B. malaccensis kloroformski ekstrakt ploda dao je najveću zonu inhibicije protiv meticilin-rezistentnog ''Staphylococcus aureus'' (MRSA), oko 13 mm. Rezultati su laboratorijski i ne znače dokazanu terapijsku djelotvornost biljke.<ref name=" Cihan University-Erbil Repository ">[https://eprints.cihanuniversity.edu.iq/id/eprint/4008/ Antibacterial and Antibiotic Potentiating Capabilities of Extracts Isolated from Burkillanthus malaccensis], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Još zanimljiviji rad iz 2022. pokazao je da metanolni ekstrakt kore inhibira rast ''[[Staphylococcus aureus|S. aureus]]'', ''[[Escherichia coli]]'' i ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'', dok je kloroformski ekstrakt endokarpa pojačavao djelovanje imipenema protiv rezistentnog ''[[Acinetobacter baumannii]]''. Iz biljke su pritom izolirana dva spoja, werneria chromene i dihydroxyacidissimol. Daljnji antivirusni dio tog rada bio je računalno modeliranje vezanja spojeva za proteine SARS-CoV-2, pa ga ne treba predstavljati kao dokaz antivirusnog djelovanja u živom organizmu.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/360826889_Isolation_and_Characterization_of_Werneria_Chromene_and_Dihydroxyacidissimol_from_Burkillanthus_malaccensis_Ridl_Isolation and Characterization of Werneria Chromene and Dihydroxyacidissimol from Burkillanthus malaccensis (Ridl.) Swingle], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 1: 359 (1922) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] tmuf18ziohq4e55af4f5us3g0kture6 7578396 7578395 2026-08-16T09:47:55Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Burkillanthus]] na [[Burkillanthus malaccensis]] 7578395 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Burkillanthus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Burkillanthus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''B. malaccensis'' | dvoimeno = ''Burkillanthus malaccensis'' | dvoimeno_autorstvo = (Ridl.) Swingle }} '''''Burkillanthus''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Jedina prihvaćena vrsta je ''Burkillanthus malaccensis'' ''(Ridl.) Swingle'', koju je Ridley prvotno opisao [[1922.]] kao ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> Swingle je ime roda najavio 1938. bez opisa, a valjano ga opisao 1939. u Journal of the Arnold Arboretum 20: 255; novu kombinaciju B. malaccensis objavio je na str. 257. Kew danas prihvaća rod i vrstu, a Citrus malaccensis navodi kao jedini sinonim vrste.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35628-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Rod je Swingle nazvao u čast britanskog botaničara [[Isaac Henry Burkill|Isaaca Henryja Burkilla]] (1870.–1965.), nekadašnjeg ravnatelja Singapurskog botaničkog vrta. Swingle posebno ističe Burkillovo veliko poznavanje biljaka [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]] i njegovo djelo Dictionary of the Economic Products of the Malay Peninsula, kao i ranije bilješke koje je Burkill objavio upravo o ovoj neobičnoj biljci. Epitet malaccensis odnosi se na [[Malacca|Malaccu]] (Malaku), gdje su prikupljeni prvi poznati primjerci.<ref name="Archive "/> Od narodnih naziva NParks navodi limau hantu, rumutuat i engleski Malay ghost-lime; sam Swingle bilježi limau hantu te sumatranski naziv djeroek oetan.<ref name="Flora "/> == Opis == Biljka je zimzeleno stablo visoko približno 14–15 m, sive do sivosmeđe kore. Grančice su gole i valjkaste, a deblo i grane mogu nositi snažne, ravne pazušne trnove, pojedinačne ili u paru; starije plodonosne grane katkad su bez trnova. Listovi su neobično promjenjivi, jednolisni, dvolisni ili trolisni, pri čemu prevladavaju jednolisni i dvolisni. Peteljke su zglobno spojene s liskama, pri osnovi zadebljale te usko okriljene ili samo obrubljene. Liske su široko lancetaste do eliptično-lancetaste, tanke ali pomalo kožaste, s 12–18 parova izrazitih gotovo usporednih bočnih žila. Završna liska može doseći oko 27 × 11,5 cm, dok su bočne znatno manje.<ref name="Archive ">[https://archive.org/stream/biostor-176762/biostor-176762_djvu.txt Clymenia and Burkillanthus, New Genera Also Three New Species of Pleiospermium (Rutaceae—Aurantioideae)], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni i razmjerno veliki, promjera oko 5–6 cm, skupljeni po jedan do četiri u pazušcima listova. Čaška ima pet gotovo do osnove slobodnih, lancetastih lapova s velikim uljnim žlijezdama. Latica je pet, usko lopatičaste su i duge oko 20–25 mm. Prašnika je 10, s dugim slobodnim nitima. Plodnica je izdužena, peteropretinčasta, a u svakom se pretincu nalazi čak 22–24 sjemena zametka, poredana u dva reda. Vrat tučka dug je gotovo koliko i sama plodnica, a završava spljoštenom kuglastom njuškom.<ref name="Archive "/> Plod je jedna od najupečatljivijih osobina roda. Velik je i jajast, približno 10–11 × 8–9 cm, s tankom vanjskom korom gusto prošaranom uljnim žlijezdama, ispod koje se nalazi tvrd, gotovo drvenast mezokarp. Unutrašnjost je peteropretinčasta. Mjehurići pulpe nisu nalik sočnim mjehurićima pravih agruma: široko su pričvršćeni, cilindrični do batinasti, debelih poluprozirnih stijenki i vjerojatno ispunjeni sluzi. Brojne velike sjemenke uronjene su u sluzavu masu; duge su oko 22–27 mm, imaju tanku papirastu sjemenu lupinu i samo jedan zametak. Swingle je upravo neobičnu unutarnju građu ploda smatrao jednim od glavnih razloga za izdvajanje biljke iz roda Citrus.<ref name="Archive "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste u primarnim i sekundarnim tropskim šumama, na padinama i hrptovima te uz obale potoka. NParks navodi prirodni areal na Sumatri, Malajskom poluotoku i u Sarawaku, dok Kew danas navodi samo Malaju i Borneo. Zanimljivo je da je Swingle još 1939. proučavao plodonosni materijal iz Asahana u sjevernoj Sumatri, pa bih u tekstu mirno naveo širi areal iz NParks-a, uz napomenu da se današnji Kewov popis razlikuje.<ref name="Flora ">[https://www.nparks.gov.sg/florafaunaweb/flora/6/9/6999 Flora & Fauna Web], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Ostalo == 2023. Ispitivani su heksanski, metanolni i kloroformski ekstrakti kore, sjemenki, ploda, pulpe i listova protiv više ljudskih patogenih bakterija. Kod B. malaccensis kloroformski ekstrakt ploda dao je najveću zonu inhibicije protiv meticilin-rezistentnog ''Staphylococcus aureus'' (MRSA), oko 13 mm. Rezultati su laboratorijski i ne znače dokazanu terapijsku djelotvornost biljke.<ref name=" Cihan University-Erbil Repository ">[https://eprints.cihanuniversity.edu.iq/id/eprint/4008/ Antibacterial and Antibiotic Potentiating Capabilities of Extracts Isolated from Burkillanthus malaccensis], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Još zanimljiviji rad iz 2022. pokazao je da metanolni ekstrakt kore inhibira rast ''[[Staphylococcus aureus|S. aureus]]'', ''[[Escherichia coli]]'' i ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'', dok je kloroformski ekstrakt endokarpa pojačavao djelovanje imipenema protiv rezistentnog ''[[Acinetobacter baumannii]]''. Iz biljke su pritom izolirana dva spoja, werneria chromene i dihydroxyacidissimol. Daljnji antivirusni dio tog rada bio je računalno modeliranje vezanja spojeva za proteine SARS-CoV-2, pa ga ne treba predstavljati kao dokaz antivirusnog djelovanja u živom organizmu.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/360826889_Isolation_and_Characterization_of_Werneria_Chromene_and_Dihydroxyacidissimol_from_Burkillanthus_malaccensis_Ridl_Isolation and Characterization of Werneria Chromene and Dihydroxyacidissimol from Burkillanthus malaccensis (Ridl.) Swingle], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 1: 359 (1922) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] tmuf18ziohq4e55af4f5us3g0kture6 7578398 7578396 2026-08-16T09:48:17Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Burkillanthus malaccensis]] na [[Burkillanthus]] preko preusmjeravanja 7578395 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Burkillanthus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Burkillanthus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''B. malaccensis'' | dvoimeno = ''Burkillanthus malaccensis'' | dvoimeno_autorstvo = (Ridl.) Swingle }} '''''Burkillanthus''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Jedina prihvaćena vrsta je ''Burkillanthus malaccensis'' ''(Ridl.) Swingle'', koju je Ridley prvotno opisao [[1922.]] kao ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> Swingle je ime roda najavio 1938. bez opisa, a valjano ga opisao 1939. u Journal of the Arnold Arboretum 20: 255; novu kombinaciju B. malaccensis objavio je na str. 257. Kew danas prihvaća rod i vrstu, a Citrus malaccensis navodi kao jedini sinonim vrste.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35628-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Rod je Swingle nazvao u čast britanskog botaničara [[Isaac Henry Burkill|Isaaca Henryja Burkilla]] (1870.–1965.), nekadašnjeg ravnatelja Singapurskog botaničkog vrta. Swingle posebno ističe Burkillovo veliko poznavanje biljaka [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]] i njegovo djelo Dictionary of the Economic Products of the Malay Peninsula, kao i ranije bilješke koje je Burkill objavio upravo o ovoj neobičnoj biljci. Epitet malaccensis odnosi se na [[Malacca|Malaccu]] (Malaku), gdje su prikupljeni prvi poznati primjerci.<ref name="Archive "/> Od narodnih naziva NParks navodi limau hantu, rumutuat i engleski Malay ghost-lime; sam Swingle bilježi limau hantu te sumatranski naziv djeroek oetan.<ref name="Flora "/> == Opis == Biljka je zimzeleno stablo visoko približno 14–15 m, sive do sivosmeđe kore. Grančice su gole i valjkaste, a deblo i grane mogu nositi snažne, ravne pazušne trnove, pojedinačne ili u paru; starije plodonosne grane katkad su bez trnova. Listovi su neobično promjenjivi, jednolisni, dvolisni ili trolisni, pri čemu prevladavaju jednolisni i dvolisni. Peteljke su zglobno spojene s liskama, pri osnovi zadebljale te usko okriljene ili samo obrubljene. Liske su široko lancetaste do eliptično-lancetaste, tanke ali pomalo kožaste, s 12–18 parova izrazitih gotovo usporednih bočnih žila. Završna liska može doseći oko 27 × 11,5 cm, dok su bočne znatno manje.<ref name="Archive ">[https://archive.org/stream/biostor-176762/biostor-176762_djvu.txt Clymenia and Burkillanthus, New Genera Also Three New Species of Pleiospermium (Rutaceae—Aurantioideae)], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni i razmjerno veliki, promjera oko 5–6 cm, skupljeni po jedan do četiri u pazušcima listova. Čaška ima pet gotovo do osnove slobodnih, lancetastih lapova s velikim uljnim žlijezdama. Latica je pet, usko lopatičaste su i duge oko 20–25 mm. Prašnika je 10, s dugim slobodnim nitima. Plodnica je izdužena, peteropretinčasta, a u svakom se pretincu nalazi čak 22–24 sjemena zametka, poredana u dva reda. Vrat tučka dug je gotovo koliko i sama plodnica, a završava spljoštenom kuglastom njuškom.<ref name="Archive "/> Plod je jedna od najupečatljivijih osobina roda. Velik je i jajast, približno 10–11 × 8–9 cm, s tankom vanjskom korom gusto prošaranom uljnim žlijezdama, ispod koje se nalazi tvrd, gotovo drvenast mezokarp. Unutrašnjost je peteropretinčasta. Mjehurići pulpe nisu nalik sočnim mjehurićima pravih agruma: široko su pričvršćeni, cilindrični do batinasti, debelih poluprozirnih stijenki i vjerojatno ispunjeni sluzi. Brojne velike sjemenke uronjene su u sluzavu masu; duge su oko 22–27 mm, imaju tanku papirastu sjemenu lupinu i samo jedan zametak. Swingle je upravo neobičnu unutarnju građu ploda smatrao jednim od glavnih razloga za izdvajanje biljke iz roda Citrus.<ref name="Archive "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste u primarnim i sekundarnim tropskim šumama, na padinama i hrptovima te uz obale potoka. NParks navodi prirodni areal na Sumatri, Malajskom poluotoku i u Sarawaku, dok Kew danas navodi samo Malaju i Borneo. Zanimljivo je da je Swingle još 1939. proučavao plodonosni materijal iz Asahana u sjevernoj Sumatri, pa bih u tekstu mirno naveo širi areal iz NParks-a, uz napomenu da se današnji Kewov popis razlikuje.<ref name="Flora ">[https://www.nparks.gov.sg/florafaunaweb/flora/6/9/6999 Flora & Fauna Web], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Ostalo == 2023. Ispitivani su heksanski, metanolni i kloroformski ekstrakti kore, sjemenki, ploda, pulpe i listova protiv više ljudskih patogenih bakterija. Kod B. malaccensis kloroformski ekstrakt ploda dao je najveću zonu inhibicije protiv meticilin-rezistentnog ''Staphylococcus aureus'' (MRSA), oko 13 mm. Rezultati su laboratorijski i ne znače dokazanu terapijsku djelotvornost biljke.<ref name=" Cihan University-Erbil Repository ">[https://eprints.cihanuniversity.edu.iq/id/eprint/4008/ Antibacterial and Antibiotic Potentiating Capabilities of Extracts Isolated from Burkillanthus malaccensis], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Još zanimljiviji rad iz 2022. pokazao je da metanolni ekstrakt kore inhibira rast ''[[Staphylococcus aureus|S. aureus]]'', ''[[Escherichia coli]]'' i ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'', dok je kloroformski ekstrakt endokarpa pojačavao djelovanje imipenema protiv rezistentnog ''[[Acinetobacter baumannii]]''. Iz biljke su pritom izolirana dva spoja, werneria chromene i dihydroxyacidissimol. Daljnji antivirusni dio tog rada bio je računalno modeliranje vezanja spojeva za proteine SARS-CoV-2, pa ga ne treba predstavljati kao dokaz antivirusnog djelovanja u živom organizmu.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/360826889_Isolation_and_Characterization_of_Werneria_Chromene_and_Dihydroxyacidissimol_from_Burkillanthus_malaccensis_Ridl_Isolation and Characterization of Werneria Chromene and Dihydroxyacidissimol from Burkillanthus malaccensis (Ridl.) Swingle], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode="packed"> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 1: 359 (1922) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] tmuf18ziohq4e55af4f5us3g0kture6 7578402 7578398 2026-08-16T09:51:22Z Zeljko 1196 7578402 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Burkillanthus'' | slika = Burkillanthus malaccensis.jpg | slika_opis = ''B. malaccensis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Burkillanthus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''B. malaccensis'' | dvoimeno = ''Burkillanthus malaccensis'' | dvoimeno_autorstvo = (Ridl.) Swingle }} '''''Burkillanthus''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Jedina prihvaćena vrsta je ''Burkillanthus malaccensis'' ''(Ridl.) Swingle'', koju je Ridley prvotno opisao [[1922.]] kao ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> Swingle je ime roda najavio 1938. bez opisa, a valjano ga opisao 1939. u Journal of the Arnold Arboretum 20: 255; novu kombinaciju B. malaccensis objavio je na str. 257. Kew danas prihvaća rod i vrstu, a Citrus malaccensis navodi kao jedini sinonim vrste.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35628-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Rod je Swingle nazvao u čast britanskog botaničara [[Isaac Henry Burkill|Isaaca Henryja Burkilla]] (1870.–1965.), nekadašnjeg ravnatelja Singapurskog botaničkog vrta. Swingle posebno ističe Burkillovo veliko poznavanje biljaka [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]] i njegovo djelo Dictionary of the Economic Products of the Malay Peninsula, kao i ranije bilješke koje je Burkill objavio upravo o ovoj neobičnoj biljci. Epitet malaccensis odnosi se na [[Malacca|Malaccu]] (Malaku), gdje su prikupljeni prvi poznati primjerci.<ref name="Archive "/> Od narodnih naziva NParks navodi limau hantu, rumutuat i engleski Malay ghost-lime; sam Swingle bilježi limau hantu te sumatranski naziv djeroek oetan.<ref name="Flora "/> == Opis == Biljka je zimzeleno stablo visoko približno 14–15 m, sive do sivosmeđe kore. Grančice su gole i valjkaste, a deblo i grane mogu nositi snažne, ravne pazušne trnove, pojedinačne ili u paru; starije plodonosne grane katkad su bez trnova. Listovi su neobično promjenjivi, jednolisni, dvolisni ili trolisni, pri čemu prevladavaju jednolisni i dvolisni. Peteljke su zglobno spojene s liskama, pri osnovi zadebljale te usko okriljene ili samo obrubljene. Liske su široko lancetaste do eliptično-lancetaste, tanke ali pomalo kožaste, s 12–18 parova izrazitih gotovo usporednih bočnih žila. Završna liska može doseći oko 27 × 11,5 cm, dok su bočne znatno manje.<ref name="Archive ">[https://archive.org/stream/biostor-176762/biostor-176762_djvu.txt Clymenia and Burkillanthus, New Genera Also Three New Species of Pleiospermium (Rutaceae—Aurantioideae)], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni i razmjerno veliki, promjera oko 5–6 cm, skupljeni po jedan do četiri u pazušcima listova. Čaška ima pet gotovo do osnove slobodnih, lancetastih lapova s velikim uljnim žlijezdama. Latica je pet, usko lopatičaste su i duge oko 20–25 mm. Prašnika je 10, s dugim slobodnim nitima. Plodnica je izdužena, peteropretinčasta, a u svakom se pretincu nalazi čak 22–24 sjemena zametka, poredana u dva reda. Vrat tučka dug je gotovo koliko i sama plodnica, a završava spljoštenom kuglastom njuškom.<ref name="Archive "/> Plod je jedna od najupečatljivijih osobina roda. Velik je i jajast, približno 10–11 × 8–9 cm, s tankom vanjskom korom gusto prošaranom uljnim žlijezdama, ispod koje se nalazi tvrd, gotovo drvenast mezokarp. Unutrašnjost je peteropretinčasta. Mjehurići pulpe nisu nalik sočnim mjehurićima pravih agruma: široko su pričvršćeni, cilindrični do batinasti, debelih poluprozirnih stijenki i vjerojatno ispunjeni sluzi. Brojne velike sjemenke uronjene su u sluzavu masu; duge su oko 22–27 mm, imaju tanku papirastu sjemenu lupinu i samo jedan zametak. Swingle je upravo neobičnu unutarnju građu ploda smatrao jednim od glavnih razloga za izdvajanje biljke iz roda Citrus.<ref name="Archive "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste u primarnim i sekundarnim tropskim šumama, na padinama i hrptovima te uz obale potoka. NParks navodi prirodni areal na Sumatri, Malajskom poluotoku i u Sarawaku, dok Kew danas navodi samo Malaju i Borneo. Zanimljivo je da je Swingle još 1939. proučavao plodonosni materijal iz Asahana u sjevernoj Sumatri, pa bih u tekstu mirno naveo širi areal iz NParks-a, uz napomenu da se današnji Kewov popis razlikuje.<ref name="Flora ">[https://www.nparks.gov.sg/florafaunaweb/flora/6/9/6999 Flora & Fauna Web], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Ostalo == 2023. Ispitivani su heksanski, metanolni i kloroformski ekstrakti kore, sjemenki, ploda, pulpe i listova protiv više ljudskih patogenih bakterija. Kod B. malaccensis kloroformski ekstrakt ploda dao je najveću zonu inhibicije protiv meticilin-rezistentnog ''Staphylococcus aureus'' (MRSA), oko 13 mm. Rezultati su laboratorijski i ne znače dokazanu terapijsku djelotvornost biljke.<ref name=" Cihan University-Erbil Repository ">[https://eprints.cihanuniversity.edu.iq/id/eprint/4008/ Antibacterial and Antibiotic Potentiating Capabilities of Extracts Isolated from Burkillanthus malaccensis], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Još zanimljiviji rad iz 2022. pokazao je da metanolni ekstrakt kore inhibira rast ''[[Staphylococcus aureus|S. aureus]]'', ''[[Escherichia coli]]'' i ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'', dok je kloroformski ekstrakt endokarpa pojačavao djelovanje imipenema protiv rezistentnog ''[[Acinetobacter baumannii]]''. Iz biljke su pritom izolirana dva spoja, werneria chromene i dihydroxyacidissimol. Daljnji antivirusni dio tog rada bio je računalno modeliranje vezanja spojeva za proteine SARS-CoV-2, pa ga ne treba predstavljati kao dokaz antivirusnog djelovanja u živom organizmu.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/360826889_Isolation_and_Characterization_of_Werneria_Chromene_and_Dihydroxyacidissimol_from_Burkillanthus_malaccensis_Ridl_Isolation and Characterization of Werneria Chromene and Dihydroxyacidissimol from Burkillanthus malaccensis (Ridl.) Swingle], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 1: 359 (1922) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 1gcy80u51nbqv2kqzh0m09bjtgkxunv 7578403 7578402 2026-08-16T09:52:29Z Zeljko 1196 7578403 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Burkillanthus'' | slika = Burkillanthus malaccensis.jpg | slika_opis = ''B. malaccensis'' | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Burkillanthus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''B. malaccensis'' | dvoimeno = ''Burkillanthus malaccensis'' | dvoimeno_autorstvo = (Ridl.) Swingle }} '''''Burkillanthus''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Jedina prihvaćena vrsta je ''Burkillanthus malaccensis'' ''(Ridl.) Swingle'', koju je Ridley prvotno opisao [[1922.]] kao ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> Swingle je ime roda najavio 1938. bez opisa, a valjano ga opisao 1939. u Journal of the Arnold Arboretum 20: 255; novu kombinaciju B. malaccensis objavio je na str. 257. Kew danas prihvaća rod i vrstu, a Citrus malaccensis navodi kao jedini sinonim vrste.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35628-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Rod je Swingle nazvao u čast britanskog botaničara [[Isaac Henry Burkill|Isaaca Henryja Burkilla]] (1870.–1965.), nekadašnjeg ravnatelja Singapurskog botaničkog vrta. Swingle posebno ističe Burkillovo veliko poznavanje biljaka [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]] i njegovo djelo Dictionary of the Economic Products of the Malay Peninsula, kao i ranije bilješke koje je Burkill objavio upravo o ovoj neobičnoj biljci. Epitet malaccensis odnosi se na [[Malacca|Malaccu]] (Malaku), gdje su prikupljeni prvi poznati primjerci.<ref name="Archive "/> Od narodnih naziva NParks navodi limau hantu, rumutuat i engleski Malay ghost-lime; sam Swingle bilježi limau hantu te sumatranski naziv djeroek oetan.<ref name="Flora "/> == Opis == Biljka je zimzeleno stablo visoko približno 14–15 m, sive do sivosmeđe kore. Grančice su gole i valjkaste, a deblo i grane mogu nositi snažne, ravne pazušne trnove, pojedinačne ili u paru; starije plodonosne grane katkad su bez trnova. Listovi su neobično promjenjivi, jednolisni, dvolisni ili trolisni, pri čemu prevladavaju jednolisni i dvolisni. Peteljke su zglobno spojene s liskama, pri osnovi zadebljale te usko okriljene ili samo obrubljene. Liske su široko lancetaste do eliptično-lancetaste, tanke ali pomalo kožaste, s 12–18 parova izrazitih gotovo usporednih bočnih žila. Završna liska može doseći oko 27 × 11,5 cm, dok su bočne znatno manje.<ref name="Archive ">[https://archive.org/stream/biostor-176762/biostor-176762_djvu.txt Clymenia and Burkillanthus, New Genera Also Three New Species of Pleiospermium (Rutaceae—Aurantioideae)], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni i razmjerno veliki, promjera oko 5–6 cm, skupljeni po jedan do četiri u pazušcima listova. Čaška ima pet gotovo do osnove slobodnih, lancetastih lapova s velikim uljnim žlijezdama. Latica je pet, usko lopatičaste su i duge oko 20–25 mm. Prašnika je 10, s dugim slobodnim nitima. Plodnica je izdužena, peteropretinčasta, a u svakom se pretincu nalazi čak 22–24 sjemena zametka, poredana u dva reda. Vrat tučka dug je gotovo koliko i sama plodnica, a završava spljoštenom kuglastom njuškom.<ref name="Archive "/> Plod je jedna od najupečatljivijih osobina roda. Velik je i jajast, približno 10–11 × 8–9 cm, s tankom vanjskom korom gusto prošaranom uljnim žlijezdama, ispod koje se nalazi tvrd, gotovo drvenast mezokarp. Unutrašnjost je peteropretinčasta. Mjehurići pulpe nisu nalik sočnim mjehurićima pravih agruma: široko su pričvršćeni, cilindrični do batinasti, debelih poluprozirnih stijenki i vjerojatno ispunjeni sluzi. Brojne velike sjemenke uronjene su u sluzavu masu; duge su oko 22–27 mm, imaju tanku papirastu sjemenu lupinu i samo jedan zametak. Swingle je upravo neobičnu unutarnju građu ploda smatrao jednim od glavnih razloga za izdvajanje biljke iz roda Citrus.<ref name="Archive "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste u primarnim i sekundarnim tropskim šumama, na padinama i hrptovima te uz obale potoka. NParks navodi prirodni areal na Sumatri, Malajskom poluotoku i u Sarawaku, dok Kew danas navodi samo Malaju i Borneo. Zanimljivo je da je Swingle još 1939. proučavao plodonosni materijal iz Asahana u sjevernoj Sumatri, pa bih u tekstu mirno naveo širi areal iz NParks-a, uz napomenu da se današnji Kewov popis razlikuje.<ref name="Flora ">[https://www.nparks.gov.sg/florafaunaweb/flora/6/9/6999 Flora & Fauna Web], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Ostalo == 2023. Ispitivani su heksanski, metanolni i kloroformski ekstrakti kore, sjemenki, ploda, pulpe i listova protiv više ljudskih patogenih bakterija. Kod B. malaccensis kloroformski ekstrakt ploda dao je najveću zonu inhibicije protiv meticilin-rezistentnog ''Staphylococcus aureus'' (MRSA), oko 13 mm. Rezultati su laboratorijski i ne znače dokazanu terapijsku djelotvornost biljke.<ref name=" Cihan University-Erbil Repository ">[https://eprints.cihanuniversity.edu.iq/id/eprint/4008/ Antibacterial and Antibiotic Potentiating Capabilities of Extracts Isolated from Burkillanthus malaccensis], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Još zanimljiviji rad iz 2022. pokazao je da metanolni ekstrakt kore inhibira rast ''[[Staphylococcus aureus|S. aureus]]'', ''[[Escherichia coli]]'' i ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'', dok je kloroformski ekstrakt endokarpa pojačavao djelovanje imipenema protiv rezistentnog ''[[Acinetobacter baumannii]]''. Iz biljke su pritom izolirana dva spoja, werneria chromene i dihydroxyacidissimol. Daljnji antivirusni dio tog rada bio je računalno modeliranje vezanja spojeva za proteine SARS-CoV-2, pa ga ne treba predstavljati kao dokaz antivirusnog djelovanja u živom organizmu.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/360826889_Isolation_and_Characterization_of_Werneria_Chromene_and_Dihydroxyacidissimol_from_Burkillanthus_malaccensis_Ridl_Isolation and Characterization of Werneria Chromene and Dihydroxyacidissimol from Burkillanthus malaccensis (Ridl.) Swingle], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 1: 359 (1922) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] fhrew7guftx7wsy2b0eqif3c6m3k4bd 7578405 7578403 2026-08-16T09:57:25Z Zeljko 1196 /* Stanište i rasprostranjenost */ 7578405 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Burkillanthus'' | slika = Burkillanthus malaccensis.jpg | slika_opis = ''B. malaccensis'' | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Burkillanthus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''B. malaccensis'' | dvoimeno = ''Burkillanthus malaccensis'' | dvoimeno_autorstvo = (Ridl.) Swingle }} '''''Burkillanthus''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Jedina prihvaćena vrsta je ''Burkillanthus malaccensis'' ''(Ridl.) Swingle'', koju je Ridley prvotno opisao [[1922.]] kao ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> Swingle je ime roda najavio 1938. bez opisa, a valjano ga opisao 1939. u Journal of the Arnold Arboretum 20: 255; novu kombinaciju B. malaccensis objavio je na str. 257. Kew danas prihvaća rod i vrstu, a Citrus malaccensis navodi kao jedini sinonim vrste.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35628-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Rod je Swingle nazvao u čast britanskog botaničara [[Isaac Henry Burkill|Isaaca Henryja Burkilla]] (1870.–1965.), nekadašnjeg ravnatelja Singapurskog botaničkog vrta. Swingle posebno ističe Burkillovo veliko poznavanje biljaka [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]] i njegovo djelo Dictionary of the Economic Products of the Malay Peninsula, kao i ranije bilješke koje je Burkill objavio upravo o ovoj neobičnoj biljci. Epitet malaccensis odnosi se na [[Malacca|Malaccu]] (Malaku), gdje su prikupljeni prvi poznati primjerci.<ref name="Archive "/> Od narodnih naziva NParks navodi limau hantu, rumutuat i engleski Malay ghost-lime; sam Swingle bilježi limau hantu te sumatranski naziv djeroek oetan.<ref name="Flora "/> == Opis == Biljka je zimzeleno stablo visoko približno 14–15 m, sive do sivosmeđe kore. Grančice su gole i valjkaste, a deblo i grane mogu nositi snažne, ravne pazušne trnove, pojedinačne ili u paru; starije plodonosne grane katkad su bez trnova. Listovi su neobično promjenjivi, jednolisni, dvolisni ili trolisni, pri čemu prevladavaju jednolisni i dvolisni. Peteljke su zglobno spojene s liskama, pri osnovi zadebljale te usko okriljene ili samo obrubljene. Liske su široko lancetaste do eliptično-lancetaste, tanke ali pomalo kožaste, s 12–18 parova izrazitih gotovo usporednih bočnih žila. Završna liska može doseći oko 27 × 11,5 cm, dok su bočne znatno manje.<ref name="Archive ">[https://archive.org/stream/biostor-176762/biostor-176762_djvu.txt Clymenia and Burkillanthus, New Genera Also Three New Species of Pleiospermium (Rutaceae—Aurantioideae)], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni i razmjerno veliki, promjera oko 5–6 cm, skupljeni po jedan do četiri u pazušcima listova. Čaška ima pet gotovo do osnove slobodnih, lancetastih lapova s velikim uljnim žlijezdama. Latica je pet, usko lopatičaste su i duge oko 20–25 mm. Prašnika je 10, s dugim slobodnim nitima. Plodnica je izdužena, peteropretinčasta, a u svakom se pretincu nalazi čak 22–24 sjemena zametka, poredana u dva reda. Vrat tučka dug je gotovo koliko i sama plodnica, a završava spljoštenom kuglastom njuškom.<ref name="Archive "/> Plod je jedna od najupečatljivijih osobina roda. Velik je i jajast, približno 10–11 × 8–9 cm, s tankom vanjskom korom gusto prošaranom uljnim žlijezdama, ispod koje se nalazi tvrd, gotovo drvenast mezokarp. Unutrašnjost je peteropretinčasta. Mjehurići pulpe nisu nalik sočnim mjehurićima pravih agruma: široko su pričvršćeni, cilindrični do batinasti, debelih poluprozirnih stijenki i vjerojatno ispunjeni sluzi. Brojne velike sjemenke uronjene su u sluzavu masu; duge su oko 22–27 mm, imaju tanku papirastu sjemenu lupinu i samo jedan zametak. Swingle je upravo neobičnu unutarnju građu ploda smatrao jednim od glavnih razloga za izdvajanje biljke iz roda Citrus.<ref name="Archive "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste u primarnim i sekundarnim tropskim šumama, na padinama i hrptovima te uz obale potoka. NParks navodi prirodni areal na Sumatri, Malajskom poluotoku i u Sarawaku, dok Kew danas navodi samo Malaju i Borneo. Zanimljivo je da je Swingle još 1939. proučavao plodonosni materijal iz Asahana u sjevernoj Sumatri, uz napomenu da se današnji Kewov popis razlikuje.<ref name="Flora ">[https://www.nparks.gov.sg/florafaunaweb/flora/6/9/6999 Flora & Fauna Web], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Ostalo == 2023. Ispitivani su heksanski, metanolni i kloroformski ekstrakti kore, sjemenki, ploda, pulpe i listova protiv više ljudskih patogenih bakterija. Kod B. malaccensis kloroformski ekstrakt ploda dao je najveću zonu inhibicije protiv meticilin-rezistentnog ''Staphylococcus aureus'' (MRSA), oko 13 mm. Rezultati su laboratorijski i ne znače dokazanu terapijsku djelotvornost biljke.<ref name=" Cihan University-Erbil Repository ">[https://eprints.cihanuniversity.edu.iq/id/eprint/4008/ Antibacterial and Antibiotic Potentiating Capabilities of Extracts Isolated from Burkillanthus malaccensis], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Još zanimljiviji rad iz 2022. pokazao je da metanolni ekstrakt kore inhibira rast ''[[Staphylococcus aureus|S. aureus]]'', ''[[Escherichia coli]]'' i ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'', dok je kloroformski ekstrakt endokarpa pojačavao djelovanje imipenema protiv rezistentnog ''[[Acinetobacter baumannii]]''. Iz biljke su pritom izolirana dva spoja, werneria chromene i dihydroxyacidissimol. Daljnji antivirusni dio tog rada bio je računalno modeliranje vezanja spojeva za proteine SARS-CoV-2, pa ga ne treba predstavljati kao dokaz antivirusnog djelovanja u živom organizmu.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/360826889_Isolation_and_Characterization_of_Werneria_Chromene_and_Dihydroxyacidissimol_from_Burkillanthus_malaccensis_Ridl_Isolation and Characterization of Werneria Chromene and Dihydroxyacidissimol from Burkillanthus malaccensis (Ridl.) Swingle], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 1: 359 (1922) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 95crndce34ncvog2tpb6jbg20x4nlk2 7578406 7578405 2026-08-16T09:59:17Z Zeljko 1196 /* Ostalo */ 7578406 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Burkillanthus'' | slika = Burkillanthus malaccensis.jpg | slika_opis = ''B. malaccensis'' | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Burkillanthus''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''B. malaccensis'' | dvoimeno = ''Burkillanthus malaccensis'' | dvoimeno_autorstvo = (Ridl.) Swingle }} '''''Burkillanthus''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Jedina prihvaćena vrsta je ''Burkillanthus malaccensis'' ''(Ridl.) Swingle'', koju je Ridley prvotno opisao [[1922.]] kao ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> Swingle je ime roda najavio 1938. bez opisa, a valjano ga opisao 1939. u Journal of the Arnold Arboretum 20: 255; novu kombinaciju B. malaccensis objavio je na str. 257. Kew danas prihvaća rod i vrstu, a Citrus malaccensis navodi kao jedini sinonim vrste.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35628-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Rod je Swingle nazvao u čast britanskog botaničara [[Isaac Henry Burkill|Isaaca Henryja Burkilla]] (1870.–1965.), nekadašnjeg ravnatelja Singapurskog botaničkog vrta. Swingle posebno ističe Burkillovo veliko poznavanje biljaka [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]] i njegovo djelo Dictionary of the Economic Products of the Malay Peninsula, kao i ranije bilješke koje je Burkill objavio upravo o ovoj neobičnoj biljci. Epitet malaccensis odnosi se na [[Malacca|Malaccu]] (Malaku), gdje su prikupljeni prvi poznati primjerci.<ref name="Archive "/> Od narodnih naziva NParks navodi limau hantu, rumutuat i engleski Malay ghost-lime; sam Swingle bilježi limau hantu te sumatranski naziv djeroek oetan.<ref name="Flora "/> == Opis == Biljka je zimzeleno stablo visoko približno 14–15 m, sive do sivosmeđe kore. Grančice su gole i valjkaste, a deblo i grane mogu nositi snažne, ravne pazušne trnove, pojedinačne ili u paru; starije plodonosne grane katkad su bez trnova. Listovi su neobično promjenjivi, jednolisni, dvolisni ili trolisni, pri čemu prevladavaju jednolisni i dvolisni. Peteljke su zglobno spojene s liskama, pri osnovi zadebljale te usko okriljene ili samo obrubljene. Liske su široko lancetaste do eliptično-lancetaste, tanke ali pomalo kožaste, s 12–18 parova izrazitih gotovo usporednih bočnih žila. Završna liska može doseći oko 27 × 11,5 cm, dok su bočne znatno manje.<ref name="Archive ">[https://archive.org/stream/biostor-176762/biostor-176762_djvu.txt Clymenia and Burkillanthus, New Genera Also Three New Species of Pleiospermium (Rutaceae—Aurantioideae)], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Cvjetovi su dvospolni i razmjerno veliki, promjera oko 5–6 cm, skupljeni po jedan do četiri u pazušcima listova. Čaška ima pet gotovo do osnove slobodnih, lancetastih lapova s velikim uljnim žlijezdama. Latica je pet, usko lopatičaste su i duge oko 20–25 mm. Prašnika je 10, s dugim slobodnim nitima. Plodnica je izdužena, peteropretinčasta, a u svakom se pretincu nalazi čak 22–24 sjemena zametka, poredana u dva reda. Vrat tučka dug je gotovo koliko i sama plodnica, a završava spljoštenom kuglastom njuškom.<ref name="Archive "/> Plod je jedna od najupečatljivijih osobina roda. Velik je i jajast, približno 10–11 × 8–9 cm, s tankom vanjskom korom gusto prošaranom uljnim žlijezdama, ispod koje se nalazi tvrd, gotovo drvenast mezokarp. Unutrašnjost je peteropretinčasta. Mjehurići pulpe nisu nalik sočnim mjehurićima pravih agruma: široko su pričvršćeni, cilindrični do batinasti, debelih poluprozirnih stijenki i vjerojatno ispunjeni sluzi. Brojne velike sjemenke uronjene su u sluzavu masu; duge su oko 22–27 mm, imaju tanku papirastu sjemenu lupinu i samo jedan zametak. Swingle je upravo neobičnu unutarnju građu ploda smatrao jednim od glavnih razloga za izdvajanje biljke iz roda Citrus.<ref name="Archive "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste u primarnim i sekundarnim tropskim šumama, na padinama i hrptovima te uz obale potoka. NParks navodi prirodni areal na Sumatri, Malajskom poluotoku i u Sarawaku, dok Kew danas navodi samo Malaju i Borneo. Zanimljivo je da je Swingle još 1939. proučavao plodonosni materijal iz Asahana u sjevernoj Sumatri, uz napomenu da se današnji Kewov popis razlikuje.<ref name="Flora ">[https://www.nparks.gov.sg/florafaunaweb/flora/6/9/6999 Flora & Fauna Web], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Ostalo == 2023. Ispitivani su heksanski, metanolni i kloroformski ekstrakti kore, sjemenki, ploda, pulpe i listova protiv više ljudskih patogenih bakterija. Kod B. malaccensis kloroformski ekstrakt ploda dao je najveću zonu inhibicije protiv meticilin-rezistentnog ''Staphylococcus aureus'' (MRSA), oko 13 mm. Rezultati su laboratorijski i ne znače dokazanu terapijsku djelotvornost biljke.<ref name=" Cihan University-Erbil Repository ">[https://eprints.cihanuniversity.edu.iq/id/eprint/4008/ Antibacterial and Antibiotic Potentiating Capabilities of Extracts Isolated from Burkillanthus malaccensis], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> U radu iz 2022. pokazao je da metanolni ekstrakt kore inhibira rast ''[[Staphylococcus aureus|S. aureus]]'', ''[[Escherichia coli]]'' i ''[[Pseudomonas aeruginosa]]'', dok je kloroformski ekstrakt endokarpa pojačavao djelovanje imipenema protiv rezistentnog ''[[Acinetobacter baumannii]]''. Iz biljke su pritom izolirana dva spoja, werneria chromene i dihydroxyacidissimol. Daljnji antivirusni dio tog rada bio je računalno modeliranje vezanja spojeva za proteine SARS-CoV-2, pa ga ne treba predstavljati kao dokaz antivirusnog djelovanja u živom organizmu.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/360826889_Isolation_and_Characterization_of_Werneria_Chromene_and_Dihydroxyacidissimol_from_Burkillanthus_malaccensis_Ridl_Isolation and Characterization of Werneria Chromene and Dihydroxyacidissimol from Burkillanthus malaccensis (Ridl.) Swingle], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus malaccensis'' <small>Ridl.</small> in Fl. Malay Penins. 1: 359 (1922) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] njbsj8ixvi2w0gjmj2vn5sm95f8idty 0 817008 7578399 2026-08-16T09:48:17Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Burkillanthus malaccensis]] na [[Burkillanthus]] preko preusmjeravanja 7578399 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Burkillanthus]] jcj6ma873m3j7zpjjket1nl7x8pa54f 3 817009 7578408 2026-08-16T10:02:45Z Maestro Ivanković 73870 Dobrodošlica 7578408 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Jonatan Melik Kurinčič''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Jonatan Melik Kurinčič]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Jonatan Melik Kurinčič]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 12:02, 16. kolovoza 2026. (CEST) bwc36tv8bpeezdni6hb1x9z4v7bfvqg 7578427 7578408 2026-08-16T10:37:46Z Jonatan Melik Kurinčič 362830 /* */ Odgovor 7578427 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Jonatan Melik Kurinčič''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Jonatan Melik Kurinčič]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Jonatan Melik Kurinčič]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 12:02, 16. kolovoza 2026. (CEST) :Hvala! [[Suradnik:Jonatan Melik Kurinčič|Jonatan Melik Kurinčič]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jonatan Melik Kurinčič|razgovor]])</small> 12:37, 16. kolovoza 2026. (CEST) 3zz2x7uqy9p7iwneky5mgtjbf0d2hz4 0 817010 7578425 2026-08-16T10:31:34Z Fraxinus 3144 Fraxinus premješta stranicu [[Veliki požar Omiške općine]] na [[Požar kod Omiša 2026.]] 7578425 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Požar kod Omiša 2026.]] lmz0bifmawoifftttvokl7pe2jvpss2 0 817011 7578450 2026-08-16T11:36:34Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Feroniella'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Feroniella''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''F. lucida'' | dvoimeno...«. 7578450 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Feroniella'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Feroniella''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''F. lucida'' | dvoimeno = ''Feroniella lucida'' | dvoimeno_autorstvo = (Scheff.) Swingle }} '''''Feroniella''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Swingle ga je objavio u 59. svesku Bulletin de la Société botanique de France, na str. 774; svezak nosi godinu 1912., ali je objavljen 1913. Rod je prvotno utemeljio na novoj indokineskoj vrsti F. oblata, koja je danas uključena u F. lucida. Jedina prihvaćena vrsta prirodno raste u [[Kambodža|Kambodži]], [[Laos]]u, [[Tajland]]u, [[Vijetnam]]u i na [[Java (otok)|Javi]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35734-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> <ref name="BHL ">[https://www.biodiversitylibrary.org/browse/year/1900/1924/title?bpg=142&ppg=91&psize=250&utm#/titles BHL], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime ''Feroniella'' deminutiv je imena ''[[Feronia]]'' — doslovno „mala Feronia” — i upućuje na sličnost s tim srodnim rodom. Swingle ih je razlikovao ponajprije prema građi prašnika, sjemenki i tvrde ovojnice ploda. U ''Feroniella'' [[prašnik]]a je približno četiri puta više nego latica, imaju posebne bazalne privjeske, a tvrda ljuska ploda izgrađena je od radijalno raspoređenih klinastih elemenata. == Opis == ''Feroniella lucida'' je trnovito malo do srednje veliko [[stablo]], obično visoko oko 10–15 m, a prema nekim opisima može doseći 20–25 m. [[Deblo]] može imati 20–30 cm u promjeru, a [[Grana|grane]] su često naoružane brojnim dugim, tankim i vrlo oštrim trnovima. [[Listovi]] su neparno perasti; navodi se 3–11 sitnijih liski, a kod materijala koji je nekoć opisivan kao F. oblata najčešće 7–9.<ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Feroniella+lucida&utm Useful Tropical Plants], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su [[miris]]ni, bijeli do svijetložuti i mogu biti dvospolni ili funkcionalno muški. Vjenčić je najčešće peteročlan. Osobito je neobična građa plodnice: u mladom stadiju ima četiri do šest nepotpunih pretinaca, koji se ubrzo spajaju u jednu šupljinu s parijetalnim placentama i vrlo brojnim sjemenim zamecima. Ta je osobina među rutovkama izrazito rijetka i povezuje Feroniella s rodom Feronia. [[Plod]] je okruglast do spljošteno kuglast, približno 6–7 cm širok, s vrlo tvrdom, gotovo drvenastom vanjskom stijenkom debljine oko 7–10 mm. Unutrašnjost je jednopretinčasta i sadrži brojne [[sjeme]]nke uronjene u sluzavu pulpu. U starom opisu ''F. oblata'' tvrda ovojnica posebno je opisana kao sastavljena od klinastih ili prizmatičnih elemenata poredanih radijalno poput kamenova u svodu.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3510 Feroniella oblata], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je rasprostranjena u [[Indokina|Indokini]] i na Javi. Na Javi raste među ostalim u tikovim šumama na nadmorskim visinama ispod približno 400 m, uključujući mjesta na kojima se tlo povremeno snažno isuši. Terenski primjerak iz južnog Laosa zabilježen je na suhom crvenom tlu uz cestu, na punom suncu i svega 113 m nad morem. == Upotreba == Plodovi se skupljaju u prirodi, a biljka se povremeno uzgaja kao [[voćka]] u Kambodži i na Javi. Pulpa se koristi kao povrće, dok se perikarp navodi i u tradicionalnoj medicini. U [[Laos]]u se drvo stabljike tradicionalno koristi protiv [[Kašalj|kašlja]]. Zbog sitnih listova, gustog grananja i trnovitog izgleda vrsta je također omiljena za uzgoj kao bonsai. <ref name="Useful "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus lucida'' <small>(Scheff.) Mabb.</small> in Blumea 55: 73 (2010) * ''Feronia lucida'' <small>Scheff.</small> in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 31: 19 (1869) Heteroipski: * ''Feroniella oblata'' <small>Swingle</small> in Bull. Soc. Bot. France 59: 777 (1912 publ. 1913) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] no90lj8lekf853rhopjfw7ioftxsrx8 7578451 7578450 2026-08-16T11:36:51Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Feroniella]] na [[Feroniella lucida]] 7578450 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Feroniella'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Feroniella''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''F. lucida'' | dvoimeno = ''Feroniella lucida'' | dvoimeno_autorstvo = (Scheff.) Swingle }} '''''Feroniella''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Swingle ga je objavio u 59. svesku Bulletin de la Société botanique de France, na str. 774; svezak nosi godinu 1912., ali je objavljen 1913. Rod je prvotno utemeljio na novoj indokineskoj vrsti F. oblata, koja je danas uključena u F. lucida. Jedina prihvaćena vrsta prirodno raste u [[Kambodža|Kambodži]], [[Laos]]u, [[Tajland]]u, [[Vijetnam]]u i na [[Java (otok)|Javi]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35734-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> <ref name="BHL ">[https://www.biodiversitylibrary.org/browse/year/1900/1924/title?bpg=142&ppg=91&psize=250&utm#/titles BHL], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime ''Feroniella'' deminutiv je imena ''[[Feronia]]'' — doslovno „mala Feronia” — i upućuje na sličnost s tim srodnim rodom. Swingle ih je razlikovao ponajprije prema građi prašnika, sjemenki i tvrde ovojnice ploda. U ''Feroniella'' [[prašnik]]a je približno četiri puta više nego latica, imaju posebne bazalne privjeske, a tvrda ljuska ploda izgrađena je od radijalno raspoređenih klinastih elemenata. == Opis == ''Feroniella lucida'' je trnovito malo do srednje veliko [[stablo]], obično visoko oko 10–15 m, a prema nekim opisima može doseći 20–25 m. [[Deblo]] može imati 20–30 cm u promjeru, a [[Grana|grane]] su često naoružane brojnim dugim, tankim i vrlo oštrim trnovima. [[Listovi]] su neparno perasti; navodi se 3–11 sitnijih liski, a kod materijala koji je nekoć opisivan kao F. oblata najčešće 7–9.<ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Feroniella+lucida&utm Useful Tropical Plants], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su [[miris]]ni, bijeli do svijetložuti i mogu biti dvospolni ili funkcionalno muški. Vjenčić je najčešće peteročlan. Osobito je neobična građa plodnice: u mladom stadiju ima četiri do šest nepotpunih pretinaca, koji se ubrzo spajaju u jednu šupljinu s parijetalnim placentama i vrlo brojnim sjemenim zamecima. Ta je osobina među rutovkama izrazito rijetka i povezuje Feroniella s rodom Feronia. [[Plod]] je okruglast do spljošteno kuglast, približno 6–7 cm širok, s vrlo tvrdom, gotovo drvenastom vanjskom stijenkom debljine oko 7–10 mm. Unutrašnjost je jednopretinčasta i sadrži brojne [[sjeme]]nke uronjene u sluzavu pulpu. U starom opisu ''F. oblata'' tvrda ovojnica posebno je opisana kao sastavljena od klinastih ili prizmatičnih elemenata poredanih radijalno poput kamenova u svodu.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3510 Feroniella oblata], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je rasprostranjena u [[Indokina|Indokini]] i na Javi. Na Javi raste među ostalim u tikovim šumama na nadmorskim visinama ispod približno 400 m, uključujući mjesta na kojima se tlo povremeno snažno isuši. Terenski primjerak iz južnog Laosa zabilježen je na suhom crvenom tlu uz cestu, na punom suncu i svega 113 m nad morem. == Upotreba == Plodovi se skupljaju u prirodi, a biljka se povremeno uzgaja kao [[voćka]] u Kambodži i na Javi. Pulpa se koristi kao povrće, dok se perikarp navodi i u tradicionalnoj medicini. U [[Laos]]u se drvo stabljike tradicionalno koristi protiv [[Kašalj|kašlja]]. Zbog sitnih listova, gustog grananja i trnovitog izgleda vrsta je također omiljena za uzgoj kao bonsai. <ref name="Useful "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus lucida'' <small>(Scheff.) Mabb.</small> in Blumea 55: 73 (2010) * ''Feronia lucida'' <small>Scheff.</small> in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 31: 19 (1869) Heteroipski: * ''Feroniella oblata'' <small>Swingle</small> in Bull. Soc. Bot. France 59: 777 (1912 publ. 1913) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] no90lj8lekf853rhopjfw7ioftxsrx8 7578453 7578451 2026-08-16T11:37:16Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Feroniella lucida]] na [[Feroniella]] preko preusmjeravanja 7578450 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Feroniella'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Aurantioideae]] | genus = '''''Feroniella''''' | genus_autorstvo = Swingle | species = ''F. lucida'' | dvoimeno = ''Feroniella lucida'' | dvoimeno_autorstvo = (Scheff.) Swingle }} '''''Feroniella''''' monotipski je rod [[Rutovke|rutovki]] iz podporodice ''[[Aurantioideae]]''. Swingle ga je objavio u 59. svesku Bulletin de la Société botanique de France, na str. 774; svezak nosi godinu 1912., ali je objavljen 1913. Rod je prvotno utemeljio na novoj indokineskoj vrsti F. oblata, koja je danas uključena u F. lucida. Jedina prihvaćena vrsta prirodno raste u [[Kambodža|Kambodži]], [[Laos]]u, [[Tajland]]u, [[Vijetnam]]u i na [[Java (otok)|Javi]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35734-1 Kew], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> <ref name="BHL ">[https://www.biodiversitylibrary.org/browse/year/1900/1924/title?bpg=142&ppg=91&psize=250&utm#/titles BHL], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime ''Feroniella'' deminutiv je imena ''[[Feronia]]'' — doslovno „mala Feronia” — i upućuje na sličnost s tim srodnim rodom. Swingle ih je razlikovao ponajprije prema građi prašnika, sjemenki i tvrde ovojnice ploda. U ''Feroniella'' [[prašnik]]a je približno četiri puta više nego latica, imaju posebne bazalne privjeske, a tvrda ljuska ploda izgrađena je od radijalno raspoređenih klinastih elemenata. == Opis == ''Feroniella lucida'' je trnovito malo do srednje veliko [[stablo]], obično visoko oko 10–15 m, a prema nekim opisima može doseći 20–25 m. [[Deblo]] može imati 20–30 cm u promjeru, a [[Grana|grane]] su često naoružane brojnim dugim, tankim i vrlo oštrim trnovima. [[Listovi]] su neparno perasti; navodi se 3–11 sitnijih liski, a kod materijala koji je nekoć opisivan kao F. oblata najčešće 7–9.<ref name="Useful ">[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=Feroniella+lucida&utm Useful Tropical Plants], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su [[miris]]ni, bijeli do svijetložuti i mogu biti dvospolni ili funkcionalno muški. Vjenčić je najčešće peteročlan. Osobito je neobična građa plodnice: u mladom stadiju ima četiri do šest nepotpunih pretinaca, koji se ubrzo spajaju u jednu šupljinu s parijetalnim placentama i vrlo brojnim sjemenim zamecima. Ta je osobina među rutovkama izrazito rijetka i povezuje Feroniella s rodom Feronia. [[Plod]] je okruglast do spljošteno kuglast, približno 6–7 cm širok, s vrlo tvrdom, gotovo drvenastom vanjskom stijenkom debljine oko 7–10 mm. Unutrašnjost je jednopretinčasta i sadrži brojne [[sjeme]]nke uronjene u sluzavu pulpu. U starom opisu ''F. oblata'' tvrda ovojnica posebno je opisana kao sastavljena od klinastih ili prizmatičnih elemenata poredanih radijalno poput kamenova u svodu.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3510 Feroniella oblata], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta je rasprostranjena u [[Indokina|Indokini]] i na Javi. Na Javi raste među ostalim u tikovim šumama na nadmorskim visinama ispod približno 400 m, uključujući mjesta na kojima se tlo povremeno snažno isuši. Terenski primjerak iz južnog Laosa zabilježen je na suhom crvenom tlu uz cestu, na punom suncu i svega 113 m nad morem. == Upotreba == Plodovi se skupljaju u prirodi, a biljka se povremeno uzgaja kao [[voćka]] u Kambodži i na Javi. Pulpa se koristi kao povrće, dok se perikarp navodi i u tradicionalnoj medicini. U [[Laos]]u se drvo stabljike tradicionalno koristi protiv [[Kašalj|kašlja]]. Zbog sitnih listova, gustog grananja i trnovitog izgleda vrsta je također omiljena za uzgoj kao bonsai. <ref name="Useful "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Citrus lucida'' <small>(Scheff.) Mabb.</small> in Blumea 55: 73 (2010) * ''Feronia lucida'' <small>Scheff.</small> in Natuurk. Tijdschr. Ned.-Indië 31: 19 (1869) Heteroipski: * ''Feroniella oblata'' <small>Swingle</small> in Bull. Soc. Bot. France 59: 777 (1912 publ. 1913) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] no90lj8lekf853rhopjfw7ioftxsrx8 0 817013 7578454 2026-08-16T11:37:16Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Feroniella lucida]] na [[Feroniella]] preko preusmjeravanja 7578454 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Feroniella]] 2gagn5h9tki80rbyhc5x2m0xm7gvqre