Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.17 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 67 7592293 7492427 2026-09-01T19:46:46Z ~2026-47692-01 371279 /* Prema primjeru clanka Nikolu Tesle */ 7592293 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2009.}} {{redirect|Ban Jelačić}} {{Infookvir političar |ime = Josip Jelačić |slika = Ban-josip-jelacic.jpg |veličina = 300x300px |opis slike = Portret bana Josipa Jelačića. |datum rođenja = [[16. listopada]] [[1801.]] |datum smrti = [[20. svibnja]] [[1859.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Kraljevina Hrvatska]], [[Austrijsko Carstvo]] |mjesto rođenja = [[Petrovaradin]], [[Vojna krajina]], [[Habsburška Monarhija]], (danas [[Republika Srbija]]) |supruga = Sofija Jelačić (rođ. Stockau) |roditelji = [[Franjo Jelačić]]<br/>Anna Portner von Höflein |položaj = [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|Hrvatski ban]] |mandat_start = [[23. ožujka]] [[1848.]] |mandat_kraj = [[20. svibnja]] [[1859.]] |prethodnik = [[Franjo Haller]] |nasljednik = [[Ivan Coronini]] |slikastandarda = Ban standard.PNG |veličinastandarda = 100x100px }} '''Josip Jelačić Bužimski''' ([[Petrovaradin]], [[16. listopada]] [[1801.]] – [[Zagreb]], [[20. svibnja]] [[1859.]]) bio je [[general]] i [[ban]] hrvatski, dalmatinski i slavonski od [[1848.]] do [[1859.]] godine, član plemićke obitelji [[Jelačići (plemstvo)|Jelačić]], te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19. stoljeću, tako i u cijeloj povijesti [[Hrvati|Hrvata]]. Ukinuo je [[kmetstvo]] i sazvao prve izbore za [[Hrvatski sabor]]. Kao vojskovođa pobijedio je u nizu bitaka protiv ustanika u [[Habsburg|Habsburškoj Monarhiji]] za vrijeme [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|Revolucije u Ugarskoj 1848.]] godine. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak. == Mladost == [[Datoteka:The birth house of ban Josip Jelačić, Petrovaradin, Serbia.jpg|mini|lijevo|250px|Rodna kuća bana Josipa Jelačića u [[Petrovaradin|Petrovaradinu]].]] Josip Jelačić rođen je 1801. godine u gradu [[Petrovaradin]]u (danas dio [[Novi Sad|Novog Sada]]), u [[Srijem]]u (tada dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], danas u [[Srbija|Srbiji]]), gdje je njegov otac [[Franjo Jelačić|Franjo]], podmaršal austrijske vojske, bio zapovjednik slavonske [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Majka mu je bila Ana, djevojačkog prezimena Portner. Na dan rođenja [[16. listopada]] već je kršten u [[Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu|župnoj crkvi sv. Jurja]] u [[Petrovaradin]]u. Prošlost roda Jelačića tijesno je povezana s poviješću hrvatskoga naroda. Podrijetlom su bili iz [[Lika|Like]] i Josip Jelačić je često isticao svoje ličko podrijetlo. Četiri stoljeća pripadnici toga roda bijahu ratnici, istaknuti krajiški časnici, visoki vojni zapovjednici, državnici, [[svećenik|svećenici]], prosvjetitelji, dobrotvori i pisci. Josip Jelačić s osam godina započinje svoje školovanje u [[beč]]kom [[Theresianum|Therezianumu]], najelitnijoj plemićkoj [[škola|školi]] svoga doba, gdje se sinovi plemića i velikaša odgajaju za administrativnu, vojnu službu u [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Carstvu]]. Od [[1819.]] godine, kada kao odličan diplomant napušta Therezianum, barun Jelačić vrtoglavo započinje uspon u činovima, častima i podvizima, ne samo u korist carstva kojem je služio, nego najprije svog hrvatskog naroda, njegovog interesa i promjene njegovog položaja. == Vojnička služba == Vojničko službovanje započinje u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]] kao potporučnik u Trećoj konjaničkoj pukovniji, kojom zapovijeda [[barun]] [[Vinko Knežević]], ujak njegove majke Ane. Zatim služi u Beču, Galiciji, [[Ogulin]]u, [[Drežnik]]u, [[Italija|Italiji]], opet u Ogulinu (često posjećuje u [[Zagreb]]u majku i prijatelje narodnjake koji se postavljaju na čelo hrvatskoga narodnog pokreta u borbi protiv mađarizacije), [[Zadar|Zadru]] (često putuje po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Crna Gora (1516. – 1852.)|Crnoj Gori]], te prati po [[Velebit]]u poznatoga botaničara saskoga kralja Fridrika Augusta), [[Glina (grad)|Glini]] i u skladu s tim napreduje u činovima. Pisma pretpostavljenih mu, navode da govori i piše [[njemački jezik|njemački]], [[hrvatski jezik|hrvatski]], [[francuski jezik|francuski]] i [[mađarski jezik|mađarski]] i prilično dobro [[talijanski jezik|talijanski]] i [[latinski jezik|latinski]] jezik, da je upućen u vojničke znanosti i da teži višoj naobrazbi, da je dobar mačevalac, izvrstan strijelac i izvanredan jahač, strateg, organizator, vojskovođa, da je spretan, radin, uslužan, blag, pravedan, brižan, šaljiv i vesele naravi. U predasima vojnih pohoda piše pjesme od kojih su neke toliko popularne da se pjevaju kao [[koračnice]] u Habsburškoj monarhiji, a i velik broj ih je spjevan njemu u čast. Prvu zbirku pjesama pod naslovom ''Eine Stunde der Erinnerung'' (Trenutak uspomene) objavljuje u Zagrebu [[1825.]] godine na njemačkom jeziku. U Ogulinu u salonu svog pukovnika Schneckela širi [[Ilirski pokret|narodnjačke ideje]] među časnicima i graničarima i često pjeva najpoznatije hrvatske budnice i prati se na [[glasovir]]u. Kao zapovjednik banske pukovnije u Glini, često ratuje s [[Turci]]ma, a s nekima i prijateljuje. Od Mahmud-bega Bašića iz [[Bihać]]a dobiva na dar rasnog konja bijelca (na tom konju ide na bansko ustoličenje i poslije na [[Kraljevina Ugarska|Ugarsku]]). == Banska čast == Kralj [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I./V. Habsburgovac]] imenuje ga [[23. ožujka]] [[1848.]] godine u Beču hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom i unapređuje u čin [[General bojnik|generalmajora]] i zapovjednika obiju banskih pukovnija, glinske i petrinjske, a Jelačić [[8. travnja]] [[1848.]] godine u Beču polaže bansku prisegu i biva imenovan feldmaršallajtnantom (podmaršalom) i vojničkim zapovjednikom u banskoj i krajiškoj Hrvatskoj, te biva svečano ustoličen [[5. lipnja]] [[1848.]] godine u [[Zagreb]]u.<ref>Ivan Ružić, [https://web.archive.org/web/20070826215530/http://www.mgz.hr/hr/fs-files/28.html Ban Josip Jelačić], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Svečanost njegova ustoličenja prati svečanost otvaranja [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatskog sabora]] [[6. lipnja]], prvoga hrvatskog građanskog Sabora na osnovi izbornog reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma, s ukupno 191 zastupnikom, kojem prethode skupštine s preko nekoliko stotina predstavnika hrvatskog naroda održane [[17. ožujka|17.]], [[22. ožujka|22.]] i [[25. ožujka]] [[1848.]] godine u Zagrebu s donesenim narodnim programom – ''„[[Zahtijevanja naroda]] u 30 točaka, koje poklonstvena deputacija, do četiri stotine osoba, obučeni u narodnom odijelu, u surke, bijele ili modre hlače, s kalpakom ili crven-kapom i sabljama, jedini nacionalgardisti i varaždinski grenadiri u svojim uniformama, a svećenici u svom odijelu”'' – odnosi u [[Beč]] kralju Ferdinandu V. koji obećava potvrđenje tih Zahtjeva. == 1848. godina== [[Datoteka:Progas o ukinuću kmetstva.jpg|mini|250px|Proglas o ukinuću kmetstva.]] [[Datoteka:Flag of Croatia (Josip Jelačić).JPG|mini|250px|Instalacijska zastava bana Jelačića, prva je [[Hrvatska zastava#Povijesne hrvatske zastave|hrvatska trobojnica]], koja je u sljedećim godinama, masovno korištena i prihvaćena kao nacionalna i državna zastava.]] [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|250px|[[Hrvatski sabor 1848.]] godine.]] Ban Jelačić [[25. travnja]] [[1848.]] godine proglašava ukidanje [[kmet]]stva. Zapravo, Jelačić samo potvrđuje da je kmetstvo ukinuto (''„akoprem je već u kraljevinah Hàrvatskoj i Slavonii proglašeno…”'') i da nema obveze tlake i daća, što se često nametalo, iako je kmetstvo ukinuo još [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]]. Zbog tog proglasa je Jelačić postao omiljen na selu. Dana [[28. travnja]] [[1848.]] godine izdaje se [[Hrvatski forint]],<ref>[https://web.archive.org/web/20150508111707/http://www.moljac.hr/biografije/jelacic.htm Josip Jelačić 1801.–1859.], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> a [[9. lipnja]] [[1848.]] godine [[Hrvatski sabor]] u 18. točaka određuje odnos Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije prema [[Ugarska|Ugarskoj]], ustrojenje [[bansko vijeće|Banskog vijeća]] – hrvatske vlade, korištenje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] kao službenog jezika, što dovodi da mađarskim nastojanjima kralj [[Ferdinand V.]] manifestom od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine lišava bana Jelačića svih služba i časti. Taj manifest ne bijaše objavljen i za njega ban Jelačić nije znao kad je [[19. lipnja]] [[1848.]] godine predavao kralju Ferdinandu V. „reprezentaciju” u kojoj Hrvatski sabor zahtijeva „[[austroslavizam|uređenje Austrije kao federacije ravnopravnih naroda]]” i da u Hrvatskoj Trojednici bude obnovljena [[ban]]ska vlast od [[Drava|Drave]] do [[Jadransko more|mora]], slijedom koje kralj postavlja nadvojvodu Ivana za posrednika između Trojedne Kraljevine i Ugarske. Za [[manifest]] se doznaje [[20. lipnja]] [[1848.]] godine, te se na izvanrednoj sjednici Sabora [[21. lipnja]] [[1848.]] godine donose zaključci da se sav narod digne na oružje i pozove natrag {{Broj|35000}} graničara iz [[Italija|Italije]], a na prijedlog zastupnika [[Andrija Črni|Andrije Črnog]] [[23. lipnja]] [[1848.]] godine trg Harmice proziva se [[Trg bana Josipa Jelačića|Trgom bana Josipa Jelačića]]. Ban Jelačić iz [[Celovec|Celovca]], gdje je zastao na putu u [[Zagreb]], pismom smiruje stanje. Hrvatski sabor [[29. lipnja]] [[1848.]] godine zalaganjem bana Jelačića prihvaća posredovanje nadvojvode Ivana i traži opoziv manifesta. Na zasjedanju [[1. srpnja]] [[1848.]] godine Sabor raspravlja o pismu nadvojvode Ivana kojim se ban Jelačić poziva u [[Beč]] na pregovore i upućuje kralju zahtjev u 11 točaka. To sve dovodi do mađarskih prijetnja ratom i u Hrvatskom saboru [[4. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić dobiva novac i dragocjenosti prisutnih, i kasnije drugih domoljuba, za opremanje vojske za otpor mađarskoj provali. Narodni zastupnici [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] [[6. srpnja]] [[1848.]] godine upućuju proglas narodu u kojem upozoravaju na sve okolnosti u vezi s pregovorima s [[Mađari]]ma. Da bi oslabio utjecaj mađarskih agenata po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u ban Jelačić odlazi u posjet na 12 dana u te krajeva (u [[Ilok]]u na skupštini Srijemske županije drži govor koji oslikava njegov odnos prema rodnom kraju). Na proputovanju, [[11. srpnja]] 1848. godine u [[Križevci]]ma, gdje se kratko zadržao, čuvala ga je [[Križevačka djevojačka straža]].<ref>():[http://www.krizevci.hr/arhiva/index.php?option=com_content&view=article&id=2422&Itemid=150 Djevojačka straža], Grad Križevci, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>[https://magazin.hrt.hr/321877/krizevacka-djevojacka-straza Križevačka djevojačka straža], [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], 15. veljače 2016., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Dana [[29. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić u Beču vodi pregovore s predsjednikom ugarske vlade Batthyanyjem na kojima ne postiže prihvaćanje hrvatskih zahtjeva. Pregovori Batthyanyja i Jelačića završavaju kratkom objavom rata riječima: {{Citat4|2=Batthyany: ''Vidimo se na Dravi.'' Jelačić: ''Nema potrebe da se umarate. Vidimo se na Dunavu.''<ref>[http://books.google.com/books?id=tJEms6ZbGEMC&pg=PA126&dq=Hungary+Croatia&lr=&as_drrb_is=q&as_minm_is=0&as_miny_is=&as_maxm_is=0&as_maxy_is=&as_brr=3&hl=hr&cd=53#v=onepage&q=Hungary%20Croatia&f=false Victor Tissot: Unknown Hungary, Svezak 1]</ref>}} [[Datoteka:Prijelaz vojske 1848.jpg|mini|250px|Prijelaz banske vojske preko Drave, 1848.]] [[Slika:Jellasics harcosai kozott.jpg|mini|250px|Ban Jelačić među svojim vojnicima prije bitke kod Schwechata, 1848.]] [[Slika:Jellasics tamadasa EN.jpg|mini|250px|Jelačićev pohod na Mađarsku.]] Dana [[6. rujna]] [[1848.]] godine banu Jelačiću stiže pismo kralja Ferdinanda V. kojim opoziva manifest o smjenjivanju bana Jelačića od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine. Aktivnosti Mađara na destabilizaciji Trojedne Kraljevine i njihova oružana aktivnost nad pučanstvom, rezultiraju [[11. rujna]] [[1848.]] godine prelaskom hrvatske vojske pod carskim barjakom preko rijeke Drave preko mosta kraj [[Varaždin]]a ({{Broj|52000}} vojnika) i u Slavoniji ({{Broj|10000}} vojnika). U [[Pešta|Pešti]] [[28. rujna]] [[1848.]] godine dolazi do otvorene pobune protiv kraljevskog dvora i ubojstva grofa Lamberga, imenovanog u drugoj polovici rujna kraljevskim povjerenikom i vrhovnim zapovjednikom sve vojske u Ugarskoj, pa i Jelačićeve, pa hrvatska vojska po zapovijedi vojnog ministra Latoura kreće na sjeverozapad u smjeru austrijske granice gdje su joj se trebale pridružiti carsko-kraljevske čete u zapadnim krajevima Ugarske, u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]]. Dana [[3. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. imenuje bana Jelačića guvernerom i vrhovnim zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske u Ugarskoj. U Beču [[6. listopada]] [[1848.]] godine izbija [[revolucija]] kojoj cilj bijaše stvaranje velike jedinstvene [[Njemačka|Njemačke]] pod utjecajem Svenjemačkog parlamenta u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]], a bijaše povezana s političkom djelatnošću Mađara u Ugarskoj i inicirana na njihov poticaj da bi carsko-kraljevske čete odvojili od bana Jelačića. Ban Jelačić [[7. listopada]] [[1848.]] godine uvečer dobiva vijest o izbijanju revolucije u Beču, o ubojstvu ministra rata Latoura i bijegu kralja Ferdinanda V. i odmah mijenja odluku da ide na Peštu i kreće na Beč kojeg opkoljuje sa {{Broj|60000}} ljudi (do [[20. listopada]] [[1848.]] godine s carskim četama iz Češke i drugih krajeva Austrije taj broj se penje na {{Broj|80000}} ljudi). [[16. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. na zagovor njemačkih konzervativnih građanskih krugova promiče [[knez Windischgraetz|kneza Windischgraetza]], vrhovnog zapovjednika u Češkoj, u čin feldmaršala i imenuje zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske, osim one koja se nalazila u Italiji pod zapovjedništvom maršala Radetzkoga. Mađari dolaze revolucionarima u Beču u pomoć s {{Broj|33000}} vojnika, te [[28. listopada|28.]], [[29. listopada|29.]] i [[30. listopada]] [[1848.]] godine vodi se bitka između bana Jelačića i Mađara. Dana [[31. listopada]] [[1848.]] godine u Beču prestaju sukobi. Banu Jelačiću [[2. studenoga]] [[1848.]] godine priređen je svečani doček u Beču. Dana [[10. studenoga]] [[1848.]] godine ruski car [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] odlikuje ga [[Orden sv. Andrije|Ordenom sv. Andrije]] i imenuje vitezom Reda sv. Vladimira I. stupnja, a [[24. studenoga]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. iz Olomouca u [[Moravska|Moravskoj]] dodjeljuje mu križ [[austrijsko carsko Leopoldovo odličje|Leopoldova reda]] I. stupnja. Slična priznanja prima i iz [[Kraljevina Saska|Saske]] i Berlina. Dobiva Spomenicu bečkog dvora i spomen-medalju u [[bronca|bronci]] kojoj se tekst na naličju ''„Za kralja, zakon i jednakopravnost narodima”'', mijenja u ''„Za Austriju, zakon, slobodu i jednakopravnost”'' na intervenciju bečkog dvora. Dana [[17. studenoga]] [[1848.]] godine [[Crnogorski vladari|crnogorski vladar]] [[Petar II. Petrović Njegoš]] bio je u vezi s banom Jelačićem i nudio mu je, preko Jelačićevoga guvernera [[Dalmacija|Dalmacije]], vojnu pomoć od 2000 Crnogoraca. U pismu od [[17. studenoga]] Njegoš guverneru Dalmacije piše: {{Citat4|lijevo|Istina je da su Crnogorci spremni da budu u pomoći svojoj braći Hrvatima, jedno po jedinoplemenosti, a drugo po njihovoj prirođenoj naklonosti vojničke trudove snositi.<ref name="Guverneru-Dalmacije">{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/pismo_njegosa_hrvatima.htm Njegoševo pismo guverneru Dalmacije 1848. g.], montenegrina.net, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref name="Johanu-fon-Turskom">{{cg oznaka}} [http://www.montenegro.org.au/njegosevo_pismo.html Pismo Njegoša dalmatinskom guverneru Johanu fon Turskom], montenegro.org.au, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref>}} Pod zapovjedništvom kneza Windischgraetza [[16. prosinca]] [[1848.]] godine pokrenuta je vojna na Ugarsku. Vojska bijaše podijeljena na tri zbora, a prvim je zapovijedao ban Jelačić s kojim je ušao u [[Budim]] i [[Pešta|Peštu]] [[5. siječnja]] [[1849.]] godine. Novi vladar, car i kralj [[Franjo Josip I.]], imenuje bana Jelačića [[2. prosinca]] [[1848.]] godine gubernatorom [[Rijeka|Rijeke]] s pripadajućom zemljom, te civilnim i vojnim [[namjesnik Dalmacije|gubernatorom Dalmacije]] čime se većina hrvatskih povijesnih i etničkih područja ujedinjuje pod upravom jedne osobe, bana Jelačića. Ban Jelačić, feldmaršal Windisch-Grätz te feldmaršal grof [[Josef Radetzky|Radetzky]] su bili junaci koji su spasili staru Habsburšku Monarhiju: Radetzky je ugušio revoluciju u Italiji, Jelačić u Kraljevini Ugarskoj i [[Beč|Beču]], a Windisch-Grätz u [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češkoj]].<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/zasto-karl-marx-i-komunisti-nisu-voljeli-bana-josipa-jelacica-70012 Dnevno.hr] Na današnji dan – Zašto Karl Marx i komunisti nisu voljeli bana Josipa Jelačića, 30. listopada 2012., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Taj je slavni trojac bio takva ugleda među vojskom u Habsburškoj Monarhiji da su vojnici na svoje mačeve davali urezati WIR (pokratu za '''W'''indisch-Grätz, '''I'''ellachich, '''R'''adetzky), a koja je na njemačkom značila „mi”.<ref name="dnevno" /> Josip Jelačić jedan je od hrvatskih pionira emancipacije Židova u Hrvatskoj, uz [[Bogoslav Šulek|Bogoslava Šuleka]], ''[[Narodne novine]]'' i ine. Ban Jelačić nije zaboravio potporu hrvatske [[Židovi u Hrvatskoj|židovske zajednice]] za revolucionarnih kretanja [[1848.]]/[[1849.]] Bio je članom njihova Društva čovječnosti (''Humanitätsvereina'') koje je osnovao Židov Jacques Epstein.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 79.</ref> Osobno je intervenirao u korist Židova kad su u nekim mjestima u Hrvatskoj izbili protužidovski ispadi zbog pristajanja dijela mjesne židovske zajednice uz [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|mađarsku revoluciju]]. Zbog držanja Židova u Mađarskoj koji su stali uz mađarsku revoluciju, a poslije su još i proglašeni krivcima za revoluciju, svi protužidovski ispadi imali su korijene u hrvatsko-mađarskim razmiricama, odnosno u [[Velika Mađarska|velikomađarskim idejama]] i netoleranciji prema Hrvatskoj koju su iskazali mađarski revolucionari ([[Lajos Kossuth]] i drugi). Za sprječavanje progona hrvatskih Židova proglasio je Jelačić [[prijeki sud]], te izdao proglas u kojem je rekao ''„da nas sve bez razlike vjere mora ujediniti sloga i bratimstvo”''.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 81.</ref> == 1849. godina == [[Datoteka:Jelačićeva Hrvatska.gif|mini|250px|Na karti su različitim bojama prikazana područja, kojim je upravljao Josip Jelačić. Po prvi put nakon nekoliko stoljeća, ujedinjene su hrvatske povijesne zemlje u Monarhiji.]] U [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]] [[4. ožujka]] [[1849.]] godine donosi se oktroirani (nametnuti) ustav, koji se u Hrvatskoj proglašava temeljnim državnim zakonom [[6. rujna]] [[1849.]] godine. Ukida se sve što je postignuto u [[1848.]] godini, ukida se [[sloboda tiska]], zabranjuje svaki politički život, organizira oružništvo i policijski nazor. Naporima bana Jelačića na očuvanju hrvatske autonomije, potkraj [[1849.]] godine [[Međimurje]] se priključuje Hrvatskoj, [[hrvatski jezik]] postaje službeni jezik, a u dopisivanju sa središnjim organima službeni je [[njemački jezik]]. Za ratne zasluge ban Jelačić imenovan je [[13. ožujka]] [[1849.]] godine generalom topništva i vrhovnim zapovjednikom Južne armije u jugoistočnom području Monarhije koja ima {{Broj|72000}} vojnika. Nakon devet mjeseci izbivanja iz Hrvatske, [[26. travnja]] [[1849.]] godine ban Jelačić vraća se u [[Osijek]] i nastavlja s oslobađanjem od Mađara zaposjednutih područja. Dekretom od [[5. veljače]] [[1851.]] godine imenovan je vlasnikom nove erdeljske infanterijske pukovnije. Počasnim građaninom Pešte ban Jelačić proglašava se [[1849.]] godine, počasnim građaninom Beča [[4. rujna]] [[1849.]] godine, [[Požun]]a [[21. rujna]] [[1849.]] godine i [[Oedenburg]]a [[2. listopada]] [[1849.]] godine. Ban Josip Jelačić nazoči dvanaest ministarskih konferencija i na dvanaestoj se oprašta od ministara jer se njihov rad protivi njegovim uvjerenjima i njegovoj savjesti. == Društveno djelovanje == [[Datoteka:Ban Jelacic.jpg|mini|376x376px|[[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|Spomenik banu Jelačiću]] [[Anton Dominik Fernkorn|Antona Dominika Fernkorna]] iz [[1866.]] godine.]] Prije polaska na vojnu službu, u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] osniva Zavod bana Jelačića za nemoćne vojnike, a poslije rata na njegov prijedlog [[17. prosinca]] [[1849.]] godine osniva se Ozljeđenička zaklada za Trojednu Kraljevinu i Vojvodinu. Bansko vijeće utemeljuje Zakladu Jelačića bana u Zagrebu za nemoćne vojnike i njihove obitelji i ban Jelačić u fond te zaklade daje sve prihode od svog pjesničkog djela ''Eine Stunde der Erinnerung''. Njegovim zalaganjem [[1850.]] godine osniva se [[Društvo za povjestnicu jugoslavensku]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivanu Kukuljeviću Sakcinskome]] omogućuje se istraživački rad arhivske građe u [[Dubrovnik]]u, značajne za [[Povijest Hrvatske|hrvatsku povijest]], te vladarevim patentom [[7. rujna]] [[1850.]] godine Zagreb biva spojen u jedinstvenu općinu i time se postavlja temelj modernoga grada Zagreba. Smatrajući seljačke zadruge velikom blagodati seljaka, ustrajava na registriranju u zemljišnim knjigama urbarijalne zemlje zadruga kao zajedničkog vlasništva, uvođenju mirovnih sudova za rješavanje sporova među članovima zadruga i [[1851.]] godine šalje u Beč jedan memorandum u vezi s diobom seljačkih zadruga. Dana [[13. prosinca]] [[1851.]] godine upućuje poziv za izgradnju Hrvatskog kazališta, jer ''„bez narodnog kazališta ne ima nade da će se razviti naša književnost, dakle ni napredak našega duševnog izobraženja”''. Vlada prikupljenim prilozima otkupljuje Stankovićevo kazalište (na križanju Ćirilometodske i Freudenreichove ulice) i prva predstava se priređuje [[29. siječnja]] [[1852.]] godine u tom u pravom smislu narodnom kazalištu u Hrvata. Godine [[1894.]] u njoj se među posljednjim predstavama izvodi romantičarska drama ''Roderik i Elvira'' bana Jelačića. Ban Jelačić zdušno podupire izdavanje školskih udžbenika na hrvatskom jeziku i stimulira rad autora, a kada carsko-kraljevskim dekretom biva zabranjena uporaba [[Zastava Hrvatske|hrvatske trobojnice]], a dopuštena uporaba crveno-bijele zastave za Kraljevinu Hrvatsku i modro-bijele za Kraljevinu Slavoniju, ban Jelačić se tome oštro protivi. Njegovim nastojanjem [[11. prosinca]] [[1852.]] godine, [[Zagrebačka biskupija]] podiže se na [[Zagrebačka nadbiskupija|stupanj nadbiskupije]] i tim činom Crkva u Hrvata postaje neovisna od ugarskog [[episkopat]]a. Ban Jelačić ne posustaje u borbi za [[hrvatski jezik]] i u dopisu ministru pravde u Beču Karlu Krausu od [[8. travnja]] [[1853.]] godine zalaže se za njega ''„jer jedna od najljepših osobina hrvatskog naroda jest, da on svoj jezik nadasve ljubi… i baš ograničenja u jezičnom pogledu koja je htio mađarski sabor Hrvatima nametnuti, bili su jedan od glavnih uzroka otpora hrvatskog naroda protiv Mađara”''. Podupire osnivanje i povezivanje trgovačko-obrtničkih komora na području sjeverne Hrvatske i [[1854.]] godine osniva Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo. Protivi se uvođenju žandarmerije, zalaže se za izgradnju cesta i željeznica i unaprjeđenje privredne djelatnosti. == Kritika == Zbog svoje uloge u gušenju mađarskog narodnog preporoda u [[revolucija u Mađarskoj 1848.|revoluciji 1848.]], čiji su ciljevi bili nalik onima u ''Zahtijevanjima naroda'' koji biva osnovni politički dokument [[hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]] (sloboda štampe, ukidanje feudalizma, nacionalni parlament, jednakost pred zakonom, vjerska tolerancija, državna banka, nacionalno ujedinjenje i neovisnost),<ref>Encyclopædia Britannica, 11. izdanje, 1911. [https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Hungary], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> Jelačić i Windisch-Grätz postaju subjektom kritike mnogih liberalnih i revolucionarnih krugova.<ref name="dnevno"/> Među kritičarima se našao i [[Karl Marx]], utjecajni njemački [[sociologija|sociolog]], [[ekonomija|ekonomist]] i utemeljitelj [[marksizam|marksizma]]. U komentaru na zbivanja tijekom proljeća naroda u područjima [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]], u popularnim njemačkim novinama ''Neue Rheinische Zeitung'', Marx zaključuje instrumentalnu ulogu Jelačića i Windisch-Grätza u gušenju narodnog ustanka u Beču i Mađarskoj.<ref name="zeitung">Neue Rheinische Zeitung, 136. izdanje, 1848. [https://www.marxists.org/archive/marx/works/1848/11/06.htm], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> {{citat|Hrvatski red i sloboda osvojili su dan, i ta se pobjeda slavila paljenjem, silovanjem, pljačkanjem i drugim zvjerstvima. Beč je u rukama Windisch-Grätza, Jelačića i Auersperga. Hekatomba nevinih žrtvovana na grobu starog izdajice Latoura.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} U gornjem paragrafu, Marxa frustrira cijena koja je plaćena za ciljeve hrvatskog narodnog preporoda – gušenje istih u Mađarskoj i Beču. Potrebno je naglasiti kako kritika zbivanja ne negira valjanost zahtjeva koji bivaju plod [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], nego već gušenje istih ideala diljem Habsburške monarhije radi postizanja tih ciljeva u samo jednoj pokrajini. Nije poznato koliko je Marx bio upućen u nacionalističke ambicije mađarske revolucije nad teritorijima Hrvatske. {{citat|Nacionalni fanaticizam Čeha bio je najjači alat bečke vrhuške vlasti. No ti saveznici su već u neslaganju. Čitatelji će u ovom izdanju naći protest Praške delegacije protiv drskog tretmana s kojim je pozdravljena iz Olmutza. Ovo je prvi simptom borbe koja će se urezati između Slavena i njihova heroja Jelačića s jedne strane, i vlastodršne vrhuške, koja nadilazi sve nacionalnosti, i njihova heroja Windisch-Grätza s druge strane.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} Marx smatra da savezništvo Jelačića i carske vlasti proizlazi iz samog interesa Jelačića da osigura narodni preporod u Hrvatskoj, a ne bezumnog sluganstva Habsburškom autoritetu. Također zaključuje da te slobode osigurane iz suradnje Jelačića s Carskim vlastima drže svoj oslonac isključivo na gušenju mađarskog utjecaja – te da nestanak istog ostavlja hrvatski narod u nezavidnom položaju koji će osigurane slobode s vremenom samo rastavljati. Marxova predviđanja su potvrđena kako već sljedeće godine ministarstvo unutarnjih poslova Habsburške centralne vlasti zauzima [[Alexander Bach]], i time započinje nasilno gušenje hrvatskog identiteta kroz strogu centralizaciju i germanizaciju. Razdoblje represije hrvatskog naroda nakon revolucije 1848. godine, koji počinje reformama Alexandra Bacha, naziva se [[Bachov apsolutizam|Bachovim apsolutizmom]]. == Obitelj == Ban Jelačić bijaše vrlo vezan sa svoje dvoje braće, [[Đuro Jelačić|Đurom]] i Antunom, te sestrom Cecilijom, o čemu svjedoče brojna pisma koja su razmjenjivali. === Supruga === Grofica Sofija Jelačić (rođ. Stockau) rođena je [[31. siječnja]] [[1834.]] godine u mjestu [[Napajedla]], [[Austrijsko Carstvo]] (današnja [[Češka|Češka Republika]]), u obitelji grofa Georga i Francizce Stockau. Imala je tri brata i jednu sestru te je još kao mala oboljela od kostobolje. Za svojeg boravka u [[Trojedna Kraljevina|Trojednoj Kraljevini]] često se liječila u [[Topusko]]m te je time pripomogla promoviranju tamošnjih toplica. Josipa Jelačića upoznala je u proljeće [[1850.]] godine i u travnju iste godine su se zaručili a vjenčanje šesnaestogodišnje grofice s pedesetogodišnjim banom uslijedilo je [[22. srpnja]] [[1850.]] godine, u Napajedli, u [[Moravska|Moravskoj]]. Dana [[16. srpnja]] [[1851.]] godine ban kupuje vlastelinstvo [[Novi dvori]], kupoprodajni ugovor biva naknadno sastavljen. Po Sofiji je, iz štovanja prema njoj, [[1852.]] godine jedna staza u Tuškancu, kojom su šetali ona i suprug, nazvana ''Sofijin put'' ([[1949.]] godine promijenjeno u ''Dubravkin put''<ref>[http://web.zagreb.hr/Sjednice/2013/sjednice_skupstine_2013.nsf/0/77621A6CBC91EACEC1257C3D003579C2/$FILE/Preimenovanje%20Varo%C5%A1ka%20ulica.pdf 5. Preslika dijela rješenja Izvršnog odbora NO-a grada Zagreb od 18.VI. 1949. broj 7945- 1949.], str. 8., Grad Zagreb, Gradski ured za katastar i geodetske poslove, Zagreb, 23. listopada 2013., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref>).<ref name="Dino Radoš-23">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 23., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Godine [[1851.]] u [[Bakar (grad)|Bakru]] je izgrađen brod posvećen Sofiji, pod imenom „Banica Sofija”.{{sfn|Polić|2009|p=112}} Godine [[1854.]] Jelačić dobiva titulu grofa, a Sofija je imenovana dvorskom damom hrvatske kraljice i austrijske carice Elizabete. Godine [[1855.]] Sofija Jelačić rodila je djevojčicu Anicu, koja je [[1856.]] godine umrla u Napajedli od kolere.<ref name="arhinet">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 Obitelj Jelačić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013821/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 |date=3. prosinca 2017. }}, arhinet.arhiv.hr, pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> Godine [[1859.]] ban Josip Jelačić umro je, a grofica Jelačić ostala je živjeti u Novim dvorima u Zaprešiću. Godine [[1863.]] udala se za grofa Adolfa Dubskog iz Moravske kojemu je rodila kćer Mariju Sofiju i sina Viktora. Umrla je u Beču [[17. siječnja]] [[1877.]] godine i pokopana je u Zdislavicama, u Moravskoj. === Djeca === Prigodom vjenčanja cara i kralja Franje Josipa I., [[1854.]] godine, ban Jelačić biva odlikovan [[grof]]ovskim plemstvom, a banica Sofija imenovana je kraljičinom dvorskom damom. Sa suprugom Sofijom imao je jedno dijete, kćer Anicu. Anica je rođena na [[Božić]] [[1855.]] godine u Novim Dvorima, a umrla je [[11. rujna]] [[1856.]] godine u Napajedli od [[Kolera|kolere]],<ref name="Dino Radoš-23"/> ne napunivši ni godinu dana od rođenja. Pokopana je [[2. listopada]] [[1856.]] godine u Novim Dvorima, u kapeli sv. Josipa. == Smrt == [[Datoteka:Sprovod bana Jelačića 26. svibnja 1859 (Zasche-Huhn).jpg|230px|minijatura|desno|Litografija: Sprovod bana Josipa Jelačića.]] Ban Josip Jelačić umro je u Zagrebu, [[20. svibnja]] [[1859.]] godine, trideset minuta iza ponoći.<ref name="Dino Radoš-24">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 24., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Ban je umro poslije duge i teške bolesti. Tijelo mu je bilo balzamirano, te [[22. svibnja]] izloženo u Banskom dvoru gdje su mu počasnu stražu do [[26. svibnja]] držali Otočani.<ref name="Dino Radoš-24"/> Sprovod mu je bio [[26. svibnja]] [[1859.]] godine. Na sam dan sprovoda Zagreb je bio obavijen u crno.<ref name="Dino Radoš-24"/> Banu je tek formalnu počast odalo službeno izaslanstvo carskoga i kraljevskoga Dvora.<ref name="Dino Radoš-24"/> Vojnu delegaciju predvodio je podban barun [[Josip Šokčević]] a prisutni na sprovodu bili su crkveni i civilni dostojanstvenici i deputacije, te mnoštvo naroda iz cijele Hrvatske.<ref name="Dino Radoš-24"/> Pokopan je u [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim Dvorima]], u kapeli Sv. Josipa, u [[Zaprešić]]u.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 Znamenite osobe. Hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013801/http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 |date=3. prosinca 2017. }}, zkvh.org.rs, 31. ožujka 2009., pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> == Djela == * ''Eine Stunde der Erinnerung'', Zagreb 1825. (prošireno izd. ''Gedichte'', Beč, 1851.; prijevod, bez dramskih tekstova, ''Piesme Jelačića bana: u stihomierju izvornika, preveo Dr. Demeter'', Na sviet izdao jedan odbornik spomenika Jelačića bana, Zagreb, 1861.) * ''Pjesme – Gedichte'', lirske pjesme i drame u 3 čina: Rodrigo i Elvira, prir. Stjepan Laljak, Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, Zaprešić, 2009.<ref>[http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 Predstavljanje Jelačićevih pjesama "Josip Jelačić – Pjesme/Gedichte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211053115/http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 |date=11. prosinca 2015. }}, dvorci.hr, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> == Odličja == Nepotpun popis: * Austrijski Veliki križ Leopoldova reda.<ref name="Franz Bach">Franz Bach, [https://otogran.files.wordpress.com/2012/10/bach1-35.pdf ''Povijest Otočke pukovnije: o nastanku ovoga kraja, njegovima žiteljima i njihovima sudbinama: prijevod''], ur. Milan Kranjčević, (prijevod: Manuela Svoboda), Hrvatski institut za povijest {{ISBN|978-953-6324-92-7}}, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke {{ISBN|978-953-7297-10-7}}, Zagreb – Otočac, 2010., str. 19., pristupljeno 31. siječnja 2019.</ref> * Zapovjednički križ Reda Marije Terezije.<ref name="Franz Bach"/> * Križevi ruskih redova Sv. Andrije (Aleksandra) Nevskoga, Sv. Vladimira, Bijeloga orla te prve klase Reda Sv. Ane.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ hannoverskoga reda dinastije Guelph.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ saskoga reda sv. Heinricha.<ref name="Franz Bach"/> * Zapovjednički križ saskoga Ordena za civilne zasluge.<ref name="Franz Bach"/> == Posmrtne počasti == [[Datoteka:Gruft_der_Familie_Jelacic.JPG|mini|Obiteljska grobnica u [[Zaprešić]]u.]] [[Datoteka:Grb obitelj Jelačić.jpg|mini|Obiteljski grb na grobnici. Ispod je ispisana krilatica ''Što Bog dade i sreća junačka''.]] * Spomenik ([[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu]]) (djelo Antona Dominika Frenkorna) mu se podiže i otkriva [[16. prosinca]] [[1866.]] godine na glavnom trgu u Zagrebu koje nosi njegovo ime i ostaje tamo osamdeset godina do rušenja u noći [[25. srpnja|25.]]/[[26. srpnja]] [[1947.]] godine. Zatim se 43 godine čuva u zagrebačkoj Gliptoteci gdje se o dijelovima rastavljenog spomenika brinuo čuveni hrvatski muzeolog ravnatelj Gliptoteke, Vukovarac [[Antun Bauer (muzeolog)|Antun Bauer]]. Spomenik se ponovno vraća na glavni trg u Zagrebu, [[16. listopada]] [[1990.]] godine, na rođendan bana Jelačića.<ref>[https://www.vecernji.hr/zagreb/podignu-ga-narod-svome-banu-stajao-je-104136-forinti-i-52-krajcara-1136406 Podignu ga narod svome banu, stajao je 104.136 forinti i 52 krajcara], [[Večernji list]], objavljeno 17. prosinca 2016., pristupljeno 12. srpnja 2022.</ref> * U Austro-Ugarskoj monarhiji najljepša ulica u Petrovaradinu bijaše Jelačić Gasse, a nakon njezine propasti ulica dobiva naziv Jelačićeva ulica. Jedan od petrovaradinskih trgova uz Dunav također je nosio Jelačićevo prezime. Od [[1948.]] godine u Petrovaradinu niti jedna ulica ni trg ne nose više prezime bana Jelačića, iako povijest bilježi velika djela koja je učinio za narod toga kraja. * Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], dvije su hrvatske postrojbe nosile Jelačićevo ime, [[133. brigada HV »Ban Josip Jelačić«]] iz [[Otočac|Otočca]] i [[Brigada »Josip ban Jelačić«|brigada HVO »Josip ban Jelačić«]] iz [[Kiseljak]]a. * U Republici Hrvatskoj od [[31. listopada]] [[1993.]] godine u čast bana Josipa Jelačića novčanica od 20 [[kuna (novac)|kuna]] nosi njegov portret. * Na 200. obljetnicu rođenja bana Josipa Jelačića, [[16. listopada]] [[2001.]] godine, [[Hrvatska pošta]] izdaje set [[poštanska marka|poštanskih maraka]] i dopisnicu sa spomenikom bana Jelačića, a u [[Petrovaradin]]u Odbor za proslavu organizira svečanu misu za bana Jelačića, otkrivanje spomen-ploče na rodnoj mu kući, kulturno-umjetnički program i izdaje publikaciju. * Umjetnička udruga »Plemićka mladež« iz Zaprešića čuva uspomenu na hrvatskog bana Josipa Jelačića i kompleks Novih Dvora i organizira: »Dane plemstva« u lipnju, te »Jelačić bal« u zagrebačkom hotelu [[The Regent Esplanade]] povodom obilježavanja obljetnice rođenja bana Josipa Jelačića. * Grad [[Zaprešić]] organizira obilježavanje obljetnice smrti bana Josipa Jelačića [[20. svibnja]], te »Dane Jelačića« u listopadu, odnosno manifestaciju kojom se obilježava obljetnica rođenja bana Jelačića. Dan njegovog rođenja, [[16. listopada]], ujedno se slavi i kao Dan grada Zaprešića. U Novim dvorima u Zaprešiću također se obilježava Dan Ratne škole Ban Josip Jelačić u kojoj se školuju hrvatski vojni kadrovi, a srednja škola u Zaprešiću također nosi ime Ban Josip Jelačić. * Športska natjecanja koja nose njegovo ime: ** natjecanje u [[tenis]]u u kategoriji do 14 godina »Kup Ban Josip Jelačić« ** turnir u [[preponsko jahanje|preponskom jahanju]] »Kup Ban Josip Jelačić« koji organizira Konjički klub Trajbar iz Zaprešića ** međunarodni [[taekwondo]] turnir Ban Jelačić u organizaciji TK Kuna iz Zaprešića ** državni turnir u [[mali nogomet|malom nogometu]] »Ban Josip Jelčić« za osobe s posebnim potrebama u organizaciji sportskog društva specijalni sportovi »Olimp«. * Njegov rođendan [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV]] i hrvatska zajednica u Republici Srbiji obilježava kao svoj blagdan.<ref>[http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181017190148/http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici |date=17. listopada 2018. }} Obilježja: Praznici, hnv.org.rs, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>I.D., [http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ Da se govor Bunjevaca ne zaboravi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211061211/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ |date=11. prosinca 2015. }}, hrvatskarijec.rs, 22. kolovoza 2013., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * [[Stanislav Preprek]] skladao je [[Himna banu Josipu Jelačiću|himnu]] Josipu Jelačiću na stihove koje je napisao [[Đuro Arnold]].<ref>[http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin Srijemska biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211004030/http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin |date=11. prosinca 2015. }} Himna posvećena banu Jelačiću spojila Varaždin i Petrovaradin, srijembiskupija.rs, 28. studenoga 2011., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * U Napajedli na kući gdje su se 1850. godine vjenčali Sofija Stockau i Josip Jelačić postavljena im je 2013. godine spomen-ploča.<ref>[http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=zan39.htm Spomen-ploča na mjestu vjenčanja bana Jelačića], [[Hrvatsko-češko društvo]] Zagreb, pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> * U poljskome gradu Łańcutu, gdje je bio mladi časnik na službi od 1819. do 1825. godine te od 1828. do 1830. godine, 2021. godine postavljena mu je spomen-ploča.<ref>[https://hrvatski-vojnik.hr/otkrivena-spomen-ploca-banu-josipu-jelacicu-u-poljskoj/ Otkrivena spomen-ploča banu Josipu Jelačiću u Poljskoj], hrvatski-vojnik.hr, 28. listopada 2021., pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|Grofovski grb bana Josipa Jelačića iz 1854., s Jelačićevom krilaticom ''Što Bog dade i sreća junačka''. Datoteka:Jellasics lovon2.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Jellasics lovon.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Prelazak hrvatske vojske pod banom Jelačićem preko Drave 11.9.1848.jpg|Prijelaz hrvatske vojske (pod vodstvom bana Josipa jelačića) prijeko Drave kod Varaždina, 11. rujna 1848. godine. Datoteka:Jellasics harcosai kozott.jpg|Jelačić sa svojim vojnicima, prije bitke kod Schwechata, 1848. godine. Datoteka:Josef Jellacic de Buzim, Josef Radetzky von Radetz, Alfred I. Fürst zu Windisch-Grätz.jpg|Windisch-Grätz, Radetzky i Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Jellacic 1849 Litho.jpg|Ban Jelačić, na slici 1849. godine. Datoteka:Josef Jellacic Litho 01.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Datoteka:Josip Jelačić painting 1850.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Datoteka:STILES(1852) p2.313 Joseph Graf Jelacic.jpg|Ban Jelačić, na slici 1852. godine. Datoteka:Kip bana Josipa Jelačića Zagrebačka katedrala.jpg|Kip bana Josipa Jelačića u [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačkoj katedrali]]. Datoteka:Bust of Josip Jelačić by Miklós Vay (1869).jpg|Poprsje bana Jelačića, rad Miklósa Vaya. Datoteka:Trg1880.jpg|Jelačićev trg, 1880. godine. Datoteka:Novi dvori Zaprešić (prije).jpg|Novi dvori Jelačićevi u Zaprešiću prije obnove. Datoteka:Ban standard.PNG|Oznaka hrvatskog bana, 1848. godine. </gallery> == Povezano == * [[Dodatak:Popis nositelja Vojnog reda Marije Terezije rodom iz Hrvatske]] * [[Revolucija u Mađarskoj 1848.]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Polić |first=Maja |date=2009 |title=Prilog o biskupima zapadne Hrvatske u korespodenciji Rački - Strossmayer |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/183919 |journal=Riječki teološki časopis |location=Rijeka |publisher=Riječki teološki časopis |volume=33 |number=1 | pages=95–118}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B112119%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [https://enciklopedija.hr/clanak/28950 Josip Jelačić] Hrvatska enciklopedija (LZMK) * [https://hbl.lzmk.hr/clanak/135 Josip Jelačić] Hrvatski biografski leksikon * [http://www.mgz.hr/hr/zbirke/ban-josip-jela%c4%8di%c4%87,1128.html Izložbe: Stalni postav: Ban Josip Jelačić], [[Muzej grada Zagreba]] * [[Tomislav Markus]], ''Između revolucije i legitimiteta: hrvatski politički pokret 1848–1849.'' // ''Fontes: izvori za hrvatsku povijest'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2550 sv. 12, br. 1.] Studeni 2006. str. 19–40., {{Hrčak|id=46058}} * {{eng oznaka}} Ljiljana Marks, ''Ban Josip Jelačić in Croatian Oral Legends: Between History and Myth'' // ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2216 sv. 41, br. 1.] Lipanj 2004., str. 7–21., {{Hrčak|id=38754}} {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Franjo Haller]]}} {{s-ttl|title=[[Hrvatski ban]]| years=1848. – 1859.}} {{s-aft|after=[[Ivan Coronini]]}} {{s-bef|before=[[Matija Rukavina]]}} {{s-ttl|title=guverner [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]| years=1848. – 1858.}} {{s-aft|after=[[Lazar Mamula]]}} {{end}} {{Ilirski pokret}} {{GLAVNIRASPORED:Jelačić, Josip}} [[Kategorija:Josip Jelačić| ]] briiwou9t7ri6kjowgl7j1elql2o43f 7592310 7592293 2026-09-01T21:08:09Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-47692-01|~2026-47692-01]] ([[User talk:~2026-47692-01|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 7492427 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2009.}} {{redirect|Ban Jelačić}} {{Infookvir političar |ime = Josip Jelačić |slika = Ban-josip-jelacic.jpg |veličina = 300x300px |opis slike = Portret bana Josipa Jelačića. |datum rođenja = [[16. listopada]] [[1801.]] |datum smrti = [[20. svibnja]] [[1859.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Kraljevina Hrvatska]], [[Austrijsko Carstvo]] |mjesto rođenja = [[Petrovaradin]], [[Vojna krajina]], [[Habsburška Monarhija]] |supruga = Sofija Jelačić (rođ. Stockau) |roditelji = [[Franjo Jelačić]]<br/>Anna Portner von Höflein |položaj = [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|Hrvatski ban]] |mandat_start = [[23. ožujka]] [[1848.]] |mandat_kraj = [[20. svibnja]] [[1859.]] |prethodnik = [[Franjo Haller]] |nasljednik = [[Ivan Coronini]] |slikastandarda = Ban standard.PNG |veličinastandarda = 100x100px }} '''Josip Jelačić Bužimski''' ([[Petrovaradin]], [[16. listopada]] [[1801.]] – [[Zagreb]], [[20. svibnja]] [[1859.]]) bio je [[general]] i [[ban]] hrvatski, dalmatinski i slavonski od [[1848.]] do [[1859.]] godine, član plemićke obitelji [[Jelačići (plemstvo)|Jelačić]], te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19. stoljeću, tako i u cijeloj povijesti [[Hrvati|Hrvata]]. Ukinuo je [[kmetstvo]] i sazvao prve izbore za [[Hrvatski sabor]]. Kao vojskovođa pobijedio je u nizu bitaka protiv ustanika u [[Habsburg|Habsburškoj Monarhiji]] za vrijeme [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|Revolucije u Ugarskoj 1848.]] godine. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak. == Mladost == [[Datoteka:The birth house of ban Josip Jelačić, Petrovaradin, Serbia.jpg|mini|lijevo|250px|Rodna kuća bana Josipa Jelačića u [[Petrovaradin|Petrovaradinu]].]] Josip Jelačić rođen je 1801. godine u gradu [[Petrovaradin]]u (danas dio [[Novi Sad|Novog Sada]]), u [[Srijem]]u (tada dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], danas u [[Srbija|Srbiji]]), gdje je njegov otac [[Franjo Jelačić|Franjo]], podmaršal austrijske vojske, bio zapovjednik slavonske [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Majka mu je bila Ana, djevojačkog prezimena Portner. Na dan rođenja [[16. listopada]] već je kršten u [[Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu|župnoj crkvi sv. Jurja]] u [[Petrovaradin]]u. Prošlost roda Jelačića tijesno je povezana s poviješću hrvatskoga naroda. Podrijetlom su bili iz [[Lika|Like]] i Josip Jelačić je često isticao svoje ličko podrijetlo. Četiri stoljeća pripadnici toga roda bijahu ratnici, istaknuti krajiški časnici, visoki vojni zapovjednici, državnici, [[svećenik|svećenici]], prosvjetitelji, dobrotvori i pisci. Josip Jelačić s osam godina započinje svoje školovanje u [[beč]]kom [[Theresianum|Therezianumu]], najelitnijoj plemićkoj [[škola|školi]] svoga doba, gdje se sinovi plemića i velikaša odgajaju za administrativnu, vojnu službu u [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Carstvu]]. Od [[1819.]] godine, kada kao odličan diplomant napušta Therezianum, barun Jelačić vrtoglavo započinje uspon u činovima, častima i podvizima, ne samo u korist carstva kojem je služio, nego najprije svog hrvatskog naroda, njegovog interesa i promjene njegovog položaja. == Vojnička služba == Vojničko službovanje započinje u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]] kao potporučnik u Trećoj konjaničkoj pukovniji, kojom zapovijeda [[barun]] [[Vinko Knežević]], ujak njegove majke Ane. Zatim služi u Beču, Galiciji, [[Ogulin]]u, [[Drežnik]]u, [[Italija|Italiji]], opet u Ogulinu (često posjećuje u [[Zagreb]]u majku i prijatelje narodnjake koji se postavljaju na čelo hrvatskoga narodnog pokreta u borbi protiv mađarizacije), [[Zadar|Zadru]] (često putuje po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Crna Gora (1516. – 1852.)|Crnoj Gori]], te prati po [[Velebit]]u poznatoga botaničara saskoga kralja Fridrika Augusta), [[Glina (grad)|Glini]] i u skladu s tim napreduje u činovima. Pisma pretpostavljenih mu, navode da govori i piše [[njemački jezik|njemački]], [[hrvatski jezik|hrvatski]], [[francuski jezik|francuski]] i [[mađarski jezik|mađarski]] i prilično dobro [[talijanski jezik|talijanski]] i [[latinski jezik|latinski]] jezik, da je upućen u vojničke znanosti i da teži višoj naobrazbi, da je dobar mačevalac, izvrstan strijelac i izvanredan jahač, strateg, organizator, vojskovođa, da je spretan, radin, uslužan, blag, pravedan, brižan, šaljiv i vesele naravi. U predasima vojnih pohoda piše pjesme od kojih su neke toliko popularne da se pjevaju kao [[koračnice]] u Habsburškoj monarhiji, a i velik broj ih je spjevan njemu u čast. Prvu zbirku pjesama pod naslovom ''Eine Stunde der Erinnerung'' (Trenutak uspomene) objavljuje u Zagrebu [[1825.]] godine na njemačkom jeziku. U Ogulinu u salonu svog pukovnika Schneckela širi [[Ilirski pokret|narodnjačke ideje]] među časnicima i graničarima i često pjeva najpoznatije hrvatske budnice i prati se na [[glasovir]]u. Kao zapovjednik banske pukovnije u Glini, često ratuje s [[Turci]]ma, a s nekima i prijateljuje. Od Mahmud-bega Bašića iz [[Bihać]]a dobiva na dar rasnog konja bijelca (na tom konju ide na bansko ustoličenje i poslije na [[Kraljevina Ugarska|Ugarsku]]). == Banska čast == Kralj [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I./V. Habsburgovac]] imenuje ga [[23. ožujka]] [[1848.]] godine u Beču hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom i unapređuje u čin [[General bojnik|generalmajora]] i zapovjednika obiju banskih pukovnija, glinske i petrinjske, a Jelačić [[8. travnja]] [[1848.]] godine u Beču polaže bansku prisegu i biva imenovan feldmaršallajtnantom (podmaršalom) i vojničkim zapovjednikom u banskoj i krajiškoj Hrvatskoj, te biva svečano ustoličen [[5. lipnja]] [[1848.]] godine u [[Zagreb]]u.<ref>Ivan Ružić, [https://web.archive.org/web/20070826215530/http://www.mgz.hr/hr/fs-files/28.html Ban Josip Jelačić], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Svečanost njegova ustoličenja prati svečanost otvaranja [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatskog sabora]] [[6. lipnja]], prvoga hrvatskog građanskog Sabora na osnovi izbornog reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma, s ukupno 191 zastupnikom, kojem prethode skupštine s preko nekoliko stotina predstavnika hrvatskog naroda održane [[17. ožujka|17.]], [[22. ožujka|22.]] i [[25. ožujka]] [[1848.]] godine u Zagrebu s donesenim narodnim programom – ''„[[Zahtijevanja naroda]] u 30 točaka, koje poklonstvena deputacija, do četiri stotine osoba, obučeni u narodnom odijelu, u surke, bijele ili modre hlače, s kalpakom ili crven-kapom i sabljama, jedini nacionalgardisti i varaždinski grenadiri u svojim uniformama, a svećenici u svom odijelu”'' – odnosi u [[Beč]] kralju Ferdinandu V. koji obećava potvrđenje tih Zahtjeva. == 1848. godina== [[Datoteka:Progas o ukinuću kmetstva.jpg|mini|250px|Proglas o ukinuću kmetstva.]] [[Datoteka:Flag of Croatia (Josip Jelačić).JPG|mini|250px|Instalacijska zastava bana Jelačića, prva je [[Hrvatska zastava#Povijesne hrvatske zastave|hrvatska trobojnica]], koja je u sljedećim godinama, masovno korištena i prihvaćena kao nacionalna i državna zastava.]] [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|250px|[[Hrvatski sabor 1848.]] godine.]] Ban Jelačić [[25. travnja]] [[1848.]] godine proglašava ukidanje [[kmet]]stva. Zapravo, Jelačić samo potvrđuje da je kmetstvo ukinuto (''„akoprem je već u kraljevinah Hàrvatskoj i Slavonii proglašeno…”'') i da nema obveze tlake i daća, što se često nametalo, iako je kmetstvo ukinuo još [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]]. Zbog tog proglasa je Jelačić postao omiljen na selu. Dana [[28. travnja]] [[1848.]] godine izdaje se [[Hrvatski forint]],<ref>[https://web.archive.org/web/20150508111707/http://www.moljac.hr/biografije/jelacic.htm Josip Jelačić 1801.–1859.], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> a [[9. lipnja]] [[1848.]] godine [[Hrvatski sabor]] u 18. točaka određuje odnos Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije prema [[Ugarska|Ugarskoj]], ustrojenje [[bansko vijeće|Banskog vijeća]] – hrvatske vlade, korištenje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] kao službenog jezika, što dovodi da mađarskim nastojanjima kralj [[Ferdinand V.]] manifestom od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine lišava bana Jelačića svih služba i časti. Taj manifest ne bijaše objavljen i za njega ban Jelačić nije znao kad je [[19. lipnja]] [[1848.]] godine predavao kralju Ferdinandu V. „reprezentaciju” u kojoj Hrvatski sabor zahtijeva „[[austroslavizam|uređenje Austrije kao federacije ravnopravnih naroda]]” i da u Hrvatskoj Trojednici bude obnovljena [[ban]]ska vlast od [[Drava|Drave]] do [[Jadransko more|mora]], slijedom koje kralj postavlja nadvojvodu Ivana za posrednika između Trojedne Kraljevine i Ugarske. Za [[manifest]] se doznaje [[20. lipnja]] [[1848.]] godine, te se na izvanrednoj sjednici Sabora [[21. lipnja]] [[1848.]] godine donose zaključci da se sav narod digne na oružje i pozove natrag {{Broj|35000}} graničara iz [[Italija|Italije]], a na prijedlog zastupnika [[Andrija Črni|Andrije Črnog]] [[23. lipnja]] [[1848.]] godine trg Harmice proziva se [[Trg bana Josipa Jelačića|Trgom bana Josipa Jelačića]]. Ban Jelačić iz [[Celovec|Celovca]], gdje je zastao na putu u [[Zagreb]], pismom smiruje stanje. Hrvatski sabor [[29. lipnja]] [[1848.]] godine zalaganjem bana Jelačića prihvaća posredovanje nadvojvode Ivana i traži opoziv manifesta. Na zasjedanju [[1. srpnja]] [[1848.]] godine Sabor raspravlja o pismu nadvojvode Ivana kojim se ban Jelačić poziva u [[Beč]] na pregovore i upućuje kralju zahtjev u 11 točaka. To sve dovodi do mađarskih prijetnja ratom i u Hrvatskom saboru [[4. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić dobiva novac i dragocjenosti prisutnih, i kasnije drugih domoljuba, za opremanje vojske za otpor mađarskoj provali. Narodni zastupnici [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] [[6. srpnja]] [[1848.]] godine upućuju proglas narodu u kojem upozoravaju na sve okolnosti u vezi s pregovorima s [[Mađari]]ma. Da bi oslabio utjecaj mađarskih agenata po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u ban Jelačić odlazi u posjet na 12 dana u te krajeva (u [[Ilok]]u na skupštini Srijemske županije drži govor koji oslikava njegov odnos prema rodnom kraju). Na proputovanju, [[11. srpnja]] 1848. godine u [[Križevci]]ma, gdje se kratko zadržao, čuvala ga je [[Križevačka djevojačka straža]].<ref>():[http://www.krizevci.hr/arhiva/index.php?option=com_content&view=article&id=2422&Itemid=150 Djevojačka straža], Grad Križevci, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>[https://magazin.hrt.hr/321877/krizevacka-djevojacka-straza Križevačka djevojačka straža], [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], 15. veljače 2016., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Dana [[29. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić u Beču vodi pregovore s predsjednikom ugarske vlade Batthyanyjem na kojima ne postiže prihvaćanje hrvatskih zahtjeva. Pregovori Batthyanyja i Jelačića završavaju kratkom objavom rata riječima: {{Citat4|2=Batthyany: ''Vidimo se na Dravi.'' Jelačić: ''Nema potrebe da se umarate. Vidimo se na Dunavu.''<ref>[http://books.google.com/books?id=tJEms6ZbGEMC&pg=PA126&dq=Hungary+Croatia&lr=&as_drrb_is=q&as_minm_is=0&as_miny_is=&as_maxm_is=0&as_maxy_is=&as_brr=3&hl=hr&cd=53#v=onepage&q=Hungary%20Croatia&f=false Victor Tissot: Unknown Hungary, Svezak 1]</ref>}} [[Datoteka:Prijelaz vojske 1848.jpg|mini|250px|Prijelaz banske vojske preko Drave, 1848.]] [[Slika:Jellasics harcosai kozott.jpg|mini|250px|Ban Jelačić među svojim vojnicima prije bitke kod Schwechata, 1848.]] [[Slika:Jellasics tamadasa EN.jpg|mini|250px|Jelačićev pohod na Mađarsku.]] Dana [[6. rujna]] [[1848.]] godine banu Jelačiću stiže pismo kralja Ferdinanda V. kojim opoziva manifest o smjenjivanju bana Jelačića od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine. Aktivnosti Mađara na destabilizaciji Trojedne Kraljevine i njihova oružana aktivnost nad pučanstvom, rezultiraju [[11. rujna]] [[1848.]] godine prelaskom hrvatske vojske pod carskim barjakom preko rijeke Drave preko mosta kraj [[Varaždin]]a ({{Broj|52000}} vojnika) i u Slavoniji ({{Broj|10000}} vojnika). U [[Pešta|Pešti]] [[28. rujna]] [[1848.]] godine dolazi do otvorene pobune protiv kraljevskog dvora i ubojstva grofa Lamberga, imenovanog u drugoj polovici rujna kraljevskim povjerenikom i vrhovnim zapovjednikom sve vojske u Ugarskoj, pa i Jelačićeve, pa hrvatska vojska po zapovijedi vojnog ministra Latoura kreće na sjeverozapad u smjeru austrijske granice gdje su joj se trebale pridružiti carsko-kraljevske čete u zapadnim krajevima Ugarske, u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]]. Dana [[3. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. imenuje bana Jelačića guvernerom i vrhovnim zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske u Ugarskoj. U Beču [[6. listopada]] [[1848.]] godine izbija [[revolucija]] kojoj cilj bijaše stvaranje velike jedinstvene [[Njemačka|Njemačke]] pod utjecajem Svenjemačkog parlamenta u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]], a bijaše povezana s političkom djelatnošću Mađara u Ugarskoj i inicirana na njihov poticaj da bi carsko-kraljevske čete odvojili od bana Jelačića. Ban Jelačić [[7. listopada]] [[1848.]] godine uvečer dobiva vijest o izbijanju revolucije u Beču, o ubojstvu ministra rata Latoura i bijegu kralja Ferdinanda V. i odmah mijenja odluku da ide na Peštu i kreće na Beč kojeg opkoljuje sa {{Broj|60000}} ljudi (do [[20. listopada]] [[1848.]] godine s carskim četama iz Češke i drugih krajeva Austrije taj broj se penje na {{Broj|80000}} ljudi). [[16. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. na zagovor njemačkih konzervativnih građanskih krugova promiče [[knez Windischgraetz|kneza Windischgraetza]], vrhovnog zapovjednika u Češkoj, u čin feldmaršala i imenuje zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske, osim one koja se nalazila u Italiji pod zapovjedništvom maršala Radetzkoga. Mađari dolaze revolucionarima u Beču u pomoć s {{Broj|33000}} vojnika, te [[28. listopada|28.]], [[29. listopada|29.]] i [[30. listopada]] [[1848.]] godine vodi se bitka između bana Jelačića i Mađara. Dana [[31. listopada]] [[1848.]] godine u Beču prestaju sukobi. Banu Jelačiću [[2. studenoga]] [[1848.]] godine priređen je svečani doček u Beču. Dana [[10. studenoga]] [[1848.]] godine ruski car [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] odlikuje ga [[Orden sv. Andrije|Ordenom sv. Andrije]] i imenuje vitezom Reda sv. Vladimira I. stupnja, a [[24. studenoga]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. iz Olomouca u [[Moravska|Moravskoj]] dodjeljuje mu križ [[austrijsko carsko Leopoldovo odličje|Leopoldova reda]] I. stupnja. Slična priznanja prima i iz [[Kraljevina Saska|Saske]] i Berlina. Dobiva Spomenicu bečkog dvora i spomen-medalju u [[bronca|bronci]] kojoj se tekst na naličju ''„Za kralja, zakon i jednakopravnost narodima”'', mijenja u ''„Za Austriju, zakon, slobodu i jednakopravnost”'' na intervenciju bečkog dvora. Dana [[17. studenoga]] [[1848.]] godine [[Crnogorski vladari|crnogorski vladar]] [[Petar II. Petrović Njegoš]] bio je u vezi s banom Jelačićem i nudio mu je, preko Jelačićevoga guvernera [[Dalmacija|Dalmacije]], vojnu pomoć od 2000 Crnogoraca. U pismu od [[17. studenoga]] Njegoš guverneru Dalmacije piše: {{Citat4|lijevo|Istina je da su Crnogorci spremni da budu u pomoći svojoj braći Hrvatima, jedno po jedinoplemenosti, a drugo po njihovoj prirođenoj naklonosti vojničke trudove snositi.<ref name="Guverneru-Dalmacije">{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/pismo_njegosa_hrvatima.htm Njegoševo pismo guverneru Dalmacije 1848. g.], montenegrina.net, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref name="Johanu-fon-Turskom">{{cg oznaka}} [http://www.montenegro.org.au/njegosevo_pismo.html Pismo Njegoša dalmatinskom guverneru Johanu fon Turskom], montenegro.org.au, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref>}} Pod zapovjedništvom kneza Windischgraetza [[16. prosinca]] [[1848.]] godine pokrenuta je vojna na Ugarsku. Vojska bijaše podijeljena na tri zbora, a prvim je zapovijedao ban Jelačić s kojim je ušao u [[Budim]] i [[Pešta|Peštu]] [[5. siječnja]] [[1849.]] godine. Novi vladar, car i kralj [[Franjo Josip I.]], imenuje bana Jelačića [[2. prosinca]] [[1848.]] godine gubernatorom [[Rijeka|Rijeke]] s pripadajućom zemljom, te civilnim i vojnim [[namjesnik Dalmacije|gubernatorom Dalmacije]] čime se većina hrvatskih povijesnih i etničkih područja ujedinjuje pod upravom jedne osobe, bana Jelačića. Ban Jelačić, feldmaršal Windisch-Grätz te feldmaršal grof [[Josef Radetzky|Radetzky]] su bili junaci koji su spasili staru Habsburšku Monarhiju: Radetzky je ugušio revoluciju u Italiji, Jelačić u Kraljevini Ugarskoj i [[Beč|Beču]], a Windisch-Grätz u [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češkoj]].<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/zasto-karl-marx-i-komunisti-nisu-voljeli-bana-josipa-jelacica-70012 Dnevno.hr] Na današnji dan – Zašto Karl Marx i komunisti nisu voljeli bana Josipa Jelačića, 30. listopada 2012., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Taj je slavni trojac bio takva ugleda među vojskom u Habsburškoj Monarhiji da su vojnici na svoje mačeve davali urezati WIR (pokratu za '''W'''indisch-Grätz, '''I'''ellachich, '''R'''adetzky), a koja je na njemačkom značila „mi”.<ref name="dnevno" /> Josip Jelačić jedan je od hrvatskih pionira emancipacije Židova u Hrvatskoj, uz [[Bogoslav Šulek|Bogoslava Šuleka]], ''[[Narodne novine]]'' i ine. Ban Jelačić nije zaboravio potporu hrvatske [[Židovi u Hrvatskoj|židovske zajednice]] za revolucionarnih kretanja [[1848.]]/[[1849.]] Bio je članom njihova Društva čovječnosti (''Humanitätsvereina'') koje je osnovao Židov Jacques Epstein.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 79.</ref> Osobno je intervenirao u korist Židova kad su u nekim mjestima u Hrvatskoj izbili protužidovski ispadi zbog pristajanja dijela mjesne židovske zajednice uz [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|mađarsku revoluciju]]. Zbog držanja Židova u Mađarskoj koji su stali uz mađarsku revoluciju, a poslije su još i proglašeni krivcima za revoluciju, svi protužidovski ispadi imali su korijene u hrvatsko-mađarskim razmiricama, odnosno u [[Velika Mađarska|velikomađarskim idejama]] i netoleranciji prema Hrvatskoj koju su iskazali mađarski revolucionari ([[Lajos Kossuth]] i drugi). Za sprječavanje progona hrvatskih Židova proglasio je Jelačić [[prijeki sud]], te izdao proglas u kojem je rekao ''„da nas sve bez razlike vjere mora ujediniti sloga i bratimstvo”''.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 81.</ref> == 1849. godina == [[Datoteka:Jelačićeva Hrvatska.gif|mini|250px|Na karti su različitim bojama prikazana područja, kojim je upravljao Josip Jelačić. Po prvi put nakon nekoliko stoljeća, ujedinjene su hrvatske povijesne zemlje u Monarhiji.]] U [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]] [[4. ožujka]] [[1849.]] godine donosi se oktroirani (nametnuti) ustav, koji se u Hrvatskoj proglašava temeljnim državnim zakonom [[6. rujna]] [[1849.]] godine. Ukida se sve što je postignuto u [[1848.]] godini, ukida se [[sloboda tiska]], zabranjuje svaki politički život, organizira oružništvo i policijski nazor. Naporima bana Jelačića na očuvanju hrvatske autonomije, potkraj [[1849.]] godine [[Međimurje]] se priključuje Hrvatskoj, [[hrvatski jezik]] postaje službeni jezik, a u dopisivanju sa središnjim organima službeni je [[njemački jezik]]. Za ratne zasluge ban Jelačić imenovan je [[13. ožujka]] [[1849.]] godine generalom topništva i vrhovnim zapovjednikom Južne armije u jugoistočnom području Monarhije koja ima {{Broj|72000}} vojnika. Nakon devet mjeseci izbivanja iz Hrvatske, [[26. travnja]] [[1849.]] godine ban Jelačić vraća se u [[Osijek]] i nastavlja s oslobađanjem od Mađara zaposjednutih područja. Dekretom od [[5. veljače]] [[1851.]] godine imenovan je vlasnikom nove erdeljske infanterijske pukovnije. Počasnim građaninom Pešte ban Jelačić proglašava se [[1849.]] godine, počasnim građaninom Beča [[4. rujna]] [[1849.]] godine, [[Požun]]a [[21. rujna]] [[1849.]] godine i [[Oedenburg]]a [[2. listopada]] [[1849.]] godine. Ban Josip Jelačić nazoči dvanaest ministarskih konferencija i na dvanaestoj se oprašta od ministara jer se njihov rad protivi njegovim uvjerenjima i njegovoj savjesti. == Društveno djelovanje == [[Datoteka:Ban Jelacic.jpg|mini|376x376px|[[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|Spomenik banu Jelačiću]] [[Anton Dominik Fernkorn|Antona Dominika Fernkorna]] iz [[1866.]] godine.]] Prije polaska na vojnu službu, u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] osniva Zavod bana Jelačića za nemoćne vojnike, a poslije rata na njegov prijedlog [[17. prosinca]] [[1849.]] godine osniva se Ozljeđenička zaklada za Trojednu Kraljevinu i Vojvodinu. Bansko vijeće utemeljuje Zakladu Jelačića bana u Zagrebu za nemoćne vojnike i njihove obitelji i ban Jelačić u fond te zaklade daje sve prihode od svog pjesničkog djela ''Eine Stunde der Erinnerung''. Njegovim zalaganjem [[1850.]] godine osniva se [[Društvo za povjestnicu jugoslavensku]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivanu Kukuljeviću Sakcinskome]] omogućuje se istraživački rad arhivske građe u [[Dubrovnik]]u, značajne za [[Povijest Hrvatske|hrvatsku povijest]], te vladarevim patentom [[7. rujna]] [[1850.]] godine Zagreb biva spojen u jedinstvenu općinu i time se postavlja temelj modernoga grada Zagreba. Smatrajući seljačke zadruge velikom blagodati seljaka, ustrajava na registriranju u zemljišnim knjigama urbarijalne zemlje zadruga kao zajedničkog vlasništva, uvođenju mirovnih sudova za rješavanje sporova među članovima zadruga i [[1851.]] godine šalje u Beč jedan memorandum u vezi s diobom seljačkih zadruga. Dana [[13. prosinca]] [[1851.]] godine upućuje poziv za izgradnju Hrvatskog kazališta, jer ''„bez narodnog kazališta ne ima nade da će se razviti naša književnost, dakle ni napredak našega duševnog izobraženja”''. Vlada prikupljenim prilozima otkupljuje Stankovićevo kazalište (na križanju Ćirilometodske i Freudenreichove ulice) i prva predstava se priređuje [[29. siječnja]] [[1852.]] godine u tom u pravom smislu narodnom kazalištu u Hrvata. Godine [[1894.]] u njoj se među posljednjim predstavama izvodi romantičarska drama ''Roderik i Elvira'' bana Jelačića. Ban Jelačić zdušno podupire izdavanje školskih udžbenika na hrvatskom jeziku i stimulira rad autora, a kada carsko-kraljevskim dekretom biva zabranjena uporaba [[Zastava Hrvatske|hrvatske trobojnice]], a dopuštena uporaba crveno-bijele zastave za Kraljevinu Hrvatsku i modro-bijele za Kraljevinu Slavoniju, ban Jelačić se tome oštro protivi. Njegovim nastojanjem [[11. prosinca]] [[1852.]] godine, [[Zagrebačka biskupija]] podiže se na [[Zagrebačka nadbiskupija|stupanj nadbiskupije]] i tim činom Crkva u Hrvata postaje neovisna od ugarskog [[episkopat]]a. Ban Jelačić ne posustaje u borbi za [[hrvatski jezik]] i u dopisu ministru pravde u Beču Karlu Krausu od [[8. travnja]] [[1853.]] godine zalaže se za njega ''„jer jedna od najljepših osobina hrvatskog naroda jest, da on svoj jezik nadasve ljubi… i baš ograničenja u jezičnom pogledu koja je htio mađarski sabor Hrvatima nametnuti, bili su jedan od glavnih uzroka otpora hrvatskog naroda protiv Mađara”''. Podupire osnivanje i povezivanje trgovačko-obrtničkih komora na području sjeverne Hrvatske i [[1854.]] godine osniva Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo. Protivi se uvođenju žandarmerije, zalaže se za izgradnju cesta i željeznica i unaprjeđenje privredne djelatnosti. == Kritika == Zbog svoje uloge u gušenju mađarskog narodnog preporoda u [[revolucija u Mađarskoj 1848.|revoluciji 1848.]], čiji su ciljevi bili nalik onima u ''Zahtijevanjima naroda'' koji biva osnovni politički dokument [[hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]] (sloboda štampe, ukidanje feudalizma, nacionalni parlament, jednakost pred zakonom, vjerska tolerancija, državna banka, nacionalno ujedinjenje i neovisnost),<ref>Encyclopædia Britannica, 11. izdanje, 1911. [https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Hungary], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> Jelačić i Windisch-Grätz postaju subjektom kritike mnogih liberalnih i revolucionarnih krugova.<ref name="dnevno"/> Među kritičarima se našao i [[Karl Marx]], utjecajni njemački [[sociologija|sociolog]], [[ekonomija|ekonomist]] i utemeljitelj [[marksizam|marksizma]]. U komentaru na zbivanja tijekom proljeća naroda u područjima [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]], u popularnim njemačkim novinama ''Neue Rheinische Zeitung'', Marx zaključuje instrumentalnu ulogu Jelačića i Windisch-Grätza u gušenju narodnog ustanka u Beču i Mađarskoj.<ref name="zeitung">Neue Rheinische Zeitung, 136. izdanje, 1848. [https://www.marxists.org/archive/marx/works/1848/11/06.htm], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> {{citat|Hrvatski red i sloboda osvojili su dan, i ta se pobjeda slavila paljenjem, silovanjem, pljačkanjem i drugim zvjerstvima. Beč je u rukama Windisch-Grätza, Jelačića i Auersperga. Hekatomba nevinih žrtvovana na grobu starog izdajice Latoura.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} U gornjem paragrafu, Marxa frustrira cijena koja je plaćena za ciljeve hrvatskog narodnog preporoda – gušenje istih u Mađarskoj i Beču. Potrebno je naglasiti kako kritika zbivanja ne negira valjanost zahtjeva koji bivaju plod [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], nego već gušenje istih ideala diljem Habsburške monarhije radi postizanja tih ciljeva u samo jednoj pokrajini. Nije poznato koliko je Marx bio upućen u nacionalističke ambicije mađarske revolucije nad teritorijima Hrvatske. {{citat|Nacionalni fanaticizam Čeha bio je najjači alat bečke vrhuške vlasti. No ti saveznici su već u neslaganju. Čitatelji će u ovom izdanju naći protest Praške delegacije protiv drskog tretmana s kojim je pozdravljena iz Olmutza. Ovo je prvi simptom borbe koja će se urezati između Slavena i njihova heroja Jelačića s jedne strane, i vlastodršne vrhuške, koja nadilazi sve nacionalnosti, i njihova heroja Windisch-Grätza s druge strane.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} Marx smatra da savezništvo Jelačića i carske vlasti proizlazi iz samog interesa Jelačića da osigura narodni preporod u Hrvatskoj, a ne bezumnog sluganstva Habsburškom autoritetu. Također zaključuje da te slobode osigurane iz suradnje Jelačića s Carskim vlastima drže svoj oslonac isključivo na gušenju mađarskog utjecaja – te da nestanak istog ostavlja hrvatski narod u nezavidnom položaju koji će osigurane slobode s vremenom samo rastavljati. Marxova predviđanja su potvrđena kako već sljedeće godine ministarstvo unutarnjih poslova Habsburške centralne vlasti zauzima [[Alexander Bach]], i time započinje nasilno gušenje hrvatskog identiteta kroz strogu centralizaciju i germanizaciju. Razdoblje represije hrvatskog naroda nakon revolucije 1848. godine, koji počinje reformama Alexandra Bacha, naziva se [[Bachov apsolutizam|Bachovim apsolutizmom]]. == Obitelj == Ban Jelačić bijaše vrlo vezan sa svoje dvoje braće, [[Đuro Jelačić|Đurom]] i Antunom, te sestrom Cecilijom, o čemu svjedoče brojna pisma koja su razmjenjivali. === Supruga === Grofica Sofija Jelačić (rođ. Stockau) rođena je [[31. siječnja]] [[1834.]] godine u mjestu [[Napajedla]], [[Austrijsko Carstvo]] (današnja [[Češka|Češka Republika]]), u obitelji grofa Georga i Francizce Stockau. Imala je tri brata i jednu sestru te je još kao mala oboljela od kostobolje. Za svojeg boravka u [[Trojedna Kraljevina|Trojednoj Kraljevini]] često se liječila u [[Topusko]]m te je time pripomogla promoviranju tamošnjih toplica. Josipa Jelačića upoznala je u proljeće [[1850.]] godine i u travnju iste godine su se zaručili a vjenčanje šesnaestogodišnje grofice s pedesetogodišnjim banom uslijedilo je [[22. srpnja]] [[1850.]] godine, u Napajedli, u [[Moravska|Moravskoj]]. Dana [[16. srpnja]] [[1851.]] godine ban kupuje vlastelinstvo [[Novi dvori]], kupoprodajni ugovor biva naknadno sastavljen. Po Sofiji je, iz štovanja prema njoj, [[1852.]] godine jedna staza u Tuškancu, kojom su šetali ona i suprug, nazvana ''Sofijin put'' ([[1949.]] godine promijenjeno u ''Dubravkin put''<ref>[http://web.zagreb.hr/Sjednice/2013/sjednice_skupstine_2013.nsf/0/77621A6CBC91EACEC1257C3D003579C2/$FILE/Preimenovanje%20Varo%C5%A1ka%20ulica.pdf 5. Preslika dijela rješenja Izvršnog odbora NO-a grada Zagreb od 18.VI. 1949. broj 7945- 1949.], str. 8., Grad Zagreb, Gradski ured za katastar i geodetske poslove, Zagreb, 23. listopada 2013., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref>).<ref name="Dino Radoš-23">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 23., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Godine [[1851.]] u [[Bakar (grad)|Bakru]] je izgrađen brod posvećen Sofiji, pod imenom „Banica Sofija”.{{sfn|Polić|2009|p=112}} Godine [[1854.]] Jelačić dobiva titulu grofa, a Sofija je imenovana dvorskom damom hrvatske kraljice i austrijske carice Elizabete. Godine [[1855.]] Sofija Jelačić rodila je djevojčicu Anicu, koja je [[1856.]] godine umrla u Napajedli od kolere.<ref name="arhinet">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 Obitelj Jelačić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013821/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 |date=3. prosinca 2017. }}, arhinet.arhiv.hr, pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> Godine [[1859.]] ban Josip Jelačić umro je, a grofica Jelačić ostala je živjeti u Novim dvorima u Zaprešiću. Godine [[1863.]] udala se za grofa Adolfa Dubskog iz Moravske kojemu je rodila kćer Mariju Sofiju i sina Viktora. Umrla je u Beču [[17. siječnja]] [[1877.]] godine i pokopana je u Zdislavicama, u Moravskoj. === Djeca === Prigodom vjenčanja cara i kralja Franje Josipa I., [[1854.]] godine, ban Jelačić biva odlikovan [[grof]]ovskim plemstvom, a banica Sofija imenovana je kraljičinom dvorskom damom. Sa suprugom Sofijom imao je jedno dijete, kćer Anicu. Anica je rođena na [[Božić]] [[1855.]] godine u Novim Dvorima, a umrla je [[11. rujna]] [[1856.]] godine u Napajedli od [[Kolera|kolere]],<ref name="Dino Radoš-23"/> ne napunivši ni godinu dana od rođenja. Pokopana je [[2. listopada]] [[1856.]] godine u Novim Dvorima, u kapeli sv. Josipa. == Smrt == [[Datoteka:Sprovod bana Jelačića 26. svibnja 1859 (Zasche-Huhn).jpg|230px|minijatura|desno|Litografija: Sprovod bana Josipa Jelačića.]] Ban Josip Jelačić umro je u Zagrebu, [[20. svibnja]] [[1859.]] godine, trideset minuta iza ponoći.<ref name="Dino Radoš-24">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 24., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Ban je umro poslije duge i teške bolesti. Tijelo mu je bilo balzamirano, te [[22. svibnja]] izloženo u Banskom dvoru gdje su mu počasnu stražu do [[26. svibnja]] držali Otočani.<ref name="Dino Radoš-24"/> Sprovod mu je bio [[26. svibnja]] [[1859.]] godine. Na sam dan sprovoda Zagreb je bio obavijen u crno.<ref name="Dino Radoš-24"/> Banu je tek formalnu počast odalo službeno izaslanstvo carskoga i kraljevskoga Dvora.<ref name="Dino Radoš-24"/> Vojnu delegaciju predvodio je podban barun [[Josip Šokčević]] a prisutni na sprovodu bili su crkveni i civilni dostojanstvenici i deputacije, te mnoštvo naroda iz cijele Hrvatske.<ref name="Dino Radoš-24"/> Pokopan je u [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim Dvorima]], u kapeli Sv. Josipa, u [[Zaprešić]]u.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 Znamenite osobe. Hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013801/http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 |date=3. prosinca 2017. }}, zkvh.org.rs, 31. ožujka 2009., pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> == Djela == * ''Eine Stunde der Erinnerung'', Zagreb 1825. (prošireno izd. ''Gedichte'', Beč, 1851.; prijevod, bez dramskih tekstova, ''Piesme Jelačića bana: u stihomierju izvornika, preveo Dr. Demeter'', Na sviet izdao jedan odbornik spomenika Jelačića bana, Zagreb, 1861.) * ''Pjesme – Gedichte'', lirske pjesme i drame u 3 čina: Rodrigo i Elvira, prir. Stjepan Laljak, Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, Zaprešić, 2009.<ref>[http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 Predstavljanje Jelačićevih pjesama "Josip Jelačić – Pjesme/Gedichte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211053115/http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 |date=11. prosinca 2015. }}, dvorci.hr, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> == Odličja == Nepotpun popis: * Austrijski Veliki križ Leopoldova reda.<ref name="Franz Bach">Franz Bach, [https://otogran.files.wordpress.com/2012/10/bach1-35.pdf ''Povijest Otočke pukovnije: o nastanku ovoga kraja, njegovima žiteljima i njihovima sudbinama: prijevod''], ur. Milan Kranjčević, (prijevod: Manuela Svoboda), Hrvatski institut za povijest {{ISBN|978-953-6324-92-7}}, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke {{ISBN|978-953-7297-10-7}}, Zagreb – Otočac, 2010., str. 19., pristupljeno 31. siječnja 2019.</ref> * Zapovjednički križ Reda Marije Terezije.<ref name="Franz Bach"/> * Križevi ruskih redova Sv. Andrije (Aleksandra) Nevskoga, Sv. Vladimira, Bijeloga orla te prve klase Reda Sv. Ane.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ hannoverskoga reda dinastije Guelph.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ saskoga reda sv. Heinricha.<ref name="Franz Bach"/> * Zapovjednički križ saskoga Ordena za civilne zasluge.<ref name="Franz Bach"/> == Posmrtne počasti == [[Datoteka:Gruft_der_Familie_Jelacic.JPG|mini|Obiteljska grobnica u [[Zaprešić]]u.]] [[Datoteka:Grb obitelj Jelačić.jpg|mini|Obiteljski grb na grobnici. Ispod je ispisana krilatica ''Što Bog dade i sreća junačka''.]] * Spomenik ([[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu]]) (djelo Antona Dominika Frenkorna) mu se podiže i otkriva [[16. prosinca]] [[1866.]] godine na glavnom trgu u Zagrebu koje nosi njegovo ime i ostaje tamo osamdeset godina do rušenja u noći [[25. srpnja|25.]]/[[26. srpnja]] [[1947.]] godine. Zatim se 43 godine čuva u zagrebačkoj Gliptoteci gdje se o dijelovima rastavljenog spomenika brinuo čuveni hrvatski muzeolog ravnatelj Gliptoteke, Vukovarac [[Antun Bauer (muzeolog)|Antun Bauer]]. Spomenik se ponovno vraća na glavni trg u Zagrebu, [[16. listopada]] [[1990.]] godine, na rođendan bana Jelačića.<ref>[https://www.vecernji.hr/zagreb/podignu-ga-narod-svome-banu-stajao-je-104136-forinti-i-52-krajcara-1136406 Podignu ga narod svome banu, stajao je 104.136 forinti i 52 krajcara], [[Večernji list]], objavljeno 17. prosinca 2016., pristupljeno 12. srpnja 2022.</ref> * U Austro-Ugarskoj monarhiji najljepša ulica u Petrovaradinu bijaše Jelačić Gasse, a nakon njezine propasti ulica dobiva naziv Jelačićeva ulica. Jedan od petrovaradinskih trgova uz Dunav također je nosio Jelačićevo prezime. Od [[1948.]] godine u Petrovaradinu niti jedna ulica ni trg ne nose više prezime bana Jelačića, iako povijest bilježi velika djela koja je učinio za narod toga kraja. * Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], dvije su hrvatske postrojbe nosile Jelačićevo ime, [[133. brigada HV »Ban Josip Jelačić«]] iz [[Otočac|Otočca]] i [[Brigada »Josip ban Jelačić«|brigada HVO »Josip ban Jelačić«]] iz [[Kiseljak]]a. * U Republici Hrvatskoj od [[31. listopada]] [[1993.]] godine u čast bana Josipa Jelačića novčanica od 20 [[kuna (novac)|kuna]] nosi njegov portret. * Na 200. obljetnicu rođenja bana Josipa Jelačića, [[16. listopada]] [[2001.]] godine, [[Hrvatska pošta]] izdaje set [[poštanska marka|poštanskih maraka]] i dopisnicu sa spomenikom bana Jelačića, a u [[Petrovaradin]]u Odbor za proslavu organizira svečanu misu za bana Jelačića, otkrivanje spomen-ploče na rodnoj mu kući, kulturno-umjetnički program i izdaje publikaciju. * Umjetnička udruga »Plemićka mladež« iz Zaprešića čuva uspomenu na hrvatskog bana Josipa Jelačića i kompleks Novih Dvora i organizira: »Dane plemstva« u lipnju, te »Jelačić bal« u zagrebačkom hotelu [[The Regent Esplanade]] povodom obilježavanja obljetnice rođenja bana Josipa Jelačića. * Grad [[Zaprešić]] organizira obilježavanje obljetnice smrti bana Josipa Jelačića [[20. svibnja]], te »Dane Jelačića« u listopadu, odnosno manifestaciju kojom se obilježava obljetnica rođenja bana Jelačića. Dan njegovog rođenja, [[16. listopada]], ujedno se slavi i kao Dan grada Zaprešića. U Novim dvorima u Zaprešiću također se obilježava Dan Ratne škole Ban Josip Jelačić u kojoj se školuju hrvatski vojni kadrovi, a srednja škola u Zaprešiću također nosi ime Ban Josip Jelačić. * Športska natjecanja koja nose njegovo ime: ** natjecanje u [[tenis]]u u kategoriji do 14 godina »Kup Ban Josip Jelačić« ** turnir u [[preponsko jahanje|preponskom jahanju]] »Kup Ban Josip Jelačić« koji organizira Konjički klub Trajbar iz Zaprešića ** međunarodni [[taekwondo]] turnir Ban Jelačić u organizaciji TK Kuna iz Zaprešića ** državni turnir u [[mali nogomet|malom nogometu]] »Ban Josip Jelčić« za osobe s posebnim potrebama u organizaciji sportskog društva specijalni sportovi »Olimp«. * Njegov rođendan [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV]] i hrvatska zajednica u Republici Srbiji obilježava kao svoj blagdan.<ref>[http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181017190148/http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici |date=17. listopada 2018. }} Obilježja: Praznici, hnv.org.rs, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>I.D., [http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ Da se govor Bunjevaca ne zaboravi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211061211/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ |date=11. prosinca 2015. }}, hrvatskarijec.rs, 22. kolovoza 2013., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * [[Stanislav Preprek]] skladao je [[Himna banu Josipu Jelačiću|himnu]] Josipu Jelačiću na stihove koje je napisao [[Đuro Arnold]].<ref>[http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin Srijemska biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211004030/http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin |date=11. prosinca 2015. }} Himna posvećena banu Jelačiću spojila Varaždin i Petrovaradin, srijembiskupija.rs, 28. studenoga 2011., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * U Napajedli na kući gdje su se 1850. godine vjenčali Sofija Stockau i Josip Jelačić postavljena im je 2013. godine spomen-ploča.<ref>[http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=zan39.htm Spomen-ploča na mjestu vjenčanja bana Jelačića], [[Hrvatsko-češko društvo]] Zagreb, pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> * U poljskome gradu Łańcutu, gdje je bio mladi časnik na službi od 1819. do 1825. godine te od 1828. do 1830. godine, 2021. godine postavljena mu je spomen-ploča.<ref>[https://hrvatski-vojnik.hr/otkrivena-spomen-ploca-banu-josipu-jelacicu-u-poljskoj/ Otkrivena spomen-ploča banu Josipu Jelačiću u Poljskoj], hrvatski-vojnik.hr, 28. listopada 2021., pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|Grofovski grb bana Josipa Jelačića iz 1854., s Jelačićevom krilaticom ''Što Bog dade i sreća junačka''. Datoteka:Jellasics lovon2.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Jellasics lovon.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Prelazak hrvatske vojske pod banom Jelačićem preko Drave 11.9.1848.jpg|Prijelaz hrvatske vojske (pod vodstvom bana Josipa jelačića) prijeko Drave kod Varaždina, 11. rujna 1848. godine. Datoteka:Jellasics harcosai kozott.jpg|Jelačić sa svojim vojnicima, prije bitke kod Schwechata, 1848. godine. Datoteka:Josef Jellacic de Buzim, Josef Radetzky von Radetz, Alfred I. Fürst zu Windisch-Grätz.jpg|Windisch-Grätz, Radetzky i Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Jellacic 1849 Litho.jpg|Ban Jelačić, na slici 1849. godine. Datoteka:Josef Jellacic Litho 01.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Datoteka:Josip Jelačić painting 1850.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Datoteka:STILES(1852) p2.313 Joseph Graf Jelacic.jpg|Ban Jelačić, na slici 1852. godine. Datoteka:Kip bana Josipa Jelačića Zagrebačka katedrala.jpg|Kip bana Josipa Jelačića u [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačkoj katedrali]]. Datoteka:Bust of Josip Jelačić by Miklós Vay (1869).jpg|Poprsje bana Jelačića, rad Miklósa Vaya. Datoteka:Trg1880.jpg|Jelačićev trg, 1880. godine. Datoteka:Novi dvori Zaprešić (prije).jpg|Novi dvori Jelačićevi u Zaprešiću prije obnove. Datoteka:Ban standard.PNG|Oznaka hrvatskog bana, 1848. godine. </gallery> == Povezano == * [[Dodatak:Popis nositelja Vojnog reda Marije Terezije rodom iz Hrvatske]] * [[Revolucija u Mađarskoj 1848.]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Polić |first=Maja |date=2009 |title=Prilog o biskupima zapadne Hrvatske u korespodenciji Rački - Strossmayer |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/183919 |journal=Riječki teološki časopis |location=Rijeka |publisher=Riječki teološki časopis |volume=33 |number=1 | pages=95–118}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B112119%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [https://enciklopedija.hr/clanak/28950 Josip Jelačić] Hrvatska enciklopedija (LZMK) * [https://hbl.lzmk.hr/clanak/135 Josip Jelačić] Hrvatski biografski leksikon * [http://www.mgz.hr/hr/zbirke/ban-josip-jela%c4%8di%c4%87,1128.html Izložbe: Stalni postav: Ban Josip Jelačić], [[Muzej grada Zagreba]] * [[Tomislav Markus]], ''Između revolucije i legitimiteta: hrvatski politički pokret 1848–1849.'' // ''Fontes: izvori za hrvatsku povijest'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2550 sv. 12, br. 1.] Studeni 2006. str. 19–40., {{Hrčak|id=46058}} * {{eng oznaka}} Ljiljana Marks, ''Ban Josip Jelačić in Croatian Oral Legends: Between History and Myth'' // ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2216 sv. 41, br. 1.] Lipanj 2004., str. 7–21., {{Hrčak|id=38754}} {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Franjo Haller]]}} {{s-ttl|title=[[Hrvatski ban]]| years=1848. – 1859.}} {{s-aft|after=[[Ivan Coronini]]}} {{s-bef|before=[[Matija Rukavina]]}} {{s-ttl|title=guverner [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]| years=1848. – 1858.}} {{s-aft|after=[[Lazar Mamula]]}} {{end}} {{Ilirski pokret}} {{GLAVNIRASPORED:Jelačić, Josip}} [[Kategorija:Josip Jelačić| ]] e6zgkhhmymfw7bw3bqn52ztadypomi4 0 671 7592510 7263805 2026-09-02T11:26:40Z Croxyz 205325 7592510 wikitext text/x-wiki '''21. travnja''' (21. 4.) 111. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (112. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). Do kraja godine imaju još 254 dana. == Događaji == * [[753.]] godine prije [[Isus Krist|Krista]] – [[Romul]] osniva [[Rim]]. Početak povijesti [[Rimski imperij|Rimskog imperija]]. * [[1500.]] – Portugalski moreplovac [[Pedro Alvares Cabral]] pristao uz obale [[Brazil]]a i proglasio ga [[portugal]]skim područjem. * [[1836.]] – [[Teksas|Teksaške]] snage pod vodstvom [[Sam Houston|Sama Houstona]] porazile generala [[Antonio López de Santa Anna|Antonija Lópeza de Santa Anna]] i njegove [[Meksiko|meksičke]] trupe u [[bitka kod San Jacinta|bitki kod San Jacinta]], odlučnoj bitki u [[Teksaška revolucija|teksaškoj revoluciji]]. * [[1944.]] – Prvi [[Partizani|partizanski]] desant na južnom [[Jadran]]u. * [[1944.]] – Žene u [[Francuska|Francuskoj]] dobile [[pravo glasa]]. * [[1956.]] – [[Elvis Presley]] prvi put na prvom mjestu [[top-ljestvica]]. * [[1966.]] – [[Etiopija|Etiopski]] car [[Haile Selassie I.]] posjetio [[Jamajka|Jamajku]], gdje ga je pozdravilo više od stotinu tisuća [[rastafarijanizam|rastafarijanaca]]. * [[1970.]] – [[Hutt River Province]] "[[odcjepljenje|odcijepila se]]" od [[Australija|Australije]]. * [[1985.]] – [[Autoutrka|Vozač utrka]] [[Ayrton Senna]] osvojio prvu od 41 utrke [[Formula 1|Formule 1]] na [[Velika nagrada Portugala|Velikoj nagradi Portugala]] u [[Estoril]]u, [[Portugal]]. * [[1989.]] – Na tržištu se pojavila prva inačica [[Game Boy]]a. * [[2025.]] - Preminuo [[papa]] [[Franjo]]. {| | valign=top width=50% align=left | == Rođenja 21. travnja == * [[1488.]] – [[Ulrich von Hutten]], njemački humanist i pjesnik († [[1523.]]) * [[1555.]] – [[Lodovico Caracci]], talijanski slikar († [[1619.]]) * [[1864.]] – [[Max Weber]], njemački sociolog i filozof († [[1920.]]) * [[1896.]] – [[Ante Šercer]], hrvatski liječnik († [[1968.]]) * [[1915.]] – [[Anthony Quinn]], američki glumac († [[2001.]]) * [[1926.]] – [[Elizabeta II.]], kraljica Velike Britanije († [[2022.]]) * [[1960.]] – [[Ivan Gudelj]], hrvatski nogometaš i trener († [[2026.]]) * [[1961.]] – [[Mladen Horvat]], hrvatski glumac i komičar († [[2025.]]) * [[1968.]] – [[Branka Slavica]], hrvatska televizijska novinarka * [[1972.]] – [[Severina Vučković]], hrvatska pjevačica * [[1980.]] – [[Tony Romo]], NFL igrač * [[2003.]] – [[Xavi Simons]], nizozemski nogometaš | valign=top width=50% align=left | == Smrti 21. travnja == * [[1109.]] – [[Anselmo Canterburyjski]], talijanski svetac (* [[1033.]]) * [[1142.]] – [[Petar Abelard]], francuski filozof (* [[1079.]]) * [[1736.]] – [[Eugen Savojski]], austrijski vojskovođa i državnik (* [[1663.]]) * [[1895.]] – [[Franz von Suppè]], austrijski skladatelj (* [[1819.]]) * [[1910.]] – [[Mark Twain]], američki književnik (* [[1835.]]) * [[1924.]] – [[Eleonora Duse|Eleonora Giulia Amelie Duse]], talijanska glumica (* [[1858.]]) * [[1980.]] – [[Aleksandar Oparin]], ruski biokemičar (* [[1894.]]) * [[2004.]] – [[Sunčana Škrinjarić]], hrvatska književnica (* [[1931.]]) * [[2016.]] – [[Prince]], američki glazbenik (* [[1958.]]) * [[2025.]] – [[Franjo]], papa Katoličke Crkve (* [[1936.]]) |} == Blagdani i spomendani == * == Imendani == * {{Mjeseci i dani u godini}} [[Kategorija:Dani u travnju| 021]] 0hema8zwwpw6fnxbfg969dmtf84thx4 0 10493 7592183 7284328 2026-09-01T12:51:13Z Dean72 77466 početak proširenja 7592183 wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{infookvir more | ime = Sredozemno more | izvorno_ime = | drugo ime = ''Mediteransko more'' | vrsta = | etimologija = | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|35|0|0|N|18|0|0|E|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}} | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | dz_sakrij_tekst = 22 države | dz = UK, *GIB, ŠPA, FRA, MON, ITA, MLT, SLO, HRV, BIH, CG, ALB, GRČ, TUR, CIP, SIR, LBN, IZR, EGI, LIB, TUN, ALŽ, MAR | ocean = [[Atlantski ocean]] | granična mora = [[Atlantski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2500000 | dimenzije = | duljina = 3678 | širina = 1500 | prosječna dubina = 1500 | najveća dubina = 5267 | duljina obale = 46 000 | zapremina = 3750000 | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | smrznuto = | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | površina slijeva = 8500000 | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | zemljovid_lok = Mediterranean Sea in its region.svg | zemljovid_lok_opis = Položaj Sredozemnog mora | ne pratiti parametre=@pushpin_map@ }} '''Sredozemno more''' ili '''Mediteransko more''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Mare Mediterraneum''), poznato i po [[Antički Rim|starorimskom]] nazivu '''''Mare nostrum''''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] „Naše more”), unutarnje je more površine oko 2,5 milijuna [[km²]] smješteno između [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Omeđeno je na istoku [[Levant|Levantom]] u [[Jugozapadna Azija|zapadnoj Aziji]], na sjeveru [[Anatolija|Anadolijom]] i [[Južna Europa|južnom Europom]], a na jugu [[Sjeverna Afrika|Sjevernom Afrikom]]. Na zapadu je povezan s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]] preko 14 km širokih [[Gibraltarska vrata|Gibraltarskih vrata]] koje razdvajaju [[Pirenejski poluotok]] u [[Europa|Europi]] od [[Maroko|Maroka]] u [[Afrika|Africi]]. Na sjeveroistoku je povezan s [[Crno more|Crnim morem]] preko [[Bospor|Bosporskog]] tjesnaca koji koji dijeli Tursku na njezin europski i azijski dio, te s [[Crveno more|Crvenim morem]] na jugoistoku preko [[Sueski kanal|Sueskog kanala]]. Površina Sredozemnoga mora jest otprilike 2 500 000 km²,<ref name="britannica">{{Britannica URL|author=Boxer, Baruch|title=Mediterranean Sea|url=place/Mediterranean-Sea}}</ref> što predstavlja 0,7% globalne površine svih svjetskih mora. povezano je s petnaest [[Rubno more|rubnih mora]], od kojih su najvažniji [[Egejsko more|Egejsko]], [[Jadransko more|Jadransko]], [[Tirensko more|Tirensko]] i [[Mramorno more]]. Geološki dokazi ukazuju na to da je prije otprilike 5,9 milijuna godina Sredozemno more bilo odsječeno od Atlantika te je oko 600 000 godina ostalo djelomično ili potpuno isušeno tijekom [[Mesinska kriza slanosti|mesinske krize slanosti]] prije nego što ga je ponovno napunila [[Zanklijska poplava]] prije otprilike 5,3 milijuna godina. [[History of the Mediterranean region|Povijest mediteranske regije]] ključna je za razumijevanje podrijetla i razvoja mnogih modernih društava. Sredozemno more ponekad se opisuje kao "inkubator [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]] " i svjedočio je nastanku nekih od najranijih i najnaprednijih civilizacija, uključujući one iz [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]] i [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-27|title=Mediterranean Sea {{!}} Facts, History, Islands, & Countries {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea|access-date=2025-10-02|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> Levant u [[Eastern Mediterranean|istočnom Sredozemlju]] bio je među prvim regijama na svijetu u kojima su se ljudi trajno nastanili već 12 000 godina prije Krista formirajući prve gradove. Sredozemno je more u antici bilo važna komunikacija za [[Trgovac|trgovce]], vojske, putnike i migrante, olakšavajući trgovinu i kulturnu razmjenu između raznih naroda, kao i kolonizaciju i osvajanja. [[Rimsko Carstvo]] je stoljećima održavalo [[Mare Nostrum|nautičku hegemoniju]] nad morem i jedina je država koja je ikada kontrolirala cijelu njegovu obalu. More je toplo. Ljetna temperatura rijetko doseže 30 [[Celzij]]a, a zimska jako rijetko pada ispod 15. Zemlje koje okružuju Sredozemno more nazivaju se zemljama Sredozemlja, a cijelo područje mora i obalnih zemalja '''[[Sredozemlje]]''' ili '''Mediteran'''. == Sredozemne zemlje == Sredozemne odnosno mediteranske zemlje jesu: # [[Gibraltar]] # [[Španjolska]] # [[Portugal]] * # [[Andora]] * # [[Francuska]] # [[Monako]] # [[Italija]] # [[San Marino]] * # [[Vatikan]] * # [[Malta]] # [[Slovenija]] # [[Hrvatska]] # [[BiH]] # [[Srbija]] * # [[Crna Gora]] # [[Albanija]] # [[Sjeverna Makedonija]] * # [[Grčka]] # [[Turska]] # [[Cipar]] # [[Sirija]] # [[Libanon]] # [[Izrael]] # [[Egipat]] # [[Libija]] # [[Tunis]] # [[Alžir]] # [[Maroko]] '''*''' Iako nemaju izravan izlazak na more, [[UNESCO]] spominje i ove zemlje, kao zemlje Sredozemlja. Kriteriji su da se one nalaze u regiji, da gravitiraju tom području ili su kulturom, poviješću i tradicijom vezane za to područje. ==Spomenici== * Na dnu Sredozemlja 1954. postavljen je [[bronca|brončani]] [[kip]] Guida Gallettija Krist bezdana (tal. ''Il Cristo degli Abissi''). == Poveznice == * [[Popis otoka u Sredozemnom moru]] ==Izvori== {{izvori}} == Literatura == * Annarita Mariotti; Maria Vittoria Struglia; Ning Zeng; K.-M. Lau (2002.): [http://journals.ametsoc.org/doi/pdf/10.1175/1520-0442(2002)015%3C1674%3ATHCITM%3E2.0.CO%3B2 ''The Hydrological Cycle in the Mediterranean Region and Implications for the Water Budget of the Mediterranean Sea''], Journal of Climate '''XV.''' 13., Boston: American Meteorological Society, str. 1674. – 1690., [[ISSN]] [[:issn:0894-8755|0894-8755]] * Pinet, Paul R. (2008.): ''Invitation to Oceanography''. Jones & Barlett Learning, str. 220., {{ISBN|0-7637-5993-7}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = Mediterranean Sea |commonshr = Sredozemno more |commonscat = Mediterranean Sea |commonscathr = Sredozemno more }} [[Kategorija:Mora Atlantskog oceana (Europa)]] [[Kategorija:Mora u Africi]] [[Kategorija:Mora u Aziji]] [[Kategorija:Sredozemno more| ]] 23p6az3awwb6d9wskyxc8n6k85rvdwh 7592205 7592183 2026-09-01T13:55:44Z Dean72 77466 7592205 wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{infookvir more | ime = Sredozemno more | izvorno_ime = | drugo ime = ''Mediteransko more'' | vrsta = | etimologija = | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|35|0|0|N|18|0|0|E|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}} | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | dz_sakrij_tekst = 22 države | dz = UK, *GIB, ŠPA, FRA, MON, ITA, MLT, SLO, HRV, BIH, CG, ALB, GRČ, TUR, CIP, SIR, LBN, IZR, EGI, LIB, TUN, ALŽ, MAR | ocean = [[Atlantski ocean]] | granična mora = [[Atlantski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2500000 | dimenzije = | duljina = 3678 | širina = 1500 | prosječna dubina = 1500 | najveća dubina = 5267 | duljina obale = 46 000 | zapremina = 3750000 | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | smrznuto = | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | površina slijeva = 8500000 | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | zemljovid_lok = Mediterranean Sea in its region.svg | zemljovid_lok_opis = Položaj Sredozemnog mora | ne pratiti parametre=@pushpin_map@ }} '''Sredozemno more''' ili '''Mediteransko more''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Mare Mediterraneum''), poznato i po [[Antički Rim|starorimskom]] nazivu '''''Mare nostrum''''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] „Naše more”), unutarnje je more površine oko 2,5 milijuna [[km²]] smješteno između [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Omeđeno je na istoku [[Levant|Levantom]] u [[Jugozapadna Azija|zapadnoj Aziji]], na sjeveru [[Anatolija|Anadolijom]] i [[Južna Europa|južnom Europom]], a na jugu [[Sjeverna Afrika|Sjevernom Afrikom]]. Na zapadu je povezan s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]] preko 14 km širokih [[Gibraltarska vrata|Gibraltarskih vrata]] koje razdvajaju [[Pirenejski poluotok]] u [[Europa|Europi]] od [[Maroko|Maroka]] u [[Afrika|Africi]]. Na sjeveroistoku je povezan s [[Crno more|Crnim morem]] preko [[Bospor|Bosporskog]] tjesnaca koji koji dijeli Tursku na njezin europski i azijski dio, te s [[Crveno more|Crvenim morem]] na jugoistoku preko [[Sueski kanal|Sueskog kanala]]. Površina Sredozemnoga mora jest otprilike 2 500 000 km²,<ref name="britannica">{{Britannica URL|author=Boxer, Baruch|title=Mediterranean Sea|url=place/Mediterranean-Sea}}</ref> što predstavlja 0,7% globalne površine svih svjetskih mora. povezano je s petnaest [[Rubno more|rubnih mora]], od kojih su najvažniji [[Egejsko more|Egejsko]], [[Jadransko more|Jadransko]], [[Tirensko more|Tirensko]] i [[Mramorno more]]. Geološki dokazi ukazuju na to da je prije otprilike 5,9 milijuna godina Sredozemno more bilo odsječeno od Atlantika te je oko 600 000 godina ostalo djelomično ili potpuno isušeno tijekom [[Mesinska kriza slanosti|mesinske krize slanosti]] prije nego što ga je ponovno napunila [[Zanklijska poplava]] prije otprilike 5,3 milijuna godina. Povijest mediteranske regije ključna je za razumijevanje podrijetla i razvoja mnogih modernih društava. Sredozemno more ponekad se opisuje kao "inkubator [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]] " i svjedočio je nastanku nekih od najranijih i najnaprednijih civilizacija, uključujući one iz [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]] i [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-27|title=Mediterranean Sea {{!}} Facts, History, Islands, & Countries {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea|access-date=2025-10-02|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> Levant u istočnom Sredozemlju bio je među prvim regijama na svijetu u kojima su se ljudi trajno nastanili već 12 000 godina prije Krista formirajući prve gradove. Sredozemno je more u antici bilo važna komunikacija za [[Trgovac|trgovce]], vojske, putnike i migrante, olakšavajući trgovinu i kulturnu razmjenu između raznih naroda, kao i kolonizaciju i osvajanja. [[Rimsko Carstvo]] je stoljećima održavalo nautičku [[Hegemonija|hegemoniju]] nad morem i jedina je država koja je ikada kontrolirala cijelu njegovu obalu. More je toplo. Ljetna temperatura rijetko doseže 30 [[Celzij]]a, a zimska jako rijetko pada ispod 15. Zemlje koje okružuju Sredozemno more nazivaju se zemljama Sredozemlja, a cijelo područje mora i obalnih zemalja '''[[Sredozemlje]]''' ili '''Mediteran'''. Države Sredozemnoga mora i njegovih rubnih mora jesu [[Španjolska]], [[Francuska]], [[Monako]], [[Italija]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Albanija]], [[Grčka]], [[Turska]], [[Sirija]], [[Libanon]], [[Izrael]], [[Država Palestina|Palestinska samouprava]] s [[Pojas Gaze|pojasom Gaze]], [[Egipat]], [[Libija]], [[Tunis]], [[Alžir]] i [[Maroko]]. [[Cipar]] i [[Malta]] su [[Otočna država|otočne zemlje]] u Sredozemnom moru. Osim toga, [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Sjeverni Cipar]] ([[Popis nepriznatih država|nepriznata de facto država]]) i dva [[Britanska prekomorska područja|prekomorska teritorija]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] ([[Akrotiri i Dhekelia]] i [[Gibraltar]]) također imaju [[Obala|obale]] duž Sredozemnog mora. Sredozemni sliv obuhvaća velik broj drugih zemalja, a [[Nil]] je najduža rijeka koja završava u Sredozemnome moru.<ref>{{Citiranje weba|title=Nile River|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/nile-river|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230308110451/https://education.nationalgeographic.org/resource/nile-river/|archive-date=8 March 2023|access-date=12 March 2023|website=Education {{!}} National Geographic Society|language=en}}</ref> U Sredozemnome moru nalazi se [[Popis otoka u Sredozemnom moru|velik broj otoka]], od kojih su neki vulkanskog podrijetla. Dva najveća otoka, i po površini i po broju stanovnika, su [[Sicilija]] i [[Sardinija]]. == Sredozemne zemlje == Sredozemne odnosno mediteranske zemlje jesu: # [[Gibraltar]] # [[Španjolska]] # [[Portugal]] * # [[Andora]] * # [[Francuska]] # [[Monako]] # [[Italija]] # [[San Marino]] * # [[Vatikan]] * # [[Malta]] # [[Slovenija]] # [[Hrvatska]] # [[BiH]] # [[Srbija]] * # [[Crna Gora]] # [[Albanija]] # [[Sjeverna Makedonija]] * # [[Grčka]] # [[Turska]] # [[Cipar]] # [[Sirija]] # [[Libanon]] # [[Izrael]] # [[Egipat]] # [[Libija]] # [[Tunis]] # [[Alžir]] # [[Maroko]] '''*''' Iako nemaju izravan izlazak na more, [[UNESCO]] spominje i ove zemlje, kao zemlje Sredozemlja. Kriteriji su da se one nalaze u regiji, da gravitiraju tom području ili su kulturom, poviješću i tradicijom vezane za to područje. ==Spomenici== * Na dnu Sredozemlja 1954. postavljen je [[bronca|brončani]] [[kip]] Guida Gallettija Krist bezdana (tal. ''Il Cristo degli Abissi''). == Poveznice == * [[Popis otoka u Sredozemnom moru]] ==Izvori== {{izvori}} == Literatura == * Annarita Mariotti; Maria Vittoria Struglia; Ning Zeng; K.-M. Lau (2002.): [http://journals.ametsoc.org/doi/pdf/10.1175/1520-0442(2002)015%3C1674%3ATHCITM%3E2.0.CO%3B2 ''The Hydrological Cycle in the Mediterranean Region and Implications for the Water Budget of the Mediterranean Sea''], Journal of Climate '''XV.''' 13., Boston: American Meteorological Society, str. 1674. – 1690., [[ISSN]] [[:issn:0894-8755|0894-8755]] * Pinet, Paul R. (2008.): ''Invitation to Oceanography''. Jones & Barlett Learning, str. 220., {{ISBN|0-7637-5993-7}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = Mediterranean Sea |commonshr = Sredozemno more |commonscat = Mediterranean Sea |commonscathr = Sredozemno more }} [[Kategorija:Mora Atlantskog oceana (Europa)]] [[Kategorija:Mora u Africi]] [[Kategorija:Mora u Aziji]] [[Kategorija:Sredozemno more| ]] kguzsvl3hjh83g3c2v68z5cn6f1thqx 7592307 7592205 2026-09-01T20:56:14Z Dean72 77466 7592307 wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{infookvir more | ime = Sredozemno more | izvorno_ime = | drugo ime = ''Mediteransko more'' | vrsta = | etimologija = | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|35|0|0|N|18|0|0|E|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}} | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | dz_sakrij_tekst = 22 države | dz = UK, *GIB, ŠPA, FRA, MON, ITA, MLT, SLO, HRV, BIH, CG, ALB, GRČ, TUR, CIP, SIR, LBN, IZR, EGI, LIB, TUN, ALŽ, MAR | ocean = [[Atlantski ocean]] | granična mora = [[Atlantski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2500000 | dimenzije = | duljina = 3678 | širina = 1500 | prosječna dubina = 1500 | najveća dubina = 5267 | duljina obale = 46 000 | zapremina = 3750000 | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | smrznuto = | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | površina slijeva = 8500000 | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | zemljovid_lok = Mediterranean Sea in its region.svg | zemljovid_lok_opis = Položaj Sredozemnog mora | ne pratiti parametre=@pushpin_map@ }} '''Sredozemno more''' ili '''Mediteransko more''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Mare Mediterraneum''), poznato i po [[Antički Rim|starorimskom]] nazivu '''''Mare nostrum''''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] „Naše more”), unutarnje je more površine oko 2,5 milijuna [[km²]] smješteno između [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Omeđeno je na istoku [[Levant|Levantom]] u [[Jugozapadna Azija|zapadnoj Aziji]], na sjeveru [[Anatolija|Anatolijom]] i [[Južna Europa|Južnom Europom]], a na jugu [[Sjeverna Afrika|Sjevernom Afrikom]]. Na zapadu je povezano s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]] preko 14 km širokih [[Gibraltarska vrata|Gibraltarskih vrata]] koje razdvajaju [[Pirenejski poluotok]] u [[Europa|Europi]] od [[Maroko|Maroka]] u [[Afrika|Africi]]. Na sjeveroistoku je povezano s [[Crno more|Crnim morem]] preko [[Bospor|Bosporskog]] tjesnaca koji koji dijeli Tursku na njezin europski i azijski dio, te s [[Crveno more|Crvenim morem]] na jugoistoku preko [[Sueski kanal|Sueskog kanala]]. Površina Sredozemnoga mora jest otprilike 2 500 000 km²,<ref name="britannica">{{Britannica URL|author=Boxer, Baruch|title=Mediterranean Sea|url=place/Mediterranean-Sea}}</ref> što predstavlja 0,7% globalne površine svih svjetskih mora. Povezano je s petnaest [[Rubno more|rubnih mora]], od kojih su najvažniji [[Egejsko more|Egejsko]], [[Jadransko more|Jadransko]], [[Tirensko more|Tirensko]] i [[Mramorno more]]. Geološki dokazi ukazuju na to da je prije otprilike 5,9 milijuna godina Sredozemno more bilo odvojeno od Atlantika te je oko 600 000 godina ostalo djelomično ili potpuno isušeno tijekom [[Mesinska kriza slanosti|mesinske krize slanosti]] prije nego što ga je ponovno napunila [[Zanklijska poplava]] prije otprilike 5,3 milijuna godina. Povijest mediteranske regije ključna je za razumijevanje podrijetla i razvoja mnogih modernih društava. Sredozemno more ponekad se opisuje kao "inkubator [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]]" i svjedočio je nastanku nekih od najranijih i najnaprednijih civilizacija, uključujući [[Drevni Egipat]], [[Stara Grčka|Staru Grčku]] i [[Plodni polumjesec]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-27|title=Mediterranean Sea {{!}} Facts, History, Islands, & Countries {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea|access-date=2025-10-02|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> Područje Levanta u istočnome Sredozemlju bio je među prvim regijama na svijetu u kojima su se ljudi trajno nastanili već 12 000 godina prije Krista formirajući prve gradove. Sredozemno je more u antici bilo važna komunikacija za trgovce, vojske, putnike i migrante, olakšavajući trgovinu i kulturnu razmjenu između raznih naroda, kao i [[Kolonizacija|kolonizaciju]] i osvajanja. [[Rimsko Carstvo]] je stoljećima održavalo nautičku [[Hegemonija|hegemoniju]] nad morem i jedina je država koja je ikada kontrolirala cijelu njegovu obalu. Prosječna dubina Sredozemnog mora je 1500 m a najdublja zabilježena točka je 5109 m u tzv. [[Bezdan Kalipso|bezdanu Kalipso]] u [[Jonsko more|Jonskome moru]]. Proteže se od 30° do 46° sjeverne geografske širine i 6° zapadne do 36° istočne geografske dužine. Njegova duljina u smjeru zapad-istok od Gibraltarskog tjesnaca do [[Iskenderunski zaljev|Iskanderunskog zaljeva]] na jugoistočnoj obali [[Turska|Turske]] iznosi oko 4000 km. Duljina sjever-jug uvelike varira ovisno koju obalu uzmemo u obzir. Najkraća plovna ruta u smjeru sjever-jug jest ona od [[Tršćanski zaljev|Tršćanskog zaljeva]] do [[Sidranski zaljev|Sidranskog zaljeva]] na libijskoj obali i iznosi oko 1900 km. Temperature vode su blage zimi a tople ljeti, a većina oborina pada u hladnijim mjesecima što je karakteristično za [[Sredozemna klima|mediteransku klimu]]. U blizini južne i istočne obale protežu se pustinje u kojima su temperature vrlo visoke, ali u neposrednom obalnome pojasu klima je obično umjerenija radi utjecaja vodene mase. Zemlje koje okružuju Sredozemno more nazivaju se zemljama Sredozemlja, a cijelo područje mora i obalnih zemalja '''[[Sredozemlje]]''' ili '''Mediteran'''. Države Sredozemnoga mora i njegovih rubnih mora jesu [[Španjolska]], [[Francuska]], [[Monako]], [[Italija]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Albanija]], [[Grčka]], [[Turska]], [[Sirija]], [[Libanon]], [[Izrael]], [[Država Palestina|Palestinska samouprava]] s [[Pojas Gaze|pojasom Gaze]], [[Egipat]], [[Libija]], [[Tunis]], [[Alžir]] i [[Maroko]]. [[Cipar]] i [[Malta]] su [[Otočna država|otočne zemlje]] u Sredozemnom moru. Osim toga, [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Sjeverni Cipar]] ([[Popis nepriznatih država|nepriznata de facto država]]) i dva [[Britanska prekomorska područja|prekomorska teritorija]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] ([[Akrotiri i Dhekelia]] i [[Gibraltar]]) također imaju [[Obala|obalu]] duž Sredozemnog mora. Sredozemni sliv obuhvaća velik broj drugih zemalja, a [[Nil]] je najduža rijeka koja završava u Sredozemnome moru.<ref>{{Citiranje weba|title=Nile River|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/nile-river|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230308110451/https://education.nationalgeographic.org/resource/nile-river/|archive-date=8 March 2023|access-date=12 March 2023|website=Education {{!}} National Geographic Society|language=en}}</ref> U Sredozemnome moru nalazi se [[Popis otoka u Sredozemnom moru|velik broj otoka]], od kojih su neki vulkanskog podrijetla. Dva najveća otoka i po površini i po broju stanovnika su [[Sicilija]] i [[Sardinija]]. == Sredozemne zemlje == Sredozemne odnosno mediteranske zemlje jesu: # [[Gibraltar]] # [[Španjolska]] # [[Portugal]] * # [[Andora]] * # [[Francuska]] # [[Monako]] # [[Italija]] # [[San Marino]] * # [[Vatikan]] * # [[Malta]] # [[Slovenija]] # [[Hrvatska]] # [[BiH]] # [[Srbija]] * # [[Crna Gora]] # [[Albanija]] # [[Sjeverna Makedonija]] * # [[Grčka]] # [[Turska]] # [[Cipar]] # [[Sirija]] # [[Libanon]] # [[Izrael]] # [[Egipat]] # [[Libija]] # [[Tunis]] # [[Alžir]] # [[Maroko]] '''*''' Iako nemaju izravan izlazak na more, [[UNESCO]] spominje i ove zemlje, kao zemlje Sredozemlja. Kriteriji su da se one nalaze u regiji, da gravitiraju tom području ili su kulturom, poviješću i tradicijom vezane za to područje. ==Spomenici== * Na dnu Sredozemlja 1954. postavljen je [[bronca|brončani]] [[kip]] Guida Gallettija Krist bezdana (tal. ''Il Cristo degli Abissi''). == Poveznice == * [[Popis otoka u Sredozemnom moru]] ==Izvori== {{izvori}} == Literatura == * Annarita Mariotti; Maria Vittoria Struglia; Ning Zeng; K.-M. Lau (2002.): [http://journals.ametsoc.org/doi/pdf/10.1175/1520-0442(2002)015%3C1674%3ATHCITM%3E2.0.CO%3B2 ''The Hydrological Cycle in the Mediterranean Region and Implications for the Water Budget of the Mediterranean Sea''], Journal of Climate '''XV.''' 13., Boston: American Meteorological Society, str. 1674. – 1690., [[ISSN]] [[:issn:0894-8755|0894-8755]] * Pinet, Paul R. (2008.): ''Invitation to Oceanography''. Jones & Barlett Learning, str. 220., {{ISBN|0-7637-5993-7}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = Mediterranean Sea |commonshr = Sredozemno more |commonscat = Mediterranean Sea |commonscathr = Sredozemno more }} [[Kategorija:Mora Atlantskog oceana (Europa)]] [[Kategorija:Mora u Africi]] [[Kategorija:Mora u Aziji]] [[Kategorija:Sredozemno more| ]] iw3m3ajs9kdct34k4hv5g6i35hdhqvg 7592317 7592307 2026-09-01T21:42:16Z Dean72 77466 7592317 wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{infookvir more | ime = Sredozemno more | izvorno_ime = | drugo ime = ''Mediteransko more'' | vrsta = | etimologija = | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|35|0|0|N|18|0|0|E|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}} | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | dz_sakrij_tekst = 22 države | dz = UK, *GIB, ŠPA, FRA, MON, ITA, MLT, SLO, HRV, BIH, CG, ALB, GRČ, TUR, CIP, SIR, LBN, IZR, EGI, LIB, TUN, ALŽ, MAR | ocean = [[Atlantski ocean]] | granična mora = [[Atlantski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2500000 | dimenzije = | duljina = 3678 | širina = 1500 | prosječna dubina = 1500 | najveća dubina = 5267 | duljina obale = 46 000 | zapremina = 3750000 | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | smrznuto = | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | površina slijeva = 8500000 | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | zemljovid_lok = Mediterranean Sea in its region.svg | zemljovid_lok_opis = Položaj Sredozemnog mora | ne pratiti parametre=@pushpin_map@ }} '''Sredozemno more''' ili '''Mediteransko more''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Mare Mediterraneum''), poznato i po [[Antički Rim|starorimskom]] nazivu '''''Mare nostrum''''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] „Naše more”), unutarnje je more površine oko 2,5 milijuna [[km²]] smješteno između [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Omeđeno je na istoku [[Levant|Levantom]] u [[Jugozapadna Azija|zapadnoj Aziji]], na sjeveru [[Anatolija|Anatolijom]] i [[Južna Europa|Južnom Europom]], a na jugu [[Sjeverna Afrika|Sjevernom Afrikom]]. Na zapadu je povezano s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]] preko 14 km širokih [[Gibraltarska vrata|Gibraltarskih vrata]] koje razdvajaju [[Pirenejski poluotok]] u [[Europa|Europi]] od [[Maroko|Maroka]] u [[Afrika|Africi]]. Na sjeveroistoku je povezano s [[Crno more|Crnim morem]] preko [[Bospor|Bosporskog]] tjesnaca koji koji dijeli Tursku na njezin europski i azijski dio, te s [[Crveno more|Crvenim morem]] na jugoistoku preko [[Sueski kanal|Sueskog kanala]]. Površina Sredozemnoga mora jest otprilike 2 500 000 km²,<ref name="britannica">{{Britannica URL|author=Boxer, Baruch|title=Mediterranean Sea|url=place/Mediterranean-Sea}}</ref> što predstavlja 0,7% globalne površine svih svjetskih mora. Povezano je s petnaest [[Rubno more|rubnih mora]], od kojih su najvažniji [[Egejsko more|Egejsko]], [[Jadransko more|Jadransko]], [[Tirensko more|Tirensko]] i [[Mramorno more]]. Geološki dokazi ukazuju na to da je prije otprilike 5,9 milijuna godina Sredozemno more bilo odvojeno od Atlantika te je oko 600 000 godina ostalo djelomično ili potpuno isušeno tijekom [[Mesinska kriza slanosti|mesinske krize slanosti]] prije nego što ga je ponovno napunila [[Zanklijska poplava]] prije otprilike 5,3 milijuna godina. Povijest mediteranske regije ključna je za razumijevanje podrijetla i razvoja mnogih modernih društava. Sredozemno more ponekad se opisuje kao "inkubator [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]]" i svjedočio je nastanku nekih od najranijih i najnaprednijih civilizacija, uključujući [[Drevni Egipat]], [[Stara Grčka|Staru Grčku]] i [[Plodni polumjesec]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-27|title=Mediterranean Sea {{!}} Facts, History, Islands, & Countries {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea|access-date=2025-10-02|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> Područje Levanta u istočnome Sredozemlju bio je među prvim regijama na svijetu u kojima su se ljudi trajno nastanili već 12 000 godina prije Krista formirajući prve gradove. Sredozemno je more u antici bilo važna komunikacija za trgovce, vojske, putnike i migrante, olakšavajući trgovinu i kulturnu razmjenu između raznih naroda, kao i [[Kolonizacija|kolonizaciju]] i osvajanja. [[Rimsko Carstvo]] je stoljećima održavalo nautičku [[Hegemonija|hegemoniju]] nad morem i jedina je država koja je ikada kontrolirala cijelu njegovu obalu. Prosječna dubina Sredozemnog mora je 1500 m a najdublja zabilježena točka je 5109 m u tzv. [[Bezdan Kalipso|bezdanu Kalipso]] u [[Jonsko more|Jonskome moru]]. Proteže se od 30° do 46° sjeverne geografske širine i 6° zapadne do 36° istočne geografske dužine. Njegova duljina u smjeru zapad-istok od Gibraltarskog tjesnaca do [[Iskenderunski zaljev|Iskanderunskog zaljeva]] na jugoistočnoj obali [[Turska|Turske]] iznosi oko 4000 km. Duljina sjever-jug uvelike varira ovisno koju obalu uzmemo u obzir. Najkraća plovna ruta u smjeru sjever-jug jest ona od [[Tršćanski zaljev|Tršćanskog zaljeva]] do [[Sidranski zaljev|Sidranskog zaljeva]] na libijskoj obali i iznosi oko 1900 km. Temperature vode su blage zimi a tople ljeti, a većina oborina pada u hladnijim mjesecima što je karakteristično za [[Sredozemna klima|mediteransku klimu]]. U blizini južne i istočne obale protežu se pustinje u kojima su temperature vrlo visoke, ali u neposrednom obalnome pojasu klima je obično umjerenija radi utjecaja vodene mase. Zemlje koje okružuju Sredozemno more nazivaju se zemljama Sredozemlja, a cijelo područje mora i obalnih zemalja '''[[Sredozemlje]]''' ili '''Mediteran'''. Države Sredozemnoga mora i njegovih rubnih mora jesu [[Španjolska]], [[Francuska]], [[Monako]], [[Italija]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Albanija]], [[Grčka]], [[Turska]], [[Sirija]], [[Libanon]], [[Izrael]], [[Država Palestina|Palestinska samouprava]] s [[Pojas Gaze|pojasom Gaze]], [[Egipat]], [[Libija]], [[Tunis]], [[Alžir]] i [[Maroko]]. [[Cipar]] i [[Malta]] su [[Otočna država|otočne zemlje]] u Sredozemnom moru. Osim toga, [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Sjeverni Cipar]] ([[Popis nepriznatih država|nepriznata de facto država]]) i dva [[Britanska prekomorska područja|prekomorska teritorija]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] ([[Akrotiri i Dhekelia]] i [[Gibraltar]]) također imaju [[Obala|obalu]] duž Sredozemnog mora. Sredozemni sliv obuhvaća velik broj drugih zemalja, a [[Nil]] je najduža rijeka koja završava u Sredozemnome moru.<ref>{{Citiranje weba|title=Nile River|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/nile-river|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230308110451/https://education.nationalgeographic.org/resource/nile-river/|archive-date=8 March 2023|access-date=12 March 2023|website=Education {{!}} National Geographic Society|language=en}}</ref> U Sredozemnome moru nalazi se [[Popis otoka u Sredozemnom moru|velik broj otoka]], od kojih su neki vulkanskog podrijetla. Dva najveća otoka i po površini i po broju stanovnika su [[Sicilija]] i [[Sardinija]]. == Obalne zemlje == Obalne zemlje Sredozemnog mora jesu:<ref>{{Citiranje weba|date=Jun 20, 2023|title=Mediterranean Sea|url=https://vajiramandravi.com/current-affairs/mediterranean-sea/|access-date=2025-06-23|website=Vajiram & Ravi|language=en-IN}}</ref> * '''Europska''' : [[Španjolska]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Malta]], [[Monako]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Albanija]] i [[Grčka]] * '''Zapadna Azija''' : [[Turska]], [[Sirija]], [[Libanon]], [[Izrael]], [[Država Palestina|Palestina]] i otok [[Cipar]] * '''Sjeverna Afrika''' : [[Maroko]], [[Alžir]], [[Tunis]], [[Libija]], [[Egipat]] [[Isključivi gospodarski pojas|Isključivi gospodarski pojasevi]] u Sredozemnome moru jesu:<ref name="Sea Around Us">{{Citiranje weba|title=Sea Around Us &#124; Fisheries, Ecosystems and Biodiversity|url=http://www.seaaroundus.org/data/#/eez|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160223181456/http://www.seaaroundus.org/data/#/eez|archive-date=23 February 2016|access-date=15 September 2020|website=seaaroundus.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Sea Around Us &#124; Fisheries, Ecosystems and Biodiversity|url=http://www.seaaroundus.org/data/#/eez/793?chart=catch-chart&dimension=taxon&measure=tonnage&limit=10|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160223181456/http://www.seaaroundus.org/data/#/eez/793?chart=catch-chart&dimension=taxon&measure=tonnage&limit=10|archive-date=23 February 2016|access-date=27 November 2020}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="font-size:100%" |- !rowspan=2 width=75|broj !rowspan=2 width=250|država !colspan=2 width=75|površina |- | align=center|1 || '''{{Z+X|ITA}}''' || 541915 km² |- | align=center|2 || '''{{Z+X|GRE}}''' || 493708 km² |- | align=center|3 || '''{{Z+X|LBA}}''' || 355604 km² |- | align=center|4 || '''{{Z+X|ESP}}''' || 260000 km² |- | align=center|5 || '''{{Z+X|EGY}}''' || 169125 km² |- | align=center|6 || '''{{Z+X|ALG}}''' || 128843 km² |- | align=center|7 || '''{{Z+X|TUN}}''' || 102047 km² |- | align=center|8 || '''{{Z+X|FRA}}''' || 88389 km² |- | align=center|9 || '''{{Z+X|CYP}}''' || 80412 km² |- | align=center|10 || '''{{Z+X|TUR}}''' || 72195 km² |- | align=center|11|| '''{{Z+X|CRO}}''' || 59032 km² |- | align=center|12|| '''{{Z+X|MLT}}''' || 55542 km² |- | align=center|13 || '''{{Z+X|ISR}}''' || 25139 km² |- | align=center|14 || '''{{Z+X|LBN}}''' || 19265 km² |- | align=center|15 || '''{{Z+X|MAR}}''' || 18302 km² |- | align=center|16 || '''{{Z+X|SJC}}''' || 17676 km² |- | align=center|17 || '''{{Z+X|ALB}}''' || 13691 km² |- | align=center|18 || '''{{Z+X|SYR}}''' || 10189 km² |- | align=center|19 || '''{{Z+X|MNE}}''' || 7745 km² |- | align=center|20 || '''{{Z+X|PLE}}''' || 2591 km² |- | align=center|21 || '''{{Z+X|MON}}''' || 288 km² |- | align=center|22 || '''{{Z+X|SLO}}''' || 220 km² |- | align=center|23 || '''{{Z+X|BIH}}''' || 50 km² |- | align=center|24 || '''{{Z+X|UK}}''' || 6,8 km² |- style="background:#9acdff;" !Ukupno |'''Sredozemno more''' || 2500000 km² |} ==Spomenici== * Na dnu Sredozemlja 1954. postavljen je [[bronca|brončani]] [[kip]] Guida Gallettija Krist bezdana (tal. ''Il Cristo degli Abissi''). == Poveznice == * [[Popis otoka u Sredozemnom moru]] ==Izvori== {{izvori}} == Literatura == * Annarita Mariotti; Maria Vittoria Struglia; Ning Zeng; K.-M. Lau (2002.): [http://journals.ametsoc.org/doi/pdf/10.1175/1520-0442(2002)015%3C1674%3ATHCITM%3E2.0.CO%3B2 ''The Hydrological Cycle in the Mediterranean Region and Implications for the Water Budget of the Mediterranean Sea''], Journal of Climate '''XV.''' 13., Boston: American Meteorological Society, str. 1674. – 1690., [[ISSN]] [[:issn:0894-8755|0894-8755]] * Pinet, Paul R. (2008.): ''Invitation to Oceanography''. Jones & Barlett Learning, str. 220., {{ISBN|0-7637-5993-7}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = Mediterranean Sea |commonshr = Sredozemno more |commonscat = Mediterranean Sea |commonscathr = Sredozemno more }} [[Kategorija:Mora Atlantskog oceana (Europa)]] [[Kategorija:Mora u Africi]] [[Kategorija:Mora u Aziji]] [[Kategorija:Sredozemno more| ]] 26erqrtguz4edp19q9nmcdufi2mv1cl 7592318 7592317 2026-09-01T21:47:00Z Dean72 77466 7592318 wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{infookvir more | ime = Sredozemno more | izvorno_ime = | drugo ime = ''Mediteransko more'' | vrsta = | etimologija = | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|35|0|0|N|18|0|0|E|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}} | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | dz_sakrij_tekst = 22 države | dz = UK, *GIB, ŠPA, FRA, MON, ITA, MLT, SLO, HRV, BIH, CG, ALB, GRČ, TUR, CIP, SIR, LBN, IZR, EGI, LIB, TUN, ALŽ, MAR | ocean = [[Atlantski ocean]] | granična mora = [[Atlantski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2500000 | dimenzije = | duljina = 3678 | širina = 1500 | prosječna dubina = 1500 | najveća dubina = 5267 | duljina obale = 46 000 | zapremina = 3750000 | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | smrznuto = | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | površina slijeva = 8500000 | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | zemljovid_lok = Mediterranean Sea in its region.svg | zemljovid_lok_opis = Položaj Sredozemnog mora | ne pratiti parametre=@pushpin_map@ }} '''Sredozemno more''' ili '''Mediteransko more''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Mare Mediterraneum''), poznato i po [[Antički Rim|starorimskom]] nazivu '''''Mare nostrum''''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] „Naše more”), unutarnje je more površine oko 2,5 milijuna [[km²]] smješteno između [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]]. Omeđeno je na istoku [[Levant|Levantom]] u [[Jugozapadna Azija|zapadnoj Aziji]], na sjeveru [[Anatolija|Anatolijom]] i [[Južna Europa|Južnom Europom]], a na jugu [[Sjeverna Afrika|Sjevernom Afrikom]]. Na zapadu je povezano s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]] preko 14 km širokih [[Gibraltarska vrata|Gibraltarskih vrata]] koje razdvajaju [[Pirenejski poluotok]] u [[Europa|Europi]] od [[Maroko|Maroka]] u [[Afrika|Africi]]. Na sjeveroistoku je povezano s [[Crno more|Crnim morem]] preko [[Bospor|Bosporskog]] tjesnaca koji koji dijeli Tursku na njezin europski i azijski dio, te s [[Crveno more|Crvenim morem]] na jugoistoku preko [[Sueski kanal|Sueskog kanala]]. Površina Sredozemnoga mora jest otprilike 2 500 000 km²,<ref name="britannica">{{Citiranje weba|author=Boxer, Baruch|title=Mediterranean Sea|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea}}</ref> što predstavlja 0,7% globalne površine svih svjetskih mora. Povezano je s petnaest [[Rubno more|rubnih mora]], od kojih su najvažniji [[Egejsko more|Egejsko]], [[Jadransko more|Jadransko]], [[Tirensko more|Tirensko]] i [[Mramorno more]]. Geološki dokazi ukazuju na to da je prije otprilike 5,9 milijuna godina Sredozemno more bilo odvojeno od Atlantika te je oko 600 000 godina ostalo djelomično ili potpuno isušeno tijekom [[Mesinska kriza slanosti|mesinske krize slanosti]] prije nego što ga je ponovno napunila [[Zanklijska poplava]] prije otprilike 5,3 milijuna godina. Povijest mediteranske regije ključna je za razumijevanje podrijetla i razvoja mnogih modernih društava. Sredozemno more ponekad se opisuje kao "inkubator [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]]" i svjedočio je nastanku nekih od najranijih i najnaprednijih civilizacija, uključujući [[Drevni Egipat]], [[Stara Grčka|Staru Grčku]] i [[Plodni polumjesec]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-27|title=Mediterranean Sea {{!}} Facts, History, Islands, & Countries {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Mediterranean-Sea|access-date=2025-10-02|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> Područje Levanta u istočnome Sredozemlju bio je među prvim regijama na svijetu u kojima su se ljudi trajno nastanili već 12 000 godina prije Krista formirajući prve gradove. Sredozemno je more u antici bilo važna komunikacija za trgovce, vojske, putnike i migrante, olakšavajući trgovinu i kulturnu razmjenu između raznih naroda, kao i [[Kolonizacija|kolonizaciju]] i osvajanja. [[Rimsko Carstvo]] je stoljećima održavalo nautičku [[Hegemonija|hegemoniju]] nad morem i jedina je država koja je ikada kontrolirala cijelu njegovu obalu. Prosječna dubina Sredozemnog mora je 1500 m a najdublja zabilježena točka je 5109 m u tzv. [[Bezdan Kalipso|bezdanu Kalipso]] u [[Jonsko more|Jonskome moru]]. Proteže se od 30° do 46° sjeverne geografske širine i 6° zapadne do 36° istočne geografske dužine. Njegova duljina u smjeru zapad-istok od Gibraltarskog tjesnaca do [[Iskenderunski zaljev|Iskanderunskog zaljeva]] na jugoistočnoj obali [[Turska|Turske]] iznosi oko 4000 km. Duljina sjever-jug uvelike varira ovisno koju obalu uzmemo u obzir. Najkraća plovna ruta u smjeru sjever-jug jest ona od [[Tršćanski zaljev|Tršćanskog zaljeva]] do [[Sidranski zaljev|Sidranskog zaljeva]] na libijskoj obali i iznosi oko 1900 km. Temperature vode su blage zimi a tople ljeti, a većina oborina pada u hladnijim mjesecima što je karakteristično za [[Sredozemna klima|mediteransku klimu]]. U blizini južne i istočne obale protežu se pustinje u kojima su temperature vrlo visoke, ali u neposrednom obalnome pojasu klima je obično umjerenija radi utjecaja vodene mase. Zemlje koje okružuju Sredozemno more nazivaju se zemljama Sredozemlja, a cijelo područje mora i obalnih zemalja '''[[Sredozemlje]]''' ili '''Mediteran'''. Države Sredozemnoga mora i njegovih rubnih mora jesu [[Španjolska]], [[Francuska]], [[Monako]], [[Italija]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Albanija]], [[Grčka]], [[Turska]], [[Sirija]], [[Libanon]], [[Izrael]], [[Država Palestina|Palestinska samouprava]] s [[Pojas Gaze|pojasom Gaze]], [[Egipat]], [[Libija]], [[Tunis]], [[Alžir]] i [[Maroko]]. [[Cipar]] i [[Malta]] su [[Otočna država|otočne zemlje]] u Sredozemnom moru. Osim toga, [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Sjeverni Cipar]] ([[Popis nepriznatih država|nepriznata de facto država]]) i dva [[Britanska prekomorska područja|prekomorska teritorija]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] ([[Akrotiri i Dhekelia]] i [[Gibraltar]]) također imaju [[Obala|obalu]] duž Sredozemnog mora. Sredozemni sliv obuhvaća velik broj drugih zemalja, a [[Nil]] je najduža rijeka koja završava u Sredozemnome moru.<ref>{{Citiranje weba|title=Nile River|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/nile-river|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230308110451/https://education.nationalgeographic.org/resource/nile-river/|archive-date=8 March 2023|access-date=12 March 2023|website=Education {{!}} National Geographic Society|language=en}}</ref> U Sredozemnome moru nalazi se [[Popis otoka u Sredozemnom moru|velik broj otoka]], od kojih su neki vulkanskog podrijetla. Dva najveća otoka i po površini i po broju stanovnika su [[Sicilija]] i [[Sardinija]]. == Obalne zemlje == Obalne zemlje Sredozemnog mora jesu:<ref>{{Citiranje weba|date=Jun 20, 2023|title=Mediterranean Sea|url=https://vajiramandravi.com/current-affairs/mediterranean-sea/|access-date=2025-06-23|website=Vajiram & Ravi|language=en-IN}}</ref> * '''Europska''' : [[Španjolska]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Malta]], [[Monako]], [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Albanija]] i [[Grčka]] * '''Zapadna Azija''' : [[Turska]], [[Sirija]], [[Libanon]], [[Izrael]], [[Država Palestina|Palestina]] i otok [[Cipar]] * '''Sjeverna Afrika''' : [[Maroko]], [[Alžir]], [[Tunis]], [[Libija]], [[Egipat]] [[Isključivi gospodarski pojas|Isključivi gospodarski pojasevi]] u Sredozemnome moru jesu:<ref name="Sea Around Us">{{Citiranje weba|title=Sea Around Us &#124; Fisheries, Ecosystems and Biodiversity|url=http://www.seaaroundus.org/data/#/eez|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160223181456/http://www.seaaroundus.org/data/#/eez|archive-date=23 February 2016|access-date=15 September 2020|website=seaaroundus.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Sea Around Us &#124; Fisheries, Ecosystems and Biodiversity|url=http://www.seaaroundus.org/data/#/eez/793?chart=catch-chart&dimension=taxon&measure=tonnage&limit=10|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160223181456/http://www.seaaroundus.org/data/#/eez/793?chart=catch-chart&dimension=taxon&measure=tonnage&limit=10|archive-date=23 February 2016|access-date=27 November 2020}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="font-size:100%" |- !rowspan=2 width=75|broj !rowspan=2 width=250|država !colspan=2 width=75|površina |- | align=center|1 || '''{{Z+X|ITA}}''' || 541915 km² |- | align=center|2 || '''{{Z+X|GRE}}''' || 493708 km² |- | align=center|3 || '''{{Z+X|LBA}}''' || 355604 km² |- | align=center|4 || '''{{Z+X|ESP}}''' || 260000 km² |- | align=center|5 || '''{{Z+X|EGY}}''' || 169125 km² |- | align=center|6 || '''{{Z+X|ALG}}''' || 128843 km² |- | align=center|7 || '''{{Z+X|TUN}}''' || 102047 km² |- | align=center|8 || '''{{Z+X|FRA}}''' || 88389 km² |- | align=center|9 || '''{{Z+X|CYP}}''' || 80412 km² |- | align=center|10 || '''{{Z+X|TUR}}''' || 72195 km² |- | align=center|11|| '''{{Z+X|CRO}}''' || 59032 km² |- | align=center|12|| '''{{Z+X|MLT}}''' || 55542 km² |- | align=center|13 || '''{{Z+X|ISR}}''' || 25139 km² |- | align=center|14 || '''{{Z+X|LBN}}''' || 19265 km² |- | align=center|15 || '''{{Z+X|MAR}}''' || 18302 km² |- | align=center|16 || '''{{Z+X|SJC}}''' || 17676 km² |- | align=center|17 || '''{{Z+X|ALB}}''' || 13691 km² |- | align=center|18 || '''{{Z+X|SYR}}''' || 10189 km² |- | align=center|19 || '''{{Z+X|MNE}}''' || 7745 km² |- | align=center|20 || '''{{Z+X|PLE}}''' || 2591 km² |- | align=center|21 || '''{{Z+X|MON}}''' || 288 km² |- | align=center|22 || '''{{Z+X|SLO}}''' || 220 km² |- | align=center|23 || '''{{Z+X|BIH}}''' || 50 km² |- | align=center|24 || '''{{Z+X|UK}}''' || 6,8 km² |- style="background:#9acdff;" !Ukupno |'''Sredozemno more''' || 2500000 km² |} ==Spomenici== * Na dnu Sredozemlja 1954. postavljen je [[bronca|brončani]] [[kip]] Guida Gallettija Krist bezdana (tal. ''Il Cristo degli Abissi''). == Poveznice == * [[Popis otoka u Sredozemnom moru]] ==Izvori== {{izvori}} == Literatura == * Annarita Mariotti; Maria Vittoria Struglia; Ning Zeng; K.-M. Lau (2002.): [http://journals.ametsoc.org/doi/pdf/10.1175/1520-0442(2002)015%3C1674%3ATHCITM%3E2.0.CO%3B2 ''The Hydrological Cycle in the Mediterranean Region and Implications for the Water Budget of the Mediterranean Sea''], Journal of Climate '''XV.''' 13., Boston: American Meteorological Society, str. 1674. – 1690., [[ISSN]] [[:issn:0894-8755|0894-8755]] * Pinet, Paul R. (2008.): ''Invitation to Oceanography''. Jones & Barlett Learning, str. 220., {{ISBN|0-7637-5993-7}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = Mediterranean Sea |commonshr = Sredozemno more |commonscat = Mediterranean Sea |commonscathr = Sredozemno more }} [[Kategorija:Mora Atlantskog oceana (Europa)]] [[Kategorija:Mora u Africi]] [[Kategorija:Mora u Aziji]] [[Kategorija:Sredozemno more| ]] 61g989hin5bysmovr501uqpghyt7tp8 0 10806 7592435 7249011 2026-09-02T08:51:42Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Povijest papinstva|Povijest papinstva]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592435 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Papal list.jpg|mini|desno|popis papa]] Ovaj '''popis papa''' sadrži imena i godine [[pontifikat]]a [[papa]], kronološkim redoslijedom. Službene papine titule su: ''biskup Rima, vikar Isusa Krista, nasljednik sv. Petra, apostolski prvak, vrhovni svećenik Sveopće Crkve, patrijarh Zapada, primas Italije, nadbiskup i metropolit rimske provincije, sluga slugu Božjih. Smatra se da se naslovom »papa« prvi koristio tek [[Siricije]] ([[384.]] – [[399.]]) kao vlastitom oznakom svoje službe. Od [[Grgur I.|Grgura I.]] taj je naslov ušao u gotovo isključivu uporabu kada se htjelo označiti rimskog biskupa. Otada se i prijašnje rimske biskupe naziva papama. Do [[Sabor u Konstanzu|Sabora u Konstanzu]] ([[1414.]] – [[1418.]]) bilo je kroz više razdoblja u povijesti sukoba oko toga tko je punopravni papa, a tko je tzv. [[protupapa]]. To pitanje ni do danas nije u svim slučajevima jasno riješeno. I o tome valja voditi računa kod sastavljanja ovakvog popisa. == Objašnjenja == *[[Protupapa|Protupape]] uključeni su u ovaj popis kurzivnim slovima. *Pape koji se u [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] nazivaju [[svetac|svetima]] ili [[blaženik|blaženima]] označeni su sa »sv.« ili »bl.« *»Papisa Ivana« (Johannes Anglicus) nije uvrštena u popis budući da njezino postojanje nije nikada povijesno dokazano. *Pape s imenom ''Martin II.'', ''Martin III.'' i ''Ivan XX.'' nisu nikad postojali. *Nije postojao nijedan punopravni papa imena ''Ivan XVI.'', no to je ime nosio jedan protupapa. Isto tako nisu postojali ni punopravni pape ''Benedikt X.'', ''Aleksandar V.'', ''Anaklet II.'', ''Bonifacije VII.'', ''Feliks V.'', ''Paskal III.'' i ''Silvestar IV.'' *Postojala su dvojica punopravnih papa imena ''Stjepan II.'' (vidi [[Stjepan (II.)]] i [[Stjepan II., papa]]). Prvi se obično ne računa kao papa, jer je bio samo četiri dana u toj službi i nikad nije primio biskupsko ređenje. Slično je i u slučaju dvojice papa koji se obično nazivaju Feliks II., od kojih se prvi danas najčešće vodi kao protupapa, premda je u nekim razdobljima bio uvrštavan u popis papa (ovdje stoga imamo [[Feliks (II.)|Feliksa (II.)]] i [[Feliks III.|Feliksa II.]] Usto, postojala su i dvojica protupapa imena ''Viktor IV.'' *Izuzetno dugačko razdoblje upražnjenosti papine službe ([[latinski jezik|lat.]] ''sede vacantis'') označeno je riječju »upražnjeno.« *Dvojica papa pizanske frakcije, [[Aleksandar V., protupapa|Aleksandar V.]] i [[Ivan XXIII.]] od 19. stoljeća se nesumnjivo vode kao protupape. *Jedini protupapa koji je ujedno i svetac Katoličke Crkve je [[Hipolit Rimski]], autor djela ''Traditio apostolica''. == Statistike == *Do danas, bez obzira na pravovaljanost izbora, sveukupno je bilo 307 crkveno-povijesno relevantnih papa. *Od toga su bila 32 protupapa u [[Rim]]u, dvojica u [[Pisa|Pisi]] i petorica u [[Avignon]]u. *Kod najmanje trojice papa nije siguran legitimitet. *Od preostalih 266 papa, njih 259 služili su u Rimu i sedmorica u [[Avignonsko sužanjstvo|Avignonu]]. *Trojica papa umrla su prije biskupskoga ređenja ([[Stjepan (II.)]], [[Celestin IV.]] i [[Hadrijan V.]]). *Najčešće birano papinsko ime bilo je ''Ivan'' (21 put do pape [[Ivan XXIII.|Ivana XXIII.]]). Pritom su postojali Ivan VII. i Ivan XXIII. protupapa i papa. Ivan XVI. je bio protupapa, Ivan XX. nije niti postojao, a ovo se ime našlo i u dvostrukom imenu Ivan Pavao, što su ga uzeli dvojica papa. *Sljedeća najčešća imena su: ''Grgur'' (18 puta do Grgura XVI.), te ''Benedikt'' (17 puta do Benedikta XVI.). Potom slijedi ''Klement'' (16 puta do Klementa XIV.), ''Inocent'' (14 puta do Inocenta XIII.), ''Lav'' (13 puta) i ''Pio'' (12 puta). *Dvojica papa nose i naslov [[Crkveni naučitelj|crkvenog naučitelja]]: [[Grgur I.]] i [[Lav I.]] *Niz papinskih portreta u rimskoj [[Bazilika sv. Pavla izvan zidina|bazilici sv. Pavla izvan zidina]] sastoji se od 265 portreta. === Od 33. do 384. === <table border=1 style="border-collapse: collapse"> <tr align=left> <th width="18%">Pontifikat <th width="15%">Uobičajeno ime <th width="25%">Službeno ime <th width="15%">Krsno ime i prezime <th width="10%">Bilješke </tr> <tr valign=top> <td><small>[[33.]](?) do [[67.]](?) <td>'''[[sveti Petar|sv. Petar]]''' ([[aramejski jezik|aram.]] ''Kefa'') <td> <td><small>Šimun <td>[[Apostol]], Katolička Crkva smatra ga prvim rimskim biskupom </tr> <tr valign=top> <td><small>[[67.]](?) do [[79.]](?) <td>'''[[sveti Lino|sv. Lino]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[79.]](?) do [[88.]](?) <td>sv. '''[[Anaklet]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[88.]](?) do [[97.]](?) <td>sv. '''[[Klement I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[97.]](?) do [[105.]](?) <td>sv. '''[[Evarist]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[105.]](?) do [[115.]](?) <td>sv. '''[[Aleksandar I., papa|Aleksandar I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[115.]](?) do [[125.]](?) <td>sv. '''[[Siksto I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[125.]](?) do [[136.]](?) <td>sv. '''[[Telesfor]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[136.]](?) do [[140.]](?) <td>sv. '''[[Higin]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[140.]](?) do [[155.]](?) <td>sv. '''[[Pio I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[155.]](?) do [[166.]](?) <td>sv. '''[[Anicet]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[166.]](?) do [[175.]](?) <td>sv. '''[[Soter]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[175.]](?) do [[189.]] <td>sv. '''[[Eleuterije]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[189.]] do [[199.]] <td>sv. '''[[Viktor I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[199.]] do [[217.]] <td>sv. '''[[Zefirin]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[217.]] do [[222.]] <td>sv. '''[[Kalist I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[217.]] do [[235.]] <td>&nbsp;&nbsp;''sv. [[Hipolit Rimski]]'' <td> <td><small> <td>Prvi i posljednji [[protupapa]] koji se naziva svetim </tr> <tr valign=top> <td><small>[[222.]] do [[230.]] <td>sv. '''[[Urban I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[230.]] do [[235.]] <td>sv. '''[[Poncijan]]''' <td> <td><small> <td>Prvi papa koji se povukao iz službe </tr> <tr valign=top> <td><small>[[235.]] do [[236.]] <td>sv. '''[[Anter]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[236.]] do [[250.]] <td>sv. '''[[Fabijan]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[251.]] do oko [[258.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Novacijan, protupapa|Novacijan]]'' <td> <td><small> <td>[[Protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[251.]] do [[253.]] <td>sv. '''[[Kornelije]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[253.]] do [[254.]] <td>sv. '''[[Lucije I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[254.]] do [[257.]] <td>sv. '''[[Stjepan I., papa|Stjepan I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[257.]] do [[258.]] <td>sv. '''[[Siksto II.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[259.]] do [[268.]] <td>sv. '''[[Dionizije]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[269.]] do [[274.]] <td>sv. '''[[Feliks I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[275.]] do [[283.]] <td>sv. '''[[Eutihijan]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[283.]] do [[296.]] <td>sv. '''[[Kajo]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[296.]] do [[304.]] <td>sv. '''[[Marcelin]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[304.]] do [[308.]] <td>Upražnjeno <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[308.]] do [[309.]] <td>sv. '''[[Marcel I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[309.]] do [[310.]] <td>sv. '''[[Euzebije, papa|Euzebije]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[311.]] do [[314.]] <td>sv. '''[[Miltijad, papa|Miltijad]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[314.]] do [[335.]] <td>sv. '''[[Silvestar I.]]''' <td> <td><small> <td>[[Prvi nicejski sabor]], 325. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[336.]] <td>sv. '''[[Marko, papa|Marko]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[337.]] do [[352.]] <td>sv. '''[[Julije I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[352.]] do [[366.]] <td>sv. '''[[Liberije]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[355.]] do [[365.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Feliks (II.)]]'' <td> <td><small> <td>Nejasnoga legitimiteta, danas se obično vodi kao [[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[366.]] do [[384.]] <td>sv. '''[[Damaz I.]]''' <td> <td><small> <td>[[Prvi carigradski sabor]], 381. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[366.]] do [[384.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Ursin, protupapa|Ursin]]'' <td> <td><small> <td>[[Protupapa]] </table> === od 384. do 1054.=== <table border=1 style="border-collapse: collapse"> <tr align=left> <th width="18%">Pontifikat <th width="15%">Uobičajeno ime <th width="25%">Službeno ime <th width="15%">Krsno ime i prezime <th width="10%">Bilješke </tr> <tr valign=top> <td><small>[[384.]] do [[399.]] <td>sv. '''[[Siricije]]''' <td> <td><small> <td>prva uporaba naslova »papa« kao vlastitog naziva službe </tr> <tr valign=top> <td><small>[[399.]] do [[401.]] <td>sv. '''[[Anastazije I., papa|Anastazije I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[401.]] do [[417.]] <td>sv. '''[[Inocent I.]]''' <td> <td><small> <td>možda sin Anastazija I. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[417.]] do [[418.]] <td>sv. '''[[Zosim]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[418.]] do [[422.]] <td>sv. '''[[Bonifacije I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[418.]] do [[422.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Elulalije, protupapa|Elulalije]]'' <td> <td><small> <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[422.]] do [[432.]] <td>sv. '''[[Celestin I.]]''' <td> <td><small> <td>[[Efeški sabor]], 431. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[432.]] do [[440.]] <td>sv. '''[[Siksto III.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[440.]] do [[461.]] <td>sv. '''[[Lav I.|Lav I. Veliki]]''' <td> <td><small> <td>[[Kalcedonski sabor]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[461.]] do [[468.]] <td>sv. '''[[Hilarije]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[468.]] do [[483.]] <td>sv. '''[[Simplicije]]''' <td> <td><small> <td>Kraj [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] [[476.]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[483.]] do [[492.]] <td>sv. '''[[Feliks III.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[492.]] do [[496.]] <td>sv. '''[[Gelazije I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[496.]] do [[498.]] <td>'''[[Anastazije II., papa|Anastazije II.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[498.]] do [[514.]] <td>sv. '''[[Simah]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[498.]] do [[506.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Laurencije, protupapa|Laurencije]]'' <td> <td><small> <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[514.]] do [[523.]] <td>sv. '''[[Hormizda]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[523.]] do [[526.]] <td>sv. '''[[Ivan I., papa|Ivan I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[526.]] do [[530.]] <td>sv. '''[[Feliks IV.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[530.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Dioskur, protupapa|Dioskur]]'' <td> <td><small> <td>nesiguran legitimitet, najčešće se vodi kao [[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[530.]] do [[532.]] <td>'''[[Bonifacije II.]]''' <td> <td><small> <td>prvi germanski papa [[Istočni Goti|Istočni Got]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[533.]] do [[535.]] <td>'''[[Ivan II., papa|Ivan II.]]''' <td> <td><small>Mercurius <td>prvi papa koji je nakon izbora promijenio ime </tr> <tr valign=top> <td><small>[[535.]] do [[536.]] <td>sv. '''[[Agapet I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[536.]] do [[537.]] <td>sv. '''[[Silverije]]''' <td> <td><small> <td>sin [[Hormizda|Hormizdin]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[537.]] do [[555.]] <td>'''[[Vigilije]]''' <td> <td><small> <td>[[Drugi carigradski sabor]], 553. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[556.]] do [[561.]] <td>'''[[Pelagije I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[561.]] do [[574.]] <td>'''[[Ivan III., papa|Ivan III.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[575.]] do [[579.]] <td>'''[[Benedikt I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[579.]] do [[590.]] <td>'''[[Pelagije II.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[590.]] do [[604.]] <td>sv. '''[[Grgur I.]]''' <td> <td><small> <td>odsada naslov papa smije nositi isključivo rimski biskup </tr> <tr valign=top> <td><small>[[604.]] do [[606.]] <td>'''[[Sabinijan, papa|Sabinijan]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[607.]] <td>'''[[Bonifacije III.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[608.]] do [[615.]] <td>sv. '''[[Bonifacije IV.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[615.]] do [[618.]] <td>sv. '''[[Adeodat I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[619.]] do [[625.]] <td>'''[[Bonifacije V.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[625.]] do [[638.]] <td>'''[[Honorije I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[640.]] <td>'''[[Severin, papa|Severin]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[640.]] do [[642.]] <td>'''[[Ivan IV., papa|Ivan IV.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[642.]] do [[649.]] <td>'''[[Teodor I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[649.]] do [[653.]] <td>sv. '''[[Martin I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[654.]] do [[657.]] <td>sv. '''[[Eugen I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[657.]] do [[672.]] <td>sv. '''[[Vitalijan]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[672.]] do [[676.]] <td>'''[[Adeodat II.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[676.]] do [[678.]] <td>'''[[Donus]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[678.]] do [[681.]] <td>sv. '''[[Agaton]]''' <td> <td><small> <td>[[Treći carigradski sabor]], 680. – 681. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[682.]] do [[683.]] <td>sv. '''[[Lav II.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[684.]] do [[685.]] <td>sv. '''[[Benedikt II.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[685.]] do [[686.]] <td>'''[[Ivan V., papa|Ivan V.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[686.]] do [[687.]] <td>'''[[Konon]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[687.]] do [[701.]] <td>sv. '''[[Sergije I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[687.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Teodor II., protupapa|Teodor II.]]'' <td> <td><small> <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[687.]] do [[692.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Paskal I., protupapa|Paskal I.]]'' <td> <td><small> <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[701.]] do [[705.]] <td>'''[[Ivan VI., papa]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[705.]] do [[707.]] <td>'''[[Ivan VII., papa|Ivan VII.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[708.]] <td>'''[[Sisinije]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[708.]] do [[715.]] <td>'''[[Konstantin, papa|Konstantin]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[715.]] do [[731.]] <td>sv. '''[[Grgur II.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[731.]] do [[741.]] <td>sv. '''[[Grgur III.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[741.]] do [[752.]] <td>sv. '''[[Zaharija, papa|Zaharija]]''' <td> <td><small> <td>krunidba [[Pipin Mali|Pipina Malog]] za [[Franci|franačkog]] kralja </tr> <tr valign=top> <td><small>[[752.]] <td>'''[[Stjepan (II.)]]''' <td> <td><small> <td>umro prije biskupskog ređenja, pa se obično ne broji; najkraći pontifikat u povijesti (4 dana) </tr> <tr valign=top> <td><small>[[752.]] do [[757.]] <td>'''[[Stjepan II., papa|Stjepan II.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[757.]] do [[767.]] <td>sv. '''[[Pavao I., papa|Pavao I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[767.]] do [[768.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Konstantin II., protupapa|Konstantin II.]]'' <td> <td><small> <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[768.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Filip, protupapa|Filip]]'' <td> <td><small> <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[768.]] do [[772.]] <td>'''[[Stjepan III., papa|Stjepan III.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[772.]] do [[795.]] <td>'''[[Hadrijan I.]]''' <td> <td><small> <td>[[Drugi nicejski sabor]], 787. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[795.]] do [[816.]] <td>'''[[Lav III.]]''' <td> <td><small> <td>krunidba [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] za cara (800.) </tr> <tr valign=top> <td><small>[[816.]] do [[817.]] <td>'''[[Stjepan IV., papa]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[817.]] do [[824.]] <td>sv. '''[[Paskal I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[824.]] do [[827.]] <td>'''[[Eugen II.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[827.]] <td>'''[[Valentin, papa|Valentin]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[827.]] do [[844.]] <td>'''[[Grgur IV.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[844.]] do [[847.]] <td>'''[[Sergije II.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[844.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Ivan VIII., protupapa|Ivan VIII.]]'' <td> <td><small> <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[847.]] do [[855.]] <td>sv. '''[[Lav IV.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[855.]] do [[858.]] <td>'''[[Benedikt III.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[855.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Anastazije III., protupapa|Anastazije III.]]'' <td> <td><small> <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[858.]] do [[867.]] <td>sv. '''[[Nikola I., papa|Nikola I.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[867.]] do [[872.]] <td>'''[[Hadrijan II.]]''' <td> <td><small> <td>[[Četvrti carigradski sabor]], 869. – 870. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[872.]] do [[882.]] <td>'''[[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]]''' <td> <td><small> <td>prvi ubijeni papa od prestanka progona </tr> <tr valign=top> <td><small>[[882.]] do [[884.]] <td>'''[[Marin I.]]''' <td> <td><small> <td>nekad krivo nazivan Martin II. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[884.]] do [[885.]] <td>sv. '''[[Hadrijan III.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[885.]] do [[891.]] <td>'''[[Stjepan V., papa|Stjepan V.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[891.]] do [[896.]] <td>'''[[Formoz]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[896.]] <td>'''[[Bonifacije VI.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[896.]] do [[897.]] <td>'''[[Stjepan VI.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[897.]] <td>'''[[Roman, papa|Roman]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[897.]] <td>'''[[Teodor II.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[898.]] do [[900.]] <td>'''[[Ivan IX.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[898.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Sergije III., protupapa|Sergije III.]]'' <td> <td><small> <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[900.]] do [[903.]] <td>'''[[Benedikt IV.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[903.]] <td>'''[[Lav V. (papa)|Lav V.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[903.]] do [[904.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Kristofor, protupapa|Kristofor]]'' <td> <td><small> <td>nejasnog legitimiteta, vjerojatnije [[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[904.]] do [[911.]] <td>'''[[Sergije III.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[911.]] do [[913.]] <td>'''[[Anastazije III.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[913.]] do [[914.]] <td>'''[[Lando]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[914.]] do [[928.]] <td>'''[[Ivan X.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[928.]] <td>'''[[Lav VI.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[928.]] do [[931.]] <td>'''[[Stjepan VII.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[931.]] do [[935.]] <td>'''[[Ivan XI.]]''' <td> <td><small> <td>možda sin Sergija III. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[936.]] do [[939.]] <td>'''[[Lav VII.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[939.]] do [[942.]] <td>'''[[Stjepan VIII.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[942.]] do [[946.]] <td>'''[[Marin II.]]''' <td> <td><small> <td>nekad pogrešno imenovan Martin III. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[946.]] do [[955.]] <td>'''[[Agapet II.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[955.]] do [[964.]] <td>'''[[Ivan XII.]]''' <td> <td><small>Oktavijan Spoletski <td>jedini maloljetni papa </tr> <tr valign=top> <td><small>[[963.]] do [[965.]] <td>'''[[Lav VIII.]]''' <td> <td><small> <td>bio [[laik]] kad je izabran za papu </tr> <tr valign=top> <td><small>[[964.]] <td>'''[[Benedikt V.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[965.]] do [[972.]] <td>'''[[Ivan XIII.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[973.]] do [[974.]] <td>'''[[Benedikt VI.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[974.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Bonifacije VII., protupapa|Bonifacije VII.]]'' <td> <td><small>Franko <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[974.]] do [[983.]] <td>'''[[Benedikt VII.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[983.]] do [[984.]] <td>'''[[Ivan XIV.]]''' <td> <td><small>Petar Canepanova <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[984.]] do [[985.]] <td>'''[[Bonifacije VII.]]''' <td> <td><small>Franko <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[985.]] do [[996.]] <td>'''[[Ivan XV.]]''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[996.]] do [[999.]] <td>'''[[Grgur V.]]''' <td> <td><small>Bruno Koruški <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[997.]] do [[998.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Ivan XVI., protupapa|Ivan XVI.]]'' <td> <td><small>Ivan Filagatos <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[999.]] do [[1003.]] <td>'''[[Silvestar II.]]''' <td> <td><small>Gerbert od Aurillaca <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1003.]] <td>'''[[Ivan XVII.]]''' <td> <td><small>Giovanni Sicco <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1004.]] do [[1009.]] <td>'''[[Ivan XVIII.]]''' <td> <td><small>Johannes Fasanus <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1009.]] do [[1012.]] <td>'''[[Sergije IV.]]''' <td> <td><small>Pietro da Albano <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1012.]] do [[1024.]] <td>'''[[Benedikt VIII.]]''' <td> <td><small>Teofilakt II. od Tuskuluma <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1012.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Grgur VI., protupapa|Grgur VI.]]'' <td> <td><small> <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1024.]] do [[1032.]] <td>'''[[Ivan XIX.]]''' <td> <td><small>Roman od Tuskuluma <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1032.]] do [[1044.]] <td>'''[[Benedikt IX.]]''' <td> <td><small>Teofilakt III. od Tuskuluma <td>1. pontifikat </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1045.]] <td>'''[[Silvestar III.]]''' <td> <td><small>Ivan od Sabine <td>nejasnog legitimiteta </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1045.]] <td>'''[[Benedikt IX.]]''' <td> <td><small>Teofilakt III. od Tuskuluma <td>2. pontifikat </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1045.]] – [[1046.]] <td>'''[[Grgur VI.]]''' <td> <td><small>Johannes Gratianus Pierleoni <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1046.]] – [[1047.]] <td>'''[[Klement II.]]''' <td> <td><small>Suitger, grof od Morslebena i Hornburga <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1047.]] – [[1048.]] <td>'''[[Benedikt IX.]]''' <td> <td><small>Teofilakt III. od Tuskuluma <td>3. pontifikat (nejasnog legitimiteta) </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1048.]] <td>'''[[Damaz II.]]''' <td> <td><small>Poppo od Brixena <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1049.]] – [[1054.]] <td>sv. '''[[Lav IX.]]''' <td> <td><small>Bruno, grof od Egisheima-Dagsburga <td> </tr> </table> === Od 1055. do 1417.=== <table border=1 style="border-collapse: collapse"> <tr align=left> <th width="18%">Pontifikat <th width="15%">Uobičajeno ime <th width="25%">Službeno ime <th width="15%">Krsno ime i prezime <th width="10%">Bilješke </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1055.]] – [[1057.]] <td>'''[[Viktor II.]]''' <td> <td><small>Gebhard von Dollnstein-Hirschberg <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1057.]] – [[1058.]] <td>'''[[Stjepan IX.]]''' <td> <td><small>Friedrich von Lothringen <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1058.]] – [[1061.]] <td>'''[[Nikola II., papa|Nikola II.]]''' <td> <td><small>Gerhard Burgundski <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1058.]] – [[1060.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Benedikt X., protupapa|Benedikt X.]]'' <td> <td><small>Giovanni Mincio od Tuskuluma <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1061.]] – [[1073.]] <td>'''[[Aleksandar II., papa|Aleksandar II.]]''' <td> <td><small>Anselmo da Baggio <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1061.]] – [[1073.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Honorije II., protupapa|Honorije II.]]'' <td> <td><small>Pietro Cadalus Parmski <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1073.]] – [[1085.]] <td>sv. '''[[Grgur VII.]]''' <td> <td><small>Hildebrand od Sovane <td>[[ekskomunikacija|ekskomunicirao]] cara [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrika IV.]] (odlazak u Canossu). </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1084.]] – [[1100.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Klement III., protupapa|Klement III.]]'' <td> <td><small>Vibert Ravenski <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1086.]] – [[1087.]] <td>'''[[Viktor III.]]''' <td> <td><small>Dauferius <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1088.]] – [[1099.]] <td>'''[[Urban II.]]''' <td> <td><small>Odo de Chatillon <td>pozvao na [[Prvi križarski rat]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1099.]] – [[1118.]] <td>'''[[Paskal II.]]''' <td> <td><small>Raniero di Bieda <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1100.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Teodorik, protupapa|Teodorik]]'' <td> <td><small>Theoderich <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1102.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Albert, protupapa|Albert]]'' <td> <td><small>Albert iz Sabine <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1105.]] – [[1111.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Silvestar IV., protupapa|Silvestar IV.]]'' <td> <td><small>Maginulf <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1118.]] – [[1119.]] <td>'''[[Gelazije II.]]''' <td> <td><small>Ivan iz Gaete <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1118.]] – [[1121.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Grgur VIII., protupapa|Grgur VIII.]]'' <td> <td><small>Mauritus Burdinus <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1119.]] – [[1124.]] <td>'''[[Kalist II.]]''' <td> <td><small>Gvido grof Burgundski <td>[[Prvi lateranski sabor]], 1123. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1124.]] – [[1130.]] <td>'''[[Honorije II.]]''' <td> <td><small>Lamberto Scannabecchi <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1124.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Celestin II., protupapa|Celestin II.]]'' <td> <td><small>Tebaldo Baccapecus <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1130.]] – [[1143.]] <td>'''[[Inocent II.]]''' <td> <td><small>Gregorio Papareschi di Guidoni <td>[[Drugi lateranski sabor]], 1139. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1130.]] – [[1138.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Anaklet II., protupapa|Anaklet II.]]'' <td> <td><small>Pietro Pierleoni <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1138.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Viktor IV., protupapa Conti|Viktor IV.]]'' <td> <td><small>Gregorio Conti di Ceccano <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1143.]] – [[1144.]] <td>'''[[Celestin II.]]''' <td> <td><small>Guido de Castello <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1144.]] – [[1145.]] <td>'''[[Lucije II.]]''' <td> <td><small>Gerardo Caccianemici dal Orso <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1145.]] – [[1153.]] <td>'''[[Eugen III.]]''' <td> <td><small>Bernard Paganelli di Montemagno <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1153.]] – [[1154.]] <td>'''[[Anastazije IV.]]''' <td> <td><small>Corrado della Suburra <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1154.]] – [[1159.]] <td>'''[[Hadrijan IV.]]''' <td> <td><small>Nikola Breakspear <td>jedini papa [[Englezi|Englez]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1159.]] – [[1181.]] <td>'''[[Aleksandar III., papa|Aleksandar III.]]''' <td> <td><small>Orlando Bandinelli <td>[[Treći lateranski sabor]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1159.]] – [[1164.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Viktor IV., protupapa Montecello|Viktor IV.]]'' <td> <td><small>Octavioano de Montecello <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1164.]] – [[1168.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Paskal III., protupapa|Paskal III.]]'' <td> <td><small>Guido da Crema <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1168.]] – [[1178.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Kalist III., protupapa|Kalist III.]]'' <td> <td><small>Giovanni da Struma <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1179.]] – [[1180.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Inocent III., protupapa|Inocent III.]]'' <td> <td><small>Lando da Sezze <td>[[protupapa]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1181.]] – [[1185.]] <td>'''[[Lucije III.]]''' <td> <td><small>Ubaldo Allucingoli <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1185.]] – [[1187.]] <td>'''[[Urban III.]]''' <td> <td><small>Umberto Crivelli <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1187.]] <td>'''[[Grgur VIII.]]''' <td> <td><small>Alberto de Morra <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1187.]] – [[1191.]] <td>'''[[Klement III.]]''' <td> <td><small>Paolo Scolari <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1191.]] – [[1198.]] <td>'''[[Celestin III.]]''' <td> <td><small>Giacinto Bobone <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1198.]] – [[1216.]] <td>'''[[Inocent III.]]''' <td> <td><small>Lotario, conte di Segni <td>[[Četvrti lateranski sabor]], 1215. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1216.]] – [[1227.]] <td>'''[[Honorije III.]]''' <td> <td><small>Cencio Savelli <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1227.]] – [[1241.]] <td>'''[[Grgur IX.]]''' <td> <td><small>Ugolino, conte di Segni <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1241.]] <td>'''[[Celestin IV.]]''' <td> <td><small>Goffredo Castiglione <td>pontifikat je trajao samo 17 dana </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1241.]] – [[1243.]] <td>'''upražnjeno''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1243.]] – [[1254.]] <td>'''[[Inocent IV.]]''' <td> <td><small>Sinibald Fieschi <td>[[Prvi lionski sabor]], 1245. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1254.]] – [[1261.]] <td>'''[[Aleksandar IV., papa|Aleksandar IV.]]''' <td> <td><small>Rainaldo, conte di Segni <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1261.]] – [[1264.]] <td>'''[[Urban IV.]]''' <td> <td><small>Jacques Pantaléon <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1265.]] – [[1268.]] <td>'''[[Klement IV.]]''' <td> <td><small>Guido Fulcodi <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1268.]] – [[1271.]] <td>'''upražnjeno''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1271.]] – [[1276.]] <td>'''[[Grgur X.]]''' <td> <td><small>Tebaldo Visconti <td>[[Drugi lionski sabor]], 1274. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1276.]] <td>'''[[Inocent V.]]''' <td> <td><small>Pierre de Tarantaise <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1276.]] <td>'''[[Hadrijan V.]]''' <td> <td><small>Ottobono Fieschi <td>umro prije biskupskog ređenja </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1276.]] – [[1277.]] <td>'''[[Ivan XXI.]]''' <td> <td><small>Petrus Juliani <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1277.]] – [[1280.]] <td>'''[[Nikola III.]]''' <td> <td><small>Giovanni Gaetano Orsini <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1281.]] – [[1285.]] <td>'''[[Martin IV.]]''' <td> <td><small>Simon de Brion <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1285.]] – [[1287.]] <td>'''[[Honorije IV.]]''' <td> <td><small>Giacomo Savelli <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1288.]] – [[1292.]] <td>'''[[Nikola IV.]]''' <td> <td><small>Girolamo Masci <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1292.]] – [[1294.]] <td>'''upražnjeno''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1294.]] <td>sv. '''[[Celestin V.]]''' <td> <td><small>Pietro del Murrone <td>povukao se sa službe u eremitski život </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1294.]] – [[1303.]] <td>'''[[Bonifacije VIII.]]''' <td> <td><small>Benedetto Caetani <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1303.]] – [[1304.]] <td>'''[[Benedikt XI.]]''' <td> <td><small>Nikola Boccasini <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1305.]] – [[1314.]] <td>'''[[Klement V.]]''' <td> <td><small>Bertrand de Got <td>od 1309. u Avignonu, [[Sabor u Vienni]], 1311. – 1312. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1314.]] – [[1316.]] <td>'''upražnjeno''' <td> <td><small> <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1316.]] – [[1334.]] <td>'''[[Ivan XXII.]]''' <td> <td><small>Jacques Duèze <td>u Avignonu </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1328.]] – [[1330.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Nikola V., protupapa|Nikola V.]]'' <td> <td><small>Pietro Rainalducci <td>[[protupapa]] u Rimu </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1334.]] – [[1342.]] <td>'''[[Benedikt XII.]]''' <td> <td><small>Jacques Fournier <td>u Avignonu </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1342.]] – [[1352.]] <td>'''[[Klement VI.]]''' <td> <td><small>Pierre Roger <td>u Avignonu </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1352.]] – [[1362.]] <td>'''[[Inocent VI.]]''' <td> <td><small>Étienne Aubert <td>u Avignonu </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1362.]] – [[1370.]] <td>'''[[Urban V.]]''' <td> <td><small>Guillaume de Grimoald <td>u Avignonu </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1370.]] – [[1378.]] <td>'''[[Grgur XI.]]''' <td> <td><small>Pierre Roger de Beaufort <td>u Avignonu </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1378.]] – [[1389.]] <td>'''[[Urban VI.]]''' <td> <td><small>Bartolomeo Prignano <td>posljednji papa koji nije bio kardinal; početak [[Zapadni raskol|Zapadnog raskola]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1378.]] – [[1394.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Klement VII., protupapa|Klement VII.]]'' <td> <td><small>Robert, comte de Genf <td>[[protupapa]] u Avignonu </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1389.]] – [[1404.]] <td>'''[[Bonifacije IX.]]''' <td> <td><small>Pietro Tomacelli <td>[[Bitka kod Nikopolja]] </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1394.]] – [[1423.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Benedikt XIII., protupapa|Benedikt XIII.]]'' <td> <td><small>Pedro Marinez de Luna y Gotor <td>[[protupapa]] u Avignonu </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1404.]] – [[1406.]] <td>'''[[Inocent VII.]]''' <td> <td><small>Cosimo dei Mogliorati <td> </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1406.]] – [[1412.]] <td>'''[[Grgur XII.]]''' <td> <td><small>Angelo Correr <td>[[Sabor u Konstanzu]], 1414. – 1418. </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1409.]] – [[1410.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Aleksandar V., protupapa|Aleksandar V.]]'' <td> <td><small>Pretro Philargi <td>[[protupapa]] u Pisi </tr> <tr valign=top> <td><small>[[1410.]] – [[1415.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Ivan XXIII., protupapa|Ivan XXIII.]]'' <td> <td><small>Baldassare Cossa <td>[[protupapa]] u Pisi </tr> </table> === Od 1417.=== <table border=1 style="border-collapse: collapse"> <tr align=left> <th width="18%">Pontifikat <th width="15%">Uobičajeno ime <th width="25%">Službeno ime <th width="15%">Krsno ime i prezime <th width="10%">Bilješke </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1417.]] – [[1431.]] <td>'''[[Martin V.]]''' <td> <td><small>Oddo di Colonna <td>njegov izbor označio je kraj [[Zapadni raskol|Zapadnog raskola]] </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1423.]] – [[1429.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Klement VIII., protupapa|Klement VIII.]]'' <td> <td><small>Gil Sánchez Muñoz y Carbón <td>[[protupapa]] u Avignonu </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1425.]] – [[1430.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Benedikt XIV., protupapa|Benedikt XIV.]]'' <td> <td><small>Bernard Garnier <td>[[protupapa]] u Avignonu </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1431.]] – [[1447.]] <td>'''[[Eugen IV.]]''' <td> <td><small>Gabriele Condulmaro <td>[[Sabor u Baselu-Ferrari-Firenci]], 1431-1449. </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1439.]] – [[1449.]] <td>&nbsp;&nbsp;''[[Feliks V., protupapa|Feliks V.]]'' <td> <td><small>Amadeo VIII., conte di Savoya <td>posljednji [[protupapa]] </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1447.]] – [[1455.]] <td>'''[[Nikola V.]]''' <td> <td><small>Tommaso Parentucelli <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1455.]] – [[1458.]] <td>'''[[Kalist III.]]''' <td> <td><small>Alfonso Borgia <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1458.]] – [[1464.]] <td>'''[[Pio II.]]''' <td> <td><small>Enea Silvio Piccolomini <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1464.]] – [[1471.]] <td>'''[[Pavao II.]]''' <td> <td><small>Pietro Barbo <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1471.]] – [[1484.]] <td>'''[[Siksto IV.]]''' <td> <td><small>Francesco della Rovere <td>gradnja [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]] </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1484.]] – [[1492.]] <td>'''[[Inocent VIII.]]''' <td> <td><small>Giovanni Battista Cibo <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1492.]] – [[1503.]] <td>'''[[Aleksandar VI.]]''' <td> <td><small>Rodrigo Borgia <td>[[ekskomunikacija|ekskomunicirao]] [[Savonarola|Savonarolu]] </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1503.]] <td>'''[[Pio III.]]''' <td> <td><small>Francesco Todeschini Piccolomini <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1503.]] – [[1513.]] <td>'''[[Julije II.]]''' <td> <td><small>Giuliano della Rovere <td>[[Peti lateranski sabor]], 1512. – 1517. </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1513.]] – [[1521.]] <td>'''[[Lav X.]]''' <td> <td><small>Giovanni de' Medici <td>[[ekskomunikacija|ekskomunicirao]] [[Martin Luther|Martina Luthera]] </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1522.]] – [[1523.]] <td>'''[[Hadrijan VI.]]''' <td> <td><small>Adriaan Florisz Boeyens <td>poljednji netalijan papa do 1978. </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1523.]] – [[1534.]] <td>'''[[Klement VII.]]''' <td> <td><small>Giulio de' Medici <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1534.]] – [[1549.]] <td>'''[[Pavao III.]]''' <td> <td><small>Alessandro Farnese <td>otvorio [[Tridentinski sabor]] u prvom razdoblju (1545. – 1547.) </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1550.]] – [[1555.]] <td>'''[[Julije III.]]''' <td> <td><small>Giovanni Maria Giocci <td>[[Tridentinski sabor]] u drugom razdoblju (1551. – 1552.) </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1555.]] <td>'''[[Marcel II.]]''' <td> <td><small>Marcello Cervini <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1555.]] – [[1559.]] <td>'''[[Pavao IV.]]''' <td> <td><small>Gian Pietro Carafa <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1559.]] – [[1565.]] <td>'''[[Pio IV.]]''' <td> <td><small>Giovanni Angelo Medici <td>završetak [[Tridentinski sabor|Tridentinskog sabora]] u trećem razdoblju (1561. – 1563.) </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1565.]] – [[1572.]] <td>'''[[Pio V.|sv. Pio V.]]''' <td> <td><small>Antonio Michele Ghislieri <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1572.]] – [[1585.]] <td>'''[[Grgur XIII.]]''' <td> <td><small>Ugo Buoncompagni <td>uveo je 1582. [[gregorijanski kalendar]] </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1585.]] – [[1590.]] <td>'''[[Siksto V.]]''' <td> <td><small>Felice Peretti di Montalto <td>velike reforme </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1590.]] <td>'''[[Urban VII.]]''' <td> <td><small>Giovanni Battista Castagna <td>pontifikat je trajao samo 12 dana </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1590.]] – [[1591.]] <td>'''[[Grgur XIV.]]''' <td> <td><small>Niccolò Sfondrati <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1591.]] <td>'''[[Inocent IX.]]''' <td> <td><small>Giovanni Antonio Facchinetti <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1592.]] – [[1605.]] <td>'''[[Klement VIII.]]''' <td> <td><small>Ippolito Aldobrandini <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1605.]] <td>'''[[Lav XI.]]''' <td> <td><small>Alessandro Ottaviano de' Medici <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1605.]] – [[1621.]] <td>'''[[Pavao V.]]''' <td> <td><small>Camillo Borghese <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1621.]] – [[1623.]] <td>'''[[Grgur XV.]]''' <td> <td><small>Alessandro Ludovisi <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1623.]] – [[1644.]] <td>'''[[Urban VIII.]]''' <td> <td><small>Maffeo Barberini <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1644.]] – [[1655.]] <td>'''[[Inocent X.]]''' <td> <td><small>Giovanni Battista Pmfili <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1655.]] – [[1667.]] <td>'''[[Aleksandar VII.]]''' <td> <td><small>Fabio Chigi <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1667.]] – [[1669.]] <td>'''[[Klement IX.]]''' <td> <td><small>Giulio Rospigliosi <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1670.]] – [[1676.]] <td>'''[[Klement X.]]''' <td> <td><small>Emilio Altieri <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1676.]] – [[1689.]] <td>'''[[Inocent XI.]]''' <td> <td><small>Benedetto Odescalchi <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1689.]] – [[1691.]] <td>'''[[Aleksandar VIII.]]''' <td> <td><small>Pietro Ottoboni <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1691.]] – [[1700.]] <td>'''[[Inocent XII.]]''' <td> <td><small>Antonio Pignatelli <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1700.]] – [[1721.]] <td>'''[[Klement XI.]]''' <td> <td><small>Giovanni Francesco Albani <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1721.]] – [[1724.]] <td>'''[[Inocent XIII.]]''' <td> <td><small>Michelangelo dei Conti <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1724.]] – [[1730.]] <td>'''[[Benedikt XIII.]]''' <td> <td><small>Pietro Francesco Orsini <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1730.]] – [[1740.]] <td>'''[[Klement XII.]]''' <td> <td><small>Lorenzo Corsini <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[1740.]] – [[1758.]] <td>'''[[Benedikt XIV.]]''' <td> <td><small>Prospero Lorenzo Lambertini <td> </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[6. srpnja]] [[1758.]] do [[2. veljače]] [[1769.]] <td>'''[[Klement XIII.]]''' <td>Papa '''Clemens''' Tertius Decimus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Carlo della Torre Rezzonico <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[19. svibnja]] [[1769.]] do [[22. rujna]] [[1774.]] <td>'''[[Klement XIV.]]''' <td>Papa '''Clemens''' Quartus Decimus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Giovanni Vincenzo Antonio Ganganelli <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[15. veljače]] [[1775.]] do [[29. kolovoza]] [[1799.]] <td>'''[[Pio VI.]]''' <td>Papa '''Pius''' Sextus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Giovanni Angelo Braschi <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[14. ožujka]] [[1800.]] do [[20. kolovoza]] [[1823.]] <td>'''[[Pio VII.]]''' <td>Papa '''Pius''' Septimus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Barnaba Chiaramonti <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[28. rujna]] [[1823.]] do [[10. veljače]] [[1829.]] <td>'''[[Lav XII.]]''' <td>Papa '''Leo''' Duodecimus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Annibale della Genga <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[31. ožujka]] [[1829.]] do [[1. prosinca]] [[1830.]] <td>'''[[Pio VIII.]]''' <td>Papa '''Pius''' Octavus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Francesco Xaverio Castiglione; Francesco Saverio Castigliani <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[2. veljače]] [[1831.]] do [[1. lipnja]] [[1846.]] <td>'''[[Grgur XVI.]]''' <td>Papa '''Gregorius''' Sextus Decimus, <small>Episcopus Romanus <td><small> Bartolommeo Alberto Cappellari <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[16. lipnja]] [[1846.]] do [[7. veljače]] [[1878.]] <td>'''[[Pio IX.|bl. Pio IX.]]''' <td>Papa '''Pius''' Nonus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Conti Giovanni Maria Mastai-Ferretti <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[20. veljače]] [[1878.]] do [[20. srpnja]] [[1903.]] <td>'''[[Lav XIII.]]''' <td>Papa '''Leo''' Tertius Decimus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Gioacchino Vincenzo Raffaele Luigi Pecci <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[4. kolovoza]] [[1903.]] do [[20. kolovoza]] [[1914.]] <td>'''[[Pio X.|sv. Pio X.]]''' <td>Papa '''Pius''' Decimus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Giuseppe Melchiorre Sarto <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[3. rujna]] [[1914.]] do [[22. siječnja]] [[1922.]] <td>'''[[Benedikt XV.]]''' <td>Papa '''Benedictus''' Quintus Decimus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Giacomo della Chiesa <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[6. veljače]] [[1922.]] do [[10. veljače]] [[1939.]] <td>'''[[Pio XI.]]''' <td>Papa '''Pius''' Undecimus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Achille Ratti <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[2. ožujka]] [[1939.]] do [[9. listopada]] [[1958.]] <td>'''[[Pio XII.]]''' <td>Papa '''Pius''' Duodecimus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Maria Giuseppe Giovanni Eugenio Pacelli <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[28. listopada]] [[1958.]] do [[3. lipnja]] [[1963.]] <td> '''[[Ivan XXIII.|sv. Ivan XXIII.]]'''<small> <td>Papa '''Ioannes''' Vicesimus Tertius, <small>Episcopus Romanus <td><small>Angelo Giuseppe Roncalli <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[21. lipnja]] [[1963.]] do [[6. kolovoza]] [[1978.]] <td>'''[[Pavao VI.|sv. Pavao VI.]]''' <td>Papa '''Paulus''' Sextus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Giovanni Battista Enrico Antonio Maria Montini <td>&nbsp; </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[26. kolovoza]] [[1978.]] do [[28. rujna]] [[1978.]] <td>'''[[Ivan Pavao I.|bl. Ivan Pavao I.]]''' <td>Papa '''Ioannes Paulus''' Primus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Albino Luciani <td><small>Prvi papa koji je koristio '''Prvi''' kao dio imena </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[16. listopada]] [[1978.]] do [[2. travnja]] [[2005.]] <td>'''[[Ivan Pavao II.|sv. Ivan Pavao II.]]''' <td>Papa '''Ioannes Paulus''' Secundus, <small>Episcopus Romanus <td><small>Karol Józef Wojty&#322;a <td><small>Prvi papa [[Poljaci|Poljak]] i prvi netalijan od 1523. </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[19. travnja]] [[2005.]] do [[28. veljače]] [[2013.]] <td>'''[[Benedikt XVI.]]''' <td>Papa '''Benedictus''' Sextus Decimus, <small> Episcopus Romanus <td><small>Joseph Ratzinger <td><small>Prvi papa Nijemac nakon 11. stoljeća </tr> <tr valign="top"> <td><small>[[13. ožujka]] [[2013.]] do [[21. travnja]] [[2025.]] <td>'''[[Franjo]]''' <td>Papa '''Franciscus''', <small> Episcopus Romanus <td><small>Jorge Mario Bergoglio <td><small>Prvi papa iz [[Amerike]] i s [[južna polutka|južne polutke]]. <tr valign="top"> <td><small>od [[8. svibnja]] [[2025.]] <td>'''[[Lav XIV.]]''' <td>Papa '''Leo''' Quartus Decimus, <small> Episcopus Romanus <td><small>Robert Francis Prevost <td><small>Prvi papa iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. </table> {{pape}} [[Kategorija:Pape| ]] [[Kategorija:Popisi vladara|Pape]] [[Kategorija:Povijest papinstva|*]] [[nn:Pave#Liste over pavar]] tbqpt6cn3d9nfz6jgx4rmq47jnvn8mc 10 10962 7592480 7525174 2026-09-02T10:24:07Z ~2026-47718-19 371322 7592480 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Europa | naslov = [[Država|Države]] u [[Europa|Europi]] | ispod-style = color: black; background:#ddddff | slika = | iznad = | grupa1 = [[Popis država|Samostalne države]] | popis1 = [[Albanija]] • [[Andora]] • [[Armenija]]³⁾ • [[Austrija]] • [[Azerbajdžan]]¹⁾ • [[Belgija]] • [[Bjelorusija]] • [[Bosna i Hercegovina]] • [[Bugarska]] • [[Cipar]]³⁾ • [[Crna Gora]] • [[Češka]] • [[Danska]]⁴⁾ • [[Estonija]] • [[Finska]] • [[Francuska]]⁴⁾ • [[Grčka]] • [[Gruzija]]¹⁾ • [[Hrvatska]] • [[Irska]] • [[Island]] • [[Italija]] • [[Kazahstan]]¹⁾ • [[Latvija]] • [[Lihtenštajn]] • [[Litva]] • [[Luksemburg]] • [[Mađarska]] • [[Malta]] • [[Moldavija]] • [[Monako]] • [[Nizozemska]]⁴⁾ • [[Norveška]]⁴⁾ • [[Njemačka]] • [[Poljska]] • [[Portugal]]⁴⁾ • [[Rumunjska]] • [[Rusija]]¹⁾ • [[San Marino]] • [[Slovačka]] • [[Sjeverna Makedonija]] • [[Slovenija]] • [[Srbija]] • [[Španjolska]]⁴⁾ • [[Švedska]] • [[Švicarska]] • [[Turska]]¹⁾ • [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]⁴⁾ • [[Ukrajina]] • [[Vatikan]] | grupa2 = [[Popis zavisnih teritorija|Zavisni teritoriji]] | popis2 = [[Akrotiri i Dhekelia]] • [[Ålandski otoci]] • [[Gibraltar]] • [[Bailiwick Guernsey|Guernsey]] • [[Otok Man]] • [[Farski otoci]] • [[Bailiwick Jersey|Jersey]] • [[Jan Mayen]] • [[Svalbard]] | grupa3 = [[Popis nepriznatih država|Nepriznate države]] | popis3 = [[Abhazija]]⁵⁾ <small>(Gruzija)</small> • [[Gorski Karabah]]³⁾ <small>(Azerbajdžan)</small> • [[Južna Osetija]]⁵⁾ <small>(Gruzija)</small> • [[Kosovo]] ²⁾ • [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]] <small>(Moldavija)</small> • [[Turska Republika Sjeverni Cipar]] <small>(Cipar)</small>³⁾ | ispod = <div> ¹⁾&nbsp;<small>Značajan dio teritorija se nalazi u [[Azija|Aziji]]</small> ²⁾&nbsp;<small>Nije član UN-a. Priznalo ga je 97 od 193 država članica UN-a (do kraja 2020.), 22 od 27 zemalja EU.</small> ³⁾&nbsp;<small>U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom</small> ⁴⁾&nbsp;<small>Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe</small> ⁵⁾&nbsp;<small>Priznata od strane više članica UN-a, uključujući [[Rusija|Rusku Federaciju]]</small> </div> }} <noinclude> [[Kategorija:Skupni zemljopisni država po kontinentima]] </noinclude> bhemar6nx7khqkqxyck8kzwlgef6yee 0 11460 7592346 7585386 2026-09-01T22:54:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592346 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|38. tjedan 2022.}} {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Republika Latvija |izvorno_ime = Latvijas Republika |ime_genitiv = Latvije |eng_ime = Latvia |zastava = Flag of Latvia.svg |grb = Coat of Arms of Latvia.svg |lokacija = EU-Latvia.svg |službeni_jezik = [[Letonski jezik|letonski]] |glavni_grad = [[Riga]] |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[Edgars Rinkēvičs]] |predsjednik_vlade_osoba = [[Andris Kulbergs]] |površina_poredak = 121 |površina = 64 589 |vode = 1,5 |stanovništvo_poredak = 137 |stanovništvo = 2 254 653 |godina_popisa = 2010. |gustoća_stanovništva = 34,9 |neovisnost = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] <br> [[21. kolovoza]] [[1991.]] |BDP_PKM_godina = 2005. |BDP_PKM = 29,214 milijarda $ |BDP_PKM_rang = 95. |BDP_PKM_per_capita = 12 622 $ |BDP_PKM_per_capita_rang = 53. |valuta = [[euro]] |stoti_dio_valute = 100 [[cent]]i |vremenska_zona = +2 <br> [[UTC]] +3 ljeti |himna = [[Dievs, svētī Latviju]] |internetski_nastavak = [[.lv]]<b>¹⁾</b> |pozivni_broj = +371 |komentar = ¹⁾ Latvija također koristi i [[internetski nastavak]] [[.eu]] jer je jedna od članica [[Europska unija|Europske unije]], koji djeli s ostalim članicama |moto = }}'''Latvija''' (službeno '''Republika Latvija''',<ref>{{Citiranje weba |title=The Constitution of the Republic of Latvia (Latvijas Republikas Satversme) |url=https://likumi.lv/ta/en/en/id/57980-the-constitution-of-the-republic-of-latvia |access-date=2021-02-18 |website=Likumi.lv |language=en}}</ref> [[Letonski jezik|let.]]: ''Latvijas Republika''), često zvana i '''Letonija''',{{fusg|b1}} država je u [[Baltik|baltičkom dijelu]] [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]] i jedna je od triju [[Baltičke države|pribaltičkih država]]. Graniči s [[Estonija|Estonijom]] na sjeveru, [[Litva|Litvom]] na jugu, [[Rusija|Rusijom]] na istoku, [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] na jugoistoku, a na zapadu dijeli [[Državno područje|pomorsku granicu]] sa [[Švedska|Švedskom]]. Latvija zauzima površinu od 64&nbsp;589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju [[Umjereni pojas|umjerene klime]].<ref>{{Citiranje weba |date=14. ožujka 2015. |title=Weather information in Latvia |url=http://www.travelsignposts.com/Latvia/latvia-riga-weather.php |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402134808/http://www.travelsignposts.com/Latvia/latvia-riga-weather.php |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=14. ožujka 2015. |publisher=www.travelsignposts.com}}</ref> Glavni i najveći grad u državi je [[Riga]]. [[Latvijci]] pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini [[Baltički narodi|Balta]] i govore [[Letonski jezik|letonskim jezikom]], jednim od dva preživjela [[Baltički jezici|baltička jezika]]. [[Rusi]] su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, [[Švedska Livonija|švedske]], [[Inflantsko vojvodstvo|poljsko-litavske]] i [[Rusko Carstvo|ruske]] vladavine, koju je uglavnom provodila [[baltički Nijemci|baltička njemačka]] [[aristokracija]], Republika Latvija uspostavljena je [[18. studenoga]] [[1918.]] kada se odvojila od [[Njemačko Carstvo|Njemačkoga Carstva]] i proglasila neovisnost nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]].<ref name="Germanis">{{Citiranje knjige |last=Ģērmanis |first=Uldis |title=The Latvian Saga |publisher=Atēna |year=2007 |isbn=9789984342917 |editor-last=Ojārs Kalniņš |edition=11. |location=Riga |page=268 |language=en |oclc=213385330 |author-link=Uldis Ģērmanis}}</ref> Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više [[Autokracija|autokratska]]. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon [[Latvijski državni udar 1934|državnoga udara 1934.]] kojime na vlast dolazi [[Kārlis Ulmanis]].<ref>{{Citiranje weba |date=3. prosinca 2015. |title=History of Latvia 1918-1940 |url=https://www.latvia.eu/history-latvia-1918-1940 |access-date=28. siječnja 2021. |website=[Latvia.eu] |language=en |archive-date=8. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210608145703/https://www.latvia.eu/history-latvia-1918-1940 |url-status=dead}}</ref> Latvija je izgubila neovisnost početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], najprije njezinom [[Aneksija|aneksijom]] u [[Sovjetski Savez]], nakon čega je uslijedila invazija i okupacija [[Treći Reich|Trećega Reicha]] 1941., te [[Sovjetska ponovna okupacija Latvije 1944|ponovna sovjetska okupacija]] 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u [[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]] i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „[[raspjevana revolucija]]”, koja završava obnovom neovisnosti [[21. kolovoza]] [[1991.]]<ref>On 21 August 1991, after the [[1991 Soviet coup d'état attempt|Soviet coup d'état attempt]], the Supreme Council adopted a Constitutional law, "[[On the Restoration of Independence of the Republic of Latvia#Further developments|On statehood of the Republic of Latvia]]", declaring Article 5 of the Declaration to be invalid, thus ending the transitional period and restoring de facto independence.</ref> Od tada je Latvija [[Unitarizam|unitarna]] demokratska [[parlamentarna republika]]. Latvija je [[Razvijene zemlje|razvijena zemlja]] s naprednim gospodarstvom i visokim [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćim proizvodom]], a nalazi se i vrlo visoko u [[HDI|Indeksu ljudskoga razvoja]]. Latvija je članica [[Europska unija|Europske unije]], [[Eurozona|eurozone]], [[NATO|NATO-a]], [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[Vijeće država Baltičkog mora|Vijeća država Baltičkoga mora]], [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnoga monetarnoga fonda]], [[Nordijsko-baltička osmorica|Nordijsko-baltičke osmorice]], [[Nordijska investicijska banka|Nordijske investicijske banke]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] i [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]]. == Etimologija == Naziv ''Latvija'' potječe od imena starih [[Latgalci|Latgalaca]], jednoga od četiriju [[Indoeuropljani|indoeuropskih]] [[Baltički narodi|baltičkih plemena]] (zajedno s [[Kurši]]ma, [[Seli]]ma i [[Zemgali|Zemigalima]]), koja su zajedno s [[Baltofinski narodi|finskim]] [[Livonci|Livonicma]] činili etničku jezgru suvremenih [[Latvijci|Latvijaca]].<ref>{{Citiranje weba |year=2012 |title=Latvia in Brief |url=http://latinst.lv/wp-content/uploads/2012/01/Latvia_in_brief.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121108155832/http://latinst.lv/wp-content/uploads/2012/01/Latvia_in_brief.pdf |archive-date=8. studenoga 2012. |access-date=12. svibnja 2011. |publisher=Latvian Institute}}</ref> [[Henrik od Latvije|Henrik Latvijski]] nametnuo je [[Latinizam|latinizirano]] ime ''Lettigallia'' i ''Lethia'', a oba izraza potječu od antičkoga naziva za Latgalce. Izrazi su nadahnuli razne inačice imena zemlje na [[Romanski jezici|romanskim jezicima]] iz naziva „Letonija” i na [[Germanski jezici|germanskim jezicima]] iz naziva „Lettland”.<ref>{{Citiranje weba |title=Baltic Online |url=http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/eieol/litol-0-X.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805131726/http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/eieol/litol-0-X.html |archive-date=5. kolovoza 2011. |access-date=12. svibnja 2011. |publisher=The University of Texas at Austin}}</ref> == Povijest == Oko 3000. godine prije Krista, protobaltički predci latvijskoga naroda naselili su se na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkoga mora]].<ref>{{Citiranje weba |title=Data: 3000 BC to 1500 BC |url=http://life.bio.sunysb.edu/ee/msr/Ethno/dategen1.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060622113922/http://life.bio.sunysb.edu/ee/msr/Ethno/dategen1.html |archive-date=22. lipnja 2006. |access-date=6. kolovoza 2006. |website=The European Ethnohistory Database |publisher=The Ethnohistory Project}}</ref> [[Baltički narodi|Balti]] su uspostavili trgovačke puteve prema Rimu i [[Bizant]]u, prodajući [[jantar]] kojime je ovo područje bogato u zamjenu za plemenite metale.<ref>A History of Rome, M Cary and HH Scullard, str. 455-457, Macmillan Press, {{ISBN|0-333-27830-5}}</ref> Do 900. godine poslije Krista, četiri su različita baltička plemena naseljavala Latviju: [[Kurši]], [[Latgalci]], [[Seli]], [[Zemgali|Zemigali]] (na latvijskom: ''kurši'', ''latgaļi'', ''sēļi'' i ''zemgaļi''), te finsko pleme [[Livi|Livonaca]] ili Liva. U [[12. stoljeće|XII. stoljeću]] na području suvremene Latvije postojalo je više zemalja sa svojim vladarima: [[Vanema]], [[Ventspils|Ventava]], [[Bandava]], [[Piemare]], [[Duvzare]], [[Sēlija]], [[Kneževina Koknese|Koknese]], [[Jersika]], [[Tālava]] i [[Adzele]].<ref>Latvijas vēstures atlants, Jānis Turlajs, page 12, Karšu izdevniecība Jāņa sēta, {{ISBN|978-9984-07-614-0}}</ref> === Srednjovjekovno razdoblje === Iako je mjesno stanovništvo stoljećima bilo u doticaju s okolnim narodima, tek u [[12. stoljeće|XII. st.]] započinje potpunije uključivanje u europski društveno-politički sustav.<ref>{{Citiranje weba |title=Data: Latvia |url=http://www.historyfiles.co.uk/KingListsEurope/EasternLatvia.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100202020032/http://www.historyfiles.co.uk/KingListsEurope/EasternLatvia.htm |archive-date=2. veljače 2010. |access-date=25. travnja 2010. |website=Kingdoms of Northern Europe – Latvia |publisher=The History Files}}</ref> Prvi su papinski misionari stigli u ovo područje ploveći [[Zapadna Dvina|Zapadnom Dvinom]] u kasnome XII. st., u pokušaju preobraćenja mjesnoga stanovništva na [[kršćanstvo]], no u početku su nailazili na nenadani otpor.<ref name="Lonely">{{Citiranje weba |title=Latvian History, Lonely Planet |url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=1. travnja 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> [[Sveti Meinhard]] iz Segeberga putujući s trgovcima stigao je u [[Ikšķile]] [[1184.]] godine u [[Katoličanstvo|katoličkoj]] [[Misije|misiji]] preobraćenja stanovništvo od njihovih izvornih [[Poganstvo|poganskih vjerovanja]]. Nakon što je [[papa]] [[Celestin III.]] pozvao [[Livonski križarski rat|na križarski rat protiv pogana u sjevernoj Europi]] [[1993.|1193.]] godine, u zemlje današnje Latvije dolaze križari [[Teutonski viteški red|Teutonskoga viteškog reda]] i ubrzo osvajaju čitavo područje.<ref>{{Citiranje novina |date=22. ožujka 2006. |title=The Crusaders |work=City Paper |url=http://www.balticsworldwide.com/the-crusaders/ |url-status=dead |access-date=28. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101222014019/http://www.balticsworldwide.com/the-crusaders/ |archive-date=22. prosinca 2010.}}</ref> [[Datoteka:Burg_Turaida04.jpg|mini|[[Dvorac Turaida]] u blizini [[Sigulda|Sigulde]], izgrađen 1214. pod [[Albert Riški|Albertom Riškim]].]] Početkom [[13. stoljeće|XIII. st.]] [[Nijemci]] su vladali velikim dijelovima današnje Latvije.<ref name="Lonely2">{{Citiranje weba |title=Latvian History, Lonely Planet |url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=1. travnja 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> Zajedno s južnom [[Estonija|Estonijom]], ta su osvojena područja tvorila [[Križarske države|Križarsku državu]] koja je postala poznata kao [[Terra Mariana]] ili Livonija. Godine [[1282.]] najprije [[Riga]], a kasnije i gradovi [[Cēsis]], [[Limbaži]], [[Koknese]] i [[Valmiera]], postali su dijelom [[Hanza|Hanzeatske lige]].<ref name="Lonely2" /> Riga je postala važno čvorište trgovinskih puteva u smjeru istok–zapad<ref name="Lonely2" /> i uspostavila bliske kulturne veze sa [[Zapadna Europa|Zapadnom Europom]].<ref>{{Citiranje weba |title=History of Latvia - Lonely Planet Travel Information |url=https://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200326135852/https://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=26. ožujka 2020. |access-date=2019-12-23 |website=www.lonelyplanet.com}}</ref> Prvi njemački doseljenici bili su vitezovi iz sjeverne Njemačke i građani sjevernonjemačkih gradova koji su donijeli svoj [[Donjonjemački jezici|donjonjemački jezik]], što je oblikovalo mnoge [[posuđenice]] u latvijskome jeziku.<ref>{{Citiranje knjige |last=Johann Sehwers |title=Die deutschen Lehnwörter im Lettischen: Inaugural-Dissertation zur Erlangung der Doktorwürde der hohen philosophischen Fakultät I der Universität Zürich |year=1918 |publisher=Berichthaus |language=de}}</ref> === Razdoblje reformacije, poljske i švedske vlasti === [[Datoteka:Podział_administracyjny_I_RP.svg|mini|Poljsko-litavski savez]] [[Datoteka:Swedish_Empire_(1560-1815)_en2.png|mini|[[Švedsko Carstvo]] (1560. – 1815.). Riga je postala glavnim gradom [[švedska Livonija|švedske Livonije]] i najvećim gradom u Švedskome Carstvu.]] Nakon [[Livonski rat|Livonskoga rata]] (1558. – 1583.), [[Livonija]] (Sjeverna Latvija i Južna Estonija) potpala je pod [[Poljsko-Litavska Unija|poljsku i litavsku]] vlast.<ref name="Lonely3">{{Citiranje weba |title=Latvian History, Lonely Planet |url=http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100401090330/http://www.lonelyplanet.com/latvia/history |archive-date=1. travnja 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Lonelyplanet.com}}</ref> Južni dio Estonije i sjeverni dio Latvije ustupljeni su [[Velika Kneževina Litva|Velikoj kneževini Litvi]] i ustrojili [[Vojvodstvo Livonija|Vojvodstvo Livoniju]] ([[latinski jezik|lat.]] ''Ducatus Livoniae Ultradunensis''). [[Gotthard Kettler]], posljednji magistar [[Livonski red|Livonskoga reda]], osnovao je [[Kneževina Kurlandija i Semigalija|Kneževinu Kurlandiju i Semigaliju]].<ref>{{Citiranje weba |last=Ceaser |first=Ray A. |date=Lipanj 2001. |title=Duchy of Courland |url=http://depts.washington.edu/baltic/papers/duchy.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20030302122941/http://depts.washington.edu/baltic/papers/duchy.html |archive-date=2. ožujka 2003. |access-date=11. rujna 2017. |publisher=University of Washington}}</ref> Iako je kneževina bila vazalna država litavskoga Velikoga vojvodstva, a kasnije Poljsko-Litavske Unije, zadržala je znatan stupanj [[samostalnost]]i i u [[16. stoljeće|XVI. st.]] doživjela svoje zlatno doba gospodarskoga i kulturnoga razvoja. Najistočnija pokrajina Latvije [[Latgalija]], postala je dijelom [[Inflantsko vojvodstvo|Inflantske kneževine]] Poljsko-Litavske Unije.<ref>{{Citiranje knjige |last=O'Connor |first=Kevin |url=https://books.google.com/books?id=IpR0-OrrwssC&q=Inflanty+Latgale&pg=PA14 |title=Culture and Customs of the Baltic States |date=3. listopada 2006. |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-33125-1 |via=Google Books}}</ref> U [[17. stoljeće|XVII.]] i ranomu [[18. stoljeće|XVIII. st.]] [[Poljsko-Litavska Unija]], [[Švedsko Carstvo|Švedska]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] borile su se za prevlast na istočnom Baltiku. Nakon [[Poljsko-švedski rat (1600. – 1611.)|Poljsko-švedskoga rata]], sjeverna Livonija (uključujući [[Vidzeme]]) potpala je pod švedsku vlast. Riga je postala [[Glavni grad|glavnim gradom]] [[Švedska Livonija|Švedske Livonije]] i najveći grad u cijelomu Švedskomu Carstvu.<ref>Kasekamp, str. 47</ref> Borbe su se sporadično nastavile između Švedske i Poljske sve do [[Sporazum iz Altmarka|primirja u Altmarku]] 1629.<ref>{{Citiranje weba |last=Rickard |first=J |title=Truce of Altmark, 12 September 1629 |url=http://www.historyofwar.org/articles/truce_altmark.html |access-date=28. siječnja 2021. |website=www.historyofwar.org}}</ref> U Latviji se švedsko razdoblje općenito pamti kao pozitivno. Kruti zakoni koji su regulirali [[kmetstvo]] znatno su olabavljeni, uspostavljena je mreža škola za seljaštvo, a smanjena moć područnih [[baltički Nijemci|baruna]].<ref>H. Strods, „'Dobrye Shvedskie Vremena' v Istoriografii Latvii” (Konets XVIII V.&nbsp;– 70-E Gg. XX V.).</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=J. T. Kotilaine |year=1999 |title=Riga's Trade With its Muscovite Hinterland in the Seventeenth Century |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-baltic-studies_summer-1999_30_2/page/129 |journal=Journal of Baltic Studies |volume=30 |issue=2 |pages=129–161 |doi=10.1080/01629779900000031| issn = 0162-9778 }}</ref> Tijekom toga vremena dogodilo se nekoliko važnih kulturnih promjena. Pod švedskom i uglavnom njemačkom vlašću, zapadna Latvija prihvatila je [[Luterani|luteranstvo]] kao svoju glavnu religiju. Drevna plemena Kuronjana, Zemigala, Selonijana, Liva i sjevernih Latgalaca [[asimilacija|asimilirala]] su se u [[Latvijci|latvijski narod]] koji je govorio jednim [[Letonski jezik|latvijskim jezikom]]. Međutim, kroz sva stoljeća nije uspostavljena stvarna latvijska država, pa su granice i odredbe pripadanja toj skupini uglavnom subjektivne. U međuvremenu, uglavnom odijeljeni od ostatka Latvije, južni Latgalci prihvatili su [[Katolička Crkva|katoličanstvo]] pod poljskim i [[Družba Isusova|isusovačkim]] utjecajem. Domaće narječje ostalo je različito, iako su se udomaćile mnoge [[Poljski jezik|poljske]] i [[Ruski jezik|ruske]] [[posuđenice]].<ref>{{Citiranje časopisa |last=V. Stanley Vardys |year=1987 |title=The Role of the Churches in the Maintenance of Regional and National Identity in the Baltic Republics |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-baltic-studies_fall-1987_18_3/page/287 |journal=Journal of Baltic Studies |volume=18 |issue=3 |pages=287–300 |doi=10.1080/01629778700000141}}</ref> === Livonija i Kurlandija u Ruskomu Carstvu (1795. – 1917.) === Tijekom [[Veliki sjeverni rat|Velikoga sjevernog rata]] (1700. – 1721.) oko 40% Latvijaca umrlo je od [[glad]]i i [[Kuga|kuge]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Kevin O'Connor |url=https://books.google.com/books?id=b3b5nU4bnw4C&pg=PA29 |title=The History of the Baltic States |date=1. siječnja 2003. |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-32355-3 |pages=29– |access-date=11. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160427085953/https://books.google.com/books?id=b3b5nU4bnw4C&pg=PA29 |archive-date=27. travnja 2016. |url-status=live}}</ref> Polovicu stanovnika Rige ubila je [[epidemija]] [[Kuga|kuge]] iz 1710. – 1711.<ref>{{Citiranje weba |title=Collector Coin Dedicated to 18th Century Riga |url=http://www.bank.lv/eng/main/am/jubmon/nmp/index.php?32661 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20100719083420/http://www.bank.lv/eng/main/am/jubmon/nmp/index.php?32661 |archive-date=19. srpnja 2010. |access-date=19. srpnja 2010.}}</ref> Predajom Estonije i Livonije 1710. i [[Nystadski ugovor|Nystadskim mirom]] kojim je okončan [[Veliki sjeverni rat]] 1721., pokrajina [[Vidzema]] pripala je Rusiji (postala je dijelom [[Livonska gubernija|Livonske gubernije]]). Pokrajina [[Latgalija]] ostala je dijelom [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] kao [[Inflantska kneževina]] do 1772. kada je uključena u sastav Rusije. [[Kneževina Kurlandija i Semigalija|Kneževinu Kurlandiju i Semigaliju]], vazalnu državu Poljsko-Litavske Unije, [[Aneksija|anektirala]] je Rusija 1795. godine u [[Tri podjele Poljske|trećoj podjeli Poljske]], čime je sva današnja Latvija postala sastavnicom [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]]. Sve tri baltičke pokrajine zadržale su mjesne zakone, [[njemački jezik|njemački]] kao pokrajinski [[službeni jezik]] i vlastiti parlament [[zakonodavno tijelo u Njemačkoj|''Landtag'']]. Emancipacija kmetstva postignuta je u Kurlandiji 1817. i u Vidzemi 1819.<ref>{{Citiranje weba |last=Lazdins |first=Janiz |date=2. srpnja 2011. |title=THE ORIGINS OF A CIVIL SOCIETY BASED ON DEMOCRATICALLY LEGITIMATE VALUES IN BALTICS AFTER ABOLITION OF SERFDOM |url=https://www.apgads.lu.lv/fileadmin/user_upload/lu_portal/apgads/PDF/Juridiskas-konferences/ISCFLUL-7-2019/iscflul.7.2-11_Lazdins.pdf |website=doi.org}}</ref> Međutim, u praksi je emancipacija u suštini bila korisna za zemljoposjednike i [[plemstvo]], jer je seljacima oduzela njihovu zemlju bez naknade, prisiljavajući ih na povratak na rad na posjede „svojom voljom”. Tijekom ova dva stoljeća Latvija je doživjela gospodarski i građevinski procvat. Proširene su [[Luka|luke]] ([[Riga]] je postala najveća luka u Ruskome Carstvu), izgrađene [[željeznice]], nove [[Tvornica|tvornice]], osnovane [[Banka|banke]] i [[sveučilište]], podignute su mnoge stambene, javne ([[Kazalište|kazališta]] i [[muzej]]i) i školske zgrade, uređeni novi parkovi i sl. Riški boulevardi i neke ulice izvan staroga grada i dan danas potječu iz toga razdoblja. Gustoća stanovništva također je bila veća u Livonskom i Kurlandskom dijelu Ruskoga Carstva, na što je možda utjecala protestantska vjera.<ref>{{Citiranje knjige |last=Baten, Jörg |title=A History of the Global Economy. From 1500 to the Present. |url=https://archive.org/details/isbn_9781107507180 |year=2016 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-50718-0 |page=[https://archive.org/details/isbn_9781107507180/page/50 50]}}</ref> === Narodni preporod === [[Datoteka:Latvians_national_rally_in_Dundaga_in_1905.jpg|lijevo|mini|Latvijski nacionalni skup u [[Dundaga|Dundagi]] 1905.]] Tijekom [[19. stoljeće|XIX. st.]] društvena se struktura znatno promijenila.<ref name="LNA">{{Citiranje weba |title=Latvian national awakening (1860-1918) |url=https://www.onlatvia.com/latvian-national-awakening-1860-1918-74 |access-date=19. ožujka 2022. |website=OnLatvia.com}}</ref> Nakon što su reforme seljacima omogućile otkup vlastite zemlje, uspostavio se [[stalež]] neovisnih [[poljoprivrednik]]a, ali mnogo je seljaka ostalo bez zemlje. Velik broj latvijskoga seoskoga stanovništva odselilo se u gradove i zaposlilo u [[Industrija|industriji]].<ref name="LNA" /> Tada je u gradovima započeo razvoj gradskoga [[proletarijat]]a i sve utjecajnije latvijske [[buržoazija|buržoazije]] nasuprot onoj njemačkoj.<ref name="LNA" /> Književni i intelektualni pokret „[[Mladi Latvijci|Mladih Latvijaca]]” ([[Letonski jezik|let.]]: ''jaunlatvieši'') uspostavio je sredinom XIX. st. temelje litavskoga nacionalizma, a mnogi od njegovih vođa tražili su od slavenofila podršku protiv prevladavajućega njemačkoga društvenoag poretka.<ref name="YoungLatvians">{{Citiranje weba |title=Latvians in the Second Half of the 19th Century and the Early 20th Century: National Identity, Culture and Social Life |url=http://lnvm.lv/en/?page_id=1078 |access-date=19. ožujka 2022. |website=National History Museum of Latvia |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |date=20. studenoga 2018. |title=Another Baltic Postcolonialism: Young Latvians, Baltic Germans, and the emergence of Latvian National Movement |url=https://www.cambridge.org/core/journals/nationalities-papers/article/abs/another-baltic-postcolonialism-young-latvians-baltic-germans-and-the-emergence-of-latvian-national-movement/B4ADF2A9BAED2B0601DA2281243A9D5C |journal=Nationalities Papers |publisher=[[Cambridge University Press]] |volume=42 |issue=1 |pages=88-107 |doi=10.1080/00905992.2013.823391 |access-date=19. ožujka 2022.}}</ref> Porast uporabe [[Litavski jezik|litavskoga jezika]] u književnosti i društvu postao je poznat kao [[Latvijsko narodno buđenje|Prvi latvijski narodni preporod]].<ref name="YoungLatvians" /> Pokret Mladih Latvijaca [[1890-ih|devedesetih godina XIX. st.]] zasjenio je novi masovni ljevičarski društveni i politički pokret [[Nova struja]].<ref>{{Citiranje weba |last=Šiliņš |first=Jānis |title=Jaunā strāva |url=https://enciklopedija.lv/skirklis/22237 |access-date=19. ožujka 2022. |website=Latvian National Encyclopedia |language=lv}}</ref> Nezadovoljstvo naroda iskazano je u [[Ruska revolucija 1905. godine|ruskoj revoluciji 1905.]], koja je u baltičkim pokrajinama poprimila nacionalistička obilježja.<ref>{{Citiranje weba |last=Lapa |first=Līga |title=1905. gada revolūcija Latvijā |url=https://enciklopedija.lv/skirklis/20773-1905-gada-revol%C5%ABcija-Latvij%C4%81 |access-date=19. ožujka 2022. |website=Nacionālā enciklopēdija |language=lv}}</ref> === Deklaracija o neovisnosti === [[Datoteka:Janis_Cakste.jpg|mini|[[Jānis Čakste]] (1859. – 1927.), bio je prvi [[predsjednik Latvije]].]] [[Prvi svjetski rat]] opustošio je prostor Latvije i drugih zapadnih dijelova Ruskoga Carstva. Zahtjevi za [[Pravo na samoodređenje|samoopredjeljenjem]] u početku su bili ograničeni na upravnu [[Autonomija|autonomiju]], sve dok [[ruska revolucija]] 1917. nije stvorila prazninu u vlasti, nakon čega je uslijedio [[Mir u Brest-Litovsku|Brest-Litovski ugovor]] između Rusije i Njemačke u ožujku 1918., zatim savezničko primirje s Njemačkom [[11. studenoga]] [[1918.]] Dana [[18. studenoga]] [[1918.]] u [[Riga|Rigi]] je [[Tautas padome|Latvijsko narodno vijeće]] proglasilo neovisnost nove države, [[Kārlis Ulmanis|Kārlisu Ulmanisu]] povjereno je sastavljanje vlade, a on je preuzeo mjesto [[premijer]]a.<ref>{{Citiranje weba|title=Kārlis Ulmanis {{!}} Valsts prezidenta kanceleja|url=https://www.president.lv/en/karlis-ulmanis|access-date=2021-10-13|website=www.president.lv|language=en}}</ref> [[Latvijski rat za neovisnost]] koji je uslijedio bio je dio općega razdoblja nestabilnosti, građanskih i novih pograničnih ratova u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]]. Do proljeća 1919. u Latviji su postojale tri vlade: privremena vlada na čelu s [[Kārlis Ulmanis|Kārlisom Ulmanisom]] uz potporu [[Tautas padome|Latvijskoga narodnoga vijeća]] i Međusavezničkoga nadzornoga povjerenstva, [[Latvijska Socijalistička Sovjetska Republika|latvijska sovjetska vlada]] na čelu s [[Pēteris Stučka|Pēterisom Stučkom]] uz potporu [[Crvena armija|Crvene armije]] i privremena vlada na čelu s [[Andrievs Niedra|Andrievsom Niedrom]] uz podršku ''[[Baltische Landeswehr]]a'', te njemačke jedinice [[Frajkori|Frajkora]], tzv. „Željezne divizije”. Estonske i latvijske snage porazile su Nijemce u [[Bitka kod Cēsisa (1919.)|bitci kod Cēsisa]] (u njemačkome govornomu području poznatom kao »Bitka kod Wendena«) u lipnju 1919.<ref>{{Citiranje novina|title=Cēsis, Battle of {{!}} International Encyclopedia of the First World War (WW1)|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/cesis_battle_of|url-status=dead|access-date=15. studenoga 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190223133640/https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/cesis_battle_of|archive-date=23. veljače 2019.}}</ref> i u studenome iste godine odbile masovni napad pretežito njemačkih snaga Zapadnoruske dobrovoljačke armije pod vodstvom [[Pavel Bermondt-Avalov|Pavela Bermondta-Avalova]]. Latvijske i poljske trupe su početkom 1920. u potpunosti otjerale snage Crvene armije iz istočne Latvije nakon pobjede u [[bitka kod Daugavpilsa|bitci kod Daugavpilsa]] (s poljskoga motrišta ta je bitka dio [[Sovjetsko-poljski rat|Poljsko-sovjetskoga rata]]). Slobodno izabrana [[ustavotvorna skupština]] sastala se [[1. svibnja]] [[1920.]] i u veljači 1922. usvojila liberalni ustav ''[[Ustav Latvije|Satversme]]''.<ref>Bleiere, str. 155</ref> Ustav je djelomično suspendirao Kārlis Ulmanis nakon [[Latvijski državni udar 1934.|državnoga udara 1934.]], a ponovo je potvrđen tek [[1990.]] godine. Od tada je nekoliko puta izmijenjen i dan danas je na snazi. Budući da je većina latvijske industrijske infrastrukture preseljena je u unutrašnjost Rusije 1915. godine, zemlja je [[Deindustrijalizacija|deindustrijalizirana]], te je korjenita [[Agrarna reforma|zemljišna reforma]] bila središnje političko pitanje za mladu državu. Godine 1897. 61,2% seoskoga stanovništva bilo je bez zemlje, ali je do 1936. taj postotak smanjen na 18%.<ref>Bleiere, p. 195</ref> Do 1923. godine površina obrađenoga zemljišta premašila je predratnu razinu. Inovacije i rastuća proizvodnost doveli su do brzoga rasta gospodarstva, no [[gospodarstvo Latvije]] je naglo propalo od posljedica [[Velika gospodarska kriza|Velike gospodarske krize]]. U slijedećem razdoblju Latvija je pokazivala znakove gospodarskoga oporavka, a biračko se tijelo tijekom razdoblja slobodnih izbora politički usmjeravalo ka centru. Dana [[15. svibnja]] [[1934.]] Kārlis Ulmanis izveo je nenasilni državni udar, uspostavivši nacionalističku autokraciju koja je trajala do 1940.<ref name="Country profile">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> Nakon 1934. Ulmanis je osnovao državna poduzeća za kupnju privatnih tvrtki radi „latvizacije” gospodarstva.<ref>{{Citiranje knjige |last=Nicholas Balabkins |url=https://books.google.com/books?id=PwaSAAAAIAAJ |title=Entrepreneur in a small country: a case study against the background of the Latvian economy, 1919–1940 |last2=Arnolds P. Aizsilnieks |publisher=Exposition Press |year=1975 |isbn=978-0-682-48158-8 |pages=xiv, 143 |jstor=2119564 |access-date=19. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112212508/http://books.google.com/books?id=PwaSAAAAIAAJ |archive-date=12. studenoga 2012. |url-status=live}}</ref> === Latvija u Drugome svjetskomu ratu === [[Datoteka:Riga_1940_Soviet_Army.jpg|mini|Postrojbe [[Crvena armija|Crvene armije]] ulaze u [[Riga|Rigu]] (1940.).]] Rano ujutro [[24. kolovoza]] [[1939.]] [[Sovjetski Savez]] i [[Treći Reich|nacistička Njemačka]] potpisali su desetogodišnji pakt o nenapadanju, tzv. [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Pakt Molotov-Ribbentrop]].<ref>{{Citiranje weba |date=24. srpnja 2019. |title=The Molotov-Ribbentrop pact – archive, August 1939 |url=https://www.theguardian.com/world/from-the-archive-blog/2019/jul/24/molotov-ribbentrop-pact-germany-russia-1939 |access-date=28. siječnja 2021. |website=the Guardian |language=en}}</ref> Pakt je sadržavao tajni protokol, otkriven tek nakon njemačkoga poraza 1945., prema kojemu su države [[Sjeverna Europa|Sjeverne]] i [[Istočna Europa|Istočne Europe]] podijeljene na njemačko i sovjetsko „područje utjecaja”.<ref name="mrtext">[http://www.fordham.edu/halsall/mod/1939pact.html ''Text of the Nazi-Soviet Non-Aggression Pact''] {{Webarchive}}, 23. kolovoza 1939.</ref> Na sjeveru su [[Latvija]], [[Finska]] i [[Estonija]] dodijeljene sovjetskoj interesnoj sferi.<ref name="mrtext" /> Tjedan dana kasnije, [[1. rujna]] [[1939.]], [[Njemačko-sovjetska invazija Poljske|Njemačka je napala Poljsku]], a [[17. rujna]] [[Sovjetska invazija na Poljsku|Poljsku napada i Sovjetski Savez]] s istoka.<ref name="PBBG">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|32}} Nakon sklapanja pakta Molotov-Ribbentrop, većina [[baltički Nijemci|baltičkih Nijemaca]] napustila je Latviju sporazumom između Ulmanisove vlade i Trećega Reicha prema programu [[Heim ins Reich|''Heim ins Reich'']].<ref name="Latvia in WWII">Lumans, str. 71–74</ref> Do prosinca 1939. ukupno 50 000 baltičkih Nijemaca napustilo je državu, a oko 13 000 odlučilo je ostati u Latviji.<ref name="Latvia in WWII" /> Većina Nijemaca koji su ostali otišli su u Njemačku u ljeto 1940., kada je dogovoren drugi plan preseljenja.<ref>Lumans str. 110–111</ref> Dana [[5. listopada]] [[1939.]], Latvija je bila prisiljena prihvatiti pakt o „uzajamnoj pomoći” sa Sovjetskim Savezom, dajući Sovjetima pravo zadržavanja 25 do 30 000 vojnika na latvijskome teritoriju.<ref>Lumans, str. 79</ref> Državni upravitelji ubijeni su i zamijenjeni sovjetskim kadrovima.<ref name="wettig20">Wettig, Gerhard, ''Stalin and the Cold War in Europe'', Rowman & Littlefield, Landham, Md, 2008., {{ISBN|0-7425-5542-9}}, str. 20–21</ref> Održani su izbori na kojima su prosovjetski kandidati bili istaknuti kao vodeći kandidati za većinu položaja. Novoosnovana Narodna skupština odmah je zatražila prijem u SSSR, što je Sovjetski Savez odobrio.<ref name="wettig20" /> Latvijsku novu marionetsku vladu vodio je [[Augusts Kirhensteins|Augusts Kirhenšteins]].<ref>Lumans, str. 98–99</ref> Sovjetski Savez je anektirao Latviju [[5. kolovoza]] [[1940.]] i mijenja joj ime u ''[[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]].'' [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-L19397,_Lettland,_Riga,_Begrüßung_der_deutschen_Soldaten.jpg|mini|Njemački vojnici ulaze u Rigu, srpanj 1941.]] Sovjeti su se oštro obračunali sa svojim [[Klasni neprijatelj|protivnicima]]. Do početka [[Operacija Barbarossa|operacije Barbarossa]], dakle u manje od godinu dana, najmanje 34 250 Latvijaca [[deportacija|deportirano]] je ili ubijeno.<ref>{{Citiranje knjige |last=Simon Sebag Montefiore |title=Stalin: The Court of the Red Tsar |page=334 |author-link=Simon Sebag Montefiore}}</ref> Većina je deportirana u [[Sibir]] gdje se procjenjuje da je umrlo njih 40%.<ref name="PBBG3">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|48}} Dana [[22. lipnja]] [[1941.]] njemačka je vojska napala sovjetske snage u opsežnoj vojnoj operaciji kodnoga naziva ''Barbarossa''.<ref>{{Citiranje novina |title=Operation Barbarossa |language=en |work=HISTORY |url=https://www.history.com/topics/world-war-ii/operation-barbarossa#:~:text=On%20June%2022%2C%201941%2C%20Adolf,the%20frontier%20into%20Soviet%20territory. |access-date=28. siječnja 2021.}}</ref> Došlo je do sporadičnih spontanih ustanaka Latvijaca protiv [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je bila od pomoći Nijemcima u okupaciji područja. Do 29. lipnja njemačka je vojska osvojila [[Riga|Rigu]], a sovjetske su postrojbe uništene, zarobljene ili su se dale u bijeg. Latvija je početkom srpnja već bila pod potpunom kontrolom njemačkih snaga.<ref>{{Citiranje weba |title=History of Latvia: A brief synopsis |url=https://www.mfa.gov.lv/en/usa/culture/history-of-latvia-a-brief-synopsis |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303083044/https://www.mfa.gov.lv/en/usa/culture/history-of-latvia-a-brief-synopsis |archive-date=3. ožujka 2021. |access-date=28. siječnja 2021. |website=www.mfa.gov.lv}}</ref><ref name="PBBG4">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|78–96}} Nakon okupacije odmah je uslijedilo djelovanje postrojbi SS-a ''[[Einsatzgruppen]]'', koje su trebale djelovati u skladu s Reichovim [[Generalplan Ost|''Generalplanom Ost'']], koji je predviđao smanjenje latvijskoga stanovništva za 50%.<ref name="PBBG4" />{{Is|64}}<ref name="PBBG4" />{{Is|56}} Pod njemačkom okupacijom, Latvija je bila pod upravom ''[[Ostland|Reichskommissariata Ostland]]''.<ref>{{Citiranje weba |title=Estonia - RomArchive |url=https://www.romarchive.eu/en/voices-of-the-victims/estonia/ |access-date=28. siječnja 2021. |website=www.romarchive.eu}}</ref> Postrojbe latvijske paravojne i [[Arajs Kommando|pomoćne policije]] koje su osnovale okupacijske vlasti sudjelovale su u [[holokaust]]u i drugim zločinima.<ref name="Country profile2">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> U jesen 1941. u Latviji je strijeljano oko 30 000 Židova,<ref name="PBBG5">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|127}}a isto toliko Židova iz Riškoga [[Geto|geta]] ubijeno je u šumi Rumbula u studenome i prosincu 1941. s ciljem smanjenja prenaseljenosti u getu i oslobađanja prostora za deportaciju Židova iz Njemačke i drugih okupiranih područja.<ref name="PBBG5" />{{Is|128}} Osim partizanskih aktivnosti, na latvijskomu teritoriju nije bilo borbi sve do završetka [[Opsada Lenjingrada|opsade Lenjingrada]] u siječnju 1944., kada je sovjetska vojska krenula potiskivati njemačke snage. Crvena armija ušla je na teritorij Latvije u srpnju, a [[13. listopada]] [[1944.]] zauzela je Rigu.<ref name="PBBG5" />{{Is|271}} Više od 200 000 latvijskih državljana umrlo je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], uključujući oko 75 000 latvijskih [[Židovi|Židova]] ubijenih tijekom nacističke okupacije.<ref name="Country profile3">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> Latvijski su se vojnici borili na objema stranama svjetskoga sukoba. Većina se borila na njemačkoj strani, primjerice [[Latvijska legija]] [[Waffen SS]]-a brojila je 140 000 pripadnika.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2010/mar/16/latvians-march-commemorate-ss-veterans „Patriots or Nazi collaborators?”] {{eng oznaka}} ''theguardian.com''. The Guardian.</ref> Crvena armija je pak 1944. godine ustrojila [[308. streljačka divizija (Sovjetski Savez)|308. latvijsku streljačku diviziju]]. U nekim prilikama, osobito 1944. godine, suprotstavljene latvijske postrojbe borile su se jedna protiv druge.<ref name="PBBG6">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|299}} === Sovjetsko doba (1940. – 1941., 1944. – 1991.) === [[Datoteka:Red_Army_soldiers_in_Riga._October_1944.jpg|mini|[[Crvena armija]] ispred [[Spomenik slobode u Rigi|spomenika slobode]] u Rigi 1944.]] Godine 1944., kada su sovjetska vojna napredovanja stigla do latvijskoga teritorija, došlo je do teških borbi između njemačke i sovjetske vojske u kojima su njemačke snage poražene. Tijekom rata, obje su okupacijske snage [[novačenje|novačile]] [[Latvijci|Latvijce]] u svoje vojske, povećavajući na taj način ukupan broj stradalih Latvijaca. Godine 1944. dio latvijskoga teritorija ponovno je došao pod sovjetski nadzor, a Sovjeti su odmah započeli s obnovom sovjetskoga sustava upravljanja. Nakon [[Kapitulacija Trećeg Reicha|njemačke kapitulacije]], postalo je jasno da se sovjetske snage ne kane povući, stoga su [[latvijski nacionalni partizani]] započeli borbu protiv novog okupatora. Pokretu otpora ubrzo su se pridružili mnogi bivši vojnici iz rastrojenih njemačkih postrojbi i pojedinaca koji su prethodnih godina surađivali s Nijemcima.<ref>Lumans, str. 395–396</ref> Prema grubim procjenama, od 120 000 do čak 300 000 Latvijaca sklonilo se od sovjetske vojske bježeći u Njemačku i Švedsku.<ref name="autogenerated1">Lumans, str. 349</ref> Većina izvora slaže se s procjenom od 200 000 do 250 000 izbjeglica koje su napustile zemlju, no čak 80 000 do 100 000 ljudi ponovno su zarobili Sovjeti u pokušaju bijega neposredno nakon završetka rata<ref>Lumans, str. 384–385</ref> ili su prisilno bili vraćeni iz zapadnih zemalja.<ref>Lumans, str. 391</ref> Nakon sovjetske okupacije Latvije 1944. – 1945. uslijedile su masovne [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|deportacije]] tijekom [[Kolektivizacija|kolektivizacije]] i [[sovjetizacija|sovjetizacije]] zemlje.<ref name="Country profile4">{{Citiranje novina |date=20. siječnja 2010. |title=Timeline: Latvia |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |url-status=live |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420190840/http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1108059.stm |archive-date=20. travnja 2010.}}</ref> Dana [[25. ožujka]] [[1949.]], 43 000 stanovnika seoskih područja ([[kulak]]a) i nacionalista iz svih triju [[baltičke države|pribaltičkih država]] deportirano je u [[Sibir]] u [[Operacija Priboi|opsežnoj operaciji Priboj]], koja je pomno planirana i odobrena u Moskvi već [[29. siječnja]] [[1949.]]<ref>{{Citiranje časopisa |last=Strods, Heinrihs |last2=Kott, Matthew |year=2002 |title=The File on Operation 'Priboi': A Re-Assessment of the Mass Deportations of 1949 |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-baltic-studies_spring-2002_33_1/page/1 |journal=Journal of Baltic Studies |volume=33 |issue=1 |pages=1–36 |doi=10.1080/01629770100000191}}</ref> Ova je operacija postigla željeni učinak smanjenja protusovjetske partizanske aktivnosti.<ref name="PBBG7">{{Citiranje knjige |last=Buttar |first=Prit |title=Between Giants |url=https://archive.org/details/betweengiantsbat0000butt |date=21. svibnja 2013. |isbn=978-1-78096-163-7}}</ref>{{Is|326}} U poslijeratnim godinama, od 1945. do 1952., između 136 000 i 190 000 Latvijaca, ovisno o izvorima, bilo je zatvoreno ili deportirano u sovjetske [[Sabirni logor|sabirne logore]] ([[gulag]]e).<ref>Lumans, str. 398–399</ref> [[Datoteka:Shack_from_Gulag_-_Museum_of_the_Occupation_of_Latvia.JPG|mini|Rekonstrukcija kolibe [[gulag]]a u [[Muzej okupacije Latvije|Muzeju okupacije Latvije]] u Rigi.]] U poslijeratnom razdoblju, Latvija je bila prisiljena usvojiti sovjetske metode poljoprivredne proizvodnje. Ruralna područja bila su prisiljena na [[Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu|kolektivizaciju]].<ref>Bleiere, str. 384</ref> U Latviji je pokrenut opsežan program nametanja [[Višejezičnost|dvojezičnosti]], ograničavajući [[letonski jezik]] u službenoj uporabi u korist korištenja [[Ruski jezik|ruskoga]] kao glavnoga jezika. Sve manjinske škole (židovska, poljska, bjeloruska, estonska, litavska) zatvorene su, a u svim školama predavanja su se odvijala samo na latvijskome i ruskome.<ref>Bleiere, str. 411</ref> Sovjetski Savez pokrenuo je opsežan program doseljavanja etničkih [[Rusi|Rusa]], [[radnik]]a, upravnoga i [[Vojnik|vojnoga osoblja]], te mnogih članova komunističke partije, kako iz Rusije tako i iz drugih sovjetskih republika. Do [[1959.]] stiglo je oko 400 000 ruskih doseljenika, a etničko latvijsko stanovništvo palo je na 62%.<ref>Bleiere, str. 418</ref> Budući da je Latvija održavala dobro razvijenu infrastrukturu i obrazovane stručnjake, Moskva je odlučila u Latviji pokrenuti neke od najnaprednijih sovjetskih proizvodnja. U Latviji su podignuta nova industrijska postrojenja, poput velike [[Tvornica autobusa u Rigi|tvornice motornih vozila RAF]] u [[Jelgava|Jelgavi]], [[Elektrotehnička indsutrija|elektrotehničke industrije]] u [[Riga|Rigi]], [[Kemijska industrija|kemijske industrije]] u [[Daugavpils]]u, [[Valmiera|Valmieri]] i [[Olaine]]u, te tvornica za preradu hrane i ulja.<ref>Bleiere, str. 379</ref> Latvija je proizvodila [[vlak]]ove, [[brod]]ove, motorna vozila, elektronske uređaje, električne i Dieselove motore, [[tekstil]], [[namještaj]], [[Odjeća|odjeću]] i [[Obuća|obuću]], [[Glazbalo|glazbala]], kućanske aparate, [[sat]]ove, [[alat]]e i opremu, te mnoge druge proizvode. Latvija je imala i vlastitu filmsku industriju i tvornicu [[Gramofonska ploča|gramofonskih ploča]]. Međutim, s izgradnjom novih tvornica došlo je do manjka radne snage, u zemlji nije bilo dovoljno ljudi za rad u industriji, što je dovelo do novih seoba kvalificiranih radnika iz cijeloga Sovjetskoga Saveza, dodatno smanjujući udio etničkih Latvijaca u republici.<ref>Lumans, str. 400</ref> Stanovništvo Latvije doseglo je svoj vrhunac 1990. godine kada je brojilo nešto manje od 2,7 milijuna ljudi. Krajem 2018. Nacionalni arhiv Latvije objavio je potpuni abecedni popis od oko 10 000 ljudi koje je sovjetski [[Odbor državne sigurnosti]] (KGB) unovačio kao agente ili doušnike. Ova je objava uslijedila nakon dva desetljeća javne rasprave i donošenja posebnoga zakona i otkrila je imena, kodna imena, mjesta rođenja i druge podatke o djelatnim i bivšim agentima KGB-a do 1991., godine kada je Latvija ponovno stekla neovisnost od Sovjetskoga Saveza.<ref>{{Citiranje novina|last=contributor|first=Vladimir Kara-Murza DemocracyPost|title=Opinion &#124; Latvia opens its KGB archives — while Russia continues to whitewash its past {{eng oznaka}}|work=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/01/09/latvia-opens-its-kgb-archives-while-russia-continues-whitewash-its-past/|url-status=live|access-date=9. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190109190904/https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/01/09/latvia-opens-its-kgb-archives-while-russia-continues-whitewash-its-past/|archive-date=9. siječnja 2019.}}</ref> === Obnova neovisnosti === [[Datoteka:Riga_barricade_1991.jpg|desno|mini|220x220px|Barikada u Rigi izgrađena u pokušaju sprječavanja prodora sovjetske vojske do [[Saeima|latvijskog parlamenta]] u srpnju 1991.]] U drugoj polovici [[1980-ih|osamdesetih]], sovjetski vođa [[Mihail Gorbačov]] pokrenuo je političke i gospodarske promjene u Sovjetskom Savezu poznate kao [[glasnost]] i [[perestrojka]]. U ljeto 1987. u [[Riga|Rigi]] su održane prvi veliki [[prosvjed]]i kod [[Spomenik slobode u Rigi|Spomenika slobode]], simbola latvijske neovisnosti. Različiti politički pokreti koji su imali za cilj povećanje autonomije Latvije udružili su se 1988. u jedinstveni nacionalni pokret [[Narodni front Latvije]], kojemu se suprotstavio prosovjetski pokret [[Međunarodni front radnog naroda Latvije|Interfront]]. Iste je godine [[Latvijska SSR|Latvijskoj SSR]] i ostalim [[Baltičke države|baltičkim republikama]] dopuštena veća autonomija i diljem zemlje zavijorila se stara prijeratna [[zastava Latvije]], koja je 1990. kao službena zastava zamijenila sovjetsku latvijsku.<ref>{{Citiranje weba |title=Flag Log's World Flag Chart 1991 |url=https://flaglog.com/1991 |url-status=live |access-date=9. prosinca 2021. |website=flaglog.com}}</ref><ref>More-detailed discussion in Daina Stukuls Eglitis, ''Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia'' State College PA: Pennsylvania State Press, 2010), 41-46. {{ISBN|9780271045627}}</ref> Godine 1989. [[Vrhovni sovjet SSSR-a]] usvojio je rezoluciju o ''[[Sovjetska okupacija baltičkih država|okupaciji baltičkih država]]'', u kojoj je okupaciju definirao „ne u skladu sa zakonom”, dok je prethodno bila određena kao okupacija „voljom sovjetskoga naroda”. Kandidati Narodne fronte Latvije za neovisnost dobili su dvotrećinsku većinu u [[Vrhovno vijeće Republike Latvije|Vrhovnome vijeću]] na demokratskim izborima u ožujku 1990. godine. Dana [[4. svibnja]] [[1990.]] Vrhovno vijeće usvojilo je [[Deklaracija o obnovi neovisnosti Republike Latvije|Deklaraciju o obnovi neovisnosti Republike Latvije]], a Latvijska SSR preimenovana je u Republiku Latviju.<ref name="Imagining">{{Citiranje knjige |last=Eglitis |first=Daina Stukuls |url=https://books.google.com/books?id=36JG1JBlNroC&q=latvia+political+history |title=Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia |date=1. studenoga 2010. |publisher=Penn State Press |isbn=978-0-271-04562-7 |language=en}}</ref> Međutim, središnja vlast u Moskvi nastavila je smatrati Latviju sovjetskom republikom tijekom čitave 1990. i 1991. godine. U siječnju 1991. sovjetske političke i vojne snage neuspješno su pokušale svrgnuti demokratski izabranu vlast Republike Latvije okupacijom središnje izdavačke kuće u Rigi i osnivanjem Odbora nacionalnoga spasa kako bi uzurpirale državne funkcije. Tijekom prijelaznoga razdoblja [[Moskva]] je zadržala mnoge središnje sovjetske državne vlasti u Latviji.<ref name="Imagining2">{{Citiranje knjige|last=Eglitis|first=Daina Stukuls|url=https://books.google.com/books?id=36JG1JBlNroC&q=latvia+political+history|title=Imagining the Nation: History, Modernity, and Revolution in Latvia {{eng oznaka}}|date=1. studenoga 2010.|publisher=Penn State Press|isbn=978-0-271-04562-7|language=en}}</ref> [[Narodni front Latvije]] zagovarao je da svi stalni stanovnici imaju pravo na latvijsko [[državljanstvo]], međutim, nije usvojeno opće državljanstvo za sve stalne stanovnike. Umjesto toga, državljanstvo su dobile osobe koje su bile državljani Latvije na dan gubitka neovisnosti [[1940.]] godine, kao i njihovi potomci. Kao posljedica toga, većina etničkih neletonaca nije dobila latvijsko državljanstvo, jer ni oni, ni njihovi roditelji nikada nisu bili državljani Latvije, postajući tako [[Nedržavljani (Latvija)|nedržavljani]] ili državljani drugih bivših sovjetskih republika. Do [[2011.]] godine više od polovice nedržavljana polagalo je ispite za [[naturalizacija|naturalizaciju]] i dobilo latvijsko državljanstvo, ali je [[2015.]] u Latviji još uvijek bilo 290 660 nedržavljana, što je predstavljalo 14,1% stanovništva. Oni nemaju državljanstvo niti jedne države i ne mogu sudjelovati na parlamentarnim izborima.<ref>{{Citiranje weba|date=12. siječnja 2015.|title=Stories of Statelessness: Latvia and Estonia – IBELONG {{eng oznaka}}|url=http://www.unhcr.org/ibelong/stories-of-statelessness-latvia-and-estonia/|url-status=dead|archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20151127055909/http%3A//www.unhcr.org/ibelong/stories%2Dof%2Dstatelessness%2Dlatvia%2Dand%2Destonia/|archive-date=27. studenoga 2015.}}</ref> Djeca rođena od nedržavljana nakon ponovne uspostave neovisnosti automatski imaju pravo na [[državljanstvo]]. [[Datoteka:Tratado_de_Lisboa_13_12_2007_(081).jpg|mini|Latvija je postala članicom Europske unije 2004., a potpisala je [[Lisabonski ugovor]] 2007. godine.]] Republika Latvija proglasila je kraj prijelaznoga razdoblja i obnovila punu [[neovisnost]] [[21. kolovoza]] [[1991.]], nakon neuspjela [[Kolovoški puč|pokušaja sovjetskoga državnog udara]].<ref name="FINemb">{{Citiranje weba |date=9. srpnja 2008. |title=History |url=http://www.finland.lv/public/default.aspx?nodeid=38439&contentlan=2&culture=en-US |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511083836/http://www.finland.lv/public/default.aspx?nodeid=38439&contentlan=2&culture=en-US |archive-date=11. svibnja 2011. |access-date=2. rujna 2010. |publisher=Finsko veleposlanstvo u Rigi |quote=Latvia declared independence on 21 August 1991...The decision to restore diplomatic relations took effect on 29 August 1991}}</ref> Latvija je obnovila diplomatske odnose sa zapadnim državama, uključujući [[Švedska|Švedsku]].<ref>{{Citiranje weba|title=The King holds an audience with Latvia's President {{eng oznaka}}|url=https://www.kungahuset.se/royalcourt/latestnews/latestnews/thekingholdsanaudiencewithlatviaspresident.5.1af28464179eb669913b76a.html|access-date=26. kolovoza 2021.|website=Švedski kraljevski sud|archive-date=26. kolovoza 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210826130749/https://www.kungahuset.se/royalcourt/latestnews/latestnews/thekingholdsanaudiencewithlatviaspresident.5.1af28464179eb669913b76a.html|url-status=dead}}</ref> Novi saziv Latvijskoga parlamenta [[Saeima|''Saeime'']] ponovno je izabran [[1993.]] godine. Rusija je okončala svoju vojnu prisutnost dovršenjem povlačenja svojih postrojbi [[1994.]] i zatvaranjem radarske stanice ''Skrunda-1'' [[1998.]] godine. Glavni ciljevi Latvije [[1990-ih|devedesetih]], ulazak u [[NATO]] i [[Europska unija|Europsku uniju]], ostvareni su 2004. godine. Devetnaesti summit NATO-a [[2006.]] održan je u Rigi.<ref>{{Citiranje weba |title=NATO Press Release |url=http://www.nato.int/docu/pr/2006/p06-150e.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140312162903/http://www.nato.int/docu/pr/2006/p06-150e.htm |archive-date=12. ožujka 2014. |access-date=16. siječnja 2017. |website=www.nato.int}}</ref> [[Vaira Vīķe-Freiberga]] bila je [[predsjednik Latvije|predsjednica Latvije]] od [[1999.]] do [[2007.]] godine i bila je prva žena na čelu jedne države iz bivšega sovjetskoga bloka. Vīķe-Freiberga bila je jedna od ključnih političkih ličnosti zaslužnih za pristupanje Latvije [[NATO|NATO-u]] i [[Europska unija|Europskoj Uniji]] [[2004.]]<ref>{{Citiranje novina|date=4. kolovoza 2019.|title=From child refugee to president: Latvia's Vaira Vike-Freiberga {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-49119077}}</ref> Otprilike 72% građana Latvije etnički su [[Latvijci]], a oko 20% su [[Rusi]], ali manje od 1% nedržavljana su Latvijci, a 71% nedržavljana su Rusi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Commercio Michele E|year=2003.|title=Emotion and Blame in Collective Action: Russian Voice in Kyrgyzstan and Latvia {{eng oznaka}}|url=https://semanticscholar.org/paper/ee1f2d71192747cf47e7c9f820c25cc774b5c5bc|journal=Political Science Quarterly|volume=124|issue=3|pages=489–512|doi=10.1002/j.1538-165X.2009.tb00657.x}}</ref> Latvijske su vlasti pokrenule [[Denacionalizacija|denacionalizaciju]] imovine koju su [[1940-ih|četrdesetih godina]] zaplijenili Sovjeti i vratili je bivšim vlasnicima ili ih obeštetili, [[Denacionalizacija|privatizirali]] većinu državne industrije i ponovno uveli [[Letonski lats|prijeratnu valutu]]. Iako je doživjela teški [[Tranzicijska ekonomija|prijelaz na tržišno gospodarstvo]] i preusmjerenje prema [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]], Latvija je danas jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europskoj uniji. Godine 2014. [[Riga]] je bila [[Europska prijestolnica kulture]],<ref>{{Citiranje weba|date=29. travnja 2016.|title=Riga – European Capital of Culture (ECoC) in 2014 {{eng oznaka}}|url=https://en.unesco.org/creativity/policy-monitoring-platform/riga-european-capital-culture|website=Diversity of Cultural Expressions}}</ref> Latvija se pridružila [[Eurozona|eurozoni]] i usvojila jedinstvenu valutu EU-a [[euro]],<ref>{{Citiranje weba|last=Traykov|first=Peter|date=15. veljače 2014.|title=Latvia in the euro zone: national economic outlook for 2014 {{eng oznaka}}|url=http://www.nouvelle-europe.eu/en/latvia-euro-zone-national-economic-outlook-2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930004103/http://nouvelle-europe.eu/en/latvia-euro-zone-national-economic-outlook-2014|archive-date=30. rujna 2020.|access-date=1. travnja 2021.|website=Nouvelle-europe.eu}}</ref> a Latvijac [[Valdis Dombrovskis]] imenovan je potpredsjednikom [[Europska komisija|Europske komisije]].<ref>{{Citiranje weba|date=10. rujna 2014.|title=Valdis Dombrovskis Named as European Commission's Vice President {{eng oznaka}}|url=https://www.latvia.eu/news/valdis-dombrovskis-named-european-commissions-vice-president|website=[Latvia.eu]|access-date=30. kolovoza 2022.|archive-date=25. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210625192026/https://www.latvia.eu/news/valdis-dombrovskis-named-european-commissions-vice-president|url-status=dead}}</ref> Godine 2015. Latvija je predsjedala [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]].<ref>{{Citiranje weba |date=26. siječnja 2015. |title=Latvian Presidency of the Council of the European Union |url=https://apps.fas.usda.gov/newgainapi/api/report/downloadreportbyfilename?filename=Latvian%20Presidency%20of%20the%20Council%20of%20the%20European%20Union_Brussels%20USEU_EU-28_1-26-2015.pdf |url-status=live |access-date=9. prosinca 2021. |publisher=Global Agricultural Information Network}}</ref> U Rigi su se slavili veliki europski događaji poput [[Pjesma Eurovizije 2003.|natjecanja za pjesmu Eurovizije 2003.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Final of Riga 2003 {{eng oznaka}}|url=https://eurovision.tv/event/riga-2003/final|website=Eurovision.tv}}</ref> i Europske filmske nagrade 2014. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=European Film Academy : European Film Awards 2014 go to Riga {{eng oznaka}}|url=https://www.europeanfilmacademy.org/News-detail.155.0.html?&tx_ttnews%5Btt_news%5D=101&cHash=db27c93be44f1532113fa544be4c254a|website=www.europeanfilmacademy.org}}</ref> Dana [[1. srpnja]] [[2016.]] Latvija je postala članicom [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD]]–a.<ref>{{Citiranje weba|date=1. srpnja 2016.|title=Latvia's accession to the OECD {{eng oznaka}}|url=http://www.oecd.org/latvia/latvia-accession-to-the-oecd.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160721223018/http://www.oecd.org/latvia/latvia-accession-to-the-oecd.htm|archive-date=21. srpnja 2016.|access-date=22. srpnja 2016.|publisher=Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj}}</ref> == Zemljopis == [[Datoteka:BalticSea_March2000_NASA-S2000084115409.png|mini|Latvija je smještena u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]], na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkoga mora]].]] Latvija je smještena u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Europi]], na istočnim obalama [[Baltičko more|Baltičkoga mora]] i sjeverozapadnome dijelu [[Istočnoeuropska platforma|Istočnoeuropske platforme]], između [[zemljopisna širina|zemljopisnih širina]] 55° i 58° N (malo područje je sjeverno od 58°) i [[zemljopisna dužina|zemljopisnih dužina]] 21° i 29° E (malo područje je zapadno od 21°). Ukupna površina Latvije je 64 559 km², od čega 62 157 km² čini kopno. Poljoprivredno zemljište pokriva 18 159 km² ukupnih kopnenih površina,<ref name="Agriculture – Key Indicators">{{Citiranje weba |date=28. travnja 2012. |title=Agriculture – Key Indicators |url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120427161459/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html |archive-date=27. travnja 2012. |access-date=17. svibnja 2012. |publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> 34 964 km² je prekriveno [[šuma]]ma<ref name="Forestry – Key Indicators">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2011.|title=Forestry – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12. listopada 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> i 2402 km² su kopnene vode.<ref name="Geographical Data – Key Indicators">{{Citiranje weba|date=5. listopada 2011.|title=Geographical Data – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> Ukupna duljina latvijskih državnih granica iznosi 1866 km. Duljina kopnene granice je 1368 km, od kojih 343 km dijeli s [[Estonija|Estonijom]] na sjeveru, 276 km s [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, 161 km s [[Bjelorusija|Bjelorusijom]] na jugoistoku i 588 km s [[Litva|Litvom]] na jugu. Ukupna duljina [[Državno područje|pomorske granice]] je 498 km, koji je dijeli od Estonije, Švedske i [[Litva|Litve]]. Proširenje od sjevera prema jugu je 210 km i od zapada prema istoku 450 km.<ref name="Geographical Data – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=5. listopada 2011.|title=Geographical Data – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> Većina teritorija Latvije je nizinsko, niže od 100 m [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Najveće je jezero [[Lubāns]] s [[Površina|površinom]] od 80,7 km², a najdublje je jezero [[Drīdzis]] dubine 65,1 m. Najduža rijeka koja teče samo latvijskim teritorijem je [[Gauja]] duljine 452 km, a najduža rijeka koja teče kroz latvijski teritorij je [[Zapadna Dvina]], čija je ukupna dužina 1005 km, od čega se 352 km nalazi na latvijskom teritoriju. Najviša točka Latvije je planinski vrh [[Gaiziņkalns]] visok 311,6 m. Dužina latvijske obale je 494 km. Jedan od zaljeva Baltičkoga mora, plitki [[Riški zaljev]], nalazi se na sjeverozapadu zemlje.<ref name="Latvia in brief">{{Citiranje weba |title=Latvia in brief |url=http://www.latvia.lv/library/latvia-brief |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120923001148/http://www.latvia.lv/library/latvia-brief |archive-date=23. rujna 2012. |access-date=17. svibnja 2012. |publisher=Latvijski institut}}</ref> === Klima === Latvija ima [[Umjereni pojas|umjerenu]] klimu koja je u različitim izvorima opisana ili kao [[Vlažno kontinentalno|vlažna kontinentalna]] ili [[Oceanska klima|oceanska/pomorska]].<ref>{{Citiranje weba|title=Latvia in brief {{eng oznaka}}|url=http://www.rpiva.lv/index.php?language=en&mh=struktura|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130510095951/http://www.rpiva.lv/index.php?language=en&mh=struktura|archive-date=10. svibnja 2013.|access-date=16. listopada 2012.|publisher=RPIVA}}</ref><ref name="liepu">{{Citiranje weba|title=Latvia in crosscut {{eng oznaka}}|url=http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130227112748/http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|archive-date=27. veljače 2013,|publisher=Liepājas Universitāte}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Latvia |url=http://www.gwp.org/en/About-GWP/Country-Water-Partnerships/Latvia/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121101085408/http://www.gwp.org/en/About-GWP/Country-Water-Partnerships/Latvia/ |archive-date=1. studenoga 2012. |publisher=Global Water Partnership}}</ref>{{multiple image|align=right|direction=vertical|width=220|image1=Koppen World Map Dfb Dwb Dsb.png|caption1={{legend|#38C7FF|Podtip vlažne kontinentalne klime s toplim ljetom.}}|image2=Koppen classification worldmap CfbCfc.png|caption2={{legend|#008000|Oceanska klima}}}} Obalna područja, posebno zapadna obala [[Kurlandija|Kurlandskoga poluotoka]], imaju oceansku klimu sa svježim ljetima i blažim zimama, dok istočne dijelove obilježava kontinentalna klima s toplim ljetima i oštrim zimama.<ref name="liepu2">{{Citiranje weba|title=Latvia in crosscut {{eng oznaka}}|url=http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130227112748/http://www.liepu.lv/lv/404/latvia-and-liepaja-|archive-date=27. veljače 2013.|publisher=Liepājas Universitāte}}</ref> Latvija ima četiri izražena [[godišnja doba]] gotovo jednake duljine. Zima počinje sredinom prosinca i traje do sredine ožujka. Zime imaju prosječne temperature od −6 °C i odlikuje ih stabilni [[Snijeg|snježni pokrivač]], a uobičajene su i ekstremne temperature od oko −30 °C, hladni vjetrovi i obilne snježne padaline. Ljeto počinje u lipnju i traje do kolovoza. Ljeta su obično topla i sunčana, sa svježim večerima i noćima. Prosječna ljetna temperatura je oko 19 °C, s ekstremima od 35 °C. Proljeće i jesen donose prilično blage vremenske prilike.<ref>{{Citiranje weba|title=The climate and weather conditions {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.travel/en/climate-and-weather-conditions|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120108055555/http://www.latvia.travel/en/climate-and-weather-conditions|archive-date=8. siječnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvia.travel}}</ref> {| class="wikitable" !Vremenski rekord !Vrijednost !Mjesto !Nadnevak |- |Najviša temperatura |37,8°C |[[Ventspils]] |4. kolovoza 2014. |- |Najniža temperatura |−43,2°C |[[Daugavpils]] |8. veljače 1956. |- |Zadnji proljetni [[mraz]] |– |Veliki dijelovi teritorija |24. lipnja 1982. |- |Prvi jesenski mraz |– |župa Cenas |15. kolovoza 1975 |- |Najveća godišnja [[Oborina|količina padalina]] |1007 mm |župa Priekuļi |1928. |- |Najmanja godišnja količina padalina |384 mm |[[Ainaži]] |1939. |- |Najviše dnevne oborine |160 mm |[[Ventspils]] |9. srpnja 1973. |- |Najveća mjesečna količina padalina |330 mm |župa Nīca |kolovoza 1972. |- |Najmanja mjesečna količina padalina |0 mm |Veliki dijelovi teritorija |svibnja 1938. i svibnja 1941. |- |Najdeblji [[Snijeg|snježni pokrivač]] |126 cm |[[Gaiziņkalns]] |ožujka 1931. |- |Mjesec s najviše dana s [[mećava]]ma |19 dana |[[Liepāja]] |veljače 1956. |- |Najviše dana s [[Magla|maglom]] u godini |143 dana |područje Gaiziņkalns |1946. |- |Najdugotrajnija magla |93 sata |[[Alūksne]] |1958. |- |Najviši [[atmosferski tlak]] |1066,7 mbar |[[Liepāja]] |siječnja 1907. |- |Najniži atmosferski tlak |931,3 mbar |[[Vidzeme]] |13. veljače 1962. |- |Najviše dana s [[Grmljavinska oluja|grmljavinskim nevremenom]] u godini |52 dana |Vidzeme |1954. |- |Najjači vjetar |34&nbsp;m/s, do 48&nbsp;m/s |Nije specificirano |2. studenoga 1969. |} Godina 2019. bila je najtoplija godina u povijesti promatranja vremena u Latviji s prosječnom temperaturom +8,1&nbsp;°C višom od prosjeka.<ref>{{Citiranje weba|title=2019 the warmest year {{eng oznaka}}|url=https://lvportals.lv/skaidrojumi/312041-2019-gads-latvija-siltakais-noverojumu-vesture-2020|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206110135/https://lvportals.lv/skaidrojumi/312041-2019-gads-latvija-siltakais-noverojumu-vesture-2020|archive-date=6. veljače 2020.|access-date=6. veljače 2020.|website=www.lvportals}}</ref> === Okoliš === [[Datoteka:Turaidas_skats_uz_Gauju_2okt04.JPG|mini|Latvija ima peti najveći udio površine pod šumom u Europskoj uniji.]] Veći dio država čine plodne [[Ravnica|ravnice]] i [[Brdo|niska brda]]. U tipičnom latvijskom krajoliku, mozaik nepreglednih šuma izmjenjuje se s oranicama, poljoprivrednim imanjima i [[Pašnjak|pašnjacima]]. Obradive površine isprekidane su šumama [[Breza|breze]] koje su stanište brojnim biljkama i životinjama. Latvija ima stotine kilometara neuređene morske obale oivičene borovom šumom, [[Pješčana dina|pješčanim dinama]] i neprekinutim bijelim pješčanim plažama.<ref name="Latvia in brief2">{{Citiranje weba|title=Latvia in brief {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/latvia-brief|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120923001148/http://www.latvia.lv/library/latvia-brief|archive-date=23. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref><ref name="Nature and Environment in Latvia">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> Latvija ima peti najveći udio površine pod šumom u [[Europska unija|Europskoj Uniji]], nakon [[Švedska|Švedske]], [[Finska|Finske]], [[Estonija|Estonije]] i [[Slovenija|Slovenije]].<ref>{{Citiranje weba|date=25. studenoga 2013.|title=Land Use/Cover Area frame Survey 2012 Buildings, roads and other artificial areas cover 5% of the EU …and forests 40% {{eng oznaka}}|url=http://europa.eu/rapid/press-release_STAT-13-154_en.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131031115711/http://europa.eu/rapid/press-release_STAT-13-154_en.htm|archive-date=31. listopada 2013.|access-date=3. siječnja 2014.|publisher=Eurostat Commission}}</ref> Šumama je prekriveno 3 497 000 hektara ili 56% ukupne kopnene površine.<ref name="Forestry – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2011.|title=Forestry – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12. listopada 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> Latvija ima preko 12 500 rijeka, koje se protežu na 38 000 km. Glavne su rijeke [[Zapadna Dvina]], [[Lielupe]], [[Gauja]], [[Venta (rijeka)|Venta]] i [[Salaca]], koje čine najveće mrjestilište [[losos]]a u istočnim državama [[Baltičko more|Baltičkoga mora]]. Postoji 2256 jezera većih od 1 [[hektar]]a, ukupne površine oko 1000 km. [[Močvara|Močvare]] i [[Tresetište|tresetišta]] zauzimaju 9,9% teritorija Latvije. Čak 70% močvara je netaknuto od ljudskoga djelovanja, a utočište su mnogim rijetkim vrstama biljaka i životinja.<ref name="Nature and Environment in Latvia2">{{Citiranje weba|year=2002|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> Poljoprivredne površine čine 1 815 900 hektara ili 29% ukupne kopnene površine.<ref name="Agriculture – Key Indicators2">{{Citiranje weba|date=28. travnja 2012.|title=Agriculture – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120427161459/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/agriculture-key-indicators-30725.html|archive-date=27. travnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> S ukidanjem [[Kolektivizacija|kolektiviziranih]] poljoprivrednih imanja, površine namijenjene poljoprivredi drastično su se smanjile i danas su farme uglavnom male. Otprilike 200 farmi ukupne površine 2750 [[Hektar|ha]], bave se ekološki čistom poljoprivredom (bez uporabe [[Umjetna gnojiva|umjetnih gnojiva]] i [[Pesticidi|pesticida]]).<ref name="Nature and Environment in Latvia3">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> [[Nacionalni park]]ovi Latvije su [[Nacionalni park Gauja]] u [[Vidzeme]]u (od 1973.),<ref>{{Citiranje weba|last=Planet|first=Lonely|title=Gauja National Park travel – Lonely Planet {{eng oznaka}}|url=https://www.lonelyplanet.com/latvia/eastern-latvia/gauja-national-park|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011130355/https://www.lonelyplanet.com/latvia/eastern-latvia/gauja-national-park|archive-date=11. studenoga 2017.|access-date=10. listopada 2017.|website=Lonely Planet|language=en}}</ref> [[Nacionalni park Ķemeri]] u [[Zemgale]]u (1997.), [[Nacionalni park Slītere]] u [[Kurlandija|Kurzemeu]] (1999.) i [[Nacionalni park Rāzna]] u [[Latgale]]u (2007.).<ref>{{Citiranje weba|title=Rāzna National Park {{!}} Latvia Travel {{eng oznaka}}|url=https://www.latvia.travel/en/sight/razna-national-park|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190222151900/https://www.latvia.travel/en/sight/razna-national-park|archive-date=22. veljače 2019.|access-date=22. veljače 2019.|website=www.latvia.travel}}</ref> Latvija ima dugu tradiciju očuvanja okoliša. Prvi zakoni i propisi objavljeni su u [[16. stoljeće|XVI.]] i [[17. stoljeće|XVII. st.]]<ref name="Nature and Environment in Latvia4">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> U Latviji postoji 706 posebno zaštićenih prirodnih područja na državnoj razini: četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]], jedan rezervat biosfere, 42 [[Park prirode|parka prirode]], devet područja [[Zaštićeni krajolik|zaštićenoga krajolika]], 260 prirodnih rezervata, četiri stroga prirodna rezervata, 355 spomenika prirode, sedam zaštićenih morskih područja i 24 mikrorezervata.<ref>{{Citiranje weba|title=Protected areas {{eng oznaka}}|url=http://www.daba.gov.lv/public/eng/protected_areas/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120426114015/http://www.daba.gov.lv/public/eng/protected_areas/|archive-date=26. travnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Nature Conservation Agency Republic of Latvia}}</ref> Nacionalno zaštićena područja čine 12 790 km ili oko 20% ukupne kopnene površine Latvije.<ref name="Geographical Data – Key Indicators3">{{Citiranje weba|date=5. listopada 2011.|title=Geographical Data – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602190205/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/geographical-data-key-indicators-30773.html|archive-date=2. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> „Crvena knjiga Latvije” (popis ugroženih vrsta Latvije), koja je uspostavljena 1977. i nadopunjava se jednom godišnje, sadrži 112 biljnih vrsta i 119 životinjskih vrsta. Latvija je ratificirala Washingtonsku, Bernsku i Ramsarsku konvenciju o zaštiti prirode.<ref name="Nature and Environment in Latvia4" /> Indeks [[Indeks ekološke učinkovitosti|ekološke učinkovitosti]] iz 2012. svrstava Latviju na drugo mjesto po kvaliteti politika očuvanja okoliša nakon [[Švicarska|Švicarske]].<ref>{{Citiranje weba|title=2012 Environmental Performance Index (EPI) {{eng oznaka}}|url=http://epi.yale.edu/epi2012/rankings|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120605011220/http://epi.yale.edu/epi2012/rankings|archive-date=5. lipnja 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Sveučilište Yale, Sveučilište Columbia, Svjetski ekonomski forum, Europska komisija}}</ref> Pristup [[biokapacitet]]u u Latviji puno je veći od svjetskoga prosjeka. Latvija je 2016. imala 8,5 globalnih hektara<ref name="footprintdata">{{Citiranje weba|title=Country Trends {{eng oznaka}}|url=http://data.footprintnetwork.org/#/countryTrends?cn=119&type=BCpc,EFCpc|access-date=4. lipnja 2020.|publisher=Global Footprint Network}}</ref> biokapaciteta po osobi na svom teritoriju, mnogo više od svjetskoga prosjeka od 1,6 globalnih hektara po osobi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lin|first=David|last2=Hanscom|first2=Laurel|last3=Murthy|first3=Adeline|last4=Galli|first4=Alessandro|last5=Evans|first5=Mikel|last6=Neill|first6=Evan|last7=Mancini|first7=MariaSerena|last8=Martindill|first8=Jon|last9=Medouar|first9=FatimeZahra|last10=Huang|first10=Shiyu|last11=Wackernagel|first11=Mathis|date=2018|title=Ecological Footprint Accounting for Countries: Updates and Results of the National Footprint Accounts, 2012-2018 {{eng oznaka}}|journal=Resources|language=en|volume=7|issue=3|pages=58|doi=10.3390/resources7030058|doi-access=free}}</ref> U 2016. Latvija je koristila 6,4 globalnih hektara biokapaciteta po osobi, dakle njihov je [[ekološki otisak]] niži od maksimalnoga kapaciteta, što ukazuje na kvalitetno upravljanje zalihom biokapaciteta.<ref name="footprintdata" /> === Bioraznolikost === [[Datoteka:White-Wagtail.jpg|mini|[[Motacilla alba|Bijela pastirica]] nacionalni je simbol Latvije.<ref>{{Citiranje weba |title=Латвийская более или менее официальная символика |url=http://rianova.narod.ru/inf/latinst.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150211184655/http://rianova.narod.ru/inf/latinst.html |archive-date=11. veljače 2015. |access-date=26. svibnja 2015. |website=rianova.narod.ru}}</ref>]] U Latviji je registrirano približno 30 000 biljnih i životinjskih vrsta flore i faune.<ref>{{Citiranje knjige |title=Latvijas enciklopēdija |publisher=Valērija Belokoņa izdevniecība |year=2005 |isbn=9984-9482-3-4 |volume=3. izd. |location=Riga, Latvija |page=695 |language=lv}}</ref> Uobičajene vrste divljih životinja u Latviji jesu [[Srna|jeleni]], [[Divlja svinja|divlje svinje]], [[los]]ovi, [[Obični ris|risovi]], [[Smeđi medvjed|medvjedi]], [[Crvena lisica|lisice]], [[Europski dabar|dabrovi]] i [[Sivi vuk|vukovi]].<ref>{{Citiranje weba|title=List of species {{eng oznaka}}|url=http://latvijas.daba.lv/scripts/db/saraksti/saraksti.cgi?l=en&s=en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060207045022/http://latvijas.daba.lv/scripts/db/saraksti/saraksti.cgi?l=en&s=en|archive-date=7. veljače 2006.|access-date=7. ožujka 2007.|publisher=Nature of Latvia}}</ref> Kopneni [[mekušci]] u Latviji broje 159 vrsta. Neke su vrste ugrožene u drugim europskim državama, a uobičajene u Latviji poput [[Crna roda|crne rode]] (''Ciconia nigra''), [[Kosac|kosca]] (''Crex'' crex), [[Orao kliktaš|orla kliktaša]] (''[[Orao kliktaš|Aquila pomarina]]''), [[Planinski djetlić|planinskoga djetlića]] (''Picoides leucotos''), [[Sivi ždral|ždrala]] (''Grus grus''), [[Europski dabar|dabra]] (''Castor fiber''), [[Europska vidra|vidre]] (''Lutra lutra''), [[Sivi vuk|sivoga vuka]] (''Canis lupus'') i [[Obični ris|europskoga risa]] (''Felis lynx'').<ref name="Nature and Environment in Latvia5">{{Citiranje weba|year=2002.|title=Nature and Environment {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120927055604/http://www.latvia.lv/library/nature-and-environment|archive-date=27. rujna 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref> [[Fitogeografija|Fitogeografski]] Latvija je podijeljena između [[Srednja Europa|srednjoeuropskih]] i [[Sjeverna Europa|sjevernoeuropskih]] provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] unutar borealnog kraljevstva. Prema [[Svjetska organizacija za zaštitu prirode|WWF]]-u teritorij Latvije pripada [[Ekoregija|ekoregiji]] [[Sarmatske mješovite šume|sarmatskih mješovitih šuma]]. Oko 56 posto<ref name="Forestry – Key Indicators3">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2011.|title=Forestry – Key Indicators {{eng oznaka}}|url=http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012183104/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/forestry-key-indicators-30729.html|archive-date=12. listopada 2012.|access-date=17. svibnja 2012.|publisher=Središnji statistički ured Republike Latvije}}</ref> teritorija Latvije prekriveno je šumama, uglavnom [[Obični bor|običnoga bora]], [[Breza|breze]] i [[Visoka smreka|obične smreke]]. Srednja ocjena [[Indeks integriteta šumskog krajolika|indeksa integriteta šumskoga krajolika]] 2019. bila je 2,09/10, što ju je svrstalo na 159. mjesto u svijetu od 172 zemlje.<ref name="FLII-Supplementary">{{Citiranje časopisa|last=Grantham|first=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|display-authors=1|year=2020.|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity - Supplementary Material {{eng oznaka}}|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|page=5978|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|issn=2041-1723|pmc=7723057|pmid=33293507|doi-access=free}}</ref> Nekoliko vrsta flore i faune smatraju se nacionalnim simbolima. [[Hrast]] (''Quercus robur'', [[Letonski jezik|let.]] ''ozols'') i [[Malolisna lipa|lipa]] (''Tilia cordata'', [[Letonski jezik|let.]] ''liepa'') nacionalno su drveće Latvije, a [[Proljetna ivančica|tratinčica]] (''Leucanthemum vulgare'',[[Letonski jezik|let.]] ''pīpene'') njezin nacionalni cvijet. [[Bijela pastirica]] (''Motacilla alba'', [[Letonski jezik|''let.'']] ''baltā cielava'') nacionalna je ptica Latvije. Još se jedna životinja smatra nacionalnim simbolom zemlje: [[Adalia bipunctata|dvotočkasta bubamara]] (''Adalia bipunctata'', [[Letonski jezik|''let.'']] ''divpunktu mārīte''). [[Jantar]], fosilizirana smola drveća, jedan je od najvažnijih kulturnih simbola Latvije. U davna vremena jantarom nađenim duž obala Baltičkoga mora trgovali su [[Vikinzi]] i trgovci iz Egipta, Grčke i [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]]. Taj se vrlo razvijeni trgovački put zvao [[Jantarski put]].<ref>{{Citiranje weba |title=National Symbols of Latvia |url=http://www.latvia.lv/library/national-symbols-latvia |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120926092241/http://www.latvia.lv/library/national-symbols-latvia |archive-date=26. rujna 2012. |access-date=17. svibnja 2012. |publisher=Latvian Institute}}</ref> Nekoliko prirodnih rezervata štiti netaknute krajolike koje obitavaju veliki [[sisavci]]. U [[Prirodni rezervat Pape|prirodnom rezervatu Pape]] ponovo su naseljeni [[europski bizon]]i, [[los]]ovi, jeleni, vukovi, divlji konji i križanjem ponovo rekreirano [[Tur|govedo tur]], što je gotovo u potpunosti obnovilo [[holocen]]sku [[megafauna|megafaunu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Lake Pape – Latvia {{eng oznaka}}|url=http://www.lhnet.org/lake-pape-latvia/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150604151729/http://www.lhnet.org/lake-pape-latvia/|archive-date=4. lipnja 2015.}}</ref> == Politika == {| class="wikitable" style="text-align:left; float:left; margin-right:9px; margin-left:2px;" | style="text-align:left;" |[[Datoteka:Edgars Rinkēvičs as president-elect, 2023-05-31 (cropped).jpg|poveznica=https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Edgars_Rink%C4%93vi%C4%8Ds_as_president-elect,_2023-05-31_(cropped).jpg|164x164px]] | style="text-align:left;" |[[Datoteka:Evika Siliņa (Cropped).jpg|poveznica=https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Evika_Sili%C5%86a_(Cropped).jpg|170x170px]] |- | style="text-align:center;" |[[Edgars Rinkēvičs]] <small>'''Predsjednik države'''</small> | style="text-align:center;" |[[Evika Siliņa]] <small>'''Predsjednik vlade'''</small> |} [[Datoteka:Flickr_-_Saeima_-_4.maijs_Saeimā_(6).jpg|mini|Zgrada ''Saeima'', latvijskoga parlamenta u Rigi.]] Latvijski jednodomni parlament ''[[Saeima]]'' sa 100 zastupničkih mjesta bira se izravnim glasovanjem svake četiri godine. ''Saeima'' bira predsjednika na posebnim izborima koji se također održavaju svake četiri godine. Predsjednik imenuje premijera koji, zajedno sa svojim kabinetom, predstavlja [[Izvršna vlast|izvršnu vlast]] u državi, a zastupnici ''Saeima'' moraju mu izglasati povjerenje. Ovaj je sustav postojao i prije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]].<ref name="Constitution">{{lav oznaka}} [http://www.likumi.lv/doc.php?mode=DOC&id=57980 Constitution of the Republic of Latvia with amendments and revisions] {{Webarchive}} [http://www.saeima.lv/en/legislation/constitution (Official English translation)] {{Webarchive}} (Retrieved on 18 November 2011)</ref> Najviši su državni službenici trinaest [[Državni tajnik|državnih tajnika]].<ref>{{Citiranje novina|date=9. siječnja 2015.|title=Politics {{eng oznaka}}|language=en|work=[Latvia.eu]|url=http://www.latvia.eu/key-facts/politics|url-status=live|access-date=31. siječnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170105113236/http://www.latvia.eu/key-facts/politics|archive-date=5. siječnja 2017.}}</ref> === Upravna podjela === [[Datoteka:Historical_regions_of_Latvia.svg|mini|Povijesne pokrajine:{{Boja|#ffe8c2ff}} [[Kurlandija]]{{Boja|#c8f8d5ff}} [[Zemigalija]] {{Boja|#fdd6c3ff}} [[Vidzeme|Vidzem]]<nowiki/>a{{Boja|#dbdbf9ff}} [[Latgale|Latgalija]] {{Boja|#e0f8d2ff}} [[Selonija]]]] [[Datoteka:Latvijas_novadi_2021.png|mini|Upravna podjela Latvije.]] Latvija je [[Unitarizam|unitarna država]], trenutno podijeljena na 43 jedinice područne samouprave koje se sastoje od 36 općina ([[Letonski jezik|let.]] ''novadi'') i 7 gradova ([[Letonski jezik|let.]] ''valstspilsētas'') sa svojim gradskim vijećem i upravom: [[Daugavpils]], [[Jelgava]], [[Jūrmala]], [[Liepāja]], [[Rēzekne]], [[Riga]] i [[Ventspils]]. U Latviji postoje četiri povijesne i kulturne regije: [[Kurlandija]], [[Latgalija]], [[Vidzema]], [[Zemgalija]], koje su priznate u [[Ustav Latvije|Ustavu Latvije]]. [[Selonija]] je dio Zemgalije i ponekad se smatra kulturološki različitim područjem, ali nije dijelom nijedne službene podjele. Granice povijesnih i kulturnih pokrajina obično nisu strogo određene i u nekoliko se izvora mogu razlikovati. U službenim podjelama područja Riga, koja uključuje glavni grad i dijelove drugih pokrajina koje imaju snažnu vezu s glavnim gradom, također je često uključena u regionalne podjele. Primjerice postoji pet [[Planske regije Latvije|planskih regija Latvije]] ([[Letonski jezik|let.]]: ''plānošanas reģioni''), koje su uspostavljene 2009. godine radi promicanja ravnomjernoga razvoja svih područja. Pod ovom podjelom područja Riga uključuje velike dijelove onoga što se tradicijski smatra Vidzemom, Kurlandijom i Zemgalijom. Statističke regije Latvije uspostavljene su pak u skladu s [[NUTS|nomenklaturom teritorijalnih jedinica za statistiku]] [[Europska unija|Europske Unije]] i uglavnom se preklapaju s prethodnom podjelom na planska područja, ali dijele regiju Riga na dva dijela, a glavni grad čini zasebnu regiju. Najveći grad u Latviji je Riga, drugi najveći grad je [[Daugavpils]], a treći je [[Liepāja|Liepaja]]. === Politička kultura === Na parlamentarnim izborima 2010. vladajuća koalicija desnoga centra osvojila je 63 od 100 zastupničkih mjesta. Ljevičarski oporbeni „Centar harmonije” koji podržava latvijska manjina koja govori [[Ruski jezik|ruskim jezikom]] dobio je 29 mjesta.<ref>{{Citiranje novina|date=3. listopada 2010.|title=Latvia's ruling centre-right coalition wins elections {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-11460358}}</ref> U studenome 2013., latvijski premijer [[Valdis Dombrovskis]], na dužnosti od 2009., podnio je ostavku nakon što su najmanje 54 osobe poginule, a desetci ozlijeđeni u urušavanju veletrgovine u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2013.|title=Latvia's prime minister resigns over deadly supermarket collapse {{eng oznaka}}|url=https://www.latimes.com/world/worldnow/la-fg-wn-latvia-supermarket-collapse-prime-minister-resigns-20131127-story.html|website=Los Angeles Times}}</ref> Na parlamentarnim izborima 2014. ponovno je pobijedila vladajuća koalicija desnoga centra koju su činile [[Latvijska stranka jedinstva]], [[Nacionalni savez (Latvija)|Nacionalni savez]] i [[Unija zelenih i poljoprivrednika]] sa 61 osvojenim mjestom, dok je Centar harmonije osvojio 24 zastupnička mjesta.<ref>{{Citiranje novina|date=6. listopada 2014.|title=Latvia election: Coalition keeps strong Russian party out {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-29504093}}</ref> U prosincu 2015., prva žena premijer zemlje, na dužnosti od siječnja 2014., [[Laimdota Straujuma]] podnijela je ostavku.<ref>{{Citiranje novina|last=Kaža|first=Juris|date=5. prosinca 2015.|title=Latvia's Prime Minister Laimdota Straujuma Steps Down {{eng oznaka}}|work=Wall Street Journal|url=https://www.wsj.com/articles/latvias-premier-laimdota-straujuma-steps-down-1449480185|via=www.wsj.com}}</ref> U veljači 2016. novi premijer [[Maris Kucinskis]] sastavio je koaliciju Unije zelenih i poljoprivrednika, Jedinstva i Nacionalnoga saveza.<ref>{{Citiranje novina|last=Uredništvo Reutersa|date=11. veljače 2016.|title=Latvia parliament approves PM Maris Kucinskis new government {{eng oznaka}}|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-latvia-pm-idUSKCN0VK12A|via=www.reuters.com}}</ref> Na parlamentarnim izborima 2018. proruski Centar harmonije ponovno je bila najveća stranka s osvojenih 23 od 100 mjesta, a druga i treća bile su nove populističke stranke [[KPV LV]] i [[Nova konzervativna stranka (Latvija)|Nova konzervativna stranka]]. Vladajuća koalicija, koju čine Unija zelenih i poljoprivrednika, Nacionalni savez i stranka Jedinstvo, izgubila je izbore.<ref>{{Citiranje novina|date=8. listopada 2018.|title=Pro-Russia party wins Latvia election but tough talks loom {{eng oznaka}}|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-45774578}}</ref> U siječnju 2019. Latvija je izabrala vladu pod vodstvom novoga premijera [[Krišjanis Karins|Krisjanisa Karinsa]] iz [[Novo jedinstvo (latvijska politička stranka)|Novog jedinstva]] desnoga centra. Karinsovu koaliciju činilo je pet od sedam stranaka u parlamentu, isključujući samo prorusku stranku Centra harmonije i Uniju zelenih i poljoprivrednika.<ref>{{Citiranje novina|last=Uredništvo Reutersa|date=23. siječnja 2019.|title=Latvia's Karins confirmed as PM, ending lengthy political deadlock {{eng oznaka}}|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-latvia-politics-idUSKCN1PH1OD|via=www.reuters.com}}</ref> === Međunarodni odnosi === [[Datoteka:Ministerio_de_Asuntos_Exteriores,_Riga,_Letonia,_2012-08-07,_DD_01.JPG|desno|mini|Zgrada Ministarstva vanjskih poslova u Rigi.]] Latvija je članica [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[Europska unija|Europske unije]], [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], [[NATO|NATO-a]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-a]], [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OSCE-a]], [[Međunarodni monetarni fond|MMF-a]] i [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]]. Također je članica [[Vijeće država Baltičkog mora|Vijeća država Baltičkoga mora]] i [[Nordijska investicijska banka|Nordijske investicijske banke]]. Bila je članicom [[Liga naroda|Lige naroda]] od 1921. do 1946. Latvija pripada [[Schengenski prostor|Schengenskome prostoru]] i pridružila se [[Eurozona|Eurozoni]] 1. siječnja 2014. Latvija je uspostavila diplomatske odnose sa 158 država, otvorila je 44 diplomatska i konzularna predstavništva i održava 34 [[veleposlanstvo|veleposlanstva]] i 9 stalnih predstavništava u inozemstvu. U glavnome gradu [[Riga|Rigi]] otvoreno je sveukupno 37 stranih [[Veleposlanstvo|veleposlanstva]] i 11 predstavništava međunarodnih organizacija. Latvija je i domaćin jedne ustanove Europske Unije: [[Tijelo europskih regulatora za elektronske komunikacije|Tijela europskih regulatora za elektronske komunikacije]] (BEREC).<ref>{{Citiranje weba|title=Diplomatic and Consular Representations {{eng oznaka}}|url=http://www.am.gov.lv/en/mission/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131201023600/http://www.am.gov.lv/en/mission/|archive-date=1. prosinca 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref> Vanjskopolitički prioriteti Latvije jesu suradnja u području [[Baltičko more|Baltičkoga mora]], [[europske integracije]], djelatno uključivanje u međunarodne organizacije, doprinos europskim i [[Atlantizam|transatlantskim]] sigurnosnim i obrambenim strukturama, sudjelovanje u međunarodnim civilnim i vojnim mirovnim operacijama te razvojnu suradnju, posebice jačanje stabilnosti i demokracije u zemljama [[Istočno partnerstvo|Istočnoga partnerstva]] EU.<ref>{{Citiranje weba|title=Foreign policy {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/policy/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120428131812/http://www.mfa.gov.lv/en/policy/|archive-date=28. travnja 2012.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=A foreign policy based on co-operation and constructive engagement {{eng oznaka}}|url=http://www.latvia.eu/content/latvia-today-keystone-baltic|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120912131347/http://www.latvia.eu/content/latvia-today-keystone-baltic|archive-date=12. rujna 2012.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=Latvian Institute}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=18. studenoga 2011.|title=Background Note: Latvia {{eng oznaka}}|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm#foreign|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170122194450/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm#foreign|archive-date=22. siječnja 2017.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=U.S. Department of State}}</ref> [[Datoteka:Foreign_Ministers_of_Nordic_and_Baltic_countries_met_in_Helsinki,_30.08.2011_(Photographer_Eero_Kuosmanen).jpg|mini|Ministri vanjskih poslova nordijskih i baltičkih zemalja u Helsinkiju 2011.]] Od ranih [[1990-ih|devedesetih]], Latvija je zajedno sa svojim susjedima [[Estonija|Estonijom]] i [[Litva|Litvom]] uključena u aktivnu trilateralnu suradnju [[Baltičke države|baltičkih država]], te nordijsko-baltičku suradnju s ostalim [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]]. Baltičko vijeće zajednički je forum međuparlamentarne [[Baltička skupština|Baltičke skupštine]] i međuvladinog Baltičkog vijeća ministara.<ref>{{Citiranje weba|title=Estonian Chairmanship of the Baltic Council of Ministers in 2011 {{eng oznaka}}|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4096|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113111112/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4096|archive-date=13. studenoga 2013,|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Estonsko ministarstvo vanjskih posloba}}</ref> [[NB8|Nordijsko-baltička osmorka]] (NB-8) zajednička je suradnja vlada [[Danska|Danske]], [[Estonija|Estonije]], [[Finska|Finske]], [[Island]]a, [[Latvija|Latvije]], [[Litva|Litve]], [[Norveška|Norveške]] i [[Švedska|Švedske]].<ref name="http">{{Citiranje weba|title=Co-operation of Baltic and Nordic States {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/eu/BalticSeaRegion/NordicStates|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120405175147/http://www.mfa.gov.lv/en/eu/BalticSeaRegion/NordicStates/|archive-date=5. travnja 2012.|access-date=13. svibnja 2012.|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref> Nordijsko-baltička šestorka (NB-6), koju čine one nordijsko-baltičke zemlje koje su i članice Europske unije, okvir je za sastanke o pitanjima vezanim uz EU. Međuparlamentarna suradnja između Baltičke skupštine i [[Nordijsko vijeće|Nordijskog vijeća]] potpisana je 1992. godine, a od 2006. godine održavaju se godišnji sastanci, kao i redoviti sastanci na drugim razinama.<ref name="http" /> Zajedničke inicijative nordijsko-baltičke suradnje jesu obrazovni program NordPlus<ref>{{Citiranje weba|title=About Nordplus {{eng oznaka}}|url=http://www.nordplusonline.org/eng/nordplus/about_nordplus|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113110917/http://www.nordplusonline.org/eng/nordplus/about_nordplus|archive-date=13. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Nordijsko vijeće ministara}}</ref> i programi mobilnosti za javnu upravu,<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic-Baltic mobility programme for public administration {{eng oznaka}}|url=http://www.norden.ee/en/about-us/funding/mobility-programme-for-public-administration|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113112319/http://www.norden.ee/en/about-us/funding/mobility-programme-for-public-administration|archive-date=13. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013,.|publisher=Ured Nordijskoga vijeća ministara u Estoniji}}</ref> poslovanje, industriju<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic-Baltic Mobility and Network Programme for Business and Industry {{eng oznaka}}|url=http://www.nb8businessmobility.org/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131118051601/http://www.nb8businessmobility.org/|archive-date=18. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ured Nordijskoga vijeća ministara u Latviji}}</ref> i kulturu.<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic Culture Point {{eng oznaka}}|url=http://www.kulturkontaktnord.org/lang-en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131118083116/http://www.kulturkontaktnord.org/lang-en|archive-date=18. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Nordijsko vijeće ministara}}</ref> [[Nordijsko vijeće ministara]] ima ured u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|title=Nordic Council of Ministers' Office in Latvia {{eng oznaka}}|url=http://www.norden.lv/en/main|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230231742/http://www.norden.lv/en/main|archive-date=30. prosinca 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ured Nordijskoga vijeća ministara u Latviji}}</ref> Latvija sudjeluje u [[Sjeverna dimenzija|Sjevernoj dimenziji]] i [[Program regije Baltičkog mora|Programu regije Baltičkoga mora]], inicijativama Europske unije za poticanje prekogranične suradnje u području Baltičkoga mora i [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]]. Tajništvo Partnerstva Sjeverne dimenzije za kulturu (NDPC) bit će smješteno u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=6. studenoga 2013.|title=Nordic Council of Ministers is looking for a Senior Adviser to run the Secretariat of Northern Dimension Partnership on Culture {{eng oznaka}}|url=http://www.ndpculture.org/blog/nordic-council-of-ministers-is-looking-for-a-senior-adviser-to-run-the-secretariat-of-northern-dimension-partnership-on-culture|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006152646/http://www.ndpculture.org/blog/nordic-council-of-ministers-is-looking-for-a-senior-adviser-to-run-the-secretariat-of-northern-dimension-partnership-on-culture|archive-date=6. listopada 2014.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Tajništvo Partnerstva Sjeverne dimenzije za kulturu}}</ref> Godine 2013. Riga je bila domaćin godišnjega [[Forum sjeverne budućnosti|Foruma sjeverne budućnosti]], dvodnevnoga neslužbenoga sastanka premijera nordijsko-baltičkih zemalja i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]].<ref>{{Citiranje weba|title=Northern Future Forum {{eng oznaka}}|url=http://www.futureforum2013.gov.lv/en|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130301194011/http://www.futureforum2013.gov.lv/en/|archive-date=1. ožujka 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Državna riznica Republike Latvije}}</ref> Poboljšano partnerstvo u Sjevernoj Europi ili ''e-Pine'' diplomatski je okvir [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Državnoga tajništva SAD-a]] za suradnju s nordijsko-baltičkim zemljama.<ref>{{Citiranje weba|title=Enhanced Partnership in Northern Europe (e-PINE) {{eng oznaka}}|url=https://2009-2017.state.gov/p/eur/rt/epine|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=U.S. Department of State}}</ref> Latvija je bila domaćin summita [[NATO|NATO-a]] 2006. i od tada je godišnja konferencija u Rigi postala vodeći forum o vanjskoj i sigurnosnoj politici u sjevernoj Europi.<ref>{{Citiranje weba|title=About Rīga Conference {{eng oznaka}}|url=http://www.rigaconference.lv/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131108034651/http://www.rigaconference.lv/|archive-date=8. studenoga 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Rīška konferencija}}</ref> Latvija je predsjedala [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] u prvoj polovici 2015.<ref>{{Citiranje weba |date=5. srpnja 2016. |title=Latvia |url=https://europa.eu/european-union/about-eu/countries/member-countries/latvia_en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612140700/https://europa.eu/european-union/about-eu/countries/member-countries/latvia_en |archive-date=12. lipnja 2018. |access-date=9. lipnja 2018. |website=europa.eu |publisher=Europska unija}}</ref> === Oružane snage === [[Datoteka:Naval_visit,_Belfast_(3)_-_geograph.org.uk_-_667223.jpg|mini|Minolovac ''Imanta'' Latvijske ratne mornarice''.'']] [[Datoteka:I’m_with_you_battle_buddy_141120-A-LY282-013.jpg|mini|Latvijski vojnici tijekom vojne vježbe.]] [[Latvijske nacionalne oružane snage|Nacionalne oružane snage]] (latv. ''Nacionālie bruņotie spēki'', NAF) čini kopnena vojska, mornarica, zračne snage, nacionalna garda, jedinica za posebne zadatke, vojna policija, stožerna bojna oružanih snaga, Zapovjedništvo za obuku i doktrinu i Zapovjedništvo za logistiku. Koncept obrane Latvije temelji se na švedsko-finskomu modelu snaga za brzi odgovor sastavljenih od mobilizacijske baze i male skupine profesionalaca. Od [[1. siječnja]] [[2007.]] Latvija je prešla na model ugovorne profesionalne vojske.<ref>{{Citiranje weba |title=Aizsardzības ministrija |url=http://www.mod.gov.lv/Ministrija/Vadiiba.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180427123545/http://www.mod.gov.lv/Ministrija/Vadiiba.aspx |archive-date=27. travnja 2018. |access-date=6. prosinca 2018. |website=mod.gov.lv |language=lv}}</ref> Latvija sudjeluje u međunarodnim mirovnim i sigurnosnim operacijama. Latvijske oružane snage sudjelovale su u vojnim operacijama [[NATO|NATO-]]<nowiki/>a i EU-a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (1996. – 2009.), [[Albanija|Albaniji]] (1999.), [[Kosovo|Kosovu]] (2000. – 2009.), [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] (2003.), [[Irak]]u (2005. – 2006.), [[Afganistan]]u (od 2003.), [[Somalija|Somaliji]] (od 2011.) i [[Mali]]ju (od 2013.).<ref name="ReferenceA">{{Citiranje weba|title=Sudioništvo u međunarodnim operacijama {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130208204137/http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|archive-date=8. veljače 2013.|access-date=12. svibnja 2012|publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref><ref name="Previous operations">{{Citiranje weba |title=Prijašnje operacije |url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024013435/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas.aspx |archive-date=24. listopada 2012. |access-date=12. svibnja 2012. |publisher=Latvijske narodne oružane snage |language=lv}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2011.|title=Latvija i NATO {{eng oznaka}}|url=http://www.mod.gov.lv/en/NATO.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309034354/http://www.mod.gov.lv/en/NATO.aspx|archive-date=9. svibnja 2012.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=Ministarstvo narodne obrane Republike Latvije}}</ref> Latvija je također sudjelovala u operaciji višenarodnih vojnih snaga pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]] u [[Rat u Iraku|Iraku (2003. – 2008.)]]<ref>{{Citiranje weba|title=Operacije Koalicijskih snaga pod vodstvom SAD-a u OIS-u (Operacija Iračka sloboda) {{eng oznaka}}|url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas/OIF.aspx|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20120805052619/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas/OIF.aspx|archive-date=5. kolovoza 2012.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=Latvijske narodne oružane snage|language=lv}}</ref> i misijama [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-]]<nowiki/>a u [[Gruzija|Gruziji&nbsp;]], na Kosovu i u Makedoniji.<ref>{{Citiranje weba |title=Ostale operacije |url=http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas.aspx |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20120805085254/http://www.mil.lv/Operacijas/Ieprieksejas_operacijas/Citas_operacijas.aspx |archive-date=5. kolovoza 2012. |access-date=12. svibnja 2012. |publisher=Latvijske narodne oružane snage |language=lv}}</ref> Latvijske oružane snage sudjelovale su i u borbenoj skupini koju je predvodilo [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] 2013. i [[Nordijska borbena skupina|Nordijskoj borbenoj skupini]] 2015. u okviru [[Zajednička sigurnosna i obrambena politika|Zajedničke sigurnosne i obrambene politike]] (CSDP) [[Europska unija|Europske Unije]].<ref>{{Citiranje weba |date=26. rujna 2012. |title=Obećanja borbene skupine EU-a |url=http://www.parlament.gv.at/PAKT/EU/XXIV/EU/09/23/EU_92315/imfname_10376183.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130922080759/http://www.parlament.gv.at/PAKT/EU/XXIV/EU/09/23/EU_92315/imfname_10376183.pdf |archive-date=22. rujna 2013. |access-date=25. studenoga 2012. |publisher=Vijeće Europske unije}}</ref> Latvija se istaknula kao vodeća nacija u koordinaciji [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|Sjeverne distribucijske mreže]] za prijevoz nesmrtonosna tereta [[ISAF]]-a [[Zračni promet|zračnim]] i [[Željeznica|željezničkim putem]] u Afganistan.<ref>{{Citiranje weba|year=2012|title=Dombrovskis and US Ambassador Garber visit Riga Airport to inspect cargo plane to Afghanistan {{eng oznaka}}|url=http://www.baltic-course.com/eng/transport/?doc=56833|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120712005148/http://www.baltic-course.com/eng/transport/?doc=56833|archive-date=12. srpnja 2012.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=The Baltic Course}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2011|title=One year on: ISAF's trans-European supply routes are a success {{eng oznaka}}|url=http://www.nato.int/cps/en/SID-911EB74B-3555D8D2/natolive/news_74763.htm?selectedLocale=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515185424/http://www.nato.int/cps/en/SID-911EB74B-3555D8D2/natolive/news_74763.htm?selectedLocale=en|archive-date=15. svibnja 2013.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=NATO}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2010.|title=NATO otvorio nove komunikacijske linije u Afganistanu {{eng oznaka}}|url=http://www.nato.int/cps/en/SID-2C1657C8-A07AD24F/natolive/news_64397.htm?|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130516032845/http://www.nato.int/cps/en/SID-2C1657C8-A07AD24F/natolive/news_64397.htm|archive-date=16. svibnja 2013.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=NATO}}</ref> Dio je Nordijske postrojbe za potporu tranziciji (NTSU), koja je zajedničkim snagama davala doprinos potpori afganistanskim sigurnosnim službama prije povlačenja nordijskih i baltičkih snaga ISAF-a 2014.<ref>{{Citiranje weba|last=Gerard O'Dwyer|date=13. rujna 2012.|title=Nordijski vojni savez s latvijom u Afghanistanu {{eng oznaka}}|url=http://www.defensenews.com/article/20120913/DEFREG01/309130008/Nordic-Military-Alliance-Latvia-Afghanistan|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20130121105912/http://www.defensenews.com/article/20120913/DEFREG01/309130008/Nordic-Military-Alliance-Latvia-Afghanistan|archive-date=21. siječnja 2013.|access-date=25. studenoga 2012.|publisher=DefenseNews}}</ref> Od 1996. više od 3600 vojnih osoba sudjelovalo je u međunarodnim operacijama,<ref name="Previous operations" /> od kojih je 7 vojnika poginulo.<ref>{{Citiranje weba |title=Poginuli vojnici |url=http://www.mil.lv/Operacijas/Kritusie_karaviri.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121024013440/http://www.mil.lv/Operacijas/Kritusie_karaviri.aspx |archive-date=24. listopada 2012. |access-date=12. svibnja 2012. |publisher=Latvijske narodne oružane snage |language=lv}}</ref> Po glavi stanovnika, Latvija je jedan od najvećih sudionika u međunarodnim vojnim operacijama.<ref>{{Citiranje weba|date=10. studenoga 2011.|title=Pozadinska bilješka: Latvija {{eng oznaka}}|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170122194450/https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/5378.htm|archive-date=22. siječnja 2017.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=U.S. Department of State}}</ref> Latvijski civilni stručnjaci sudjelovali su u brojnim civilnim misijama [[Europska unija|EU-a]]: misiji granične pomoći [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]] (2005. – 2009.), misiji vladavine prava u Iraku (2006. i 2007.) i na Kosovu (od 2008.), redarstvenoj misiji u Afganistanu (od 2007.) i promatračkoj misiji u Gruziji (od 2008.).<ref name="ReferenceA2">{{Citiranje weba|title=Sudioništvo u međunarodnim operacijama {{eng oznaka}}|url=http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130208204137/http://www.mfa.gov.lv/en/security/Directions/InternationalOperations/|archive-date=8. veljače 2013.|access-date=12. svibnja 2012.|publisher=Ministvarstvo vanjskih poslova Republike Latvije}}</ref> Od ožujka 2004., kada su se [[Baltičke države|baltičke zemlje]] pridružile NATO-u, [[borbeni zrakoplov]]i članica NATO-a raspoređeni su po rotacijskome modelu za misiju [[Baltička zračna policija|Baltičke zračne policije]] u [[Međunarodna zračna luka Šiauliai|zračnoj luci Šiauliai]] u Litvi kako bi čuvali baltički zračni prostor. Latvija sudjeluje u nekoliko NATO-vih centara izvrsnosti: Centru civilno-vojne suradnje u Nizozemskoj, [[Centar izvrsnosti kooperativne kibernetičke obrane|Kooperativnoj kibernetičkoj obrani]] u Estoniji i energetskoj sigurnosti u Litvi. Planira uspostaviti NATO-v centar izvrsnosti za strateške komunikacije u Rigi.<ref>{{Citiranje weba|date=6 November 2013|title=V.Dombrovskis: Latvia sees the opportunity to strengthen NATO's strategic communication capability {{eng oznaka}}|url=http://www.mk.gov.lv/en/aktuali/zinas/2013/october/061103-vk-01/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131219020016/http://www.mk.gov.lv/en/aktuali/zinas/2013/october/061103-vk-01/|archive-date=19. prosinca 2013.|access-date=20. studenoga 2013.|publisher=Ministarski zbor Republike Latvije}}</ref> Latvija surađuje s Estonijom i Litvom u nekoliko međusobnih inicijativa baltičke obrambene suradnje: * Baltički bataljun ''(BALTBAT)''&nbsp;– pješačka bojna za sudjelovanje u međunarodnim operacijama potpore miru, sa sjedištem u blizini [[Riga|Rige]] u Latviji; * Baltička pomorska eskadrila ''(BALTRON)''&nbsp;– pomorske snage sa sposobnostima protuminskih mjera, sa sjedištem u blizini [[Tallinn]]a u [[Estonija|Estonij]]<nowiki/>i; * Baltička mreža za nadzor zraka ''(BALTNET)''&nbsp;– informacijski sustav zračnoga nadzora sa sjedištem u blizini [[Kaunas]]a u [[Litva|Litvi]]; * Zajedničke vojne obrazovne ustanove: Baltički koledž za obranu u [[Tartu]]u u [[Estonija|Estoniji]], Baltički trenažni ronilački centar u [[Liepāja|Liepāji]] u Latviji i Baltički trenažni centar za brodske komunikacije u [[Tallinn]]u u Estoniji.<ref>{{Citiranje weba|year=2002.|title=Suradnja baltičke obrane {{eng oznaka}}|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4105|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110805201335/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4105|archive-date=5. kolovoza 2011.|access-date=20. travnja 2012.|publisher=Estonsko ministarstvo vanjskih poslova}}</ref> Buduća suradnja uključivat će dijeljenje nacionalnih infrastruktura za potrebe obuke i specijalizaciju područja obuke ''(BALTTRAIN)'' te zajednički ustroj kontingenata veličine bataljuna za korištenje u NATO-vim snagama za brzi odgovor.<ref>{{Citiranje weba|year=2011.|title=Baltički ministri obrane najavljuju novu obrambenu suradnju {{eng oznaka}}|url=http://www.kam.lt/en/news_1098/news_archives/news_archive_2011/news_archive_2011_-_12/baltic_defence_ministers_announced_new_defence_cooperation_initiatives.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120723054233/http://www.kam.lt/en/news_1098/news_archives/news_archive_2011/news_archive_2011_-_12/baltic_defence_ministers_announced_new_defence_cooperation_initiatives.html|archive-date=23. srpnja 2012.|access-date=28. travnja 2012.|publisher=Ministarstvo narodne obrane Republike Litve}}</ref> U siječnju 2011. baltičke su države pozvane na pridruživanje [[Nordijska obrambena suradnja|Nordijskoj obrambenoj suradnji]], obrambenome okviru [[Nordijska regija|nordijskih zemalja]].<ref>{{Citiranje weba|date=21. siječnja 2011.|title=Nordijske države pozivaju Baltik na priključenje zajedničkome obrambenomu okviru {{eng oznaka}}|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/10686|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120608191401/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F10686|archive-date=8. lipnja 2012.|access-date=28. travnja 2012.|publisher=Estonsko ministarstvo vanjskih poslova}}</ref> U studenome 2012. tri su se države složile o stvaranju zajedničkoga vojnoga stožera 2013.<ref>{{Citiranje weba|date=9. studenoga 2012.|title=Uspostavljanje zajedničkoga baltičkoga vojnoga stožera {{eng oznaka}}|url=http://news.err.ee/8140850c-b0bb-408b-96c6-7641b1bbfd10|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121111213413/http://news.err.ee/8140850c-b0bb-408b-96c6-7641b1bbfd10|archive-date=11. studenoga 2012.|access-date=25. studenoga 2012.|publisher=Estonian Public Broadcasting}}</ref> Latvijska ''Saeima'' je 21. travnja 2022. izglasala amandmane koje je predložilo Ministarstvo obrane za nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju nacionalne obrane, koji predviđaju postupno povećanje proračuna za obranu na 2,5 % BDP-a zemlje tijekom sljedeće tri godine.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-22 |title=Latvijski parlament odobrio povećanje obrambenoga proračuna |url=https://bnn-news.com/latvian-parliament-approves-of-increasing-defence-budget-234131 |access-date=2022-04-22 |website=Baltic News Network - News from Latvia, Lithuania, Estonia |language=en-US}}</ref> === Ljudska prava === [[Datoteka:Europride_2015.JPG|mini|[[Europride]] 2015 u [[Riga|Rigi]].]] Prema izvješćima [[Freedom House]]a i [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva vanjskih poslova SAD-a]], vlasti općenito poštuju ljudska prava u Latviji:<ref name="departmentofstate1">{{Citiranje weba |date=25. veljače 2009. |title=2008 Human Rights Report: Latvia |url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm |access-date=9. lipnja 2009. |publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="freedomhouse1">{{Citiranje weba |year=2008 |title=Freedom in the World&nbsp;– Latvia (2008) |url=http://www.freedomhouse.org/inc/content/pubs/fiw/inc_country_detail.cfm?country=7429&year=2008&page=0&view=mof&pf |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20110515152102/http://www.freedomhouse.org/inc/content/pubs/fiw/inc_country_detail.cfm?country=7429&year=2008&page=0&view=mof&pf |archive-date=15. svibnja 2011. |access-date=6. lipnja 2009. |publisher=Freedom House}}</ref> Latvija je natprosječno rangirana među svjetskim suverenim državama u demokraciji,<ref name="democracy1">{{Citiranje novina |year=2008 |title=The Economist Intelligence Unit's Index of Democracy 2008 |work=The Economist |url=http://a330.g.akamai.net/7/330/25828/20081021185552/graphics.eiu.com/PDF/Democracy%20Index%202008.pdf |url-status=dead |access-date=5. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081214053945/http://a330.g.akamai.net/7/330/25828/20081021185552/graphics.eiu.com/PDF/Democracy%20Index%202008.pdf |archive-date=14. prosinca 2008.}}</ref> [[Sloboda tiska|slobodi tiska]],<ref name="pressfree1">{{Citiranje weba |year=2010 |title=Press Freedom Index 2010 |url=http://en.rsf.org/press-freedom-index-2010,1034.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101124050702/http://en.rsf.org/press-freedom-index-2010%2C1034.html |archive-date=24. studenoga 2010. |access-date=3. ožujka 2011. |publisher=Reporters Without Borders}}</ref> [[privatnost]]i<ref name="privacy1">{{Citiranje weba |year=2007 |title=The 2007 International Privacy Ranking |url=http://www.privacyinternational.org/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110302193141/https://www.privacyinternational.org/ |archive-date=2. ožujka 2011. |access-date=5. lipnja 2009. |publisher=Privacy International}}</ref> i ljudskom razvoju.<ref name="human1">{{Citiranje weba |year=2008 |title=Statistics of the Human Development Report |url=http://hdr.undp.org/en/statistics/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130112042847/http://hdr.undp.org/en/statistics/ |archive-date=12. siječnja 2013. |access-date=5. lipnja 2009. |publisher=United Nations Development Programme}}</ref> Više od 56% vodećih pozicija drže žene u Latviji, što je čini vodećom u Europi po ravnopravnosti spolova. Prema [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]], Latvija je prva u svijetu po pravima žena, dijeleći to mjesto s pet drugih europskih zemalja.<ref>{{Citiranje časopisa |date=27. veljače 2019. |title=World Bank Group. 2019. ''Women, Business and the Law 2019 : A Decade of Reform.'' World Bank, Washington, DC. © World Bank. Retrieved 16 December 2019. |url=https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/31327 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191014160703/https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/31327 |archive-date=14. listopada 2019. |access-date=15. prosinca 2019.}}</ref> U zemlji živi brojna zajednica etničkih [[Rusi|Rusa]], kojima su prema Ustavu i međunarodnim zakonima o ljudskim pravima garantirana temeljna ljudska prava, ratificirana od strane latvijskoga parlamenta.<ref name="departmentofstate12">{{Citiranje weba |date=25. veljače 2009. |title=2008 Human Rights Report: Latvia |url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm |access-date=9. lipnja 2009. |publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="freedomhouse2">{{Citiranje weba |year=2008 |title=Country Report 2008 Edition |url=http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=47&nit=457&year=2008 |url-status=dead |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20110624033519/http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=47&nit=457&year=2008 |archive-date=24. lipnja 2011. |access-date=6. lipnja 2009. |publisher=Freedom House}}</ref> Otprilike 206 000 [[Nedržavljani (Latvija)|nedržavljana]]<ref>{{Citiranje weba |title=Datubāze - izvēlēties tabulu |url=http://data1.csb.gov.lv/pxweb/lv/iedz/iedz__iedzrakst/?tablelist=true |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191231120455/https://data1.csb.gov.lv/pxweb/lv/iedz/iedz__iedzrakst/?tablelist=true |archive-date=31. prosinca 2019. |access-date=19. prosinca 2019. |website=data1.csb.gov.lv}}</ref> ima ograničen pristup nekim političkim pravima. Samo je građanima dopušteno sudjelovanje na parlamentarnim ili općinskim izborima, premda nema ograničenja u pogledu učlanjenja u političke stranke ili druge političke organizacije.<ref>[http://www.bayefsky.com/docs.php/area/conclobs/treaty/ccpr/opt/0/state/95/node/3/filename/latvia_t4_ccpr Concluding observations of the Human Rights Committee: Latvia. ]</ref><ref>[[Europska komisija protiv rasizma i netolerancije|ECRI]] [http://hudoc.ecri.coe.int/XMLEcri/ENGLISH/Cycle_03/03_CbC_eng/LVA-CbC-III-2008-2-ENG.pdf Third Report on Latvia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090509044128/http://hudoc.ecri.coe.int/XMLEcri/ENGLISH/Cycle_03/03_CbC_eng/LVA-CbC-III-2008-2-ENG.pdf}}, CRI(2008)2.</ref> Godine 2011. visoki povjerenik [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-]]<nowiki/>a za nacionalne manjine "pozvao je Latviju da dopusti nedržavljanima glasovanje na općinskim izborima."<ref>{{Citiranje weba |year=2011 |title=A new kind of citizenship accepted by EU? Latvian non-citizens and the citizenship debates |url=http://essay.utwente.nl/62902/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140819083742/http://essay.utwente.nl/62902/ |archive-date=19. kolovoza 2014. |access-date=18. kolovoza 2014. |publisher=University of Twente Student Theses}}</ref> Osim toga, bilo je izvješća o policijskom zlostavljanju pritvorenika i uhićenika, lošim zatvorskim uvjetima i prenapučenosti, [[Korupcija|korupciji]] u pravosuđu, slučajevima nasilja nad etničkim manjinama, te društvenom nasilju i slučajevima vladine diskriminacije [[Homoseksualnost|homoseksualaca]].<ref name="departmentofstate13">{{Citiranje weba |date=25. veljače 2009. |title=2008 Human Rights Report: Latvia |url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/2008/eur/119087.htm |access-date=9. lipnja 2009. |publisher=[[United States Department of State]]}}</ref><ref name="amnesty2009">{{Citiranje weba |year=2009 |title=Amnesty International Report 2009 |url=http://report2009.amnesty.org/en/regions/europe-central-asia/latvia |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090610075623/http://report2009.amnesty.org/en/regions/europe-central-asia/latvia |archive-date=10. lipnja 2009. |access-date=8. lipnja 2009. |publisher=[[Amnesty International]]}}</ref><ref name="humarightswatch1">{{Citiranje weba |year=2006 |title=Latvia: Investigate Attacks on Gay Activists |url=https://www.hrw.org/en/news/2006/07/25/latvia-investigate-attacks-gay-activists |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20090610224651/http://www.hrw.org/en/news/2006/07/25/latvia-investigate-attacks-gay-activists |archive-date=10. lipnja 2009. |access-date=8. lipnja 2009. |publisher=Human rights watch}}</ref> == Gospodarstvo == [[Datoteka:BlueEurozone.svg|mini|Latvija je dio [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenoga tržišta EU]] (svijetloplavo), [[Eurozona|eurozone]] (tamnoplavo) i [[Schengenski prostor|schengenskoga prostora]] (nije prikazano).]] [[Datoteka:GDP_per_capita_Baltics.svg|desno|mini|Realni BDP po glavi stanovnika u Estoniji, Latviji i Litvi.]] [[Datoteka:Latvia_Product_Exports_(2019).svg|desno|mini|Zasupljenost dobara u izvozu Latvije 2019.]] Latvija je članica [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] (1999.) i [[Europska unija|Europske unije]] (2004.). Dana 1. siječnja 2014. [[euro]] je postao službena latvijska valuta, zamijenivši staru novčanu jedinicu [[Letonski lats|lats]]. Prema statistici krajem 2013. godine, 45% stanovništva podržavalo je uvođenje eura, dok je 52% bilo protiv.<ref name="apollo.lv">{{Citiranje weba |last=Apollo, redakcija@apollo.lv |title=Turpina pieaugt iedzīvotāju atbalsts eiro ieviešanai |url=http://www.apollo.lv/zinas/turpina-pieaugt-iedzivotaju-atbalsts-eiro-ieviesanai/625128 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140404152209/http://www.apollo.lv/zinas/turpina-pieaugt-iedzivotaju-atbalsts-eiro-ieviesanai/625128 |archive-date=4. travnja 2014. |access-date=23. travnja 2014. |publisher=Apollo.lv}}</ref> Nakon uvođenja eura, istraživanja Eurobarometra u siječnju 2014. pokazala su da potpora euru iznosi oko 53%, što je blizu europskoga prosjeka.<ref>{{Citiranje novina |date=14. siječnja 2014. |title=New currency, new leader |work=The Economist |url=https://www.economist.com/news/europe/21593502-latvias-president-nominates-laimdota-straujuma-prime-minister-new-currency-new-leader |url-status=live |access-date=10. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170701155225/http://www.economist.com/news/europe/21593502-latvias-president-nominates-laimdota-straujuma-prime-minister-new-currency-new-leader |archive-date=1. srpnja 2017.}}</ref> Od 2000. godine Latvija ima jednu od najviših stopa rasta [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a u Europi.<ref>{{Citiranje weba |title=Growth rate of real GDP per capita |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996,39140985&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen=detailref&language=en&product=sdi_ed&root=sdi_ed/sdi_ed/sdi_ed1000 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012010738/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1996%2C39140985&_dad=portal&_schema=PORTAL&screen=detailref&language=en&product=sdi_ed&root=sdi_ed%2Fsdi_ed%2Fsdi_ed1000 |archive-date=12. listopada 2007. |access-date=28. srpnja 2007. |publisher=[[Eurostat]]}}</ref> Međutim, rast vođen uglavnom potrošnjom u Latviji je izazvao kolaps latvijskoga BDP-a krajem 2008. i početkom 2009., pogoršanom globalnom gospodarskom krizom, nedostatkom kredita i ogromnim novčanim sredstvima korištenim za spašavanje [[Parex banka|Parex banke]].<ref>{{Citiranje weba |title=Rimsevics: Failing to bail out Parex banka would result in closing down of four banks in Latvia |url=http://www.baltic-course.com/eng/finances/?doc=22011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131212090529/http://www.baltic-course.com/eng/finances/?doc=22011 |archive-date=12. prosinca 2013. |access-date=8. prosinca 2013. |publisher=The Baltic Course}}</ref> Latvijsko gospodarstvo palo je 18% u prva tri mjeseca 2009., što je najveći pad u Europskoj uniji.<ref>{{Citiranje novina |last=Aaron Eglitis |date=11. svibnja 2009. |title=Latvian GDP Shrank 18% in First Quarter, EU's Biggest Fall&nbsp;– |publisher=Bloomberg L.P. |url=https://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ao7qqF0UESqc |url-status=dead |access-date=16. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101202141324/http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ao7qqF0UESqc |archive-date=2. prosinca 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=11. svibnja 2009. |title=Latvian economy in rapid decline |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/8043972.stm |url-status=live |access-date=4. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090930090503/http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/8043972.stm |archive-date=30. rujna 2009.}}</ref> Gospodarska kriza iz 2009. dokazala je ranije pretpostavke da brzorastuće gospodarstvo ide prema imploziji [[Gospodarski mjehur|gospodarskoga mjehura]], jer je potaknuto uglavnom rastom domaće [[Potrošnja (ekonomija)|potrošnje]], financiranom ozbiljnim povećanjem privatnoga [[dug]]a, kao i negativnom [[Trgovinska bilanca|trgovinskom bilancom]]. Cijene nekretnina, koje su porasle 150% od 2004. do 2006., značajno su pridonijele gospodarskom mjehuru.<ref>{{Citiranje weba |title=A bubble burst: the downfall of Latvian real estate |url=https://www.baltictimes.com/news/articles/22120/ |access-date=2022-04-06 |website=www.baltictimes.com}}</ref> [[Denacionalizacija|Privatizacija]] u Latviji gotovo je potpuna. Sva mala i srednja poduzeća koja su prethodno bila u državnom vlasništvu privatizirana su, a ostao je samo mali broj politički osjetljivih velikih državnih poduzeća. Privatni sektor je već 2006. činio 70% BDP-a zemlje.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Commercio |first=Michele E. |date=2008-03-01 |title=Systems of Partial Control: Ethnic Dynamics in Post-Soviet Estonia and Latvia |url=https://doi.org/10.1007/s12116-007-9013-5 |journal=Studies in Comparative International Development |language=en |volume=43 |issue=1 |pages=81–100 |doi=10.1007/s12116-007-9013-5 |issn=1936-6167}}</ref> Strana ulaganja u Latviju još uvijek su skromna u usporedbi s razinama u Sjevernoj i Srednjoj Europi. Godine 1997. donesen je zakon kojim se proširuje mogućnost prodaje zemljišta, uključujući i strance. Američke su tvrtke do 1999. uložile 127 milijuna dolara što je činilo 10,2% ukupnih izravnih stranih ulaganja Latvije. Iste godine Sjedinjene Američke Države izvezle su u Latviju 58,2 milijuna dolara robe i usluga, a uvezle 87,9 milijuna dolara. U želji da se pridruži zapadnim ekonomskim institucijama poput [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]], [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]] a i [[Europska unija|Europske unije]], Latvija je 1995. potpisala Europski sporazum s EU-om s 4-godišnjim prijelaznim razdobljem. Latvija i Sjedinjene Američke Države potpisale su ugovore o ulaganju, trgovini i zaštiti intelektualnog vlasništva te izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.<ref>{{Citiranje weba |title=TAX CONVENTION WITH LATVIA |url=https://www.irs.gov/pub/irs-trty/latvia.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170505121156/https://www.irs.gov/pub/irs-trty/latvia.pdf |archive-date=5. svibnja 2017. |access-date=19. svibnja 2018. |publisher=Internal Revenue Service}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Agreement between the United States of America and the Republic of Latvia on Trade Relations and Intellectual Property Rights Protection |url=http://www.wipo.int/wipolex/en/other_treaties/text.jsp?file_id=241419 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180520053732/http://www.wipo.int/wipolex/en/other_treaties/text.jsp?file_id=241419 |archive-date=20. svibnja 2018. |access-date=19. svibnja 2018. |publisher=World Intellectual Property Organization}}</ref> Godine 2010. Latvija je pokrenula program ''Residence by Investment'' (tzv. "Zlatna viza") kako bi privukla strane ulagače i kako bi lokalno gospodarstvo od toga imalo koristi. Ovaj program omogućuje ulagačima dobivanje dozvole o boravištu u Latviji ulaganjem najmanje 250 000 € u nekretninu ili u poduzeće s najmanje 50 zaposlenih i godišnjim prometom od najmanje 10 milijuna €. === Gospodarska kriza i oporavak (2008. – 2012.) === [[Datoteka:AirBaltic_Boeing_757-200_at_RIX.jpg|mini|[[AirBaltic]] Boeing 757−200WL polijeće iz [[Međunarodna zračna luka Riga|Međunarodne zračne luke Riga]] (RIX).]] Latvijsko gospodarstvo ušlo je u fazu fiskalne kontrakcije tijekom druge polovice 2008. nakon dužeg razdoblja spekulacija temeljenih na kreditima i nerealnog povećanja vrijednosti nekretnina. Primjerice, državni deficit 2007. godine predstavljao je više od 22% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]] za tu godinu, dok je [[inflacija]] iznosila 10%.<ref name="cia">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/ |access-date=15. prosinca 2008. |publisher=[[Central Intelligence Agency |CIA]] |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109203805/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia |url-status=dead }}</ref> Stopa nezaposlenosti u Latviji naglo je porasla u tom razdoblju s najnižih 5,4% u studenome 2007. na preko 22%.<ref>{{Citiranje weba |date=1. listopada 2010. |title=Statistical Office of the European Commission (Eurostat), Monthly Bulletin: Table in chapter 09, section 01 |url=http://sdw.ecb.europa.eu/quickview.do?SERIES_KEY=132.STS.M.lv.S.UNEH.RTT000.4.000 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110720162221/http://sdw.ecb.europa.eu/quickview.do?SERIES_KEY=132.STS.M.lv.S.UNEH.RTT000.4.000 |archive-date=20. srpnja 2011. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Europa (web portal)}}</ref> U travnju 2010. Latvija je s 22,5% nezaposlenih imala najveću stopu nezaposlenosti u EU, ispred Španjolske, koja je dosegla 19,7%.<ref>{{Citiranje weba |title=Eurostat&nbsp;– Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=teilm020&tableSelection=1&plugin=1 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141101202312/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=teilm020&tableSelection=1&plugin=1 |archive-date=1. studenoga 2014. |access-date=12. kolovoza 2010. |publisher=European Commission}}</ref> [[Paul Krugman]], dobitnik [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade za ekonomiju]] za 2008., napisao je u svojoj kolumni komentar u [[The New York Times|New York Timesu]] 15. prosinca 2008.: {{citat|Najakutniji su problemi na europskoj periferiji, gdje mnoga manja gospodarstva prolaze kroz krize koje snažno podsjećaju na prošle krize u Južnoj Americi i Aziji: Latvija je nova Argentina.}}<ref>{{Citiranje novina |last=Paul Krugman |date=15. prosinca 2008. |title=European Crass Warfare |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2008/12/15/opinion/15krugman.html |url-status=live |access-date=15. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428155332/https://www.nytimes.com/2008/12/15/opinion/15krugman.html |archive-date=28. travnja 2019.}}</ref> Međutim, do 2010. godine stručnjaci<ref name="economist">"Baltic Thaw, Aegean freeze", The Economist, 27 February 2010, p59</ref><ref name="XE">Patrick Lannin and Aija Braslina [http://www.finanznachrichten.de/nachrichten-2010-03/16380370-update-2-imf-hails-latvia-effort-but-sees-risks-ahead-020.htm "UPDATE 2-IMF hails Latvia effort but sees risks ahead"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111215610/http://www.finanznachrichten.de/nachrichten-2010-03/16380370-update-2-imf-hails-latvia-effort-but-sees-risks-ahead-020.htm|date=11 January 2012}}.</ref> su primijetili znakove stabilizacije latvijskoga gospodarstva. Bonitetna agencija [[Standard & Poor's]] povisila je svoje izglede za dug Latvije s negativnih na stabilne.<ref name="economist" /> Latvijski tekući račun, koji je bio u deficitu od 27% krajem 2006., bio je u suficitu već u veljači 2010.<ref name="economist" /> Kenneth Orchard, viši analitičar [[Moody's Investors Service]]a tvrdi da: {{citat|Jačanje regionalnoga gospodarstva podupire latvijsku proizvodnju i izvoz, dok nagli zaokret u bilanci tekućeg računa sugerira da 'unutarnja devalvacija' zemlje djeluje.}}<ref>{{Citiranje weba |last=Toomas Hõbemägi |title=Baltic Business News, 8 February 2010 |url=http://www.bbn.ee/article/2010/02/08/Moody_s_Latvian_economy_is_stabilizing |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306025950/http://bbn.ee/article/2010/02/08/moody_s_latvian_economy_is_stabilizing |archive-date=6. ožujka 2016. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Bbn.ee}}</ref> [[Međunarodni monetarni fond]] je u srpnju 2012. zaključio mjere praćenja latvijskoga gospodarstva i objavio da se latvijsko gospodarstvo snažno oporavlja od 2010., nakon dubokog pada 2008. – 2009. Realni rast BDP-a od 5,5% u 2011. bio je potaknut rastom izvoza i oporavkom domaće potražnje. Zamah rasta nastavio se u 2012. i 2013. unatoč pogoršanim vanjskim uvjetima, a očekuje se da će gospodarstvo rasti za 4,1 posto u 2014. godini. Stopa nezaposlenosti smanjila se sa svog vrhunca od više od 20 posto u 2010. na oko 9,3 posto u 2014.<ref>{{Citiranje weba |last=Public Information Notice (PIN) No. 12/76 by IMF |title=IMF Executive Board Concludes First Post-Program Monitoring Discussions with the Republic of Latvia, July 16, 2012 |url=http://www.imf.org/external/np/sec/pn/2012/pn1276.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817001526/http://www.imf.org/external/np/sec/pn/2012/pn1276.htm |archive-date=17. kolovoza 2012. |access-date=18. srpnja 2012. |publisher=imf.org}}</ref> === Promet i infrastrukture === [[Datoteka:Ventspils_osta.jpg|mini|[[Slobodna luka Ventspils|Luka Ventspils]], jedna je od najprometnijih luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]].]] Sektor prometa čini oko 14% BDP-a, što je posljedica velikog volumena prometa između Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i drugih azijskih zemalja s jedne i Zapada s druge strane.<ref name="wpt">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0,,contentMDK:20647605~pagePK:34004173~piPK:34003707~theSitePK:571121,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080908042001/http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0%2C%2CcontentMDK%3A20647605~pagePK%3A34004173~piPK%3A34003707~theSitePK%3A571121%2C00.html |archive-date=8. rujna 2008. |access-date=8. rujna 2008.}}</ref> Četiri najveće luke Latvije nalaze se u [[Riga|Rigi]], [[Ventspils]]u, [[Liepāja|Liepāji]] i [[Saulkrasti|Skulteu]]. Tuda prolazi većina tranzitnog prometa, a polovica tereta čini [[Nafta|sirova nafta]] i naftni derivati.<ref name="wpt2">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0,,contentMDK:20647605~pagePK:34004173~piPK:34003707~theSitePK:571121,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080908042001/http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/EXTECAREGTOPTRANSPORT/0%2C%2CcontentMDK%3A20647605~pagePK%3A34004173~piPK%3A34003707~theSitePK%3A571121%2C00.html |archive-date=8. rujna 2008. |access-date=8. rujna 2008.}}</ref> [[Slobodna luka Ventspils]] jedna je od najprometnijih luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]]. Osim cestovnim i željezničkim vezama, Ventspils je povezan s naftnim poljima i transportnim rutama [[Rusija|Ruske Federacije]] preko sustava dvaju cjevovoda iz [[Polock]]a u Bjelorusiji. [[Međunarodna zračna luka Riga]] najprometnija je zračna luka u [[Baltičke države|baltičkim državama]] sa 7,8 milijuna putnika u 2019. godini. Ima izravne letove za više od 80 odredišta u 30 zemalja. Jedina druga zračna luka koja obavlja redovite komercijalne letove je [[Međunarodna zračna luka Liepāja]]. [[AirBaltic]] je latvijski nacionalni zrakoplovni prijevoznik i niskotarifni prijevoznik s čvorištima u sve tri [[baltičke države]], ali glavnom bazom u [[Riga|Rigi]].<ref>{{Citiranje weba|title=Basic company information {{!}} airBaltic|url=https://www.airbaltic.com/en/basic-company-information|access-date=2020-12-02|website=www.airbaltic.com|language=en-US}}</ref> Glavna mreža [[Latvijske željeznice|Latvijskih željeznica]] dugačka je 1860&nbsp;km od čega je 1 826&nbsp;km izgrađeno po ruskom standardu širine kolosijeka od 1520&nbsp;mm (251&nbsp;km je elektrificirano), što ih čini najdužom željezničkom mrežom u [[Baltičke države|baltičkim državama]]. Latvijska željeznička mreža trenutno nije kompatibilna s prugama europskog standarda širine kolosijeka.<ref>{{Citiranje weba |title=Satiksmes ceļu garums gada beigās (kilometros) |url=http://data.csb.gov.lv/pxweb/lv/transp/transp__ikgad__transp/TR0010.px/table/tableViewLayout2/?rxid=cdcb978c-22b0-416a-aacc-aa650d3e2ce0 |access-date=7. ožujka 2018. |publisher=Centrālais Statistikas Birojs |archive-date=22. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022201219/https://stat.gov.lv/lv/meklet?Search=%22%22&DataSource=%22data%22&Type=%5B%22table%22%2C%22other_format%22%5D |url-status=dead }}</ref> Suvremena željeznička pruga [[Rail Baltica]], koja povezuje Helsinki-Tallinn-Rigu-Kaunas-Varšavu je u izgradnji i trebala bi biti dovršena 2026.<ref>{{Citiranje weba |title=About Rail Baltica |url=http://www.railbaltica.org/about-rail-baltica/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180312171052/http://www.railbaltica.org/about-rail-baltica/ |archive-date=12. ožujka 2018. |access-date=7. ožujka 2018. |publisher=Rail Baltica}}</ref> Državna cestovna mreža u Latviji ima ukupno 1675&nbsp;km magistralnih cesta, 5473&nbsp;km regionalnih cesta i 13 064&nbsp;km lokalnih cesta. Općinskih cesta u Latviji ima ukupno 30 439&nbsp;km, a ulica 8039&nbsp;km.<ref>{{Citiranje weba |title=Ceļu klasifikācija |url=https://lvceli.lv/informacija-un-dati/#celu-klasifikacija |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826150423/https://lvceli.lv/informacija-un-dati/#celu-klasifikacija |archive-date=26. kolovoza 2018. |access-date=7. ožujka 2018. |publisher=Latvijas Valsts ceļi}}</ref> Najpoznatije ceste su A1 ([[europski pravac E67]]), koji povezuje [[Varšava|Varšavu]] i [[Tallinn]] i [[europski pravac E22]], koji povezuje [[Ventspils]] i Terehovu. U 2017. u Latviji je bilo ukupno 803 546 registriranih vozila.<ref>{{Citiranje weba |title=Reģistrēto automobiļu skaits ceturkšņa beigās |url=https://data.stat.gov.lv/pxweb/lv/OSP_OD/OSP_OD__transp__auto_celi/TR010c.px/ |access-date=7. ožujka 2021. |publisher=Centrālais Statistikas Birojs |archive-date=9. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220409053119/https://data.stat.gov.lv/pxweb/lv/OSP_OD/OSP_OD__transp__auto_celi/TR010c.px/ |url-status=dead}}</ref> Latvija ima tri velike hidroelektrane [[Pļaviņu HES|Pļaviņas HES]] (825 MW), [[Rīgas HES]] (402 MW) i [[Ķeguma HES-2]] (192 MW). Posljednjih godina u Latviji je izgrađeno nekoliko desetaka [[vjetroelektrana]], kao i elektrana na [[bioplin]] ili [[Biomasa|biomasu]] različitih kapaciteta. Latvija upravlja [[Inčukalnsko podzemno skladište plina|podzemnim skladištem plina Inčukalns]], jednim od najvećih [[Skladište prirodnog plina|podzemnih skladišta plina]] u Europi i jedinim u baltičkim državama. Jedinstveni geološki uvjeti u Inčukalnsu i drugim lokacijama u Latviji posebno su pogodni za podzemno skladištenje plina.<ref>{{Citiranje weba |date=24. siječnja 2007. |title=The Outlook of Latvian Potential Underground Gas Storages and Prospects of Utilization of this Potential for Securing of Reliable Gas Supply to Europe |url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/se/pdfs/wpgas/session/17_countr/latvia.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921055747/http://www.unece.org/fileadmin/DAM/ie/se/pdfs/wpgas/session/17_countr/latvia.pdf |archive-date=21. rujna 2013. |access-date=5. lipnja 2013. |publisher=UNECE}}</ref> == Demografija == {{Široka slika|Riga Skyline Panorama, Latvia - Diliff.jpg|1000px|[[Riga]], najveći i glavni grad Latvije.}} [[Datoteka:Population-of-Latvia.svg|mini|Stanovništvo Latvije (u milijunima) od 1920. do 2014.]] Stopa [[Stopa plodnosti|ukupnog fertiliteta]] (TFR) u 2018. godini procijenjena je na 1,61 rođeno dijete po ženi, što je manje od stope zamjene koja iznosi 2,1. U 2012. godini 45,0% poroda činile su neudane žene.<ref>{{Citiranje weba |date=17. listopada 2013. |title=Live births outside marriage |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006114113/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018 |archive-date=6. listopada 2014. |access-date=3. siječnja 2014. |publisher=Eurostat – Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table}}</ref> Očekivano trajanje života u 2013. godini procijenjeno je na 73,19 godina (68,13 godina za muškarce, 78,53 godine za žene).<ref name="cia2">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/ |access-date=15. prosinca 2008. |publisher=[[Central Intelligence Agency |CIA]] |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109203805/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia |url-status=dead }}</ref> Procjenjuje se da od 2015. Latvija ima najniži omjer muškaraca i žena na svijetu, oko 0,85 muškaraca na jednu ženu.<ref>{{Citiranje weba |title=Country Comparison to the World |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2018.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016065003/https://www.cia.gov/library//publications/the-world-factbook/fields/2018.html |archive-date=16. listopada 2013. |access-date=1. kolovoza 2016. |website=Central Intelligence Agency |publisher=Central Intelligence Agency}}</ref> Godine 2017. na teritoriju Latvije živjelo je 1 054 433 žena i 895 683 muškaraca. Svake godine rađa se više dječaka nego djevojčica. Do 39. godine više je muškaraca nego žena. Od 70. godine života žena je 2,3 puta više nego muškaraca. === Etničke skupine === {{bar box|float=right|title=Stanovnici Litve po nacionalnosti (2021.)|bars={{bar percent|Latvijci|DarkSlateGray|62.7}} {{bar percent|Rusi|DarkSlateGray|24.4}} {{bar percent|Bjelorusi|DarkSlateGray|3.1}} {{bar percent|Ukrajinci|DarkSlateGray|2.2}} {{bar percent|Poljaci|DarkSlateGray|2.0}} {{bar percent|Litavci|DarkSlateGray|1.1}} {{bar percent|Ostali|DarkSlateGray|4.1}}}}Od ožujka 2011. [[Latvijci]] čine oko 62,1% stanovništva, dok su 26,9% [[Rusi]], [[Bjelorusi]] 3,3%, [[Ukrajinci]] 2,2%, [[Poljaci]] 2,2%, [[Litavci]] 1,2%, [[Židovi]] 0,3%, [[Romi]] 0,3%, [[Nijemci]] 0,1%, [[Estonci]] 0,1% i ostali 1,3%. 250 ljudi izjasnilo se kao [[Livonci]] ([[Baltofinski narodi|baltički finski]] narod porijeklom iz Latvije). U Latviji je živjelo 290 660 "nedržavljana" ili 14,1% stanovnika Latvije, uglavnom ruskih doseljenika koji su stigli nakon okupacije 1940., te njihovih potomaka.<ref>[http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/population-census-2011-key-indicators-33613.html Population Census 2011&nbsp;– Key Indicators] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120610225219/http://www.csb.gov.lv/en/statistikas-temas/population-census-2011-key-indicators-33613.html|date=10 June 2012}}.</ref> U nekim gradovima, npr. [[Daugavpils]]u i [[Rēzekne]]ma, etnički Latvijci čine manjinu ukupnoga stanovništva. Unatoč stalnom porastu udjela etničkih Latvijaca više od desetljeća, etnički Latvijci još uvijek čine nešto manje od polovice stanovništva glavnog grada Latvije [[Riga|Rige]].<ref>{{Citiranje weba |last=Pike |first=John |title=Latvia – Population |url=http://www.globalsecurity.org/military/world/europe/lv-people.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170920142041/https://www.globalsecurity.org/military/world/europe/lv-people.htm |archive-date=20. rujna 2017. |access-date=6. lipnja 2017. |website=www.globalsecurity.org}}</ref> Udio etničkih Latvijaca pao je sa 77% (1 467 035) 1935. na 52% (1 387 757) 1989.<ref>{{Citiranje weba |title=About Latvia |url=http://www.lka.edu.lv/modules.php?op=modload&name=News&file=index&topic=68 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070629231221/http://www.lka.edu.lv/modules.php?op=modload&name=News&file=index&topic=68 |archive-date=29. lipnja 2007. |access-date=28. srpnja 2007. |publisher=Latvian Academy of Culture}}</ref> U kontekstu sveukupnoga pada stanovništva, Latvijaca je 2011. bilo manje nego 1989., ali se njihov postotni udio u stanovništvu povećao na 1&nbsp;285&nbsp;136 (62,1% stanovništva).<ref>{{Citiranje weba |title=TSG11-06. RESIDENT POPULATION ON MARCH 1, 2011 BY ETHNICITY, SEX AND AGE GROUP |url=http://data.csb.gov.lv/pxweb/en/tautassk_11/tautassk_11__tsk2011/TSG11-06.px/table/tableViewLayout2/?rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99 |access-date=27. veljače 2017. |publisher=Central Statistical Bureau of Latvia |archive-date=22. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022201217/https://stat.gov.lv/lv/meklet?Search=%22%22&DataSource=%22data%22&Type=%5B%22table%22%2C%22other_format%22%5D |url-status=dead }}</ref> === Jezik === Jedini službeni jezik Latvije je [[Letonski jezik|latvijski]] ili letonski, koji pripada [[Baltički jezici|podskupini baltičkih jezika baltoslavenske]] [[Baltoslavenski jezici|grane]] [[Indoeuropski jezici|indoeuropske jezične obitelji]]. Još jedan značajan jezik Latvije je gotovo izumrli [[livanjski jezik|livonski jezik]] [[Baltofinski jezici|finske]] grane [[Uralski jezici|uralske jezične obitelji]], koji uživa zakonsku zaštitu. L[[latgalski jezik|atgalski]] je jezik narječje latvijskoga i također je zaštićen latvijskim zakonom, ali kao povijesna varijacija latvijskog jezika. [[Ruski jezik|Ruski]], koji je bio široko rasprostranjen tijekom [[Sovjetska okupacija baltičkih država|sovjetskoga razdoblja]], još uvijek je uvelike najrašireniji manjinski jezik (2011., 34% ga je govorilo kod kuće, uključujući i ljude koji nisu etnički Rusi).<ref>{{Citiranje weba |title=THNICITIES OF RESIDENT POPULATION IN STATISTICAL REGIONS, CITIES UNDER STATE JURISDICTION AND COUNTIES BY LANGUAGE MOSTLY SPOKEN AT HOME; ON 1 MARCH 2011 |url=http://data.csb.gov.lv/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=tautassk_11%5c2011.gada+tautas+skait%c4%ab%c5%a1anas+gal%c4%abgie+rezult%c4%81ti%5cTSG11-071.px&px_language=en&px_type=PX&px_db=tautassk_11&rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99 |url-status=dead |archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160517201119/http://data.csb.gov.lv/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=tautassk_11%5c2011.gada+tautas+skait%c4%ab%c5%a1anas+gal%c4%abgie+rezult%c4%81ti%5cTSG11-071.px&px_language=en&px_type=PX&px_db=tautassk_11&rxid=c8c8a0dd-6a8e-4e89-add7-718c9998db99 |archive-date=17. svibnja 2016. |access-date=1. siječnja 2014. |publisher=Central Statistical Bureau of Latvia}}</ref> Dok se sada zahtijeva da svi učenici uče latvijski, škole također uključuju engleski, njemački, francuski i ruski u svoje nastavne programe. Engleski je također široko prihvaćen u Latviji u poslovanju i turizmu. Do 2014. bilo je 109 škola za manjine koje koriste ruski kao nastavni jezik (27% svih učenika) za 40% predmeta (preostalih 60% predmeta predaje se na latvijskome). Dana 18. veljače 2012., Latvija je održala ustavni referendum o tome treba li usvojiti ruski kao drugi službeni jezik.<ref>{{Citiranje weba |year=2012 |title=Referendum on the Draft Law 'Amendments to the Constitution of the Republic of Latvia' |url=http://web.cvk.lv/pub/public/28361.html/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120502013728/http://web.cvk.lv/pub/public/28361.html |archive-date=2. svibnja 2012. |access-date=2. svibnja 2012. |publisher=Central Election Commission of Latvia}}</ref> Prema podacima Središnjega izbornog povjerenstva, protiv je glasalo 74,8 posto, za 24,9 posto, a odaziv birača bio je 71,1 posto.<ref>{{Citiranje weba |year=2012 |title=Results of the referendum on the Draft Law 'Amendments to the Constitution of the Republic of Latvia' |url=http://www.tn2012.cvk.lv/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120415075014/http://www.tn2012.cvk.lv/ |archive-date=15. travnja 2012. |access-date=2. svibnja 2012. |publisher=Central Election Commission of Latvia |language=lv}}</ref> Od 2019. postupno je ukinuta nastava na ruskome jeziku na privatnim koledžima i sveučilištima u Latviji, kao i opća nastava u latvijskim javnim [[Srednja škola|srednjim školama]],<ref>{{Citiranje novina |date=8. rujna 2018. |title=Latvia pushes majority language in schools, leaving parents miffed |agency=Deutsche Welle |url=https://www.dw.com/en/latvia-pushes-majority-language-in-schools-leaving-parents-miffed/a-45385830 |url-status=live |access-date=23. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190123223709/https://www.dw.com/en/latvia-pushes-majority-language-in-schools-leaving-parents-miffed/a-45385830 |archive-date=23. siječnja 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=3. travnja 2018. |title=Moscow threatens sanctions against Latvia over removal of Russian from secondary schools |work=The Daily Telegraph |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2018/04/03/moscow-threatens-sanctions-against-latvia-removal-russian-secondary/ |url-status=live |access-date=23. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181227040806/https://www.telegraph.co.uk/news/2018/04/03/moscow-threatens-sanctions-against-latvia-removal-russian-secondary/ |archive-date=27. prosinca 2018.}}</ref> osim predmeta koji se odnose na kulturu i povijest ruske manjine, kao što su nastava ruskoga jezika i književnosti.<ref>{{Citiranje weba |date=23. siječnja 2018. |title=Government okays transition to Latvian as sole language at schools in 2019 |url=https://eng.lsm.lv/article/society/education/government-okays-transition-to-latvian-as-sole-language-at-schools-in-2019.a265290/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180816125825/https://eng.lsm.lv/article/society/education/government-okays-transition-to-latvian-as-sole-language-at-schools-in-2019.a265290/ |archive-date=16. kolovoza 2018. |access-date=23. siječnja 2019. |publisher=Public Broadcasting of Latvia}}</ref> === Religija === {{Bar box|title=Religija u Latviji (2011.)<ref name="Tieslietu Ministrija" />|float=right|bars={{Bar percent|[[Luterani|Luteranstvo]]|DodgerBlue|34.2}} {{Bar percent|[[Katoličanstvo]]|DarkOrchid|24.1}} {{Bar percent|[[Pravoslavlje]]|Crimson|17.8}} {{Bar percent|[[Poganstvo|Poganska vjerovanja]]|DeepPink|1.6}} {{Bar percent|Ostale kršćanske denominacije|RoyalBlue|1.2}} {{Bar percent|[[Ateizam]] ili [[agnosticizam]]|SlateGray|21.1}}}}Najraširenija religija u Latviji je [[kršćanstvo]] (79%).<ref name="cia3">{{Citiranje weba |title=Latvia |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia/ |access-date=15. prosinca 2008. |publisher=[[Central Intelligence Agency |CIA]] |archive-date=9. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109203805/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/latvia |url-status=dead }}</ref><ref name="Tieslietu Ministrija">{{Citiranje weba |title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā |url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |archive-date=26. studenoga 2012. |access-date=25. srpnja 2012. |language=lv}}</ref> U 2011. najbrojnije kršćanske denominacije bile su:: * [[Evangelička luteranska crkva Latvije]]&nbsp;– 708 773 sljedbenika<ref name="Tieslietu Ministrija2">{{Citiranje weba |title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā |url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |archive-date=26. studenoga 2012. |access-date=25. srpnja 2012. |language=lv}}</ref> * [[Katolička Crkva|Rimokatolička crkva]]&nbsp;– oko 500 000 sljedbenika<ref name="Tieslietu Ministrija2" /> * [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruska pravoslavna crkva]]&nbsp;– oko 370 000 sljedbenika<ref name="Tieslietu Ministrija2" /> [[Datoteka:Riga_Dom_02.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c4/Riga_Dom_02.JPG/220px-Riga_Dom_02.JPG|lijevo|mini|[[Katedrala u Rigi]]]] U anketi [[Eurobarometar|Eurobarometra]] iz 2010., 38% građana Latvije odgovorilo je da "vjeruje da postoji Bog", dok je 48% odgovorilo da "vjeruje da postoji neka vrsta duha ili životne sile", a 11% je izjavilo da "ne vjeruje u postojanje bilo kakve vrste duha, Boga ili životne sile". Luteranstvo je bilo najraširenija religija prije [[Sovjetska okupacija baltičkih država|sovjetske okupacije]], s oko ~60% sljedbenika zbog jakih povijesnih veza s [[Nordijska regija|nordijskim zemljama]], te utjecaja [[Hanza|Hanse]] posebno i Njemačke općenito. Od tada je luteranstvo u sve tri [[baltičke države]] gubilo broj sljedbenika u nešto većoj mjeri nego rimokatoličanstvo. Evangeličko-luteranska crkva, s procijenjenih 600 000 članova 1956., bila je najviše pogođena. Interni dokument od 18. ožujka 1987., pred kraj komunističke vladavine, govori o aktivnom članstvu koje se u Latviji smanjilo na samo 25 000, ali je vjera od 1990-ih doživjela preporod.<ref>{{Citiranje weba |date=18. ožujka 1987. |title=Latvia&nbsp;– SOCIETY |url=http://www.mongabay.com/reference/country_studies/latvia/SOCIETY.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20100919154752/http://www.mongabay.com/reference/country_studies/latvia/SOCIETY.html |archive-date=19. rujna 2010. |access-date=12. kolovoza 2010. |publisher=Mongabay.com}}</ref> [[Pravoslavlje|Pravoslavni kršćani]] u zemlji pripadaju [[Latvijska pravoslavna crkva|Latvijskoj pravoslavnoj crkvi]], poluautonomnom tijelu unutar [[Ruska pravoslavna Crkva|Ruske pravoslavne crkve]]. Godine 2011. u Latviji je bilo 416 religioznih [[Židovi|Židova]] i 319 [[musliman]]a.<ref name="Tieslietu Ministrija3">{{Citiranje weba |title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā |url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121126013327/http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx |archive-date=26. studenoga 2012. |access-date=25. srpnja 2012. |language=lv}}</ref> Od 2004. bilo je više od 600 latvijskih [[Neopoganstvo|neopogana]], ''[[Dievturība|Dievtura]]'' ("bogočuvara"), čija se religija temelji na [[Latvijska mitologija|latvijskoj mitologiji]].<ref>{{Citiranje weba |date=1. siječnja 2004. |title=Statistics of approved parishes in Latvia |url=http://www.bibelesbiedriba.lv/religiju-enciklopedija/statistika.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070205160945/http://www.bibelesbiedriba.lv/religiju-enciklopedija/statistika.html |archive-date=5. veljače 2007. |access-date=7. ožujka 2007. |website=Reliģiju Enciklopēdija |publisher=The Latvian Bible Society |language=lv}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Žemaitis |first=Augustinas |title=Dievturība (neo-paganism) |url=https://www.onlatvia.com/dievturiba-latvian-neo-paganism-187 |access-date=21. ožujka 2022. |website=OnLatvia.com}}</ref> Oko 21% ukupnoga stanovništva nije povezano s ikakvom religijom.<ref name="Tieslietu Ministrija3" /> === Obrazovanje i znanost === [[Datoteka:Latvijas_Universitāte_-_ogre11_-_Panoramio.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fe/Latvijas_Universit%C4%81te_-_ogre11_-_Panoramio.jpg/280px-Latvijas_Universit%C4%81te_-_ogre11_-_Panoramio.jpg|mini|[[Latvijsko sveučilište]]]] [[Latvijsko sveučilište]] u Rigi i [[Tehničko sveučilište u Rigi]] dva su velika sveučilišta u zemlji, oba osnovana na temeljima Politehničkog instituta u Rigi, koji je evakuiran u [[Moskva|Moskvu]] 1914. kada je počeo [[Prvi svjetski rat]].<ref>{{Citiranje weba |title=Riga Polytechnical Institute Home Page |url=http://www.rtu.lv |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20101020174805/http://www.rtu.lv/ |archive-date=20. listopada 2010. |access-date=16. listopada 2010. |publisher=Rtu.lv}}</ref> Ostala važna sveučilišta, koja su osnovana na temelju Latvijskoga državnog sveučilišta, jesu [[Latvijsko sveučilište znanosti o životu i tehnologije|Latvijsko sveučilište prirodnih znanosti i tehnologije]] (osnovano 1939. iz bivšeg Poljoprivrednog fakulteta) i [[Sveučilište Stradiņš u Rigi|Sveučilište Riga Stradiņš]] (osnovano 1950. iz bivšeg Medicinskog fakulteta). Oba danas pokrivaju niz različitih područja. [[Sveučilište u Daugavpilsu]] još je jedno značajno središte obrazovanja. Latvija je između 2006. i 2010. zatvorila 131 školu, što je pad od 12,9%, a u istom razdoblju upis u obrazovne ustanove pao je za više od 54 000 ljudi, što je pad od 10,3%.<ref>{{Citiranje weba |date=17. svibnja 2010. |title=Latvijas Statistika |url=http://www.csb.gov.lv/csp/content/?lng=lv&cat=2300 |access-date=6. lipnja 2010. |publisher=Csb.gov.lv}}</ref> Latvijska politika u znanosti i tehnologiji postavila je dugoročni cilj prijelaza iz gospodarstva koje troši radnu snagu na gospodarstvo temeljeno na znanju.<ref>{{Citiranje weba |title=Science |url=https://www.izm.gov.lv/en/science |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190129004953/http://www.izm.gov.lv/en/science |archive-date=29. siječnja 2019. |access-date=3. listopada 2019. |website=Izglītības un zinātnes ministrija}}</ref> Do 2020. vlada namjerava potrošiti 1,5% BDP-a na [[Istraživanje|istraživanje i razvoj]], a polovica ulaganja dolazi iz privatnog sektora. Latvija planira razvoj svojeg znanstvenog potencijala utemeljiti na postojećoj znanstvenoj tradiciji, posebno u [[Organska kemija|organskoj kemiji]], medicinskoj kemiji, [[Gensko inženjerstvo|genetičkom inženjerstvu]], [[Fizika|fizici]], znanosti o materijalima i [[Informatička tehnologija|informatičkim tehnologijama]].<ref>{{Citiranje weba |title=Latvijas Zinātņu Akadēmija |url=http://www.lza.lv/index.php?mylang=english |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190813021724/http://www.lza.lv/index.php?mylang=english |archive-date=13. kolovoza 2019. |access-date=3. listopada 2019. |website=www.lza.lv}}</ref> Najveći broj patenata u zemlji i inozemstvu je iz medicinske kemije.<ref>{{Citiranje weba |title=latvian |url=http://inventions.lza.lv/izgu_en.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171014092151/http://inventions.lza.lv/izgu_en.php |archive-date=14. listopada 2017. |access-date=29. travnja 2016. |website=inventions.lza.lv}}</ref> Latvija je bila rangirana na 38. mjestu u [[Indeks globalne inovacije|Globalnom indeksu inovacija]] 2021., što je pad s 34. mjesta 2019.<ref>{{Citiranje weba |title=Global Innovation Index 2021 |url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/ |access-date=2022-03-05 |website=World Intellectual Property Organization |publisher=United Nations |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Global Innovation Index 2019 |url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html |access-date=2021-09-02 |website=www.wipo.int |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=RTD - Item |url=https://ec.europa.eu/newsroom/rtd/items/691898 |access-date=2021-09-02 |website=ec.europa.eu}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2013-10-28 |title=Global Innovation Index |url=https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930 |access-date=2021-09-02 |website=INSEAD Knowledge |language=en |archive-date=2. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210902101622/https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930 |url-status=dead}}</ref> === Zdravstvo === Latvijski zdravstveni sustav [[Univerzalna zdravstvena zaštita|univerzalni je program zdravstvene zaštite]] koji se većim dijelom financira državnim porezima.<ref>{{Citiranje novina |date=18. studenoga 2005. |title=Latvia's Healthcare System is Funded by General Taxation and All Latvians and Foreign Residents Are Guaranteed Medical Care &#124; Find Articles at BNET |publisher=Findarticles.com |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2005_Nov_18/ai_n15860135/ |url-status=dead |access-date=5. veljače 2010. |archive-url=https://archive.today/20120711124324/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2005_Nov_18/ai_n15860135/ |archive-date=11. srpnja 2012.}}</ref> Među najniže je rangiranim zdravstvenim sustavima u Europi, zbog predugog čekanja na liječenje, nedovoljnog pristupa najnovijim lijekovima i drugih čimbenika.<ref>{{Citiranje weba |date=14. studenoga 2008. |title=Latvia has worst health care system in Europe |url=http://www.baltic-course.com/eng/analytics/?doc=7137 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511212308/http://www.baltic-course.com/eng/analytics/?doc=7137 |archive-date=11. svibnja 2011. |access-date=5. veljače 2010. |publisher=The Baltic Course}}</ref> U Latviji je 2009. bilo 59 bolnica, što je pad u odnosu na 94 u 2007. i 121 u 2006.<ref name="nytimes.com">{{Citiranje novina |last=David Jolly |date=18. lipnja 2009. |title=Latvian Health Official Resigns Over Cuts |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2009/06/18/business/global/18lat.html?ref=business |url-status=live |access-date=4. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511212454/http://www.nytimes.com/2009/06/18/business/global/18lat.html?ref=business |archive-date=11. svibnja 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=22. siječnja 2010. |title=The basic indicators of health care, at the end of the year |url=http://www.csb.gov.lv/csp/content/?cat=2310 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071216125055/http://www.csb.gov.lv/csp/content/?cat=2310 |archive-date=16. prosinca 2007. |access-date=5. veljače 2010. |publisher=Csb.gov.lv}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=The Baltic States and their health systems&nbsp;– From Soviet to EU |url=https://healthcare-in-europe.com/en/news/the-baltic-states-their-health-systems-from-soviet-to-eu.html |access-date=5. veljače 2010. |publisher=Healthcare-in-Europea}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0b/Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg/220px-Historic_Centre_of_Riga-112610.jpg|mini|[[Stara Riga|Povijesno središte Rige]] [[UNESCO]] je 1997. godine proglasio [[Svjetska baština|zaštićenim mjestom svjetske baštine]].]] Tradicijski latvijski [[folklor]], posebno ples [[Narodna glazba|narodnih pjesama]], star je više od tisuću godina. Identificirano je više od 1,2 milijuna tekstova i 30 000 [[melodija]] narodnih pjesama.<ref>{{Citiranje weba|date=1. svibnja 2006.|title=Welcome to Latvia&nbsp;– Folk Songs {{eng oznaka}}|url=http://www.li.lv/index.php?option=com_content&task=view&id=40&Itemid=124|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110515145643/http://www.li.lv/index.php?option=com_content&task=view&id=40&Itemid=124|archive-date=15. svibnja 2011.|access-date=16. listopada 2010.|publisher=Li.lv}}</ref> Između [[13. stoljeće|13.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]], [[baltički Nijemci]], od kojih su mnogi izvorno bili nenjemačkoga podrijetla, ali su bili asimilirani u [[Njemački jezik|njemačku kulturu]], ustrojili su višu društveni stalež. Razvili su posebnu kulturnu baštinu koju obilježavaju latvijski i njemački utjecaji. Neki su običaji u njemačkim baltičkim obiteljima preživjeli do današnjih dana, unatoč jakim [[Iseljeništvo|iseljeništvu]] u [[Njemačka|Njemačku]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada|Kanadu]] i druge države početkom 20. stoljeća. Međutim, većina autohtonih Latvijaca nije sudjelovala u ovom kulturnom životu. Tako je očuvano uglavnom seljačko mjesno [[Poganstvo|pogansko]] naslijeđe, djelomično stopljeno s kršćanskom tradicijom. Primjerice, jedno od najpopularnijih slavlja je ''[[Jāņi]]'', pogansko slavlje [[Ljetni solsticij|ljetnoga solsticija]], kojega Latvijci slave na blagdan [[Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]]. U 19. stoljeću pojavili su se latvijski nacionalistički pokreti. Promicali su latvijsku kulturu i poticali Latvijce na sudjelovanje u kulturnim djelatnostima. Cijelo 19. i početak 20. stoljeća Latvijci često smatraju klasičnim razdobljem latvijske kulture. [[Plakat]]i pokazuju utjecaj drugih europskih kultura, primjerice djela [[umjetnik]]a kao što su baltičko-njemački umjetnik [[Bernhard Borchert]] i francuski [[Raoul Dufy]]. S početkom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], mnogi latvijski umjetnici i drugi članovi kulturne elite pobjegli su iz zemlje, ali su ipak nastavili stvarati svoja djela, uglavnom za latvijsku iseljeničku publiku.<ref>{{Citiranje weba |title=Historical Background |url=http://latvianart.org/historical.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091029113142/http://latvianart.org/historical.html |archive-date=29. listopada 2009. |website=Međunarodno društvo za latvijsku umjetnost}}</ref> [[Datoteka:Festival_da_Canción_Letoa.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d5/Festival_da_Canci%C3%B3n_Letoa.jpg/220px-Festival_da_Canci%C3%B3n_Letoa.jpg|desno|mini|Sudionici [[Latvijski festival pjesme i plesa|Latvijskoga festivala pjesme i plesa]] 2018.]] [[Latvijski festival pjesme i plesa]] važan je događaj u [[Latvijci|latvijskoj]] kulturi i društvenom životu. Održava se od 1873. godine, inače svakih pet godina. Na manifestaciji sudjeluje ukupno oko 30 000 izvođača.<ref>[http://www.dziesmusvetki2003.lv/?sadala=15 23rd All Latvian Song Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922190552/http://www.dziesmusvetki2003.lv/?sadala=15}}.</ref> Pjevaju se narodne pjesme i klasične zborske pjesme, s naglaskom na [[a cappella|''a cappella'']] pjevanje, no odnedavno se na repertoar uvrštavaju i moderne popularne pjesme.<ref>{{Citiranje weba |title=Music |url=https://latviansongfest.com/music/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406114236/https://latviansongfest.com/music/ |archive-date=6. travnja 2020. |access-date=8. travnja 2020. |website=Latvian Song & Dance Festival}}</ref> Nakon ulaska u [[Sovjetski Savez]], latvijski umjetnici i pisci bili su prisiljeni slijediti stil umjetnosti [[Socrealizam|socrealizma]]. Tijekom sovjetske ere glazba je postajala sve popularnija, a najpopularnije su bile pjesme iz [[1980-ih|osamdesetih god. XX. st.]] U to su vrijeme pjesme često ismijavale karakteristike sovjetskoga života i postojala je određena zabrinutost za očuvanje latvijskoga identiteta. To je izazvalo narodne prosvjede protiv [[SSSR]]-a i dovelo do sve veće popularnosti poezije. Od neovisnosti, [[kazalište]], [[scenografija]], [[Pjevački zbor|zborska]] glazba i klasična glazba postali su najznačajnije grane latvijske kulture.<ref>Smith Graham, ur.</ref> Tijekom srpnja 2014. [[Riga]] je bila domaćin osmih [[Svjetske zborske igre|Svjetskih zborskih igara]] i ugostila je preko 27 000 pripadnika [[Pjevački zbor|pjevačkih zborova]] koji su predstavljali više od 450 [[zbor]]ova i više od 70 država. Festival je najveći takve vrste u svijetu i održava se svake dvije godine u drugom gradu domaćinu.<ref>{{Citiranje weba|title=World Choir Games Riga 2014 {{eng oznaka}}|url=http://www.interkultur.com/competitions-festivals/world-choir-games/riga-2014/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140205110141/http://www.interkultur.com/competitions-festivals/world-choir-games/riga-2014/|archive-date=5. veljače 2014.}}</ref> Počevši od 2019. Latvija je domaćin prvoga Riga Jurmala Music Festivala, novoga festivala na kojem svjetski poznati [[Orkestar|orkestri]] i [[dirigent]]i nastupaju tijekom četiri vikenda tijekom ljeta. Festival se održava u [[Latvijska nacionalna opera|Latvijskoj nacionalnoj operi]], Velikom cehu te Velikoj i Maloj dvorani koncertne dvorane Dzintari.<ref>{{Citiranje weba|title=About Festival {{eng oznaka}}|url=https://riga-jurmala.com/about-festival/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190727050819/https://riga-jurmala.com/about-festival/|archive-date=27. srpnja 2019.|access-date=8. travnja 2020.}}</ref> === Kuhinja === Latvijsku kuhinju obično čine poljoprivredni proizvodi s [[meso]]m koje se nalazi u većini glavnih obroka. [[Riba]] se obično konzumira u obalnim područjima na Baltičkome moru. Na latvijsku kuhinju utjecale su susjedne zemlje. Uobičajeni sastojci u latvijskim receptima jesu [[krumpir]], [[pšenica]], [[ječam]], [[kupus]], [[luk]], [[jaja]] i [[svinjetina]]. Latvijska hrana općenito je prilično masna i koristi malo [[začin]]a.<ref>{{Citiranje knjige|last=Maija.|first=Auliciema, Marianna|title=The cuisine of Latvia {{eng oznaka}}|last2=Raimonds.|first2=Cerūzis|date=2004.|publisher=Latvian Institute|isbn=998473627X|oclc=660594947}}</ref> [[Grašak]], [[juha]] od [[povrće|povrća]] ([[Letonski jezik|let]].: ''skābeņu zupa'')<ref>{{Citiranje knjige|last=Ošiņa|first=Sandra|url=https://www.celotajs.lv/cont/publ/LatviesuEdieni2014/pdf/LatviesuEdieni2014_en.pdf|title=Traditional and modern Latvian foods and beverages {{eng oznaka}}|last2=Ošiņš|first2=Valdis|publisher=The Association of Latvian Rural Tourism|year=2014.}}</ref> i raženi kruh smatra se tradicijskim nacionalnim namirnicama.<ref>{{Citiranje weba|last=Gross|first=Daina|date=10. lipnja 2016.|title=Rye Bread {{eng oznaka}}|url=https://kulturaskanons.lv/en/archive/rudzu-maize/|access-date=20. kolovoza 2019.|publisher=Latvian Culture Canon}}</ref> == Šport == [[Datoteka:Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/55/Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG/220px-Arena_Riga_CAN-CZE-2006-05-14.JPG|mini|[[Arena Riga]] tijekom [[IIHF]] Svjetskog prvenstva 2006.]] [[Hokej na ledu]] obično se smatra najpopularnijim športom u Latviji. U Latviji su rođene mnoge poznate hokejaške zvijezde kao što su [[Helmuts Balderis]], [[Artūrs Irbe]], [[Kārlis Skrastiņš]] i [[Sandis Ozoliņš]], a u novije vrijeme i [[Zemgus Girgensons]], kojega je latvijski narod snažno podržavao u međunarodnim igrama i igrama u [[NHL]]-u.<ref>{{Citiranje weba |title=Sabres' Girgensons expands lead as top vote-getter in 2015 NHL All-Star Fan Vote presented by SiriusXM |url=http://www.nhl.com/ice/news.htm?id=743166 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20141211004651/http://www.nhl.com/ice/news.htm?id=743166 |archive-date=11. prosinca 2014. |access-date=12. prosinca 2014. |website=nhl.com}}</ref> [[Dinamo Riga]] najjači je hokejaški klub u državi koji igra u [[Kontinentalna liga u hokeju na ledu|Kontinentalnoj hokejaškoj ligi]]. Nacionalni turnir je [[Latvijska hokejaška viša liga]], koja se održava od 1931. U Rigi je održano [[IIHF Superkup|IIHF–ovo Svjetsko prvenstvo 2006]]. [[Datoteka:Kristaps_Porzingis.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/94/Kristaps_Porzingis.jpg/150px-Kristaps_Porzingis.jpg|lijevo|mini|242x242px|[[Kristaps Porziņģis]]]] Drugi najpopularniji sport je [[košarka]]. Latvija ima dugu košarkašku tradiciju, a [[latvijska košarkaška reprezentacija|latvijska je košarkaška reprezentacija]] osvojila prvi [[Europsko prvenstvo u košarci|EuroBasket]] [[Europsko prvenstvo u košarci – Švicarska 1935.|1935.]] i srebrno odličje [[Europsko prvenstvo u košarci – Litva 1939.|1939.]], nakon što je u završnici izgubila od [[Litavska košarkaška reprezentacija|Litve]] za jedan bod. Latvija je imala brojne europske košarkaške zvijezde kao što [[Jānis Krūmiņš|su Jānis Krūmiņš]], [[Maigonis Valdmanis]], [[Valdis Muižnieks]], [[Valdis Valters]], [[Igors Miglinieks]], te prvi latvijski [[National Basketball Association|NBA]] igrač [[Gundars Vētra]]. [[Andris Biedriņš]] jedan je od najpoznatijih latvijskih košarkaša, koji je igrao u [[National Basketball Association|NBA ligi]] za [[Golden State Warriors]]e i [[Utah Jazz]]. Trenutačni [[National Basketball Association|NBA]] igrači su [[Kristaps Porziņģis]], koji igra za [[Dallas Mavericks]]e, [[Dāvis Bertāns]], koji igra za [[Washington Wizards]]e, i [[Rodions Kurucs]], koji je posljednji igrao za [[Milwaukee Bucks]]e. Bivši latvijski košarkaški klub [[Rīgas ASK]] osvojio je turnir [[Euroleague Košarka|Eurolige]] tri puta zaredom prije nego što je ugašen. Trenutno je [[BK VEF Riga|VEF Rīga]], koji se natječe u [[ULEB Eurokup|EuroCupu]], najjači profesionalni košarkaški klub u Latviji. [[BK Ventspils]], koji sudjeluje u [[EuroChallenge]]u, drugi je najjači košarkaški klub u Latviji, a prethodno je osvojio [[Latvijska košarkaška liga|LBL]] osam puta i [[Baltička košarkaška liga|BBL]] 2013. godine. Latvija je bila jedan od domaćina [[Europsko prvenstvo u košarci 2015.|EuroBasketa 2015]]. Ostali popularni športovi jesu [[nogomet]], [[tenis]], [[odbojka]], [[biciklizam]], [[bob]] i [[skeleton]]. Jedino veliko sudjelovanje [[Latvijska nogometna reprezentacija|latvijske nogometne reprezentacije]] na [[FIFA]]–inom turniru bilo je [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europsko prvenstvo 2004. godine]].<ref name="uefa.com_2015-11-03">{{Citiranje weba |date=6. siječnja 2014. |title=Latvia team profile |url=http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=56558/profile/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160205161652/http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/teama/team=56558/profile/ |archive-date=5. veljače 2016. |access-date=3. studenoga 2015. |publisher=[[UEFA |Uefa.com]]}}</ref> Latvija je uspješno sudjelovala i na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim]] i na [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]]. Najuspješniji olimpijski športaš u povijesti neovisne Latvije je [[Māris Štrombergs]], koji je postao dvostruki olimpijski prvak 2008. i 2012. u [[BMX biciklizam|BMX-u]] za muškarce.<ref>{{Citiranje novina |title=Pajon, Strombergs win Olympic BMX Finals |work=ESPN.com |url=http://www.espn.com/action/bmx/story/_/id/8255371/colombia-mariana-pajon-latvia-maris-strombergs-win-olympic-bmx-gold-london |url-status=live |access-date=17. studenoga 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171118222249/http://www.espn.com/action/bmx/story/_/id/8255371/colombia-mariana-pajon-latvia-maris-strombergs-win-olympic-bmx-gold-london |archive-date=18. studenoga 2017.}}</ref> U [[boks]]u, [[Mairis Briedis]] prvi je i jedini [[Latvijci|Latvijac]] u povijesti koji je osvojio boksački naslov svjetskoga prvaka, nakon što je od 2017. do 2018. držao WBC naslov u kruzer kategoriji, WBO naslov u kruzer kategoriji 2019. i IBF/The Ring magazine naslov u kruzer kategoriji 2020. Godine 2017. latvijska tenisačica [[Jeļena Ostapenko|Jelena Ostapenko]] osvojila je 2017. [[Roland Garros]] u pojedinačnoj konkurenciji, kao prva igračica bez nositelja kojoj je to pošlo za rukom. == Izvori == {{Izvori}} == Bilješke == * {{fusd|b1}} U [[hrvatski jezik|hrvatskim]] izvorima, pored oblika '''Letonija''' i '''Latvija''', nailazimo i na starije oblike [[wikt:Letonska|Letonska]] te [[wikt:Lotiška|Lotiška]]. == Vanjske poveznice == '''Turizam''' * [http://www.lv Dobrodošli u Latviju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308104233/http://www.lv/ |date=8. ožujka 2016. }} * [http://www.latviasonline.com Latvia Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313063216/http://latviasonline.com/ |date=13. ožujka 2016. }} * [http://www.riga.lv Riga Online] * [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=497&id_projekta=0 Putovanje u Latviju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050416050716/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=497&id_projekta=0 |date=16. travnja 2005. }} * [http://www.latviaphotos.com Fotografije Latvije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160922053041/http://www.latviaphotos.com/ |date=22. rujna 2016. }} '''Televizija''' * [http://www.ltv.lv Latvijska televizija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120524032640/http://www.ltv.lv/ |date=24. svibnja 2012. }} * [http://www.lnt.lv LNT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071029230648/http://www.lnt.lv/ |date=29. listopada 2007. }} '''Glazba''' * [http://www.livi.lv Livi] * [http://www.fominsunkleins.lv Fomins & Kleins] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050211103114/http://www.fominsunkleins.lv/ |date=11. veljače 2005. }} '''Politika''' * [http://www.president.lv Kabinet predsjednika] * [http://www.saeima.lv Parlament Latvije] * [http://www.mk.gov.lv Kabinet ministara] {{Portal Europa}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = Latvija |commonshr = Latvija |commonscat = Latvia |commonscathr = Latvija |wikiatlas = Latvia |wikiatlashr = Latvije |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = Letonija |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Europa}} {{Europska unija}} {{Zapadnoeuropska unija}} {{NATO}} [[Kategorija:Latvija| ]] [[Kategorija:Države članice Europske unije]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] r99xevd71w0zot3xqxaesl4lki51oz0 102 12803 7592396 7589294 2026-09-02T04:36:33Z ~2026-42973-50 370002 7592396 wikitext text/x-wiki Ovo je popis '''[[Predsjednik SAD-a|Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]]''' ==Predsjednici== ;Stranke {{legend2|#EEEEEE|Nestranački|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#EA9978|[[Federalistička stranka (SAD)|Federalistička stranka]]|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#008000|[[Demokratsko-republikanska stranka (SAD)|Demokratsko-republikanska stranka]]|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#3333FF|[[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#E3FF2A|[[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska stranka]]|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FF3333|[[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]|border=1px solid #AAAAAA}} {| class="wikitable" style="text-align:center" ! # ! colspan="3" | [[Predsjednik SAD-a|predsjednik]] ! početak mandata ! kraj mandata ! stranka ! colspan="2" | [[Potpredsjednik SAD-a|Potpredsjednik]] ! br. mandata |- | rowspan="2" | '''1.''' | rowspan="2" | [[Image:Gilbert Stuart Williamstown Portrait of George Washington.jpg|100px]] | rowspan="2" | &nbsp; | rowspan="2" | [[George Washington]] | rowspan="2" | [[30. travnja]] [[1789.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1797.]] | rowspan="2" | nestranački | rowspan="2" style="background: #EA9978;" | &nbsp; | rowspan="2" | [[John Adams]] | 1 |- | 2 |- | '''2.''' | [[Image:JohnAdams 2nd US President.jpg|100px]] | style="background: #EA9978;" | &nbsp; | [[John Adams]] | [[4. ožujka]] [[1797.]] | [[4. ožujka]] [[1801.]] | [[Federalistička stranka (SAD)|Federalistička]] | style="background: #008000;" | | [[Thomas Jefferson]] | 3 |- | rowspan="2" | '''3.''' | rowspan="2" | [[File:Thomas Jefferson by Rembrandt Peale, 1800.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #008000;" | | rowspan="2" | [[Thomas Jefferson]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1801.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1809.]] | rowspan="2" | [[Demokratsko-republikanska stranka (SAD)|Demokratsko-<br />republikanska]] | style="background: #008000;" | | [[Aaron Burr]] | 4 |- | style="background: #008000;" | | [[George Clinton (potpredsjednik)|George Clinton]] | 5 |- | rowspan="4" | '''4.''' | rowspan="4" | [[Image:James Madison.jpg|100px]] | rowspan="4" style="background: #008000;" | | rowspan="4" | [[James Madison]] | rowspan="4" | [[4. ožujka]] [[1809.]] | rowspan="4" | [[4. ožujka]] [[1817.]] | rowspan="4" | [[Demokratsko-republikanska stranka (SAD)|Demokratsko-<br />republikanska]] | style="background:#008000;" | | [[George Clinton (potpredsjednik)|George Clinton]]<ref group="n" name="died">Umro za trajanja mandata prirodnom smrću.</ref><br /><small>[[4. ožujka]] [[1809.]] – [[20. travnja]] [[1812.]]</small> | rowspan="2" | 6 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend">Prije usvajanja 25. amandmana [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]] 1967. godine, nije postojala odredba o postupku u slučaju praznoga položaja potpredsjednika. Richard Nixon postao je prvi predsjednik koji je upražnjeni položaj potpredsjednika popunio prema odredbi 25. amandmana kada je na taj položaj postavio Geralda Forda. Ford je kasnije postao drugi predsjednik koji je popunio upražnjen položaj potpredsjednika imenovavši Nelsona Rockefellera kao svoga nasljednika.</ref><br /><small>[[20. travnja]] [[1812.]] – [[4. ožujka]] [[1813.]]</small> |- | style="background: #008000;" | |[[Elbridge Gerry]]<ref group="n" name="died" /><br /><small>[[4. ožujka]] [[1813.]] – [[23. studenoga]] [[1814.]]</small> | rowspan="2" | 7 |- | colspan="2" |''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[23. studenoga]] [[1814.]] – [[4. ožujka]] [[1817.]]</small> |- | rowspan="2" | '''5.''' | rowspan="2" | [[Image:Jm5.gif|100px]] | rowspan="2" style="background: #008000;" | | rowspan="2" | [[James Monroe]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1817.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1825.]] | rowspan="2" | [[Demokratsko-republikanska stranka (SAD)|Demokratsko-<br />republikanska]] | rowspan="2" style="background: #008000;" | | rowspan="2" | [[Daniel D. Tompkins]] | 8 |- | 9 |- | '''6.''' | [[Image:John Quincy Adams cropped.jpg|100px]] | style="background: #008000;" | | [[John Quincy Adams]] | [[4. ožujka]] [[1825.]] | [[4. ožujka]] [[1829.]] | [[Demokratsko-republikanska stranka (SAD)|Demokratsko-<br />republikanska]]<br />[[Nacionalna republikanska stranka (SAD)|Nacionalna<br />republikanska]] | style="background: #008000;" | | [[John C. Calhoun]] | 10 |- | rowspan="3" | '''7.''' | rowspan="3" | [[Image:Andrew jackson head.jpg|100px]] | rowspan="3" style="background: #3333FF;" | | rowspan="3" | [[Andrew Jackson]] | rowspan="3" | [[4. ožujka]] [[1829.]] | rowspan="3" | [[4. ožujka]] [[1837.]] | rowspan="3" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[John C. Calhoun]] <ref group="n" name="resigned">Dao ostavku.</ref><br /><small>[[4. ožujka]] [[1829.]] – [[28. prosinca]] [[1832.]]</small> | rowspan="2" | 11 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small> [[28. prosinca]] [[1832.]] – [[4. ožujka]] [[1833.]]</small> |- | style="background: #3333FF;" | | [[Martin Van Buren]] | 12 |- | '''8.''' | [[Image:Martin Van Buren MET ap93.19.2.jpg|100px]] | style="background: #3333FF;" | | [[Martin Van Buren]] | [[4. ožujka]] [[1837.]] | [[4. ožujka]] [[1841.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[Richard Mentor Johnson]] | 13 |- | '''9.''' | [[Image:William Henry Harrison.jpg|100px]] | style="background: #E3FF2A;" | | [[William Henry Harrison]] | [[4. ožujka]] [[1841.]] | [[4. travnja]] [[1841.]]<br /><ref group="n" name="died" /> | [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska]] | style="background: #E3FF2A;" | | [[John Tyler]] | rowspan="3" | 14 |- | rowspan="2" |'''10.'''<br /><ref group="n">Kao prvi potpredsjednik koji je preuzeo predsjedničku dužnost, Tyler je postavio presedan. Time je ustaljeno da potpredsjednik koji preuzme dužnost predsjednika postaje punopravan predsjednik SAD-a umjesto tek obnašatelja službenih dužnosti. Njegovi politički suparnici oslovljavali su ga titulom ''Acting President'' (dosl. »obnašatelj dužnosti predsjednika«), što Tyler nije dopuštao. Ovaj je presedan uvršten u [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustav SAD-a]] putem 25. amandmana.</ref> | rowspan="2" |[[Image:John Tyler.png|100px]] | style="background: #E3FF2A;" | | rowspan="2" |[[John Tyler]] | rowspan="2" | [[4. travnja]] [[1841.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1845.]] | [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska]]<br /><small>[[4. travnja]] [[1841.]] – [[13. rujna]] [[1841.]]</small> | colspan="2" rowspan="2" |''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | &nbsp; | nestranački<ref group="n" name="John Tyler party">Prethodno demokrat koji se kandidirao za potpredsjednika pod okriljem [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovske stranke]]. Zbog sukoba s vigovcima u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu]] izbačen je iz stranke 1841. godine.</ref><br /><small>[[13. rujna]] [[1841.]] – [[4. ožujka]] [[1845.]]</small> |- | '''11.''' | [[Image:JKP.tif|100px]] | style="background: #3333FF;" | | [[James Knox Polk]] | [[4. ožujka]] [[1845.]] | [[4. ožujka]] [[1849.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background:#3333FF;" | | [[George M. Dallas]] | 15 |- | '''12.''' | [[Image:Zachary Taylor restored and cropped.jpg|100px]] | style="background: #E3FF2A;" | | [[Zachary Taylor]] | [[4. ožujka]] [[1849.]] | [[9. srpnja]] [[1850.]]<br /><ref group="n" name="died" /> | [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska]] | style="background: #E3FF2A;" | | [[Millard Fillmore]] | rowspan="2" | 16 |- | '''13.''' | [[Image:Millard Fillmore.jpg|100px]] | style="background: #E3FF2A;" | | [[Millard Fillmore]] | [[9. srpnja]] [[1850.]] | [[4. ožujka]] [[1853.]] | [[Vigovska stranka (SAD)|Vigovska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | rowspan="2" | '''14.''' | rowspan="2" | [[Image:Franklin Pierce.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Franklin Pierce]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1853.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1857.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[William R. King]]<ref group="n" name="died" /><br /><small>[[4. ožujka]] [[1853.]] – [[18. travnja]] [[1853.]]</small> | rowspan="2" | 17 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[18. travnja]] [[1853.]] – [[4. ožujka]] [[1857.]]</small> |- | '''15.''' | [[Image:James Buchanan.jpg|100px]] | style="background: #3333FF;" | | [[James Buchanan]] | [[4. ožujka]] [[1857.]] | [[4. ožujka]] [[1861.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[John C. Breckinridge]] | 18 |- | rowspan="2" | '''16.''' | rowspan="2" | [[Image:Abraham Lincoln O-77 matte collodion print.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Abraham Lincoln]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1861.]] | rowspan="2" | [[15. travnja]] [[1865.]]<br /><ref group="n" name="assassinated">Ubijen u atentatu.</ref> | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]]<br />[[Stranka narodnog jedinstva (SAD)|Nacionalna unija]]<br /><ref group="n" name="union">Abraham Lincoln i Andrew Johnson bili su republikanac i demokrat koji su se kandidirali pod okriljem stranke Nacionalne unije 1864. godine.</ref> | style="background: #FF3333;" | | [[Hannibal Hamlin]] | 19 |- | style="background: #3333FF;" | | [[Andrew Johnson]] | rowspan="3" | 20 |- | rowspan="2" |'''17.''' | rowspan="2" | [[Image:Andrew Johnson photo portrait head and shoulders, c1870-1880-Edit1.jpg|100px]] | style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Andrew Johnson]] | rowspan="2" | [[15. travnja]] [[1865.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1869.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]]<br />[[Stranka narodnog jedinstva (SAD)|Nacionalna unija]]<br /><ref group="n" name="union" /> | colspan="2" rowspan="2" |''upražnjeno''<br /><ref group="n" name="25th Amend" /> |- | &nbsp; ||[[Stranka narodnog jedinstva (SAD)|Nacionalna unija]]<br /><ref group="n" name="union" /><br />nestranački<ref group="n" name="Andrew Johnson party">Andrew Johnson nije se svrstavao niti u jednu od dvije vodeće stranke tijekom svoga mandata. Neuspješno je pokušao osnovati stranku svojih lojalista pod nazivom Nacionalne unije (engl. ''National Union''). Zbog neuspjeha u osnivanju stranke ostao je nestranačkim predsjednikom.</ref> |- | rowspan="3" | '''18.''' | rowspan="3" | [[Image:Ulysses S. Grant 1870-1880.jpg|100px]] | rowspan="3" style="background: #FF3333;" | | rowspan="3" | [[Ulysses S. Grant]] | rowspan="3" | [[4. ožujka]] [[1869.]] | rowspan="3" | [[4. ožujka]] [[1877.]] | rowspan="3" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Schuyler Colfax]] | 21 |- | style="background: #FF3333;" | | [[Henry Wilson]]<ref group="n" name="died" /><br /><small>[[4. ožujka]] [[1873.]] – [[22. studenoga]] [[1875.]]</small> | rowspan="2" | 22 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[22. studenoga]] [[1875.]] – [[4. ožujka]] [[1877.]]</small> |- | '''19.''' | [[Image:President Rutherford Hayes 1870 - 1880 Restored.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Rutherford B. Hayes]] | [[4. ožujka]] [[1877.]] | [[4. ožujka]] [[1881.]] | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[William A. Wheeler]] | 23 |- | '''20.''' | [[Image:James Abram Garfield, photo portrait seated.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[James A. Garfield]] | [[4. ožujka]] [[1881.]] | [[19. rujna]] [[1881.]]<br /><ref group="n" name="assassinated" /> | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Chester A. Arthur]] | rowspan="2" | 24 |- | '''21.''' | [[Image:Chester Alan Arthur.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Chester A. Arthur]] | [[19. rujna]] [[1881.]] | [[4. ožujka]] [[1885.]] | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | rowspan="2" | '''22.''' | rowspan="2" | [[Image:StephenGroverCleveland.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Grover Cleveland]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1885.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1889.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[Thomas A. Hendricks]]<ref group="n" name="died" /><br /><small>[[4. ožujka]] [[1885.]] – [[25. studenog]] [[1885.]]</small> | rowspan="2" | 25 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[25. studenog]] [[1885.]] – [[4. ožujka]] [[1889.]]</small> |- | '''23.''' | [[Image:Benjamin Harrison, head and shoulders bw photo, 1896.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Benjamin Harrison]] | [[4. ožujka]] [[1889.]] | [[4. ožujka]] [[1893.]] | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Levi P. Morton]] | 26 |- | '''24.''' | [[Image:Grover Cleveland - NARA - 518139.jpg|100px]] | style="background: #3333FF;" | | [[Grover Cleveland]]<br />{{small|''(drugi mandat)''}} | [[4. ožujka]] [[1893.]] | [[4. ožujka]] [[1897.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[Adlai E. Stevenson I]] | 27 |- | rowspan="3" | '''25.''' | rowspan="3" | [[Image:Mckinley.jpg|100px]] | rowspan="3" style="background: #FF3333;" | | rowspan="3" | [[William McKinley]] | rowspan="3" | [[4. ožujka]] [[1897.]] | rowspan="3" | [[14. rujna]] [[1901.]]<br /><ref group="n" name="assassinated" /> | rowspan="3" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Garret Hobart]]<ref group="n" name="died" /><br /><small>[[4. ožujka]] [[1897.]] – [[21. studenog]] [[1899.]]</small> | rowspan="2" | 28 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[21. studenog]] [[1899.]] – [[4. ožujka]] [[1901.]]</small> |- | style="background: #FF3333;" | | [[Theodore Roosevelt]] | rowspan="2" | 29 |- | rowspan="2" | '''26.''' | rowspan="2" | [[Image:Theodore Roosevelt by the Pach Bros.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Theodore Roosevelt]] | rowspan="2" | [[14. rujna]] [[1901.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1909.]] | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | style="background: #FF3333;" | | [[Charles W. Fairbanks]] | 30 |- | rowspan="2" | '''27.''' | rowspan="2" | [[Image:Cabinet card of William Howard Taft by Pach Brothers - Cropped to image.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[William Howard Taft]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1909.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1913.]] | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[James S. Sherman]]<ref group="n" name="died" /><br /><small>[[4. ožujka]] [[1909.]] – [[30. listopada]] [[1912.]]</small> | rowspan="2" | 31 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[30. listopada]] [[1912.]] – [[4. ožujka]] [[1913.]]</small> |- | rowspan="2" | '''28.''' | rowspan="2" | [[Image:WILSON, WOODROW LCCN2016857913.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Woodrow Wilson]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1913.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1921.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Thomas R. Marshall]] | 32 |- | 33 |- | '''29.''' | [[Image:Warren G Harding-Harris & Ewing.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Warren G. Harding]] | [[4. ožujka]] [[1921.]] | [[2. kolovoza]] [[1923.]]<br /><ref group="n" name="died" /> | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Calvin Coolidge]] | rowspan="2" | 34 |- | rowspan="2" | '''30.''' | rowspan="2" | [[Image:President Calvin Coolidge, 1924 head-and-shoulders portrait, facing slightly right (2).jpeg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Calvin Coolidge]] | rowspan="2" | [[2. kolovoza]] [[1923.]] | rowspan="2" | [[4. ožujka]] [[1929.]] | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | style="background: #FF3333;" | | [[Charles G. Dawes]] | 35 |- | '''31.''' | [[Image:President Hoover portrait.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Herbert Hoover]] | [[4. ožujka]] [[1929.]] | [[4. ožujka]] [[1933.]] | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Charles Curtis]] | 36 |- class="vevent" | rowspan="4" | '''32.''' | rowspan="4" | [[Image:FDR-1944-Campaign-Portrait.jpg|100px]] | rowspan="4" style="background: #3333FF;" | | rowspan="4" | [[Franklin D. Roosevelt]] | rowspan="4" | [[4. ožujka]] [[1933.]] | rowspan="4" | [[12. travnja]] [[1945.]]<br /><ref group="n" name="died" /> | rowspan="4" class="category" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | rowspan="2" style="background:#3333FF;" | | rowspan="2" | [[John Nance Garner]] | 37<br /><ref group="n">Ovaj je mandat trajao 43 dana kraće od predviđenog zbog početka djelovanja 20. amandmana [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavu SAD-a]]. Tim se amandmanom dan prisege na dužnost predsjednika premjestio s [[3. ožujka]] na [[20. siječnja]].</ref> |- | 38 |- | style="background: #3333FF;" | | [[Henry A. Wallace]] | 39 |- | style="background: #3333FF;" | | [[Harry S. Truman]] | rowspan="2" | 40 |- | rowspan="2" | '''33.''' | rowspan="2" | [[Image:TRUMAN 58-766-06 (cropped).jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Harry S. Truman]] | rowspan="2" | [[12. travnja]] [[1945.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1953.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | style="background: #3333FF;" | | [[Alben W. Barkley]] | 41 |- | rowspan="2" | '''34.''' | rowspan="2" | [[Image:Dwight D. Eisenhower, official photo portrait, May 29, 1959.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Dwight D. Eisenhower]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1953.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1961.]]<br /><ref group="n">Dwight Eisenhower bio je prvi američki predsjednik kojemu je 22. amandmanom [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]] zabranjena kandidatura za treći mandat.</ref> | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Richard Nixon]] | 42 |- | 43 |- | '''35.''' | [[Image:John F. Kennedy, White House color photo portrait.jpg|100px]] | style="background: #3333FF;" | | [[John F. Kennedy]] | [[20. siječnja]] [[1961.]] | [[22. studenog]] [[1963.]]<br /><ref group="n" name="assassinated" /> | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[Lyndon B. Johnson]] | 44 |- | rowspan="2" | '''36.''' | rowspan="2" | [[Image:37 Lyndon Johnson 3x4.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Lyndon B. Johnson]] | rowspan="2" | [[22. studenoga]] [[1963.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1969.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /> |- | style="background: #3333FF;" | | [[Hubert Humphrey]] | 45 |- | rowspan="4" | '''37.''' | rowspan="4" | [[Image:Richard_M._Nixon,_ca._1935_-_1982_-_NARA_-_530679.jpg|100px]] | rowspan="4" style="background: #FF3333;" | | rowspan="4" | [[Richard Nixon]] | rowspan="4" | [[20. siječnja]] [[1969.]] | rowspan="4" | [[9. kolovoza]] [[1974.]]<br /><ref group="n" name="resigned" /> | rowspan="4" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Spiro Agnew]]<ref group="n" name="resigned" /><br /><small>[[20. siječnja]] [[1969.]] – [[10. listopada]] [[1973.]]</small> | 46 |- | rowspan="5" | 47 |- | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[10. listopada]] [[1973.]] – [[6. prosinca]] [[1973.]]</small> |- | style="background: #FF3333;" | | [[Gerald Ford]]<br /><small>[[6. prosinca]] [[1973.]] – [[9. kolovoza]] [[1974.]]</small> |- | rowspan="2" | '''38.''' | rowspan="2" | [[Image:Gerald Ford.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Gerald Ford]] | rowspan="2" | [[9. kolovoza]] [[1974.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1977.]] | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | colspan="2" | ''upražnjeno''<ref group="n" name="25th Amend" /><br /><small>[[9. kolovoza]] [[1974.]] – [[19. prosinca]] [[1974.]]</small> |- | style="background: #FF3333;" | | [[Nelson Rockefeller]]<br /><small>[[19. prosinca]] [[1974.]] – [[20. siječnja]] [[1977.]]</small> |- | '''39.''' | [[Image:JimmyCarterPortrait2.jpg|99px]] | style="background: #3333FF;" | | [[Jimmy Carter]] | [[20. siječnja]] [[1977.]] | [[20. siječnja]] [[1981.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[Walter Mondale]] | 48 |- | rowspan="2" | '''40.''' | rowspan="2" | [[Image:Ronald Reagan 1981 presidential portrait.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Ronald Reagan]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1981.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1989.]] | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[George H. W. Bush]] | 49 |- | 50 |- | '''41.''' |[[Image:George_H._W._Bush_presidential_portrait_(cropped).jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[George H. W. Bush]] | [[20. siječnja]] [[1989.]] | [[20. siječnja]] [[1993.]] | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Dan Quayle]] | 51 |- | rowspan="2" | '''42.''' | rowspan="2" | [[Image:Bill Clinton.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Bill Clinton]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[1993.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[2001.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Al Gore]] |52 |- |53 |- | rowspan="2" | '''43.''' | rowspan="2" | [[Image:George-W-Bush.jpeg|100px]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[George Walker Bush]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[2001.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[2009.]] | rowspan="2" | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | rowspan="2" style="background: #FF3333;" | | rowspan="2" | [[Dick Cheney]] |54 |- | 55 |- | rowspan="2" | '''44.''' | rowspan="2" | [[Image:Official portrait of Barack Obama.jpg|100px]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Barack Obama]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[2009.]] | rowspan="2" | [[20. siječnja]] [[2017.]] | rowspan="2" | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | rowspan="2" style="background: #3333FF;" | | rowspan="2" | [[Joe Biden]] |56 |- | 57 |- | '''45.''' | [[Image:Donald Trump official portrait.jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Donald Trump]] | [[20. siječnja]] [[2017.]] | [[20. siječnja]] [[2021.]] | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[Mike Pence]] | 58 |- | '''46.''' | [[File:Joe Biden presidential portrait.jpg|100px|Joe Biden official portrait 2013 cropped]] | style="background: #3333FF;" | | [[Joe Biden]] | [[20. siječnja]] [[2021.]] | [[20. siječnja]] [[2025.]] | [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska]] | style="background: #3333FF;" | | [[Kamala Harris]] | 59 |- | '''47.''' | [[Image:Official Presidential Portrait of President Donald J. Trump (2025).jpg|100px]] | style="background: #FF3333;" | | [[Donald Trump]]<br>{{small|''(drugi mandat)''}} | [[20. siječnja]] [[2025.]] | ''trenutno'' | [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska]] | style="background: #FF3333;" | | [[J. D. Vance]] |60 |- |} == Vidi još == * [[Dodatak:Popis predsjednika SAD-a koji su bili slobodni zidari|Popis predsjednika SAD-a koji su bili slobodni zidari]] == Napomene == <references group="n"/> == Izvori == * Frank Freidel and Hugh S. Sidey, [http://www.whitehouse.gov/history/presidents/ "The Presidents of the United States"]. ''The White House''. * Robert S. Summers, [http://www.ipl.org/div/potus/ "POTUS: Presidents of the United States"]. Internet Public Library. {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.allpresidents.org/ Hauenstein Center for Presidential Studies] {{eng oznaka}} * [http://www.americanheritage.com/people/presidents/ Podatci o svim predsjednicima] {{eng oznaka}} * [http://www.theusaonline.com/presidents/index.htm Svi predsjednici SAD-a] {{eng oznaka}} {{SAD}} [[Kategorija:Američki predsjednici| ]] [[Kategorija:Popisi predsjednika država|Američki predsjednici]] [[he:נשיא ארצות הברית#רשימת הנשיאים]] d7o4hg55fuxn6ms4wyxdus2ixxha364 0 17912 7592366 7591958 2026-09-01T23:26:52Z Croxyz 205325 7592366 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = NK Slaven Belupo | slika = SlavenBelupo2022.png | puno ime = Nogometni klub Slaven Belupo Koprivnica | nadimak = ''Farmaceuti'' | godina osnivanja = [[1911.]] | igralište = [[Gradski stadion „Ivan Kušek Apaš”]], [[Koprivnica]] | kapacitet stadiona = 3205<ref>[https://hnl.hr/klubovi/slaven-belupo/ Profil], [[HNL]], pristupljeno 24. srpnja 2025.</ref> | predsjednik = {{Z|HRV}} [[Robert Markulin]] | trener = {{Z|HRV}} [[Silvijo Čabraja]] | liga = [[HNL]] | sezona = [[HNL 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 8. | trenutačna sezona =HNL 2026./27. | igrači = | pattern_la1 = _jakoanimal232srb | pattern_b1 = _jakoanimal232srb | pattern_ra1 = _jakoanimal232srb | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = 0000FF | body1 = 0000FF | rightarm1 = 0000FF | shorts1 = 0000FF | socks1 = 0000FF | pattern_la2 = _jakopixel2324w | pattern_b2 = _jakopixel2324w | pattern_ra2 = _jakopixel2324w | pattern_sh2 = | pattern_so2 = _jakostutzen20wrb | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _jakopixel2324by | pattern_b3 = _jakopixel2324by | pattern_ra3 = _jakopixel2324by | pattern_sh3 = | pattern_so3 = _jakostutzen20la | leftarm3 = DDFF00 | body3 = DDFF00 | rightarm3 = DDFF00 | shorts3 = 000000 | socks3 = DDFF00 }} [[Datoteka:NK Bjelovar.jpg|mini|Prizor s utakmice između NK Slaven Belupo i [[NK Bjelovar]]a, 2013. godine.]] '''Nogometni klub Slaven Belupo Koprivnica''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometni klub]] iz [[Koprivnica|Koprivnice]]. Trenutačno se natječe u [[HNL]]. == Povijest == Prvi koprivnički nogometni klub počeo je djelovati 1906. u [[Zagreb]]u na [[Srednjoškolsko igralište Elipsa|Elipsi]] gdje su zaigrali koprivnički srednjoškolci [[Milan Graf]], Dušan Ožegović, Emil Reš, Vlado Ščrbak, Đoka Trbojević i Viktor Zlatar. Naredne godine započela je klupska aktivnost u Koprivnici. Klupsko igralište na Leništu je tijekom prijepodneva bilo sajmište te su ga igrači mogli koristiti tijekom poslijepodneva nakon što ga očiste. Zbog nedostataka protivnika, prve utakmice igrali su igrači kluba raspodijeljenih između ''Plavih'' i ''Crvenih''. Igrači su nosili bijele košulje s plavom ili crvenom vrpcom te crne hlačice. Umjesto kopački nosili su cipele, a nosili su i klupske kape.<ref name="graf1978">[[Milan Graf]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1978 Počeci sportske djelatnosti u Koprivnici], Povijest sporta, lipanj 1976., god. VI., br. 26., str. 1978.</ref> '''Đački nogometni klub Koprivnica''' registriran je 30. lipnja 1907., nakon što je podnio zahtjev za registraciju u prosincu 1906.<ref>[[Branko Pleše]], [https://hrcak.srce.hr/clanak/335135 90 godina nogometa : 85 godina HŠK "Slaven" Koprivnica], Podravski zbornik, No. 22, 1996., str. 170.</ref> Koprivnica je na domaćem terenu igrala 25. kolovoza 1907. s [[HAŠK|HAŠK-om]] i izgubila 1:15.<ref name="pleše1701">[[Branko Pleše]], [https://hrcak.srce.hr/clanak/335135 90 godina nogometa : 85 godina HŠK "Slaven" Koprivnica], Podravski zbornik, No. 22, 1996., str. 170–171.</ref> Prema izvještaju zagrebačkog [[Obzor (novine)|Obzora]], Koprivnica je za razliku od Zagreba imala „uređeno sportsko igralište”.<ref name="pleše1701" /> Oba kluba bila su u dobrim odnosima te su međusobno razmjenjivali igrače.<ref name="pleše1701" /><ref name="graf1980">[[Milan Graf]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1980 Počeci sportske djelatnosti u Koprivnici], Povijest sporta, lipanj 1976., god. VI., br. 26., str. 1980.</ref> Zbog nesuglasica unutar Koprivnice 1911. osnovan je '''HŠK Slaven''' pod vodstvom [[Dragutin Friedrich|Dragutina]], Franje, Ferda i Kreše Friedricha.<ref name="graf1980" /><ref name="pleše172">[[Branko Pleše]], [https://hrcak.srce.hr/clanak/335135 90 godina nogometa : 85 godina HŠK "Slaven" Koprivnica], Podravski zbornik, No. 22, 1996., str. 172.</ref> Ta dva kluba postali su mjesni rivali.<ref name="graf1980" /> Koprivnica je obilježila desetu godišnjicu svog postojanja 1916., za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u kojem je mobilizirano 56 klupskih članova, od kojih je 8 poginulo, a 10 teško ranjeno.<ref>[[Milan Graf]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1981 Počeci sportske djelatnosti u Koprivnici], Povijest sporta, lipanj 1976., god. VI., br. 26., str. 1981.</ref><ref name="graf1982">[[Milan Graf]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1982 Počeci sportske djelatnosti u Koprivnici], Povijest sporta, lipanj 1976., god. VI., br. 26., str. 1982.</ref> Koprivnica prestaje djelovati 1942., za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="graf1983">[[Milan Graf]], [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00022&page=1983 Počeci sportske djelatnosti u Koprivnici], Povijest sporta, lipanj 1976., god. VI., br. 26., str. 1983.</ref> Prvi predsjednik Slavena bio je Dragutin Krsnik, a klub je registriran 1912. Osim nogometa, članovi kluba su se tijekom ljeta bavili [[tenis]]om, a zimi [[klizanje na ledu|klizanjem]].<ref name="pleše172" /> Prvu utakmicu nakon Prvog svjetskog rata Slaven je odigrao 4. svibnja 1919. protiv Zmaja<!---Pleše ne navodi koji Zagreb je u pitanju, suradnik Croxyz, autor ovog komentara, misli da je možda HŠK Zmaj Zagreb o kojem postoji članak na hr.wiki--> kojeg je pobijedio 6:0.<ref name="pleše173">[[Branko Pleše]], [https://hrcak.srce.hr/clanak/335135 90 godina nogometa : 85 godina HŠK "Slaven" Koprivnica], Podravski zbornik, No. 22, 1996., str. 173.</ref> Prva nogometna utakmica u [[Ludbreg]]u odigrana je 15. kolovoza 1919. te je pobjednik utakmice bio Slaven s 9:1.<ref name="pleše174">[[Branko Pleše]], [https://hrcak.srce.hr/clanak/335135 90 godina nogometa : 85 godina HŠK "Slaven" Koprivnica], Podravski zbornik, No. 22, 1996., str. 174.</ref> Slaven je 1920. imao [[hokej]]sku, [[klizanje na ledu|klizačku]], [[laka atletika|lakoatletsku]], [[nogomet]]nu i [[tenis]]ku sekciju.<ref name="pleše174" /> Slaven je 1920. sudjelovao u [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.|prvom prvenstvu provincije Zagrebačkog nogometnog podsaveza]]. U finalu je igrao u [[Slavonski Brod|Brodu na Savi]] protiv [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonije]]. Rezultat nakon produžetaka od 30 minuta glasio je 1:1. Oba kluba proglašeni su prvacima provincije, a ždrijebom je odlučeno da u finalu za prvaka podsaveza igra Marsoni<!---NE MIJENJATI U MARSONIA--->ja protiv [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanskog]].<ref name="graf1982" /><ref name="pleše175">[[Branko Pleše]], [https://hrcak.srce.hr/clanak/335135 90 godina nogometa : 85 godina HŠK "Slaven" Koprivnica], Podravski zbornik, No. 22, 1996., str. 175.</ref> Slaven je posljednju utakmicu odigrao 10. rujna 1922., a nakon skupštine 12. rujna 1929. klub je ugašen.<ref name="pleše176">[[Branko Pleše]], [https://hrcak.srce.hr/clanak/335135 90 godina nogometa : 85 godina HŠK "Slaven" Koprivnica], Podravski zbornik, No. 22, 1996., str. 176.</ref> Godine 1945. osnovano je '''Fiskulturno društvo Slaven'''.<ref name="pleše176" /> Te godine imalo je [[biciklizam|biciklističku]], [[diletant|diletantsku]], [[laka atletika|lakoatletsku]], [[nogomet]]nu, [[odbojka]]šku, [[ping-pong|pingpongašku]], [[plivanje|plivačku]], [[šah]]ovsku, [[teška atletika|teškoatletsku]] sekciju.<ref name="pleše180">[[Branko Pleše]], [https://hrcak.srce.hr/clanak/335135 90 godina nogometa : 85 godina HŠK "Slaven" Koprivnica], Podravski zbornik, No. 22, 1996., str. 180.</ref> Fiskulturno društvo Slaven 1950. postaje '''Sportsko društvo Slaven'''.<ref name="pleše181">[[Branko Pleše]], [https://hrcak.srce.hr/clanak/335135 90 godina nogometa : 85 godina HŠK "Slaven" Koprivnica], Podravski zbornik, No. 22, 1996., str. 181.</ref> Mijenja ime 1953. u '''Sportsko društvo Podravka''', a 1958. u '''Nogometni klub Slaven'''.<ref name="pleše181" /> U neovisnoj Hrvatskoj, Slaven je zaigrao 1992. u [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] u kojoj je ostvario treće mjesto, a time i promociju u [[2. HNL 1992./93.|2. HNL – Sjever 1992./93.]]<ref name="pleše181" /> Godine 1992. Slaven uzima sponzorsko ime '''Slaven Bilokalnik''', po [[Bilokalnik]]u, a 1994. u '''Slaven Belupo''' po [[Belupo|Belupu]].<ref name="NL">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/slaven-belupo Slaven Belupo], [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> U sezoni [[2. HNL 1995./96.|1995./96.]] prvak je 2. HNL – Sjever. U sezoni [[1. B HNL 1996./97.|1996./97.]] bio je doprvak 1. B HNL čime se plasirao u [[1. HNL]]. U sezoni [[Hrvatski nogometni kup 2006./07.|2006./07.]] bio je finalist [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]]. Kup je osvojio [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] s 1:0 i 1:1. Slaven je [[1. HNL 2007./08.|2007./08.]] u 1. HNL ostvario 2. mjesto, iza Dinama, što je Slavenov najbolji ligaški uspjeh u povijesti. Slaven je u finalu [[Hrvatski nogometni kup 2015./16.|Hrvatskog nogometnog kupa 2015./16.]] izgubio 2:1 od Dinama, a u finalu [[Hrvatski nogometni kup 2024./25.|Hrvatskog nogometnog kupa 2024./25.]] izgubio je sa sveukupnih 2:1 od [[HNK Rijeka|Rijeke]]. == Uspjesi == Među uspjehe kluba spadaju ulazak u završnicu hrvatskog kupa u sezonama [[Hrvatski nogometni kup 2006./07.|2006./07.]], [[Hrvatski nogometni kup 2015./16.|2015./16.]] i [[Hrvatski nogometni kup 2024./25.|2024./25.]], te osvajanje drugog mjesta u 1. HNL u sezoni [[1. HNL 2007./08.|2007./08.]] Na europskoj razini valja istaknuti plasman u 1. kolo [[Kup UEFA 2008./09.|Kupa UEFA 2008./09.]], te pobjedu 2:1 u Koprivnici u 3. kvalifikacijskom kolu [[UEFA Europska liga 2012./13.|UEFA Europske lige 2012./13.]], izborenu protiv [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]], finalista iz prethodne godine. Slaven Belupo je na čelu vječne tablice Intertoto kupa kao najuspješnija momčad u povijesti ovog turnira.<ref>{{Citiranje časopisa |title=UI-Cup - Ewige Tabelle |url=https://www.sport.de/fussball/uefa-ui-cup/historie-ewige-tabelle/ |language=de |accessdate=2020-10-23}}</ref> ==Europska natjecanja== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center; font-size: 100%;" ! width="50"|Sezona ! width="60"|Natjecanje ! width="130"|Kolo ! width="150"|Protivnik ! width="70"|Doma ! width="70"|U gostima ! width="75"|Ukupno |- | rowspan=3|2000./01. | rowspan=3|[[Intertoto kup 2000.|Intertoto kup]] | 1. kolo | align="left" |{{Z|NIR}} [[Glenavon F.C.|Glenavon]] | bgcolor="#ddffdd"|3:0 | bgcolor="#ffffdd"|1:1 | 4:1 |- | 2. kolo | align="left" |{{Z|POL}} [[Zagłębie Lubin]] | bgcolor="#ffffdd"|0:0 | bgcolor="#ffffdd"|1:1 | 1:1 ([[Gol u gostima|g]]) |- | 3. kolo | align="left" |{{Z|CZE}} [[SK Sigma Olomouc|Sigma Olomouc]] | bgcolor="#ffffdd"|1:1 | bgcolor="#ffdddd"|0:1 | 1:2 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=3|2001./02. | rowspan=3|[[Intertoto kup 2001.|Intertoto kup]] | 1. kolo | align="left" |{{Z|CYP}} [[Anorthosis Famagusta F.C.|Anorthosis]] | bgcolor="#ddffdd"|7:0 | bgcolor="#ddffdd"|2:0 | 9:0 |-bgcolor=#EEEEEE | 2. kolo | align="left" |{{Z|FRA}} [[SC Bastia|Bastia]] | bgcolor="#ddffdd"|1:0 | bgcolor="#ddffdd"|1:0 | 2:0 |-bgcolor=#EEEEEE | 3. kolo | align="left" |{{Z|ENG}} [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | bgcolor="#ddffdd"|2:1 | bgcolor="#ffdddd"|0:2 | 2:3 |- | rowspan=4|2002./03. | rowspan=4|[[Intertoto kup 2002.|Intertoto kup]] | 1. kolo | align="left" |{{Z|SVK}} [[FK AS Trenčín|OD Trenčín]] | bgcolor="#ddffdd"|5:0 | bgcolor="#ffdddd"|1:3 | 6:3 |- | 2. kolo | align="left" |{{Z|POR}} [[C.F. Os Belenenses|Belenenses]] | bgcolor="#ddffdd"|2:0 | bgcolor="#ddffdd"|1:0 | 3:0 |- | 3. kolo | align="left" |{{Z|BUL}} [[PFK Marek Dupnica|Marek Dupnica]] | bgcolor="#ddffdd"|3:1 | bgcolor="#ddffdd"|3:0 | 6:1 |- | polufinale | align="left" |{{Z|GER}} [[VfB Stuttgart]] | bgcolor="#ffdddd"|0:1 | bgcolor="#ffdddd"|1:2 | 1:3 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=4|2004./05. | rowspan=4|[[Intertoto kup 2004.|Intertoto kup]] | 1. kolo | align="left" |{{Z|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | bgcolor="#ddffdd"|3:0 | bgcolor="#ffdddd"|1:2 | 4:2 |-bgcolor=#EEEEEE | 2. kolo | align="left" |{{Z|ALB}} [[KS Vllaznia Shkodër|Vllaznia]] | bgcolor="#ddffdd"|2:0 | bgcolor="#ffdddd"|0:1 | 2:1 |-bgcolor=#EEEEEE | 3. kolo | align="left" |{{Z|SVK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | bgcolor="#ffffdd"|0:0 | bgcolor="#ffffdd"|2:2 | 2:2 ([[Gol u gostima|g]]) |-bgcolor=#EEEEEE | polufinale | align="left" |{{Z|FRA}} [[Lille OSC|Lille]] | bgcolor="#ffffdd"|1:1 | bgcolor="#ffdddd"|0:3 | 1:4 |- | rowspan=3|2005./06. | rowspan=3|[[Intertoto kup 2005.|Intertoto kup]] | 1. kolo | align="left" |{{Z|SLO}} [[NK Drava Ptuj (1933.)|Drava Ptuj]] | bgcolor="#ddffdd"|1:0 | bgcolor="#ddffdd"|1:0 | 2:0 |- | 2. kolo | align="left" |{{Z|ROM}} [[AF Gloria Bistrița|Gloria Bistriţa]] | bgcolor="#ddffdd"|3:2 | bgcolor="#ddffdd"|1:0 | 4:2 |- | 3. kolo | align="left" |{{Z|ESP}} [[Deportivo de La Coruña|Deportivo La Coruña]] | bgcolor="#ffdddd"|0:3 | bgcolor="#ffdddd"|0:1 | 0:4 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=2| 2007./08. | rowspan=2|[[Kup UEFA 2007./08.|Kup UEFA]] | 1. kvalifikacijsko kolo | align="left" |{{Z|ALB}} [[KS Teuta Durrës|Teuta]] | bgcolor="#ddffdd"|6:2 | bgcolor="#ffffdd"|2:2 | 8:4 |-bgcolor=#EEEEEE | 2. kvalifikacijsko kolo | align="left" |{{Z|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] | bgcolor="#ffdddd"|1:2 | bgcolor="#ffdddd"|1:2 | 2:4 |- | rowspan=3|2008./09. | rowspan=3|[[Kup UEFA 2008./09.|Kup UEFA]] | 1. kvalifikacijsko kolo | align="left" |{{Z|MLT}} [[Marsaxlokk F.C.|Marsaxlokk]] | bgcolor="#ddffdd"|4:0 | bgcolor="#ddffdd"|4:0 | 8:0 |- | 2. kvalifikacijsko kolo | align="left" |{{Z|GRČ}} [[Aris FC|Aris]] | bgcolor="#ddffdd"|2:0 | bgcolor="#ffdddd"|0:1 | 2:1 |- | 1. kolo | align="left" |{{Z|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] | bgcolor="#ffdddd"|1:2 | bgcolor="#ffdddd"|0:1 | 1:3 |-bgcolor=#EEEEEE | rowspan=3|2009./10. | rowspan=3|[[UEFA Europska liga 2009./10.|Europska liga]] | 1. kvalifikacijsko kolo | align="left" |{{Z|MLT}} [[Birkirkara F.C.|Birkirkara]] | bgcolor="#ddffdd"|1:0 | bgcolor="#ffffdd"|0:0 | 1:0 |-bgcolor=#EEEEEE | 2. kvalifikacijsko kolo | align="left" |{{Z|MKD}} [[FK Milano Kumanovo|Milano Kumanovo]] | bgcolor="#ddffdd"|8:2 | bgcolor="#ddffdd"|4:0 | 12:2 |-bgcolor=#EEEEEE | 3. kvalifikacijsko kolo | align="left" |{{Z|NOR}} [[Tromsø IL|Tromsø]] | bgcolor="#ffdddd"|0:2 | bgcolor="#ffdddd"|1:2 | 1:4 |- | rowspan=2|2012./13. | rowspan=2|[[UEFA Europska liga 2012./13.|Europska liga]] | 2. kvalifikacijsko kolo | align="left" |{{Z|NIR}} [[Portadown F.C.|Portadown]] | bgcolor="#ddffdd"|6:0 | bgcolor="#ddffdd"|4:2 | 10:2 |- | 3. kvalifikacijsko kolo | align="left" |{{Z|ESP}} [[Athletic Bilbao]] | bgcolor="#ddffdd"|2:1 | bgcolor="#ffdddd"|1:3 | 3:4 |} == Rezultati u Hrvatskoj nogometnoj ligi i kupu == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" !Sezona !Liga !Poz !U. !Pob. !Neo. !Por. !G+ !G- !Bod !Kup |- |[[3. HNL – Sjever 1992.|1992.]] |[[Treća hrvatska nogometna liga|3. HNL – Sjever]] |3. |14 |7 |2 |5 |30 |19 |'''16''' | |- |[[2. HNL 1992./93.|1992./93.]] |[[2. HNL |2. HNL – Sjever]] |10. |30 |11 |6 |13 |47 |52 |'''28''' | |- |[[2. HNL 1993./94.|1993./94.]] |[[2. HNL |2. HNL – Sjever ]] |6. |30 |14 |5 |11 |53 |38 |'''33''' | |- |[[2. HNL 1994./95.|1994./95.]] |[[2. HNL |2. HNL – Sjever ]] |3. |30 |17 |6 |7 |68 |25 |'''57''' |1/16 |- |[[2. HNL 1995./96.|1995./96.]] |[[2. HNL |2. HNL – Sjever ]] |1. |30 |25 |2 |3 |81 |13 |'''77''' |1/8 |- |[[1. HNL 1996./97.|1996./97.]] |[[1. HNL |1. B HNL]] |2. |30 |16 |6 |8 |51 |26 |'''54''' |1/8 |- |[[1. HNL 1997./98.|1997./98.]] |[[1. HNL]] |9. |22 |6 |5 |11 |20 |43 |'''23''' |1/8 |- |[[1. HNL 1998./99.|1998./99.]] |[[1. HNL]] |11. |22 |5 |6 |11 |24 |37 |'''21''' |1/2 |- |[[1. HNL 1999./00.|1999./00.]] |[[1. HNL]] |5. |33 |12 |13 |8 |34 |34 |'''49''' |1/4 |- |[[1. HNL 2000./01.|2000./01.]] |[[1. HNL]] |5. |22 |8 |8 |6 |28 |23 |'''32''' |1/8 |- |[[1. HNL 2001./02.|2001./02.]] |[[1. HNL]] |6. |30 |11 |9 |10 |34 |36 |'''42''' |1/16 |- |[[1. HNL 2002./03.|2002./03.]] |[[1. HNL]] |7. |22 |9 |2 |11 |24 |26 |'''29''' |1/8 |- |[[1. HNL 2003./04.|2003./04.]] |[[1. HNL]] |9. |22 |6 |8 |8 |22 |27 |'''26''' |1/8 |- |[[1. HNL 2004./05.|2004./05.]] |[[1. HNL]] |3. |22 |11 |4 |7 |29 |25 |'''37''' |1/4 |- |[[1. HNL 2005./06.|2005./06.]] |[[1. HNL]] |10. |22 |5 |7 |10 |29 |38 |'''22''' |1/4 |- |[[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] |[[1. HNL]] |5. |33 |14 |7 |12 |40 |37 |'''49''' |finale |- |[[1. HNL 2007./08.|2007./08.]] |[[1. HNL]] |2. |33 |16 |6 |11 |45 |29 |'''54''' |1/4 |- |[[1. HNL 2008./09.|2008./09.]] |[[1. HNL]] |4. |33 |16 |7 |10 |46 |39 |'''55''' |1/4 |- |[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]] |[[1. HNL]] |7. |30 |11 |10 |9 |44 |45 |'''43''' |1/4 |- |[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] |[[1. HNL]] |7. |30 |10 |10 |10 |34 |30 |'''40''' |1/2 |- |[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]] |[[1. HNL]] |3. |30 |14 |10 |6 |41 |27 |'''52''' |1/8 |- |[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] |[[1. HNL]] |8. |33 |10 |9 |14 |35 |50 |'''39''' |1/2 |- |[[1. HNL 2013./14.|2013./14.]] |[[1. HNL]] |9. |36 |7 |11 |18 |46 |65 |'''32''' |1/2 |- |[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] |[[1. HNL]] |6. |36 |11 |9 |16 |38 |49 |'''42''' |1/8 |- |[[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] |[[1. HNL]] |7. |36 |10 |12 |14 |41 |42 |'''42''' |finale |- |[[1. HNL 2016./17.|2016./17.]] |[[1. HNL]] |7. |36 |9 |11 |16 |36 |45 |'''38''' |1/4 |- |[[1. HNL 2017./18.|2017./18.]] |[[1. HNL]] |7. |36 |11 |10 |15 |35 |45 |'''43''' |1/8 |- |[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]] |[[1. HNL]] |7. |36 |7 |16 |13 |41 |53 |'''37''' |1/4 |- |[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]] |[[1. HNL]] |7. |36 |10 |9 |17 |34 |51 |'''39''' |1/2 |- |[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] |[[1. HNL]] |7. |36 |7 |13 |16 |36 |53 |'''34''' |1/4 |- |[[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] |[[1. HNL]] |7. |36 |9 |9 |18 |35 |54 |'''36''' |1/4 |- |[[HNL 2022./23.|2022./23.]] |[[HNL]] |8. |36 |10 |13 |13 |27 |46 |'''43''' |1/2 |- |[[HNL 2023./24.|2023./24.]] |[[HNL]] |9. |36 |9 |6 |21 |43 |69 |'''33''' |1/8 |- |[[HNL 2024./25.|2024./25.]] |[[HNL]] |5. |36 |13 |9 |14 |42 |45 |'''48''' |finale |- |[[HNL 2025./26.|2025./26.]] |[[HNL]] |8. |36 |10 |11 |15 |46 |61 |41 |1/2 |- |} == Stadion == [[Datoteka:Stadion_Slaven_Belupa_-_panoramio.jpg|mini|[[Gradski stadion Ivan Kušek Apaš]]]] {{glavni|Gradski stadion Ivan Kušek Apaš}} Sadašnja tribina Gradskog stadiona dovršena je 2007. godine. Zapadna tribina može primiti 3200 posjetitelja. Od 2007. do 2009. uređena je VIP loža sa 120 mjesta, TV studio, rasvjeta glavnog terena, teren s umjetnom travom i rasvjetom za treninge, videonadzor stadiona i dr. Godine 2012. natkrivena je cijela dužina tribine tako da ima 1300 natkrivenih mjesta, te su izgrađene moderne prostorije za novinare (radna i za press konferencije). Godine 2015. ugrađeni su brojači gledatelja i uređaji za kontrolu ulaznica. Godine 2017. potpuno je renoviran i uređen pomoćni teren za trening prve ekipe (nova drenaža, sustav automatskog zalijevanja, nova trava). Instaliran je novi sustav ozvučenja i nove klupe za pričuvne igrače. Godine 2018. uređen je glavni teren (nova drenaža, sustav zalijevanja, instalacija grijanja terena) s novim mješovitim travnjakom od prirodne i umjetne trave. Također je uređen i teren manjih dimenzija 60 x 70 m nova drenaža, sustav zalijevanja i nova prirodna trava. Stadion je promijenio ime u Gradski stadion "Ivan Kušek Apaš". == Momčad == {{Fs start}} {{Fs player|br=1|poz=GK|nac={{Z|HRV}}|ime=Matija Jesenović}} {{Fs player|br=2|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Vinko Međimorec]]}} {{Fs player|br=3|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=Antonio Jakir}} {{Fs player|br=4|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Dominik Kovačić]]}} {{Fs player|br=5|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=Zvonimir Katalinić}} {{Fs player|br=6|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Tomislav Božić]]}} {{Fs player|br=8|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Adriano Jagušić]]}} {{Fs player|br=9|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Ivan Božić (nogometaš, rođen 1997)|Ivan Božić]]}} {{Fs player|br=10|poz=MF|nac={{Z|MDA}}|ime=[[Mihail Caimacov]]}} {{Fs player|br=11|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Josip Mitrović]]}} {{Fs player|br=15|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Ivan Ćubelić]]}} {{Fs player|br=16|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=Luka Ćurković}} {{Fs mid}} {{Fs player|br=17|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=Filip Mažar}} {{Fs player|br=19|poz=FW|nac={{Z|KOSV}}|ime=Ernis Qestaj}} {{Fs player|br=21|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Ljuban Crepulja]]}} {{Fs player|br=22|poz=FW|nac={{Z|HRV}}|ime=Ante Šuto}} {{Fs player|br=23|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=Igor Lepinjica}} {{Fs player|br=26|poz=MF|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Gabrijel Šivalec]]}} {{Fs player|br=30|poz=MF|nac={{Z|GHA}}|ime=[[Michael Agbekpornu]]}} {{Fs player|br=31|poz=GK|nac={{Z|BIH}}|ime=[[Osman Hadžikić]]}} {{Fs player|br=32|poz=GK|nac={{Z|HRV}}|ime=[[Ivan Čović]]}} {{Fs player|br=33|poz=DF|nac={{Z|HRV}}|ime=Karlo Išasegi}} {{Fs player|br=35|poz=DF|nac={{Z|MKD}}|ime=[[Leonard Zuta]]}} {{Fs player|br=90|poz=FW|nac={{Z|MKD}}|ime=[[Ilija Nestorovski]]}} {{Fs end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.nk-slaven-belupo.hr/ Službena web-stranica kluba] * [https://semafor.hns.family/klubovi/914/nk-slaven-belupo/ Profil], HNS Semafor * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/slaven-belupo Nogometni leksikon] {{sport start}} {{Sastav – Slaven Belupo}} {{1. HNL}} {{Hrvatski klubovi u međunarodnim natjecanjima}} {{Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Šport u Koprivnici]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Koprivničko-križevačkoj županiji‎|Slaven Belupo]] [[Kategorija:NK Slaven Belupo Koprivnica| ]] 6qx1nbxzpironhw6dp1n1k5t5d634i4 10 18293 7592255 7591924 2026-09-01T15:09:22Z Croxyz 205325 7592255 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:PF02 Trakošćan . Park forests of Croatia 12.jpg|desno|200px|link=Trakošćan]] * [[26. kolovoza]] – Projekt [[dvorac|dvorca]] [[Trakošćan]] "Les Fleurs du mal of the Trakošćan Castle – Small Library" uvršten je u uži izborni krug međunarodne nagrade ''Heritage in Motion 2026'' u kategoriji ''Museums in Short''. * [[23. kolovoza]] – U [[Barban]]u je održana 51. [[Trka na prstenac]]: ove je godine pobijedio najstariji barbanski [[vitez (naslov)|vitez]] – 54-godišnji Maksimilijan Rojnić iz mjesta [[Petehi]]. * [[22. kolovoza]] – U [[Donji Macelj|Donjem Maclju]] je uoči obilježavanja [[Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma|Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] održana komemoracija i posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava iz [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] i poraća ekshumiranih iz četiri masovne grobnice u [[Slovenija|Sloveniji]]. * [[19. kolovoza]] – [[:Kategorija:Ukrajinski gimnastičari|Ukrajinsko]]-[[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|hrvatski gimnastičar]] [[Ilija Kovtun]] osvojio je naslov europskog prvaka u [[višeboj]]u na [[Europsko prvenstvo u gimnastici – Zagreb 2026.|Europskom prvenstvu u Zagrebu]]. * [[18. kolovoza]] – [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET) obilježava 116. obljetnicu [[tramvaj]]a na [[električna struja|električni]] [[pogon]]: tim su povodom građanima i posjetiteljima [[Zagreb]]a omogućene besplatne vožnje muzejskim tramvajem na [[tramvajski prijevoz u Zagrebu|posebnoj liniji]]. * [[16. kolovoza]] – Na [[Europsko prvenstvo u atletici – Birmingham 2026.|Europskom atletskom prvenstvu]] u [[Birmingham]]u hrvatska je [[bacanje koplja|bacačica koplja]] [[Sara Kolak]] osvojila naslov europske prvakinje. Hrvatska muška [[hrvatska vaterpolska reprezentacija|vaterpolska reprezentacija]] do 20 godina osvojila je naslov europskog prvaka pobjedivši [[španjolska vaterpolska reprezentacija|momčad Španjolske]] u finalu Europskoga prvenstva u [[Varna|Varni]]. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Slobodan Šnajder]], [[Ksenija Urličić]], [[Stjepan Jimmy Stanić]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> nbsjptkjg3yoqyv3om0axh99r485b7n 10 18315 7592485 7490424 2026-09-02T10:30:00Z Argo Navis 852 7592485 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Infookvir reljefni oblik | ime predloška = Infookvir rijeka | pokaži koordinate=no | iznadstil = background-color: #e8e8ff; color: black; | ime = {{{ime|}}} | izvorno ime = {{{izvorno ime|}}} | drugo ime = {{{drugo ime|}}} | vrsta = [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] {{If then show|{{{vrsta|}}}|| • |}} | slika = {{{slika|}}} | slika_opis = {{{slika_opis|}}} | slika2 = {{{slika2|}}}<!-- novi parametar --> | slika2_opis = {{{slika2_opis|}}}<!-- novi parametar --> | zemljovid = {{{zemljovid|{{{karta|}}}}}} | zemljovid_opis = {{{zemljovid_opis|{{{karta_opis|}}}}}} | zaglavljestil = background-color:powderblue; color:black; | param3 = Etimologija | vrijednost3 = {{{etimologija|<noinclude>Etimologija</noinclude>}}} <!-- Položaj --> | P625 = | koordinateA = {{{izvor_koordinate|{{{Izvor koordinate|}}}}}} | koordinateB = {{{ušće_koordinate|{{{Ušće koordinate|}}}}}} | interaktivna karta_koordinate = {{{ušće_koordinate|{{{Ušće koordinate|}}}}}} | param7 = [[Popis država|Države]] | vrijednost7 = {{#if:{{{dz|<noinclude>-</noinclude>}}}|{{DZ+X/plainlist|{{{dz|<noinclude>HRV</noinclude>}}}}}|{{if empty|{{{država|}}}|{{{Države kroz koje protječe|}}}}}}} | param8 = Naselja | vrijednost8 = {{{naselja|{{{Gradovi kroz koje protječe|}}}}}} <!-- Fizikalne osobine --> | param22 = Duljina | vrijednost22 = {{If then show|{{{duljina|{{{Duljina|}}}}}}||| [[kilometar|km]]}} | param23 = Površina&nbsp;[[Porječje|porječja]] | vrijednost23 = {{If then show|{{{površina porječja|{{{Površina porječja|}}}}}}||| [[četvorni kilometar|km²]]}} | vrijednost24 = {{#if:{{{Najmanji istjek|}}}{{{Prosječni istjek|}}}{{{Najveći istjek|}}}{{{najmanji istjek|}}}{{{prosječni istjek|}}}{{{najveći istjek|}}}|{{infookvir | child = yes | label1 = Istjek | data1 = &nbsp; | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Lokacija mjerenja</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{{lokacija istjeka|}}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Najmanji</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{If then show|{{{najmanji istjek|{{{Najmanji istjek|}}}}}}||| {{m3/s|link=yes}}}} | label4 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Prosječni</span> | rowstyle4 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data4 = {{If then show|{{{prosječni istjek|{{{Prosječni istjek|}}}}}}||| {{m3/s|link=yes}}}} | label5 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Najveći</span> | rowstyle5 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data5 = {{If then show|{{{najveći istjek|{{{Najveći istjek|}}}}}}||| {{m3/s|link=yes}}}} }}}} | param25 = Plovna od – do | vrijednost25 = {{{plovna od - do|{{{Plovna od - do|}}}}}} | param26 = Smrznuta | vrijednost26 = {{{smrznuta|}}} | param27 = [[Brana|Brane]] | vrijednost27 = {{{brane|{{{Brane|}}}}}} <!-- Sekcija 3 --> | sekcija3 = Tok rijeke | vrijednost42 = {{#if:{{{Izvor|}}}{{{izvor|}}}{{{sutok|}}}{{{izvor_nadmorska_visina|}}}{{{Nadmorska visina izvora|}}}{{{Izvor koordinate|}}}{{{izvor_koordinate|}}}{{#invoke:Wd|property|P625|P518=Q7376362}}|{{infookvir|child = yes | label1 = Izvor | data1 = {{#if:{{{Izvor|{{{izvor|}}}}}}<!-- IF Izvor -->|{{{izvor|{{{Izvor|}}}}}}<!-- ELSE Izvor -->|{{#if:{{{sutok|}}}{{{izvor_nadmorska_visina|}}}{{{Nadmorska visina izvora|}}}{{{Izvor koordinate|}}}{{{izvor_koordinate|}}}{{#invoke:Wd|property|P625|P518=Q7376362}}|&nbsp;}}<!-- END IF Izvor -->}} | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Sutok</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{{sutok|}}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Nadmorska visina|Nad.&nbsp;vis.]]</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{If then show|{{{izvor_nadmorska_visina|{{{Nadmorska visina izvora|}}}}}}||| [[metar|m]]}} | label4 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Koord.</span> | rowstyle4 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data4 = {{if empty<!-- -->|{{{izvor_koordinate|{{{Izvor koordinate|}}}}}}<!-- -->|{{#invoke:Wd|property|linked|edit@end|P625|P518=Q7376362}}<!-- -->}} }}}} | vrijednost43 = {{#if:{{{ušće|}}}{{{Ušće|}}}{{{ušće_nadmorska_visina|}}}{{{Nadmorska visina ušća|}}}{{{ušće_koordinate|}}}{{{Ušće koordinate|}}}{{#invoke:Wd|property|P625|P518=Q1233637}}|{{infookvir|child = yes | label1 = Ušće | data1 = {{#if:{{{Ušće|}}}{{{ušće|}}}<!-- IF Ušće -->|{{{ušće|{{{Ušće|}}}}}}<!-- -->{{If then show|{{{tip ušća|{{{Tip ušća|}}}}}}||&nbsp;(|)}}<!-- ELSE Ušće -->|{{#if:{{{ušće_nadmorska_visina|}}}{{{Nadmorska visina ušća|}}}{{{ušće_koordinate|}}}{{{Ušće koordinate|}}}{{#invoke:Wd|property|P625|P518=Q1233637}}|&nbsp;}}<!-- END IF Ušće -->}} | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Nadmorska visina|Nad.&nbsp;vis.]]</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{If then show|{{{ušće_nadmorska_visina|{{{Nadmorska visina ušća|}}}}}}||| [[metar|m]]}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Koord.</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{if empty<!-- -->|{{{ušće_koordinate|{{{Ušće koordinate|}}}}}}<!-- -->|{{#invoke:Wd|property|linked|edit@end|P625|P518=Q1233637}}<!-- -->}} }}}} | param44 = Slijev | vrijednost44 = {{if empty|{{slijev|{{PAGENAME}}}}|{{{slijev|}}}|{{{Slijev|}}}|{{{Sliv|}}}}} | param45 = Ulijeva&nbsp;se&nbsp;u | vrijednost45 = {{if empty|{{pritok1|{{PAGENAME}}}}|{{{ulijeva se u|}}}|{{{Ulijeva se u|}}}}} | vrijednost46 = {{#if:{{{pritoci|}}}{{{lijevi pritoci|}}}{{{desni pritoci|}}}{{{Pritoci|}}}{{{Lijevi pritoci|}}}{{{Desni pritoci|}}}{{{Pritoke|}}}{{{Lijeve pritoke|}}}{{{Desne pritoke|}}}|{{infookvir|child = yes | label1 = [[Pritok|Pritoci]] | rowstyle1 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data1 = {{#if:{{ifempty|{{{pritoci|}}}|{{{Pritoci|}}}|{{{Pritoke|}}}}}|{{ifempty|{{{pritoci|}}}|{{{Pritoci|}}}|{{{Pritoke|}}}}}|{{#if:{{{lijevi pritoci|}}}{{{desni pritoci|}}}{{{Lijevi pritoci|}}}{{{Desni pritoci|}}}{{{Lijeve pritoke|}}}{{{Desne pritoke|}}}|&nbsp;}}}} | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Lijevi</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{ifempty|{{{lijevi pritoci|}}}|{{{Lijevi pritoci|}}}|{{{Lijeve pritoke|}}}}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Desni</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{ifempty|{{{desni pritoci|}}}|{{{Desni pritoci|}}}|{{{Desne pritoke|}}}}} }}}} | lokacijska_karta_zemljovid = {{{zemljovid_lok|{{{lokacijska_karta_zemljovid|}}}}}} | lokacijska_karta_zemljovid_opis = {{{zemljovid_lok_opis|{{{lokacijska_karta_zemljovid_opis|}}}}}} | pushpin_map = {{{pushpin_map|}}} | relief = yes | markA = Red Arrow Up.svg | marksizeA = 7 | labelA = {{#if:{{{sutok|}}}|sutok|izvor}} | markB = Red Arrow Down.svg | marksizeB = 7 | labelB = ušće | label_position_A = {{{pushpin_label_position_A|}}} | label_position_B = {{{pushpin_label_position_B|}}} | zaštita = {{{zaštita|}}} }}<!-- -->{{#invoke:Infookvir tracking|tracking|okvir=Infookvir rijeka|ušće_koordinate@Ušće koordinate|slika|pushpin_map}}<!-- -->{{#if:{{{dz|}}}||{{#invoke:Infookvir tracking|tracking|okvir=Infookvir rijeka|država@Države kroz koje protječe}}}}<!-- -->{{#if:{{pritok1|{{PAGENAME}}}}||[[Kategorija:Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} <templatedata> { "params": { "ime": { "suggested": true }, "izvorno ime": { "suggested": true }, "drugo ime": { "suggested": true }, "slika": { "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "slika_opis": { "suggested": true }, "slika2": { "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "slika2_opis": { "suggested": true }, "zemljovid": { "aliases": [ "karta" ], "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "zemljovid_opis": { "aliases": [ "karta_opis" ], "suggested": true }, "država": { "aliases": [ "Države kroz koje protječe" ], "suggested": true }, "naselja": { "aliases": [ "Gradovi kroz koje protječe" ], "suggested": true }, "duljina": { "aliases": [ "Duljina" ], "suggested": true }, "površina porječja": { "aliases": [ "Površina porječja" ], "suggested": true }, "lokacija istjeka": { "aliases": [ "Lokacija mjerenja istjeka" ], "suggested": true }, "najmanji istjek": { "aliases": [ "Najmanji istjek", "Minimalni istjek" ], "suggested": true }, "prosječni istjek": { "aliases": [ "Prosječni istjek" ], "suggested": true }, "najveći istjek": { "aliases": [ "Najveći istjek", "Maksimalni istjek" ], "suggested": true }, "plovna od - do": { "aliases": [ "Plovna od - do" ], "suggested": true }, "brane": { "aliases": [ "Brane" ], "suggested": true }, "izvor": { "aliases": [ "Izvor" ], "suggested": true }, "sutok": { "suggested": true }, "izvor_nadmorska_visina": { "aliases": [ "Nadmorska visina izvora" ], "suggested": true }, "izvor_koordinate": { "aliases": [ "Izvor koordinate" ], "suggested": true }, "ušće": { "aliases": [ "Ušće" ], "suggested": true }, "tip ušća": { "aliases": [ "Tip ušća" ], "suggested": true }, "ušće_nadmorska_visina": { "aliases": [ "Nadmorska visina ušća" ], "suggested": true }, "ušće_koordinate": { "aliases": [ "Ušće koordinate" ], "suggested": true }, "slijev": { "aliases": [ "Slijev", "Sliv" ], "suggested": true }, "ulijeva se u": { "aliases": [ "Ulijeva se u" ], "suggested": true }, "pritoci": { "aliases": [ "Pritoci", "Pritoke" ] }, "lijevi pritoci": { "aliases": [ "Lijevi pritoci", "Lijeve pritoke" ], "suggested": true }, "desni pritoci": { "aliases": [ "Desni pritoci", "Desne pritoke" ], "suggested": true }, "lokacijska_karta_zemljovid": { "suggested": true }, "lokacijska_karta_zemljovid_opis": { "suggested": true }, "pushpin_map": { "suggested": true }, "pushpin_label_position_A": { "suggested": true }, "pushpin_label_position_B": { "suggested": true }, "zaštita": { "suggested": true } }, "format": "block", "paramOrder": [ "ime", "izvorno ime", "drugo ime", "slika", "slika_opis", "slika2", "slika2_opis", "zemljovid", "zemljovid_opis", "država", "naselja", "duljina", "površina porječja", "lokacija istjeka", "najmanji istjek", "prosječni istjek", "najveći istjek", "plovna od - do", "brane", "izvor", "sutok", "izvor_nadmorska_visina", "izvor_koordinate", "ušće", "tip ušća", "ušće_nadmorska_visina", "ušće_koordinate", "slijev", "ulijeva se u", "pritoci", "lijevi pritoci", "desni pritoci", "lokacijska_karta_zemljovid", "lokacijska_karta_zemljovid_opis", "pushpin_map", "pushpin_label_position_A", "pushpin_label_position_B", "zaštita" ], "description": "Infookvir za rijeke, NE pisati mjerne jedinice" } </templatedata> [[Kategorija:Infookviri za reljefne oblike‎|Rijeka]]</noinclude> nkqik4a5ozldqzma4fv1f8flci17cdo 0 22060 7592314 7580170 2026-09-01T21:21:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592314 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #DB0000 | ime_serije = Kućanice | slika = Desperate Housewives Logo 1.png | natpis_pod_slikom = Logotip serije | orig_naslov = Desperate Housewives | format_serije = [[komedija]]/[[drama]]/misterij | autor = Marc Cherry | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = | uvodna_glazba = Danny Elfman | glumci = [[Teri Hatcher]] <br> [[Felicity Huffman]] <br> [[Marcia Cross]] <br> [[Eva Longoria]] <br> [[Ricardo Antonio Chavira]] <br> [[James Denton]] <br> i drugi | pripovjedač = [[Brenda Strong]] (kao Mary Alice Young; 178 epizode) | država = [[SAD]] | jezik = [[engleski]] | broj_epizoda = 180 | broj_sezona = 8 | popis_epizoda = Popis epizoda serije Kućanice | producent = Charles Skouras III <br> Stephanie Hagen <br> Alexandra Cunningham <br> Jamie Gorenberg <br> Kevin Etten <br> Tracey Stern <br> Patty Lin <br> Annie Weisman | izvršni_producent = Marc Cherry | urednik = Karen Castañeda | lokacija = [[Universal Studios Hollywood]] ([[San Fernando Valley]], [[Los Angeles]], [[California]]) (snimanje) <br> Wisteria Lane, Fairview, Eagle State (postava) | trajanje_epizode = 43 minute | tv_kuća = [[ABC]] | u_hrv = {{ubl |[[Nova TV]] {{small|(2005. – 2007.)}} |[[RTL]] {{small|(2008. - 2012.)}} |[[RTL 2]] |[[Fox Life]] |[[Disney+]] }} | ostale_kuće = | početak_serije = [[3. listopada]] [[2004.]] | kraj_serije = [[13. svibnja]] [[2012.]] | web_stranica = https://web.archive.org/web/20130515015844/http://abc.go.com/shows/desperate-housewives | imdb_id = 0410975 }} '''''Kućanice''''' ([[engleski]]: ''Desperate Housewives'') [[SAD|američka]] je komično-dramska i misteriozna [[televizijska serija]] koju je stvorio [[Marc Cherry]], a producirali [[ABC Studios|ABC]] i Cherry Productions. Izvorno se emitiralo osam sezona na ABC-u od [[3. listopada]] [[2004.]] do [[13. svibnja]] [[2012.]], ukupno 180 epizoda. Smještena na ulici [[Wisteria Lane]], ulici u izmišljenom gradu [[Fairview]]u u izmišljenoj državi Eagle, Kućanice prate živote skupine žena viđene očima njihove prijateljice i susjede koja joj je život oduzela samoubojstvom u pilot epizodi. Priča pokriva petnaest godina života žena tijekom osam sezona, postavljenih između 2004. i 2008., i kasnije 2013. – 2019. (priča uključuje petogodišnji skok u vremenu, kao i povratne informacije i bljeskove unaprijed u rasponu od 1980-ih do 2020-ih). Rade kroz kućne borbe i obiteljski život, dok se suočavaju s tajnama, zločinima i misterijama skrivenim iza vrata svog - na površini - lijepog i naizgled savršenog prigradskog naselja. == Premisa == [[Marc Cherry]] je ponudio seriju mnogim vodećim [[SAD|američkim]] [[TV]] kućama, uključujući [[HBO]], [[CBS]], [[NBC]] i [[Fox]]; no svaka ga je odbila. Nakon nekoliko manjih izmjena ponudio je seriju [[ABC]]-ju i [[ABC]] je kupio seriju, no napravio je nekoliko izmjena u glumačkoj postavi. Serija je postala ogroman hit, pogotovo po gledanosti, i odmah napravila termin "Očajne kućanice" kulturalni fenomen po cijelom svijetu. Od početka prikazivanja ženski časopisi širom svijeta dobili su zahvalnu temu, neprestano su pisali o glavnim glumicama serije, pogotovo o [[Eva Longoria|Evi Longoriji]]. Širom svijeta TV kuće su se otimale za "Kućanice", i sada se serija prikazuje diljem svijeta. Serija je ostvarila zapažen uspjeh i osvojila nagradu People's Choice; dva [[Zlatni globus|Zlatna globusa]] za najbolju humorističnu seriju i najbolju glumicu [[Teri Hatcher]], te dvije nominacije za najbolju glumicu i jednu za sporednu žensku ulogu. 2007. godine je od 15 nominacija za nagradu [[Emmy]], osvojila njih šest, uključujući [[Felicity Huffman]] za najbolju glumicu. == Pregled serije== {{Otkrivanje radnje}} {{glavni|Popis epizoda serije Kućanice}} {{:Popis epizoda serije Kućanice}} ===Prva sezona=== {{glavni|Kućanice (1. sezona)}} Serija počinje samoubojstvom [[Mary Alice Young]] ([[Brenda Strong]]), koja vodi gledatelje u živote svoje obitelji, prijatelja i susjeda, komentirajući sve s nebeskih visina. Njeno samoubojstvo ostavlja iza sebe misteriju koja ima veze s njenim mužem Paulom ([[Mark Moses]]), njenim sinom Zachom, i s misterioznom kutijom za igračke koju je Paul iskopao iz obiteljskog bazena, i nakon nekoliko epizoda otkriveno je da sadrži skelet mrtve žene. U njenom su fokusu njene četiri prijateljice: samohrana majka [[Susan Mayer]] ([[Teri Hatcher]]) koja pati od nesigurnosti i depresije jer ju je ostavio suprug, perfekcionistica [[Bree Van De Kamp]] ([[Marcia Cross]]), koja bori se sa smrću svog muža, [[Lynnette Scavo]] ([[Felicity Huffman]]) isfrustrirana majka četvero djece koja se nakon mnogo godina vraća na posao, i [[Gabrielle Solis]] ([[Eva Longoria]]), bivši model s piste, nakon što je prevarila svog muža, Carlosa ([[Ricardo Chavira|Ricardo Antonio Chavira]]), s njihovim vrtlarom, sada pokušava da izgladi probleme u svom braku. Sa svog mjesta na nebu, Mary Alice sada vidi bolje i više no što je vidjela kad je bila živa, te je odlučila podijeliti sve slatke tajne svog susjedstva s nama. ===Druga sezona=== Druga sezona serije s emitiranjem je krenula [[25. rujna]] [[2005.]] i glavna misterija okretala se oko novih susjeda u Wisteria Laneu, '''Betty Applewhite''', koja se u susjedstvo uselila preko noći. Tijekom sezone, Bree se pokušava nositi s tugom za suprugom Rexom, te, ne znajući, počinje hodati s čovjekom koji je ubio njenog muža, Georgeom. Nakon Georgeova samoubojstva, Bree se bori s [[alkoholizam|alkoholizmom]], te je u neprestanom sukobu sa sinom Andrewom. Susanin ljubavni život postaje kompliciran nakon što se njezin bivši suprug '''Karl''' zaruči s Edie, Lynette se vrati na posao i naposljetku postaje Tomova šefica, a Gabrielle odluči biti vjerna svom suprugu i počinje s Carlosom raditi na djetetu. ===Treća sezona=== U trećoj sezoni, koja je s emitiranjem krenula [[24. rujna]] [[2006.]], Bree se udala za '''Orsona Hodgea''', čija je upletenost u otkriće mrtvog tijela postala glavna misterija treće sezone. U međuvremenu, Lynette se mora priviknuti na novo dijete u svom kućanstvu nakon što u grad dođe Tomova bivša djevojka '''Nora''' s njegovom kćerkom '''Kaylom'''. Tom i Lynette, nakon Norine smrti i Lynettina ranjavanja, odluče ostaviti posao u marketingu, te odluče ostvariti Tomovu najveću želju = otvore lokalnu pizzeriju. Gabrielle prolazi kroz težak razvod od Carlosa, no pronađe novu [[ljubav]] u obliku novog gradonačelnika Fairviewa, '''Victora Langa'''. Edie isprva pokuša iskoristiti Mikeovu amneziju, a u Susanin život ulazi novi muškarac - '''Ian Hainsworth'''. Kroz treću sezonu, zbog odsutnosti Marcije Cross (Bree), režiser je napravio mnogo prostora za Edien lik, te su u seriju dovedeni njen sin '''Travers''' i bivši muž. Osim toga, Edie i Carlos počinju hodati, te nakon što počnu živjeti zajedno, odluče raditi na djetetu. Na Edienu žalost, na dan Gabriellina vjenčanja s Victorom, Carlos pronalazi Ediene kontracepcijske pilulu i shvaća kako Edie uopće ne želi dijete. Carlos i Gabrielle ponovno flertuju, a Edie se sprema počiniti [[samoubojstvo]]. ===Četvrta sezona=== {{glavni|Kućanice (4. sezona)}} U četvrtoj sezoni, koja s emitiranjem počinje [[30. rujna]] [[2007.]], Gabrielle, iako i dalje u braku s Victorom, nastavlja svoju vezu s Carlosom, Lynette obolijeva od [[Rak (bolest)|raka]] i suočava se s procesom [[kemoterapija|kemoterapije]], Bree nastavlja glumiti trudnoću kako bi prikrila pravu trudnoću svoje kćeri Danielle, Susan i Mike saznaju kako će uskoro postati roditelji, a Edie se oporavlja od pokušaja samoubojstva. Nova susjeda dolazi u Wisteria Lane, '''Katherine Mayfair''', koja uskoro postane Breeina najveća suparnica. [[Tornado]] će poharati Wisteria Lane, koji će donijeti katastrofalne posljedice za neke od stanovnika Wisteria Lanea. Finale četvrte sezone završava čudnim raspletom - radnja se pomiče 5 godina u budućnost. ===Peta sezona=== U petoj sezoni, koja je s emitiranjem započela [[28. rujna]] [[2008.]], gledatelji se upoznaju s događajima koji su se dogodili u proteklih 5 godina od kraja 4. sezone. Prva misterija sezone povezana je s novim suprugom Edie Britt, '''Daveom Williamsom'''. Dave dolazi u Wisteria Lane kako bi izvršio osvetu nad čovjekom koji je upropastio njegov život. Susan se pak, nakon razvoda od Mikea, suočava s novim muškarcem u svom životu. Bree je postala poduzetnica čija je [[kuharica]] veliki hit u zemlji, no paralelno zbog njene karijere pati i njen brak s Orsonom. Gabrielle i Carlos žive u siromašnijem ambijentu nego proteklih godina i nastoje što bolje odgojiti svoje dvije kćeri, Celiju i Juanitu. Lynette i Tom saznaju kako se njihov sin upustio u aferu s udanom ženom. ===Šesta sezona=== Šesta sezona, čije je emitiranje započelo [[27. rujna]] [[2009.]] godine, nas vraća na scenu vjenčanja Mikea i misteriozne mladenke. Ispada kako je Mike oženio Susan, što Katherine teško podnosi. Lynette razmišlja o novoj [[trudnoća|trudnoći]], Gaby odgaja tinejdžerku Anu, a Bree započne [[ljubav]]nu avanturu s Karlom Meyerom. ===Sedma sezona=== Sedma sezona je počela s emitiranjem 26. [[rujan|rujna]] [[2010.]] godine. [[Drea de Matteo]] ''(Angie)'' i [[Dana Delany]] ''(Katherine)'' se neće pojavljivati u novoj sezoni, kao ni [[Kyle MacLachlan]] ''(Orson)''.<ref>[http://ausiellofiles.ew.com/2010/05/19/kyle-maclachlan-leaving-desperate-housewives/ "Odlazak Kyle MacLachlana"], AusielloFiles.ew.com</ref> Glumačkoj postavi će se pridružiti glumica [[Vanessa Williams]].<ref>[http://ausiellofiles.ew.com/2010/05/18/desperate-housewives-vanessa-williams/ "Vanessa Williams se pridružuje Kućanicama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101009175228/http://ausiellofiles.ew.com/2010/05/18/desperate-housewives-vanessa-williams/ |date=9. listopada 2010. }}, AusielloFiles.ew.com</ref> ==Glumačka postava== Tijekom svoje premijerne sezone, u seriji je nastupilo trinaest glumaca u glavnim ulogama, svi naznačeni u uvodnoj špici. Za drugu godinu serije, nekoliko glumaca, uglavnom djeca i tinejdžer, koji su gostovali u prvoj sezoni, promovirano je u redovite glumce, bez imena koja su uključena u redoslijed otvaranja. Umjesto toga, naplaćivano im je da "također glume" tijekom prvih minuta svake epizode, zajedno s gostujućim zvijezdama epizode. Ta se praksa nastavila do kraja sezone. {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center" |- !rowspan="2" style="width:14%;" scope="col"|Glumac !rowspan="2" style="width:12%;" scope="col"|Lik !colspan="8"|Season |- !style="width:8%;" scope="col"|[[Kućanice (sezona 1)|1]] !style="width:8%;" scope="col"|[[Kućanice (sezona 2)|2]] !style="width:8%;" scope="col"|[[Kućanice (sezona 3)|3]] !style="width:8%;" scope="col"|[[Kućanice (sezona 4)|4]] !style="width:8%;" scope="col"|[[Kućanice (sezona 5)|5]] !style="width:8%;" scope="col"|[[Kućanice (sezona 6)|6]] !style="width:8%;" scope="col"|[[Kućanice (sezona 7)|7]] !style="width:8%;" scope="col"|[[Kućanice (sezona 8)|8]] |- |[[Teri Hatcher]] |[[Susan Mayer|Susan Mayer Delfino]] | colspan="8" style="background:#dfd;"|Glavni |- |[[Felicity Huffman]] |[[Lynette Scavo]] | colspan="8" style="background:#dfd;"|Glavni |- |[[Marcia Cross]] |[[Bree Van de Kamp|Bree Van de Kamp Hodge]] | colspan="8" style="background:#dfd;"|Glavni |- |[[Eva Longoria]] |[[Gabrielle Solis|Gabrielle Marquez Solis/Lang]] | colspan="8" style="background:#dfd;"|Glavni |- |[[Nicollette Sheridan]] |[[Edie Britt|Edie Britt Williams]] | colspan="5" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="3" style="background:#ececec; text-align:center;"| |- |[[Steven Culp]] |[[Rex Van de Kamp]] | colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="2" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="1" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="1" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="1" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="2" style="background:#cdf4ff;"|Gost |- |[[Ricardo Antonio Chavira]] |[[Carlos Solis]] | colspan="8" style="background:#dfd;"|Glavni |- |[[Mark Moses]] |[[Paul Young (Desperate Housewives)|Paul Young]] | colspan="2" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="1" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje | colspan="2" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="1" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="1" style="background:#cdf4ff;"|Gost |- |[[Andrea Bowen]] |[[Julie Mayer (Desperate Housewives)|Julie Mayer]] | colspan="4" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="1" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="1" style="background:#99e2e7; text-align:center;"| Sporedni | colspan="1" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="1" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje |- |[[Jesse Metcalfe]] |[[John Rowland (Desperate Housewives)|John Rowland]] |colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="3" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="1" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="1" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="2" style="background:#ececec; text-align:center;"| |- |[[Cody Kasch]] |[[Zach Young (Desperate Housewives)|Zach Young]] | colspan="2" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="1" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje | colspan="3" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="1" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="1" style="background:#ececec; text-align:center;"| |- |[[Brenda Strong]] |[[Mary Alice Young]] | colspan="8" style="background:#dfd;"|Glavni |- |[[James Denton]] |[[Mike Delfino]] | colspan="8" style="background:#dfd;"|Glavni |- |[[Alfre Woodard]] |[[Betty Applewhite]] | colspan="1" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="6" style="background:#ececec; text-align:center;"| |- |[[Doug Savant]] |[[Tom Scavo]] | colspan="1" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje | colspan="7" style="background:#dfd;"|Glavni |- |[[Richard Burgi]] |[[Karl Mayer]] | colspan="1" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje | colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="2" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="2" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje | colspan="1" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="2" style="background:#cdf4ff;"|Gost |- |[[Kyle MacLachlan]] |[[Orson Hodge]] |colspan="1" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="1" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje | colspan="4" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="1" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="1" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje |- |[[Dana Delany]] |[[Katherine Mayfair]] | colspan="3" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="3" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="1" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="1" style="background:#cdf4ff;"|Gost |- |[[Shawn Pyfrom]] | [[Andrew Van de Kamp]] | colspan="1" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje | colspan="3" style="background:#99e2e7; text-align:center;"| Sporedni | colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="3" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje |- |[[Neal McDonough]] |[[Dave Williams (Desperate Housewives)|Dave Williams]] | colspan="4" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="3" style="background:#ececec; text-align:center;"| |- |[[Drea de Matteo]] |[[Angie Bolen]] |colspan="5" style="background:#ececec; text-align:center;"| |colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni |colspan="2" style="background:#ececec; text-align:center;"| |- |[[Maiara Walsh]] |[[Ana Solis]] | colspan="4" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="1" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="2" style="background:#ececec; text-align:center;"| |- |[[Vanessa Williams]] |[[Renee Perry|Renee Perry Faulkner]] | colspan="6" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="2" style="background:#dfd;"|Glavni |- |[[Kathryn Joosten]] |[[Karen McCluskey|Karen McCluskey Bender]] | colspan="1" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="4" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje | colspan="1" style="background:#99e2e7; text-align:center;"| Sporedni | colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="1" style="background:#99e2e7; text-align:center;"| Sporedni |- |[[Kevin Rahm]] |[[Lee McDermott]] |colspan="3" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="3" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje | colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="1" style="background:#99e2e7; text-align:center;"| Sporedni |- |[[Tuc Watkins]] |[[Bob Hunter and Lee McDermott|Bob Hunter]] | colspan="3" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="3" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje | colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni | colspan="1" style="background:#99e2e7; text-align:center;"| Sporedni |- |[[Jonathan Cake]] |[[Chuck Vance]] | colspan="6" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="1" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje | colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni |- |[[Charles Mesure]] |[[Ben Faulkner (Desperate Housewives)|Ben Faulkner]] | colspan="7" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni |- |[[Madison De La Garza]] |[[Juanita Solis (daughter)|Juanita Solis]] | colspan="3" style="background:#ececec; text-align:center;"| | colspan="1" style="background:#cdf4ff;"|Gost | colspan="1" style="background:#fdd;"|Pojavljivanje | colspan="2" style="background:#99e2e7; text-align:center;"| Sporedni | colspan="1" style="background:#dfd;"|Glavni |} == Zanimljivosti == * U originalnoj prvoj epizodi, Mary Alice Young je igrala [[Sheryl Lee]]; vrtlara Johna igrao je [[Kyle Searles]] i Rexa Van De Kampa igrao je [[Michael Reilly Burke]]. Lee je zamijenjena s glumicom [[Brenda Strong|Brendom Strong]], scene iz prve epizode su ponovno snimljene, a ostale je nastavila Strong; obje glumice su i prije igrale glavne uloge kao mrtvih žena, Strong u seriji [[Everwood]], a Lee u seriji [[Twin Peaks]]. * Špica serije sadržava odlomke iz poznatih slikarskih djela, uključujući "[[Adam i Eva]]", portret čovjeka i žene koji se drže za ruke "[[Arnolfini]]" J. V. Ayck-a i Campbellova konzerva supe, [[Andy Warhol|Andyja Warhola]]. Također, i manje poznati poster [[Dick Williams|Dicka Williamsa]], "Am I Proud!". * Svaki naslov epizode iz prve sezone (osim ''Pilota'', prve epizode), a i druge sezone, je ime neke pjesme, većinu njh od [[Stephen Sodheim|Sephen Sodheima]] one uključuju: ''Every Day a Little Death'', ''You Could Drive A Person Crazy'' i ''The Ladies Who Lunch''. * Serija je je osvojila 6 [[Emmy]]a. [[Emmy]] za najbolju glumicu otišao je [[Felicity Huffman]] koja glumi Lynette. No, Kućanice nisu dobile Emmya za najbolju seriju, već je nagrada otišla seriji "[[Svi vole Raymonda]]" koja se nakon 9 godina prikazivanja završila. * [[Steven Culp]] je potvrdio na Večernjem Show-u s [[Jay Leno]]m, da je njegov lik Rex zaista mrtav. Također je rekao da se glumačka postava stalno mijenja i da nitko ni ne zna kada bi njihov lik mogao umrijeti. * Očekuje se da će serija imati 7 sezona, i da će kroz svih sedam narator ostati Mary Alice Young. * Prije početka druge sezone, [[Eva Longoria]] i [[Jesse Metcalfe]] su oboje bili žrtve emisije ''[[Punk'd]]'' [[Ashton Kutcher|Ashtona Kutchera]]. (Metcalfe se pojavljivao na ''[[Punk'd]]'' dva puta.) * [[Marcia Cross]], najomiljenija kućanica, Bree Hodge, otišla je privremeno iz serije, zbog trudnoće, nakon 15. epizode 3. sezone. Odsutnost njenog lika je objašnjenja time da su ona i Orson otišli na medeni mjesec kojeg nikad nisu imali. Na radost gledatelja diljem svijeta, Marcia se vratila na kraju 3. sezone u seriju. * Iako se [[Marcia Cross]] ne pojavljuje u epizodama 3x16-3x23, dublerica ju je igrala u 16-oj epizodi ''(u tim scenama vidimo Bree s leđa)''. Tako su Susan, Lynette i Gabrielle jedine kućanice koje su se dosad pojavile u svakoj epizodi. * Glumac [[Gale Harold]] je na početku snimanja 5. sezone doživio nesreću s motorom, te je njegov lik sve do kraja 5. sezone morao biti ispisan.<ref>[http://www.javno.com/hr-trach/gale-harold-se-nakon-nezgode-oporavlja-u-bolnici_193992 "Gale Harold doživio nesreću"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210222002731/http://www.javno.com/hr-trach/gale-harold-se-nakon-nezgode-oporavlja-u-bolnici_193992 |date=22. veljače 2021. }}, Javno.hr.</ref> * Na šok sveopćeg gledateljstva, [[Marc Cherry]] je pred kraj 5. sezone odlučio ubiti lik jedne od "Kućanica" - [[Edie Britt]]. Edie se posljednji put pojavila u 23-oj epizodi 5. sezone kao Daveova halucinacija.<ref>[http://www.examiner.com/x-5631-Prime-Time-TV-Examiner~y2009m4d19-Desperate-Housewives-celebrates-the-life-and-death-of-Edie-Britt "Život i smrt Edie Britt"], Examiner.com</ref> * U [[srpanj|srpnju]] [[2009.]] godine, televizijski kritičar [[Michael Ausiello]] je objavio vijest kako će se glumica [[Drea de Matteo]] pridružiti glumačkoj postavi "Kućanica" u 6. sezoni. Lik, za kojeg se samo zna da se preziva Vitale, dolazi u [[Wisteria Lane]] sa svojim suprugom i tinejdžerskim sinom.<ref>[http://ausiellofiles.ew.com/2009/06/drea-de-matteo-joining-desperate-housewives.html "Drea de Matteo se pridružuje postavi"], AusielloFiles.ew.com</ref> == Strane adaptacije == [[26. veljače]] [[2007.]] Walt Disney Company je potvrdila kako će se snimati 4 [[Južna Amerika|južnoameričke]] verzije serije; jedna u [[Argentina|Argentini]], jedna u [[Kolumbija|Kolumbiji]], jedna u [[Brazil]]u i jedna u [[Ekvador]]u. Kolumbijska i ekvadorska produkcija se povezala i osmislili su jednu seriju. Argentinska verzija, nazvana "''Amas de casa desesperadas''", s emitiranjem je počela [[2006.]] godine. Prva godina prikazivanja naišla je odličan odaziv publike, te je počelo i snimanje drugog ciklusa. Druga američka verzija serije počela se emitirati na španjolskoj [[TV]] mreži [[Univision]], te je nosila isti naziv kao i argentinska verzija. Zbog slabe gledanosti, otkazana je nakon završetka 1. sezone. == Nagrade i nominacije == '''American Cinema Editor's Nagrade''' 2005. - Nominacija - Najbolje urađena jednosatna televizijska serija - ''"Pilot"'' '''Art Director's Guild Nagrade''' 2005. - '''Pobjeda''' - Najbolja televizijska serija - ''"Ah, But Underneath"'' '''BMI Film i TV Nagrade''' 2005. - '''Pobjeda''' - BMI TV Music Award '''Banff Television Festival''' 2005. - '''Pobjeda''' - Najbolja serija - ''"Pilot"'' '''Director's Guild of America Nagrade''' 2005. - Nominacija - Najbolje redateljsko ostvarenje u komičnoj seriji' - ''"Pilot"'' 2005. - Nominacija - Najbolje redateljsko ostvarenje u komičnoj seriji' - ''"Pretty Little Picture"'' '''Emmy Nagrade''' 2005. - Nominacija - Najbolja komična serija - ''"Pilot"; "Who's That Woman"; "Running To Stand Still"; "Anything You Can Do"; "Suspicious Minds"; "Everyday A Little Death"'' 2005. - Nominacija - [[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Najbolja glavna glumica]] u komičnoj seriji - [[Marcia Cross]] 2005. - Nominacija - Najbolja glavna glumica u komičnoj seriji - [[Teri Hatcher]] 2005. - '''Pobjeda''' - Najbolja glavna glumica u komičnoj seriji - [[Felicity Huffman]] 2005. - Nominacija - Najbolji scenarij za komičnu seriju - ''"Pilot"'' 2005. - '''Pobjeda''' - Najbolja režija za komičnu seriju - ''"Pilot"'' 2005. - '''Pobjeda''' - Najbolja gostujuća glumica u komičnoj seriji - [[Kathryn Joosten]] 2005. - Nominacija - Najbolja gostujuća glumica u komičnoj seriji - [[Lupe Ontiveros]] 2005. - '''Pobjeda''' - Najbolja glumačka postava u komičnoj seriji 2005. - Nominacija - Najbolja kostimografija - ''"Suspicious Minds"'' 2005. - Nominacija - Najbolji dizajn fonta 2005. - '''Pobjeda''' - Najbolja naslovna pjesma 2005. - Nominacija - Najbolja režija - ''"Suspicious Minds"'' 2006. - Nominacija - Najbolja sporedna glumica u komičnoj seriji - [[Alfre Woodard]] 2006. - Nominacija - Najbolja gostujuća glumica u komičnoj seriji - [[Shirley Knight]] 2006. - Nominacija - Najbolja kostimografija u seriji 2006. - Nominacija - Najbolji odabir glumaca u komičnoj seriji 2007. - Nominacija - Najbolja glavna glumica - [[Felicity Huffman]] 2007. - Nominacija - Najbolji odabir glumaca u komičnoj seriji 2007. - Nominacija - Najbolja kostimografija u seriji 2007. - Nominacija - Najbolja gostujuća glumica u komičnoj seriji - [[Dixie Carter]] 2007. - Nominacija - Najbolja gostujuća glumica u komičnoj seriji - [[Laurie Metcalf]] 2008. - Nominacija - Najbolja kostimografija u seriji 2008. - Nominacija - Najbolja gostujuća glumica u komičnoj seriji - [[Polly Bergen]] 2008. - '''Pobjeda''' - Najbolja gostujuća glumica u komičnoj seriji - [[Kathryn Joosten]] '''[[Medijska nagrada GLAAD]]''' 2006. - Nominacija - Najbolja komična serija 2007. - Nominacija - Najbolja komična serija 2008. - Nominacija - Najbolja komična serija '''[[Zlatni globus]]''' 2004. - '''Pobjeda''' - Najbolja humoristična serija 2004. - Nominacija - Najbolja glavna glumica u komičnoj seriji - [[Marcia Cross]] 2004. - '''Pobjeda''' - Najbolja glavna glumica u komičnoj seriji - [[Teri Hatcher]] 2004. - Nominacija - Najbolja glavna glumica u komičnoj seriji - [[Felicity Huffman]] 2004. - Nominacija - Najbolja sporedna glumica - [[Nicollette Sheridan]] 2005. - Nominacija - Najbolja glavna glumica u komičnoj seriji - [[Marcia Cross]] 2005. - Nominacija - Najbolja glavna glumica u komičnoj seriji - [[Teri Hatcher]] 2005. - Nominacija - Najbolja glavna glumica u komičnoj seriji - [[Felicity Huffman]] 2005. - Nominacija - Najbolja glavna glumica u komičnoj seriji - [[Eva Longoria]] 2005. - '''Pobjeda''' - Najbolja humoristična serija 2006. - Nominacija - Najbolja glavna glumica u komičnoj seriji - [[Marcia Cross]] 2006. - Nominacija - Najbolja glavna glumica u komičnoj seriji - [[Felicity Huffman]] 2006. - Nominacija - Najbolja humoristična serija '''Golden Satellite Awards''' 2005. - '''Pobjeda''' - Najbolja televizijska komična serija 2005. - Nominacija - Najbolja glumica u komičnoj seriji - [[Marcia Cross]] 2005. - Nominacija - Najbolja glumica u komičnoj seriji - [[Teri Hatcher]] 2005. - Nominacija - Najbolja glumica u komičnoj seriji - [[Felicity Huffman]] '''Imagen Foundation Awards''' 2005. - Nominacija - Najbolja televizijska glumica - [[Eva Longoria]] '''Motion Picture Sound Editor's Awards''' 2005. - Nominacija - [[Oscar za najbolje miksanje zvuka|Najbolji zvuk]] u televizijskoj seriji - "Running To Stand Still" '''People's Choice Nagrade''' 2005. - '''Pobjeda''' - Najbolja nova TV drama '''Prism Awards''' 2005. - Nominacija - Performans u komičnoj seriji - [[Felicity Huffman]] '''Screen Actors Guild Nagrade''' 2005. - '''Pobjeda''' - Najbolja glumačka ekipa u komičnoj seriji 2005. - '''Pobjeda''' - Najbolji glumački performans u komičnoj seriji - [[Teri Hatcher]] '''Teen Choice Nagrade''' 2005. - Nominacija - Choice TV komična serija 2005. - Nominacija - Choice TV glumac u komediji - [[Jesse Metcalfe]] 2005. - Nominacija - Choice TV glumica u komediji - [[Eva Longoria]] 2005. - '''Pobjeda''' - Choice TV Nova serija 2005. - '''Pobjeda''' - Choice TV Muško glumačko otkriće - [[Jesse Metcalfe]] 2005. - '''Pobjeda''' - Choice TV Žensko glumačko otkriće - [[Eva Longoria]] 2005. - '''Pobjeda''' - Choice TV glumačka postava '''Television Critics Association Nagrade''' 2005. - '''Pobjeda''' - Program godine 2005. - Nominacija - Outstanding uspjeh u komediji 2005. - Nominacija - Individualni uspjeh u komediji - [[Marcia Cross]] 2005. - Nominacija - Individualni uspjeh u komediji - [[Teri Hatcher]] 2005. - Nominacija - Izvrstan novi program godine '''Young Artist Nagrade''' 2005. - Nominacija - Najbolja glavna mlađa glumica u komičnoj seriji - [[Andrea Bowen]] 2005. - Nominacija - Najbolji sporedni mladi glumac u komičnoj seriji - [[Cody Kasch]] 2005. - '''Pobjeda''' - Najbolji sporedni mladi glumac u komičnoj seriji - [[Zane Huett]] 2007. - Nominacija - Najbolja gostujuća mlada glumica u komičnoj seriji - [[Rachel Fox]] 2008. - Nominacija - Najbolja gostujuća mlada glumica u komičnoj seriji - [[Rachel Fox]] == Vanjske poveznice == *[http://abc.go.com/primetime/desperate ABC: ''Desperate Housewives''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051003225940/http://abc.go.com/primetime/desperate/ |date=3. listopada 2005. }} *{{imdb naslov|id=0410975|naslov=Desperate Housewives (2004-present)}} *[http://www.desperatefans.org Desperatefans.org huge fansite with photogallery, downloads, fanfiction and a board] *[http://getdesperate.com Get Desperate! The newest news, spoilers and reviews] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091001164431/http://www.getdesperate.com/ |date=1. listopada 2009. }} *[http://www.desperatehousewives-fr.com Desperate Housewives] *[http://www.suburban.hostrocket.com Desperate Housewives (fansite media downloads)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081022235022/http://suburban.hostrocket.com/ |date=22. listopada 2008. }} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Kućanice}} {{Televizijski program na ABC-u}} [[Kategorija:Televizijski program na ABC-u]] [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Američke humoristične televizijske serije]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najbolju humorističnu seriju]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2004.]] bpo1uh9topisso1q0lndplneve4gzqr 0 23582 7592472 7431034 2026-09-02T10:06:06Z Istina202 371319 Ispravljenje su neke greške, radice se i dalje na poboljsanju. 7592472 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Novi Travnik | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = Panorama-Novi_travnik.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Novi Travnik | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = 140 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Novi Travnik Coat of Arms.svg | slika_grb_veličina = 75px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Kanton]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|border|25px]] Srednjobosanski kanton | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Načelnik | ime_vođe = Stjepan Dujo | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Općina | površina_prazno1 = 232 km² | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Općina | stanovništvo_prazno1 = 23.832 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = 9008 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = +1 | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 72290 | pozivni_broj = (+387) 030 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [https://www.novitravnik.gov.ba/ www.novitravnik.gov.ba] | slika_karta = BiH municipality location Novi Travnik.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj grada Novog Travnika u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Novi Travnik''' je grad u središtu [[Županija Središnja Bosna|Županije Središnje Bosne]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 516 metara. Od [[1980.]] do [[1992.]] grad je nosio ime '''Pucarevo''' po [[Đuro Pucar|Đuri Pucaru]]. Grad zauzima 232 [[km&sup2;|km²]], ima 52 naseljena mjesta te je organiziran u 17 mjesnih zajednica. Grad je smješten najvećim dijelom u dolini rječice [[Grlovnica|Grlovnice]], između planina [[Vilenica (planina u BiH)|Vilenice]], [[Komar]]a, [[Radovan (planina)|Radovan]]a i [[Vranica|Vranice]]. Okružen je općinama: [[Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Fojnica]], [[Uskoplje]] i [[Bugojno]]. == Povijest == Grad je utemeljen 1949. godine za radnike novoosnovane tvornice MMK "Bratstvo", te je nazvan Novi Travnik (prema obližnjem starom gradu [[Travnik]]u). Prvotno se zvao Kasapovići prema obližnjem selu Kasapovićima. U novo naselje doselili su i stručnjaci iz cijele bivše države, iz [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]].<ref name="Hrvatski planinar197605">[https://www.hps.hr/hp-arhiva/197605.pdf Hrvatski planinarski savez] Janko Duić: ''Vilenica i Mravinjac'', Hrvatski planinar, br. 5, 1976. str. 10108. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)</ref> Godine 1981. preimenovan je u Pucarevo, po [[Đuro Pucar|Đuri Pucaru]], partizanskom [[Narodni heroj|heroju]] iz [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Staro, izvorno ime Novi Travnik vraćeno je 1990. godine. U [[Rat u BiH|ratu u BiH]], u Novom Travniku djelovala je postrojba [[HOS]]-a Žigosani.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/DRUSTVO/DAMIR-MARKUS-KUTINA-O-RATU-I-POSTROJBAMA-HOS-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-VIDEO Braniteljski portal] Novosti </ref><ref>[https://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/damir-markus-kutina-o-ratu-i-postrojbama-hos-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-video Portal dnevnih novosti - glasilo hrvatskih branitelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181023160600/https://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/damir-markus-kutina-o-ratu-i-postrojbama-hos-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-video |date=23. listopada 2018. }} B.P/H.D./braniteljski-portal.hr ''DAMIR MARKUŠ KUTINA O RATU I POSTROJBAMA HOS-a – povijest nam ne smiju pisati neki koji sa tim nemaju veze VIDEO'', 11. svibnja 2014. (pristupljeno 23. listopada 2018.)</ref> Od travnja 1992. godine pripadnici srpskih paravojnih snaga i JNA napadaju civilno pučanstvo Općine Travnika i ostale prostore Središnje Bosne. [[Zborno područje HVO Vitez]] na proljeće 1992. godine oslobodio je bez borbe vojarnu u Novom Travniku i drugdje po Srednjoj Bosni ([[Travnik]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Vitez (BiH)|Vitez]]). Tek su za skladište oružja u Slimenima kod Travnika poduzeli oružanu akciju, pri čemu su poginula dvojica pripadnika HVO Vitez, a JNA je za osvetu iz zrakoplova raketirala Busovaču. Hrvati su tako uspostavili obranu. Travnička brigada HVO-a i pripadnici postrojbi Zbornog područja HVO-a Vitez uspostavili su obrambene crte na padinama Vlašića u dužini od 60 kilometara. Odlučili su poduzeti akciju zauzimanja strateški važne kote Galice. Dana [[14. svibnja]] 1992. snage [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] zauzele su strateški važnu kotu [[Galica (planina u BiH)|Galicu]] (1460 m), s koje se vidi [[Lašvanska dolina]]. Vojni i politički čelnici HVO Središnje Bosne pozvali su tadašnje muslimanske vojne čelnike da im se u toj operaciji pridruže,{{ni}} no to se nije dogodilo.{{ni}} Sutradan, [[15. svibnja]] snage bosanskih Srba su [[Pokolj na Vlašiću 1992.|zarobile i okrutno ubile četrnaestoricu pripadnika travničkog HVO-a na Vlašiću]] i to je bio prvi je masovni zločin kojeg su srpske snage počinile nad Hrvatima u Središnjoj Bosni. Nakon ovoga zločina, srpske su snage napale i zauzele devet hrvatskih sela na području općine Travnik te protjerale 5000 Hrvata stanovnika tih sela. Nakon što je HVO zauzeo Galicu i prostore Vlašića, srpske su snage granatirale{{ni}} Travnik i Novi Travnik, kao i dijelove [[Zenica|Zenice]] tijekom 1993., a čelnici bošnjačko-muslimanske vojske za to su optužili HVO.{{ni}} Lipnja 1992. HVO je bez pomoći Armije BiH u susjednom Novom Travniku zauzeo [[tvornica oružja Bratstvo|tvornicu oružja Bratstvo]]. Tad je došlo do sukoba između HVO-a i Armije BiH jer je Armija BiH smatrala da im pripada dio oružja.<ref name="Obilježena 26. godišnjica">[https://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180517172612/http://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima |date=17. svibnja 2018. }} Gloria Lujanović: ''FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću'', 15. svibnja 2018. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref> VOS SZ{{pojasniti|Što znači ova kratica?}} Hercegovina izvijestio je 8. svibnja 1992. da u Novom Travniku nije bio dobar odnos Hrvata i [[Muslimani (narod)|Muslimana]], dok je u Travniku bio dobar. U Novom Travniku je pri osvajanju vojarne JNA i postavljanja zastave došlo je do velikog raskola između Hrvata i Muslimana i čak je prijetila opasnost da dođe do potpunog raskola. Taj raskol do davanja izvješća još nije bio uklonjen.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf Ratni dokumenti, Slobodanpraljak.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203033616/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf |date=3. prosinca 2013. }} dokument Operativna zona Srednja Bosna - Zborno područje Vitez, preuzeto 17. ožujka 2018.</ref> U [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Novi Travnik|bošnjačko-hrvatskom sukobu]] koji je slijedio nakon toga Armija BiH je zauzela južni i središnji dio općine, kao i sjeveroistok, dok je HVO zadržao nadzor nad većinom grada, osim ulice Kalinske i dijela oko nje koji je nadzirala Armija BiH. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Novi Travnik}} {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |12.162 (39,59 %) |10.548 (40,33 %) |9852 (43,12 %) |- |'''Muslimani''' |11.625 (37,85 %) |9164 (35,03 %) |8200 (35,89 %) |- |'''Srbi''' |4097 (13,33 %) |3521 (13,46 %) |4129 (18,07 %) |- |'''Jugoslaveni''' |2132 (6,94 %) |2308 (8,82 %) |301 (1,31 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |697 (2,26 %) |613 (2,34 %) |365 (1,59 %) |- |'''ukupno''' |'''30.713''' |'''26.154''' |'''22.847''' |} ==== Novi Travnik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |3200 (27,77 %) |2464 (29,08 %) |2897 (43,36 %) |- |'''Muslimani''' |3176 (27,56 %) |1783 (21,04 %) |1415 (21,17 %) |- |'''Hrvati''' |2751 (23,87 %) |1985 (23,42 %) |1778 (26,61 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1887 (16,37 %) |1899 (22,41 %) |275 (4,11 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |508 (4,40 %) |342 (4,03 %) |316 (4,72 %) |- |'''ukupno''' |'''11.522''' |'''8473''' |'''6681''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. srpnja 2020.</ref> |- |'''Hrvati''' |11.002 (46,16 %) |- |'''Bošnjaci''' |12.067 (50,63 %) |- |'''Srbi''' |367 (1,54 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |396 (1,66 %) |- |'''ukupno''' |'''23.832''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Novi Travnik – naseljeno mjesto''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |4815 (53,45 %) |- |'''Bošnjaci''' |3624 (40,23 %) |- |'''Srbi''' |329 (3,65 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |240 (2,66 %) |- |'''ukupno''' |'''9008''' |} |} == Naseljena mjesta == Općinu Novi Travnik sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba"/>: [[Balići]], [[Bistro]], [[Božići (Novi Travnik, BiH)|Božići]], [[Bučići (Novi Travnik, BiH)|Bučići]], [[Budušići]], [[Bugojčići]], [[Bukvići]], [[Čakići]], [[Čehova]], [[Dahovo]], [[Donje Pećine]], [[Duboko]], [[Djakovići]], [[Gornje Pećine]], [[Hadžići (Novi Travnik, BiH)|Hadžići]], [[Has (Novi Travnik, BiH)|Has]], [[Isakovići]], [[Kasapovići (Novi Travnik, BiH)|Kasapovići]], [[Kopila]], [[Kovačići (Novi Travnik, BiH)|Kovačići]], [[Krnjića Potok]], [[Lisac (Novi Travnik, BiH)|Lisac]], [[Margetići (Novi Travnik, BiH)|Margetići]], [[Monjići]], [[Nević Polje]], [[Nova Opara]], [[Novi Travnik]], [[Opara]], [[Orašac (Novi Travnik, BiH)|Orašac]], [[Pečuj]], [[Petačići]], [[Potočani (Novi Travnik, BiH)|Potočani]], [[Pribilovići]], [[Pričani]], [[Rankovići]], [[Rastovci]], [[Rat (Novi Travnik, BiH)|Rat]], [[Reput]], [[Ruda (Novi Travnik, BiH)|Ruda]], [[Sebešić]], [[Seona (Novi Travnik, BiH)|Seona]], [[Sinokos]], [[Stojkovići (Novi Travnik, BiH)|Stojkovići]], [[Šenkovići (Novi Travnik, BiH)|Šenkovići]], [[Torine]], [[Trenica]], [[Trnovac (Novi Travnik, BiH)|Trnovac]], [[Turalići (Novi Travnik, BiH)|Turalići]], [[Vejzovići]], [[Vodovod (Novi Travnik, BiH)|Vodovod]], [[Zenepići]] i [[Zubići (Novi Travnik, BiH)|Zubići]]. <!--== Gospodarstvo == U industrijskoj zoni Neobarje je tvornica obuće Kavat. --> == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Novi Travnik}} * [[Marijan Šunjić (biskup)|fra Marijan Šunjić]], biskup i franjevac * [[Drago Kolar|fra Drago Kolar]], franjevac * [[Jelica Selak]], hrv. pjesnikinja * [[Zdenko Jurišić]], hrv. kipar * [[Franjo Topić]], teolog * [[Karlo Šimičić]], džudaš, najuspješniji športaš ŽSB 2018. i triput zaredom najbolji športaš Novog Travnika<ref>[http://novabila.info/sport/talentiranom-karlu-simicicu-1-000-km-mjesecno-iz-opcinskog-proracuna/ Novabila.info] ''Talentiranom Karlu Šimičiću 1.000 KM mjesečno iz općinskog proračuna'', 14. ožujka 2019. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref> * [[Nikola Franjić]], fotograf<ref>[https://www.dnevnik.ba/teme/fotografija-nikole-franjica-medu-50-najboljih-na-izlozbi-u-londonu-nema-uspjeha-bez-ljubavi Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190325015108/https://www.dnevnik.ba/teme/fotografija-nikole-franjica-medu-50-najboljih-na-izlozbi-u-londonu-nema-uspjeha-bez-ljubavi |date=25. ožujka 2019. }} Jurija Brnada: ''Fotografija Nikole Franjića među 50 najboljih na izložbi u Londonu: "Nema uspjeha bez ljubavi prema poslu"'', 1. ožujka 2017. (pristupljeno 25. ožujka 2019.)</ref> * [[Drago Slipac]], hrv. književnik iz BiH * [[Marinko Slipac]], hrv. umjetnik i znanstvenik iz BiH * [[Darko Dražić]], hrv. nogometaš i trener == Spomenici i znamenitosti == * [[Stari hrast u Rankovićima]] * [[Samostan Drinskih mučenica u Novom Travniku|Samostan Drinskih Mučenica]] [[Družba Kćeri Božje ljubavi|Družbe Kćeri Božje Ljubavi]]<ref>[http://kblj.hr/o-nama/detaljnije/nase-zajednice Družba Kćeri Božje ljubavi] ''Naše zajednice'' (pristupljeno 6. lipnja 2017.)</ref> *Islamski centar i čaršijska džamija *Nekropola žrtvama fašizma Smrike *Samostan [[Sestre Milosrdnog Isusa|Družbe sestara Milosrdnog Isusa]] u [[Pribilovići|Pribilovićima]] == Mediji == U Novom Travniku djelovala je do 2009. radijska postaja na hrvatskom jeziku [[Radiopostaja Novi Travnik]], a od 2013. djeluje radijska postaja na hrvatskom jeziku [[Drukčiji radio]]. == Kultura == * [[Međunarodni festival dječje glazbe Dok teče Lašva]].<ref>(boš.) [http://travnik-grad.info/13-festival-dok-tece-lasva-6-oktobra-u-novom-travniku/ Travnik-grad.info] travnik-grad: ''13. Festival “Dok teče Lašva” 6. oktobra u Novom Travniku '', 4. listopada 2017. (pristupljeno 23. listopada 2018.)</ref> * [[Zavičajna zbirka Baština u Novom Travniku|Zavičajna zbirka Baština ]] * [[Botanički vrt Stari – Carski hrast u Novom Travniku|Botanički vrt Stari – Carski hrast ]] * Rujanski susreti == Šport == * [[NK Novi Travnik]] * SSK Bratstvo Novi Travnik * [[KNK Bobovac Novi Travnik]] * [[Karate klub Orhideja Novi Travnik]] * [[Judo klub FTM Novi Travnik]] * LDF Novi Travnik – športsko plesni fitness klub * PSD Pavlovica, planinarsko društvo * KK Novi Travnik * Novotravničke mažoretkinje * RK Novi Travnik ''Božićni malonogometni turnir Novi Travnik'' održava se od 1984.<ref>https://notra.ba/index.php/vijesti/30736-turnir-u-novom-travniku-je-drugi-najstariji-u-bosni-i-hercegovini</ref> Održava se i tradicionalni malonogometni ''Turnir u fudbalu Bratstvo''. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.novitravnik.gov.ba/ Grad Novi Travnik] * [http://www.zupa-novi-travnik.com/ Župa Uzašašća Gospodinova – Novi Travnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100323005937/http://www.zupa-novi-travnik.com/ |date=23. ožujka 2010. }} * [http://www.novitravnik.org Portal novitravnik.org] {{BiH}} {{Novi Travnik}} [[Kategorija:Novi Travnik| ]] bpbf4s3qfmev3y2f9ebvzpz9n6fmrxv 7592476 7592472 2026-09-02T10:09:16Z Istina202 371319 /* */ 7592476 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Novi Travnik | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = Panorama-Novi_travnik.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Novi Travnik | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = 140 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Novi Travnik Coat of Arms.svg | slika_grb_veličina = 75px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Kanton]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|border|25px]] Srednjobosanski kanton | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Načelnik | ime_vođe = Stjepan Dujo | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Općina | površina_prazno1 = 232 km² | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Općina | stanovništvo_prazno1 = 23.832 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = 9008 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = +1 | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 72290 | pozivni_broj = (+387) 030 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [https://www.novitravnik.gov.ba/ www.novitravnik.gov.ba] | slika_karta = BiH municipality location Novi Travnik.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj grada Novog Travnika u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Novi Travnik''' je grad u središtu [[Srednjobosanski kanton]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 516 metara. Od [[1980.]] do [[1992.]] grad je nosio ime '''Pucarevo''' po [[Đuro Pucar|Đuri Pucaru]]. Grad zauzima 232 [[km&sup2;|km²]], ima 52 naseljena mjesta te je organiziran u 17 mjesnih zajednica. Grad je smješten najvećim dijelom u dolini rječice [[Grlovnica|Grlovnice]], između planina [[Vilenica (planina u BiH)|Vilenice]], [[Komar]]a, [[Radovan (planina)|Radovan]]a i [[Vranica|Vranice]]. Okružen je općinama: [[Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Fojnica]], [[Uskoplje]] i [[Bugojno]]. == Povijest == Grad je utemeljen 1949. godine za radnike novoosnovane tvornice MMK "Bratstvo", te je nazvan Novi Travnik (prema obližnjem starom gradu [[Travnik]]u). Prvotno se zvao Kasapovići prema obližnjem selu Kasapovićima. U novo naselje doselili su i stručnjaci iz cijele bivše države, iz [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]].<ref name="Hrvatski planinar197605">[https://www.hps.hr/hp-arhiva/197605.pdf Hrvatski planinarski savez] Janko Duić: ''Vilenica i Mravinjac'', Hrvatski planinar, br. 5, 1976. str. 10108. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)</ref> Godine 1981. preimenovan je u Pucarevo, po [[Đuro Pucar|Đuri Pucaru]], partizanskom [[Narodni heroj|heroju]] iz [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Staro, izvorno ime Novi Travnik vraćeno je 1990. godine. U [[Rat u BiH|ratu u BiH]], u Novom Travniku djelovala je postrojba [[HOS]]-a Žigosani.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/DRUSTVO/DAMIR-MARKUS-KUTINA-O-RATU-I-POSTROJBAMA-HOS-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-VIDEO Braniteljski portal] Novosti </ref><ref>[https://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/damir-markus-kutina-o-ratu-i-postrojbama-hos-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-video Portal dnevnih novosti - glasilo hrvatskih branitelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181023160600/https://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/damir-markus-kutina-o-ratu-i-postrojbama-hos-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-video |date=23. listopada 2018. }} B.P/H.D./braniteljski-portal.hr ''DAMIR MARKUŠ KUTINA O RATU I POSTROJBAMA HOS-a – povijest nam ne smiju pisati neki koji sa tim nemaju veze VIDEO'', 11. svibnja 2014. (pristupljeno 23. listopada 2018.)</ref> Od travnja 1992. godine pripadnici srpskih paravojnih snaga i JNA napadaju civilno pučanstvo Općine Travnika i ostale prostore Središnje Bosne. [[Zborno područje HVO Vitez]] na proljeće 1992. godine oslobodio je bez borbe vojarnu u Novom Travniku i drugdje po Srednjoj Bosni ([[Travnik]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Vitez (BiH)|Vitez]]). Tek su za skladište oružja u Slimenima kod Travnika poduzeli oružanu akciju, pri čemu su poginula dvojica pripadnika HVO Vitez, a JNA je za osvetu iz zrakoplova raketirala Busovaču. Hrvati su tako uspostavili obranu. Travnička brigada HVO-a i pripadnici postrojbi Zbornog područja HVO-a Vitez uspostavili su obrambene crte na padinama Vlašića u dužini od 60 kilometara. Odlučili su poduzeti akciju zauzimanja strateški važne kote Galice. Dana [[14. svibnja]] 1992. snage [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] zauzele su strateški važnu kotu [[Galica (planina u BiH)|Galicu]] (1460 m), s koje se vidi [[Lašvanska dolina]]. Vojni i politički čelnici HVO Središnje Bosne pozvali su tadašnje muslimanske vojne čelnike da im se u toj operaciji pridruže,{{ni}} no to se nije dogodilo.{{ni}} Sutradan, [[15. svibnja]] snage bosanskih Srba su [[Pokolj na Vlašiću 1992.|zarobile i okrutno ubile četrnaestoricu pripadnika travničkog HVO-a na Vlašiću]] i to je bio prvi je masovni zločin kojeg su srpske snage počinile nad Hrvatima u Središnjoj Bosni. Nakon ovoga zločina, srpske su snage napale i zauzele devet hrvatskih sela na području općine Travnik te protjerale 5000 Hrvata stanovnika tih sela. Nakon što je HVO zauzeo Galicu i prostore Vlašića, srpske su snage granatirale{{ni}} Travnik i Novi Travnik, kao i dijelove [[Zenica|Zenice]] tijekom 1993., a čelnici bošnjačko-muslimanske vojske za to su optužili HVO.{{ni}} Lipnja 1992. HVO je bez pomoći Armije BiH u susjednom Novom Travniku zauzeo [[tvornica oružja Bratstvo|tvornicu oružja Bratstvo]]. Tad je došlo do sukoba između HVO-a i Armije BiH jer je Armija BiH smatrala da im pripada dio oružja.<ref name="Obilježena 26. godišnjica">[https://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180517172612/http://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima |date=17. svibnja 2018. }} Gloria Lujanović: ''FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću'', 15. svibnja 2018. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref> VOS SZ{{pojasniti|Što znači ova kratica?}} Hercegovina izvijestio je 8. svibnja 1992. da u Novom Travniku nije bio dobar odnos Hrvata i [[Muslimani (narod)|Muslimana]], dok je u Travniku bio dobar. U Novom Travniku je pri osvajanju vojarne JNA i postavljanja zastave došlo je do velikog raskola između Hrvata i Muslimana i čak je prijetila opasnost da dođe do potpunog raskola. Taj raskol do davanja izvješća još nije bio uklonjen.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf Ratni dokumenti, Slobodanpraljak.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203033616/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf |date=3. prosinca 2013. }} dokument Operativna zona Srednja Bosna - Zborno područje Vitez, preuzeto 17. ožujka 2018.</ref> U [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Novi Travnik|bošnjačko-hrvatskom sukobu]] koji je slijedio nakon toga Armija BiH je zauzela južni i središnji dio općine, kao i sjeveroistok, dok je HVO zadržao nadzor nad većinom grada, osim ulice Kalinske i dijela oko nje koji je nadzirala Armija BiH. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Novi Travnik}} {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |12.162 (39,59 %) |10.548 (40,33 %) |9852 (43,12 %) |- |'''Muslimani''' |11.625 (37,85 %) |9164 (35,03 %) |8200 (35,89 %) |- |'''Srbi''' |4097 (13,33 %) |3521 (13,46 %) |4129 (18,07 %) |- |'''Jugoslaveni''' |2132 (6,94 %) |2308 (8,82 %) |301 (1,31 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |697 (2,26 %) |613 (2,34 %) |365 (1,59 %) |- |'''ukupno''' |'''30.713''' |'''26.154''' |'''22.847''' |} ==== Novi Travnik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |3200 (27,77 %) |2464 (29,08 %) |2897 (43,36 %) |- |'''Muslimani''' |3176 (27,56 %) |1783 (21,04 %) |1415 (21,17 %) |- |'''Hrvati''' |2751 (23,87 %) |1985 (23,42 %) |1778 (26,61 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1887 (16,37 %) |1899 (22,41 %) |275 (4,11 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |508 (4,40 %) |342 (4,03 %) |316 (4,72 %) |- |'''ukupno''' |'''11.522''' |'''8473''' |'''6681''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. srpnja 2020.</ref> |- |'''Hrvati''' |11.002 (46,16 %) |- |'''Bošnjaci''' |12.067 (50,63 %) |- |'''Srbi''' |367 (1,54 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |396 (1,66 %) |- |'''ukupno''' |'''23.832''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Novi Travnik – naseljeno mjesto''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |4815 (53,45 %) |- |'''Bošnjaci''' |3624 (40,23 %) |- |'''Srbi''' |329 (3,65 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |240 (2,66 %) |- |'''ukupno''' |'''9008''' |} |} == Naseljena mjesta == Općinu Novi Travnik sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba"/>: [[Balići]], [[Bistro]], [[Božići (Novi Travnik, BiH)|Božići]], [[Bučići (Novi Travnik, BiH)|Bučići]], [[Budušići]], [[Bugojčići]], [[Bukvići]], [[Čakići]], [[Čehova]], [[Dahovo]], [[Donje Pećine]], [[Duboko]], [[Djakovići]], [[Gornje Pećine]], [[Hadžići (Novi Travnik, BiH)|Hadžići]], [[Has (Novi Travnik, BiH)|Has]], [[Isakovići]], [[Kasapovići (Novi Travnik, BiH)|Kasapovići]], [[Kopila]], [[Kovačići (Novi Travnik, BiH)|Kovačići]], [[Krnjića Potok]], [[Lisac (Novi Travnik, BiH)|Lisac]], [[Margetići (Novi Travnik, BiH)|Margetići]], [[Monjići]], [[Nević Polje]], [[Nova Opara]], [[Novi Travnik]], [[Opara]], [[Orašac (Novi Travnik, BiH)|Orašac]], [[Pečuj]], [[Petačići]], [[Potočani (Novi Travnik, BiH)|Potočani]], [[Pribilovići]], [[Pričani]], [[Rankovići]], [[Rastovci]], [[Rat (Novi Travnik, BiH)|Rat]], [[Reput]], [[Ruda (Novi Travnik, BiH)|Ruda]], [[Sebešić]], [[Seona (Novi Travnik, BiH)|Seona]], [[Sinokos]], [[Stojkovići (Novi Travnik, BiH)|Stojkovići]], [[Šenkovići (Novi Travnik, BiH)|Šenkovići]], [[Torine]], [[Trenica]], [[Trnovac (Novi Travnik, BiH)|Trnovac]], [[Turalići (Novi Travnik, BiH)|Turalići]], [[Vejzovići]], [[Vodovod (Novi Travnik, BiH)|Vodovod]], [[Zenepići]] i [[Zubići (Novi Travnik, BiH)|Zubići]]. <!--== Gospodarstvo == U industrijskoj zoni Neobarje je tvornica obuće Kavat. --> == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Novi Travnik}} * [[Marijan Šunjić (biskup)|fra Marijan Šunjić]], biskup i franjevac * [[Drago Kolar|fra Drago Kolar]], franjevac * [[Jelica Selak]], hrv. pjesnikinja * [[Zdenko Jurišić]], hrv. kipar * [[Franjo Topić]], teolog * [[Karlo Šimičić]], džudaš, najuspješniji športaš ŽSB 2018. i triput zaredom najbolji športaš Novog Travnika<ref>[http://novabila.info/sport/talentiranom-karlu-simicicu-1-000-km-mjesecno-iz-opcinskog-proracuna/ Novabila.info] ''Talentiranom Karlu Šimičiću 1.000 KM mjesečno iz općinskog proračuna'', 14. ožujka 2019. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref> * [[Nikola Franjić]], fotograf<ref>[https://www.dnevnik.ba/teme/fotografija-nikole-franjica-medu-50-najboljih-na-izlozbi-u-londonu-nema-uspjeha-bez-ljubavi Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190325015108/https://www.dnevnik.ba/teme/fotografija-nikole-franjica-medu-50-najboljih-na-izlozbi-u-londonu-nema-uspjeha-bez-ljubavi |date=25. ožujka 2019. }} Jurija Brnada: ''Fotografija Nikole Franjića među 50 najboljih na izložbi u Londonu: "Nema uspjeha bez ljubavi prema poslu"'', 1. ožujka 2017. (pristupljeno 25. ožujka 2019.)</ref> * [[Drago Slipac]], hrv. književnik iz BiH * [[Marinko Slipac]], hrv. umjetnik i znanstvenik iz BiH * [[Darko Dražić]], hrv. nogometaš i trener == Spomenici i znamenitosti == * [[Stari hrast u Rankovićima]] * [[Samostan Drinskih mučenica u Novom Travniku|Samostan Drinskih Mučenica]] [[Družba Kćeri Božje ljubavi|Družbe Kćeri Božje Ljubavi]]<ref>[http://kblj.hr/o-nama/detaljnije/nase-zajednice Družba Kćeri Božje ljubavi] ''Naše zajednice'' (pristupljeno 6. lipnja 2017.)</ref> *Islamski centar i čaršijska džamija *Nekropola žrtvama fašizma Smrike *Samostan [[Sestre Milosrdnog Isusa|Družbe sestara Milosrdnog Isusa]] u [[Pribilovići|Pribilovićima]] == Mediji == U Novom Travniku djelovala je do 2009. radijska postaja na hrvatskom jeziku [[Radiopostaja Novi Travnik]], a od 2013. djeluje radijska postaja na hrvatskom jeziku [[Drukčiji radio]]. == Kultura == * [[Međunarodni festival dječje glazbe Dok teče Lašva]].<ref>(boš.) [http://travnik-grad.info/13-festival-dok-tece-lasva-6-oktobra-u-novom-travniku/ Travnik-grad.info] travnik-grad: ''13. Festival “Dok teče Lašva” 6. oktobra u Novom Travniku '', 4. listopada 2017. (pristupljeno 23. listopada 2018.)</ref> * [[Zavičajna zbirka Baština u Novom Travniku|Zavičajna zbirka Baština ]] * [[Botanički vrt Stari – Carski hrast u Novom Travniku|Botanički vrt Stari – Carski hrast ]] * Rujanski susreti == Šport == * [[NK Novi Travnik]] * SSK Bratstvo Novi Travnik * [[KNK Bobovac Novi Travnik]] * [[Karate klub Orhideja Novi Travnik]] * [[Judo klub FTM Novi Travnik]] * LDF Novi Travnik – športsko plesni fitness klub * PSD Pavlovica, planinarsko društvo * KK Novi Travnik * Novotravničke mažoretkinje * RK Novi Travnik ''Božićni malonogometni turnir Novi Travnik'' održava se od 1984.<ref>https://notra.ba/index.php/vijesti/30736-turnir-u-novom-travniku-je-drugi-najstariji-u-bosni-i-hercegovini</ref> Održava se i tradicionalni malonogometni ''Turnir u fudbalu Bratstvo''. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.novitravnik.gov.ba/ Grad Novi Travnik] * [http://www.zupa-novi-travnik.com/ Župa Uzašašća Gospodinova – Novi Travnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100323005937/http://www.zupa-novi-travnik.com/ |date=23. ožujka 2010. }} * [http://www.novitravnik.org Portal novitravnik.org] {{BiH}} {{Novi Travnik}} [[Kategorija:Novi Travnik| ]] 2qekkovbwu4dle7kvdsirghieluvgdy 7592507 7592476 2026-09-02T11:19:50Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/Istina202|Istina202]] ([[User talk:Istina202|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7431034 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Novi Travnik | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = Panorama-Novi_travnik.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Novi Travnik | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = 140 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Novi Travnik Coat of Arms.svg | slika_grb_veličina = 75px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|border|25px]] [[Županija Središnja Bosna|Središnja Bosna]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Stjepan Dujo | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Grad | površina_prazno1 = 232 km² | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Grad | stanovništvo_prazno1 = 23.832 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = 9008 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = +1 | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 72290 | pozivni_broj = (+387) 030 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [https://www.novitravnik.gov.ba/ www.novitravnik.gov.ba] | slika_karta = BiH municipality location Novi Travnik.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj grada Novog Travnika u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Novi Travnik''' je grad u središtu [[Županija Središnja Bosna|Županije Središnje Bosne]] na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 516 metara. Od [[1980.]] do [[1992.]] grad je nosio ime '''Pucarevo''' po [[Đuro Pucar|Đuri Pucaru]]. Grad zauzima 232 [[km&sup2;|km²]], ima 52 naseljena mjesta te je organiziran u 17 mjesnih zajednica. Grad je smješten najvećim dijelom u dolini rječice [[Grlovnica|Grlovnice]], između planina [[Vilenica (planina u BiH)|Vilenice]], [[Komar]]a, [[Radovan (planina)|Radovan]]a i [[Vranica|Vranice]]. Okružen je općinama: [[Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Fojnica]], [[Uskoplje]] i [[Bugojno]]. == Povijest == Grad je utemeljen 1949. godine za radnike novoosnovane tvornice MMK "Bratstvo", te je nazvan Novi Travnik (prema obližnjem starom gradu [[Travnik]]u). Prvotno se zvao Kasapovići prema obližnjem selu Kasapovićima. U novo naselje doselili su i stručnjaci iz cijele bivše države, iz [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]].<ref name="Hrvatski planinar197605">[https://www.hps.hr/hp-arhiva/197605.pdf Hrvatski planinarski savez] Janko Duić: ''Vilenica i Mravinjac'', Hrvatski planinar, br. 5, 1976. str. 10108. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)</ref> Godine 1981. preimenovan je u Pucarevo, po [[Đuro Pucar|Đuri Pucaru]], partizanskom [[Narodni heroj|heroju]] iz [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Staro, izvorno ime Novi Travnik vraćeno je 1990. godine. U [[Rat u BiH|ratu u BiH]], u Novom Travniku djelovala je postrojba [[HOS]]-a Žigosani.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/DRUSTVO/DAMIR-MARKUS-KUTINA-O-RATU-I-POSTROJBAMA-HOS-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-VIDEO Braniteljski portal] Novosti </ref><ref>[https://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/damir-markus-kutina-o-ratu-i-postrojbama-hos-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-video Portal dnevnih novosti - glasilo hrvatskih branitelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181023160600/https://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/damir-markus-kutina-o-ratu-i-postrojbama-hos-a-povijest-nam-ne-smiju-pisati-neki-koji-sa-tim-nemaju-veze-video |date=23. listopada 2018. }} B.P/H.D./braniteljski-portal.hr ''DAMIR MARKUŠ KUTINA O RATU I POSTROJBAMA HOS-a – povijest nam ne smiju pisati neki koji sa tim nemaju veze VIDEO'', 11. svibnja 2014. (pristupljeno 23. listopada 2018.)</ref> Od travnja 1992. godine pripadnici srpskih paravojnih snaga i JNA napadaju civilno pučanstvo Općine Travnika i ostale prostore Središnje Bosne. [[Zborno područje HVO Vitez]] na proljeće 1992. godine oslobodio je bez borbe vojarnu u Novom Travniku i drugdje po Srednjoj Bosni ([[Travnik]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Vitez (BiH)|Vitez]]). Tek su za skladište oružja u Slimenima kod Travnika poduzeli oružanu akciju, pri čemu su poginula dvojica pripadnika HVO Vitez, a JNA je za osvetu iz zrakoplova raketirala Busovaču. Hrvati su tako uspostavili obranu. Travnička brigada HVO-a i pripadnici postrojbi Zbornog područja HVO-a Vitez uspostavili su obrambene crte na padinama Vlašića u dužini od 60 kilometara. Odlučili su poduzeti akciju zauzimanja strateški važne kote Galice. Dana [[14. svibnja]] 1992. snage [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]] zauzele su strateški važnu kotu [[Galica (planina u BiH)|Galicu]] (1460 m), s koje se vidi [[Lašvanska dolina]]. Vojni i politički čelnici HVO Središnje Bosne pozvali su tadašnje muslimanske vojne čelnike da im se u toj operaciji pridruže,{{ni}} no to se nije dogodilo.{{ni}} Sutradan, [[15. svibnja]] snage bosanskih Srba su [[Pokolj na Vlašiću 1992.|zarobile i okrutno ubile četrnaestoricu pripadnika travničkog HVO-a na Vlašiću]] i to je bio prvi je masovni zločin kojeg su srpske snage počinile nad Hrvatima u Središnjoj Bosni. Nakon ovoga zločina, srpske su snage napale i zauzele devet hrvatskih sela na području općine Travnik te protjerale 5000 Hrvata stanovnika tih sela. Nakon što je HVO zauzeo Galicu i prostore Vlašića, srpske su snage granatirale{{ni}} Travnik i Novi Travnik, kao i dijelove [[Zenica|Zenice]] tijekom 1993., a čelnici bošnjačko-muslimanske vojske za to su optužili HVO.{{ni}} Lipnja 1992. HVO je bez pomoći Armije BiH u susjednom Novom Travniku zauzeo [[tvornica oružja Bratstvo|tvornicu oružja Bratstvo]]. Tad je došlo do sukoba između HVO-a i Armije BiH jer je Armija BiH smatrala da im pripada dio oružja.<ref name="Obilježena 26. godišnjica">[https://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180517172612/http://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima |date=17. svibnja 2018. }} Gloria Lujanović: ''FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću'', 15. svibnja 2018. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref> VOS SZ{{pojasniti|Što znači ova kratica?}} Hercegovina izvijestio je 8. svibnja 1992. da u Novom Travniku nije bio dobar odnos Hrvata i [[Muslimani (narod)|Muslimana]], dok je u Travniku bio dobar. U Novom Travniku je pri osvajanju vojarne JNA i postavljanja zastave došlo je do velikog raskola između Hrvata i Muslimana i čak je prijetila opasnost da dođe do potpunog raskola. Taj raskol do davanja izvješća još nije bio uklonjen.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf Ratni dokumenti, Slobodanpraljak.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203033616/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/KRONOLOGIJA%20DOGADJANJA%20SREDNJA%20BOSNA%20-%20ZBORNO%20PODRUCJE%20VITEZ/srednja_bosna_zborno_podrucje_vitez.pdf |date=3. prosinca 2013. }} dokument Operativna zona Srednja Bosna - Zborno područje Vitez, preuzeto 17. ožujka 2018.</ref> U [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Novi Travnik|bošnjačko-hrvatskom sukobu]] koji je slijedio nakon toga Armija BiH je zauzela južni i središnji dio općine, kao i sjeveroistok, dok je HVO zadržao nadzor nad većinom grada, osim ulice Kalinske i dijela oko nje koji je nadzirala Armija BiH. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Novi Travnik}} {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |12.162 (39,59 %) |10.548 (40,33 %) |9852 (43,12 %) |- |'''Muslimani''' |11.625 (37,85 %) |9164 (35,03 %) |8200 (35,89 %) |- |'''Srbi''' |4097 (13,33 %) |3521 (13,46 %) |4129 (18,07 %) |- |'''Jugoslaveni''' |2132 (6,94 %) |2308 (8,82 %) |301 (1,31 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |697 (2,26 %) |613 (2,34 %) |365 (1,59 %) |- |'''ukupno''' |'''30.713''' |'''26.154''' |'''22.847''' |} ==== Novi Travnik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/> | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |3200 (27,77 %) |2464 (29,08 %) |2897 (43,36 %) |- |'''Muslimani''' |3176 (27,56 %) |1783 (21,04 %) |1415 (21,17 %) |- |'''Hrvati''' |2751 (23,87 %) |1985 (23,42 %) |1778 (26,61 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1887 (16,37 %) |1899 (22,41 %) |275 (4,11 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |508 (4,40 %) |342 (4,03 %) |316 (4,72 %) |- |'''ukupno''' |'''11.522''' |'''8473''' |'''6681''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Novi Travnik''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. srpnja 2020.</ref> |- |'''Hrvati''' |11.002 (46,16 %) |- |'''Bošnjaci''' |12.067 (50,63 %) |- |'''Srbi''' |367 (1,54 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |396 (1,66 %) |- |'''ukupno''' |'''23.832''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Novi Travnik – naseljeno mjesto''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |4815 (53,45 %) |- |'''Bošnjaci''' |3624 (40,23 %) |- |'''Srbi''' |329 (3,65 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |240 (2,66 %) |- |'''ukupno''' |'''9008''' |} |} == Naseljena mjesta == Općinu Novi Travnik sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba"/>: [[Balići]], [[Bistro]], [[Božići (Novi Travnik, BiH)|Božići]], [[Bučići (Novi Travnik, BiH)|Bučići]], [[Budušići]], [[Bugojčići]], [[Bukvići]], [[Čakići]], [[Čehova]], [[Dahovo]], [[Donje Pećine]], [[Duboko]], [[Djakovići]], [[Gornje Pećine]], [[Hadžići (Novi Travnik, BiH)|Hadžići]], [[Has (Novi Travnik, BiH)|Has]], [[Isakovići]], [[Kasapovići (Novi Travnik, BiH)|Kasapovići]], [[Kopila]], [[Kovačići (Novi Travnik, BiH)|Kovačići]], [[Krnjića Potok]], [[Lisac (Novi Travnik, BiH)|Lisac]], [[Margetići (Novi Travnik, BiH)|Margetići]], [[Monjići]], [[Nević Polje]], [[Nova Opara]], [[Novi Travnik]], [[Opara]], [[Orašac (Novi Travnik, BiH)|Orašac]], [[Pečuj]], [[Petačići]], [[Potočani (Novi Travnik, BiH)|Potočani]], [[Pribilovići]], [[Pričani]], [[Rankovići]], [[Rastovci]], [[Rat (Novi Travnik, BiH)|Rat]], [[Reput]], [[Ruda (Novi Travnik, BiH)|Ruda]], [[Sebešić]], [[Seona (Novi Travnik, BiH)|Seona]], [[Sinokos]], [[Stojkovići (Novi Travnik, BiH)|Stojkovići]], [[Šenkovići (Novi Travnik, BiH)|Šenkovići]], [[Torine]], [[Trenica]], [[Trnovac (Novi Travnik, BiH)|Trnovac]], [[Turalići (Novi Travnik, BiH)|Turalići]], [[Vejzovići]], [[Vodovod (Novi Travnik, BiH)|Vodovod]], [[Zenepići]] i [[Zubići (Novi Travnik, BiH)|Zubići]]. <!--== Gospodarstvo == U industrijskoj zoni Neobarje je tvornica obuće Kavat. --> == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Novi Travnik}} * [[Marijan Šunjić (biskup)|fra Marijan Šunjić]], biskup i franjevac * [[Drago Kolar|fra Drago Kolar]], franjevac * [[Jelica Selak]], hrv. pjesnikinja * [[Zdenko Jurišić]], hrv. kipar * [[Franjo Topić]], teolog * [[Karlo Šimičić]], džudaš, najuspješniji športaš ŽSB 2018. i triput zaredom najbolji športaš Novog Travnika<ref>[http://novabila.info/sport/talentiranom-karlu-simicicu-1-000-km-mjesecno-iz-opcinskog-proracuna/ Novabila.info] ''Talentiranom Karlu Šimičiću 1.000 KM mjesečno iz općinskog proračuna'', 14. ožujka 2019. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref> * [[Nikola Franjić]], fotograf<ref>[https://www.dnevnik.ba/teme/fotografija-nikole-franjica-medu-50-najboljih-na-izlozbi-u-londonu-nema-uspjeha-bez-ljubavi Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190325015108/https://www.dnevnik.ba/teme/fotografija-nikole-franjica-medu-50-najboljih-na-izlozbi-u-londonu-nema-uspjeha-bez-ljubavi |date=25. ožujka 2019. }} Jurija Brnada: ''Fotografija Nikole Franjića među 50 najboljih na izložbi u Londonu: "Nema uspjeha bez ljubavi prema poslu"'', 1. ožujka 2017. (pristupljeno 25. ožujka 2019.)</ref> * [[Drago Slipac]], hrv. književnik iz BiH * [[Marinko Slipac]], hrv. umjetnik i znanstvenik iz BiH * [[Darko Dražić]], hrv. nogometaš i trener == Spomenici i znamenitosti == * [[Stari hrast u Rankovićima]] * [[Samostan Drinskih mučenica u Novom Travniku|Samostan Drinskih Mučenica]] [[Družba Kćeri Božje ljubavi|Družbe Kćeri Božje Ljubavi]]<ref>[http://kblj.hr/o-nama/detaljnije/nase-zajednice Družba Kćeri Božje ljubavi] ''Naše zajednice'' (pristupljeno 6. lipnja 2017.)</ref> *Islamski centar i čaršijska džamija *Nekropola žrtvama fašizma Smrike *Samostan [[Sestre Milosrdnog Isusa|Družbe sestara Milosrdnog Isusa]] u [[Pribilovići|Pribilovićima]] == Mediji == U Novom Travniku djelovala je do 2009. radijska postaja na hrvatskom jeziku [[Radiopostaja Novi Travnik]], a od 2013. djeluje radijska postaja na hrvatskom jeziku [[Drukčiji radio]]. == Kultura == * [[Međunarodni festival dječje glazbe Dok teče Lašva]].<ref>(boš.) [http://travnik-grad.info/13-festival-dok-tece-lasva-6-oktobra-u-novom-travniku/ Travnik-grad.info] travnik-grad: ''13. Festival “Dok teče Lašva” 6. oktobra u Novom Travniku '', 4. listopada 2017. (pristupljeno 23. listopada 2018.)</ref> * [[Zavičajna zbirka Baština u Novom Travniku|Zavičajna zbirka Baština ]] * [[Botanički vrt Stari – Carski hrast u Novom Travniku|Botanički vrt Stari – Carski hrast ]] * Rujanski susreti == Šport == * [[NK Novi Travnik]] * SSK Bratstvo Novi Travnik * [[KNK Bobovac Novi Travnik]] * [[Karate klub Orhideja Novi Travnik]] * [[Judo klub FTM Novi Travnik]] * LDF Novi Travnik – športsko plesni fitness klub * PSD Pavlovica, planinarsko društvo * KK Novi Travnik * Novotravničke mažoretkinje * RK Novi Travnik ''Božićni malonogometni turnir Novi Travnik'' održava se od 1984.<ref>https://notra.ba/index.php/vijesti/30736-turnir-u-novom-travniku-je-drugi-najstariji-u-bosni-i-hercegovini</ref> Održava se i tradicionalni malonogometni ''Turnir u fudbalu Bratstvo''. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.novitravnik.gov.ba/ Grad Novi Travnik] * [http://www.zupa-novi-travnik.com/ Župa Uzašašća Gospodinova – Novi Travnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100323005937/http://www.zupa-novi-travnik.com/ |date=23. ožujka 2010. }} * [http://www.novitravnik.org Portal novitravnik.org] {{BiH}} {{Novi Travnik}} [[Kategorija:Novi Travnik| ]] cmjwd0gnar89pujqoe85grbo359awha 0 34639 7592444 7338395 2026-09-02T09:00:07Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kršćanstvo u Francuskoj|Kršćanstvo u Francuskoj]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Povijest kršćanstva u Francuskoj|Povijest kršćanstva u Francuskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592444 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Francois Dubois 001.jpg|mini| ''Bartolomejska noć'', slika francuskog hugenotskog slikara Françoisa Duboisa (oko 1572. – 84.)]] '''Bartolomejska noć''' (naziva se i "krvavim pariškim pirom") označava noć uoči dana [[Sveti Bartol|svetog Bartolomeja]] ([[24. kolovoza]] [[1572.]] godine) kada je [[francuska]] kraljica [[Katarina Medici]] organizirala pokolj istaknutih [[Hugenoti|hugenota]] (francuskih protestanata) koji su izvršili katolici, a po naredbi svog sina [[Karlo IX., kralj Francuske|Karla IX.]], tadašnjeg [[Popis francuskih vladara|kralja Francuske]]. Karlo IX. je bio pod velikim utjecajem svoje majke [[Katarina de Medici|Katarine Medici]] i pokolj se trebao dogoditi već [[15. kolovoza]] na dan vjenčanja njegove sestre Margarete Valois ([[Katoličanstvo|katolkinje]]) s Henrikom III., hugenotskim kraljem [[Navarra|Navarre]] (budućim francuskim kraljem [[Henrik IV., kralj Francuske|Henrikom IV.]]). To je bila zgoda kad su se trebali naći svi najistaknutiji hugenoti na jednom mjestu, a potaknuti navodnim smirivanjem sukoba tim političkim vjenčanjem. U [[Pariz]]u je pogubljeno 3.000 hugenota.<ref>Bauer Munić, Vesna. ''Hrvatske zemlje u doba Marka Antuna de Dominisa: pogledi novije historiografije'', // ''Rijeka'', sv. 16, br. 1, (2011.), str. 59. - 64. {{Hrčak|id= 101304}}, str. 60., pristupljeno 11. srpnja 2018.</ref> Masakr se od [[Pariz]]a proširio po cijeloj [[Francuska|Francuskoj]] i u narednih nekoliko mjeseci je ubijeno oko 25.000 hugenota.<ref>{{Citiranje weba |title=Bartolomejska noć |url=https://enciklopedija.hr/clanak/6088 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=19. studenoga 2015.}}</ref> Nakon tih događaja, preživjelim hugenotima su preostala samo dva rješenja: ili se pokatoličiti ili se odseliti iz Francuske (velik njihov broj je otišao u današnju [[Kanada|kanadsku]] pokrajinu [[Quebec]]). U umjetnosti su temu bartolomejske noći, između ostalih, obradili [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas stariji]] i [[Prosper Merimee]]. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Povijest Francuske do 1914.]] [[Kategorija:Pokolji]] [[Kategorija:Reformacija]] [[Kategorija:Povijest kršćanstva u Francuskoj]] [[Kategorija:Pariz]] [[Kategorija:Progoni protestanata]] 3p23z0fekdkhqp7wqzxpewmvajip86c 0 40002 7592178 7256926 2026-09-01T12:42:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592178 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kiowa Apache Essa-queta.jpg|mini|Chief, Pacer (ili Peso, Essa-queta) poglavica Kajova Apača, u 10 mjesecu 1872. zastupa s dvojicom pod-poglavica ([[Daha]] i [[Gray Eagle]]) svoje pleme u Washingtonu, nakon čega je među njima A. J. Standing, kvekerski misionar, utemeljio školu. Dio Kajova Apača priključio se [[Quanah Parker]]u. Nakon Pacerove smrti 1875. pleme je smješteno između utvrda Cobb i Sill u Oklahomi, kako bi se priučili sjedilačkom životu farmera.]] '''Kiowa Apache'''(Náʼįįsha, Náʼęsha, Na´isha, Naʼisha, Naʼishandine, Na-i-shan-dina, Na-ishi, Na-e-ca, Nąʼishą́, Nadeicha, Nardichia, Nadíisha-déna, Naʼdíʼį́shą́ʼ, Nądíʼįįshąą, Naisha), Maleno pleme [[Athapaskan]] Indijanaca iz grupe [[Apači|Apača]], koje je u 19. stoljeću lutalo s [[Kiowa|Kajova]] Indijancima kroz današnju jugozapadnu [[Oklahoma|Oklahomu]], i području [[Penhandle]]a u Texasu. Sami sebe oni zovu "''Naishandina''" ili po Swantonovoj varijanti ili [[pravopis|ortografiji]] ''Nadíisha-déna''. Kajova Apači imali su tipičnu prerijsku kulturu poput Kajova s kojima su živjeli. Danas s Kajovama žive u Oklahomi. == Ime == Ime Kiowa Apache došlo je po Kiowa Indijancima (s kojima su bili udruženi) i njihovom apačkom etničkom i jezičnom pripadnošću. Kod ranih putnika i plemena s kojima su dolazili u kontakt nalazimo za njih mnoge nazive. Uobičajeni naziv za njih bio je Prairie Apaches jer su živjeli na preriji. [[Kiowa]] Indijanci često su ih nazivali Semat, čije je značenje 'thieves', razlog se može nagađati, no Kiowe i [[Komanči]] nazivali su ih i ''Essequeta'', a najraniji Kiowa naziv je ''Tagúi''. Postoji za njih i Kiowa naziv [[K'á-pätop]] ("knife whetters"), koji nam otkriva važan etnografski podatak jer ga potkrepljuje i [[Cheyenne]] naziv ''Mûtsíana-täníu'', što označava kamen za brušenje (odnosno 'whetstone people'). Kiowa Indijanci ne štede na imena za ovu apačku grupu, jedan u nizu je i ''Sádalsómte-k`íägo'' ili "weasel people". Sami sebe Kiowa Apache nazivaju ''Nadíisha-déna'' ("our people"). Po literaturi su nazivani i imenima ''Bad-hearts'' (Long, 1823), mogući je prijevod veoma čestog naziva ''Kaskaias''. Poznat je i čest naziv Gataka, koji su im dali [[Pawnee]] Indijanci i izvorno glasi Gáta'ka. Indijanci [[Omaha Indijanci|Omaha]] i [[Ponca Indijanci|Ponca]] koji su bili često u kontaktu s Pawnee plemenom pokupili su ovaj naziv od njih, što je očito, i pretvorili ga u Gû'ta'k. Manje poznati nazivi su: Tágukerish, naziv Pecos Indijanaca za sve Apače, pa i za njih. Isto vrijedi i za [[Jemez]] naziv ''Tâ'gugála''; ''Kisínahis'' ([[Kichai]]), ''Gina's'' ([[Wichita]]). == Povijest == Kiowa Apache su Athapaskan skupina koja se od matičnih Arapaska odvojila prije nego što su napustili Rocky Mts ([[Stjenjak]]), po svoj prilici negdje u Montani. Sa sjevera na jug oni dolaze s Kajovama i rani ih francuski istraživači nazivaju Pawnee imenom Ga ta'ka. Godine 1682. la Salle ih naziva Gattacka, i spominje u vezi prodaje konja Pawnee Indijancima. La Harpe ih [[1719.]] navodi kao "Quataquios" i kaže da žive na Arkansas Riveru u susjedstvu Tawakona. Lewis & Clark nalaze ih [[1805.]] na [[Black Hills]]u s Kajovama. Kajova Apači bijahu malena grupa okružena neprijateljskim plemenima, i radi zaštite priključili su se Kajovama, njihov jezik bio je Kajovama potpuno stran. Kroz povijest Kajoiva Apači očuvali su svoj jezik i tek bi malo starijih osoba znalo poneku kajova-riječ, sporazumijevali su se znakovnim (prerijskim) jezikom. Ako se izuzme jezik, Kajova Apači se gotovo nisu nimalo razlikovali od Kajova. Bijahu travois-nomadi, lovci na bizone i stanovali su u tepee-šatorima. Zajedno s Kajovama učestvovali su u svetkovini Sun dance u kružnom logoru između bandi [[Kingep]] i [[Kongtalyui]] Kajova. Godine [[1837.]] Kajova Apači potpisuju svoj prvi ugovor sa Sjedinjenim Državama u [[Fort Gibson]]u, i otada ih vode kao dio Kajova. Tek će se kraće vrijeme od 1865. do 1867. Kajova Apači odvojiti od Kajova, razlog je bila ratobornost Kajova koju su imali prema bijelcima. Sve u stvari počinje 1853. kada se oni navode kao ratoborna skupina koja luta dolinom rijeke [[Canadian]], i kojima su se često pridruživali [[Komanči]]. Ovo vjerojatno dovodi do akcije koju 1864. povedu trupe Christopher (Kit) Carsona, u bitci poznatoj kao ''The first battle of Adobe Walls'',<ref>http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/qea01</ref> u kojoj je ubijen njihov poglavica [[Iron Shirt]], i zapaljeni su šatori sela kojemu je poglavica bio [[Dohäsan]]. Selo je imalo oko 150 šatora naseljeno Kajovama i Kajova Apačima. Godine [[1865.]] potpisuje se ugovor ''Treaty of Little Arkansas'' kojim Kajove nisu zadovoljni. Ovo je pobudilo Kajove na duboko neprijateljstvo prema Amerikancima i Kajova Apači odvajaju se od Kajova i priključuju [[Šajeni]]ma. Novim ugovorom ''Medicine Lodge Treaty'' (u desetom mjesecu 1867.) Kajove se opet vraćaju svojim starim saveznicima. Miroljubivi poglavica Pacer 1872. posjećuje Washington i promovira mir među plemenima na rezervatu Kiowa-Comanche u Oklahomi. Za Kajova Apače kvekerski učitelj A. J. Standing, utemeljuje prvu školu. Njihovi današnji potomci (1000 u kasnom 20. stoljeću) žive u Oklahomi u blizini [[Fort Cobb]]a u okrugu Caddo. == Život i običaji == Kajova Apači su jedno od tipičnih prerijskih plemena: nomadi (travois i konj) i lovci na bizone; Sun Dance, kulturno veoma srodni Kajovama. Njihov poznati flautist je [[Andrew Vasquez]]. ([http://www.nativeradio.com/store.cfm?albumid=2476 Kiowa Apache Flute player] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060508092240/http://www.nativeradio.com/store.cfm?albumid=2476 |date=8. svibnja 2006. }}; [http://zangomusic.com/yndrewvasquez.html Andrew Vasquez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160814182820/http://zangomusic.com/yndrewvasquez.html |date=14. kolovoza 2016. }}; [http://www.makoche.com/Artists/viewdetails.asp?ID=100&artist=Andrew%20Vasquez Andrew Vasquez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060508041228/http://www.makoche.com/Artists/viewdetails.asp?ID=100&artist=Andrew%20Vasquez |date=8. svibnja 2006. }}) == Vanjske poveznice == {{izvori}} *[http://www.tshaonline.org/handbook/online/articles/bmk11 Kiowa Apache Indians] *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/kiowa/kiowaapachehist.htm Kiowa Apache Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060509025157/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/kiowa/kiowaapachehist.htm |date=9. svibnja 2006. }} *[http://images.google.hr/images?q=kiowa%20apache&hl=hr&lr=&sa=N&tab=wi Foto galerija] *[http://www.fourdir.com/kiowa_apache.htm Kiowa Apache] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926220305/http://www.fourdir.com/kiowa_apache.htm |date=26. rujna 2007. }} *[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=apk Kiowa Apache Language] *[http://www.greatdreams.com/apache/Kiowa-Apache-Lands.htm KIOWA - APACHE] *[http://encarta.msn.com/media_461531314/Kiowa-Apache_Snake_Dance.html Kiowa-Apache Snake Dance (počuj audio)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050910203929/http://encarta.msn.com/media_461531314/Kiowa-Apache_Snake_Dance.html |date=10. rujna 2005. }} [[Kategorija:Apaši]] [[Kategorija:Indijanci, Oklahoma]] [[Kategorija:Prerijski Indijanci]] 5jazpsupjfhpe6rl4dmswkjtcfvaw7z 0 46262 7592322 7578069 2026-09-01T22:14:56Z ~2026-47566-03 371288 dodao sam link od sluzbene web stranice 7592322 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Bernard Vukas | slika = [[Datoteka:Vukas.JPG|200px|center]] | opis slike = | visina = 171 cm | nadimak = ''Bajdo'' | datum rođenja = [[1. svibnja]] [[1927.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država rođenja = | datum smrti = [[4. travnja]] [[1983.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]] | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[napadač (nogomet)|napadač]] | mlade godine = [[1938.]] – [[1945.]] | juniorski klubovi = [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia Zagreb]] | godina = [[1945.]] – [[1946.]] <br /> [[1946.]] – [[1947.]] <br/> [[1947.]] – [[1957.]] <br/> [[1957.]] – [[1959.]] <br /> [[1959.]] – [[1963.]] <br /> [[1963.]] – [[1964.]] <br /> [[1964.]] – [[1965.]] <br /> [[1965.]] – [[1966.]] | profesionalni klubovi = [[RŠK Amateur Zagreb|Amater Zagreb]] <br /> [[NK Zagreb|Zagreb]]<br/>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br/> [[Bologna FC 1909|Bologna]] <br/> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br /> [[Austria Klagenfurt]] <br /> [[Grazer AK|GAK Graz]] <br /> [[Kapfenberger SV|Kapfenberger]] | nastupi(golovi) = <br /> <br/> {{0}}202 {{0}}{{0}}(89)<ref>[http://www.bernardvukas.com/glavna_stranica.htm Životopisne stranice Bernarda Vukasa] pristupljeno 1. siječnja 2011.</ref> <br /> {{0}}{{0}}45 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}65 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br /> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = [[1948.]] – [[1955.]] | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}59 {{0}}{{0}}(22) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{medalje sport| [[Nogomet]]}} {{medalje OI}} {{medalje srebro| [[OI 1948.|London 1948.]] | [[nogomet na OI 1948.|Reprezentacija Jugoslavije]] }} {{medalje srebro| [[OI 1952.|Helsinki 1952.]] | [[nogomet na OI 1952.|Reprezentacija Jugoslavije]] }} | ažurirano = 1. prosinca 2016. }} '''Bernard "Bajdo" Vukas''' ([[Zagreb]], [[1. svibnja]] [[1927.]] – [[Zagreb]], [[4. travnja]] [[1983.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš. Najbolji igrač [[split]]skoga [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] svih vremena{{pojasniti|tko kaže?}} i njegov prvi sportski direktor. == Igračka karijera == === Klupska karijera === [[Datoteka:Spomenik_Bernardu_Vukasu,_Poljud,_Split_20131015_123448.jpg|mini|desno|220px|spomenik ispred [[Gradski_stadion_u_Poljudu|stadiona na Poljudu]], Split]] Rođeni je Zagrepčanin s [[Trešnjevka|Trešnjevke]]. Nogometnu karijeru je započeo [[1938.]] godine u klubu [[HŠK Concordia Zagreb|HŠK Concordia]] iz [[Zagreb]]a. Godine [[1945.]] prešao je u [[RŠK Amateur Zagreb|FD Amater]], a [[1946.]] godine u [[NK Zagreb]]. ==== HNK Hajduk Split ==== Godine [[1947.]] počinje igrati za [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] i tamo ostvaruje iznimnu karijeru. S Hajdukom osvaja nogometna prvenstva [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]] i [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] bio je najbolji strijelac prve nogometne lige s 20 postignutih pogodaka. Vukas je bio legendarni kapetan Hajduka, za kojeg je odigrao ukupno 615 utakmica i postigao 300 pogodaka. {{Statistika u Hajduku |267|94 |33|12 |0|0 |4|1 |0|0 |304|107 |311|193 |615|300}} ==== Inozemstvo ==== U sezoni 1957./58. igrao je profesionalno u [[Italija|talijanskom]] nogometnom klubu [[Bologna FC 1909|Bologni]], prije nego što se ponovno vratio u Split. Od [[1963.]] do [[1967.]] godine igrao je profesionalno u klubovima [[Austria Klagenfurt]], [[Grazer AK|GAK]] iz [[Graz]]a i [[KSV Kapfenberg]], gdje je i završio igračku karijeru. === Reprezentativna karijera === Za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku nogometnu reprezentaciju]] je nastupio 59 puta i pritom postigao 22 gola, a jedno vrijeme je bio i kapetan izabrane vrste. Za jugoslavensku nogometnu reprezentaciju prvi puta nastupio je 1948. godine protiv Albanije (0:0) u Beogradu, a posljednji puta 1957. godine protiv Čehoslovačke (0:1) u Bratislavi.<ref name="nl">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2539 Vukas, Bernard] [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 6. travnja 2018.</ref> Igrajući za jugoslavensku nogometnu reprezentaciju na [[XIV. Olimpijske igre – London 1948.|Olimpijskim igrama 1948. godine u Londonu]] i [[XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.|1952. godine u Helsinkiju]] osvojio je srebrne medalje. Zapaženo je igrao i na dva [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]], u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|Brazilu 1950.]] te u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|Švicarskoj 1954. godine.]] Igrao je za reprezentaciju [[FIFA|Fife]] na [[Wembley Stadium (1923.)|Wembleyju]] protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], [[21. listopada]] [[1953.]] godine, u povodu proslave 90. godina [[The Football Association|Engleskog nogometnog saveza]], zajedno sa [[Branko Zebec|Brankom Zebecom]], [[Vladimir Beara|Vladimirom Bearom]] i [[Zlatko Čajkovski|Zlatkom Čajkovskim]]. Utakmica je završila rezultatom 4:4, a Vukas bio jedan od zapaženijih aktera – namjestio je dva pogotka, a na njemu je napravljen i [[jedanaesterac]] koji je realizirao [[Ladislav Kubala]]. Dvije godine kasnije, [[13. kolovoza]] 1955. godine u [[Belfast]]u na utakmici [[Europa]] – [[Velika Britanija]] (4:1) Bernard Vukas je bio najbolji igrač, postigavši tri pogotka i potvrdivši da je te sezone, samo godinu dana prije nego što je ''[[France Football]]'' po prvi puta dodijelio svoju [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]], bio najbolji nogometaš Europe. == Trenerska, športsko-administrativna karijera == Nakon što je završio igračku karijeru povremeno trenirao je mlađe uzraste. Polazio je višu trenersku školu (smjer nogomet) na Visokoj školi za fizičku kulturu (1969. – 1972.). Obnašao je i dužnost [[šport|sport]]skog direktora u splitskom Hajduku (1968. – 1969.) i NK Zagrebu (1969.). == Privatni život == Bio je oženjen suprugom Stjepankom, s kojom ima sina Zdeslava. == Ostalo == Objavio je svoje memoare, ''50 utakmica u državnom dresu'' (Split, 1956.), a športski novinar i publicist [[Zvonimir Magdić]] napisao je knjigu o njemu, ''Tako je živio i igrao Bernard Vukas Bajdo'' (Zagreb, 1998.). Službena web stranica: www.bajdo.hr == Priznanja == === Individualna === * Za sezonu 1952./53. osvaja žutu majicu "Sportske Panorame", a 1955. godine biva proglašen najboljim jugoslavenskim [[šport]]ašem te, u anketi ''[[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]]'' iste godine, i najboljim športašem [[Dalmacija|Dalmacije]]. * U sezoni 1954./55. bio je najbolji strijelac prve nogometne lige s 20 postignutih pogodaka. * Najbolji jugoslavenski nogometaš po anketama ''Narodnog sporta'', 1955. i 1956. godine.<ref name="nl"/> * U anketi ''[[Večernji list|Večernjega lista]]'', Bernard Vukas je proglašen najboljim hrvatskim športašem [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. === Klupska === '''[[Hajduk Split]]''' * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] '''(3):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20110310114248/http://bernardvukas.com/glavna_stranica.htm Bernard Bajdo Vukasa], životopisne stranice (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2011.) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11897 Vukas, Bernard (Bajdo)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180406225948/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11897 |date=6. travnja 2018. }}, hbl.lzmk.hr *[http://www.dph-zagreb.hr/ante-doric-o-bajdi/ DPH Zagreb Ante Dorić o Bajdi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104153840/http://www.dph-zagreb.hr/ante-doric-o-bajdi/ |date=4. studenoga 2022. }} {{Sportaši godine Sportskih novosti}} {{najbolji strijelci prvenstva Jugoslavije u nogometu}} {{GLAVNIRASPORED:Vukas, Bernard}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nositelji zlatne Hajdukove kapetanske trake]] [[Kategorija:Nogometaši Bologne]] [[Kategorija:Nogometaši Grazera AK]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Umirovljeni nogometaši]] b79lr4sqkb7oav1bxefsrr6gjkxoxzx 7592324 7592322 2026-09-01T22:16:28Z ~2026-47566-03 371288 dodao sam link na sluzbenu web stranicu 7592324 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Bernard Vukas | slika = [[Datoteka:Vukas.JPG|200px|center]] | opis slike = | visina = 171 cm | nadimak = ''Bajdo'' | datum rođenja = [[1. svibnja]] [[1927.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država rođenja = | datum smrti = [[4. travnja]] [[1983.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]] | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[napadač (nogomet)|napadač]] | mlade godine = [[1938.]] – [[1945.]] | juniorski klubovi = [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia Zagreb]] | godina = [[1945.]] – [[1946.]] <br /> [[1946.]] – [[1947.]] <br/> [[1947.]] – [[1957.]] <br/> [[1957.]] – [[1959.]] <br /> [[1959.]] – [[1963.]] <br /> [[1963.]] – [[1964.]] <br /> [[1964.]] – [[1965.]] <br /> [[1965.]] – [[1966.]] | profesionalni klubovi = [[RŠK Amateur Zagreb|Amater Zagreb]] <br /> [[NK Zagreb|Zagreb]]<br/>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br/> [[Bologna FC 1909|Bologna]] <br/> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br /> [[Austria Klagenfurt]] <br /> [[Grazer AK|GAK Graz]] <br /> [[Kapfenberger SV|Kapfenberger]] | nastupi(golovi) = <br /> <br/> {{0}}202 {{0}}{{0}}(89)<ref>[http://www.bernardvukas.com/glavna_stranica.htm Životopisne stranice Bernarda Vukasa] pristupljeno 1. siječnja 2011.</ref> <br /> {{0}}{{0}}45 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}65 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br /> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = [[1948.]] – [[1955.]] | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}59 {{0}}{{0}}(22) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{medalje sport| [[Nogomet]]}} {{medalje OI}} {{medalje srebro| [[OI 1948.|London 1948.]] | [[nogomet na OI 1948.|Reprezentacija Jugoslavije]] }} {{medalje srebro| [[OI 1952.|Helsinki 1952.]] | [[nogomet na OI 1952.|Reprezentacija Jugoslavije]] }} | ažurirano = 1. prosinca 2016. }} '''Bernard "Bajdo" Vukas''' ([[Zagreb]], [[1. svibnja]] [[1927.]] – [[Zagreb]], [[4. travnja]] [[1983.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš. Najbolji igrač [[split]]skoga [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] svih vremena{{pojasniti|tko kaže?}} i njegov prvi sportski direktor.[https://bajdo.hr] == Igračka karijera == === Klupska karijera === [[Datoteka:Spomenik_Bernardu_Vukasu,_Poljud,_Split_20131015_123448.jpg|mini|desno|220px|spomenik ispred [[Gradski_stadion_u_Poljudu|stadiona na Poljudu]], Split]] Rođeni je Zagrepčanin s [[Trešnjevka|Trešnjevke]]. Nogometnu karijeru je započeo [[1938.]] godine u klubu [[HŠK Concordia Zagreb|HŠK Concordia]] iz [[Zagreb]]a. Godine [[1945.]] prešao je u [[RŠK Amateur Zagreb|FD Amater]], a [[1946.]] godine u [[NK Zagreb]]. ==== HNK Hajduk Split ==== Godine [[1947.]] počinje igrati za [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] i tamo ostvaruje iznimnu karijeru. S Hajdukom osvaja nogometna prvenstva [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]] i [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] bio je najbolji strijelac prve nogometne lige s 20 postignutih pogodaka. Vukas je bio legendarni kapetan Hajduka, za kojeg je odigrao ukupno 615 utakmica i postigao 300 pogodaka. {{Statistika u Hajduku |267|94 |33|12 |0|0 |4|1 |0|0 |304|107 |311|193 |615|300}} ==== Inozemstvo ==== U sezoni 1957./58. igrao je profesionalno u [[Italija|talijanskom]] nogometnom klubu [[Bologna FC 1909|Bologni]], prije nego što se ponovno vratio u Split. Od [[1963.]] do [[1967.]] godine igrao je profesionalno u klubovima [[Austria Klagenfurt]], [[Grazer AK|GAK]] iz [[Graz]]a i [[KSV Kapfenberg]], gdje je i završio igračku karijeru. === Reprezentativna karijera === Za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku nogometnu reprezentaciju]] je nastupio 59 puta i pritom postigao 22 gola, a jedno vrijeme je bio i kapetan izabrane vrste. Za jugoslavensku nogometnu reprezentaciju prvi puta nastupio je 1948. godine protiv Albanije (0:0) u Beogradu, a posljednji puta 1957. godine protiv Čehoslovačke (0:1) u Bratislavi.<ref name="nl">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2539 Vukas, Bernard] [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 6. travnja 2018.</ref> Igrajući za jugoslavensku nogometnu reprezentaciju na [[XIV. Olimpijske igre – London 1948.|Olimpijskim igrama 1948. godine u Londonu]] i [[XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.|1952. godine u Helsinkiju]] osvojio je srebrne medalje. Zapaženo je igrao i na dva [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]], u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|Brazilu 1950.]] te u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|Švicarskoj 1954. godine.]] Igrao je za reprezentaciju [[FIFA|Fife]] na [[Wembley Stadium (1923.)|Wembleyju]] protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], [[21. listopada]] [[1953.]] godine, u povodu proslave 90. godina [[The Football Association|Engleskog nogometnog saveza]], zajedno sa [[Branko Zebec|Brankom Zebecom]], [[Vladimir Beara|Vladimirom Bearom]] i [[Zlatko Čajkovski|Zlatkom Čajkovskim]]. Utakmica je završila rezultatom 4:4, a Vukas bio jedan od zapaženijih aktera – namjestio je dva pogotka, a na njemu je napravljen i [[jedanaesterac]] koji je realizirao [[Ladislav Kubala]]. Dvije godine kasnije, [[13. kolovoza]] 1955. godine u [[Belfast]]u na utakmici [[Europa]] – [[Velika Britanija]] (4:1) Bernard Vukas je bio najbolji igrač, postigavši tri pogotka i potvrdivši da je te sezone, samo godinu dana prije nego što je ''[[France Football]]'' po prvi puta dodijelio svoju [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]], bio najbolji nogometaš Europe. == Trenerska, športsko-administrativna karijera == Nakon što je završio igračku karijeru povremeno trenirao je mlađe uzraste. Polazio je višu trenersku školu (smjer nogomet) na Visokoj školi za fizičku kulturu (1969. – 1972.). Obnašao je i dužnost [[šport|sport]]skog direktora u splitskom Hajduku (1968. – 1969.) i NK Zagrebu (1969.). == Privatni život == Bio je oženjen suprugom Stjepankom, s kojom ima sina Zdeslava. == Ostalo == Objavio je svoje memoare, ''50 utakmica u državnom dresu'' (Split, 1956.), a športski novinar i publicist [[Zvonimir Magdić]] napisao je knjigu o njemu, ''Tako je živio i igrao Bernard Vukas Bajdo'' (Zagreb, 1998.). Službena web stranica: [https://bajdo.hr www.bajdo.hr] == Priznanja == === Individualna === * Za sezonu 1952./53. osvaja žutu majicu "Sportske Panorame", a 1955. godine biva proglašen najboljim jugoslavenskim [[šport]]ašem te, u anketi ''[[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]]'' iste godine, i najboljim športašem [[Dalmacija|Dalmacije]]. * U sezoni 1954./55. bio je najbolji strijelac prve nogometne lige s 20 postignutih pogodaka. * Najbolji jugoslavenski nogometaš po anketama ''Narodnog sporta'', 1955. i 1956. godine.<ref name="nl"/> * U anketi ''[[Večernji list|Večernjega lista]]'', Bernard Vukas je proglašen najboljim hrvatskim športašem [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. === Klupska === '''[[Hajduk Split]]''' * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] '''(3):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20110310114248/http://bernardvukas.com/glavna_stranica.htm Bernard Bajdo Vukasa], životopisne stranice (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2011.) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11897 Vukas, Bernard (Bajdo)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180406225948/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11897 |date=6. travnja 2018. }}, hbl.lzmk.hr *[http://www.dph-zagreb.hr/ante-doric-o-bajdi/ DPH Zagreb Ante Dorić o Bajdi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104153840/http://www.dph-zagreb.hr/ante-doric-o-bajdi/ |date=4. studenoga 2022. }} {{Sportaši godine Sportskih novosti}} {{najbolji strijelci prvenstva Jugoslavije u nogometu}} {{GLAVNIRASPORED:Vukas, Bernard}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nositelji zlatne Hajdukove kapetanske trake]] [[Kategorija:Nogometaši Bologne]] [[Kategorija:Nogometaši Grazera AK]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Umirovljeni nogometaši]] jyz6qu645ebh57uru6f4kbf7w9okknw 7592336 7592324 2026-09-01T22:34:23Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-47566-03|~2026-47566-03]] ([[User talk:~2026-47566-03|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 7578069 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Bernard Vukas | slika = [[Datoteka:Vukas.JPG|200px|center]] | opis slike = | visina = 171 cm | nadimak = ''Bajdo'' | datum rođenja = [[1. svibnja]] [[1927.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država rođenja = | datum smrti = [[4. travnja]] [[1983.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]] | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[napadač (nogomet)|napadač]] | mlade godine = [[1938.]] – [[1945.]] | juniorski klubovi = [[HŠK Concordia Zagreb|Concordia Zagreb]] | godina = [[1945.]] – [[1946.]] <br /> [[1946.]] – [[1947.]] <br/> [[1947.]] – [[1957.]] <br/> [[1957.]] – [[1959.]] <br /> [[1959.]] – [[1963.]] <br /> [[1963.]] – [[1964.]] <br /> [[1964.]] – [[1965.]] <br /> [[1965.]] – [[1966.]] | profesionalni klubovi = [[RŠK Amateur Zagreb|Amater Zagreb]] <br /> [[NK Zagreb|Zagreb]]<br/>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br/> [[Bologna FC 1909|Bologna]] <br/> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br /> [[Austria Klagenfurt]] <br /> [[Grazer AK|GAK Graz]] <br /> [[Kapfenberger SV|Kapfenberger]] | nastupi(golovi) = <br /> <br/> {{0}}202 {{0}}{{0}}(89)<ref>[http://www.bernardvukas.com/glavna_stranica.htm Životopisne stranice Bernarda Vukasa] pristupljeno 1. siječnja 2011.</ref> <br /> {{0}}{{0}}45 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}65 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br /> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = [[1948.]] – [[1955.]] | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}59 {{0}}{{0}}(22) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{medalje sport| [[Nogomet]]}} {{medalje OI}} {{medalje srebro| [[OI 1948.|London 1948.]] | [[nogomet na OI 1948.|Reprezentacija Jugoslavije]] }} {{medalje srebro| [[OI 1952.|Helsinki 1952.]] | [[nogomet na OI 1952.|Reprezentacija Jugoslavije]] }} | ažurirano = 1. prosinca 2016. }} '''Bernard "Bajdo" Vukas''' ([[Zagreb]], [[1. svibnja]] [[1927.]] – [[Zagreb]], [[4. travnja]] [[1983.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš. Najbolji igrač [[split]]skoga [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] svih vremena{{pojasniti|tko kaže?}} i njegov prvi sportski direktor. == Igračka karijera == === Klupska karijera === [[Datoteka:Spomenik_Bernardu_Vukasu,_Poljud,_Split_20131015_123448.jpg|mini|desno|220px|spomenik ispred [[Gradski_stadion_u_Poljudu|stadiona na Poljudu]], Split]] Rođeni je Zagrepčanin s [[Trešnjevka|Trešnjevke]]. Nogometnu karijeru je započeo [[1938.]] godine u klubu [[HŠK Concordia Zagreb|HŠK Concordia]] iz [[Zagreb]]a. Godine [[1945.]] prešao je u [[RŠK Amateur Zagreb|FD Amater]], a [[1946.]] godine u [[NK Zagreb]]. ==== HNK Hajduk Split ==== Godine [[1947.]] počinje igrati za [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] i tamo ostvaruje iznimnu karijeru. S Hajdukom osvaja nogometna prvenstva [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]] i [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] U sezoni [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] bio je najbolji strijelac prve nogometne lige s 20 postignutih pogodaka. Vukas je bio legendarni kapetan Hajduka, za kojeg je odigrao ukupno 615 utakmica i postigao 300 pogodaka. {{Statistika u Hajduku |267|94 |33|12 |0|0 |4|1 |0|0 |304|107 |311|193 |615|300}} ==== Inozemstvo ==== U sezoni 1957./58. igrao je profesionalno u [[Italija|talijanskom]] nogometnom klubu [[Bologna FC 1909|Bologni]], prije nego što se ponovno vratio u Split. Od [[1963.]] do [[1967.]] godine igrao je profesionalno u klubovima [[Austria Klagenfurt]], [[Grazer AK|GAK]] iz [[Graz]]a i [[KSV Kapfenberg]], gdje je i završio igračku karijeru. === Reprezentativna karijera === Za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku nogometnu reprezentaciju]] je nastupio 59 puta i pritom postigao 22 gola, a jedno vrijeme je bio i kapetan izabrane vrste. Za jugoslavensku nogometnu reprezentaciju prvi puta nastupio je 1948. godine protiv Albanije (0:0) u Beogradu, a posljednji puta 1957. godine protiv Čehoslovačke (0:1) u Bratislavi.<ref name="nl">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2539 Vukas, Bernard] [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 6. travnja 2018.</ref> Igrajući za jugoslavensku nogometnu reprezentaciju na [[XIV. Olimpijske igre – London 1948.|Olimpijskim igrama 1948. godine u Londonu]] i [[XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.|1952. godine u Helsinkiju]] osvojio je srebrne medalje. Zapaženo je igrao i na dva [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]], u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 1950.|Brazilu 1950.]] te u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Švicarska 1954.|Švicarskoj 1954. godine.]] Igrao je za reprezentaciju [[FIFA|Fife]] na [[Wembley Stadium (1923.)|Wembleyju]] protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], [[21. listopada]] [[1953.]] godine, u povodu proslave 90. godina [[The Football Association|Engleskog nogometnog saveza]], zajedno sa [[Branko Zebec|Brankom Zebecom]], [[Vladimir Beara|Vladimirom Bearom]] i [[Zlatko Čajkovski|Zlatkom Čajkovskim]]. Utakmica je završila rezultatom 4:4, a Vukas bio jedan od zapaženijih aktera – namjestio je dva pogotka, a na njemu je napravljen i [[jedanaesterac]] koji je realizirao [[Ladislav Kubala]]. Dvije godine kasnije, [[13. kolovoza]] 1955. godine u [[Belfast]]u na utakmici [[Europa]] – [[Velika Britanija]] (4:1) Bernard Vukas je bio najbolji igrač, postigavši tri pogotka i potvrdivši da je te sezone, samo godinu dana prije nego što je ''[[France Football]]'' po prvi puta dodijelio svoju [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]], bio najbolji nogometaš Europe. == Trenerska, športsko-administrativna karijera == Nakon što je završio igračku karijeru povremeno trenirao je mlađe uzraste. Polazio je višu trenersku školu (smjer nogomet) na Visokoj školi za fizičku kulturu (1969. – 1972.). Obnašao je i dužnost [[šport|sport]]skog direktora u splitskom Hajduku (1968. – 1969.) i NK Zagrebu (1969.). == Privatni život == Bio je oženjen suprugom Stjepankom, s kojom ima sina Zdeslava. == Ostalo == Objavio je svoje memoare, ''50 utakmica u državnom dresu'' (Split, 1956.), a športski novinar i publicist [[Zvonimir Magdić]] napisao je knjigu o njemu, ''Tako je živio i igrao Bernard Vukas Bajdo'' (Zagreb, 1998.). == Priznanja == === Individualna === * Za sezonu 1952./53. osvaja žutu majicu "Sportske Panorame", a 1955. godine biva proglašen najboljim jugoslavenskim [[šport]]ašem te, u anketi ''[[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]]'' iste godine, i najboljim športašem [[Dalmacija|Dalmacije]]. * U sezoni 1954./55. bio je najbolji strijelac prve nogometne lige s 20 postignutih pogodaka. * Najbolji jugoslavenski nogometaš po anketama ''Narodnog sporta'', 1955. i 1956. godine.<ref name="nl"/> * U anketi ''[[Večernji list|Večernjega lista]]'', Bernard Vukas je proglašen najboljim hrvatskim športašem [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. === Klupska === '''[[Hajduk Split]]''' * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] '''(3):''' [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1950.|1950.]], [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1952.|1952.]] i [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1954./55.|1954./55.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20110310114248/http://bernardvukas.com/glavna_stranica.htm Bernard Bajdo Vukasa], životopisne stranice (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2011.) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11897 Vukas, Bernard (Bajdo)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180406225948/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11897 |date=6. travnja 2018. }}, hbl.lzmk.hr *[http://www.dph-zagreb.hr/ante-doric-o-bajdi/ DPH Zagreb Ante Dorić o Bajdi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104153840/http://www.dph-zagreb.hr/ante-doric-o-bajdi/ |date=4. studenoga 2022. }} {{Sportaši godine Sportskih novosti}} {{najbolji strijelci prvenstva Jugoslavije u nogometu}} {{GLAVNIRASPORED:Vukas, Bernard}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nositelji zlatne Hajdukove kapetanske trake]] [[Kategorija:Nogometaši Bologne]] [[Kategorija:Nogometaši Grazera AK]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Umirovljeni nogometaši]] iq2moj7nflez8oorr74gni6xninj605 0 46582 7592190 7160862 2026-09-01T13:31:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592190 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Kliment Bojadžijev |slika = General Kliment Bojadzijev.jpg |opis = |veličina = 200px |datum rođenja = [[15. travnja]] [[1861.]] |mjesto rođenja = [[Ohrid]], [[Osmansko Carstvo]] |datum smrti = [[15. srpnja]] [[1933.]] |mjesto smrti = [[Sofija]], [[Bugarska]] |nacionalnost = [[Datoteka: Flag of Bulgaria.svg|20px]] [[Bugari|Bugarin]] |puno ime = Kliment Evtimov Bojadžijev |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = [[1881.]] – [[1916.]] |čin = [[General poručnik]] |ratovi = [[Srpsko-bugarski rat 1885.|Srpsko-bugarski rat]]<br />[[Balkanski ratovi]]<br />[[Prvi svjetski rat]] |bitke = [[Bitka na Moravi]]<br />[[Kosovska ofenziva (1915.)|Kosovska ofenziva]]<br />[[Bitka za Florinu]] <br />[[Monastirska ofenziva]] |vojska = [[Datoteka: Flag of Bulgaria.svg|20px]] [[Bugarska]] |rod = [[kopnena vojska|kopnena]] |jedinice = |zapovijedao = [[1. armija (Kraljevina Bugarska)|1. armija]] |odlikovanja = }} '''Kliment Evtimov Bojadžijev''' ([[Ohrid]], [[15. travnja]] [[1861.]] – [[Sofija]], [[15. srpnja]] [[1933.]]) je bio bugarski general i vojni zapovjednik. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zapovijedao je [[1. armija (Kraljevina Bugarska)|1. armijom]] na [[Balkansko bojište (Prvi svjetski rat)|Balkanskom]] i [[Solunsko bojište (Prvi svjetski rat)|Solunskom bojištu]]. ==Vojna karijera== Kliment Bojadžijev je rođen [[15. travnja]] [[1861.]] u [[Ohrid]]u. Sin je Evtimova Bajdžijeva, a ime je dobio po bugarskom svecu [[Kliment Ohridski|Klimentu Ohridskom]]. Klimentova obitelj živjela je u [[Ohrid]]u, da bi se nakon toga preselila u [[Prespa|Prespu]], i potom [[1878.]] u [[Sofija|Sofiju]] gdje Kliment završava srednju školu. U vojsku stupa [[1881.]] da bi potom pohađao Vojnu školu u Sofiji koju uspješno završava [[1883.]] godine. Od te godine nalazi se na službi u 4. samokovskoj satniji, nakon čega zapovijeda [[satnija|satnijom]] u 1. sofijskoj pukovniji. Tijekom [[Srpsko-bugarski rat 1885.|Srpsko-bugarskog rata]] pobočnik je stožeru Zapadnog korpusa. Nakon završetka rata, u ožujku [[1886.]], unaprijeđen je u čin [[poručnik]]a, te zapovijeda satnijama u 1. i 2. sofijskoj pukovniji, da bi [[1890.]] bio imenovan zapovjednikom satnije u 8. pješačkoj pukovniji. U međuvremenu je, [[1888.]] godine, promaknut u čin [[satnik]]a. Od [[1891.]] pohađa Vojnu akademiju u [[Torino|Torinu]] koju uspješno završava [[1893.]] godine. Nakon povratka u domovinu, [[1894.]] promaknut je u čin [[bojnik]]a, te od [[1895.]] obnaša dužnost [[pobočnik]]a u 5. dunavskoj, te nakon toga u 3. balkanskoj pješačkoj diviziji. Potom zapovijeda [[bojna|bojnom]] u 24. pješačkoj pukovniji, da bi od veljače [[1897.]] bio raspoređen na službu operativni odjel Glavnog stožera.[[Datoteka:Kiliment Boyadzhiev and his wife.jpg|thumb|lijevo|220px|Kliment Bojadžijev sa suprugom]] Početkom [[1899.]] unaprijeđen je u čin [[potpukovnik]]a, a te iste godine je imenovan načelnikom stožera 4. preslavske pješačke divizije. Iduće, [[1900.]] godine u veljači, postaje zapovjednikom 8. pješačke pukovnije koju dužnost obnaša do [[1904.]] kada je imenovan načelnikom stožera 6. bdinske pješačke divizije. U međuvremenu je, u siječnju [[1903.]], promaknut u čin [[pukovnik]]a, dok [[1902.]] izdaje reljefnu kartu [[Bugarska|Bugarske]]. U stožeru 6. bdinske pješačke divizije služi do [[1905.]] kada je imenovan načelnikom stožera 3. balkanske pješačke divizije sa sjedištem u [[Sliven]]u. Potom, od [[1907.]] služi u [[Stara Zagora|Staroj Zagori]] kao načelnik stožera 2. vojno-inspekcijske oblasti, nakon čega je [[1908.]] postao zapovjednikom 2. brigade 9. pješačke divizije. Predmetnom brigadom zapovijeda dvije godine, do [[1910.]], kada je imenovan zapovjednikom 4. preslavske pješačke divizije. Te iste godine u rujnu unaprijeđen je u čin [[general bojnik]]a. Tijekom [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]] zapovijeda 4. preslavskom pješačkom divizijom koja se nalazila u sastavu [[3. armija (Kraljevina Bugarska)|3. armije]]. Zapovijedajući navedenom divizijom koja se borila na [[Tracija (regija)|trakijskom]] bojištu, uspijeva probiti turski centar u Bitci kod Lozengrada u listopadu [[1912.]], nakon čega sudjeluje u neuspjelom pokušaju zauzimanja Čataldže u studenom. Nakon što je isteklo privremeno primirje. u veljači [[1913.]] ponovno pokušava zauzeti Čataldžu, ali ponovno bez uspjeha. U [[Drugi Balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]] 4. preslavska pješačka divizija nalazila se u sastavu [[5. armija (Kraljevina Bugarska)|5. armije]] kojom je zapovijedao [[Stefan Tošev]]. Bojadžijev ubrzo dobiva zapovjedništvo posebne manevarske grupe, te zapovijeda operacijama na području [[Ćustendil]]-[[Skopje]], gdje pokušava probiti srpske linije, ali u tome ne uspijeva. Nakon završetka rata u kolovozu [[1913.]] imenovan je ministrom rata. Navedenu dužnost obnaša do rujna [[1914.]] kada je imenovan zapovjednikom 3. vojno-inspekcijske oblasti. U travnju [[1915.]] imenovan je načelnikom Glavnog stožera na kojem položaju pokušava reformirati vojsku koja je snažno uzdrmana poslije poraza u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]]. Na navedenom položaju nalazi sve do pred ulazak [[Bugarska|Bugarske]] u [[Prvi svjetski rat|Prvi svjetski rat]], kada daje ostavku na mjesto načelnika Glavnog stožera nezadovoljan činjenicom što je njemačko-bugarska vojna konvencija o ulasku Bugarske u rat potpisana bez znanja Glavnog stožera. U kolovozu [[1915.]] promaknut je u čin [[general poručnik]]a. ==Prvi svjetski rat== Nakon što je dao ostavku na mjesto načelnika Glavnog stožera Bojadžijev je 11. rujna 1915. imenovan zapovjednikom [[1. armija (Kraljevina Bugarska)|1. armije]]. Prva armija bila je najveća armija bugarske vojske, te se sastojala od četiri divizije. Nalazila se na sjevernom dijelu bugarskog rasporeda, te je zajedno s austrougarskom [[3. armija (Austro-Ugarska)|3. armijom]] i njemačkom [[11. armija (Njemačko Carstvo)|11. armijom]] činila [[Grupa armija Mackensen (Srbija)|Grupu armija Mackensen]] pod zapovjedništvom njemačkog feldmaršala [[August von Mackensen|Augusta von Mackensena]]. U početku je Bojadžijev zajedno s [[1. armija (Kraljevina Bugarska)|1. armijom]] sporo napredovao zbog lošeg vremena, teškog terena i jakog otpora srpskih snaga. Međutim, nakon desetak dana Bojadžijev u [[Moravska ofenziva|Moravskoj ofenzivi]] uspijeva probiti srpske položaje najprije kod [[Zaječar]]a, a potom i kod [[Pirot]]a, te 5. studenog 1915. zauzeti srpski ratni glavni grad [[Niš]]. Srpska vojska se počinje povlačiti prema [[Kosovo|Kosovu]], ali napredovanje [[1. armija (Kraljevina Bugarska)|1. armije]] otežava teški teren i porušeni mostovi na rijeci [[Morava (Srbija)|Moravi]]. U takvim okolnostima zapovjedništvo [[Grupa armija Mackensen (Srbija)|Grupe armija Mackensen]] započinje [[Kosovska ofenziva|Kosovsku ofenzivu]] s ciljem okruženja i uništenja srpske vojske i sprječavanja njenog povlačenja prema [[Solun]]u gdje su se iskrcale francuske i britanske jedinice. Bojadžijev uspijeva zauzeti 24. studenog 1915. [[Priština|Prištinu]], ali krajnji cilj potpunog uništenja srpske vojske nije posegnut s obzirom na to da se ista povukla prema [[Albanija|Albaniji]], te potom na [[Krf]]. Nakon uspješnog osvajanja [[Kraljevina Srbija|Srbije]], 1. armija je na novoformiranom [[Solunsko bojište (Prvi svjetski rat)|Solunskom bojištu]] držala položaje duž 140 km fronta na liniji koja se protezala od [[Debar|Debra]] preko [[Crna reka|Crne reke]] do [[Vardar]]a. U ljeto [[1916.]] postalo je jasno da će [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjska]] ući u rat na strani [[Antanta|Antante]]. Kako bi preduhitrile savezničku ofenzivu usmjerenu na spajanje savezničkih i rumunjskih snaga i kako bi ojačala svoj položaj, [[1. armija (Kraljevina Bugarska)|1. armija]] poduzima ofenzivu s ciljem zauzimanja [[Florina|Florine]] i Čegana. Bojadžijev uspijeva zauzeti Florinu, ali u pokušaju zauzimanja Čegana je neuspješan. Saveznici nakon toga poduzimaju protuofenzivu usmjerenu protiv [[1. armija (Kraljevina Bugarska)|1. armije]] koja ubrzo prerasta u [[Monastirska ofenziva|Monastirsku ofenzivu]]. U [[Bitka kod Gorničeva|Bitci kod Gorničeva]] srpske snage uspijevaju postići proboj kod Gorničeva. Ubrzo napadaju i zauzimaju [[Kajmakčalan]], a 23. rujna 1916. pada i [[Florina]] koja je bila zauzeta svega mjesec dana ranije. Zbog navedenih neuspjeha, Bojadžijev je podnio ostavku na mjesto zapovjednika [[1. armija (Kraljevina Bugarska)|1. armije]] na kojem mjestu ga je zamijenio [[Dimitar Gešov]]. Otpušten je iz vojske 25. rujna 1916., te do kraja rata nije dobio novo zapovjedništvo. ==Poslije rata== Nakon završetka rata i poraza [[Bugarska|Bugarske]] u istom, Bojadžijev je, bojeći se političkog progona, [[1918.]] emigrirao u [[Weimarska Njemačka|Njemačku]]. Sumnje su se pokazale točnim jer je [[1923.]] osuđen na petogodišnju zatvorsku kaznu. Međutim, iduće [[1924.]] godine, je amnestiran.[[Datoteka:Kiliment Boyadzhiev Thrace 1912 - 1913.jpg|thumb|lijevo|250px|Kliment Bojadžijev snimljen na [[Tracija (regija)|trakijskom]] bojištu [[1912.]] godine]] Kliment Bojadžijev preminuo je [[15. srpnja]] [[1933.]] godine u 72. godini života u [[Sofija|Sofiji]].{{commonscat|Kliment Boyadzhiev}} ==Vanjske poveznice== {{jezikk|bug.|bugarski}} [http://focus-news.net/opinion/2016/02/22/37061/kaymaka-chalana-general-leytenant-kliment-evtimov-boyadzhiev-komandvasht-1-va-otdelna-armiya.html Kliment Bojadžijev na stranici Focus-news.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180409105840/http://focus-news.net/opinion/2016/02/22/37061/kaymaka-chalana-general-leytenant-kliment-evtimov-boyadzhiev-komandvasht-1-va-otdelna-armiya.html |date=9. travnja 2018. }}<br /> {{jezikk|bug.|bugarski}} [https://offnews.bg/litca/gen-kliment-boiadzhiev-makedonskiat-komandir-na-balgarskata-armia-636870.html Kliment Bojadžijev na stranici Offnews.bg]<br /> {{jezikk|bug.|bugarski}} [http://bgwars.net/p-General-leitenant-Kliment-Boyadzhiev-9 Kliment Bojadžijev na stranici Bgwars.net]<br /> {{jezikk|bug.|bugarski}} [http://forum.boinaslava.net/showthread.php?t=6033&p=94476#post94476 Kliment Bojadžijev na stranici Boinaslava.net]<br /> {{jezikk|češ.|češki}} [https://forum.valka.cz/topic/view/70127/Boyadzhiev-Kliment Kliment Bojadžijev na stranici Valka.cz]<br /> {{jezikk|rus.|ruski}} [http://www.hrono.ru/biograf/bio_b/bojadziev_ke.php Kliment Bojadžijev na stranici Hrono.ru] {{GLAVNIRASPORED:Bojadžijev, Kliment}} [[Kategorija:Bugarski vojni zapovjednici u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Životopisi, Ohrid]] iqgblba39xnripwqvvb67k5ogkj4ytj 0 48234 7592427 6109026 2026-09-02T07:58:26Z ~2026-47667-74 371308 7592427 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Raif_Dizdarević_(političar).jpg|mini|desno|Raif Dizdarević]] '''Raif Dizdarević''' ([[Fojnica]], [[9. prosinca]] [[1926.]] - Sarajevo 2. rujna 2026.), bio je [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar. == Životopis == Rođen je 1926. u [[Fojnica|Fojnici]]. Sudionik je [[NOR]]-a od 1943. godine. Godine 1951. stupa u diplomatsku službu [[SFRJ]] i obavlja različite uloge u veleposlanstvima SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[SSSR]]-u i [[ČSSR]]-u. Godine 1972. pomoćnik je saveznog tajnika za inozemne poslova (tada: "savezni sekretar za inozemne poslove"). U sedamdesetim godinama je bio predsjednik Saveza sindikata BiH * 1978. – 1982. predsjednik Predsjedništva BiH. * 1982. – 1983. predsjednik Skupštine SFRJ. * 1984. – 1987. Savezni tajnik za inozemne poslove (tadašnje nazivlje: "Savezni sekretar za inozemne poslove") * 1987. – 1989. član Predsjedništva SFRJ. * 1988. – 1989. predsjednik Predsjedništva SFRJ. == Djela == * "Od smrti Tita do smrti Jugoslavije", Oko, Sarajevo, 1999., {{ISBN|978-9958-10275-2}}; "''La morte di Tito e la morte della Jugoslavia''", 2001., {{ISBN|978-8880632825}}, "From the death of Tito to the death of Yugoslavia", Šahinpašić, Sarajevo-Zagreb, 2009. * "Put u raspad: stenogrami i izlaganja Raifa Dizdarevića u raspravama iza zatvorenih vrata državnog i političkog vrha Jugoslavije", Institut za istoriju, Sarajevo, 2011., {{ISBN|9789958649110}} Kao zanimljivost valja navesti da se u doba dok nije kao nacionalnost u jugoslavenskim statistikama uvedeno [[Muslimani (narod)|Muslimani]], Raif Dizdarević se izjašnjavao kao [[Hrvati|Hrvat]].{{ni}} {{Mrva-biog-pol}} {{Predsjednici SFRJ}} {{Predsjednici Predsjedništva SRBiH}} {{GLAVNIRASPORED:Dizdarević, Raif}} [[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti u drugoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Životopisi, Fojnica]] 943hkrvxxaf5k8t1y208a6ljgq6npso 7592428 7592427 2026-09-02T08:03:27Z ~2026-47667-74 371308 7592428 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Raif_Dizdarević_(političar).jpg|mini|desno|Raif Dizdarević]] '''Raif Dizdarević''' ([[Fojnica]], [[9. prosinca]] [[1926.]] - Sarajevo, 2. rujna 2026.), bio je [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar. == Životopis == Rođen je 1926. u [[Fojnica|Fojnici]]. Sudionik je [[NOR]]-a od 1943. godine. Godine 1951. stupa u diplomatsku službu [[SFRJ]] i obavlja različite uloge u veleposlanstvima SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[SSSR]]-u i [[ČSSR]]-u. Godine 1972. pomoćnik je saveznog tajnika za inozemne poslova (tada: "savezni sekretar za inozemne poslove"). U sedamdesetim godinama je bio predsjednik Saveza sindikata BiH * 1978. – 1982. predsjednik Predsjedništva BiH. * 1982. – 1983. predsjednik Skupštine SFRJ. * 1984. – 1987. Savezni tajnik za inozemne poslove (tadašnje nazivlje: "Savezni sekretar za inozemne poslove") * 1987. – 1989. član Predsjedništva SFRJ. * 1988. – 1989. predsjednik Predsjedništva SFRJ. == Djela == * "Od smrti Tita do smrti Jugoslavije", Oko, Sarajevo, 1999., {{ISBN|978-9958-10275-2}}; "''La morte di Tito e la morte della Jugoslavia''", 2001., {{ISBN|978-8880632825}}, "From the death of Tito to the death of Yugoslavia", Šahinpašić, Sarajevo-Zagreb, 2009. * "Put u raspad: stenogrami i izlaganja Raifa Dizdarevića u raspravama iza zatvorenih vrata državnog i političkog vrha Jugoslavije", Institut za istoriju, Sarajevo, 2011., {{ISBN|9789958649110}} Kao zanimljivost valja navesti da se u doba dok nije kao nacionalnost u jugoslavenskim statistikama uvedeno [[Muslimani (narod)|Muslimani]], Raif Dizdarević se izjašnjavao kao [[Hrvati|Hrvat]].{{ni}} {{Mrva-biog-pol}} {{Predsjednici SFRJ}} {{Predsjednici Predsjedništva SRBiH}} {{GLAVNIRASPORED:Dizdarević, Raif}} [[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti u drugoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Životopisi, Fojnica]] 5xntijanubl6ym9rdqk5dbiuqsne08e 7592474 7592428 2026-09-02T10:08:28Z Croxyz 205325 7592474 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Raif_Dizdarević_(političar).jpg|mini|desno|Raif Dizdarević]] '''Raif Dizdarević''' ([[Fojnica]], [[9. prosinca]] [[1926.]] – [[Sarajevo]], [[2. rujna]] [[2026.]]) bio je [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar. == Životopis == Rođen je 1926. u [[Fojnica|Fojnici]]. Sudionik je [[NOR]]-a od 1943. godine. Godine 1951. stupa u diplomatsku službu [[SFRJ]] i obavlja različite uloge u veleposlanstvima SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[SSSR|SSSR-u]] i [[ČSSR|ČSSR-u]]. Godine 1972. pomoćnik je saveznog tajnika za inozemne poslova (tada: "savezni sekretar za inozemne poslove"). U sedamdesetim godinama je bio predsjednik Saveza sindikata BiH * 1978. – 1982. predsjednik Predsjedništva BiH. * 1982. – 1983. predsjednik Skupštine SFRJ. * 1984. – 1987. Savezni tajnik za inozemne poslove (tadašnje nazivlje: "Savezni sekretar za inozemne poslove") * 1987. – 1989. član Predsjedništva SFRJ. * 1988. – 1989. predsjednik Predsjedništva SFRJ. == Djela == * "Od smrti Tita do smrti Jugoslavije", Oko, Sarajevo, 1999., {{ISBN|978-9958-10275-2}}; "''La morte di Tito e la morte della Jugoslavia''", 2001., {{ISBN|978-8880632825}}, "From the death of Tito to the death of Yugoslavia", Šahinpašić, Sarajevo-Zagreb, 2009. * "Put u raspad: stenogrami i izlaganja Raifa Dizdarevića u raspravama iza zatvorenih vrata državnog i političkog vrha Jugoslavije", Institut za istoriju, Sarajevo, 2011., {{ISBN|9789958649110}} Kao zanimljivost valja navesti da se u doba dok nije kao nacionalnost u jugoslavenskim statistikama uvedeno [[Muslimani (narod)|Muslimani]], Raif Dizdarević se izjašnjavao kao [[Hrvati|Hrvat]].{{ni}} {{Mrva-biog-pol}} {{Predsjednici SFRJ}} {{Predsjednici Predsjedništva SRBiH}} {{GLAVNIRASPORED:Dizdarević, Raif}} [[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti u drugoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Životopisi, Fojnica]] 7idttyipre0hhqy4ivksmog6fwg8qa6 7592475 7592474 2026-09-02T10:08:57Z Croxyz 205325 7592475 wikitext text/x-wiki {{izvor}} [[Datoteka:Raif_Dizdarević_(političar).jpg|mini|desno|Raif Dizdarević]] '''Raif Dizdarević''' ([[Fojnica]], [[9. prosinca]] [[1926.]] – [[Sarajevo]], [[2. rujna]] [[2026.]]) bio je [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar. == Životopis == Rođen je 1926. u [[Fojnica|Fojnici]]. Sudionik je [[NOR|NOR-a]] od 1943. godine. Godine 1951. stupa u diplomatsku službu [[SFRJ]] i obavlja različite uloge u veleposlanstvima SFRJ u [[Bugarska|Bugarskoj]], [[SSSR|SSSR-u]] i [[ČSSR|ČSSR-u]]. Godine 1972. pomoćnik je saveznog tajnika za inozemne poslova (tada: "savezni sekretar za inozemne poslove"). U sedamdesetim godinama je bio predsjednik Saveza sindikata BiH * 1978. – 1982. predsjednik Predsjedništva BiH. * 1982. – 1983. predsjednik Skupštine SFRJ. * 1984. – 1987. Savezni tajnik za inozemne poslove (tadašnje nazivlje: "Savezni sekretar za inozemne poslove") * 1987. – 1989. član Predsjedništva SFRJ. * 1988. – 1989. predsjednik Predsjedništva SFRJ. == Djela == * "Od smrti Tita do smrti Jugoslavije", Oko, Sarajevo, 1999., {{ISBN|978-9958-10275-2}}; "''La morte di Tito e la morte della Jugoslavia''", 2001., {{ISBN|978-8880632825}}, "From the death of Tito to the death of Yugoslavia", Šahinpašić, Sarajevo-Zagreb, 2009. * "Put u raspad: stenogrami i izlaganja Raifa Dizdarevića u raspravama iza zatvorenih vrata državnog i političkog vrha Jugoslavije", Institut za istoriju, Sarajevo, 2011., {{ISBN|9789958649110}} Kao zanimljivost valja navesti da se u doba dok nije kao nacionalnost u jugoslavenskim statistikama uvedeno [[Muslimani (narod)|Muslimani]], Raif Dizdarević se izjašnjavao kao [[Hrvati|Hrvat]].{{ni}} {{Mrva-biog-pol}} {{Predsjednici SFRJ}} {{Predsjednici Predsjedništva SRBiH}} {{GLAVNIRASPORED:Dizdarević, Raif}} [[Kategorija:Predsjednici Jugoslavije]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti u drugoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Životopisi, Fojnica]] 4pernyflajhrmwzkpg1yuic8wuzg9v3 0 51522 7592200 7141461 2026-09-01T13:51:10Z Argo Navis 852 − 2 kategorije; + 4 kategorije; ±[[Kategorija:Modernizam]]→[[Kategorija:Moderna umjetnost]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592200 wikitext text/x-wiki '''Orfizam''' je [[umjetnost|umjetnički]] [[avangarda|avangardistički]] pokret nastao [[1911.]] u [[Francuska|Francuskoj.]] Dobio je naziv prema mitskom pjevaču/sviraču [[Orfej]]u. Orfisti rabe uglavnom «[[apstrakcija|apstraktne]]» [[krug]]ove, tj. [[prsten]]ove različitih svijetlih [[boja]], nalik ponekad dugi ili širenju [[val]]ova [[zvuk]]a. Orfističke slike nisu nikad posve nepredmetne, jer je na [[kompozicija (likovna)|kompozicija]]ma uvijek ostala barem neznatna [[okosnica]] oblika prepoznatljive zbilje: rastvoren [[prozor]], [[Eiffelov toranj]], [[zrakoplov]] ili što drugo. Glavni predstavnici orfizma su [[Robert Delaunay]] i [[Sonia Delaunay]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Zapadnaumjetnost}} [[Kategorija:Moderna umjetnost]] [[Kategorija:Francuska likovna umjetnost]] [[Kategorija:Pariz]] [[Kategorija:Umjetnički pokreti]] [[Kategorija:Kubizam]] 8t2renbvn4lnwwh511nckre7e1j8222 10 51935 7592373 7501677 2026-09-01T23:44:21Z Croxyz 205325 7592373 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav - Arsenal F.C. | naslov = [[Arsenal F.C.|<span style="color:white;">Sastav Arsenala</span>]] – [[FA Premier liga|<span style="color:white;">trenutačni sastav</span>]] | naslov-style = background:#DD0000; border:1px solid #651725; color:#FFFFFF; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[David Raya|Raya]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[William Saliba|Saliba]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Cristhian Mosquera|Mosquera]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Ben White|White]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Piero Hincapié|Hincapié]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Gabriel Magalhães|Gabriel]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Bukayo Saka|Saka]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Martin Ødegaard|Ødegaard]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Eberechi Eze|Eze]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Gabriel Martinelli|Martinelli]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Jurrien Timber|Timber]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Ezri Konsa|Konsa]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Christos Tzolis|Tzolis]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Noni Madueke|Madueke]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Mikel Merino|Merino]]&nbsp;• <small>29</small>&nbsp;[[Kai Havertz|Havertz]]&nbsp;• <small>30</small>&nbsp;[[Illan Meslier|Meslier]]&nbsp;• <small>33</small>&nbsp;[[Riccardo Calafiori|Calafiori]]&nbsp;• <small>36</small>&nbsp;[[Martín Zubimendi|Zubimendi]]&nbsp;• <small>39</small>&nbsp;[[Bruno Guimarães|Guimarães]]&nbsp;• <small>41</small>&nbsp;[[Declan Rice|Rice]]&nbsp;• <small>49</small>&nbsp;[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]]&nbsp;• <small>56</small>&nbsp;[[Max Dowman|Dowman]]&nbsp;• <small>Trener:</small>&nbsp;[[Mikel Arteta|Arteta]]&nbsp; </div> }}<noinclude> [[Kategorija: Predlošci sastava engleskih nogometnih klubova|Arsenal]] </noinclude> l7thi21ctax8feynvstfsvf3dhjeybl 0 54381 7592292 7580826 2026-09-01T19:38:59Z Bakir123 208659 Zvanični portret. 7592292 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Janez Janša |datum rođenja = [[17. rujna]] [[1958.]] |mjesto rođenja = [[Ljubljana]] |datum smrti = |mjesto smrti = |slika = Janez Janša official portrait 2026 (cropped 3).jpg |veličina = |opis slike = Janez Janša, 2026. |stranka = [[Slovenska demokratska stranka]] |supruga = |suprug = |položaj = 5. predsjednik slovenske vlade |čin2 = |čin3 = |zanimanje = |fusnote = |predsjednik = |nasljednik = |prethodnik = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |mandat_start = [[3. ožujka]] [[2020.]] |mandat_kraj = [[25. svibnja]] [[2022.]] |mandat_start2 = [[10. veljače]] [[2012.]] |mandat_kraj2 = [[20. ožujka]] [[2013.]] |mandat_start3 = [[3. prosinca]] [[2004.]] |mandat_start4 = [[22. svibnja]] [[2026.]] |mandat_kraj3 = [[21. studenoga]] [[2008.]] |vjera = [[Rimokatolička crkva|katolkinja]] }} '''Janez Janša''' ([[Grosuplje|Grosuplje]] kraj [[Ljubljana|Ljubljane]], [[17. rujna]] [[1958.]] kao '''Ivan Janša'''), [[Slovenija|slovenski]] političar, [[Dodatak:Predsjednici Vlade Slovenije|predsjednik Vlade Republike Slovenije]] od 2004. do 2008. godine, te od 2012. do 2013. Dužnost premijera Slovenije po treći put je obnašao od 2020. godine do 2022. godine, a četvrti put od 22. svibnja 2026. godine. Suđeno mu je u jednom od procesa prije raspada [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. Najprije je on s ostatkom uredništva časopisa "Mladina" na najvišim partijskim komitetima optužen za tzv. "kontrarevolucionarno djelovanje" da bi - nakon što je u policijskom pretresu uredništva pronađen jedan povjerljivi vojni dokument - na vojnom sudu zbog odavanja vojnih tajni osuđen na godinu i pol zatvora.<ref>[http://www.mladina.si/112721/pred-24-leti-se-je-pricela-afera-jbtz/ Pred 24 leti se je pričela afera JBTZ, Mladina], 1. lipnja 2012</ref> Na prvim demokratskim parlamentarnim izborima u Sloveniji 1990. godine izabran je za parlamentarnog zastupnika. U svibnju 1990. godine imenovan je za ministra obrane, te je u znatnoj mjeri zaslužan za uspješno organiziranje obrane i pobjedonosni ishoda [[rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]]. Dužnost ministra obrane Republike Slovenije obnaša do [[1994.]] godine, u tri uzastopne slovenske vlade. 1994. godine je smijenjen, povodom ''afere Depala vas'', gdje su djelatnici vojnih sigurnosnih službi uhitili jednog civila optuženog za špijunažu. Smijenio ga je tadašnji predsjednik slovenske vlade [[Janez Drnovšek]]; Janez Janša i njegov [[Socijaldemokratska stranka Slovenije|Socijaldemokratski savez Slovenije (SDS)]] otišli su nakon toga u opoziciju. Nakon pobjede SDS-a na slovenskim parlamentarnim izborima 2004. godine, Janez Janša je 3. prosinca 2004. godine postao slovenski premijer. 2008. godine SDS gubi izbore, ali kao druga najjača stranka u parlamentu; Janša je neformalni predvodnik oporbe. 2011. godine se protiv njega podiže optužnica u slovenskoj ''Aferi "Patria"'': navodno je Janša primio znatno mito od finskog dobavljača oklopnih vozila za slovensku vojsku. Nakon slovenskih parlamentarnih izbora 2012. godine, Janšin SDS ulazi u vladajuću koaliciju (kao druga najjača stranka), a sam Janša postaje 28. siječnja 2012. godine ponovo premijer. Tu dužnost obnaša do 28. veljače 2013. god. kada mu parlament - povodom sumnji na korupciju - izglasava nepovjerenje.<ref>[http://www.delo.si/novice/vladna-kriza/v-zivo-alenka-bratusek-je-nova-mandatarka.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130301153104/http://www.delo.si/novice/vladna-kriza/v-zivo-alenka-bratusek-je-nova-mandatarka.html |date=1. ožujka 2013. }} Alenka Bratušek je nova mandatarka, Delo, 1. ožujka 2013.</ref> Nakon što je pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora kao jedan od krivaca u ''Aferi Patria,''<ref>[http://www.rtvslo.si/crna-kronika/jansa-obsojen-odvetnik-matoz-sodbo-bomo-razveljavili/335609 Janša obsojen. Odvetnik Matoz: "Sodbo bomo razveljavili."]</ref> Janša je 20. lipnja 2014. godine otišao na odsluženje zatvorske kazne. Do zatvora su ga pratili njegovi prijatelji i političke pristalice, njih približno 1000 - koji smatraju da je suđenje politički motivirano i namješteno.<ref>[http://www.dnevnik.si/slovenija/pred-zaporom-pripravljajo-oder-vrhovno-sodisce-ne-more-predvideti-dinamike-odlocanja-o-jansevi-zahtevi Janša že v zaporu; podporniki v nagovorih o lažeh, resnici in krivičnosti (foto)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140702133953/http://www.dnevnik.si/slovenija/pred-zaporom-pripravljajo-oder-vrhovno-sodisce-ne-more-predvideti-dinamike-odlocanja-o-jansevi-zahtevi |date=2. srpnja 2014. }}, Dnevnik, 21. lipnja 2014.</ref> Na parlamentarnim izborima 2014. godine njegov SDS dobiva 20,7% glasova (druga najjača stranka), a sam Janša - koji je i dalje u zatvoru - biva ponovno izabran u parlament.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dnevnik.si/slovenija/poslanec-naj-bo-cetudi-iz-zapora |title=Poslanec naj bo – četudi iz zapora |access-date=16. listopada 2015. |archive-date=20. lipnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140620223225/http://www.dnevnik.si/slovenija/poslanec-naj-bo-cetudi-iz-zapora |url-status=dead }}</ref> Na sjednice parlamenta dolazio je Janša ravno iz zatvora.<ref>[http://www.jutarnji.hr/jansa-za-odlazak-iz-zatvora-u-parlament-treba-predloziti--quot-dnevnik-rada-quot-/1241190/ „Janša za odlazak iz zatvora u parlament treba predložiti dnevnik rada“]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, HINA (kod „Jutarnji list), 26.11.2014</ref> U travnju 2015. godine Ustavni sud Slovenije poništio je presudu Janši i slučaj vratio na ponovno suđenje. Janša je oslobođen iz zatvora.<ref>[http://www.jutarnji.hr/sudenje-se-mora-ponoviti-slovenski-ustavni-sud-ponistio-presudu-jansi-u-slucaju-patria/1336572/ "Ustavni sud poništio presudu Janši u slučaju Patria, suđenje ide ispočetka"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150706235253/http://www.jutarnji.hr/sudenje-se-mora-ponoviti-slovenski-ustavni-sud-ponistio-presudu-jansi-u-slucaju-patria/1336572/ |date=6. srpnja 2015. }}, HINA (kod „Jutarnji list“), 23. ožujka 2015</ref> Pred televizijskim kamerama tvrdi da mu je suđenje namješteno iz krugova [[Lustracija|''nelustriranih'']] pripadnika slovenske komunističke elite, da progon orkestrira nekadašnji komunistički čelnik i predsjednik Republike Slovenije [[Milan Kučan|Milan Kučan]] kojega naziva "sivom emninencijom slovenske [[Josip Broz Tito|titoističke]] ljevice" i "vrhom udbaške hobotnice u Sloveniji", koji se oslanja na strukture proizlašle iz slovenske [[UDBA|UDBE]] što navodno danas vode glavnu riječ u Sloveniji: ukazuje Janša na bizarnu činjenicu da ga je povodom ''Afere Patria'' uhitila baš supruga onog djelatnika UDBE, koji ga je 1988. godine uhitio zbog špijunaže protiv Jugoslavije.<ref>[http://www.maxportal.hr/sretni-ste-sto-imate-kolindu-sdp-se-cak-i-nakon-pokolja-u-borovu-zalagao-za-opstanak-jugoslavije/ "Sretni ste što imate Kolindu, SDP se čak i nakon pokolja u Borovu zalagao za opstanak Jugoslavije"], V. Bujanec za "Maxportal", 12. rujna 2015.</ref> 16. listopada 2015. godine predstavlja - kao ponovno izabrani predsjednik stranke - SDS na sastanku vodstva [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] u Bruxellesu.<ref>[http://prva.sds.si/News/Details/2469 "Predsednik Janez Janša na vrhu Evropske ljudske stranke v Bruslju"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, službene stranice Slovenske demokratske stranke, 16. listopada 2015.</ref> Tijekom 2015. godine, stranka koju ponovo vodi Janša se natječe u popularnosti sa [[Stranka modernog centra|Strankom modernog centra]] slovenskog premijera [[Miro Cerar|Mire Cerara]], potvrđujući status jedne od glavnih stranaka u Sloveniji.<ref>[hhttp://www.siol.net/novice/slovenija/2015/09/episcenter_september2015.aspx "Janez Janša je še vedno pred Mirom Cerarjem"], Gašper Lubej za "PLANET SIOL.NET", 20. rujna 2015.</ref> U lipnju 2018. godine Janšina stranka pobjeđuje na parlamentarnim izborima s osvojenih 25 mandata. Međutim drugoplasirani Marjan Šarec okuplja ljevičarsku koaliciju stranaka te sastavlja manjinsku vladu. [[27. siječnja]] [[2020.]] Šarec podnosi ostavku zbog međusobnog nerazumijevanja s koalicijskim partnerima, a [[3. ožujka]] [[2020.]] Slovenski parlament tajnim glasovanjem izabire Janšu za novog premijera. ==Izvori== {{izvori}} {{commonscat}} {{Slovenski premijeri}} {{GLAVNIRASPORED:Janša, Janez}} [[Kategorija:Predsjednici slovenske vlade]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] s5nrg82pqp3jj9mz110dx954nm3wvp3 0 57667 7592432 7587155 2026-09-02T08:47:37Z ~2026-47641-56 371311 /* Privatni život */ 7592432 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Radojka Šverko | Img = Radojka Sverko.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Radoyka | Rođenje = [[9. travnja]] [[1948.]] | Mjesto rođenja = [[Pazin]] | Smrt = | Prebivalište = [[Rijeka]], [[Zagreb]] | Instrument = | Žanr = [[pop]], [[pop rock]], [[jazz]], [[crkvena glazba|crkvena]] | Zanimanje = [[glazbenik|glazbenica]] | Djelatno_razdoblje = [[1967.]] – danas | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = [http://www.radojkasverko.com/ RadojkaŠverko.com] | nagrade = Dobitnica diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] | Značajni instrumenti = }} '''Radojka Šverko''' ([[Pazin]], [[9. travnja]] [[1948.]]), [[hrvatska]] pjevačka diva. Poznata je po raskošnom volumenu glasa, njegovoj boji i zapaženim nastupima na brojnim festivalskim nastupima u zemlji ([[Splitski festival]], [[Zagrebfest]], [[Vaš šlager sezone]], [[Melodije Istre i Kvarnera]]) i inozemstvu. ==Početak karijere i prvi značajni nastupi== Početke bilježi kao članica i solistica dječjih zborova. Prva natjecanja otvaraju joj puteve do lokalnih i svjetskih festivala, značajnijih nastupa i nastupa na domaćim i stranim televizijama. Iako je profesionalnu pjevačku karijeru započela 1967. godine, široj domaćoj javnosti postaje poznata nastupom na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] pjesmom "Kud plovi ovaj brod" (tekst: [[Arsen Dedić]], glazba: Esad Arnautalić, aranžman: [[Stipica Kalogjera]]), koju je u alternaciji pjevala velika talijanska zvijezda [[Sergio Endrigo]]. Prvi internacionalni uspjeh postigla je godinu dana prije, 1969. godine, osvojivši 3. mjesto na festivalu Atlantico Tenerife ([[Kanarski otoci]]) s pjesmom "Nuestro mundo" [[Alfi Kabiljo|Alfija Kabilja]]. Na festivalu u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] [[1970.]] za izvedbu pjesme "Svijet je moj", koju je također skladao [[Alfi Kabiljo]], dobiva priznanje "Bafo da onça", odnosno „dah jaguara“ u slobodnom prijevodu, u čast Janis Joplin koja je preminula mjesec dana ranije.<ref>{{Citiranje weba |title=Porin • Radojka Šverko - O Porinu |url=https://arhiva.porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/radojka-sverko-584 |access-date=2021-07-20 |website=arhiva.porin.info}}</ref> ==Međunarodna karijera== Nastupa i osvaja nagrade u Tokiju, Los Angelesu, Madridu, Seoulu, Ateni, Puerto Ricu, Caracasu, Curacau, Bratislavi, Firenzi, Palma de Mallorci, Rio de Janeiru, itd. Na tim je festivalima, između ostalih, pobijedila i [[David Bowie|Davida Bowiea]] i [[Natalie Cole]] koji su također nastupali na tim festivalima. U svome je showu na španjolskoj televiziji, a koji je režirao Valerio Lazarov, ugostila i [[Julio Iglesias|Julija Iglesiasa]], a i sama je gostovala u emisijama televizija iz zemalja diljem svijeta (Bugarska, Češka, Poljska, Irska, Malta, Austrija, Njemačka, Grčka, Rumunjska, itd.). == Nastavak uspjeha == [[1980-ih]] godina '''Radojka Šverko''' se okreće kazališnoj karijeri. Premijernu kazališnu izvedbu ima u rock-operi '''Gubec-beg''' (redatelj: [[Vlado Štefančić]]) u ulozi Jane. Nakon toga su uslijedile uloge u rock-operi [[Grička vještica|'''Grička vještica''']] (uloga Nere), mjuziklu [[Jadnici|'''Jadnici''']] (uloga Fantine), te rock-operi '''Karolina Riječka''' (uloga Karoline). Svi njezini nastupi pozitivno su ocijenjeni i od strane kritike i publike. Uz kazališnu glumu, okušala se i kao filmska glumica, uz proslavljenog [[Rade Šerbedžija|Radu Šerbedžiju]], u filmu [[Rajko Grlić|Rajka Grlića]] [[Bravo maestro (1978)|Bravo maestro]], koji je bio prikazan na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]] u redovnoj konkurenciji 1978. Kvaliteta vokalnog izričaja i sklonost izvođenju izuzetno zahtjevnih skladbi stvorili su repertoar ozbiljne glazbe uz suradnju s profesorima Jasnom Šumak, Ljerkom Očić, Alanom Bjelinskim, Vladimirom Babinom. Radojka Šverko rado i često izvodi sakralni program u crkvenim prostorima, u pratnji orgulja, zborova i komornih orkestara. U njezinom repertoaru sakralne glazbe nalaze se, između ostalih, skladbe [[Johann Sebastian Bach|Bacha]], [[Charles Gounod|Gounoda]], [[Franz Schubert|Schuberta]], [[Giuseppe Verdi|Verdija]], [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]], kao i [[Gospel|gospel]]. [[2003.]] godine, u show programu [[Dora|Dore]], hrvatskog natjecanja za [[Eurosong]], kao gošće ženske vokalne skupine '''Divas''' nastupile su dive hrvatske glazbene scene: Radojka Šverko, [[Meri Cetinić]], [[Gabi Novak]] i [[Josipa Lisac]], na opće oduševljenje publike. Uspjeh je bio tolik da su '''Divasice''' ponovno ugostile četiri dive 2005. na svom oproštajnom koncertu u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]]. Nakon što su neke njezine kolegice odbile ponudu organizatora [[Queer Zagreb]] festivala da nastupe kao gošće '''London [[Gay]] Symphony Orchestru''' u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]], Radojka Šverko tu je ponudu spremno prihvatila otpjevavši uz pratnju orkestra "Somewhere over the rainbow" iz Čarobnjaka iz Oza,(u originalu Judy Garland) te "People" koji u originalu izvodi Barbara Streisand. Koncertom u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] 13. listopada 2011. započela je koncertna turneja "Hrvatske dive" tijekom koje su Radojka Šverko, [[Gabi Novak]] i [[Tereza Kesovija]] posjetile mnoge gradove regije. [[15. veljače]] [[2015.]] godine izvela je pjesmu "Ljubim te do bola" na [[Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske#2015. - Kolinda Grabar-Kitarović|inauguraciji hrvatske predsjednice Koline Grabar-Kitarović]].<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/a/hrvatska-dobiva-prvu-predsjednicu/26850410.html Kolinda Grabar Kitarović inaugurirana u prvu hrvatsku predsjednicu], pristupljeno 31. kolovoza 2016.</ref> ==Nastupi na domaćim festivalima== Radojka Šverko također je sudjelovala i pobjeđivala na brojnim domaćim festivalima: na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]], [[Zagrebački festival|Zagrebačkom festivalu]], [[Melodije Istre i Kvarnera|Melodijama Istre i Kvarnera]], Krapinskom festivalu, itd. * "Kud plovi ovaj brod" (Split 70) * "Jedan susret" (Split 71) * "Ljeto bez sunca" (Split 72) * "Konistra moje matere" (Split 73) * "Bilo gdje da odem" (Split 74) * "Ka svaki val" (Split 77) * " Negdje u magli" (Zagreb 77) * "Ništa nova, ništa nova" (Split 80) * "Ti si taj" (Split 85) * "Nek' još jednom sviraju" (Split 87) * "Ljubim te do bola" (Split 89) * "Prostrili me zlatnom strilom" (Split 89) * "Još mirišu kušini" (Split 90) * "Prokurativo" (Split 91) * "Tvoja ću ostat" (Split 92) * "Žena" (Split 93) * "Putovanje" (Split 94) * "Lanterna" (Split 95) * "Licem u lice" (Split 2005) * "Pupa" (MIK 1976) * "Nisan šla za ten" (MIK 1994) * "Va dihe mora" (MIK 1995) * "Braćolet" (MIK 1996) * "Plače stara lesa" (MIK 1997) * "Kad san ti bila" (MIK 1998) * "Ča biš sad otel" (MIK 1999) * "Negdje u magli" (Zagrebfest 77) * "Najljepša su jutra na tvom ramenu" (Zagrebfest 80) * "Ja bih htjela" (Zagrebfest 83) * "C´est la vie" (Zagrebfest 83) * "Zaustavi se, ljubavi" (Zagrebfest 84) * "Život moj" (Zagrebfest 87) * "Meni je ljubav sve na svijetu bila" (Zagrebfest 87) * "Kad sam nemirna u snu" (Zagrebfest 89) * "Moje su pjesme samo ljubavne" (Zagrebfest 89) * "Kaznit će me nebo radi tebe" (Zagrebfest 90) * "Istina je moje pravo" (VŠS '71) * "Rasatanak ipak nije lak" (VŠS '77) * "Ne ljubi me više nikada u tami" (VŠS '87) * "Svijet je moj" (Rio de Janeiro '71) * "Ti si ukleta lađa" (Jugovizija '70) * "Bijeli san" (Jugovizija '72) * "Ima netko" (Opatija '74) * "Ostani još jednu noć" (Opatija '75) * "Dug je put do ljubavi" (Opatija '76) * "Odlazi, čovječe" (Opatija '84) * "Dvije suze" (Beogradsko proleće '74) * "Nisi kao nekad" (Beogradsko proleće '75) * "Još te sanjam" (MESAM '87) * "Dobro jutro, sunce moje" (Dalmatinske Šansone Šibenik 1999) * "More i ti" (Dalmatinske Šansone Šibenik 2003) * "Pljesak više nema ništa s tim" (Zadarfest 2000) ==Nagrade== *1995. [[Porin (nagrada)|Porin]] za najbolju žensku vokalnu izvedbu pjesme „Žena“, *1995. [[Red Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića *2013. Porin za najbolju žensku vokalnu izvedbu "You are so beautiful" i za najbolji koncertni album "Still Standing" *2014. Porin za životno djelo i za najbolju žensku vokalnu izvedbu pjesme „Dodirni mi srce“ ==Diskografija == === Studijski albumi === *Radojka Šverko, [[1973.]] ([[Jugoton]]) *S tobom u snu, [[1975.]] (RTV Ljubljana) *Tebi pjevam u pjesmama, [[1981.]] ([[Jugoton]]) *Pjesme ljubavne, [[1990.]] ([[Jugoton]]) *Vatra i led, [[1993.]] (Adam Records), [[2020.]] reizdanje ([[Aquarius Records]]) *Va dihe mora, 1995. (Melody) *[[Men are my best friends]], 2005. (Playgroundmusic Scandinavia) === Kompilacijski albumi === * [[Zlatna kolekcija – Radojka Šverko|Radojka Šverko - Zlatna kolekcija]], [[2005.]] ([[Croatia Records]]) * [[Svijet je moj]] (Radojka Šverko pjeva pjesme [[Alfi Kabiljo|Alfi Kabilja]]), [[2011.]] ([[Croatia Records]]) === Koncertni albumi === * Still Standing (uz Revijski orkestar [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]]), [[2012.]] ([[Croatia Records]]) * As Time Goes By - Live at Jazz.hr, [[2018.]] ([[Croatia Records]]) === EP === * Kud plovi ovaj brod, [[2020.]] ([[Croatia Records]]) == Privatni život == === Obitelj === Rođena u [[Pazin]]u u obitelji Petra i Ane Šverko, no ubrzo se s obitelji seli u [[Buzet]] gdje provodi djetinjstvo i završava osnovnu školu. Odrasla je u glazbeno nadarenoj obitelji uz brata Mladena, profesora glazbe te sestre Jadranku i Mladenku, koja je također bila profesorica glazbe. Kako sama ističe, Šverko je odgojena u patriotskoj hrvatskoj obitelji. Srednju ekonomsku školu završila je u [[Pula|Puli]]. Radojka Šverko ima dvije kćeri. Starija kći Sanda zaposlena je kao nastavnica u Obrtničkoj školi u [[Opatija|Opatiji]], dok je mlađa kći Ana novinarka. Šverko je baka jedne unuke i prabaka dvoje praunučadi.<ref>[http://www.24sata.hr/show/radojka-sverko-tesko-bih-uspjela-bez-svoje-prve-svekrve-333551 Radojka Šverko: Teško bih uspjela bez svoje prve svekrve], pristupljeno 31. kolovoza 2016.</ref><ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/glazbena-legenda-radojka-sverko-o-impresivnoj-karijeri-zivotnim-udarcima-i-podstanarskom-zivotu-ne-dam-nikome-da-me-slomi-15593869 Radojka Šverko o impresivnoj karijeri, životnim udarcima i podstanarstvu: "To je velika sramota, ali ne dam nikome da me slomi"], pristupljeno 16, kolovoza 2026.</ref> Radojka je punica Tomislava Vukasa, poznatog riječkog likovnog umjetnika.<ref>[https://magazin.hrt.hr/kultura/tomo-kistom-sprema-davno-ispricane-price-i-snove-mornara-8170609 Tomo kistom sprema davno ispričane priče i snove mornara], pristupljeno 31. kolovoza 2016.</ref> === Svjetonazor i politika === Radojka Šverko nikada nije bila na nekoj stranačkoj funkciji, no u više intervjua istaknula je da redovito prati [[politika|politiku]]. Aktivna je promicateljica konzervativnih i [[domoljublje|domoljubnih]] stajališta. Javno je u više navrata podržala [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] na parlamentarnim izborima, kako za vrijeme [[Tomislav Karamarko|Tomislava Karamarka]] tako i za vrijeme [[Andrej Plenković|Andreja Plenkovića]].<ref>[http://www.vijesti.rtl.hr/izbori-2015/1817392/pogledajte-koji-estradni-umjetnici-i-sportasi-javno-podrzavaju-hdz-uoci-velikog-skupa-u-areni/ Pogledajte koji estradni umjetnici i sportaši javno podržavaju HDZ uoči velikog skupa u Areni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170227150223/http://www.vijesti.rtl.hr/izbori-2015/1817392/pogledajte-koji-estradni-umjetnici-i-sportasi-javno-podrzavaju-hdz-uoci-velikog-skupa-u-areni/ |date=27. veljače 2017. }}, pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref><ref>[https://www.hdz.hr/article/5411/zahvalni-katarinama-na-vremenu-energiji-i-predanosti-koju-ulazu-u-hdz-od-terenskih-aktivnosti-do-politickog-sudjelovanja-na-svim-razinama- Zahvalni „Katarinama“ na vremenu, energiji i predanosti koju ulažu u HDZ - od terenskih aktivnosti do političkog sudjelovanja na svim razinama!], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref><ref>[https://www.hdz.hr/article/897/hdz-je-jedina-snaga-koja-hrvatskoj-moze-osigurati-prosperitet-amp-razvoj-cvrsto-stiteci-nacionalne-interese HDZ je jedina snaga koja Hrvatskoj može osigurati prosperitet & razvoj, čvrsto štiteći nacionalne interese!], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Šverko je u više navrata izjavila da neće nastupati u [[Srbija|Srbiji]], čime je stala uz bok afrirmiranim hrvatskim glazbenicima poput [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]] i [[Mišo Kovač|Miše Kovača]], koji su se također držali obećanja i unatoč brojnim ponudama odbili nastupiti u susjednoj državi.<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/showbiz/radojka-sverko-uoci-veceri-diva-u-splitu-bez-dlake-na-jeziku-ne-trebaju-mi-nikakvi-epiteti-dovoljno-je-moje-ime-1572959 Radojka Šverko intimno: ‘Nema šanse da pjevam u Srbiji! Imam jak glas i stav!‘ Otkrila i zašto nije trčala za luksuzom], pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> Izrazila je javnu podršku [[Marko Perković Thompson|Marku Perkoviću Thompsonu]] uoči koncerta koji je održao na zagrebačkom Hipodromu [[2025.]]<ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/radojka-sverko-o-thompsonu-moramo-se-diciti-i-ponositi-s-onim-sto-cemo-svi-zajedno-dozivjeti-20250705 Radojka Šverko o Thompsonu: 'Moramo se dičiti i ponositi s onim što ćemo svi zajedno doživjeti'], pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.radojkasverko.com Radojka Šverko On line] {{GLAVNIRASPORED:Šverko, Radojka}} [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Životopisi, Pazin]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] 6esmsbex2dx5l4j8ddtz867jf3pikqw 7592451 7592432 2026-09-02T09:08:39Z ~2026-47710-09 371313 /* Svjetonazor i politika */ 7592451 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Radojka Šverko | Img = Radojka Sverko.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Radoyka | Rođenje = [[9. travnja]] [[1948.]] | Mjesto rođenja = [[Pazin]] | Smrt = | Prebivalište = [[Rijeka]], [[Zagreb]] | Instrument = | Žanr = [[pop]], [[pop rock]], [[jazz]], [[crkvena glazba|crkvena]] | Zanimanje = [[glazbenik|glazbenica]] | Djelatno_razdoblje = [[1967.]] – danas | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = [http://www.radojkasverko.com/ RadojkaŠverko.com] | nagrade = Dobitnica diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] | Značajni instrumenti = }} '''Radojka Šverko''' ([[Pazin]], [[9. travnja]] [[1948.]]), [[hrvatska]] pjevačka diva. Poznata je po raskošnom volumenu glasa, njegovoj boji i zapaženim nastupima na brojnim festivalskim nastupima u zemlji ([[Splitski festival]], [[Zagrebfest]], [[Vaš šlager sezone]], [[Melodije Istre i Kvarnera]]) i inozemstvu. ==Početak karijere i prvi značajni nastupi== Početke bilježi kao članica i solistica dječjih zborova. Prva natjecanja otvaraju joj puteve do lokalnih i svjetskih festivala, značajnijih nastupa i nastupa na domaćim i stranim televizijama. Iako je profesionalnu pjevačku karijeru započela 1967. godine, široj domaćoj javnosti postaje poznata nastupom na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] pjesmom "Kud plovi ovaj brod" (tekst: [[Arsen Dedić]], glazba: Esad Arnautalić, aranžman: [[Stipica Kalogjera]]), koju je u alternaciji pjevala velika talijanska zvijezda [[Sergio Endrigo]]. Prvi internacionalni uspjeh postigla je godinu dana prije, 1969. godine, osvojivši 3. mjesto na festivalu Atlantico Tenerife ([[Kanarski otoci]]) s pjesmom "Nuestro mundo" [[Alfi Kabiljo|Alfija Kabilja]]. Na festivalu u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] [[1970.]] za izvedbu pjesme "Svijet je moj", koju je također skladao [[Alfi Kabiljo]], dobiva priznanje "Bafo da onça", odnosno „dah jaguara“ u slobodnom prijevodu, u čast Janis Joplin koja je preminula mjesec dana ranije.<ref>{{Citiranje weba |title=Porin • Radojka Šverko - O Porinu |url=https://arhiva.porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/radojka-sverko-584 |access-date=2021-07-20 |website=arhiva.porin.info}}</ref> ==Međunarodna karijera== Nastupa i osvaja nagrade u Tokiju, Los Angelesu, Madridu, Seoulu, Ateni, Puerto Ricu, Caracasu, Curacau, Bratislavi, Firenzi, Palma de Mallorci, Rio de Janeiru, itd. Na tim je festivalima, između ostalih, pobijedila i [[David Bowie|Davida Bowiea]] i [[Natalie Cole]] koji su također nastupali na tim festivalima. U svome je showu na španjolskoj televiziji, a koji je režirao Valerio Lazarov, ugostila i [[Julio Iglesias|Julija Iglesiasa]], a i sama je gostovala u emisijama televizija iz zemalja diljem svijeta (Bugarska, Češka, Poljska, Irska, Malta, Austrija, Njemačka, Grčka, Rumunjska, itd.). == Nastavak uspjeha == [[1980-ih]] godina '''Radojka Šverko''' se okreće kazališnoj karijeri. Premijernu kazališnu izvedbu ima u rock-operi '''Gubec-beg''' (redatelj: [[Vlado Štefančić]]) u ulozi Jane. Nakon toga su uslijedile uloge u rock-operi [[Grička vještica|'''Grička vještica''']] (uloga Nere), mjuziklu [[Jadnici|'''Jadnici''']] (uloga Fantine), te rock-operi '''Karolina Riječka''' (uloga Karoline). Svi njezini nastupi pozitivno su ocijenjeni i od strane kritike i publike. Uz kazališnu glumu, okušala se i kao filmska glumica, uz proslavljenog [[Rade Šerbedžija|Radu Šerbedžiju]], u filmu [[Rajko Grlić|Rajka Grlića]] [[Bravo maestro (1978)|Bravo maestro]], koji je bio prikazan na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]] u redovnoj konkurenciji 1978. Kvaliteta vokalnog izričaja i sklonost izvođenju izuzetno zahtjevnih skladbi stvorili su repertoar ozbiljne glazbe uz suradnju s profesorima Jasnom Šumak, Ljerkom Očić, Alanom Bjelinskim, Vladimirom Babinom. Radojka Šverko rado i često izvodi sakralni program u crkvenim prostorima, u pratnji orgulja, zborova i komornih orkestara. U njezinom repertoaru sakralne glazbe nalaze se, između ostalih, skladbe [[Johann Sebastian Bach|Bacha]], [[Charles Gounod|Gounoda]], [[Franz Schubert|Schuberta]], [[Giuseppe Verdi|Verdija]], [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]], kao i [[Gospel|gospel]]. [[2003.]] godine, u show programu [[Dora|Dore]], hrvatskog natjecanja za [[Eurosong]], kao gošće ženske vokalne skupine '''Divas''' nastupile su dive hrvatske glazbene scene: Radojka Šverko, [[Meri Cetinić]], [[Gabi Novak]] i [[Josipa Lisac]], na opće oduševljenje publike. Uspjeh je bio tolik da su '''Divasice''' ponovno ugostile četiri dive 2005. na svom oproštajnom koncertu u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]]. Nakon što su neke njezine kolegice odbile ponudu organizatora [[Queer Zagreb]] festivala da nastupe kao gošće '''London [[Gay]] Symphony Orchestru''' u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]], Radojka Šverko tu je ponudu spremno prihvatila otpjevavši uz pratnju orkestra "Somewhere over the rainbow" iz Čarobnjaka iz Oza,(u originalu Judy Garland) te "People" koji u originalu izvodi Barbara Streisand. Koncertom u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] 13. listopada 2011. započela je koncertna turneja "Hrvatske dive" tijekom koje su Radojka Šverko, [[Gabi Novak]] i [[Tereza Kesovija]] posjetile mnoge gradove regije. [[15. veljače]] [[2015.]] godine izvela je pjesmu "Ljubim te do bola" na [[Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske#2015. - Kolinda Grabar-Kitarović|inauguraciji hrvatske predsjednice Koline Grabar-Kitarović]].<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/a/hrvatska-dobiva-prvu-predsjednicu/26850410.html Kolinda Grabar Kitarović inaugurirana u prvu hrvatsku predsjednicu], pristupljeno 31. kolovoza 2016.</ref> ==Nastupi na domaćim festivalima== Radojka Šverko također je sudjelovala i pobjeđivala na brojnim domaćim festivalima: na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]], [[Zagrebački festival|Zagrebačkom festivalu]], [[Melodije Istre i Kvarnera|Melodijama Istre i Kvarnera]], Krapinskom festivalu, itd. * "Kud plovi ovaj brod" (Split 70) * "Jedan susret" (Split 71) * "Ljeto bez sunca" (Split 72) * "Konistra moje matere" (Split 73) * "Bilo gdje da odem" (Split 74) * "Ka svaki val" (Split 77) * " Negdje u magli" (Zagreb 77) * "Ništa nova, ništa nova" (Split 80) * "Ti si taj" (Split 85) * "Nek' još jednom sviraju" (Split 87) * "Ljubim te do bola" (Split 89) * "Prostrili me zlatnom strilom" (Split 89) * "Još mirišu kušini" (Split 90) * "Prokurativo" (Split 91) * "Tvoja ću ostat" (Split 92) * "Žena" (Split 93) * "Putovanje" (Split 94) * "Lanterna" (Split 95) * "Licem u lice" (Split 2005) * "Pupa" (MIK 1976) * "Nisan šla za ten" (MIK 1994) * "Va dihe mora" (MIK 1995) * "Braćolet" (MIK 1996) * "Plače stara lesa" (MIK 1997) * "Kad san ti bila" (MIK 1998) * "Ča biš sad otel" (MIK 1999) * "Negdje u magli" (Zagrebfest 77) * "Najljepša su jutra na tvom ramenu" (Zagrebfest 80) * "Ja bih htjela" (Zagrebfest 83) * "C´est la vie" (Zagrebfest 83) * "Zaustavi se, ljubavi" (Zagrebfest 84) * "Život moj" (Zagrebfest 87) * "Meni je ljubav sve na svijetu bila" (Zagrebfest 87) * "Kad sam nemirna u snu" (Zagrebfest 89) * "Moje su pjesme samo ljubavne" (Zagrebfest 89) * "Kaznit će me nebo radi tebe" (Zagrebfest 90) * "Istina je moje pravo" (VŠS '71) * "Rasatanak ipak nije lak" (VŠS '77) * "Ne ljubi me više nikada u tami" (VŠS '87) * "Svijet je moj" (Rio de Janeiro '71) * "Ti si ukleta lađa" (Jugovizija '70) * "Bijeli san" (Jugovizija '72) * "Ima netko" (Opatija '74) * "Ostani još jednu noć" (Opatija '75) * "Dug je put do ljubavi" (Opatija '76) * "Odlazi, čovječe" (Opatija '84) * "Dvije suze" (Beogradsko proleće '74) * "Nisi kao nekad" (Beogradsko proleće '75) * "Još te sanjam" (MESAM '87) * "Dobro jutro, sunce moje" (Dalmatinske Šansone Šibenik 1999) * "More i ti" (Dalmatinske Šansone Šibenik 2003) * "Pljesak više nema ništa s tim" (Zadarfest 2000) ==Nagrade== *1995. [[Porin (nagrada)|Porin]] za najbolju žensku vokalnu izvedbu pjesme „Žena“, *1995. [[Red Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića *2013. Porin za najbolju žensku vokalnu izvedbu "You are so beautiful" i za najbolji koncertni album "Still Standing" *2014. Porin za životno djelo i za najbolju žensku vokalnu izvedbu pjesme „Dodirni mi srce“ ==Diskografija == === Studijski albumi === *Radojka Šverko, [[1973.]] ([[Jugoton]]) *S tobom u snu, [[1975.]] (RTV Ljubljana) *Tebi pjevam u pjesmama, [[1981.]] ([[Jugoton]]) *Pjesme ljubavne, [[1990.]] ([[Jugoton]]) *Vatra i led, [[1993.]] (Adam Records), [[2020.]] reizdanje ([[Aquarius Records]]) *Va dihe mora, 1995. (Melody) *[[Men are my best friends]], 2005. (Playgroundmusic Scandinavia) === Kompilacijski albumi === * [[Zlatna kolekcija – Radojka Šverko|Radojka Šverko - Zlatna kolekcija]], [[2005.]] ([[Croatia Records]]) * [[Svijet je moj]] (Radojka Šverko pjeva pjesme [[Alfi Kabiljo|Alfi Kabilja]]), [[2011.]] ([[Croatia Records]]) === Koncertni albumi === * Still Standing (uz Revijski orkestar [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]]), [[2012.]] ([[Croatia Records]]) * As Time Goes By - Live at Jazz.hr, [[2018.]] ([[Croatia Records]]) === EP === * Kud plovi ovaj brod, [[2020.]] ([[Croatia Records]]) == Privatni život == === Obitelj === Rođena u [[Pazin]]u u obitelji Petra i Ane Šverko, no ubrzo se s obitelji seli u [[Buzet]] gdje provodi djetinjstvo i završava osnovnu školu. Odrasla je u glazbeno nadarenoj obitelji uz brata Mladena, profesora glazbe te sestre Jadranku i Mladenku, koja je također bila profesorica glazbe. Kako sama ističe, Šverko je odgojena u patriotskoj hrvatskoj obitelji. Srednju ekonomsku školu završila je u [[Pula|Puli]]. Radojka Šverko ima dvije kćeri. Starija kći Sanda zaposlena je kao nastavnica u Obrtničkoj školi u [[Opatija|Opatiji]], dok je mlađa kći Ana novinarka. Šverko je baka jedne unuke i prabaka dvoje praunučadi.<ref>[http://www.24sata.hr/show/radojka-sverko-tesko-bih-uspjela-bez-svoje-prve-svekrve-333551 Radojka Šverko: Teško bih uspjela bez svoje prve svekrve], pristupljeno 31. kolovoza 2016.</ref><ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/glazbena-legenda-radojka-sverko-o-impresivnoj-karijeri-zivotnim-udarcima-i-podstanarskom-zivotu-ne-dam-nikome-da-me-slomi-15593869 Radojka Šverko o impresivnoj karijeri, životnim udarcima i podstanarstvu: "To je velika sramota, ali ne dam nikome da me slomi"], pristupljeno 16, kolovoza 2026.</ref> Radojka je punica Tomislava Vukasa, poznatog riječkog likovnog umjetnika.<ref>[https://magazin.hrt.hr/kultura/tomo-kistom-sprema-davno-ispricane-price-i-snove-mornara-8170609 Tomo kistom sprema davno ispričane priče i snove mornara], pristupljeno 31. kolovoza 2016.</ref> === Svjetonazor i politika === Radojka Šverko nikada nije bila na nekoj stranačkoj funkciji, no u više intervjua istaknula je da redovito prati [[politika|politiku]]. Aktivna je promicateljica konzervativnih i [[domoljublje|domoljubnih]] stajališta. Javno je u više navrata podržala [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] na parlamentarnim izborima, kako za vrijeme [[Tomislav Karamarko|Tomislava Karamarka]] tako i za vrijeme [[Andrej Plenković|Andreja Plenkovića]].<ref>[http://www.vijesti.rtl.hr/izbori-2015/1817392/pogledajte-koji-estradni-umjetnici-i-sportasi-javno-podrzavaju-hdz-uoci-velikog-skupa-u-areni/ Pogledajte koji estradni umjetnici i sportaši javno podržavaju HDZ uoči velikog skupa u Areni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170227150223/http://www.vijesti.rtl.hr/izbori-2015/1817392/pogledajte-koji-estradni-umjetnici-i-sportasi-javno-podrzavaju-hdz-uoci-velikog-skupa-u-areni/ |date=27. veljače 2017. }}, pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref><ref>[https://www.hdz.hr/article/5411/zahvalni-katarinama-na-vremenu-energiji-i-predanosti-koju-ulazu-u-hdz-od-terenskih-aktivnosti-do-politickog-sudjelovanja-na-svim-razinama- Zahvalni „Katarinama“ na vremenu, energiji i predanosti koju ulažu u HDZ - od terenskih aktivnosti do političkog sudjelovanja na svim razinama!], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref><ref>[https://www.hdz.hr/article/897/hdz-je-jedina-snaga-koja-hrvatskoj-moze-osigurati-prosperitet-amp-razvoj-cvrsto-stiteci-nacionalne-interese HDZ je jedina snaga koja Hrvatskoj može osigurati prosperitet & razvoj, čvrsto štiteći nacionalne interese!], pristupljeno 16. kolovoza 2026.</ref> Šverko je u više navrata izjavila da neće nastupati u [[Srbija|Srbiji]], čime je stala uz bok drugim afirmiranim hrvatskim glazbenicima poput [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]] i [[Mišo Kovač|Miše Kovača]], koji su se također držali obećanja i unatoč brojnim ponudama odbili nastupiti u susjednoj državi.<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/showbiz/radojka-sverko-uoci-veceri-diva-u-splitu-bez-dlake-na-jeziku-ne-trebaju-mi-nikakvi-epiteti-dovoljno-je-moje-ime-1572959 Radojka Šverko intimno: ‘Nema šanse da pjevam u Srbiji! Imam jak glas i stav!‘ Otkrila i zašto nije trčala za luksuzom], pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> Izrazila je javnu podršku [[Marko Perković Thompson|Marku Perkoviću Thompsonu]] uoči koncerta koji je održao na zagrebačkom Hipodromu [[2025.]]<ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/radojka-sverko-o-thompsonu-moramo-se-diciti-i-ponositi-s-onim-sto-cemo-svi-zajedno-dozivjeti-20250705 Radojka Šverko o Thompsonu: 'Moramo se dičiti i ponositi s onim što ćemo svi zajedno doživjeti'], pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.radojkasverko.com Radojka Šverko On line] {{GLAVNIRASPORED:Šverko, Radojka}} [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Životopisi, Pazin]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] 0zhdvbxt7hglma1midr6ofezud02l3j 0 60324 7592166 7232547 2026-09-01T12:04:09Z -wuppertaler 119979 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Monuments aux combatants français.jpg]] → [[File:Monuments aux morts 1870-1871 Villefranche-de-Rouergue.jpg]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless or ambiguous name) · typo and meaningless 7592166 wikitext text/x-wiki {{Infookvir francuska općina |ime = Villefranche-de-Rouergue |slika zastave = Sin bandera.svg |veličina zastave = 115px |slika grba = Sin escudo.svg |veličina grba = 60px |geslo = - |slika karte =France_jms.png |x = 127 |y = 177 |koordinate = {{coord|format=dms|display=it}} |vremenska zona = CET <small>(GMT +1)</small> |pokrajina = [[Pireneji-Jug]] |departman = [[Aveyron]] |okrug = [[Villefranche-de-Rouergue (okrug)|Villefranche-de-Rouergue]] |kanton = [[Villefranche-de-Rouergue (kanton)|Villefranche-de-Rouergue]] |najniža visina = 237 |najviša visina = 544 |prosječna visina = 290 |površina = 45,85 |stanovništvo = 11.919 |gustoća stanovništva = 260 |poštanski broj = 12200 |insee = 12300 |web stranica = http://www.villefranche.com/ }} '''Villefranche-de-Rouergue''' ([[Okcitanski jezik|okcitanski]]: ''Vilafranca de Roergue'') je općina i [[podprefektura]] u [[Francuski departmani|departmanu]] [[Aveyron]], u [[Pokrajine Francuske|francuskoj regiji]] [[Pireneji-Jug]]. == Zemljopis == Villefranche-de-Rouerguese se nalazi u dolini Aveyron, na području koje razdvaja [[Causse]] ([[Žito|žitno]] područje) i [[Ségala|Ségalu]] ([[raž]]no područje). U području se nalaze rudnici [[Bakar (element)|bakra]], [[Olovo (element)|olova]], [[Kositar|kositra]], [[Željezo|željeza]] i [[Srebro|srebra]]. Također se vade fosfati i građevni kamen. == Povijest == Kada je promijenjena vlast tuluške grofovije, brakom Alfonza od Poitiersa s nasljednicom Ivanom Tuluškom, kćerkom zadnjeg grofa Rajmunda, stari glavni grad [[Rouergue]]a, [[Najac]] je smatran previše odan staroj rajmundskoj dinastiji. Alfozo od Poitiersa je tada odlučio napraviti novi grad, nekoliko kilometara od starog i učiniti ga sjedištem vlade. Godine [[1252.]] je osnovao Villefranche-de-Rouergue, kojeg je oslobodio plaćanja poreza, kako bi osigurao napredak grada. Novi grad je bio sagrađen u kvadratnom obliku, po uzoru na urbanističko planiranje starog [[Rim]]a. Ulice su građene pod pravim kutom i vode u središte grada, koje je bilo trgovačko središte, a danas se ovdje nalazi tržnica. Godine [[1256.]] je donesena povelja navika, koja regulira tranzitni i trgovački položaj grada. U gradu se nastanjuju bogati trgovci i plemići. Godine [[1347.]] grad dobiva bedeme, a [[1443.]] godine, povodom svog dolaska, [[Karlo VII., kralj Francuske|Karlo VII.]] nudi prozore crkvi Naše Gospe. U [[17. stoljeće|17. stoljeću]] nevolje pogađaju grad: [[1628.]] kuga ubija trećinu stanovništa, a [[1643.]] izbija pobuna Croquantsa. Godine [[1779.]] grad postaje glavno mjesto nove provincije [[Haute-Guyenne]]. Ovaj položaj gradu omogućava gospodarski i intelektualni prosperitet. Opadanje važnosti grada započinje [[Francuska revolucija|Revolucijom]], kada je grad prepustio svoje mjesto [[Rodez]]u, koji je postao [[prefektura]] novog departmana Aveyrona. U jesen 1943. tu je na obuci bila [[handžar divizija|13. divizija Waffen SS Handschara (1. hrvatska)]], sastavljena većinom od [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]]. [[Ferid Džanić]], vođa pobune prije same je pobune došao u dodir s članovima francuske ilegale u hotelu Moderne i kada je dobio potvrdu da će imati pomoć Britanaca i Francuza odlučio se za akciju. Kako se kasnije pokazalo, ta se pomoć nikada nije pojavila. Pobunjenici su poslije ponoći upali u spavaće sobe časnika, uzeli im oružje i zarobili ih. Isti su uspjeli da sebi privole i veći broj Bošnjaka koji su činili većinu u diviziji,te su ih tada postavili po gradu kao stražu. U 4 sata i 10 minuta pobunjenici su počeli ubijati časnike i dočasnike. Imam [[Halim Malkoć]] i Dr. Schweiger su uskoro saznali za pobunu i smislili plan kako da vrate kontrolu nad bojnom nazad u njemačke ruke. Kada su došli do ostatka vojnika i rekli im za laži o dolasku engleskih i francuskih jedinica, vojnici su (neki i plačući) uzeli oružje i opet se zakleli Hitleru i krenuli da uguše pobunu. Oko 7 sati Dizdarević i Džanić su ubijeni, a Vukelić zarobljen. Pobuna je ugušena sedam sati nakon početka iste. Sudionici pobune su ubrzo smaknuti i pokopani na obližnjem Polju Mučenika (''Champs des Martyrs''), zajedno s lokalnim stanovništvom. Navodni vođe ove pobune su: Eduard Matutinović, [[Ferid Džanić]], [[Luftija Dizdarević]], [[Nikola Vukelić]] i [[Božo Jelinek]]. Džanić i Dizdarević su ubijeni, a Vukelić, Mujo Alispahić, Meho Memišević, Philipp Njimać, Ivan Jurković, Alija Beganović, Mustafa Morić, Sulejman Silajdžić, Jusuf Vučjak, Zemko Banjić, Efraim Basić, Ismet Cefković i Uzeir Mehičić su strijeljani nakon neuspjele pobune. Jelinek je uspjeo pobjeći, kasnije je dobio čin časnika i odlikovan je Legijom Časti. U spomen ovim događajima, jedna avenija u Villefranche-de-Rouergueu je poslije rata preimenovana u Aveniju Hrvata (''Avenue des Croates'') == Gospodarstvo == Budući da je ovo većinom [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] kraj, najviše se trguje tim proizvodima, posebice [[grožđe]]m, [[vino]]m, [[Gljive|gljivama]], [[sir]]evima, [[Stoka|stokom]] itd. == Spomenici i turistička mjesta == [[Datoteka:Villefranche-de-Rouerge 15.jpg|desno|mini|200px|Villefranche de Rouerge]] * Crkva Naše Gospe (''Église Notre-Dame''), građena od 13. do 16. stoljeća., s impresivnim tornjem od 58 metara, dominira središtem grada. * Place des Couverts : ovaj trg, u potpunosti okružen srednjovjekovnim lukovima, čini srce grada. * Stara bastida (''bastide'') iz 13. stoljeća, jedna od tipičnih okcitanskih kuća iz srednjeg vijeka, koje su tad postojale u velikom broju. * stara opatija Svetog Spasitelja ([[15. stoljeće]]), s dva samostana, od kojih je jedan u gotičkom stilu. * kapelica Pokajničkih Crnaca (''Chapelle des Pénitents Noirs'') iz 17. stoljeća, rijedak primjerak [[barok]]a u Rouergueu. * Dvorac Graves (''Château de Graves''), 16. stoljeće. * Cistercijanska opatija Loc-Dieu (od 12. do 15. stoljeća), 10 km zapadno od grada. * Polje hrvatskih i bosanskih mučenika, koji su [[1943.]] godine, oslobodili grad na jedan dan. == Poznate osobe == *Maršal [[Charles-Louis-Auguste Fouquet de Belle-Isle|Belle-Isle]] ([[1684.]] – [[1761.]]) *Sveta [[Émilie de Rodat]] ([[1787.]] – [[1852.]]) *Vincent [[Cibiel]] ([[1797.]] – [[1871.]]) *[[Robert Fabre]] ([[1915.]]) *[[Francis Carco]] ([[1886.]] – [[1958.]]) ===Povelje o bratimljenju=== * {{Z+X|ITA}} : [[Sarzana]], (Pokrajina [[La Spezia]] u [[Ligurija|Liguriji]])<!-- - [http://www.comune.sarzana.org/ Službena stranica općine Sarzana] --> *{{Z|HRV}} '''[[Pula]]''', [[Hrvatska]] ''(6. svibnja 2008., suradnja od 2005.)'' *{{Z|BIH}} '''[[Bihać]]''', [[Bosna i Hercegovina]] ''(5. rujna 2010.)'' == Galerija fotografija == <gallery> Slika:Champs_des_martyres_Bosniaques_et_Croates.jpg|Polje bosanskih i hrvatskih mučenika Slika:Ils_on_fait_un_jour_pour_la_Gloire.jpg|Džanić i ostali vođe pobune Slika:Monuments aux morts 1870-1871 Villefranche-de-Rouergue.jpg|Spomenik u čast francuskim borcima Slika:Aveyron.jpg|Rijeka Aveyron </gallery> == Literatura == * [[Mirko Grmek]] i [[Louise Lambrichs]], ''Les révoltés de Villefranche'' (Pobunjenici iz Villefranchea), Seuil, 1998. == Vanjske poveznice == * [http://turbolyne01.free.fr Villefranche-de-Rouergue na Paysages d'Aveyron] {{fra icon}} * [http://www.villefranche.com Turistička stranica Villefranche-de-Rouerguea] {{fra icon}} * [http://www.villefranchederouergue.fr Stranica gradonačelnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629052811/http://www.villefranchederouergue.fr/ |date=29. lipnja 2011. }} {{fra icon}} {{Portal Francuska}} [[Kategorija:Općine u Francuskoj]] g8jjpsfc2srj345djvrceltxqfehidq 0 62155 7592311 7071117 2026-09-01T21:12:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592311 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:210 gwichin hunter summerclothing.jpg|mini|Kutchin, lovci]] '''Kutchin''' (Loucheux), kolektivni naziv indijanskim plemenima porodice [[Athapaskan]] nastanjenim kroz unutrašnjost [[Aljaska|Aljaske]] i teritorije Yukona i Sjeverozapadnih Teritorija, napose duž rijeka Yukon i njenih pritoka, te duž donje [[Mackenzie]] i bazena [[Pell River]]a. Niz njihovih plemena je nestalo a predstavljaju ih: [[Dihai-kutchin]], [[Kutcha-kutchin]], [[Kwitchakutchin]], [[Nakotcho-kutchin]], [[Natsit-kutchin]], [[Takkuth-kutchin]], [[Tatlit-kutchin]], [[Tennuth-kutchin]], [[Tranjik-kutchin]], [[Trotsikkutchin]], i [[Vunta-kutchin]]. Hankutchin ili [[Han Indijanci|Han]] i Tutchonekutchin ili [[Tutchone]], također ponekad uključuju u Kutchine. Zajednički ova plemena često su nazivana i Loucheux. Kutchini su poznati po svojoj ratobornosti, ali i ekstremnoj gostoljubivosti, znajući često gosta zadržati nekoliko tjedana. Kutchini kulturno pripadaju subarktičkom području lovaca na [[sob]]ove, prakticiraju [[poligamija|poligamiju]], a prenaseljenost su sprječavali ubijanjem ženske djece. Društvo Kutchina poznaje sustav triju stupnjeva ili klasa, što L. H. Morgan smatra pogrešnim Gibbsovim ([[George Gibbs]]) tumačenjem totema. Ove klase po istom izvoru su egzogamne, dok je poglavica mogao uzeti za ženu pripadnicu najniže klase, a da pri tome ne izgubi položaj i rang u društvu. Prvi bijelac koji ih je posjetio vjerojatno je 1789. bio Sir [[Alexander Mackenzie]]. Njihova populacija 1956 procjenjena je na 1500; 1100 (1970). == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kutchinindianhist.htm Kutchin Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061006101758/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kutchinindianhist.htm |date=6. listopada 2006. }} *[http://www.newadvent.org/cathen/09367b.htm Loucheux] *[https://anthrosource.onlinelibrary.wiley.com/doi/pdf/10.1525/aa.1934.36.2.02a00030 Cornelius Osgood, Kutchin Tribal Distribution] [[Kategorija:Kutchin| ]] [[Kategorija:Athapaskan]] [[Kategorija:Indijanci, Aljaska]] [[Kategorija:Kanadski Indijanci]] mw6aiu1f19v2xfuub4rb5k5qlih7zyb 0 62582 7592438 7305054 2026-09-02T08:53:22Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve|Povijest Katoličke Crkve]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Povijest papinstva|Povijest papinstva]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592438 wikitext text/x-wiki '''Protupapa''' je osoba koja tvrdi da je [[papa]] kao suparnik već postojećem papi i koji u tome ima relevantnog uspjeha (od 14. stoljeća često uz podršku određenog broja [[kardinal]]a), ali nije ga legalno izabrala [[Katolička Crkva]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/protupapa protupapa] enciklopedija.hr, Hrvatska enciklopedija</ref> Od početka Crkve bilo ih je mnogo (obično se navodi popis od njih 37), a na prelasku iz 14. u 15. stoljeće došlo je do [[zapadni raskol|zapadnog raskola]] koji je završio [[1418.]] izborom pape [[Martin V.|Martina V.]] Prvi poznati protupapa bio je [[Hipolit Rimski]] kojeg su nasuprot papi [[Kalist I.|Kalistu I.]] izabrali rimski nezadovoljnici u 3. stoljeću. Život je završio pomiren s [[Katolička Crkva|Katoličkom Crkvom]], u izgnanstvu, u rudnicima [[Sardinija|Sardinije]], za vrijeme rimskih [[progoni kršćana|progona kršćana]]. Zajedno s njime život je okončao i Kalistov nasljednik, papa [[Poncijan]]. Krajem 14. i početkom 15. stoljeća pojavio se čitav niz suprotstavljenih papa, od kojih su onda slijedile različite nasljedne linije. Jednu je od njih Katolička Crkva priznavala službenom, dok su ostale mogle izabirati samo protupape. Znalo se dogoditi da istovremeno budu dvojica ili trojica papa, od kojih je svaki tvrdio da je pravi papa, te izopćavao ostale. U tom su se razdoblju razvile dvije linije papa i protupapa: rimska i avignonska, prema gradovima u kojima su oni stolovali. Njihov utjecaj uglavnom je ovisio o moći svjetovnih vladara koji su ih podržavali. Kasnije je pridodana i pizanska linija protupapa. Takvo okruženje dovelo je do gubitka autoriteta institucije pape i protupapinskog raspoloženja, što je u konačnici bio i jedan od razloga za pojavu [[Protestantizam|protestantizma]], odnosno [[reformacija|reformacije]] u 16. stoljeću. Danas postoji nekoliko osoba koje se smatraju papama negirajući taj naslov općeprihvaćenome papi. Uglavnom se radi o [[raskol]]nicima od Katoličke Crkve. Međutim, oni se ne smatraju protupapama jer imaju beznačajan broj pristaša, od nekoliko do nekoliko stotina. Sukladno tome, nakon [[1499.]] više nije bilo protupapa. == Vezani članci == *[[Avignonsko papinstvo]] *[[Koncil u Pisi]] == Izvori == {{izvori}} {{Protupape}} [[Kategorija:Povijest papinstva]] [[Kategorija:Protupape| ]] hzka8p9t6t2iv27ryb6zi9mmus1or6l 7592439 7592438 2026-09-02T08:53:43Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Crkvene službe|Crkvene službe]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592439 wikitext text/x-wiki '''Protupapa''' je osoba koja tvrdi da je [[papa]] kao suparnik već postojećem papi i koji u tome ima relevantnog uspjeha (od 14. stoljeća često uz podršku određenog broja [[kardinal]]a), ali nije ga legalno izabrala [[Katolička Crkva]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/protupapa protupapa] enciklopedija.hr, Hrvatska enciklopedija</ref> Od početka Crkve bilo ih je mnogo (obično se navodi popis od njih 37), a na prelasku iz 14. u 15. stoljeće došlo je do [[zapadni raskol|zapadnog raskola]] koji je završio [[1418.]] izborom pape [[Martin V.|Martina V.]] Prvi poznati protupapa bio je [[Hipolit Rimski]] kojeg su nasuprot papi [[Kalist I.|Kalistu I.]] izabrali rimski nezadovoljnici u 3. stoljeću. Život je završio pomiren s [[Katolička Crkva|Katoličkom Crkvom]], u izgnanstvu, u rudnicima [[Sardinija|Sardinije]], za vrijeme rimskih [[progoni kršćana|progona kršćana]]. Zajedno s njime život je okončao i Kalistov nasljednik, papa [[Poncijan]]. Krajem 14. i početkom 15. stoljeća pojavio se čitav niz suprotstavljenih papa, od kojih su onda slijedile različite nasljedne linije. Jednu je od njih Katolička Crkva priznavala službenom, dok su ostale mogle izabirati samo protupape. Znalo se dogoditi da istovremeno budu dvojica ili trojica papa, od kojih je svaki tvrdio da je pravi papa, te izopćavao ostale. U tom su se razdoblju razvile dvije linije papa i protupapa: rimska i avignonska, prema gradovima u kojima su oni stolovali. Njihov utjecaj uglavnom je ovisio o moći svjetovnih vladara koji su ih podržavali. Kasnije je pridodana i pizanska linija protupapa. Takvo okruženje dovelo je do gubitka autoriteta institucije pape i protupapinskog raspoloženja, što je u konačnici bio i jedan od razloga za pojavu [[Protestantizam|protestantizma]], odnosno [[reformacija|reformacije]] u 16. stoljeću. Danas postoji nekoliko osoba koje se smatraju papama negirajući taj naslov općeprihvaćenome papi. Uglavnom se radi o [[raskol]]nicima od Katoličke Crkve. Međutim, oni se ne smatraju protupapama jer imaju beznačajan broj pristaša, od nekoliko do nekoliko stotina. Sukladno tome, nakon [[1499.]] više nije bilo protupapa. == Povezani članci == *[[Avignonsko papinstvo]] *[[Koncil u Pisi]] == Izvori == {{izvori}} {{Protupape}} [[Kategorija:Povijest papinstva]] [[Kategorija:Protupape| ]] [[Kategorija:Crkvene službe]] cpas1utdwtxnpn0hccgv04fxrkf33g1 0 62977 7592180 7570866 2026-09-01T12:44:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592180 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|veljača 2011.}} {{otheruses2|[[Kir (razdvojba)]]}} {{Monarh | ime = Kir Veliki | titula = [[veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] | slika = [[Slika:Cyrus the Great of Persia.jpg|225px]] | opis = | vladavina = [[559. pr. Kr.|559.]] – [[530. pr. Kr.]] (30 godina) | krunidba = [[546. pr. Kr.]] (Kralj Perzije i Medije) | ostale titule = [[Veliki kralj]] [[Perzija|Perzije]], [[kralj]] [[Anšan]]a, kralj [[Medija|Medije]], kralj [[Sumer]]a i [[Akad]]a, kralj četiriju strana svijeta<ref>[http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php The Cyrus the Great Cylinder (Iran Chamber)]</ref> | puno ime = Kir II. Veliki od Perzije | datum rođenja = [[600. pr. Kr.|600.]] ili [[576. pr. Kr.]] | mjesto rođenja = [[Anšan]], provincija [[Fars]] | datum smrti = kolovoz [[530. pr. Kr.]] | mjesto smrti = [[Skiti]]ja (prema [[Herodot]]u) ili [[Pasargad]] (prema [[Ksenofont]]u) | mjesto pokopa = [[Pasargad]] | datum pokopa = | prethodnik = [[Kambiz I.]] | nasljednik = [[Kambiz II.]] | način nasljeđivanja = prema obiteljskoj lozi | prijestolonasljednik = | suprug = | supruga = [[Kasandana]]<br>[[Amitis od Medije|Amitis]] | supruga 1 = | supruga 2 = | supruga 3 = | supruga 4 = | supruga 5 = | supruga 6 = | supruga 7 = | supruga 8 = | djeca = [[Kambiz II.]],<br> [[Smerdis]],<br> [[Artistona]],<br> [[Atosa]],<br> ostali nepoznati | obitelj = | dinastija = [[Ahemenidi]] | vladarska himna = | otac = [[Kambiz I.]] | majka = [[Mandana]] od Medije }} '''Kir Veliki'''{{fusg|a}} (rođen [[600. pr. Kr.|600.]] ili [[576. pr. Kr.]], umro u kolovozu [[530. pr. Kr.|530.]] ili [[529. pr. Kr.]]), [[Perzijanci|perzijski]] je [[veliki kralj]] iz [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]], vojskovođa, zakonodavac i osnivač [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskoga Carstva]]. Za vrijeme vladavine proširio je carstvo na veći dio jugozapadne i centralne [[Azija|Azije]], od [[Egipat|Egipta]] i [[Bospor]]a na zapadu do rijeke [[Ind]] na istoku, i stvorio prvo i [[Popis najvećih carstava|najveće carstvo]] [[Stari vijek|starog vijeka]]. Tijekom tri desetljeća vladavine, Kir je pobijedio i pokorio neka najveća kraljevstva tog doba, uključujući [[Medija|Mediju]], [[Lidija|Lidiju]] i [[Babilonija|Babilon]], a vodio je vojne ekspedicije i u centralnu Aziju gdje je pokorio sve narode. Ipak, nije išao u pohode na [[Afrika|afrički]] Egipat ili [[Europa|europsku]] Grčku kao kasnije [[Kambiz II.]] i [[Darije I. Veliki]]. Prema [[Herodot]]u, poginuo je u bitci protiv [[Skiti|Skita]] u ljeto [[530. pr. Kr.|530.]] ili [[529. pr. Kr.]] Naslijedio ga je sin Kambiz II. koji je osvojio [[Egipat]] tijekom kratke vladavine. Kir je bio sljedbenik [[Zoroastrizam|zoroastrijske religije]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v1f4/v1f4a110.html |title=Ahemenidska religija (enciklopedija Iranica) |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=31. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090731112025/http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v1f4/v1f4a110.html |url-status=dead }}</ref> Osim jakog utjecaja na [[Povijest Irana|iransku povijest]], Kir je snažno utjecao i na [[Judaizam|židovsku religiju]], [[ljudska prava]], [[politika|politiku]], [[Strategija|vojnu strategiju]] te općenito na istočnu i [[Zapadni svijet|zapadnu civilizaciju]]. == Uvod == === Etimologija === Riječ Kir je [[latinski|latinska]] odnosno [[grčki|grčka]] izvedenica [[perzijski|staroperzijskog]] imena ''Kuruš''. Antički povjesničari [[Ktezije]] i [[Plutarh]] navode kako je Kir dobio ime od riječi ''Kuros'' što znači [[Sunce]] odnosno „poput Sunca“, spominjući poveznicu s perzijskom imenicom za Sunce (''Khor'') uz koji stoji sufiks ''-vaš'' što znači „sličnost“.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html |title=Photius' excerpt of Ctesias' Persica (3), Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20101016000029/http://www.livius.org/ct-cz/ctesias/photius_persica3.html |archive-date=16. listopada 2010. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> Ipak, neki moderni povjesničari poput Karla Hoffmanna i Rüdigera Schmitta iz ''[[Encyclopædia Iranica|Encyclopædia Iranice]]'' navode kako ime znači „''verbalni pobjednik''“. U modernoj Perziji, Kir se uvijek podrazumijevao kao Kurošé Kabir ili Kurošé Bozorg što je perzijska izvedenica od imena Kir Veliki. U [[Biblija|Bibliji]], poznat je pod jednostavnim imenom ''Koresh'', dok je moguće da se i u [[Kuran]]u spominje kao „''Dhul-Qarnayn''“ koji je pokorio istočne i zapadne zemlje. ==== Hrvatski egzonim ==== U gdjekojim starijim književnim djelima ([[Marko Marulić|M. Marulić]], [[Frano Vrinjanin|F. Vrinjanin]], [[Dominiko Zlatarić|D. Zlatarić]], [[Filip Lastrić-Oćevac|F. Lastrić-Oćevac]]) možemo naći potvrdâ za ime '''Cir''' kao ime ovoga kralja. Ti primjeri dolaze od latinskoga ''Cyrus'' ([[Antun Gustav Matoš|A. G. Matoš]] navodi 'Cyrus u Babilonu'). Prevladavajuće ime Kir dolazi od grčkoga ''Kyros'' (grč. Κύρος) odnosno Kýrios. Jedan oblik staroperzijskoga imena ovoga kralja je Kuruš. Ostala su imena izvedenice dva osnovna imena, kao Kir II., Kir Stariji, Kiro, Cir Perzijski, Ciro, Ćir, Ćiro ([[Antun Radić|A. Radić]]). Iako je ime Cir ukorijenjeno u hrvatskome jeziku, a rabe ga i suvremeni pisci, Kira povjesničari ne nazivaju njegovim [[Perzijski jezik|perzijskim]] imenom Kuruš, nego preuzimaju grčko ime Kyros, jer su grčki izvori i posebno [[Herodot]] za njih temeljna vrela za razumijevanje staroga prednjoazijskog svijeta. === Povijest dinastije === {{glavni|Ahemenidi}} [[Datoteka:Sebastiano Ricci 018.jpg|mini|250px|desno|''Djetinstvo Kira Velikog'', Sebastiano Ricci ([[1706.]] – [[1708.]])]] Sukladno s [[heroj]]ima drugih kultura i osnivačima [[Popis najvećih carstava|velikih carstava]], tradicionalna predaja o Kirovoj obitelji je vrlo bogata. Prema [[Herodot]]u, Kir je bio unuk medijskog kralja [[Astijag]]a odgojen u skromnoj [[Stočarstvo|pastirskoj]] obitelji. U drugoj verziji priče, bio je sin siromašnih roditelja i radio je na medijskom dvoru. Te priče su kontradiktorne Kirovnim osobnim svjedočenjima prema kojima je naslijedio tron od svoga oca, djeda i pradjeda. Od 10-15 perzijskih plemena, Kir potječe iz okolice grada [[Pasargad]]a, iz porodice [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Prije nego što je ujedinio [[Perzijanci|Perzijance]] i [[Medijci|Medijce]] unutar jednoga carstva, bio je kralj Perzije te je prema kraljevskog lozi polagao pravo na tron [[Anšan]]a, koje je bio vazalno kraljevstvo unutar [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]], a prostiralo se u današnjoj provinciji [[Fars]] u jugozapadnom [[Iran]]u. Na tom području Kir će kasnije osnovati [[Pasargad]], budući glavni grad [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Dinastiju je najvjerojatnije osnovao [[Ahemen]] oko [[700. pr. Kr.]], kojeg je naslijedio sin Teisp.<ref>[http://www.achemenet.com/ Achemenet.com]</ref> Prema natpisima, poslije Ahemenove smrti na tron su došla dva njegova sina, [[Kir I.]] od Anšana i [[Arijaramn]]a od Perzije. Njih su pak naslijedili njihovi sinovi [[Kambiz I.]] od Anšana odnosno [[Arsam]] od Perzije. Ipak, autentičnost tih starovjekovnih natpisa se dovodi u pitanje s obzirom na kompleksnost i nepouzdanost izvora o Kirovim precima. [[Kambiz I.]] se prema Herodotu smatra plemićem a ne kraljem,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v4f7/v4f7a012.html |title=Kambiz I. (enciklopedija Iranica) |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=12. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012152454/http://www.iranica.com/newsite/articles/v4f7/v4f7a012.html |url-status=dead }}</ref> a izvori govore kako se oženio princezom [[Mandana|Mandanom]], kćeri [[Lidija|lidijske]] princeze [[Arijena|Arijene]] i [[Astijag]]a, vladara [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]]. Iz navedenog braka rođen je samo jedan sin, Kir II., poznat kao Kir Veliki, koji je dobio ime po djedu. Prema [[Ktezije|Kteziju]], Kir Veliki oženio je [[Astijag]]ovu kćer [[Amitis od Medije|Amitis]], što se čini nelogičnim jer bi tada ona bila i njegova žena i ujna. Vjerojatno objašnjenje jest da se Astijag prethodno oženio još jednom ženom koja mu je rodila [[Mandana|Mandanu]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |title=Astijag, Livius.org |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=14. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514015539/http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |url-status=dead }}</ref> dok je Amitis bila kćer [[Kijaksar]]a, odnosno Astijagova sestra. Kirova prva žena [[Kasandana]], je jednako zagonetna. Prema [[Herodot]]u i [[Behistunski natpisi|Behistunskim natpisima]], rodila je Kiru najmanje dva sina, [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Smerdis]]a.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus.html |title=Kir, Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20141007160002/http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus.html |archive-date=7. listopada 2014. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> Oba sina kasnije su zasebno vladala Perzijom na kratko vrijeme. Kir je imao i kćeri [[Artistona|Artistonu]]<ref>[http://www.livius.org/arl-arz/artystone/artystone.html Atosa, Livius.org]</ref> i [[Atosa|Atosu]] koja će se kasnije udati za [[Darije Veliki|Darija Velikog]]. Ovo će poslije biti značajno jer će [[Atosa]] roditi [[Kserkso I.|Kserksa I]], Darijevog nasljednika.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/as-at/atossa/atossa.html |title=Parmys, Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20090524011542/http://www.livius.org/as-at/atossa/atossa.html |archive-date=24. svibnja 2009. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> === Rani život === Najpoznatiji datumi Kirova rođenja su [[600. pr. Kr.|600.]] – [[599. pr. Kr.]] prema [[Tora|Tori]] ili [[575. pr. Kr.|575.]] – [[576. pr. Kr.]] prema modernim procjenama. Malo je toga poznato o njegovom djetinjstvu i ranom životu s obzirom na nedostatak izvora odnosno na njihovo oštećenje ili gubitak. [[Herodot]]ova priča o Kirovom ranom životu pripada žanru [[Legenda|legendi]] o napuštenoj djeci poput [[Edip]]a, [[Mojsije|Mojsija]] ili [[Romul]]a i [[Rem (osnivač Rima)|Rema]] koja se kasnije bore za kraljevski tron. Kirov nadređeni bio je njegov djed [[Astijag]], vladar moćnog [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]]. Poslije Kirovog rođenja, [[Astijag]] je sanjao san koji je njegov svećenik protumačio kao znak da će ga njegov unuk zbaciti s prijestolja. Svojim naredniku [[Harpag]]u naredio je da ubije dijete. [[Harpag]], kojem moral nije dopustio da ubije novorođenče, pozvao je kraljevskog pastira Mitradata iz planinske regije pokraj granice sa Saspirom, i naredio mu da ostavi dijete da umre u planinama. Srećom, pastir i njegova žena Cina su se sažalili nad njime pa su ga prisvojili i odgojili kao svoje dijete, dok su svoje mrtvorođenče pokazali Harpagu kao Kira.<ref name="Harpag, Livius.org">{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html |title=Harpag, Livius.org |journal= |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=3. studenoga 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20051103080139/http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=birth ''The birth and bringing up of Cyrus'']</ref> Kad je Kir imao deset godina, [[Herodot]] tvrdi da je bilo očito da Kir nije bio pastirev sin jer se ponašao previše gospodski. Nakon što je Kir u dječjoj igri dao bičevati sina [[Medijci|medijskog]] plemića [[Artembar]]a,<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.114.1 Herodot, I. 114.]</ref> kralj Astijag ispitao je dječaka<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.115.1 Herodot, I. 115.]</ref> i otkrio kako vrlo sliče jedan drugom.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.116.1 Herodot, I. 116.]</ref> [[Astijag]] je tada zatražio od [[Harpag]]a da objasni što je učinio s djetetom, i nakon što mu je ovaj priznao kako nije ubio novorođenče, kralj ga je prevario pozivom na [[banket]] gdje mu je poslužio vlastita sina. Astijag je bio popustljiv prema Kiru, pa je dozvolio da se vrati svojim biološkim roditeljima, [[Kambiz I.|Kambizu]] i [[Mandana|Mandani]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=overthroweth |title=''Cyrus overthroweth Astyages and taketh the kingdom to himself'' |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=12. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012152911/http://mainlesson.com/display.php?author=church&book=storieseast&story=overthroweth |url-status=dead }}</ref> Iako se smatra kako je Herodotova priča samo legenda, ona ipak daje uvid u likove iz Kirovog ranog života. == Uspon i vojni pohodi == === Medijsko kraljevstvo === {{glavni|Perzijski ustanak}} [[Datoteka:Median Empire.jpg|mini|350px|desno|[[Medijsko Carstvo|Medijsko]], [[Lidija|lidijsko]] i [[Babilonija|babilonsko]] kraljevstvo uoči Kirovih osvajanja.]] Nakon što mu je umro otac [[552. pr. Kr.]] Kir je naslijedio oca na mjestu kralja [[Anšan]]a. Ipak, Kir time nije još postao nezavisni vladar. Kao i njegovi prethodnici, Kir je morao priznati vrhovnu vlast Medije. U doba Astijagove vladavine, Medijsko Carstvo uključivalo je veći dio [[Stari Istok|Starog Istoka]], od [[Mala Azija|maloazijske]] Lidije na zapadu do plemena [[Parti|Parta]] i Perzijanaca na istoku. U Herodotovoj verziji, ponukan osvetom Harpag je uvjerio Kira da pobuni Perzijance protiv njihovih nadređenih, Medijaca. Doduše, vrlo je vjerojatno da su se [[Harpag]] i Kir zajedno pobunili zbog neslaganja s Astijagovom politikom.<ref name="Harpag, Livius.org"/> Od početka [[Perzijski ustanak|perzijskog ustanka]] u ljeto [[553. pr. Kr.|553.]] ili [[552. pr. Kr.]] i prvih bitaka u [[552. pr. Kr.]] Kir je uz Harpagovu pomoć vodio svoju vojsku protiv Medijaca sve dok nije pao glavni grad [[Ekbatana]] u [[549. pr. Kr.]], čime je i samo [[Medijsko Carstvo]] konačno bilo osvojeno. Iako se čini kako je Kir prihvatio medijsku krunu, godine [[546. pr. Kr.]] službeno je zamijenio titulu proglasivši se kraljem Perzije. [[Arsam]], koji je bio vladar Perzije pod Medijcima, zbog Kirovog je čina morao odstupiti. Njegov sin [[Histasp]], inače Kirov drugi rođak, proglašen je [[satrap]]om [[Partija (pokrajina)|Partije]] i [[Frigija|Frigije]]. [[Arsam]] će poživjeti još dovoljno dugo da na prijestolju vidi svog unuka [[Darije I. Veliki|Darija I. Velikog]], koji je postao [[Šah (vladar)|šah]] ([[car]]) nakon smrti obaju Kirovih sinova. Kirovo pokoravanje Medije pokrenulo je niz njegovih ratova. Astijag je bio saveznik sa šurjakom [[Krez]]om od [[Lidija|Lidije]], [[Nabonid]]om od [[Babilonija|Babilona]] i [[Amazis II.|Amazisom II.]] od [[Drevni Egipat|Egipta]], koji su namjeravali udružiti snage protiv Kira. === Lidijsko kraljevstvo i Mala Azija === [[Datoteka:Map of Lydia ancient times.jpg|mini|300px|desno|[[Lidija|Lidijsko kraljevstvo]] na zapadu [[Mala Azija|Male Azije]]]] Precizni datumi osvajanja [[Lidija|Lidije]] su nepoznati, no pretpostavlja se da su se dogodili između Kirovog pokoravanja Medijskog kraljevstva ([[550. pr. Kr.]]) i osvajanja [[Babilon]]a ([[539. pr. Kr.]]). U prošlosti je bilo uobičajeno uzimanje [[547. pr. Kr.]] kao godine pada Lidije prema citatima iz [[Nabonid]]ovih kronika, no nije pouzdano.<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/souspresse/annonces/Rollinger-Iran.pdf The Median "Empire", the End of Urartu and Cyrus' Campaign in 547 B.C. (Nabonidus Chronicle II 16) by Robert Rollinger (Innsbruck)]</ref> Lidijci su prvi napali perzijski grad [[Pterija|Pteriju]] u [[Kapadocija|Kapadociji]]. Krez je postavio opsadu oko grada, i potom odveo stanovnike u [[Ropstvo|roblje]]. U međuvremenu, Perzijanci su pozvali stanovništvo [[Jonija|Jonije]] koji su pripadali Lidijskom kraljevstvu da se pobune protiv njihovog vladara. Ponuda je odbačena, zbog čega je Kir okupio vojsku i krenuo u vojni pohod u Lidiju prilikom kojeg su mu se putem pridruživali mnogi narodi. [[Bitka kod Pterije]] završila je nerješenim ishodom pri čemu su obje strane prije sutona doživjele velike gubitke. Lidijski kralj Krez povukao se u [[Sard]] sljedećeg jutra.<ref>{{Citiranje weba |url=http://classics.mit.edu/Herodotus/history.mb.txt |title=''The History of Herodotus'', prijevod Georgea Rawlinsona |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629060743/http://classics.mit.edu/Herodotus/history.mb.txt |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Claude Vignon - Parable of the Unforgiving Servant (detail).jpg|mini|lijevo|[[Lidija|Lidijski]] kralj [[Krez]] na slici ''Krezov danak'' od [[Claude Vignon]]a iz [[1629.]]]] Za vrijeme boravka u Sardu, Krez je poslao apel svojim saveznicima da pošalju pomoć Lidiji. Ipak, pred kraj zime prije nego što su se Krezovi saveznici mogli okupiti, Kir je ušao duboko u Lidiju i opkolio Kreza u glavnom gradu [[Sard]]u. Nedugo prije konačne [[Bitka kod Timbre|bitke kod Timbre]] između Kira i Kreza, Harpag je savjetovao Kira da postavi svoje [[deve]] ispred vojnika, što je trebalo uplaštiti lidijske konje koji nisu navikli na miris deva. Strategija je uspjela i lidijsko konjaništvo se razbježalo, a Kir je porazio i zarobio Kreza nakon [[Opsada Sarda (547. pr. Kr.)|opsade Sarda]]. Glavni lidijski grad bio je u Kirovim rukama, što je podrazumijavalo konačan pad Lidijskog kraljevstva. Prema Herodotu, Kir je poštedio Krezov život i uzeo ga kao savjetnika, što proturječi nekim prijevodima [[Nabonid]]ovih kronika u kojima se navodi kako je lidijski kralj bio pogubljen.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/men-mh/mermnads/croesus.htm |title=Krez, Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629171925/http://www.livius.org/men-mh/mermnads/croesus.htm |archive-date=29. lipnja 2011. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> Prije nego što se vratio u glavni grad, Kir je [[Lidija|Lidijcu]] po imenu Paktije povjerio da prenese Krezovo blago u [[Fars|Perziju]]. No, ubrzo nakon Kirovog odlaska Paktije je unajmio plaćenike i izazvao pobunu u [[Sard]]u protiv perzijskog satrapa (lidijskog namjesnika) [[Tabal]]a. Kir je tada poslao [[Mazar]]a, jednog od svojih vojskovođa, da uguši pobunu ali da dovode Paktija živog. Prilikom dolaska Mazara u Lidiju, Paktije je pobjegao u [[Jonija|Joniju]] gdje je unajmio plaćenike s kojima je napao grčke gradove [[Magnezija|Magneziju]] i [[Prijena|Prijenu]], gdje je uhvaćen i poslan natrag u [[Ahemenidsko Carstvo|Perziju]] da ga se kazni. [[Mazar]] je nastavio s osvajanjem [[Mala Azija|Male Azije]], no umro je zbog nepoznatih razloga prilikom ekspedicije u [[Jonija|Joniji]]. Kir je tada poslao Harpaga da dovrši Mazarevo osvajanje Male Azije, a on je osvojio [[Licija|Liciju]], [[Cilicija (satrapija)|Ciliciju]] i [[Fenicija|Feniciju]], koristeći posebne opsadne tehnike za probijanje gradskih zidova koje su bile nepoznate [[Grci]]ma. S osvajanjima je završio oko [[542. pr. Kr.]] i vratio se u Perziju. === Novobabilonsko kraljevstvo === [[Datoteka:Neo-Babylonian Empire.png|mini|desno|300px|[[Babilonija#Novobabilonsko Kraljevstvo (626. pr. Kr. – 539. pr. Kr.)|Novobabilonsko Carstvo]] oko [[540. pr. Kr.]], uoči Kirovog osvajanja]] Godine [[539. pr. Kr.]] Kir je osvojio [[Elam]] i glavni grad kraljevstva [[Suza (Iran)|Suzu]].<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2004.003-Tavernier.pdf ''Some Thoughts on Neo-Elamite Chronology'', Jan Tavernier]</ref> Pred kraj rujna iste godine, Kirova vojska pod zapovjedništvom [[Gobrias I.|Gubarua]], guvernera Guteje, [[Bitka kod Opisa|napala je Opis]] na rijeci [[Tigris]] i porazila [[Babilonija|babilonske]] snage.<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org">{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc7/abc7_nabonidus3.html |title=ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211040755/http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc7/abc7_nabonidus3.html |archive-date=11. veljače 2012. |access-date=16. studenoga 2011.}}</ref> Do [[10. listopada]], grad [[Sipar (Babilonija)|Sipar]] je pokoren bez borbe jer njegovi stanovnici gotovo nisu pružali otpor.<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org"/> Vjerojatno je da se Kir upustio u pregovore s [[babilon]]skim generalima i tako dogovorom izbjegao oružani sukob. Babilonski kralj [[Nabonid]] je boravio u gradu u to vrijeme, no ubrzo je pobjegao u glavni grad [[Babilon]] kojeg nije godinama posjećivao. Dva dana poslije, [[12. listopada]] prema [[Julijanski kalendar|julijanskom]], odnosno [[7. listopada]] prema [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]], Gubarove trupe ušle su u Babilon u kojem nije zabilježen otpor.<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2005.003-Tolini.pdf ''Quelques éléments concernant la prise de Babylone par Cyrus'', Gauthier Tolini]</ref> Herodot objašnjava da su Perzijanci nasamarili Babilonce time što su preusmjerili tok [[Eufrat]]a u susjedni kanal zbog čega je vodostaj rijeke opao na dovoljnu razinu da se perzijski vojnici koritom rijeke provuku ispod barijera u centar grada.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.pre-trib.org/pdf/Missler-TheFallofBabylonVers.pdf |title=Pad Babilona |archive-url=https://web.archive.org/web/20070926175902/http://www.pre-trib.org/pdf/Missler-TheFallofBabylonVers.pdf |archive-date=26. rujna 2007. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> Nedugo poslije, [[29. listopada]] Kir je osobno ušao u grad [[Babilon]] i zarobio [[Nabonid]]a.<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org"/> Prije Kirove invazije na Babilon, [[Babilonija#Novobabilonsko Kraljevstvo (626. pr. Kr. – 539. pr. Kr.)|Novobabilonsko carstvo]] osvojilo je mnoga susjedna kraljevstva. Svi podređena kraljevstva sada su pripala Kiru Velikom, uključujući [[Sirija|Siriju]] i [[Judeja|Judeju]]. Poslije pada Babilona, Kir se proglasio „kraljem Babilona, kraljem [[Sumer]]a i [[Akad]]a, kraljem četiriju krajeva svijeta“; zabilježenim na famoznom Kirovom cilindru, valjkastom natpisu položenim u temelje [[Esagila|esagilskog]] hrama posvećenom glavnom babilonskom bogu [[Marduk]]u. Tekst cilindra opisuje Nabonida kao bezbožnog, dok pobjednika Kira spominje kao ugodnog Marduku. U nastavku se spominje kako je Kir unaprijedio životni standard stanovnika Babilona, te da je pomagao izbjeglicama i obnavljao [[hram]]ove, zbog čega se Kirov cilindar smatra kao prvi pisani spomenik o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] u povijesti. Prema [[Behistunski natpisi|Behistunskim natpisima]] [[Darije I. Veliki|Darija Velikog]], Kirova vlast obuhvaćala je [[Popis najvećih carstava|najveće carstvo]] dotada u povijesti. Na koncu Kirove vladavine, [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] protezalo se od [[Mala Azija|Male Azije]] i [[Judeja|Judeje]] na zapadu do rijeke [[Ind]] na istoku. == Smrt == [[Datoteka:Persia-Cyrus2-World3.png|350px|mini|desno|Preslikano preko modernih državnih granica, [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] pod Kirom Velikim protezalo se od [[Turska|Turske]], [[Palestina|Palestine]] i [[Armenija|Armenije]] na zapadu, do [[Kazahstan]]a, [[Kirgistan]]a i rijeke [[Ind]] na istoku. Perzija je postala [[Popis najvećih carstava|najveće carstvo starog vijeka]].]] Detalji o Kirovoj smrti se razlikuju prema zapisima. [[Herodot]] navodi kako je Kir Veliki poginuo u vatrenoj bitci protiv Massagatae, plemena iz južnih pustinja Kgaresma i Kizilhouma na najjužnijem dijelu stepa u današnjem [[Kazahstan]]u i [[Uzbekistan]]u, gdje je išao na nagovor [[Krez]]a da se obračuna s njima na njihovom tlu.<ref name="Tomyris (Herodot)">{{Citiranje weba |url=http://www.fordham.edu/halsall/ancient/tomyris.html |title=''Queen Tomyris of the Massagetai and the Defeat of the Persians under Cyrus'' (Herodot) |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=28. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110628220048/http://www.fordham.edu/halsall/ancient/tomyris.html |url-status=dead }}</ref> Pleme [[Masagećani|Masagećana]] bilo je u srodstvu s [[Skiti]]ma sudeći prema odijevanju i načinu života; bili su vrsni [[Konjica|konjanici]]. U cilju da osigura kraljevstvo, Kir je prvo poslao bračnu ponudu kraljici [[Tomirija|Tomiriji]], što je ona odbila. Zatim je odlučio teritorij plemena Masagećana zauzeti silom, pa je krenuo s gradnjom mostova i brodova uzduž [[Sir-Darja|Sir-Darje]] koja ih je razdvajala. Kraljica Tomirija pozvala je Kira da obustavi napad, i da se njihove snage obračunaju na dostojanstven način, na unaprijed dogovorenoj lokaciji, oko dan hoda od rijeke. Kir Veliki je prihvatio ponudu, ali je odlučio pripremiti im lukavu zamku. Naime, pleme Masagećana nije bilo upoznato s vinom i njegovim učincima. Postavio je logor na dogovorenom mjestu i u njemu ostavio mnogo hrane i [[Vino|vina]], te ga je ostavio na čuvanje najslabijim vojnicima, dok je one najsposobnije vojnike poveo sa sobom van logora. General Tomirijine vojske (ujedno i njen sin) Spargapis i njegova vojska napali su Kirov logor i porazili onaj slabiji dio perzijske vojske što ga je ostao čuvati, nakon čega su počeli trošiti perzijske zalihe hrane i vina, i tako se nesvjesno napili što je znatno smanjilo njihove obrambene sposobnosti. Tada ih je napao Kir s glavninom svoje vojske i s lakoćom ih porazio, a Spargapis iako pošteđen i zarobljen, kad je došao svijesti počinio je samoubojstvo. Kada je čula za Kirovu pobjedu ostvarenu lukavstvom, Tomirija se zaklela na osvetu i povela u borbu drugi val vojnika koje je osobno predvodila. Kir je bio ubijen a njegove snage pretrpjele su velike gubitke u bitci koju je Herodot opisao kao najžešćom i najkrvavijom u karijeri Kira Velikog i u [[Stari vijek|starom vijeku]] općenito. Kad je bitka završila, Tomirija je naredila da se Kirovo tijelo dovede pred nju, da mu se odsiječe glava i baci u posudu s krvlju, kao simbolični čin osvete za ubojstvo njena sina.<ref name="Tomyris (Herodot)"/><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.physics.uc.edu/~sitko/women.html#Tomyris |title=Tomyris, Queen of the Massagetae, Defeats Cyrus the Great in Battle |archive-url=https://web.archive.org/web/20141229200608/http://www.physics.uc.edu/~sitko/women.html#Tomyris |archive-date=29. prosinca 2014. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> Ipak, mnogi povjesničari smatraju tu verziju priče upitnom, jer i sam Herodot je priznao kako je to ipak samo jedna od verzija o smrti Kira Velikog koja mu je ispričana. Međutim, drugi tvrde kako su perzijski vojnici uspjeli vratiti tijelo Kira Velikog, ili da je Tomirija pronašla i razapela negog drugog a ne samog Kira, ili pak Kirovog dvojnika. [[Ktezije]] u svojoj ''Persici'' navodi kako je Kir Veliki poginuo prilikom borbe s Derbicovim pješaštvom potpomognutim [[Skiti|skitskim]] [[Strijelac (vojnik)|strijelcima]] i [[Konjica|konjanicima]], te [[Indija|Indijcima]] sa [[slon]]ovima. Prema njegovom izvoru, ovaj događaj dogodio se sjeveroistočno od [[Sir-Darja|Sir-Darje]]. Alternativna verzija iz [[Ksenofont]]ove ''Kiropedije'' je proturječna ostalima jer tvrdi kako je Kir Veliki mirno umro u glavnom gradu Perzije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v6f5/v6f5a023.html |title=Kirupedija, enciklopedija Iranica |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=15. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090515225032/http://www.iranica.com/newsite/articles/v6f5/v6f5a023.html |url-status=dead }}</ref> Konačna verzija o Kirovoj smrti dolazi od [[Beros]]a, koji pak tvrdi kako je Kir Veliki poginuo prilikom borbe s [[dahae]]jskim strijelcima sjeveroistočno od [[Sir-Darja|Sir-Darje]]. === Grobnica === [[Datoteka:Pasargadae 2.jpg|mini|desno|350px|Grobnica Kira Velikog leži u [[Pasargad]]u u [[Iran]]u, i [[UNESCO]]-ov je spomenik [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] od [[2006.]]]] Posmrtni ostaci Kira Velikog navodno su u gradu [[Pasargad]]u, gdje grobnica postoji i dan danas za koju su mnogi sigurni da se radi o grobnici samog Kira. [[Strabon]] i [[Arijan]] jednako su opisali njegov grob, prema viđenjima [[Aristobul]]a od Kasandrije, koji je u doba [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] dvaput posjetio grobnicu. Iako je [[Stari vijek|starovjekovni]] grad u ruševinama, grobnica Kira Velikog je gotovo neoštećena; no grobnica je zadnjih godina parcijalno restaurirana. Prema [[Plutarh]]u, epitaf na grobnici kaže: <blockquote> „''Oj čovječe, tko god da jesi i otkud god dolazio, ja sam Kir koji je stvorio Perzijsko Carstvo. Ne zavidi mi na ovom komadiću zemlje koji skriva moje tijelo.''“ </blockquote> Povijesni nalazi iz Babilona upućuju na to da je Kir Veliki umro u kolovozu [[530. pr. Kr.]], i da ga je naslijedio njegov sin [[Kambiz II.]] Njegov mlađi sin [[Smerdis]] je umro prije nego što je Kambiz krenuo u osvajanje istočnog fronta. Prema Herodotu, Kambiz je ubio brata da izbjegne svađe oko nasljeđivanja carskog prijestolja tijekom njegove odsutnosti. [[Kambiz II.]] je nastavio očevu politiku geografskog širenja i uspio je pokoriti [[Drevni Egipat|Egipat]] koji je dodao Perzijskom Carstvu, no umro je nakon samo sedam godina vladavine. Nakon njegove smrti carstvom je sedam mjeseci vladao uzrupator [[Gaumata]] koji se prozvao Smerdisom, no s prijestolja ga je uklonio [[Darije I. Veliki|Darije Veliki]]. Kir Veliki se slavi u [[Tanakh]]u (Izaija 45:1-6), no također je kritiziran zbog vjerovanja u navodno lažna izvješća Kuthita, koji su željeli spriječiti gradnju [[Jeruzalemski hram|Drugog hrama]] u [[Jeruzalem]]u. Naime, oni su optužili [[Židovi|Židove]] da spremaju pobunu pa je Kir odučio prekinuti gradnju hrama koji neće biti završen sve do [[516. pr. Kr.]] u vrijeme vladavine Darija Velikog. == Ostavština == [[Datoteka:Cyrus II le Grand et les Hébreux.jpg|mini|desno|250px|Kir Veliki je oslobodio [[Židovi|Židove]] iz [[babilon]]skog ropstva, vratio ih u [[Palestina|Palestinu]] i sagradio im [[Drugi hram]] u [[Jeruzalem]]u, čime je osigurao počasno mjesto u [[Judaizam|judaizmu]].]] Citat knjige Charles Freemana, „The Greek Achievement“: <blockquote> „''U domeni opsega dostignuća nalazi se daleko iznad makedonskog kralja Aleksandra („Velikog“) koji je devastirao carstvo 320. pr. Kr. no nije osigurao nikakvu stabilnu alternativu.''“ </blockquote> Kir Veliki je jednako prepoznatljiv i kao državnik i kao vojnik. Provodeći politiku velikodušnosti umjesto represije i poštovanja drugih lokalnih religija, bio je u stanju pretvoriti pokorene narode u svoje gorljive sljedbenike.<ref>[http://www.ccel.org/s/schaff/encyc/encyc03/htm/ii.11.xix.htm Kir Veliki, Walter Goetz]</ref> Zbog političke infrastrukture koju je postavio, [[Ahemenidsko Carstvo]] zadržalo se još dugo poslije Kirove smrti. Uspon Perzije tijekom Kirove vladavine ostavilo je snažan pečat na tijek svjetske povijesti. Perzijska filozofija, književnost i religija imali su dominantnu ulogu u svjetskim razmjerima idućih tisuću godina. Unatoč [[islam]]skom osvajanju Perzije u 7. stoljeću i stvaranja islamskih kalifata, Perzija je zadržala svoj dominantni utjecaj i na islamsku kulturu tijekom Zlatnog doba islama, što je jedan od glavnih razloga uspješne islamske ekspanzije. Mnoge post-ahemenidske dinastije ([[Seleukidi]], [[Sasanidi]], [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavi]]) tvrdili su kako su nasljednici Kira Velikog. [[Mohammed Reza Pahlavi]] je slavio 2500. obljetnicu [[iran]]ske monarhije [[1971.]] godine, koja je okončala revolucijom [[1979.]] godine. Mnogi učenjaci danas smatraju Kira Velikog jednakim ili većim od [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] s obzirom na dostignuća. Prema profesoru Richardu Fryeu:<ref>{{Citiranje weba |url=http://original.britannica.com/eb/article-1685 |title=Britannica enciklopedija, Richard Frye |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=13. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130813133030/http://original.britannica.com/eb/article-1685 |url-status=dead }}</ref> <blockquote> „''Dokaz sposobnosti osnivača Ahemedindskog Perzijskog Carstva jest to da se carstvo nastavilo širiti i poslije Kirove smrti i da je bilo cijelovito iduća dva stoljeća. No Kir nije bio samo veliki osvajač i administrator; u mislima perzijskog pučanstva on ima sličnu ulogu kao i Romul i Rem za Rimljane ili Mojsije za Židove. Predaja o njemu u mnogim detaljima podsjeća na priče o drugim herojima i osvajačima starog vijeka. Fabula u kojoj se novorođenče Kir daje pastiru na odgoj podsjeća na priču o Mojsiju u Egiptu, a njegovo svrgavanje tiranskog djeda ima odjeka u drugim mitovima i legendama. Nema sumnje da je predaja o Kiru rasla među Perzijancima i da je bila poznata i Grcima. Osjećaji poštovanja ili čak strahopoštovanja u kojima je predaja prepričana Grcima pokazuju kako nije slučajnost da je Ksenofont odabrao Kira Velikog kao model vladara kojeg bi preporučio svojim Grcima.''“ </blockquote> Ukratko, lik Kira je preživio kroz povijest kao mnogo nešto mnogo veće od čovjeka koji je osnovao carstvo. On je postao epitom za visoke kvalitete koje su se očekivale od starovjekovnih vladara, što je uključivalo herojske osobine poput osvajača koji je bio tolerantan i velikodušan jednako koliko hrabar i odvažan. Njegova osobnost utjecala je na Grke i na samog Aleksandra Velikog, te naknadnim prenošenjem tradicije i na [[Rimsko Carstvo|Rimljane]], pa i danas na sve nas. Godine [[1971.]] [[Iran]] je slavio 2500. objetnicu Kirovog osnivanja [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. === Religija === [[Datoteka:Yazd fire temple.jpg|mini|300px|desno|[[Zoroastrizam|Zoroastrijski]] hram vatre u [[Jazd]]u ([[Iran]], [[2004.]])]] Jedini poznati primjer njegove religijske politike je njegov odnos prema Židovima u [[Babilon]]u. Biblija tvrdi kako je ostatak židovske populacije vraćen iz Babilona u [[Obećana zemlja|Obećanu zemlju]], te kako je Kirov edikt naložio obnovu [[Jeruzalemski hram|hrama]] u [[Jeruzalem]]u. Ovaj edikt je u potpunosti objavljen u Knjizi Ezre. Kao rezultat Kirove politike, [[Židovi]] su ga slavili kao dostojanstvenog i legitimnog kralja. Kir je jedini nežidov opisan kao mesija ili božanski kralj u [[Tanakh]]u (Izaija 45:1-6). Međutim, istovremeno su postojale i židovske kritike na njegov račun nakon što je slagan od strane Kuthita, koji su željeli spriječiti gradnju [[Drugi hram|Drugog hrama]]. Optužili su Židove da spremaju pobunu, pa je Kir obustavio gradnju hrama koji će neće biti završen sve do [[516. pr. Kr.]], u doba vladavine Darija Velikog. Pojedini moderni [[musliman]]ski učenjaci smatraju, kako je lik iz [[Kuran]]a ''Dhul-Qarnayn'' zapravo Kir Veliki. Ova teorija je postavljena od strane [[Suniti|sunitskog]] učenjaka Abula Kalama Azada i potvrđena od strane [[Šijiti|šijitskog]] učenjaka Allameha Tabatabaeija u njegovu djelu ''Tafsir al-Mizan''. === Politika i filozofija === Za vrijeme vladavine, Kir je ostvario kontrolu nad golemim teritorijem osvojenih kraljevstva, postignutim zadržavanjem i širenjem medijskih [[satrapija]] (pokrajina). Daljna organizacija osvojenih teritorija u provincije kojima vladaju lokalni kraljevi zvani satrapi nastavljena je i u doba Darija Velikog. Kirovo carstvo zahtijevalo je samo [[porez]] i regrute iz svih krajeva države. Kirovo osvajanje započelo je novo doba u stvaranju carstava, gdje se golema superdržava sastoji od desetaka manjih država, rasa, religija i jezika, koje objedinjuje centralna vlast koju moć projicira preko lokalne administracije. Ovaj politički sustav održao se stoljećima, i trajao je i u doba invazijske dinastije [[Seleukidi|Seleukida]] za vrijeme njihove vladavine Perzijom, i u doba kasnijih [[iran]]skih dinastija [[Partsko Carstvo|Parta]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanida]]. Godine [[1992.]] Kir je uvršten u listu 100 najutjecanijih ljudi u povijesti, prema Michaelu H. Hartu. U prosincu [[2003.]] tijekom prihvaćanja Nobelove nagrade za mir, [[Širin Ebadi]] se pozvala na Kira kazavši: <blockquote> „''Ja sam Iranka, potomak Kira Velikog. Taj car je na vrhuncu moći prije 2500 godina proglasio kako ne želi vladati onima koji to ne žele. Obećao je da neće prisiljavati nikoga da promijeni svoju religiju ili vjeru i da će poštovati sve manjine. Dokument Kira Velikog bi se trebao proučavati u povijesti ljudskih prava.''“<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nobel.no/eng_lect_2003b.html |title=Dobitnici Nobela - Shirin Ebadi |archive-url=https://web.archive.org/web/20060907061116/http://www.nobel.no/eng_lect_2003b.html |archive-date=7. rujna 2006. |access-date=17. travnja 2009.}}</ref> </blockquote> Kirova ostavština se osjeća čak do dalekog [[Island]]a i kolonijalne [[Amerika|Amerike]]. Mnogi tvorci [[SAD|Sjedinjenih Država]] tražili su inspiraciju od Kira Velikog kroz radove poput ''Kiropedije''. Primjerice, [[Thomas Jefferson]] je imao dva primjerka te knjige, koje je obavezno štivo za državnika jednako kao i [[Niccolò Machiavelli|Machiavellijev]] „''[[Vladar (Machiavelli)|Vladar]]''“.<ref>[http://www.spentaproductions.com/Cyrus-the-Great-English/cyruspreview_english.htm Preview Cyrus The Great (Spenta Productions)]</ref> ==== Kirov cilindar ==== {{glavni|Kirov cilindar}} [[Datoteka:Cyrus Cylinder.jpg|desno|mini|300px|[[Kirov cilindar]], ondašnji dokument koji proglašava Kira Velikog legitimnim kraljem [[Babilon]]a.]] Jedan od rijetkih preživjelih izvora informacija iz njegova doba je [[Kirov cilindar]], dokument koji je izdao sam Kir na [[Glina (tlo)|glinenom]] valjku. Cilindar je napravljen povodom perzijskog osvajanja [[Babilonija|Babilona]] [[539. pr. Kr.]] Tekst cilindra opisuje babilonskog kralja [[Nabonid]]a kao bezbožnog, dok pobjednika Kira spominje kao heroja prijatnog bogu [[Marduk]]u. U nastavku se spominje kako je Kir poboljšao život stanovnika [[Babilon]]a, da je izbjeglicama obnavljao domove i gradio [[hram]]ove. Cilindar je bio postavljen unutar babilonskih zidina kao kamen temeljac. Godine [[1879.]] pronašao ga je asirsko-britanski arheolog Hormuzd Rassam u temeljima Esagile (babilonskog hrama bogu Marduku) a danas se čuva u Britanskom muzeju u [[London]]u. Špekulira se kako direktori Britanskog muzeja i Iranskog nacionalnog muzeja u [[Teheran]]u dogovaraju privremeno premještanje Kirovog cilindra u iranski Teheran za posebnu izložbu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=7423 |title=Cyrus Cylinder to Be Returned to Iran |access-date=17. travnja 2009. |archive-date=13. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120213150854/http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=7423 |url-status=dead }}</ref> Prema Britanskom muzeju, cilindar predstavlja dugu tradiciju [[Mezopotamija|mezopotamskih]] vladara u kojima svoje vladavine obilježavaju deklaracijama o političkim reformama.<ref name="''Cyrus Cylinder'' (British Museum)">[http://www.britishmuseum.org/explore/highlights/highlight_objects/me/c/cyrus_cylinder.aspx ''Cyrus Cylinder'' (British Museum)]</ref> Cilindar je sastavljen u formi dugotrajnih babilonskih stilova, a s političke strane predstavlja Kirovu poruku babilonskom narodu u kojoj se proglašava legitimnim kraljem, i u kojoj obećava poštovanje vjerskih i političkih babilonskih tradicija. Dokument se gotovo punih stotinu godina smatrao instrumentom karakteristične mezopotamske političke propagande. Početkom 70-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], iranski šah prihvatio je Kirov cilindar kao simbol 2500. obljetnice iranske monarhije, navodeći kako je to „prvi pisani spomenik o ljudskim pravima u povijesti“. Cilindar je također privukao pozornost podacima o povratku [[Židovi|Židova]] u [[Palestina|Palestinu]] nakon babilonskog ropstva,<ref name="''Cyrus Cylinder'' (British Museum)"/> a također se smatra i potvrdom [[Biblija|biblijskih tekstova]] iz [[Ezra (knjiga)|Knjige o Ezri]] ([[Ezra]] 1.1-6, 6.1-5; [[Izaija]] 44.23-45.8; 2 Kronike 36.22-23). === Vojna strategija === [[Datoteka:Olympic Park Cyrus.jpg|250px|mini|desno|Kopija reljefa s Kirom Velikim iz [[Pasargad]]a u Olimpijskom parku u [[Sydney]]u]] Kira Velikog smatra se jednim od najvećih vojskovođa [[Stari vijek|starog vijeka]], kojeg je kasnije oponašao i [[Aleksandar Makedonski]]. Njegova [[Vojna strategija|strategija]], hrabrost i lukavost doprinijeli su pokoravanju najvećih tadašnjih vojnih sila poput [[Medija|Medije]], [[Babilonija|Babilonije]] i [[Lidija|Lidije]], te stvaranju [[Najveća carstva svijeta|najvećeg carstva]]. ==== Opsada Pasargadskog brda ==== {{glavni|Opsada pasargadskog brda}} U proljeće [[551. pr. Kr.]] medijski kralj [[Astijag]] sakupio je golemu vojsku od 150.000 ljudi i krenuo ugušiti perzijsku pobunu predvođenu Kirom. Perzijski vladar zapovjedao je mnogo manjom vojskom od 10.000 ljudi, uglavnom [[Perzijski besmrtnici|Perzijskih besmrtnika]] (elitno teško [[pješaštvo]]). Uz brojčanu inferiornost, perzijski problem bio je i taj što su sa sobom vodili cijele obitelji, uključujući žene i djecu, te starce. Kako bi neutralizirao medijsku brojčanu prednost, Kir Veliki stacionirao je svoju vojsku skupa s narodom na vrh '''strmog brda''' u blizini [[Pasargad]]a. Medijci su pokušali iznenaditi Perzijance napadajuću istovremeno planinske prolaze i penjući se uz planinu, no Perzijanci su ih odbacili. Idućeg jutra Astijag je odlučio napasti s glavninom vojske, dok je dio Perzijanaca vidjevši golemu vojsku pobjegao na vrh brda gdje su bili njihovi civili. Nakon što su ih navodno izvrjeđale perzijske žene nazvavši ih kukavicama, Perzijanci se vraćaju na bojište i koristeći povoljan teren uništavaju medijsku vojsku koja je imala gubitke od oko 60.000 vojnika.<ref>Max Duncker, „Povijest antike“ (''The History of Antiquity book''), 7. svezak, str. 352.</ref> ==== Bitka kod Timbre ==== {{glavni|Bitka kod Timbre}} Kir je iznenadio [[Lidija|lidijskog]] kralja [[Krez]]a samim početkom invazije na [[Lidija|Lidiju]] za vrijeme zime odnosno velikih hladnoća u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], na što lidijska vojska nije bila pripremljena, a njihovi saveznici poput [[Babilonija|Babilonaca]], [[Arapi|Arapa]] i [[Grci|Grka]] nisu stigli prikupiti trupe za vojnu pomoć Lidiji. Ipak, lidijska je vojska svejedno imala tri do četiri puta veći broj trupa od perzijske, a okosnicu lidijske vojske činila je golema [[konjica]]. Na samom putu prema Lidiji, Kir Veliki primijetio je kako se konji iz njegove vojske plaše '''[[deva]]''' koje su im služile za opskrbu, jer konji nisu navikli na njihov miris. Neposredno prije bitke, Kir je osnovao prvu vojnu jedinicu sastavljenu od deva koje je stavio na čelo svoje vojske. Strategija je uspjela i na samom početku [[Bitka kod Timbre|bitke kod Timbre]] moćno lidijsko konjaništvo se razbježalo, a Kir je porazio [[Krez]]ovu vojsku. Sam Krez je zarobljen nakon [[Opsada Sarda (547. pr. Kr.)|opsade Sarda]] iste godine, gdje su se prema [[Ktezije|Kteziju]] Perzijanci opet poslužili lukavstom; general [[Oebar]] savjetovao je Kira Velikog da perzijski vojnici hodaju na motkama tako da izgledaju kao gigantski ratnici, što je navodno prestrašilo građane [[Sard]]a i dovelo do samog pada grada,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2347.html |title=Oebar (''Oebares''), AncientLibrary.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019040425/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2347.html |archive-date=19. listopada 2012. |access-date=12. rujna 2009.}}</ref> odnosno zarobljavanja samog Kreza. ==== Pobjeda nad Skitima ==== Prilikom vojnih ekspedicija protiv polunomadskih plemena [[Skiti|Skita]] u [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]], Kir je dogovorio bitku protiv vojske moćnog plemena Masagećana. Uoči bitke, na dogovorenom mjestu odlučio im je pripremiti lukavu zamku. Vojsku je podijelio na dva dijela; slabiji dio trupa postavio je slabo zaštićenom logoru prepunom hrane i '''vina''', dok je snažniji dio vojske sakrio u neposrednoj blizini. Pleme Masagećana nije bilo upoznato s vinom, niti s učincima '''[[alkohol]]a'''. General skitske vojske (ujedno i plemenski princ) napao je Kirov logor i porazio slabiji dio perzijske vojske, nakon čega je njegova vojska počega konzumirati pronađenu hranu i vino, nesvjesno se napivši što je znatno smanjilo njihove obrambene sposobnosti. U mamurluku ih napada Kir s glavninom svoje vojske i s lakoćom ih poražava. ==== Opsada Babilona ==== Perzijska opsada Babilona, u to vrijeme najvećeg i najbogatijeg grada na svijetu, primjer je jedne od najlukavijih opsada ikada, usporediva s legendarnom pričom [[Trojanski rat|opsade Troje]]. Za opsadu grada Babilona, Perzijancima je poslužila rijeka '''[[Eufrat]]''' koja je prolazila kroz samo središte grada. [[Perzija]]nci su nasamarili [[Babilon]]ce time što su preusmjerili gornji tok rijeke u susjedni kanal, zbog čega je vodostaj rijeke opao ispod razine barijera, odnosno na dovoljnu razinu da se perzijski vojnici prikriveni provuku koritom u sam grad. Nakon infiltracije perzijske vojske, poslije čega se babilonska vojska predala gotovo bez otpora, Kir je osobno ušao u grad i zarobio babilonskog kralja [[Nabonid]]a,<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org"/> time je [[Babilonija]] konačno bila pokorena. === Graditeljski projekti === [[Datoteka:Pasargad audience hall.jpg|mini|350px|desno|Dvorana za prijam ([[Apadana]]) u '''[[Pasargad]]u''']] [[Datoteka:Cyrus made me, I stand to testify!.jpg|mini|200px|desno|[[Stup]] apadane u [[Pasargad]]u]] Najznačajniji Kirov graditeljski projekt svakako je gradnja [[Pasargad]]a, novog [[Glavni grad|glavnog grada]] Perzije. Povjesničar [[Strabon]] tvrdi kako je Kir odabrao tu lokaciju zbog političkih razloga jer je tu pobijedio [[Medijci|Medijce]], dok se kao odabir lokacije navode i estetski razlozi jer radi se o povišenju doline okruženoj planinama sa svih strana.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html |title=Pasargad, Livius.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303180708/http://www.livius.org/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html |archive-date=3. ožujka 2016. |access-date=22. svibnja 2009.}}</ref> Gradnja je počela [[546. pr. Kr.]] ili kasnije, i ubrzo je postao središtem političke moći [[Najveća carstva svijeta|golemog carstva]]. Osim kao administrativno središte, Pasargad je služio i kao odmorište perzijskom vladaru pa su u njemu izgrađeni brojni vrtovi, te sofisticiran sustav navodnjavanja pomoću [[kanat]]a. Zahvaljujući tom [[vodovod]]nom sustavu i umijećem kontroliranja tlaka, u pasargadskom vrtu izgrađen je pravocrtni kanal dužine gotovo 1000 m uzduž kojeg su se nalazile malene [[Fontana|fontane]]. Srce kompleksa u Pasargadu čini tvrđava ''Tall-i-Takht'' („Prijestolni brežuljak“) koja se nalazi na povišenju u odnosu na okolinu,<ref>[http://maps.google.com/?ie=UTF8&om=1&z=18&ll=30.207992,53.185136&spn=0.002638,0.004334&t=k Pasargad, Google Maps]</ref> te koja gleda na okolne „rajske“ vrtove s južne strane. Tvrđava se sastoji od dva manja dijela; rezidencijalne palače i dvorane za prijam („Apadana“), karakteristične za [[Iranska arhitektura|perzijsku arhitekturu]]. [[Apadana]] ili dvorana za prijam sastoji se od brojnih stupova i ima pristup s jugoistoka, gdje posjetitelj prvo mora proći kroz vrata a potom prijeći most preko rijeke Pulvar.<ref>[http://www.iranchamber.com/history/pasargadae/pasargadae.php Pasargad (Iran Chamber)]</ref> Smještaj i oblikovanje kompleksa indiciraju kako je prema kompleksu u Pasargadu oblikovana i kasnije sagrađena [[Akropola (Atena)|atenska Akropola]]. Općenito, umjetnost i arhitektura u Pasargadu predstavljaju perzijsko miješanje različitih tradicija koje objedinjuje umjetničke elemente [[Elam]]a, [[Babilonija|Babilonije]], [[Asirija|Asirije]], [[Drevni Egipat|Egipta]], te [[Anatolija|Anatolije]]. Pasargad se smatra kolijevkom popularnih „perzijskih vrtova“, koji su uzori modernim [[park]]ovima u zadnjih 2500 godina. Karakteristika perzijskih vrtova je [[Pravokutnik|pravokutan]] oblik simetrično podijeljen ortogonalnim glavnim komunikacijama na četiri dijela; one formiraju [[križ]] u unutrašnjosti parka i tu se u bazenima i kanalima nalazi [[voda]], dok šetnice imaju hlad od visokog raslinja. Pasargadski vrt ima kolosalne dimenzije od 2 x 3&nbsp;km,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.payvand.com/news/07/apr/1340.html |title=''Restoration of Cyrus' Tomb to be Resumed'' (Payvand) |access-date=22. svibnja 2009. |archive-date=1. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190501211055/http://www.payvand.com/news/07/apr/1340.html |url-status=dead }}</ref> a kanali s vodom protezali su se gotovo kilometar u dužinu, dok su se male [[Fontana|fontane]] nalazile svakih 16 metara. Novija istraživanja strukturalne tehnologije u Pasargadu pokazala su kako su [[Perzija|perzijski]] [[inženjer]]i sagradili grad koji je mogao izdržati jake [[potres]]e, čak do 7. stupnja prema [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |title=''Pasargadae Can Withstand Earthquakes'' (Payvand) |access-date=22. svibnja 2009. |archive-date=24. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110624113347/http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html |url-status=dead }}</ref> Temelji graditeljskih zdanja u Pasargadu građeni su tehnologijom izolirane baze temelja, koja se danas koristi pri gradnji modernih osjetljivih objekata poput [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]], zbog zaštite od [[Seizmički val|seizmičkih]] aktivnosti. Značajan doprinos graditeljstvu predstavlja i uporaba konstruktivnih spona (kopči) između kamenih blokova, koje su izgrađene od [[metal]]a. Takav konstruktivni sustav zajedno s izoliranom bazom temelja stvorili su preduvjete za gradnju mnogo većih odnosno viših i tankijih konstruktivnih elemenata, koji su svoj vrhunac doživjeli u [[Perzepolis]]u. Legenda kaže kako je u doba [[islam]]skog osvajanja [[Iran]]a [[Arapi|arapska]] vojska htjela razoriti grobnicu, no kako je tamošnje stanovništvo uvjerilo arapske zapovjednike kako se ne radi o grobnici Kira Velikog, već o grobnici majke kralja [[Salomon]]a, što je poštedjelo njeno rušenje. Kao rezultat, natpis na grobnici zamijenjen je citatom iz [[Kuran]]a i grobnica je postala poznata kao ''Qabr-e Madar-e Sulaiman'', odnosno „grobnica Salomonove majke“. U današnje vrijeme postoje samo ruševine nekoć veličanstvenog kompleksa u Pasargadu i njegovih vrtova, koje su uništili vrijeme, [[Dodatak:Popis potresa u Iranu|brojni potresi]] i osvajačka razaranja [[Egejska Makedonija|Makedonaca]], [[Arapi|Arapa]] te posebno [[Mongoli|Mongola]]. Osim arheološkog značaja, Pasargad danas je i popularno [[Turizam|turističko]] odredište u [[Iran]]u. == Kronologija == * [[600. pr. Kr.]] – rođenje Kira Velikog prema [[Stari zavjet|Starom zavjetu]]. * [[576. pr. Kr.]] – rođenje Kira Velikog prema modernim procijenama. * [[552. pr. Kr.]] – nakon što mu umire otac [[Kambiz I.]], Kir Veliki postaje kraljem [[Anšan]]a. * [[552. pr. Kr.]] – Kirova pobuna protiv njegovih nadređenih, [[Medijci|Medijaca]]. * [[549. pr. Kr.]] – uz [[Harpag]]ovu pomoć Kir vodi svoju vojsku protiv Medijaca i pada medijski glavni grad [[Ekbatana]], čime je i samo [[Medijsko Carstvo]] konačno bilo osvojeno. * [[546. pr. Kr.]] – Kir prihvaća medijsku krunu, no službeno je zamijenio titulu proglasivši se „kraljem Perzije“. * [[540-ih pr. Kr.]] – poraz [[Krez]]a u pratu protiv Perzijanaca, pad [[Lidija|Lidijskog Carstva]]. * [[540-ih pr. Kr.]] – perzijski vojskovođe [[Mazar]] i [[Harpag]] osvajaju cijelu [[Mala Azija|Malu Aziju]]; [[Licija|Liciju]], [[Cilicija (satrapija)|Ciliciju]] i [[Fenicija|Feniciju]], uključujući [[Stara Grčka|grčke]] gradove pomoću opsadnih tehnika koje su bile nepoznate [[Grci]]ma. * [[542. pr. Kr.]] – povratak glavnine perzijskih trupa u Perziju. * [[539. pr. Kr.]] – Kir Veliki pobjeđuje [[Nabonid]]a i osvaja [[Babilonija#Novobabilonsko Carstvo (626. – 539. pr. n. e.)|Novobabilonsko Carstvo]]; što je zabilježeno u djelima [[Sekst Julije Afrikan|Afrikana]], [[Klaudije Ptolomej|Ptolomeja]], [[Euzebije Cezarejski|Euzebija]] i [[Diodor]]a. * [[537. pr. Kr.]] – Nakon osvajanja [[Babilon]]a, Kir Veliki pušta [[Židovi|židove]] da se vrate u [[Jeruzalem]], čime završava 70 godina [[Babilonsko sužanjstvo|babilonskog sužanjstva]]. Manji se broj, njih jedva oko 50.000 koristio tom slobodom; većina je ostala u Babilonu gdje je živjela u relativno povoljnim prilikama. * [[530. pr. Kr.]] – smrt Kira Velikog (prema [[Herodot]]u i [[Ktezije|Kteziju]] u borbi protiv [[Skiti|Skita]]; [[Ksenofont]] u „Kiropediji“ tvrdi kako je umro mirno u glavnom gradu Perzije [[Pasargad]]u), nasljeđuje ga njegov sin [[Kambiz II.]] == Poveznice == * '''[[Ahemenidsko Carstvo]]''' * [[Perzijsko Carstvo]] * [[Perzijanci]] * [[Medijci|Medijsko kraljevstvo]] * [[Astijag]] * [[Lidija|Lidijsko kraljevstvo]] * [[Krez]] * [[Babilonija#Novobabilonsko Carstvo (626. – 539. pr. n. e.)|Novobabilonsko Carstvo]] * [[Nabonid]] * [[Kambiz II.]] {{Redoslijed| |prethodnik = [[Kambiz I.]]<br>([[580. pr. Kr.|580.]] – [[559. pr. Kr.]])<br>____________________ <br>[[Astijag]]<br>([[585. pr. Kr.|585.]] – [[550. pr. Kr.]]) |gl_članak_funkcija=[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]]<br>([[559. pr. Kr.|559.]] – [[530. pr. Kr.]])<br>____________________ <br>[[Kralj]] [[Medija|Medije]]<br>([[550. pr. Kr.|550.]] – [[530. pr. Kr.]]) |nasljednik=[[Kambiz II.]]<br>([[530. pr. Kr.|530.]] – [[522. pr. Kr.]]) }} == Bilješke == :{{fusd|a}}U literaturi se rjeđe pojavljuje pod imenima '''Cir Veliki''',<ref>Mato Marčinko: ''Indoiransko podrijetlo Hrvata'', Zagreb : Naklada Jurčić, 2000., {{ISBN|953-6462-33-8}}) na str. 235. {{Citat|Cir (Kir) iz plemena Ahemenida postao je 559. pr. Kr. kralj Anšana (kraljevstvo Anšana, koje je bilo više ili manje povezano s Elamom, u to je doba bilo vazal medijskoga kraljevstva).}}</ref> '''Kir II. Perzijski''' ili '''Kir Stariji'''.<ref>{{hrv icon}} {{cite web |title=Kir Stariji |work=Hrvatski obiteljski leksikon |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=19047 |year=2005 |accessdate=23. veljače 2011.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.farsmovie.com/eng/index.htm Iran, Zaboravljena slava - Dokumentarni film o drevnoj Perziji (Ahemenidi i Sasanidi)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100428091251/http://farsmovie.com/eng/index.htm |date=28. travnja 2010. }} * Kratki dokumentarni film „''U potrazi za Kirom Velikim''“ redatelja Cyrusa Kara, na stranicama [http://www.savepasargad.com/audio-visual2/Kurosh-Englisg.htm International Committee to Save the Archaeological Sites of Pasargadae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304095326/http://www.savepasargad.com/audio-visual2/Kurosh-Englisg.htm |date=4. ožujka 2010. }} (9 min. i 58 sek.) * Ksenofont, ''Kiropedija: nauka o Kiru'', preveo Henry Graham Dakyns, pregledao F.M. Stawell, [http://www.gutenberg.org/etext/2085 Project Gutenberg] '''Iran Chamber Society:''' * [http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus.php Povijesne osobe - Kir Veliki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120218101721/http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus.php |date=18. veljače 2012. }} * [http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book1.php Kenofontova Kiropedija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100220110527/http://www.iranchamber.com/history/xenophon/cyropaedia_xenophon_book1.php |date=20. veljače 2010. }} '''Ostalo:''' * [http://www.persiandna.com/his_cyrus.htm Perzijski DNA] Kir Veliki - ''Perzijsko carstvo i najveći kralj u povijesti'' * [http://www.irantooth.com/iranpics/cyrus_the_great.htm Fotografije grobnice Kira Velikog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100317124618/http://www.irantooth.com/iranpics/cyrus_the_great.htm |date=17. ožujka 2010. }} * [http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus_cylinder.html Kirov cilindar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070224215254/http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/cyrus_cylinder.html |date=24. veljače 2007. }} Puni babilonski tekst na Kirovom cilindru poznat u 2001. godini; prijevod i kratki uvod * [http://www.ghiasabadi.com/manshur.html Kir Veliki, perzijski tekst منشور کوروش هخامنشی] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100706163150/http://www.ghiasabadi.com/manshur.html |date=6. srpnja 2010. }} * [http://www.understanding-islam.com/rq/q-028.htm Tko je bio Zulqarnain?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927212947/http://www.understanding-islam.com/rq/q-028.htm |date=27. rujna 2007. }} * [http://www.cyrusgreat.com Kir Veliki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190829082803/http://www.cyrusgreat.com/ |date=29. kolovoza 2019. }} * [http://www.persiandna.com/images/tomb.jpg Fotografije Kirove grobnice] * ''Kirov cilindar se vraća u Iran'', Cultural Heritage News Agency, [[Teheran]], 25. lipnja 2008., [http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=7423 Link na članak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120213150854/http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=7423 |date=13. veljače 2012. }}. === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Cyrus the Great |commonscathr = Kir Veliki |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Iranski vladari}} [[Kategorija:Kraljevi Ahemenidskog Carstva|Kir Veliki]] [[Kategorija:Kraljevi Anšana]] cz8p9juy5ubacswuiksgdqvmc4xs2bv 0 63906 7592199 7338908 2026-09-01T13:48:43Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]]; + 4 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592199 wikitext text/x-wiki '''Monofizitstvo''' (od [[Grčki jezik|grčkog]] μόνος, ''monos'' - jedn', i φύσις, ''fisis'' - priroda/narav) je [[Kršćanstvo|kršćanski]] nauk o samo jednoj, božanskoj, naravi [[Isus|Isusa Krista]] koji negira njegovu ljudsku narav. Ovaj je nauk bio raširen među mnogim kršćanima od 4. stoljeća, a protivi se nauku [[Duofizitizam|duofizitista]] o dvije naravi u Isusu Kristu - božanskoj i ljudskoj. Monofiziti su držali da je Krist samo Bog, a ne da je i pravi Bog i pravi čovjek. Monofizitstvo se dijelilo u dvije vrste - realno monofizitstvo i nominalno monofizitstvo. Realno monofizitstvo je monofizitstvo u pravom smislu značenja i danas je u potpunosti odbačeno; dok nominalno monofizitstvo činjenično priznaje postojanje dviju naravi, no protivi se [[Kalcedonsko vjerovanje|kalcedonskom vjerovanju]] izjednačavajući pojmove naravi i osobe, zbog čega drže kako kalcedonsko vjerovanje vodi k [[Nestorijanstvo|nestorijanstvu]]. [[Katolička Crkva]] priznala je pravovjernost naučavanja nominalnih monofizita glede Kristovih naravi, a u današnje doba pojam monofizitstvo, upotrebljava se za označavanje današnjih nominalno monofizitskih crkvi, smatra se derogativnim, i radije se rabi pojam [[Miafizitizam|miafizitstvo]].<ref>Farag, 2013., str. 2.</ref> Miafizitstvo su do danas zadržale tri crkve - [[Armenska apostolska Crkva]], [[Sirska pravoslavna Crkva]] i [[Koptska Crkva]]. == Povijest == [[Datoteka:Cyril of Alexandria.jpg|minijatura|Ćiril Aleksandrijski]] Do sukoba u kršćanstvu oko pitanja monofizitstva došlo je ubrzo nakon [[Efeški sabor|Efeškog sabora]], jednog od sedam prvih [[Ekumenski sabor|ekumenskih sabora]] Crkve. Nakon smrti [[Ćiril Aleksandrijski|Ćirila Aleksandrijskog]], već ostarjeli carigradski monah [[Eutih]] u pokušaju da spriječi novo izbijanje [[Nestorijanstvo|nestorijanstva]] (kako sam kaže 448. u pismu papi [[Lav I.|Lavu I. Velikom]]), nauka koji tvrdi da uz dvije naravi u Kristu postoje i dvije osobe, ljudska i božanska, zapada u drugu krajnost. Tvrdio je da je vjeran Ćirilovu nauku. Doista, Ćiril je 432. govorio o jednoj naravi (''fisis'') u Kristu, a čini se da je pod tom grčkom riječi podrazumijevao ono što se u latinskom kaže ''persona'' (osoba). Ipak, mnogi grčki teolozi razumjeli su tu riječ u smislu latinske riječi ''natura'' (narav), pa su optuživali Eutiha da se vraća na [[arijanstvo]], no, dok je [[Arije]] nijekao Isusovo božanstvo, Eutih je nijekao njegovo čovještvo. Papa Lav I. poslao je pismo u kojem obrazlaže da je Eutihova greška više plod nedostatnog shvaćanja problema, nego li zloće i krivovjerja. Zahvaljujući velikom utjecaju što ga je Eutih imao, njegov se nauk vrlo brzo proširio Istokom. U studenome 447., na mjesnom sinodu u Carigradu, Eutiha je jedan od sudionika nazvao [[Hereza|heretikom]] te tražio njegovo smjenjivanje iz službe. Tadašnji patrijarh, Flavijan Carigradski, nije rado prihvatio taj zahtjev, upravo zbog Eutihova velikog ugleda, no na koncu je popustio, te su Eutiha osudili kao heretika. Ipak, tu odluku nisu prihvatili ni car [[Teodozije II.]], ni [[Aleksandrija|aleksandrijski]] patrijarh [[Dioskur I. Aleksandrijski|Dioskur]], jer se Eutih pokorio i priznao pravu vjeru. Dioskur je održao i vlastiti sinod na kojem je vratio Eutiha u službu, a Teodozije je sazvao 449. ponovni sabor u [[Efez]]u, pozvavši i papu Lava I., koji je pristao da ga predstavljaju tri izaslanika Ovaj sabor, međutim neće biti priznat, te će poslije 451. biti sazvan [[Kalcedonski sabor]], na kojem su proglasili vjeru u dvije neodijeljene i nepomiješane naravi u Kristu, a formulirana je u tzv. [[Kalcedonsko vjerovanje|Kalcedonskom vjerovanju]]. Eutihov monofizitski nauk doživio je veliku evoluciju u raznim nijansama mnogobrojnih monofizitskih sekti. Monofizitske sekte nastale su po tomu kako su shvaćale postanak jedne naravi u Kristu iz božanske i čovječanske naravi. Dvije najrasprostranjenije sekte monofizitstva su one od kojih jedna naučava da se čovječja Kristova narav pretvorila u njegovu božansku narav i obratno; a druga sekta naučava da su se u Kristu božanska i čovječja narav pomiješale i da je tako nastala jedna narav Kristova koja nije bila niti božanska niti čovječja.<ref>Marić, 1912., str. 177.</ref> Prvu navedenu sektu monofizitstva već je prije osudio Kalcedonski sabor. Poslije Sabora očekivalo se da su prepirke na polju kristologije riješili jednom za svagda. Na Zapadu su prihvatili dogmu iz Kalecodnskog sabora i u običaju je bio govor da je Krist jedna osoba s dvije naravi, međutim na Istoku se pojavio otpor odlukama iz Kalcedona. Jedan od najistaknutijih boraca protiv kalcedonskih odluka bio je [[Sever Antiohijski]] koji je 518., zajedno s drugim monofizitskim biskupima, sirskim i maloazijskim, pobjegao u [[Aleksandrija|Aleksandriju]] nakon što ih je s dužnosti svrgnuo bizantski car [[Justin I.]] Utočište su našli kod jakobinskog aleksandrijskoga patrijarha [[Timotej III. Aleksandrijski|Timoteja III.]] Najoštrija borba protiv Kalcedonskog sabora upravo se vodila u Egiptu, a napose u Aleksandriji. Protivnici Kalcedonskog sabora prozvali su se oklijevateljima (''haesitantes''). Među njima je najistaknutija bila sekta sa Severijem na čelu. Severijanska sekta se poslije podijelila na još sekti, a među njima najistaknutiji su bili [[agnoeti]].<ref>Marić, 1912., str. 178. - 179.</ref> Bizantske pokrajine Egipat, Sirija i Armenija, bile su odijeljene od državne Crkve kako su pripadale monofizitstvu. Bizantski car [[Heraklije]] je uočio da su Bizant i njegove pokrajine ugrožavali [[Perzijanci]]. Stoga je težio za oživotvorenjem političkog [[postulat]]a i ulože napor za privođenjem monofizita u državnu pravovjernu Crkvu. Carigradski patrijarh [[Sergije I. Konstantinopolski|Sergije]] je zbog takvih političkih prilika u 7. stoljeću iz monofizitstva razvio [[monergetizam]] i [[monotelitizam]]. Tim činom je želio okončati raskol ([[Šizma|šizmu]]) u Bizantskom Carstvu. Kao neposredni povod velikom monergetičkom i monoteletičkom pokretu bila je unija što ju je na Sergijev poticaj poveo 633. Cyro, aleksandrijski patrijarh, s monofizitskim teodozijancima (severijancima). Cyro je vjerovao da je postigao veliki uspjeh. Velika egipatska sekta koja je bila gotovo dvjesto godina odvojena od državne Crkve prihvatila je izraz kalcedonskog koncila "εχ δυο φυσεων" (ima dvije naravi). Međutim, uz Sergijevo odobrenje, Cyro je pristao na monofizitsku formulu o "jednom Kristovom teandričkom djelovanju" koja se nalazila u 7. članku unije.<ref>Marić, 1919., str. 212.</ref> == Politička pozadina == Raskoli unutar kršćanstva imali su i svoju političku pozadinu. Arijanstvo, kao prva hereza, nije imalo etnički karakter te su ga prihvaćali kako u grčkom Carigradu tako i u egipatskoj Aleksandriji. Nestorijanstvo već dobiva i etnički karakter kroz sukob grčko-azijskih nestorijanaca i egipatskih pravovjeraca. Nestorijanski su biskupi tako [[Ćiril Aleksandrijski|Ćirila Aleksandrijskog]] nazivali "egipatskim heretikom", a njegove članke "egipatskim člancima". U nestorijanstvu se dakle već očitovala helenistička natruha protiv Egipta, pa su helenisti pokušavali poslije [[Drugi carigradski sabor|Drugog carigradskog sabora]] nastojali oduzeti Aleksandriji čast prve patrijarhije iza Rima i dati ga Carigradu.<ref>Dočkal, 1940., str. 190.</ref> Monofizitstvo je dalo još jasniji naglasak narodnosti. Javilo se u pogodno doba kada je Aleksandrija, prekomjerno reagirajući na nestorijanstvo, vodila monofizitski pokret, a Grci s druge strane žestoku borbu protiv Aleksandrije. Semitska Azija Antiohijske i Jeruzalemske patrijarhije priklonila se Aleksandriji. Na taj je način monofizitstvo, bez obzira na Grka Eutiha, utjelovilo borbu između helenizma i hamitsko-semitskih naroda podložnih Bizantu.<ref name="Dockal191">Dočkal, 1940., str. 191.</ref> Prvi čin monofizitske reakcije protiv Bizanta bio je tzv. "Lupeški sabor u Efezu". Tu vodstvo nije imao Eutih, nego aleksandrijski patrijarh [[Dioskur]] sa sirskim ahimandritom Barzumasom. Lupeški sabor u Efezu bio je parodija na Efeški sabor na kom su osudili nestorijanstvo. Dioskur je, nakon zlostavljanja carigradkog patrijarha, na njegovo mjesto postavio Egipćanina Apolonija, za kog je bio siguran da neće štetiti Egiptu. Tako je monofizitstvo, od helenističkog Eutihovog stadija prešlo u hamitsko-semitsko jakobinstvo. Nakon Lupeškog sabora Dioskur je bio siguran u pobjedu nad Grcima, no takvo su viđenje imali i bizantski dvor i kalcedonski patrijarh s obzirom na Egipat. Na Kalcedonskom saboru u 28. kanonu odredili su da se Aleksandriji oduzme primat iza Rima i daje se Konstantinopolu. To je bio pokušaj Grka da stanu ispred Aleksandrije koja je bila nositelj antibizantske struje. Međutim, papa [[Lav I.|Lav Veliki]] odbio je prihvatiti 28. kanon, no osudio je Dioskura, ali ne i Aleksandrijsku patrijarhiju, unatoč pritiscima iz bizantskog dvora. Ovdje je Rim izlučio osobu od Stolice, no Konstantinopol i Aleksandrija nisu vidjeli tu razliku.<ref name="Dockal191"/> Sukob između Grka i Egipta bio je vrlo žestok. Događalo se da bi patrijarhe postavljene od Bizanta narod u Egiptu ubijao. Neuki narod nije mogao imati veliko znanje u kristologiji, stoga je takvo djelovanje naroda bilo vođeno u prvom redu narodnim interesima. Nadalje su Egipćani nazivali patrijarhe postavljene od bizanta melkitima ([[Sirijački jezik|sirijački]]: ܡܠܟܝܐ, ''malkojo''; [[Arapski jezik|arapski]]: ملكي, ''malaki'' - carski), u značenju pristaše cara. Monofiziti su se uvelike služili narodno-političkim osjećajima puka protiv "kalcedonskih heretika".<ref>Dočkal, 1940., str. 193.</ref> Na taj je način jakobinstvo zaoštrilo političku borbu hamitsko-semitskih naroda protiv Bizanta. Iste su značajke imale i monofizitske pobune u Jeruzalemu, Antiohiji i Aleksandriji. Nakon što su monifiziti poraženi u Palesitni i Siriji, njihova borba nastavila se u Egiptu, Domovini Dioskora i jakobinskog svetca [[Šenuda|Šenude]]. Bizant je svaki pokret u Aleksandriji gledao sa sumnjom, dok su u Aleksandriji svaku stvar i osobu iz Bizanta promatrali kao antinacionalnu. Političko-vjerski sukobi između Bizanta i Aleksandrije pogodovali su i padu tih područja pod [[islam]].<ref>Dočkal, 1940., str. 194.</ref> == Vrste monofizitstva == Monofizitstvo je dvojako, postoji realno monofizitstvo (''monophysitismus realis'') kojeg je zastupao [[Eutih]] i nominalno (''monophysitismus nominalis'') kojeg je zastupao [[Sever Antiohijski]]. Tu podjelu prvi su napravili teolozi [[Joseph Lebon]] i [[Martin Jugie]]. Većina današnjih monofizita, uključujući i severijance, osudila je Eutiha i njegov nauk kao heretički, tako da glavninu današnjih monofizita čine severijanci.<ref>Dočkal, 1941., str. 156.</ref><ref>Dočkal, 1940., str. 194. - 195.</ref> Osim ove temeljne podijele, u 5. i 6. stoljeću među monofizitima je vladala velika podijeljenost. Najpodjeljenija je heretička sljedba u povijesti. U početku su se od eutihijanaca odvojili tzv. čisti monofiziti koji su osudili Eutiha. Nakon 482. među tzv. čistim monofizitima pojavile su se dvije stranke - henotici koji su prihvatili carski edikt [[Henotikon]] cara [[Zenon]]a i acefali koji su ga odbacili. Među henoticima najvažnije stranke bili su julijanci ili aftardoketi i severijanci ili ftartodoketi. [[Julijan iz Halikarnasa]] i [[Sever Antiohijski]] koji su radi progona monofizita izbjegli u Egipat, počeli su raspravu o tome je li [[Isus|Kristovo]] tijelo podvrgnuto raspadanju ili ne. Sever je tvrdio da jest, Julije je nijekao. Monofizitski partijarh [[Timotej III. Aleksandrijski]] se kolebao između te dvije stranke. Nakon što je Timotej umro, puk je izabrao Gajana julijanca za njegovog nasljednika, a svećenstvo Teodozija severijanca. Prema njima su se sada monofiziti dijelili na gajance i teodozijance.<ref name="Dockal196">Dočkal, 1940., str. 196.</ref> Julijanci, nakon što su se raširili po [[Etiopija|Etiopiji]], stvorili su zasebnu crkvu sa zasebnim patrijarhom. Oni su se podijelili na ktistolatre i aktistete. Prvi su naučavali da je Kristovo tijelo stvoreno, a potonji poricali. Među severijancima također dolazi do podijela, pa se tako oni dijele na temistijevce i agnoete. Aleksandrijski đakon Temistije naučavao je da je Krist u svemu istobitan ljudima, pa i u neznanju. I među temistijevcima razvio se poseban ogranak - kondobauditi, koji su naziv dobili po mjestu svojih sastanaka u Konstantinopolju.<ref name="Dockal196"/> Neki monofiziti su raspravu o Kristovim naravima prenijeli i na naravi božanskih osoba učeći [[triteizam]]. Iz tih rasprava razvili su se kononci, nazvani po Kononu, biskupu iz [[Tarz]]a i filoponci, nazvani po [[Ivan Filopon|Ivanu Filoponu]], aristoteliku iz Aleksandrije. Ogranak kononaca su damjanovci ili tetraditi u Aleksandriji koji su naučavali da ni jedna osoba [[Trojstvo|Presvetog Trojstva]] nije za sebe Bog, nego da po nepodijeljenom sudjelovanju čine jednog Boga kojeg imaju u sebi.<ref name="Dockal197">Dočkal, 1940., str. 197.</ref> Sve navedene stranke u monofizitstvu su isčeznule.<ref name="Dockal197"/> Danas se monofiziti u različitim zemljama nazivaju različitim imenima. Od njih danas postoje [[Sirska pravoslavna Crkva|jakobiti]] u [[Levant]]u, [[Koptska crkva|Kopti]] u [[Egipat|Egiptu]], [[Armenska apostolska Crkva|gregorijanci ili ečmiadzinci]] u [[Armenija|Armeniji]] i [[Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva|pripadnici Etiopske Crkve]].<ref name="Dockal196"/> === Severijanci === [[Datoteka:Severus of Antioch (Coptic icon).jpg|mini|200px|Sever Antiohijski]] Sljedbenici [[Sever Antiohijski|Severa Antiohijskog]], severijanci, prozivali su pristaše Kalcedonskog sabora za nestorijanstvo. Kako se u monofizitstvu narav poistovjećuje s osobom, tvrdnje da postoje dvije naravi u Kristu bile su za njih jednake tvrdnjama da postoje i dvije osobe u Kristu, dakle isto ono što je naučavao Nestorije.<ref>Marić, 1912., str. 180.</ref> Dvije Kristove naravi po severijancima su bile ili [[wt:hipostaza|hipostatičke]] (osobene) ili nisu bile hipostatičke. Iz tog su izvodili zaključak da ako jesu hipostatičke, da onda postoje i dvije osobe, a ako nisu hipostatičke onda nisu postojeće, što je apsurdno. Postoji li razumna narav onda je ona nužno hipostatička jer ne postoji razumna narav, a da je nehipostatička. Stoga su severijanci zaključili da ako dvije naravi Kristove jesu hipostatičke da pristašama Kalcedonskog sabora ne preostaje drugo do prihvatiti nestorijanstvo ili poreći Kristovo postojanje.<ref>Marić, 1912., str. 181. - 182.</ref> Severijanci su naučavali kako postoji jedna Kristova narav koja je nastala sastavljanjem čovječanske i božanske naravi, a da se pri tome božanska i čovječanska narav nisu pomiješale, tj. čovječanska se nije pretvorila u božansku i obratno. Crkva iz tog razloga nalaže severijancima da priznaju dvije Kristove naravi ako već zastupaju sastavljene, a ne pomiješane čovječansku i božansku narav, gdje je čovječanska narav podvrgnuta trpnji i smrti, a božanska besmrtna i nepodvrgnuta trpnji. Severijanci su, međutim, tvrdili da naučavanje da se božanska narav ujedinila s čovječnom, a nije se smiješala s njom, i da tako postoji jedna narav ne predstavlja apsurd. To severijanci potkrepljuju primjerom čovjeka, gdje objašnjavaju da je duša jedna narav - besmrtna, a tijelo druga - smrtna, te da ujedinjene i nepomiješane čine jednu ljudsku narav.<ref>Marić, 1912., str. 183.</ref> Optuživanje za nestorijanstvo bilo je obostrano. Pristaše Kalcedonskog sabora to su činile na osnovi toga što su severijanci naučavali da su narav i osoba jedno te isto te zbog istovremenog naučavanja da je Kristova narav ujedinjenje božanske i čovječanske naravi dok su obje ostale nepomiješane i gdje je božanstvo nepretvoreno u čovještvo i čovještvo nepretvoreno u božanstvo. Upravo ih je takvo naučavanje dijelilo od ostalih monofizita jer su sebi drugačije predočavali "jednu Kristovu sastavljenu narav".<ref>Marić, 1912., str. 181.</ref> Severijanci su svoje naučavanje branili pomoću sv. Ćirila, velikog branitelja pravovjerstva protiv nestorijanstva. Prigovarali su Kalcedonskom saboru što se nije poslužio Ćirilovim formulama "ima dvije naravi" ("εχ δυο φυσεων") "jedna narav utjelovljenja Božje Riječi" ("μια φυσισ του θεου λογου σεσαρκωμενη"). Zamjena tih Ćirilovih formula formulom "ima dvije naravi" vodila je, kako su tvrdili, k nestorijanstvu. Međutim, severijanci su se mogli uvjeriti da je Kalcedonski sabor odbacio nestorijanstvo upravo odbacivanjem postojanja dviju osoba i pojašnjavanjem međusobnog odnosa božanske i čovječanske naravi u Kristu. Tu istu formulu pri svojoj obrani rabili su i drugi monofiziti, uključujući i euhitiste. Pri tome su monofiziti krivo shvatili Ćirila. Ćiril je formulu "jedna narav utjelovljenja Božje Riječi" rabio protiv nestorijanaca koji su tvrdili da postoje "dvije naravi u Kristu", pri tom naslućujući da postoje zapravo dvije osobe Krista. Sama riječ "utjelovljenje" (σεσαρκωμενη) kod Ćirila označuje čovječnu narav koja je poprimila narav "Riječi" (λογου), gdje je "Riječ" za Ćirila ona koja "postoji u božanskoj naravi" ("''Verbum subsistens in natura divina''"). Dakle Ćiril je odbijao pomisao da se božanska narav u Kristu pretvorila u konačnu čovječansku narav ili da se čovječanska narav pretvorila u narav Riječi Božje (θεου λογου). Tom formulom Ćiril je ispovijedao jednog jedinog Krista međusobno nepomiješanih i nepretvorenih naravi, božanske i čovječanske. On priznaje dvije naravi u Kristu, ali poradi nestorijanaca radije govori o jednoj naravi koja je postala čovjekom. Severije također veli da se sv. Ćiril radi nestorijanaca nije služio izričajem "dviju Kristovih naravi" jer je pred očima imao zloporabu od strane nestorijanaca koji su, na temelju uvjerenja o istovjetnosti naravi i osobe, izvodili dvije Kristove osobe. Taj isti strah imao je i Sverije pa stoga i izbjegava uporabu izričaja o "dvije Kristove naravi". Severijanci su poput sv. Ćirila vjerovali u jednu Kristovu osobu s dvije sastavljene i nepomiješane naravi, božanskom i čovječanskom. Oni nisu kao eutihijanisti tvrdili da je jedna Kristova narav nastala miješanjem božanske i čovječanske naravi ili pretvaranjem božanske u čovječansku i obratno.<ref>Marić, 1912., str. 185. - 186.</ref> Protiv severijanaca bori se i [[Leoncije Bizantski]] u svome djelu ''U trideset poglavlja u redoslijedu'' (Τα τριακοντα κεφαλαια κατα σειρα). To djelo predstavlja trideset vrlo kratkih poglavlja u kojima je točno određen nauk Severa i njegovih pristaša. U tome djelu Leoncije iz Severovog nauka hoće dosljedno dovesti do izražaja "dviju Kristovih naravi". U tome djelu Leoncije piše da Sever naučava da se u Kristu čovječanstvo i božanstvo razlikuju, jer Sever tvrdi da božanstvo nije istobitno s čovještvom. Leoncije u svom djelu izražava neshvatljivost zbog toga što severijanci odbijaju priznati postojanje dviju Kristovih naravi, iako priznaju da je u Kristu "nakon spajanja" (μετα την ενωσιν) i božanstvo i čovječanstvo. Stoga Leoncije u četvrtome poglavlju kaže da oni koji priznaju u Kristu božanstvo i čovještvo trebaju iza ujedinjenja priznati i dvije naravi; no ako poriču iza ujedinjenja dvije naravi u Kristu tada poriču i postojanje dviju naravi u Kristu. Tom argumentacijom je Leoncije ukazao na proturječnost kod severijanaca, jer oni priznaju u Kristu iza hipostatskog ujedinjenja i božanstvo i čovještvo, no odbijaju priznati dvije naravi u Kristu riječima. Stoga Leoncije severijancima nalaže da priznaju "dvije naravi u Kristu", jer oni naučavaju da je u Kristu iza hipostatskog ujedinjenja božanstvo i čovještvo, no ako to ne priznaju, navodi Leoncije, da onda poriču i božanstvo i čovještvo u Kristu. Dalje Leoncije prigovara severijancima što odbijaju priznati postojanje dviju naravi iako tvrde da se božanstvo i čovještvo nakon ujedinjenja nisu pomiješali te navodi da severijanci odbijaju govoriti o broju naravi, jer postojanje broja pobija samo njihov monofizitstvo. Oni dakle činjenično priznaju dvije naravi, ali to ne priznaju riječima. Kao argument o dvijema naravima Leoncije govori i o istobitnosti Sina s Ocem, što govori o njegovoj božanskoj naravi, i istobitnosti Sina s ljudima, što govori o njegovoj čovječanskoj naravi. Da je kojim slučajem postojala posebna Kristova narav, tada ne bi bilo govora o istobitnosti Sina s Ocem i Sina s ljudima. Zbog priznavanja različitosti božanske i čovječanske naravi, Leoncije, ponovno, nalaže severijancima da priznaju "dvije naravi u Kristu".<ref>Marić, 1912., str. 187. - 188.</ref> Jedino je izričaj "dvije naravi u Kristu bio prepreka severijancima za priznavanje Kalcedonskog sabora, a ne njihovo objektivno naučavanje. Jak argument protiv severijanaca iznio je Leoncije kada im je naložio da zbog svog poistovjećivanja naravi i osobe trebaju u [[Trojstvo|Presvetom Trojstvu]] priznati i tri naravi. Jer severijanci su držali da osoba u Presvetom Trojstvu nije istobitna s naravi, dok u inkarnaciji osoba jest istobitna s naravi, što je odavalo nedosljednost Severovog naučavanja.<ref>Marić, 1912., str. 189.</ref> Naučavanje severijanaca jest pravovjerno u objektivnom smislu. Osim izražaja "dvije naravi Kristove", severijanci su prihvatili sav ostali sadržaj Kalcedonskog sabora. No i severijanci priznaju objektivni sadržaj izražaja "dvije naravi Kristove", iako ih odbijaju izričajem priznati. Oni kao i sv. Ćiril izbjegavaju izražaj "dvije naravi Kristove" jer pred očima imaju nestorijanstvo. Bore se protiv Kalcedonskog sabora upravo zbog tog izražaja i predbacuju mu da je napustio sv. Ćirila, velikog borca pravovjerstva protiv nestorijanstva te nastoje povratiti ugled tom utjecajnom aleksandrijskom učitelju. Borba severijanaca i pristaša Kalcedonskog sabora nije se vodila radi objektivnog naučavanja već radi riječi, što je čini neopravdanom.<ref>Marić, 1912., str. 189. - 190.</ref> Isto kao što nisu htjeli prihvatiti Kalcedonski sabor, severijanci nisu prihvaćali niti monofizitstvo, iako su se takvima nazivali. Monofizitstvo naučava da su se naravi u Kristu međusobno pomiješale ili da se jedna narav pretvorila u drugu. Sever je tvrdio da ujedinjene naravi čine jednu sastavljenu narav. Po njemu, naravi sastavljene u jednu narav su nepomiješane; one kao sastavljene u jednu narav uništavaju razdjeljenje i pokazuju jedinstvo. Sastavljene naravi u jednu narav ostaju nepromijenjene, tvrdio je Sever. Severijanci su dakle priznavali jednu narav koja je nastala od božanske i čovječanske naravi, a da su bile nepomiješane, nepretvorene, nerazdijeljene i nerazdružive.<ref>Marić, 1912., str. 190.</ref> Severijanci su dakle bili monofiziti samo nominalno.<ref>Dočkal, 1940., str. 288.</ref> [[François Nau]], istaknuti katolički bogoslov, zbog njihova samo nominalnog monofizitstva, predložio je da ih se naziva diplofizitima, a ne monofizitima. Još nekoliko istaknutih katoličkih teologa ([[Giuseppe Simone Assemani|G. S. Assemani]], [[Eusèbe Renaudot|E. Renaudot]], [[Martin Jugie]]) priznaje da je između katolika i severijanaca vođen sukob samo zbog riječi, ali ne zbog objektivnog naučavanja. Belgijski teolog [[Joseph Lebon]] pojasnio je da su severijanski teolozi iz 5. stoljeća riječ "φύσις" (fisis) tumačili kao osobu. Severovo monofizitstvo toliko se malo razlikovalo od pravovjernog naučavanja da su i katolici dugo vremena kao svoje učitelje štovali korifeje monofizitstva, među njima i [[Pseudo-Dionizije Areopagit|Pseudo-Dionizija Areopagita]] i [[Jakov Saruški|Jakova Saruškog]].<ref>Dočkal, 1940., str. 288. - 289.</ref> == Raskol == Gotovo neposredno nakon sabora došlo je do raskola. Biskupi koji se nisu slagali s Lavovom definicijom koju je sabor prihvatio, odbacili su odluke sabora, govoreći da je prihvaćanje dviju naravi u Kristu zapravo prihvaćanje nestorijanstva. Držali su, međutim, da je u Kristu samo jedna narav, zbog čega su i prozvani monofizitstva. To je označio i nastanak Istočnih pravoslavnih crkava. Istočne pravoslavne crkve su se nekad nazivale i monofizitskim crkvama, a danas ih se još naziva i predkalcedonskim crkvama. One, međutim, same za sebe kažu da njihov nauk nije monofizitstvo, nego [[Miafizitizam|miafizitstvo]]. Među njih pripadaju [[Armenska apostolska Crkva]], [[Koptska Crkva]], [[Sirska istočna pravoslavna Crkva]] i druge. Danas su neke od tih Crkava s onim Crkvama koje su ostale vjerne Kalcedonskom saboru potpisale različite izjave kojima se izriče ista vjera, te se tvrdi da je do raskola došlo zbog nerazumijevanja, a ne zbog različitog nauka. == Izvori == ;Bilješke {{izvori|30em}} ;Literatura * {{cite book |last=Dočkal |first=Kamilo |chapter=Povijest Sirske Crkve |title=Bogoslovska smotra |publisher=[[Kršćanska sadašnjost]] |location=Zagreb |year=1940}} * {{cite book |last=Dočkal |first=Kamilo |chapter=Povijest Armenske Crkve |title=Bogoslovska smotra |publisher=[[Kršćanska sadašnjost]] |location=Zagreb |year=1941}} * {{cite book |last=Farag |first=Lois |title=The Coptic Christian Heritage: History, Faith and Culture |language=engleskom |publisher=Routledge |location=London |year=2013 |isbn=9781134666843}} * {{cite book |last=Marić |first=Josip |chapter=Što su učili agnoete |title=Bogoslovska smotra |publisher=[[Kršćanska sadašnjost]] |location=Zagreb |year=1912}} * {{cite book |last=Marić |first=Josip |chapter=Novi pogled u monergetizam i monoteletizam |title=Bogoslovska smotra |volume=9 |publisher=[[Kršćanska sadašnjost]] |location=Zagreb |year=1919}} {{Povijest katoličke teologije}} {{Portal Kršćanstvo}} [[Kategorija:Kristologija]] [[Kategorija:Krivovjerja u kršćanstvu]] [[Kategorija:Crkveni raskoli]] [[Kategorija:Kršćanstvo u Bizantu]] [[Kategorija:Religija na Bliskom istoku]] 3bqv86bwcwl8o8yf3wqgmui9et4zlgh 0 65680 7592433 7305044 2026-09-02T08:51:06Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve|Povijest Katoličke Crkve]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Povijest papinstva|Povijest papinstva]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592433 wikitext text/x-wiki '''Liber pontificalis''' je popis rimskih [[papa]] od izuzetne važnosti za ranu [[srednji vijek|srednjovjekovnu]] povijest, premda nema uvijek jednaku povijesnu vrijednost. Riječ je o knjizi koja sadrži kratke [[biografija|biografske]] natuknice o papama, od početka pa do 9. stoljeća, kronološki poredane. Za svakoga papu donijeto je vrijeme koliko je trajao njegov [[pontifikat]] (iz čega se može doznati približan datum početka i kraja službe pojedinog pape), mjesto rođenja, obiteljsko podrijetlo, [[Dodatak:Popis rimskih careva|carevi]] koji su mu bili suvremenici, građevinski zahvati (osobito gradnje [[rim]]skih crkava), ređenja, važnije odluke, mjesto pokopa, te vrijeme upražnjene stolice do izbora sljedećeg pape. Način na koji je ova zbirka nastala, često u velikom vremenskom odmaku i bez pravog povijesnog interesa, umanjuje njezinu vrijednost kao povijesnog dokumenta. Ipak, ona nam, primjerice, kazuje što se u 5. stoljeću znalo o prethodnim papama i ranoj Crkvi. Kad govori o papama od 4. stoljeća nadalje, zbirka je vjerodostojnija. Od 7. stoljeća do pontifikata [[Hadrijan II.|Hadrijana II.]] ''Liber pontificalis'' pisali su suvremenici pojedinih papa, pa za to razdoblje on predstavlja prvorazredni povijesni izvor. Od 11. do 15. stoljeća kvaliteta ove zbirke znatno varira. == Vidi još == *[[Papa]] *[[Popis papa]] *[[Liberijev katalog]] [[Kategorija:Dokumenti Rimokatoličke Crkve]] [[Kategorija:Povijest papinstva]] 9ge2av8ihyg7bvf80xbo84ehzb74lnl 0 66554 7592194 7305046 2026-09-01T13:45:22Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Vjerske slobode]]; +[[Kategorija:Vjersko pravo]]; +[[Kategorija:Rimsko pravo]]; +[[Kategorija:Dioklecijanovi progoni]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592194 wikitext text/x-wiki '''Milanski edikt''' je uredba koju su [[313.]] u [[Milano|Milanu]] zajednički proglasili [[Konstantin I. Veliki]], tada [[tetrarh]] Zapada i [[Licinije]], tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.{{ni}} == Povijest == Ovaj je Edikt imao svoju značajnu prethodnicu u ediktu o toleranciji što ga je [[311.]] u [[Nikomedija|Nikomediji]] proglasio car [[Galerije]]. U njemu se daje oprost kršćanima koji su, »slijedeći svoje hirove, bili obuzeti ludošću, te se nisu pokoravali drevnim običajima.« U tom se dokumentu nadalje čita: <blockquote>»U ime toga oprosta, neka mole svoga Boga za naše spasenje, za spas Republike i za svoj grad, kako bi Republika mogla i dalje posvuda postojati jedinstvena, a oni da bi mogli mirno živjeti u svojim domovima.«</blockquote> Milanski edikt zahvatio je, međutim, još dublje, određujući izričito i da se sva mjesta na kojima se zajednica okupljala i svako drugo konfiscirano i oduzeto vlasništvo »ima vratiti kršćanima bez traženja naknade ili ikakvoga plaćanja, i bez pokušaja prijevare i obmane.« Glavna značajka ovog edikta bila je u tome što je [[kršćanstvo|kršćanstvu]], ali i svim drugim religijama, omogućio pravni položaj jednak položaju [[poganstvo|poganstva]], a poganstvo više nije bila službena religija Carstva i njegove vojske. == Razlozi edikta == Početkom 4. stoljeća, u Rimskom Carstvu kršćani su već bili izuzetno prošireni, kako teritorijalno, tako i u raznim slojevima društva. Mnogi su kršćani zauzimali ključne položaje u državnoj upravi i ostalim viđenijim mjestima u društvu, premda su se izlagali opasnosti progona. Edikt je stoga želio unijeti mir u Carstvo, a nakana mu je bila [[sinkretizam|sinkretistička]]: obuhvatiti u rimskom društvu vjerska i filozofska učenja različita porijekla, kako bi se ojačala država. == Izvori == Izvorni tekst samog edikta nije nađen, no u svojim ga djelima navode suvremenici njegova proglašavanja: [[Laktancije]] i [[Euzebije Cezarejski]]. Laktancije donosi na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] u svome djelu ''De mortibus persecutorum'' (poglavlja 34 i 48), kako Galerijev edikt ({{wikizvorM|Galerijev edikt o toleranciji (Laktancije)|Galerijev edikt}}), tako i Milanski edikt ({{wikizvorM|Milanski edikt (Laktancije)|Milanski edikt}}). Euzebije donosi oba teksta u [[grčki jezik|grčkom]] prijevodu u svojoj ''Povijesti Crkve'' (VIII,17; X,5). == Značenje edikta == Kao što je iz svega vidljivo, nije bila riječ o davanju slobode samo [[kršćanstvo|kršćanstvu]], kako se to često tumači, niti je bila riječ o proglašenju kršćanstva državnom religijom. Naprotiv, nakana je edikta bila sloboda vjerskog izražavanja u Rimskom Carstvu, kako bi se postigao nutarnji politički mir. Tek [[380.]] godine uredbom cara [[Teodozije I. Veliki|Teodozija I.]] kršćanstvo će postati državnom religijom u Rimskom Carstvu, te još 15 godina kasnije ([[395.]] godine) dolazi do zabrane poganskih, politeističkih religija. == Poveznice == {{Portal Kršćanstvo}} *[[Konstantin I. Veliki]] *[[Konstantinov edikt]] *[[Rano kršćanstvo]] *[[Prvi nicejski sabor]] [[Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] [[Kategorija:Povijest prava ]] [[Kategorija:Antičko kršćanstvo]] [[Kategorija:Povijest Milana|edikt]] [[Kategorija:Vjerske slobode]] [[Kategorija:Vjersko pravo]] [[Kategorija:Rimsko pravo]] [[Kategorija:Dioklecijanovi progoni]] e67v7d6iuu8ghv7zs0n3n6bk14tc2jg 7592195 7592194 2026-09-01T13:45:42Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve|Povijest Katoličke Crkve]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592195 wikitext text/x-wiki '''Milanski edikt''' je uredba koju su [[313.]] u [[Milano|Milanu]] zajednički proglasili [[Konstantin I. Veliki]], tada [[tetrarh]] Zapada i [[Licinije]], tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.{{ni}} == Povijest == Ovaj je Edikt imao svoju značajnu prethodnicu u ediktu o toleranciji što ga je [[311.]] u [[Nikomedija|Nikomediji]] proglasio car [[Galerije]]. U njemu se daje oprost kršćanima koji su, »slijedeći svoje hirove, bili obuzeti ludošću, te se nisu pokoravali drevnim običajima.« U tom se dokumentu nadalje čita: <blockquote>»U ime toga oprosta, neka mole svoga Boga za naše spasenje, za spas Republike i za svoj grad, kako bi Republika mogla i dalje posvuda postojati jedinstvena, a oni da bi mogli mirno živjeti u svojim domovima.«</blockquote> Milanski edikt zahvatio je, međutim, još dublje, određujući izričito i da se sva mjesta na kojima se zajednica okupljala i svako drugo konfiscirano i oduzeto vlasništvo »ima vratiti kršćanima bez traženja naknade ili ikakvoga plaćanja, i bez pokušaja prijevare i obmane.« Glavna značajka ovog edikta bila je u tome što je [[kršćanstvo|kršćanstvu]], ali i svim drugim religijama, omogućio pravni položaj jednak položaju [[poganstvo|poganstva]], a poganstvo više nije bila službena religija Carstva i njegove vojske. == Razlozi edikta == Početkom 4. stoljeća, u Rimskom Carstvu kršćani su već bili izuzetno prošireni, kako teritorijalno, tako i u raznim slojevima društva. Mnogi su kršćani zauzimali ključne položaje u državnoj upravi i ostalim viđenijim mjestima u društvu, premda su se izlagali opasnosti progona. Edikt je stoga želio unijeti mir u Carstvo, a nakana mu je bila [[sinkretizam|sinkretistička]]: obuhvatiti u rimskom društvu vjerska i filozofska učenja različita porijekla, kako bi se ojačala država. == Izvori == Izvorni tekst samog edikta nije nađen, no u svojim ga djelima navode suvremenici njegova proglašavanja: [[Laktancije]] i [[Euzebije Cezarejski]]. Laktancije donosi na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] u svome djelu ''De mortibus persecutorum'' (poglavlja 34 i 48), kako Galerijev edikt ({{wikizvorM|Galerijev edikt o toleranciji (Laktancije)|Galerijev edikt}}), tako i Milanski edikt ({{wikizvorM|Milanski edikt (Laktancije)|Milanski edikt}}). Euzebije donosi oba teksta u [[grčki jezik|grčkom]] prijevodu u svojoj ''Povijesti Crkve'' (VIII,17; X,5). == Značenje edikta == Kao što je iz svega vidljivo, nije bila riječ o davanju slobode samo [[kršćanstvo|kršćanstvu]], kako se to često tumači, niti je bila riječ o proglašenju kršćanstva državnom religijom. Naprotiv, nakana je edikta bila sloboda vjerskog izražavanja u Rimskom Carstvu, kako bi se postigao nutarnji politički mir. Tek [[380.]] godine uredbom cara [[Teodozije I. Veliki|Teodozija I.]] kršćanstvo će postati državnom religijom u Rimskom Carstvu, te još 15 godina kasnije ([[395.]] godine) dolazi do zabrane poganskih, politeističkih religija. == Poveznice == {{Portal Kršćanstvo}} *[[Konstantin I. Veliki]] *[[Konstantinov edikt]] *[[Rano kršćanstvo]] *[[Prvi nicejski sabor]] [[Kategorija:Povijest prava ]] [[Kategorija:Antičko kršćanstvo]] [[Kategorija:Povijest Milana|edikt]] [[Kategorija:Vjerske slobode]] [[Kategorija:Vjersko pravo]] [[Kategorija:Rimsko pravo]] [[Kategorija:Dioklecijanovi progoni]] 8b9uk6l2aqmybv85zlwqzt4nlm73bst 0 67356 7592440 7305067 2026-09-02T08:56:48Z Argo Navis 852 + 3 kategorije; ±[[Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]]→[[Kategorija:Povijest papinstva]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592440 wikitext text/x-wiki '''Zapadni raskol''' ili '''Zapadna šizma''' ([[1378.]] – [[1417.]]) je podjela nastala u [[katolička crkva|Katoličkoj Crkvi]] [[1378.]] Pritom nije bilo nikakvog dokrinalnog razloga raskola, nego su povod predstavljali različiti politički interesi. Podjela je razriješena [[Sabor u Konstanzu|koncilom u Konstanzu]] [[1417.]] == Početak raskola == [[Datoteka:Great schism 1378 1417.jpg|mini|300px|desno|Karta Zapadnog raskola (sivo su označene zemlje koje su prihvaćale papu u Rimu, a ružičasto one koje su prihvaćale papu u Avignonu).]] Raskol je nastao zbog povratka [[papa]] iz [[Avignon]]a u [[Rim]]. [[Grgur XI.]] je okončao [[avinjonsko papinstvo]] povratkom u Rim [[1378.]] Kad je umro, okupljeni kardinali su birali novog papu. Građani Rima su se pobunili, jer su se bojali da će kardinali izabrati Francuza za papu, jer je veliki dio njih i bio iz [[Francuska|Francuske]], a imenovali su ih prethodni francuski pape. Pod pritiskom mnoštva kardinali biraju 1378. Talijana Bartolomea Prignanija, [[nadbiskup]]a [[Bari]]ja, koji uzima ime [[Urban VI.]] Novi se papa svojom naglom naravi zamjera kardinalima, pa se oni premještaju iz [[Rim]]a u Fondi, gdje [[20. listopada]] [[1378.]] izabiru Roberta, kneza od [[Ženeva|Ženeve]], kao [[protupapa|protupapu]] [[Klement VII., protupapa|Klementa VII.]] koji potom uspostavlja svoje sjedište ponovno u Avignonu. Premda su dotad postojali pape i protupape, sada su prvi put obojica papa izabrani od legitimnih vođa crkve, tj. od kardinala, premda Klement nije izabran na [[kanonsko pravo|kanonski]] legitiman način, pa se stoga upravo njega ubraja među protupape. Crkvena je podjela ubrzo dovela i do političkih podjela, jer su vladari po [[Europa|Europi]] trebali izabrati kojega papu će podržati. Avinjonskog protupapu podržali su: [[Francuska]], [[Aragon]], [[Kastilja]], [[Cipar]], [[Burgundija]], [[Savoja]], [[Napulj]] i [[Škotska]]. Rimskog papu podržali su: [[Danska]], [[Engleska]], [[Nizozemska]], [[Sveto Rimsko Carstvo]], [[Ugarska]], sjeverna [[Italija]], [[Irska]], [[Norveška]], [[Poljska]] i [[Švedska]]. == Nastavak raskola == Zbog tako zapletenih političkih odnosa, raskol je nastavljen i nakon smrti obojice suparnika. Tako je [[Bonifacije IX.]] postao [[1389.]] papa u Rimu, a [[Benedikt XIII.]] [[1394.]] protupapa u Avignonu. Nakon Bonifacijeve smrti, kardinali rimske struje ponudili su da neće sami birati novog papu odrekne li se Benedikt svoje službe. Nakon njegova odbijanja, pristupaju izboru sljedećeg pape u Rimu, koji uzima ime [[Inocent VII.]] Kardinali se u takvoj situaciji [[1408.]] okupljaju na [[Sabor u Pisi|Saboru u Pisi]], kako bi riješili problem raskola, te izabiru [[Aleksandar V., protupapa|Aleksandra V.]] za novog papu, a [[Grgur XII.|Grgura XII.]] u Rimu i Benedikta XIII. u Avignonu proglašavaju svrgnutima. Novi papa okrunjen je 26. lipnja 1409., no, umjesto da označi kraj Zapadnog raskola, postao je treći papa, kao suparnik prethodnoj dvojici. Njega [[1410.]] nasljeđuje [[Ivan XXIII., protupapa|Ivan XXIII]]. == Kraj raskola == Konačno, na [[Sabor u Konstanzu|Saboru u Konstanzu]] [[1417.]] Ivan XXIII. i Benedikt XIII. bivaju svrgnuti, Grgur XII. daje ostavku, a [[Martin V.]] postaje novi papa, nastavljajući, nakon Grgura XII. rimski niz papa. Sabor u Konstanzu (za razliku od onog u Pisi) smatra se pravovaljanim saborom, jer ga je priznao papa Grgur XII. Od tada je u Katoličkoj Crkvi ipak i izričito naglašeno da [[ekumenski sabor]] ne može smijeniti papu. Izbor pape može poništiti jedino sam papa, baš kao što je to u ovom slučaju učinio Grgur XII. == Poveznice == {{Portal Kršćanstvo}} *[[Popis papa]] *[[Protupapa]] *[[Ekumenski sabor]] [[Kategorija:Povijest papinstva]] [[Kategorija:Raskoli od Katoličke crkve]] [[Kategorija:Povijest katoličanstva u Europi]] [[Kategorija:Kršćanstvo i politika]] [[da:Skisma#Det store skisma / Øst-vest-skismaet]] 31c0evuri5ttk4d2ziglwartqnfui7o 1 69022 7592506 3584110 2026-09-02T11:19:02Z Setenzatsu.2 230423 /* Mercator-H */ novi odlomak 7592506 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} Malo sam začuđen sa ovim člankom i smatram da se ovdje nebi trebali pojavljivati članci o tvrtkama jer se na neki način radi o oglašavanju istih.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Mirko Leško|Mirko Leško]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Mirko Leško|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Mirko Leško|doprinosi]]) </small> :Pravila Wikipedije, sadržana u članku [[WP:NOT|Što ne spada na Wikipediju]], kažu: »''Reklamiranje: Članci o bilo kojoj tvrtci ili poduzeću su prihvatljivi sve dok ne prelaze neutralan stil pisanja koji ne nameće ostalim suradnicima viziju jednog suradnika koji želi utjecati na druge suradnike reklamiranjem.''« Dakle, dozvoljen je ovakav članak o važnoj tvrtci na državnoj razini. Uklonio sam, ipak, vanjsku poveznicu koja je izravno reklamirala tvrtku, što je zabranjeno istim pravilom.--[[Suradnik:Donatus|Donatus]] 07:06, 19. studenog 2006. (CET) == Mercator-H == Preusmjerava na Mercator. Mercator-H je bila hrvatska podružnica slovenskog Mercatora. Mercator-H je preuzeo podosta hrvatskih maloprodajnih lanaca i kasnije je integriran u Agrokor pa Fortenovu. Imao je više od 240 lokacija. Utjecao jako na trgovinski sustav u hrvatskoj. Više ne postoji kao Mercator. Ima se tu što za reći. Mislim da bi imalo smisla da ima svoju stranicu na hrvatskoj wikipediji.[[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 13:19, 2. rujna 2026. (CEST) m4vnsama4jgpiu0fesyvxmcy4jmx890 0 70869 7592449 7319900 2026-09-02T09:07:09Z Argo Navis 852 /* Spomenici, muzeji i turistička mjesta */ 7592449 wikitext text/x-wiki {{Infookvir francuska općina |ime = Avignon |slika panorama = Vue aérienne 2 JP Campomar.jpg |veličina slike = 280px |slika zastave = Avignonflag.png |veličina zastave = 120px |slika grba = Blason ville fr Avignon (Vaucluse).svg |veličina grba = 90px |geslo = Unguibus et rostro <br> ([[latinski]]: ''Kandžama i kljunom'') |koordinate = {{coord|43|57|00|N|04|48|27|E|display=inline,title}} |vremenska zona = CET <small>(GMT +1)</small> |pokrajina = [[Provansa-Alpe-Azurna obala]] |departman = [[Vaucluse]] (84) |okrug = [[Avignon (okrug)|Avignon]] |kanton = Glavno mjesto 4 kantona |najniža visina = 10 |najviša visina = 122 |prosječna visina = 23 |površina = 64,78 |stanovništvo = 89 300 |gustoća stanovništva = 1 326,6 |poštanski broj = 84000 |insee = 84007 |web stranica = http://www.avignon.fr/ }} '''Avignon''' ([[Klasični oblik okcitanskog jezika|klasični]] [[provansalski]] [[okcitanski]]: ''Avinhon'' ili ''Avignoun'' u [[Mistralijanski oblik okcitanskog jezika|mistralijanskom]] obliku, [[latinski]]: ''Avenio'') je grad u [[Provansa|Provansi]] u južnoj [[Francuska|Francuskoj]], najveći grad i prefektura [[Francuski departmani|departmana]] [[Vaucluse]]. == Povijest == === Antičko doba === Područje gdje se nalazi današnji Avignon je naseljeno u ranoj povijesti, u današnjem sjevernom dijelu grada (''le Rocher les Doms''), gdje se nalazila [[Kelti|keltska]] naseobina. ''Avenio'' tj. Avignon su osnovali [[Fokejci]] [[539. pr. Kr.]] iz [[Marseille|marseljske]] kolonije (''Massilia''), na području jednog [[Gali|galskog]] plemena. Za vrijeme [[Rimski imperij|rimske]] vladavine, grad je postao jedan od najprosperitetnijih gradova u [[Narbonska Galija|Narbonskoj Galiji]] (''Gallia Narbonensis''). Danas nije ostalo puno dokaza iz tog vremena, osim dijelova [[forum]]a iz ulice Molière. === Srednji vijek === Grad je bio teško oštećen u [[5. stoljeće|5. stoljeću]], u [[barbari|barbarskim]] provalama. Padao je u ruke [[Goti]]ma, kraljevstvima Burgundije i Arlesa, [[Ostrogoti]]ma, te na kraju [[612.]] godine, [[Franci]]ma pod vodstvom [[Teodorik I.|Teodorika I.]], [[Merovinzi|merovinškog]] vladara [[Austrazija|Austrazije]]. 736. godine, grad je pao u ruke [[Saraceni]]ma, te su ga [[737.]] razorili Franci pod vodstvom [[Karlo Martel|Karla Martela]], zbog udruživanja s [[Arapi]]ma. Nakon podjele carstva [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], Avignon je postao dio kraljevstva Arlesa ili kraljevstva dvije Burgundije, te su ga držali grofovi Provanse i [[Forcalquier]]a, pa [[Toulouse]]a i Provanse. Avignon je bio republika s konzularnom vladom od [[1135.]] do [[1146.]] Krajem 12. stoljeća, proglašena je nezavisnost, koja je srušena [[1226.]] u [[Albigenški križarski rat|albižanskom pohodu]], nakon što su građani odbili pustiti u grad kralja [[Luj VIII., kralj Francuske|Luja VIII.]] i papinsko poslanstvo. 7. svibnja [[1251.]] godine, Avignon je dan u posjed grofovima [[Alfonzo od Poitiersa|Alfonza od Poitiersa]] (''Alphonse de Poitiers'') i [[Karlo I. Anžuvinac|Karlu Anžuvincu]] (''Charles d’Anjou''), braći kralja. Nakon smrti Alphonsea, [[1271.]] godine, [[Filip III., kralj Francuske|Filip III.]] je nasljedio njegov dio, te ga je 1285. predao svom sinu [[Filip IV., kralj Francuske|Filipu Lijepom]]. Tako je grad potpao pod francusku krunu. === Razdoblje papā === [[Datoteka:Avignon-palais-des-papes.jpg|mini|desno|''Palais des papes'']] [[Datoteka:Avignon-place-palais.jpg|mini|desno|Trg ispred Palače papā]] [[Datoteka:Avignon palais.jpg|mini|desno|Plan palače 1914. godine]] [[Datoteka:Avignon-palais.jpg|mini|desno|Avignon, natpis]] {{glavni|Avinjonsko papinstvo}} Avignon je poznat kao staro sjedište [[papa|poglavara]] [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]]. [[1309.]] godine, papa [[Klement V.]] odabrao je Avignon kao svoju rezidenciju. U to vrijeme gradom i okolicom je vladala [[grofovija Venaissin]], koja je bila pod kraljevima [[Sicilija|Sicilije]] iz plemićke dinastije [[Anžuvinci]] (''Anjou''). [[9. ožujka]] [[1309.]] godine, posjed je [[Ivana I. Napuljska]], [[Popis vladara Sicilije i Napuljskog kraljevstva|kraljica Napulja]] i [[Popis vladara Provanse|grofica Provanse]], prodala [[Klement VI.|Klementu Šestom]] za 80 000 forinti. Avignon je pripadao papinskoj stolici sve do [[1791.]] godine, kada je u [[Francuska revolucija|Revoluciji]], vraćen u sastav [[Francuska|Francuske]]. Ukupno su devet papā vladali iz Avignona, od toga dvoje [[protupapa|antipapā]]. Grad je, umjesto [[Rim]]a, bio papinsko središte do [[13. siječnja]] [[1377.]] Pape koji su vladali iz Avignona: * [[1309.]] – [[1316.]] [[Klement V.]] * [[1316.]] – [[1334.]] [[Ivan XXII.]] * [[1334.]] – [[1342.]] [[Benedikt XII.]] * [[1342.]] – [[1352.]] [[Klement VI.]] * [[1352.]] – [[1362.]] [[Inocent VI.]] * [[1362.]] – [[1370.]] blaženi [[Urban V.]] * [[1370.]] – [[1378.]] [[Grgur XI.]] * [[1378.]] – [[1394.]] protupapa [[Klement VII.]] * [[1394.]] – [[1423.]] protupapa [[Benedikt XIII.]] Razdoblje avinjonskog papinstva se naziva i „babilonsko progonstvo” u usporedbi s biblijskim progonstvom [[12 izraelskih plemena|Izraelaca]]. Kada je [[Grgur XI.]] vratio papinsko sjedište natrag u Rim, u Avignonu je postavljen [[legat]]. Pape su se vratili natrag u grad za vrijeme [[Zapadni raskol|zapadnog raskola]] ([[1379.]] – [[1411.]]). Od tada je opet gradom upravljao legat uz pomoć, od [[1542.]] godine, vicelegata. [[1691.]] godine, ukinuta je funkcija legata i gradom je upravljao vicelegat. U razdoblju od [[1335.]] do [[1364.]] je građena papinska palača "[[Palais des Papes]]" koja je služila i u svrhu obrane papā, jer gradske utvrde nisu bile dovoljno jake. Zgrada je građena u gotičkom stilu, s vrlo debelim zidovima. Bila je korištena i kao vojarna za vrijeme Revolucije. === Poslije odlaska papā === Avignon je preživio kao papinska enklava, iako je preko Rone postojao veliki francuski vojni garnizon u [[Villeneuve-lès-Avignon]]u. [[Popis francuskih vladara|Francuski su kraljevi]] silno nastojali priključiti grad svojoj kruni. [[1476.]] godine, [[Luj XI., kralj Francuske|Luj XI.]] je poslao vojsku u opsadu grada, zbog izbora [[Giuliano della Rovere|Giuliana della Rovere]] za legata, umjesto njegovog izabranika Charlesa od Bourbona. Vojsku je povukao tak nakon što je njegov izabranik proglašen [[kardinal]]om. [[1536.]] godine, [[Franjo I., kralj Francuske|Franjo I.]] je napao ovaj papinski teritorij kako bi istjerao tadašnjeg vladara Provanse [[Habsburgovci|Habsburgovca]] [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] [[1583.]] godine, [[Henrik III. Valois]] je pokušao zamijeniti [[Saluzzo]] za Avignon, ali je papa [[Grgur XIII.]] to odbio. [[1663.]] godine, kralj [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]] je okupirao Avignon, izazvan napadom na svog veleposlanika u [[Rim]]u. Nakon isprike kardinala Chigija, iduće godine je grad vraćen. Još jedan pokušaj okupacije grada se dogodio i [[1688.]] godine. Kralj [[Luj XV., kralj Francuske|Luj XV.]], je nezadovoljan postupcima [[Klement XIII.|Klementa XIII.]], okupirao [[Papinske Države]] od [[1768.]] do [[1774.]], s odobravanjem stanovnika Avignona, nakon masakra kod La Glacièrea između papinskih pristalica i republikanaca. Nakon priključenja grada Francuskoj, za vrijeme Revolucije, 30. svibnja [[1814.]] godine, papa je priznao Francuskoj suverenitet nad gradom. Kardinal [[Ercole Consalvi]] je bezuspješno pokušao vratiti grad Svetoj Stolici na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] [[1815.]] godine. Te iste godine u gradu je ubijen bonapartistički maršal [[Guillaume Marie Anne Brune]], koga su likvidirali pristalice rojalista za vrijeme [[Bijeli teror|Bijelog terora]]. == Zemljopis == [[Datoteka:Rhone Avignon from TGV DSC00181.jpg|mini|200px|desno|Rona i Avignon]] Avignon se nalazi na lijevoj obali [[Rhône]], te nedaleko od [[Durance]]. Avignon je na području koje nije prenaseljeno, te je puno parkova i vrtova. Grad je izložen žestokim vjetrovima, najviše [[maestral]]u. Grad se nalazi u blizini [[Orange]]a (sjeverno), [[Nîmes]]a (jugozapadno), [[Arles]]a (južno), i [[Salon de Provence]] (jugoistočno). == Stanovništvo == {|align="center" rules="all" cellspacing="0" cellpadding="4" style="border:1px solid #999;border-right:2px solid #999;border-bottom:2px solid #999;background:#f3fff3" |+style="font-weight:bold;font-size:1.1em;margin-bottom:0.5em"|Razvoj stanovništva |-style="background: #ddffdd" ![[1962.]]!![[1968.]]!![[1975.]]!![[1982.]]!![[1990.]]!![[1999.]] |- |align="center"|72&nbsp;717 |align="center"|86&nbsp;096 |align="center"|90&nbsp;786 |align="center"|89&nbsp;132 |align="center"|86&nbsp;939 |align="center"|85&nbsp;929 |- |colspan="6" align="center"|<small>Razvoj od [[1962.]] godine</small> |} == Uprava == Avignon je glavno mjesto departmana [[Vaucluse]], okruga Avignon i četiri [[Francuski kantoni|kantona]] : * kanton Avignon-Est se sastoji od jednog dijela Avignona (uključujući Montfavet) i općine Morières-lès-Avignon (32 228 stanovnika) * kanton Avignon-Nord se sastoji od jednog dijela Avignona i općine Pontet (33 028 stanovnika) * kanton Avignon-Ouest se sastoji od jednog dijela Avignona (23 118 stanovnika) * kanton Avignon-Sud se sastoji od jednog dijela Avignona (19 690 stanovnika) Nadalje, Avignon je sjedište aglomerizacijske zajednice (''communauté d’agglomération'') Grand Avignon. {|align="center" border="0" cellspacing="8" cellpadding="0" |+style="font-weight:bold;font-size:1.1em;margin-bottom:0.5em"|Popis gradonačelnika |- |valign="top"| {|rules="all" cellspacing="0" cellpadding="4" style="border:1px solid #999;border-right:2px solid #999;border-bottom:2px solid #999;background:#f3fff3" |-style="background: #ddffdd" !Razdoblje!!Osoba!!Stranka |- |align="right"|[[1995.]] – [[2008.]]||[[Marie-Josée Roig]]||align="center"|[[Union pour un mouvement populaire|UMP]] |- |align="right"|[[1989.]] – [[1995.]]||[[Guy Ravier]]||align="center"|[[Socijalistička stranka (Francuska)|PS]] |- |align="right"|[[1983.]] – [[1989.]]||[[Jean-Pierre Roux]]||align="center"|[[Rassemblement pour la République|RPR]] |- |align="right"|[[1958.]] – [[1983.]]||[[Henri Duffaut]]||align="center"|[[Socijalistička stranka (Francuska)|PS]] |- |align="right"|[[1953.]] – [[1958.]]||[[Édouard Daladier]]||align="center"|[[Parti républicain, radical et radical-socialiste|Radikalna soc. partija]] |- |align="right"|[[1950.]] – [[1953.]]||[[Noël Hermitte]]||align="center"|bez stranke |- |align="right"|[[1948.]] – [[1950.]]||[[Henri Mazo]]||align="center"|[[Rassemblement du peuple français|RPF]] |- |align="right"|[[1947.]] – [[1948.]]||[[Paul Rouvier]]||align="center"|[[Section française de l'Internationale ouvrière|SFIO]] |- |align="right"|[[1945.]] – [[1947.]]||[[Georges Pons]]||align="center"|[[PCF]] |- |align="right"|[[1944.]] – [[1945.]]||[[Louis Gros]]||align="center"|[[Section française de l'Internationale ouvrière|SFIO]] |- |align="right"|[[1942.]] – [[1944.]]||Edmond Pailheret||align="center"| |- |align="right"|[[1940.]] – [[1942.]]||Jean Gauget||align="center"| |- |align="right"|[[1929.]] – [[1940.]]||Louis Gros||align="center"|[[Section française de l'Internationale ouvrière|SFIO]] |- |align="right"|[[1928.]] – [[1928.]]||Marius Jacquet||align="center"| |- |align="right"|[[1925.]] – [[1928.]]||Louis Nouveau||align="center"| |- |align="right"|[[1925.]]||Louis Gros||align="center"|[[Section française de l'Internationale ouvrière|SFIO]] |- |align="right"|[[1919.]] – [[1925.]]||Ferdinand Bec||align="center"| |- |align="right"|[[1910.]] – [[1919.]]||Louis Valayer||align="center"| |- |align="right"|[[1904.]] – [[1910.]]||Henri Guigou||align="center"| |- |align="right"|[[1903.]] – [[1904.]]||Alexandre Dibon||align="center"| |- |align="right"|[[1888.]] – [[1903.]]||Gaston Pourquery de Boisserin||align="center"| |- |align="right"|[[1884.]] – [[1888.]]||Paul Poncet||align="center"| |- |align="right"|[[1881.]] – [[1884.]]||Charles Deville||align="center"| |- |align="right"|[[1881.]]||Eugène Millo||align="center"| |- |align="right"|[[1878.]] – [[1881.]]||Paul Poncet||align="center"| |- |align="right"|[[1874.]] – [[1878.]]||Roger du Demaine||align="center"| |- |align="right"|[[1871.]] – [[1874.]]||Paul Poncet||align="center"| |- |align="right"|[[1870.]] – [[1871.]]||Paul Bourges||align="center"| |- |align="right"|[[1865.]] – [[1870.]]||Paul Poncet||align="center"| |- |align="right"|[[1853.]] – [[1865.]]||Paul Pamard||align="center"| |- |align="right"|[[1852.]] – [[1853.]]||Eugène Poncet||align="center"| |- |align="right"|[[1850.]] – [[1852.]]||Martial Bosse||align="center"| |} |valign="top"| {|rules="all" cellspacing="0" cellpadding="4" style="border:1px solid #999;border-right:2px solid #999;border-bottom:2px solid #999;background:#f3fff3" |-style="background: #ddffdd" !Razdoblje!!Osoba!!Stranka |- |align="right"|[[1848.]] – [[1850.]]||Gabriel Vinay||align="center"| |- |align="right"|[[1848.]]||Frédéric Granier||align="center"| |- |align="right"|[[1848.]]||Alphonse Gent||align="center"| |- |align="right"|[[1847.]] – [[1848.]]||Hyancinthe Chauffard||align="center"| |- |align="right"|[[1843.]] – [[1847.]]||Eugène Poncet||align="center"| |- |align="right"|[[1841.]] – [[1843.]]||Albert d’Olivier de Pezet||align="center"| |- |align="right"|[[1837.]] – [[1841.]]||Dominique Geoffroy||align="center"| |- |align="right"|[[1834.]] – [[1837.]]||Hippolyte Roque de Saint-Prégnan||align="center"| |- |align="right"|[[1832.]] – [[1833.]]||Balthazar Delorme||align="center"| |- |align="right"|[[1830.]] – [[1832.]]||François Jullian||align="center"| |- |align="right"|[[1826.]] – [[1830.]]||Louis Pertuis de Montfaucon||align="center"| |- |align="right"|[[1820.]] – [[1826.]]||Charles Soullier||align="center"| |- |align="right"|[[1819.]] – [[1820.]]||Louis Duplessis de Pouzilhac||align="center"| |- |align="right"|[[1815.]] – [[1819.]]||Charles de Camis-Lezan||align="center"| |- |align="right"|[[1815.]]||Hippolyte Roque de Saint-Prégnan||align="center"| |- |align="right"|[[1811.]] – [[1815.]]||Guillaume Puy||align="center"| |- |align="right"|[[1806.]] – [[1811.]]||Agricol Joseph Xavier Bertrand||align="center"| |- |align="right"|[[1800.]] – [[1806.]]||Guillaume Puy||align="center"| |- |align="right"|[[1799.]] – [[1800.]]||Cadet Garrigan||align="center"| |- |align="right"|[[1798.]] – [[1799.]]||Cadet Garrigan||align="center"| |- |align="right"|[[1797.]] – [[1798.]]||Père Minvielle||align="center"| |- |align="right"|[[1796.]] – [[1797.]]||Faulcon||align="center"| |- |align="right"|[[1796.]]||Père Minvielle||align="center"| |- |align="right"|[[1795.]] – [[1796.]]||Alexis Bruny||align="center"| |- |align="right"|[[1795.]]||Guillaume Puy||align="center"| |- |align="right"|[[1793.]] – [[1795.]]||Jean-François Rochetin||align="center"| |- |align="right"|[[1793.]]||Jean-André Cartoux||align="center"| |- |align="right"|[[1792.]] – [[1793.]]||Jean-Étienne Duprat||align="center"| |- |align="right"|[[1791.]] – [[1792.]]||Levieux-Laverne||align="center"| |- |align="right"|[[1790.]] – [[1791.]]||Antoine Agricol Richard||align="center"| |- |align="right"|[[1790.]]||Jean-Baptiste d’Armand||align="center"| |} |} == Sveučilište == Avinjonsko sveučilište je osnovano [[1303.]] godine, bulom pape [[Bonifacije VIII.|Bonifacija VIII.]], te sudjelovanjem [[Karlo II., kralj Napulja|Karla II.]], napuljskog i sicilijskog kralja, te grofa Provanse. Sveučilište je napravljeno od već postojećih škola, a naglasak je bio na građanskom i crkvenom pravu. Sveučilište je ukinuto za vrijeme [[Francuska revolucija|Revolucije]], 15. rujna [[1793.]] Današnji nasljednik ovog sveučilišta je "Université d'Avignon et des Pays du Vaucluse", koje danas ima 7 642 studenta. == Spomenici, muzeji i turistička mjesta == {{UNESCO – svjetska baština|embed=no |ime mjesta = [[Stara jezgra Avignona]] s Papinskom palačom, episkopalnim kompleksom i Avignonskim mostom |slika = Avignon, Palais des Papes depuis Tour Philippe le Bel by JM Rosier.jpg |godina = [[1995.]] <small>(19. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 228 |država = {{Z|FRA}} |karta = |karta-oznaka = Avignon |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} [[Datoteka:France_Avignon_Total_1.jpg|mini|središte|400px|Sjeveroistočni pogled na rijeku Ronu (u pozadini je [[Mont Ventoux]])]] [[Stara jezgra Avignona]] je [[UNESCO]]v [[spomenik svjetske baštine]] ([[Popis mjesta svjetske baštine u Europi]]) od 1995. godine. On uključuje ''Papinsku palaču'' iz 14. stoljeća i ''most Saint-Bénezet (avinjonski most)'' iz 7. stoljeća. Avignon ima status [[Francuski gradovi i zemlje povijesti i umjetnosti|grada povijesti i umjetnosti]] (''Ville d’Art et d’Histoire''). Grad je okružen bedemima unutar kojih se nalazi mnoštvo starih kuća. Muzeji u Avignonu : * Collection Lambert * Maison Jean Vilar * Musée Angladon * Musée Calvet * Musée de l’Œuvre * Musée du Mont-de-piété * Musée du Petit Palais * Musée lapidaire * Musée Louis-Vouland * Musée Requien * Palais du Roure U gradu se nalaze dva kina iz kinematografske mreže Utopia. == Festivali == Avignon je poznat po svom [[kazalište|kazališnom]] [[festival]]u, a u gradu se održavaju i drugi festivali i manifestacije tokom cijele godine: ;Siječanj * ''Cheval Passion'' ;Veljača * Salon antikvara * ''Les Hivernales d’Avignon'', festival modernog plesa * ''Les Oléades'', maslinarska manifestacija ;Ožujak * Salon ''Auto-moto rétro'' ;Travanj * Proljetni sajam ;Svibanj * "Alterarosa, les roses que vous n’avez jamais vues" (''Alterarosa, ruže kakve nikad niste vidjeli''). Vrtna manifestacija u suradnji s Francuskim društvom za ruže: (više informacija na: [http://www.palais-des-papes.com/pages/alterarosa.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060508155517/http://www.palais-des-papes.com/pages/alterarosa.html |date=8. svibnja 2006. }}). ;Lipanj * Lončarski sajam * ''Avignon/New York & Avignon Film Festivals'', euroamerički festival nezavisnih filmova * Festival du Cor * Ljetna izložba u palači papâ * ''Fête du Rhône'' * Glazbeni festival * ''Triathlon du Pont d’Avignon'' ;Srpanj * ''Festival d’Avignon''<br />Svake godine od [[1947.]] * Provansalski festival, kazališne predstave i glazba na provansalskom jeziku * Obrtnički sajam za vrijeme festivala * ''Avignon-Jazz Festival'' ;Kolovoz * ''Fête des Foins et des associations'' ;Rujan * Sajam rabljene robe * ''Ban des vendanges'' * Journées du patrimoine, (''Dani baštine'') nacionalna manifestacija ;Listopad * Festival stare glazbe * ''Animal notre ami'', životinjski salon * ''Model Show'', salon maketa ;Studeni * ''Festival des jeux de l’esprit'' * ''Fête des [[Côtes du Rhône]]'' * ''Les Automnales de l’orgue'' ;Prosinac * Božićni sajam == Zbratimljeni gradovi == * [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20px]] [[Colchester]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) * [[Datoteka:Flag of Senegal.svg|20px]] [[Diourbel]], ([[Senegal]]) * [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|20px]] [[Guanajuato]], ([[Meksiko]]) * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px]] [[New Haven (Connecticut)]], ([[SAD]]) * [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Siena]], ([[Italija]]) * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Tarragona]], ([[Španjolska]]) * [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Tortosa]], ([[Španjolska]]) * [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Wetzlar]], ([[Njemačka]]) == Slavni stanovnici == {|border="0" cellspacing="0" cellpadding="8" |- |width="200 %" valign="top"| * [[Joseph Agricol Viala]] * [[Armand de Pontmartin]] (grof), književnik * [[Jacques Pierre Agricol Mainvielle]] * [[Jean Alesi]] * [[Théodore Aubanel]] * [[Daniel Auteuil]], rođen u Alžiru, ali je proveo djetinjstvo Avignon * [[Constant Bails]] * [[Yves Berger]] * [[Henri Bosco]] * [[Pierre Boulle]] * [[Jean Brunet]] * [[Cédric Carrasso]] * [[Emma Daumas]] * [[Alexandre de Rhodes]] * [[Jean Étienne Benoît Duprat]] * [[Marie-Justine-Benoîte Duronceray]] |width="200 %" valign="top"| * [[Paul Giera]] * [[René Girard]] * [[Édouard-Auguste Imer]] * [[Gil Jouanard]] * [[Bernard Kouchner]] * [[Mireille Mathieu]] * [[Olivier Messiaen]] * [[André Michel]] * [[Mazarine Pingeot-Mitterrand]] * [[Esprit Requien]] * [[Antoine Roussin]] * [[Jean-Marc Rouvière]] * [[Philippe Toussaint Joseph Bordone]] * [[Joseph Vernet]] * [[Jean Vilar]], osnivač Avinjonskog festivala |} == Vanjske poveznice == {{Commons|Avignon|Avignon}} * [http://www.mairie-avignon.fr Službena stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070115021728/http://www.mairie-avignon.fr/ |date=15. siječnja 2007. }} * [http://www.avignon-tourisme.com/ Službena stranica turističkog ureda] * [http://www.avignon-et-provence.com/avignon-tourisme/index.html Avignon i Provansa] * [http://www.avignonfilmfest.com Avignon/New York & Avignon filmski festivali] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071023040249/http://www.avignonfilmfest.com/ |date=23. listopada 2007. }} * [http://www.hivernales-avignon.com/index.php?p=spectacles&id=7 les Hivernales d’Avignon] * [http://www.rzuser.uni-heidelberg.de/~rebert/photos/Motorradtour%202006/index.html Fotografije Avignona] * [http://www.festival-avignon.com/ Avignon kazališni festival] * [http://www.avignonfilmfest.com Avignon/New York & Avignon film festivals website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071023040249/http://www.avignonfilmfest.com/ |date=23. listopada 2007. }} * [http://www.univ-avignon.fr/ Sveučilište u Avignonu] * [http://www.socher.org/gallery2/v/France20052006/200604Avignon/ 91 fotografija Avignona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070208130742/http://www.socher.org/gallery2/v/France20052006/200604Avignon/ |date=8. veljače 2007. }} * [http://sites-of-memory.de/main/avignonmemorial.html Spomen žrtvama u Avignonu] * [http://www.palais-des-papes.com Palača papā] {{Prefekture francuskih departmana}} {{Europski gradovi kulture}} {{Portal Francuska}} [[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]] [[Kategorija:Provansa]] mvozio2fh6ci5qwuh9l2v9gjushc1iu 10 78844 7592354 7591966 2026-09-01T23:11:49Z Croxyz 205325 7592354 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav – Dinamo Zagreb | naslov = [[GNK Dinamo Zagreb|<span style="color:white;">Trenutni sastav GNK Dinamo Zagreb</span>]] | naslov-style = background:darkblue; border:1px solid white; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Danijel Zagorac|Zagorac]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Bruno Goda|Goda]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Kiril Kravcov|Kravcov]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Stjepan Radeljić|Radeljić]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Dani Rodríguez|Rodríguez]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Miha Zajc|Zajc]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Dion Drena Beljo|Beljo]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Luka Stojković|Stojković]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Arbër Hoxha|Hoxha]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Paul Tabinas|Tabinas]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Smail Prevljak|Prevljak]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Niko Galešić|Galešić]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Luka Ivanušec|Ivanušec]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Aleks Stojaković|Stojaković]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Robert Mudražija|Mudražija]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Mateo Lisica|Lisica]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Matteo Pérez Vinlöf|Pérez Vinlöf]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Dominik Kotarski|Kotarski]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Moris Valinčić|Valinčić]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Scott McKenna|McKenna]]&nbsp;• <small>27</small>&nbsp;[[Josip Mišić|Mišić]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>30</small>&nbsp;[[Fran Topić|Topić]]&nbsp;• <small>33</small>&nbsp;[[Ivan Nevistić (nogometaš)|Nevistić]]&nbsp;• <small>35</small>&nbsp;[[Noa Mikić|Mikić]]&nbsp;• <small>36</small>&nbsp;[[Sergi Domínguez|Domínguez]]&nbsp;• <small>41</small>&nbsp;[[Sven Šunta|Šunta]]&nbsp;• <small>42</small>&nbsp;[[Marko Zebić|Zebić]]&nbsp;• <small>44</small>&nbsp;[[Ivan Filipović (nogometaš)|Filipović]]&nbsp;• <small>77</small>&nbsp;[[Noah Nsoki|Nsoki]]&nbsp;• <small>80</small>&nbsp;[[Lukas Kačavenda|Kačavenda]]&nbsp;• <small>99</small>&nbsp;[[Mislav Oršić|Oršić]]&nbsp;• <small>Trener:</small> [[Mario Kovačević|Kovačević]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Predlošci sastava hrvatskih nogometnih klubova|Dinamo Zagreb]] [[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb|sastav]] </noinclude> ayaa98kz7ah3e8izwzxesajdtj9v0n7 0 80029 7592267 7398740 2026-09-01T16:40:27Z Kallerna 22240 img 7592267 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|nacionalni park}} {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Kinabalu |slika = Kinabalu Sabah Borneo Kampong Kundasang panorama 2.jpg |godina = [[2000.]] <small>(24. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = ix, x |ugroženost = ne |dossier = 1012 |država = {{Z+X|MALE}} |karta = Malezija |karta-oznaka = Kinabalu |oznaka-položaj = bottom |koordinate = {{coord|6|09||N|116|39||E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Kinabalua u Maleziji }} '''Planina Kinabalu''' ([[Malajski jezik|malajski]]: ''Gunung Kinabalu'', ݢونوڠ کينبالو) istaknuta je [[planina]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Nalazi se u [[Nacionalni park|Nacionalnom parku]] Kinabalu (''Taman Negara Kinabalu'') u državi [[Sabah]] ([[Malezija]]), na sjeveru otoka [[Borneo|Bornea]]. U [[1997.]], satelitskom tehnologijom precizno je izmjeren vrh planine (''Low's peak'') na visini od 4.095 metara iznad razine mora, što je za nekih 6 metara manje nego što se mislilo prije. Planina je jedna od najviših u jugoistočnoj Aziji izuzev [[Himalaja|Himalaju]] i otok [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]]. Sama planina i njezin okoliš sadrže golem broj različitog [[bilje|bilja]], te je jedna od svjetski važnih [[biologija|bioloških]] lokacija. Glavni vrh planine (Low's peak) prilično je dostupan i osoba u dobroj kondiciji može se relativno lako popeti na nj. bez posebne planinarske opreme. Nacionalni park Kinabalu je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2000. godine zbog "izvanrednih jedinstvenih odlika i kao jedno od najvažnijih [[biologija|bioloških]] lokaliteta na svijetu s više od 4.500 vrsta živih bića".<ref>''[http://www.thejakartapost.com/news/2011/06/12/chilling-out-a-tropical-destination.html Chilling out in a tropical destination]'' {{eng oznaka}} članak časopisa Jakarta Post, 12. lipnja 2011.</ref> [[Datoteka:South Peak Mount Kinabalu 1.jpg|mini|lijevo|<center>Pogled s Kinabalu platoa]] [[Datoteka:Gunung Kinabalu.jpg|mini|lijevo|<center>Vegetacija Kinabalu platoa]] == Bioraznolikost == Kinabalu planina svjetski je poznata po golemoj [[botanika|botaničkoj]] i biološkoj raznovrsnosti, te visokoj razini [[endem]]a (neke [[vrste]] biljaka koje su nađene na Kinabalu planini ne postoje nigdje drugdje u svijetu). Nedavna istraživanja pokazuju da na planini postoji čak nevjerojatnih 5000 do 6000 vrsta biljaka (isključujući [[mahovine]] ali uključujući [[paprati]]), što je više nego cijela [[Europa]] i [[Sjeverna Amerika]] (isključivši tropska područja u [[Meksiko|Meksiku]]) zajedno. Zbog toga je Kinabalu jedno od najvažnijih svjetskih bioloških nalazišta. Nevjerojatna bioraznolikost [[bilje|biljnog svijeta]] na otoku rezultat je nekoliko jedinstvenih faktora: *Planina se nalazi na najbogatijoj biljnoj lokaciji u Maleziji (što obuhvaća [[Malajski poluotok]], indonezijski otok [[Sumatra|Sumatru]], i tropske šume [[Borneo|Bornea]].) *Činjenica da se planina prostire kroz više klimatskih područja, blizu morske klime i sve do ledenih vrhova. *Povoljno i raznovrsno [[tlo]] te bogate i česte [[padaline]] te klimatska nestabilnost izazvana periodom glacijala. Takva raznolikost najveća je u nižim regijama prema podnožju planine. Većine endemskih vrsta na planini nalaze se u [[šuma]]ma planine, pogotovo na tlu s manje fosfata i obogaćenom [[željezo]]m i drugim [[metali]]ma (koji su za neke druge biljne vrste otrovni što je i razlog zašto ove endemske vrste ne žive nigdje drugdje). Postoji oko 326 vrsta ptica u Parku Kinabalu te oko 100 vrsta sisavaca, uključujući jednog od četiri velika majmuna [[orangutan]]a (iako su opažanja neujednačena; kreću se od 25 do 120 jedinki).<ref name="P&L">Anthea Phillipps & Francis Liew 2000. ''Globetrotter Visitor's Guide – Kinabalu Park''. New Holland Publishers (UK) Ltd.</ref> {{commonscat|Mount Kinabalu}} == Izvori == {{izvori}} {{Svjetska baština u Maleziji}} [[Kategorija:Reljefni oblici u Maleziji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Maleziji]] [[Kategorija:Planine u Aziji]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Aziji]] m3wwv9w96uxntdkqqs7qunsy1drf4l4 0 86516 7592434 7305045 2026-09-02T08:51:21Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]]; +[[Kategorija:Povijest papinstva]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592434 wikitext text/x-wiki '''Liberijev katalog''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Catalogus Liberianus'') bio je dio iluminiranog rukopisa poznatog kao „Kronografija iz 354.“ (lat. ''Chronographus anni 354''), a danas postoji samo u prijepisu. Riječ je o važnom dokumentu koji sadrži popis [[papa]], to jest [[rim]]skih [[biskup]]a, a završava s papom [[Liberije]]m koji je umro [[366.]] godine. Odatle je dobio i ime. == Osnovne značajke == Popis sadrži dužinu njihova [[pontifikat]]a, odgovarajuće datume [[konzul]]ata, te imena vladajućih [[Dodatak:Popis rimskih careva|careva]]. U mnogim su slučajevima u njemu prisutne i ostale pojedinosti. Zbirka dokumenata čiji je dio i ovaj katalog uređena je [[354.]] godine. Pisac Liberijeva kataloga zasigurno je rabio neke starije tekstove, a neki misle da u mnogočemu ovisi o djelu biskupa Hipolita iz Porta (umro [[235.]]), čiji je Ljetopis izgubljen. Nakon pape [[Poncijan]]a mijenja se oblik teksta. U samom Katalogu postoji više „začuđujućih grešaka“ (Edmundson, 1913) od kojih neke vjerojatno ovise o pogreškama prilikom prepisivanja. == Nepravilnosti Liberijeva kataloga == Već je Edmundson istakao nekoliko nepravilnosti: „Smrti [[sveti Petar|sv. Petra]] i [[sveti Pavao|sv. Pavla]] smještene su u godinu 55. [[Klement I.]] nasljeduje [[sveti Lino|Linu]] [[67.]] godine, a [[Anaklet|Anenklet]], stvarni nasljednik Linin, udvostručen je prvo kao Kleto, a potom kao Anaklet. Za klementovu smrt rečeno je da se dogodila šesnaest godina prije godine kad je, kao što se općenito drži, postao biskup.“ Greške nisu ograničene samo na biskupe prvog stoljeća. Dio koji ovisi o Hipolitovu Ljetopisu nije precizan ni o samom papi [[Pio I.|Piju I.]], koji je prema [[Muratorijev fragment|Muratorijevu fragmentu]] živio „nedavno u naše doba.“ [[Hegesip]] i [[Irenej Lionski]], koji su se obojica našli u Rimu nedugo nakon Pijeve smrti, daju redoslijed u obliku: Pio I., [[Anicet]], [[Soter]], [[Eleuterije]]. S druge strane, u ''Liberijevu katalogu'' Pio slijedi nakon Aniceta, umjesto da mu prethodi. ==„Depositio martyrum“ i „Depositio episcoporum“== Još dva su popisa povezana s ovim katalogom, jer se nalaze u istom rukopisu (Kronografija iz 354.). Riječ je o spisima: ''Depositio martyrum'' i ''Depositio episcoporum''. == Povezani članci == *[[Papa]] *[[Popis papa]] *[[Liber pontificalis]] == Literatura == *George Edmundson, ''The Church in Rome in the First Century'', 1913. == Vanjske poveznice == * [http://www.tertullian.org/fathers/index.htm#Chronography_of_354 Kronografija iz 354. na latinskom i engleskom] * [http://www.tertullian.org/fathers/chronography_of_354_13_bishops_of_rome.htm Liberijev katalog na latinskom i engleskom] [[Kategorija:Dokumenti Rimokatoličke Crkve]] [[Kategorija:Povijest papinstva]] 5h5ngyhovhu6mdvfihzbvmmyrfml7it 0 98813 7592167 6992674 2026-09-01T12:12:51Z ~2026-47714-05 371242 /* */ Azuriranje 7592167 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK BSK Termia Bizovac | slika = NK_BSK_Termia_Bizovac.jpg | puno ime = | nadimak = | godina osnivanja = [[1926.]] | igralište = Stadion BSK, [[Bizovac]] | kapacitet stadiona = | navijači = | predsjednik = | trener = | liga = [[1. ŽNL Osječko-baranjska]] | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1=000000 |body1=000000 |rightarm1=000000 |shorts1=000000 |socks1= 000000 | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''NK BSK Termia Bizovac''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Bizovac|Bizovca]] u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj]] županiji. NK BSK Termia Bizovac je član [[Nogometno središte Valpovo|Nogometnog središta Valpovo]], te [[Osječki nogometni podsavez|Županijskog nogometnog saveza Osječko-baranjske županije]]. Klub je osnovan 1926. godine. Najveći uspjeh bilježi pod pokroviteljstvom [[Bizovačke toplice|Bizovačkih toplica]], sredinom [[1990-ih]] kada se natječe u [[Treća hrvatska nogometna liga|3. HNL – Istok]] i zauzima 4. mjesto. U istom razdoblju svoje zimske pripreme obavlja na moru ([[Mali Lošinj]] i [[Poreč]]) gdje se priprema zajedno s FK "Sturm" iz [[Graz]]a, NK "[[FK Željezničar|Željezničar]]" iz [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[NK Varaždin]] iz [[Varaždin]]a. Nakon naslova prvaka 2. ŽNL NS Valpovo u sezoni 2022/23 i neuspjeha u kvalifikacijama (poraz od ekipe [[NK Hajduk Široko Polje]]), u sezoni 2023/24. u kvalifikacijama za 1.ŽNL u dvije utakmice rezultatom 2:0,2:0, bolji su od ekipe [[NK Sloga Podgorač]] i ulaze u 1. ŽNL za sezonu 2024/25. == Uspjesi kluba == 2008./09. – prvak [[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL]] [[Nogometno središte Valpovo|NS Valpovo]] – [[Nogometno središte Donji Miholjac|D. Miholjac]]. 2022./23. – prvak [[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL]] NS Valpovo 2023./24. – prvak [[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL]] NS Valpovo == Izvori == {{izvori}} == Vanjska poveznice == * [http://www.opcina-bizovac.hr/ Službene stranice Općine Bizovac] {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:BSK Termia Bizovac}} {{Nogometni klubovi u sastavu Nogometnog središta Valpova}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Općini Bizovac|BSK]] pyncjz42ow5ofx7wzkpqyphyr7j4xqs 0 99588 7592275 7557271 2026-09-01T17:02:20Z Mr Fulir 365700 7592275 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:St_Sophia_(Ohrid).jpg|mini|[[Crkva sv. Sofije u Ohridu]], prva sinodska crkva te povjesno sjedište Ohridske arhiepiskopije, prikazana na grbu crkve]] '''Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija''' ili '''Makedonska pravoslavna Crkva''' (MPC-OA, MPC; [[makedonski jezik|mak.]] Македонска православна црква – Охридска архиепископија ili Македонска православна црква, je kanonski priznata Crkva u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]. Samostalnost (kao autonomna Crkva do konačnog rješenja kanonskog statusa) od [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] proglasila je [[1959.]] godine uz podršku komunističkih vlasti.<ref name="pov">http://www.mpc.org.mk/English/MPC/history-mpc.asp</ref> Nakon što je SPC odbila dati suglasnost za potpunu uspostavu [[Autokefalna Crkva|autokefalnosti]] MPC, ona se ipak odlučila osamostaliti od SPC, te je [[1967.]] na [[Ohrid]]u MPC jednostrano proglasila svoju autokefalnost.<ref name="pov" /> Dana 9. svibnja 2022. Sveti sinod Ekumenske patrijaršije priopćio je da priznaje Makedonsku pravoslavnu crkvu, njezinu hijerarhiju i vjernike te uspostavio euharistijsko zajedništvo s njom. Ubrzo poslije nje isto je učinila i SPC ušavši u zajedničko općenje i kanonsko jedinstvo sa MPC, 16. svibnja 2022. na redovitom Saboru SPC-a održanom u Srijemskim Karlovcima u Srbiji. == Povijest == [[Datoteka:Macedonian_cross.svg|mini|[[Makedonski križ]], jedan od simbola Makedonske pravoslavne crkve]] [[Datoteka:Панорама на Бигорски Манастир.jpg|mini|[[Manastir Sveti Jovan Bigorski]], najveći je i najznačajniji samostan MPC – Ohridske arhiepiskopije]] [[Datoteka:St. Clement Church Skopje 1.jpg|lijevo|mini|Katedralni hram Svetog [[Kliment Ohridski|Klimenta Ohridskog]] u [[Skoplje|Skoplju]]]] [[Datoteka:Archbishopric_of_Ohrid_in_1020,_map_by_Dimitar_Rizov_(1917).jpg|mini|Ohridska arhiepiskopija 1020. godine]] Nakon što je 1018. godine sebi podvrgnuo područje [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog Bugarskog Carstva]], [[Bizant]] je osnovao [[Bugarska (tema)|temu Bugarskug]] sa sjedištem u Skoplju; za tu upravnu jedinicu koja je obuhvaćala čitavu današnju Sjevernu Makedoniju, jugoistočni dio današnje Srbije i zapadni dio današnje Bugarske ospostavljena je odmah 1019. [[arhiepiskopija]] sa sjedištem u gradu [[Ohrid]]u. Osnivanje Ohridske arhiepiskopije je bio dio nastojanja da se organizira mirno vladanje tim područjem, u sklopu kojega nastojanja je slavensko plemstvo i svećenstvo nastavilo obnašati svoje socijalne funkcije koje je obnašalo pod [[Prvo bugarsko carstvo|Bugarskim carstvom]], samo sada u sklopu Bizanta. Ohridska arhiepiskopija je bila autokefalna, tj. birala je svoje crkveno vodstvo bez sudjelovanja (grčke) Carigradske patrijaršije i Trnovske (slavenske, tj. bugarske) patrijaršije. Nakon što je Bizant oslabio, novo [[Dušanovo carstvo|Srpsko carstvo]] je obuhvatilo i područja Ohridske arhiepiskopije, ali je ona sačuvala svoju autonomiju i nije bila podvrgnuta [[Srpska pravoslavna Crkva|Pećkoj (srpskoj) patrijaršiji]]. Nakon što je područjem Sjeverna makedonije ovladalo [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]], Ohridska arhiepiskopija je nastavila postojati. Godine 1767. turske su državne vlasti na zahtjeve Carigradskog patrijarha Samuila odredile da se ima ukinuti Ohridsku Arhiepiskopiju, te podvrgnuti njenu 31 [[Dijeceza|dijacezu]] izravno vlasti [[Carigradska patrijaršija|Carigradske (grčke) patrijaršije]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.mia.mk/en/Inside/RenderSingleNews/324/131870083 |title=How was the Archidiocese of Ohrid abolished in 1767? |author=MIA |date=2012-10-31 |language=engleski |publisher=MIA |accessdate=2018-08-02}}</ref> Godine 1870. turske su vlasti odobrile uspostavu bugarske (slavenske) pravoslavne Crkve na svojem teritoriju, koja će biti neovisna od grčke crkve. Nakon što su bugarski pravoslavci 1872. godine proglasili – bez kanonske suglasnosti Carigradskog patrijarha – osnivanje [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarskog egzarhata]], Godine 1874. provedene su na području Sjeverne Makedonije opsežne ankete pravoslavnih vjernika, koji su najvećim dijelom podržali pridruživanje Bugarskom egzarhatu – makar je u to vrijeme već bilo dobro poznato protivljenje grčke crkve, koja je sa strogošću ukazala da nije dala kanonsko odobrenje za proglašenje Egzarhata, te je one koji ga podržavaju proglasila [[šizma]]ticima. Godine 1872. uspostavljena je Ohridska arhiepiskopija, a Nataniel Ohridski je rukopoložen za prvog bugarskog [[metropolit]]u u toj novoj crkvenoj jedinici. Nakon što je u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] 1912. i 1913. godine (između ostalih) područje današnje Sjeverne Makedonije prešlo iz vlasti [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] pod vlast [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], Pećka patrijaršija je sebi pripojila Ohridsku arhiepiskopiju, a šest [[Episkop (pravoslavlje)|episkopa]] koji su vodili eparhije Bugarskog egzarhata na području koje je zauzela Srbija bili su protjerani; dovedeni su i svećenici iz Srbije, kao dio kampanje posrbljivanja koja je u Makedoniji grubo provođena sve do Drugog svjetskog rata.<ref>{{Citiranje weba |url=https://books.google.hr/books?id=WucqDwAAQBAJ&pg=PT457&lpg=PT457&dq=makedonija+ju%C5%BEna+srbija&source=bl&ots=ZkkaIWjfNB&sig=8_K-Ly-1dy80m6DIqJ2H5p_IueY&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjhnrvus87cAhWB16QKHQNzB-w4ChDoATADegQIBxAB#v=snippet&q=priests&f=false |title=Yugoslavia and Macedonia Before Tito: Between Repression and Integration |author=Nada Boskovska |date=2017-04-27 |language=engleski |publisher=I.B.Tauris, |accessdate=2018-08-02}}</ref> S uspostavom [[Socijalistička Republika Makedonija|Socijalističke Republike Makedonije]], težnja je bila da Makedonci kao zaseban narod imaju i svoju nacionalnu pravoslavnu Crkvu. Takvu težnju su poduprle i državne vlasti SFRJ.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.nspm.rs/crkva-i-politika/jedan-prilog-shvatanju-problema-autokefalnosti-makedonske-pravoslavne-crkve-1967.html?alphabet=l |title=Jedan prilog shvatanju problema autokefalnosti Sjeverne Makedonske pravoslavne crkve 1967 |author=Veljko Đurić Mišina |date=2010-10-02 |language=srpski |publisher=Nova srpska politička misao |accessdate=2018-08-02}}</ref> Dugi pregovori sa Srpskom pravoslavnom Crkvom su prekinuti 1967. godine, kada je jednostrano proglašena autokefalnost Makedonske pravoslavne Crkve. == Ustroj Makedonske pravoslavne Crkve – Ohridske arhiepiskopije == [[Datoteka:Dioceses of the Macedonian Orthodox Church en (2013-2023).svg|mini|Eparhije Makedonske pravoslavne crkve]] MPC ima 8 dijaceza u Republici Sjeverni Makedoniji: Skopsku, Tetovsko-Gostivarsku, Komanovsko-Osogovsku, Debarsko-Kičevsku, Prespansko-Pelagonsku, Strumičku, Bregalničku i Povardarje. Sve dijaceze vode [[Episkop (pravoslavlje)|episkopi]] s naslovom [[metropolit]]e. Izvan Sjeverne Makedonije, ima MPC Američko-kanadsku dijecezu, Europsku dijacezu, Australsko-novozelandsku dijacezu (sa sjedištem u [[Melbourne]]u) i Australsko-Sidneysku dijacezu (sa sjedištem u [[Sydney|Sydneyju]]). U Obrazloženju odluke o autokefalnosti donijete u Skoplju u srpnju 1967. godine, Makedonska pravoslavna Crkva kao administrativni dio jedne, svete, saborne i apostolske crkve, čuvat će [[Biblija|Sveto pismo]], [[Sveto predanje]], [[apostolska Pravila]] i propise vaseljenskih i pomjesnih sabora i rukovodit će u skladu s njima i Ustavom Sjeverne Makedonske pravoslavne Crkve. ==Odnosi s drugim pravoslavnim Crkvama== [[Datoteka:Dositheus II crop.JPG|lijevo|mini|170px|Dositej Stojković, prvi poglavar MPC – Ohridske arhiepiskopije]] [[Srpska pravoslavna Crkva]] smatra da MPC treba biti u kanonskom jedinstvu sa SPC, pa srpske vlasti i crkva kao legalnu u Sjevernoj Makedoniji priznaju samo [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija|Pravoslavnu ohridsku arhiepiskopiju]] pod vodstvom episkopa Jovana (Vraniškovskog). U SPC su 2018. godine s negodovanjem primljena zalaganja ekumenskog patrijarha [[Bartolomej I.|Bartolomeja]], koja se nastavlja na slična zalaganja [[Sveta Stolica|Svete Stolice]], da se MPC kanonski prizna u red autokefalnih pravoslavnih crkava.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.politika.rs/sr/clanak/405824/Autokefalnost-makedonske-i-ukrajinske-crkve-bila-bi-velika-greska |title=Autokefalnost „makedonske” i „ukrajinske” crkve bila bi velika greška |author=Jelena Čalija |date=2018-06-19 |language=srpski |publisher=Politika |accessdate=2018-08-02}}</ref> Krajem 2017. godine je [[Bugarska pravoslavna Crkva]] prihvatila zahtjev MPC da joj bude "majčinska" Crkva.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:698134-ODREKLI-SE-SPC-Bugarska-patrijasija-prihvata-majcinstvo-za-makedonsku-crkvu |title="ODREKLI" SE SPC: Bugarska patrijašija prihvata „majčinstvo“ za makedonsku crkvu |author=M. Stančić |date=2017-11-27 |language=srpski |publisher=Večernje novosti |accessdate=2018-08-02}}</ref> Pokroviteljstvo BPC nad MPC izaziva u Srbiji negodovanja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/noz-u-leda-srbiji-na-veliku-subotu-nepriznata-makedonska-pravoslavna-crkva-od-bugara-dobila-2018-04-07 |title=Nož u leđa Srbiji na Veliku subotu! Nepriznata Makedonska pravoslavna crkva od Bugara dobila blagodatni oganj |date=2018-04-07 |language=srpski |publisher=Srbija danas |accessdate=2018-08-02}}</ref> [[Makedonci|Sjevernomakedonska javnost]], u velikom broju, smatra da je stav SPC izravno negiranje sjevernomakedonske državnosti i samostalnosti. Isto tako, postoji mišljenje da je za današnji stav SPC u odnosu na MPC (u vrijeme kada [[Srbija]] ne pokazuje više težnju da sebi podvrgne Sjevernu Makedoniju) veliki utjecaj izvršila [[Grčka pravoslavna Crkva|Grčka pravoslavna Crkva]], koja zajedno s grčkom državom smatra da samo [[Grci]] imaju pravo koristiti ime "Sjeverna Makedonija" i "Makedonci" – pa stoga ne prihvaćaju ni korištenje imena "Sjeverna Makedonska pravoslavna Crkva".<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.euronews.com/2018/06/17/explained-the-controversial-name-dispute-between-greece-and-fyr-macedonia |title=Explained: the controversial name dispute between Greece and FYR Macedonia |author=Chris Harris |date=last updated: 17/06/2018 |language=engleski |publisher=Euronews.com |accessdate=2018-08-02}}</ref> == Službeno priznanje Makedonske pravoslavne crkve== [[Datoteka:2. свјетлопис патријарха србског Порфиририја и надвладике охридског Стефана, 19.5.2022.jpg|mini|190px|Stefan, Mitropolit skopski i Arhiepiskop ohridski i makedonski i [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfirije, Arhiepiskop pećki, Mitropolit beogradsko-karlovački i Patrijarh srpski]] pred liturgiju pomirbe ispred katedralnog hrama sv. Save u Beogradu, 19. svibnja 2022.]] Krajem svibnja [[2018.]] Carigradska ekumenska patrijaršija objavila je da je prihvatila zahtjev Skoplja da se ispita kanonski status Ohridske arhiepiskopije.<ref> https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/u-tijeku-je-raskol-kakav-nije-viden-od-1054-uzdrmani-su-temelji-pravoslavlja-a-podgorica-i-skoplje-mogli-bi-biti-uzrok-novog-povijesnog-razilazenja-9893347</ref> Ekumenski patrijarh [[Bartolomej I.]] primio je 13. siječnja [[2020.]] premijera Sjeverne Makedonije Olivera Spasovskog i njegovog prethodnika [[Zoran Zaev|Zorana Zaeva]]. Prema izjavi Ekumenske patrijaršije, "Svrha posjeta bila je ispitati crkveni spor zemlje. Tijekom sastanka razgovaralo se o prethodnim fazama razgovora na temu priznanja MPC. Najavljeno je da će patrijarh pozvati i Srpsku pravoslavnu crkvu i Makedonsku pravoslavnu crkvu na zajednički sastanak u pokušaju pronalaženja obostrano prihvatljivog rješenja za rješenje crkvenog spora između dvije crkve. Dana 9. svibnja [[2022.]] Sveti sinod Ekumenske patrijaršije priopćio je da je priznao Makedonsku pravoslavnu crkvu, njezinu hijerarhiju i vjernike te uspostavio euharistijsko zajedništvo s njom. U priopćenju Svetog Sinoda Carigradske patrijarhije stoji: {{Citat4|lijevo|„Sveti i Sveti Sinod, koji se sastao danas, u ponedjeljak, 9. svibnja 2022., pod predsjedanjem Njegove Božanske Svetosti, Ekumenskog Patrijarha gosp. g. Bartolomeja I, iscrpno je raspravljao o crkvenom problemu u Sjevernoj Makedoniji i, ocjenjujući u završnoj fazi žalbeni apel ("eklitus") mjesne Crkve Majci Crkvi, kao i opetovane pozive države Sjeverne Makedonije, odlučio je sljedeće: U euharistijskom zajedništvu prima hijerarhiju, svećenstvo i narod ove svete Crkve pod vodstvom Arhiepiskopa Stefana, zacijelivši ranu raskola i polivši ranu naše mjesne pravoslavne braće "svetim vinom i uljem". U tu svrhu donosi se odgovarajući Patrijaršijski i sinodalni zakon: Presvetoj Crkvi Srpskoj prepušteno je da uredi administrativna pitanja koja postoje između nje i Crkve u Sjevernoj Makedoniji, naravno u okviru kanonskog akta i crkvene tradicije.|Njegova svesvetost arhiepiskop carigradski novorimski i ekumenski patrijarh Bartolomej I.<ref>https://nova.rs/svet/vaseljenska-patrijarsija-priznala-nezavisnost-makedonske-pravoslavne-crkve/</ref><ref>https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/udar-na-spc-ekumenska-patrijarsija-prihvatila-u-zajednistvo-dosadasnju-makedonsku-pravoslavnu-crkvu-15195132</ref>}} Ovime je pitanje statusa Makedonske pravoslavne crkve u onom najvažnijem dijelu praktički riješeno, jer je crkva u punom jedinstvu sa "Majkom crkvom", tj Carigradskom patrijarhijom s kojom je u kanonskom jedinstvu i euharistijskom zajedništvu a sakramentalno preko nje i većinom drugih pravoslavnih crkava dok je samo administrativno pitanje ostavljeno da se riješi sa Srpskom pravoslavnom crkvom putem dijaloga i dogovora. == Priznanje srpske pravoslavne crkve te puno liturgijsko i kanonsko jedinstvo== [[Datoteka:Meister von Nerezi 001.jpg|mini|Freska Oplakivanje Krista, 12. stoljeće. [[Crkva sv. Pantelejmon]]]] Sveti sinod Srpske pravoslavne crkve objavio je 16. svibnja 2022. priopćenje da je situacija oko statusa MPC-a riješena. Povratak u kanonsko jedinstvo i rješavanje spora (2022).Nakon višedesetljetnoga raskola koji je započeo 1967. godine jednostranim proglašenjem autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve, u svibnju 2022. godine došlo je do obrata i obnove dijaloga. Sukladno crkvenim kanonima pravoslavlja, Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve najprije je sredinom svibnja donio odluku o prihvaćanju statusa najšire moguće autonomije za makedonsku crkvu unutar SPC-a. Time se Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija službeno vratila u liturgijsko i kanonsko jedinstvo s majkom crkvom (posljednjom kojoj je pravno bila prisajedinjena prije raskola). {{Citat4|lijevo|Sa zahvalnošću Gospodinu i radošću, Sabor pozdravlja prihvaćanje općepriznatog kanonskog statusa, a to je status najšire moguće autonomije, odnosno pune unutarnje neovisnosti, dodijeljene 1959. godine; – budući da su time otklonjeni razlozi za prekid liturgijskog i kanonskog zajedništva, uzrokovani jednostranim proglašenjem autokefalnosti 1967. godine, uspostavlja se puno liturgijsko i kanonsko zajedništvo; -–uspostavljanjem jedinstva na kanonskim osnovama i pod uvjetima važenja kanonskog poretka na cijelom teritoriju Srpske pravoslavne crkve, dijalog o budućnosti i konačnom statusu eparhija u Sjevernoj Makedoniji ne samo da je moguć, već je svrsishodan, legitiman i realan; – u dijalogu o svom budućem i eventualno konačnom kanonskom statusu, Srpska pravoslavna crkva će se rukovoditi samo i isključivo eklisiološko-kanonskim i crkveno-pastirskim načelima, kriterijima i normama, ne mareći za "realnopolitičko", "geopolitičko", "crkveno". -politički" i drugi dati ili za jednostrane inicijative i nisu podložni ničijim utjecajima ili pritiscima; – i, konačno, Sabor "ne namjerava novu sestrinsku Crkvu nakon rješavanja statusa uvjetovati restriktivnim klauzulama o djelokrugu njezine nadležnosti u matičnoj državi i dijaspori", preporukom da se pitanje službenog naziva riješi u izravan bratski dijalog s Helenskom i drugim mjesnim pravoslavnim crkvama.|Sveti Arhijerejski Sabor Srpske Pravoslavne Crkve, 16 svibnja 2022. godine, Srijemski Karlovci<ref>https://www.politika.rs/sr/clanak/507303/SPC-priznala-crkvu-u-Severnoj-Makedoniji</ref><ref>https://rs.n1info.com/vesti/sabor-odobrio-kanonsko-jedinstvo-spc-s-makedonskom-pravoslavnom-crkvom</ref>}} Liturgija pomirenja u Beogradu zacjeljivanje polustoljetnoga raskola službeno je obilježeno „liturgijom pomirenja i zajedništva”, koja je održana 19. svibnja 2022. godine u katedralnom hramu Svetog Save u Beogradu. Liturgiju su supredvodili srpski patrijarh Porfirije i makedonski arhiepiskop Stefan, uz sudjelovanje jerarha obiju crkava. Ovim je činom i u praksi potvrđeno obnavljanje punoga euharistijskog opštenja. Liturgija u Skoplju i objava autokefalnosti nakon povratka u kanonski poredak, MPC-OA je, prateći pravoslavnu proceduru, od majke crkve službeno zatražila dodjelu autokefalnosti. Ključni trenutak dogodio se 24. svibnja 2022. godine u Skoplju, tijekom druge zajedničke svete liturgije u Sabornom hramu Svetog Klimenta Ohridskog. Tijekom te liturgije, patrijarh Porfirije javno je iznio i obznanio službeni zaključak Svetog arhijerejskog sabora SPC-a (koji je prethodno zasjedao u Patrijaršiji u Beogradu), rekavši: {{Citat|Donosim vam radosnu vijest. Sabor naše crkve jednoglasno je i jednodušno izišao u susret molbi Makedonske pravoslavne crkve – Arhiepiskopije Ohridske, te Sabor naše crkve blagosilja i odobrava, prihvata i priznaje autokefalnost Makedonske pravoslavne crkve - Ohridske arhiepiskopije.<ref>https://hkm.hr</ref>|poravnanje=lijevo}} Uručenje službenog Tomosa kao završni administrativni korak ovog kanonskog procesa, 5. lipnja 2022. godine tijekom ponovne zajedničke liturgije u Sabornoj crkvi u Beogradu, srpski patrijarh Porfirije svečano je uručio službeni Tomos o autokefalnosti arhiepiskopu Stefanu. Tim je dokumentom SPC službeno preporučila novu sestrinsku crkvu svim ostalim pomjesnim pravoslavnim crkvama na opće prihvaćanje unutar pravoslavne ekumene. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mpc.org.mk/ Službene web stranice Makedonske pravoslavne Crkve] * [http://www.katolici.org/dogadjanja.php?action=c_vidi&id=10145 Katolici.org Pravoslavna liturgija u Katoličkoj Crkvi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211027183730/http://www.katolici.org/dogadjanja.php?action=c_vidi&id=10145 |date=27. listopada 2021. }} {{Pravoslavlje}} {{Sjeverna Makedonija}} [[Kategorija:Pravoslavlje u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Autokefalne Crkve]] [[Kategorija:Makedonska pravoslavna Crkva| ]] ndtju6eifrt7dsf7vp5topkr5brsr01 7592276 7592275 2026-09-01T17:04:02Z Mr Fulir 365700 7592276 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:St_Sophia_(Ohrid).jpg|mini|[[Crkva sv. Sofije u Ohridu]], prva sinodska crkva te povjesno sjedište Ohridske arhiepiskopije, prikazana na grbu crkve]] '''Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija''' ili '''Makedonska pravoslavna Crkva''' (MPC-OA, MPC; [[makedonski jezik|mak.]] Македонска православна црква – Охридска архиепископија ili Македонска православна црква, je kanonski priznata Crkva u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]. Samostalnost (kao autonomna Crkva do konačnog rješenja kanonskog statusa) od [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] proglasila je [[1959.]] godine uz podršku komunističkih vlasti.<ref name="pov">http://www.mpc.org.mk/English/MPC/history-mpc.asp</ref> Nakon što je SPC odbila dati suglasnost za potpunu uspostavu [[Autokefalna Crkva|autokefalnosti]] MPC, ona se ipak odlučila osamostaliti od SPC, te je [[1967.]] na [[Ohrid]]u MPC jednostrano proglasila svoju autokefalnost.<ref name="pov" /> Dana 9. svibnja 2022. Sveti sinod Ekumenske patrijaršije priopćio je da priznaje Makedonsku pravoslavnu crkvu, njezinu hijerarhiju i vjernike te uspostavio euharistijsko zajedništvo s njom. Ubrzo poslije nje isto je učinila i SPC ušavši u zajedničko općenje i kanonsko jedinstvo sa MPC, 16. svibnja 2022. na redovitom Saboru SPC-a održanom u Srijemskim Karlovcima u Srbiji. == Povijest == [[Datoteka:Macedonian_cross.svg|mini|[[Makedonski križ]], jedan od simbola Makedonske pravoslavne crkve]] [[Datoteka:Панорама на Бигорски Манастир.jpg|mini|[[Manastir Sveti Jovan Bigorski]], najveći je i najznačajniji samostan MPC – Ohridske arhiepiskopije]] [[Datoteka:St. Clement Church Skopje 1.jpg|lijevo|mini|Katedralni hram Svetog [[Kliment Ohridski|Klimenta Ohridskog]] u [[Skoplje|Skoplju]]]] [[Datoteka:Archbishopric_of_Ohrid_in_1020,_map_by_Dimitar_Rizov_(1917).jpg|mini|Ohridska arhiepiskopija 1020. godine]] Nakon što je 1018. godine sebi podvrgnuo područje [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog Bugarskog Carstva]], [[Bizant]] je osnovao [[Bugarska (tema)|temu Bugarskug]] sa sjedištem u Skoplju; za tu upravnu jedinicu koja je obuhvaćala čitavu današnju Sjevernu Makedoniju, jugoistočni dio današnje Srbije i zapadni dio današnje Bugarske ospostavljena je odmah 1019. [[arhiepiskopija]] sa sjedištem u gradu [[Ohrid]]u. Osnivanje Ohridske arhiepiskopije je bio dio nastojanja da se organizira mirno vladanje tim područjem, u sklopu kojega nastojanja je slavensko plemstvo i svećenstvo nastavilo obnašati svoje socijalne funkcije koje je obnašalo pod [[Prvo bugarsko carstvo|Bugarskim carstvom]], samo sada u sklopu Bizanta. Ohridska arhiepiskopija je bila autokefalna, tj. birala je svoje crkveno vodstvo bez sudjelovanja (grčke) Carigradske patrijaršije i Trnovske (slavenske, tj. bugarske) patrijaršije. Nakon što je Bizant oslabio, novo [[Dušanovo carstvo|Srpsko carstvo]] je obuhvatilo i područja Ohridske arhiepiskopije, ali je ona sačuvala svoju autonomiju i nije bila podvrgnuta [[Srpska pravoslavna Crkva|Pećkoj (srpskoj) patrijaršiji]]. Nakon što je područjem Sjeverna makedonije ovladalo [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]], Ohridska arhiepiskopija je nastavila postojati. Godine 1767. turske su državne vlasti na zahtjeve Carigradskog patrijarha Samuila odredile da se ima ukinuti Ohridsku Arhiepiskopiju, te podvrgnuti njenu 31 [[Dijeceza|dijacezu]] izravno vlasti [[Carigradska patrijaršija|Carigradske (grčke) patrijaršije]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.mia.mk/en/Inside/RenderSingleNews/324/131870083 |title=How was the Archidiocese of Ohrid abolished in 1767? |author=MIA |date=2012-10-31 |language=engleski |publisher=MIA |accessdate=2018-08-02}}</ref> Godine 1870. turske su vlasti odobrile uspostavu bugarske (slavenske) pravoslavne Crkve na svojem teritoriju, koja će biti neovisna od grčke crkve. Nakon što su bugarski pravoslavci 1872. godine proglasili – bez kanonske suglasnosti Carigradskog patrijarha – osnivanje [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarskog egzarhata]], Godine 1874. provedene su na području Sjeverne Makedonije opsežne ankete pravoslavnih vjernika, koji su najvećim dijelom podržali pridruživanje Bugarskom egzarhatu – makar je u to vrijeme već bilo dobro poznato protivljenje grčke crkve, koja je sa strogošću ukazala da nije dala kanonsko odobrenje za proglašenje Egzarhata, te je one koji ga podržavaju proglasila [[šizma]]ticima. Godine 1872. uspostavljena je Ohridska arhiepiskopija, a Nataniel Ohridski je rukopoložen za prvog bugarskog [[metropolit]]u u toj novoj crkvenoj jedinici. Nakon što je u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] 1912. i 1913. godine (između ostalih) područje današnje Sjeverne Makedonije prešlo iz vlasti [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] pod vlast [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], Pećka patrijaršija je sebi pripojila Ohridsku arhiepiskopiju, a šest [[Episkop (pravoslavlje)|episkopa]] koji su vodili eparhije Bugarskog egzarhata na području koje je zauzela Srbija bili su protjerani; dovedeni su i svećenici iz Srbije, kao dio kampanje posrbljivanja koja je u Makedoniji grubo provođena sve do Drugog svjetskog rata.<ref>{{Citiranje weba |url=https://books.google.hr/books?id=WucqDwAAQBAJ&pg=PT457&lpg=PT457&dq=makedonija+ju%C5%BEna+srbija&source=bl&ots=ZkkaIWjfNB&sig=8_K-Ly-1dy80m6DIqJ2H5p_IueY&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjhnrvus87cAhWB16QKHQNzB-w4ChDoATADegQIBxAB#v=snippet&q=priests&f=false |title=Yugoslavia and Macedonia Before Tito: Between Repression and Integration |author=Nada Boskovska |date=2017-04-27 |language=engleski |publisher=I.B.Tauris, |accessdate=2018-08-02}}</ref> S uspostavom [[Socijalistička Republika Makedonija|Socijalističke Republike Makedonije]], težnja je bila da Makedonci kao zaseban narod imaju i svoju nacionalnu pravoslavnu Crkvu. Takvu težnju su poduprle i državne vlasti SFRJ.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.nspm.rs/crkva-i-politika/jedan-prilog-shvatanju-problema-autokefalnosti-makedonske-pravoslavne-crkve-1967.html?alphabet=l |title=Jedan prilog shvatanju problema autokefalnosti Sjeverne Makedonske pravoslavne crkve 1967 |author=Veljko Đurić Mišina |date=2010-10-02 |language=srpski |publisher=Nova srpska politička misao |accessdate=2018-08-02}}</ref> Dugi pregovori sa Srpskom pravoslavnom Crkvom su prekinuti 1967. godine, kada je jednostrano proglašena autokefalnost Makedonske pravoslavne Crkve. == Ustroj Makedonske pravoslavne Crkve – Ohridske arhiepiskopije == [[Datoteka:Dioceses of the Macedonian Orthodox Church en (2013-2023).svg|mini|Eparhije Makedonske pravoslavne crkve]] MPC ima 8 dijaceza u Republici Sjeverni Makedoniji: Skopsku, Tetovsko-Gostivarsku, Komanovsko-Osogovsku, Debarsko-Kičevsku, Prespansko-Pelagonsku, Strumičku, Bregalničku i Povardarje. Sve dijaceze vode [[Episkop (pravoslavlje)|episkopi]] s naslovom [[metropolit]]e. Izvan Sjeverne Makedonije, ima MPC Američko-kanadsku dijecezu, Europsku dijacezu, Australsko-novozelandsku dijacezu (sa sjedištem u [[Melbourne]]u) i Australsko-Sidneysku dijacezu (sa sjedištem u [[Sydney|Sydneyju]]). U Obrazloženju odluke o autokefalnosti donijete u Skoplju u srpnju 1967. godine, Makedonska pravoslavna Crkva kao administrativni dio jedne, svete, saborne i apostolske crkve, čuvat će [[Biblija|Sveto pismo]], [[Sveto predanje]], [[apostolska Pravila]] i propise vaseljenskih i pomjesnih sabora i rukovodit će u skladu s njima i Ustavom Sjeverne Makedonske pravoslavne Crkve. ==Odnosi s drugim pravoslavnim Crkvama== [[Datoteka:Dositheus II crop.JPG|lijevo|mini|170px|Dositej Stojković, prvi poglavar MPC – Ohridske arhiepiskopije]] [[Srpska pravoslavna Crkva]] smatra da MPC treba biti u kanonskom jedinstvu sa SPC, pa srpske vlasti i crkva kao legalnu u Sjevernoj Makedoniji priznaju samo [[Pravoslavna ohridska arhiepiskopija|Pravoslavnu ohridsku arhiepiskopiju]] pod vodstvom episkopa Jovana (Vraniškovskog). U SPC su 2018. godine s negodovanjem primljena zalaganja ekumenskog patrijarha [[Bartolomej I.|Bartolomeja]], koja se nastavlja na slična zalaganja [[Sveta Stolica|Svete Stolice]], da se MPC kanonski prizna u red autokefalnih pravoslavnih crkava.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.politika.rs/sr/clanak/405824/Autokefalnost-makedonske-i-ukrajinske-crkve-bila-bi-velika-greska |title=Autokefalnost „makedonske” i „ukrajinske” crkve bila bi velika greška |author=Jelena Čalija |date=2018-06-19 |language=srpski |publisher=Politika |accessdate=2018-08-02}}</ref> Krajem 2017. godine je [[Bugarska pravoslavna Crkva]] prihvatila zahtjev MPC da joj bude "majčinska" Crkva.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:698134-ODREKLI-SE-SPC-Bugarska-patrijasija-prihvata-majcinstvo-za-makedonsku-crkvu |title="ODREKLI" SE SPC: Bugarska patrijašija prihvata „majčinstvo“ za makedonsku crkvu |author=M. Stančić |date=2017-11-27 |language=srpski |publisher=Večernje novosti |accessdate=2018-08-02}}</ref> Pokroviteljstvo BPC nad MPC izaziva u Srbiji negodovanja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.srbijadanas.com/vesti/drustvo/noz-u-leda-srbiji-na-veliku-subotu-nepriznata-makedonska-pravoslavna-crkva-od-bugara-dobila-2018-04-07 |title=Nož u leđa Srbiji na Veliku subotu! Nepriznata Makedonska pravoslavna crkva od Bugara dobila blagodatni oganj |date=2018-04-07 |language=srpski |publisher=Srbija danas |accessdate=2018-08-02}}</ref> [[Makedonci|Sjevernomakedonska javnost]], u velikom broju, smatra da je stav SPC izravno negiranje sjevernomakedonske državnosti i samostalnosti. Isto tako, postoji mišljenje da je za današnji stav SPC u odnosu na MPC (u vrijeme kada [[Srbija]] ne pokazuje više težnju da sebi podvrgne Sjevernu Makedoniju) veliki utjecaj izvršila [[Grčka pravoslavna Crkva|Grčka pravoslavna Crkva]], koja zajedno s grčkom državom smatra da samo [[Grci]] imaju pravo koristiti ime "Sjeverna Makedonija" i "Makedonci" – pa stoga ne prihvaćaju ni korištenje imena "Sjeverna Makedonska pravoslavna Crkva".<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.euronews.com/2018/06/17/explained-the-controversial-name-dispute-between-greece-and-fyr-macedonia |title=Explained: the controversial name dispute between Greece and FYR Macedonia |author=Chris Harris |date=last updated: 17/06/2018 |language=engleski |publisher=Euronews.com |accessdate=2018-08-02}}</ref> == Službeno priznanje Makedonske pravoslavne crkve== [[Datoteka:2. свјетлопис патријарха србског Порфиририја и надвладике охридског Стефана, 19.5.2022.jpg|mini|190px|Stefan, Mitropolit skopski i Arhiepiskop ohridski i makedonski i [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfirije, Arhiepiskop pećki, Mitropolit beogradsko-karlovački i Patrijarh srpski]] pred liturgiju pomirbe ispred katedralnog hrama sv. Save u Beogradu, 19. svibnja 2022.]] Krajem svibnja [[2018.]] Carigradska ekumenska patrijaršija objavila je da je prihvatila zahtjev Skoplja da se ispita kanonski status Ohridske arhiepiskopije.<ref> https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/u-tijeku-je-raskol-kakav-nije-viden-od-1054-uzdrmani-su-temelji-pravoslavlja-a-podgorica-i-skoplje-mogli-bi-biti-uzrok-novog-povijesnog-razilazenja-9893347</ref> Ekumenski patrijarh [[Bartolomej I.]] primio je 13. siječnja [[2020.]] premijera Sjeverne Makedonije Olivera Spasovskog i njegovog prethodnika [[Zoran Zaev|Zorana Zaeva]]. Prema izjavi Ekumenske patrijaršije, "Svrha posjeta bila je ispitati crkveni spor zemlje. Tijekom sastanka razgovaralo se o prethodnim fazama razgovora na temu priznanja MPC. Najavljeno je da će patrijarh pozvati i Srpsku pravoslavnu crkvu i Makedonsku pravoslavnu crkvu na zajednički sastanak u pokušaju pronalaženja obostrano prihvatljivog rješenja za rješenje crkvenog spora između dvije crkve. Dana 9. svibnja [[2022.]] Sveti sinod Ekumenske patrijaršije priopćio je da je priznao Makedonsku pravoslavnu crkvu, njezinu hijerarhiju i vjernike te uspostavio euharistijsko zajedništvo s njom. U priopćenju Svetog Sinoda Carigradske patrijarhije stoji: {{Citat4|lijevo|„Sveti i Sveti Sinod, koji se sastao danas, u ponedjeljak, 9. svibnja 2022., pod predsjedanjem Njegove Božanske Svetosti, Ekumenskog Patrijarha gosp. g. Bartolomeja I, iscrpno je raspravljao o crkvenom problemu u Sjevernoj Makedoniji i, ocjenjujući u završnoj fazi žalbeni apel ("eklitus") mjesne Crkve Majci Crkvi, kao i opetovane pozive države Sjeverne Makedonije, odlučio je sljedeće: U euharistijskom zajedništvu prima hijerarhiju, svećenstvo i narod ove svete Crkve pod vodstvom Arhiepiskopa Stefana, zacijelivši ranu raskola i polivši ranu naše mjesne pravoslavne braće "svetim vinom i uljem". U tu svrhu donosi se odgovarajući Patrijaršijski i sinodalni zakon: Presvetoj Crkvi Srpskoj prepušteno je da uredi administrativna pitanja koja postoje između nje i Crkve u Sjevernoj Makedoniji, naravno u okviru kanonskog akta i crkvene tradicije.|Njegova svesvetost arhiepiskop carigradski novorimski i ekumenski patrijarh Bartolomej I.<ref>https://nova.rs/svet/vaseljenska-patrijarsija-priznala-nezavisnost-makedonske-pravoslavne-crkve/</ref><ref>https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/udar-na-spc-ekumenska-patrijarsija-prihvatila-u-zajednistvo-dosadasnju-makedonsku-pravoslavnu-crkvu-15195132</ref>}} Ovime je pitanje statusa Makedonske pravoslavne crkve u onom najvažnijem dijelu praktički riješeno, jer je crkva u punom jedinstvu sa "Majkom crkvom", tj Carigradskom patrijarhijom s kojom je u kanonskom jedinstvu i euharistijskom zajedništvu a sakramentalno preko nje i većinom drugih pravoslavnih crkava dok je samo administrativno pitanje ostavljeno da se riješi sa Srpskom pravoslavnom crkvom putem dijaloga i dogovora. == Priznanje od strane Srpske pravoslavne Crkve - puno liturgijsko i kanonsko jedinstvo i Tomos o autokefalnosti== [[Datoteka:Meister von Nerezi 001.jpg|mini|Freska Oplakivanje Krista, 12. stoljeće. [[Crkva sv. Pantelejmon]]]] Sveti sinod Srpske pravoslavne crkve objavio je 16. svibnja 2022. priopćenje da je situacija oko statusa MPC-a riješena. Povratak u kanonsko jedinstvo i rješavanje spora (2022).Nakon višedesetljetnoga raskola koji je započeo 1967. godine jednostranim proglašenjem autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve, u svibnju 2022. godine došlo je do obrata i obnove dijaloga. Sukladno crkvenim kanonima pravoslavlja, Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve najprije je sredinom svibnja donio odluku o prihvaćanju statusa najšire moguće autonomije za makedonsku crkvu unutar SPC-a. Time se Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija službeno vratila u liturgijsko i kanonsko jedinstvo s majkom crkvom (posljednjom kojoj je pravno bila prisajedinjena prije raskola). {{Citat4|lijevo|Sa zahvalnošću Gospodinu i radošću, Sabor pozdravlja prihvaćanje općepriznatog kanonskog statusa, a to je status najšire moguće autonomije, odnosno pune unutarnje neovisnosti, dodijeljene 1959. godine; – budući da su time otklonjeni razlozi za prekid liturgijskog i kanonskog zajedništva, uzrokovani jednostranim proglašenjem autokefalnosti 1967. godine, uspostavlja se puno liturgijsko i kanonsko zajedništvo; -–uspostavljanjem jedinstva na kanonskim osnovama i pod uvjetima važenja kanonskog poretka na cijelom teritoriju Srpske pravoslavne crkve, dijalog o budućnosti i konačnom statusu eparhija u Sjevernoj Makedoniji ne samo da je moguć, već je svrsishodan, legitiman i realan; – u dijalogu o svom budućem i eventualno konačnom kanonskom statusu, Srpska pravoslavna crkva će se rukovoditi samo i isključivo eklisiološko-kanonskim i crkveno-pastirskim načelima, kriterijima i normama, ne mareći za "realnopolitičko", "geopolitičko", "crkveno". -politički" i drugi dati ili za jednostrane inicijative i nisu podložni ničijim utjecajima ili pritiscima; – i, konačno, Sabor "ne namjerava novu sestrinsku Crkvu nakon rješavanja statusa uvjetovati restriktivnim klauzulama o djelokrugu njezine nadležnosti u matičnoj državi i dijaspori", preporukom da se pitanje službenog naziva riješi u izravan bratski dijalog s Helenskom i drugim mjesnim pravoslavnim crkvama.|Sveti Arhijerejski Sabor Srpske Pravoslavne Crkve, 16 svibnja 2022. godine, Srijemski Karlovci<ref>https://www.politika.rs/sr/clanak/507303/SPC-priznala-crkvu-u-Severnoj-Makedoniji</ref><ref>https://rs.n1info.com/vesti/sabor-odobrio-kanonsko-jedinstvo-spc-s-makedonskom-pravoslavnom-crkvom</ref>}} Liturgija pomirenja u Beogradu zacjeljivanje polustoljetnoga raskola službeno je obilježeno „liturgijom pomirenja i zajedništva”, koja je održana 19. svibnja 2022. godine u katedralnom hramu Svetog Save u Beogradu. Liturgiju su supredvodili srpski patrijarh Porfirije i makedonski arhiepiskop Stefan, uz sudjelovanje jerarha obiju crkava. Ovim je činom i u praksi potvrđeno obnavljanje punoga euharistijskog opštenja. Liturgija u Skoplju i objava autokefalnosti nakon povratka u kanonski poredak, MPC-OA je, prateći pravoslavnu proceduru, od majke crkve službeno zatražila dodjelu autokefalnosti. Ključni trenutak dogodio se 24. svibnja 2022. godine u Skoplju, tijekom druge zajedničke svete liturgije u Sabornom hramu Svetog Klimenta Ohridskog. Tijekom te liturgije, patrijarh Porfirije javno je iznio i obznanio službeni zaključak Svetog arhijerejskog sabora SPC-a (koji je prethodno zasjedao u Patrijaršiji u Beogradu), rekavši: {{Citat|Donosim vam radosnu vijest. Sabor naše crkve jednoglasno je i jednodušno izišao u susret molbi Makedonske pravoslavne crkve – Arhiepiskopije Ohridske, te Sabor naše crkve blagosilja i odobrava, prihvata i priznaje autokefalnost Makedonske pravoslavne crkve - Ohridske arhiepiskopije.<ref>https://hkm.hr</ref>|poravnanje=lijevo}} Uručenje službenog Tomosa kao završni administrativni korak ovog kanonskog procesa, 5. lipnja 2022. godine tijekom ponovne zajedničke liturgije u Sabornoj crkvi u Beogradu, srpski patrijarh Porfirije svečano je uručio službeni Tomos o autokefalnosti arhiepiskopu Stefanu. Tim je dokumentom SPC službeno preporučila novu sestrinsku crkvu svim ostalim pomjesnim pravoslavnim crkvama na opće prihvaćanje unutar pravoslavne ekumene. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mpc.org.mk/ Službene web stranice Makedonske pravoslavne Crkve] * [http://www.katolici.org/dogadjanja.php?action=c_vidi&id=10145 Katolici.org Pravoslavna liturgija u Katoličkoj Crkvi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211027183730/http://www.katolici.org/dogadjanja.php?action=c_vidi&id=10145 |date=27. listopada 2021. }} {{Pravoslavlje}} {{Sjeverna Makedonija}} [[Kategorija:Pravoslavlje u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Autokefalne Crkve]] [[Kategorija:Makedonska pravoslavna Crkva| ]] duo69pg3tqqwvwazftqfti9822g528g 0 103004 7592189 7071039 2026-09-01T13:29:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592189 wikitext text/x-wiki {{dz}} [[Datoteka:Klickitat Brave 1899-Benjamin Gifford.jpg|mini|Klickitat, 1899]] '''Klickitat''' (Klikitat; vlastiti nazivi χwálχwaypam, X̣ʷáɬx̣ʷaypam, Qwû'lh-hwai-pûm), pleme američkih Indijanaca porodice [[Shahaptian]] naseljeno u ranom 19. stoljeću u i kod današnjeg okruga [[Klickitat, okrug (Washington)|Klickitat]] i u okrugu [[Skamania, okrug (Washington)|Skamania]] u [[Washington]]u, a danas na rezervatu Yakima u istoj državi. Prema skromnom Mooneyu (1928) populacija Klikitata zajedno s jezično srodnim susjednim plemenom [[Taidnapam]] bila je oko 600, a broj im nikada nije premašivao 700 (prema Lewis i Clark, [[1806.]] i NAHDB, [[1800.]]) == Ime == Riječ klickitat u [[Chinook|činučkom]] znači "beyond", a odnosi se na planine Cascade. Kod drugih susjednih plemena nazivani su drugim nazivima: '' 'Awi-adshi' '' ([[Molala]]); '' 'Lûk'-a-tatt' '' ([[Puyallup]]); '' 'Máhane' '' ([[Umpqua]]); '' 'Mi-Çlauq'-tcu-wûn'-ti' '' ([[Alsea]], u značenju "scalpers"; '' 'Mûn-an'-ne-qu' tûnne' '' ([[Naltunnetunne]]; "inland people"; '' 'Tlakäï'tat' '' ([[Okanagon]]); '' 'Tse la'kayat amím' '' ([[Calapooya]]); '' 'T¡uwanxa-ike' '' ([[Clatsop]]); '' 'Wahnookt' '' ([[Cowlitz]]). Sami sebe nazivaju '' 'Qwû'lh-hwai-pûm' '', ili "prairie people." == Sela == Swanton navodi pet njihovih sela i uglavnom su nastanjena i pripadnicima plemena [[Chilluckquittequaw]]. *''[[Itkilak]]'' (ili) ''Ithlkilak'', na White Salmon Landing, naseljeno i s Chilluckquittequaw Indijancima. *''[[Nanshuit]]'' (s Chilluckquittequaw), u Underwoodu. *''[[Shgwaliksh]]'', blizu otoka Memaloose Island. *''[[Tgasgutcu]]'' (s Chilluckquittequaw), lokacija dvojbena, nasuprot oregonskog gradića [[Mosier, Oregon|Mosier]]. *''[[Wiltkun]]'', južni Washington, točna lokacija je nepoznata. == Povijest == Domovina Klikitata je negdje južno od Columbije, ali su, drži se, negdje [[1750.]] prešli na sjevernu stranu ove velike rijeke. Godine [[1792.]] dolaze u kontakt s prvim bijelcima, to su [[Robert Gray]] i [[John Boit]], i nešto kasnije kapetan [[George Vancouver]], te konačno [[1806.]] i Lewis i Clark. Između 1820. i 1830. Klikitati ponovno prelaze Columbiju i prodiru u područje rijeke [[Willamette]], pa na jug sve do doline [[Umpqua (rijeka)|Umpque]], nakon čega su ipak prisiljeni da se vrate na stara ognjišta gdje su u to vrijeme harale epidemije [[Boginje|boginja]]. Godine [[1855.]] ugovorom Yakima ([[9. lipnja]]) u [[Camp Stevens]]u naseljeni su na rezervat Yakima u Washingtonu, gdje još živi oko 500 njihovih potomaka. == Etnografija == Klikitati su zbog svog središnjeg položaja između obalnih i kontinentalnih plemena iza gorja [[Cascade]] postali na glasu poznati kao trgovci, uključujući ovdje i [[trgovina robljem|trgovinu robljem]]. Najveći profit ostvarivali su uvođenjem materijalne kulture bijelog čovjeka. Kultura Klikitata pripada području Platoa, točnije u područjima rijeke Klickitat i njenih pritoka odakle su se proširili na štetu drugih slabijih plemena, kao što su [[Chinook Indijanci|Činuki]]. Klikitati su bili bolji lovci nego ribari (što nije tipično plemenima Platoa), i poznati po lijepim košarama ([http://www.hud.gov/local/shared/working/r10/nwonap/slideshow/basket/index.cfm?slidenum=3&state=wa vidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927202014/http://www.hud.gov/local/shared/working/r10/nwonap/slideshow/basket/index.cfm?slidenum=3&state=wa |date=27. rujna 2007. }}). == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chinook/klikitatindianhist.htm Klikitat Indian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100819132337/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/chinook/klikitatindianhist.htm |date=19. kolovoza 2010. }} *[http://www.nationalgeographic.com/lewisandclark/record_tribes_062_13_24.html National Geographic: Lewis & Clark—Tribes—Klickitat Indians] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070222124752/http://www.nationalgeographic.com/lewisandclark/record_tribes_062_13_24.html |date=22. veljače 2007. }} [[Kategorija:Shahaptian]] [[Kategorija:Indijanci, Washington]] [[Kategorija:Indijanci Platoa]] 3cs8g7l0ybbxcsm1pnmpbdhr47sn86r 0 124669 7592508 7035139 2026-09-02T11:23:54Z ~2026-47879-65 371327 /* */ 7592508 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Ivan Gudelj | slika = | puno ime = Ivan Gudelj | visina = 183 cm | nadimak = | datum rođenja = [[21. travnja]] [[1960.]] | mjesto rođenja = [[Imotski]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti =2.rujna.2026. | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = [[1977.]] – [[1986.]] | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = {{0}}180 {{0}}{{0}}(38) | godine u reprezentaciji = [[1980.]] – [[1986.]] | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine treniranja = [[1993.]]<br />[[2005.]] – [[2006.]] | klubovi = [[NK Zadar]]<br />[[HNK Hajduk Split]] | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje EP}} {{medalje zlato| [[Europsko juniorsko (ispod 18) prvenstvo u nogometu – Austrija 1979.|Austrija 1979.]] | [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija do 18]]}} | napomena = | ažurirano = 15. svibnja 2013. }} '''Ivan Gudelj''' ([[Imotski]], [[21. travnja]] [[1960.]]), bivši [[hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš, današnji trener. Zbog bolesti je prekinuo igračku karijeru s 26 godina.<ref name="Hajduk">[http://hajduk.hr/?otvori=klub&kat=treneri&trener=ivan-gudelj Hajduk.hr: Svi Hajdukovi treneri od 1911. do danas: Ivan Gudelj], preuzeto 15. svibnja 2013.</ref> Kao igrač bio je razoran, prodoran, podjednako uspješan u napadačkim i obrambenim akcijama i krasila ga je velika borbenost.<ref name="NL">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=518 Nogometni leksikon: Gudelj, Ivan] preuzeto 15. svibnja 2013.</ref> == Igračka karijera == === Klupska karijara === Počeo je igrati nogomet u [[NK Mračaj Runović|Mračaju]] iz [[Runović]]a. Već od rane dobi pokazivao je naznake velikog talenta, pa je tako '79 na europskom juniorskom prvenstvu u [[Austrija|Austriji]], koji je Jugoslavija osvojila, proglašen najboljim igračem. Karijeru je započeo i završio u [[split]]skome [[Hajduk Split|Hajduku]] u čijem je dresu odigrao ukupno 362 utakmice i postigao 93 pogotka.<ref name="Hajduk"/> S Hajdukom [[1979.]] godine osvaja naslov prvaka Jugoslavije, a [[1984.]] i 1987. godine i [[Kup maršala Tita]].<ref name="Hajduk"/> Bio je članom velike Hajdukove generacije [[1980-ih]] godina koja je bilježila sjajne rezultate vani, ali nedovoljno dobre u domaćoj ligi. Univerzalni Gudelj svojim je pogodcima donio je mnoge pobjede kao protiv [[Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnjipra]], [[Valencia CF|Valencije]], [[Sparta Prag|Sparte]] itd. Posljednja utakmica bila mu je s [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]] na [[Stadion Poljud|Poljudu]] kada je osjetio veliku iscrpljenost ne znajući da mu zbog [[hepatitis B|hepatitisa B]] propadaju [[mišić]]i. Izašao je iz igre popraćen zvižducima zbog "simuliranja". Imao je u džepu ugovore od [[Girondins de Bordeaux|Bordeauxa]] i [[Real Madrid|Reala]] iz Madrida ali su tako propali. Nakon toga i liječenja se, vođen lošim liječničkim procjenama, dva puta prerano vraćao treningu i oba puta mu se bolest ponovno vraćala te je u na kraju morao prekinuti igračku karijeru.<ref name="Hajduk"/> {{Statistika u Hajduku |180|38 |16|8 |0|0 |26|9 |0|0 |222|55 |140|38 |362|93}} === Reprezentativna karijera === Za reprezentaciju [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] odigrao je 33 utakmice i postigao 3 pogotka.<ref name="NL"/> Prvi put nastupio je 1980. godine u gostujućoj pobjedi protiv [[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburga]] (5:0), a posljednji susret bilježi 6 godina potom u [[Bruxelles]]u protiv [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]] (3:1).<ref name="NL"/> U međuvremenu nastupio je na Olimpijadi 80', [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|svj. smotri u Španjolskoj]] dvije godine poslije, nakon koje ga je francuski magazin [[L'Équipe]] stavio među najbolju jedanaestoricu prvenstva, te na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|EURU 1984. godine]]. == Trenerska karijera == Nakon igračke karijere krenuo je u trenerske vode. Diplomirao je na [[Kineziološki fakultet u Zagrebu|Kineziološkom fakultetu]] u [[Zagreb]]u i stekao zvanje profesora kineziologije.<ref name="Hajduk"/> U matičnoj sredini obnaša i dužnosti predsjednika Zbora nogometnih trenera Splitsko-dalmatinske županije.<ref name="Hajduk"/> Vodio prvo svećeničku reprezentaciju,<ref name="Hajduk"/> pa neke mlađe naraštaje hrvatske reprezentacije s kojima postiže vrlo dobre rezultate (europska bronca [[2001.]] s generacijom [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]]). Nakon toga kratko vodi [[NK Uskok Klis|Uskok]], [[NK Zadar|Zadar]], pa [[NK Dubrovnik|Dubrovnik]] dok nije sredinom rujna [[2005.]] godine naslijedio [[Miroslav Blažević|Ćiru Blaževića]] na mjestu trenera splitskoga Hajduka. Te, [[1. HNL 2005./06.|2005./06.]] sezone, Hajduk je igrao loše kao rijetko kad i Gudelj je samo do početka proljetnog dijela sezone kada nakon domaćeg poraza od zagrebačkoga [[Dinamo Zagreb|Dinama]] (0:1) dobiva otkaz. Kratko vrijeme trenirao je i austrijski [[Vorwärts Steyr|Steyr]]. == Nagrade i priznanja == === Igrač === ==== Individualna ==== * [[1979.]]: Proglašen najboljim igračem turnira na juniorskome europskom prvenstvu u Austriji.<ref name="NL"/> * [[1982.]]: Nogometaš godine u anketi Večernjeg lista.<ref name="NL"/><ref>{{eng oznaka}} [http://www.rsssf.com/miscellaneous/vecernjipoy.html rsssf.com: "Vecernji list" Player of the Year], preuzeto 15. svibnja 2013.</ref> ==== Klupska ==== '''[[Hajduk Split]]''' * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] '''(1)''' : 1978./79. * [[Kup maršala Tita]] '''(2)''' : 1983./84., 1986./87. ==== Reprezentativna ==== '''[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]''' * Prvo mjesto, zlatna medalja, [[Europsko juniorsko (ispod 18) prvenstvo u nogometu – Austrija 1979.|Europsko juniorsko prvenstvo do 18 godina u Austriji 1979. godine]]. == Zanimljivosti == * Kao statist glumio je seosko dijete u jednom prizoru u seriji [[Prosjaci i sinovi|Prosjacima i sinovima]]. Skupina djece u tom prizoru trči, a Ivan Gudelj je ono dijete koje je toliko brzo trčalo da je odmaklo ostaloj djeci.<ref>Željko Rogošić, [https://arhiva.nacional.hr/clanak/20639/ivan-gudelj-trener-reprezentacija-svecenika-i-kadeta-na-klupi-hajduka ''Ivan Gudelj - trener reprezentacija svećenika i kadeta na klupi Hajduka''], objavljeno u ''[[Nacional]]u'' br. 515, 26. rujna 2005., pristupljeno 6. siječnja 2023.</ref> * Godine 2019. prikazan je premijereno dokumentarni film o Ivanu Gudelju [[Ivanova igra]], autora [[Tomislav Žaja|Tomislava Žaje]].<ref>(): [https://www.hnk-split.hr/predstave/detalj/artmid/906/articleid/11141/ivanova-igra ''Ivanova igra''], Hrvatsko narodno kazalište u Splitu. Pristupljeno 4. studenoga 2019.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{hajduksastav 05./06.}} {{GLAVNIRASPORED:Gudelj, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Treneri Hajduka]] [[Kategorija:Treneri NK Zadra]] [[Kategorija:Životopisi, Imotski]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Životopisi, Zmijavci]] de1r0ldemgbxnah6pjg47oc67nvzhis 7592509 7592508 2026-09-02T11:24:54Z ~2026-47879-65 371327 /* */ 7592509 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Ivan Gudelj | slika = | puno ime = Ivan Gudelj | visina = 183 cm | nadimak = | datum rođenja = [[21. travnja]] [[1960.]] | mjesto rođenja = [[Imotski]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti =2. rujna 2026. | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = [[1977.]] – [[1986.]] | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = {{0}}180 {{0}}{{0}}(38) | godine u reprezentaciji = [[1980.]] – [[1986.]] | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine treniranja = [[1993.]]<br />[[2005.]] – [[2006.]] | klubovi = [[NK Zadar]]<br />[[HNK Hajduk Split]] | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje EP}} {{medalje zlato| [[Europsko juniorsko (ispod 18) prvenstvo u nogometu – Austrija 1979.|Austrija 1979.]] | [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija do 18]]}} | napomena = | ažurirano = 15. svibnja 2013. }} '''Ivan Gudelj''' ([[Imotski]], [[21. travnja]] [[1960.]]), bivši [[hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš, današnji trener. Zbog bolesti je prekinuo igračku karijeru s 26 godina.<ref name="Hajduk">[http://hajduk.hr/?otvori=klub&kat=treneri&trener=ivan-gudelj Hajduk.hr: Svi Hajdukovi treneri od 1911. do danas: Ivan Gudelj], preuzeto 15. svibnja 2013.</ref> Kao igrač bio je razoran, prodoran, podjednako uspješan u napadačkim i obrambenim akcijama i krasila ga je velika borbenost.<ref name="NL">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=518 Nogometni leksikon: Gudelj, Ivan] preuzeto 15. svibnja 2013.</ref> == Igračka karijera == === Klupska karijara === Počeo je igrati nogomet u [[NK Mračaj Runović|Mračaju]] iz [[Runović]]a. Već od rane dobi pokazivao je naznake velikog talenta, pa je tako '79 na europskom juniorskom prvenstvu u [[Austrija|Austriji]], koji je Jugoslavija osvojila, proglašen najboljim igračem. Karijeru je započeo i završio u [[split]]skome [[Hajduk Split|Hajduku]] u čijem je dresu odigrao ukupno 362 utakmice i postigao 93 pogotka.<ref name="Hajduk"/> S Hajdukom [[1979.]] godine osvaja naslov prvaka Jugoslavije, a [[1984.]] i 1987. godine i [[Kup maršala Tita]].<ref name="Hajduk"/> Bio je članom velike Hajdukove generacije [[1980-ih]] godina koja je bilježila sjajne rezultate vani, ali nedovoljno dobre u domaćoj ligi. Univerzalni Gudelj svojim je pogodcima donio je mnoge pobjede kao protiv [[Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnjipra]], [[Valencia CF|Valencije]], [[Sparta Prag|Sparte]] itd. Posljednja utakmica bila mu je s [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]] na [[Stadion Poljud|Poljudu]] kada je osjetio veliku iscrpljenost ne znajući da mu zbog [[hepatitis B|hepatitisa B]] propadaju [[mišić]]i. Izašao je iz igre popraćen zvižducima zbog "simuliranja". Imao je u džepu ugovore od [[Girondins de Bordeaux|Bordeauxa]] i [[Real Madrid|Reala]] iz Madrida ali su tako propali. Nakon toga i liječenja se, vođen lošim liječničkim procjenama, dva puta prerano vraćao treningu i oba puta mu se bolest ponovno vraćala te je u na kraju morao prekinuti igračku karijeru.<ref name="Hajduk"/> {{Statistika u Hajduku |180|38 |16|8 |0|0 |26|9 |0|0 |222|55 |140|38 |362|93}} === Reprezentativna karijera === Za reprezentaciju [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] odigrao je 33 utakmice i postigao 3 pogotka.<ref name="NL"/> Prvi put nastupio je 1980. godine u gostujućoj pobjedi protiv [[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburga]] (5:0), a posljednji susret bilježi 6 godina potom u [[Bruxelles]]u protiv [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]] (3:1).<ref name="NL"/> U međuvremenu nastupio je na Olimpijadi 80', [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|svj. smotri u Španjolskoj]] dvije godine poslije, nakon koje ga je francuski magazin [[L'Équipe]] stavio među najbolju jedanaestoricu prvenstva, te na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|EURU 1984. godine]]. == Trenerska karijera == Nakon igračke karijere krenuo je u trenerske vode. Diplomirao je na [[Kineziološki fakultet u Zagrebu|Kineziološkom fakultetu]] u [[Zagreb]]u i stekao zvanje profesora kineziologije.<ref name="Hajduk"/> U matičnoj sredini obnaša i dužnosti predsjednika Zbora nogometnih trenera Splitsko-dalmatinske županije.<ref name="Hajduk"/> Vodio prvo svećeničku reprezentaciju,<ref name="Hajduk"/> pa neke mlađe naraštaje hrvatske reprezentacije s kojima postiže vrlo dobre rezultate (europska bronca [[2001.]] s generacijom [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]]). Nakon toga kratko vodi [[NK Uskok Klis|Uskok]], [[NK Zadar|Zadar]], pa [[NK Dubrovnik|Dubrovnik]] dok nije sredinom rujna [[2005.]] godine naslijedio [[Miroslav Blažević|Ćiru Blaževića]] na mjestu trenera splitskoga Hajduka. Te, [[1. HNL 2005./06.|2005./06.]] sezone, Hajduk je igrao loše kao rijetko kad i Gudelj je samo do početka proljetnog dijela sezone kada nakon domaćeg poraza od zagrebačkoga [[Dinamo Zagreb|Dinama]] (0:1) dobiva otkaz. Kratko vrijeme trenirao je i austrijski [[Vorwärts Steyr|Steyr]]. == Nagrade i priznanja == === Igrač === ==== Individualna ==== * [[1979.]]: Proglašen najboljim igračem turnira na juniorskome europskom prvenstvu u Austriji.<ref name="NL"/> * [[1982.]]: Nogometaš godine u anketi Večernjeg lista.<ref name="NL"/><ref>{{eng oznaka}} [http://www.rsssf.com/miscellaneous/vecernjipoy.html rsssf.com: "Vecernji list" Player of the Year], preuzeto 15. svibnja 2013.</ref> ==== Klupska ==== '''[[Hajduk Split]]''' * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] '''(1)''' : 1978./79. * [[Kup maršala Tita]] '''(2)''' : 1983./84., 1986./87. ==== Reprezentativna ==== '''[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]''' * Prvo mjesto, zlatna medalja, [[Europsko juniorsko (ispod 18) prvenstvo u nogometu – Austrija 1979.|Europsko juniorsko prvenstvo do 18 godina u Austriji 1979. godine]]. == Zanimljivosti == * Kao statist glumio je seosko dijete u jednom prizoru u seriji [[Prosjaci i sinovi|Prosjacima i sinovima]]. Skupina djece u tom prizoru trči, a Ivan Gudelj je ono dijete koje je toliko brzo trčalo da je odmaklo ostaloj djeci.<ref>Željko Rogošić, [https://arhiva.nacional.hr/clanak/20639/ivan-gudelj-trener-reprezentacija-svecenika-i-kadeta-na-klupi-hajduka ''Ivan Gudelj - trener reprezentacija svećenika i kadeta na klupi Hajduka''], objavljeno u ''[[Nacional]]u'' br. 515, 26. rujna 2005., pristupljeno 6. siječnja 2023.</ref> * Godine 2019. prikazan je premijereno dokumentarni film o Ivanu Gudelju [[Ivanova igra]], autora [[Tomislav Žaja|Tomislava Žaje]].<ref>(): [https://www.hnk-split.hr/predstave/detalj/artmid/906/articleid/11141/ivanova-igra ''Ivanova igra''], Hrvatsko narodno kazalište u Splitu. Pristupljeno 4. studenoga 2019.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{hajduksastav 05./06.}} {{GLAVNIRASPORED:Gudelj, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Treneri Hajduka]] [[Kategorija:Treneri NK Zadra]] [[Kategorija:Životopisi, Imotski]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Životopisi, Zmijavci]] nr0ork2jvbnv0vmq6dnq64u2kny06xz 7592512 7592509 2026-09-02T11:39:01Z Croxyz 205325 tvrdnja o L'Equipeu je netočna 7592512 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Ivan Gudelj | slika = | puno ime = Ivan Gudelj | visina = 183 cm | nadimak = | datum rođenja = [[21. travnja]] [[1960.]] | mjesto rođenja = [[Imotski]] | država rođenja = | datum smrti = [[2026.]] | mjesto smrti = ? | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | mlade godine = | juniorski klubovi = [[NK Mračaj Runović|Mračaj Runović]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | godina = [[1977.]] – [[1986.]] | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = {{0}}180 {{0}}{{0}}(38) | godine u reprezentaciji = [[1980.]] – [[1986.]] | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine treniranja = [[1993.]]<br />[[2005.]] – [[2006.]] | klubovi = [[NK Zadar|Zadar]]<br />[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|[[Europsko prvenstvo u nogometu do 18 godina|Europsko prvenstvo do 18 godina]]}} {{medalje zlato| Austrija 1979. | [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija do 18 godina|Jugoslavija do 18]]}} | napomena = | ažurirano = }} '''Ivan Gudelj''' ([[Imotski]], [[21. travnja]] [[1960.]] – ?, [[2026.]]) bio je [[hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš i trener. Zbog bolesti je prekinuo igračku karijeru s 26 godina.<ref name="Hajduk">[http://hajduk.hr/?otvori=klub&kat=treneri&trener=ivan-gudelj Hajduk.hr: Svi Hajdukovi treneri od 1911. do danas: Ivan Gudelj], preuzeto 15. svibnja 2013.</ref> Kao igrač bio je razoran, prodoran, podjednako uspješan u napadačkim i obrambenim akcijama i krasila ga je velika borbenost.<ref name="NL">[https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=518 Nogometni leksikon: Gudelj, Ivan] preuzeto 15. svibnja 2013.</ref> == Igračka karijera == === Klupska karijara === Počeo je igrati nogomet u [[NK Mračaj Runović|Mračaju]] iz [[Runović]]a. Na [[Europsko prvenstvo u nogometu do 18 godina|Europskom prvenstvu do 18 godina]] održanom u [[Austrija|Austriji]] 1979., koje je Jugoslavija osvojila, proglašen je najboljim igračem. Seniorsku karijeru započeo je i završio u [[Hajduk Split|splitskom Hajduku]] u čijem je dresu odigrao ukupno 362 utakmice i postigao 93 pogotka.<ref name="Hajduk"/> S Hajdukom je [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] osvojio naslov prvaka Jugoslavije, a [[Kup maršala Tita 1983./84.|1983./84.]] i [[Kup maršala Tita 1986./87.|1986./87.]] i [[Kup maršala Tita]].<ref name="Hajduk"/> Posljednju utakmicu odigrao je proitv [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] na [[Stadion Poljud|Poljudu]] kada je osjetio veliku iscrpljenost ne znajući da mu zbog [[hepatitis B|hepatitisa B]] propadaju [[mišić]]i. Izašao je iz igre popraćen zvižducima zbog "simuliranja". Nakon toga i liječenja se, vođen lošim liječničkim procjenama, dva puta prerano vraćao treningu i oba puta mu se bolest ponovno vraćala te je u na kraju morao prekinuti igračku karijeru.<ref name="Hajduk"/> {{Statistika u Hajduku |180|38 |16|8 |0|0 |26|9 |0|0 |222|55 |140|38 |362|93}} === Reprezentativna karijera === Za reprezentaciju [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] odigrao je 33 utakmice i postigao 3 pogotka.<ref name="NL"/> Prvi put nastupio je 1980. godine u gostujućoj pobjedi protiv [[Luksemburška nogometna reprezentacija|Luksemburga]] (5:0), a posljednji susret bilježi 6 godina potom u [[Bruxelles]]u protiv [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]] (3:1).<ref name="NL"/> U međuvremenu nastupio je na [[nogomet na OI 1980.|Olimpijskim igrama 1980.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982.]] te na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|Europskom prvenstvu 1984.]] == Trenerska karijera == Nakon igračke karijere krenuo je u trenerske vode. Diplomirao je na [[Kineziološki fakultet u Zagrebu|Kineziološkom fakultetu]] u [[Zagreb]]u i stekao zvanje profesora [[kineziologija|kineziologije]].<ref name="Hajduk"/> U matičnoj sredini obnašao je i dužnosti predsjednika Zbora nogometnih trenera Splitsko-dalmatinske županije.<ref name="Hajduk"/> Vodio je prvo svećeničku reprezentaciju,<ref name="Hajduk"/> potom neke mlađe naraštaje hrvatske reprezentacije. Nakon toga kratko vodio je [[NK Uskok Klis|Uskok Klis]], [[NK Zadar|Zadar]], pa [[NK Dubrovnik|Dubrovnik]] dok nije sredinom rujna 2005. naslijedio [[Miroslav Blažević|Ćiru Blaževića]] na mjestu trenera splitskoga Hajduka. Trenirao je Hajduk jedino u sezoni [[1. HNL 2005./06.|2005./06.]] u kojoj je Gudelj na početku proljetnog dijela sezone kada nakon domaćeg poraza od [[Dinamo Zagreb|zagrebačkog Dinama]] (0:1) dobio otkaz. Kratko vrijeme trenirao je i austrijski [[Vorwärts Steyr]]. == Priznanja == === Individualna === * Najbolji igrač [[Europsko prvenstvo u nogometu do 18 godina|Europskog prvenstva do 18 godina]]: 1979.<ref name="NL"/> * Nagrada [[Večernji list|Večernjeg lista]] za [[Najbolji nogometaš Hrvatske (Večernji list)|nogometaša godine Jugoslavije]]: 1982.<ref name="NL"/><ref>{{eng oznaka}} [http://www.rsssf.com/miscellaneous/vecernjipoy.html rsssf.com: "Vecernji list" Player of the Year], preuzeto 15. svibnja 2013.</ref> === Klupska === '''Hajduk Split''' * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu]] '''(1):''' [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|1978./79.]] * [[Kup maršala Tita]] '''(2):''' [[Kup maršala Tita 1983./84.|1983./84.]], [[Kup maršala Tita 1986./87.|1986./87.]] === Reprezentativna === '''Jugoslavija do 18''' * [[Europsko prvenstvo u nogometu do 18 godina|Europsko prvenstvo do 18 godina]]: 1979. == Zanimljivosti == * Kao statist glumio je seosko dijete u jednom prizoru u seriji [[Prosjaci i sinovi|Prosjacima i sinovima]]. Skupina djece u tom prizoru trči, a Ivan Gudelj je ono dijete koje je toliko brzo trčalo da je odmaklo ostaloj djeci.<ref>Željko Rogošić, [https://arhiva.nacional.hr/clanak/20639/ivan-gudelj-trener-reprezentacija-svecenika-i-kadeta-na-klupi-hajduka ''Ivan Gudelj - trener reprezentacija svećenika i kadeta na klupi Hajduka''], objavljeno u ''[[Nacional]]u'' br. 515, 26. rujna 2005., pristupljeno 6. siječnja 2023.</ref> * Godine 2019. prikazan je premijereno dokumentarni film o Ivanu Gudelju [[Ivanova igra]], autora [[Tomislav Žaja|Tomislava Žaje]].<ref>(): [https://www.hnk-split.hr/predstave/detalj/artmid/906/articleid/11141/ivanova-igra ''Ivanova igra''], Hrvatsko narodno kazalište u Splitu. Pristupljeno 4. studenoga 2019.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{hajduksastav 05./06.}} {{GLAVNIRASPORED:Gudelj, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Treneri Hajduka]] [[Kategorija:Treneri NK Zadra]] [[Kategorija:Životopisi, Imotski]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Životopisi, Zmijavci]] 8avjnvjtqx8p86d7vfrdslf2qa9efhl 10 129671 7592504 7490433 2026-09-02T10:51:03Z Argo Navis 852 7592504 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Infookvir reljefni oblik | ime predloška = Infookvir jezero | naslovstil = | iznadstil = background-color: #e8e8ff; color: black; | podzaglavljestil = | ime = {{{ime|}}} | izvorno_ime = {{{izvorno ime|{{{izvorno_ime|}}}}}} | drugo_ime = {{{drugo ime|}}} | vrsta = [[vrste jezera|Jezero]] {{If then show|{{{vrsta|}}}|| • |}} | slika = {{{slika|}}} | slika_opis = {{{slika_opis|}}} | slika2 = {{{slika2|}}}<!-- novi parametar --> | slika2_opis = {{{slika2_opis|}}}<!-- novi parametar --> | zemljovid = {{{zemljovid|}}}<!-- novi parametar --> | zemljovid_opis = {{{zemljovid_opis|}}}<!-- novi parametar --> | zaglavljestil = background-color:powderblue; color: black; | param3 = Etimologija | vrijednost3 = {{{etimologija|}}} <!-- Položaj --> | koordinate = {{{koordinate|}}} | param7 = Smještaj | vrijednost7 = {{{lokacija|}}} | param8 = [[Popis država|Države]] | vrijednost8 = {{#if:{{{dz|}}}|{{DZ+X/plainlist|{{{dz|}}}}}|{{if empty|{{{država|}}}|{{{države|}}}}}}} | param9 = {{nowrap|Obalni [[grad]]ovi}} | vrijednost9 = {{{obalni_gradovi|}}} <!-- Fizikalne osobine --> | param22 = Duljina | vrijednost22 = {{If then show|{{{duljina|{{{dužina|}}}}}}||| [[kilometar|km]]}} | vrijednost23 = {{#if:{{{širina|}}}{{{najmanja širina|}}}{{{prosječna širina|}}}{{{najveća širina|}}}|{{infookvir | child = yes | label1 = Širina | data1 = &nbsp; | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Najmanja</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{If then show|{{{najmanja širina|}}}||| [[kilometar|km]]}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Prosječna</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{If then show|{{{prosječna širina|}}}||| [[kilometar|km]]}} | label4 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Najveća</span> | rowstyle4 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data4 = {{If then show|{{{širina|{{{najveća širina|}}}}}}||| [[kilometar|km]]}} }}}} | vrijednost24 = {{#if:{{{dubina|}}}{{{najmanja dubina|}}}{{{prosječna dubina|}}}{{{najveća dubina|}}}|{{infookvir | child = yes | label1 = Dubina | data1 = &nbsp; | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Najmanja</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{If then show|{{{najmanja dubina|}}}||| [[metar|m]]}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Prosječna</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{If then show|{{{prosječna dubina|}}}||| [[metar|m]]}} | label4 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Najveća</span> | rowstyle4 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data4 = {{If then show|{{{dubina|{{{najveća dubina|}}}}}}||| [[metar|m]]}} }}}} | param25 = Obalna crta | vrijednost25 = {{If then show|{{{obalna crta|}}}||| [[kilometar|km]]}}{{{obalna crta ref|}}} | param26 = Površina | vrijednost26 = {{If then show|{{{površina|}}}||| [[četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]]}} | param27 = Zapremina | vrijednost27 = {{If then show|{{{zapremina|}}}||| [[Kubični metar|km<sup>3</sup>]]}}{{{zapremina ref|}}} | param28 = Površina porječja | vrijednost28 = {{If then show|{{{površina porječja|}}}||| [[četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]]}}{{{površina porječja ref|}}} | param29 = [[Nadmorska visina|Nadm. visina]] | vrijednost29 = {{If then show|{{{visina|}}}||| [[metar|m]]}} | vrijednost30 = {{#if:{{{najmanja temperatura|}}}{{{prosječna temperatura|}}}{{{najveća temperatura|}}}|{{infookvir | child = yes | label1 = Temperatura | data1 = &nbsp; | label2 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Najmanja</span> | rowstyle2 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data2 = {{If then show|{{{najmanja temperatura|}}}||| [[°C]]}} | label3 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Prosječna</span> | rowstyle3 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data3 = {{If then show|{{{prosječna temperatura|}}}||| [[°C]]}} | label4 = <span style="font-weight:normal">&nbsp;&bull;&nbsp;Najveća</span> | rowstyle4 = {{Infookvir rijeka/row-style}} | data4 = {{If then show|{{{najveća temperatura|}}}||| [[°C]]}} }}}} | param31 = Smrznuto | vrijednost31 = {{{smrznuto|}}} | param32 = Vrijeme retencije | vrijednost32 = {{{vrijeme retencije|}}} | param33 = [[Brana]] | vrijednost33 = {{{brana|}}} <!-- Sekcija 3 --> | sekcija3 = Rijeke i otoci | param42 = [[Pritok|Pritoci]] | vrijednost42 = {{{pritok|}}} | param43 = {{nowrap|Odlijeva se u}} | vrijednost43 = {{if empty|{{pritok1|{{PAGENAME}}}}|{{{ulijeva|}}}|{{{ulijeva|}}}}} | param44 = [[Slijev]] | vrijednost44 = {{if empty|{{slijev|{{PAGENAME}}}}|{{{slijev|}}}}} | param45 = [[Otok|Otoci]] | vrijednost45 = {{{otoci|}}} | lokacijska_karta_zemljovid = {{{zemljovid_lok|{{{slika_karta|}}}}}} | lokacijska_karta_zemljovid_opis = {{{zemljovid_lok_opis|{{{opis_karte|}}}}}} | lokacijska_karta_zemljovid2 = {{{zemljovid_lok2|}}} | lokacijska_karta_zemljovid2_opis = {{{zemljovid_lok2_opis|}}} | pushpin_map = {{{pushpin_map|}}} | relief = yes | mark = {{if empty|{{{mark|}}}|Blue pog.svg}} | marksize = {{if empty|{{{marksize|}}}|7}} | pushpin_label = {{{pushpin_label|}}} | pushpin_label_position = {{{pushpin_label_position|}}} | zaštita = {{{zaštita|}}} }}{{#invoke:Infookvir tracking|tracking|okvir=Infookvir jezero|slika|pushpin_map|površina}}<!-- -->{{#if:{{{dz|}}}||{{#invoke:Infookvir tracking|tracking|okvir=Infookvir jezero|država@države}}}}<!-- -->{{#if:{{#property:P625}}||{{#invoke:Infookvir tracking|tracking|okvir=Infookvir jezero|koordinate}}}}<!-- -->{{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{main other|[[Kategorija:Stranice koje koriste infookvir jezero s nepoznatim parametrima|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Stranice koje koriste [[Predložak:infookvir jezero]] s nepoznatim parametrom "_VALUE_"|ignoreblank=y| ime | izvorno ime | izvorno_ime | drugo ime | vrsta | slika | slika_opis | slika2 | slika2_opis | zemljovid | zemljovid_opis | etimologija | koordinate | lokacija | dz | država | države | obalni_gradovi | duljina | dužina | širina | najmanja širina | prosječna širina | najveća širina | dubina | najmanja dubina | prosječna dubina | najveća dubina | obalna crta | obalna crta ref | površina | zapremina | zapremina ref | površina porječja | površina porječja ref | visina | najmanja temperatura | prosječna temperatura | najveća temperatura | smrznuto | vrijeme retencije | brana| pritok | ulijeva | slijev | otoci | zemljovid_lok | slika_karta | zemljovid_lok_opis | opis_karte | zemljovid_lok2 | zemljovid_lok2_opis | pushpin_map | mark | marksize | pushpin_label | pushpin_label_position | zaštita | ne pratiti parametre}}<!-- --></includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Infookviri za reljefne oblike|Jezero]]</noinclude> t5btnskpj6je0c9wlxbwijmg4k13xu0 0 132122 7592466 7411131 2026-09-02T09:34:10Z Argo Navis 852 7592466 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Bijela |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = db |regija = [[Bosanska Posavina]] |općina = [[distrikt Brčko]] |nadvisina = |lat = 44.787974 |long = 18.568544 |position = left |brojstan = 2539 |domaćinstva |pošta = |pozbroj = 049 }} '''Bijela''' je naseljeno mjesto u sastavu [[distrikt Brčko|distrikta Brčko]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Nalazi se na jugozapadu Brčkog i leži na obroncima planine [[Majevica|Majevice]]. Graniči sa selima [[Cerik (distrikt Brčko)|Cerik]] na sjeveru, [[Skakava Gornja]] na istoku, [[Rašljani]] na jugu, i [[Gornji Hrgovi]] na zapadu. Nedaleko od sela nalazi se rječica Bjeli potok. == Zemljopis == Nalazi se oko rijeke Tinje, nedaleko od Brčkog. Podijeljeno je na tri dijela koje se danas smatra samostalnim selima. U Bijeli Hrišćanskoj su pravoslavci, u Bijeli Latinskoj su katolici, a Bijela Varoš ili Kalajdžije je treći dio. To je bila cincarska Bijela, koju su osnovali doseljeni [[Cincari u Bosni i Hercegovini|Cincari]]. == Povijest == Dolinom [[Tinja|Tinje]] je prolazio živi trgovački put u osmansko doba. U stara vremena nije bila tržištem, nego su od nje trgovinsko središte, čaršiju napravili od Bitole pridošli Cincari. Cincari su se u ovom kraju bavili trgovinom i obrtom. Mjesto naseljavanja izabrali su nakon što su neke njihove skupine otišle u Zovik, [[Porebrice]] i [[Tramošnica|Tramošnicu]]. Nakon austro-ugarskog zaposjedanja BiH, napravljena je cestovna mreža. Drumovi kroz [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] ostavili su Bijelu po strani zbog čega je postupno pročala kao trgovačko mjesto i u potpunosti izgubila značaj trgovačkog mjesta. Nisu propali brzo poput onih u Zoviku-Kalajdžijama i Porebricama-Kalajdžijama, jer je u Bijeloj još bilo obitelji cincarskih korijena koji su živjeli varoškim načinom života. Bilo je i nekoliko trgovačkih radnji, no nisu ih više vodili cincarski potomci, jer su vremenom Srbi sa sela došli u grad i bavili se djelatnostima kojima su se tradicijski bavili Cincari.<ref name="Bijela">(srp.) [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3356 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214081346/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3356 |date=14. veljače 2021. }} ''Cincarsko groblje u Bijeloj - Kalajdžijama, grobljanska cjelina - odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom'', 7. studenoga 2011. (pristupljeno 18. veljače 2020.)</ref> Za vrijeme socijalističke BiH naselje [[Bijela Srpska]] pripojeno je Bijeloj.<ref name="promjene">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf Promjene u sastavu i nazivima naselja za razdoblje 1948. - 1990.]</ref> Mjesto je oživjelo izgradnjom željezničke pruge Brčko – Banovići koja je prošla kroz Bijelu.<ref name="Bijela"/> == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Bijela''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |1729 (68,09 %) |1982 (70,78 %) |2026 (70,76 %) |- |'''Srbi''' |730 (28,75 %) |726 (25,92 %) |802 (28,01 %) |- |'''Muslimani''' |5 (0,19 %) |10 (0,35 %) |9 (0,31 %) |- |'''Jugoslaveni''' |34 (1,33 %) |3 (0,10 %) |16 (0,55 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |41 (1,61 %) |79 (2,82 %) |10 (0,34 %) |- |'''ukupno''' |'''2539''' |'''2800''' |'''2863''' |} == Šport == * [[NK Posavina 108 Bijela|NK Posavina 108]] * [[HNK Bijela]] ==Izvor== * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20110616151207/http://www.glosk.com/BK/Bijela/-109959/gmap_en.htm Satelitska snimka] {{Brčko}} [[Kategorija:Naselja u Distriktu Brčko]] 3gcqlihen09dzqwq4xrlh8tyjvb3jre 10 132343 7592464 7116513 2026-09-02T09:33:00Z Argo Navis 852 7592464 wikitext text/x-wiki <noinclude> {{Etnička karta općine u BiH 1991./izvor|Brčko}} {{Location map+|{{{karta|BiH/Brčko}}}|width={{{width|900}}}|float=right|relief={{{relief|1}}} |caption=Općina Brčko. {{Etnička karta/BiH/Legenda}} |places=</noinclude><!-- {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Bijela (distrikt Brčko)|Bijela]]|uk=2539|b=5|h=1729|s=730|j=34|o=41|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Boće (distrikt Brčko)|Boće]]|uk=1253|b=0|h=1242|s=0|j=4|o=7|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Boderište]]|uk=965|b=1|h=952|s=2|j=1|o=9|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Brčko]]|uk=41406|b=22994|h=2894|s=8253|j=5211|o=2054|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Brezik|uk=413|b=0|h=3|s=408|j=1|o=1|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Brezovo Polje|uk=335|b=0|h=3|s=330|j=1|o=1|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Brezovo Polje (selo)]]|uk=1393|b=1158|h=11|s=89|j=96|o=39|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Brka (distrikt Brčko)|Brka]]|uk=2044|b=1921|h=3|s=40|j=27|o=53|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Brod (distrikt Brčko)|Brod]]|uk=1042|b=938|h=6|s=50|j=28|o=20|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Bukovac|uk=364|b=6|h=69|s=279|j=9|o=1|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Bukvik Donji|uk=212|b=0|h=3|s=192|j=16|o=1|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Bukvik Gornji|uk=378|b=0|h=9|s=328|j=23|o=18|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Buzekara|uk=430|b=0|h=0|s=422|j=5|o=3|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Cerik|uk=280|b=3|h=25|s=221|j=18|o=13|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Čađavac|uk=74|b=0|h=60|s=0|j=6|o=8|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Čande|uk=377|b=377|h=0|s=0|j=0|o=0|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Ćoseti]]|uk=507|b=502|h=0|s=0|j=0|o=5|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Donji Rahić]]|uk=647|b=4|h=552|s=48|j=12|o=31|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Donji Zovik|uk=481|b=0|h=465|s=0|j=0|o=16|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Dubrave (distrikt Brčko)|Dubrave]]|uk=1338|b=1|h=1310|s=18|j=1|o=8|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Dubravice Donje|uk=396|b=1|h=368|s=0|j=0|o=27|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Dubravice Gornje|uk=319|b=0|h=20|s=280|j=2|o=17|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Gajevi|uk=196|b=0|h=1|s=188|j=3|o=4|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Gorice (distrikt Brčko)|Gorice]]|uk=1097|b=1|h=894|s=174|j=19|o=9|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Gornji Rahić]]|uk=2167|b=2131|h=6|s=8|j=5|o=17|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Gornji Zovik (distrikt Brčko)|Gornji Zovik]]|uk=1569|b=0|h=1454|s=9|j=0|o=106|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Grbavica (distrikt Brčko)|Grbavica]]|uk=557|b=13|h=21|s=499|j=16|o=8|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Gredice|uk=303|b=0|h=121|s=168|j=2|o=12|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Islamovac|uk=105|b=97|h=0|s=0|j=0|o=8|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Krbeta|uk=244|b=0|h=4|s=240|j=0|o=0|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Krepšić]]|uk=1156|b=0|h=721|s=383|j=9|o=43|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Laništa]]|uk=656|b=1|h=648|s=0|j=0|o=7|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Lukavac|uk=225|b=0|h=8|s=208|j=7|o=2|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Maoča (distrikt Brčko)|Maoča]]|uk=2886|b=2815|h=5|s=11|j=36|o=19|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Marković Polje|uk=470|b=0|h=362|s=88|j=2|o=18|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Ograđenovac]]|uk=734|b=723|h=0|s=0|j=1|o=10|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Omerbegovača]]|uk=895|b=792|h=73|s=1|j=7|o=22|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Palanka (distrikt Brčko)|Palanka]]|uk=1394|b=1381|h=1|s=0|j=9|o=3|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Popovo Polje|uk=248|b=0|h=0|s=245|j=1|o=2|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Potočari]]|uk=893|b=3|h=2|s=838|j=26|o=24|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Rašljani]]|uk=1155|b=1073|h=0|s=76|j=2|o=4|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Ražljevo|uk=341|b=0|h=2|s=331|j=4|o=4|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Repino Brdo|uk=246|b=240|h=4|s=0|j=1|o=1|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Sandići|uk=420|b=1|h=0|s=410|j=7|o=2|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Skakava Donja]]|uk=2272|b=2|h=2175|s=40|j=12|o=43|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Skakava Gornja]]|uk=1737|b=3|h=1581|s=142|j=5|o=6|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Slijepčevići|uk=371|b=0|h=2|s=363|j=1|o=5|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Stanovi|uk=353|b=0|h=2|s=345|j=0|o=6|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Šatorovići (distrikt Brčko)|Šatorovići]]|uk=1238|b=1216|h=2|s=0|j=0|o=20|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Štrepci]]|uk=861|b=5|h=804|s=25|j=4|o=23|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Trnjaci|uk=313|b=0|h=0|s=310|j=2|o=1|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Ulice (distrikt Brčko)|Ulice]]|uk=1266|b=1|h=1108|s=136|j=7|o=14|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Ulović]]|uk=912|b=200|h=606|s=73|j=8|o=25|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Vitanovići Donji|uk=419|b=5|h=324|s=82|j=4|o=4|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Vitanovići Gornji|uk=286|b=1|h=158|s=98|j=9|o=20|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Vučilovac]]|uk=700|b=1|h=0|s=673|j=11|o=15|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Vujčići|uk=284|b=0|h=1|s=270|j=9|o=4|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Vukšić Donji]]|uk=644|b=1|h=633|s=3|j=3|o=4|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Vukšić Gornji]]|uk=821|b=0|h=805|s=1|j=4|o=11|lat=|long=|position=right}}--> <noinclude> }} </pre> {{DEFAULTSORT/X|3}} [[Kategorija:Predlošci etničkih mapa općina BiH]] </noinclude> mim8oxyqgdoqfgm2j0l728vo3xc3ktk 7592470 7592464 2026-09-02T09:37:10Z Argo Navis 852 7592470 wikitext text/x-wiki <noinclude> {{Etnička karta općine u BiH 1991./izvor|Brčko}} {{Location map+|{{{karta|BiH/Brčko}}}|width={{{width|900}}}|float=right|relief={{{relief|1}}} |caption=Općina Brčko. {{Etnička karta/BiH/Legenda}} |places=</noinclude> {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Bijela (distrikt Brčko)|Bijela]]|uk=2539|b=5|h=1729|s=730|j=34|o=41|lat=44.787974|long=18.568544|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Boće (distrikt Brčko)|Boće]]|uk=1253|b=0|h=1242|s=0|j=4|o=7|lat=44.803234|long=18.763910|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Boderište]]|uk=965|b=1|h=952|s=2|j=1|o=9|lat=44.799431|long=18.782515|position=right}} <!-- {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Brčko]]|uk=41406|b=22994|h=2894|s=8253|j=5211|o=2054|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Brezik|uk=413|b=0|h=3|s=408|j=1|o=1|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Brezovo Polje|uk=335|b=0|h=3|s=330|j=1|o=1|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Brezovo Polje (selo)]]|uk=1393|b=1158|h=11|s=89|j=96|o=39|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Brka (distrikt Brčko)|Brka]]|uk=2044|b=1921|h=3|s=40|j=27|o=53|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Brod (distrikt Brčko)|Brod]]|uk=1042|b=938|h=6|s=50|j=28|o=20|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Bukovac|uk=364|b=6|h=69|s=279|j=9|o=1|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Bukvik Donji|uk=212|b=0|h=3|s=192|j=16|o=1|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Bukvik Gornji|uk=378|b=0|h=9|s=328|j=23|o=18|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Buzekara|uk=430|b=0|h=0|s=422|j=5|o=3|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Cerik|uk=280|b=3|h=25|s=221|j=18|o=13|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Čađavac|uk=74|b=0|h=60|s=0|j=6|o=8|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Čande|uk=377|b=377|h=0|s=0|j=0|o=0|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Ćoseti]]|uk=507|b=502|h=0|s=0|j=0|o=5|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Donji Rahić]]|uk=647|b=4|h=552|s=48|j=12|o=31|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Donji Zovik|uk=481|b=0|h=465|s=0|j=0|o=16|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Dubrave (distrikt Brčko)|Dubrave]]|uk=1338|b=1|h=1310|s=18|j=1|o=8|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Dubravice Donje|uk=396|b=1|h=368|s=0|j=0|o=27|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Dubravice Gornje|uk=319|b=0|h=20|s=280|j=2|o=17|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Gajevi|uk=196|b=0|h=1|s=188|j=3|o=4|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Gorice (distrikt Brčko)|Gorice]]|uk=1097|b=1|h=894|s=174|j=19|o=9|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Gornji Rahić]]|uk=2167|b=2131|h=6|s=8|j=5|o=17|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Gornji Zovik (distrikt Brčko)|Gornji Zovik]]|uk=1569|b=0|h=1454|s=9|j=0|o=106|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Grbavica (distrikt Brčko)|Grbavica]]|uk=557|b=13|h=21|s=499|j=16|o=8|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Gredice|uk=303|b=0|h=121|s=168|j=2|o=12|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Islamovac|uk=105|b=97|h=0|s=0|j=0|o=8|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Krbeta|uk=244|b=0|h=4|s=240|j=0|o=0|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Krepšić]]|uk=1156|b=0|h=721|s=383|j=9|o=43|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Laništa]]|uk=656|b=1|h=648|s=0|j=0|o=7|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Lukavac|uk=225|b=0|h=8|s=208|j=7|o=2|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Maoča (distrikt Brčko)|Maoča]]|uk=2886|b=2815|h=5|s=11|j=36|o=19|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Marković Polje|uk=470|b=0|h=362|s=88|j=2|o=18|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Ograđenovac]]|uk=734|b=723|h=0|s=0|j=1|o=10|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Omerbegovača]]|uk=895|b=792|h=73|s=1|j=7|o=22|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Palanka (distrikt Brčko)|Palanka]]|uk=1394|b=1381|h=1|s=0|j=9|o=3|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Popovo Polje|uk=248|b=0|h=0|s=245|j=1|o=2|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Potočari]]|uk=893|b=3|h=2|s=838|j=26|o=24|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Rašljani]]|uk=1155|b=1073|h=0|s=76|j=2|o=4|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Ražljevo|uk=341|b=0|h=2|s=331|j=4|o=4|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Repino Brdo|uk=246|b=240|h=4|s=0|j=1|o=1|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Sandići|uk=420|b=1|h=0|s=410|j=7|o=2|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Skakava Donja]]|uk=2272|b=2|h=2175|s=40|j=12|o=43|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Skakava Gornja]]|uk=1737|b=3|h=1581|s=142|j=5|o=6|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Slijepčevići|uk=371|b=0|h=2|s=363|j=1|o=5|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Stanovi|uk=353|b=0|h=2|s=345|j=0|o=6|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Šatorovići (distrikt Brčko)|Šatorovići]]|uk=1238|b=1216|h=2|s=0|j=0|o=20|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Štrepci]]|uk=861|b=5|h=804|s=25|j=4|o=23|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Trnjaci|uk=313|b=0|h=0|s=310|j=2|o=1|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Ulice (distrikt Brčko)|Ulice]]|uk=1266|b=1|h=1108|s=136|j=7|o=14|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Ulović]]|uk=912|b=200|h=606|s=73|j=8|o=25|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Vitanovići Donji|uk=419|b=5|h=324|s=82|j=4|o=4|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Vitanovići Gornji|uk=286|b=1|h=158|s=98|j=9|o=20|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Vučilovac]]|uk=700|b=1|h=0|s=673|j=11|o=15|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=Vujčići|uk=284|b=0|h=1|s=270|j=9|o=4|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Vukšić Donji]]|uk=644|b=1|h=633|s=3|j=3|o=4|lat=|long=|position=right}} {{Location mapBH~|{{{karta|BiH/Brčko}}}|label=[[Vukšić Gornji]]|uk=821|b=0|h=805|s=1|j=4|o=11|lat=|long=|position=right}}--> <noinclude> }} </pre> {{DEFAULTSORT/X|3}} [[Kategorija:Predlošci etničkih mapa općina BiH]] </noinclude> 0osycnuadrftkoe25u2outkkg596w7o 0 132899 7592193 7568931 2026-09-01T13:42:39Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]]; + 3 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592193 wikitext text/x-wiki '''Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama''' <!-- Patent o vjerskoj snošljivosti i toleranciji --> je bio pravni akt kojeg je izdao [[Habsburška Monarhija|habsburški]] car [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] [[21. prosinca]] [[1781.]] [[File:Patent of Tolerance 13.10.1781 p1.jpg|thumb|right|Tekst patenta o toleranciji]] Ovim je aktom Josip II. sve [[Kršćanstvo|kršćanske vjere]] u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] izjednačio po statusu s [[Katolička crkva|Katoličkom Crkvom]], omogućivši potpunu vjersku slobodu ([[luterani]]ma, [[kalvinisti]]ma i [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj Crkvi]]), ponajviše radi ograničavanja moći i [[Autonomija|autonomije]] Katoličke Crkve. [[Apsolutizam|Apsolutističkoj]] carskoj vlasti nije odgovaralo da ima autonomni [[autoritet]] kao što je [[Katolička Crkva]] i njeni redovi, koji su sa svojim posjedima i povlasticama bili [[država]] u državi. Katolička Crkva je podvrgnuta državnom nadzoru. U opsežnoj [[Reforma|reformi]] države i društva čiji je Edikt bio sastavni dio, ukinuti su mnogi [[crkveni redovi]] i [[samostan]]i (njih oko 700). To se ponajviše odnosilo na one koji nisu bili aktivni u određenim djelatnostima ([[Škola|škole]], bolesnička njega itd.).<br> Unatoč takvim "teoretskim opravdanjima" ([[jozefinizam]]), ukinuti su i neki redovi koji su mnogo radili na [[Prosvjetiteljstvo|prosvjećivanju]] [[Stanovništvo|stanovništva]], kao što su [[pavlini]] i [[benediktinci]], koji su [[odgoj]] i [[obrazovanje]] imali za glavnu [[djelatnost]]; ali i [[Red slugu Blažene Djevice Marije|serviti]], koji su držali mrežu [[bolnica]]. Ipak, katolici su zadržali jednu povlasticu, kojom je jedino Katolička Crkva smjela graditi crkvene [[portal]]e na [[Ulica|ulici]]. Ovaj [[zakon]] je vrijedio kako za [[Austrijske nasljedne zemlje]], tako i za [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Ugarska|Ugarsku]]. U Hrvatskoj je ovim, za jedno vrijeme, prestao važiti posebni [[vjerski zakon]] koji je dopuštao djelovanje isključivo Katoličkoj Crkvi. Za razliku od nekih drugih zakona, ovaj je vrijedio ne samo u austrijskim nasljednim zemljama, već i u Ugarskoj i Hrvatskoj. Zahvaljujući ovom zakonu [[Pravoslavlje|pravoslavni]] kršćani su dobili mogućnost utemeljenja svojih crkvenih općina izvan [[Vojna krajina|Vojne krajine]], a prvo značajnije realiziranje ovog Edikta u Hrvatskoj bilo je godine [[1785.]] osnivanjem crkvene općine u [[Zagreb]]u koju je osnovala [[grčka]] [[Trgovina|trgovačka]] zajednica. [[Židovi]] su ovim ediktom dobili šira [[građanska prava]], među ostalim i studiranja, a uz ostale reforme i mogućnost ulaska u [[Državni službenik|državne službe]]. U Hrvatskoj, ovaj je Edikt dopustio Židovima i naseljavanje, što se materijalizira [[1785.]] u [[Varaždin]]u, osnivanjem njihove općine. Iako je Josip II. pred smrt povukao skoro sve svoje reforme (naime, zbog krajnjeg neobaziranja na mišljenje naroda i nastojanja za [[Germanizacija|germanizacijom]] ne-germanskih naroda, bio je ugrožen sam opstanak [[Monarhija|Monarhije]]), ovaj Edikt je ostavio nedirnutim. == Povezani članci == *[[:s:Galerijev_edikt_o_toleranciji_(Laktancije)|Galerijev edikt o toleranciji]] 311. u Nikodemiji *[[Milanski edikt]] iz 313. *[[Edikt iz Torde]] iz 1568. *Edikt o toleranciji 13. rujna 1781. == Vanjske poveznice == * [http://mudrac.ffzg.hr/~ltatomir/skripte/skripte/Moacanin-Hrvatska%20Povijest%20od%2016.st%20do%2018.st-66str.rtf Bune u 17.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Bune u 17. stoljeću * [http://www.croatia.ch/zanimljivosti/070804a.php Croatia.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006233222/http://www.croatia.ch/zanimljivosti/070804a.php |date=6. listopada 2008. }} Prosvijećeni apsolutizam * [http://www.evang-spittal.at/dok_TolPat.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131017092759/http://www.evang-spittal.at/dok_TolPat.htm |date=17. listopada 2013. }} Tekst patenta o vjerskoj toleranciji 1781.(njemački) * [http://germanhistorydocs.ghi-dc.org/sub_document_s.cfm?document_id=3643] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131014104509/http://germanhistorydocs.ghi-dc.org/sub_document_s.cfm?document_id=3643 |date=14. listopada 2013. }} Tekst patenta o vjerskoj toleranciji 1781.(engleski) [[Kategorija:Habsburška Monarhija]] [[Kategorija:Vjerske slobode]] [[Kategorija:Povijest kršćanstva]] [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Odnosi između kršćanskih konfesija]] gbkvx9gd2lkeboxb196j2wp5gljj4tg 0 132963 7592499 7481256 2026-09-02T10:44:38Z Argo Navis 852 7592499 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Amu-Darja | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Amudaryasunset.jpg | slika_opis = Amu-Darja u [[Turkmenistan]]u | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Amudaryamap.jpg | zemljovid_opis = Zemljovid porječja Am-Darje | dz = AFG,TADŽ,TKM,UZB | naselja = | duljina = 2540 | površina porječja = 534739 | najmanji istjek = | prosječni istjek = 1400 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = | sutok = [[Pjandž]] i [[Vahš (rijeka)|Vahš]] | izvor_koordinate = {{coord|37|06|35|N|68|18|44|E|display=inline}} | izvor_nadmorska_visina = 6000 | ušće = | tip ušća = [[riječna delta|delta]] | ušće_koordinate = {{coord|44|06|30|N|59|40|52|E|display=inline,title}} | ušće_nadmorska_visina = | Slijev = Aralski | Ulijeva se u = [[Aralsko jezero]] | pritoci = | lijevi pritoci = [[Vahš (rijeka)|Vahš]] | desni pritoci = [[Pjandž]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Uzbekistan | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Amu-Darja''' je jedna od najduljih rijeka u srednjoj [[Azija|Aziji]]. Duga je 2540 [[km]],<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/21934/Amu-Darya britannica] pristupljeno 24.10.2009.</ref> a njeno porječje obuhvaća {{km2|534739}}. Rijeka nastaje sutokom rijeka [[Vahš (rijeka)|Vahš]] i [[Pjandž]], teče u pravcu zapad i sjeverozapad, sve do ulijevanja u [[Aralsko jezero]]. Jednim dijelom svoga toka čini prirodnu granicu [[Afganistan]]a s [[Tadžikistan]]om, [[Uzbekistan]]om i [[Turkmenistan]]om. Zbog natapanja kanala [[Karakum (kanal)|Karakum]], rijeka zna i do 3 mjeseca presušiti do ušća, što čini velike ekološke štete jer dovodi do zaslanjivanja tla, izumiranja biljnog i životinjskog svijeta, te smanjivanja [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Amu Darya}} [[Kategorija:Rijeke u Afganistanu]] [[Kategorija:Rijeke u Tadžikistanu]] [[Kategorija:Rijeke u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Vodene mase u Turkmenistanu]] [[Kategorija:Porječje Amu-Darje| ]] [[Kategorija:Afganistansko-tadžikistanska granica]] [[Kategorija:Turkmenistansko-uzbekistanska granica]]<!-- [[Kategorija:Afganistansko-turkmenistanska granica]] [[Kategorija:Afganistansko-uzbekistanska granica]] --> [[Kategorija:Granice Afganistana]] [[Kategorija:Granice Turkmenistana]] [[Kategorija:Granice Uzbekistana]] [[Kategorija:Granične rijeke]] b0mommfcsl12l0ue87k2qz13f901opg 0 137966 7592468 7582361 2026-09-02T09:35:56Z Argo Navis 852 7592468 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Boće |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = db |regija = [[Bosanska Posavina]] |općina = [[distrikt Brčko]] |nadvisina = |lat = 44.803234 |long = 18.763910 |position = left |brojstan = 1253 |domaćinstva = |pošta = 76210 |pozbroj = 049 }} '''Boće''' je naseljeno mjesto u sastavu [[Distrikt Brčko|distrikta Brčko]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Graniči sa selima [[Omerbegovača]] na sjeveru, [[Boderište]] na istoku, [[Repino Brdo]] na jugu, i [[Palanka (distrikt Brčko)|Palanka]] na zapadu. ==Stanovništvo== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Boće'''<ref>''Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.'', statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.</ref><ref>[http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf Popis po mjesnim zajednicama] fzs.ba</ref> |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]]''' |1242 (99,12 %) |1315 (96,62 %) |1177 (99,57 %) |- |'''Muslimani''' |0 |1 (0,07 %) |0 |- |'''Srbi''' |0 |1 (0,07 %) |2 (0,16 %) |- |'''Jugoslaveni''' |4 (0,31 %) |5 (0,36 %) |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |7 (0,55 %) |39 (2,86 %) |3 (0,25 %) |- |'''ukupno''' |'''1253''' |'''1361''' |'''1182''' |} U mjestu djeluje katolička [[župa]] sv. Antuna Padovanskog.<ref>PMD BiH. „Korizmena akcija u župi Boće kod Brčkog”. ''[[Radosna vijest (časopis)|Radosna vijest]]'', god. LV, br. 605 (svibanj 2026.), str. 18.</ref> ==Šport== * [[NK Hrvatski dragovoljac Boće]] ==Izvor== {{izvori}} {{Brčko}} [[Kategorija:Naselja u Distriktu Brčko]] ahimnopgaj53oy13tz1w22seyj6p524 0 137967 7592469 7101602 2026-09-02T09:36:54Z Argo Navis 852 7592469 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Boderište |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = db |regija = [[Bosanska Posavina]] |općina = [[distrikt Brčko]] |nadvisina = |lat = 44.799431 |long = 18.782515 |position = left |brojstan = 965 |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = 049 }} '''Boderište''' je naseljeno mjesto u sastavu [[distrikt Brčko|distrikta Brčko]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Boderište''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |952 (98,65%) |960 (97,75%) |968 (99,07%) |- |'''Srbi''' |2 (0,20%) |0 |2 (0,20%) |- |'''Muslimani''' |1 (0,10%) |0 |1 (0,10%) |- |'''Jugoslaveni''' |1 (0,10%) |9 (0,91%) |1 (0,10%) |- |'''ostali i nepoznato''' |9 (0,93%) |13 (1,32%) |5 (0,51%) |- |'''ukupno''' |'''965''' |'''982''' |'''977''' |} ==Izvor== * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20120329200558/http://www.boderiste.com/ Boderiste.com] {{mrva-naselje BiH}} {{Brčko}} [[Kategorija:Naselja u Distriktu Brčko]] ea1pwy74ptpwz2xgd0f5hsa4gksjnp8 0 144272 7592457 7483501 2026-09-02T09:19:22Z Argo Navis 852 − 2 kategorije; + 9 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592457 wikitext text/x-wiki Servisi za '''društveni networking''' primarno su fokusirani na stvaranje zajednice istomišljenika ili povezivanje određene skupine ljudi prvenstveno putem [[internet]]a. Ponekad to mogu biti i prijatelji, osobe iz akademske zajednice, [[škola]], pokrajina itd... Najpoznatiji od svih su MySpace, [[Facebook]], Bebo, Skyblog, Hi5... Bilo je pokušaja da se svi servisi standardiziraju pa da nije potrebno otvarati više servisa (ako npr. jedna osoba ima primjerice Myspace a druga Facebook ili Hi5) koji su međutim propali zbog problema s pravima privatnosti korisnika. == Povijest == Ideja o [[Računalo|računalima]] kao mediju za socijalnu interakciju postoji već više od 3 desetljeća a prvi projekti slični današnjim servisima za društeni networking bili su [[Usenet]], ARPANET, ''bulletin board services'' (danas jedna komeponenta MySpacea). Godine [[1995.]] javlja se servis Classmates.com, '97. SixDegrees.com, potom Epinions.com, '99. MySpace, koji [[2005.]] godine postaje prvi takav servis koji je dobivao više pregleda stranica od i samog [[Google]]a. Danas oni nude raznovrsne sadržaje, od sklapanja prijateljstava, pregledavanja videa i [[fotografija]], do online trgovina i takozvanih online tržnica. Ujedno su postali i predmetom istraživanja [[Psihologija|psiholog]]a, [[Ekonomija|ekonomista]] i drugih stručnjaka kao specifičan fenomen današnjice. == Struktura == U početku da bi se pristupilo nekom od servisa potrebno je izraditi profil kojim se logiramo u servis i koji predstavlja nas kao osobu na tom servisu. Servisi se ugrubo mogu podijeliti na ISN (''internal social network'') i ESN (''external social network''), tj. unutarnji i vanjski network od kojih i jedan i drugi daju određeni osjećaj pripadnosti i zajednice između ljudi. Često su ti servisi izvor njihove vlastite taštine i egoizma i služe vlastitoj promociji. Princip socijalne interakcije je jednostavan, dodavanjem ljudi i nakon što oni potvrde, postaju virtualni prijatelji. Potom se razmijenjuju komentari, poruke, slike, na nekim servisima video i drugi slični interaktivni sadržaji. Poslovni modeli na kojima se temelje razlikuju se od servisa do servisa, određeni naplaćuju članstvo, većina se financira putem reklama ili pak uspostavljanjem online tržnica na kojima rade kao posrednici između korisnika koji kupuju i prodaju stvari. Ujedno su ti autonomni modeli poslovanja kontrast tradicionalnim u kojem postoje prodavač i kupac, jer su sami korisnici u isto vrijeme i kupci i prodavači i stvaratelji zajedno sa svojim sadržajima. == Privatnost == Prava privatnosti, zaštita privatnosti, zaštita sadržaja i zaštita korisnika od malverzacija i [[seks]]ualnih predatora najveći su problemi i pitanja protiv kojih se bore servisi za društveni networking. Vrlo često ta se borba odvija uz pomoć službenih državnih tijela i policije. Kao prijetnja javljaju se i problemi dodjeljivanja previše osobnih podataka u ruke velikih korporacija i državnih institucija kao i problemi s manipulacijom sadržaja od strane treće osobe. ("žetva" [[e-mail]] adresa u svrhu korištenja za [[spam]] i nasilnu propagandu) S druge strane, informacije preuzete s tih servira često su korištene u svrhu policijskih istraga, neki materijali čak i na [[sud]]ovima. == Ukratko == Društveni networking i servisi danas su jedan od najpopularnijih vidova "online" komunikacije. Omogućuju razmijenu i pregledavanje velike količine multimedijskih sadržaja te pronalazak osoba istih interesa, te razmjene znanja i iskustava. Velikom količinom korisnika te raznim oblicima financiranja posao je to u kojem se okreće velika količina novaca te se sve više kompanija okreće oglašavanju i nuđenju usluga preko tih servisa. Koliko su oni korisni za razvoj mladih ili koliko doprinose nekakvom socijalnom dobru još je rano za zaključiti. Postoji velika opasnost od raznih manipuliranja njima i njihovim sadržajima jer je korištenje servisa jednostavno i ne zahtijeva veliko [[Informatika|informatičko]] znanje. == Izvori == {{Wikipedizirati izvore}} *http://www.lemonde.fr/web/infog/0,47-0@2-651865,54-999097@51-999297,0.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080610081419/http://www.lemonde.fr/web/infog/0,47-0@2-651865,54-999097@51-999297,0.html |date=10. lipnja 2008. }} *[https://web.archive.org/web/20070909161205/http://www.e-consultancy.com/news-blog/364182/social-network-launches-worldwide-spam-campaign.html Social network launches worldwide spam campaign] ''E-consultancy.com'', pristupljeno 29. veljače 2008. *[http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,21775032-11869,00.html "Myspace exposes sex predators"]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080206092513/http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,21775032-11869,00.html |date=6. veljače 2008. }}, korištenje materijala u sudnici, Herald and Weekly Times (Australia), pristupljeno 29. veljače 2008. [[Kategorija:Društvene mreže]] [[Kategorija:Sociološke teorije]] [[Kategorija:Sociološka terminologija]] [[Kategorija:Društveni sustavi]] [[Kategorija:Teorija organizacije]] [[Kategorija:Obrada društvenih informacija]] [[Kategorija:Složena dinamika]] [[Kategorija:Izgradnja zajednice]] [[Kategorija:Teorija komunikacije]] 23j0474b6771vjq1wic4az1mkmomygj 7592458 7592457 2026-09-02T09:19:58Z Argo Navis 852 7592458 wikitext text/x-wiki Društveni networking i servisi danas su jedan od najpopularnijih vidova "online" komunikacije. Omogućuju razmijenu i pregledavanje velike količine multimedijskih sadržaja te pronalazak osoba istih interesa, te razmjene znanja i iskustava. Velikom količinom korisnika te raznim oblicima financiranja posao je to u kojem se okreće velika količina novaca te se sve više kompanija okreće oglašavanju i nuđenju usluga preko tih servisa. Koliko su oni korisni za razvoj mladih ili koliko doprinose nekakvom socijalnom dobru još je rano za zaključiti. Postoji velika opasnost od raznih manipuliranja njima i njihovim sadržajima jer je korištenje servisa jednostavno i ne zahtijeva veliko [[Informatika|informatičko]] znanje. Servisi za '''društveni networking''' primarno su fokusirani na stvaranje zajednice istomišljenika ili povezivanje određene skupine ljudi prvenstveno putem [[internet]]a. Ponekad to mogu biti i prijatelji, osobe iz akademske zajednice, [[škola]], pokrajina itd... Najpoznatiji od svih su MySpace, [[Facebook]], Bebo, Skyblog, Hi5... Bilo je pokušaja da se svi servisi standardiziraju pa da nije potrebno otvarati više servisa (ako npr. jedna osoba ima primjerice Myspace a druga Facebook ili Hi5) koji su međutim propali zbog problema s pravima privatnosti korisnika. == Povijest == Ideja o [[Računalo|računalima]] kao mediju za socijalnu interakciju postoji već više od 3 desetljeća a prvi projekti slični današnjim servisima za društeni networking bili su [[Usenet]], ARPANET, ''bulletin board services'' (danas jedna komeponenta MySpacea). Godine [[1995.]] javlja se servis Classmates.com, '97. SixDegrees.com, potom Epinions.com, '99. MySpace, koji [[2005.]] godine postaje prvi takav servis koji je dobivao više pregleda stranica od i samog [[Google]]a. Danas oni nude raznovrsne sadržaje, od sklapanja prijateljstava, pregledavanja videa i [[fotografija]], do online trgovina i takozvanih online tržnica. Ujedno su postali i predmetom istraživanja [[Psihologija|psiholog]]a, [[Ekonomija|ekonomista]] i drugih stručnjaka kao specifičan fenomen današnjice. == Struktura == U početku da bi se pristupilo nekom od servisa potrebno je izraditi profil kojim se logiramo u servis i koji predstavlja nas kao osobu na tom servisu. Servisi se ugrubo mogu podijeliti na ISN (''internal social network'') i ESN (''external social network''), tj. unutarnji i vanjski network od kojih i jedan i drugi daju određeni osjećaj pripadnosti i zajednice između ljudi. Često su ti servisi izvor njihove vlastite taštine i egoizma i služe vlastitoj promociji. Princip socijalne interakcije je jednostavan, dodavanjem ljudi i nakon što oni potvrde, postaju virtualni prijatelji. Potom se razmijenjuju komentari, poruke, slike, na nekim servisima video i drugi slični interaktivni sadržaji. Poslovni modeli na kojima se temelje razlikuju se od servisa do servisa, određeni naplaćuju članstvo, većina se financira putem reklama ili pak uspostavljanjem online tržnica na kojima rade kao posrednici između korisnika koji kupuju i prodaju stvari. Ujedno su ti autonomni modeli poslovanja kontrast tradicionalnim u kojem postoje prodavač i kupac, jer su sami korisnici u isto vrijeme i kupci i prodavači i stvaratelji zajedno sa svojim sadržajima. == Privatnost == Prava privatnosti, zaštita privatnosti, zaštita sadržaja i zaštita korisnika od malverzacija i [[seks]]ualnih predatora najveći su problemi i pitanja protiv kojih se bore servisi za društveni networking. Vrlo često ta se borba odvija uz pomoć službenih državnih tijela i policije. Kao prijetnja javljaju se i problemi dodjeljivanja previše osobnih podataka u ruke velikih korporacija i državnih institucija kao i problemi s manipulacijom sadržaja od strane treće osobe. ("žetva" [[e-mail]] adresa u svrhu korištenja za [[spam]] i nasilnu propagandu) S druge strane, informacije preuzete s tih servira često su korištene u svrhu policijskih istraga, neki materijali čak i na [[sud]]ovima. == Izvori == {{Wikipedizirati izvore}} *http://www.lemonde.fr/web/infog/0,47-0@2-651865,54-999097@51-999297,0.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080610081419/http://www.lemonde.fr/web/infog/0,47-0@2-651865,54-999097@51-999297,0.html |date=10. lipnja 2008. }} *[https://web.archive.org/web/20070909161205/http://www.e-consultancy.com/news-blog/364182/social-network-launches-worldwide-spam-campaign.html Social network launches worldwide spam campaign] ''E-consultancy.com'', pristupljeno 29. veljače 2008. *[http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,21775032-11869,00.html "Myspace exposes sex predators"]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080206092513/http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,21775032-11869,00.html |date=6. veljače 2008. }}, korištenje materijala u sudnici, Herald and Weekly Times (Australia), pristupljeno 29. veljače 2008. [[Kategorija:Društvene mreže]] [[Kategorija:Sociološke teorije]] [[Kategorija:Sociološka terminologija]] [[Kategorija:Društveni sustavi]] [[Kategorija:Teorija organizacije]] [[Kategorija:Obrada društvenih informacija]] [[Kategorija:Složena dinamika]] [[Kategorija:Izgradnja zajednice]] [[Kategorija:Teorija komunikacije]] r56fp113f6vqn3wnhep8ttma6k1e6gh 0 164342 7592386 7493471 2026-09-02T00:27:01Z Croxyz 205325 7592386 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Škotska | grb = | nadimak = Tartan Army | savez = [[Škotski nogometni savez|Scottish Football Association]] | izbornik = {{Z|BEL}} [[Sébastien Pocognoli]] | kapetan = [[Andrew Robertson]] | najviše nastupa = [[Kenny Dalglish]] (102) | najbolji strijelac = [[Kenny Dalglish]] (30)<br>[[Denis Law]] (30) | FIFA = 42. | ažurirano = 11. lipnja 2026. | pattern_la1 = _sco26h | pattern_b1 = _sco26hA | pattern_ra1 = _sco26h | pattern_sh1 = _sco26h | pattern_so1 = _sco26hl | leftarm1 = 000040 | body1 = 000040 | rightarm1 = 000040 | shorts1 = 000040 | socks1 = 000040 | pattern_la2 = _sco26a | pattern_b2 = _sco26aA | pattern_ra2 = _sco26a | pattern_sh2 = _sco26a2 | pattern_so2 = _adidaswhitel | leftarm2 = fa4d4f | body2 = fa4d4f | rightarm2 = fa4d4f | shorts2 = 4C2882 | socks2 = 4C2882 | pattern_la3 = | pattern_b3 = | pattern_ra3 = | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = | body3 = | rightarm3 = | shorts3 = | socks3 = | prva utakmica = {{Z|ŠKO}} Škotska 0:0 [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] {{Z|ENG}} <br />([[Glasgow]], [[Škotska]]; [[30. studenoga]], [[1872.]]) | najveća pobjeda = {{Z|ŠKO}} Škotska 11:0 [[Irska]] [[Datoteka:Saint Patrick's Saltire.svg|20px]] <br />([[Glasgow]], [[Škotska]]; [[23. veljače]] [[1901.]]) | najveći poraz = {{Z+X|URU}} 7:0 Škotska {{Z|ŠKO}}<br />([[Basel]], [[Švicarska]]; [[19. lipnja]], [[1954.]]) | Nastupi na SP = 9 | Prvi put na SP = 1954. | Najbolji rezultat na SP = grupna faza | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 4 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Nogometno EP 1992.|1992.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = grupna faza }} '''Škotska nogometna reprezentacija''' je nogometna reprezentacija iz [[Škotska|Škotske]]. == Trenutačni sastav == ''Zadnji put ažurirano: 5. lipnja 2021.'' {{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[David Marshall]]|sortname=Marshall, David|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1985|3|5}}|nastupi=43|golovi=0|klub=[[Derby County F.C.|Derby County]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Stephen O'Donnell]]|sortname=Odonnell, Stephen|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1992|5|11}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Motherwell F.C.|Motherwell]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Andrew Robertson]]|sortname=Robertson, Andrew|ostalo=[[kapetan (šport)|kapetan]]|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1994|3|11}}|nastupi=44|golovi=3|klub=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Scott McTominay]]|sortname=Mctominay, Scott|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1996|12|8}}|nastupi=22|golovi=0|klub=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Grant Hanley]]|sortname=Hanley, Grant|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1991|11|20}}|nastupi=32|golovi=2|klub=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=B|ime=[[Kieran Tierney]]|sortname=Tierney, Kieran|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1997|6|5}}|nastupi=20|golovi=0|klub=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[John McGinn]]|sortname=Mcginn, John|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1994|10|18}}|nastupi=32|golovi=10|klub=[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Callum McGregor]]|sortname=Mcgregor, Callum|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1993|6|14}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Celtic F.C.|Celtic]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Lyndon Dykes]]|sortname=Dykes, Lyndon|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1995|10|7}}|nastupi=11|golovi=2|klub=[[Queens Park Rangers F.C.|Queens Park Rangers]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Ché Adams]]|sortname=Adams, Che|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1996|7|13}}|nastupi=3|golovi=1|klub=[[Southampton F.C.|Southampton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Ryan Christie]]|sortname=Christie, Ryan|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1995|2|22}}|nastupi=19|golovi=4|klub=[[Celtic F.C.|Celtic]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Craig Gordon]]|sortname=Gordon, Craig|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1982|12|31}}|nastupi=57|golovi=0|klub=[[Heart of Midlothian F.C.|Heart of Midlothian]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=B|ime=[[Greg Taylor]]|sortname=Taylor, Greg|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1997|11|5}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Celtic F.C.|Celtic]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[John Fleck]]|sortname=Fleck, John|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1991|8|24}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Sheffield United F.C.|Sheffield United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=B|ime=[[Declan Gallagher]]|sortname=Gallagher, Declan|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1991|2|13}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Motherwell F.C.|Motherwell]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=B|ime=[[Liam Cooper]]|sortname=Cooper, Liam|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1991|8|30}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Leeds United F.C.|Leeds United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Stuart Armstrong]]|sortname=Armstrong, Stuart|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1992|3|30}}|nastupi=25|golovi=2|klub=[[Southampton F.C.|Southampton]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[David Turnbull]]|sortname=Turnbull, David|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1999|7|10}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Celtic F.C.|Celtic]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Kevin Nisbet]]|sortname=Nisbet, Kevin|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1997|3|8}}|nastupi=2|golovi=1|klub=[[Hibernian F.C.|Hibernian]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Ryan Fraser]]|sortname=Fraser, Ryan|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1994|2|24}}|nastupi=17|golovi=4|klub=[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Jon McLaughlin]]|sortname=Mclaughlin, Jon|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1987|9|9}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Rangers F.C.|Rangers]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=B|ime=[[Nathan Patterson]]|sortname=Patterson, Nathan|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|2001|10|16}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Rangers F.C.|Rangers]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime=[[Billy Gilmour]]|sortname=Gilmour, Billy|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|2001|6|11}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=B|ime=[[Jack Hendry]]|sortname=Hendry, Jack|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1995|5|7}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[K.V. Oostende|Oostende]]|klubnac=BEL}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=V|ime=[[James Forrest]]|sortname=Forrest, James|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1991|7|7}}|nastupi=36|golovi=5|klub=[[Celtic F.C.|Celtic]]|klubnac=ŠKO}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=26|poz=B|ime=[[Scott McKenna]]|sortname=Mckenna, Scott|dob={{datum rođenja i godine2|df=y|2021|6|11|1996|11|12}}|nastupi=20|golovi=0|klub=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}} {{nat fs end}} == Vanjske poveznice == * {{eng oznaka}} [http://www.scottishfa.co.uk/ Škotski nogometni savez] {{Europske nogometne reprezentacije-UEFA}} {{Sastav Škotska 1990 SP}} {{Sastav Škotska 1992 EP}} {{Sastav Škotska 1996 EP}} {{Sastav Škotska 1998 SP}} {{Sastav Škotska 2020. EP}} {{Sastav Škotska 2024. EP}} {{Sastav Škotska 2026 SP}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Škotskoj]] [[Kategorija:Škotske reprezentacije|Nogomet]] t6wvyb6u566jgl2o9byvv02aypxd36n 1 176188 7592300 3621821 2026-09-01T20:17:25Z ~2026-47500-44 371280 /* Zabava */ novi odlomak 7592300 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} POZOR! PAŽNJA! Molim da se NE MENJA kada napisem GRAD SUBOTICA!Jer je subotica dobila status GRADA pocetkom 2008 godine. Hvala. Dragi suradniče,<br> bez obzira na to koji administrativni status ima neko naselje, članci o naseljima se zovu isključivo po imenima tih naselja. <br> Isto tako se pod "izvorno ime" piše isključivo ime tog naselja, ne i njegov administrativni status. <br> Ne treba stvarati problem ondje gdje ga nema i gdje ga uopće ne treba biti. Pozdrav, [[Suradnik:Kamarad Walter|Kamarad Walter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kamarad Walter|razgovor]])</small> 15:58, 26. studeni 2008. (CET) == Zabava == Da ne živim ovde, nakon čitanja ovog članka bih bio spreman da poverujem da je Subotica hrvatski grad... ~~Maciej [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-47500-44|&#126;2026-47500-44]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-47500-44|talk]]) 22:17, 1. rujna 2026. (CEST) bp9no1icq0h39dlxcpzf51y339ltb48 0 181702 7592224 6754841 2026-09-01T14:14:11Z Argo Navis 852 7592224 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Golub fazanaš | slika = Otidiphaps nobilis -Cincinnati Zoo, Ohio, USA-8a.jpg | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Columbiformes]] | familia = [[Columbidae]] | subfamilia = '''Otidiphabinae''' | razdioba_stupanj = | genus = '''''Otidiphaps''''' | genus_autorstvo = [[John Gould|Gould]], 1870. | species = '''''O. nobilis''''' | dvoimeno = ''Otidiphaps nobilis'' | dvoimeno_autorstvo = [[John Gould|Gould]], 1870. }} '''Golub fazanaš''' ({{lat.|Otidiphaps nobilis}}) je vrsta [[ptice]] iz reda [[golupčarke|golupčarki]], jedina vrsta u [[monotipičnost|monotipičnom]] rodu Otidiphaps.<ref>[http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/classification/Otidiphabinae.html#Otidiphabinae Subfamily Otidiphabinae]</ref> Živi u kišnim šumama [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i susjednim otocima. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Golubovi]] i371rqawqztok2q4etsn7n5vn6cgxki 7592225 7592224 2026-09-01T14:16:49Z Argo Navis 852 7592225 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Golub fazanaš | slika = Otidiphaps nobilis -Cincinnati Zoo, Ohio, USA-8a (cropped).jpg | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Columbiformes]] | familia = [[Columbidae]] | subfamilia = '''Otidiphabinae''' | razdioba_stupanj = | genus = '''''Otidiphaps''''' | genus_autorstvo = [[John Gould|Gould]], 1870. | species = '''''O. nobilis''''' | dvoimeno = ''Otidiphaps nobilis'' | dvoimeno_autorstvo = [[John Gould|Gould]], 1870. }} '''Golub fazanaš''' ({{lat.|Otidiphaps nobilis}}) je vrsta [[ptice]] iz reda [[golupčarke|golupčarki]], jedina vrsta u [[monotipičnost|monotipičnom]] rodu Otidiphaps.<ref>[http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/classification/Otidiphabinae.html#Otidiphabinae Subfamily Otidiphabinae]</ref> Živi u kišnim šumama [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] i susjednim otocima. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Golubovi]] q5kb9f337x6vyhmt29itviqvld8g94y 102 199362 7592315 4804226 2026-09-01T21:21:56Z Redaktor GLAM 322245 Higher resolution version of image 7592315 wikitext text/x-wiki {{Abecedni popisi ptičjih vrsta: R}} {{TOC desno}} {{div col|cols=2}} === [[Rukia]] <small>Momiyama, 1922</small> === * ''[[Rukia longirostra]]'' <small>(Taka-Tsukasa & Yamashina, 1931)</small> * ''[[Rukia ruki]]'' <small>(Hartert, 1897)</small> {{taksoni iznad|Animalia|Chordata|Aves|Passeriformes|Zosteropidae}} <gallery> Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| Datoteka:| </gallery> === [[Rupicola]] === :[[Rupicola peruvianus]] :[[Rupicola rupicola]] 2 vrste, [[Tyranni]], porodica [[Cotingidae]], red [[Passeriformes]]. <gallery> Datoteka:Guianan cock-of-the-rock (130476569).jpg|slika 1. Rupicola rupicola Datoteka:Rupicola peruviana (male) -San Diego Zoo-8a.jpg|slika 2. Rupicola peruvianus (mužjak) Datoteka:Female Andean Cock-of-the-Rock.jpg|slika 2a. Rupicola peruvianus (ženka) </gallery> === ''<tt>[[Ruwenzorornis]]</tt>'' <small>Naumann, 1903</small> === * ''[[Ruwenzorornis johnstoni]]'' <small>(Sharpe, 1901)</small> * ''[[Ruwenzorornis johnstoni bredoi]]'' <small>Verheyen, 1947</small> * ''[[Ruwenzorornis johnstoni johnstoni]]'' <small>(Sharpe, 1901)</small> * ''[[Ruwenzorornis johnstoni kivuensis]]'' <small>Neumann, 1908</small> {{taksoni iznad|Animalia|Chordata|Aves|Musophagiformes|Musophagidae}} <gallery> File:GallirexJohnstoniKeulemans.jpg|Ruwenzorornis johnstoni </gallery> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} 55ljxse38nrgaxxvtevytka9pc4j6hd 0 203740 7592277 6898726 2026-09-01T17:05:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592277 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Map achaemenid empire en.png|350px|desno|mini|Karta [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] s označenom '''Kraljevskom cestom''']] '''Kraljevska cesta''' (poznata kao i '''Perzijska kraljevska cesta''') bila je [[Antika|antička]] prometnica koju je u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] renovirao i organizirao [[Ahemenidsko Carstvo|perzijski]] vladar [[Darije I. Veliki]] iz [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Darije ju je dao izgraditi da olakša komunikaciju diljem golemog [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], a cesta se protezala od perzijskog grada [[Suza (Iran)|Suze]] do [[Lidija|lidijskog]] [[Sard]]a. Udaljenost među dvaju gradovima bila je 2700 km, a glasnici na konjima prelazili su taj put za samo sedam dana. Uspredbe radi, za isto putovanje pješice bilo je potrebno 90 dana, odnosno tri mjeseca. Gradnja tako dugačke i sofisticirane ceste kroz [[Mala Azija|maloazijske]] planine, [[Asirija|asirske]] pustinje, [[Babilonija|babilonske]] močvare i neprohodna područja zapadnog [[Iran]]a predstavljala je vrhunac antičkog graditeljskog umijeća. == Gradovi == Gradovi koje je povezivala Kraljevska cesta utvrđeni su rekonstrukcijom koridora prema pisanjima [[Herodot]]a. Gledajući od zapada prema istoku, cesta počinje u gradu [[Sard]]u iz perzijske satrapije Lidije na istočnoj obali [[Egejsko more|Egejskog mora]], odnosno oko 100 km istočno od [[Izmir]]a u današnjoj [[Turska|Turskoj]]. Pružajući se prema istoku, cesta prolazi kroz glavni [[Asirija|asirski]] grad [[Niniva|Ninivu]] (današnji [[Mosul]] u [[Irak]]u), zatim skreće južno prema [[Babilon]]u (pokraj današnjeg [[Bagdad]]a), te konačno ponovo prema istoku u [[Perzija|Perziju]] (današnji moderni [[Iran]]); gdje se grana u gradove [[Suza (Iran)|Suzu]], [[Pasargad]] i [[Perzepolis]]. == Koridori == Kraljevska cesta se dijeli na 7 glavnih koridora (111 etapa, 2700 km): # Kroz [[Lidija|Lidiju]] i [[Frigija|Frigiju]] proteže se ukupno dvadeset etapa, ukupne dužine 520 km. # Poslije [[Frigija|Frigije]], cesta slijedi rijeku [[Kizil (rijeka)|Kizil]] u blizini koje postoje dobro čuvana vrata kroz koja se mora proći uoči prelaska preko rijeke. # Nakon dolaska u [[Kapadocija|Kapadociju]] cesta se proteže na 28 etapa ukupne dužine 572 km, i dolazi do granica [[Cilicija (satrapija)|Cilicije]]. # Prilikom puta kroz Ciliciju dolazi se do dvaju vrata dobro osiguranih elitnom stražom. Nakon prolaska kroz iste slijedi dio od tri etape ukupne dužine od 85 km. # Nakon Cilicije cesta vodi kroz [[Armenija|Armeniju]], koju od [[Cilicija (satrapija)|Cilicije]] razdvaja plovna rijeka [[Eufrat]]. U [[Armenija|Armeniji]] postoje mnoga odmorišta i gostionice, cesta se dijeli na 15 etapa dužine 310 km. Sigurosne stanice nalaze se na svakih nekoliko desetaka kilometara. # Cesta potom prolazi [[Medija|Medijom]] u kojoj postoje 34 etape ukupne dužine 753 km. Kroz Mediju protežu se četiri plovne rijeke koje su se mogle prijeći isključivo trajektima. # Zadnji koridor proteže se kroz 11 etapa odnosno 234 km kroz središnju [[Fars|Perziju]] i prelazi preko rijeke [[Karhe]], te konačno završava u gradovima [[Suza (Iran)|Suzi]], [[Pasargad]]u i [[Perzepolis]]u.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm |title=Kraljevska cesta, Livius.org |journal= |access-date=5. svibnja 2009. |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629155230/http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm |url-status=dead }}</ref> == Povijest Kraljevske ceste == === Asirsko doba === Budući da Kraljevska cesta ne prati najkraće ili najlakše etape između najvažnijih gradova [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], arheolozi vjeruju kako su najzapadniji dijelovi ceste građeni doba [[Asirija|asirskih]] kraljeva, jer se cesta tim dijelom proteže kroz [[Novoasirsko Carstvo|njihovo carstvo]]. === Perzijsko doba === Unatoč postojanju nekih segmenata Kraljevske ceste prije doba [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Perzijskog Carstva]], [[Darije I. Veliki]] smatra se njenim graditeljem i organizatorom. Nitko prije njega nije uspio povezati tako udaljena područja, poboljšati ih nabijenim šljunkom i organizirati postavljanjem odmorišta i sigurosnih jedinica diljem Kraljevske ceste. Glavna cesta dužine je 2700 km i služila je kao poštanska i trgovačka prometnica, dok su postojale i mnoge sporedne ceste za priključenje ili opskrbu. Istočni dijelovi ceste koji se nalaze u današnjem [[Iran]]u nisu spomenuti u [[Herodot]]ovim dijelima jer se njegova percepcija [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] zasnivala uglavnom iz gledišta [[Jonija|jonskih]] [[Grci|Grka]] sa zapada carstva. Ipak, istočni dijelovi ceste koji se protežu kroz centralni Iran bili su važne trgovački putovi, te su kasnije postali dijelom opće poznatog [[Put svile|Puta svile]]. === Rimsko doba === Kraljevska cesta izgrađena u doba Darija Velikog odnosno u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] bila je tolike kvalitete da je korištena i u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] za vrijeme [[Trajan]]a ili [[Hadrijan]]a, gotovo 700 godina kasnije.<ref name="#1"/> === Moderno doba === Danas postoje samo ostaci perzijske Kraljevske ceste pa je teško definirati precizne etape, no i dan danas postoji nekoliko relativno očuvanih mostova poput onog u [[Diyarbakır]]u u današnjoj [[Turska|Turskoj]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranchamber.com/history/achaemenids/royal_road.php |title=Kraljevska cesta (Iran Chamber) |access-date=5. svibnja 2009. |archive-date=4. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150504021804/http://www.iranchamber.com/history/achaemenids/royal_road.php |url-status=dead }}</ref> == Popularna kultura == * Spominje se kako je grčki matematičar [[Euklid]] na zahtjev kralja [[Ptolemej I. Soter|Ptolemeja I.]] da mu pokaže jednostavniji način učenja [[matematika|matematike]], odgovorio: „''Ne postoji Kraljevska cesta za geometriju''“. * [[Charles Sanders Peirce|Charles S. Peirce]] u svome djelu „Kako učiniti naše ideje jasnijima“ iz [[1878.]] kaže: „''Ne postoji Kraljevska cesta za logiku, a prave i vrijedne ideje mogu biti stvorene samo pri cijeni velikog opreza''“. Taj esej prihvatio je [[William James]] kao glavni temelj filozofske škole [[Pragmatizam|pragmatizma]]. * [[Sigmund Freud]] koristi sličnu frazu kada snove opisuje kao „Kraljevsku cestu do nesvijesti“. * Programer softwarea Fred Brooks također koristi sličnu frazu u kontekstu: „Ne postoji Kraljevska cesta, ali postoji cesta“. * [[Stara Grčka|Grčki]] povjesničar [[Herodot]] navodi: „''Ništa na svijetu ne putuje brže od perzijskih glasnika''“, te dodaje kako ih „''niti snijeg, niti kiša, niti vrućina, niti mrak ne sprječavaju u krajnjim brzinama putovanja''“, što je postalo neslužbenim sloganom [[SAD|Američke]] pošte.<ref>[http://www.quotationspage.com/quote/24166.html Klasični citati]</ref> == Poveznice == * [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] * [[Darije I. Veliki]] * [[Sard]] * [[Suza (Iran)|Suza]] * [[Put svile]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm Kraljevska cesta, Livius.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629155230/http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm |date=29. lipnja 2011. }} * [http://www.iranchamber.com/history/achaemenids/royal_road.php Kraljevska cesta, IranChamber.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150504021804/http://www.iranchamber.com/history/achaemenids/royal_road.php |date=4. svibnja 2015. }} [[Kategorija:Ahemenidsko Carstvo]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iranu]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iraku]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Turskoj]] [[Kategorija:Povijesni putovi]] [[Kategorija:Trgovački putovi]] 3ono2gvve8kaa6av6tfn4cljcwisuuv 0 205797 7592325 7588807 2026-09-01T22:16:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592325 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Lahore | ime_genitiv =Lahorea | izvorno_ime =لہور<br>لاہور | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = | veličina_slike =250px | opis_slike = U pravcu kazaljke na satu: Kimov top, Džamija Bandšahi, Samadhi, Muzej Lahore, [[Vrtovi Šalimar]], [[Utvrda Lahore]] i Minar-e-Pakistan | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno =Lahore Emblem.jpg | slika_amblem_prazno_veličina =100px | slika_amblem_prazno_opis =Grb grada | slika_karta = Lahore Punjab Pakistan.PNG | veličina_karte = 200px | opis_karte = Položaj Lahorea u [[Pandžab (Pakistan)|Pandžab]]u i [[Pakistan]]u | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = ''Vrt Mogula''<br>''Kulturno središte Pakistana'' | geslo = | širina-stupnjevi =31 | širina-minute =33 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =74 | dužina-minute =21 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Pakistan.svg|20px]] [[Pakistan]] | lokacija1_ime =Pokrajina | lokacija1_info =[[Pandžab (Pakistan)|Pandžab]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti =Vijeće 9 gradova | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =1.772 [[Kilometar četvorni|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =217 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2009.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =6.936.563<ref>http://world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gpro&lng=en&des=wg&srt=pnan&col=adhoq&msz=1500&geo=437641435{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> | stanovništvo_gustoća =3.915 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =10.000.000 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =UTC | utc_pomak =+5:00 | vremenska_zona_DST =UTC | utc_pomak_DST =+6:00 | poštanski_broj =54000 | pozivni_broj =042 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =http://www.lahore.gov.pk | bilješke = }} '''Lahore''' ([[pandžabi]]: لہور, [[urdu jezik|urdu]]: لاہور) glavni je grad [[pakistan]]ske pokrajine [[Pandžab (Pakistan)|Pandžab]] i drugi najveći grad u [[Pakistan]]u, nakon [[Karači]]ja. Često se naziva „Vrtom [[Mogulsko Carstvo|Mogula]]“, budući kako sadrži bogato [[Mogulsko Carstvo|mogulsko]] nasljeđe.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa |url=http://www.ualberta.ca/~rnoor/lahore.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110521190338/http://www.ualberta.ca/~rnoor/lahore.html |archive-date=21. svibnja 2011. |access-date=18. svibnja 2009.}}</ref> Također, naziva se i kulturnim središtem Pakistana, jer je grad centar pakistanske [[umjetnost]]i i [[Kinematografija|kinematografije]]. Nalazi se na rijeci [[Ravi]], u neposrednoj blizini granice s [[Indija|Indijom]] i 32 km od indijskog grada [[Armitsar]]a. Povijesno, Lahore je bio središte mnogih civilizacija. U 11. stoljeću je bio prijestolnicom Kraljevstva [[Šahi]], u 12. stoljeću [[Gaznavidsko Carstvo|Gaznavidskog Carstva]], [[Guridi|Guridske države]] u 13. stoljeću, [[Mogulsko Carstvo|Mogulskog Carstva]] u 16. stoljeću, te naposljetku države [[Sikhizam|Sika]] u 19. stoljeću, da bi od sredine 19. do ranog 20. stoljeća bio gradom [[Britanska Indija|Britanske Indije]]. Kao gavni grad Pandžaba, Lahore je tisućama godina bio kulturno središte sjeverne Indije, od Pešvara do Delhija.<ref>[http://www.globalsecurity.org/military/world/pakistan/cantt-lahore.htm Lahore Kanton] {{eng oznaka}} Posjećeno 15. ožujka 2011.</ref> Mogulska zadnja u gradu poput [[Džamija Badšahi|džamije Badšahi]], utvrde Lahore, Šalimar vrtovi, Džehangirov i Nur Džehanov mauzolej su popularna turistička odredišta. [[Utvrda Lahore i vrtovi Šalimar]] su upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 1981. godine, a na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] su dospjeli na zahtjev pakistanske vlade zbog uništenja povijesnih rezervoara 1999. godine kako bi se proširio put i propadanje zidova vrta. Lahore je također dom mnogih [[UK|britanskih]] kolonijalnih građevina u indo-gotičkom stilu,<ref name="#1"/> poput zgrade Visokog suda, Glavne pošte, te brojnih starijih sveučilišta. Zoološki vrt u Lahoreu je treći najstariji na svijetu. Lahore je svjetski poznat po svojoj kuhinji, umjetnosti, festivalima, filmovima, glazbi i vrtlarstvu. Također sadrži najveću koncentraciju obrazovnih institucija u zemlji i neke od najljepših vrtova u Aziji. Lahore je i veliko vjersko središte s mnogim hramovima, džamijama i vjerskim kompleksima poput Data Durbara. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ualberta.ca/~rnoor Lahore, fotografije i povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110521100325/http://www.ualberta.ca/~rnoor/ |date=21. svibnja 2011. }} * [http://www.ajktourism.com Azad Kašmir, turizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090308044456/http://www.ajktourism.com/ |date=8. ožujka 2009. }} * [http://www.lahorepoint.com Portal grada Lahorea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170422105624/http://lahorepoint.com/ |date=22. travnja 2017. }} * [http://www.lahore.gov.pk Gradska vlast Lahorea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080822063507/http://www.lahore.gov.pk/ |date=22. kolovoza 2008. }} * [http://lahore.danka.com.pk Kulturni događaji, sport i turizam u Lahoreu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828081149/http://lahore.danka.com.pk/ |date=28. kolovoza 2008. }} * [http://www.world-heritage-tour.org/asia/south-asia/pakistan/lahore-fort/map.html Fotografije tvrđave Lahore i Šalimarovih vrtova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081116011620/http://www.world-heritage-tour.org/asia/south-asia/pakistan/lahore-fort/map.html |date=16. studenoga 2008. }} * [http://www.pbase.com/waqas/lahore Fotografije Lahorea] ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Lahore |commonscathr=Lahore }} [[Kategorija:Gradovi u Pakistanu]] [[Kategorija:Mogulsko Carstvo]] [[Kategorija:Lahore| ]] gnlp87mf4f1937m5fbeuuezcqeeiyva 0 208297 7592287 6318659 2026-09-01T18:45:04Z Silverije 23459 7592287 wikitext text/x-wiki '''Mizan''' je u [[islamska mitologija|islamskoj mitologiji]] vaga kojom će [[Alah]], [[Bog]], izvagati sva djela svih ljudi. Vaganje će se dogoditi na Sudnji dan, nakon proživljenja svih umrlih, a neophodno je kako bi se svi prema svojim zaslugama rasporedili u ''Džennet'' ([[raj]]) i ''Džehennem'' ([[pakao]]). Vaga će biti postavljena ispred '' 'Arša' '', Alahovog prijestolja, s čije će se lijeve strane nalaziti Džehennem, a s desne Džennet. Također, na lijevu zdjelicu vage će biti postavljena loša djela, a na desnu dobra. Vaga je, Alahovom beskrajnom moći, savršeno podešena, tako da nitko neće biti oštećen ''ni za zrno gorušice''. Nakon vaganja djela slijedi prelazak preko [[Sirah most]]a, koji se nalazi iznad vječne vatre pakla, a s njegove druge strane je raj. Vaga je ogromna, tako da u jednu zdjelicu mogu stati cijela [[nebo|nebesa]] i [[Zemlja]]. Prema predaji, kada su meleki (anđeli) vidjeli ovakvu napravu, počeli su se kajati za svoje grijehe, iako su bezgrješna bića. Mizan je jedan od simbola Alahovog savršenstva, a vjernicima znači ravnotežu, red i neizmjernu pravdu Božju. [[Kategorija: Islam]] ig3ukdz8avhb9ef6urt3415juwhriwp 0 209062 7592387 7567927 2026-09-02T00:27:31Z Croxyz 205325 7592387 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Južna Afrika | grb = JAR nogometni savez.png | nadimak = Bafana Bafana (''Dječaci'') | savez = Južnoafrički nogometni savez | izbornik = [[Pitso Mosimane]] | kapetan = [[Ronwen Williams]] | najviše nastupa = [[Aaron Mokoena]] (107) | najbolji strijelac = [[Benni McCarthy]] (31) | FIFA = 60. | ažurirano = 11. lipnja 2026. | pattern_la1 = _rsa26h | pattern_b1 = _rsa26h | pattern_ra1 = _rsa26h | pattern_sh1 = _rsa26h | pattern_so1 = | leftarm1 = fce53d | body1 = fce53d | rightarm1 = fce53d | shorts1 = 21835d | socks1 = FFF000 | pattern_la2 = _rsa26a | pattern_b2 = _rsa26a | pattern_ra2 = _rsa26a | pattern_sh2 = _rsa26a | pattern_so2 = _adidasonwhitel | leftarm2 = 400000 | body2 = 400000 | rightarm2 = 400000 | shorts2 = ffffff | socks2 = dcb687 | pattern_la3 = | pattern_b3 = | pattern_ra3 = | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = | body3 = | rightarm3 = | shorts3 = | socks3 = | prva utakmica = {{NogRep|ARG}} 0:1 {{Z|JAR|1906}} '''Južna Afrika''' <br/>([[Buenos Aires]], [[Argentina]], [[9. srpnja]], [[1906.]]) | najveća pobjeda = {{NogRep|AUS}} 0:8 {{Z|JAR|1955}} '''Južna Afrika'''<br/>([[Adelaide]], [[Australija]], [[17. rujna]], [[1955.]]) | najveći poraz = {{Z|JAR|1920}} '''Južna Afrika''' 1:9 {{NogRep-d|ENG}} <br> ([[Cape Town]], [[Južnoafrička Unija|Južna Afrika]], [[17. srpnja]] [[1920.]]) | Nastupi na SP = 4 | Prvi put na SP = 1998. | Najbolji rezultat na SP = šesnaestina finala ([[nogometno SP 2026.|2026.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Afrička nogometna prvenstva|Afrički kup nacija]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 12 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Afrički kup nacija 1996.|1996.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = prvaci ([[Afrički kup nacija 1996.|1996.]]) | medalje = }} '''Južnoafrička nogometna reprezentacija''' predstavlja [[ Južna Afrika |Južnu Afriku]] u nogometu. Pod vodstvom je [[Južnoafrički nogometni savez|Južnoafričkog nogometnog saveza]] – SAFA. Godine 1996. osvojili su [[Afrički kup nacija]] kojem su bili domaćin. ==Povijest== Nogomet je u Južnoj Africi poprilično dugo morao biti stvarno sporedna stvar, jer su zbog problema s aparthejdom tamošnji Nogometni savez čas primali – čas izbacivali iz [[FIFA|FIFA-e]] i kontinentalne Konfederacije. No, poslije dva desetljeća bez i jedne jedine reprezentativne utakmice, južnoafrički ljubitelji nogometa konačno su 1992. dobili priliku da uživaju u čarima koji donosi nastup nacionalnog sastava. Nije dugo prošlo od te "debitantske", a minimalne pobjede nad Kamerunom, a reprezentacija s nadimkom "bafana bafana" ("momci") počela je donositi prve velike radosti. Do prvog, a za sada i jedinog trofeja na međunarodnoj sceni, Južnoafrikanci su stigli na [[Afrički kup nacija|Afričkom kupu nacija]] 1996., a već 1998. po prvi put su nastupili na Svjetskom prvenstvu. No, dalje od grupne faze nisu uspjeli proći tada u Francuskoj, a ni četiri godine kasnije u Japanu i Južnoj Koreji. == Statistika == ''Zadnji put ažurirano 30. lipnja 2026.''<ref name="RSSSF">{{cite web |last1=Passo Alpuin |first1=Luis Fernando |title=South Africa – International Appearances |url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/zaf-recintlp.html |website=RSSSF |access-date=2 February 2023 |archive-date=5 November 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131105051912/http://rsssf.com/miscellaneous/zaf-recintlp.html |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=South Africa |url=https://www.national-football-teams.com/country/172/South_Africa.html |website=National Football Teams}}</ref> ===Igrači s najviše nastupa=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |- ! width=30px |Rang ! width=160px |Igrač ! width=50px |Nastupi ! width=50px |Golovi ! width=100px |Godine |- | 1. || align=left|[[Aaron Mokoena]] || 107 || 1 || 1999. – 2010. |- | 2. || align=left|[[Itumeleng Khune]] || 91 || 0 || {{nowrap|2008. – 2020.}} |- | 3. || align=left|[[Siphiwe Tshabalala]] || 90 || 12 || 2006. – 2017. |- | 4. || align=left|[[Siyabonga Nomvethe]] || 82 || 16 || 1999. – 2012. |- | 5. || align=left|[[Benni McCarthy]] || 81 || 31 || 1997. – 2012. |- | 6. || align=left|[[Shaun Bartlett]] || 74 || 29 || 1995. – 2005. |- | rowspan=2|7. || align=left|[[John Moshoeu]] || 73 || 8 || 1992. – 2004. |- | align=left|[[Bernard Parker]] || 73 || 23 || 2007. – 2015. |- | 9. || align=left|[[Delron Buckley]] || 72 || 10 || 1999. – 2008. |- | 10. || align=left|[[Lucas Radebe]] || 70 || 2 || 1992. – 2003. |} ===Najbolji strijelci=== {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" |- ! width=30px |Rang ! width=150px |Igrač ! width=50px |Golovi ! width=50px |Nastupi ! width=50px |Omjer ! width=100px |Godine |- | 1. || align=left|[[Benni McCarthy]] || 31 || 81 || 0,39 || 1997. – 2012. |- | 2. || align=left|[[Shaun Bartlett]] || 29 || 74 || 0,38 || 1995. – 2005. |- | rowspan=2|3. || align=left|[[Katlego Mphela]] || 23 || 53 || 0,43 || 2005. – 2013. |- | align=left|[[Bernard Parker]] || 23 || 73 || 0,32 || 2007. – 2015. |- | 5. || align=left|[[Phil Masinga]] || 18 || 58 || 0,33 || 1992. – 2001. |- | rowspan=2|6. || align=left|[[Percy Tau]] || 16 || 52 || 0,31 || {{nowrap|2015. – 2025.}} |- | align=left|[[Siyabonga Nomvethe]] || 16 || 82 || 0,2 || 1999. – 2012. |- | rowspan=2| 8. || align=left|[[Tokelo Rantie]] || 13 || 41 || 0,32 || 2012. – 2017. |- |align=left|[[Sibusiso Zuma]] || 13 || 67 || 0,19 || 1998. – 2008. |- |rowspan=2| 10. || align=left|'''[[Themba Zwane]]''' || 12 || 55 || 0,22 || 2014. – ''danas'' |- | align=left|[[Siphiwe Tshabalala]] || 12 || 89 || 0,13 || 2006. – 2017. |- |} ==Izbornici == : Imena privremenih izbornika su ''ukošena'' {{Div col|col=2}} *{{Z|ENG}} [[Alan Rogers]] (1963.) *{{Z|ENG}} [[Jeff Butler]] (1992.) *{{Z|RSA|1982}} [[Stanley Tshabalala]] (1992.) *{{Z|RSA|1982}} [[Ephraim Mashaba]] (1992.) *{{Z|PER}} [[Augusto Palacios]] (1992. – 1993.) *{{Z|RSA}} [[Clive Barker]] (1994. – 1997.) *{{Z|RSA}} ''[[Jomo Sono]]'' (1998.) *{{Z|FRA|1974}} [[Philippe Troussier]] (1998.) *{{Z|RSA}} [[Trott Moloto]] (1998. – 2000.) *{{Z|POR}} [[Carlos Queiroz]] (2000. – 2002.) *{{Z|RSA}} ''[[Ephraim Mashaba]]'' (2001.) *{{Z|RSA}} ''[[Trott Moloto]]'' (2002.) *{{Z|RSA}} ''[[Jomo Sono]]'' (2002.) *{{Z|RSA}} [[Ephraim Mashaba]] (2002. – 2004., 2014. – 2016.) *{{Z|RSA}} ''[[Jomo Sono]]'' (2003.) *{{Z|RSA}} ''[[April Phumo]]'' (2004.) *{{Z|SCO}} [[Stuart Baxter]] (2004. – 2005., 2017. – 2019.) *{{Z|ROM}} [[Ted Dumitru]] (2005. – 2006.) *{{Z|RSA}} ''[[Pitso Mosimane]]'' (2006.) *{{Z|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]] (2007. – 2008., 2009. – 2010.) *{{Z|BRA}} [[Joel Santana]] (2008. – 2009.) *{{Z|RSA}} [[Pitso Mosimane]] (2010. – 2012.) *{{Z|RSA}} ''[[Steve Komphela]]'' (2012.) *{{Z|RSA}} [[Gordon Igesund]] (2012. – 2014.) *{{Z|RSA}} [[Molefi Ntseki]] (2019. – 2021.) *{{Z|RSA}} ''[[Helman Mkhalele]]'' (2021.) *{{Z|BEL}} [[Hugo Broos]] (2021. – 2026.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{CAF reprezentacije}} {{Sastav Južnoafrička Republika 1998 SP}} {{Sastav Južnoafrička Republika 2002 SP}} {{Sastav Južnoafrička Republika 2010 SP}} {{Sastav Južnoafrička Republika 2026 SP}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogomet u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Južnoafričke reprezentacije|Nogomet]] 1tr4bmnscb42wyv9jsqxw1un4zfh4xn 0 209987 7592301 7156228 2026-09-01T20:21:53Z CommonsDelinker 3582 [[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena Freiheitsstatue_NYC_full.jpg s Statue_of_Liberty_National_Monument_STLI2258.jpg 7592301 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Kip slobode |slika = Statue of Liberty National Monument STLI2258.jpg |godina = [[1984.]] <small>(8. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, vi |ugroženost = ne |dossier = 307 |država = {{Z+X|SAD}} |karta = SAD New York City |karta-oznaka = Kip slobode |oznaka-položaj = left |koordinate = {{coord|40|41|22|N|74|2|41|W|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Kipa slobode u SAD-u }} '''Kip slobode''' ([[Engleski jezik|en.]]:''Statue of Liberty'', punim nazivom ''Liberty Enlightening the World'') [[spomenik]] je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], na ušću [[rijeka|rijeke]] [[Hudson (rijeka)|Hudson]] u [[New York City, New York|New Yorku]]. Izrađen je u [[Pariz]]u i bio je poklon Francuske kojim je obilježena stogodišnjica neovisnosti SAD-a 1886. godine. Od tada predstavlja pozdrav svim posjetiteljima i [[Imigracija|useljenicima]] pristiglima u SAD. Zbog svoje jedinstvenosti i simboličke važnosti upisan je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 1984. godine.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/307 Statue of Liberty] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 14. rujna 2012.</ref> [[Datoteka:SOLparkParis.jpg|mini|lijevo|Glava kipa slobode na izložbi u Parizu 1878. god.]] == Povijest == [[Datoteka:EdwardMoran-UnveilingTheStatueofLiberty1886Large.jpg|mini|lijevo|<center>[[Edward Moran]], ''Otkrivanje Kipa slobode koja osvjetljava svijet'', 1886., ulje na platnu, New York.]] Dana 28. listopada 1886. godine, [[Francuska]] je za stotu godišnjicu potpisivanja [[Američka deklaracija o neovisnosti|Američke deklaracije o neovisnosti]] darovala SAD-u ovaj spomenik. Kip je izradio [[Frédéric Auguste Bartholdi]], a unutrašnjost sa željeznom konstrukcijujom oblikovala je tvrtka [[Gustave Eiffel|Gustava Eiffela]]. Bartholdija je za ovu personifikaciju neovisnosti inspirirao francuski profesor prava i političar, Édouard René de Laboulaye, koji je 1865. godine izjavio kako bi spomenik američkoj neovisnosti trebao biti zajednički projekt Francuza i Amerikanaca. Zbog nesigurne političke situacije u Francuskoj, radovi na spomeniku su započeli tek početkom 1870-ih. God. 1875., Laboulaye je predložio da Francuska izradi spomenik, a da SAD izgradi pijedestal na lokaciji. Bartholdi je završio glavu i ruku s bakljom koji su prikazani na više izložbi stoljetnice od 1876. do 1882. godine. Prikupljanje sredstava za izgradnju pijedestala se pokazalo jako teško za Amerikance i do 1885. godine su radovi došli u pitanje. Tada je izdavač, [[Joseph Pulitzer]], u svom časopisu World započeo prikupljanje sredstava na koje se odazvalo više od 120.000 darivatelja, od kojih je većina dala manje od jednog [[dolar]]a. Naposljetku je kip izrađen u Francuskoj i brodom je prebačen u 241 sanduku, te je sastavljen na otoku koji se tada zvao Bedloeov otok, a danas ''Liberty island'', tj. „Otok slobode”. Otkrivanje Kipa slobode 28. listopada 1886. godine vodio je tadašnji američki predsjednik [[Grover Cleveland]], a svečanost je bila popraćena bacanjem dugih telegrafskih traka, što je postalo uobičajeno za kasnije svečanosti u New York Cityju i šire, tzv. ''Ticker tape parade''. Kip slobode je bio prvi simbol SAD-a koji bi emigranti ugledali prilikom dolaska na emigrantski prijem na otoku [[Ellis Island]] koji je udaljen tek oko 1 km. Između 1880. i 1914. broj emigranata u SAD je dosegao brojku od 22 milijuna, uglavnom iz južne i istočne Europe, a koji su uglavnom ušli kroz pristanište na otoku Ellis. Pristup balkonu na baklji Kipa slobode je ograničen zbog sigurnosti posjetitelja još od 1916. godine. Kip slobode je gotovo cijelu 1938. godinu bio zatvoren zbog obnove, kao i od 1984. do 1986. godine, kada su zamijenjene baklja i većina unutrašnje konstrukcije. Kip je također bio zatvoren i nakon [[Napadi 11. rujna 2001.|napada 11. rujna 2001.]] godine, zbog sigurnosti. Pijedestal je otvoren tek 2004., a ostatak kipa 2009. godine, s ograničenjima u broju posjetitelja kojima je dozvoljen uspon na krunu. Od 28. kolovoza 2012. godine Kip slobode je ponovono zatvoren radi ugradnje dodatnog pomoćnog stubišta i drugih sigurnosnih detalja, ali je Liberty Island otvoren i otvorenje unutrašnjosti Kipa slobode se očekuje u listopadu 2012. god.<ref>“[http://www.sacbee.com/2012/09/11/4810726/statue-of-liberty-interior-to.html Statue of Liberty interior to re-open next month]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}”, Sacremento Bee, 11. rujna 2012. {{eng oznaka}} Preuzeto 14. rujna 2012.</ref> == Svojstva == [[Datoteka:National Park Service 9-11 Statue of Liberty and WTC fire.jpg|mini|242px|<center>Kip slobode [[11. rujna 2001.]]]] Kip slobode, jedan od simbola SAD-a, predstavlja personifikaciju slobode, [[Rimska mitologija|rimsku božicu]] Libertas s uzdignutom rukom u kojoj drži [[baklja|baklju]], dok joj je ispod druge ruke ''tabula ansata'' (votivna ploča sa zakonima) na kojoj je napisan datum potpisivanja Američke deklaracije o neovisnosti, 4. srpnja 1776. Ispod njezinih nogu leži prekinuti lanac koji simbolizira stjecanje slobode, tj. neovisnost SAD-a. Bez spojnica je kip visok 46,05 m, a s podnožjem 93 m. Sastoji se od [[Bakar (element)|bakrene]] ovojnice koju drži [[Čelik|čelični]] okvir. Ovojnica je nastala prema izvornoj Bertholdijevoj gipsanoj skulpturi. Ukupna težina kipa iznosi 225 tona. Opseg kipa je do 10,6 metara, usta su široka 91 centimetar, a kažiprst je dug 2,4 metra. Kruna sa sedam krakova, inspirirana krunom [[Kolos s otoka Roda|Kolosa s otoka Roda]], jednog od [[sedam svjetskih čuda]] [[antika|antike]], je simbol slobode na sedam mora i sedam kontinenata. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.nps.gov/stli/ Službena stranica] {{eng oznaka}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Statue of Liberty |commonscathr=Kip slobode }} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{SAD}} [[Kategorija:Spomenici u SAD-u]] [[Kategorija:New York]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Građevine u New York Cityju]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u SAD-u]] [[Kategorija:Muzeji u New Yorku‎]] [[Kategorija:Američko-francuski odnosi]] t27r6f5p13th63rpj1k9w8k47yzk3wy 0 210344 7592471 7307496 2026-09-02T09:42:39Z ~2026-47739-72 371315 7592471 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Paulin Dvor |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |općina = [[Šodolovci]] |najbliži grad = |površina = 9,7 |visina = |z. širina = 45.4431 |z. dužina = 18.6239 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 71 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31215 Ernestinovo |pozivni broj = +385 (0)31 |autooznaka = OS |web = |bilješke = }} '''Paulin Dvor''' ([[srpski jezik|srp.]] [[Srpska ćirilica|ćir.]] Паулин Двор), je selo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, u općini [[Šodolovci]]. == Zemljopis == Nalazi se 10 km južno od [[Osijek]]a. 2 km je zapadno od [[Ernestinovo|Ernestinova]], s kojim je povezan cestom. [[Antunovac]] je udaljen 5 km, a [[Ivanovac]] 2 km. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine naselje je imalo 55 stanovnika. 2011. prema popisu stanovništva naselje je imalo 76 stanovnika.<ref name="DZS">[https://web.dzs.hr/Eng/censuses/census2011/results/htm/E01_01_01/e01_01_01_zup14_6149.html Popis stanovništva 2011. godine] DZS. Pristup stranici 5. ožujka 2018.</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Paulin Dvor |p1857=0 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=0 |p1900=89 |p1910=80 |p1921=182 |p1931=295 |p1948=481 |p1953=409 |p1961=416 |p1971=206 |p1981=177 |p1991=168 |p2001=55 |p2011=76 |p2021=71 |napomena=Iskazuje se od 1900. U 1900. nazvano Paulinin Dvor, a od 1910. do 1961. Pavlin Dvor. Do 1948. iskazivano kao dio naselja, a od 1953. kao naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Promet == Nalazi se na pola puta između željezničkih pruga. Istočno se nalazi [[Osijek]] – [[Antunovac]] – [[Ernestinovo]] – [[Vinkovci]], a zapadno je pruga [[Osijek]] – [[Čepin]] – [[Đakovo]]. Cestom se do Paulina Dvora s istoka dolazi cestovnim odvojkom iz Ernestinova. == Povijest == === Domovinski rat === 11. i 12. prosinca 1991. neki pripadnici 130. brigade Hrvatske vojske su u Paulin Dvoru i njegovoj okolici [[Pokolj u Paulin Dvoru|ubili 18 civila]], deset muškaraca i osam žena, starosti od 41 do 85 godina (sedamnaest Srba i jednog Mađara). Za zločin je osuđene su dvije osoba na višegodišnju zatvorsku kaznu.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/crna-kronika/viteskicu-za-ratni-zlocin-u-paulin-dvoru-potvrdzena-kazna-od-11-godina---283845.html Dnevnik.hr] Hina: Odluka Vrhovnoga suda. 24. travnja 2013. Pristupljeno 5. ožujka 2013.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.centar-za-mir.hr/index.php?page=article_sudjenja&trialId=31&article_id=48&lang=hr |title=Arhivirana kopija |access-date=26. listopada 2010. |archive-date=3. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120403181109/http://www.centar-za-mir.hr/index.php?page=article_sudjenja&trialId=31&article_id=48&lang=hr |url-status=dead }}</ref> ==Šport== Od 1968. godine postojao je [[nogomet]]ni klub [[NK Dejan Bekić Paulin Dvor]]<ref>http://www.pinga99.com/admin/uploads/1767.jpg</ref> koji je dobio ime po rano preminulom igraču [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] [[Dejan Bekić|Dejanu Bekiću]] ==Izvori== {{izvori}} {{Šodolovci}} [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] ncv48aa0i2kdb66f7cu0tuk3lt7hyth 0 211164 7592253 7591498 2026-09-01T15:08:51Z Croxyz 205325 7592253 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Književnik | Ime = Slobodan Šnajder | boja = #B0C4DE | slika = Slobodan Snajder.jpg | veličina = 250px | opis slike = '''Slobodan Šnajder''' | puno ime = Slobodan Šnajder | pseudonim = | ime_po_rođenju = | rođenje = [[8. srpnja]] [[1948.]] | mjesto rođenja =[[Zagreb]] | datum_smrti = [[30. kolovoza]] [[2026.]] | mjesto smrti=[[Zagreb]] | alma_mater = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] | zanimanje = [[književnik]], [[kolumnist]] | nacionalnost = [[Hrvat]] | period pisanja = | vrsta = [[roman]], [[drama]], [[esej]], [[pripovijetka]] | teme = | period = | supruga = Kruna Tarle | suprug = | djeca = | djela = ''Kamov, smrtopis''<br />''Hrvatski Faust''<br />''Enciklopedija izgubljenog vremena''<br />''Doba mjedi'' | nagrade =• Nagrada Meša Selimović (BiH) (2016.)<br />• Nagrada Mirko Kovač za roman Doba mjedi (2016.)<br />• Nagrada Radomir Konstantinović za roman Doba mjedi (2016.)<br />• [[Nagrada Marin Držić|Držićeva nagrada]] za dramu Enciklopedija izgubljenog vremena (2009.)<br />• [[Nagrada Marin Držić|Držićeva nagrada]] za dramu Kako je Dunda spasila domovinu (2008.)<br />• [[Nagrada Marin Držić|Držićeva nagrada]] za dramu Kosti u kamenu (2006.)<br />• Gavellina nagrada za dramu Hrvatski Faust (1982.) }} '''Slobodan Šnajder''' ([[Zagreb]], [[8. srpnja]] [[1948.]] – [[Zagreb]], [[30. kolovoza]] [[2026.]]<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/snajder-slobodan Šnajder, Slobodan], Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 1. rujna 2026.</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] pisac i publicist. == Životopis == Diplomirao je [[filozofija|filozofiju]] i [[anglistika|anglistiku]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bio je suosnivač i urednik teatrološkog časopisa „Prolog“, te urednik edicije izdavačke kuće [[Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb|Cekade]]. Novele, eseje i kazališne komade objavljuje od 1966. godine. Od siječnja do lipnja 1993. bio je kolumnist dnevnika ''[[Glas Slavonije]]'' ''(Početnica za melankolike''), a od 1994. do 2013. riječkog ''[[Novi list|Novog lista]]'' ''(Opasne veze)''. Izbor političkih kolumna koje je pisao u riječkom “Novom listu” od 1994. do 1999. objavio je u knjizi “Kardinalna greška”, a od 1999. do sredine 2004. u knjizi “Umrijeti pod zvijezdom”. Kolumne, kao i drame, imaju svojih poštovatelja i oponenata. Od 2001. do 2004. bio je ravnatelj ZKM-a. Čest je suradnik trećeg programa Hrvatskoga radija. Svoj prvi roman „Morendo“ objavio je 2012. Naredni roman „Doba mjedi“ objavljen 2015. dobio je mnogo nagrada.<ref name=Derk>{{cite web|last=Derk|first=Denis|title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|newspaper=[[Večernji list]]|pages=6–7|location=Zagreb|issn=0350-5006|date=2017-03-28|archive-date=2017-09-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20170920235101/https://www.vecernji.hr/vijesti/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|url-status=live|access-date=2024-03-24|quote=Među potpisnicima je i ugledni hrvatski pisac Slobodan Šnajder koji je romanom “Doba mjedi” osvojio pregršt nagrada. [...] Iza nas ne stoji nikakva politika, nikakva država [...] Ona se naprosto zasniva na neposrednim, i ja držim, bistrim, ali i znanstveno zasnovanim stavovima.}}</ref> Obrazlaže da u pozadini [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]], koju je potom potpisao među prvima,<ref>{{Citiranje weba|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/|url-status=live|access-date=2024-03-23|website=Jezici i nacionalizmi}}</ref> ne stoji nikakva politika.<ref name=Derk/> == Važnije praizvedbe == Prva profesionalna izvedba bio je “Minigolf”, 1968., u tadašnjem Zagrebačkom dramskom kazalištu (danas Dramsko kazalište Gavella) u režiji Dina Radojevića. U zagrebačkom Hrvatskome narodnom kazalištu praizvedena su tri njegova djela, “Kamov, smrtopis” 1978. i “Držićev san” 1980. u režiji Ljubiše Ristića, te 2003. “Nevjesta od vjetra” u režiji Ivice Boban. “Kamov, smrtopis” izveden je 2003. u Zagrebačkom kazalištu mladih u režiji Branka Brezovca. “Dumanske tišine” idu u red njegovih izvođenijih tekstova: [[Varaždin]], [[Bitola]] (režija Vlado Milčin), [[Zagreb]], [[Rijeka]] (režija Zlatko Sviben), [[Novi Sad]] (režija Mira Erceg). Njegova drama koja je do danas predmet žestokih sporenja “Hrvatski Faust” imala je hrvatsku praizvedbu na Splitskom ljetu 1982. u režiji Dina Radojevića, da bi potom bila izvedena u Jugoslavenskom dramskom pozorištu u režiji Slobodana Unkovskog. Šnajderov “izlazak u svijet” počeo je godinom 1987. i upravo tim tekstom – kad je Roberto Ciulli u Theateru a.d. Ruhr postavio njegovu dramu “Hrvatski Faust”, odigravši je oko 100 puta u njemačkim zemljama, Europi i SAD. Posljednja predstava u kako-tako redovitom nizu bila je “Bauhaus”, ZKM, režija Paolo Magelli, početak 1990. U 1990-ima isključen je iz hrvatskog kazališta političkom represijom i njegove drame nisu igrane do jeseni 1999. kad je u varaždinskom HNK-u Petar Veček postavio post-socijalistički grand-guignol “Kod Bijelog labuda”. Kako se politička zabrana nije dala protegnuti na Europu, upravo su u tom razdoblju mnogi njegovi tekstovi igrani izvan domovine, od Irske do Izraela: “Hrvatski Faust” (1993. u bečkom Burgtheateru, režija Hans Hollmann); “Zmijin svlak” (Tübingen, praizvedba koju je režirao Manfred Weber), Mülheim (Roberto Ciulli), Frankfurt/Main, Veroli/Rim (režija Petar Veček, na jeziku izvornika), Oslo, Kopenhagen, Beč, Varšava, Krakov, Dublin, Beograd); “Utjeha sjevernih mora” (Frankfurt/Oder, praizvedba na njemačkom, režija Michael Funke, "Nevjesta od vjetra" (Bochum, na njemačkom, u režiji Wernera Schroetera). Miloš Lazin postavio je Šnajderovu dramu “Ines & Denise”, nastalu u naročitoj suradnji pisca i redatelja, praizvevši je u Sarajevu 1997. Iste godine drama je imala francusku premijeru u Villeneuve-lès-Avignon. Drama “Peto evanđelje”, pisana prema dnevniku [[Ilija Jakovljević|Ilije Jakovljevića]] “Konclogor na Savi”, izvedena je u dvije verzije: njemačkoj, (Theater Kampnagel, Hamburg), te hrvatskoj (Zagreb, ZKM), obje 2004., u režiji [[Branko Brezovec|Branka Brezovca]]. Praizvedba drame “Kosti u kamenu”, prema nekim elementima političke biografije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], izvedena je (na makedonskom) u Bitoli, u režiji Branka Brezovca, 2007. godine. Tekst "Moja draga Tilla!", pisan za lutke postavila je 2010. Kruna Tarle, u koprodukciji Zagrebačkog kazališta lutaka i berlinske lutkarske akademije HfS Ernst Busch, koja je svoju njemačku verziju istog naslova praizvela u [[Leverkusen]]u i [[Berlin]]u. Praizvedbu “Enciklopedije izgubljenog vremena” u Varaždinu (2011.), kao i praizvedbu “Kako je Dunda spasila domovinu” u Puli (Istarsko narodno kazalište, 2012.), režirala je Snježana Banović. == Nagrade i priznanja == * [[Nagrada Branko Gavella]] za dramu ''Hrvatski Faust'' (1982.) * [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|Nagrada Marin Držić]] za dramu ''Kosti u kamenu'' (2006.) * [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|Nagrada Marin Držić]] za dramu ''Kako je Dunda spasila domovinu'' (2008.) * [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|Nagrada Marin Držić]] za dramu ''Enciklopedija izgubljenog vremena'' (2009.) * Priznanje Kraljevskog pozorišta Zetski dom s Cetinja, za najbolji dramski tekst inspiriran djelom i životom Danila Kiša, objavljen na cjelokupnom prostoru bivše Jugoslavije, za komediju “Enciklopedija izgubljenog vremena” (2010.) * Počasni doktorat Univerziteta za audioviozualne umjetnosti ESRA u Skopju (2011.) * [[Nagrada Meša Selimović (Tuzla)|Nagrada Meša Selimović]] za roman ''Doba Mjedi'' (2016.) * [[Nagrada Radomir Konstantinović]] za roman ''Doba Mjedi'' (2016.) * [[Nagrada Kočićevo pero]] za roman ''Doba Mjedi'' (2016.) * [[Nagrada roman@tportal.hr]] za roman ''Doba Mjedi'' (2016.) * [[Nagrada Mirko Kovač]] za roman ''Doba Mjedi'' (2016.) * [[Nagrada Višnja Machiedo]] za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku za knjigu eseja "Umrijeti u Hrvatskoj" (2019.) == Bibliografija == * Kamov (CKD, Zagreb 1978, 1987) YU {{ISBN|86-7091-061-6}} ** Kamov, thanatographie (na francuskom, prijevod Nicolas Raljevic, Prozor edition, Paris 2019) {{ISBN|978-2-9558962-7-3}} * Hrvatski Faust (CKD, Zagreb 1981, 1988) YU * Glasi iz Dubrave (CKD, Zagreb 1986) YU * Radosna apokalipsa (IC Rijeka, Rijeka 1988) YU {{ISBN|86-7071-083-8}} * Kroatischer Faust (Burgtheater, Vienna 1993) * Utjeha sjevernih mora (Durieux, Zagreb 1996) {{ISBN|953-188-057-3}} * Knjiga o sitnom, proza (Konzor, Zagreb 1996) {{ISBN|953-6317-28-1}} * Kardinalna greška (Novi list – Adamić, Rijeka 1999) {{ISBN|953-6531-52-6}} * La dépouille du serpent, (na francuskom, prijevod Mireille Robin, L'espace d'un instant, Pariz 2002) {{ISBN|2-9516638-6-2}} * Nevjesta od vjetra (Durieux, Zagreb 2003) {{ISBN|953-188-165-0}} * Umrijeti pod zvijezdom (Novi list – Adamić, Rijeka 2005) {{ISBN|953-219-236-0}} * Le Faust croate (prijevod Mireille Robin, L'espace d'un instant, Pariz 2005) {{ISBN|2-915037-17-5}} *Odabrana djela kod Prometeja, Zagreb, devet svezaka u tri kola, 2005-2007: ** Knjiga o sitnom, proza, dramoleti, sv. prvi (Prometej, Zagreb 2005) {{ISBN|953-6460-51-3}} ** Kaspariana, eseji, sv. drugi (Prometej, Zagreb 2005) {{ISBN|953-6460-52-1}} ** Smrtopis, drame, sv. treći (Prometej, Zagreb 2005) {{ISBN|953-6460-53-X}} ** Početnica za melankolike, sv. četvrti (Prometej, Zagreb 2006) {{ISBN|953-6460-63-7}} ** Radosna apokalipsa, eseji, kritike; sv. peti (Prometej, Zagreb 2006) {{ISBN|953-6460-63-7}} ** Bosanske drame, sv. šesti (Prometej, Zagreb 2006) {{ISBN|953-6460-63-7}} ** San o mostu, sv. sedmi (Prometej, Zagreb 2007) {{ISBN|978-953-6460-76-2}} ** Neka gospođica B., sv. osmi (Prometej, Zagreb 2007) {{ISBN|978-953-6460-77-9}} ** Faustova oklada, sv. deveti (Prometej, Zagreb 2007) {{ISBN|978-953-6460-78-6}} * 505 s crtom, pripovijetke (Profil International, Zagreb 2007) {{ISBN|978-953-12-0551-1}} * Kosti u kamenu, drama (Kazalište, Vol. XVII, No. 37/38, 2009) * Morendo, roman (Profil International, Zagreb 2011) {{ISBN|978-953-319-264-2}} * Hrvatski Faust i drugi drami (na makedonskom, izbor i prijevod Jelena Lužina), BLESOK, Skopje 2011) * Le Cinquième évangile (L'espace d'un instant, Pariz 2012) {{ISBN|978-2-915037-66-1}} * Tri pjesi (na ruskom, izbor Larisa Savelljeva, prijevod Natalija Vagapova, Larisa Saveljeva, Tri kvadrata, Moskva, 2012) {{ISBN|978-5-94607-171-0}} * Svjetlucanje kome, časopis Forum, broj 1-3, Zagreb, 2015. {{ISSN|0015-8445}} * Umrijeti u Hrvatskoj : pet eseja (Fraktura, Zagreb 2019), {{ISBN|978-953358129-3}} * Doba mjedi (TIM press, Zagreb 2015) {{ISBN|978-953-8075-11-7}} ** II. izdanje (TIM press, Zagreb 2016) {{ISBN|978-953-8075-19-3}} ** III. izdanje (TIM press, Zagreb 2018) {{ISBN|978-953-8075-36-0}} ** IV. hrvatsko odnosno I. srpsko izdanje (Akademska knjiga, Novi Sad 2021), {{ISBN|978-86-6263-347-7}} ** V. izdanje (Fraktura, Zagreb 2022) {{ISBN|978-953839801-8}} ** Doba brona (na slovenskom, prijevod Sonja Polanc, V.B.Z. Ljubljana, Ljubljana 2017) {{ISBN|978-961-6468-97-8}} ** Исцелување на светот (Isceluvanje na svetot, na makedonskom, prijevod Vladimir Jankovski, Antolog, Skopje 2018) {{ISBN|978-608-243-314-1}} ** Reparatur der Welt (na njemačkom, prijevod Mirjana i Klaus Wittmann, Paul Zsolnay Verlag, Wien 2019) {{ISBN|978-3-552-0592-4-5}} ** La riparazione del mondo (na talijanskom, prijevod Alice Parmeggiani, Solferino, Milano 2019) ISBN|978-88-282-0273-8 ** Die Reparatie van de wereld (na nizozemskom, prijevod Roel Schuyt, Wereldbibliothek, Amsterdam 2020) {{ISBN|978 90 284 5046 2}} ** La reparation du monde (na francuskom, prijevod Harita Wybrands, Liana Levi, Pariz 2021) {{ISBN|979-10-349-0349-8}} ** Мідна доба (Midna doba, na ukrajinskom, prijevod Andrij Ljubka, НОРА-ДРУК, Kijev 2021) {{ISBN|978-966-688-055-3}} ** Rézkorszak (na mađarskom, prijevod Csordás Gábor, Vince Kiadó, Budimpešta 2022) {{ISBN|978-963-3031-09-4}} ** Los años de bronce (na španjolskom, prijevod Luisa Fernanda Garrido i Tihomir Pištelek, Armaenia, Madrid 2024) {{ISBN|978-84-18994-45-6}} ** The Brass Age (na engleskom, prijevod Celia Hawkesworth, Mountain Leopard-Headline Publishing Group, Hachette UK Company, London 2024) {{ISBN|9781914495229}} (eBook: {{ISBN|978-1-914495-23-6}}) * Боснійські драми (Bosnijski drami, in Ukrainian, na ukrajinskom, prijevod Ala Tatarenko,Vidavnictvo Aneti Antonenko, Lavov 2021) {{ISBN|978-617-7654-74-1}} * Anđeo nestajanja (Fraktura, Zagreb 2023) {{ISBN|978-953358602-1}} * Mara Leib (roman u rukopisu, predan u tisak) == Izvori == {{izvori}} {{Nagrada Meša Selimović}} {{GLAVNIRASPORED:Šnajder, Slobodan}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade za dramsko djelo Marin Držić]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Višnja Machiedo]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] oydth20me6qcgnkixrcabqg2yktja2n 7592511 7592253 2026-09-02T11:33:57Z Maria Sieglinda von Nudeldorf 22595 7592511 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Književnik | Ime = Slobodan Šnajder | boja = #B0C4DE | slika = Slobodan Snajder.jpg | veličina = 250px | opis slike = '''Slobodan Šnajder''' | puno ime = Slobodan Šnajder | pseudonim = | ime_po_rođenju = | rođenje = [[8. srpnja]] [[1948.]] | mjesto rođenja =[[Zagreb]] | smrt = [[30. kolovoza]] [[2026.]] | mjesto smrti=[[Zagreb]] | alma_mater = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] | zanimanje = [[književnik]], [[kolumnist]] | nacionalnost = [[Hrvat]] | period pisanja = | vrsta = [[roman]], [[drama]], [[esej]], [[pripovijetka]] | teme = | period = | supruga = Kruna Tarle | suprug = | djeca = | djela = ''Kamov, smrtopis''<br />''Hrvatski Faust''<br />''Enciklopedija izgubljenog vremena''<br />''Doba mjedi'' | nagrade =• Nagrada Meša Selimović (BiH) (2016.)<br />• Nagrada Mirko Kovač za roman Doba mjedi (2016.)<br />• Nagrada Radomir Konstantinović za roman Doba mjedi (2016.)<br />• [[Nagrada Marin Držić|Držićeva nagrada]] za dramu Enciklopedija izgubljenog vremena (2009.)<br />• [[Nagrada Marin Držić|Držićeva nagrada]] za dramu Kako je Dunda spasila domovinu (2008.)<br />• [[Nagrada Marin Držić|Držićeva nagrada]] za dramu Kosti u kamenu (2006.)<br />• Gavellina nagrada za dramu Hrvatski Faust (1982.) }} '''Slobodan Šnajder''' ([[Zagreb]], [[8. srpnja]] [[1948.]] – [[Zagreb]], [[30. kolovoza]] [[2026.]]<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/snajder-slobodan Šnajder, Slobodan], Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 1. rujna 2026.</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] pisac i publicist. == Životopis == Diplomirao je [[filozofija|filozofiju]] i [[anglistika|anglistiku]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Bio je suosnivač i urednik teatrološkog časopisa „Prolog“, te urednik edicije izdavačke kuće [[Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb|Cekade]]. Novele, eseje i kazališne komade objavljuje od 1966. godine. Od siječnja do lipnja 1993. bio je kolumnist dnevnika ''[[Glas Slavonije]]'' ''(Početnica za melankolike''), a od 1994. do 2013. riječkog ''[[Novi list|Novog lista]]'' ''(Opasne veze)''. Izbor političkih kolumna koje je pisao u riječkom “Novom listu” od 1994. do 1999. objavio je u knjizi “Kardinalna greška”, a od 1999. do sredine 2004. u knjizi “Umrijeti pod zvijezdom”. Kolumne, kao i drame, imaju svojih poštovatelja i oponenata. Od 2001. do 2004. bio je ravnatelj ZKM-a. Čest je suradnik trećeg programa Hrvatskoga radija. Svoj prvi roman „Morendo“ objavio je 2012. Naredni roman „Doba mjedi“ objavljen 2015. dobio je mnogo nagrada.<ref name=Derk>{{cite web|last=Derk|first=Denis|title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|newspaper=[[Večernji list]]|pages=6–7|location=Zagreb|issn=0350-5006|date=2017-03-28|archive-date=2017-09-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20170920235101/https://www.vecernji.hr/vijesti/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|url-status=live|access-date=2024-03-24|quote=Među potpisnicima je i ugledni hrvatski pisac Slobodan Šnajder koji je romanom “Doba mjedi” osvojio pregršt nagrada. [...] Iza nas ne stoji nikakva politika, nikakva država [...] Ona se naprosto zasniva na neposrednim, i ja držim, bistrim, ali i znanstveno zasnovanim stavovima.}}</ref> Obrazlaže da u pozadini [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]], koju je potom potpisao među prvima,<ref>{{Citiranje weba|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/|url-status=live|access-date=2024-03-23|website=Jezici i nacionalizmi}}</ref> ne stoji nikakva politika.<ref name=Derk/> == Važnije praizvedbe == Prva profesionalna izvedba bio je “Minigolf”, 1968., u tadašnjem Zagrebačkom dramskom kazalištu (danas Dramsko kazalište Gavella) u režiji Dina Radojevića. U zagrebačkom Hrvatskome narodnom kazalištu praizvedena su tri njegova djela, “Kamov, smrtopis” 1978. i “Držićev san” 1980. u režiji Ljubiše Ristića, te 2003. “Nevjesta od vjetra” u režiji Ivice Boban. “Kamov, smrtopis” izveden je 2003. u Zagrebačkom kazalištu mladih u režiji Branka Brezovca. “Dumanske tišine” idu u red njegovih izvođenijih tekstova: [[Varaždin]], [[Bitola]] (režija Vlado Milčin), [[Zagreb]], [[Rijeka]] (režija Zlatko Sviben), [[Novi Sad]] (režija Mira Erceg). Njegova drama koja je do danas predmet žestokih sporenja “Hrvatski Faust” imala je hrvatsku praizvedbu na Splitskom ljetu 1982. u režiji Dina Radojevića, da bi potom bila izvedena u Jugoslavenskom dramskom pozorištu u režiji Slobodana Unkovskog. Šnajderov “izlazak u svijet” počeo je godinom 1987. i upravo tim tekstom – kad je Roberto Ciulli u Theateru a.d. Ruhr postavio njegovu dramu “Hrvatski Faust”, odigravši je oko 100 puta u njemačkim zemljama, Europi i SAD. Posljednja predstava u kako-tako redovitom nizu bila je “Bauhaus”, ZKM, režija Paolo Magelli, početak 1990. U 1990-ima isključen je iz hrvatskog kazališta političkom represijom i njegove drame nisu igrane do jeseni 1999. kad je u varaždinskom HNK-u Petar Veček postavio post-socijalistički grand-guignol “Kod Bijelog labuda”. Kako se politička zabrana nije dala protegnuti na Europu, upravo su u tom razdoblju mnogi njegovi tekstovi igrani izvan domovine, od Irske do Izraela: “Hrvatski Faust” (1993. u bečkom Burgtheateru, režija Hans Hollmann); “Zmijin svlak” (Tübingen, praizvedba koju je režirao Manfred Weber), Mülheim (Roberto Ciulli), Frankfurt/Main, Veroli/Rim (režija Petar Veček, na jeziku izvornika), Oslo, Kopenhagen, Beč, Varšava, Krakov, Dublin, Beograd); “Utjeha sjevernih mora” (Frankfurt/Oder, praizvedba na njemačkom, režija Michael Funke, "Nevjesta od vjetra" (Bochum, na njemačkom, u režiji Wernera Schroetera). Miloš Lazin postavio je Šnajderovu dramu “Ines & Denise”, nastalu u naročitoj suradnji pisca i redatelja, praizvevši je u Sarajevu 1997. Iste godine drama je imala francusku premijeru u Villeneuve-lès-Avignon. Drama “Peto evanđelje”, pisana prema dnevniku [[Ilija Jakovljević|Ilije Jakovljevića]] “Konclogor na Savi”, izvedena je u dvije verzije: njemačkoj, (Theater Kampnagel, Hamburg), te hrvatskoj (Zagreb, ZKM), obje 2004., u režiji [[Branko Brezovec|Branka Brezovca]]. Praizvedba drame “Kosti u kamenu”, prema nekim elementima političke biografije [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], izvedena je (na makedonskom) u Bitoli, u režiji Branka Brezovca, 2007. godine. Tekst "Moja draga Tilla!", pisan za lutke postavila je 2010. Kruna Tarle, u koprodukciji Zagrebačkog kazališta lutaka i berlinske lutkarske akademije HfS Ernst Busch, koja je svoju njemačku verziju istog naslova praizvela u [[Leverkusen]]u i [[Berlin]]u. Praizvedbu “Enciklopedije izgubljenog vremena” u Varaždinu (2011.), kao i praizvedbu “Kako je Dunda spasila domovinu” u Puli (Istarsko narodno kazalište, 2012.), režirala je Snježana Banović. == Nagrade i priznanja == * [[Nagrada Branko Gavella]] za dramu ''Hrvatski Faust'' (1982.) * [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|Nagrada Marin Držić]] za dramu ''Kosti u kamenu'' (2006.) * [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|Nagrada Marin Držić]] za dramu ''Kako je Dunda spasila domovinu'' (2008.) * [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|Nagrada Marin Držić]] za dramu ''Enciklopedija izgubljenog vremena'' (2009.) * Priznanje Kraljevskog pozorišta Zetski dom s Cetinja, za najbolji dramski tekst inspiriran djelom i životom Danila Kiša, objavljen na cjelokupnom prostoru bivše Jugoslavije, za komediju “Enciklopedija izgubljenog vremena” (2010.) * Počasni doktorat Univerziteta za audioviozualne umjetnosti ESRA u Skopju (2011.) * [[Nagrada Meša Selimović (Tuzla)|Nagrada Meša Selimović]] za roman ''Doba Mjedi'' (2016.) * [[Nagrada Radomir Konstantinović]] za roman ''Doba Mjedi'' (2016.) * [[Nagrada Kočićevo pero]] za roman ''Doba Mjedi'' (2016.) * [[Nagrada roman@tportal.hr]] za roman ''Doba Mjedi'' (2016.) * [[Nagrada Mirko Kovač]] za roman ''Doba Mjedi'' (2016.) * [[Nagrada Višnja Machiedo]] za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku za knjigu eseja "Umrijeti u Hrvatskoj" (2019.) == Bibliografija == * Kamov (CKD, Zagreb 1978, 1987) YU {{ISBN|86-7091-061-6}} ** Kamov, thanatographie (na francuskom, prijevod Nicolas Raljevic, Prozor edition, Paris 2019) {{ISBN|978-2-9558962-7-3}} * Hrvatski Faust (CKD, Zagreb 1981, 1988) YU * Glasi iz Dubrave (CKD, Zagreb 1986) YU * Radosna apokalipsa (IC Rijeka, Rijeka 1988) YU {{ISBN|86-7071-083-8}} * Kroatischer Faust (Burgtheater, Vienna 1993) * Utjeha sjevernih mora (Durieux, Zagreb 1996) {{ISBN|953-188-057-3}} * Knjiga o sitnom, proza (Konzor, Zagreb 1996) {{ISBN|953-6317-28-1}} * Kardinalna greška (Novi list – Adamić, Rijeka 1999) {{ISBN|953-6531-52-6}} * La dépouille du serpent, (na francuskom, prijevod Mireille Robin, L'espace d'un instant, Pariz 2002) {{ISBN|2-9516638-6-2}} * Nevjesta od vjetra (Durieux, Zagreb 2003) {{ISBN|953-188-165-0}} * Umrijeti pod zvijezdom (Novi list – Adamić, Rijeka 2005) {{ISBN|953-219-236-0}} * Le Faust croate (prijevod Mireille Robin, L'espace d'un instant, Pariz 2005) {{ISBN|2-915037-17-5}} *Odabrana djela kod Prometeja, Zagreb, devet svezaka u tri kola, 2005-2007: ** Knjiga o sitnom, proza, dramoleti, sv. prvi (Prometej, Zagreb 2005) {{ISBN|953-6460-51-3}} ** Kaspariana, eseji, sv. drugi (Prometej, Zagreb 2005) {{ISBN|953-6460-52-1}} ** Smrtopis, drame, sv. treći (Prometej, Zagreb 2005) {{ISBN|953-6460-53-X}} ** Početnica za melankolike, sv. četvrti (Prometej, Zagreb 2006) {{ISBN|953-6460-63-7}} ** Radosna apokalipsa, eseji, kritike; sv. peti (Prometej, Zagreb 2006) {{ISBN|953-6460-63-7}} ** Bosanske drame, sv. šesti (Prometej, Zagreb 2006) {{ISBN|953-6460-63-7}} ** San o mostu, sv. sedmi (Prometej, Zagreb 2007) {{ISBN|978-953-6460-76-2}} ** Neka gospođica B., sv. osmi (Prometej, Zagreb 2007) {{ISBN|978-953-6460-77-9}} ** Faustova oklada, sv. deveti (Prometej, Zagreb 2007) {{ISBN|978-953-6460-78-6}} * 505 s crtom, pripovijetke (Profil International, Zagreb 2007) {{ISBN|978-953-12-0551-1}} * Kosti u kamenu, drama (Kazalište, Vol. XVII, No. 37/38, 2009) * Morendo, roman (Profil International, Zagreb 2011) {{ISBN|978-953-319-264-2}} * Hrvatski Faust i drugi drami (na makedonskom, izbor i prijevod Jelena Lužina), BLESOK, Skopje 2011) * Le Cinquième évangile (L'espace d'un instant, Pariz 2012) {{ISBN|978-2-915037-66-1}} * Tri pjesi (na ruskom, izbor Larisa Savelljeva, prijevod Natalija Vagapova, Larisa Saveljeva, Tri kvadrata, Moskva, 2012) {{ISBN|978-5-94607-171-0}} * Svjetlucanje kome, časopis Forum, broj 1-3, Zagreb, 2015. {{ISSN|0015-8445}} * Umrijeti u Hrvatskoj : pet eseja (Fraktura, Zagreb 2019), {{ISBN|978-953358129-3}} * Doba mjedi (TIM press, Zagreb 2015) {{ISBN|978-953-8075-11-7}} ** II. izdanje (TIM press, Zagreb 2016) {{ISBN|978-953-8075-19-3}} ** III. izdanje (TIM press, Zagreb 2018) {{ISBN|978-953-8075-36-0}} ** IV. hrvatsko odnosno I. srpsko izdanje (Akademska knjiga, Novi Sad 2021), {{ISBN|978-86-6263-347-7}} ** V. izdanje (Fraktura, Zagreb 2022) {{ISBN|978-953839801-8}} ** Doba brona (na slovenskom, prijevod Sonja Polanc, V.B.Z. Ljubljana, Ljubljana 2017) {{ISBN|978-961-6468-97-8}} ** Исцелување на светот (Isceluvanje na svetot, na makedonskom, prijevod Vladimir Jankovski, Antolog, Skopje 2018) {{ISBN|978-608-243-314-1}} ** Reparatur der Welt (na njemačkom, prijevod Mirjana i Klaus Wittmann, Paul Zsolnay Verlag, Wien 2019) {{ISBN|978-3-552-0592-4-5}} ** La riparazione del mondo (na talijanskom, prijevod Alice Parmeggiani, Solferino, Milano 2019) ISBN|978-88-282-0273-8 ** Die Reparatie van de wereld (na nizozemskom, prijevod Roel Schuyt, Wereldbibliothek, Amsterdam 2020) {{ISBN|978 90 284 5046 2}} ** La reparation du monde (na francuskom, prijevod Harita Wybrands, Liana Levi, Pariz 2021) {{ISBN|979-10-349-0349-8}} ** Мідна доба (Midna doba, na ukrajinskom, prijevod Andrij Ljubka, НОРА-ДРУК, Kijev 2021) {{ISBN|978-966-688-055-3}} ** Rézkorszak (na mađarskom, prijevod Csordás Gábor, Vince Kiadó, Budimpešta 2022) {{ISBN|978-963-3031-09-4}} ** Los años de bronce (na španjolskom, prijevod Luisa Fernanda Garrido i Tihomir Pištelek, Armaenia, Madrid 2024) {{ISBN|978-84-18994-45-6}} ** The Brass Age (na engleskom, prijevod Celia Hawkesworth, Mountain Leopard-Headline Publishing Group, Hachette UK Company, London 2024) {{ISBN|9781914495229}} (eBook: {{ISBN|978-1-914495-23-6}}) * Боснійські драми (Bosnijski drami, in Ukrainian, na ukrajinskom, prijevod Ala Tatarenko,Vidavnictvo Aneti Antonenko, Lavov 2021) {{ISBN|978-617-7654-74-1}} * Anđeo nestajanja (Fraktura, Zagreb 2023) {{ISBN|978-953358602-1}} * Mara Leib (roman u rukopisu, predan u tisak) == Izvori == {{izvori}} {{Nagrada Meša Selimović}} {{GLAVNIRASPORED:Šnajder, Slobodan}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade za dramsko djelo Marin Držić]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Višnja Machiedo]] [[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]] q53tzeg12dtdo4071t8lmgmpwq703s2 14 215253 7592455 5613493 2026-09-02T09:18:21Z Argo Navis 852 7592455 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Prevoditelji po državama|Crna Gora]] [[Kategorija:Životopisi, Crna Gora|Prevoditelji]] [[Kategorija:Crnogorski jezik|Prevoditelji]] elec96cxifpnjidpgtfctdhbma2idu3 0 227419 7592191 7581179 2026-09-01T13:37:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592191 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | bodystyle = width: 22em; border-top-left-radius: 0px; border-top-right-radius: 0px; border-bottom-left-radius: 10px; border-bottom-right-radius: 10px; border: 1px solid #a2a9b1; box-shadow: 0 4px 10px rgba(0,0,0,0.12); line-height: 1.5em; border-collapse: separate; background: #f8f9fa; | naslovstil = background-color: #0056b3; color: #ffffff; padding: 1em 0.8em; font-size: 1.25em; font-weight: bold; text-transform: uppercase; border-top-left-radius: 10px; border-top-right-radius: 10px; | naslov = <span style="color:#ffffff !important;">{{{ime|{{PAGENAME}}}}}</span> | imagestyle = padding: 15px 0; border-bottom: 1px solid #f0f0f0; background: #f8f9fa; | image = {{{slika|[[Datoteka:KB Dubrava logo.png|250px|center]]}}} | captionstyle = padding: 8px 12px; font-size: 0.85em; color: #666; font-style: italic; background: #f8f9fa; | headerstyle = background-color: #e3f2fd; border-top: 1px solid #bbdefb; border-bottom: 1px solid #bbdefb; padding: 0.6em; font-weight: bold; color: #0d47a1; text-align: center; | labelstyle = padding: 0.7em 0.9em; font-weight: bold; width: 40%; color: #202122; border-bottom: 1px solid #f0f0f0; vertical-align: top; background: #f8f9fa; | datastyle = padding: 0.7em 0.9em; border-bottom: 1px solid #f0f0f0; vertical-align: middle; background: #f8f9fa; text-align: left; | header1 = {{{podnaslov1|Osnovni podatci}}} | label2 = {{{oznaka1|Kategorija}}} | data2 = {{{podatak1|[[klinička bolnica]]}}} | label3 = {{{oznaka2|Sjedište}}} | data3 = {{{podatak2|[[Avenija Gojka Šuška]] 6,<br>[[Dubrava (Zagreb)]]}}} | label4 = {{{oznaka3|Ravnatelj}}} | data4 = {{{podatak3|Ivica Lukšić}}} | data5 = {{#if:{{{web|}}}|[{{{web}}} {{{web}}}]|}} | belowstyle = background: #e3f2fd; border-top: 1px solid #bbdefb; font-size: 0.82em; padding: 10px; text-align: center; color: #0d47a1; border-bottom-left-radius: 9px; border-bottom-right-radius: 9px; | below = {{{bilješke|[https://www.kbd.hr Službene stranice ustanove]}}} }} [[Datoteka:KB Dubrava Zagreb.jpg|300px|thumb|desno|Zgrada Kliničke bolnice Dubrava.]] '''Klinička bolnica Dubrava''' je [[klinička bolnica|klinička]] i nastavna bolnica na istoku [[Zagreb]]a, u kojoj se izvodi nastava za studente [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskoga]], [[Stomatološki fakultet u Zagrebu|Stomatološkog]] i [[Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu|Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta]] i [[Zdravstveno veleučilište u Zagrebu|Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu]]. Prema odredbama Statuta KB Dubrava, u bolnici se provodi zdravstvena djelatnost, nastavni i znanstveno–istraživački rad. KB Dubrava smještena je u Svetošimunskoj dolini, na granici [[Park Maksimir|maksimirskog parka]] i Dubrave. Bolnica ima površinu od {{n|80 470}} m<sup>2</sup>, stacionarni dio projektiranog kapaciteta 750 postelja, te prateće nemedicinske sadržaje.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kbd.hr/o-nama/ |naslov=O nama |izdavač=Klinička bolnica Dubrava |access-date=2020-04-05 |archive-date=1. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301224015/http://kbd.hr/o-nama/ |url-status=dead }}</ref> ==Opis bolnice== Glavna zgrada bolnice usmjerena je u smjeru sjever-jug, ima sedam etaža od kojih se gornje četiri koriste za bolničke odjele. Dvije vertikale definirane stubištem i dizalima okupljaju internističke struke na jugu i kirurške na sjeveru. U djelokrugu kirurških i internističkih disciplina bolnički odjeli su organizirani kao jedinice s 24 postelje na načelu stupnjevite skrbi. Osim jedinica intenzivnog liječenja postoje i tipizirane bolesničke jedinice sa svrhom pružanja poluintenzivne i standardne bolesničke skrbi (bolesničke sobe, sanitarni prostori, dnevni boravci). [[Datoteka:Kbcin.jpg|mini|lijevo|KB Dubrava iznutra.]] U prizemlju je poliklinički dio za sve specijalističke struke, središnji medicinski blok s invazivnim i neinvazivnim dijagnostičkim laboratorijima, radiološkom dijagnostikom te dijagnostikom i terapijom iz djelokruga [[Nuklearna medicina|nuklearne medicine]], te Odjel za hemodijalizu i operacijski blok s jedinicama intenzivnog liječenja. Uz glavnu zgradu su povezane dvije manje zgrade, u prvoj je smještena Poliklinika za sistematske preglede i Odjel za kliničku mikrobiologiju i bolničke infekcije, a u drugoj Nacionalni centar za psihotraumu. Bolnica ima 600 bolesničkih postelja u stacionarnom dijelu bolnice, u kojima se godišnje liječi gotovo 18000 bolesnika, a u polikliničko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti do {{n|280 000}} bolesnika godišnje. Bolnica je važna sastavnica sekundarne zdravstvene zaštite pučanstva Grada Zagreba, [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]] i sjeveroistočnog dijela Hrvatske. == Povijest bolnice == Premda je Klinička bolnica Dubrava građevinski dovršena i započela s radom u svibnju [[1988.]] godine, njezina povijest je znatno duža i predstavlja kontinuitet rada prethodne '''Vojne bolnice''' koji se može pratiti sve do [[1782.]] godine kada je prvi puta formirana od tadašnjih garnizonskih bolnica. Tijekom više od 120 godina razvoj bolnice odvijao se u različitim povijesnim okolnostima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kbd.hr/o-nama/povijest-i-razvoj/ |naslov=Povijest i razvoj |izdavač=Klinička bolnica Dubrava |access-date=2020-04-05 |archive-date=9. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191209094644/http://kbd.hr/o-nama/povijest-i-razvoj/ |url-status=dead }}</ref> U ožujku 2020. godine odlučeno je da KB Dubrava postaje respiratorni centar [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|borbe protiv koronavirusa]] u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://direktno.hr/direkt/plenkovic-objavio-najnovije-podatke-o-broju-zarazenih-hrvatskoj-186033/ |naslov=Plenković potvrdio da KBC Dubrava postaje respiratorni centar i najavio set zakonskih prijedloga |datum=2020-03-15 |website=direktno.hr |publisher=Propuls d.o.o., |access-date=2020-04-05 |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220173825/https://direktno.hr/direkt/plenkovic-objavio-najnovije-podatke-o-broju-zarazenih-hrvatskoj-186033/ |url-status=dead }}</ref> ==Ostale djelatnosti== U bolnici djeluje bolnički kapelan i Udruga „Pomoć neizlječivima”, koja pomaže u pružanju [[palijativna skrb|palijativne skrbi]].<ref>Hrstić, Anita. [https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/bolnicki-dnevnik-fra-galica-krstenje-i-prva-pricest-na-samrti-u-70-godini-12658215 Bolnički dnevnik fra Galića: Krštenje i prva pričest u 70. godini] magazin.hrt.hr, HRT, objavljeno 7. travnja 2026.</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.kbd.hr/ Klinička bolnica Dubrava] {{Coord|45.8343311452399|N|16.0339772701263|E|region:HR-21_type:landmark|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Bolnice u Zagrebu|Dubrava]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Brutalizam]] qitw8k5gp5kl7h82qw0p795c1r9p96u 0 229309 7592186 7232572 2026-09-01T13:06:31Z ~2026-47392-43 371251 /* Stanovništvo */ 7592186 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Višća Donja |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]] |općina = [[Živinice]] |nadvisina = |lat = 44.41 |long = 18.63 |position = right |brojstan = 1.079 |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = }} '''Višća Donja''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Živinice]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1879.|popisu stanovništva 1879.]] u ''Višći Donjoj (Požaru)' je'' bilo 236 stanovnika od čega 160 muslimana i 76 rimokatolika.<ref>[https://www.scribd.com/document/24776630/Popis-stanovni%C5%A1tva-u-Bosni-i-Hercegovini-1879 Scribd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219073020/https://www.scribd.com/document/24776630/Popis-stanovni%C5%A1tva-u-Bosni-i-Hercegovini-1879 |date=19. veljače 2021. }} Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1879., str. 69. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)</ref> {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Višća Donja''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |805 (74,60%) |1.171 (68,84%) |1.025 (66,86%) |- |'''Hrvati''' |189 (17,51%) |355 (20,87%) |342 (22,30%) |- |'''Srbi''' |34 (3,15%) |115 (6,76%) |155 (10,11%) |- |'''Jugoslaveni''' |40 (3,70%) |59 (3,46%) |3 (0,19%) |- |'''ostali i nepoznato''' |11 (1,01%) |1 (0,05%) |8 (0,52%) |- |'''ukupno''' |'''1.079''' |'''1.701''' |'''1.533''' |} == Izvori == {{izvori}} * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{mrva-naselje BiH}} {{Živinice}} [[Kategorija:Naselja u Tuzlanskoj županiji]] egkehj385mdqo01qklvi1tqmj4pb2xo 7592256 7592186 2026-09-01T15:09:50Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-47392-43|~2026-47392-43]] ([[User talk:~2026-47392-43|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 7232572 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Višća Donja |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]] |općina = [[Živinice]] |nadvisina = |lat = 44.41 |long = 18.63 |position = right |brojstan = 1.079 |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = }} '''Višća Donja''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Živinice]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1879.|popisu stanovništva 1879.]] u ''Višći Dolnjoj (Požaru)''' je bilo 236 stanovnika od čega 160 muslimana i 76 rimokatolika.<ref>[https://www.scribd.com/document/24776630/Popis-stanovni%C5%A1tva-u-Bosni-i-Hercegovini-1879 Scribd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219073020/https://www.scribd.com/document/24776630/Popis-stanovni%C5%A1tva-u-Bosni-i-Hercegovini-1879 |date=19. veljače 2021. }} Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1879., str. 69. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)</ref> {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Višća Donja''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |805 (74,60%) |1.171 (68,84%) |1.025 (66,86%) |- |'''Hrvati''' |189 (17,51%) |355 (20,87%) |342 (22,30%) |- |'''Srbi''' |34 (3,15%) |115 (6,76%) |155 (10,11%) |- |'''Jugoslaveni''' |40 (3,70%) |59 (3,46%) |3 (0,19%) |- |'''ostali i nepoznato''' |11 (1,01%) |1 (0,05%) |8 (0,52%) |- |'''ukupno''' |'''1.079''' |'''1.701''' |'''1.533''' |} == Izvori == {{izvori}} * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{mrva-naselje BiH}} {{Živinice}} [[Kategorija:Naselja u Tuzlanskoj županiji]] 2yzhtq9pgmootaayw2cj5d1jw6ms9cn 0 247789 7592454 7399757 2026-09-02T09:14:27Z Argo Navis 852 − 2 kategorije; + 9 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592454 wikitext text/x-wiki [[File:Three Surveillance cameras.jpg|thumb|Nadzorne kamere]] '''Sustavima videonadzora''' podrazumjevaju se [[sustav]]i izgrađeni na način da omogućavaju u najširem smislu vizualni kontakt jednoga mjesta s nekim drugim mjestom. Danas većina ljudi uopće niti ne razmišlja o sustavima videonadzora, koji se nalaze u [[banka]]ma, na [[ulica]]ma, u [[škola]]ma, te raznim drugim [[ ustanova|javnim ustanovama]]. Nadzorne [[Kamera|kamere]] nisu oduvijek imale tako široku primjenu. Sistemi za videonadzor<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.videonadzor-alarm.hr/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160424172431/http://www.videonadzor-alarm.hr/ |archive-date=24. travnja 2016. |access-date=22. travnja 2016.}}</ref> vrlo su popularni svudje u svijetu, a naročito u Americi, [[Velika Britanija|Velikoj britaniji]] i [[Kina|Kini]]. Danas se Internet i ostala sredstva bežične komunikacije mogu koristiti svugdje u svijetu. Sistemi videonadzora imaju široku primjenu, kako kod kuće tako i na radnom mjestu, a sve u cilju dosezanja visokog stupnja sigurnosti. Napredovanje [[Tehnologija|tehnologije]], masovna proizvodnja i porast osjećaja nesigurnosti doveli su do sve većeg zanimanja javnosti za primjenu sustava videonadzora. Danas je čak i zakonom određeno osiguranje banaka, [[kockarnica]] i [[mjenjačnica]] uz pomoć nadzornih kamera. == Primjena == U praksi klasični videonadzor je sustav koji se sastoji od jedne ili više video nadzornih [[kamera]] koje su povezane s centralnim [[uređaj]]em koji vrši obradu signala dobivenih radom nadzornih kamera na način da [[signal]] se samo prosljeđuje na [[zaslon]] na kojem se može gledati slika dobivena radom kamere ili da uređaj vrši pohranu slike s jedne ili više kamera. Osim klasičnih videonadzora postoje i [[IP]] sustavi gdje je svaka kamera svojevrstan [[WEB]] server te je u stanju svoju sliku slati direktno na [[internet]]. Po internetu postoji mnoštvo stranica koje detaljno opisuju rad sustava videonadzora i nude razne komponente. ==Povijest== Prve kamere za snimanje [[film]]ova pojavile su se još davne 1880. [[Godina|godine]]. Thomas Edison i William Dickson bili su prvi koji su snimili jedan film s dva različita završetka, s dvije kamere. Oni su 1893. godine napravili prvu javnu demonstraciju igranog filma. U narednih nekoliko godina započela je masovna proizvodnja komercijalnih filmova, koji su se prikazivali diljem Amerike. 1939. godine pojavljuje se minijaturna prijenosna kamera. Tada započinje proizvodnja minijaturnih filmskih kamera poput Univex kamere. Te su kamere radile na navijanje i bilo ih je moguće držati jednom rukom. Po prvi puta u povijesti kamere su se mogle koristiti bez nadzora, dakle samo ju je trebalo postaviti da snima, bez daljnje asistencije. 1942. godine prvi puta u povijesti video kamere su se počele koristiti za prenošenje video signala na pojedina mjesta i to u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ova vrsta videonadzora se još naziva i CCTV što je nastalo od engleske riječi closed circuit television. Njemački znanstvenici razvili su ovu tehnologiju kako bi mogli pratiti lansiranje V2 [[Raketa|rakete]]. Kasnije se je ova vrsta video kamere počela koristiti za testiranje [[Atomska bomba|atomskih bombi]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim državama]]. 1951. godine izumljene su prve [[Videokazeta|video kazete]]. Video kamera se koristila za snimanje video materijala na magnetnu traku. Pet godina kasnije, ova tehnologija postaje dostupna na [[Tržište|tržištu]], te se u kombinaciji s CCTV-om koristi u svrhu snimanja materijala koji se mogu i kasnije pregledati. 1960. godine razvojem tehnologije dolazi do pojave prvih javnih kamera koje su osmišljene u svrhu praćenja tajlandske [[Kraljevska obitelj|kraljevske obitelji]] za vrijeme njihova boravka u [[London]]u. Policija je bila prisiljena postaviti nekoliko kamera na glavnom Londonskom trgu kako bi se na taj način osigurala zaštita i sigurnost kraljevske obitelji. 1965. godine javne nadzorne kamere postaju sve češća pojava. Novinarska izvješća iz toga vremena ukazuju na to da su se nadzorne kamere koristile na mnogim javnim mjestima. 1969. godine izumljen je prvi sustav za videonadzor. Marie Van Brittan Brown je dobio [[patent]] za korištenje tog sustava koji se sastojao od četiri [[Rupa|rupe]] za [[cijev]]i i kamere koja se mogla premještati na bilo koju od rupa. Kamera je emitirala sliku na monitor. Banke i [[Trgovac|trgovci]] počeli su koristiti sustav videonadzora kao dodatnu mjeru zaštite od [[Krađa|krađe]]. Taj trend nastavlja se i 1980.-tih. 1976. godine Charge-Coupled Device (CCD) tehnologija dovodi do stvaranja kamera koje se mogu koristiti u slabim svjetlosnim uvjetima. Te kamere prilikom rada koriste [[Mikro chp|mikročipove]]. 1990-ih započinje primjena nadzornih kamera na [[bankomat]]ima, snimanjem svih novčanih transakcija koje se odvijaju. 1993. godine rapidno se širi uporaba videonadzora, povećanjem svijesti o terorističkim napadima što je započelo napadom na Blizance u Americi. Taj događaj je ponukao i ostale [[Zemlja|zemlje]] svijeta na korištenje sustava videonadzora za praćenje raznih sportskih događaja i ostalih potencijalih meta u svijetu. 1996. godine proizvedena je prva IP kamera. Ova vrsta kamere šalje i prima podatke preko [[računalna mreža|računalne mreže]]. Njihovom pojavom potaknuo se razvoj današnjih web kamera. 2001. godine drugim napadom na Američke Blizance i njihovim potpunim uništenjem, javnost se počinje sve više brinuti za svoju [[sigurnost]]. Kao rezultat toga izumljene su kamere s vrlo visokom [[Rezolucija|rezolucijom]] slike, na kojima se može prepoznati [[lice]], te je tehnološki i [[Digitalno|digitalni]] napredak postao prioritet svugdje u [[svijet]]u. Internet kamere<ref>https://books.google.hr/books?id=tqEOLOKT_fAC&pg=PT40&lpg=PT40&dq=generally+about+video+surveillance&source=bl&ots=oCtk1Rk8ws&sig=Nu4CilgvOnZgPWn8d094o3Kq5cA&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwjhzfbq5Z_MAhVCxxQKHadfBKQ4ChDoAQhfMAs#v=onepage&q=generally%20about%20video%20surveillance&f=false</ref> postaju sve popularnije. ==Podjela sustava za videonadzor== Sustavi videonadzora se po svojoj konfiguraciji dijele na: *analogne sustave za videonadzor (kamere i monitori) *analogne sustave za videonadzor i snimanje (klasični video rekorderi, kamere i monitori) *[[Digitalno|digitalne]] sustave za videonadzor i snimanje (digitalni snimači, kamere i monitori) *mrežne videonadzorne sustave ([[PC]] radne stanice koje rade na principu prijenosa slike internetom ili [[telefon]]om pomoću [[Daljinsko upravljanje|daljinskog upravljanja]]). ==Nadzorne kamere== Nadzorne kamere su vrlo često povezane s IP mrežom, i s ostalim uređajima koji se koriste za snimanje, a najčešće ih upotrebljavaju policijski službenici i zaštitne agencije. Kamere i oprema za snimanje te cjelokupan sustav za videonadzor zahtijeva praćenje preko monitora. Danas je analiza snimki znatno olakšana putem automatiziranog [[softver]]a koji pohranjuje digitalne video snimke u [[Baza podataka|bazu podataka]], što se odvija putem softvera za [[Analiza|analizu]]. Također moderne nadzorne kamere snimaju samo onda kada se nešto pokreće oko njih, što otkrivaju putem [[Senzori|senzora]] koji su u njima ugrađeni. Nadzorne kamere su danas vrlo jednostavne za korištenje i mogu se pronaći po prihvatljivim [[cijena]]ma, što omogućuje njihovu široku primjenu<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.silvaconsultants.com/blog/2012/01/12/establishing-written-policies-for-the-use-of-video-surveillance-systems/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160428163045/http://www.silvaconsultants.com/blog/2012/01/12/establishing-written-policies-for-the-use-of-video-surveillance-systems/ |archive-date=28. travnja 2016. |access-date=22. travnja 2016.}}</ref> kako kod kuće kao i za svakodnevni nadzor. Razvoj centraliziranih mreža i CCTV kamera<ref>http://www.tech-faq.com/how-cctv-works.html</ref> koje se postavljaju na javnim mjestima, i povezuju s računalnim bazama podataka [[identitet]]a ljudi, odnosno biometrijskim podatcima, mogu pratiti kretanje [[osoba]] po cijelom [[grad]]u, te utvrditi njihov identitet. ==Vrste nadzornih kamera== Postoje razne vrste nadzornih kamera: *bežične kamere *unutarnje kamere *vanjske video kamere *kamere s ugrađenim detektorom pokreta *podesive kamere za video nadzor ===Bežične sigurnosne kamere=== Bežične kamere za videonadzor imaju naprednije [[Mogućnosti|mogućnosti]] nego što je to slučaj kod klasičnih kamera. Neupadljive su, [[Prenosivost (softver)|prenosive]] i jednostavne za korištenje. Imaju leće koje omogućuju samo jednom kamerom pregled velikog [[prostor]]a. Bežične vanjske kamere ne zahtijevaju dodatnu instalaciju softvera, koriste [[web preglednik]]e, te se mogu vrlo lako kontrolirati. ===Unutarnje kamere=== Sve unutarnje nadzorne kamere imaju šire [[vidno polje]] u odnosu na standardne kamere. S 360 [[Stupanj (kut)|stupnjeva]] pokrivenosti jedna kamera može pratiti gotovo cijeli prostor. Kamere s fiksnim [[objektiv]]om imaju mogućnost trajnog [[fokus]]iranja na neko specifično područje, što je idealno za davanje najviše kvalitete slike nekog određenog mjesta. ===Kamere s ugrađenim detektorom pokreta=== Ove kamere rade na princip uključivanja detektora pokreta prije no što započne snimanje. Ovaj sistem videonadzora pruža dodatnu razinu sigurnosti upozoravajući na sumnjive aktivnosti prije nego što se one dogode. ===Podesive kamere za videonadzor=== Ove kamere pružaju najviši stupanj kontrole i sigurnosti. One se mogu programirati na način da automatski preusmjere snimanje na široko vidno polje mnogo bolje nego fiksne sigurnosne kamere. Rade na daljinsko uključivanje, te imaju zoom opciju, što omogućuje najbolju i vrlo detaljnu preglednost određenog područja. ===Vanjske video kamere=== Vanjske kamere su izdržljivije i otpornije na vremenske uvjete, imaju [[kućište]] s komponentama koje su dizajnirane za snimanje šireg [[Spektar|spektra]], te su prilagođene vanjskim uvjetima [[Osvjetljenje|osvjetljenja]]. Ove kamere nude mnoge mogućnosti od uključivanja daljinskog snimanja, kontrole nagiba, [[Infracrveno svjetlo|infracrvenog svjetla]] za noćno snimanje, detekcije pokreta do bežičnog povezivanja. Najpopularnija vrsta bežičnih kamera su infracrvene kamere, a osim njih postoje i one koje koriste videorekordere ili [[Televizori|televizore]] za prikaz slike. ==Vrste vanjskih kamera== Kupolaste (najčešće korištene kamere za video nadzor koje se koriste u privatne svrhe. Montiraju se na otvorene [[zid]]ove i imaju oblik [[Kupola|kupole]]. Zbog kupole je dosta teško otkriti poziciju objektiva kamere, što ovim kamerama daje veliku prednost. Vrste ovih kamera koje se mogu naći na tržištu jesu: *oklopne kupolaste kamere koje se koriste u situacijama kada postoji opasnost od vandalizma *varifokalne kupolaste kamere koje imaju prilagodljivi kut objektiva koji se može prilagoditi po želji *infracrvene kupolaste kamere koje imaju mogućnost noćnog snimanja Infracrvene vanjske nadzorne kamere<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nimblenetworksolutions.com/services/video-surveillance-security-systems/cctv-security-cameras |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160428080027/http://www.nimblenetworksolutions.com/services/video-surveillance-security-systems/cctv-security-cameras |archive-date=28. travnja 2016. |access-date=22. travnja 2016.}}</ref> su najbolji izbor kada je u pitanju noćno snimanje. One emitiraju crno bijelu sliku noću, a danju vrlo oštru sliku. Ove kamere imaju kut leće i rezoluciju koja je prilagođena noćnom snimanju. Lažne kamere za videonadzor se koriste kako bi se zavaralo provalnike, izgledaju kao prave, ali nemaju mogućnost snimanja. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Javna sigurnost]] [[Kategorija:Primjene računalnog vida]] [[Kategorija:Tehnološki sustavi]] [[Kategorija:Video|Nadzor]] [[Kategorija:Nadzor]] [[Kategorija:Fizička sigurnost]] [[Kategorija:Sigurnosno inženjerstvo]] [[Kategorija:Sigurnosna tehnologija]] [[Kategorija:Tehnike provođenja zakona]] [[Kategorija:Prevencija kriminala]] {{mrva-tehno}} jcj7abtdiroxc5lmexvo0k5n5szv7c2 0 250958 7592502 6772622 2026-09-02T10:50:01Z Argo Navis 852 7592502 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Grabovica | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Prehrada Grabovica na Neretve, zel. most.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = | lokacija = [[Jablanica]] | dz = BiH | obalni_gradovi = | duljina = 12 | najmanja širina = | prosječna širina = | najveća širina = | najmanja dubina = | prosječna dubina = | najveća dubina = 34 | obalna crta = | obalna crta ref = | površina = 1,3 | zapremina = | zapremina_ref = | površina porječja = | površina_porječja_ref= | visina = | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura= | smrznuto = | vrijeme retencije = | pritok = | ulijeva = | slijev = | otoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Hercegovina | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Hidroakumulacija Grabovica''' nalazi u se [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i formirana je 1982. Početak akumulacije nalazi se kod [[Jablanica|Jablanice]] i proteže se prema [[Mostar]]u. Dužina jezera je oko 12 kilometara, a površina oko 130 ha. Maksimalna dubina jezera je oko 34 metra, dok su oscilacije vode oko 4 metra.<ref>http://www.bistrobih.ba/nova/?page_id=11122</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{mrva-zemlj}} [[Kategorija:Umjetna jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Neretva]] d2l1m2c2sio82lvzoyy4ttyuoigddw9 7592503 7592502 2026-09-02T10:50:17Z Argo Navis 852 7592503 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Grabovica | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Prehrada Grabovica na Neretve, zel. most.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = | lokacija = [[Jablanica]] | dz = BIH | obalni_gradovi = | duljina = 12 | najmanja širina = | prosječna širina = | najveća širina = | najmanja dubina = | prosječna dubina = | najveća dubina = 34 | obalna crta = | obalna crta ref = | površina = 1,3 | zapremina = | zapremina_ref = | površina porječja = | površina_porječja_ref= | visina = | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura= | smrznuto = | vrijeme retencije = | pritok = | ulijeva = | slijev = | otoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Hercegovina | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Hidroakumulacija Grabovica''' nalazi u se [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i formirana je 1982. Početak akumulacije nalazi se kod [[Jablanica|Jablanice]] i proteže se prema [[Mostar]]u. Dužina jezera je oko 12 kilometara, a površina oko 130 ha. Maksimalna dubina jezera je oko 34 metra, dok su oscilacije vode oko 4 metra.<ref>http://www.bistrobih.ba/nova/?page_id=11122</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{mrva-zemlj}} [[Kategorija:Umjetna jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Neretva]] t87a5rdlghcftjkws9q0t2m8uhw9bi4 0 267050 7592171 7435630 2026-09-01T12:32:41Z Dariioo6 371246 7592171 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Bartolovci |vrsta = naselje |slika = Bartolovci (ulaz u selo).jpg |opis slike = Ulaz u Bartolovce |županija = {{Z+X|BPŽ}} |općina = [[Sibinj]] |najbliži grad = [[Slavonski Brod]] |površina = 3,2 |visina = |z. širina = 45.182 |z. dužina = 17.931 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 637 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 35252 Sibinj |pozivni broj = +385 (0)35 |autooznaka = SB |web = |bilješke = }} '''Bartolovci''' su naseljeno mjesto u [[RH|Republici Hrvatskoj]] u sastavu općine [[Sibinj]] u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]]. ==Zemljopis== Bartolovci se nalaze istočno od Sibinja na južnim obroncima [[Dilj gora|Dilj gore]] na cesti prema [[Slavonski Brod|Slavonskome Brodu]]. Susjedna naselja su [[Slobodnica]] na jugu, [[Završje (Sibinj)|Završje]] na sjeveru te [[Gromačnik]] na istoku. ==Znamenitosti== Kapela [[Sveti Bartol|svetog Bartola]] se prvi put spominje u izvorima 1737. Danas je oko nje župno groblje. Groblje se prvi put spominje 1863. kada je bilo blagoslovljeno. Kapela je više puta obnavljana. Najviše izvora postoji o obnovi kapele iz 1892. za župnika Dragutina Šlivarića. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine Bartolovci su imali 737 stanovnika, dok su [[2001.]] godine imali 874 stanovnika, od čega 855 [[Hrvati|Hrvata]] i 12 [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Bartolovci |p1857=0 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=0 |p1900=105 |p1910=104 |p1921=118 |p1931=254 |p1948=341 |p1953=383 |p1961=522 |p1971=586 |p1981=680 |p1991=765 |p2001=874 |p2011=737 |p2021=637 |napomena=Iskazuje se od 1900., i to do 1931. kao dio naselja, a od 1948. kao naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Ime naselja Bartolovci prvi put se spominje 1900. na topografskoj karti austrijske izrade.<ref>Mjestopisi brodskog posavlja, autor: Josip Ščrbašić, Slavonski Brod 2008.g., {{ISBN|978-953-7614-00-3}}</ref> Samo ime naselja izvedeno je od imena kapelice [[Sveti Bartol|svetog Bartola]], koja je bila podignuta na slobođanskom groblju. Naime, Bartolovci su bili u sastavu naselja [[Slobodnica]] do 1948., od kada se iskazuju kao samostalno naselje, no tad još uvijek u sastavu rimokatoličke župe [[Sveti Marko|svetog Marka]] iz Slobodnice. Od tada je broj stanovnika naselja u stalnome porastu, u većoj mjeri zahvaljujući daljnjem postepenom doseljavanju obitelji s područja Like i drugih područja Hrvatske, područja tadašnje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] (tzv. Galcijani) te [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Zadnji veći val doseljavanja u Bartolovce zbio se za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], odakle je doselilo više ratom protjeranih obitelji. ==Izvori == {{izvori}} == Poznate osobe == Dario Božić - Aktivni nogometaš Real Madrida. Manda Božić - Pjevačica i influencer {{Mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Sibinj}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Sibinj]] cm109agg4p43r71ffz5zzoj03id2czu 7592172 7592171 2026-09-01T12:33:40Z Dariioo6 371246 7592172 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Bartolovci |vrsta = naselje |slika = Bartolovci (ulaz u selo).jpg |opis slike = Ulaz u Bartolovce |županija = {{Z+X|BPŽ}} |općina = [[Sibinj]] |najbliži grad = [[Slavonski Brod]] |površina = 3,2 |visina = |z. širina = 45.182 |z. dužina = 17.931 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 637 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 35252 Sibinj |pozivni broj = +385 (0)35 |autooznaka = SB |web = |bilješke = }} '''Bartolovci''' su naseljeno mjesto u [[RH|Republici Hrvatskoj]] u sastavu općine [[Sibinj]] u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]]. ==Zemljopis== Bartolovci se nalaze istočno od Sibinja na južnim obroncima [[Dilj gora|Dilj gore]] na cesti prema [[Slavonski Brod|Slavonskome Brodu]]. Susjedna naselja su [[Slobodnica]] na jugu, [[Završje (Sibinj)|Završje]] na sjeveru te [[Gromačnik]] na istoku. ==Znamenitosti== Kapela [[Sveti Bartol|svetog Bartola]] se prvi put spominje u izvorima 1737. Danas je oko nje župno groblje. Groblje se prvi put spominje 1863. kada je bilo blagoslovljeno. Kapela je više puta obnavljana. Najviše izvora postoji o obnovi kapele iz 1892. za župnika Dragutina Šlivarića. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine Bartolovci su imali 737 stanovnika, dok su [[2001.]] godine imali 874 stanovnika, od čega 855 [[Hrvati|Hrvata]] i 12 [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Bartolovci |p1857=0 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=0 |p1900=105 |p1910=104 |p1921=118 |p1931=254 |p1948=341 |p1953=383 |p1961=522 |p1971=586 |p1981=680 |p1991=765 |p2001=874 |p2011=737 |p2021=637 |napomena=Iskazuje se od 1900., i to do 1931. kao dio naselja, a od 1948. kao naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Ime naselja Bartolovci prvi put se spominje 1900. na topografskoj karti austrijske izrade.<ref>Mjestopisi brodskog posavlja, autor: Josip Ščrbašić, Slavonski Brod 2008.g., {{ISBN|978-953-7614-00-3}}</ref> Samo ime naselja izvedeno je od imena kapelice [[Sveti Bartol|svetog Bartola]], koja je bila podignuta na slobođanskom groblju. Naime, Bartolovci su bili u sastavu naselja [[Slobodnica]] do 1948., od kada se iskazuju kao samostalno naselje, no tad još uvijek u sastavu rimokatoličke župe [[Sveti Marko|svetog Marka]] iz Slobodnice. Od tada je broj stanovnika naselja u stalnome porastu, u većoj mjeri zahvaljujući daljnjem postepenom doseljavanju obitelji s područja Like i drugih područja Hrvatske, područja tadašnje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] (tzv. Galcijani) te [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Zadnji veći val doseljavanja u Bartolovce zbio se za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], odakle je doselilo više ratom protjeranih obitelji. ==Izvori == {{izvori}} == Poznate osobe == Dario Božić - Aktivni nogometaš Real Madrida Manda Božić - Pjevačica i influencer {{Mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Sibinj}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Sibinj]] eoxx0qceez8iygxvwb91yzauwtoohdy 7592257 7592172 2026-09-01T15:10:37Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/Dariioo6|Dariioo6]] ([[User talk:Dariioo6|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:CyberMB vol2|CyberMB vol2]] 7435630 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Bartolovci |vrsta = naselje |slika = Bartolovci (ulaz u selo).jpg |opis slike = Ulaz u Bartolovce |županija = {{Z+X|BPŽ}} |općina = [[Sibinj]] |najbliži grad = [[Slavonski Brod]] |površina = 3,2 |visina = |z. širina = 45.182 |z. dužina = 17.931 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 637 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 35252 Sibinj |pozivni broj = +385 (0)35 |autooznaka = SB |web = |bilješke = }} '''Bartolovci''' su naseljeno mjesto u [[RH|Republici Hrvatskoj]] u sastavu općine [[Sibinj]] u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]]. ==Zemljopis== Bartolovci se nalaze istočno od Sibinja na južnim obroncima [[Dilj gora|Dilj gore]] na cesti prema [[Slavonski Brod|Slavonskome Brodu]]. Susjedna naselja su [[Slobodnica]] na jugu, [[Završje (Sibinj)|Završje]] na sjeveru te [[Gromačnik]] na istoku. ==Znamenitosti== Kapela [[Sveti Bartol|svetog Bartola]] se prvi put spominje u izvorima 1737. Danas je oko nje župno groblje. Groblje se prvi put spominje 1863. kada je bilo blagoslovljeno. Kapela je više puta obnavljana. Najviše izvora postoji o obnovi kapele iz 1892. za župnika Dragutina Šlivarića. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine Bartolovci su imali 737 stanovnika, dok su [[2001.]] godine imali 874 stanovnika, od čega 855 [[Hrvati|Hrvata]] i 12 [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Bartolovci |p1857=0 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=0 |p1900=105 |p1910=104 |p1921=118 |p1931=254 |p1948=341 |p1953=383 |p1961=522 |p1971=586 |p1981=680 |p1991=765 |p2001=874 |p2011=737 |p2021=637 |napomena=Iskazuje se od 1900., i to do 1931. kao dio naselja, a od 1948. kao naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Povijest== Ime naselja Bartolovci prvi put se spominje 1900. na topografskoj karti austrijske izrade.<ref>Mjestopisi brodskog posavlja, autor: Josip Ščrbašić, Slavonski Brod 2008.g., {{ISBN|978-953-7614-00-3}}</ref> Samo ime naselja izvedeno je od imena kapelice [[Sveti Bartol|svetog Bartola]], koja je bila podignuta na slobođanskom groblju. Naime, Bartolovci su bili u sastavu naselja [[Slobodnica]] do 1948., od kada se iskazuju kao samostalno naselje, no tad još uvijek u sastavu rimokatoličke župe [[Sveti Marko|svetog Marka]] iz Slobodnice. Od tada je broj stanovnika naselja u stalnome porastu, u većoj mjeri zahvaljujući daljnjem postepenom doseljavanju obitelji s područja Like i drugih područja Hrvatske, područja tadašnje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] (tzv. Galcijani) te [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Zadnji veći val doseljavanja u Bartolovce zbio se za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], odakle je doselilo više ratom protjeranih obitelji. ==Izvori== {{izvori}} {{Mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Sibinj}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Sibinj]] ogg6i1zcr8r1fgxa36eha0rer26f2dd 0 269852 7592187 7487850 2026-09-01T13:18:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592187 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Klapa Žrnovnica u Vestibulu, Split (Croatia).JPG|mini|Klapa Žrnovnica u vestibulu [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] u Splitu (proljeće 2012.)]] [[Datoteka:Klapa ŽRNOVNICA.jpg|mini|Članovi klape 2010. godine]] '''Klapa Žrnovnica''' je muška klapa iz [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnice]]. == Povijest klape == Klapa Žrnovnica potječe iz [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnice]], malog mjesta u blizini [[Split]]a po kojem je i dobila ime. Klapa je utemeljena još [[1988.]] godine, kada Marko Marin, do tada voditelj klape "Poljica", iz susjednog mjesta [[Tugare|Tugara]], dolazi na ideju da u svom rodnom mjestu osnuje klapu. Klapi pridružuje iskusne pjevače, tada ugašene klape iz Tugara, i njen prvi glazbeni voditelj je bio upravo Marko Marin. Klapa Žrnovnica je debitirala u Drugoj izlučnoj večeri, [[16. srpnja]] 1989. godine, na [[Festival dalmatinskih klapa Omiš|23. Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu]]. U klapi su tada pjevali: * Zdenko Reljić, Ivica Pjerov, Nikša Mihanović, Milan Sorić, Luka Palaversa, Filicije Mihanović, Damir Bogdan, Frane Markovina. [[1990.]] godine klapa se gasi. [[25. travnja]] 2008. godine, klapu ponovno osniva, odnosno oživljava, maestro Marko Marin. Klapa se od samog osnutka brzo afirmirala kroz brojne nastupe na raznim kulturnim događanjima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i inozemstvu. Repertoar koji klapa izvodi sastoji se od brojnih duhovnih, klasičnih i izvornih dalmatinskih [[klapsko pjevanje|klapskih pjesama]] i pjesama uz pratnju dvije [[mandolina|mandoline]], [[gitara|gitare]] i kontrabasa, a njeguje i tradicionalno pučko pjevanje. ==Članovi klape== *Maja Markovina, ''prvi tenor'' *Filip Maras, ''drugi [[tenor]]'' *Dino Dabro, ''drugi tenor'' *Ante Mihanović, ''[[bariton]]'' *Srđan Lukić, ''bas'' *Mislav Peović, ''bas'' *Duje Marin, ''bas'' : Glazbeni voditelj: '''Marko Marin''' ==Izvori== * [http://www.klapazrnovnica.com/web/ Službena stranica klape Žrnovnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100717214356/http://www.klapazrnovnica.com/web/ |date=17. srpnja 2010. }} ==Vanjske poveznice== * [http://fdk.hr/klapa/zrnovnica/ FDK Omiš] * [http://www.klapazrnovnica.com Klapa Žrnovnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100707081442/http://klapazrnovnica.com/ |date=7. srpnja 2010. }} [[Kategorija:Hrvatske klape|Žrnovnica, Klapa]] [[Kategorija:Žrnovnica]] 8oft5ah130491fbpsf71gsyk63fdmpr 0 270463 7592223 6753165 2026-09-01T14:13:33Z Argo Navis 852 7592223 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Crnokrili zovoj | slika = Pterodroma alba - June 2024 (cropped).jpg | status = {{StatusUgroženi}} | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Procellariiformes]] | familia = [[Procellariidae]] | genus = ''[[Pterodroma]]'' | species = '''''P. alba''''' | dvoimeno = ''Pterodroma alba'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Friedrich Gmelin|Gmelin]], 1789) | sinonimi = {{plainlist| * ''Aestrelata parvirostris'' * ''Oestrelata parvirostris'' * ''Procellaria alba''}} }} '''Crnokrili zovoj'''{{HrvImenaPtica}} ({{lat.|Pterodroma alba}}) je tropska ptica srednje veličine. Nalazi se u rodu [[Pterodroma]] u porodici [[zovoji|zovoja]]. Duga je 35 cm, s rasponom krila od 83 cm. Gornji dio tijela je tamnosmeđe boje. Grlo je bijelkasto. Spolovi su [[Spolno dvoličje|slični]]. Živi na oceanskim i obalnim područjima u središnjem [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Kolonije se mogu naći na otočnim skupinama [[Otočje Phoenix|Phoenix]], [[Tonga]], [[Kiritimati]], [[Tuamotu]], [[Markižansko otočje]] i [[Pitcairnovo Otočje]]. Ženka izlegne jedno bijelo [[jaje]] na tlu. Ishrana se sastoji uglavnom od [[riba]] i [[rakovi|rakova]]. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Pterodroma]] io5c9hli69veqtb38o534uk3cunvw26 0 270466 7592221 6753113 2026-09-01T14:11:29Z Argo Navis 852 7592221 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | naziv = Brazilski zovoj | slika = Pterodroma arminjoniana 1.jpeg | boja = pink | status = VU | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Procellariiformes]] | familia = [[Procellariidae]] | genus = ''[[Pterodroma]]'' | species = '''''P. arminjoniana''''' | dvoimeno = ''Pterodroma arminjoniana'' | dvoimeno_autorstvo = [[Enrico Hillyer Giglioli|Giglioli]] & [[Tommaso Salvadori|Salvadori]], 1869 }} '''Brazilski zovoj'''{{HrvImenaPtica}} ({{lat. |Pterodroma arminjoniana}}) je vrsta morske ptice iz roda ''[[Pterodroma]]'' iz porodice [[zovoji|zovoja]]. Duga je 35-39 cm, a ima raspon [[krila]] 88-102 cm. == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-ptice}} [[Kategorija:Pterodroma]] bktl4a4du3vfc3ozdc36yhvr8schhtq 0 270470 7592222 6753115 2026-09-01T14:11:47Z Argo Navis 852 7592222 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Hendersonski zovoj | slika = Pterodroma atrata 25550225.jpg | status = EN | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Procellariiformes]] | familia = [[Procellariidae]] | genus = ''[[Pterodroma]]'' | species = '''''P. atrata''''' | dvoimeno = ''Pterodroma atrata'' | dvoimeno_autorstvo = [[Gregory Mathews|Mathews]], 1912 }} '''Hendersonski zovoj'''{{HrvImenaPtica}} ({{lat.|Pterodroma atrata}}) je vrsta morske ptice iz porodice [[zovoji|zovoja]]. Rasprostranjena je na otocima [[Pitcairn]], najviše otoku [[Henderson]]. Usko je povezana s [[Brazilski zovoj|brazilskim zovojem]]. Najčešća staništa su joj subtropske i tropske šume, te otvorena mora. Duga je 36 cm. Sivosmeđe je boje. == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-ptice}} [[Kategorija:Pterodroma]] 73owtznkp02ws5ilunm5chsa898b1kj 0 280121 7592182 6855959 2026-09-01T12:49:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592182 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Kiruna | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = Kiruna.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike = Kiruna | slika_lokacijska_karta_država =Švedska | širina-stupnjevi = 67 | širina-minute = 51 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 20 | dužina-minute = 13 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Švedska]] | lokacija1_ime = Županija | lokacija1_info = [[Županija Norrbotten|Norrbotten]] | lokacija2_ime = Općina | lokacija2_info = [[Kiruna (općina)|Kiruna]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 15.92 km<sup>2</sup> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 18.154<ref>[http://www.scb.se/Pages/Product____12991.aspx Statistički zavod Švedske]</ref> | stanovništvo_gustoća = 1,14 stan./km<sup>2</sup> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Kiruna''' je grad i središte [[Kiruna (općina)|istoimene općine]] u sjevernoj [[Švedska|Švedskoj]] u županiji [[Županija Norrbotten|Norrbotten]] u pokrajini [[Lappland]]. Grad je osnovan [[1900.]] godine a njegovim osnivačem smatra se Hjalmar Lundbohm. ==Stanovništvo== Prema podacima o broju stanovnika iz [[2008.]] godine u gradu živi 18.154 stanovnika. ==Gradovi prijatelji== *{{Z|NOR}} [[Norveška]], [[Narvik]] *{{Z|RUS}} [[Rusija]], [[Arhangelsk]] ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.kiruna.se Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061214015503/http://www.mittkiruna.se/ |date=14. prosinca 2006. }} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat=Kiruna |commonscathr=Kiruna |wikivrste= |wikivrstehr= }} {{Mrva švedski grad‎}} [[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]] ni3g7ojqbzpemffb22m2acntjc33flm 14 280996 7592456 5613496 2026-09-02T09:18:39Z Argo Navis 852 7592456 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Translators from Poland}} [[Kategorija:Prevoditelji po državama|Poljska]] [[Kategorija:Životopisi, Poljska|Prevoditelji]] [[Kategorija:Poljski jezik|Prevoditelji]] 5xnxh1qy60y0t9e8vjcekvbytrgtbhr 0 288390 7592446 6784318 2026-09-02T09:00:52Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Povijest Francuske]]; ±[[Kategorija:Kršćanstvo u Francuskoj]]→[[Kategorija:Povijest kršćanstva u Francuskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592446 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Huguenot cross.svg|thumb|150px|Simbol hugenota]] '''Hugenoti''' su francuski protestanti, pripadnici [[Protestantizam|Protestantske]] reformističke crkve Francuske. Poznati su i pod nazivom "francuski [[Kalvinizam|kalvinisti]]". Poznati hugenot je bio Henrik Navarski, budući kralj [[Henrik IV., kralj Francuske|Henrik IV.]], koji se morao odreći [[Protestantizam|protestantizma]] kako bi preživio [[Bartolomejska noć|Bartolomejsku noć]] te da bi mogao postati francuskim kraljem. {{mrva-kršć}} [[Kategorija:Reformacija]] [[Kategorija:Protestantizam]] [[Kategorija:Povijest kršćanstva u Francuskoj]] 487pcg4spi7dtsem3xe4shb4etc7hyv 0 292388 7592164 6855849 2026-09-01T11:59:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592164 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Kermanšah | ime_genitiv = Kermanšaha | izvorno_ime = {{fas icon}} کرمانشاە | slika_panorama = Kermanshah city.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | nadimak = | geslo = | slika_lokacijska_karta_država = Iran | slika_lokacijska_karta_opis = Kermanšah na zemljovidu Irana | širina-stupnjevi = 34 | širina-minute = 18 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 47 | dužina-minute = 4 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|IRN}} | lokacija1_ime = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Kermanšaška pokrajina]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | vremenska_zona = [[IRST]] | utc_pomak = +3:30 | vremenska_zona_DST = [[IRDT]] | utc_pomak_DST = +4:30 | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | visina = 1350 m | stanovništvo_godina = 2006. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 822.921 | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = 1,350.665 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | web_stranica = | bilješke = }} '''Kermanšah''' ([[Perzijski jezik|perz.]] کرمانشاه; ''Kermānšāh'', [[Kurdski jezik|kurd.]] کرماشان; ''Kirmaşan'') je glavni grad [[iran]]ske [[Kermanšaška pokrajina|Kermanšaške pokrajine]], a nalazi se 525 [[km]] zapadno od [[Teheran]]a odnosno oko 120 km od granice s [[Irak]]om. Smješten je na oko 1350 m nadmorske visine i klima je [[Umjerena klima|umjereno kontinentalna]]. Prema popisu stanovništva iz [[2006.]] godine Kermanšah je imao 822.921 stanovnika, a njegova anglomeracija 1,350.665. Većina građana su Kurdi, a većinska religija je [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] iako postoje i manje zajednice [[bahá'í]]ja, [[Židovi|Židova]], [[jarsan]]a i [[Armenci|armenskih]] [[Kršćanstvo|kršćana]]. == Poveznice == * [[Behistunski natpisi]] * [[Doris Lessing]] * [[Kurdi]] * [[Kermanšaška pokrajina]] * [[Zračna luka Šahid Ašrafi Isfahani]] == Vanjske poveznice == * {{eng icon}} {{citiranje www |naslov=Kermanshah |rad=Iran Chamber |url=http://www.iranchamber.com/cities/kermanshah/kermanshah.php |godina=2011 |preuzeto=19. siječnja 2011. |archive-date=2. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202012439/http://www.iranchamber.com/cities/kermanshah/kermanshah.php |url-status=dead }} * {{fas icon}} {{citiranje www |naslov=Kermanshah |rad=Salam Kermanshah |url=http://www.salamkermanshah.ir/test/kermanshah-mad-info.htm |godina=2011 |preuzeto=19. siječnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100621084030/http://www.salamkermanshah.ir/test/kermanshah-mad-info.htm |archivedate=21. lipnja 2010.}} {{Gradovi u Iranu}} {{mrva-grad}} [[Kategorija:Gradovi u Iranu]] 5vs71x0xqobbvedh0q7g35lsrd2yyei 0 297519 7592337 7270990 2026-09-01T22:35:09Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Svemirske letjelice]]; + 7 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592337 wikitext text/x-wiki {{Jubilarni članak|95.000}} [[Datoteka:Ion Engine Test Firing - GPN-2000-000482.jpg|mini|desno|375px|NASA-in 2.3 kW NSTAR rešetkasti elektrostatički ionski pogon]] '''Ionski pogon''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''ion thrusters'') je vrsta električnog [[pogon]]a za [[svemirske letjelice]], koji stvara potisak s ubrzavanjem [[ion]]a. Postoje dva osnovna oblika ionskih pogona, jedni koriste [[Coulombov zakon|elektrostatičku silu]] i ubrzavaju ione u smjeru [[Električno polje|električnog polja]], a drugi koriste [[Lorentzova sila|Lorentzovu silu]]. Potisak koji stvara ionski pogon je vrlo mali u usporedbi s potiskom koje stvaraju rakete s kemijskim gorivom, ali je impuls sile veoma velik s obzirom na težinu goriva koji koristi, tako da je i pogonska iskoristljivost vrlo visoka. Danas se on koristi samo za pogon izvan [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]]. == Povijesne činjenice == Ideju o ionskom pogonu je razvio još [[1911.]] godine ruski znanstvenik [[Konstantin Ciolkovski]]. Prvi zapis o mogućnosti korištenja ionskog pogona je zabilježio Robert H. Goddard, a [[1916.]] i [[1917.]] godine, je vršio i prve pokuse. Iako je ionski pogon idealan za uvjete bez zraka, gotovo vakuumske uvjete, pokusi su se vršili ipak atmosferskim pritiskom.<ref name="choueiri">{{cite web |url=http://alfven.princeton.edu/papers/choueiriJPP04a.pdf |title=A Critical History of Electric Propulsion: The First 50 Years (1906–1956) |accessdate=2007-11-07 |author=E. Y. Choueiri |archive-date=24. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070624060845/http://alfven.princeton.edu/papers/choueiriJPP04a.pdf |url-status=dead }}</ref> Prvi radni ionski pogon je napravio Harold R. Kaufman [[1959.]] godine u [[NASA]] centru. Koristio je elektrostatičke ione na rešetci, a kao gorivo se koristila [[živa]]. Prvi test na stroju je napravljen [[1960.]] godine, a prvi let u orbitu je proveden [[1964.]] godine, u sklopu programa SERT 1 i uspješno je radio 31 minutu.<ref name="Glenn">{{cite web |url=http://www.nasa.gov/centers/glenn/about/fs08grc.html |title=Innovative Engines - Glenn Ion Propulsion Research Tames the Challenges of 21st Century Space Travel |accessdate=2007-11-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150620005759/http://www.nasa.gov/centers/glenn/about/fs08grc.html |archivedate=20. lipnja 2015.}}</ref> Neovisno o tome, u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] se 1950-tih i 1960-tih ravijao drukčiji Hall ionski pogon i on je korišten za rad na [[Umjetni satelit|umjetnim satelitima]] od [[1972.]] godine. Do [[1990.]] godine je napravljeno skoro 200 takvih strojeva, a [[1992.]] godine je ponuđen i za zapadno tržište.<ref name="NK">{{ru icon}} [http://www.novosti-kosmonavtiki.ru/content/numbers/198/35.shtml Native Electric Propulsion Engines Today] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606033558/http://www.novosti-kosmonavtiki.ru/content/numbers/198/35.shtml |date=6. lipnja 2011. }}, Novosti Kosmonavtiki, 1999, No.7</ref> == Opis rada == Ionski pogon koristi zrake iona za stvaranje potiska, u skladu sa zakonom o očuvanju [[Količina gibanja|količine gibanja]]. Način ubrzanja iona je različit, ali velika je prednost u odnosu električni naboj/masa iona, koji može stvoriti velike brzine ispušnih plinova. Na taj način se smanjuje masa goriva koja je potrebna za pogon raketa. S obzirom na masu goriva, ionski pogoni mogu stvoriti vrlo velike impulse sile. Nedostatak je da ne mogu stvoriti velika ubrzanja, pa se ne mogu koristiti za polijetanje raketa, već samo kao pogon u svemiru. === Elektrostatički ionski pogoni === [[Datoteka:Ion engine.gif|okvir|desno|Princip rada rešetkastog elektrostatičkog ionskog pogona]] ==== Rešetkasti elektrostatički ionski pogon ==== Rešetkasti elektrostatički ionski pogon (engl. gridded electrostatic ion thrusters) koristi uglavnom plin [[ksenon]] za pogon. Ksenon je neutralan plin, pa ga treba bombardirati s elektronima da se ionizira, obično s katodnom žarnom niti. Kada se ionizira, ioni se ubrzavaju s katode na anodu kroz električno polje (Kaufman tip). S druge strane, elektroni se mogu ubrzati s oscilirajućim električnim poljem koje inducira promjenjivo magnetsko polje zavojnice (radiofrekventni tip).<ref name="Glenn" /> Pozitivno nabijene ione privlače 2 do 3 rešetke, koje ih također i ubrzavaju obično 1-2 keV, a ispuh se ostvaruje zbog razlike u potencijalu rešetki. Rešetkasti elektrostatički ionski pogon je ostvaren na projektima: * NASA Solar electric propulsion Technology Application Readiness (NSTAR) * NASA’s Evolutionary Xenon Thruster (NEXT) * Nuclear Electric Xenon Ion System (NEXIS) * High Power Electric Propulsion (HiPEP) * EADS Radio-Frequency Ion Thruster (RIT) * Dual-Stage 4-Grid (DS4G)<ref>{{cite press release |title=ESA and ANU make space propulsion breakthrough |publisher=ESA |date=2006-01-11 |url=http://www.esa.int/esaCP/SEMOSTG23IE_index_0.html |accessdate=2007-06-29}}</ref><ref>{{cite web |url=http://prl.anu.edu.au/SP3/research/SAFEandDS4G/webstory |title=ANU and ESA make space propulsion breakthrough |accessdate=2007-06-30 |author=ANU Space Plasma, Power & Propulsion Group (SP3) |date=2006-12-06 |work=DS4G Web Story |publisher=The Australian National University |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070627103001/http://prl.anu.edu.au/SP3/research/SAFEandDS4G/webstory |archivedate=2007-06-27}}</ref> ==== Hall ionski pogon ==== [[Datoteka:Wfm hall thruster.svg|400px|mini|Princip rada Hall ionskog pogona]] Hall ionski pogon (engl. Hall effect thrusters) ubrzava ione korištenjem električnog potencijala između cilindrične anode i negativno nabijene [[plazma|plazme]], koja stvara katodu. Plin ksenon ulazi blizu anode, gdje odmah postaje ioniziran, pa ione privlači katoda koja ih ubrzava, uz put pokupi elektrone i neutralan napušta s velikim brzinama. Anoda je na jednom kraju cilindrične cijevi, i u centru ima šiljak koji stvara radijalno magnetsko polje. Na ione uglavnom ne utiče magnetsko polje budući su veliki, ali na elektrone utiče šiljak na anodi, gdje budu uhvaćeni i neki se kreću spiralno, zahvaćeni s Hall strujom, te utječu na plin ksenon i ioniziraju ga.<ref name="Oleson">{{cite web |url=http://gltrs.grc.nasa.gov/reports/2001/TM-2001-210676.pdf |title=Advanced Hall Electric Propulsion for Future In-Space Transportation |accessdate=2007-11-21 |author=Oleson, S. R., & Sankovic, J. M. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20040122155512/http://gltrs.grc.nasa.gov/reports/2001/TM-2001-210676.pdf |archivedate=2004-01-22}}</ref> ==== Ionski pogon s emisijom polja ==== Ionski pogon s emisijom polja (engl. field emission electric propulsion – FEEP) koristi jednostavan sistem da ubrzava tekuće ione metala i obično se koristi [[cezij]] ili [[indij]] kao gorivo. On ima posudu u kojoj je tekući metal iz koje izlazi mali kanal kroz koji tekućina prolazi i prsten za ubrzanje. Kada tekući metal uđe u kanal, stvara se magnetsko polje koje ionizira tekući metal i ubrzava ga u električnom polju. Nakon toga ioni se neutraliziraju s vanjskim izvorom elektrona.<ref>{{cite web |url=http://www.centrospazio.cpr.it/FEEPPrinciple.html |title=The FEEP Principle |accessdate=2007-11-21 |author=Marcuccio, S. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071225011731/http://www.centrospazio.cpr.it/FEEPPrinciple.html |archivedate=2007-12-25}}</ref><ref>{{cite web |url=http://trs-new.jpl.nasa.gov/dspace/bitstream/2014/11649/1/02-0194.pdf |title=In-FEEP Thruster Ion Beam Neutralization with Thermionic and Field Emission Cathodes |accessdate=2007-11-21 |author=Colleen Marrese-Reading, Jay Polk, Juergen Mueller, Al Owens |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061013162109/http://trs-new.jpl.nasa.gov/dspace/bitstream/2014/11649/1/02-0194.pdf |archivedate=2006-10-13}}</ref> === Elektromagnetski ionski pogoni === ==== Induktivno pulsirajući ionski pogon ==== Induktivno pulsirajući ionski pogon (engl. pulsed inductive thrusters – PIT) umjesto kontinuiranog pogona ima pulsirajući. Sastoji se od velike zavojnice koja okružuje stožastu cijev, u kojo se emitira plin, a to je obično [[amonijak]]. Velika količina naboja se stvara u [[električni kondenzator|kondenzatorima]] i nakon njihovog pražnjenja, stvara se impuls električne struje. Ona stvara i impuls magnetskog polja, koji ionizira amonijak, koji se ubrzava kroz magnetsko polje zbog Lorentzove sile.<ref>{{cite web |url=http://gltrs.grc.nasa.gov/reports/2003/CR-2003-212714.pdf |title=Pulsed Inductive Thruster (PIT): Modeling and Validation Using the MACH2 Code |accessdate=2007-11-21 |author=Pavlos G. Mikellides |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061010033732/http://gltrs.grc.nasa.gov/reports/2003/CR-2003-212714.pdf |archivedate=2006-10-10}}</ref> ==== Ionski pogon s dinamičkom magnetskom plazmom ==== Ionski pogon s dinamičkom magnetskom plazmom (engl. magnetoplasmadynamic – MPD), kao i litij ionski pogon s akceleratorom na Lorentzovu silu (engl. lithium Lorentz force accelerator – LiLFa), koriste kao gorivo plinove [[vodik]], [[argon]], amonijak ili [[dušik]]. U nekim slučajevima može koristiti i zrak iz Zemljine atmosfere kao pogon. Plin ulazi u glavnu komoru, gdje bude ioniziran između anode i katode, s električnim poljem i kao plazma može provoditi električnu struju, koja stvara magnetsko polje oko katode, pa Lorentzova sila ubrzava plazmu.<ref name="Sankaran">{{cite web |url=http://alfven.princeton.edu/papers/Astrodyn-Finalabstext.htm |title=A Survey of Propulsion Options for Cargo and Piloted Missions to Mars |accessdate=2007-11-21 |author=K. Sankaran, L. Cassady, A.D. Kodys and E.Y. Choueiri |archive-date=22. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071222234114/http://alfven.princeton.edu/papers/Astrodyn-Finalabstext.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://gltrs.grc.nasa.gov/reports/2001/CR-2001-211114.pdf |title=High Power MPD Thruster Development at the NASA Glenn Research Center |accessdate=2007-11-21 |author=Michael R. LaPointe and Pavlos G. Mikellides |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061011063710/http://gltrs.grc.nasa.gov/reports/2001/CR-2001-211114.pdf |archivedate=2006-10-11}}</ref><ref>{{cite web |url=http://dspace.mit.edu/bitstream/handle/1721.1/31061/33887503.pdf?sequence=1 |title=Utilization of Ambient Gas as a Propellant for Low Earth Orbit Electric Propulsion |accessdate=1995-05-01 |author=Buford Ray Conley |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110629174257/http://dspace.mit.edu/bitstream/handle/1721.1/31061/33887503.pdf?sequence=1 |archivedate=29. lipnja 2011.}}</ref> ==== Bezelektrodni plazma ionski pogon ==== Bezelektrodni plazma ionski pogon (engl. electrodeless plasma thrusters) ne koristi elektrode jer obično su one ograničavaju faktor za trajanje ionskog pogona, i imaju svojstvo da mogu prigušivati motor. Neutralni plin se ionizira S [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim zračenjem]], a zatim se u drugoj komori ubrzava s oscilirajućim električnim i magnetskim poljem. Zbog odvojenog ioniziranja i ubrzavanja iona, moguća je reguliracija određenog impulsa sile pogona.<ref>{{cite web |url=http://www.elwingcorp.com/files/IEPC05-article.pdf |title=Development of a High Power Electrodeless Thruster |accessdate=2007-11-21 |author=Gregory D. Emsellem |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080515145645/http://www.elwingcorp.com/files/IEPC05-article.pdf |archivedate=2008-05-15}}</ref> ==== Elektrotermalni ionski pogon ==== [[File:Vasimr.png|mini|300px|Presjek kroz VASIMR]] Postoji nekoliko vrsta tog pogona: * Resistojet * Arcjet * Mikrovalni elektrotermalni ionski pogon * Termalni ionski ciklotron ionski pogon (VASIMR) ==== Helikon dvoslojni ionski pogon ==== Helikon dvoslojni ionski pogon (engl. helicon double layer thrusters) izbacuje ionizirane plinove s velikom brzinom. Plin se ubacuje u cijevnu komoru koja ima jedan kraj otvoren. Radio frekventni izmjenični valovi (prototip je napravljen s 13,56 MHz) stvaraju specijalno oblikovane antene koje okružuju komoru. [[Radio valovi]] uzrokuju stvaranje plazme. Magnetsko polje je uglavnom konstantno, ali se u jednom dijelu grana, stvarajući kao magnetsku mlaznicu. Velika je razlika u gustoći plazme u komori i magnetskoj mlaznici, što omogućuje ubrzavanje i izbacivanje iona. == Usporedba ionskih pogona == [[Datoteka:Ion engine.svg|mini|desno|300px|Presjek kroz rešetkasti elektrostatički ionski pogon (Kaufman tip)]] {| class="wikitable" |- !Motor !Gorivo !Potrebna snaga<br>(kW) ![[Impuls sile]]<br>(s) !Potisak<br>(mN) |- |NSTAR |Ksenon |2,3 |3 300 |92 |- |NEXT<ref name="ns20070928">{{cite news |last=Shiga |first=David |title=Next-generation ion engine sets new thrust record |url=http://space.newscientist.com/article/dn12709-nextgeneration-ion-engine-sets-new-thrust-record.html |accessdate=2011-02-02 |newspaper=NewScientist |date=2007-09-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081009160001/http://space.newscientist.com/article/dn12709-nextgeneration-ion-engine-sets-new-thrust-record.html |archivedate=2008-10-09}}</ref> |Ksenon |7 7 |4 300 |327 |- |NEXIS<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://en.scientificcommons.org/20787584 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=3. ožujka 2011. |archive-date=22. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522122351/http://en.scientificcommons.org/20787584 |url-status=dead }}</ref> |ksenon |20,5 |6 000-7 500 |400 |- |HiPEP |Ksenon |25-50 |6 000-9 000 |460-670 |- |RIT 22<ref>{{Citiranje weba |url=http://cs.astrium.eads.net/sp/SpacecraftPropulsion/Rita/RIT-22.html |title=Arhivirana kopija |access-date=3. ožujka 2011. |archive-date=13. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090613015624/http://cs.astrium.eads.net/sp/SpacecraftPropulsion/Rita/RIT-22.html |url-status=dead }}</ref> |Ksenon |5 |3 000-6 000 |50 - 200 |- |Hall ionski pogon |[[Bizmut]] |25 |3 000 |1 130 |- |Hall ionski pogon |Bizmut |140 |8 000 |2 500 |- |Hall ionski pogon |Ksenon |25 |3 250 |950 |- |Hall ionski pogon |Ksenon |75 |2 900 |2 900 |- |FEEP |Tekući cezij |6x10<sup>−5</sup>-0,06 |6 000-10 000 |0,001-1 |- |VASIMR |Argon |200 |3 000-30 000 |~5000<ref name="fiso20110119">[http://spirit.as.utexas.edu/~fiso/telecon/Glover_1-19-11/Glover_1-19-11.pdf VASIMR VX-200 Performance and Near-term SEP Capability for Unmanned Mars Flight] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110311141639/http://spirit.as.utexas.edu/%7Efiso/telecon/Glover_1-19-11/Glover_1-19-11.pdf |date=11. ožujka 2011. }}, Tim Glover, Future in Space Operations (FISO) Colloquium, 19. siječnja 2011., pristupljeno 31. siječnja 2011.</ref> |} Sljedeći ionski pogoni su još uvijek samo eksperimentalni: [[Datoteka:Russian stationary plasma thrusters.jpg|mini|desno|Ruski Hall ionski pogon]] {| class="wikitable" |- !Motor !Gorivo !Potrebna snaga<br>(kW) !Impuls sile<br>(s) !Potisak<br>(mN) |- |dinamička magnetska plazma MPDT |[[vodik]] |1 500 |4 900 |26 300 |- |dinamička magnetska plazma MPDT |vodik |3 750 |3 500 |88 500 |- |dinamička magnetska plazma MPDT |vodik |7 500 |6 000 |60 000 |- |LiLFA |Para [[litij]]a |500 |4 077 |12 000 |} === Vijek trajanja === Neki ionski pogoni su projektirani da rade samo tjednima, a neki i godinama. Tako npr. rešetkasti elektrostatički ionski pogon NSTAR je testiran da može raditi 3 i pol godine bez kvara.<ref>{{cite web |url=http://trs-new.jpl.nasa.gov/dspace/bitstream/2014/39521/1/05-2793.pdf |title=Destructive Physical Analysis of Hollow Cathodes from the Deep Space 1 Flight Spare Ion Engine 30,000 Hr Life Test |accessdate=2007-11-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090227050954/http://trs-new.jpl.nasa.gov/dspace/bitstream/2014/39521/1/05-2793.pdf |archivedate=2009-02-27}}</ref> === Gorivo === Kao gorivo najviše se koristi plin [[ksenon]], jer treba malo energiju ionizacije, ima veliki atomski broj, ne reagira s drugim atomima i ne uništava toliko opremu motora. Nedostatak je što ga ima malo na Zemlji i vrlo je skup. [[Živa]] se koristila kod starih konstrukcija, ona je otrovna i vrlo skupa, a ima i tendenciju da reagira s metalima na svemirskoj letjelici. [[Bizmut]] je još uvijek predmet proučavanja i dosta obećaje, pogotovo za Hall ionski pogon. VASIMR ionski pogon teoretski može koristiti bilo koje gorivo, ali su testovi pokazali da je najpogodniji [[argon]], kojeg ima dosta i jeftin je. == Primjena == Ionski pogon se dosta koristi kod svemirskih letjelica. Najbolji je kad treba mali potisak na neko duže vrijeme. Koristi se za promjenu orbite, podešavanje visine pogotovo u nižim slojevima atmosfere, prijenos goriva između raznih spremnika i za precizno podešavanje pozicije. Smatra se da bi bio veoma pogodan za međuplanetarne misije.<ref name="Oleson" /><ref name="Sankaran" /> === Izvršeni letovi === ==== SERT ==== Prvi puta je ionski pogon prikazan na letu SERT I i II. SERT I je lansiran [[20. srpnja]] [[1964.]], i koristio je elektrostatički ionski pogon, a gorivo živu i cezij. SERT II je lansiran [[3. veljače]] [[1970.]], a koristio je dva živina ionska pogona i ostvario je na tisuće sati rada.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/ion/past/70s/sert2.htm |title=Space Electric Rocket Test |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927004353/http://www.grc.nasa.gov/WWW/ion/past/70s/sert2.htm |archive-date=27. rujna 2011. |access-date=3. ožujka 2011.}}</ref> ==== Deep Space 1 ==== Lansiran je [[1998.]] godine, a koristio je rešetkasti elektrostatički ionski pogon NSTAR i ksenon kao gorivo. [[Image:Hayabusa IAC 2010.jpg|thumb|Model letjelice Hayabusa]] ==== Artemis ==== [[Europska svemirska agencija]] je lansirala [[12. srpnja]] [[2001.]] telekomunikacijski satelit, i u početku je imala problema s ionskim pogonom RIT-10, koji je nakon 18 mjeseci ipak uspio izvršiti svoj zadatak, postavljanje u geostacionarnu orbitu.<ref>{{cite web |url=http://www.esa.int/esaTE/SEM1LT0P4HD_index_0.html |title=Artemis team receives award for space rescue |accessdate=2006-11-16 |author=ESA |authorlink=Europska svemirska agencija}}</ref> ==== Hayabusa ==== Japanska svemirska agencija je lansirala 2003. letjelicu Hayabusa, koja se zadržala u blizini asteroida 25143 Itokawa, i imala je ionski pogon na ksenon. Iako je letjelica imala nekih problema s ionskim pogonom, uspješno se vratila na Zemlju.<ref>{{cite web |url=http://www.ep.isas.ac.jp/muses-c/ |title=小惑星探査機はやぶさ搭載イオンエンジン (Ion Engines used on Asteroid Probe Hayabusa) |accessdate=2006-10-13 |author=ISAS |language=Japanese |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060819093452/http://www.ep.isas.ac.jp/muses-c/ |archivedate=2006-08-19}}</ref> ==== Smart 1 ==== Europska svemirska agencija je lansirala 2003. satelit Smart 1, proučavajući mjesečevu površinu i vratila se 2006. Koristili su Hall ionski pogon. ==== Dawn ==== Lansiran je [[27. rujna]] [[2007.]], sa zadatkom da istraži asteroid Vesta i patuljasti planet Ceres. Koristi 3 ionska pogona s leta Deep Space 1. Ionski pogon ostvaruje ubrzanje od 0 do 97 km/h u 4 dana.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jpl.nasa.gov/news/features.cfm?feature=1468 |title=Dawn |access-date=3. ožujka 2011. |archive-date=5. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605015515/http://www.jpl.nasa.gov/news/features.cfm?feature=1468 |url-status=dead }}</ref> ==== GOCE ==== [[Europska svemirska agencija|ESA]] ju je lansirana [[16. ožujka]] [[2009.]], za let 20 mjeseci, za proučavanje gravitacijskog polja Zemlje i strujanja u oceanima. Ionski pogon se koristi za održavanje visine zbog privlačenja Zemlje. == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Elektromagnetske komponente]] [[Kategorija:Pogoni]] [[Kategorija:Astrodinamika]] [[Kategorija:Tehnologija svemirskih letova]] [[Kategorija:Tehnologija i primjena plazme]] [[Kategorija:Motori]] [[Kategorija:Električna vozila]] scpiya0te8hi7ll6sgiolld4wqg36qb 0 305657 7592201 7166844 2026-09-01T13:52:49Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Tijela Sunčevog sustava|Tijela Sunčevog sustava]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592201 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Sputnik asm.jpg|mini|desno|300px|Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je [[Sputnik 1]] koji je bio lansiran iz [[SSSR]]-a [[1957.]]]] [[Datoteka:CroCube nanosatellite crop.jpg|mini|240x240px|Prvi hrvatski nanosatelit „[[CroCube|CroCube”]] predstavljen u studenom [[2023.]]]] [[datoteka:Weather Satellite.jpg|mini|desno|300px|[[Meteorološki satelit]] u radu.]] [[datoteka:ConstellationGPS.gif|mini|300px|desno|Vizualni primjer gibanja umjetnih satelita [[Global Positioning System|GPS-a]] zajedno sa [[Zemljina rotacija|Zemljinom vrtnjom]].]] [[datoteka:Hubble Space Telescope (27946391011).jpg|mini|desno|300px|[[Svemirski teleskop Hubble]].]] [[datoteka:STS-134 International Space Station after undocking.jpg|mini|desno|300px|[[Međunarodna svemirska postaja]].]] [[datoteka:Peltierelement 16x16.jpg|mini|desno|300px|[[Termoelektrični generator]] ili Peltierov element.]] [[datoteka:MESSENGER 04pd1465.jpg|mini|desno|300px|Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu [[MESSENGER]] koji je bio u putanji oko planeta [[Merkur]]a.]] [[datoteka:Newton Cannon.svg|mini|300px|desno|Newtonova zamišljena topovska kugla: ako bi [[top]] na nekoj uzvisini ispalio kuglu s [[brzina|brzinom]] manjom od [[orbitalna brzina|brzine kruženja]] (''v<sub>k</sub>'' = 7,9 km/s ili [[prva kozmička brzina]]) ona bi imala putanju A ili B i pala bi na [[Zemlja|Zemlju]]; ako bi kugla išla brzinom kruženja ona bi imala kružnu putanju C i gibala bi se stalnom brzinom; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine kruženja ona bi putovala po elipsi D; ako bi kugla krenula brzinom većom od [[brzina oslobađanja|brzine oslobađanja]] (''v<sub>o</sub>'' = 11,2 km/s = [[druga kozmička brzina]]) ona bi putovala po [[hiperbola|hiperboli]] E i napustila bi [[Zemlja|Zemlju]].]] [[datoteka:STS120LaunchHiRes.jpg|mini|300px|desno|Za [[Zemlja|Zemlju]] (''M'' = 6 ∙10<sup>24</sup> [[kilogram|kg]]) [[brzina kruženja]] ili [[orbitalna brzina]] na samoj površini (''r'' = 6 378 [[metar|km]]) iznosila bi 7 910 [[Metar u sekundi|m/s]] ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom.]] '''Umjetni satelit''' (od [[Latinski jezik|lat]]. ''satelles'', [[genitiv]] ''satellitis'', 'pratilac, pomoćnik') [[automatika|automatska]] je [[svemirska letjelica]] bez [[Posada|posade]], koja se kao umjetno [[nebesko tijelo]] [[gibanje|giba]] u [[Putanja|putanji]] ([[Orbita|orbiti]]) oko [[Zemlja|Zemlje]], nekoga drugog [[planet]]a ili nebeskoga tijela. Da bi takvo tijelo postalo satelitom, [[Lansirna rampa|lansira]] ga se s pomoću [[Raketa-nosač|rakete nosača]], [[raketoplan]]a ili drugoga [[pogon]]skoga sustava, pri čem ono postiže odgovarajuću&nbsp;[[kozmička brzina|kozmičku brzinu]], koja mu omogućuje da se bez daljnjega pogona giba stalnom&nbsp;putanjom sve dok ga sudari s [[čestica]]ma [[Međuzvjezdana prašina|prašine]] ili [[plin]]ova ne uspore. Putanja satelita podešava (korigira) se uz pomoć [[raketa|raketnih]] [[motor]]a, pa o zalihama [[goriva]] ovisi radni vijek satelita (od nekoliko dana do više desetaka godina). Povijest umjetnih satelita poklapa se s poviješću&nbsp;[[Astronautika|astronautike]], pa je tako [[Rusija|ruski]] satelit [[Sputnjik 1]] bio prvo ljudskom rukom izrađeno tijelo u [[svemir]]u.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/54684 |title=sateliti, umjetni |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2018.}}</ref> == Podjela == Danas umjetni sateliti sudjeluju u različitim ljudskim djelatnostima, a [[konstrukcija|konstrukcijski]] i opremom razlikuju se ponajprije prema namjeni. === Telekomunikacijski sateliti === {{glavni|Telekomunikacijski satelit}} '''Telekomunikacijski sateliti''' opremljeni su [[Pojačalo|pojačalima]] i [[Antena|antenskim sustavima]] koji omogućuju istodobno uspostavljanje dvosmjernih [[komunikacija]] između točaka na Zemlji, prijenos [[analogni signal|analognih]] ili [[Digitalizacija|digitalnih signala]] ([[telefon]]skih, [[televizija|televizijskih]], [[internet]]skih) [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim valovima]] u [[frekvencija|visokofrekvencijskom]] području. Istoj skupini pripadaju [[Radiodifuzija|radiodifuzijski]] sateliti, koji razašilju informacije (na primjer televizijski program) iz jednoga izvora širokomu krugu korisnika. === Sateliti za daljinska istraživanja === '''Sateliti za daljinska istraživanja''' snimaju Zemlju u [[svjetlost|vidljivom]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvenom dijelu spektra]] te provode [[radar]]ska motrenja Zemlje. Suvremeni sateliti imaju velik broj mjernih kanala (do 224) te veliku [[razlučivost]] (do 1 [[metar]]), što omogućuje mnoge primjene u [[Kartografija|kartografiji]], [[meteorologija|meteorologiji]], [[geofizika|geofizici]], [[geodezija|geodeziji]], [[Poljoprivreda|poljoprivredi]], [[šumarstvo|šumarstvu]], [[ekologija|ekologiji]] i tako dalje ([[daljinska istraživanja]]). === Meteorološki sateliti === {{glavni|Meteorološki satelit}} '''Meteorološki sateliti''' snimaju Zemlju iz polarnih ili stacionarnih putanja ([[geostacionarni satelit]]), u vidljivom ili infracrvenom području spektra elektromagnetskog zračenja, s razlučivosti predmeta veličine od 1 do 2 kilometra prilagođenom [[Meteorološke pojave|meteorološkim potrebama]]. Često prikupljaju i prenose podatke iz [[Automatska meteorološka postaja|automatskih meteoroloških postaja]] sa Zemlje. === Geodetski i geofizički sateliti === {{glavni|Geodetski satelit}} '''Geodetski''' i '''geofizički sateliti''' služe za određivanje veličine i oblika [[Zemlja|Zemlje]], [[koordinata]] promatranih točaka na njezinoj površini, za mjerenje Zemljina [[Gravitacijsko polje|gravitacijskoga polja]], praćenje gibanja Zemljinih [[Tektonika ploča|tektonskih ploča]], motrenje [[Seizmologija|seizmički aktivnih područja]], mjerenje položaja [[Zemljina rotacija|Zemljine osi rotacije]], precizno određivanje [[Siderički dan|trajanja dana]] i drugo. === Navigacijski sateliti === {{glavni|Globalni položajni sustav}} '''Navigacijski sateliti''' organizirani su u funkcionalne sustave, koji daju podatke uz pomoć kojih prijenosni prijamnici na Zemlji mogu precizno odrediti svoj položaj. Takav je&nbsp;globalni položajni sustav ili [[GPS]], koji je u posljednje doba postao nezamjenljiv, kako za [[navigacija|navigaciju]] [[zrakoplov]]a, [[brod]]ova i slično, tako i pri [[Geodetsko mjerenje|geodetskim radovima]]. === Astronomski sateliti === {{glavni|Astronomski satelit}} '''Astronomski sateliti''' opremljeni su [[mjerni instrument|mjernim instrumentima]] za bilježenje podataka u svim [[frekvencija|frekvencijskim]] područjima. === Istraživački sateliti === {{glavni|Istraživački satelit}} '''Istraživački sateliti''' lansiraju se radi proučavanja neke skupine [[pojava]] (fenomena), kao što su međudjelovanja (interakcije) Zemljine i Sunčeve [[magnetosfera|magnetosfere]], gornjih slojeva [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]], [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]] visoke energije, bioloških pojava vezanih uz [[bestežinsko stanje]] i tako dalje. === Vojni sateliti === '''Vojni sateliti''' mogu biti [[Telekomunikacija|telekomunikacijski]], [[Izviđači|izviđački]], navigacijski, meteorološki, te sateliti za elektroničko izviđanje, za otkrivanje lansiranja [[raketa]] i tako dalje, a postojale su ideje da ih se koristi kao obrambeno oružje (na primjer&nbsp;[[rat zvijezda]]). == Dijelovi == Umjetni sateliti, kao složeni konstrukcijski sklopovi, sadrže niz posebnih cjelina i rješenja prilagođenih radu u svemiru. === Mehanička konstrukcija === '''Mehanička konstrukcija''' satelita mora izdržati [[Opterećenje|opterećenja]] i [[vibracije]] kojima je izložena tijekom [[Lansirna rampa|lansiranja]], kao i velike promjene [[Temperatura|temperature]] (na primjer pri zalasku satelita obasjanoga [[Sunce]]m u Zemljinu sjenu). Izloženi dijelovi konstrukcije podložni su trošenju zbog udara čestica [[Međuzvjezdana prašina|svemirske prašine]], a problem predstavlja i nakupljanje statičkoga [[elektricitet]]a. Dio mehaničke konstrukcije satelita može biti hermetično zatvoren. === Upravljački sustav === '''Upravljački sustav''' sastoji se od elektroničkog [[računalo|računala]] koje upravlja radom satelita u skladu s podatcima o stanju satelita, predviđenim programom rada te naredbama iz upravljačkoga središta sa Zemlje. Sigurnost rada omogućuje pričuvni sustav, na koji se može prebaciti upravljanje satelitom, naredbom iz upravljačkoga središta ili reakcijom podsustava za samostalno otkrivanje i izoliranje kvara. === Sustav za vezu === '''Sustav za vezu''' osigurava satelitu komunikaciju s upravljačkim središtem na Zemlji. Sastoji se od primopredajne [[antena|antene]], [[radioprijamnik]]a i [[radioodašiljač]]a te uređaja koji informacije prilagođavaju prijenosu. Komunikacije sa satelitima održavaju se radijskim, a u novije doba i [[laser]]skim primopredajnicima. === Izvori elekrične energije === '''Izvori elekrične energije''' odabiru se u skladu s energetskim potrebama i predviđenim vijekom satelita. Za kraće su letove izvor energije [[Gorivi članak|gorivni članci]] ili [[akumulator]]i. Za satelite duljega radnog vijeka, uobičajeni su izvor sunčane baterije upotpunjene akumulatorima za razdoblje dok se satelit nalazi u Zemljinoj sjeni. Nuklearni izvori koriste se kod satelita s visokom potrošnjom energije (na primjer kod vojnih satelita za radarsko promatranje). === Sustav za termoregulaciju === '''Sustav za termoregulaciju''' omogućuje održavanje podsustava satelita unutar predviđenih temperaturnih vrijednosti, to jest osigurava odvođenje topline s dijelova satelita obasjanih Suncem. U hermetično zatvorenim dijelovima satelita kritične se točke mogu hladiti i strujenjem plina, najčešće [[dušik]]a. === Sustav za orijentaciju === '''Sustav za orijentaciju''' dobiva podatke o položaju satelita uz pomoć mjernih davača ([[senzor]]a) ili [[žiroskop]]a. Za održavanje željenoga stabilnog položaja te za promjene položaja, to jest [[putanja|putanje]] (orbite), sateliti su najčešće opremljeni raketnim motorima. Te se promjene proračunavaju tako da se izvedu s najmanjim utroškom [[goriva]], pa se prelazak s putanje manjega na putanju većega polumjera provodi takozvani Hohmannovom transfernom putanjom, u čijoj se najudaljenijoj točki, kada satelit ima najmanju brzinu, prema potrebi, mijenja i ravnina putanje. == Prva kozmička brzina == {{Glavni|Brzina kruženja}} '''Prva kozmička brzina''' ili '''brzina kruženja''' ''v<sub>k</sub>'' ovisi o [[Gravitacijska konstanta|gravitacijskoj konstanti]] nebeskoga tijela ''G'', njegovoj [[masa|masi]] ''M'' i o [[polumjer]]u kružne [[putanja|staze]] ''r'': :<math> v_k = \sqrt{\frac{G \cdot M}{r}} </math> Iako zbog [[Otpor sredstva|otpora]] [[atmosfera|atmosfere]] staze [[umjetni satelit|satelit]]a oko Zemlje na visinama manjima od 200&nbsp;[[kilometar]]a nisu moguće, prva kozmička brzina na površini Zemlje teoretski iznosi 7,91&nbsp;[[Metar u sekundi|km/s]], na površini [[Mjesec]]a 1,68&nbsp;km/s, [[Mars]]a 3,56&nbsp;km/s. === Kruženje satelita === [[Isaac Newton]] je shvatio da je [[kružno gibanje]] sastavljeno od dviju komponenti, od gibanja [[Jednoliko pravocrtno gibanje|stalnom brzinom po pravcu]] i od [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednoliko ubrzanog gibanja]] sa smjerom prema središtu kruženja. Kad ne bi bilo [[gravitacija|privlačenja]], tijelo bi jednolikom brzinom ''v<sub>k</sub>'' odmicalo po pravcu i za vrijeme ''t'' prešlo put ''v<sub>k</sub>∙t''. No istodobno, zbog gravitacijskog privlačenja, tijelo pada prema centru i u tom padu, u vrijeme ''t'', prevali put ''gt<sup>2</sup>/2''. Ako tijelo ipak ostaje na [[kružnica|kružnici]], mora biti da ono u vrijeme ''t'' za toliko odmakne od kružnice za koliko ujedno i padne na kružnicu! Taj proces prisutan je na svakom mjestu kružnice, na svakom ma kako malom odsječku puta. Ako bi brzina gibanja ''v'' bila manja od [[Orbitalna brzina|brzine kruženja]] ''v<sub>k</sub>'', to tijelo bi zbog slobodnog pada prišlo središtu Zemlje više nego što bi se u jednolikom gibanju po pravcu od nje odmaknulo, pa bi tako prelazilo s kružnice većeg [[polumjer]]a na kružnicu manjeg polumjera, te bi u spirali napokon palo na Zemlju. Prisilimo li neko tijelo da se na vrtuljku giba brzinom ''v'', tada ono u smjeru prema centru ima ubrzanje ''g'' ([[centripetalna sila|centripetalno ubrzanje]]). Između brzine gibanja ''v'' po kružnoj stazi polumjera ''r'' i centripetalne akceleracije ''g'' postoji veza: :<math> g = \frac{v^2}{r} </math> Giba li se tijelo po kružnici i pojačamo li centripetalnu silu, porast će i ubrzanje i brzina. No ako je sila privlačenja gravitacijska, a u centru gibanja nalazi se masa ''M'', tada je centripetalna akceleracija posve određena i jednaka izrazu: :<math>g = G \cdot \frac{M}{r^2}\ </math> Tim uvjetom se za dani polumjer staze od svih mogućih centripetalnih ubrzanja odabire samo jedno ubrzanje (akceleracija), a njoj odgovara samo jedna, posve određena brzina. Izjednačavanjem gornjih dvaju izraza, dobivamo: :<math>v = v_k = \sqrt{\frac{G \cdot M}{r}} </math> Za [[Zemlja|Zemlju]] (''M'' = 6 ∙10<sup>24</sup> [[kilogram|kg]]) '''brzina kruženja''' ili [[orbitalna brzina]] na samoj površini (''r'' = 6 378 [[metar|km]]) iznosila bi 7 910 [[Metar u sekundi|m/s]] ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Na svakoj drugoj razini iznad površine Zemlje brzina kruženja ima drugu vrijednost.<ref> [[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref> == Vidi još == * sateliti: [[Kosmos 2421]], [[Kosmos 2428]] == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Poveznice == * [[Zemaljska satelitska stanica]] [[Kategorija:Umjetni sateliti| ]] [[Kategorija:Svemirske letjelice]] [[Kategorija:Tijela Sunčevog sustava]] 5jsrukyqckw93gttjp51iwdlddupd7v 0 315645 7592450 7581299 2026-09-02T09:07:41Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Pape]]; +[[Kategorija:Povijest kršćanstva u Francuskoj]]; ±[[Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]]→[[Kategorija:Povijest papinstva]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592450 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Avignon, Palais des Papes by JM Rosier.jpg|230px|desno|thumb|[[Stara jezgra Avignona|Papinska palača u Avignonu]].]] '''Avignonsko papinstvo''', '''avignonsko progonstvo''' ili '''avignonsko sužanjstvo''' trajalo je od [[1309.]] do [[1378.]] godine, kada su [[papa|pape]] stolovale u [[Avignon]]u umjesto u [[Rim]]u. Za papu je [[1305.]] godine izabran [[Klement V.]] uz pomoć francuskog kralja [[Filip IV., kralj Francuske|Filipa IV.]] Donosio je odluke u korist Francuske i njezina kralja. Klement V. kao svoje sjedište od 1309. uzeo je [[Avignon]] (danas u Francuskoj, tada pod vlašću kralja Sicilije). Sedam papa je 67 godina stolovalo u Avignonu i svi su bili Francuzi. Odsustvo iz [[Rim]]a ponekad se zove i „babilonsko sužanjstvo papinstva”. Papa [[Urban V.]] pokušao je [[1367.]] godine vratiti se u Rim, ali to mu nije uspjelo zbog neprijateljske i opasne situacije. Njegov nasljednik, [[Grgur XI.]], vratio se u Rim [[1377.]] godine i od tada su pape neprekidno u Rimu. [[Datoteka:Western schism 1378-1417.svg|mini|desno|200px|Zapadni raskol. Pristaše avignonskog (crveno) i rimskog (plavo) pape. 1409. slika se mijenja pojavom pisanskog pape. Zemljovid još nije potpun i točan.]] Slijedilo je razdoblje za kojega su postojali pape i protupape, jedan u Rimu, a drugi u Avignonu. Europske države bile su podijeljene na čiju stranu stati. Avignonskog protupapu podržali su: [[Francuska]], [[Aragon]], [[Kastilja]], [[Cipar]], [[Kraljevina Burgundija|Burgundija]], [[Savoja]], [[Napulj]] i [[Škotska]]. Rimskog papu podržali su: [[Danska]], [[Engleska]], [[Nizozemska]], [[Sveto Rimsko Carstvo]], [[Ugarska]], sjeverna [[Italija]], [[Irska]], [[Norveška]], [[Poljska]] i [[Švedska]]. Došlo je do [[Zapadni raskol|Zapadnog raskola]]. Pritom nije bilo nikakvog doktrinalnog razloga raskola, nego su povod predstavljali različiti politički interesi. Stanje se stabilizirao nakon [[Sabor u Konstanzu|Sabora u Konstanzu]], kada je za papu izabran [[Martin V.]] [[1417.]] godine, koji je stolovao u Rimu. == Povezani članci == * [[protupapa]] * [[Koncil u Pisi]] {{GLAVNIRASPORED:Avignonsko papinstvo}} [[Kategorija:Povijest papinstva]] [[Kategorija:Povijest kršćanstva u Francuskoj]] faq1d29w1lyb0ncoe55misqphkb38hq 0 316855 7592192 7305021 2026-09-01T13:40:16Z Argo Navis 852 − 2 kategorije; + 3 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592192 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Investiturewoodcut.jpg|mini|200px|Srednjovjekovni kralj predaje ovlasti biskupu]] '''Borba za investituru''' je bila najznačajniji sukob između Crkve i države u srednjovjekovnoj Europi. U 11. i 12. stoljeću, niz papa iskušavao ovlasti europskih monarhija nad kontrolom imenovanjima, ili [[investitura|investiturom]] crkvenih dužnosnika kao što su biskupi i opati. Iako je glavni sukob je počeo [[1075.]] između pape [[Grgur VII.|Grgura VII]] i [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrika IV, cara Svetog Rimskog Carstva]], kratka, ali značajna borba oko investiture se dogodila između Henrika I., kralja Engleske i pape [[Paskal II.|Paskala II.]] u godinama 1103. do 1107., a to pitanje je također igralo omanju ulogu u borbi između crkve i države u Francuskoj. Cijeli spor je konačno riješen [[Wormski konkordat|Wormskim konkordatom]] iz 1122. godine. Potkopavanjem moći osnovane careva [[Salijevci|salijske dinastije]], spor je doveo do skoro 50 godina građanskog rata u Njemačkoj, te trijumfa velikih knezova i opata, dok je carska moć ponovno uspostavljena pod dinastijom [[Hohenstaufen]]a. ==Pozadina== Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] a prije borbe za investituru, postavljanje biskupa je teorijski bila zadaća Crkve, ali u praksi su ih postavljale svjetovne vlasti (carevi, kraljevi i vojvode). S [[biskup]]skom ili [[opat]]skom službom dolazilo je dosta zemlje i bogatstva, tako da su se crkveni položaji često kupovali, iako je to bio grijeh ([[simonija]]). Prodaja crkvenih položaja postaje značajan izvor prihoda svjetovnih vladara. Osim toga biskupi su bili zbog svoje [[pismenost]]i bili često i dio svjetovnih vlada. Vladaru je bilo jako korisno na položaj dovesti biskupa ili opata koji će biti odan.<ref name="Blumenthal">[http://books.google.hr/books?id=tatGKpRzzmYC&pg=PA142&lpg=PA142&dq=Blumenthal+Investiture+Controversy&source=bl&ots=rgmAqVBFkv&sig=nwgdS6brSk_XOB5mnlnKMtb5n6A&hl=hr&ei=mVGhTsnJM4nu-gaJptWVBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5&ved=0CEoQ6AEwBA#v=onepage&q&f=false Blumenthal Investiture Controversy pp. 34–36] </ref> Pored svega ostalog car Svetog rimskog carstva imao je mogućnost postavljati/svrgavati papu, a papa je postavljao i krunio cara Svetog rimskog carstva. ==Gregorijanska reforma== Kriza je započela kada je jedna skupina biskupa, predložila provedbu ''gregorijanske reforme crkve''. Osnovni razlog reforme je prodaja crkvenih položaja (simonija). Zato je predloženo da Crkva postavlja svećenike. Gregorijanski reformisti su znali da to neće moći izvesti, dok god car može postavljati papu. Prvi korak je stoga bio da car ne postavlja papu. Prilika se pokazala, kad je na vlast došao 1050-ih car [[Henrik_IV.,_car_Svetog_Rimskog_Carstva|Henrik IV.]] Pošto je car bio još dijete od 6 godina reformatori proglašavaju [[1059.]] na [[rimski koncil 1059.|crkvenom koncilu]] u Rimu da svjetovni vladari neće više birati pape. U tu svrhu su formirali kolegij kardinala koji bira papu. Taj način biranja papa se održao do danas. Kad je Rim uspio kontrolirati izbor pape, krenuo je na ukidanje prava vladara na investituru ostalih svećenika. == Henrik IV i papa Grgur VII == Godine 1075 papa Grgur VII ustvrdio je u [[Dictatus Papae]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.fordham.edu/halsall/source/1206Johnexim.asp |title=Halsall, Paul. "Medieval Sourcebook: Gregory VII: Dictatus Papae 1090". Internet Medieval Source Book. 6/2/2010 |access-date=5. studenoga 2011. |archive-date=31. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111031072237/http://www.fordham.edu/halsall/source/1206Johnexim.asp |url-status=dead }}</ref> "zbirci kanona" (vidi također kanonsko pravo), od kojih je jedan tvrdio da je uklanjanje cara pod moći samog pape .<ref name="Appleby">Appleby, R. Scott. "How the pope got his political muscle." U.S. Catholic 64.9 (1999): 36. Academic Search Complete. EBSCO. Web. 5 June 2010. </ref> Izjavio je kako rimska crkva je osnovana od strane Boga - da je papinska vlast (auctoritas pape Gelasiusa) bila je jedina univerzalna moć. Štoviše, vijeće je držačo zasijedanje u Lateranu od 24-28 veljače iste godine [6] odlučivši da papa sam može imenovati ili razriješiti crkvene dužnosnike ili ih premjestiti iz jedne u drugu dužnost. Do tog vremena, Henrik IV više nije dijete te je nastavio imenovati svoje biskupe<ref name="Appleby"/> te je reagirao na ovu izjavu slanjem Grguru VII pisma u kojem je povukao svoju carsku potporu Grgura kao pape pod nejasnim uvjetima : pismo je naslovaljeno "Henrik, kralj ne kroz uzurpaciju, nego kroz sveto Božje zaređenje Boga, za Hildebranda, u ovom trenutku ne pape, nego lažnog redovnika"<ref name="Halsall">{{Citiranje weba |url=http://www.fordham.edu/halsall/source/1206Johnexim.asp |title=Halsall, Paul. "Medieval Sourcebook: Henry IV: Letter to Gregory VII, Jan 24 1076 |access-date=5. studenoga 2011. |archive-date=31. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111031072237/http://www.fordham.edu/halsall/source/1206Johnexim.asp |url-status=dead }}</ref>To je zvalo na izbor novog pape. Poslanica završava riječima: {{citat3|lijevo|Ja, Henrik, kralj po milosti Božjoj, sa svim mojim biskupa, kažem ti, siđi, siđi, i budi prokleti kroz vijekove.||<ref name="Halsall"/>}} [[Datoteka:Hugo-v-cluny heinrich-iv mathilde-v-tuszien cod-vat-lat-4922 1115ad.jpg|mini|200px|[[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik IV.]] kod Matilde Toskanske]] Papa [[Grgur VII.]] je 1075. tvrdio da je Rimska crkva osnovana od Boga i da je papinska vlast univerzalna i da jedino papa može postavljati biskupe i svećenike. To je bio otklon od srednjovjekovne ravnoteže snaga i Grgur VII po tome eliminira investituru, po kojoj je ''božanski postavljeni'' monarh imao pravo postavljati prelate, koji bi opet imali i svjetovnu i duhovnu moć. Kada je Henrik IV odrastao, poslao je Grguru VII pismo, kojim smjenjuje papu i saziva izbor novog pape. [[Grgur VII.]] odgovara [[1076.]] pismom, kojim izopćuje kralja i svrgava ga kao kralja i cara. To je bilo prvi put da je car svrgnut od [[4. stoljeće|4. stoljeća]]. Praktički i papa i car su jedan drugoga svrgli. Njemačka aristokracija je bila sretna jer je car svrgnut. Oni su koristili religiju kao pokriće za nastavak pobune, koja je ranije započela. Aristokracija je prigrabila carske ovlasti, pa je počela polagati pravo vlasti nad seljacima i posjedima. Gradili su zamkove, tamo gdje je prije bilo zabranjeno i gradili su lokalne feude da bi se odvojili od carstva. Henrik IV. je bio suočen s pobunama, pa mu nije preostalo ništa drugo nego se ispričati papi. Pokajnički putuje u [[Canossa|Canossu]] 1077. i tu se ispričava papi. Kao dokaz da se kaje za svoje grijehe došao je bos usred zime i u košulji od grube oštre dlake. Grgur VII mu oprašta i skida ekskomunikaciju s njega. Ali njemačko plemstvo ne prestaju s pobunom. Izabrali su rivalskog kralja [[Rudolf Reinfeldski|Rudolfa Reinfeldskog]]. Henrik ubija 1081. Rudolfa i iste godine napada Rim s ciljem nasilne smjene Grgura VII i postavljanja novog pape. Grgur VII je pozvao u pomoć svoje prijatelje Normane, koji su bili u južnoj Italiji. Normani su spasili papu od Nijemaca. Normani su pri tome opljačkali Rim, pa su građani Rima ustali protiv pape Grgura VII. Grgur je pobjegao južno Normanima i ubrzo je umro. Sukob oko investiture se nastavio još nekoliko desetljeća i svaki sljedeći papa je nastojao potaknuti pobunu u Njemačkoj protiv Henrika. Henrika IV je 1106. naslijedio sin [[Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik V.]], koji je nastavio sa sukobom oko investiture. ==Sukob oko investiture u Engleskoj (1103-1107)== [[Vilim Osvajač]] je prihvatio blagoslov Grgura VII kad je izvršio invaziju Engleske. Međutim William Osvajač odbija papin zahtjev da dođe u Rim i prihvati takozvani dokument "Donacija Konstantina", po kojima bi papa imao puna prava postavljanja, a ne kraljevi. Biskupi i opati Engleske ostali su lojalni William Osvajaču, iako je papa 1075. tvrdio da samo papa postavlja biskupe. Tijekom vlasti Henrika I bilo je dosta prepirki između Rima i Westminstera, pa nadbiskup Anselmo Kenterberijski podnosi ostavku i povlači se u samostan. Bio je ekskomuniciran Henrikov ključni savjetnik, ali papa se nije usuđivao ekskomunicirati Williama Osvajača. Papi je bila potrebna engleska podrška tijekom problema s Henrikom IV. Osim toga i u križarskom rat bila je potrebna engleska podrška. U Engleskoj je postignut kompromis, zvan [[Londonski konkordat]] iz [[1107.]], koji je kasnije poslužio kao uzor za Vormski konkordat u Njemačkoj. U Engleskoj su se razlikovali sekularne i duhovne moći visokih svećenika. Engleski kralj je predao papi pravo postavljanja biskupa i opata, ali zadržao je pravo da se biskupi njemu zakunu kao sekularni vazali, jer su posjedovali zemlju, koju im je kralj udijelio. ==Konkordat iz Wormsa== Nakon 50 godina rata sklopljen je kompromis [[23. rujna]] [[1122.]], poznat kao [[Wormski konkordat]]. Dogovoreno je da se ukine investitura, tj. da kraljevi ne postavljaju biskupe. Međutim sekularni vladari su zadržali neslužbeni bitan utjecaj na proces postavljanja. Pape su ovim dobile mnogo veću moć. Međutim sukob se nije time okončao. Ponovo će izbijati sukobi papa i svetih rimskih careva, sve dok teritorij današnje Italije (gdje se nalazila papinska država) ne bude izvan nadzora Svetog rimskog carstva. ==Izvori== {{Izvori}} <!-- prevedeno sa sr. wiki i en.wiki --> [[Kategorija:Sveto Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Kontroverze vezane uz katoličanstvo]] [[Kategorija:Religija i politika]] [[Kategorija:Povijest katoličanstva u Engleskoj]] 73rz8cn1y702rqq50icy8foxfbeou5y 10 323982 7592380 7586693 2026-09-02T00:02:45Z Croxyz 205325 7592380 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav - Juventus | teamname = Juventus | naslov = [[Juventus F.C.|<span style="color:white;">Sastav Juventusa</span>]] – [[Serie A 2026./27.|<span style="color:white;">Sezona 2026./27.</span>]] | bgcolor = Black | textcolor = White | bordercolor = Gold | naslov-style = background:black; border:gold; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Kamil Grabara|Grabara]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Zeki Çelik|Çelik]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Bremer]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Federico Gatti|Gatti]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Manuel Locatelli|Locatelli]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Lloyd Kelly|Kelly]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Francisco Conceição|Conceição]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Randal Kolo Muani|Kolo Muani]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Kenan Yıldız|Yıldız]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Edon Zhegrova|Zhegrova]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Douglas Luiz|Luiz]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Jérémie Boga|Boga]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Arkadiusz Milik|Milik]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Pierre Kalulu|Kalulu]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Jeff Ekhator|Ekhator]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Khéphren Thuram|Thuram]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Andrea Cambiaso|Cambiaso]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Weston McKennie|McKennie]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Carlo Pinsoglio|Pinsoglio]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Daniele Rugani|Rugani]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Guglielmo Vicario|Vicario]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Jhon Lucumí|Lucumí]]&nbsp;• <small>27</small>&nbsp;[[Nick Woltemade|Woltemade]]&nbsp;• <small>29</small>&nbsp;[[Pape Matar Sarr|Sarr]]&nbsp;• <small>31</small>&nbsp;[[Nico González|González]]&nbsp;• <small>32</small>&nbsp;[[Juan Cabal|Cabal]]&nbsp;• <small>Trener:</small> [[Luciano Spalletti|Spalletti]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Predlošci sastava talijanskih nogometnih klubova|Juventus]] </noinclude> n4gzvk84hywo5r8dfoh7i37fd3p3cew 0 324611 7592369 7389216 2026-09-01T23:35:42Z Croxyz 205325 7592369 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Chris Zoricich | slika = | puno ime = Christopher Vincent Zoricich | visina = 179 cm | nadimak = Zorro | datum rođenja = [[3. svibnja]] [[1969.]] | mjesto rođenja = [[Auckland]] | država rođenja = {{Z+X|NZL}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[branič (nogomet)|branič]] | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = 1988. <br/> 1989. – 1994. <br/> 1994. <br/> 1994. – 1996. <br/> 1996. <br/> 1996. – 1997. <br/> 1997. – 1999. <br/> 1999. – 2000. <br/> 2000. – 2003. <br/> 2003. – 2004. <br/> 2004. – 2005. <br/> 2005.<br/> 2005. <br/> 2005. – 2006. <br/> 2010. | profesionalni klubovi =[[Papatoetoe AFC|Papatoetoe]] <br/> [[Leyton Orient F.C.|Leyton Orient]] <br/> [[Central United F.C.|Central United]] <br/> [[Brisbane Strikers FC|Brisbane Strikers]] <br/> [[Welling United F.C.|Welling United]] <br/> [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <br/> [[Brisbane Strikers FC|Brisbane Strikers]] <br/> [[Sydney Olympic FC|Sydney Olympic]] <br/> [[Newcastle Jets FC|Newcastle Jets]] <br/> [[Margate F.C.|Margate]] <br/> [[St Albans City F.C.|St. Albans City]] <br/> [[Harlow Town F.C.|Harlow Town]] <br> [[Boreham Wood F.C.|Boreham Wood]] <br/> [[Wealdstone F.C.|Wealdstone]] <br/> [[Central United F.C.|Central United]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br/> {{0}}{{0}}62 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br/> <br/> {{0}}{{0}}51 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br/> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br/> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br/> {{0}}{{0}}42 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br/> {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br/> {{0}}{{0}}50 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br/> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br/> {{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine u reprezentaciji = 1988. – 2003. | reprezentacija = {{Z|NZL}} [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}57 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = }} '''Chris Zoricich''' bivši je [[novi Zeland|novozelandski]] [[nogometaš]] [[Hrvati na Novom Zelandu|hrvatskih korijena]]. == Klupska karijera == "Zorro" je već kao dijete iskazivao želju za nogometom pa je "''prve korake''" započeo u rodnom [[Auckland]]u za lokalni ''Blockhouse Bay Under-'7'' Pravu profesionalnu karijeru započeo je u aucklandskom [[Papatoetoe AFC|Papatoetoe]]u. Poslije toga se seli u [[Engleska|Englesku]] nastupati za [[Orient Bay]]. Odigrao je mnogo dobrih "partija", ali kako mu je isticala radna dozvola morao se vratiti u Novi Zeland. Zbog tog čina su navijači Orienta prosvjedovali nekih ustanova tražeći da mu se viza produži, no to se ipak nije dogodilo. Godine [[1994.]] vraća se doma da bi igrao za [[Central United F.C.|Central United]], klub koji je na neki način bio pod hrvatskim utjecajem. Ali opet je vrlo brzo u pokretu pa se seli u [[Brisbane Strikers FC|Brisbane Strikers]] gdje provodi dvije godine da bi ponovno iskušao sreću u Engleskoj, ovaj put u [[Welling United F.C.|Welling United]]u. nakon toga hupuje ga [[Chelsea F.C.|Chelsea]] ali nikad nije ušao u igru. Godine [[1997.]] ponovno potpisuje za Brisbane koji osvaja NSL. Imao je još kratke epizode u [[Harlow Town F.C.|Harlow Town]]u, [[Boreham Wood F.C.|Boreham Wood]]u i [[Wealdstone F.C.|Wealdstone]]u. == Međunarodna karijera == Debi za novozelandsku izabranu vrstu imao je protiv [[Izraelska nogometna reprezentacija|Izraela]] [[27. ožujka]] [[1988.]] U odigranih 57 susreta dao je samo jedan pogodak [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD-u]] u porazu 1:2 [[1999.]] na [[FIFA Konfederacijski kup|Kupu konfederacija]]. == Izvori == * [http://www.worldfootball.net/spieler_profil/chris-zoricich/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210216013410/https://www.worldfootball.net/player_summary/chris-zoricich/ |date=16. veljače 2021. }} * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=95790/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121022210612/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=95790/ |date=22. listopada 2012. }} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.weltfussball.de/spieler_profil/chris-zoricich/ Zoricich bei weltfussball.de] {{GLAVNIRASPORED:Zoricich, Chris}} [[Kategorija:Hrvati na Novom Zelandu]] [[Kategorija:Novozelandski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] 5u4e68ozb3k6zwnq84eqjddhvb1t1mm 1 418124 7592395 5210402 2026-09-02T02:44:40Z Setenzatsu.2 230423 /* Kompletan popis, a ne samo aktivne? */ novi odlomak 7592395 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} == Splitska banka i sjedište == Više ne postoji Splitska banka i sad je sjedište OTP Banke u Splitu. Lijep pozdrav.-- [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 18:56, 13. veljače 2019. (CET) == Kompletan popis, a ne samo aktivne? == Što ne bi bilo bolje da popis sadrži sve banke, a ne samo trenutačno aktivne? Mislim da bi takav popis bio puno korisniji. <br>Mogli bi se dodati stupci "God. osnutka ili ulaska na tržište RH" (prvo za hrvatske banke, drugo za strane) i "Najveći broj poslovnica" (pokazuje koliko široku mrežu su imale) [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 04:44, 2. rujna 2026. (CEST) 4v9d5z0egr827wg6ztrsp8urdc3j97q 0 458943 7592326 7052437 2026-09-01T22:19:06Z ~2026-47500-37 371289 /* */ pravopis 7592326 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|vodopad}} [[Datoteka:Strbacki buk - 20 m vodopady na Une2.jpg|mini|desno|250px|Štrbački buk]] '''Štrbački buk''' je 24 metra visok [[vodopad|slap]] na [[Rijeka (vodotok)|rijeci]] [[Una|Uni]] na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 294 metra. Nalazi se na granici [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Dijelom je [[Nacionalni park Una|Nacionalnog parka Una]]. Uz martinbrodske slapove jedan je od najljepših na rijeci Uni.<ref>{{Citiranje www |naslov=Štrbački buk |url=http://www.nationalpark-una.ba/bs/historija.php?id=28 |izdavač=Nacionalni park Una |preuzeto=26. rujna 2012. |archive-date=26. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141226154942/http://www.nationalpark-una.ba/bs/historija.php?id=28 |url-status=dead}}</ref> Geomorfološki je spomenik prirode nastao tektonskim pomicanjem. <gallery class="center" mode="packed"> Nationalpark Una 04.jpg|iznad Štrbački buk Nationalpark Una 06.jpg|iznad Štrbački buk Nationalpark Una 05.jpg|Štrbački buk Nationalpark Una 01.jpg|Štrbački buk Nationalpark Una 02.jpg|Štrbački buk </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Štrbački buk |commonscathr = Štrbački buk }} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Vodopadi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vodopadi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Ličko-senjska županija]] [[Kategorija:Hercegbosanska županija]] [[Kategorija:Zaštićena područja u BiH]] [[Kategorija:Porječje Une]] i30ulql5yv32e9h3rvm9jjmr2do93qb 0 460148 7592169 7471385 2026-09-01T12:24:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592169 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Razin film.jpg|mini|Poster za prvi ruski film "Stjenka Razin"]] '''Kinematografija Ruskog carstva''' (rus. ''Кинемато́граф Росси́йской импе́рии'', do revolucije - ''синематографъ'') - burno se razvijala u razdoblju od [[1907.]] do [[1920.]] g., te je stvorila temelje za snimanje i distribuciju filmova. Od više od 2700 umjetničkih filmova, snimljenih u [[Rusko carstvo|Rusiji]] do [[1920.]] g., do danas je sačuvano (u pravilu samo djelomično), u ruskim i inozemnim filmskim arhivima, oko 300 filmova. ==Pojava kinematografije u Rusiji== Već u travnju [[1896.]], četiri mjeseca nakon prvih [[Pariz|pariških projekcija]], u Rusiji se pojavljuju prvi kinematografski uređaji; npr. [[6. travnja]] [[1896.]] korijeniti počasni građanin [[Sankt Peterburg]]a V.I. Rebrikov predaje molbu u Ministarstvo Carskog dvora za dopuštenje da snimi krunidbeno slavlje.<ref>RGIA SPB, f. 427, op. 4, d. 109; "Iskusstvo kino", 1995, № 3.</ref> Za taj je događaj bio dogovoren dolazak snimatelj iz kompanije [[Braća Lumière|braće Lumière]] Camillea Cerfa, čija je molba registrirana [[4. svibnja]] [[1896.]]<ref>RGIA SPB, f. 427, op. 4, d. 110; "Iskusstvo kino", 1995, № 3.</ref> Taj se dan održala prva u Rusiji projekcija "kinematografa Lumièrea" u kazalištu peterburškog vrta "Akvarium" - publici je bilo pokazano nekoliko filmova u pauzi između drugog i trećeg čina vodvilja "Al'fred-Paša v Pariže".<ref>"Peterburgskaja gazeta", 4. svibnja 1896.</ref> [[6. svibnja]] [[1896.]] održale su se prve moskovske projekcije u kazalištu Solodovnikova.<ref>"Russkij listok, 7. svibnja 1896.</ref> U [[Moskva|Moskvi]] je kinematograf braće Lumière prvi put službeno pokazan na pristupačnim projekcijama u toku pet dana, od [[26. svibnja|26.]] do [[31. svibnja]] [[1896.]] g., u kazalištu ljetnog vrta "Ermitaž" nakon završetka predstava.<ref>"Novosti dnja", 7. svibnja 1896.</ref> Camille Cerf u svibnju stvara prve u Rusiji dokumentarne snimke slavlja u čast [[Krunidba|krunidbe]] [[Nikola II., ruski car|Nikole II.]],<ref>ITN Source, [http://www.youtube.com/watch?v=2b-Cfe7fPok Krunidba Nikolaja II, filmska kronika Camillea Cerfa]</ref> a ta se njegova kronika smatra prvim filmom-reportažom na svijetu.<ref>Zorkaja, Neja, [http://www.portal-slovo.ru/art/35954.php Cinema v Rossii] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120104045830/http://www.portal-slovo.ru/art/35954.php |date=4. siječnja 2012. }} (portal '''Slovo''')</ref> Značajna zasluga u promicanju kinematografije među ruskom publikom pripada francuskom poduzetniku i pustolovu Charlesu Omonu, koji je predstavio novu razonodu ne samo prijestolničkoj, već i provincijalnoj publici na tržnici u [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]] u lipnju [[1896.]] [[4. srpnja]] u novinama "Nižegorodskij listok" pojavljuje se članak [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]] posvećen kinematografiji (izdan pod pseudonimom "M. Pacatus").<ref>"Nižegorodskij listok", 1896, № 182, str. 31.</ref> Projekcije su ubrzo postale najmodernijom zabavom, stalne kinodvorane počele su se pojavljivati u mnogim velikim gradovima Rusije. Prva stalna kinodvorana otvorila se u [[Sankt Peterburg]]u u svibnju [[1896.]] na adresi [[Nevski prospekt]], dom 46.<ref>Kovalova, Anna, [http://seance.ru/n/41-42/studii/avenue-du-cinema/ Avenue du cinema: Nevskij prospekt (1896-1917 godov). - "Seans", № 41/42] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120506135611/http://seance.ru/n/41-42/studii/avenue-du-cinema |date=6. svibnja 2012. }}</ref> :''"Kino 'Živa fotografija' se otvorilo sasvim neprimjetno, a posjećivala su ga prvenstveno djeca. Prikazali su samo tri filma. Prvi, koji je obišao sve ekrane svijeta, prikazuje vrtlara koji polijeva travnjake, i dječaka koji je stao na crijevo. <…> Drugi film – pogled na Nevski prospekt s konjskim tramvajem i kočijašima. I, na kraju, treći – dolazak vlaka. <…> Glazbene pratnje nema. Trajanje projekcije – ne više od trideset minuta s dvjema pauzama. Prvo kino u Rusiji je brzo propalo".''<ref>D'ušen, B., Beglyje vospominanija, "Kinovedčeskije zapiski", 2003, №64., str. 175</ref> Prve je prave ruske snimke napravio umjetnik Vladimir Sašin koji je radio u moskovskom Teatru Korša. Kupivši projektor "vitagraf", Sašin je počeo snimati kratkometražne filmove koje su od kolovoza [[1896.]] počeli prikazivati gledateljima nakon kazališnih predstava (u moskovskim novinama toga vremena sačuvala su se mnogobrojna svjedočanstva o tome). :''"Sašin, talentirani glumac, pokazao se također kao talentirani fotograf koji pokazuje sliku u pokretu. To je naš moskovski "Lumière". Gdin Sašin namjerava snimati različite scene na ulici, izlaske iz kazališta, probe, zasjedanja, predavanja, i sl.<ref>"Russkij listok", 2. rujna 1896.''</ref> ==Razvoj== Inozemni su proizvođači dugo vemena držali monopol na proizvodnju uređaja i filmova, ograničavali njihov izvoz u Rusiju, te primali za distribuciju samo radove vlastitih snimatelja. Sve do [[1908.]] doprinos ruskih poduzetnika u kinematografiji bio je ograničen distribucijom uvoznih filmova i epizodičnim snimkama dokumentarnih kratkometražnih filmova (obično radi mjesnog prikazivanja). Iznimka su bile dokumentarne snimke epizoda iz života carske obitelji koje je, počevši od [[1897.]] g., redovito radio snimatelj Boleslav Matuševskij, a od [[1900.]] g. - Aleksandr Jageljskij, koji je dobio Carsku povlasticu za snimanje i širenje takvih filmova. Međutim, u cijelosti su inicijativu u organizaciji snimaka kroničkih filmova i nabavu stranih filmova za prikazivanje u Rusiji imale moskovske podružnice francuskih kompanija "Bratja Pate", "Gomon" i dr. Značajan uspjeh [[Dokumentarni film|dokumentarnog filma]] "Donskije kazaki" ([[1908.]]) kompanije "Bratja Pate", od kojeg je samo u Rusiji odmah razgrabljeno 219 primjeraka, pokazao je da će ruska publika pokazati veliki interes za vlastitu tematiku, te su te kompanije počele snimati umjetničke filmove u Rusiji. Prioritet u tom području je, međutim, pripao kratkometražnom filmu peterburškog kinoateljea [[Aleksandr Drankov|Aleksandra Drankova]] "Ponizovaja voljnica" ("Stenjka Razin"), koji se pojavio na ekranima [[15. listopada]] [[1908.]] g. Skoro istovremeno s Drankovim sa snimanjem domaćih umjetničkih filmova počinje moskovski poduzetnik Aleksandr Hanžonkov. Godine [[1907.]] počinje izlaziti časopis "Kino" - prva ruska periodična publikacija posvećena kinematografiji. Rastući interes za kinematografiju uzrokovao je pojavu mnoštva tematskih novina i časopisa, od kojih je većina izlazila kratko. :''"U Moskvi su počele izlaziti specijalizirane novine 'Počta Sinematografa', posvećene kinodvoranama kojih je u Rusiji bilo više od 1200."'' ("Birževyje vedomosti"<ref>[http://starosti.ru/article.php?id=10729 "Birževyje vedomosti"], 8. travnja 1908.</ref>) Prvi ruski umjetnički filmovi bili su ekranizacije fragmenata klasičnih djela [[Ruska književnost|ruske književnosti]] ("Pesn' pro kupca Kalašnikova", "Idiot", "Bahčisarajskij fontan"), narodnih pjesama ("Uhar'-kupec") ili su ilustrirali epizode iz povijesti ("[[Smrt Ivana Groznog]]", "Petar Veliki"). Razvoju produkcije pridonosi i profesionalno usavršavanje snimatelja - rad sa svjetlom postaje sofisticiraniji, počinju se primijenjivati maske koje u kadru povezuju dvije ili više slika snimljenih u različito vrijeme. U filmu "[[Odlazak velikog starca]]" ([[1912.]]) snimatelj Aleksandr Levickij je prvi put u praksi ruskog kina primijenio pri snimanju nekoliko epizoda dvostruku ekspoziciju.<ref name="ginz">Ginzburg, S., Kinematografija dorevol'ucionnoj Rossii, Agraf, Moskva, 2007, str. 176-177, {{ISBN|978-5-7784-0247-8}}</ref> Rusko nacionalno kino neočekivano brzo nadoknađuje desetogodišnji zaostatak za europskim filmskim školama, te brzo dorasta inovacijama. Značajan broj takvih velikih postignuća pripada kinoateljeu Hanžonkova. [[1911.]] g. na ekranima se pojavljuje prvi u Rusiji dugometražni film "Oborona Sevastopolja" koji su zajedno režirali Hanžonkov i [[Vasilij Gončarov]]. [[1912.]] g. kompanija pušta u distribuciju prvi animirani film s radnjom na svijetu, snimljen u tehnici trodimenzionalne animacije - "[[Lijepa Ljukanida ili rat jelenaka sa strizibubama (1912.)|Lijepa Ljukanida ili rat jelenaka sa strizibubama]]" u režiji [[Vladislav Starevič|Vladislava Stareviča]], koji također razvija umjetnost upotrebe specijalnih efekata u igranom filmu, te u tome postiže značajan uspjeh. Početkom 1910-ih kompanija Hanžonkova postaje neosporni lider ruske kinoprodukcije, kod njega karijeru započinju prve zvijezde ruskog kina: Aleksandra Gončarova, Andrej Gromov, Ivan Mozžuhin, redatelji: Vasilij Gončarov, Pjotr Čardynin i Vladislav Starevič. Osim mnoštva umjetničkih filmova, kompanija Hanžonkova se bavila također snimanjem i širenjem prosvjetiteljskih filmova. [[1911.]] g. u trgovačkoj kući je bio otvoren "Znanstveni odsjek" koji se bavio produkcijom znanstvenih, prirodoslovnih i etnografskih filmova s temama iz zemljopisa Rusije, poljoprivrede, tvornica, zoologije i botanike, fizike i kemije, itd.<ref>Skovorodnikova, S., [http://www.kinozapiski.ru/article/131/ Naučnyj otdel Akcionernogo obščestva "A. Hanžonkov i KO"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080928194420/http://www.kinozapiski.ru/article/131/ |date=28. rujna 2008. }}, "Kinovedčeskije zapiski", 2003, №64)</ref> Godine [[1913.]], zahvaćen općim rastom ruske ekonomije, počinje burni razvoj kinematografije, stvaraju se nove kompanije; među njima je i velika kompanija Josifa Jermoljeva koja je snimila više od 120 filmova, među kojima su značajni "Pikova dama" ([[1916.]]) i "Otec Sergij" ([[1918.]]) Jakova Protazanova. Dugo se nalazeći u sjeni uspjeha Hanžonkova, kompanija "P. Timan i F. Rejngardt" je [[1913.]] g. snimila iznimno uspješnu seriju umjetničkih filmova ("Russkaja zolotaja serija"), čiji su ključni redatelji bili Jakov Protazanov i Vladimir Gardin. U seriji se nalaze takvi filmovi kao što su "Anna Karenjina" ([[1914.]]), "Plemićko gnijezdo", "Rat i mir" (oba [[1915.]]), i dr. U toj je seriji filmova debitirao Vsevolod Mejerhojd koji je [[1915.]] režirao film "Slika Doriana Graya". Aleksandr Drankov također pronalazi vlastiti recept za komercijalni uspjeh i snima ruske verzije detektivsko-melodramatičnog serijala izumljenog u Francuskoj - "Sonjka - zolotaja ručka" (1914. – 1915.), "Razbojnik Vas'ka Čurkin" (1914-1915), "Anton Krečet" (1916.), i dr. Prema nepotpunim podacima [[1913.]] je u Rusiji radilo 1412 kinodvorana, od njih 134 u Peterburgu, te 67 u Moskvi. ==Osobitosti shvaćanja kinematografije== Godine [[1912.]] kino je postalo jedan od najraširenijih i uobičajenih prizora u velikim i srednjim gradovima Rusije. :''"Prošetajte navečer ulicama metropola, velikih sjedišta gubernijske uprave, kotarskih gradića, većih sela i predgrađa, i svugdje na ulicama s osamljeno treperavim petrolejskim svjetiljkama susrest ćete isto: osvjetljeni ulaz, i kod ulaza gomilu koja čeka red - kino... Bacite pogled na dvoranu, iznenadit će vas sastav publike: ovdje su svi - studenti i žandari, pisci i prostitutke, oficiri i kursistice, svakojaki intelektualci s naočalama, bradicom, i radnici, prodavači i trgovci, svjetske dame, modistice, činovnici, riječju, - svi..."''<ref>Serafimovič, A., "Mašinnoje nadvigajets'a, "Sine-fono", 1912, № 8, str. 8.</ref> Prema tvrdnji M. Alejnikova, "prosvjetiteljske i demokratske tradicije progresivne ruske književnosti i ruskog kazališta, koji su uvijek težili za tim da postanu dostupni milijunima čitatelja i gledatelja, primorale su rusku književno-umjetničku javnost da u novoj umjetnosti kinematografije vide novi snažni oblik demokratske predstave",<ref name="alej">Alejnikov, M., Jakov Protazanov, Iskusstvo, 1961</ref> zbog čega se u Rusiji kinematografija shvaćala nešto drugačije nego u Europi. Ruski kazališni djelatnici osobito nisu podržali inicijativu koju su [[1912.]] pokrenule inozemne kazališne organizacije povodom stvaranja međunarodnog pokreta "borbe s kinematografijom". Npr., Peterburški savez dramskih i glazbenih pisaca je, na poziv da sudjeluje u kongresu tog pokreta, odgovorio pismom u kojem se ukazivalo na to da, prema mišljenju ruskih pisaca, kino "nije zlo, protiv kojeg treba sazivati međunarodne konferencije".<ref name="alej"/> Međutim, shvaćanje kinematografije kao umjetnosti još je uvijek bilo nedovoljno rašireno. [[Vladimir Majakovski]] je [[1913.]] pisao: :''"Kinematografija i umjetnost su pojave različitog karaktera. Umjetnost daje uzvišene obrasce, dok kino, kao tiskarski stroj knjigu, umnožava i razbacuje po najzabačenijim i najudaljenijim dijelovima svijeta."''<ref>"Kino-žurnal", 1913, №17.</ref> Sličnog su se gledišta pridržavali rukovoditelji najprestižnijih kazališta, koji su obično zabranjivali glumcima svojih trupa da snimaju filmove. Ta zabrana, međutim, nije bila bezuvjetna, te bi u nizu slučajeva popularni kazališni glumci dobili odobrenje da sudjeluju u, npr., ekranizacijama djela ruske klasike. ==Državno uređenje kinematografije i cenzura== Prema potrebi je u regulaciji kinematografije sudjelovala i država. Npr., u Moskvi su organizatori projekcija morali radi dobivanja odobrenja osigurati izvršenje pravila o smještanju i sadržaju kina, prihvaćenih [[1912.]] Suglasno tim pravilima dopuštalo se otvarati kinodvorane samo u prizemlju i na prvom katu kamenih zgrada, bilo je zabranjeno smještanje kinodvorana neposredno nad i pod ljekarnama, njihovim skladištima, i trgovinama boja i lakova. Kinodvorane se moralo odvajati od drugih prostora kamenim zidovima i nesagorivim stropovima. Obavezni su bili izlazi za nuždu u slučaju požara. U svakoj je dvorani morala biti ventilacija.<ref name="mihaj">Mihajlov, V., Rasskazy o kinematografe staroj Moskvy, Materik, 2003, str. 56-57</ref> Postupno su se razvila i [[Cenzura|cenzurna]] ograničenja za kinematografiju. [[1908.]] moskovski je gradonačelnik prvi put izdao zabranu na prikazivanje "pariškog žanra" (tj. frivolnih ili pornografskih sadržaja). Dana [[27. studenog]] [[1908.]] u uredu moskovskog gradonačelnika bila je uvedena dužnost cenzora filmova. Posebna je kategorija zabrana postojala za prikazivanje pripadnika carske obitelji (ta se zabrana ukidala samo u posebnim slučajevima, npr. za filmove posvećene tristogodišnjici kuće [[Dinastija Romanov|Romanova]]). Na zahtjev Sinoda i njegove Crkvene cenzure bio je uveden niz djelomičnih ili potpunih zabrana na prikazivanje svetih ikona, crkvenih obreda (uključujući krštenje) i procesija, a također obreda bilo kojih kršćanskih vjeroispovijesti. Neka od tih ograničenja nisu bila službena, međutim, nije ih se moglo ignorirati.<ref name="mihaj"/> ==Kinematografija nakon 1914. godine== [[Datoteka:VeraKholodna.jpg|mini|Vera Holodnaja]] Ulazak Rusije [[1914.]] g. u [[Prvi svjetski rat]] doveo je do velikih promjena u kinematografiji. Neki su glumci, redatelji i drugi profesionalci bilo pozvani u vojsku ili su otišli na front kao dobrovoljci. Drugi, njemačkih korijena, (Vladimir Siversen, Paul' Timan i dr.) bili su internirani, otpravljeni, te više nisu mogli raditi. Međutim, opći broj filmova koji su se snimali nastavljao je brzo rasti - i zbog toga što se uvoz filmova iz [[Europa|Europe]] zahvaćene ratom naglo smanjio. U to se vrijeme produkcijom također aktivno bavio Skobelevski komitet koji je naručivao patriotske i propagandne filmove, često vrlo uspješne. Za njihov je program mnogo radio Vladislav Starevič, npr. režirao je animiranu alegoriju "Lilija Bel'gii". Upravo u vrijeme rata dolazi do procvata umjetničke ruske kinematografije. U tom razdoblju snima svoje glavne filmove istaknuti kinostilist [[Jevgenij Bauer]], aktivno rade [[Vladimir Gardin]] i Vjačeslav Viskovskij, podižu na novu razinu vještinu veterani-redatelji [[Pjotr Čardinin]] i [[Jakov Protazanov]]; pojavljuju se nova zvjezdana glumačka imena - Vera Holodnaja, Vitoljd Polonskij, Ivan Perestiani, novi filmski studiji - Mihaila Trofimova ("Rus'") i Dmitrija Haritonova (Trgovačka kuća Haritonova). Burno se razvija i filmska periodika - [[1916.]] g. u Rusiji je izlazilo 11 profesionalnih filmskih časopisa. O popularnosti kina kod publike svjedoče brojke koje je naveo Semjon Ginzburg<ref name="ginz"/>: :''"1916. g. u Rusiji je bilo prodano više od 150 milijuna karata za kino. Iz toga proizlazi da je prosječno na svaku pročitanu knjigu dolazilo pet-šest odlazaka u kino, a na svaku prodanu kartu za kazalište <…> - deset-dvadeset prodanih karata za kino. Može se, prema tome, tvrditi da je u predrevolucijskoj Rusiji, u svakom slučaju u godinama prvog svjetskog rata, kino kao zadovoljenje estetskih potreba stanovništva imalo veću ulogu nego kazalište i čak književnost."'' Rat i brzi razvoj kina postavili su pred ruske poduzetnike pitanje o stvaranju nove infrastrukture filmske produkcije - studiji Moskve i Peterburga više nisu udovoljavali rastućim zahtjevima. A. Hanžonkov za svoju kompaniju [[1916.]] gradi novu snimateljsku bazu na [[Jalta|Jalti]]. U proljeće [[1917.]], odmah nakon [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]], Hanžonkov prevozi na Jaltu praktički sve osoblje svoje kompanije i ubrzo pokreće produkciju filmova u [[Krim]]u; slijede ga Jermoljev i dr. U razdoblju do studenog [[1920.]] g. Jalta postaje najveći kinematografski centar Rusije, iako se produkcija nastavlja i u objema prijestolnicama. Nakon poraza vojske [[Petr Wrangel|Wrangela]] većina je filmaša emigrirala. Neki od njih su nastavili raditi u inozemstvu (Mozžuhin, Jermoljev, Starevič), drugi su se nakon nekog vremena vratili u domovinu (Hanžonkov, Čardynin, Viskovskij). Ruska filmska industrija je bila nacionalizirana u nekoliko etapa, te je postala osnova za stvaranje [[Kinematografija Sovjetskog Saveza|kinematografije RSFSR-a i SSSR-a]]. ==Galerija== <gallery class="center"> Slika:Моор кино Вор афиша.JPG|Plakati ruskih filmova 1910-ih: "Vor" Slika:Моор кино Nevermore афиша.JPG|Film "Nikogda" Slika:Моор кино Тихо афиша.JPG|Film "Tiho" Slika: Моор кино Убийца афиша сепия.JPG|Film "Ubijca" </gallery> ==Statistika proizvodnje umjetničkih filmova== * [[1908.]] – 8 filmova * [[1909.]] – 23 filma * [[1910.]] – 30 filmova * [[1911.]] – 76 filmova * [[1912.]] – 102 filma * [[1913.]] – 129 filmova (18 kompanija) * [[1914.]] – 232 filma (31 kompanija) * [[1915.]] – 370 filmova (47 kompanija) * [[1916.]] – 499 filmova (52 kompanije) ==Rekordi po metraži== ''(Samo sačuvani filmovi)'' * [[1908.]] – ''[[Ruska svadba 16. stoljeća]]'' (245 m) * [[1909.]] – ''Pjotr Velikij'' (590 m) * [[1910.]] – ''Marfa–Posadnica'' (545 m) * [[1911.]] – ''[[Obrana Sevastopolja (1911.)|Obrana Sevastopolja]]'' (2000 m) * [[1912.]] – ''[[1812. godine]]'' (1300 m) * [[1913.]] – ''Obryv'' (2300 m) * [[1914.]] – ''Anna Karenina'' (2700 m) * [[1915.]] – ''Saška-seminarist'' (5535 m) * [[1916.]] – ''Jastrebinoje gnezdo'' (3100 m) * [[1917.]] – ''Satana likujuščij'' (3683 m) * [[1918.]] – ''Molči, grust'… molči…'' (3150 m)<ref>2 epizode</ref> * [[1919.]] – ''Ljudi gibnut za metall'' (1800 m) ==Dostupnost predrevolucijskih ruskih filmova== Većina suvremenih izvora slaže se u tome da se od otprilike 2700 naslova filmova, snimljenih u [[Rusko carstvo|Ruskom carstvu]], do danas u potpunosti ili u značajnijim fragmentima sačuvalo tek nešto više od 300 filmova. U "Katalogu sačuvanih igranih filmova Rusije"<ref>Ivanova, V., Myl'nikova, V., Velikij Kinemo: Katalog sohranivšihs'a igrovyh fil'mov Rossii (1908.-1919.), Novoje literaturnoje obozrenije, 2002, {{ISBN|5-86793-155-2}}</ref> navedeno je 305 igranih filmova snimljenih u razdoblju od [[1908.]] do [[1919.]] g., sačuvanih barem djelomično, 7 filmova snimljenih po želji državnih organizacija i 27 filmova s pretpostavljenim nazivima ili nazvanih uvjetno (svega 339 filmova). Ti se filmovi većinom čuvaju u Državnom fondu kinofilmova Ruske Federacije (skr. Gosfiljmofond). Poznato je da se u francuskom Cinémathèqueu čuva značajna kolekcija ruskih filmova, te u nekim drugim inozemnim fondovima, a razmjena s njima dopušta da se periodično popunjava kolekcija Gosfiljmofonda. Značajno mnoštvo (i do danas praktički ne sistematiziranih) ruskih kroničkih, prirodoslovnih i znanstveno-popularnih filmova čuva se u Ruskom državnom arhivu filmskih dokumenata i fotodokumenata. ==Filmski tisak== [[Datoteka:Pegas 1016 04 cover.jpg|mini|Naslovnica "Pegasa"]] Novine i časopisi posvećene kinematografiji počeli su izlaziti u Rusiji [[1907.]]: u kolovozu se pojavio prvi broj časopisa "Kino" (koji je izlazio kao prilog časopisu o fotografiji "Svetopis'"), a u listopadu - prvi broj časopisa "Sine-fono", koji se nastavio izdavati do [[1918.]] Periodika je postala važna pojava koja je pridonosila rastu popularnosti kina i stvaranju posebnog odnosa širokih masa prema njemu. U pravilu su takve časopise izdavali vlasnici filmskih studija, te su oni često imali reklamni karakter. Posebno mjesto u takvim izdanjima zauzimao je časopis "Pegas" kinoateljea Hanžonkova, koji je, osim informacija o filmovima puštenih u distribuciju, objavljivao filmske [[scenarij]]e, polemične materijale, prosvjetiteljske članke, te je bio usmjeren ne samo na promicanje filmova kompanije koja ga je izdavala, već i na razvitak ruske filmske industrije općenito. * "Kino" (1907. – 1908.) * "Sine-fono" (1907. – 1918.) * "Vestnik kinematografov v Sankt Peterburge" (1908)<ref>Višnevskij, V., Bibliografija otdel'nyh i periodičeskih izdanij dorevol'ucionnoj kinematografii. // "Kinovedčeskije zapiski", № 51 (201)., str. 302-325.</ref> * "Kinemo" (1909. – 1910.) * "Sinematograf" (1910. – 1912.) * "Kine-žurnal" (1910. – 1917.) * "Vestnik kinematografii" (1911. – 1917.) * "Pegas" (1915. – 1917.) * "Projektor" (1915. – 1918.) * "Kinematograf" (1915. – 1918.) ==Istaknuti filmski djelatnici== ===Filmska industrija=== * Aleksandr Drankov (Trgovačka kuća Drankova) * Aleksandr Hanžonkov (Trgovačka kuća Hanžonkova) * Paul' (Pavel Gustavovič) Timan (Trgovačka kuća "P. Timan i F. Rejngardt") * Trgovačka kuća "Prodafil'm" * Robert Perskij (Trgovačka kuća "P.D. Perskij") * Trgovačko društvo "Var'ag" * Josif Jermoljev (Trgovačko društvo J. Jermoljeva) * Boris Glagolin (Trgovačko društvo "Russkaja lenta") * Mihail Trofimov i Moisej Alejnikov (Trgovačka kuća "Rus'") * Dmitrij Haritonov (Trgovačka kuća Haritonova) === Redatelji === * [[Vasilij Gončarov]] * [[Pjotr Čardinin]] * [[Jakov Protazanov]] * Viktor Turžanskij * Česlav Sabinskij * [[Vladislav Starevič]] * [[Jevgenij Bauer]] * [[Vladimir Gardin]] * Vjačeslav Viskovskij ===Glumci=== * Aleksandra Gončarova * Andrej Gromov * Ivan Mozžuhin * Oljga Gzovskaja * Sofja Goslavskaja * Vera Karalli * Vera Holodnaja * Vitoljd Polonskij * Ivan Perestiani * Boris Glagolin ==Bilješke== {{izvori|30em}} ==Literatura== * Višnevskij, V., Mihajlov, P. i dr., Letopis' rossijskogo kino: 1863-1929, Materik, 2004, {{ISBN|5-85646-086-3}} * Darovskij, V., Istorija rossijskogo kinematografa. Kurs lekcij. * Sokolov, I., Istorija izobretenija kinematografa, Iskusstvo, 1960 * Lebedev, N., [http://bibliotekar.ru/kino/index.htm Očerki istorii kino SSSR. Nemoje kino: 1918 - 1934 gody], Iskusstvo, 1965 ==Vanjske poveznice== * Malahov, Aleksandr, [http://www.arthouse.ru/news.asp?id=2648 Mastera gor'ačego prokata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121019151655/http://www.arthouse.ru/news.asp?id=2648 |date=19. listopada 2012. }}, 15. svibnja 2006. (izvor ''Kommersant-Den'gi, №19) * Vojko, Anastasija, [https://www.culture.ru/materials/255527/kinostudii-dorevolyucionnoi-rossii Kinostudii dorevolucionnoj Rossii] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211028172239/https://www.culture.ru/materials/255527/kinostudii-dorevolyucionnoi-rossii |date=28. listopada 2021. }}, Culture.ru [[Kategorija:Filmska umjetnost]] [[Kategorija:Povijest Rusije]] [[Kategorija:Filmska umjetnost po državama]] i6wr0aiqeaxumgauaepjc5xbq2x4tu8 0 475162 7592298 7569476 2026-09-01T20:08:52Z MarbleRock 250781 7592298 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tramvajska linija | boja = BAD701 | slika = 20130610 Zagreb 127.jpg | opis_slike = Linija 8 u Branimirovoj ulici | odredišta_1 = Mihaljevac | odredišta_2 = Zapruđe | spremište = Dubrava | broj_postaja = 18 | dužina_linije = 8&nbsp;898 m | trajanje_vožnje = | prometujerd = 4:04 – 00:28 | slijedrd = 14 – 17 min | broj_vozilard = 5 vozila | prometujes = ne prometuje | slijeds = | broj_vozilas = | prometujen = ne prometuje | slijedn = | broj_vozilan = | karta={{ZET/Linije/8}} }} {{Routemap |legend=0 |title=Linija br. 8 |title bg=#BAD701 |map= uCONTg~~pruga za Gračansko Dolje {{ZET ikona|15}} uSTR+l\uABZgr+r\ uSTRl\uABZgr+r\~~okretište Mihaljevac \uINT\BUS~~Mihaljevac {{ZET ikona|15}} ueWSLg+l~~''okretište Jandrićeva ul. (do 1948.) BUS\uHST\~~Jandrićeva uHST~~Radićevo šetalište ''pruga preko Nove Vesi (do 1931.)! !\uexCONTgq\uexSTR+l!~ueKRZ\uexCONTfq\~~''[[Mirogojska tramvajska nesreća 1954.|Mirogojska pruga]] uHST~~Gupčeva zvijezda uHST~~Belostenčeva \uHST\BUS~~Grškovićeva ueÜSTr~~ ~~ ~~''{{BSsplit|bivši prijelazni|kolosijek Šoštarićeva}} \uABZg+l\uCONTfq~~Vlaška ul. {{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|11}}{{ZET ikona|12}} uBHF~~Draškovićeva Jurišićeva ul. {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|11}}{{ZET ikona|12}}{{ZET ikona|14}}{{ZET ikona|17}}! !\uCONTgq\uKRZr!~uKRZ+xr\uCONTfq\~~Ul. Franje Račkoga {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|17}} uHST~~[[Klinika za traumatologiju KBC-a "Sestre milosrdnice"|Klinika za traumatologiju]] uexCONTgq\ueABZgr\~~''pruga za [[Zagreb Zapadni kolodvor|Zapadni kolodvor]] (do 1926.) \uHST!~NULg!~uSTRc2\uCONT3~~Sheraton \uABZg+1\uSTRc4~~Ul. kneza Mislava {{ZET ikona|9}}{{ZET ikona|13}} uHST!~NULf~~Sheraton uCONTgq\uBHF(L)gq\uABZgr+r\\~~Branimirova ul. {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|9}}{{ZET ikona|13}} uBHF(L)g~~Branimir Centar Branimirova tržnica! !\CONT2\uHST2!~STRc3\uSTRc23\uCONT3~~Trg Petra Krešimira IV. {{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|7}} \STRc1\uSTRc1!~hSTR2+4a\uexSTRl+4!~uSTR3+4!~uSTR1+4!~uSTR3+1!~hSTRc3\uexWSLeq!~uSTRc4~~''bivše okretište Branimirova \\uSTR+1!~hSTRc1\hSTRl+4e\CONTfq~~[[Željeznička pruga M102|pruga prema Dugom Selu]] BUS\uINT\~~[[Autobusni kolodvor Zagreb|Autobusni kolodvor]] uBHF(L)g~~Držićeva Ulica grada Vukovara {{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|13}}! !uCONTgq\uBHF(L)gq\uKRZlr+r\uBHF(R)fq\uCONTfq~~Ulica grada Vukovara {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|13}} uBHF(R)f~~Držićeva uHST~~Držićeva - petlja ueWSLgr~~''bivše okretište Držićeva'' uSKRZ-G4u~~Slavonska avenija BUS\uHST\~~[[Folnegovićevo naselje]] uHST~~Borovje [[Zagrebački_savski_mostovi#Most_mladosti|Most mladosti]]! !WASSERq\uhKRZWa\WASSERq~~[[Sava]] uhHSTe~~[[Zagrebački_savski_mostovi#Most_mladosti|Most mladosti]] BUS\uINT\~~[[Zapruđe]] uBS2+l!~uSTR+l\uBS2+r!~uSTR+r~~okretište Zapruđe {{ZET ikona|14}} uCONTgq\uexBS2l!~uABZqlr\uexBS2r!~uSTRr\~~Av. Dubrovnik {{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|14}} uexHST~~''(buduća postaja) uexHST~~''(buduća postaja) uexHST~~''(buduća postaja) uexWSLge~~''privremeno okretište uexHST~~''[[Zagrebački Ranžirni kolodvor|Ranžirni kolodvor]] uexWSLr }} Linija '''8 (Mihaljevac – Zapruđe)''', kolokvijalno poznata kao '''osmica''', dnevna je tramvajska linija [[ZET|Zagrebačkog električnog tramvaja]] (ZET-a). Pruža se u smjeru sjever – jug, a povezuje Mihaljevac, Ksaver i Medveščak te [[Zapruđe]], [[Borovje]] i [[Trnjanska Savica|Trnjansku Savicu]] s [[Klinika za traumatologiju KBC-a "Sestre milosrdnice"|Klinikom za traumatologiju KBC-a "Sestre milosrdnice"]] i [[Autobusni kolodvor Zagreb|zagrebačkim Autobusnim kolodvorom]] na sredini trase. Linija prometuje samo radnim danom zbog manje potražnje. == Povijest == Godine [[1951.]] vozila je kao pomoćna linija na trasi: * Savski most – Trg Republike (Trg bana Jelačića) – Maksimir Godine [[1982.]] postaje redovna linija na trasi: * Mihaljevac – Draškovićeva – Autobusni kolodvor – Sopot Zatvaranjem [[tramvaj]]skog prstena [[1985.]] godine, linija 8 skraćuje se do [[Zapruđe|Zapruđa]] i vozi trasom: * Mihaljevac – Draškovićeva – Autobusni kolodvor – Zapruđe ===Produljenje Sarajevskom cestom=== U sklopu rekonstrukcije Sarajevske ceste, planira se produljenje linije 8 novom tramvajskom prugom od Zapruđa do [[Zagrebački Ranžirni kolodvor|Ranžirnog kolodvora]] s četiri nove tramvajske postaje.<ref>{{Citiranje weba|title=Ovako će izgledati novi ulaz u Zagreb i prvo proširenje tramvajske pruge u 20 godina|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2536932|access-date=2024-02-09|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Gradnja tramvajske pruge je započela početkom 2025. godine. Privremeno tramvajsko okretište je izvedeno kod Ulice Aleksandra Barbarića kako bi nova tramvajska pruga bila u funkciji prije izgradnje vijadukta preko Ranžirnog kolodvora, čiji radovi utječu na izgradnju cijelog profila pruge. Predviđeno otvaranje trase za promet je zakazano za jesen 2026. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=16. srpnja 2026.|title=Zamjenici gradonačelnika Zagreba obišli gradilište nove Sarajevske ceste i pruge gdje su radovi u završnoj fazi|url=https://zagreb.hr/zamjenici-gradonacelnika-zagreba-obisli-gradiliste/221623|url-status=live|access-date=19. srpnja 2026.|website=Grad Zagreb}}</ref> == Trasa == Linija 8 prometuje radnim danom trasom: Mihaljevac – Ksaverska cesta – Medveščak – Ribnjak – Draškovićeva – Avenija Marina Držića – Most slobode – Zapruđe. {|class = "wikitable" |+ !colspan="2" |Legenda |- |style="text-align: center;" |◆ |početno-krajnje stajalište |- |style="text-align: center;" |↑↓ |stajalište u oba smjera |- |style="text-align: center;" |↑ |stajalište u jednom smjeru |} {| class="wikitable" |+ ! colspan="3" style="text-align: center;" |8 Mihaljevac – Zapruđe |- ! colspan="2" style="text-align: center;" |Postaje !Presjedanja |- |style="text-align: center;" |◆ |Mihaljevac | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|14}}{{ZET ikona|15}} <br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|102}}{{ZET ikona|104}}{{ZET ikona|140}}{{ZET ikona|233}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Jandrićeva | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|14}} <br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|104}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Radićevo šetalište | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|14}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Gupčeva zvijezda | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|14}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Belostenčeva | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|14}} |- |rowspan="2";style="text-align: center;" |↑↓ |rowspan="2";|Grškovićeva | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|14}} |- |Medveščak: [[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|106}}{{ZET ikona|201}}{{ZET ikona|203}}{{ZET ikona|226}}{{ZET ikona|238}} |- |rowspan="2";style="text-align: center;" |↑↓ |rowspan="2";|Draškovićeva | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|11}}{{ZET ikona|12}}{{ZET ikona|14}} |- |Trg hrvatskih velikana: [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|17}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |[[Klinika za traumatologiju KBC-a "Sestre milosrdnice"|Traumatologija]] | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|4}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |[[HUP Zagreb#Sheraton Zagreb Hotel|Sheraton]] | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|9}}{{ZET ikona|13}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Branimir Centar | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|9}}{{ZET ikona|13}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Branimirova tržnica | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|6}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |[[Autobusni kolodvor Zagreb|Autobusni kolodvor]] | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|7}} <br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] lokalni i daljinski autobusi |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Držićeva | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|13}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Držićeva - petlja | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|7}} |- |rowspan="2";style="text-align: center;" |↑↓ |rowspan="2";|Folnegovićevo naselje |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|7}}<br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|222}} |- |Lastovska: [[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|218}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Borovje | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|7}} |- |rowspan="2";style="text-align: center;" |↑↓ |rowspan="2";|Most mladosti |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|7}} |- |Zapruđe peron 1: [[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|295}} |- |rowspan="3";style="text-align: center;" |◆ |rowspan="3";|Zapruđe |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|7}}<br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|222}} |- |Zapruđe (na Av. Dubrovnik): [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|14}} [[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|307}}{{ZET ikona|308}} |- |Sarajevska - rotor: [[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|295}} |} == Vozni red == {{ZET/Raspored/8}} == Vozila na liniji == Tramvajska linija 8 koristila je tramvaje [[T4 (tramvaj)|T4YU+B4YU]], a danas koristi tramvaje [[TMK 2200]], [[TMK 2300]] i [[TMK 2400]]. ==Izvori== {{izvori}} {{Tramvajske linije u Zagrebu}} [[Kategorija:Tramvajske linije u Zagrebu]] mnrmka0tvu3jo4mhsolsn0slzdvfouy 0 477259 7592279 7446496 2026-09-01T17:13:09Z Nativa 11626 /* Broj kazališnih produkcija u razdoblju od 2013. do 2026. godine */ 7592279 wikitext text/x-wiki '''Dino Pešut''' ([[Sisak]], [[24. veljače]] [[1990.]]), [[hrvatski]] [[dramaturg]], [[drama]]tičar i [[romanopisac]]. [[Dramaturgija|Dramaturgiju]] na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti]] u [[Zagreb]]u upisao je [[2009.]] godine. Od [[2011.]] profesionalno radi kao dramaturg na produkcijama u kazalištima u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, a [[2024.]] zapošljava se kao kućni dramaturg [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu]]. Kao [[drama]]tičar debitira [[2013.]] godine dramom ''Pritisci moje generacije'' koju je u [[HNK Split]] postavio slovenski kazališni redatelj [[Samo M. Strelec]]. Godine [[2015.]] praizvedena je njegova drama ''(Pret)posljednja panda ili statika'' u režiji [[Saša Božić|Saše Božića]] i produkciji [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkog kazališta mladih]]. Predstava je dobila vrlo dobre kritike, pa je tako kritičar [[Tomislav Čadež]] zaključio "''Pešut je 25-godišnjak i već se za njega može napisati da je zbilja pisac. Talentiran je, što znači da ima, što se kaže, rečenicu, a njegovi likovi unutarnji život.''"<ref>{{cite web |title=Kritika Tomislava Čadeža |url=http://www.jutarnji.hr/zivotna-prica-generacije-rodenih-1990-/1351427/ |accessdate=12. rujna 2015. |archive-date=15. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150715154533/http://www.jutarnji.hr/zivotna-prica-generacije-rodenih-1990-/1351427/ |url-status=dead}}</ref> Predstava je bila rado gledana, a gostovala je i na nekoliko prestižnih festivala. Drama je postavljena i u prestižnom [[beč]]kom kazalištu [[Burgtheater]], te u [[Srbija|Srbiji]]. Nekoliko godina živi u [[Berlin]]u, te ostvaruje brojne suradnje s njemačkim kazalištima. [[2018.]] godine dobiva prestižnu nagradu za dramsku literaturu za mlade ''Der deutsche Jugendtheaterpreis'' koju dodjeljuje Savezno ministarstvo za obitelj, starije osobe žene i djecu. Sudjelovao je i na radionici najvažnijeg njemačkog kazališnog festivala ''Theatertreffen''. Njegove drame igrane su u važnim kazalištima njemačkog govornog područja kao što je [[Burgtheater|Burgtheater]] itd. U [[Berlin]]u piše i svoj prvi roman ''Poderana koljena'' kojeg objavljuje [[2018.]] godine. [[2019.]] godine vraća se u [[Zagreb]], te započinje pisati kratke priče pod nazivom ''Ultra kratke priče'' koje objavljuje na svom blogu.<ref>{{cite web |title=Blog Dine Pešuta |url=https://dinopesut.wordpress.com/ |accessdate=5. srpnja 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190705083819/https://dinopesut.wordpress.com/ |archivedate=5. srpnja 2019.}}</ref> Iste godine uspješno su praizvedene dvije njegove drame; ''Stela, poplava'' u režiji [[Selma Spahić|Selme Spahić]] i produkciji [[GDK Gavella]], te ''Djeca recesije'' u režiji [[Ivan Plazibat|Ivana Plazibata]] u koprodukciji [[PlayDrama|PlayDrame]] i [[Gradsko kazalište Marina Držića|Kazališta Marina Držića]]. [[2020.]] godine praizvedena je njegova drama ''H.E.J.T.E.R.I'' u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]]. Iste godine objavljuje svoj drugi roman ''Tatin sin'', koji je potom preveden na nekoliko jezika. Njegove drame prevedene su na desetak jezika, a neki od prijevoda su i objavljeni. == Praizvedbe == *2013. '''Pritisci moje generacije''', režija: [[Samo M. Strelec]], [[HNK Split]] *2014. '''Natatorijum''', režija: [[Selma Spahić]], [[Narodno pozorište Subotica]] ''(zajedno s [[Marko Milosavljević|Markom Milosavljević]])'' *2015. '''(Pret)posljednja panda ili statika''', režija: [[Saša Božić]], [[ZKM]], [[Zagreb]] *2019. '''Stela, poplava''', režija: [[Selma Spahić]], [[GDK Gavella]], [[Zagreb]] *2019. '''Djeca recesije''', režija: [[Ivan Plazibat]], [[PlayDrama]], [[Split]]/[[Gradsko kazalište Marina Držića|Kazalište Marina Držića]], [[Dubrovnik]] *2020. '''H.E.J.T.E.R.I''', režija: [[Judita Gamulin]], [[RUPER]]/[[ZKM]] *2020. '''Lebensmenschen''', režija: [[Isabella Sedlak]], [[Theater Drachengasse]], [[Beč]], [[Austrija]] *2020. '''The Clickworkers''', režija: [[Selma Spahić]], [[ZKM]]/[[Novy Teatr]], [[Varšava]], [[Poljska]]/[[Schauspiel Stuttgart]], [[Stuttgart]], [[Njemačka]] *2020. '''Nebo nad Zagrebom''' ''(dio omnibusa Monovid-19)'', režija: [[Anica Tomić]], [[ZKM]] *2021. '''Granatiranje''', režija: [[Judita Gamulin]], [[KUFER]]/[[KunstTeatar]] *2026. '''Kraj epohe''' (''triogija, drame: Hejteri, Luzeri i Dobar život''), režija: [[Jaka Smerkolj Simoneti]], [[SNG Nova Gorica]], [[Slovenija]] == Nagrade == *2012. [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|'''Marin Držić''']] ([[Ministarstvo kulture]]) za dramu '''L.U.Z.E.R.I'''. *2013. [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|'''Marin Držić''']] ([[Ministarstvo kulture]]) za dramu '''(Pret)posljednja panda ili statika''' *2015. [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|'''Marin Držić''']] ([[Ministarstvo kulture]]) za dramu '''Veliki hotel Bezdan'''. *2016. [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|'''Marin Držić''']] ([[Ministarstvo kulture]]) za dramu '''Stela, poplava'''. *2017. [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|'''Marin Držić''']] ([[Ministarstvo kulture]]) za dramu '''Olympia stadion (trilogija)'''. *2019. [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|'''Marin Držić''']] ([[Ministarstvo kulture]]) za dramu '''Granatiranje'''. == Broj kazališnih produkcija u razdoblju od 2013. do 2026. godine == Drame Dine Pešuta izvođene su i u inozemstvu. {| border="1" cellpadding="2" !Zemlja !Broj produkcija |- | [[Hrvatska]] | '''8''' |- | [[Srbija]] | '''2''' |- | [[Austrija]] | '''2''' |- | [[Njemačka]] | '''2''' |- | [[Slovenija]] | '''2''' |- | '''UKUPAN BROJ PRODUKCIJA''' | '''16''' |- == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Pešut, Dino}} [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade za dramsko djelo Marin Držić]] i78alrz347xwyzvsoxemf6zbqs3bwww 10 483022 7592241 7568407 2026-09-01T14:42:22Z Дејан2021 257346 7592241 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:Number table sorting|main}}</includeonly><noinclude> {{documentation}} <!-- Add categories to the /doc subpage; interwikis go to Wikidata, thank you! --> </noinclude> kkv8hd8r0st03rlmmrchuv0me2bqb4p 7592252 7592241 2026-09-01T15:08:17Z Дејан2021 257346 7592252 wikitext text/x-wiki {{number table sorting/{{#iferror:{{#expr:+{{formatnum:{{{1|}}}|R}}}} |error |Q{{{quiet|no/F{{{format|yes}}}/S{{{scinote|no}}}}}}/{{#expr:{{formatnum:{{{1}}}|R}}<0}} }} |{{formatnum:{{{1|}}}|R}}|style={{#ifeq:{{{debug}}}|yes |border:1px solid;display:inline |display:none }} |{{#expr:floor((ln(abs({{formatnum:{{{1}}}|R}}))/ln10)+1E-14)}}|prefix={{{prefix|}}} |{{{hideerror|off}}} }}<noinclude> {{documentation}} <!-- Add cats and interwikis to the /doc subpage, not here! --> </noinclude> 9c65zhyccadvlt2icr4f3zc2ugcqg7r 7592486 7592252 2026-09-02T10:30:56Z Дејан2021 257346 7592486 wikitext text/x-wiki {{number table sorting/{{#iferror:{{#expr:+{{formatnum:{{{1|}}}|R}}}} |error |Q{{{quiet|no/F{{{format|yes}}}/S{{{scinote|no}}}}}}/{{#expr:{{formatnum:{{{1}}}|R}}<0}} }} |{{formatnum:{{{1|}}}|R}}|style={{#ifeq:{{{debug}}}|yes |border:1px solid |display:none }} |{{#expr:floor((ln(abs({{formatnum:{{{1}}}|R}}))/ln10)+1E-14)}}|prefix={{{prefix|}}} }}<noinclude><!-- {{documentation}} --> <!-- Add cats and interwikis to the /doc subpage, not here! --> </noinclude> 3k451ba6z8y546o4b2upibvykfvovd2 0 495564 7592230 7592139 2026-09-01T14:25:37Z ~2026-47393-94 371219 7592230 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = ''Kvartet Gubec'' | Img = Kvartet GUBEC -9-2014 -001b.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = da | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[Krapina]] 2004. | Žanr = [[Narodna glazba|narodna]] i [[zabavna glazba]] | Djelatno_razdoblje = 2004. do danas | Producentska_kuća = [[SBS Music]] <br> [[Croatia Records]] | Angažman = | URL = [http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ SBS Music: Kvartet Gubec] | Originalna postava = [[Vid Balog]] <br> [[Rajko Suhodolčan]] <br> [[Adam Končić]] <br> [[Adalbert Turner Juci]] | Sadašnji članovi = [[Vinko Ančić]] <br> Rajko Suhodolčan <br> [[Željko Grozaj]] <br> [[Robert Mikša]] | Bivši članovi = Adam Končić <br> Vid Balog <br> Adalbert Turner Juci i Siniša Miklaužić | nagrade = <center> 3 nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''''Kvartet Gubec''''' ime je [[hrvat]]skoga vokalnog sastava utemeljenog [[2004.]] godine u [[Krapina|Krapini]]. Na hrvatskoj su estradnoj sceni i danas poznati kao marljivi promicatelji [[Narodna glazba|narodne]] i [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]], posebice [[Kajkavsko narječje|kajkavskih]] [[Pjesma|popevki]]. == O kvartetu == Po uzoru na negdašnje muške vokalne kvartete [[4M]] i [[Kvartet Studio|Studio]], četiri su zaljubljenika u kajkavsku [[Kulturna baština|kulturnu baštinu]] te narodnu glazbu i običaje [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverozapadne Hrvatske]] 2004. u Krapini utemeljili Kvartet Gubec. Bijahu to [[glumac|glumci]] zagrebačkog [[Kazalište Komedija|Gradskog kazališta „Komedija“]] Vid Balog, Adam Končić i Adalbert Turner Juci, te [[Hrvatsko zagorje|zagorski]] [[kantautor]] i [[glazbeni producent]] Rajko Suhodolčan.<ref name="SBS">[http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ SBS Music: Kvartet Gubec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921061207/http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ |date=21. rujna 2013. }}, pristupljeno 20. rujna 2013.</ref> Godine 2008. kvartet zbog glumačkih obaveza i prezauzetosti napuštaju Vid Balog i Adam Končić, a novim članovima postaju [[tenor]] Vinko Ančić i [[bariton]] Željko Grozaj. U novoj postavi kvartet prvi put nastupa iste godine na tradicionalnom [[koncert]]u ''[[Božić u Ciboni]]'' uz pratnju [[Big Band HRT|Big Banda HRT]] pod ravnanjem maestra [[Zdravko Šljivac|Zdravka Šljivca]].<ref name="SBS"/> U prosincu 2012. kvartet je napustio Adalbert Turner Juci, kojega je zamijenio [[basbariton]] [[Robert Mikša]].<ref>[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-kvartet-gubec/ SBS Music: Kvartet Gubec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006161638/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-kvartet-gubec/ |date=6. listopada 2014. }}, pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> Kvartet Gubec je do sada objavio pet albuma kajkavskih popevki i svih pet su nagrađeni nagradom "Porin" (2007., 2010., 2012., 2016. i 2023. godina). == Nagrade i priznanja == [[Datoteka:Kvartet Gubec 2014.jpg|mini|lijevo|300px|''Kvartet Gubec'' (2014.) <br> Slijeva na desno: Vinko Ančić, Rajko Suhodolčan, <br> Željko Grozaj i Robert Mikša]] * 2007. – glazbena nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji za najbolji album folklorne glazbe (za album »Ak’ sem ti srčeko ranil…«) * 2010. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolji album folklorne glazbe (za album »Oko jene hiže«) * 2012. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolju folklornu skladbu (za pjesmu »Pod brajde« u izvedbi ''Kvarteta Gubec'' i ''Kavalira'' iz Bednje) * 2016. - glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolji album tamburaške glazbe (za album "Gupci u Lisinskom" u suradnji s TO HRT) * 2023. - glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolji album pop-folklorne glazbe (za album "Za pajdaše") [[File:Kvartet Gubec koncert Križ nek ti sačuva ime Vatroslav Lisinski 7 rujna 2008.jpg|thumb|300px|Prva postava ''Kvarteta Gubec'' u zagrebačkoj dvorani ''[[KDVL|Lisinski]]'' 2008.]] == Diskografija == * [[CD]] »Ak’ sem ti srčeko ranil…«, [[SBS Music/Menart]], 2006. * CD »Oko jene hiže«, [[SBS Music/Menart]], 2009. * CD »Gupci vu Lisinskom« / ''Kvartet Gubec'' i [[Tamburaški orkestar HRT]], [[SBS Music/Menart]], 2011. * CD ''Pozdrav Zagorju'' / ''Kvartet Gubec'' i [[Tamburaški orkestar HRT]], [[SBS Music/HRT]], 2015. * CD "Za pajdaše" / ''Kvartet Gubec'', [[SBS Music/Menart]], 2022. == Izvori == * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=628785 Croatia Records: Kvartet Gubec] * [http://www.zagorje.com/vijest/dogadanja/kvartet-gubec-i-pajdasi-u-dvorani-vatroslav-lisinski Zagorje.com – Kvartet Gubec i pajdaši u dvorani Vatroslav Lisinski] * [http://www.discogs.com/artist/Kvartet+Gubec Discogs: Kvartet Gubec] {{engl}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://narodnaglazba.hr/ Mrežno sjedište Narodna glazba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020055113/https://narodnaglazba.hr/ |date=20. listopada 2020. }} {{Dobitnici Porina po godinama}} {{GLAVNIRASPORED:Kvartet Gubec}} [[Kategorija:U izradi, Glazba]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Glazba u Krapini]] [[Kategorija:Kajkavsko narječje]] cdw6t2og32rvfgh3rjbujbo6yqzyqie 7592231 7592230 2026-09-01T14:26:53Z ~2026-47393-94 371219 7592231 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = ''Kvartet Gubec'' | Img = Kvartet GUBEC -9-2014 -001b.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = da | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[Krapina]] 2004. | Žanr = [[Narodna glazba|narodna]] i [[zabavna glazba]] | Djelatno_razdoblje = 2004. do danas | Producentska_kuća = [[SBS Music]] <br> [[Croatia Records]] | Angažman = | URL = [http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ SBS Music: Kvartet Gubec] | Originalna postava = [[Vid Balog]] <br> [[Rajko Suhodolčan]] <br> [[Adam Končić]] <br> [[Adalbert Turner Juci]] | Sadašnji članovi = [[Vinko Ančić]] <br> Rajko Suhodolčan <br> [[Željko Grozaj]] <br> [[Robert Mikša]] | Bivši članovi = Adam Končić <br> Vid Balog <br> Adalbert Turner Juci i Siniša Miklaužić | nagrade = <center> 5 nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''''Kvartet Gubec''''' ime je [[hrvat]]skoga vokalnog sastava utemeljenog [[2004.]] godine u [[Krapina|Krapini]]. Na hrvatskoj su estradnoj sceni i danas poznati kao marljivi promicatelji [[Narodna glazba|narodne]] i [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]], posebice [[Kajkavsko narječje|kajkavskih]] [[Pjesma|popevki]]. == O kvartetu == Po uzoru na negdašnje muške vokalne kvartete [[4M]] i [[Kvartet Studio|Studio]], četiri su zaljubljenika u kajkavsku [[Kulturna baština|kulturnu baštinu]] te narodnu glazbu i običaje [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverozapadne Hrvatske]] 2004. u Krapini utemeljili Kvartet Gubec. Bijahu to [[glumac|glumci]] zagrebačkog [[Kazalište Komedija|Gradskog kazališta „Komedija“]] Vid Balog, Adam Končić i Adalbert Turner Juci, te [[Hrvatsko zagorje|zagorski]] [[kantautor]] i [[glazbeni producent]] Rajko Suhodolčan.<ref name="SBS">[http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ SBS Music: Kvartet Gubec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921061207/http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ |date=21. rujna 2013. }}, pristupljeno 20. rujna 2013.</ref> Godine 2008. kvartet zbog glumačkih obaveza i prezauzetosti napuštaju Vid Balog i Adam Končić, a novim članovima postaju [[tenor]] Vinko Ančić i [[bariton]] Željko Grozaj. U novoj postavi kvartet prvi put nastupa iste godine na tradicionalnom [[koncert]]u ''[[Božić u Ciboni]]'' uz pratnju [[Big Band HRT|Big Banda HRT]] pod ravnanjem maestra [[Zdravko Šljivac|Zdravka Šljivca]].<ref name="SBS"/> U prosincu 2012. kvartet je napustio Adalbert Turner Juci, kojega je zamijenio [[basbariton]] [[Robert Mikša]].<ref>[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-kvartet-gubec/ SBS Music: Kvartet Gubec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006161638/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-kvartet-gubec/ |date=6. listopada 2014. }}, pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> Kvartet Gubec je do sada objavio pet albuma kajkavskih popevki i svih pet su nagrađeni nagradom "Porin" (2007., 2010., 2012., 2016. i 2023. godina). == Nagrade i priznanja == [[Datoteka:Kvartet Gubec 2014.jpg|mini|lijevo|300px|''Kvartet Gubec'' (2014.) <br> Slijeva na desno: Vinko Ančić, Rajko Suhodolčan, <br> Željko Grozaj i Robert Mikša]] * 2007. – glazbena nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji za najbolji album folklorne glazbe (za album »Ak’ sem ti srčeko ranil…«) * 2010. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolji album folklorne glazbe (za album »Oko jene hiže«) * 2012. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolju folklornu skladbu (za pjesmu »Pod brajde« u izvedbi ''Kvarteta Gubec'' i ''Kavalira'' iz Bednje) * 2016. - glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolji album tamburaške glazbe (za album "Gupci u Lisinskom" u suradnji s TO HRT) * 2023. - glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolji album pop-folklorne glazbe (za album "Za pajdaše") [[File:Kvartet Gubec koncert Križ nek ti sačuva ime Vatroslav Lisinski 7 rujna 2008.jpg|thumb|300px|Prva postava ''Kvarteta Gubec'' u zagrebačkoj dvorani ''[[KDVL|Lisinski]]'' 2008.]] == Diskografija == * [[CD]] »Ak’ sem ti srčeko ranil…«, [[SBS Music/Menart]], 2006. * CD »Oko jene hiže«, [[SBS Music/Menart]], 2009. * CD »Gupci vu Lisinskom« / ''Kvartet Gubec'' i [[Tamburaški orkestar HRT]], [[SBS Music/Menart]], 2011. * CD ''Pozdrav Zagorju'' / ''Kvartet Gubec'' i [[Tamburaški orkestar HRT]], [[SBS Music/HRT]], 2015. * CD "Za pajdaše" / ''Kvartet Gubec'', [[SBS Music/Menart]], 2022. == Izvori == * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=628785 Croatia Records: Kvartet Gubec] * [http://www.zagorje.com/vijest/dogadanja/kvartet-gubec-i-pajdasi-u-dvorani-vatroslav-lisinski Zagorje.com – Kvartet Gubec i pajdaši u dvorani Vatroslav Lisinski] * [http://www.discogs.com/artist/Kvartet+Gubec Discogs: Kvartet Gubec] {{engl}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://narodnaglazba.hr/ Mrežno sjedište Narodna glazba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020055113/https://narodnaglazba.hr/ |date=20. listopada 2020. }} {{Dobitnici Porina po godinama}} {{GLAVNIRASPORED:Kvartet Gubec}} [[Kategorija:U izradi, Glazba]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Glazba u Krapini]] [[Kategorija:Kajkavsko narječje]] 1sepm75rg356uu2ffugek389l4w14dk 7592232 7592231 2026-09-01T14:28:55Z ~2026-47393-94 371219 7592232 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = ''Kvartet Gubec'' | Img = Kvartet GUBEC -9-2014 -001b.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = da | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[Krapina]] 2004. | Žanr = [[Narodna glazba|narodna]] i [[zabavna glazba]] | Djelatno_razdoblje = 2004. do danas | Producentska_kuća = [[SBS Music]] <br> [[Croatia Records]] | Angažman = | Originalna postava = [[Vid Balog]] <br> [[Rajko Suhodolčan]] <br> [[Adam Končić]] <br> [[Adalbert Turner Juci]] | Sadašnji članovi = [[Vinko Ančić]] <br> [[Rajko Suhodolčan]] <br> [[Željko Grozaj]] <br> [[Robert Mikša]] | Bivši članovi = [[Adam Končić]] <br> [[Vid Balog]] <br> [[Adalbert Turner Juci]] <br> [[Siniša Miklaužić]] | nagrade = <center> 5 nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''''Kvartet Gubec''''' ime je [[hrvat]]skoga vokalnog sastava utemeljenog [[2004.]] godine u [[Krapina|Krapini]]. Na hrvatskoj su estradnoj sceni i danas poznati kao marljivi promicatelji [[Narodna glazba|narodne]] i [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]], posebice [[Kajkavsko narječje|kajkavskih]] [[Pjesma|popevki]]. == O kvartetu == Po uzoru na negdašnje muške vokalne kvartete [[4M]] i [[Kvartet Studio|Studio]], četiri su zaljubljenika u kajkavsku [[Kulturna baština|kulturnu baštinu]] te narodnu glazbu i običaje [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverozapadne Hrvatske]] 2004. u Krapini utemeljili Kvartet Gubec. Bijahu to [[glumac|glumci]] zagrebačkog [[Kazalište Komedija|Gradskog kazališta „Komedija“]] Vid Balog, Adam Končić i Adalbert Turner Juci, te [[Hrvatsko zagorje|zagorski]] [[kantautor]] i [[glazbeni producent]] Rajko Suhodolčan.<ref name="SBS">[http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ SBS Music: Kvartet Gubec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921061207/http://www.sbs-music.hr/izvodaci/ |date=21. rujna 2013. }}, pristupljeno 20. rujna 2013.</ref> Godine 2008. kvartet zbog glumačkih obaveza i prezauzetosti napuštaju Vid Balog i Adam Končić, a novim članovima postaju [[tenor]] Vinko Ančić i [[bariton]] Željko Grozaj. U novoj postavi kvartet prvi put nastupa iste godine na tradicionalnom [[koncert]]u ''[[Božić u Ciboni]]'' uz pratnju [[Big Band HRT|Big Banda HRT]] pod ravnanjem maestra [[Zdravko Šljivac|Zdravka Šljivca]].<ref name="SBS"/> U prosincu 2012. kvartet je napustio Adalbert Turner Juci, kojega je zamijenio [[basbariton]] [[Robert Mikša]].<ref>[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-kvartet-gubec/ SBS Music: Kvartet Gubec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006161638/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-kvartet-gubec/ |date=6. listopada 2014. }}, pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> Kvartet Gubec je do sada objavio pet albuma kajkavskih popevki i svih pet su nagrađeni nagradom "Porin" (2007., 2010., 2012., 2016. i 2023. godina). == Nagrade i priznanja == [[Datoteka:Kvartet Gubec 2014.jpg|mini|lijevo|300px|''Kvartet Gubec'' (2014.) <br> Slijeva na desno: Vinko Ančić, Rajko Suhodolčan, <br> Željko Grozaj i Robert Mikša]] * 2007. – glazbena nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji za najbolji album folklorne glazbe (za album »Ak’ sem ti srčeko ranil…«) * 2010. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolji album folklorne glazbe (za album »Oko jene hiže«) * 2012. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolju folklornu skladbu (za pjesmu »Pod brajde« u izvedbi ''Kvarteta Gubec'' i ''Kavalira'' iz Bednje) * 2016. - glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolji album tamburaške glazbe (za album "Gupci u Lisinskom" u suradnji s TO HRT) * 2023. - glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji za najbolji album pop-folklorne glazbe (za album "Za pajdaše") [[File:Kvartet Gubec koncert Križ nek ti sačuva ime Vatroslav Lisinski 7 rujna 2008.jpg|thumb|300px|Prva postava ''Kvarteta Gubec'' u zagrebačkoj dvorani ''[[KDVL|Lisinski]]'' 2008.]] == Diskografija == * [[CD]] »Ak’ sem ti srčeko ranil…«, [[SBS Music/Menart]], 2006. * CD »Oko jene hiže«, [[SBS Music/Menart]], 2009. * CD »Gupci vu Lisinskom« / ''Kvartet Gubec'' i [[Tamburaški orkestar HRT]], [[SBS Music/Menart]], 2011. * CD ''Pozdrav Zagorju'' / ''Kvartet Gubec'' i [[Tamburaški orkestar HRT]], [[SBS Music/HRT]], 2015. * CD "Za pajdaše" / ''Kvartet Gubec'', [[SBS Music/Menart]], 2022. == Izvori == * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=628785 Croatia Records: Kvartet Gubec] * [http://www.zagorje.com/vijest/dogadanja/kvartet-gubec-i-pajdasi-u-dvorani-vatroslav-lisinski Zagorje.com – Kvartet Gubec i pajdaši u dvorani Vatroslav Lisinski] * [http://www.discogs.com/artist/Kvartet+Gubec Discogs: Kvartet Gubec] {{engl}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://narodnaglazba.hr/ Mrežno sjedište Narodna glazba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020055113/https://narodnaglazba.hr/ |date=20. listopada 2020. }} {{Dobitnici Porina po godinama}} {{GLAVNIRASPORED:Kvartet Gubec}} [[Kategorija:U izradi, Glazba]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Glazba u Krapini]] [[Kategorija:Kajkavsko narječje]] m772j4guwf38gwzo517b1vvswzeb9dg 0 506479 7592303 7569479 2026-09-01T20:32:30Z MarbleRock 250781 7592303 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tramvajska linija | boja = DB2C1D | slika = -9 Tram in Zagreb (49030056956).jpg | opis_slike = Linija 9 u Ulici kneza Branimira prema Ljubljanici | odredišta_1 = Ljubljanica | odredišta_2 = Borongaj | spremište = Trešnjevka | broj_postaja = 19 | dužina_linije = 7&nbsp;470 m | trajanje_vožnje = | prometujerd = 4:07 – 0:37 | slijedrd = 8 – 14 min | broj_vozilard = 10 vozila | prometujes = 4:09 – 0:29 | slijeds = 9 – 17 min | broj_vozilas = 8 vozila | prometujen = 5:06 – 0:34 | slijedn = 10 – 17 min | broj_vozilan = 7 vozila | karta={{ZET/Linije/9}} }} {{Routemap |title=Linija br. 9 |legend=0 |title bg=#DB2C1D |map= uexCONTg\~~ ~~ ~~''{{BSsplit|predloženi spoj|na Horvaćansku}} uSTR+l\uABZxr+r!~uxWSLg+l\\ Tramvajski pogon Trešnjevka! !uDST\uINT\BUS\~~'''Ljubljanica uKRWl\uKRWg+r\\ uHST\BUS~~Selska uHST\~~Nehajska uexCONTgq\ueABZgr\\~~ ~~ ~~''Predloženi spoj do [[Zagrepčanka|Zagrepčanke]] uHST\~~[[Trešnjevački trg]] uHST\~~Badalićeva prema [[Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska|Sisku]] i [[Željeznička pruga Zagreb – Rijeka|Rijeci]]! !CONTgq\umKRZu\CONTfq\~~prema [[Zagreb Zapadni kolodvor|Zapadnom kolodvoru]] BLc2\KBL3!~uBHF\\~~[[Tehnički muzej]] uCONTgq\KBL1!~uBHFq\BLc4!~uABZgr+r\\\~~[[Studentski centar]] {{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|13}}{{ZET ikona|14}}{{ZET ikona|17}} ueABZgl+l\uexKDSTeq~~ ~~ ~~''Staro spremište (do 1935.) [[Željeznička pruga M101|prema Glavnom kolodvoru]]! !CONTgq\umKRZu\CONTfq\~~[[Željeznička pruga M101|prema Zaprešiću]] \uABZ2l\uHSTq!~uSTRc23\uKSTReq!~uCONTl+3~~Jukićeva ul. {{ZET ikona|2}} \uSTRc12\uKRX!~uSTR2+1!~uSTR2+3!~uSTR3+4\uSTRc34 Vodnikova! !\uBHF+1\uSTRc14\ulvBHF@G-!~uCONT2+4~~Savska c. {{ZET ikona|12}}{{ZET ikona|13}}{{ZET ikona|14}}{{ZET ikona|17}} uHST\~~[[Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|Botanički vrt]] uABZgl+l\uCONTfq~~Trg kralja Tomislava {{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|13}} uexWSLaq\ueABZgr\\~~ ~~ ~~''okretište Glavni kolodvor do 1924. {{rbox|HŽPP prigradski|Zagrebačka prigradska željeznica}}! !BUS\BAHN\uINT\\\~~[[Glavni kolodvor (tramvajska postaja)|Glavni kolodvor]] uBHF(R)f\~~Branimir Centar uCONTgq\uBHF(R)fq\uABZgr+r\\\~~Branimirova ul. {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|8}} uHSTg\~~[[HUP Zagreb#Sheraton Zagreb Hotel|Sheraton]] \uABZgl\uHSTfq\uCONTfq~~Draškovićeva ul. {{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|8}} uHSTf\~~[[HUP Zagreb#Sheraton Zagreb Hotel|Sheraton]] uSTRc2\uWYE23\uSTRc3\ uSTRc2\uHST3+1!~NUL3\uSTRc14\uSTR2+4!~NUL4\uSTRc3\~~Trg žrtava fašizma uSTR2+1\uSTRc34\\uSTRc12\uWYEl+34\uCONTfq~~Ul. Račkoga {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|17}} uSTRc1\uSTR2+4!~NUL2\uSTRc23\uSTR3+1!~NUL1\uSTRc4\ uSTRc1\uWYE+14\uSTRc4\ uBHF(L)g\~~Trg žrtava fašizma uBHF(L)g\~~Šubićeva Šubićeva ul. {{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|7}}! !uCONTgq\uBHF(L)gq\uKRZl\uBHF(R)fq\uCONTfq\~~Šubićeva ul. {{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|13}} uBHF(R)f\~~Šubićeva uHST\~~Tuškanova uHSTg\~~Heinzelova - sjever uexCONTgq\ueABZgr\BUS\~~ ~~ ~~''predložena pruga do Savišća uHSTf\~~Heinzelova - sjever uHST\~~Šulekova uHST\~~Harambašićeva ueWSLgr\~~ ~~ ~~''okretište Zvonimirova ul. (do 1946.) uHST\~~Svetice \ueABZgl\uexCONTfq\~~ ~~ ~~''{{BSsplit|privremeni spoj na|Maksimirsku (1970.)}}'' \uKRWgl\uKRW+r\ \uSTRf\uINT\BUS~~'''Borongaj \uSTRl\uSTRr\ }} Linija '''9 (Ljubljanica – Borongaj)''' dnevna je [[tramvaj|tramvajska]] linija [[Zagrebački električni tramvaj|Zagrebačkog električnog tramvaja]]. Prometuje trasom: Ljubljanica – Vodnikova – [[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni Kolodvor]] – Trg žrtava fašizma – Borongaj. == Povijest == Od 1946. godine, linija 9 prometuje na ovoj trasi: * Ulica R. Končara – Trg Republike (Trg bana J. Jelačića) – Ul. Socijalističke Revolucije (Zvonimirova) Produžetkom pruge do Borongaja 1963. godine, linija 9 prometuje na trasi: * Ulica R. Končara – Trg Republike (Trg bana J. Jelačića) – Borongaj Godine 1982. linija 9 mijenja trasu te ide preko Glavnog kolodvora i dobiva današnju trasu: * Ljubljanica – Glavni kolodvor – Borongaj Na liniji 9 je 15. lipnja 2025. po zadnji put u redovnom prometu prometovala kompozicija tramvaja [[TMK 201]] s prikolicom TP 701 nakon 51 godine prometovanja. == Trasa == {|class = "wikitable" |+ !colspan="2" |Legenda |- |style="text-align: center;" |◆ |početno-krajnje stajalište |- |style="text-align: center;" |↑↓ |stajalište u oba smjera |- |style="text-align: center;" |↑ |stajalište u jednom smjeru |} {| class="wikitable" |+ ! colspan="3" style="text-align: center;" |9 Ljubljanica – Borongaj |- ! colspan="2" style="text-align: center;" |Postaje !Presjedanja |- |style="text-align: center;" |◆ |Ljubljanica | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|12}} <br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|113}}{{ZET ikona|114}}{{ZET ikona|115}}{{ZET ikona|116}} i linija Samoborčeka 153 |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Selska | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|12}} <br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|109}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Nehajska | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|12}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Trešnjevački trg | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|12}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Badalićeva | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|12}} |- |rowspan="2";style="text-align: center;" |↑↓ |rowspan="2";|Tehnički muzej | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|12}} |- |Studentski centar: [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|13}}{{ZET ikona|14}}{{ZET ikona|17}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Vodnikova | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|12}}{{ZET ikona|13}}{{ZET ikona|14}}{{ZET ikona|17}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |[[Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|Botanički vrt]] | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|4}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |[[Zagreb Glavni kolodvor|Glavni kolodvor]] | [[Datoteka:BSicon_BAHN.svg|20px]] [[Zagrebačka prigradska željeznica]] i daljinski vlakovi <br>[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|13}} <br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|108}}{{ZET ikona|166}}{{ZET ikona|218}}{{ZET ikona|219}}{{ZET ikona|220}}{{ZET ikona|221}}{{ZET ikona|229}}{{ZET ikona|234}}{{ZET ikona|241}}{{ZET ikona|242}}{{ZET ikona|243}}{{ZET ikona|268}}{{ZET ikona|281}}{{ZET ikona|310}}{{ZET ikona|311}}{{ZET ikona|313}}{{ZET ikona|330}} |- |style="text-align: center;" |↓ |Branimir Centar | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|8}}{{ZET ikona|13}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |[[HUP Zagreb#Sheraton Zagreb Hotel|Sheraton]] | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|8}}{{ZET ikona|13}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Trg žrtava fašizma | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|13}}{{ZET ikona|17}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Šubićeva | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|13}}{{ZET ikona|17}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Tuškanova | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|17}} |- |rowspan="2";style="text-align: center;" |↑↓ |rowspan="2"|Heinzelova - sjever |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|17}} |- |Kvaternikov trg: [[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|201}}{{ZET ikona|202}}{{ZET ikona|204}}{{ZET ikona|207}}{{ZET ikona|215}}{{ZET ikona|216}}{{ZET ikona|217}}{{ZET ikona|237}}{{ZET ikona|276}}{{ZET ikona|290}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Šulekova |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|17}} |- |style="text-align: center;" |↑↓ |Harambašićeva |[[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|17}} |- |rowspan="3";style="text-align: center;" |↑↓ |rowspan="3"|Svetice | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|17}} |- |terminal Svetice: [[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|203}}{{ZET ikona|226}}{{ZET ikona|227}}{{ZET ikona|228}} |- |Park Maksimir: [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|11}}{{ZET ikona|12}} |- |style="text-align: center;" |◆ |[[Borongaj]] | [[Datoteka:BSicon_TRAM1.svg|20px]] {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|17}} <br>[[Datoteka:BSicon_BUS.svg|20px]] {{ZET ikona|228}}{{ZET ikona|231}}{{ZET ikona|269}} |} == Vozila na liniji == Na liniji 9 se obično nalazi tip tramvaja [[Tatra KT4|Tatra KT4YU (tip 301)]] te jedan [[TMK 2300]]. Radnim danom na liniju izlaze 10 tramvajskih vozila, subotom 8, nedjeljom i blagdanom 7. Vozila izlaze iz spremišta Trešnjevka. == Vozni red == {{ZET/Raspored/9}} == Izvori == {{izvori}} {{Tramvajske linije u Zagrebu}} [[Kategorija:Tramvajske linije u Zagrebu]] n9zqp7wfsvj9tvr526vhccamef66zdd 0 508007 7592263 6236302 2026-09-01T15:34:25Z Redaktor GLAM 322245 Higher resolution version of image 7592263 wikitext text/x-wiki {{Taxobox | boja = pink | naziv = Kinkažu | status = lc | status_system = iucn3.1 | status_ref =<!--<ref name="iucn">{{IUCN2008|assessors= Kays, R., Reid, F., Schipper, J. & Helgen, K.|year=2008|id=41679|title=Potos flavus|downloaded=26. siječnja 2009.}}</ref> --> | slika = Kinkajou (130474512).jpg | slika_opis = | slika_širina = 240px | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[sisavci|Mammalia]] | ordo = [[zvijeri|Carnivora]] | familia = [[rakuni|Procyonidae]] | genus = ''Potos'' | species = '''''P. flavus''''' | dvoimeno = ''Potos flavus'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1774.) | karta_raspon = Kinkajou area.png | karta_raspon_opis = | karta_raspon_širina = 240px | sinonim = }} '''Kinkažu''' (kinkadžu; Potos flavus) je kišno-šumski [[sisavac]] i [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] iz porodice [[rakun]]a. Jedini je član roda ''Potos''. == Opis == Kinkadžui se kreću samo [[noć]]u u visokim krošnjama prašume. Odrasli su veličine [[mačke]], teže od 1,4-4,6 kg. Dužina tijela je 40-60 cm; rep im je također toliko dugačak i glavna mu je namjena da se s njime pridržava prilikom veranja po [[Stablo|stablima]]. Ima velike [[oči]] i male zaobljene [[uši]]. == Podvrste == Postoji sedam podvrsta kinkažu-a: * [[Potos flavus chapadensis]] <small>J. A. Allen, 1904</small> * [[Potos flavus chiriquensis]] <small>J. A. Allen, 1904</small> * [[Potos flavus flavus]] <small>(Schreber, 1774)</small> * [[Potos flavus megalotus]] <small>(Martin, 1836)</small> * [[Potos flavus meridensis]] <small>Thomas, 1902</small> * [[Potos flavus modestus]] <small>Thomas, 1902</small> * [[Potos flavus nocturnus]] <small>Wied-Neuwied, 1826</small> Izvori<ref>[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2013/search/all/key/Potos+/match/1 Catalogue of Life 2013]</ref> {{commonscat|Potos flavus}} {{wikispecies|Potos flavus}} <gallery> File:Potos flavus (22985770100).jpg| File:Potos flavus (8973438561).jpg| </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zvijeri]] 57v7rbepbcrbudlpq6lktgg5kguwzwu 0 508864 7592233 7591930 2026-09-01T14:29:59Z ~2026-47393-94 371219 7592233 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Rajko Suhodolčan | Img = Rajko Suhodolčan 01.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = vanjski_suradnik | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[26. veljače]] [[1964.]] | Mjesto rođenja=[[Krapina]], [[Hrvatska]] | Mjesto rođenja = [[Krapina]], [[Hrvatska]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Prebivalište = Krapina | Instrument = | Žanr = [[Narodna glazba|narodna]] i [[zabavna glazba]] | Zanimanje = [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[glazbeni producent]] | Djelatno_razdoblje = [[1980-ih]] do danas | Producentska_kuća = [[SBS Music]], [[Menart]], [[Croatia Records]], [[Aquarius Records]], [[Hit Records]] | Angažman = solist, [[Kvartet Gubec]] | URL = [http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] | nagrade = <center> zlatna plaketa ''Status'' HGU <br> ''Zlatna ploča'' [[HDU]] <br> glazbena nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''Rajko Suhodolčan''' ([[Krapina]]) [[hrvat]]ski je [[glazbenik]]: [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]] i [[glazbeni producent]] [[Narodna glazba|narodne]] i [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]]. Jedan je od utemeljitelja i član popularnog [[Kvartet Gubec|Kvarteta Gubec]], te osnivač i vlasnik [[Glazbeno izdavaštvo|produkcijske etikete]] [[SBS Music]]. == Životopis == [[Datoteka:Rajko Suhodolčan 8.jpg|mini|lijevo|250px|[[Barbara Suhodolčan|Barbara]] i Rajko Suhodolčan 2020.]] [[Datoteka:Rajko Suhodolčan.jpg|mini|Rajko Suhodolčan 2014.]] Rajko Suhodolčan je vrlo rano pokazao svoju [[Glazba|glazbenu]] [[Talent|nadarenost]]. Osnovnu i srednju školu [[odgoj]]no-[[Obrazovanje|obrazovnog]] smjera završio je u Krapini, gdje se kao [[mladi]]ć uključio u rad [[KUD|Kulturno-umjetničkoga društva]] »Ilirci«. Početkom [[1980-ih]] počeo je nastupati kao vokalni solist s raznim [[rock]]-[[Glazbena skupina|sastavima]]. Godine 1985. s grupom »Stella« iz Krapine, ostvaruje prve [[Snimanje zvuka|studijske snimke]], s kojima pobjeđuje na tada vrlo popularnom natjecanju mladih rock-sastava »Demo X«. Tijekom [[1990-ih]] Suhodolčan se, kao autor i izvođač, sve više posvećuje narodnoj i zabavnoj glazbi.<ref name="SBS">[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Piše [[Pjesma|pjesme]] na [[Hrvatski standardni jezik|hrvatskom (standardnom) jeziku]] i [[Kajkavski|kajkavskome narječju]], koje uglazbljuje i/ili objavljuje u [[časopis]]ima, te [[festival]]skim i [[Književnost|književnim]] zbornicima.<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081710/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9539987121}}</ref><ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081707/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9789539987181}}</ref> Kao [[skladatelj]] i [[tekstopisac]] surađuje s mnogim poznatim [[Hrvatska|hrvatskim]] [[Estrada|estradnim]] izvođačima, primjerice s [[Đani Stipaničev|Đanijem Stipaničevim]], [[Tomislav Bralić|Tomislavom Bralićem]] i [[klapa Intrade|klapom Intrade]], Mirkom Švendom Žigom, Davorom Radolfijem, Alenom Nižetićem, Renatom Sabljak, Prvom ligom i Igorom Delačem, [[Miroslav Škoro|Miroslavom Škorom]] i tamburaškim sastavom [[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|''Slavonske Lole'']], [[Zdravko Škender|Zdravkom Škenderom]], [[Jasna Zlokić|Jasnom Zlokić]], ''Dečkima z bregov'', ''Lepim cajtima'', [[Kavaliri (Bednja)|''Kavalirima'']] iz [[Bednja|Bednje]], [[Podvinčani|''Podvinčanima'']], ''Podravskim mužikašima'' iz [[Pitomača|Pitomače]] i mnogim drugima. Autor je više od dvjestotinjak [[Skladba|skladbi]] na vlastite i [[stih]]ove drugih pjesnika,<ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153777203 HDS ZAMP: Rajko Suhodolčan] (popis djela), pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> koje se redovito mogu čuti u glazbenim emisijama [[HRT]], Nove TV ili RTL TV, te glazbenim programima mnogih lokalnih radijskih i televizijskih postaja (primjerice [[Z1]], OTV, [[VTV|Varaždinska TV]], CMC, [[DMC televizija]], [[Narodna TV]] itd.).<ref>[http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ sbs-music.hr – Video spotovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410182024/http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ |date=10. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Kao autor i/ili izvođač, Rajko Suhodolčan redovito sudjeluje na mnogim glazbenim festivalima: Krapinskom festivalu, Splitskom festivalu, [[Zagrebfest]]u, [[Zagorska krijesnica|Zagorskoj krijesnici]] u Krapini, Hrvatskom radijskom festivalu, [[Večeri dalmatinske šansone|Šibenskoj šansoni]], [[Chansonfest]]u, [[Pjesme Podravine i Podravlja|Pjesmama Podravine i Podravlja]] u [[Pitomača|Pitomači]], [[Zlatne žice Slavonije|Zlatnim žicama Slavonije]] u [[Požega|Požegi]], [[FDK Omiš|Festivalu dalmatinskih klapa]] u [[Omiš]]u, Igrajte nam mužikaši u Bedekovčini i mnogim drugima.<ref name="SBS"/> Rajko Suhodolčan redovni je član Hrvatsko-zagorskoga književnoga društva, HDS-a,<ref>[http://hr.hzsu.hr/Struktura-WEB-a/Navigacija-umjetnika/Umjetnici/Glazbeno-stvaralastvo hr.hzsu.hr – Umjetnici / Glazbeno stvaralaštvo: Skladatelji], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> HZSU-a i HGU-a. Za svoja je umjetnička postignuća do danas primio mnoge nagrade i priznanja, među kojima se osobito ističe 16 nominacija i šest glazbenih nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]].<ref name="SBS"/><ref>{{Citiranje weba|last=Bašak|first=Mirjana|date=2022-02-26|title=Suhodolčan s Kvartetom Gubec donio prvi Porin u Zagorje, ove godine u nominaciji dva zagorska glazbenika|url=https://radio-stubica.hr/suhodolcan-s-kvartetom-gubec-donio-prvi-porin-u-zagorje-ove-godine-u-nominaciji-dva-zagorska-glazbenika/|access-date=2024-02-11|website=Radio Stubica|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nominacije 23. Porin {{!}} Porin|url=https://porin.org/content/nominacije-23-porin|access-date=2024-02-11|website=porin.org|archive-date=5. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231205125531/http://porin.org/content/nominacije-23-porin|url-status=dead}}</ref> == Diskografija (albumi) == Rajko Suhodolčan do danas je objavio trinaest samostalnih [[album]]a, od kojih dvanaest s vlastitim autorskim [[skladba]]ma, a u njegovu se diskografiju svakako može ubrojiti i pet albuma snimljenih s [[Kvartet Gubec#Diskografija|Kvartetom Gubec]]. == Nagrade i priznanja == [[Datoteka:Rajko Suhodolčan Porin 2012.jpg|mini|200px|<center>Rajko Suhodolčan, Porin 2012.</center>]] * 1999. – ''zlatna plaketa Status'' Hrvatske glazbene unije za najslušaniju skladbu u Hrvatskom zagorju ("Dobro jutro", izvedba: VIS ''Lepi cajti'') * 2007 . – glazbena nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (''Ak’ sem ti srčeko ranil'', Kvartet Gubec)<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2007-118 www.porin.info – Dobitnici Porina 2007.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2007. – 1. nagrada slušatelja i urednika 118 radio postaja za najslušaniju pjesmu zabavno-narodne glazbe na [[HRF|Hrvatskom radijskom festivalu]] u [[Hvar (grad)|Hvaru]] ("Srce mi puno radosti", izvedba: ''[[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|Slavonske Lole]]'') *2007. – 1. nagrada publike na [[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalu kajkavskih popevki]] u Krapini za skladbu "Puca je bela" (s Kvartetom Gubec) *2008. – ''Srebrna ploča'' [[HDU]] za srebrnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na [[teritorij]]u [[RH|Republike Hrvatske]] (s Kvartetom Gubec) *2009. – 1. nagrada publike i plaketa Hrvatskog društva skladatelja na [[Zagrebfest]]u za skladbu ''Zagrebačka puca'' ( s Kvartetom Gubec) *2009. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Pod brajde'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Oktetom Kaj iz Huma na Sutli) *2009. – ''Zlatna ploča'' HDU za zlatnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) * 2010. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Oko jene hiže'' – Kvartet Gubec<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2010-121 www.porin.info – Dobitnici Porina 2010.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2011. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Oko jene hiže'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2011. – 3. nagrada publike za pjesmu "Probudi se" na [[Večeri dalmatinske šansone|Večerima dalmatinske šansone]] u [[Šibenik]]u (izvedba: [[Đani Stipaničev]]) *2012. – 2. nagrada publike za pjesmu "Klapska cajka z Podravine" na festivalu ''Pjesme Podravine i Podravlja'' u [[Pitomača|Pitomači]] (Kvartet Gubec i [[Mladen Medak|Mladen Medak Gaga]]) * 2012. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najbolje folklorne pjesme (za pjesmu "Pod brajde" s albuma ''Gupci vu Lisinskom'')<ref>[http://arhiva.porin.info/index.php?opt=news&act=mlist&id=273&lang=hr www.porin.info – Dobitnici Porina 2012.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2012. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Gupci vu Lisinskom'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2013. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Zagorje vu srcu'' na teritoriju Republike Hrvatske (s klapom Bistrica) *2014. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (producent albuma ''Šuoštor'' – Kavaliri iz Bednje)<ref>[http://arhiva.porin.info/21-porin/dodjela-porina-u-hypo-event-centru-586 www.porin.info – Proglašeni dobitnici 21. Porina], pristupljeno 22. rujna 2014.</ref> *2016. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma tamburaške glazbe&nbsp;za album Pozdrav Zagorju – Kvartet Gubec i TO HRT *2017. – posebno priznanje Hrvatske diskografske udruge za 30. godišnjicu uspješne karijere i doprinos kajkavskom glazbenom izričaju *2017. – povelja Grada Krapine&nbsp;– priznanje Gradskoga vijeća i gradonačelnika za osobita umjetničko-glazbena postignuća, unaprjeđenje kulturnog života i promicanje imena grada Krapine * 2018. – plaketa [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]] –&nbsp;priznanje Županijske skupštine i župana za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije u zemlji i svijetu *2018. – glazbena nagrada ''Porin''&nbsp;– nominacija u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Popevka i ti'' – Rajko Suhodolčan i klapa Bistrica *2022. – glazbena nagrada ''Porin'' – nominacija u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Da se ne pozabi'' – Rajko Suhodolčan i Faringaši *2023. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Za pajdaše'' – Kvartet Gubec == Izvori == {{izvori|30em}} *[http://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=628769 Croatia Records: Rajko Suhodolčan] (životopis) *[http://www.zagorje.com/vijest/vijesti/rajko-suhodolcan-ovaj-porin-puno-znaci-za-zagorski-kraj-i-kajkavsku-rijec zagorje.com – Maja Šimunić: »Rajko Suhodolčan: Ovaj Porin puno znači za zagorski kraj i kajkavsku riječ«] *[http://www.zagorje.com/vijest/dogadanja/rajko-suhodolcan-starogradske-po-zagorski-i-zagrebacki zagorje.com – Sebastijan Fuštin: »Rajko Suhodolčan: Starogradske po zagorski i zagrebački«] *[http://www.discogs.com/artist/934393-Rajko-Suhodolčan Discogs: Rajko Suhodolčan] (diskografija) *[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }} (životopis) {{SBS Music}} == Vanjske poveznice == *[https://narodnaglazba.hr/ Mrežno sjedište Narodna glazba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020055113/https://narodnaglazba.hr/ |date=20. listopada 2020. }} *[https://www.facebook.com/rsuhodolcan/ Rajko Suhodolčan na Facebooku] {{Dobitnici Porina po godinama}} {{GLAVNIRASPORED:Suhodolčan, Rajko}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Životopisi, Krapina]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] ro6od3h0f95qsarcnsj4tfv83g50igx 7592234 7592233 2026-09-01T14:33:49Z ~2026-47393-94 371219 7592234 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Rajko Suhodolčan | Img = Rajko Suhodolčan 01.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = vanjski_suradnik | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[26. veljače]] [[1964.]] | Mjesto rođenja=[[Krapina]], [[Hrvatska]] | Mjesto rođenja = [[Krapina]], [[Hrvatska]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Prebivalište = Krapina | Instrument = | Žanr = [[Narodna glazba|narodna]] i [[zabavna glazba]] | Zanimanje = [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[glazbeni producent]] | Djelatno_razdoblje = [[1980-ih]] do danas | Producentska_kuća = [[SBS Music]], [[Menart]], [[Croatia Records]], [[Aquarius Records]], [[Hit Records]] | Angažman = solist, [[Kvartet Gubec]] | URL = [http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] | nagrade = <center> zlatna plaketa ''Status'' HGU <br> ''Zlatna ploča'' [[HDU]] <br> glazbena nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''Rajko Suhodolčan''' ([[Krapina]]) [[hrvat]]ski je [[glazbenik]]: [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]] i [[glazbeni producent]] [[Narodna glazba|narodne]] i [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]]. Jedan je od utemeljitelja i član popularnog [[Kvartet Gubec|Kvarteta Gubec]], te osnivač i vlasnik [[Glazbeno izdavaštvo|produkcijske etikete]] [[SBS Music]]. == Životopis == [[Datoteka:Rajko Suhodolčan 8.jpg|mini|lijevo|250px|[[Barbara Suhodolčan|Barbara]] i Rajko Suhodolčan 2020.]] [[Datoteka:Rajko Suhodolčan.jpg|mini|Rajko Suhodolčan 2014.]] Rajko Suhodolčan je vrlo rano pokazao svoju [[Glazba|glazbenu]] [[Talent|nadarenost]]. Osnovnu i srednju školu [[odgoj]]no-[[Obrazovanje|obrazovnog]] smjera završio je u Krapini, gdje se kao [[mladi]]ć uključio u rad [[KUD|Kulturno-umjetničkoga društva]] »Ilirci«. Početkom [[1980-ih]] počeo je nastupati kao vokalni solist s raznim [[rock]]-[[Glazbena skupina|sastavima]]. Godine 1985. s grupom »Stella« iz Krapine, ostvaruje prve [[Snimanje zvuka|studijske snimke]], s kojima pobjeđuje na tada vrlo popularnom natjecanju mladih rock-sastava »Demo X«. Tijekom [[1990-ih]] Suhodolčan se, kao autor i izvođač, sve više posvećuje narodnoj i zabavnoj glazbi.<ref name="SBS">[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Piše [[Pjesma|pjesme]] na [[Hrvatski standardni jezik|hrvatskom (standardnom) jeziku]] i [[Kajkavski|kajkavskome narječju]], koje uglazbljuje i/ili objavljuje u [[časopis]]ima, te [[festival]]skim i [[Književnost|književnim]] zbornicima.<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081710/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9539987121}}</ref><ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081707/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9789539987181}}</ref> Kao [[skladatelj]] i [[tekstopisac]] surađuje s mnogim poznatim [[Hrvatska|hrvatskim]] [[Estrada|estradnim]] izvođačima, primjerice s [[Đani Stipaničev|Đanijem Stipaničevim]], [[Tomislav Bralić|Tomislavom Bralićem]] i [[klapa Intrade|klapom Intrade]], Mirkom Švendom Žigom, Davorom Radolfijem, Alenom Nižetićem, Renatom Sabljak, Prvom ligom i Igorom Delačem, [[Miroslav Škoro|Miroslavom Škorom]] i tamburaškim sastavom [[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|''Slavonske Lole'']], [[Zdravko Škender|Zdravkom Škenderom]], [[Jasna Zlokić|Jasnom Zlokić]], ''Dečkima z bregov'', ''Lepim cajtima'', [[Kavaliri (Bednja)|''Kavalirima'']] iz [[Bednja|Bednje]], [[Podvinčani|''Podvinčanima'']], ''Podravskim mužikašima'' iz [[Pitomača|Pitomače]] i mnogim drugima. Autor je više od dvjestotinjak [[Skladba|skladbi]] na vlastite i [[stih]]ove drugih pjesnika,<ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153777203 HDS ZAMP: Rajko Suhodolčan] (popis djela), pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> koje se redovito mogu čuti u glazbenim emisijama [[HRT]], Nove TV ili RTL TV, te glazbenim programima mnogih lokalnih radijskih i televizijskih postaja (primjerice [[Z1]], OTV, [[VTV|Varaždinska TV]], CMC, [[DMC televizija]], [[Narodna TV]] itd.).<ref>[http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ sbs-music.hr – Video spotovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410182024/http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ |date=10. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Kao autor i/ili izvođač, Rajko Suhodolčan redovito sudjeluje na mnogim glazbenim festivalima: Krapinskom festivalu, Splitskom festivalu, [[Zagrebfest]]u, [[Zagorska krijesnica|Zagorskoj krijesnici]] u Krapini, Hrvatskom radijskom festivalu, [[Večeri dalmatinske šansone|Šibenskoj šansoni]], [[Chansonfest]]u, [[Pjesme Podravine i Podravlja|Pjesmama Podravine i Podravlja]] u [[Pitomača|Pitomači]], [[Zlatne žice Slavonije|Zlatnim žicama Slavonije]] u [[Požega|Požegi]], [[FDK Omiš|Festivalu dalmatinskih klapa]] u [[Omiš]]u, Igrajte nam mužikaši u Bedekovčini i mnogim drugima.<ref name="SBS"/> Rajko Suhodolčan redovni je član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatskog društva skladatelja. Za svoja je umjetnička postignuća do danas primio mnoge nagrade i priznanja, među kojima se osobito ističe 18 nominacija i 6 glazbenih nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] (2007., 2010., 2012., 2014., 2016. i 2023.).<ref name="SBS"/><ref>{{Citiranje weba|last=Bašak|first=Mirjana|date=2022-02-26|title=Suhodolčan s Kvartetom Gubec donio prvi Porin u Zagorje, ove godine u nominaciji dva zagorska glazbenika|url=https://radio-stubica.hr/suhodolcan-s-kvartetom-gubec-donio-prvi-porin-u-zagorje-ove-godine-u-nominaciji-dva-zagorska-glazbenika/|access-date=2024-02-11|website=Radio Stubica|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nominacije 23. Porin {{!}} Porin|url=https://porin.org/content/nominacije-23-porin|access-date=2024-02-11|website=porin.org|archive-date=5. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231205125531/http://porin.org/content/nominacije-23-porin|url-status=dead}}</ref> == Diskografija (albumi) == Rajko Suhodolčan do danas je objavio trinaest samostalnih [[album]]a, od kojih dvanaest s vlastitim autorskim [[skladba]]ma, a u njegovu se diskografiju svakako može ubrojiti i pet albuma snimljenih s [[Kvartet Gubec#Diskografija|Kvartetom Gubec]]. == Nagrade i priznanja == * 1999. – ''zlatna plaketa Status'' Hrvatske glazbene unije za najslušaniju skladbu u Hrvatskom zagorju ("Dobro jutro", izvedba: VIS ''Lepi cajti'') * 2007 . – glazbena nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (''Ak’ sem ti srčeko ranil'', Kvartet Gubec)<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2007-118 www.porin.info – Dobitnici Porina 2007.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2007. – 1. nagrada slušatelja i urednika 118 radio postaja za najslušaniju pjesmu zabavno-narodne glazbe na [[HRF|Hrvatskom radijskom festivalu]] u [[Hvar (grad)|Hvaru]] ("Srce mi puno radosti", izvedba: ''[[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|Slavonske Lole]]'') *2007. – 1. nagrada publike na [[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalu kajkavskih popevki]] u Krapini za skladbu "Puca je bela" (s Kvartetom Gubec) *2008. – ''Srebrna ploča'' [[HDU]] za srebrnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na [[teritorij]]u [[RH|Republike Hrvatske]] (s Kvartetom Gubec) *2009. – 1. nagrada publike i plaketa Hrvatskog društva skladatelja na [[Zagrebfest]]u za skladbu ''Zagrebačka puca'' ( s Kvartetom Gubec) *2009. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Pod brajde'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Oktetom Kaj iz Huma na Sutli) *2009. – ''Zlatna ploča'' HDU za zlatnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) * 2010. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Oko jene hiže'' – Kvartet Gubec<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2010-121 www.porin.info – Dobitnici Porina 2010.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2011. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Oko jene hiže'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2011. – 3. nagrada publike za pjesmu "Probudi se" na [[Večeri dalmatinske šansone|Večerima dalmatinske šansone]] u [[Šibenik]]u (izvedba: [[Đani Stipaničev]]) *2012. – 2. nagrada publike za pjesmu "Klapska cajka z Podravine" na festivalu ''Pjesme Podravine i Podravlja'' u [[Pitomača|Pitomači]] (Kvartet Gubec i [[Mladen Medak|Mladen Medak Gaga]]) * 2012. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najbolje folklorne pjesme (za pjesmu "Pod brajde" s albuma ''Gupci vu Lisinskom'')<ref>[http://arhiva.porin.info/index.php?opt=news&act=mlist&id=273&lang=hr www.porin.info – Dobitnici Porina 2012.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2012. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Gupci vu Lisinskom'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2013. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Zagorje vu srcu'' na teritoriju Republike Hrvatske (s klapom Bistrica) *2014. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (producent albuma ''Šuoštor'' – Kavaliri iz Bednje) *2016. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma tamburaške glazbe&nbsp;za album Pozdrav Zagorju – Kvartet Gubec i TO HRT *2017. – posebno priznanje Hrvatske diskografske udruge za 30. godišnjicu uspješne karijere i doprinos kajkavskom glazbenom izričaju *2017. – povelja Grada Krapine&nbsp;– priznanje Gradskoga vijeća i gradonačelnika za osobita umjetničko-glazbena postignuća, unaprjeđenje kulturnog života i promicanje imena grada Krapine * 2018. – plaketa [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]] –&nbsp;priznanje Županijske skupštine i župana za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije u zemlji i svijetu *2018. – glazbena nagrada ''Porin''&nbsp;– nominacija u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Popevka i ti'' – Rajko Suhodolčan i klapa Bistrica *2022. – glazbena nagrada ''Porin'' – nominacija u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Da se ne pozabi'' – Rajko Suhodolčan i Faringaši *2023. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Za pajdaše'' – Kvartet Gubec == Izvori == {{izvori|30em}} *[http://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=628769 Croatia Records: Rajko Suhodolčan] (životopis) *[http://www.zagorje.com/vijest/vijesti/rajko-suhodolcan-ovaj-porin-puno-znaci-za-zagorski-kraj-i-kajkavsku-rijec zagorje.com – Maja Šimunić: »Rajko Suhodolčan: Ovaj Porin puno znači za zagorski kraj i kajkavsku riječ«] *[http://www.zagorje.com/vijest/dogadanja/rajko-suhodolcan-starogradske-po-zagorski-i-zagrebacki zagorje.com – Sebastijan Fuštin: »Rajko Suhodolčan: Starogradske po zagorski i zagrebački«] *[http://www.discogs.com/artist/934393-Rajko-Suhodolčan Discogs: Rajko Suhodolčan] (diskografija) *[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }} (životopis) {{SBS Music}} == Vanjske poveznice == *[https://narodnaglazba.hr/ Mrežno sjedište Narodna glazba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020055113/https://narodnaglazba.hr/ |date=20. listopada 2020. }} *[https://www.facebook.com/rsuhodolcan/ Rajko Suhodolčan na Facebooku] {{Dobitnici Porina po godinama}} {{GLAVNIRASPORED:Suhodolčan, Rajko}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Životopisi, Krapina]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] 494tppocvvsm6l1ur07yhd7na76fs2j 7592236 7592234 2026-09-01T14:35:48Z ~2026-47393-94 371219 7592236 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Rajko Suhodolčan | Img = Rajko Suhodolčan 01.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = vanjski_suradnik | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[26. veljače]] [[1964.]] | Mjesto rođenja=[[Krapina]], [[Hrvatska]] | Mjesto rođenja = [[Krapina]], [[Hrvatska]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Prebivalište = Krapina | Instrument = | Žanr = [[Narodna glazba|narodna]] i [[zabavna glazba]] | Zanimanje = [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[glazbeni producent]] | Djelatno_razdoblje = [[1980-ih]] do danas | Producentska_kuća = [[SBS Music]], [[Menart]], [[Croatia Records]], [[Aquarius Records]], [[Hit Records]] | Angažman = solist, [[Kvartet Gubec]] | nagrade = <center> zlatna plaketa ''Status'' HGU <br> ''Zlatna ploča'' [[HDU]] <br> glazbena nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''Rajko Suhodolčan''' ([[Krapina]]) [[hrvat]]ski je [[glazbenik]]: [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]] i [[glazbeni producent]] [[Narodna glazba|narodne]] i [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]]. Jedan je od utemeljitelja i član popularnog [[Kvartet Gubec|Kvarteta Gubec]], te osnivač i vlasnik [[Glazbeno izdavaštvo|produkcijske etikete]] [[SBS Music]]. == Životopis == [[Datoteka:Rajko Suhodolčan 8.jpg|mini|lijevo|250px|[[Barbara Suhodolčan|Barbara]] i Rajko Suhodolčan 2020.]] Rajko Suhodolčan je vrlo rano pokazao svoju [[Glazba|glazbenu]] [[Talent|nadarenost]]. Osnovnu i srednju školu [[odgoj]]no-[[Obrazovanje|obrazovnog]] smjera završio je u Krapini, gdje se kao [[mladi]]ć uključio u rad [[KUD|Kulturno-umjetničkoga društva]] »Ilirci«. Početkom [[1980-ih]] počeo je nastupati kao vokalni solist s raznim [[rock]]-[[Glazbena skupina|sastavima]]. Godine 1985. s grupom »Stella« iz Krapine, ostvaruje prve [[Snimanje zvuka|studijske snimke]], s kojima pobjeđuje na tada vrlo popularnom natjecanju mladih rock-sastava »Demo X«. Tijekom [[1990-ih]] Suhodolčan se, kao autor i izvođač, sve više posvećuje narodnoj i zabavnoj glazbi.<ref name="SBS">[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Piše [[Pjesma|pjesme]] na [[Hrvatski standardni jezik|hrvatskom (standardnom) jeziku]] i [[Kajkavski|kajkavskome narječju]], koje uglazbljuje i/ili objavljuje u [[časopis]]ima, te [[festival]]skim i [[Književnost|književnim]] zbornicima.<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081710/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9539987121}}</ref><ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081707/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9789539987181}}</ref> Kao [[skladatelj]] i [[tekstopisac]] surađuje s mnogim poznatim [[Hrvatska|hrvatskim]] [[Estrada|estradnim]] izvođačima, primjerice s [[Đani Stipaničev|Đanijem Stipaničevim]], [[Tomislav Bralić|Tomislavom Bralićem]] i [[klapa Intrade|klapom Intrade]], Mirkom Švendom Žigom, Davorom Radolfijem, Alenom Nižetićem, Renatom Sabljak, Prvom ligom i Igorom Delačem, [[Miroslav Škoro|Miroslavom Škorom]] i tamburaškim sastavom [[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|''Slavonske Lole'']], [[Zdravko Škender|Zdravkom Škenderom]], [[Jasna Zlokić|Jasnom Zlokić]], ''Dečkima z bregov'', ''Lepim cajtima'', [[Kavaliri (Bednja)|''Kavalirima'']] iz [[Bednja|Bednje]], [[Podvinčani|''Podvinčanima'']], ''Podravskim mužikašima'' iz [[Pitomača|Pitomače]] i mnogim drugima. Autor je više od dvjestotinjak [[Skladba|skladbi]] na vlastite i [[stih]]ove drugih pjesnika,<ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153777203 HDS ZAMP: Rajko Suhodolčan] (popis djela), pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> koje se redovito mogu čuti u glazbenim emisijama [[HRT]], Nove TV ili RTL TV, te glazbenim programima mnogih lokalnih radijskih i televizijskih postaja (primjerice [[Z1]], OTV, [[VTV|Varaždinska TV]], CMC, [[DMC televizija]], [[Narodna TV]] itd.).<ref>[http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ sbs-music.hr – Video spotovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410182024/http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ |date=10. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Kao autor i/ili izvođač, Rajko Suhodolčan redovito sudjeluje na mnogim glazbenim festivalima: Krapinskom festivalu, Splitskom festivalu, [[Zagrebfest]]u, [[Zagorska krijesnica|Zagorskoj krijesnici]] u Krapini, Hrvatskom radijskom festivalu, [[Večeri dalmatinske šansone|Šibenskoj šansoni]], [[Chansonfest]]u, [[Pjesme Podravine i Podravlja|Pjesmama Podravine i Podravlja]] u [[Pitomača|Pitomači]], [[Zlatne žice Slavonije|Zlatnim žicama Slavonije]] u [[Požega|Požegi]], [[FDK Omiš|Festivalu dalmatinskih klapa]] u [[Omiš]]u, Igrajte nam mužikaši u Bedekovčini i mnogim drugima.<ref name="SBS"/> Rajko Suhodolčan redovni je član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatskog društva skladatelja. Za svoja je umjetnička postignuća do danas primio mnoge nagrade i priznanja, među kojima se osobito ističe 18 nominacija i 6 glazbenih nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] (2007., 2010., 2012., 2014., 2016. i 2023.).<ref name="SBS"/><ref>{{Citiranje weba|last=Bašak|first=Mirjana|date=2022-02-26|title=Suhodolčan s Kvartetom Gubec donio prvi Porin u Zagorje, ove godine u nominaciji dva zagorska glazbenika|url=https://radio-stubica.hr/suhodolcan-s-kvartetom-gubec-donio-prvi-porin-u-zagorje-ove-godine-u-nominaciji-dva-zagorska-glazbenika/|access-date=2024-02-11|website=Radio Stubica|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nominacije 23. Porin {{!}} Porin|url=https://porin.org/content/nominacije-23-porin|access-date=2024-02-11|website=porin.org|archive-date=5. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231205125531/http://porin.org/content/nominacije-23-porin|url-status=dead}}</ref> == Diskografija (albumi) == Rajko Suhodolčan do danas je objavio trinaest samostalnih [[album]]a, od kojih dvanaest s vlastitim autorskim [[skladba]]ma, a u njegovu se diskografiju svakako može ubrojiti i pet albuma snimljenih s [[Kvartet Gubec#Diskografija|Kvartetom Gubec]]. == Nagrade i priznanja == * 1999. – ''zlatna plaketa Status'' Hrvatske glazbene unije za najslušaniju skladbu u Hrvatskom zagorju ("Dobro jutro", izvedba: VIS ''Lepi cajti'') * 2007 . – glazbena nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (''Ak’ sem ti srčeko ranil'', Kvartet Gubec)<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2007-118 www.porin.info – Dobitnici Porina 2007.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2007. – 1. nagrada slušatelja i urednika 118 radio postaja za najslušaniju pjesmu zabavno-narodne glazbe na [[HRF|Hrvatskom radijskom festivalu]] u [[Hvar (grad)|Hvaru]] ("Srce mi puno radosti", izvedba: ''[[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|Slavonske Lole]]'') *2007. – 1. nagrada publike na [[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalu kajkavskih popevki]] u Krapini za skladbu "Puca je bela" (s Kvartetom Gubec) *2008. – ''Srebrna ploča'' [[HDU]] za srebrnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na [[teritorij]]u [[RH|Republike Hrvatske]] (s Kvartetom Gubec) *2009. – 1. nagrada publike i plaketa Hrvatskog društva skladatelja na [[Zagrebfest]]u za skladbu ''Zagrebačka puca'' ( s Kvartetom Gubec) *2009. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Pod brajde'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Oktetom Kaj iz Huma na Sutli) *2009. – ''Zlatna ploča'' HDU za zlatnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) * 2010. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Oko jene hiže'' – Kvartet Gubec<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2010-121 www.porin.info – Dobitnici Porina 2010.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2011. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Oko jene hiže'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2011. – 3. nagrada publike za pjesmu "Probudi se" na [[Večeri dalmatinske šansone|Večerima dalmatinske šansone]] u [[Šibenik]]u (izvedba: [[Đani Stipaničev]]) *2012. – 2. nagrada publike za pjesmu "Klapska cajka z Podravine" na festivalu ''Pjesme Podravine i Podravlja'' u [[Pitomača|Pitomači]] (Kvartet Gubec i [[Mladen Medak|Mladen Medak Gaga]]) * 2012. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najbolje folklorne pjesme (za pjesmu "Pod brajde" s albuma ''Gupci vu Lisinskom'')<ref>[http://arhiva.porin.info/index.php?opt=news&act=mlist&id=273&lang=hr www.porin.info – Dobitnici Porina 2012.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2012. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Gupci vu Lisinskom'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2013. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Zagorje vu srcu'' na teritoriju Republike Hrvatske (s klapom Bistrica) *2014. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (producent albuma ''Šuoštor'' – Kavaliri iz Bednje) *2016. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma tamburaške glazbe&nbsp;za album Pozdrav Zagorju – Kvartet Gubec i TO HRT *2017. – posebno priznanje Hrvatske diskografske udruge za 30. godišnjicu uspješne karijere i doprinos kajkavskom glazbenom izričaju *2017. – povelja Grada Krapine&nbsp;– priznanje Gradskoga vijeća i gradonačelnika za osobita umjetničko-glazbena postignuća, unaprjeđenje kulturnog života i promicanje imena grada Krapine * 2018. – plaketa [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]] –&nbsp;priznanje Županijske skupštine i župana za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije u zemlji i svijetu *2018. – glazbena nagrada ''Porin''&nbsp;– nominacija u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Popevka i ti'' – Rajko Suhodolčan i klapa Bistrica *2022. – glazbena nagrada ''Porin'' – nominacija u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Da se ne pozabi'' – Rajko Suhodolčan i Faringaši *2023. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Za pajdaše'' – Kvartet Gubec == Izvori == {{izvori|30em}} *[http://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=628769 Croatia Records: Rajko Suhodolčan] (životopis) *[http://www.zagorje.com/vijest/vijesti/rajko-suhodolcan-ovaj-porin-puno-znaci-za-zagorski-kraj-i-kajkavsku-rijec zagorje.com – Maja Šimunić: »Rajko Suhodolčan: Ovaj Porin puno znači za zagorski kraj i kajkavsku riječ«] *[http://www.zagorje.com/vijest/dogadanja/rajko-suhodolcan-starogradske-po-zagorski-i-zagrebacki zagorje.com – Sebastijan Fuštin: »Rajko Suhodolčan: Starogradske po zagorski i zagrebački«] *[http://www.discogs.com/artist/934393-Rajko-Suhodolčan Discogs: Rajko Suhodolčan] (diskografija) *[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }} (životopis) {{SBS Music}} == Vanjske poveznice == *[https://narodnaglazba.hr/ Mrežno sjedište Narodna glazba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020055113/https://narodnaglazba.hr/ |date=20. listopada 2020. }} *[https://www.facebook.com/rsuhodolcan/ Rajko Suhodolčan na Facebooku] {{Dobitnici Porina po godinama}} {{GLAVNIRASPORED:Suhodolčan, Rajko}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Životopisi, Krapina]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] iu8nlev2x4s7eq4jhwzdc4grv0ogc87 7592240 7592236 2026-09-01T14:41:45Z ~2026-47393-94 371219 7592240 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Rajko Suhodolčan | Img = Rajko Suhodolčan 01.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = vanjski_suradnik | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[26. veljače]] [[1964.]] | Mjesto rođenja=[[Krapina]], [[Hrvatska]] | Mjesto rođenja = [[Krapina]], [[Hrvatska]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Prebivalište = Krapina | Instrument = | Žanr = [[Narodna glazba|narodna]] i [[zabavna glazba]] | Zanimanje = [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[glazbeni producent]] | Djelatno_razdoblje = [[1980-ih]] do danas | Producentska_kuća = [[SBS Music]], [[Menart]], [[Croatia Records]], [[Aquarius Records]], [[Hit Records]] | Angažman = solist, [[Kvartet Gubec]] | nagrade = <center> zlatna plaketa ''Status'' HGU <br> ''Zlatna ploča'' [[HDU]] <br> glazbena nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''Rajko Suhodolčan''' ([[Krapina]]) [[hrvat]]ski je [[glazbenik]]: [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]] i [[glazbeni producent]] [[Narodna glazba|narodne]] i [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]]. Jedan je od utemeljitelja i član popularnog [[Kvartet Gubec|Kvarteta Gubec]], te osnivač i vlasnik [[Glazbeno izdavaštvo|produkcijske etikete]] [[SBS Music]]. == Životopis == [[Datoteka:Rajko Suhodolčan 8.jpg|mini|lijevo|250px|[[Barbara Suhodolčan|Barbara]] i Rajko Suhodolčan 2020.]] Rajko Suhodolčan je vrlo rano pokazao svoju [[Glazba|glazbenu]] [[Talent|nadarenost]]. Osnovnu i srednju školu [[odgoj]]no-[[Obrazovanje|obrazovnog]] smjera završio je u Krapini, gdje se kao [[mladi]]ć uključio u rad [[KUD|Kulturno-umjetničkoga društva]] »Ilirci«. Početkom [[1980-ih]] počeo je nastupati kao vokalni solist s raznim [[rock]]-[[Glazbena skupina|sastavima]]. Godine 1985. s grupom »Stella« iz Krapine, ostvaruje prve [[Snimanje zvuka|studijske snimke]], s kojima pobjeđuje na tada vrlo popularnom natjecanju mladih rock-sastava »Demo X«. Tijekom [[1990-ih]] Suhodolčan se, kao autor i izvođač, sve više posvećuje narodnoj i zabavnoj glazbi.<ref name="SBS">[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Piše [[Pjesma|pjesme]] na [[Hrvatski standardni jezik|hrvatskom (standardnom) jeziku]] i [[Kajkavski|kajkavskome narječju]], koje uglazbljuje i/ili objavljuje u [[časopis]]ima, te [[festival]]skim i [[Književnost|književnim]] zbornicima.<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081710/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9539987121}}</ref><ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081707/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9789539987181}}</ref> Kao [[skladatelj]] i [[tekstopisac]] surađuje s mnogim poznatim [[Hrvatska|hrvatskim]] [[Estrada|estradnim]] izvođačima, primjerice s [[Đani Stipaničev|Đanijem Stipaničevim]], [[Tomislav Bralić|Tomislavom Bralićem]] i [[klapa Intrade|klapom Intrade]], Mirkom Švendom Žigom, Davorom Radolfijem, Alenom Nižetićem, Renatom Sabljak, Prvom ligom i Igorom Delačem, [[Miroslav Škoro|Miroslavom Škorom]] i tamburaškim sastavom [[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|''Slavonske Lole'']], [[Zdravko Škender|Zdravkom Škenderom]], [[Jasna Zlokić|Jasnom Zlokić]], ''Dečkima z bregov'', ''Lepim cajtima'', [[Kavaliri (Bednja)|''Kavalirima'']] iz [[Bednja|Bednje]], [[Podvinčani|''Podvinčanima'']], ''Podravskim mužikašima'' iz [[Pitomača|Pitomače]] i mnogim drugima. Autor je više od dvjestotinjak [[Skladba|skladbi]] na vlastite i [[stih]]ove drugih pjesnika,<ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153777203 HDS ZAMP: Rajko Suhodolčan] (popis djela), pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> koje se redovito mogu čuti u glazbenim emisijama [[HRT]], Nove TV ili RTL TV, te glazbenim programima mnogih lokalnih radijskih i televizijskih postaja (primjerice [[Z1]], OTV, [[VTV|Varaždinska TV]], CMC, [[DMC televizija]], [[Narodna TV]] itd.).<ref>[http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ sbs-music.hr – Video spotovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410182024/http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ |date=10. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Kao autor i/ili izvođač, Rajko Suhodolčan redovito sudjeluje na mnogim glazbenim festivalima: Krapinskom festivalu, Splitskom festivalu, [[Zagrebfest]]u, [[Zagorska krijesnica|Zagorskoj krijesnici]] u Krapini, Hrvatskom radijskom festivalu, [[Večeri dalmatinske šansone|Šibenskoj šansoni]], [[Chansonfest]]u, [[Pjesme Podravine i Podravlja|Pjesmama Podravine i Podravlja]] u [[Pitomača|Pitomači]], [[Zlatne žice Slavonije|Zlatnim žicama Slavonije]] u [[Požega|Požegi]], [[FDK Omiš|Festivalu dalmatinskih klapa]] u [[Omiš]]u, Igrajte nam mužikaši u Bedekovčini i mnogim drugima.<ref name="SBS"/> Rajko Suhodolčan redovni je član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatskog društva skladatelja. Za svoja je umjetnička postignuća do danas primio mnoge nagrade i priznanja, među kojima se osobito ističe 18 nominacija i 6 glazbenih nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] (2007., 2010., 2012., 2014., 2016. i 2023.).<ref name="SBS"/><ref>{{Citiranje weba|last=Bašak|first=Mirjana|date=2022-02-26|title=Suhodolčan s Kvartetom Gubec donio prvi Porin u Zagorje, ove godine u nominaciji dva zagorska glazbenika|url=https://radio-stubica.hr/suhodolcan-s-kvartetom-gubec-donio-prvi-porin-u-zagorje-ove-godine-u-nominaciji-dva-zagorska-glazbenika/|access-date=2024-02-11|website=Radio Stubica|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nominacije 23. Porin {{!}} Porin|url=https://porin.org/content/nominacije-23-porin|access-date=2024-02-11|website=porin.org|archive-date=5. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231205125531/http://porin.org/content/nominacije-23-porin|url-status=dead}}</ref> == Diskografija (albumi) == Rajko Suhodolčan do danas je objavio trinaest samostalnih [[album]]a, od kojih dvanaest s vlastitim autorskim [[skladba]]ma, a u njegovu se diskografiju svakako može ubrojiti i pet albuma snimljenih s [[Kvartet Gubec#Diskografija|Kvartetom Gubec]]. == Nagrade i priznanja == * 1999. – ''zlatna plaketa Status'' Hrvatske glazbene unije za najslušaniju skladbu u Hrvatskom zagorju ("Dobro jutro", izvedba: VIS ''Lepi cajti'') * 2007 . – glazbena nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (''Ak’ sem ti srčeko ranil'', Kvartet Gubec)<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2007-118 www.porin.info – Dobitnici Porina 2007.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2007. – 1. nagrada slušatelja i urednika 118 radio postaja za najslušaniju pjesmu zabavno-narodne glazbe na [[HRF|Hrvatskom radijskom festivalu]] u [[Hvar (grad)|Hvaru]] ("Srce mi puno radosti", izvedba: ''[[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|Slavonske Lole]]'') *2007. – 1. nagrada publike na [[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalu kajkavskih popevki]] u Krapini za skladbu "Puca je bela" (s Kvartetom Gubec) *2008. – ''Srebrna ploča'' [[HDU]] za srebrnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na [[teritorij]]u [[RH|Republike Hrvatske]] (s Kvartetom Gubec) *2009. – 1. nagrada publike i plaketa Hrvatskog društva skladatelja na [[Zagrebfest]]u za skladbu ''Zagrebačka puca'' ( s Kvartetom Gubec) *2009. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Pod brajde'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Oktetom Kaj iz Huma na Sutli) *2009. – ''Zlatna ploča'' HDU za zlatnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) * 2010. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Oko jene hiže'' – Kvartet Gubec<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2010-121 www.porin.info – Dobitnici Porina 2010.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2011. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Oko jene hiže'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2011. – 3. nagrada publike za pjesmu "Probudi se" na [[Večeri dalmatinske šansone|Večerima dalmatinske šansone]] u [[Šibenik]]u (izvedba: [[Đani Stipaničev]]) *2012. – 2. nagrada publike za pjesmu "Klapska cajka z Podravine" na festivalu ''Pjesme Podravine i Podravlja'' u [[Pitomača|Pitomači]] (Kvartet Gubec i [[Mladen Medak|Mladen Medak Gaga]]) * 2012. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najbolje folklorne pjesme (za pjesmu "Pod brajde" s albuma ''Gupci vu Lisinskom'')<ref>[http://arhiva.porin.info/index.php?opt=news&act=mlist&id=273&lang=hr www.porin.info – Dobitnici Porina 2012.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2012. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Gupci vu Lisinskom'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2013. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Zagorje vu srcu'' na teritoriju Republike Hrvatske (s klapom Bistrica) *2014. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (producent albuma ''Šuoštor'' – Kavaliri iz Bednje) *2016. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma tamburaške glazbe&nbsp;za album Pozdrav Zagorju – Kvartet Gubec i TO HRT *2017. – posebno priznanje Hrvatske diskografske udruge za 30. godišnjicu uspješne karijere i doprinos kajkavskom glazbenom izričaju *2017. – povelja Grada Krapine&nbsp;– priznanje Gradskoga vijeća i gradonačelnika za osobita umjetničko-glazbena postignuća, unaprjeđenje kulturnog života i promicanje imena grada Krapine * 2018. – plaketa [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]] –&nbsp;priznanje Županijske skupštine i župana za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije u zemlji i svijetu *2018. – glazbena nagrada ''Porin''&nbsp;– nominacija u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Popevka i ti'' – Rajko Suhodolčan i klapa Bistrica *2022. – glazbena nagrada ''Porin'' – nominacija u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Da se ne pozabi'' – Rajko Suhodolčan i Faringaši *2023. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Za pajdaše'' – Kvartet Gubec == Izvori == {{izvori|30em}} *[http://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=628769 Croatia Records: Rajko Suhodolčan] (životopis) *[http://www.zagorje.com/vijest/vijesti/rajko-suhodolcan-ovaj-porin-puno-znaci-za-zagorski-kraj-i-kajkavsku-rijec zagorje.com – Maja Šimunić: »Rajko Suhodolčan: Ovaj Porin puno znači za zagorski kraj i kajkavsku riječ«] *[http://www.zagorje.com/vijest/dogadanja/rajko-suhodolcan-starogradske-po-zagorski-i-zagrebacki zagorje.com – Sebastijan Fuštin: »Rajko Suhodolčan: Starogradske po zagorski i zagrebački«] *[http://www.discogs.com/artist/934393-Rajko-Suhodolčan Discogs: Rajko Suhodolčan] (diskografija) *[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }} (životopis) {{SBS Music}} == Vanjske poveznice == *[https://narodnaglazba.hr/ Mrežno sjedište Narodna glazba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020055113/https://narodnaglazba.hr/ |date=20. listopada 2020. }} *[https://www.facebook.com/rsuhodolcan/ Rajko Suhodolčan na Facebooku] {{Dobitnici Porina po godinama}} {{GLAVNIRASPORED:Suhodolčan, Rajko}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Životopisi, Krapina]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] 1g574x9kt7i4y8uyk0ajict8f5ya9lp 2 508959 7592335 7404563 2026-09-01T22:32:15Z Dean72 77466 7592335 wikitext text/x-wiki == Ime i etimologija == [[Datoteka:Greece_Orbit_Photo_1989_by_Atlas_STS-34.jpg|lijevo|mini|With its highly indented coastline and large number of islands, [[Greece]] has the longest Mediterranean coastline.]] [[Datoteka:Eastern_Mediterranean_in_Katip_Çelebi_1656_Mediterranean_Sea_map_from_Asfar_il-bihar_(cropped).jpg|mini|Eastern Mediterranean in Katip Çelebi's map ({{lang|ota|ﺁق دكز}})]] * Antički Rimljani su Sredozemno more nazivali ''Mare Magnum'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Veliko more") ili ''Mare Internum'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Unutarnje more"). U kasnijoj fazi, pogotovo u imperijalno doba, uvriježio se naziv ''Mare Nostrum'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Naše more"). Izraz ''Mare Mediterrāneum'' pojavljuje se puno kasnije. Latinski geograf [[Gaj Julije Solin]] prvi je koristio taj naziv u 3. stoljeću, a prvi pisani zapis u kojem se koristi isključivo naziv ''Mare Mediterrāneum'' pojavljuje se u 6. stoljeću<ref name="Seirinidou2017">Vaso Seirinidou, [https://books.google.com/books?id=c53vDQAAQBAJ&pg=PA80 "The Mediterranean"] in Diana Mishkova, Balázs Trencsényi, ''European Regions and Boundaries: A Conceptual History'', series ''European Conceptual History'' '''3''', {{isbn|1-78533-585-5}}, 2017, p. 80</ref> u djelu [[Izidor Seviljski|Izidora Seviljskog]].<ref>{{cite book|last=Rickman|first=Geoffrey|title=The Mediterranean in History|publisher=Getty Publications|year=2011|isbn=978-1-60606-057-5|editor=David Abulafia|page=133|chapter=The creation of ''Mare Nostrum'': 300 BC – 500 AD}}</ref><ref name="seirinidou">Vaso Seirinidou, "The Mediterranean" in Diana Mishkova, Balázs Trencsényi, ''European Regions and Boundaries: A Conceptual History'', series ''European Conceptual History'' '''3''', {{isbn|1-78533-585-5}}, 2017, p. 80</ref> Naziv je složenica latinske riječi ''medius'' ("srednji") i ''terra'' ("zemlja"). Latinski je izraz [[Prevedenice|prevedenica]] grčkog naziva μεσόγειος ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''mesógeios'' - "sredozemlje") od grčkog μέσος ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''mésos'' - "središnji") i γήινος ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''gḗinos -'' "od zemlje"),od γῆ ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''gê'' ''-'' "zemlja"). Izvorno značenje je dakle "more u središtu zemlje".<ref>{{cite web|title=entry μεσόγαιος|url=http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2366422|archive-url=https://web.archive.org/web/20091202133428/http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D|archive-date=2 December 2009|publisher=[[Liddell & Scott]]}}</ref><ref>''[[Oxford English Dictionary]]'', 3rd ed, 2001, [http://www.oed.com/view/Entry/115766 ''s.v.'']</ref> * U suvremenom arapskom more se naziva البحر [الأبيض] المتوسط ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''al-Baḥr [al-Abyaḍ] al-Mutawassiṭ'' - "[Bijelo] središnje more"). U In Islamic and older Arabic literature, it was {{Transliteration|ar|Baḥr al-Rūm(ī)}} ({{lang|ar|بحر الروم}} or {{lang|ar|بحر الرومي}}) 'the Sea of the Romans' or 'the Roman Sea'. At first, that name referred to only the Eastern Mediterranean, but it was later extended to the whole Mediterranean. Other Arabic names were {{Transliteration|ar|Baḥr al-šām(ī)}} ({{lang|ar|بحر الشام}}) ("the Sea of Syria") and {{Transliteration|ar|Baḥr al-Maghrib}} ({{lang|ar|بحر المغرب}}) ("the Sea of the West").<ref name="eoi">{{EI2|title=Baḥr al-Rūm|volume=1}}</ref><ref name="seirinidou" /> * The [[Ancient Egyptians]] called the Mediterranean [[Wadj-Wer|''Wadj-wr''/''Wadj-Wer''/''Wadj-Ur'']]. This term ({{lit.|great green}}) was the name given by the Ancient Egyptians to the semi-solid, semi-aquatic region characterized by papyrus forests to the north of the cultivated [[Nile Delta]], and, by extension, the sea beyond.<ref>{{cite book|last1=Golvin|first1=Jean-Claude|title=L'Égypte restituée, Tome 3|publisher=Éditions Errance|year=1991|isbn=2-87772-148-5|location=Paris|page=273}}</ref> * The [[Carthaginians]] called it the "Syrian Sea". In ancient [[Syriac language|Syriac]] texts, [[Phoenician language|Phoenician]] epics and in the Hebrew [[Bible]], it was primarily known as the "Great Sea", {{lang|he|הים הגדול}}, {{Transliteration|he|HaYam HaGadol}}, ([[Book of Numbers|Numbers]]; [[Book of Joshua]]; [[Book of Ezekiel|Ezekiel]]) or simply as "The Sea" ([[Books of Kings|1 Kings]]). However, it has also been called the "Hinder Sea" because of its location on the west coast of the [[Syria (region)|region of Syria]] or the [[Holy Land]] (and therefore behind a person facing the east), which is sometimes translated as "Western Sea". Another name was the "Sea of the [[Philistines]]", ([[Book of Exodus]]). In [[Modern Hebrew]], it is called {{lang|he|הים התיכון}} {{Transliteration|he|HaYam HaTikhon}}, 'the Middle Sea'.<ref name="melitensia">{{cite journal|last=Vella|first=Andrew P.|date=1985|title=Mediterranean Malta|url=http://melitensiawth.com/incoming/Index/Hyphen/Hyphen.%204(1985)5/02.pdf|url-status=usurped|journal=Hyphen|volume=4|issue=5|pages=469–472|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329163002/http://melitensiawth.com/incoming/Index/Hyphen/Hyphen.%204%281985%295/02.pdf|archive-date=29 March 2017}}</ref> * The [[Ancient Greece|Ancient Greeks]] called the Mediterranean simply {{lang|grc|ἡ θάλασσα}} ('the Sea') or sometimes {{lang|grc|ἡ μεγάλη θάλασσα}} ('the Great Sea'), {{lang|grc|ἡ ἡμετέρα θάλασσα}} ('Our Sea'), or {{lang|grc|ἡ θάλασσα ἡ καθ'ἡμᾶς}} ('the sea around us').<ref>{{cite book|last1=Slootjes|first1=Daniëlle|url=https://library.oapen.org/bitstream/handle/20.500.12657/37958/9789004326750_webready_content_text.pdf|title=Rome and the Worlds beyond its Frontier|last2=Peachin|first2=M.|publisher=Brill|year=2016|isbn=978-9004325616|page=28}}</ref><ref>{{cite book|last1=Mishkova|first1=Diana|url=https://www.berghahnbooks.com/downloads/OpenAccess/MishkovaEuropean/MishkovaEuropean_04.pdf|title=European Regions and Boundaries A Conceptual History|last2=Trencsényi|first2=Balázs|publisher=Berghahn Books|year=2017|isbn=978-1-78533-584-6|page=80}}</ref> According to Johann Knobloch, in [[classical antiquity]], cultures in the [[Levant]] used colors to refer to the cardinal points: black referred to the north (explaining the name [[Black Sea]]), yellow or blue to east, red to south (e.g., the [[Red Sea]]), and white to west. This would explain the Greek {{Transliteration|el|Áspri Thálassa}}, the [[Bulgarian language|Bulgarian]] {{Transliteration|bg|Byalo More}}, the Turkish {{lang|tr|Akdeniz}}, and the Arab nomenclature described above, {{Abbr|lit.|literal translation}} "White Sea".<ref>Johann Knoblock. ''Sprache und Religion'', Vol. 1 (Carl Winter Universitätsverlag, 1979), 18; cf. {{Encyclopaedia Iranica|volume=4|fascicle=3|title=Black Sea|first=Rüdiger|last=Schmitt|url=http://www.iranicaonline.org/articles/black-sea|pages=310–313}}</ref> * The [[Old English]] name for the Mediterranean was the ''Wendel-sæ'', or "Vandal Sea", after the [[Vandals]] who had occupied the shores of North Africa in the [[Migration Period]].<ref>{{cite web|title="Mediterranean" on Etymonline|url=https://www.etymonline.com/word/Mediterranean|access-date=27 May 2025}}</ref> * One name for the Mediterranean in [[Old Norse|Old (West) Norse]] appears to have been ''Jórsalahaf'', the "Sea of Jerusalem".<ref>{{cite web|title=Dictionary of the Old Norwegian Language|url=https://old-norwegian-dictionary.vercel.app/word/jorsalahaf|access-date=27 May 2025}}</ref> The "Hreiðsea", ''Hreiðmarar'', mentioned on the [[Rök runestone]] might also refer to the Mediterranean. * [[Ancient Iranian peoples|Ancient Iranians]] called it the "Roman Sea", in Classic Persian texts was called {{Transliteration|fa|Daryāy-e Rōm}} ({{lang|fa|دریای روم}}) which may be from [[Middle Persian]] form, {{Transliteration|pal|Zrēh ī Hrōm}} ({{lang|pal|𐭦𐭫𐭩𐭤 𐭩 𐭤𐭫𐭥𐭬}}).<ref>{{Cite web|last=Dehkhoda|first=Ali Akbar|title="دریای روم" entry|url=https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247689/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b1%d9%88%d9%85|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200522152841/https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247689/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b1%d9%88%d9%85|archive-date=22 May 2020|access-date=12 April 2023|website=Parsi Wiki}}</ref> In [[Persian language|Classic Persian]] texts it was called {{Transliteration|fa|Daryāy-e Šām}} {{lang|fa|دریای شام}}) "The Western Sea" or "Syrian Sea".<ref>{{Cite web|last=Dehkhoda|first=Ali Akabar|title="دریای شام" entry|url=https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247707/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b4%d8%a7%d9%85|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200522152842/https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247707/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b4%d8%a7%d9%85|archive-date=22 May 2020|access-date=12 April 2023|website=Parsi Wiki}}</ref> * In [[Turkish language|Turkish]], it is the {{lang|tr|Akdeniz}} 'the White Sea'; in Ottoman, {{lang|ota|ﺁق دكز}}, which sometimes means only the [[Aegean Sea]].<ref>Diran Kélékian, ''Dictionnaire Turc-Français'', Constantinople, 1911</ref> The name is thought to be coming from the [[Cardinal direction#Northern Eurasia|colors associated with the cardinal directions]] in [[Turkic peoples|Turkic]] tradition, where "Ak" (white) stands for the west. It may be to contrast with the [[Black Sea]].<ref name="eoi" /><ref name="melitensia" /><ref>[[Özhan Öztürk]] claims that in Old Turkish ''ak'' also means "west" and that {{lang|tr|Akdeniz}} hence means "West Sea" and that {{lang|tr|Karadeniz}} (Black Sea) means "North Sea". [[Özhan Öztürk]]. {{cite book|url=http://www.karalahana.com/makaleler/kitap/pontus-antik-cagdan-gunumuze-karadeniz-etnik-siyasi-tarihi.htm|title=Pontus: Antik Çağ'dan Günümüze Karadeniz'in Etnik ve Siyasi Tarihi Genesis Yayınları|year=2011|place=Ankara|pages=5–9|archive-url=https://web.archive.org/web/20120915062836/http://www.karalahana.com/makaleler/kitap/pontus-antik-cagdan-gunumuze-karadeniz-etnik-siyasi-tarihi.htm|archive-date=15 September 2012|url-status=dead}}</ref> In Persian, the name was translated as {{Transliteration|fa|Baḥr-i Safīd}}, which was also used in later [[Ottoman Turkish language|Ottoman Turkish]]. It is probably the origin of the colloquial Greek phrase {{langx|grc|Άσπρη Θάλασσα|Áspri Thálassa|White Sea|label=none}}.<ref name="eoi" /> == Povijest == === Antika === [[Datoteka:AntikeGriechen1.jpg|mini|Grčke (crveno) i feničke (žuto) [[Colonies in antiquity|kolonije u antici]] oko 6. stoljeća prije Krista]] [[Datoteka:Roman_Empire_Trajan_117AD.png|mini|[[Rimsko Carstvo]] 117. godine, kraj [[Trajan|Trajanove]] vladavine]] Velike drevne civilizacije nalazile su se oko Sredozemlja. More je kroz stoljeća pružalo putove za trgovinu, kolonizaciju i rat, kao i hranu (ribarstvom i sakupljanjem drugih morskih plodova) za brojne zajednice. <ref>{{Citiranje knjige|last=David Abulafia|title=The Great Sea: A Human History of the Mediterranean|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2011}}</ref> Najranije napredne civilizacije na Mediteranu bile su [[Drevni Egipat|Egipćani]] i [[Minojska kultura|Minojci]], koji su intenzivno trgovali jedni s drugima.   Oko 1200. godine prije Krista istočno Sredozemlje bilo je uvelike pogođeno [[Bronze Age Collapse|slomom brončanog doba]], što je rezultiralo uništenjem mnogih gradova i trgovačkih putova. <ref>{{Citiranje weba|title=Late Bronze Age collapse {{!}} EBSCO Research Starters|url=https://www.ebsco.com/research-starters/anthropology/late-bronze-age-collapse|access-date=2025-06-18|website=www.ebsco.com|language=en}}</ref> Dvije druge značajne mediteranske civilizacije u klasičnoj antici su [[Grčka|grčki]] [[Grad država|gradovi-države]] i [[Fenicija|Feničani]], koji su obje opsežno kolonizirale obale Sredozemlja. <ref name=":3">{{Citiranje weba|title=THE MEDITERRANEAN SEA|url=https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250822171247/https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|archive-date=22 August 2025|access-date=2025-06-18|website=Issuu|language=en}}</ref> [[Darije I. Veliki|Darije I. od Perzije]], koji je osvojio drevni Egipat, izgradio je kanal koji je povezivao [[Crveno more]] s Nilom, a time i sa Sredozemnim morem. Darijev kanal bio je dovoljno širok da se dvije [[Trijera|trireme]] mimoiđu s ispruženim veslima, a za njegovo prelaženje bila su potrebna četiri dana. <ref>Rappoport, S. (Doctor of Philosophy, Basel).</ref> Nakon [[Punski ratovi|Punskih ratova]] u 3. i 2. stoljeću prije Krista, [[Rimska Republika]] porazila je [[Puni|Kartažane]] i postala nadmoćna sila u zapadnom Mediteranu. <ref>{{Citiranje weba|last=Qutub|first=Hamzah|date=2024-02-08|title=How the Punic Wars Changed the Course of History|url=https://www.culturefrontier.com/punic-wars/|access-date=2025-06-18|website=www.culturefrontier.com|language=en-US}}</ref> Kada je [[August]] osnovao [[Rimsko Carstvo]], Rimljani su Mediteran nazivali ''[[Mare Nostrum]]'' ("Naše more"). <ref>{{Citiranje weba|title=Romans called the Mediterranean "Mare Nostrum" - meaning what?|url=https://brainly.com/question/43233424|access-date=June 17, 2025|website=Brainly}}</ref> Sljedećih 400 godina Rimsko Carstvo je u potpunosti kontroliralo Sredozemno more i gotovo sva njegova obalna područja od Gibraltara do Levanta, <ref name=":32">{{Citiranje weba|title=THE MEDITERRANEAN SEA|url=https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250822171247/https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|archive-date=22 August 2025|access-date=2025-06-18|website=Issuu|language=en}}</ref> dajući moru nadimak "Rimsko jezero". <ref>{{Citiranje weba|title=[FREE] What did Rome turn into a "Roman lake"? - brainly.com|url=https://brainly.com/question/17540945|access-date=2025-06-18|website=brainly.com|language=en-US}}</ref> === Od srednjeg vijeka do modernog doba === [[Zapadno Rimsko Carstvo]] propalo je oko 476. godine. <ref>{{Citiranje weba|last=MD|first=Gerti Tashko|date=2025-05-19|title=The Fall of the Western Roman Empire (476 CE)|url=https://gertitashkomd.com/the-fall-of-the-western-roman-empire-476-ce/|access-date=2025-06-18|website=GT health|language=en-US}}</ref> Istok je ponovno bio dominantan jer je rimska moć još uvijek postojala u [[Bizant|Bizantskom Carstvu]] nastalom u 4. stoljeću od istočne polovice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] . <ref>{{Citiranje weba|last=Gaudio|first=Andrew|title=Research Guides: Byzantine Empire: A Resource Guide: Introduction|url=https://guides.loc.gov/byzantine-empire/introduction|access-date=2025-06-18|website=guides.loc.gov|language=en}}</ref> Tijekom tog vremena, u 7. stoljeću pojavila se još jedna sila, a s njom i religija [[Islam|islama]], koja se ubrzo proširila s istoka; u svom najvećem opsegu, <ref>{{Citiranje časopisa|last=Smith|first=Cynthia|last2=Parkinson|first2=Brian|date=2023-08-16|title=Islam – Rise of the Religion and Empires|url=https://pressbooks.oer.hawaii.edu/honcchist151/chapter/9-islam-and-islamic-empires/|journal=Pressbooks|language=en}}</ref> Arapi, pod [[Omejidski Kalifat|Umajadima]], kontrolirali su [[Pirenejski poluotok|Pirinejski poluotok]], stvarajući novu fazu umjetnosti i kulture u regiji. <ref>{{Citiranje weba|title=The Spanish Umayyads (711–1031)|url=https://localhost:5000/learn/educators/curriculum-resources/art-of-the-islamic-world/unit-five/chapter-one/the-spanish-umayyads|access-date=2025-06-18|website=The Metropolitan Museum of Art}}{{Neaktivna poveznica}}</ref> Razne namirnice, začini i usjevi uvedeni su u zapadnomediteransku Španjolsku i [[Sicilijski Emirat|Siciliju]] tijekom arapske vladavine, putem trgovačkih mreža islamskog svijeta. To uključuje šećernu trsku, <ref name="spanish-food.org">{{Citiranje weba|title=Arab Influence {{!}} Spanish-food.org|url=https://www.spanish-food.org/spanish-food-history-arab-influence.html|access-date=7 July 2019|website=www.spanish-food.org}}</ref> rižu, <ref>{{Citiranje časopisa|last=Crist|first=Raymond E.|date=1957|title=Rice Culture in Spain|url=https://archive.org/details/sim_scientific-monthly_1957-02_84_2/page/66|journal=The Scientific Monthly|volume=84|issue=2|pages=66–74|bibcode=1957SciMo..84...66C|issn=0096-3771|jstor=21775}}</ref> pamuk, lucernu, naranče, <ref>{{Citiranje weba|title=The story of Andalusian Oranges in Spain|url=http://www.ft.lk/ft-lite/the-story-of-andalusian-oranges-in-spain/6-579841|access-date=7 July 2019|website=www.ft.lk|language=en}}</ref> limune, <ref>{{Citiranje weba|title=The Nibble: Lemon History|url=http://www.thenibble.com/reviews/main/fruits/lemon-types.asp|access-date=7 July 2019|website=www.thenibble.com}}</ref> marelice, <ref>{{Citiranje weba|last=Denker|first=Joel|date=14 June 2016|title='Moon Of The Faith:' A History Of The Apricot And Its Many Pleasures|url=https://www.npr.org/sections/thesalt/2016/06/14/481932829/moon-of-the-faith-a-history-of-the-apricot-and-its-many-pleasures|access-date=7 July 2019|website=NPR|language=en}}</ref> špinat, <ref>{{Citiranje weba|last=Scott|first=Stephen|date=28 February 2014|title=History of Spinach {{!}} Terroir Seeds|url=https://underwoodgardens.com/history-spinach/|access-date=7 July 2019|website=Terroir Seeds {{!}} Underwood Gardens|language=en}}</ref> patlidžane, <ref>{{Citiranje časopisa|last=Marie-Christine Daunay and Jules Janick|date=2007|title=History and Iconography of Eggplant|url=https://hort.purdue.edu/newcrop/chronicaeggplant.pdf|journal=Chronica Horticulturae|volume=47|pages=16–22}}</ref> mrkvu, <ref>{{Citiranje weba|title=History of Carrots{{Snd}} A brief summary and timeline|url=http://www.carrotmuseum.co.uk/history.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220728070445/http://www.carrotmuseum.co.uk/history.html|archive-date=28 July 2022|access-date=7 July 2019|website=www.carrotmuseum.co.uk}}</ref> [[Vrtni šafran|šafran]] <ref>{{Citiranje weba|date=4 October 2018|title=The history of saffron|url=https://cyrussaffron.com/the-history-of-saffron/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190707215152/https://cyrussaffron.com/the-history-of-saffron/|archive-date=7 July 2019|access-date=7 July 2019|website=Saffron|language=en-US}}</ref> i banane. <ref>{{Citiranje weba|title=Bananas: an American History|url=https://www.worldcat.org/wcpa/servlet/DCARead?standardNo=1560989661&standardNoType=1&excerpt=true|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191110205310/https://www.worldcat.org/wcpa/servlet/DCARead?standardNo=1560989661&standardNoType=1&excerpt=true|archive-date=10 November 2019|access-date=6 April 2020|website=www.worldcat.org}}</ref> Arapi su također nastavili opsežan uzgoj i proizvodnju maslinovog ulja (španjolske riječi za 'ulje' i 'maslina' - ''aceite'' i ''aceituna'' - potječu od arapske riječi ''al-zait'', što znači 'maslinov sok') <ref>{{Citiranje weba|title=Learn All About Spanish Olive Oil|url=https://www.thespruceeats.com/grades-of-spanish-olive-oil-3082923|access-date=7 July 2019|website=The Spruce Eats|language=en}}{{Neaktivna poveznica}}</ref> i nara (heraldički simbol Granade) iz klasičnih [[Greco-Roman world|grčko-rimskih]] vremena. [[Arapska osvajanja|Arapske invazije]] poremetile su trgovinske odnose između zapadne i istočne Europe, a istovremeno su prekinule trgovačke putove s istočnoazijskim carstvima. To je, međutim, imalo posredan učinak na promicanje trgovine preko [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] . Izvoz žitarica iz [[Egipat|Egipta]] preusmjeren je prema [[Eastern world|istočnom svijetu]] . Proizvodi iz istočnoazijskih carstava, poput svile i začina, prevoženi su iz Egipta u luke poput [[Mletačka Republika|Venecije]] i [[Konstantinopol|Carigrada]] od strane mornara i židovskih trgovaca. [[Viking expansion|Vikinški napadi]] dodatno su poremetili trgovinu u zapadnoj Europi i doveli je do potpunog zastoja. Međutim, [[Norsemen|Nordijci]] su razvili trgovinu od Norveške do [[Bijelo more|Bijelog mora]], a istovremeno su trgovali luksuznom robom iz [[Al-Andalus|Španjolske]] i Mediterana. [[Byzantine Empire under the Isaurian dynasty|Bizantinci su sredinom 8. stoljeća]] ponovno preuzeli kontrolu nad područjem oko sjeveroistočnog dijela Sredozemlja. Mletački brodovi od 9. stoljeća naoružavali su se kako bi se suprotstavili uznemiravanju Arapa, istovremeno koncentrirajući trgovinu azijskom robom u Veneciji. <ref>{{Citiranje knjige|last=Couper|first=Alastair|url=https://books.google.com/books?id=WFVACwAAQBAJ&q=The+Geography+of+Sea+Transport&pg=PA37|title=The Geography of Sea Transport|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-317-35150-4|pages=33–37}}</ref> [[Fatimidski Kalifat|Fatimidi]] su, prema dokumentima [[Cairo Geniza|iz kairske Genize]], prije križarskih ratova održavali trgovačke odnose s [[Italian city-states|talijanskim gradovima-državama]] poput [[Republika Amalfi|Amalfija]] i [[Republika Genova|Genove]] . Dokument iz 996. spominje amalfijske trgovce koji žive u [[Kairo|Kairu]] . U drugom pismu stoji da su Genovežani trgovali s [[Aleksandrija|Aleksandrijom]] . Kalif [[Ma'ad al-Mustansir Billah|al-Mustansir]] je dopustio amalfijskim trgovcima da se nastanjuju u [[Jeruzalem|Jeruzalemu]] oko 1060. godine umjesto latinskog [[Hospicij|hospicija]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Balard|first=Michel|url=https://books.google.com/books?id=JEN-0A3icQUC&q=amalfi+cairo&pg=PA233|title=The Experience of Crusading, Volume 2 – Defining the Crusader Kingdom|publisher=Cambridge University Press|year=2003|isbn=978-0-521-78151-0|editor-last=Bull|editor-first=Marcus Graham|pages=23–35|access-date=17 November 2020|editor-last2=Edbury|editor-first2=Peter|editor-last3=Phillips|editor-first3=Jonathan|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145302/https://books.google.com/books?id=JEN-0A3icQUC&q=amalfi+cairo&pg=PA233#v=snippet&q=amalfi%20cairo&f=false|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref> [[Križarski ratovi]] doveli su do procvata trgovine između Europe i ''[[Križarske države|Predjelične]]'' regije. <ref>{{Citiranje knjige|last=Housley|first=Norman|title=Contesting the Crusades|publisher=Blackwell Publishing|year=2006|isbn=978-1-4051-1189-8|pages=152–54|author-link=Norman Housley}}</ref> Genova, Venecija i [[Republika Pisa|Piza]] stvorile su kolonije u regijama pod kontrolom križara i preuzele kontrolu nad trgovinom s Orijentom. Te su im kolonije također omogućile trgovinu s istočnim svijetom. Iako su pad križarskih država i pokušaji papa da zabrane trgovinske odnose s muslimanskim državama privremeno poremetili trgovinu s Orijentom, ona se ipak nastavila. <ref>{{Citiranje knjige|last=Brundage|first=James|url=https://books.google.com/books?id=E2CTAgAAQBAJ&q=through+all+these+military+triumphs+and+reverses,+italian+merchants+constituted+the+mainstay&pg=PT303|title=Medieval Italy: An Encyclopedia|publisher=Routledge|year=2004|isbn=978-1-135-94880-1|page=273|access-date=17 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145303/https://books.google.com/books?id=E2CTAgAAQBAJ&q=through+all+these+military+triumphs+and+reverses,+italian+merchants+constituted+the+mainstay&pg=PT303#v=snippet&q=through%20all%20these%20military%20triumphs%20and%20reverses%2C%20italian%20merchants%20constituted%20the%20mainstay&f=false|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref> Europa se, međutim, počela oporavljati postupnom centralizacijom državne moći tijekom [[Renaissance of the 12th century|renesanse 12. stoljeća]] . <ref>{{Citiranje časopisa|last=University|first=Utah Valley|title=The Twelfth Century|url=https://uen.pressbooks.pub/worldhistory1/chapter/the-twelfth-century-in-western-europe/|journal=World History: Cultures, States, and Societies to 1500|language=en}}</ref> [[Osmansko Carstvo|Osmanska]] moć sa sjedištem u Anatoliji nastavila je rasti i 1453. godine uništila je Bizantsko Carstvo [[Pad Carigrada 1453.|osvajanjem Carigrada]] . <ref>{{Citiranje weba|date=2017-11-03|title=Ottoman Empire - WWI, Decline & Definition|url=https://www.history.com/articles/ottoman-empire|access-date=2025-06-18|website=HISTORY|language=en}}</ref> [[Hajreddin Barbarossa|Hajrudin Barbarossa]], osmanski kapetan, simbol je te dominacije pobjedom u [[Battle of Preveza|bitci kod Preveze]] (1538.), otvarajući [[Tripoli]] i istočni Mediteran osmanskoj vlasti. <ref>{{Citiranje weba|title=From Pirate to Admiral: The Tale of Barbarossa {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/story/from-pirate-to-admiral-the-tale-of-barbarossa|access-date=2025-06-18|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> Kako se pomorska snaga europskih sila povećavala, suočile su se s osmanskim širenjem u regiji kada je [[Bitka kod Lepanta]] (1571.) oštetila moć [[Ottoman Navy|osmanske mornarice]] . Ovo je bila posljednja pomorska bitka koja se vodila prvenstveno između [[Galija (brod)|galija]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Battle of Lepanto {{!}} EBSCO Research Starters|url=https://www.ebsco.com/research-starters/history/battle-lepanto|access-date=2025-06-18|website=www.ebsco.com|language=en}}</ref> [[Berberski korsari|Berberski pirati]] [[Magreb|sjeverozapadne Afrike]] plijenili su kršćanske brodove i obale u zapadnom Sredozemnom moru. <ref>{{Citiranje knjige|last=Robert Davis|url=https://archive.org/details/trent_0116405722392|title=Christian Slaves, Muslim Masters: White Slavery in the Mediterranean, the Barbary Coast and Italy, 1500–1800|date=5 December 2003|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-333-71966-4|access-date=17 January 2013|url-access=registration}}</ref> Prema Robertu Davisu, od 16. do 19. stoljeća, pirati su zarobili 1 milijun do 1,25 milijuna Europljana kao robove. <ref>{{Citiranje weba|title=British Slaves on the Barbary Coast|url=http://www.bbc.co.uk/history/british/empire_seapower/white_slaves_01.shtml|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090208143435/http://www.bbc.co.uk/history/british/empire_seapower/white_slaves_02.shtml|archive-date=8 February 2009|access-date=17 January 2013|publisher=BBC}}</ref> Razvoj oceanskog brodarstva počeo je utjecati na cijelo Sredozemlje. Nekada je većina trgovine između zapadne Europe i Istoka [[Indo-Mediterranean|prolazila kroz regiju]], ali nakon 1490-ih razvoj morske rute do Indijskog oceana omogućio je uvoz azijskih [[Put začina|začina]] i druge robe kroz atlantske luke zapadne Europe. <ref>C.I. Gable – [http://www.boglewood.com/timeline/ottomans.html Constantinople Falls to the Ottoman Turks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141029132035/http://www.boglewood.com/timeline/ottomans.html|date=29 October 2014}} – '' Boglewood Timeline'' – 1998 – Retrieved 3 September 2011.</ref> <ref>[http://www.sephardicstudies.org/ottoemp.html "History of the Ottoman Empire, an Islamic Nation where Jews Lived"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141018040430/http://www.sephardicstudies.org/ottoemp.html|date=18 October 2014}} – ''Sephardic Studies and Culture'' – Retrieved 3 September 2011.</ref> <ref>Robert Guisepi – {{usurped|[https://web.archive.org/web/20150311160503/http://history-world.org/ottoman%20empire.htm The Ottomans: From Frontier Warriors To Empire Builders]}} – 1992 – ''History World International'' – Retrieved 3 September 2011.</ref> More je ostalo strateški važno. Britansko ovladavanje [[Gibraltar|Gibraltarom]] osiguralo im je utjecaj u Africi i jugozapadnoj Aziji. Posebno nakon pomorskih bitaka kod Abukira (1799., [[Battle of the Nile|Bitka na Nilu]] ) i [[Bitka kod Trafalgara|Trafalgara]] (1805.), Britanci su dugo vremena učvršćivali svoju dominaciju u Sredozemlju. <ref>See: Brian Lavery "Nelson's Navy: The Ships, Men, and Organization, 1793–1815" (2013).</ref> Ratovi su uključivali [[Naval warfare in the Mediterranean during World War I|pomorsko ratovanje u Sredozemlju tijekom Prvog svjetskog rata]] <ref>{{Citiranje weba|title=Mediterranean Theater, Naval Operations / 1.0 / encyclopedic|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/mediterranean-theater-naval-operations/|access-date=2025-06-18|website=1914-1918-Online (WW1) Encyclopedia|language=en}}</ref> i [[Mediteransko i bliskoistočno bojište (Drugi svjetski rat)|mediteransko bojište Drugog svjetskog rata]] . <ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-18|title=The 1941 Battle of Cape Matapan Between Britain and Italy|url=http://www.historyisnowmagazine.com/blog/2024/9/18/the-1941-battle-of-cape-matapan-between-britain-and-italy|access-date=2025-06-18|website=History is Now Magazine, Podcasts, Blog and Books {{!}} Modern International and American history|language=en-US}}</ref> Otvaranjem [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] bez brane 1869. godine, tok trgovine između Europe i Azije se temeljno promijenio. Najbrži put sada je vodio kroz Sredozemno more prema istočnoj Africi i Aziji. To je dovelo do preferencije mediteranskih zemalja, a njihove luke poput [[Trst|Trsta]] s izravnim vezama sa srednjom i istočnom Europom doživjele su brzi gospodarski uspon. U 20. stoljeću, 1. i 2. svjetski rat, kao i [[Sueska kriza]] i [[Hladni rat|Hladni rat,]] doveli su do pomicanja trgovačkih putova prema sjevernim europskim lukama, koji su se ponovno promijenili prema južnim lukama kroz europske integracije, aktiviranje [[Put svile|Puta svile]] i slobodnu svjetsku trgovinu. <ref>Mary Pelletier "A brief history of the Suez Canal" In: Apollo 3 July 2018; Harry de Wilt: Is One Belt, One Road a China crisis for North Sea main ports?</ref> === 21. stoljeće === [[Malta|Malteški]] predsjednik je 2013. godine opisao Sredozemno more kao "groblje" zbog velikog broja migranata koji su se tamo utopili nakon što su im se brodovi prevrnuli. <ref>{{Citiranje weba|date=13 October 2013|title=Migrant deaths prompt calls for EU action|url=https://www.aljazeera.com/news/2013/10/13/migrant-deaths-prompt-calls-for-eu-action/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220314151430/https://www.aljazeera.com/news/2013/10/13/migrant-deaths-prompt-calls-for-eu-action/|archive-date=14 March 2022|access-date=14 March 2022|website=Al Jazeera&nbsp;– English}}</ref> Predsjednik [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] [[Martin Schulz]] izjavio je 2014. da je europska migracijska politika "pretvorila Mediteran u groblje", misleći na broj utopljenih izbjeglica u regiji kao izravnu posljedicu te politike. <ref>{{Citiranje weba|date=24 October 2013|title=Schulz: EU migrant policy 'turned Mediterranean into graveyard'|url=http://euobserver.com/tickers/121894|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141029130716/http://euobserver.com/tickers/121894|archive-date=29 October 2014|access-date=12 December 2014|website=EUobserver}}</ref> Azerbajdžanski dužnosnik opisao je more kao "groblje... gdje ljudi umiru". <ref>{{Citiranje weba|title=Novruz Mammadov: The Mediterranean become a burial ground|url=http://topnews.az/en/news/148766/Novruz-Mammadov-The-Mediterranean-become-a-burial-ground.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925095650/http://topnews.az/en/news/148766/Novruz-Mammadov-The-Mediterranean-become-a-burial-ground.html|archive-date=25 September 2015|access-date=4 May 2015}}</ref> Nakon [[2013 Lampedusa migrant shipwreck|brodoloma migranata na Lampedusi 2013. godine]], [[Letta Cabinet|talijanska vlada]] odlučila je ojačati nacionalni sustav patroliranja Sredozemnim morem odobrivši " [[Operacija Mare nostrum|Operaciju Mare Nostrum]] ", vojnu i humanitarnu misiju s ciljem spašavanja migranata i uhićenja krijumčara imigranata. U 2015. godini više od milijun migranata prešlo je Sredozemno more u Europu. <ref>{{Citiranje weba|date=30 December 2015|title=Over one million sea arrivals reach Europe in 2015|url=http://www.unhcr.org/news/latest/2015/12/5683d0b56/million-sea-arrivals-reach-europe-2015.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161224084500/http://www.unhcr.org/news/latest/2015/12/5683d0b56/million-sea-arrivals-reach-europe-2015.html|archive-date=24 December 2016|access-date=20 August 2016|website=UNHCR – The UN Refugee Agency}}</ref> Italija je bila posebno pogođena [[Europska migracijska kriza 2015.|europskom migrantskom krizom]] . Između 2013. i 2018. godine, više od 700 000 migranata iskrcalo se u Italiji, <ref>{{Citiranje novina|date=21 May 2018|title=What will Italy's new government mean for migrants?|work=The Local Italy|url=https://www.thelocal.it/20180521/what-will-italys-new-government-mean-for-migrants|url-status=live|access-date=6 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401231010/https://www.thelocal.it/20180521/what-will-italys-new-government-mean-for-migrants|archive-date=1 April 2019}}</ref> uglavnom iz subsaharske Afrike. <ref>{{Citiranje novina|date=18 July 2017|title=African migrants fear for future as Italy struggles with surge in arrivals|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-italy-migrants-africa/african-migrants-fear-for-future-as-italy-struggles-with-surge-in-arrivals-idUSKBN1A30QD|url-status=live|access-date=6 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402002627/https://www.reuters.com/article/us-italy-migrants-africa/african-migrants-fear-for-future-as-italy-struggles-with-surge-in-arrivals-idUSKBN1A30QD|archive-date=2 April 2019}}</ref> 8vzhym9qa90xlkh0n0zm25wb31fvnlj 7592341 7592335 2026-09-01T22:44:06Z Dean72 77466 7592341 wikitext text/x-wiki == Ime i etimologija == [[Datoteka:Greece_Orbit_Photo_1989_by_Atlas_STS-34.jpg|lijevo|mini|With its highly indented coastline and large number of islands, [[Greece]] has the longest Mediterranean coastline.]] [[Datoteka:Eastern_Mediterranean_in_Katip_Çelebi_1656_Mediterranean_Sea_map_from_Asfar_il-bihar_(cropped).jpg|mini|Eastern Mediterranean in Katip Çelebi's map ({{lang|ota|ﺁق دكز}})]] * Antički Rimljani su Sredozemno more nazivali ''Mare Magnum'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Veliko more") ili ''Mare Internum'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Unutarnje more"). U kasnijoj fazi, pogotovo u imperijalno doba, uvriježio se naziv ''Mare Nostrum'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Naše more"). Izraz ''Mare Mediterrāneum'' pojavljuje se puno kasnije. Latinski geograf [[Gaj Julije Solin]] prvi je koristio taj naziv u 3. stoljeću, a prvi pisani zapis u kojem se koristi isključivo naziv ''Mare Mediterrāneum'' pojavljuje se u 6. stoljeću<ref name="Seirinidou2017">Vaso Seirinidou, [https://books.google.com/books?id=c53vDQAAQBAJ&pg=PA80 "The Mediterranean"] in Diana Mishkova, Balázs Trencsényi, ''European Regions and Boundaries: A Conceptual History'', series ''European Conceptual History'' '''3''', {{isbn|1-78533-585-5}}, 2017, p. 80</ref> u djelu [[Izidor Seviljski|Izidora Seviljskog]].<ref>{{cite book|last=Rickman|first=Geoffrey|title=The Mediterranean in History|publisher=Getty Publications|year=2011|isbn=978-1-60606-057-5|editor=David Abulafia|page=133|chapter=The creation of ''Mare Nostrum'': 300 BC – 500 AD}}</ref><ref name="seirinidou">Vaso Seirinidou, "The Mediterranean" in Diana Mishkova, Balázs Trencsényi, ''European Regions and Boundaries: A Conceptual History'', series ''European Conceptual History'' '''3''', {{isbn|1-78533-585-5}}, 2017, p. 80</ref> Naziv je složenica latinske riječi ''medius'' ("srednji") i ''terra'' ("zemlja"). Latinski je izraz [[Prevedenice|prevedenica]] grčkog naziva μεσόγειος ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''mesógeios'' - "sredozemlje") od grčkog μέσος ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''mésos'' - "središnji") i γήινος ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''gḗinos -'' "od zemlje"),od γῆ ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''gê'' ''-'' "zemlja"). Izvorno značenje je dakle "more u središtu zemlje".<ref>{{cite web|title=entry μεσόγαιος|url=http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2366422|archive-url=https://web.archive.org/web/20091202133428/http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D|archive-date=2 December 2009|publisher=[[Liddell & Scott]]}}</ref><ref>''[[Oxford English Dictionary]]'', 3rd ed, 2001, [http://www.oed.com/view/Entry/115766 ''s.v.'']</ref> * U suvremenom arapskom more se naziva البحر [الأبيض] المتوسط ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''al-Baḥr [al-Abyaḍ] al-Mutawassiṭ'' - "[Bijelo] središnje more"). U islamskoj i arapskoj književnosti koristi se naziv {{lang|ar|بحر الروم}} ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''Baḥr al-Rūm'' - "Rimsko more"). U početku se naziv odnosio samo na istočno Sredozemlje, kasnije je poprimio značenje cijelog Sredozemnog mora. Ostala arapska imena su بحر الشام ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''Baḥr al-šām'' - "Sirijsko more") i بحر المغرب ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''Baḥr al-Maghrib'' ''-'' "Zapadno more"'')''.<ref name="eoi">{{EI2|title=Baḥr al-Rūm|volume=1}}</ref><ref name="seirinidou" /> * The [[Ancient Egyptians]] called the Mediterranean [[Wadj-Wer|''Wadj-wr''/''Wadj-Wer''/''Wadj-Ur'']]. This term ({{lit.|great green}}) was the name given by the Ancient Egyptians to the semi-solid, semi-aquatic region characterized by papyrus forests to the north of the cultivated [[Nile Delta]], and, by extension, the sea beyond.<ref>{{cite book|last1=Golvin|first1=Jean-Claude|title=L'Égypte restituée, Tome 3|publisher=Éditions Errance|year=1991|isbn=2-87772-148-5|location=Paris|page=273}}</ref> * The [[Carthaginians]] called it the "Syrian Sea". In ancient [[Syriac language|Syriac]] texts, [[Phoenician language|Phoenician]] epics and in the Hebrew [[Bible]], it was primarily known as the "Great Sea", {{lang|he|הים הגדול}}, {{Transliteration|he|HaYam HaGadol}}, ([[Book of Numbers|Numbers]]; [[Book of Joshua]]; [[Book of Ezekiel|Ezekiel]]) or simply as "The Sea" ([[Books of Kings|1 Kings]]). However, it has also been called the "Hinder Sea" because of its location on the west coast of the [[Syria (region)|region of Syria]] or the [[Holy Land]] (and therefore behind a person facing the east), which is sometimes translated as "Western Sea". Another name was the "Sea of the [[Philistines]]", ([[Book of Exodus]]). In [[Modern Hebrew]], it is called {{lang|he|הים התיכון}} {{Transliteration|he|HaYam HaTikhon}}, 'the Middle Sea'.<ref name="melitensia">{{cite journal|last=Vella|first=Andrew P.|date=1985|title=Mediterranean Malta|url=http://melitensiawth.com/incoming/Index/Hyphen/Hyphen.%204(1985)5/02.pdf|url-status=usurped|journal=Hyphen|volume=4|issue=5|pages=469–472|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329163002/http://melitensiawth.com/incoming/Index/Hyphen/Hyphen.%204%281985%295/02.pdf|archive-date=29 March 2017}}</ref> * The [[Ancient Greece|Ancient Greeks]] called the Mediterranean simply {{lang|grc|ἡ θάλασσα}} ('the Sea') or sometimes {{lang|grc|ἡ μεγάλη θάλασσα}} ('the Great Sea'), {{lang|grc|ἡ ἡμετέρα θάλασσα}} ('Our Sea'), or {{lang|grc|ἡ θάλασσα ἡ καθ'ἡμᾶς}} ('the sea around us').<ref>{{cite book|last1=Slootjes|first1=Daniëlle|url=https://library.oapen.org/bitstream/handle/20.500.12657/37958/9789004326750_webready_content_text.pdf|title=Rome and the Worlds beyond its Frontier|last2=Peachin|first2=M.|publisher=Brill|year=2016|isbn=978-9004325616|page=28}}</ref><ref>{{cite book|last1=Mishkova|first1=Diana|url=https://www.berghahnbooks.com/downloads/OpenAccess/MishkovaEuropean/MishkovaEuropean_04.pdf|title=European Regions and Boundaries A Conceptual History|last2=Trencsényi|first2=Balázs|publisher=Berghahn Books|year=2017|isbn=978-1-78533-584-6|page=80}}</ref> According to Johann Knobloch, in [[classical antiquity]], cultures in the [[Levant]] used colors to refer to the cardinal points: black referred to the north (explaining the name [[Black Sea]]), yellow or blue to east, red to south (e.g., the [[Red Sea]]), and white to west. This would explain the Greek {{Transliteration|el|Áspri Thálassa}}, the [[Bulgarian language|Bulgarian]] {{Transliteration|bg|Byalo More}}, the Turkish {{lang|tr|Akdeniz}}, and the Arab nomenclature described above, {{Abbr|lit.|literal translation}} "White Sea".<ref>Johann Knoblock. ''Sprache und Religion'', Vol. 1 (Carl Winter Universitätsverlag, 1979), 18; cf. {{Encyclopaedia Iranica|volume=4|fascicle=3|title=Black Sea|first=Rüdiger|last=Schmitt|url=http://www.iranicaonline.org/articles/black-sea|pages=310–313}}</ref> * The [[Old English]] name for the Mediterranean was the ''Wendel-sæ'', or "Vandal Sea", after the [[Vandals]] who had occupied the shores of North Africa in the [[Migration Period]].<ref>{{cite web|title="Mediterranean" on Etymonline|url=https://www.etymonline.com/word/Mediterranean|access-date=27 May 2025}}</ref> * One name for the Mediterranean in [[Old Norse|Old (West) Norse]] appears to have been ''Jórsalahaf'', the "Sea of Jerusalem".<ref>{{cite web|title=Dictionary of the Old Norwegian Language|url=https://old-norwegian-dictionary.vercel.app/word/jorsalahaf|access-date=27 May 2025}}</ref> The "Hreiðsea", ''Hreiðmarar'', mentioned on the [[Rök runestone]] might also refer to the Mediterranean. * [[Ancient Iranian peoples|Ancient Iranians]] called it the "Roman Sea", in Classic Persian texts was called {{Transliteration|fa|Daryāy-e Rōm}} ({{lang|fa|دریای روم}}) which may be from [[Middle Persian]] form, {{Transliteration|pal|Zrēh ī Hrōm}} ({{lang|pal|𐭦𐭫𐭩𐭤 𐭩 𐭤𐭫𐭥𐭬}}).<ref>{{Cite web|last=Dehkhoda|first=Ali Akbar|title="دریای روم" entry|url=https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247689/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b1%d9%88%d9%85|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200522152841/https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247689/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b1%d9%88%d9%85|archive-date=22 May 2020|access-date=12 April 2023|website=Parsi Wiki}}</ref> In [[Persian language|Classic Persian]] texts it was called {{Transliteration|fa|Daryāy-e Šām}} {{lang|fa|دریای شام}}) "The Western Sea" or "Syrian Sea".<ref>{{Cite web|last=Dehkhoda|first=Ali Akabar|title="دریای شام" entry|url=https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247707/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b4%d8%a7%d9%85|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200522152842/https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247707/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b4%d8%a7%d9%85|archive-date=22 May 2020|access-date=12 April 2023|website=Parsi Wiki}}</ref> * In [[Turkish language|Turkish]], it is the {{lang|tr|Akdeniz}} 'the White Sea'; in Ottoman, {{lang|ota|ﺁق دكز}}, which sometimes means only the [[Aegean Sea]].<ref>Diran Kélékian, ''Dictionnaire Turc-Français'', Constantinople, 1911</ref> The name is thought to be coming from the [[Cardinal direction#Northern Eurasia|colors associated with the cardinal directions]] in [[Turkic peoples|Turkic]] tradition, where "Ak" (white) stands for the west. It may be to contrast with the [[Black Sea]].<ref name="eoi" /><ref name="melitensia" /><ref>[[Özhan Öztürk]] claims that in Old Turkish ''ak'' also means "west" and that {{lang|tr|Akdeniz}} hence means "West Sea" and that {{lang|tr|Karadeniz}} (Black Sea) means "North Sea". [[Özhan Öztürk]]. {{cite book|url=http://www.karalahana.com/makaleler/kitap/pontus-antik-cagdan-gunumuze-karadeniz-etnik-siyasi-tarihi.htm|title=Pontus: Antik Çağ'dan Günümüze Karadeniz'in Etnik ve Siyasi Tarihi Genesis Yayınları|year=2011|place=Ankara|pages=5–9|archive-url=https://web.archive.org/web/20120915062836/http://www.karalahana.com/makaleler/kitap/pontus-antik-cagdan-gunumuze-karadeniz-etnik-siyasi-tarihi.htm|archive-date=15 September 2012|url-status=dead}}</ref> In Persian, the name was translated as {{Transliteration|fa|Baḥr-i Safīd}}, which was also used in later [[Ottoman Turkish language|Ottoman Turkish]]. It is probably the origin of the colloquial Greek phrase {{langx|grc|Άσπρη Θάλασσα|Áspri Thálassa|White Sea|label=none}}.<ref name="eoi" /> == Povijest == === Antika === [[Datoteka:AntikeGriechen1.jpg|mini|Grčke (crveno) i feničke (žuto) [[Colonies in antiquity|kolonije u antici]] oko 6. stoljeća prije Krista]] [[Datoteka:Roman_Empire_Trajan_117AD.png|mini|[[Rimsko Carstvo]] 117. godine, kraj [[Trajan|Trajanove]] vladavine]] Velike drevne civilizacije nalazile su se oko Sredozemlja. More je kroz stoljeća pružalo putove za trgovinu, kolonizaciju i rat, kao i hranu (ribarstvom i sakupljanjem drugih morskih plodova) za brojne zajednice. <ref>{{Citiranje knjige|last=David Abulafia|title=The Great Sea: A Human History of the Mediterranean|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2011}}</ref> Najranije napredne civilizacije na Mediteranu bile su [[Drevni Egipat|Egipćani]] i [[Minojska kultura|Minojci]], koji su intenzivno trgovali jedni s drugima.   Oko 1200. godine prije Krista istočno Sredozemlje bilo je uvelike pogođeno [[Bronze Age Collapse|slomom brončanog doba]], što je rezultiralo uništenjem mnogih gradova i trgovačkih putova. <ref>{{Citiranje weba|title=Late Bronze Age collapse {{!}} EBSCO Research Starters|url=https://www.ebsco.com/research-starters/anthropology/late-bronze-age-collapse|access-date=2025-06-18|website=www.ebsco.com|language=en}}</ref> Dvije druge značajne mediteranske civilizacije u klasičnoj antici su [[Grčka|grčki]] [[Grad država|gradovi-države]] i [[Fenicija|Feničani]], koji su obje opsežno kolonizirale obale Sredozemlja. <ref name=":3">{{Citiranje weba|title=THE MEDITERRANEAN SEA|url=https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250822171247/https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|archive-date=22 August 2025|access-date=2025-06-18|website=Issuu|language=en}}</ref> [[Darije I. Veliki|Darije I. od Perzije]], koji je osvojio drevni Egipat, izgradio je kanal koji je povezivao [[Crveno more]] s Nilom, a time i sa Sredozemnim morem. Darijev kanal bio je dovoljno širok da se dvije [[Trijera|trireme]] mimoiđu s ispruženim veslima, a za njegovo prelaženje bila su potrebna četiri dana. <ref>Rappoport, S. (Doctor of Philosophy, Basel).</ref> Nakon [[Punski ratovi|Punskih ratova]] u 3. i 2. stoljeću prije Krista, [[Rimska Republika]] porazila je [[Puni|Kartažane]] i postala nadmoćna sila u zapadnom Mediteranu. <ref>{{Citiranje weba|last=Qutub|first=Hamzah|date=2024-02-08|title=How the Punic Wars Changed the Course of History|url=https://www.culturefrontier.com/punic-wars/|access-date=2025-06-18|website=www.culturefrontier.com|language=en-US}}</ref> Kada je [[August]] osnovao [[Rimsko Carstvo]], Rimljani su Mediteran nazivali ''[[Mare Nostrum]]'' ("Naše more"). <ref>{{Citiranje weba|title=Romans called the Mediterranean "Mare Nostrum" - meaning what?|url=https://brainly.com/question/43233424|access-date=June 17, 2025|website=Brainly}}</ref> Sljedećih 400 godina Rimsko Carstvo je u potpunosti kontroliralo Sredozemno more i gotovo sva njegova obalna područja od Gibraltara do Levanta, <ref name=":32">{{Citiranje weba|title=THE MEDITERRANEAN SEA|url=https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250822171247/https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|archive-date=22 August 2025|access-date=2025-06-18|website=Issuu|language=en}}</ref> dajući moru nadimak "Rimsko jezero". <ref>{{Citiranje weba|title=[FREE] What did Rome turn into a "Roman lake"? - brainly.com|url=https://brainly.com/question/17540945|access-date=2025-06-18|website=brainly.com|language=en-US}}</ref> === Od srednjeg vijeka do modernog doba === [[Zapadno Rimsko Carstvo]] propalo je oko 476. godine. <ref>{{Citiranje weba|last=MD|first=Gerti Tashko|date=2025-05-19|title=The Fall of the Western Roman Empire (476 CE)|url=https://gertitashkomd.com/the-fall-of-the-western-roman-empire-476-ce/|access-date=2025-06-18|website=GT health|language=en-US}}</ref> Istok je ponovno bio dominantan jer je rimska moć još uvijek postojala u [[Bizant|Bizantskom Carstvu]] nastalom u 4. stoljeću od istočne polovice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] . <ref>{{Citiranje weba|last=Gaudio|first=Andrew|title=Research Guides: Byzantine Empire: A Resource Guide: Introduction|url=https://guides.loc.gov/byzantine-empire/introduction|access-date=2025-06-18|website=guides.loc.gov|language=en}}</ref> Tijekom tog vremena, u 7. stoljeću pojavila se još jedna sila, a s njom i religija [[Islam|islama]], koja se ubrzo proširila s istoka; u svom najvećem opsegu, <ref>{{Citiranje časopisa|last=Smith|first=Cynthia|last2=Parkinson|first2=Brian|date=2023-08-16|title=Islam – Rise of the Religion and Empires|url=https://pressbooks.oer.hawaii.edu/honcchist151/chapter/9-islam-and-islamic-empires/|journal=Pressbooks|language=en}}</ref> Arapi, pod [[Omejidski Kalifat|Umajadima]], kontrolirali su [[Pirenejski poluotok|Pirinejski poluotok]], stvarajući novu fazu umjetnosti i kulture u regiji. <ref>{{Citiranje weba|title=The Spanish Umayyads (711–1031)|url=https://localhost:5000/learn/educators/curriculum-resources/art-of-the-islamic-world/unit-five/chapter-one/the-spanish-umayyads|access-date=2025-06-18|website=The Metropolitan Museum of Art}}{{Neaktivna poveznica}}</ref> Razne namirnice, začini i usjevi uvedeni su u zapadnomediteransku Španjolsku i [[Sicilijski Emirat|Siciliju]] tijekom arapske vladavine, putem trgovačkih mreža islamskog svijeta. To uključuje šećernu trsku, <ref name="spanish-food.org">{{Citiranje weba|title=Arab Influence {{!}} Spanish-food.org|url=https://www.spanish-food.org/spanish-food-history-arab-influence.html|access-date=7 July 2019|website=www.spanish-food.org}}</ref> rižu, <ref>{{Citiranje časopisa|last=Crist|first=Raymond E.|date=1957|title=Rice Culture in Spain|url=https://archive.org/details/sim_scientific-monthly_1957-02_84_2/page/66|journal=The Scientific Monthly|volume=84|issue=2|pages=66–74|bibcode=1957SciMo..84...66C|issn=0096-3771|jstor=21775}}</ref> pamuk, lucernu, naranče, <ref>{{Citiranje weba|title=The story of Andalusian Oranges in Spain|url=http://www.ft.lk/ft-lite/the-story-of-andalusian-oranges-in-spain/6-579841|access-date=7 July 2019|website=www.ft.lk|language=en}}</ref> limune, <ref>{{Citiranje weba|title=The Nibble: Lemon History|url=http://www.thenibble.com/reviews/main/fruits/lemon-types.asp|access-date=7 July 2019|website=www.thenibble.com}}</ref> marelice, <ref>{{Citiranje weba|last=Denker|first=Joel|date=14 June 2016|title='Moon Of The Faith:' A History Of The Apricot And Its Many Pleasures|url=https://www.npr.org/sections/thesalt/2016/06/14/481932829/moon-of-the-faith-a-history-of-the-apricot-and-its-many-pleasures|access-date=7 July 2019|website=NPR|language=en}}</ref> špinat, <ref>{{Citiranje weba|last=Scott|first=Stephen|date=28 February 2014|title=History of Spinach {{!}} Terroir Seeds|url=https://underwoodgardens.com/history-spinach/|access-date=7 July 2019|website=Terroir Seeds {{!}} Underwood Gardens|language=en}}</ref> patlidžane, <ref>{{Citiranje časopisa|last=Marie-Christine Daunay and Jules Janick|date=2007|title=History and Iconography of Eggplant|url=https://hort.purdue.edu/newcrop/chronicaeggplant.pdf|journal=Chronica Horticulturae|volume=47|pages=16–22}}</ref> mrkvu, <ref>{{Citiranje weba|title=History of Carrots{{Snd}} A brief summary and timeline|url=http://www.carrotmuseum.co.uk/history.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220728070445/http://www.carrotmuseum.co.uk/history.html|archive-date=28 July 2022|access-date=7 July 2019|website=www.carrotmuseum.co.uk}}</ref> [[Vrtni šafran|šafran]] <ref>{{Citiranje weba|date=4 October 2018|title=The history of saffron|url=https://cyrussaffron.com/the-history-of-saffron/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190707215152/https://cyrussaffron.com/the-history-of-saffron/|archive-date=7 July 2019|access-date=7 July 2019|website=Saffron|language=en-US}}</ref> i banane. <ref>{{Citiranje weba|title=Bananas: an American History|url=https://www.worldcat.org/wcpa/servlet/DCARead?standardNo=1560989661&standardNoType=1&excerpt=true|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191110205310/https://www.worldcat.org/wcpa/servlet/DCARead?standardNo=1560989661&standardNoType=1&excerpt=true|archive-date=10 November 2019|access-date=6 April 2020|website=www.worldcat.org}}</ref> Arapi su također nastavili opsežan uzgoj i proizvodnju maslinovog ulja (španjolske riječi za 'ulje' i 'maslina' - ''aceite'' i ''aceituna'' - potječu od arapske riječi ''al-zait'', što znači 'maslinov sok') <ref>{{Citiranje weba|title=Learn All About Spanish Olive Oil|url=https://www.thespruceeats.com/grades-of-spanish-olive-oil-3082923|access-date=7 July 2019|website=The Spruce Eats|language=en}}{{Neaktivna poveznica}}</ref> i nara (heraldički simbol Granade) iz klasičnih [[Greco-Roman world|grčko-rimskih]] vremena. [[Arapska osvajanja|Arapske invazije]] poremetile su trgovinske odnose između zapadne i istočne Europe, a istovremeno su prekinule trgovačke putove s istočnoazijskim carstvima. To je, međutim, imalo posredan učinak na promicanje trgovine preko [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] . Izvoz žitarica iz [[Egipat|Egipta]] preusmjeren je prema [[Eastern world|istočnom svijetu]] . Proizvodi iz istočnoazijskih carstava, poput svile i začina, prevoženi su iz Egipta u luke poput [[Mletačka Republika|Venecije]] i [[Konstantinopol|Carigrada]] od strane mornara i židovskih trgovaca. [[Viking expansion|Vikinški napadi]] dodatno su poremetili trgovinu u zapadnoj Europi i doveli je do potpunog zastoja. Međutim, [[Norsemen|Nordijci]] su razvili trgovinu od Norveške do [[Bijelo more|Bijelog mora]], a istovremeno su trgovali luksuznom robom iz [[Al-Andalus|Španjolske]] i Mediterana. [[Byzantine Empire under the Isaurian dynasty|Bizantinci su sredinom 8. stoljeća]] ponovno preuzeli kontrolu nad područjem oko sjeveroistočnog dijela Sredozemlja. Mletački brodovi od 9. stoljeća naoružavali su se kako bi se suprotstavili uznemiravanju Arapa, istovremeno koncentrirajući trgovinu azijskom robom u Veneciji. <ref>{{Citiranje knjige|last=Couper|first=Alastair|url=https://books.google.com/books?id=WFVACwAAQBAJ&q=The+Geography+of+Sea+Transport&pg=PA37|title=The Geography of Sea Transport|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-317-35150-4|pages=33–37}}</ref> [[Fatimidski Kalifat|Fatimidi]] su, prema dokumentima [[Cairo Geniza|iz kairske Genize]], prije križarskih ratova održavali trgovačke odnose s [[Italian city-states|talijanskim gradovima-državama]] poput [[Republika Amalfi|Amalfija]] i [[Republika Genova|Genove]] . Dokument iz 996. spominje amalfijske trgovce koji žive u [[Kairo|Kairu]] . U drugom pismu stoji da su Genovežani trgovali s [[Aleksandrija|Aleksandrijom]] . Kalif [[Ma'ad al-Mustansir Billah|al-Mustansir]] je dopustio amalfijskim trgovcima da se nastanjuju u [[Jeruzalem|Jeruzalemu]] oko 1060. godine umjesto latinskog [[Hospicij|hospicija]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Balard|first=Michel|url=https://books.google.com/books?id=JEN-0A3icQUC&q=amalfi+cairo&pg=PA233|title=The Experience of Crusading, Volume 2 – Defining the Crusader Kingdom|publisher=Cambridge University Press|year=2003|isbn=978-0-521-78151-0|editor-last=Bull|editor-first=Marcus Graham|pages=23–35|access-date=17 November 2020|editor-last2=Edbury|editor-first2=Peter|editor-last3=Phillips|editor-first3=Jonathan|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145302/https://books.google.com/books?id=JEN-0A3icQUC&q=amalfi+cairo&pg=PA233#v=snippet&q=amalfi%20cairo&f=false|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref> [[Križarski ratovi]] doveli su do procvata trgovine između Europe i ''[[Križarske države|Predjelične]]'' regije. <ref>{{Citiranje knjige|last=Housley|first=Norman|title=Contesting the Crusades|publisher=Blackwell Publishing|year=2006|isbn=978-1-4051-1189-8|pages=152–54|author-link=Norman Housley}}</ref> Genova, Venecija i [[Republika Pisa|Piza]] stvorile su kolonije u regijama pod kontrolom križara i preuzele kontrolu nad trgovinom s Orijentom. Te su im kolonije također omogućile trgovinu s istočnim svijetom. Iako su pad križarskih država i pokušaji papa da zabrane trgovinske odnose s muslimanskim državama privremeno poremetili trgovinu s Orijentom, ona se ipak nastavila. <ref>{{Citiranje knjige|last=Brundage|first=James|url=https://books.google.com/books?id=E2CTAgAAQBAJ&q=through+all+these+military+triumphs+and+reverses,+italian+merchants+constituted+the+mainstay&pg=PT303|title=Medieval Italy: An Encyclopedia|publisher=Routledge|year=2004|isbn=978-1-135-94880-1|page=273|access-date=17 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145303/https://books.google.com/books?id=E2CTAgAAQBAJ&q=through+all+these+military+triumphs+and+reverses,+italian+merchants+constituted+the+mainstay&pg=PT303#v=snippet&q=through%20all%20these%20military%20triumphs%20and%20reverses%2C%20italian%20merchants%20constituted%20the%20mainstay&f=false|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref> Europa se, međutim, počela oporavljati postupnom centralizacijom državne moći tijekom [[Renaissance of the 12th century|renesanse 12. stoljeća]] . <ref>{{Citiranje časopisa|last=University|first=Utah Valley|title=The Twelfth Century|url=https://uen.pressbooks.pub/worldhistory1/chapter/the-twelfth-century-in-western-europe/|journal=World History: Cultures, States, and Societies to 1500|language=en}}</ref> [[Osmansko Carstvo|Osmanska]] moć sa sjedištem u Anatoliji nastavila je rasti i 1453. godine uništila je Bizantsko Carstvo [[Pad Carigrada 1453.|osvajanjem Carigrada]] . <ref>{{Citiranje weba|date=2017-11-03|title=Ottoman Empire - WWI, Decline & Definition|url=https://www.history.com/articles/ottoman-empire|access-date=2025-06-18|website=HISTORY|language=en}}</ref> [[Hajreddin Barbarossa|Hajrudin Barbarossa]], osmanski kapetan, simbol je te dominacije pobjedom u [[Battle of Preveza|bitci kod Preveze]] (1538.), otvarajući [[Tripoli]] i istočni Mediteran osmanskoj vlasti. <ref>{{Citiranje weba|title=From Pirate to Admiral: The Tale of Barbarossa {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/story/from-pirate-to-admiral-the-tale-of-barbarossa|access-date=2025-06-18|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> Kako se pomorska snaga europskih sila povećavala, suočile su se s osmanskim širenjem u regiji kada je [[Bitka kod Lepanta]] (1571.) oštetila moć [[Ottoman Navy|osmanske mornarice]] . Ovo je bila posljednja pomorska bitka koja se vodila prvenstveno između [[Galija (brod)|galija]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Battle of Lepanto {{!}} EBSCO Research Starters|url=https://www.ebsco.com/research-starters/history/battle-lepanto|access-date=2025-06-18|website=www.ebsco.com|language=en}}</ref> [[Berberski korsari|Berberski pirati]] [[Magreb|sjeverozapadne Afrike]] plijenili su kršćanske brodove i obale u zapadnom Sredozemnom moru. <ref>{{Citiranje knjige|last=Robert Davis|url=https://archive.org/details/trent_0116405722392|title=Christian Slaves, Muslim Masters: White Slavery in the Mediterranean, the Barbary Coast and Italy, 1500–1800|date=5 December 2003|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-333-71966-4|access-date=17 January 2013|url-access=registration}}</ref> Prema Robertu Davisu, od 16. do 19. stoljeća, pirati su zarobili 1 milijun do 1,25 milijuna Europljana kao robove. <ref>{{Citiranje weba|title=British Slaves on the Barbary Coast|url=http://www.bbc.co.uk/history/british/empire_seapower/white_slaves_01.shtml|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090208143435/http://www.bbc.co.uk/history/british/empire_seapower/white_slaves_02.shtml|archive-date=8 February 2009|access-date=17 January 2013|publisher=BBC}}</ref> Razvoj oceanskog brodarstva počeo je utjecati na cijelo Sredozemlje. Nekada je većina trgovine između zapadne Europe i Istoka [[Indo-Mediterranean|prolazila kroz regiju]], ali nakon 1490-ih razvoj morske rute do Indijskog oceana omogućio je uvoz azijskih [[Put začina|začina]] i druge robe kroz atlantske luke zapadne Europe. <ref>C.I. Gable – [http://www.boglewood.com/timeline/ottomans.html Constantinople Falls to the Ottoman Turks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141029132035/http://www.boglewood.com/timeline/ottomans.html|date=29 October 2014}} – '' Boglewood Timeline'' – 1998 – Retrieved 3 September 2011.</ref> <ref>[http://www.sephardicstudies.org/ottoemp.html "History of the Ottoman Empire, an Islamic Nation where Jews Lived"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141018040430/http://www.sephardicstudies.org/ottoemp.html|date=18 October 2014}} – ''Sephardic Studies and Culture'' – Retrieved 3 September 2011.</ref> <ref>Robert Guisepi – {{usurped|[https://web.archive.org/web/20150311160503/http://history-world.org/ottoman%20empire.htm The Ottomans: From Frontier Warriors To Empire Builders]}} – 1992 – ''History World International'' – Retrieved 3 September 2011.</ref> More je ostalo strateški važno. Britansko ovladavanje [[Gibraltar|Gibraltarom]] osiguralo im je utjecaj u Africi i jugozapadnoj Aziji. Posebno nakon pomorskih bitaka kod Abukira (1799., [[Battle of the Nile|Bitka na Nilu]] ) i [[Bitka kod Trafalgara|Trafalgara]] (1805.), Britanci su dugo vremena učvršćivali svoju dominaciju u Sredozemlju. <ref>See: Brian Lavery "Nelson's Navy: The Ships, Men, and Organization, 1793–1815" (2013).</ref> Ratovi su uključivali [[Naval warfare in the Mediterranean during World War I|pomorsko ratovanje u Sredozemlju tijekom Prvog svjetskog rata]] <ref>{{Citiranje weba|title=Mediterranean Theater, Naval Operations / 1.0 / encyclopedic|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/mediterranean-theater-naval-operations/|access-date=2025-06-18|website=1914-1918-Online (WW1) Encyclopedia|language=en}}</ref> i [[Mediteransko i bliskoistočno bojište (Drugi svjetski rat)|mediteransko bojište Drugog svjetskog rata]] . <ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-18|title=The 1941 Battle of Cape Matapan Between Britain and Italy|url=http://www.historyisnowmagazine.com/blog/2024/9/18/the-1941-battle-of-cape-matapan-between-britain-and-italy|access-date=2025-06-18|website=History is Now Magazine, Podcasts, Blog and Books {{!}} Modern International and American history|language=en-US}}</ref> Otvaranjem [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] bez brane 1869. godine, tok trgovine između Europe i Azije se temeljno promijenio. Najbrži put sada je vodio kroz Sredozemno more prema istočnoj Africi i Aziji. To je dovelo do preferencije mediteranskih zemalja, a njihove luke poput [[Trst|Trsta]] s izravnim vezama sa srednjom i istočnom Europom doživjele su brzi gospodarski uspon. U 20. stoljeću, 1. i 2. svjetski rat, kao i [[Sueska kriza]] i [[Hladni rat|Hladni rat,]] doveli su do pomicanja trgovačkih putova prema sjevernim europskim lukama, koji su se ponovno promijenili prema južnim lukama kroz europske integracije, aktiviranje [[Put svile|Puta svile]] i slobodnu svjetsku trgovinu. <ref>Mary Pelletier "A brief history of the Suez Canal" In: Apollo 3 July 2018; Harry de Wilt: Is One Belt, One Road a China crisis for North Sea main ports?</ref> === 21. stoljeće === [[Malta|Malteški]] predsjednik je 2013. godine opisao Sredozemno more kao "groblje" zbog velikog broja migranata koji su se tamo utopili nakon što su im se brodovi prevrnuli. <ref>{{Citiranje weba|date=13 October 2013|title=Migrant deaths prompt calls for EU action|url=https://www.aljazeera.com/news/2013/10/13/migrant-deaths-prompt-calls-for-eu-action/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220314151430/https://www.aljazeera.com/news/2013/10/13/migrant-deaths-prompt-calls-for-eu-action/|archive-date=14 March 2022|access-date=14 March 2022|website=Al Jazeera&nbsp;– English}}</ref> Predsjednik [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] [[Martin Schulz]] izjavio je 2014. da je europska migracijska politika "pretvorila Mediteran u groblje", misleći na broj utopljenih izbjeglica u regiji kao izravnu posljedicu te politike. <ref>{{Citiranje weba|date=24 October 2013|title=Schulz: EU migrant policy 'turned Mediterranean into graveyard'|url=http://euobserver.com/tickers/121894|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141029130716/http://euobserver.com/tickers/121894|archive-date=29 October 2014|access-date=12 December 2014|website=EUobserver}}</ref> Azerbajdžanski dužnosnik opisao je more kao "groblje... gdje ljudi umiru". <ref>{{Citiranje weba|title=Novruz Mammadov: The Mediterranean become a burial ground|url=http://topnews.az/en/news/148766/Novruz-Mammadov-The-Mediterranean-become-a-burial-ground.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925095650/http://topnews.az/en/news/148766/Novruz-Mammadov-The-Mediterranean-become-a-burial-ground.html|archive-date=25 September 2015|access-date=4 May 2015}}</ref> Nakon [[2013 Lampedusa migrant shipwreck|brodoloma migranata na Lampedusi 2013. godine]], [[Letta Cabinet|talijanska vlada]] odlučila je ojačati nacionalni sustav patroliranja Sredozemnim morem odobrivši " [[Operacija Mare nostrum|Operaciju Mare Nostrum]] ", vojnu i humanitarnu misiju s ciljem spašavanja migranata i uhićenja krijumčara imigranata. U 2015. godini više od milijun migranata prešlo je Sredozemno more u Europu. <ref>{{Citiranje weba|date=30 December 2015|title=Over one million sea arrivals reach Europe in 2015|url=http://www.unhcr.org/news/latest/2015/12/5683d0b56/million-sea-arrivals-reach-europe-2015.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161224084500/http://www.unhcr.org/news/latest/2015/12/5683d0b56/million-sea-arrivals-reach-europe-2015.html|archive-date=24 December 2016|access-date=20 August 2016|website=UNHCR – The UN Refugee Agency}}</ref> Italija je bila posebno pogođena [[Europska migracijska kriza 2015.|europskom migrantskom krizom]] . Između 2013. i 2018. godine, više od 700 000 migranata iskrcalo se u Italiji, <ref>{{Citiranje novina|date=21 May 2018|title=What will Italy's new government mean for migrants?|work=The Local Italy|url=https://www.thelocal.it/20180521/what-will-italys-new-government-mean-for-migrants|url-status=live|access-date=6 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401231010/https://www.thelocal.it/20180521/what-will-italys-new-government-mean-for-migrants|archive-date=1 April 2019}}</ref> uglavnom iz subsaharske Afrike. <ref>{{Citiranje novina|date=18 July 2017|title=African migrants fear for future as Italy struggles with surge in arrivals|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-italy-migrants-africa/african-migrants-fear-for-future-as-italy-struggles-with-surge-in-arrivals-idUSKBN1A30QD|url-status=live|access-date=6 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402002627/https://www.reuters.com/article/us-italy-migrants-africa/african-migrants-fear-for-future-as-italy-struggles-with-surge-in-arrivals-idUSKBN1A30QD|archive-date=2 April 2019}}</ref> p7ia4hdssjtwst4cub36iev9c23wdd4 7592343 7592341 2026-09-01T22:47:56Z Dean72 77466 7592343 wikitext text/x-wiki == Ime i etimologija == [[Datoteka:Greece_Orbit_Photo_1989_by_Atlas_STS-34.jpg|lijevo|mini|With its highly indented coastline and large number of islands, [[Greece]] has the longest Mediterranean coastline.]] [[Datoteka:Eastern_Mediterranean_in_Katip_Çelebi_1656_Mediterranean_Sea_map_from_Asfar_il-bihar_(cropped).jpg|mini|Istočno sredozemlje na zemljovidu [[Kâtip Çelebi|Kâtipa Çelebija]] (كاتب جلبي)]] * Antički Rimljani su Sredozemno more nazivali ''Mare Magnum'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Veliko more") ili ''Mare Internum'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Unutarnje more"). U kasnijoj fazi, pogotovo u imperijalno doba, uvriježio se naziv ''Mare Nostrum'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Naše more"). Izraz ''Mare Mediterrāneum'' pojavljuje se puno kasnije. Latinski geograf [[Gaj Julije Solin]] prvi je koristio taj naziv u 3. stoljeću, a prvi pisani zapis u kojem se koristi isključivo naziv ''Mare Mediterrāneum'' pojavljuje se u 6. stoljeću<ref name="Seirinidou2017">Vaso Seirinidou, [https://books.google.com/books?id=c53vDQAAQBAJ&pg=PA80 "The Mediterranean"] in Diana Mishkova, Balázs Trencsényi, ''European Regions and Boundaries: A Conceptual History'', series ''European Conceptual History'' '''3''', {{isbn|1-78533-585-5}}, 2017, p. 80</ref> u djelu [[Izidor Seviljski|Izidora Seviljskog]].<ref>{{cite book|last=Rickman|first=Geoffrey|title=The Mediterranean in History|publisher=Getty Publications|year=2011|isbn=978-1-60606-057-5|editor=David Abulafia|page=133|chapter=The creation of ''Mare Nostrum'': 300 BC – 500 AD}}</ref><ref name="seirinidou">Vaso Seirinidou, "The Mediterranean" in Diana Mishkova, Balázs Trencsényi, ''European Regions and Boundaries: A Conceptual History'', series ''European Conceptual History'' '''3''', {{isbn|1-78533-585-5}}, 2017, p. 80</ref> Naziv je složenica latinske riječi ''medius'' ("srednji") i ''terra'' ("zemlja"). Latinski je izraz [[Prevedenice|prevedenica]] grčkog naziva μεσόγειος ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''mesógeios'' - "sredozemlje") od grčkog μέσος ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''mésos'' - "središnji") i γήινος ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''gḗinos -'' "od zemlje"),od γῆ ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''gê'' ''-'' "zemlja"). Izvorno značenje je dakle "more u središtu zemlje".<ref>{{cite web|title=entry μεσόγαιος|url=http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2366422|archive-url=https://web.archive.org/web/20091202133428/http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D|archive-date=2 December 2009|publisher=[[Liddell & Scott]]}}</ref><ref>''[[Oxford English Dictionary]]'', 3rd ed, 2001, [http://www.oed.com/view/Entry/115766 ''s.v.'']</ref> * U suvremenom arapskom more se naziva البحر [الأبيض] المتوسط ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''al-Baḥr [al-Abyaḍ] al-Mutawassiṭ'' - "[Bijelo] središnje more"). U islamskoj i arapskoj književnosti koristi se naziv بحر الروم ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''Baḥr al-Rūm'' - "Rimsko more"). U početku se naziv odnosio samo na istočno Sredozemlje, kasnije je poprimio značenje cijelog Sredozemnog mora. Ostala arapska imena su بحر الشام ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''Baḥr al-šām'' - "Sirijsko more") i بحر المغرب ([[Transkripcija i transliteracija|transl.]] ''Baḥr al-Maghrib'' ''-'' "Zapadno more"'')''.<ref name="eoi">{{EI2|title=Baḥr al-Rūm|volume=1}}</ref><ref name="seirinidou" /> * The [[Ancient Egyptians]] called the Mediterranean [[Wadj-Wer|''Wadj-wr''/''Wadj-Wer''/''Wadj-Ur'']]. This term ({{lit.|great green}}) was the name given by the Ancient Egyptians to the semi-solid, semi-aquatic region characterized by papyrus forests to the north of the cultivated [[Nile Delta]], and, by extension, the sea beyond.<ref>{{cite book|last1=Golvin|first1=Jean-Claude|title=L'Égypte restituée, Tome 3|publisher=Éditions Errance|year=1991|isbn=2-87772-148-5|location=Paris|page=273}}</ref> * The [[Carthaginians]] called it the "Syrian Sea". In ancient [[Syriac language|Syriac]] texts, [[Phoenician language|Phoenician]] epics and in the Hebrew [[Bible]], it was primarily known as the "Great Sea", {{lang|he|הים הגדול}}, {{Transliteration|he|HaYam HaGadol}}, ([[Book of Numbers|Numbers]]; [[Book of Joshua]]; [[Book of Ezekiel|Ezekiel]]) or simply as "The Sea" ([[Books of Kings|1 Kings]]). However, it has also been called the "Hinder Sea" because of its location on the west coast of the [[Syria (region)|region of Syria]] or the [[Holy Land]] (and therefore behind a person facing the east), which is sometimes translated as "Western Sea". Another name was the "Sea of the [[Philistines]]", ([[Book of Exodus]]). In [[Modern Hebrew]], it is called {{lang|he|הים התיכון}} {{Transliteration|he|HaYam HaTikhon}}, 'the Middle Sea'.<ref name="melitensia">{{cite journal|last=Vella|first=Andrew P.|date=1985|title=Mediterranean Malta|url=http://melitensiawth.com/incoming/Index/Hyphen/Hyphen.%204(1985)5/02.pdf|url-status=usurped|journal=Hyphen|volume=4|issue=5|pages=469–472|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329163002/http://melitensiawth.com/incoming/Index/Hyphen/Hyphen.%204%281985%295/02.pdf|archive-date=29 March 2017}}</ref> * The [[Ancient Greece|Ancient Greeks]] called the Mediterranean simply {{lang|grc|ἡ θάλασσα}} ('the Sea') or sometimes {{lang|grc|ἡ μεγάλη θάλασσα}} ('the Great Sea'), {{lang|grc|ἡ ἡμετέρα θάλασσα}} ('Our Sea'), or {{lang|grc|ἡ θάλασσα ἡ καθ'ἡμᾶς}} ('the sea around us').<ref>{{cite book|last1=Slootjes|first1=Daniëlle|url=https://library.oapen.org/bitstream/handle/20.500.12657/37958/9789004326750_webready_content_text.pdf|title=Rome and the Worlds beyond its Frontier|last2=Peachin|first2=M.|publisher=Brill|year=2016|isbn=978-9004325616|page=28}}</ref><ref>{{cite book|last1=Mishkova|first1=Diana|url=https://www.berghahnbooks.com/downloads/OpenAccess/MishkovaEuropean/MishkovaEuropean_04.pdf|title=European Regions and Boundaries A Conceptual History|last2=Trencsényi|first2=Balázs|publisher=Berghahn Books|year=2017|isbn=978-1-78533-584-6|page=80}}</ref> According to Johann Knobloch, in [[classical antiquity]], cultures in the [[Levant]] used colors to refer to the cardinal points: black referred to the north (explaining the name [[Black Sea]]), yellow or blue to east, red to south (e.g., the [[Red Sea]]), and white to west. This would explain the Greek {{Transliteration|el|Áspri Thálassa}}, the [[Bulgarian language|Bulgarian]] {{Transliteration|bg|Byalo More}}, the Turkish {{lang|tr|Akdeniz}}, and the Arab nomenclature described above, {{Abbr|lit.|literal translation}} "White Sea".<ref>Johann Knoblock. ''Sprache und Religion'', Vol. 1 (Carl Winter Universitätsverlag, 1979), 18; cf. {{Encyclopaedia Iranica|volume=4|fascicle=3|title=Black Sea|first=Rüdiger|last=Schmitt|url=http://www.iranicaonline.org/articles/black-sea|pages=310–313}}</ref> * The [[Old English]] name for the Mediterranean was the ''Wendel-sæ'', or "Vandal Sea", after the [[Vandals]] who had occupied the shores of North Africa in the [[Migration Period]].<ref>{{cite web|title="Mediterranean" on Etymonline|url=https://www.etymonline.com/word/Mediterranean|access-date=27 May 2025}}</ref> * One name for the Mediterranean in [[Old Norse|Old (West) Norse]] appears to have been ''Jórsalahaf'', the "Sea of Jerusalem".<ref>{{cite web|title=Dictionary of the Old Norwegian Language|url=https://old-norwegian-dictionary.vercel.app/word/jorsalahaf|access-date=27 May 2025}}</ref> The "Hreiðsea", ''Hreiðmarar'', mentioned on the [[Rök runestone]] might also refer to the Mediterranean. * [[Ancient Iranian peoples|Ancient Iranians]] called it the "Roman Sea", in Classic Persian texts was called {{Transliteration|fa|Daryāy-e Rōm}} ({{lang|fa|دریای روم}}) which may be from [[Middle Persian]] form, {{Transliteration|pal|Zrēh ī Hrōm}} ({{lang|pal|𐭦𐭫𐭩𐭤 𐭩 𐭤𐭫𐭥𐭬}}).<ref>{{Cite web|last=Dehkhoda|first=Ali Akbar|title="دریای روم" entry|url=https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247689/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b1%d9%88%d9%85|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200522152841/https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247689/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b1%d9%88%d9%85|archive-date=22 May 2020|access-date=12 April 2023|website=Parsi Wiki}}</ref> In [[Persian language|Classic Persian]] texts it was called {{Transliteration|fa|Daryāy-e Šām}} {{lang|fa|دریای شام}}) "The Western Sea" or "Syrian Sea".<ref>{{Cite web|last=Dehkhoda|first=Ali Akabar|title="دریای شام" entry|url=https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247707/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b4%d8%a7%d9%85|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200522152842/https://www.parsi.wiki/fa/wiki/247707/%d8%af%d8%b1%db%8c%d8%a7%db%8c-%d8%b4%d8%a7%d9%85|archive-date=22 May 2020|access-date=12 April 2023|website=Parsi Wiki}}</ref> * In [[Turkish language|Turkish]], it is the {{lang|tr|Akdeniz}} 'the White Sea'; in Ottoman, {{lang|ota|ﺁق دكز}}, which sometimes means only the [[Aegean Sea]].<ref>Diran Kélékian, ''Dictionnaire Turc-Français'', Constantinople, 1911</ref> The name is thought to be coming from the [[Cardinal direction#Northern Eurasia|colors associated with the cardinal directions]] in [[Turkic peoples|Turkic]] tradition, where "Ak" (white) stands for the west. It may be to contrast with the [[Black Sea]].<ref name="eoi" /><ref name="melitensia" /><ref>[[Özhan Öztürk]] claims that in Old Turkish ''ak'' also means "west" and that {{lang|tr|Akdeniz}} hence means "West Sea" and that {{lang|tr|Karadeniz}} (Black Sea) means "North Sea". [[Özhan Öztürk]]. {{cite book|url=http://www.karalahana.com/makaleler/kitap/pontus-antik-cagdan-gunumuze-karadeniz-etnik-siyasi-tarihi.htm|title=Pontus: Antik Çağ'dan Günümüze Karadeniz'in Etnik ve Siyasi Tarihi Genesis Yayınları|year=2011|place=Ankara|pages=5–9|archive-url=https://web.archive.org/web/20120915062836/http://www.karalahana.com/makaleler/kitap/pontus-antik-cagdan-gunumuze-karadeniz-etnik-siyasi-tarihi.htm|archive-date=15 September 2012|url-status=dead}}</ref> In Persian, the name was translated as {{Transliteration|fa|Baḥr-i Safīd}}, which was also used in later [[Ottoman Turkish language|Ottoman Turkish]]. It is probably the origin of the colloquial Greek phrase {{langx|grc|Άσπρη Θάλασσα|Áspri Thálassa|White Sea|label=none}}.<ref name="eoi" /> == Povijest == === Antika === [[Datoteka:AntikeGriechen1.jpg|mini|Grčke (crveno) i feničke (žuto) [[Colonies in antiquity|kolonije u antici]] oko 6. stoljeća prije Krista]] [[Datoteka:Roman_Empire_Trajan_117AD.png|mini|[[Rimsko Carstvo]] 117. godine, kraj [[Trajan|Trajanove]] vladavine]] Velike drevne civilizacije nalazile su se oko Sredozemlja. More je kroz stoljeća pružalo putove za trgovinu, kolonizaciju i rat, kao i hranu (ribarstvom i sakupljanjem drugih morskih plodova) za brojne zajednice. <ref>{{Citiranje knjige|last=David Abulafia|title=The Great Sea: A Human History of the Mediterranean|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2011}}</ref> Najranije napredne civilizacije na Mediteranu bile su [[Drevni Egipat|Egipćani]] i [[Minojska kultura|Minojci]], koji su intenzivno trgovali jedni s drugima.   Oko 1200. godine prije Krista istočno Sredozemlje bilo je uvelike pogođeno [[Bronze Age Collapse|slomom brončanog doba]], što je rezultiralo uništenjem mnogih gradova i trgovačkih putova. <ref>{{Citiranje weba|title=Late Bronze Age collapse {{!}} EBSCO Research Starters|url=https://www.ebsco.com/research-starters/anthropology/late-bronze-age-collapse|access-date=2025-06-18|website=www.ebsco.com|language=en}}</ref> Dvije druge značajne mediteranske civilizacije u klasičnoj antici su [[Grčka|grčki]] [[Grad država|gradovi-države]] i [[Fenicija|Feničani]], koji su obje opsežno kolonizirale obale Sredozemlja. <ref name=":3">{{Citiranje weba|title=THE MEDITERRANEAN SEA|url=https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250822171247/https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|archive-date=22 August 2025|access-date=2025-06-18|website=Issuu|language=en}}</ref> [[Darije I. Veliki|Darije I. od Perzije]], koji je osvojio drevni Egipat, izgradio je kanal koji je povezivao [[Crveno more]] s Nilom, a time i sa Sredozemnim morem. Darijev kanal bio je dovoljno širok da se dvije [[Trijera|trireme]] mimoiđu s ispruženim veslima, a za njegovo prelaženje bila su potrebna četiri dana. <ref>Rappoport, S. (Doctor of Philosophy, Basel).</ref> Nakon [[Punski ratovi|Punskih ratova]] u 3. i 2. stoljeću prije Krista, [[Rimska Republika]] porazila je [[Puni|Kartažane]] i postala nadmoćna sila u zapadnom Mediteranu. <ref>{{Citiranje weba|last=Qutub|first=Hamzah|date=2024-02-08|title=How the Punic Wars Changed the Course of History|url=https://www.culturefrontier.com/punic-wars/|access-date=2025-06-18|website=www.culturefrontier.com|language=en-US}}</ref> Kada je [[August]] osnovao [[Rimsko Carstvo]], Rimljani su Mediteran nazivali ''[[Mare Nostrum]]'' ("Naše more"). <ref>{{Citiranje weba|title=Romans called the Mediterranean "Mare Nostrum" - meaning what?|url=https://brainly.com/question/43233424|access-date=June 17, 2025|website=Brainly}}</ref> Sljedećih 400 godina Rimsko Carstvo je u potpunosti kontroliralo Sredozemno more i gotovo sva njegova obalna područja od Gibraltara do Levanta, <ref name=":32">{{Citiranje weba|title=THE MEDITERRANEAN SEA|url=https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250822171247/https://issuu.com/vikingcruisesau/docs/vikingexplorersn_issue15_mar22_v2/s/15494487|archive-date=22 August 2025|access-date=2025-06-18|website=Issuu|language=en}}</ref> dajući moru nadimak "Rimsko jezero". <ref>{{Citiranje weba|title=[FREE] What did Rome turn into a "Roman lake"? - brainly.com|url=https://brainly.com/question/17540945|access-date=2025-06-18|website=brainly.com|language=en-US}}</ref> === Od srednjeg vijeka do modernog doba === [[Zapadno Rimsko Carstvo]] propalo je oko 476. godine. <ref>{{Citiranje weba|last=MD|first=Gerti Tashko|date=2025-05-19|title=The Fall of the Western Roman Empire (476 CE)|url=https://gertitashkomd.com/the-fall-of-the-western-roman-empire-476-ce/|access-date=2025-06-18|website=GT health|language=en-US}}</ref> Istok je ponovno bio dominantan jer je rimska moć još uvijek postojala u [[Bizant|Bizantskom Carstvu]] nastalom u 4. stoljeću od istočne polovice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] . <ref>{{Citiranje weba|last=Gaudio|first=Andrew|title=Research Guides: Byzantine Empire: A Resource Guide: Introduction|url=https://guides.loc.gov/byzantine-empire/introduction|access-date=2025-06-18|website=guides.loc.gov|language=en}}</ref> Tijekom tog vremena, u 7. stoljeću pojavila se još jedna sila, a s njom i religija [[Islam|islama]], koja se ubrzo proširila s istoka; u svom najvećem opsegu, <ref>{{Citiranje časopisa|last=Smith|first=Cynthia|last2=Parkinson|first2=Brian|date=2023-08-16|title=Islam – Rise of the Religion and Empires|url=https://pressbooks.oer.hawaii.edu/honcchist151/chapter/9-islam-and-islamic-empires/|journal=Pressbooks|language=en}}</ref> Arapi, pod [[Omejidski Kalifat|Umajadima]], kontrolirali su [[Pirenejski poluotok|Pirinejski poluotok]], stvarajući novu fazu umjetnosti i kulture u regiji. <ref>{{Citiranje weba|title=The Spanish Umayyads (711–1031)|url=https://localhost:5000/learn/educators/curriculum-resources/art-of-the-islamic-world/unit-five/chapter-one/the-spanish-umayyads|access-date=2025-06-18|website=The Metropolitan Museum of Art}}{{Neaktivna poveznica}}</ref> Razne namirnice, začini i usjevi uvedeni su u zapadnomediteransku Španjolsku i [[Sicilijski Emirat|Siciliju]] tijekom arapske vladavine, putem trgovačkih mreža islamskog svijeta. To uključuje šećernu trsku, <ref name="spanish-food.org">{{Citiranje weba|title=Arab Influence {{!}} Spanish-food.org|url=https://www.spanish-food.org/spanish-food-history-arab-influence.html|access-date=7 July 2019|website=www.spanish-food.org}}</ref> rižu, <ref>{{Citiranje časopisa|last=Crist|first=Raymond E.|date=1957|title=Rice Culture in Spain|url=https://archive.org/details/sim_scientific-monthly_1957-02_84_2/page/66|journal=The Scientific Monthly|volume=84|issue=2|pages=66–74|bibcode=1957SciMo..84...66C|issn=0096-3771|jstor=21775}}</ref> pamuk, lucernu, naranče, <ref>{{Citiranje weba|title=The story of Andalusian Oranges in Spain|url=http://www.ft.lk/ft-lite/the-story-of-andalusian-oranges-in-spain/6-579841|access-date=7 July 2019|website=www.ft.lk|language=en}}</ref> limune, <ref>{{Citiranje weba|title=The Nibble: Lemon History|url=http://www.thenibble.com/reviews/main/fruits/lemon-types.asp|access-date=7 July 2019|website=www.thenibble.com}}</ref> marelice, <ref>{{Citiranje weba|last=Denker|first=Joel|date=14 June 2016|title='Moon Of The Faith:' A History Of The Apricot And Its Many Pleasures|url=https://www.npr.org/sections/thesalt/2016/06/14/481932829/moon-of-the-faith-a-history-of-the-apricot-and-its-many-pleasures|access-date=7 July 2019|website=NPR|language=en}}</ref> špinat, <ref>{{Citiranje weba|last=Scott|first=Stephen|date=28 February 2014|title=History of Spinach {{!}} Terroir Seeds|url=https://underwoodgardens.com/history-spinach/|access-date=7 July 2019|website=Terroir Seeds {{!}} Underwood Gardens|language=en}}</ref> patlidžane, <ref>{{Citiranje časopisa|last=Marie-Christine Daunay and Jules Janick|date=2007|title=History and Iconography of Eggplant|url=https://hort.purdue.edu/newcrop/chronicaeggplant.pdf|journal=Chronica Horticulturae|volume=47|pages=16–22}}</ref> mrkvu, <ref>{{Citiranje weba|title=History of Carrots{{Snd}} A brief summary and timeline|url=http://www.carrotmuseum.co.uk/history.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220728070445/http://www.carrotmuseum.co.uk/history.html|archive-date=28 July 2022|access-date=7 July 2019|website=www.carrotmuseum.co.uk}}</ref> [[Vrtni šafran|šafran]] <ref>{{Citiranje weba|date=4 October 2018|title=The history of saffron|url=https://cyrussaffron.com/the-history-of-saffron/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190707215152/https://cyrussaffron.com/the-history-of-saffron/|archive-date=7 July 2019|access-date=7 July 2019|website=Saffron|language=en-US}}</ref> i banane. <ref>{{Citiranje weba|title=Bananas: an American History|url=https://www.worldcat.org/wcpa/servlet/DCARead?standardNo=1560989661&standardNoType=1&excerpt=true|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191110205310/https://www.worldcat.org/wcpa/servlet/DCARead?standardNo=1560989661&standardNoType=1&excerpt=true|archive-date=10 November 2019|access-date=6 April 2020|website=www.worldcat.org}}</ref> Arapi su također nastavili opsežan uzgoj i proizvodnju maslinovog ulja (španjolske riječi za 'ulje' i 'maslina' - ''aceite'' i ''aceituna'' - potječu od arapske riječi ''al-zait'', što znači 'maslinov sok') <ref>{{Citiranje weba|title=Learn All About Spanish Olive Oil|url=https://www.thespruceeats.com/grades-of-spanish-olive-oil-3082923|access-date=7 July 2019|website=The Spruce Eats|language=en}}{{Neaktivna poveznica}}</ref> i nara (heraldički simbol Granade) iz klasičnih [[Greco-Roman world|grčko-rimskih]] vremena. [[Arapska osvajanja|Arapske invazije]] poremetile su trgovinske odnose između zapadne i istočne Europe, a istovremeno su prekinule trgovačke putove s istočnoazijskim carstvima. To je, međutim, imalo posredan učinak na promicanje trgovine preko [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] . Izvoz žitarica iz [[Egipat|Egipta]] preusmjeren je prema [[Eastern world|istočnom svijetu]] . Proizvodi iz istočnoazijskih carstava, poput svile i začina, prevoženi su iz Egipta u luke poput [[Mletačka Republika|Venecije]] i [[Konstantinopol|Carigrada]] od strane mornara i židovskih trgovaca. [[Viking expansion|Vikinški napadi]] dodatno su poremetili trgovinu u zapadnoj Europi i doveli je do potpunog zastoja. Međutim, [[Norsemen|Nordijci]] su razvili trgovinu od Norveške do [[Bijelo more|Bijelog mora]], a istovremeno su trgovali luksuznom robom iz [[Al-Andalus|Španjolske]] i Mediterana. [[Byzantine Empire under the Isaurian dynasty|Bizantinci su sredinom 8. stoljeća]] ponovno preuzeli kontrolu nad područjem oko sjeveroistočnog dijela Sredozemlja. Mletački brodovi od 9. stoljeća naoružavali su se kako bi se suprotstavili uznemiravanju Arapa, istovremeno koncentrirajući trgovinu azijskom robom u Veneciji. <ref>{{Citiranje knjige|last=Couper|first=Alastair|url=https://books.google.com/books?id=WFVACwAAQBAJ&q=The+Geography+of+Sea+Transport&pg=PA37|title=The Geography of Sea Transport|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-1-317-35150-4|pages=33–37}}</ref> [[Fatimidski Kalifat|Fatimidi]] su, prema dokumentima [[Cairo Geniza|iz kairske Genize]], prije križarskih ratova održavali trgovačke odnose s [[Italian city-states|talijanskim gradovima-državama]] poput [[Republika Amalfi|Amalfija]] i [[Republika Genova|Genove]] . Dokument iz 996. spominje amalfijske trgovce koji žive u [[Kairo|Kairu]] . U drugom pismu stoji da su Genovežani trgovali s [[Aleksandrija|Aleksandrijom]] . Kalif [[Ma'ad al-Mustansir Billah|al-Mustansir]] je dopustio amalfijskim trgovcima da se nastanjuju u [[Jeruzalem|Jeruzalemu]] oko 1060. godine umjesto latinskog [[Hospicij|hospicija]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Balard|first=Michel|url=https://books.google.com/books?id=JEN-0A3icQUC&q=amalfi+cairo&pg=PA233|title=The Experience of Crusading, Volume 2 – Defining the Crusader Kingdom|publisher=Cambridge University Press|year=2003|isbn=978-0-521-78151-0|editor-last=Bull|editor-first=Marcus Graham|pages=23–35|access-date=17 November 2020|editor-last2=Edbury|editor-first2=Peter|editor-last3=Phillips|editor-first3=Jonathan|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145302/https://books.google.com/books?id=JEN-0A3icQUC&q=amalfi+cairo&pg=PA233#v=snippet&q=amalfi%20cairo&f=false|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref> [[Križarski ratovi]] doveli su do procvata trgovine između Europe i ''[[Križarske države|Predjelične]]'' regije. <ref>{{Citiranje knjige|last=Housley|first=Norman|title=Contesting the Crusades|publisher=Blackwell Publishing|year=2006|isbn=978-1-4051-1189-8|pages=152–54|author-link=Norman Housley}}</ref> Genova, Venecija i [[Republika Pisa|Piza]] stvorile su kolonije u regijama pod kontrolom križara i preuzele kontrolu nad trgovinom s Orijentom. Te su im kolonije također omogućile trgovinu s istočnim svijetom. Iako su pad križarskih država i pokušaji papa da zabrane trgovinske odnose s muslimanskim državama privremeno poremetili trgovinu s Orijentom, ona se ipak nastavila. <ref>{{Citiranje knjige|last=Brundage|first=James|url=https://books.google.com/books?id=E2CTAgAAQBAJ&q=through+all+these+military+triumphs+and+reverses,+italian+merchants+constituted+the+mainstay&pg=PT303|title=Medieval Italy: An Encyclopedia|publisher=Routledge|year=2004|isbn=978-1-135-94880-1|page=273|access-date=17 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101145303/https://books.google.com/books?id=E2CTAgAAQBAJ&q=through+all+these+military+triumphs+and+reverses,+italian+merchants+constituted+the+mainstay&pg=PT303#v=snippet&q=through%20all%20these%20military%20triumphs%20and%20reverses%2C%20italian%20merchants%20constituted%20the%20mainstay&f=false|archive-date=1 January 2024|url-status=live}}</ref> Europa se, međutim, počela oporavljati postupnom centralizacijom državne moći tijekom [[Renaissance of the 12th century|renesanse 12. stoljeća]] . <ref>{{Citiranje časopisa|last=University|first=Utah Valley|title=The Twelfth Century|url=https://uen.pressbooks.pub/worldhistory1/chapter/the-twelfth-century-in-western-europe/|journal=World History: Cultures, States, and Societies to 1500|language=en}}</ref> [[Osmansko Carstvo|Osmanska]] moć sa sjedištem u Anatoliji nastavila je rasti i 1453. godine uništila je Bizantsko Carstvo [[Pad Carigrada 1453.|osvajanjem Carigrada]] . <ref>{{Citiranje weba|date=2017-11-03|title=Ottoman Empire - WWI, Decline & Definition|url=https://www.history.com/articles/ottoman-empire|access-date=2025-06-18|website=HISTORY|language=en}}</ref> [[Hajreddin Barbarossa|Hajrudin Barbarossa]], osmanski kapetan, simbol je te dominacije pobjedom u [[Battle of Preveza|bitci kod Preveze]] (1538.), otvarajući [[Tripoli]] i istočni Mediteran osmanskoj vlasti. <ref>{{Citiranje weba|title=From Pirate to Admiral: The Tale of Barbarossa {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/story/from-pirate-to-admiral-the-tale-of-barbarossa|access-date=2025-06-18|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> Kako se pomorska snaga europskih sila povećavala, suočile su se s osmanskim širenjem u regiji kada je [[Bitka kod Lepanta]] (1571.) oštetila moć [[Ottoman Navy|osmanske mornarice]] . Ovo je bila posljednja pomorska bitka koja se vodila prvenstveno između [[Galija (brod)|galija]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Battle of Lepanto {{!}} EBSCO Research Starters|url=https://www.ebsco.com/research-starters/history/battle-lepanto|access-date=2025-06-18|website=www.ebsco.com|language=en}}</ref> [[Berberski korsari|Berberski pirati]] [[Magreb|sjeverozapadne Afrike]] plijenili su kršćanske brodove i obale u zapadnom Sredozemnom moru. <ref>{{Citiranje knjige|last=Robert Davis|url=https://archive.org/details/trent_0116405722392|title=Christian Slaves, Muslim Masters: White Slavery in the Mediterranean, the Barbary Coast and Italy, 1500–1800|date=5 December 2003|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-0-333-71966-4|access-date=17 January 2013|url-access=registration}}</ref> Prema Robertu Davisu, od 16. do 19. stoljeća, pirati su zarobili 1 milijun do 1,25 milijuna Europljana kao robove. <ref>{{Citiranje weba|title=British Slaves on the Barbary Coast|url=http://www.bbc.co.uk/history/british/empire_seapower/white_slaves_01.shtml|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090208143435/http://www.bbc.co.uk/history/british/empire_seapower/white_slaves_02.shtml|archive-date=8 February 2009|access-date=17 January 2013|publisher=BBC}}</ref> Razvoj oceanskog brodarstva počeo je utjecati na cijelo Sredozemlje. Nekada je većina trgovine između zapadne Europe i Istoka [[Indo-Mediterranean|prolazila kroz regiju]], ali nakon 1490-ih razvoj morske rute do Indijskog oceana omogućio je uvoz azijskih [[Put začina|začina]] i druge robe kroz atlantske luke zapadne Europe. <ref>C.I. Gable – [http://www.boglewood.com/timeline/ottomans.html Constantinople Falls to the Ottoman Turks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141029132035/http://www.boglewood.com/timeline/ottomans.html|date=29 October 2014}} – '' Boglewood Timeline'' – 1998 – Retrieved 3 September 2011.</ref> <ref>[http://www.sephardicstudies.org/ottoemp.html "History of the Ottoman Empire, an Islamic Nation where Jews Lived"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141018040430/http://www.sephardicstudies.org/ottoemp.html|date=18 October 2014}} – ''Sephardic Studies and Culture'' – Retrieved 3 September 2011.</ref> <ref>Robert Guisepi – {{usurped|[https://web.archive.org/web/20150311160503/http://history-world.org/ottoman%20empire.htm The Ottomans: From Frontier Warriors To Empire Builders]}} – 1992 – ''History World International'' – Retrieved 3 September 2011.</ref> More je ostalo strateški važno. Britansko ovladavanje [[Gibraltar|Gibraltarom]] osiguralo im je utjecaj u Africi i jugozapadnoj Aziji. Posebno nakon pomorskih bitaka kod Abukira (1799., [[Battle of the Nile|Bitka na Nilu]] ) i [[Bitka kod Trafalgara|Trafalgara]] (1805.), Britanci su dugo vremena učvršćivali svoju dominaciju u Sredozemlju. <ref>See: Brian Lavery "Nelson's Navy: The Ships, Men, and Organization, 1793–1815" (2013).</ref> Ratovi su uključivali [[Naval warfare in the Mediterranean during World War I|pomorsko ratovanje u Sredozemlju tijekom Prvog svjetskog rata]] <ref>{{Citiranje weba|title=Mediterranean Theater, Naval Operations / 1.0 / encyclopedic|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/mediterranean-theater-naval-operations/|access-date=2025-06-18|website=1914-1918-Online (WW1) Encyclopedia|language=en}}</ref> i [[Mediteransko i bliskoistočno bojište (Drugi svjetski rat)|mediteransko bojište Drugog svjetskog rata]] . <ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-18|title=The 1941 Battle of Cape Matapan Between Britain and Italy|url=http://www.historyisnowmagazine.com/blog/2024/9/18/the-1941-battle-of-cape-matapan-between-britain-and-italy|access-date=2025-06-18|website=History is Now Magazine, Podcasts, Blog and Books {{!}} Modern International and American history|language=en-US}}</ref> Otvaranjem [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] bez brane 1869. godine, tok trgovine između Europe i Azije se temeljno promijenio. Najbrži put sada je vodio kroz Sredozemno more prema istočnoj Africi i Aziji. To je dovelo do preferencije mediteranskih zemalja, a njihove luke poput [[Trst|Trsta]] s izravnim vezama sa srednjom i istočnom Europom doživjele su brzi gospodarski uspon. U 20. stoljeću, 1. i 2. svjetski rat, kao i [[Sueska kriza]] i [[Hladni rat|Hladni rat,]] doveli su do pomicanja trgovačkih putova prema sjevernim europskim lukama, koji su se ponovno promijenili prema južnim lukama kroz europske integracije, aktiviranje [[Put svile|Puta svile]] i slobodnu svjetsku trgovinu. <ref>Mary Pelletier "A brief history of the Suez Canal" In: Apollo 3 July 2018; Harry de Wilt: Is One Belt, One Road a China crisis for North Sea main ports?</ref> === 21. stoljeće === [[Malta|Malteški]] predsjednik je 2013. godine opisao Sredozemno more kao "groblje" zbog velikog broja migranata koji su se tamo utopili nakon što su im se brodovi prevrnuli. <ref>{{Citiranje weba|date=13 October 2013|title=Migrant deaths prompt calls for EU action|url=https://www.aljazeera.com/news/2013/10/13/migrant-deaths-prompt-calls-for-eu-action/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220314151430/https://www.aljazeera.com/news/2013/10/13/migrant-deaths-prompt-calls-for-eu-action/|archive-date=14 March 2022|access-date=14 March 2022|website=Al Jazeera&nbsp;– English}}</ref> Predsjednik [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] [[Martin Schulz]] izjavio je 2014. da je europska migracijska politika "pretvorila Mediteran u groblje", misleći na broj utopljenih izbjeglica u regiji kao izravnu posljedicu te politike. <ref>{{Citiranje weba|date=24 October 2013|title=Schulz: EU migrant policy 'turned Mediterranean into graveyard'|url=http://euobserver.com/tickers/121894|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141029130716/http://euobserver.com/tickers/121894|archive-date=29 October 2014|access-date=12 December 2014|website=EUobserver}}</ref> Azerbajdžanski dužnosnik opisao je more kao "groblje... gdje ljudi umiru". <ref>{{Citiranje weba|title=Novruz Mammadov: The Mediterranean become a burial ground|url=http://topnews.az/en/news/148766/Novruz-Mammadov-The-Mediterranean-become-a-burial-ground.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925095650/http://topnews.az/en/news/148766/Novruz-Mammadov-The-Mediterranean-become-a-burial-ground.html|archive-date=25 September 2015|access-date=4 May 2015}}</ref> Nakon [[2013 Lampedusa migrant shipwreck|brodoloma migranata na Lampedusi 2013. godine]], [[Letta Cabinet|talijanska vlada]] odlučila je ojačati nacionalni sustav patroliranja Sredozemnim morem odobrivši " [[Operacija Mare nostrum|Operaciju Mare Nostrum]] ", vojnu i humanitarnu misiju s ciljem spašavanja migranata i uhićenja krijumčara imigranata. U 2015. godini više od milijun migranata prešlo je Sredozemno more u Europu. <ref>{{Citiranje weba|date=30 December 2015|title=Over one million sea arrivals reach Europe in 2015|url=http://www.unhcr.org/news/latest/2015/12/5683d0b56/million-sea-arrivals-reach-europe-2015.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161224084500/http://www.unhcr.org/news/latest/2015/12/5683d0b56/million-sea-arrivals-reach-europe-2015.html|archive-date=24 December 2016|access-date=20 August 2016|website=UNHCR – The UN Refugee Agency}}</ref> Italija je bila posebno pogođena [[Europska migracijska kriza 2015.|europskom migrantskom krizom]] . Između 2013. i 2018. godine, više od 700 000 migranata iskrcalo se u Italiji, <ref>{{Citiranje novina|date=21 May 2018|title=What will Italy's new government mean for migrants?|work=The Local Italy|url=https://www.thelocal.it/20180521/what-will-italys-new-government-mean-for-migrants|url-status=live|access-date=6 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401231010/https://www.thelocal.it/20180521/what-will-italys-new-government-mean-for-migrants|archive-date=1 April 2019}}</ref> uglavnom iz subsaharske Afrike. <ref>{{Citiranje novina|date=18 July 2017|title=African migrants fear for future as Italy struggles with surge in arrivals|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-italy-migrants-africa/african-migrants-fear-for-future-as-italy-struggles-with-surge-in-arrivals-idUSKBN1A30QD|url-status=live|access-date=6 July 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402002627/https://www.reuters.com/article/us-italy-migrants-africa/african-migrants-fear-for-future-as-italy-struggles-with-surge-in-arrivals-idUSKBN1A30QD|archive-date=2 April 2019}}</ref> mq2xhawej7s3en2up5apx1i6u7lbfyy 1 510837 7592181 7124671 2026-09-01T12:46:19Z Bosancica by MK 338797 /* == O nazivu "bosanski jezik" – službena uporaba u Republici Hrvatskoj == */ novi odlomak 7592181 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje |pismohrane = [[Razgovor:Bošnjački jezik/Pismohrana 1|1]], [[Razgovor:Bošnjački jezik/Pismohrana 2|2]] }} == Vezanost bos. jezika za Bosnu == Rečenica " U hrvatskom jeziku, "bosanski jezik" je višeznačni naziv za južnoslavenski jezik, u prošlosti i sadašnjosti na različite načine povezivan s povijesnom zemljom Bosnom." je suvišna, obzirom da su i Bošnjaci, koji govore bosanskim jezikom, vezani direktno za Bosnu. Dakle kako jezik, tako i narod. --[[Suradnik:MunjaWiki|MunjaWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MunjaWiki|razgovor]])</small> 15:55, 22. svibnja 2014. (CEST) == Za one koji ne čitaju pismohrane == O tome je li "bošnjački" ili "bosanski", o ovome su primjerice pisali Brozović [http://hrcak.srce.hr/file/113645] i [http://hrcak.srce.hr/file/53622], a ima još toga. <br> *Hrv. enciklopedija kaže "''Muslimani Bošnjaci prihvaćaju bos. jezik, kojemu bi zato točnije odgovarao naziv '''bošnjački'''''"[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=8918].<br> *Brozović je napisao u članku Odnos hrvatskog i bosanskoga odnosno bošnjačkoga jezika "''Prema tome, Hrvati imaju pravo nazivati jezik svojih susjeda Bošnjaka bošnjački. Po najčešćem obrascu da je jezik Francuza francuski, Talijana talijanski, Nijemaca njemački, Rusa ruski, pa onda i Hrvata hrvatski i Srba srpski, i na koncu, '''jezik Bošnjaka bošnjački''' ''. Dalje u tekstu jezik naziva "bošnjačkim". I u sažetku stoji "''Relations Between the Croatian Language and the Bosnian Language, i. e. The Bosniac Language (engleski naslov). Sažetak - The Muslim Bosniacs are entitled to develop their own standard language and to name it 'Bosnian language' if they wish to do so. Since the term '<b>Bosnian language</b>' might imply that it is the standard language of the Bosnian Croats and of the Bosnian Serbs as well, they ought to call it '''more precisely''' the ' <b>Bosniac language</b> ''. <br> *U članku Šimuna Muse [http://hrcak.srce.hr/file/53622] Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu autor je zapisao:<br> "''Pitanje naziva »bosanski jezik« pitanje je koje će sigurno još dugo biti tema polemika, ali je neprijeporno da svaki narod može zvati svoj jezik kako smatra da ga treba zvati (Brozović 1999b:15/16), iako je uobičajeno da se naziv jezika izvodi iz naziva naroda (Nijemci — njemački jezik, Španjolci — španjolski jezik, itd.). Isto tako, svaki narod prevodi naziv stranog jezika na svoj jezik. Tako Slovaci svoj jezik zovu slovenskim, a Hrvati ga prevode kao slovački, Bošnjaci svoj jezik zovu bosanskim, a Hrvati ga zovu bošnjačkim, itd. Zašto se u hrvatskom prijevodu Ustava Federacije BiH bošnjački jezik naziva bosanskim, objasnio je sudac Vrhovnog suda Federacije BiH Mirko Bošković u svom članku pod nazivom Tajnikov doprinos nazivu bosanski jezik objavljenom u glasilu Matice hrvatske iz Mostara, Motrišta, broj VII(1998)''"<br> "''Zajednički imenitelj u devet županija jest preuzimanje gore navedenog članka 6. Ustava Federacije BiH, s tim da s u hrvatskom prijevodu Ustava Županije posavske (članak 10.), Zapadno-hercegovačke županije (članak 10.), Hercegovačko-neretvanske županije (članak 8.) i Hercegbosanske županije (članak 10.) '''ispravno upotrebljava naziv »bošnjački jezik«'''. ''" <br> Ovo bi svima trebalo riješiti dvojbe. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 09:04, 11. srpnja 2014. (CEST) == Natačne reference u tekstu == 4. i 5. referenca nisu uredu. Ustavni sud FBiH je oborio ustav županije koji pominje 5. referenca http://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&pid=178 4. referenca je zastarjela popis iz 2011 govori o bosanskom jeziku a ne o bošnjačkom. Molim da uklonite ove reference U ovoj rečenici fali referenca i ujedno nije tačna: " U hrvatskom i srpskom je službeni naziv za jezik Bošnjaka – bošnjački, dok je u samoj bošnjačkoj zajednici nacionalni jezik imenovan "bosanskim", a taj je naziv prihvaćen na primjer u engleskom ("bosnian language", ne "bosniac language") i u njemačkom ("bosnische Sprache", ne "bosniakische Sprache") jeziku." Ovo nije valjano, i špekuliše se u tekstu. Izvorni tekst Ustava Federacije Bosne i Hercegovine navodi na engleskom jeziku naziv Bosniac language,[16] te se naziv Bosniac language navodio do 2002. godine kada ga je Amandmanom XXIX. na Ustav Federacije izmijenio Wolfgang Petritsch.[17] Izvorni tekst Ustava Fedracije Bosne i Hercegovine dogovoren je u Beču. Krešimir Zubak i Haris Silajdžić, potpisali su isti 18. ožujka 1994.[18] oko kojega je postignut dogovor na sastancima u Beču od 4. ožujka do 14. ožujka 1994. godine.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Sewerload|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Sewerload|doprinosi]]) </small> :Ništa se ne ''špekuliše'', uzmi pravopis hrvatskog jezika u ruke pa razgovaraj dalje.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 07:47, 10. lipnja 2015. (CEST) To ne mjenja činjenicu da 4. I 5. referenca ne odgovaraju standardima Wikipedije.[[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sewerload|razgovor]])</small> 09:15, 10. lipnja 2015. (CEST) :Na hrv. wikipediji koristimo se hrvatskim a ne ni bošnjalkim ni engleskim nazivima. O tome nećemo raspravljat --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:08, 10. lipnja 2015. (CEST) ::U članku je sve jasno. Mi taj jezik na hrvatskom nazivamo bošnjački po etn. zajednici, dok ga oni sami nazivaju bosanskim. Tako stojoi,, i tako jest. a potvrda tome je i ovo [http://www.enciklopedija.hr//Natuknica.aspx?ID=56592 Na južnosl. prostoru 1990-ih god. došlo je do ponovnoga razdvajanja umjetno i pod polit. prisilom stvorenoga »srpskohrvatskoga« (dvočlani je naziv imao šest varijanata) i vraćanja starih naziva – najprije hrvatski knjiž. jezik i srpski knjiž. jezik, a danas hrvatski jezik i srpski jezik (u Hrvatskoj ni u doba monarhističke ni u doba komun. Jugoslavije nikada, izvan službenih i polit. krugova, ideja takva jezika nije u praksi bila prihvaćena); nakon toga se za poseban status izborio i bošnjački jezik (jezik bos. muslimana, koji oni nazivaju bosanskim), a sličnu tendenciju danas pokazuje i crnogorski.] --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:21, 10. lipnja 2015. (CEST) Ja uopšte ne govorim o nazivu jezika već o izvorima (4. i 5.) koji su pogrešni iz gore navedenih razloga. Molim da se pogleda moj zahtjev objektivno. Molim da prestanete da mi stavljate riječi u usta i odvodite moj zahtjev od teme. Hvala[[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sewerload|razgovor]])</small> 14:30, 10. lipnja 2015. (CEST) :imaš pravo, netrebaju nam tolike reference kako mi nešto nazivamo, dovoljna je jedna ili dvije.--[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:40, 10. lipnja 2015. (CEST) Onda molim da pristupite brisanju istih. Lijep pozdrav [[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sewerload|razgovor]])</small> 15:05, 10. lipnja 2015. (CEST) :Ne odgovaraju standardima wikipedije? U čemu je problem s 4. i 5. referencom? Nemoj pričati Markove konake, već budi jasan u čemu je spor s tim referencama. Bez valjanog razloga sigurno se neće ukloniti, a ja (za sada) ne vidim ništa sporno s njima.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:15, 10. lipnja 2015. (CEST) ::Prvo, prigovaratelj se nije potrudio pisati hrvatskim jezikom ("uopšte", "netačni", "špekuliše"), a nametao bi govornicima hrvatskog jezika jezična rješenja. ::Prigovaratelj bez osnove nabraja prigovore. Bombastičnim optužbama ("krši standarde Wikipedije", "protiv Ustava") pokušava progurati svoj osobni stav. Napadački, neznanstven, neenciklopedijski način nametanja stava. ::Hrvatski jezik formiraju govornici hrvatskog jezika, prije svega i svih sami Hrvati. ::Kako drugi narod naziva svoj jezik, to je stvar tog drugog naroda i to se hrvatskog jezika ne tiče. ::Tvorbena pravila hrvatskog jezika sasvim su jasna, matični govornici hrvatskog kojima je hrvatski materinski jezik izvrsna su jezična osjećaja i sukladno imenu naroda nazivaju i ime jezika određenog naroda. "Bosanski" se odnosi na Bosnu, "bošnjački" na Bošnjake. ::Stvar je sasvim jasna. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:04, 12. lipnja 2015. (CEST) Ja ne namećem jezička rješenja koja već nisu ustaložena u standardnom hrvatskom jeziku. Tako ZAPISNIK 19. SJEDNICE VIJEĆA ZA NORMU HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA izričito govori "Jedna dijalekatska osnovica može dati i više standardnih jezika. Tako kod nas novoštokavska hrvatski, srpski, bosanski/bošnjački i crnogorski." Nadalje i pisma br. 115, 217 i 375 pisana od strane govornika hrvatskog jezika i jezikoslovaca spominje se samo bosanski jezik. Što još važnije, u popisu 2011. pisanom na hrvatskom jeziku piše se samo bosanski jezik. Shodno, zapisniku, pismima i upravnim spisima bosanski jezik treba da bude glavni naziv na ovom članku a bošnjački alternativni naziv kako bi se udovoljilo stanovništvu koji ne govori standardnim hrvatskim jezikom i ideolozima koji se spominju u izvorima. Hvala [[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sewerload|razgovor]])</small> 13:19, 13. lipnja 2015. (CEST) Vezano za izvor oko enciklopedije što je postavio Suradnik Željko: Bosanski jezik nije nacionalni jezik (nacionalno isključiv) kao što su hrvatski ili srpski to je jezik svih osoba koje ga osjećaju za svojim jezikom i kojeg su ideolozi i 1990. opisivali kao bosanskohercegovački standardnojezički izraz. [[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sewerload|razgovor]])</small> 13:57, 13. lipnja 2015. (CEST) :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik&diff=prev&oldid=4547590] Politikantstko podilaženje pojedinih jezikoslovaca ne smije biti razlogom za mijenjanjem hrvatskih jezičnih pravila. Drugo, na hrvatskom nema "jezičkih" rješenja.<br> :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik&diff=prev&oldid=4547590][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik&diff=next&oldid=4547593] Ovdje ste rekli tešku laž. "''bosanski jezik treba da bude glavni naziv na ovom članku a bošnjački alternativni naziv kako bi se udovoljilo stanovništvu koji ne govori standardnim hrvatskim jezikom i ideolozima koji se spominju u izvorima.''" Riječ "bošnjački" je ime tog jezika kako se zove na hrvatskome standardnom jeziku. Riječ "bosanski" ima drugo značenje u hrvatskom, za razliku od bošnjačkog. Bošnjačka politikantština i nametanje bošnjačkih jezičnih rješenja hrvatskom jeziku ovdje ne prolaze. Vi ne govorite hrvatski jezik kako treba, pa još manje ste osoba koja Hrvatima može govoriti kako će govoriti svoj jezik.<br> :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik&diff=next&oldid=4547596] Ovdje Vi pokazujete neznanje pojma o jeziku i jezičnih pravila. Hrvatski jezik osim Hrvata govore i drugi narodi u Hrvatskoj, ali pravila hrvatskoga standardnog jezika su jasna. Pojam "bosanskohercegovački standardnojezički izraz" ne postoji na hrvatskom, jer na hrvatskom ne postoji "jezički". Drugo, ono što je bilo službeni jezik u SR BiH do 1990. bila je ijekavska inačica srpskog jezika. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:38, 14. lipnja 2015. (CEST) :Nikakav zapisnik s neke sjednice nije obvezujući, postoji nešto što se zovu pravila, norme i pravopis. Usput budi rečeno, kako ti je promakao zapisnik s 27. sjednice koji između ostaloga kaže: ''U susjedstvu hrvatskoga rabe se drugi standardizirani južnoslavenski književni jezici: srpski, bošnjački i crnogorski, slovenski, makedonski i bugarski.'' Pogotovo se ''mani'' priča o nacionalno isključivim jezicima jer je očito da ili ne znaš ili (što je više vjerojano) provociraš (kao što provociraš u odlomku niže). Zaključak: ne izvlači ono što tebi odgovara iz sporednog konteksta i ispravljaj krivu Drinu na drugom mjestu. Također bih preporučio da svakako proučiš i [[Wikipedija:Ne ometajte rad Wikipedije da biste nešto dokazali|ovo]].--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 10:09, 14. lipnja 2015. (CEST) == (izmijenjeni naslov) == Članak krši Ustav Republike Hrvatske Ovaj članak krši Ustav Republike Hrvatske, odnosno http://www.zakon.hr/z/295/Ustavni-zakon-o-pravima-nacionalnih-manjina<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Sewerload|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Sewerload|doprinosi]]) </small> :Isto jer ''ne odgovara standardima wikipedije'' (kao i iznad)?--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:17, 10. lipnja 2015. (CEST) ::Članak krši ustav. Kakve su to gluposti. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 23:13, 10. lipnja 2015. (CEST) :::Ovakvo naslovljavanje odlomaka vid je troliranja, a u svakom slučaju vid je destruktivnog uređivanja. :::Destruktivac je računao na nametanje svog stava preko neprikladna naslova koji se unedogled ponavlja uređivanjem pod tim odlomkom. Takav način naslovljavanja <u>nije dopušten</u>. :::Argument je nikakav jer si lagao. Članak nikako ne krši Ustav. :::Nisi citirao gdje to krši, nego si samo optužio i dao općenitu poveznicu. :::Drugo, u Ustavu su jasno definirana prava manjina. Prava manjina tiču se onog gdje iskazuju na svom jeziku. A kad je na njihovom jeziku koji nije hrvatski, to se već <u>ne tiče </u> hr.wiki. Wikipedije su organizirane po jezicima, ne po državama. :::Nacionalna manjina ne može biti gospodar većini i nametati joj svoj stav. To je bilo moguće samo u kolonijalnim državama. :::Jezične wikipedije su izvan zakonodavstava matičnih država. Da Rusija okupira cijelu Ukrajinu i uvede zakone iz Ruskog Carstva, ukrajinski bi jezik bio zabranjen. Zar bi time značilo da se gasi ukrajinska Wikipedija? Jasno da ne. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:22, 12. lipnja 2015. (CEST) :Ako se ne računa Ustav RH, zašto se onda prije postavljanja datoteka i teksta prvo gleda da li ti sadržaji slučajno ne krše zakone RH? Zašto najmanje pola sadržaja ove Wikipedije akcentira Hrvate i Republiku Hrvatsku, ako se hr.wiki ne tiče ovih pojmova u toliko velikoj mjeri? Vezano za bosanski jezik: bosanski i hrvatski imaju iste korijene. Poznato je da je "bošnjački jezik" ispolitizirani naziv. Od imenice ''Crnogorac'' bi dobili pridjev ''crnogorački'', kao i od ''Slovenac'' - ''slovenački'' (kao što je slučaj u srpskom za ovo drugo). Sama imenica Bošnjak (tur. Boşnak) je turcizirana verzija riječi Bosanac (nakon osmanlijske okupacije), odnosno stanovnik Bosne. Tako da je bosanski=bošnjački (tur. Boşnakça). Nedavno je postignut konsenzus na ovoj SZR (moguće vidjeti u arhivi 2) da u prvoj rečenici stoji i naziv bosanski, mada je to Kubura izmijenio nakon nekog vremena kršeći konsenzus. Dalje: korisnik nije dužan pisati na hrvatskom jeziku na ovim stranicama! A zašto? Zato jer i ja nekad vidim grešku na nekim stranim Wikipedijama (npr. mađarska ili italijanska) i naravno nisam dužan poznavati mađarski ili italijanski jezik, dovoljno je napisati na engleskom ili njemačkom i neko će se javiti i ispraviti greške. Ko ne priča onako kako sam napisao nije se dužan ni javljati! Zašto ne naredite nekom Englezu ili Nijemcu da priča hrvatski kad se javi na SZR? Baš bi vas poslušao... Komentari tipa "Kakve su to gluposti?", "Destruktivac", "...jer si lagao" itd., da obični korisnik napiše bio bi blokiran, zato ću lijepo zamoliti za objektivnu i kulturnu komunikaciju. --[[Suradnik:Munja-x64|Munja-x64]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Munja-x64|razgovor]])</small> 06:29, 9. srpnja 2015. (CEST) ::Prvo, nije bilo nikakva konsenzusa "o promjeni". Pravila hrvatskoga jezika su jasna i ne mijenjaju se prema političkim interesima niti željicama buntovnih wikipedista koji ne govore hrvatski kao materinski, a žele nametati svoje ideje hrv. znanosti. Nije konsenzus kad dođu trojica s bs.wiki i onda ovdje napišu "da se slažu o preimenovanju u "bosanski" " i ignoriraju već prije jasno iznesene stavove zajednice hr.wikipedista. Šta bi hr.wikipedisti trebali? Svaki tjedan provjeravati na SZR ovog članka je li netko uletio s prijedlogom kojim želi preokrenuti hr.wiki naglavce, pa po sto puta ponavljati već napisano? ::Drugo, što te smeta "''Zašto najmanje pola sadržaja ove Wikipedije akcentira Hrvate i Republiku Hrvatsku, ako se hr.wiki ne tiče ovih pojmova u toliko velikoj mjeri''"? Šta tebe briga kakav je sadržaj? Što ti smetaju Hrvati i RH? Šta bis ti htia, hr.wiki bez ičega hrvatskog, da pišemo o bjelosvjetskim bezvezarijama, po tvojoj želji, a da materinski govornici hrvatskog ne bi mogli naći stvari o svom narodu, kulturi, domovini, povijesti? Štoviše, lagao si. Hr.wiki je u člancima velikim dijelom u svezi s Hrvatima i Hrvatskom. Ako nemaš ovdje sadržaja koji te zanima, čitaj i piši po bs.wiki ili kojoj drugoj. Ne pišemo članke za druge po njihovim željama, nego ono šta nas je volja i kad nas je volja. ::Dalje: tko je došao na hr.wiki, neka se potrudi pisati hrvatskim. ::Nisu suradnici hr.wiki došli na sr. niti na bs.wiki. Zar je toliko teško pisati hrvatskim? Zar je toliko različit od srpskog ili bošnjačkog pa da govornici tih jezika ne znaju hrvatski? A zašto bi hrvatski govornici morali čitati te jezike? Ignoriranje hrvatskog znači nepoštivanje zajednice. ::Što se tiče govornika koji ne razumiju male jezike ili velike jezike koji su slabo poznati izvan svog područja, s njima govorimo engleski ili neki drugi od raširenih svjetskih jezika, kao što prakticiraju i na drugim projektima. ::Hrvatski jezik ima svoja tvorbena pravila. I nema šta svoj jezik prilagođavati drugima. Je li bošnjački kani biti posebni jezik? E onda neka ne povlači hrvatski za sobom. Neka ide svojim putem. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:57, 12. srpnja 2015. (CEST) == Vandalizmi iz neznanja koje graniči s nepismenošću == Nakon [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Muris_Cickusic&diff=prev&oldid=4735336 ovog] uređivanja pitam se ima li smisla biti dobar i ne blokirati odmah trajno svakog padobranca koji ide prežvakavati ili vandalizirati ovaj davno riješeni "problem" * ? Ne volim blokirati trajno ljude koji su možda donekle korisni suradnici na nekim drugim wikiprojektima, ali nemam vremena ni volje provjeravati. Iako imamo nepisano pravilo da ne blokiramo trajno na prvi vandalizam ako se ne radi o žešćim psovkama i sličnom, sve mi se čini da gubimo previše vremena na objašnjavanje nečega što bi trebao znati svaki suradnik stariji od 10 godina koji zna razmišljati. Tko želi i dalje biti strpljiv s ovim tipom vandalizama slobodan je biti strpljiv, ali ako netko ne želi biti strpljiv, mislim da ne treba biti. Naše je vrijeme dragocjeno, treba ga trošiti na suradnike koji trebaju našu pomoć, a ne na one kojima će naša pomoć teško ili nikako pomoći. ''* Napomena'': zapravo se ovdje ne radi o problemu, nego o neznanju koje generira uređivački sukob ili vandalizme. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 17:27, 25. lipnja 2016. (CEST) == Bošnjački ili bosanski jezik - Objasnite mi ovo onda! == Ja sam išao u razred sa jednom djevojkom srpske(srbijanske kako već) nacionalnosti. Ona je iz manjeg sela gdje se uči BOSANSKI JEZIK(Zato jer nema (t)ko predavati ostale jezike tj. njihov). Ona idalje uči taj jezik i čak iako je te nacionalnosti ona se izjasni da priča bosanski jezik. Kako vi tvrdite bošnjački se treba zvati jer pričaju taj jezik samo bošnjaci, e to nije tačno/točno. Bosanski jezik govore većinski narod bošnjačke nacionalnosti? Tačno/Točno. Ali vidite da ima negdje iznimka gdje u BiH srbi i hrvati govore bosanskim jezikom. Znači vi tvrdite da su oni takodjer Bošnjaci? Ne može hrvat i srbin pričati bošnjački jezik ako oni nisu bošnjaci. Oni pričaju i uče bosanski jezik jer se tako zvao otkada je i nastao. Bosanski jezik se pravilno kaže. Vašom tvrdnjom da je ''Bošnjački jezik'' mijenjate ime, značenje jezika, npr. kako neki kažu za igrača Gonzalo Higuain-a, Gonzalo Iguain. Oni mijenjaju njegovo prezime i kada bi tražili pod tim imenom nešto nebi pronašli ili/i bi vas ispravili na Higuain. Lijep pozdrav. EDIT: U rezultatima popisa iz 2011. godine u Hrvatskoj se koristi naziv bosanski jezik. <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:BalkaNGameS|BalkaNGameS]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:BalkaNGameS|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/BalkaNGameS|doprinosi]]) 21:24, 26. srpnja 2017.</small> BalkaNGameSe, ne govorimo istim jezikom. Da govorimo, primjedba bi imala temelja, ali ne govorimo isti jezik. Shvati da je hrvatski drugi jezik i da se ne može niti smije nametati jezična pravila drugim narodima.<br> Kao što mi na hrvatskom zovemo Rim - Rim, a ne Roma, neglede toga što matični (talijanski) govornici grada Rima svoj grad nazivaju drukčije.<br> Što se tiče DZS-a, neznanje nije argument, tako i kod DZS-a. Pišu hrvatske novine i o "Dini Dvorniku", ali ne može biti tako, jer pravilno hrvatski je o "Dinu Dvorniku". [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:39, 27. srpnja 2017. (CEST) Ispravno je bosanski jezik [[Suradnik:Vdmediabih|Vdmediabih]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vdmediabih|razgovor]])</small> 00:41, 8. prosinca 2022. (CET) == O nazivu "bosanski jezik" – službena uporaba u Republici Hrvatskoj == Smatram da bi u članku trebalo razlikovati dvije stvari: činjenicu da se u hrvatskom jeziku i dijelu hrvatske jezikoslovne literature koristi naziv "bošnjački" od tvrdnje da je taj naziv obvezni naziv standardnog jezika u hrvatskom standardnom jeziku. Prvo se može dokazati. Drugo, prema dostupnim izvorima, nije dokazano odgovarajućim normativnim aktom. === 1. Republika Hrvatska službeno koristi naziv "Bosanski jezik" === Najvažniji je noviji primarni izvor '''Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Bosanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)''', koju je donio ministar znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske 28. listopada 2025., a objavljena je u ''Narodnim novinama'' br. 139/2025. Odluka se primjenjuje od školske godine 2025./2026. [1] Dakle, nije riječ o tekstu nekog bošnjačkog udruženja, Wikipedije ili neslužbenoj uporabi, nego o '''službenom aktu tijela državne uprave Republike Hrvatske, objavljenom u službenom glasilu Republike Hrvatske'''. Naziv predmeta u samoj odluci glasi: "Bosanski jezik i kultura". Još je važnije da se izraz "bosanski jezik" sustavno koristi u samom kurikulumu. Dokument govori o: * standardnome bosanskom jeziku; * standardizaciji bosanskoga jezika; * svojstvima bosanskoga standardnog jezika; * povijesnom kontinuitetu naziva bosanski jezik; * očuvanju naziva bosanski jezik kroz povijest. U kurikulumu se čak izričito navodi ishod prema kojem učenik treba "prepoznati važnost povijesnoga kontinuiteta naziva bosanski jezik". [1] Time je Republika Hrvatska, kroz svoje nadležno ministarstvo i službeni normativni dokument u području obrazovanja, '''izričito i službeno prihvatila naziv "bosanski jezik"'''. To je činjenica koju članak ne bi smio zanemariti. === 2. Ne radi se samo o nazivu nastavnog predmeta === Bilo bi moguće tvrditi da je "Bosanski jezik i kultura" samo naziv obrazovnoga predmeta. Međutim, sadržaj službenog kurikuluma pokazuje da se termin ne koristi samo kao administrativna oznaka predmeta. Kurikulum izričito govori o učenju i poučavanju '''standardnoga bosanskog jezika''', o standardizaciji bosanskoga jezika i o njegovim svojstvima. [1] Dakle, hrvatski službeni dokument ne govori samo: :''"predmet Bosanski jezik i kultura"'' nego i: :''"standardni bosanski jezik"'' što predstavlja izravnu službenu uporabu naziva jezika. === 3. Posebno je važna činjenica da je dokument donesen 2025. godine === Rasprava na ovoj stranici uglavnom se poziva na izvore i komentare iz razdoblja 2014–2017. godine. Međutim, od tada se hrvatska službena terminologija nije razvijala samo kroz privatne jezikoslovne rasprave. Naprotiv, 2025. godine nadležno hrvatsko ministarstvo donijelo je novi službeni kurikulum u kojem se sustavno koristi naziv "bosanski jezik". Zbog toga bi bilo metodološki pogrešno današnje stanje dokazivati isključivo starijim raspravama, a zanemariti noviji primarni izvor. === 4. Što onda s nazivom "bošnjački"? === To što se u Republici Hrvatskoj koristi naziv "bosanski jezik" ne znači da treba prešutjeti činjenicu da postoje hrvatski autori i izvori koji koriste naziv "bošnjački jezik". Primjer je [[Hrvatska enciklopedija]], koja navodi da Muslimani Bošnjaci prihvaćaju "bosanski jezik", ali zatim iznosi mišljenje da bi mu "zato točnije odgovarao naziv bošnjački". [2] Ovdje treba pažljivo razlikovati dvije činjenice: 1. izvor potvrđuje da Bošnjaci svoj jezik prihvaćaju i nazivaju "bosanskim"; 2. autor odnosno enciklopedijski tekst iznosi argument da bi naziv ''bošnjački'' bio precizniji. Ova autorova tvrdnja sama po sebi nije dokaz da je "bosanski" nepravilan naziv. Postoje i drugi hrvatski jezikoslovni izvori koji koriste ili zagovaraju naziv "bošnjački", primjerice rad Dalibora Brozovića "Odnos hrvatskog i bosanskoga odnosno bošnjačkoga jezika" te rad Šimuna Muse. [3][4] Te izvore treba navesti radi potpunosti i neutralnosti, ali ih ne treba predstavljati kao dokaz da je "bošnjački" službeni ili normativni naziv u Republici Hrvatskoj. === 5. Temeljno pitanje: Gdje je normativni propis? === U raspravi se više puta pojavljuje tvrdnja: :''"Riječ 'bošnjački' je ime tog jezika kako se zove na hrvatskome standardnom jeziku."'' Ako se želi zadržati takva tvrdnja, potrebno je navesti "konkretan normativni izvor hrvatskoga standardnog jezika" koji to propisuje. Nije dovoljno reći da: * riječ "Bošnjak" ima pridjev "bošnjački"; * hrvatski jezik ima tvorbena pravila; * pojedini hrvatski autori koriste naziv "bošnjački"; * pojedini autori smatraju da je naziv "bošnjački" precizniji. Sve to može dokazivati da je naziv "bošnjački" u uporabi ili da ga određeni autori preferiraju. Međutim, to nije isto što i dokaz da je "bošnjački" '''normativno ispravan naziv'''. Za takvu tvrdnju potreban je odgovarajući normativni izvor. === 6. Postoji li takav hrvatski normativni propis? === Ako postoji pravopis, rječnik, gramatika ili odluka nadležnog hrvatskog jezikoslovnog tijela koja izričito propisuje: :''"bošnjački jezik"'' kao jedini pravilan hrvatski naziv i istodobno isključuje naziv "bosanski jezik", takav izvor treba navesti. U suprotnom imamo službeni dokument Republike Hrvatske iz 2025. godine koji izričito i višekratno koristi naziv "bosanski jezik" i "standardni bosanski jezik". [1] === 7. Službena hrvatska terminologija razlikuje "Bošnjake" i "bosanski jezik" === Posebno je značajno što isti dokument bez problema koristi: * "bošnjačka nacionalna manjina" – kada govori o nacionalnoj pripadnosti; * "bosanski jezik" – kada govori o jeziku. To pokazuje da u službenoj terminologiji Republike Hrvatske nije primijenjeno pravilo prema kojem naziv jezika nužno mora biti izveden iz naziva naroda. Naprotiv, službeni dokument upravo razlikuje naziv nacionalne zajednice od naziva jezika. === 8. Zaključak za naziv članka === Stoga smatram da bi članak trebao kao osnovni naziv koristiti '''"bosanski jezik"''', a "bošnjački jezik" navesti kao naziv koji zastupaju pojedini autori. Takav pristup ne negira postojanje naziva "bošnjački". Naprotiv, taj naziv može biti uredno obrađen i potkrijepljen odgovarajućim hrvatskim izvorima, uključujući Brozovića, Musu i Hrvatsku enciklopediju. Ali nije neutralno iz činjenice da pojedini hrvatski autori koriste naziv "bošnjački" izvesti tvrdnju da je to pravilan hrvatski naziv, dok se istodobno zanemaruje činjenica da '''službeni dokument Republike Hrvatske iz 2025. godine sustavno koristi naziv "bosanski jezik" i "standardni bosanski jezik"'''. Drugim riječima, postoje dokumentirani primjeri uporabe oba naziva, ali za tvrdnju da je "bošnjački" normativno ispravan naziv u hrvatskom jeziku potreban je normativni izvor koji to izričito propisuje. Dok se takav izvor ne navede, tvrdnju o isključivoj normativnoj pravilnosti naziva "bošnjački" treba tretirati kao stav pojedinih autora, a ne kao nesporanu činjenicu. === Izvori === [1] Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, ''Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Bosanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)'', ''Narodne novine'', br. 139/2025. Odluka je donesena 28. listopada 2025. i primjenjuje se od školske godine 2025./2026. [2] ''Hrvatska enciklopedija'', natuknica „Bosna i Hercegovina“, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. [3] Dalibor Brozović, ''Odnos hrvatskog i bosanskoga odnosno bošnjačkoga jezika'', ''Jezik'', br. 47, 1999. [4] Šimun Musa, ''Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu''. [[Suradnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bosancica by MK|razgovor]])</small> 14:46, 1. rujna 2026. (CEST) etl0oakrrucwne24kvhv85gsk10d4k1 7592184 7592181 2026-09-01T12:51:29Z Bosancica by MK 338797 /* 1. Republika Hrvatska službeno koristi naziv "Bosanski jezik" */ 7592184 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje |pismohrane = [[Razgovor:Bošnjački jezik/Pismohrana 1|1]], [[Razgovor:Bošnjački jezik/Pismohrana 2|2]] }} == Vezanost bos. jezika za Bosnu == Rečenica " U hrvatskom jeziku, "bosanski jezik" je višeznačni naziv za južnoslavenski jezik, u prošlosti i sadašnjosti na različite načine povezivan s povijesnom zemljom Bosnom." je suvišna, obzirom da su i Bošnjaci, koji govore bosanskim jezikom, vezani direktno za Bosnu. Dakle kako jezik, tako i narod. --[[Suradnik:MunjaWiki|MunjaWiki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MunjaWiki|razgovor]])</small> 15:55, 22. svibnja 2014. (CEST) == Za one koji ne čitaju pismohrane == O tome je li "bošnjački" ili "bosanski", o ovome su primjerice pisali Brozović [http://hrcak.srce.hr/file/113645] i [http://hrcak.srce.hr/file/53622], a ima još toga. <br> *Hrv. enciklopedija kaže "''Muslimani Bošnjaci prihvaćaju bos. jezik, kojemu bi zato točnije odgovarao naziv '''bošnjački'''''"[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=8918].<br> *Brozović je napisao u članku Odnos hrvatskog i bosanskoga odnosno bošnjačkoga jezika "''Prema tome, Hrvati imaju pravo nazivati jezik svojih susjeda Bošnjaka bošnjački. Po najčešćem obrascu da je jezik Francuza francuski, Talijana talijanski, Nijemaca njemački, Rusa ruski, pa onda i Hrvata hrvatski i Srba srpski, i na koncu, '''jezik Bošnjaka bošnjački''' ''. Dalje u tekstu jezik naziva "bošnjačkim". I u sažetku stoji "''Relations Between the Croatian Language and the Bosnian Language, i. e. The Bosniac Language (engleski naslov). Sažetak - The Muslim Bosniacs are entitled to develop their own standard language and to name it 'Bosnian language' if they wish to do so. Since the term '<b>Bosnian language</b>' might imply that it is the standard language of the Bosnian Croats and of the Bosnian Serbs as well, they ought to call it '''more precisely''' the ' <b>Bosniac language</b> ''. <br> *U članku Šimuna Muse [http://hrcak.srce.hr/file/53622] Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu autor je zapisao:<br> "''Pitanje naziva »bosanski jezik« pitanje je koje će sigurno još dugo biti tema polemika, ali je neprijeporno da svaki narod može zvati svoj jezik kako smatra da ga treba zvati (Brozović 1999b:15/16), iako je uobičajeno da se naziv jezika izvodi iz naziva naroda (Nijemci — njemački jezik, Španjolci — španjolski jezik, itd.). Isto tako, svaki narod prevodi naziv stranog jezika na svoj jezik. Tako Slovaci svoj jezik zovu slovenskim, a Hrvati ga prevode kao slovački, Bošnjaci svoj jezik zovu bosanskim, a Hrvati ga zovu bošnjačkim, itd. Zašto se u hrvatskom prijevodu Ustava Federacije BiH bošnjački jezik naziva bosanskim, objasnio je sudac Vrhovnog suda Federacije BiH Mirko Bošković u svom članku pod nazivom Tajnikov doprinos nazivu bosanski jezik objavljenom u glasilu Matice hrvatske iz Mostara, Motrišta, broj VII(1998)''"<br> "''Zajednički imenitelj u devet županija jest preuzimanje gore navedenog članka 6. Ustava Federacije BiH, s tim da s u hrvatskom prijevodu Ustava Županije posavske (članak 10.), Zapadno-hercegovačke županije (članak 10.), Hercegovačko-neretvanske županije (članak 8.) i Hercegbosanske županije (članak 10.) '''ispravno upotrebljava naziv »bošnjački jezik«'''. ''" <br> Ovo bi svima trebalo riješiti dvojbe. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 09:04, 11. srpnja 2014. (CEST) == Natačne reference u tekstu == 4. i 5. referenca nisu uredu. Ustavni sud FBiH je oborio ustav županije koji pominje 5. referenca http://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&pid=178 4. referenca je zastarjela popis iz 2011 govori o bosanskom jeziku a ne o bošnjačkom. Molim da uklonite ove reference U ovoj rečenici fali referenca i ujedno nije tačna: " U hrvatskom i srpskom je službeni naziv za jezik Bošnjaka – bošnjački, dok je u samoj bošnjačkoj zajednici nacionalni jezik imenovan "bosanskim", a taj je naziv prihvaćen na primjer u engleskom ("bosnian language", ne "bosniac language") i u njemačkom ("bosnische Sprache", ne "bosniakische Sprache") jeziku." Ovo nije valjano, i špekuliše se u tekstu. Izvorni tekst Ustava Federacije Bosne i Hercegovine navodi na engleskom jeziku naziv Bosniac language,[16] te se naziv Bosniac language navodio do 2002. godine kada ga je Amandmanom XXIX. na Ustav Federacije izmijenio Wolfgang Petritsch.[17] Izvorni tekst Ustava Fedracije Bosne i Hercegovine dogovoren je u Beču. Krešimir Zubak i Haris Silajdžić, potpisali su isti 18. ožujka 1994.[18] oko kojega je postignut dogovor na sastancima u Beču od 4. ožujka do 14. ožujka 1994. godine.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Sewerload|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Sewerload|doprinosi]]) </small> :Ništa se ne ''špekuliše'', uzmi pravopis hrvatskog jezika u ruke pa razgovaraj dalje.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 07:47, 10. lipnja 2015. (CEST) To ne mjenja činjenicu da 4. I 5. referenca ne odgovaraju standardima Wikipedije.[[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sewerload|razgovor]])</small> 09:15, 10. lipnja 2015. (CEST) :Na hrv. wikipediji koristimo se hrvatskim a ne ni bošnjalkim ni engleskim nazivima. O tome nećemo raspravljat --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:08, 10. lipnja 2015. (CEST) ::U članku je sve jasno. Mi taj jezik na hrvatskom nazivamo bošnjački po etn. zajednici, dok ga oni sami nazivaju bosanskim. Tako stojoi,, i tako jest. a potvrda tome je i ovo [http://www.enciklopedija.hr//Natuknica.aspx?ID=56592 Na južnosl. prostoru 1990-ih god. došlo je do ponovnoga razdvajanja umjetno i pod polit. prisilom stvorenoga »srpskohrvatskoga« (dvočlani je naziv imao šest varijanata) i vraćanja starih naziva – najprije hrvatski knjiž. jezik i srpski knjiž. jezik, a danas hrvatski jezik i srpski jezik (u Hrvatskoj ni u doba monarhističke ni u doba komun. Jugoslavije nikada, izvan službenih i polit. krugova, ideja takva jezika nije u praksi bila prihvaćena); nakon toga se za poseban status izborio i bošnjački jezik (jezik bos. muslimana, koji oni nazivaju bosanskim), a sličnu tendenciju danas pokazuje i crnogorski.] --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:21, 10. lipnja 2015. (CEST) Ja uopšte ne govorim o nazivu jezika već o izvorima (4. i 5.) koji su pogrešni iz gore navedenih razloga. Molim da se pogleda moj zahtjev objektivno. Molim da prestanete da mi stavljate riječi u usta i odvodite moj zahtjev od teme. Hvala[[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sewerload|razgovor]])</small> 14:30, 10. lipnja 2015. (CEST) :imaš pravo, netrebaju nam tolike reference kako mi nešto nazivamo, dovoljna je jedna ili dvije.--[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:40, 10. lipnja 2015. (CEST) Onda molim da pristupite brisanju istih. Lijep pozdrav [[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sewerload|razgovor]])</small> 15:05, 10. lipnja 2015. (CEST) :Ne odgovaraju standardima wikipedije? U čemu je problem s 4. i 5. referencom? Nemoj pričati Markove konake, već budi jasan u čemu je spor s tim referencama. Bez valjanog razloga sigurno se neće ukloniti, a ja (za sada) ne vidim ništa sporno s njima.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:15, 10. lipnja 2015. (CEST) ::Prvo, prigovaratelj se nije potrudio pisati hrvatskim jezikom ("uopšte", "netačni", "špekuliše"), a nametao bi govornicima hrvatskog jezika jezična rješenja. ::Prigovaratelj bez osnove nabraja prigovore. Bombastičnim optužbama ("krši standarde Wikipedije", "protiv Ustava") pokušava progurati svoj osobni stav. Napadački, neznanstven, neenciklopedijski način nametanja stava. ::Hrvatski jezik formiraju govornici hrvatskog jezika, prije svega i svih sami Hrvati. ::Kako drugi narod naziva svoj jezik, to je stvar tog drugog naroda i to se hrvatskog jezika ne tiče. ::Tvorbena pravila hrvatskog jezika sasvim su jasna, matični govornici hrvatskog kojima je hrvatski materinski jezik izvrsna su jezična osjećaja i sukladno imenu naroda nazivaju i ime jezika određenog naroda. "Bosanski" se odnosi na Bosnu, "bošnjački" na Bošnjake. ::Stvar je sasvim jasna. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:04, 12. lipnja 2015. (CEST) Ja ne namećem jezička rješenja koja već nisu ustaložena u standardnom hrvatskom jeziku. Tako ZAPISNIK 19. SJEDNICE VIJEĆA ZA NORMU HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA izričito govori "Jedna dijalekatska osnovica može dati i više standardnih jezika. Tako kod nas novoštokavska hrvatski, srpski, bosanski/bošnjački i crnogorski." Nadalje i pisma br. 115, 217 i 375 pisana od strane govornika hrvatskog jezika i jezikoslovaca spominje se samo bosanski jezik. Što još važnije, u popisu 2011. pisanom na hrvatskom jeziku piše se samo bosanski jezik. Shodno, zapisniku, pismima i upravnim spisima bosanski jezik treba da bude glavni naziv na ovom članku a bošnjački alternativni naziv kako bi se udovoljilo stanovništvu koji ne govori standardnim hrvatskim jezikom i ideolozima koji se spominju u izvorima. Hvala [[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sewerload|razgovor]])</small> 13:19, 13. lipnja 2015. (CEST) Vezano za izvor oko enciklopedije što je postavio Suradnik Željko: Bosanski jezik nije nacionalni jezik (nacionalno isključiv) kao što su hrvatski ili srpski to je jezik svih osoba koje ga osjećaju za svojim jezikom i kojeg su ideolozi i 1990. opisivali kao bosanskohercegovački standardnojezički izraz. [[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sewerload|razgovor]])</small> 13:57, 13. lipnja 2015. (CEST) :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik&diff=prev&oldid=4547590] Politikantstko podilaženje pojedinih jezikoslovaca ne smije biti razlogom za mijenjanjem hrvatskih jezičnih pravila. Drugo, na hrvatskom nema "jezičkih" rješenja.<br> :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik&diff=prev&oldid=4547590][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik&diff=next&oldid=4547593] Ovdje ste rekli tešku laž. "''bosanski jezik treba da bude glavni naziv na ovom članku a bošnjački alternativni naziv kako bi se udovoljilo stanovništvu koji ne govori standardnim hrvatskim jezikom i ideolozima koji se spominju u izvorima.''" Riječ "bošnjački" je ime tog jezika kako se zove na hrvatskome standardnom jeziku. Riječ "bosanski" ima drugo značenje u hrvatskom, za razliku od bošnjačkog. Bošnjačka politikantština i nametanje bošnjačkih jezičnih rješenja hrvatskom jeziku ovdje ne prolaze. Vi ne govorite hrvatski jezik kako treba, pa još manje ste osoba koja Hrvatima može govoriti kako će govoriti svoj jezik.<br> :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik&diff=next&oldid=4547596] Ovdje Vi pokazujete neznanje pojma o jeziku i jezičnih pravila. Hrvatski jezik osim Hrvata govore i drugi narodi u Hrvatskoj, ali pravila hrvatskoga standardnog jezika su jasna. Pojam "bosanskohercegovački standardnojezički izraz" ne postoji na hrvatskom, jer na hrvatskom ne postoji "jezički". Drugo, ono što je bilo službeni jezik u SR BiH do 1990. bila je ijekavska inačica srpskog jezika. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:38, 14. lipnja 2015. (CEST) :Nikakav zapisnik s neke sjednice nije obvezujući, postoji nešto što se zovu pravila, norme i pravopis. Usput budi rečeno, kako ti je promakao zapisnik s 27. sjednice koji između ostaloga kaže: ''U susjedstvu hrvatskoga rabe se drugi standardizirani južnoslavenski književni jezici: srpski, bošnjački i crnogorski, slovenski, makedonski i bugarski.'' Pogotovo se ''mani'' priča o nacionalno isključivim jezicima jer je očito da ili ne znaš ili (što je više vjerojano) provociraš (kao što provociraš u odlomku niže). Zaključak: ne izvlači ono što tebi odgovara iz sporednog konteksta i ispravljaj krivu Drinu na drugom mjestu. Također bih preporučio da svakako proučiš i [[Wikipedija:Ne ometajte rad Wikipedije da biste nešto dokazali|ovo]].--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 10:09, 14. lipnja 2015. (CEST) == (izmijenjeni naslov) == Članak krši Ustav Republike Hrvatske Ovaj članak krši Ustav Republike Hrvatske, odnosno http://www.zakon.hr/z/295/Ustavni-zakon-o-pravima-nacionalnih-manjina<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Sewerload|Sewerload]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Sewerload|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Sewerload|doprinosi]]) </small> :Isto jer ''ne odgovara standardima wikipedije'' (kao i iznad)?--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:17, 10. lipnja 2015. (CEST) ::Članak krši ustav. Kakve su to gluposti. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 23:13, 10. lipnja 2015. (CEST) :::Ovakvo naslovljavanje odlomaka vid je troliranja, a u svakom slučaju vid je destruktivnog uređivanja. :::Destruktivac je računao na nametanje svog stava preko neprikladna naslova koji se unedogled ponavlja uređivanjem pod tim odlomkom. Takav način naslovljavanja <u>nije dopušten</u>. :::Argument je nikakav jer si lagao. Članak nikako ne krši Ustav. :::Nisi citirao gdje to krši, nego si samo optužio i dao općenitu poveznicu. :::Drugo, u Ustavu su jasno definirana prava manjina. Prava manjina tiču se onog gdje iskazuju na svom jeziku. A kad je na njihovom jeziku koji nije hrvatski, to se već <u>ne tiče </u> hr.wiki. Wikipedije su organizirane po jezicima, ne po državama. :::Nacionalna manjina ne može biti gospodar većini i nametati joj svoj stav. To je bilo moguće samo u kolonijalnim državama. :::Jezične wikipedije su izvan zakonodavstava matičnih država. Da Rusija okupira cijelu Ukrajinu i uvede zakone iz Ruskog Carstva, ukrajinski bi jezik bio zabranjen. Zar bi time značilo da se gasi ukrajinska Wikipedija? Jasno da ne. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:22, 12. lipnja 2015. (CEST) :Ako se ne računa Ustav RH, zašto se onda prije postavljanja datoteka i teksta prvo gleda da li ti sadržaji slučajno ne krše zakone RH? Zašto najmanje pola sadržaja ove Wikipedije akcentira Hrvate i Republiku Hrvatsku, ako se hr.wiki ne tiče ovih pojmova u toliko velikoj mjeri? Vezano za bosanski jezik: bosanski i hrvatski imaju iste korijene. Poznato je da je "bošnjački jezik" ispolitizirani naziv. Od imenice ''Crnogorac'' bi dobili pridjev ''crnogorački'', kao i od ''Slovenac'' - ''slovenački'' (kao što je slučaj u srpskom za ovo drugo). Sama imenica Bošnjak (tur. Boşnak) je turcizirana verzija riječi Bosanac (nakon osmanlijske okupacije), odnosno stanovnik Bosne. Tako da je bosanski=bošnjački (tur. Boşnakça). Nedavno je postignut konsenzus na ovoj SZR (moguće vidjeti u arhivi 2) da u prvoj rečenici stoji i naziv bosanski, mada je to Kubura izmijenio nakon nekog vremena kršeći konsenzus. Dalje: korisnik nije dužan pisati na hrvatskom jeziku na ovim stranicama! A zašto? Zato jer i ja nekad vidim grešku na nekim stranim Wikipedijama (npr. mađarska ili italijanska) i naravno nisam dužan poznavati mađarski ili italijanski jezik, dovoljno je napisati na engleskom ili njemačkom i neko će se javiti i ispraviti greške. Ko ne priča onako kako sam napisao nije se dužan ni javljati! Zašto ne naredite nekom Englezu ili Nijemcu da priča hrvatski kad se javi na SZR? Baš bi vas poslušao... Komentari tipa "Kakve su to gluposti?", "Destruktivac", "...jer si lagao" itd., da obični korisnik napiše bio bi blokiran, zato ću lijepo zamoliti za objektivnu i kulturnu komunikaciju. --[[Suradnik:Munja-x64|Munja-x64]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Munja-x64|razgovor]])</small> 06:29, 9. srpnja 2015. (CEST) ::Prvo, nije bilo nikakva konsenzusa "o promjeni". Pravila hrvatskoga jezika su jasna i ne mijenjaju se prema političkim interesima niti željicama buntovnih wikipedista koji ne govore hrvatski kao materinski, a žele nametati svoje ideje hrv. znanosti. Nije konsenzus kad dođu trojica s bs.wiki i onda ovdje napišu "da se slažu o preimenovanju u "bosanski" " i ignoriraju već prije jasno iznesene stavove zajednice hr.wikipedista. Šta bi hr.wikipedisti trebali? Svaki tjedan provjeravati na SZR ovog članka je li netko uletio s prijedlogom kojim želi preokrenuti hr.wiki naglavce, pa po sto puta ponavljati već napisano? ::Drugo, što te smeta "''Zašto najmanje pola sadržaja ove Wikipedije akcentira Hrvate i Republiku Hrvatsku, ako se hr.wiki ne tiče ovih pojmova u toliko velikoj mjeri''"? Šta tebe briga kakav je sadržaj? Što ti smetaju Hrvati i RH? Šta bis ti htia, hr.wiki bez ičega hrvatskog, da pišemo o bjelosvjetskim bezvezarijama, po tvojoj želji, a da materinski govornici hrvatskog ne bi mogli naći stvari o svom narodu, kulturi, domovini, povijesti? Štoviše, lagao si. Hr.wiki je u člancima velikim dijelom u svezi s Hrvatima i Hrvatskom. Ako nemaš ovdje sadržaja koji te zanima, čitaj i piši po bs.wiki ili kojoj drugoj. Ne pišemo članke za druge po njihovim željama, nego ono šta nas je volja i kad nas je volja. ::Dalje: tko je došao na hr.wiki, neka se potrudi pisati hrvatskim. ::Nisu suradnici hr.wiki došli na sr. niti na bs.wiki. Zar je toliko teško pisati hrvatskim? Zar je toliko različit od srpskog ili bošnjačkog pa da govornici tih jezika ne znaju hrvatski? A zašto bi hrvatski govornici morali čitati te jezike? Ignoriranje hrvatskog znači nepoštivanje zajednice. ::Što se tiče govornika koji ne razumiju male jezike ili velike jezike koji su slabo poznati izvan svog područja, s njima govorimo engleski ili neki drugi od raširenih svjetskih jezika, kao što prakticiraju i na drugim projektima. ::Hrvatski jezik ima svoja tvorbena pravila. I nema šta svoj jezik prilagođavati drugima. Je li bošnjački kani biti posebni jezik? E onda neka ne povlači hrvatski za sobom. Neka ide svojim putem. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 05:57, 12. srpnja 2015. (CEST) == Vandalizmi iz neznanja koje graniči s nepismenošću == Nakon [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Muris_Cickusic&diff=prev&oldid=4735336 ovog] uređivanja pitam se ima li smisla biti dobar i ne blokirati odmah trajno svakog padobranca koji ide prežvakavati ili vandalizirati ovaj davno riješeni "problem" * ? Ne volim blokirati trajno ljude koji su možda donekle korisni suradnici na nekim drugim wikiprojektima, ali nemam vremena ni volje provjeravati. Iako imamo nepisano pravilo da ne blokiramo trajno na prvi vandalizam ako se ne radi o žešćim psovkama i sličnom, sve mi se čini da gubimo previše vremena na objašnjavanje nečega što bi trebao znati svaki suradnik stariji od 10 godina koji zna razmišljati. Tko želi i dalje biti strpljiv s ovim tipom vandalizama slobodan je biti strpljiv, ali ako netko ne želi biti strpljiv, mislim da ne treba biti. Naše je vrijeme dragocjeno, treba ga trošiti na suradnike koji trebaju našu pomoć, a ne na one kojima će naša pomoć teško ili nikako pomoći. ''* Napomena'': zapravo se ovdje ne radi o problemu, nego o neznanju koje generira uređivački sukob ili vandalizme. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 17:27, 25. lipnja 2016. (CEST) == Bošnjački ili bosanski jezik - Objasnite mi ovo onda! == Ja sam išao u razred sa jednom djevojkom srpske(srbijanske kako već) nacionalnosti. Ona je iz manjeg sela gdje se uči BOSANSKI JEZIK(Zato jer nema (t)ko predavati ostale jezike tj. njihov). Ona idalje uči taj jezik i čak iako je te nacionalnosti ona se izjasni da priča bosanski jezik. Kako vi tvrdite bošnjački se treba zvati jer pričaju taj jezik samo bošnjaci, e to nije tačno/točno. Bosanski jezik govore većinski narod bošnjačke nacionalnosti? Tačno/Točno. Ali vidite da ima negdje iznimka gdje u BiH srbi i hrvati govore bosanskim jezikom. Znači vi tvrdite da su oni takodjer Bošnjaci? Ne može hrvat i srbin pričati bošnjački jezik ako oni nisu bošnjaci. Oni pričaju i uče bosanski jezik jer se tako zvao otkada je i nastao. Bosanski jezik se pravilno kaže. Vašom tvrdnjom da je ''Bošnjački jezik'' mijenjate ime, značenje jezika, npr. kako neki kažu za igrača Gonzalo Higuain-a, Gonzalo Iguain. Oni mijenjaju njegovo prezime i kada bi tražili pod tim imenom nešto nebi pronašli ili/i bi vas ispravili na Higuain. Lijep pozdrav. EDIT: U rezultatima popisa iz 2011. godine u Hrvatskoj se koristi naziv bosanski jezik. <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:BalkaNGameS|BalkaNGameS]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:BalkaNGameS|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/BalkaNGameS|doprinosi]]) 21:24, 26. srpnja 2017.</small> BalkaNGameSe, ne govorimo istim jezikom. Da govorimo, primjedba bi imala temelja, ali ne govorimo isti jezik. Shvati da je hrvatski drugi jezik i da se ne može niti smije nametati jezična pravila drugim narodima.<br> Kao što mi na hrvatskom zovemo Rim - Rim, a ne Roma, neglede toga što matični (talijanski) govornici grada Rima svoj grad nazivaju drukčije.<br> Što se tiče DZS-a, neznanje nije argument, tako i kod DZS-a. Pišu hrvatske novine i o "Dini Dvorniku", ali ne može biti tako, jer pravilno hrvatski je o "Dinu Dvorniku". [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:39, 27. srpnja 2017. (CEST) Ispravno je bosanski jezik [[Suradnik:Vdmediabih|Vdmediabih]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vdmediabih|razgovor]])</small> 00:41, 8. prosinca 2022. (CET) == O nazivu "bosanski jezik" – službena uporaba u Republici Hrvatskoj == Smatram da bi u članku trebalo razlikovati dvije stvari: činjenicu da se u hrvatskom jeziku i dijelu hrvatske jezikoslovne literature koristi naziv "bošnjački" od tvrdnje da je taj naziv obvezni naziv standardnog jezika u hrvatskom standardnom jeziku. Prvo se može dokazati. Drugo, prema dostupnim izvorima, nije dokazano odgovarajućim normativnim aktom. === 1. Republika Hrvatska službeno koristi naziv "Bosanski jezik" === Najvažniji je noviji primarni izvor '''Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Bosanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)''', koju je donio ministar znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske 28. listopada 2025., a objavljena je u ''Narodnim novinama'' br. 139/2025. Odluka se primjenjuje od školske godine 2025./2026. [1] Dakle, nije riječ o tekstu nekog bošnjačkog udruženja, Wikipedije ili neslužbenoj uporabi, nego o '''službenom aktu tijela državne uprave Republike Hrvatske, objavljenom u službenom glasilu Republike Hrvatske'''. Naziv predmeta u samoj odluci glasi: "Bosanski jezik i kultura". Još je važnije da se izraz "bosanski jezik" sustavno koristi u samom kurikulumu. Dokument govori o: * standardnome bosanskom jeziku; * standardizaciji bosanskoga jezika; * svojstvima bosanskoga standardnog jezika; * povijesnom kontinuitetu naziva bosanski jezik; * očuvanju naziva bosanski jezik kroz povijest. U kurikulumu se čak izričito navodi ishod prema kojem učenik treba "prepoznati važnost povijesnoga kontinuiteta naziva bosanski jezik". [1] Time je Republika Hrvatska, kroz svoje nadležno ministarstvo i službeni normativni dokument u području obrazovanja, '''izričito i službeno prihvatila naziv "bosanski jezik"'''. To je činjenica koju članak ne bi smio zanemariti. === 2. Ne radi se samo o nazivu nastavnog predmeta === Bilo bi moguće tvrditi da je "Bosanski jezik i kultura" samo naziv obrazovnoga predmeta. Međutim, sadržaj službenog kurikuluma pokazuje da se termin ne koristi samo kao administrativna oznaka predmeta. Kurikulum izričito govori o učenju i poučavanju '''standardnoga bosanskog jezika''', o standardizaciji bosanskoga jezika i o njegovim svojstvima. [1] Dakle, hrvatski službeni dokument ne govori samo: :''"predmet Bosanski jezik i kultura"'' nego i: :''"standardni bosanski jezik"'' što predstavlja izravnu službenu uporabu naziva jezika. === 3. Posebno je važna činjenica da je dokument donesen 2025. godine === Rasprava na ovoj stranici uglavnom se poziva na izvore i komentare iz razdoblja 2014–2017. godine. Međutim, od tada se hrvatska službena terminologija nije razvijala samo kroz privatne jezikoslovne rasprave. Naprotiv, 2025. godine nadležno hrvatsko ministarstvo donijelo je novi službeni kurikulum u kojem se sustavno koristi naziv "bosanski jezik". Zbog toga bi bilo metodološki pogrešno današnje stanje dokazivati isključivo starijim raspravama, a zanemariti noviji primarni izvor. === 4. Što onda s nazivom "bošnjački"? === To što se u Republici Hrvatskoj koristi naziv "bosanski jezik" ne znači da treba prešutjeti činjenicu da postoje hrvatski autori i izvori koji koriste naziv "bošnjački jezik". Primjer je [[Hrvatska enciklopedija]], koja navodi da Muslimani Bošnjaci prihvaćaju "bosanski jezik", ali zatim iznosi mišljenje da bi mu "zato točnije odgovarao naziv bošnjački". [2] Ovdje treba pažljivo razlikovati dvije činjenice: 1. izvor potvrđuje da Bošnjaci svoj jezik prihvaćaju i nazivaju "bosanskim"; 2. autor odnosno enciklopedijski tekst iznosi argument da bi naziv ''bošnjački'' bio precizniji. Ova autorova tvrdnja sama po sebi nije dokaz da je "bosanski" nepravilan naziv. Postoje i drugi hrvatski jezikoslovni izvori koji koriste ili zagovaraju naziv "bošnjački", primjerice rad Dalibora Brozovića "Odnos hrvatskog i bosanskoga odnosno bošnjačkoga jezika" te rad Šimuna Muse. [3][4] Te izvore treba navesti radi potpunosti i neutralnosti, ali ih ne treba predstavljati kao dokaz da je "bošnjački" službeni ili normativni naziv u Republici Hrvatskoj. === 5. Temeljno pitanje: Gdje je normativni propis? === U raspravi se više puta pojavljuje tvrdnja: :''"Riječ 'bošnjački' je ime tog jezika kako se zove na hrvatskome standardnom jeziku."'' Ako se želi zadržati takva tvrdnja, potrebno je navesti "konkretan normativni izvor hrvatskoga standardnog jezika" koji to propisuje. Nije dovoljno reći da: * riječ "Bošnjak" ima pridjev "bošnjački"; * hrvatski jezik ima tvorbena pravila; * pojedini hrvatski autori koriste naziv "bošnjački"; * pojedini autori smatraju da je naziv "bošnjački" precizniji. Sve to može dokazivati da je naziv "bošnjački" u uporabi ili da ga određeni autori preferiraju. Međutim, to nije isto što i dokaz da je "bošnjački" '''normativno ispravan naziv'''. Za takvu tvrdnju potreban je odgovarajući normativni izvor. === 6. Postoji li takav hrvatski normativni propis? === Ako postoji pravopis, rječnik, gramatika ili odluka nadležnog hrvatskog jezikoslovnog tijela koja izričito propisuje: :''"bošnjački jezik"'' kao jedini pravilan hrvatski naziv i istodobno isključuje naziv "bosanski jezik", takav izvor treba navesti. U suprotnom imamo službeni dokument Republike Hrvatske iz 2025. godine koji izričito i višekratno koristi naziv "bosanski jezik" i "standardni bosanski jezik". [1] === 7. Službena hrvatska terminologija razlikuje "Bošnjake" i "bosanski jezik" === Posebno je značajno što isti dokument bez problema koristi: * "bošnjačka nacionalna manjina" – kada govori o nacionalnoj pripadnosti; * "bosanski jezik" – kada govori o jeziku. To pokazuje da u službenoj terminologiji Republike Hrvatske nije primijenjeno pravilo prema kojem naziv jezika nužno mora biti izveden iz naziva naroda. Naprotiv, službeni dokument upravo razlikuje naziv nacionalne zajednice od naziva jezika. === 8. Zaključak za naziv članka === Stoga smatram da bi članak trebao kao osnovni naziv koristiti '''"bosanski jezik"''', a "bošnjački jezik" navesti kao naziv koji zastupaju pojedini autori. Takav pristup ne negira postojanje naziva "bošnjački". Naprotiv, taj naziv može biti uredno obrađen i potkrijepljen odgovarajućim hrvatskim izvorima, uključujući Brozovića, Musu i Hrvatsku enciklopediju. Ali nije neutralno iz činjenice da pojedini hrvatski autori koriste naziv "bošnjački" izvesti tvrdnju da je to pravilan hrvatski naziv, dok se istodobno zanemaruje činjenica da '''službeni dokument Republike Hrvatske iz 2025. godine sustavno koristi naziv "bosanski jezik" i "standardni bosanski jezik"'''. Drugim riječima, postoje dokumentirani primjeri uporabe oba naziva, ali za tvrdnju da je "bošnjački" normativno ispravan naziv u hrvatskom jeziku potreban je normativni izvor koji to izričito propisuje. Dok se takav izvor ne navede, tvrdnju o isključivoj normativnoj pravilnosti naziva "bošnjački" treba tretirati kao stav pojedinih autora, a ne kao nesporanu činjenicu. === Izvori === [1] Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, ''Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Bosanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)'', ''Narodne novine'', br. 139/2025. Odluka je donesena 28. listopada 2025. i primjenjuje se od školske godine 2025./2026. [2] ''Hrvatska enciklopedija'', natuknica „Bosna i Hercegovina“, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. [3] Dalibor Brozović, ''Odnos hrvatskog i bosanskoga odnosno bošnjačkoga jezika'', ''Jezik'', br. 47, 1999. [4] Šimun Musa, ''Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu''. [[Suradnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bosancica by MK|razgovor]])</small> 14:46, 1. rujna 2026. (CEST) 9mbp1n2r5wfmgq9nyyoji13eewieo68 0 516421 7592284 7497708 2026-09-01T18:29:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592284 wikitext text/x-wiki Slijedi kratka '''kronologija povijesti LGBT-a''' koja prati povijesni razvoj i značajne događaje u povijesti [[homoseksualnost]]i, [[biseksualnost]]i i [[rodni identitet|rodnog identiteta]]. Popis također daje pregled razvoja društvene prihvatljivosti, promjena u terminologiji i temeljite promjene u zakonu, kao i pojedinačne događaje koji su doveli do promjena u zakonu u različitim zemljama. Posebno su istaknuti događaji važni za povijest LGBT-a u Hrvatskoj. == Uvod == Do kraja 19. stoljeća pojmovi kao što su "homoseksualnost" i "biseksualnost" bili su nepoznati, dok se pojam "[[lezbijka]]" u kontekstu ženske homoseksualnosti (za koju se do 20. stoljeća koristio i termin "[[tribadizam]]"<ref>Zimmerman, Bonnie (ur.), [http://books.google.hr/books?id=0EUoCrFolGcC ''Lesbian Histories and Cultures: An Encyclopedia''], Taylor & Francis, New York, 2000. str. 776-777., {{ISBN|0-8153-1920-7}} {{eng oznaka}}</ref>) počinje koristiti u 18. stoljeću.<ref>Norton, Rictor, [http://rictornorton.co.uk/social22.htm ''The 'sodomite' and the 'lesbian''] u: ''A Critique of Social Constructionism and Postmodern Queer Theory'', 19. lipnja 2008., pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Pojmovi kao što su "[[transseksualnost]]" i "[[gej]]" (u kontekstu homoseksualnosti) javljaju se tek u 20. stoljeću.<ref>[http://www.theguardian.com/lifeandstyle/2010/jun/02/brief-history-transgender-issues A brief history of transgender issues], theguardian.com, Prof Stephen Whittle, 2. lipnja 2010., pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.etymonline.com/index.php?term=gay gay], ''Online Etymology dictionary'', etymonline.com, pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Izrazi korišteni u ovom tekstu odgovaraju svojoj povijesnoj upotrebi, naročito pojam "[[sodomija]]" koji je u ranijim stoljećima korišten za opisivanje istospolne seksualnosti i nereproduktivne seksualne prakse, kao što su [[masturbacija]], [[analni seks|analni]] i [[oralni seks]]. U religijskom diskursu često se koriste [[eufemizam|eufemizmi]] kao npr. "grijeh protiv prirode" i "neprirodne radnje". Danas se termin sodomija i dalje koristi, ali ne u kontekstu homoseksualnosti.<ref>{{Citiranje weba |title=sodomija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/56972 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=1. lipnja 2014.}}</ref><ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=37024 sodomija], lzmk.hr, pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> == Prapovijest == [[Datoteka:Palermo-Museo-Archeologico-bjs-11.jpg|200px|mini|[[Petroglif]]i u [[špilja Addaura|špilji Addaura]] na [[Sicilija|Siciliji]]]] [[Datoteka:Mastaba of Niankhkhum and Khnumhotep embrace 2.jpg|200px|mini|[[Khnumhotep i Niankhkhnum]] u zagrljaju, prikaz iz zajedničke [[mastaba|mastabe]], V. dinastija, [[drevni Egipat|Egipat]]]] ''' oko 10 000 g. pr. Kr. ''' * [[Petroglif]]i u [[špilja Addaura|špilji Addaura]] ([[talijanski jezik|tal.]] ''Grotta dell'Addaura'') na [[Sicilija|Siciliji]] prikazuju grupu žena i muškaraca koja okružuje dvije [[falus|falične]] muške figure. Postoje različita tumačenja prizora, a jedno je i da predstavlja [[homoerotizam|homoerotsku]] scenu, što bi bio najraniji takav prikaz.<ref>Parkinson R. B., [http://books.google.hr/books?id=ISdFAAAAQBAJ ''A Little Gay History: Desire and Diversity Across the World''], The British Museum Press, London, 2013., str. 12-13., {{ISBN|978-0-7141-5100-7}} {{eng oznaka}}</ref><ref>Mussi Margherita, ''Earliest Italy: An Overview of the Italian Paleolithic and Mesolithic'', Kluwer Academic, New York, 2002., str. 340.–344.,{{ISBN|0-306-46463-2}} {{eng oznaka}}</ref> '''7000 - 1700 g. pr. Kr.''' * [[neolitik|Neolitičke]] i [[brončano doba|brončanodobne]] seksualne crteže i figurice na [[Mediteran]]u neki [[arheologija|arheolozi]] opisuju kao prikaze "[[treći rod|trećeg roda]]": ljudski likovi sa ženskim grudima i muškim [[spolni organi|spolnim organima]] ili figure bez izrazitih [[spol]]nih karakteristika. U neolitiku [[Italija|Italije]] prikazi žena su uglavnom u obiteljskom kontekstu, a prikazi koji kombiniraju seksualne karakteristike pojavljuju se u pogrebnom ili vjerskom kontekstu. U neolitiku [[Grčka|Grčke]] i [[Cipar|Cipra]] likovi se često prikazuju s karakteristikama oba spola ili bez spolnih karakteristika.<ref>''The Gendered Sea: Iconography, Gender, and Mediterranean Prehistory'', Talalay, Lauren E., u: Blake Emma; Knapp, A. Bernard (ur.), The Archaeology of Mediterranean Prehistory, Blackwell Publishing, Oxford, 2005., str. 130-155., {{ISBN|0-631-23268-0}} {{eng oznaka}}</ref> == Stari vijek == ''' 25. st. pr. Kr. ''' * Češki arheolozi su u [[Prag]]u 2011. godine otkrili grob muškarca pokopanog sa svim atributima inače rezerviranima za žene. Grob se datira između '''2800 i 2500 g. pr. Kr.''', u vrijeme [[kultura vrpčaste keramike|kulture vrpčaste keramike]], a arheolozi smatraju da se vjerojatno radi o ukopu [[transseksualnost|transseksualne osobe]] ili osobe koja je pripadala tzv. trećem rodu.<ref>[http://www.ceskapozice.cz/en/news/society/grave-stone-age-‘gender-bender’-excavated-prague Grave of Stone Age ‘gender bender’ excavated in Prague] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120805023505/http://www.ceskapozice.cz/en/news/society/grave-stone-age-%E2%80%98gender-bender%E2%80%99-excavated-prague |date=5. kolovoza 2012. }}, Chris Johnstone, ceskapozice.cz, 5. travnja 2011., pristupljeno 4. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> * '''oko 2500 g. pr. Kr.''' – najstariji sačuvani ep, [[sumer]]ski [[Ep o Gilgamešu]] u kojem se, između ostalog opisuje homoerotski odnos [[Gilgameš|kralja Gilgameša]] i [[Enkidu]]a.<ref name="BM">[http://www.britishmuseum.org/explore/themes/same-sex_desire_and_gender/same-sex_desire.aspx#all Same-sex desire], britishmuseum.org, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> ''' 24. st. pr. Kr. ''' * U [[Egipat|Egiptu]] je 1964. godine otkrivena zajednička grobnica muškog para, [[Khnumhotep i Niankhkhnum|Khnumhotepa i Niankhkhnuma]]. Neki arheolozi vjeruju su bili ljubavnici, što bi ih učinilo prvim zabilježenim gej parom u povijesti.<ref>''Same-sex desire, conjugal constructs, and the tomb of Niankhkhnum and Khnumhotep'', Reeder, Greg; World Archaeology 2000(32), str. 193-208. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.egyptology.com/niankhkhnum_khnumhotep/ The Tomb of Niankhkhnum and Khnumhotep], egyptology.com, pristupljeno 4. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> ''' 22. st. pr. Kr. ''' * [[Drevni Egipat|Egiptom]] vlada [[faraon]] [[Pepi II.|Pepi II. Neferkare]]. U kasnijoj priči o [[Neferkare i Sasenet|kralju Neferkareu i generalu Sasenetu]] sugerira se njihova tajna ljubavna veza.<ref>Parkinson, R. B., ''Homosexual' Desire and Middle Kingdom Literature'', The Journal of Egyptian Archaeology, 1995(81), str. 57.-76. {{eng oznaka}}</ref> ''' 18. st. pr. Kr. ''' * u [[Babilonija|Babiloniji]] postoje zapisi o homoseksualnoj praksi među svećenicima božice [[Ištar]] te plesnih obreda transvestita i muških prostitutki u hramovima.<ref>Nemet-Nejat, Karen Rhea, [http://books.google.hr/books?id=lbmXsaTGNKUC ''Daily Life in Ancient Mesopotamia''], Greenwood Press, Westport, 1998., str. 140., {{ISBN|0-313-29497-6}} {{eng oznaka}}</ref> * '''oko 1725. g. pr. Kr.''' – [[Hamurabijeva stela|Hamurabijev zakonik]] spominje "''girsequ''", dvorske sluge čiji je zadatak bio seksualno opsluživati muškarce vladajuće klase.<ref>Greenberg, David F., [http://books.google.hr/books?id=RKhFRgR-1awC ''The Construction of Homosexuality''], University of Chicago Press, Chicago , 1990., str. 115., {{ISBN|0226306275}} {{eng oznaka}}</ref> == Antika == [[Datoteka:Harmodius_and_Aristogeiton.jpg|200px|mini|[[Harmodije i Aristogiton]], rimska kopija grčke bronce, Nacionalni arheološki muzej u [[Napulj]]u]] [[Datoteka:Erastes eromenos Staatliche Antikensammlungen 1468.jpg|200px|mini|Scena [[pederastija|pederastije]]: ''erast'' (ljubavnik) dodiruje bradu i genitalije ''eromena'' (ljubljenog), atička [[grčka crnofiguralna keramika|crnofiguralna]] amfora, oko 540. g. pr. Kr.]] [[Datoteka:Napoli BW 2013-05-16 16-24-01.jpg|200px|mini|[[Aleksandar Veliki]], podni mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]], oko 100. g. pr. Kr.]] [[Datoteka:Bust of Antinous (2). 2nd cent. A.D (cropped).jpg|200px|mini|[[Antinoj]], Nacionalni arheološki muzej u [[Atena|Ateni]]]] [[Datoteka:Bust of Elagabalus - Palazzo Nuovo - Musei Capitolini - Rome 2016.jpg|150px|mini|[[Elagabal]], Kapitolinski muzeji, [[Rim]]]] ''' 7. st. pr. Kr. ''' * [[Dorani|Dorska]] aristokracija na [[Kreta|Kreti]] poznaje formalne odnose između odraslih aristokrata i adolescentskih dječaka. Natpis iz oko '''630. g. pr. Kr.''' najstariji je zapis o društvenoj instituciji [[pederastija|pederastije]] među [[Stara Grčka|Grcima]].<ref>Dover Kenneth, ''Greek Homosexuality'', Harvard University Press, Cambridge, 1978., str. 205.-207., {{ISBN|0674362616}} {{eng oznaka}}</ref> (vidi [[Kretska pederastija]]). Brak među muškarcima nije bio pravno priznat, ali su muškarci mogli stvoriti cjeloživotne odnose koji su započinjali pederastijom ([[starogrčki jezik|starogrčka]] riječ ''paiderasteia'' nema današnje pejorativno značenje). Ova partnerstva nisu bila drugačija od heteroseksualnih brakova, osim što je starija osoba bila neka vrsta pedagoga ili mentora.<ref>Boswell, John, ''Same-Sex Unions in Pre-Modern Europe'', Vintage Books, New York, 1994., {{ISBN|978-0679751649}} {{eng oznaka}}</ref> * Starogrčka pjesnikinja [[Sapfa]] rođena je na otoku [[Lezb]]u između '''630. i 612 g. pr. Kr.''', a umrla je oko 570 g. pr. Kr. Već u antičko doba je uživala veliki ugled kao jedna od najvećih lirskih pjesnikinja, a [[Platon]] je naziva desetom muzom.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/20995/ Sapfa (Sapfo)], lzmk.hr, pristupljeno 5. veljače 2014.</ref><ref>Wilhelm, James J. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=WoKrAgAAQBAJ ''Gay and Lesbian Poetry: An Anthology from Sappho to Michaelangelo''], Garland, New York, 1995., str. 5., {{ISBN|0-8153-1886-3}} {{eng oznaka}}</ref> ''' 6. st. pr. Kr. ''' * oko '''600. g. pr. Kr.''' – na [[Antička Grčka|grčkom]] otoku Teri (danas [[Santorini]]) pronađeni su grafiti, datirani u 7. ili 6. st. pr. Kr., koji sadrže direktna svjedočanstva o homoseksualnim odnosima.<ref>[http://www.ipce.info/library_3/files/thera.htm ''The Thera Inscriptions Ritual or Slander?''], Brongersma, Edward; Journal of Homosexuality 1990(20) {{eng oznaka}}</ref> * oko '''540. – 530. g. pr. Kr.''' – Zidne slikarije u [[Etruščani|etruščanskoj]] "[[Grobnica bikova|Grobnici bikova]]" ([[talijanski jezik|tal.]] ''Tomba dei Tori''), otkrivene 1892. godine u [[nekropola Monterozzi|nekropoli Monterozzi]], blizu [[Tarkvinija|Tarkvinije]], prikazuju homoseksualni odnos. Grobnica je ime dobila prema prikazu dva bika pored kojih su dvije scene ljudskog seksa, heteroseksualnog i homoseksualnog, a ime pokojnika za kojega je sagrađena različito se čita: ''Aranth Spurianas'' ili ''Arath Spuriana''. Prikazi se različito tumače, kao ''apotropejski'' (obrana od uroka, zlih duhova) odnosno kao utjelovljenje ciklusa regeneracije i zagrobnog života. Prikazana je također i scena u kojoj [[Ahilej]] ubija [[troja]]nskog princa [[Troilo|Troila]].<ref>Kleiner, Fred, [http://books.google.hr/books?id=r-r0S-z-UxkC ''A History of Roman Art, Enhanced Edition''], Cengage Learning, Wadsworth, 2010., str. xxxii-xxxiv, {{ISBN|0-495-90987-4}} {{eng oznaka}}</ref><ref>''Greek Myth and Etruscan Imagery in the Tomb of the Bulls at Tarquinia'', Oleson, John Peter; American Journal of Archaeology 1975(79), str. 189-200. {{eng oznaka}}</ref> * '''514. g. pr. Kr.''' – ljubavni par [[Harmodije i Aristogiton]] ubijaju [[Atena (polis)|atenskog]] tiranina [[Hiparh (sin Pizistratov)|Hiparha]]. Atenjani su ih slavili kao ''tiranoubojice'' ([[starogrčki jezik|starogrč.]] τυραννοκτόνοι) i podigli im spomenik.<ref>[[Tukidid]], ''Povijest Peloponeskog rata'', preveo Stjepan Telar, Matica Hrvatska, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-150-852-0}}</ref><ref>Law, Randall, [http://books.google.hr/books?id=I1sXp8D80V0C ''Terrorism: A History''], Polity, Cambridge, 2009., str. 17.-19., {{ISBN|978-0-7456-4037-2}} {{eng oznaka}}</ref> ''' 5. st.pr. Kr. ''' * U [[Tora|Toru]] je uključen [[Levitski zakonik]] prema kojemu homoseksualni odnosi postaju kažnjivi smrću.<ref>[http://biblija.ks.hr/search.aspx?k=3&p=20&r=1 Online Biblija, Levitski zakonik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808055915/http://biblija.ks.hr/search.aspx?k=3&p=20&r=1 |date=8. kolovoza 2014. }}, ks.hr, pristupljeno 8. veljače 2014.</ref> ''' 4. st. pr. Kr. ''' * '''385. g. pr. Kr.''' – [[Platon]] objavljuje ''[[Gozba (Platon)|Gozbu]]'' u kojoj Fedar, Eriksimah, Aristofan i drugi poznati Grci iznose mišljenje da je ljubav između muškaraca njezin najviši oblik, dok je seks sa ženama požudan i utilitaran.<ref>Platon, [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0174%3Atext%3DSym.%3Asection%3D189c ''Gozba''; 189c], perseus.tufts.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> Sokrat se međutim ne slaže s time,<ref>Platon, [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0174%3Atext%3DSym.%3Asection%3D201d ''Gozba''; 201d], perseus.tufts.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> te pokazuje iznimnu samokontrolu kada ga Alkibijad pokušava zavesti.<ref>Platon, [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0174%3Atext%3DSym.%3Asection%3D214e ''Gozba''; 214e], perseus.tufts.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> Aristofan iznosi teoriju o trećem spolu, koja je vjerojatno prvi pokušaj teorijskog objašnjenja razlika između homoseksualnih i heteroseksualnih osoba.<ref>Platon, [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0174%3Atext%3DSym.%3Asection%3D189d ''Gozba''; 189d - 193b], perseus.tufts.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> * '''350. g. pr. Kr.''' – Platon objavljuje ''[[Zakoni (Platon)|Zakone]]'' u kojima atenski Stranac i njegovi drugovi kritiziraju homoseksualnost smatrajući da je loša za društvo jer ne produžuje vrstu i može dovesti do neodgovornog građanstva.<ref name="FON">Fone, Byrne R. S., ''Homophobia: a history'', Metropolitan Books, New York, 2000., {{ISBN|0-8050-4559-7}} {{eng oznaka}}</ref> * '''338. g. pr. Kr.''' – [[Tebanska sveta garda]], neporažena elitna vojna jedinica sastavljena od sto i pedeset muških ljubavnih parova, doživjela je jedini i konačni poraz u [[bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]], u sukobu s vojskom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]], koji je oplakivao njihovu smrt i hvalio njihovu čast.<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 418., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref><ref>[[Plutarh]], [http://classics.mit.edu/Plutarch/pelopida.html ''Pelopida''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051230102108/http://classics.mit.edu/Plutarch/pelopida.html |date=30. prosinca 2005. }}, classics.mit.edu, pristupljeno 5. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> * '''324. g. pr. Kr.''' – umire [[Hefestion]], general, prijatelj i najvjerojatnije ljubavnik [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]].<ref>Chugg, Andrew Michael, [http://books.google.hr/books?id=S-cTfNjEhrcC ''Alexander's Lovers''], Lulu, Raleigh, 2006. str. 124.-125., {{ISBN|978-1-4116-9960-1}} {{eng oznaka}}</ref> Aleksandar je bio izvan sebe zbog Hefestionove smrti: obrijao je glavu u znak žalosti, naredio je ubojstvo liječnika koji je (neuspješno) liječio Hefestiona, zabranio je sve proslave i festivale u kraljevstvu. Zajedno s tijelom Hefestiona krenuo je u [[Babilon]], gdje mu je priredio veličanstveni pogreb.<ref>[[Arijan]], [http://websfor.org/alexander/arrian/book7a.asp ''Anabaza'' 7a], websfor.org, pristupljeno 5. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>Arijan, [http://websfor.org/alexander/arrian/book7b.asp ''Anabaza'' 7b], websfor.org, pristupljeno 5. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> ''' 2. st. pr. Kr. ''' * '''149. g. pr. Kr.''' – u [[Rimska Republika|Rimskoj Republici]] donesen je zakon poznat kao ''[[Lex Scantinia]]'' koji je predviđao kazne za seksualni zločin (''stuprum'') protiv slobodnih mladih Rimljana. Rijetko spominjan ili provođen, zakon se možda koristio za kazneni progon građana koji su svojevoljno pristajali na pasivne uloge u homoseksualnim odnosima. Ipak, prema nekim znanstvenicima, zakon je štitio sve građane Rima, bez obzira na spol, odnosno nije kažnjavao homoseksualne odnose kao takve.<ref>Williams, Craig A., [http://books.google.hr/books?id=JoS4ffPU1-0C ''Roman Homosexuality: Second Edition''], Oxford University Press, Oxford, 2010. str. 114.-136., {{ISBN|978-0-19-538874-9}} {{eng oznaka}}</ref><ref>Boswell, John, [http://books.google.hr/books?id=v-MR5_AdG68C ''Christianity, Social Tolerance, and Homosexuality: Gay People in Western Europe from the Beginning of the Christian Era to the Fourteenth Century''], University of Chicago Press, Chicago, 1981. str. 61.-87., {{ISBN|0-226-06711-4}} {{eng oznaka}}</ref> Rimljani su vjerovali da muškarac mora biti dominantan, društveno i seksualno. Za slobodnog rimskog građanina želja i sudjelovanje u seksualnim odnosima (s muškarcem ili ženom) smatrali su se prirodnim i društveno prihvatljivim i nisu ugrožavali njegov status, dok god je muškarac imao dominantnu ulogu.<ref name="BM" /><ref name="RA">Richlin, Amy, ''The Garden of Priapus: Sexuality and Aggression in Roman Humor'', Oxford University Press, Oxford, 1989., {{ISBN|978-0195068733}} {{eng oznaka}}</ref> ''' 1. st. pr. Kr. ''' * '''80. g. pr. Kr.''' – Mladi [[Julije Cezar]] se nalazi na dvoru [[Nikomed IV.|Nikomeda IV.]], kralja [[Bitinija|Bitinije]]. Govorilo se da su njih dvojica ljubavnici, zbog čega su Cezara prozvali "kraljicom Bitinije". Ovo su kasnije koristili Cezarovi protivnici da bi ga diskreditirali.<ref>[[Svetonije|Suetonije]], ''Život Julija Cezara'' [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0132%3Alife%3Djul.%3Achapter%3D2 2], [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html 49], perseus.tufts.edu, penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[[Dion Kasije Kokcejan|Kasije Dion]], [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/43*.html#20 ''Rimska povijest'' 43.20], penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> * '''57. – 54. g. pr. Kr.''' – [[Katul]] piše svoje "Pjesme" ([[latinski jezik|lat.]] ''Carmina'') od kojih su neke posvećene mladom Juvenciju.<ref>Katul, ''Pjesme'' [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Catul.+24&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0005 24], [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Catul.+48&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0005 48], [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Catul.+81&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0005 81], [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Catul.+99&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0005 99], perseus.tufts.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> * '''27. g. pr. Kr.''' – [[August]]ova vladavina označava početak Rimskog Carstva. Iz ranocarskog razdoblja potječe i potvrda postojanja istospolnih brakova.<ref>[[Marcijal]], ''Epigrami'' [http://www.tertullian.org/fathers/martial_epigrams_book01.htm 1.24], [http://www.tertullian.org/fathers/martial_epigrams_book12.htm 12.42], tertullian.org, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> ''' 1. stoljeće ''' * '''1. g.''' – Umire [[Kina|kineski]] car [[Ai Di (kineski car)|Ai Di]] iz [[dinastija Han|dinastije Han]] koji "po prirodi...nije mario za žene". Kroničari dinastije Han su pisali o njegovoj ljubavi prema mladom Dong Xianu. Postao je zapovjednikom vojske, a prije smrti car ga je proglasio svojim nasljednikom. Nakon careve smrti, Dong Xian je prisiljen na samoubojstvo.<ref>Hinsch, Bret, [http://books.google.hr/books?id=1LmEC1b1bncC Passions of the Cut Sleeve: The Male Homosexual Tradition in China], University of California Press, Berkeley, 1992., str. 34.-54., {{ISBN|0520078691}} {{eng oznaka}}</ref> * '''5. – 15. g.''' – Izrađen je [[Warrenov pehar]], rimski srebrni pehar s dvije homoerotične scene.<ref name="BM" /> * '''54. g.''' – Na rimsko prijestolje dolazi [[Neron]]. Službeno je bio oženjen s dva muškarca, Pitagorom i Sporom.<ref>Suetonije, ''Život Nerona'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Nero*.html#28 28-29], perseus.tufts.edu, penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>Vout, Caroline, [http://books.google.hr/books?id=icxZpoRE-RIC ''Power and Eroticism in Imperial Rome''], Cambridge University Press, Cambridge, 2007. str. 151., {{ISBN|9780521867399}} {{eng oznaka}}</ref> * '''68. g.''' – Rimskim carem postaje [[Galba]] za kojeg [[Svetonije|Suetonije]] piše da je više volio muškarce i to "odrasle, snažne muškarce".<ref>Suetonije, [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Galba*.html#22 ''Život Galbe'' 22], perseus.tufts.edu, penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> Ovo je možda jedini primjer u rimskoj povijesti da se za nekoga eksplicitno navodi da je volio odrasle muškarce.<ref name="RA" /> * '''98. g.''' – [[Trajan]], jedan od najomiljenijih rimskih careva, započinje svoju vladavinu. Bio je poznat po svojoj homoseksualnosti i strasti za mladićima. Abgar VII., kralj [[Osroena|Edese]] iskoristio je to u svoju korist, kada je, da bi dobio carski oprost, poslao svog sina da se ispriča Trajanu u njegovo ime.<ref>Kasije Dion, ''Rimska povijest'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/68*.html#7 68.7], [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/68*.html#21 68.21], penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> ''' 2. stoljeće ''' * '''130. g.''' – [[Antinoj]], ljubavnik cara [[Hadrijan]]a, umire u [[Egipat (rimska provincija)|Egiptu]]. Car je bio slomljen njegovom smrću te mu je odao ekstravagantnu počast. Nedaleko od mjesta gdje je umro, Hadrijan je podigao grad [[Antinopol]]. Samog Antinoja proglasio je bogom, što je bila čast rezervirana samo za pripadnike carske obitelji. Njegovi kipovi postavljeni su širom Rimskog Carstva. S obzirom na veliki broj njegovih prikaza, Antinoj je jedan od najbolje sačuvanih likova antike.<ref>Parkinson R. B., [http://books.google.hr/books?id=ISdFAAAAQBAJ ''A Little Gay History: Desire and Diversity Across the World''], The British Museum Press, London, 2013., str. 54-55., {{ISBN|978-0-7141-5100-7}} {{eng oznaka}}</ref> * '''177. g.''' – [[Atenagora|Atenagora Atenski]] proglasio je preljubnike i pederaste protivnicima kršćanstva, osuđujući ih na [[ekskomunikacija|ekskomunikaciju]], najveću kaznu koju je Crkva u to vrijeme mogla izreći, kada su kršćani još uvijek bili proganjani.<ref>Dynes Wayne R. (ur.), ''Encyclopedia of homosexuality'', Garland, New York, 1990., str. 194., {{ISBN|978-0824065447}} {{eng oznaka}}</ref> ''' 3. stoljeće ''' * '''218. g.''' – Na rimsko prijestolje dolazi [[Elagabal]], čiji su rodni identitet i spolna orijentacija predmet mnogih rasprava. Elagabal je bio u braku s pet žena, a [[Dion Kasije Kokcejan|Kasije Dion]] piše kako je najstabilniji odnos imao s Hijeroklom, kojega je nazivao svojim suprugom.<ref>Kasije Dion, [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/80*.html#79-15 ''Rimska povijest'' 80.15], penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Povijest careva]] navodi da se oženio Zotikom, sportašem iz [[Smirna|Smirne]], na javnoj svečanosti u Rimu.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta/Elagabalus/1*.html#10 ''Povijest careva'' 10], penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Herodijan]] piše da se Elagabal redovito šminkao.<ref>[http://www.livius.org/he-hg/herodian/hre506.html Herodijan, ''Rimska povijest'' 5.6] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930210639/http://www.livius.org/he-hg/herodian/hre506.html |date=30. rujna 2007. }}, livius.org, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> Zapisano je i da je "volio da ga zovu ljubavnicom, ženom, Hijeroklovom kraljicom" te da je ponudio veliku svotu novca ako bi mu neki liječnik "napravio vaginu".<ref>Kasije Dion, [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/80*.html#79-16 ''Rimska povijest'' 80.16], penelope.uchicago.edu, pristupljeno 8. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> Neki suvremeni znanstvenici su ga okarakterizirali kao [[transrodnost|transrodnu]], možda [[transseksualnost|transseksualnu]] osobu.<ref>Benjamin, Harry, [http://www.mut23.de/texte/Harry%20Benjamin%20-%20The%20Transsexual%20Phenomenon.pdf ''The Transsexual Phenomenon''], Symposium Publishing, Düsseldorf, 1999., str. 98., {{ISBN|978-0446824262}} (1977.) {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/elagabalus.html An Encyclopedia of GLBTQ Culture - Elagabalus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070814111904/http://www.glbtq.com/social-sciences/elagabalus.html |date=14. kolovoza 2007. }}, Louis Godbout, glbtq.com, 13. studenog 2006., pristupljeno 9. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> * '''244. – 249. g.''' – Car [[Filip Arapin]] neuspješno je pokušao kriminalizirati mušku prostituciju.<ref name="FON" /> ''' 4. stoljeće ''' * '''342. g.''' – kršćanski carevi [[Konstans I.]] i [[Konstancije II.]] donose prvi zakon protiv istospolnih brakova, kasnije uključen u [[Teodozijev zakonik]].<ref name="CJ">[http://www.fordham.edu/halsall/pwh/just-novels.asp Teodozijev zakonik 9.8.3; 9.7.6] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140814162555/http://www.fordham.edu/halsall/pwh/just-novels.asp |date=14. kolovoza 2014. }}, fordham.edu, pristupljeno 10. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> * '''oko 380. g.''' – [[Carigrad]]ski biskup [[Grgur Nazijanski]] naređuje spaljivanje [[Sapfa|Sapfinih]] djela.<ref name="KR">[http://mockingbird.creighton.edu/worldlit/works/rettig/sappho.htm Annotated bibliography for the study of women's literature - Sappho], creighton.edu, pristupljeno 13. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> * '''390. g.''' – kršćanski carevi [[Valentinijan II.]], [[Teodozije I.]] i [[Arkadije]] kriminaliziraju homoseksualni seks, a kazna je javno spaljivanje.<ref name="CJ" /> * '''390. – 405. g.''' – [[Non]]ov ep [[Dionizove zgode]] zadnji je poznati književni primjer veličanja homoseksualne strasti u sljedećih gotovo 1000 godina.<ref name="FON" /> ''' 5. stoljeće ''' * '''oko 400. g.''' – [[Kama Sutra]] opisuje različite seksualne aktivnosti, pa tako i istospolne.<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 511., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref> * '''498. g.''' – Kršćanski su carevi, unatoč zakonima koji su zabranjivali homoseksualni seks, nastavili prikupljati poreze i od muške prostitucije sve do vladavine [[Anastazije I.|Anastazija I.]]<ref name="CJ" /><ref>[[Evagrije Skolastik]], [http://www.tertullian.org/fathers/evagrius_3_book3.htm ''Crkvena povijest'' 3.39], tertullian.org, pristupljeno 10. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> == Srednji vijek == [[Datoteka:Corpus Iuris Civilis 02.jpg|150px|mini|[[Corpus Iuris Civilis]], naslovnica izdanja iz 1583.]] [[Datoteka:Burning of Sodomites.jpg|150px|mini|Spaljivanja viteza od Hohenburga i njegovog sluge, zbog sodomije, [[Zürich]], 1482.]] ''' 6. stoljeće ''' * '''538. – 559. g.''' – [[Justinijan I.]] u "Novim zakonima" ([[latinski jezik|lat.]] ''Novellae'', zakoni izdani nakon [[Corpus Iuris Civilis|kodifikacije]]) zabranjuje homoseksualnost u [[Bizant]]u. U 77. zakonu se navodi da su istospolni odnosi uzrok "gladi, [[potres]]a i [[epidemija]]".<ref>''Corpus Iuris Civilis - Novi zakoni'' [http://droitromain.upmf-grenoble.fr/Anglica/N77_Scott.htm 77] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808213749/http://droitromain.upmf-grenoble.fr/Anglica/N77_Scott.htm |date=8. kolovoza 2014. }}, [http://droitromain.upmf-grenoble.fr/Anglica/N141_Scott.htm 141] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808213752/http://droitromain.upmf-grenoble.fr/Anglica/N141_Scott.htm |date=8. kolovoza 2014. }}, upmf-grenoble.fr, pristupljeno 10. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> ''' 7. stoljeće ''' * '''650. g.'''– [[Kuran]] osuđuje homoseksualnost, što rezultira kasnijim progonom homoseksualaca u islamskim zemljama.<ref name="GDF1">Greenberg, David F., [http://books.google.hr/books?id=RKhFRgR-1awC ''The Construction of Homosexuality''], University of Chicago Press, Chicago , 1990., str. 172.-174., {{ISBN|0226306275}} {{eng oznaka}}</ref> * '''654. g.''' – [[Gotski zakonik|Vizigotski zakonik]] (''Lex Visigothorum'') kralja [[Hindasvint]]a kažnjava homoseksualne odnose [[kastracija|kastracijom]] i ekskomunikacijom.<ref name="GDF">Greenberg, David F., [http://books.google.hr/books?id=RKhFRgR-1awC ''The Construction of Homosexuality''], University of Chicago Press, Chicago , 1990., str. 250.-251., {{ISBN|0226306275}} {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://libro.uca.edu/vcode/vg3-5.htm ''The Visigothic Code: (Forum judicum)''], libro.uca.edu, pristupljeno 13. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> * '''693. g.''' – [[Šesnaesti koncil u Toledu]] kanonom određuje kažnjavanje muške homoseksualnosti sa stotinu udaraca bičem i [[progonstvo]]m. [[Kler]]ici se kažnjavaju degradacijom i progonstvom. [[Vizigotsko kraljevstvo|Vizigotski kralj]] [[Egika]] dodaje još i kaznu kastracije i smrti.<ref name="GDF" /> ''' 8. stoljeće ''' * '''732. – 804.''' – Unatoč brojnim crkvenim zakonima koji osuđuju homoseksualnost, nekoliko pjesama [[opat]]a [[Alkuin]]a imaju homoerotski karakter, a sačuvana su i neka ljubavna pisma.<ref>''Alcuin'', Bromell, David J., u: Aldrich, Robert; Wotherspoon Garry (ur.), [http://books.google.hr/books?id=giM73n_lca4C Who's Who in Gay and Lesbian History], Routledge, London, 2001., str. 13.-14., {{ISBN|9780415159821}} {{eng oznaka}}</ref> ''' 9. stoljeće ''' * '''oko 813. – 815. g.''' – Umire [[Abu Nuwas]], najznačajniji predstavnik arapske homoerotske poezije iz ranog vremena [[Abasidi|Abasidskog kalifata]].<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 1., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref> ''' 10. stoljeće ''' * '''914. g.''' – Srednjovjekovni komentar (''[[sholija]]'') [[Klement Aleksandrijski|Klementa Aleksandrijskog]] (koji u svom djelu ''Pedagog'' piše o ženama u braku s drugim ženama) spominje grčku riječ "lesbia" što termin ''lezbijka'' čini etimološki najstarijim od svih koji se danas koriste za osobe istospolnog usmjerenja.<ref>Brooten, Bernadette J., [http://books.google.hr/books?id=D6cF4DHRmX0C ''Love Between Women: Early Christian Responses to Female Homoeroticism''], University of Chicago Press, Chicago , 1996., str. 22., {{ISBN|0-226-07591-5}} {{eng oznaka}}</ref> ''' 11. stoljeće ''' * '''1073. g.''' – [[Papa]] [[Grgur VII.]] naređuje javno spaljivanje [[Sapfa|Sapfinih]] djela.<ref name="KR" /> ''' 12. stoljeće ''' * '''1120. g.''' – U [[Jeruzalemsko kraljevstvo|Jeruzalemskom kraljevstvu]] održan je [[koncil u Nablusu]] koji propisuje spaljivanje osuđenih za sodomiju.<ref name="HMC">Hoeppner Moran (Cruz), Jo Ann, [http://www8.georgetown.edu/departments/medieval/labyrinth/conf/cs95/papers/moran.html ''The "Roman de la Rose" and thitteenth-century prohibitions of homosexuality''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080217031058/http://www8.georgetown.edu/departments/medieval/labyrinth/conf/cs95/papers/moran.html |date=17. veljače 2008. }}, Cultural Studies Conference, "Cultural Frictions", October 27-28, 1995, pristupljeno 14. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> * '''1179. g.''' – Jedan od kanona prihvaćenih na [[Treći lateranski sabor|trećem lateranskom koncilu]] propisuje kaznu ekskomunikacije optuženih za sodomiju.<ref name="HMC" /> * '''1184. g.''' – Osniva se prva [[inkvizicija]] u Europi. Procjenjuje se da je za vrijeme [[španjolska inkvizicija|španjolske]] i [[portugalska inkvizicija|portugalske inkvizicije]] bilo više od 1000 suđenja zbog sodomije.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/inquisition.html An Encyclopedia of GLBTQ Culture - Inquisition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314032454/http://www.glbtq.com/social-sciences/inquisition.html |date=14. ožujka 2007. }}, Cristian Berco, glbtq.com, 25. svibnja 2005., pristupljeno 3. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> ''' 13. stoljeće ''' * '''1252. g.''' – [[Toma Akvinski]] u svom djelu ''[[Summa Theologica]]'' uspostavlja jedinstveni moralni kršćanski sustav koji homoseksualnost uključuje u seksualna djela "protiv prirode".<ref>Roeck, Bernd, ''Aussenseiter, Randgruppen, Minderheiten: Fremde im Deutschland der frühen Neuzeit'', Vandenhoeck & Ruprecht, Gottingen, 1993., str. 120., {{ISBN|3-525-33591-1}} {{deu oznaka}}</ref> * '''1292. g.''' – U [[Flandrija|flandrijskom]] gradu [[Gent]]u na smrt spaljivanjem na lomači osuđen je John de Wettre, što je prvo zabilježeno pogubljenje zbog homoseksualnosti u kršćanskoj Europi.<ref>Licata, Salvatore J.; Petersen, Robert P., [http://books.google.hr/books?id=Nn-ySVOZaSQC ''Historical Perspectives on Homosexuality''], Haworth Press, New York, 1981., str. 17., {{ISBN|0-917724-27-5}} {{eng oznaka}}</ref> ''' 14. stoljeće ''' * '''1327. g.''' – Ubijen je svrgnuti engleski kralj [[Edvard II.]] koji se sukobio s vodećim velikašima zbog miljenika i vjerojatno ljubavnika [[Piers Gaveston|Piersa Gavestona]], grofa od Cornwalla.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/179662/Edward-II Edward II], britannica.com, pristupljeno 14. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> '''15. stoljeće''' * '''1432. g.''' – [[Firenca]] je prvi europski grad u kojem je organizirano posebno tijelo čiji je primarni cilj bila borba protiv homoseksualnosti - "[[Ufficiali di Notte]]" (Oficiri noći). U sljedećih 70 godina uhićeno je oko 10 000 muškaraca, a njih oko 2 000 je osuđeno.<ref>Gerard Kent; Hekma Gert, ''The Pursuit of Sodomy: Male Homosexuality in Renaissance and Enlightenment Europe'', Haworth Press, New York, 1989., str. 27.–31., {{ISBN|0-86656-491-8}} {{eng oznaka}}</ref> * '''1451. g.''' – Papa Nikola V. odobrio papinskoj inkviziciji progon muškaraca koji prakticiraju sodomiju.<ref>Gross Larry P.; Woods James D., ''The Columbia Reader on Lesbians and Gay Men in Media, Society, and Politics'', Columbia University Press, New York, 1999., str. 158., {{ISBN|0-231-10446-4}} {{eng oznaka}}</ref> * '''1476. g.''' – Firentinski sudski spisi pokazuju da je [[Leonardo da Vinci]] zajedno s tri druga mladića dva puta optužen za sodomiju i oba puta oslobođen.<ref>Ottino della Chiesa, Angela, ''The complete paintings of Leonardo da Vinci'', Abrams, New York, 1967., str. 83. {{eng oznaka}}</ref> * '''1497. g.''' – U [[Španjolska|Španjolskoj]] dolazi do pooštravanja zakona protiv sodomije koji su se do tada primjenjivali samo u gradovima. [[Katolički kraljevi]] donose zakon koji sodomiju izjednačava s izdajom i [[hereza|herezom]]. Količina dokaza potrebnih za osudu se smanjuje, priznanje je moguće dobiti i mučenjem, a imovina optuženih se [[konfiskacija|konfiscira]].<ref>[http://personal.us.es/alporu/histsevilla/leyes_sodomia.htm Leyes sobre la sodomía en la Edad Moderna], Alfonso Pozo Ruiz, us.es, pristupljeno 17. veljače 2014. {{spa oznaka}}</ref> == Novi vijek == [[Datoteka:Balboamurder.jpg|150px|mini|Prikaz ubijanja muškaraca zbog sodomije koje je naredio [[Vasco Núñez de Balboa]].]] [[Datoteka:Godfrey Kneller Eugen von Savoyen 1712.jpg|150px|mini|Portret princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]], 1712.]] [[Datoteka:Two Japanese women make love.jpg|150px|mini|Ljubavna scena između dvije žene, [[Edo (razdoblje)|razdoblje Edo]], [[Japan]]]] [[Datoteka:Homosexual.jpg|150px|mini|Prvo spominjanje riječi "homosexual" i "heterosexual", [[Karl-Maria Kertbeny]], 1868. (Mađarska nacionalna knjižnica)]] [[Datoteka:Karl Heinrich Ulrichs (from Kennedy).jpg|150px|mini|[[Karl Heinrich Ulrichs]], pionir LGBT aktivizma]] [[Datoteka:Oscar Wilde 3g07095u-adjust.jpg|150px|mini|[[Oscar Wilde]]]] '''16. stoljeće''' * '''1513. g.''' – U današnjoj [[Panama|Panami]] [[konkvistador]] [[Vasco Núñez de Balboa]] otkriva zajednicu "feminiziranih muškaraca" koji prakticiraju sodomiju te je prema svjedocima na njih četrdeset pustio svoje pse.<ref name="jam">Crompton, Louis, [http://books.google.hr/books?id=TfBYd9xVaXcC ''Homosexuality and Civilization''], Harvard University Press, Cambridge, 2006., str. 318.-319., {{ISBN|0-674-02233-5}} {{eng oznaka}}</ref> * '''1533. g.''' – Kralj [[Henrik VIII.]] donosi zakon o sodomiji (''[[Buggery Act 1533.]]'') koji kažnjava sve nereproduktivne seksualne odnose. Zakon je između ostalog kažnjavao [[masturbacija|masturbaciju]], [[oralni seks|oralni]] i [[analni seks]] (bez obzira na spol sudionika) i seks između muškaraca za koji je predviđena kazna smrti vješanjem. Ovo je prvi u nizu engleskih zakona protiv sodomije ([[engleski jezik|engl.]] ''sodomy laws'') koji su u različitim oblicima vrijedili sve do 1967. godine. Izravni učinci ovog zakona nisu bili ograničeni samo na Englesku koja je kao velika kolonijalna sila svoju pravnu strukturu širila na sva područja pod svojom upravom.<ref>[http://www.fordham.edu/halsall/pwh/englaw.asp The Law in England, 1290-1885] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131011231400/http://www.fordham.edu/Halsall/pwh/englaw.asp |date=11. listopada 2013. }}, fordham.edu, pristupljeno 17. veljače 2014. {{eng oznaka}}</ref> * '''1542. g.''' – Dvadesetdvogodišnji [[japan]]ski [[daimjo]] [[Takeda Šingen]] potpisao je izjavu svojem ljubavniku Kasugi Gensukeu (kasnije poznat kao [[Kosaka Masanobu]]) u kojoj se zaklinje da nikada nije niti će biti u vezi s nekim drugim.<ref>Leupp, Gary P., [http://books.google.hr/books?id=a6q-PqPDAmIC ''Male Colors: The Construction of Homosexuality in Tokugawa Japan''], University of California Press, Berkeley, 1997., str. 53.-54., {{ISBN|0-520-20900-1}} {{eng oznaka}}</ref> * '''1551. g.''' – [[Portugal]]ski misionar, [[isusovac]] Pero Correia u svom pismu iz [[Brazil]]a spominje homoerotsku ljubav među ženama, koja je uobičajena i raširena baš kao i u [[Afrika|Africi]], gdje se prije nalazio. Piše da te žene nose oružje i nalaze se u nekoj vrsti braka.<ref>Ribeiro, Darcy; De Araujo Moreira Neto, Carlos; Jacon De A. Moriera, Gisele, [http://books.google.hr/books?id=UM6PMFaZjWMC ''La fundación de Brasil: testimonios 1500-1700''], Biblioteca Ayacucho, Caracas, 1992., str. 295., {{ISBN|9802761990}} {{spa oznaka}}</ref> *'''1569. g.''' – Za vladavine [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II]] u Meksiku se osnivaju inkvizitorni sudovi. Biskupska inkvizicija je sodomiju kažnjavala novčanim kaznama, duhovnom pokorom, javnim ponižavanjem i bičevanjem.<ref name="jam" /> '''17. stoljeće''' * '''1646. g.''' – Na prvom suđenju zbog sodomije u [[Nova Nizozemska|Novoj Nizozemskoj]] Jan Creoli je osuđen na smrt davljenjem, a njegovo tijelo je spaljeno.<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 640-641., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref> * '''1649. g.''' – Prva poznata sudska presuda zbog lezbijstva u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]: Sarah White Norman je osuđena zbog "bludnih radnji s drugom u krevetu", skupa s Mary Vincent Hammon, u [[Plymouth, Massachusetts|Plymouthu]].<ref>Borris, Kenneth, ''Same-sex desire in the English Renaissance: a sourcebook of texts, 1470–1650'', Routledge, New York, 2004., str. 113., {{ISBN|0-8153-3626-8}} {{eng oznaka}}</ref> * '''1663. g.''' – U [[Pariz]]u je rođen princ [[Eugen Savojski]], austrijski vojskovođa i državnik. Smatran je najvećim vojskovođom svoga vremena i bio je poznat po svojoj homoseksualnosti.<ref>Johansson, Warren; Percy William A., ''Outing: shattering the conspiracy of silence'', Haworth Press, New York, 1994., str. 63., {{ISBN|1-56023-041-X}} {{eng oznaka}}</ref> '''18. stoljeće''' * '''1730. g.''' – Počinju progoni homoseksualaca u [[Republika Nizozemska|Republici Nizozemskoj]], u [[Utrecht (grad)|Utrecht]]u. Tijekom sljedećih godina, progon "sodomita" proširio se na ostatak zemlje, što je dovelo do nekih 250 – 300 suđenja koja su često završavala smrtnom kaznom.<ref>Crompton, Louis, [http://books.google.hr/books?id=TfBYd9xVaXcC ''Homosexuality and Civilization''], Harvard University Press, Cambridge, 2006., str. 463.-466., {{ISBN|0-674-02233-5}} {{eng oznaka}}</ref><ref>Norton, Rictor (ur.), [http://rictornorton.co.uk/eighteen/1730news.htm Newspaper Reports, The Dutch Purge of Homosexuals, 1730], ''Homosexuality in Eighteenth-Century England: A Sourcebook.'', pristupljeno 8. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>Noordam, D.J., [http://books.google.hr/books?id=1RiM0oFSjPAC ''Riskante relaties: vijf eeuwen homoseksualiteit in Nederland, 1233-1733''], Uitgeverij Verloren, Hilversum, 1995., {{ISBN|90-6550-513-X}} {{nld oznaka}}</ref> * '''1764. g.''' – [[Voltaire]] u svom djelu ''[[Filozofijski rječnik]]'' uključuje i članak "Sokratska ljubav" u kojem raspravlja o homoerotskim odnosima u povijesti.<ref>Voltaire, [http://books.google.hr/books?id=xnYNAAAAYAAJ ''Dictionnaire philosophique''], Paris, 1829., str. 275.-280. {{fra oznaka}}</ref> * '''1791. g.''' – U [[Francuska revolucija|revolucionarnoj]] [[Francuska|Francuskoj]] na snagu stupa novi kazneni zakon koji ne kriminalizira sodomiju. Francuska je time postala prva zapadnoeuropska zemlja koja je dekriminalizirala dobrovoljni homoseksualni odnos između odraslih.<ref>Gunther, Scott, [http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html "The Elastic Closet: A History of Homosexuality in France, 1942–present"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603062805/http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html |date=3. lipnja 2013. }} (jedno poglavlje dostupno online). Palgrave-Macmillan, 2009., {{ISBN|0-230-22105-X}}. {{eng oznaka}}</ref> * '''1794. g.''' – [[Kraljevina Pruska]] ukida smrtnu kaznu za sodomiju.<ref name="FON" /> * '''1795. g.''' – [[Luksemburg]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> '''19. stoljeće''' * '''1811. g.''' – [[Nizozemska]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> * '''1830. g.''' – Novi kazneni zakon [[Brazilsko carstvo|Brazilskog carstva]] ne uključuje zločin sodomije, čime je homoseksualnost službeno dekriminalizirana.<ref>Green, James N., [http://books.google.hr/books?id=z8JN3WK9uqsC ''Beyond Carnival: Male Homosexuality in Twentieth-Century Brazil''], The University of Chicago Press, Chicago, 1999., str. 21.-22., {{ISBN|0-226-30638-0}} {{eng oznaka}}</ref> * '''1832. g.''' – [[Rusko carstvo]] kriminalizira ''muzhelozhstvo'', što sudovi interpretiraju kao analni seks između muškaraca, prema članku 995 kaznenog zakona. Osuđenici po ovom članku slali su se u Sibir na četiri do pet godina, te su gubili sva zakonska prava.<ref>Miller, Neil, ''Out of the past: gay and lesbian history from 1869 to the present'', Vintage Books, New York, 1995., str. 201., {{ISBN|0-09-957691-0}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1836. g.''' – Posljednje smaknuće zbog homoseksualnosti izvedeno u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]. James Pratt i John Smith obješeni su u zatvoru Newgate, u [[London]]u.<ref>Galloway, Bruce, [http://books.google.hr/books?id=Xu89AAAAIAAJ ''Prejudice and Pride: Discrimination Against Gay People in Modern Britain''], Routledge, London, 1984., {{ISBN|978-0-7100-9916-7}} {{eng oznaka}}</ref> [[Peru]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" /> *'''1852. g.''' – [[Portugal]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="por">Ferreira, Eduarda; Silva, Maria Joao, ''Equality policy in Portugal: the case of sexual orientation'', u: Motmans, Cuypers, Meier, Mortelmans & Zanoni (ur.), Equal is not enough: challenging differences and inequalities in contemporary societies, Policy Research Centre on Equal Opportunities, Antwerpen, 2011., {{ISBN|9789077271674}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1858. g.''' – [[Osmansko Carstvo]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref>[http://www.theguardian.com/commentisfree/belief/2011/oct/07/ottoman-empire-secular-history-sharia The Ottoman empire's secular history undermines sharia claims], Tehmina Kazi, theguardian.com, 7. listopada 2011., pristupljeno 17. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1861. g.''' – [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ukida smrtnu kaznu vješanjem za sodomiju, zamjenjujući je doživotnom kaznom zatvora.<ref>Miller, Neil, ''Out of the past: gay and lesbian history from 1869 to the present'', Vintage Books, New York, 1995., str. 280., {{ISBN|0-09-957691-0}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1867. g.''' – Pravnik [[Karl Heinrich Urlichs]] postaje prvi samoidentificirani gej koji javno zastupa prava istospolno orijentiranih muškaraca, na Kongresu njemačkih pravnika u [[München]]u.<ref>Murphy, Timothy F. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=FeWMAQAAQBAJ&lpg=PA597&dq=Karl%20Heinrich%20Ulrichs&hl=hr&pg=PA597#v=onepage&q&f=false Reader's Guide to Lesbian and Gay Studies], Routledge, New York, 2000. str. 597., {{ISBN|1-57958-142-0}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1869. g.''' – U [[pamflet]]u kojega je anonimno objavio u Njemačkoj i u kojem se zalaže protiv pruskih zakona o sodomiji, austrijski pisac mađarskog porijekla [[Karl-Maria Kertbeny]] prvi koristi termine "heteroseksualnost" i "homoseksualnost".<ref>Feray, Jean-Claude; Herzer, Manfred, ''Homosexual Studies and Politics in the 19th Century: Karl Maria Kertbeny'', Journal of Homosexuality, 1990(19)1. {{eng oznaka}}</ref> *'''1871. g.''' – U njemački kazneni zakon dodaje se zloglasni [[članak 175]]. [[Nacistička Njemačka|Nacisti]] su 1935. proširili zakon na kojem su temeljili [[Progon homoseksualaca u nacističkoj Njemačkoj i holokaustu|progone homoseksualaca]].<ref>[http://www.schwulencity.de/strafrecht175.html § 175] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150403020541/http://www.schwulencity.de/strafrecht175.html |date=3. travnja 2015. }}, schwulencity.de, pristupljeno 8. svibnja 2014. {{deu oznaka}}</ref> *'''1872. g.''' – [[Meksiko]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" /> *'''1880. g.''' – [[Paragvaj]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" /> *'''1882. g.''' – [[Japan]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13az" /> *'''1886. g.''' – [[Portugal]] ponovo kriminalizira homoseksualnost.<ref name="por" /> *'''1887. g.''' – [[Argentina]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" /> *'''1890. g.''' – [[Italija]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> *'''1895. g.''' – [[Oscar Wilde]] osuđen na dvije godine zatvora zbog "nećudorednosti".<ref name="tlc">[http://www.stonewall.org.uk/at_home/hate_crime_domestic_violence_and_criminal_law/2647.asp Timeline of legal changes], stonewall.org.uk, pristupljeno 2. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1896. g.''' – [[Adolf Brand]] pokrenuo je u [[Berlin]]u prvi gej časopis u svijetu, ''[[Der Eigene]]'', koji je izlazio do [[1933.]] godine.<ref name="DW">[http://www.dw.de/documenting-berlins-gay-history/a-1242635 Documenting Berlin's Gay History], Barry McKay, dw.de, 21. lipnja 2004., pristupljeno 9. siječnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Tajvan]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13az" /> *'''1897. g.''' – [[Magnus Hirschfeld]] u Berlinu osniva [[Znanstveno-humanitarni komitet]] ([[njemački jezik|njem.]] ''Wissenschaftlich-humanitäres Komitee''), organizaciju koja se zalagala za društveno prihvaćanje gejeva, lezbijki i transrodnih osoba, prva te vrste u svijetu.<ref name="DW" /> == 20. stoljeće == [[Datoteka:Lesbiche - 1928 - D- Die freundin 1928.jpg|150px|mini|Naslovnica lezbijskog časopisa [[Die Freundin]] iz 1928. g.]] [[Datoteka:Der Eigene 1924-25 vol 10 no 4.jpg|150px|mini|Naslovnica gej časopisa [[Der Eigene]] iz 1924. g.]] [[Datoteka:Pink triangle.svg|mini|150px|[[ružičasti trokut]] (''Rosawinkel'')]] '''1901. – 1909.''' *'''oko 1900. g.''' – Nizozemski tjednik "''Pst-Pst''" sadrži neke od prvih primjera lezbijskih osobnih oglasa.<ref>Mende`s-Leite Rommel, de Busscher Pierre-Olivier, [http://books.google.hr/books?id=dfbqWF1TCyYC Gay Studies from the French Cultures: Voices from France, Belgium, Brazil, Canada, and the Netherlands], Haworth Press, New York, 1993. str. 82-83., {{ISBN|1-56024-436-4}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1901. g.''' – [[Austrija|Austrijska]] spisateljica Aimée Duc (pseudonim koji je koristila [[Minna Wettstein-Adelt]]) objavljuje roman "Jesu li to žene?" (njem. ''Sind Es Frauen?''), jedan od prvih pozitivnih prikaza lezbijske ljubavi.<ref>Mazón Patricia M., [http://books.google.hr/books?id=_SKPLZtwulQC Gender and the Modern Research University: The Admission of Women to German Higher Education, 1865-1914], Stanford University Press, Stanford, 2003., {{ISBN|0-8047-4641-9}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1903. g.''' – U [[New York]]u se dogodila prva zabilježena racija na [[gej sauna|gej saunu]] (''Ariston Hotel Baths'') u [[SAD]]-u. 26 muškaraca je uhićeno, a njih 7 je optuženo na kazne od 4 do 20 godina zatvora.<ref>Chauncey, George, ''Gay New York: Gender, Urban Culture, and the Making of the Gay Male World, 1890–1940'', Basic Books, New York, 1995., {{ISBN|0-465-02621-4}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1904. g.''' – U govoru održanom na godišnjoj konferenciji Znanstveno-humanitarnog komiteta aktivistkinja za ženska prava i prva poznata lezbijska aktivistkinja [[Theo Anna Sprüngli]] (poznatija pod pseudonimom Anna Rüling) istaknula je kako homoseksualni i ženski pokreti trebaju "uzajamno pomagati jedni drugima kako bi se postigla prava i priznanje".<ref>Leidinger, Christiane, ''A Problematic Foremother of Lesbian Herstory'', Journal of the History of Sexuality, 2004(13.4), str. 477.-499. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.lesbengeschichte.de/bio_rueling_d.html Die Journalistin Theo Anna Sprüngli (1880-1953) – besser bekannt als Rednerin Anna Rüling], lesbengeschichte.de, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{deu oznaka}}</ref> *'''1907. g.''' – Adolf Brand objavljuje članak u kojem tvrdi da je [[kancelar]] [[Njemačko carstvo|Njemačkog carstva]], princ [[Bernhard von Bülow]] žrtva ucjene zbog svoje homoseksualnosti te da ima moralnu obavezu protiviti se “paragrafu 175”. Princ je zbog klevete tužio Branda koji je osuđen na 18 mjeseci zatvora.<ref>Vargo, Marc, ''Scandal: infamous gay controversies of the twentieth century'', Harrington Park Press, New York, 2003., str. 165-167, {{ISBN|9781560234128}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1907. – 1909. g.''' – [[Afera Harden-Eulenburg]] u Njemačkoj.<ref>Steakley, James D., ''Iconography of a Scandal: Political Cartoons and the Eulenburg Affair in Wilhelmin Germany'', u: Duberman et al. (ur.), Hidden from History: Reclaiming the Gay & Lesbian Past, Meridian, New York, 1990., {{ISBN|0-452-01067-5}} {{eng oznaka}}</ref> '''1910-ih''' *'''1910. g.''' – [[Emma Goldman]] prva počinje javno govoriti u prilog homoseksualnih prava. Magnus Hirschfeld kasnije je napisao kako je ona "bila prva i jedina žena, zapravo prva i jedina Amerikanka, koja je branila homoseksualnu ljubav u javnosti".<ref>Goldman, Emma, ''Offener Brief an den Herausgeber der Jahrbücher über Louise Michel'' (s predgovorom Magnusa Hirschfelda), Jahrbuch für sexuelle Zwischenstufen, 1923(23:70) (originalni tekst na engleskom nije sačuvan) {{deu oznaka}}</ref><ref>Escoffier, Jeffrey, [http://newpol.org/content/left-wing-homosexuality-emancipation-sexual-liberation-and-identity-politics ''Left-wing Homosexuality Emancipation, Sexual Liberation, and Identity Politics''], New Politics, 2008 (12-1) {{eng oznaka}}</ref> *'''1916. g.''' – [[Nijemi film]] “Krila” ([[švedski jezik|šved.]] ''[[Vingarne]]'') u režiji [[Mauritz Stiller|Mauritza Stillera]] vjerojatno je prvo filmsko ostvarenje s eksplicitno homoseksualnom tematikom.<ref>Richard Dyer, [http://books.google.hr/books?id=lqL5AQAAQBAJ ''Now You See It''], Routledge, New York, 2003. str. 8., {{ISBN|0-415-25498-1}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1917. g.''' – [[Oktobarska revolucija]] u Rusiji ukida stari kazneni zakon, uključujući članak 995.<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 756., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1919. g.''' – Magnus Hirschfeld osniva Institut za seksualne znanosti (njem. ''Institut für Sexualwissenschaft''). Institut je između ostalog imao i veliku [[knjižnica|knjižnicu]] s literaturom o homoseksualnosti koja je spaljena [[1933.]] godine.<ref name="DW" /><ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/766382/gay-rights-movement#toc281889 gay rights movement], britannica.com, pristupljeno 9. siječnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Snimljen je film “Drukčiji od drugih” (njem. ''[[Anders als die Andern]]''), jedno od najranijih filmskih ostvarenja s eksplicitno homoseksualnom tematikom. Magnus Hirschfeld ima [[cameo]] nastup u filmu, a djelomično je i financirao njegovu produkciju.<ref>Baxter, John, [http://books.google.hr/books?id=7qEG7CBOH_gC ''Carnal knowledge : Baxter's concise encyclopedia of modern sex''], HarperCollins, New York, 2009. str. 11-12., {{ISBN|978-0-06-087434-6}} {{eng oznaka}}</ref> '''1920-ih''' *'''1923. g.''' – [[Elsa Gidlow]] objavljuje vjerojatno prvo izdanje lezbijske ljubavne poezije u Sjevernoj Americi.<ref>Rexroth, Kenneth, ''Elsa Gidlow's Sapphic Songs'', American Poetry Review, 1978(7.1), str. 20. {{eng oznaka}}</ref> *'''1924. g.''' – [[Henry Gerber]] u [[Chicago|Chicagu]] osniva prvu skupinu za gej prava u SAD-u - Društvo za ljudska prava (engl. ''Society for Human Rights''). Ubrzo nakon osnutka, društvo je raspušteno zbog političkog pritiska.<ref>[http://www.pbs.org/wgbh/americanexperience/features/timeline/stonewall/ Milestones in the American Gay Rights Movement], pbs.org, pristupljeno 19. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> '''1930-ih''' *'''1930. g.''' – [[Danska]] dekriminalizirala homoseksualnost.<ref name ="dan">[http://danmarkshistorien.dk/leksikon-og-kilder/vis/materiale/homoseksualitetsbegrebet-i-danmark/ Homoseksualitetsbegrebet i Danmark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304022740/http://danmarkshistorien.dk/leksikon-og-kilder/vis/materiale/homoseksualitetsbegrebet-i-danmark/ |date=4. ožujka 2016. }}, danmarkshistorien.dk, pristupljeno 4. lipnja 2014. {{dan oznaka}}</ref> *'''1931. g.''' – Snimljen je film “Djevojke u uniformi” (njem. ''[[Mädchen in Uniform]]''), jedan od prvih filmova eksplicitno lezbijske tematike.<ref>Eigler, Friederike, Kord, Susanne (ur.), [http://books.google.hr/books?id=8taL9KiA0ykC The Feminist Encyclopedia of German Literature], Greenwood Press, Westport, 1997., {{ISBN|0-313-29313-9}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1932. g.''' – [[Poljska]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> *'''1933. g.''' – Na vlast u Njemačkoj dolazi [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|NSDAP]]. Gej klubovi u Berlinu su zatvoreni, a aktivnost organizacija LGBT-a i časopisi su zabranjeni.<ref name="hmm">[http://www.ushmm.org/exhibition/persecution-of-homosexuals/ Nazi persecution of homosexuals 1933-1945], ushmm.org, pristupljeno 9. siječnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Grupa studenata opustošila je 6. svibnja Institut za seksualne znanosti i njegovu međunarodno poznatu knjižnicu koja je brojila oko 12 000 knjiga i 35 000 fotografija.<ref name="phtr">[http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005261 Persecution of Homosexuals in the Third Reich], ushmm.org, pristupljeno 9. siječnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> * '''1934. g.''' – [[Urugvaj]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" /> * '''1936. g.''' – U [[San Francisco|San Franciscu]] je otvoren prvi lezbijski bar u Americi, ''Mona's 440 Club''.<ref>Duberman, Martin; Vicinus, Martha; Chauncey, George (ur.), ''Hidden from History: Reclaiming the Gay & Lesbian Past'', Meridian, New York, 1989., {{ISBN|0-452-01067-5}} {{eng oznaka}}</ref><ref>Smith, James R., [http://books.google.hr/books?id=kzrE2fXazUAC ''San Francisco's Lost Landmarks''], Craven Street Books, Fresno, 2005., {{ISBN|978-1-61035-191-1}} {{eng oznaka}}</ref> Pjesnik [[Federico García Lorca]] ubijen je na početku [[Španjolski građanski rat|španjolskog građanskog rata]].<ref>Graham, Helen, ''The Spanish Civil War: A Very Short Introduction'', Oxford University Press, Oxford, 2005., {{ISBN|9780192803771}} {{eng oznaka}}</ref> * '''1937. g.''' – Prva upotreba [[ružičasti trokut|ružičastog trokuta]] za kao oznake za gejeve u [[nacistički koncentracijski logori|nacističkim koncentracijskim logorima]].<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 691., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref> '''1940-ih''' *'''1940. g.''' – [[Island]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> *'''1942. g.''' – [[Švicarska]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> *'''1944. g.''' – [[Švedska]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="sse">[http://sweden.se/society/working-for-a-gay-and-equal-sweden/ Working for a gay and equal Sweden] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808135618/https://sweden.se/society/working-for-a-gay-and-equal-sweden/ |date=8. kolovoza 2014. }}, sweden.se, pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1945. g.''' – Nakon [[saveznici|savezničkog]] oslobođenja nacističkih koncentracijskih logora, oni internirani zbog homoseksualnosti nisu oslobođeni, već su morali odslužiti svoje kazne prema paragrafu 175.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/paragraph_175.html An Encyclopedia of GLBTQ Culture - Paragraph 175] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150502001224/http://www.glbtq.com/social-sciences/paragraph_175.html |date=2. svibnja 2015. }}, Craig Kaczorowski, glbtq.com, 13. prosinca 2006., pristupljeno 10. siječnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1946. g.''' – U Nizozemskoj je osnovana jedna od najstarijih LGBT organizacija u svijetu, [[COC Nederland]] ([[nizozemski jezik|niz.]] ''Cultuur en Ontspanningscentrum'').<ref>[http://www.coc.nl/over-ons Over ons, In actie voor LHBT’s], pristupljeno 28. svibnja 2014. {{nld oznaka}}</ref> *'''1948. g.''' – [[Alfred Kinsey]] objavljuje "Seksualno ponašanje muškarca" (engl. ''Sexual Behaviour in the Human Male'') gdje se iznosi podatak da se 4% muškaraca izjašnjava kao isključivo homoseksualno, a da je njih 37% barem jednom imalo homoseksualno iskustvo u svom životu.<ref name="SUK">[http://www.stonewall.org.uk/at_home/history_of_lesbian_gay_and_bisexual_equality/default.asp History of lesbian, gay and bisexual equality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120512124341/http://stonewall.org.uk/at_home/history_of_lesbian_gay_and_bisexual_equality/default.asp |date=12. svibnja 2012. }}, stonewall.org.uk, pristupljeno 20. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U Danskoj je osnovana jedna od najstarijih LGBT organizacija u svijetu, [[Forbundet af 1948]].<ref>[http://lgbt.dk/om-os/ LGBT Danmark » Om os] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140506033746/http://lgbt.dk/om-os/ |date=6. svibnja 2014. }}, lgbt.dk, pristupljeno 28. svibnja 2014. {{dan oznaka}}</ref> '''1950-ih''' *'''1950. g.''' – U Švedskoj je osnovana Nacionalna udruga za seksualnu jednakost (šved. ''Riksförbundet för sexuellt likaberättigande''; danas ''Riksförbundet för homosexuellas, bisexuellas, transpersoners och queeras rättigheter - RFSL'').<ref>[http://www.rfsl.se/?p=109 Vad är RFSL?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080701190651/http://www.rfsl.se/?p=109 |date=1. srpnja 2008. }}, rfsl.se, pristupljeno 29. svibnja 2014. {{swe oznaka}}</ref> U [[SAD|SAD-u]] je osnovano Društvo Mattachine (engl. [[Mattachine Society]]), jedna od najstarijih američkih gej skupina.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html Mattachine Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070217194851/http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html |date=17. veljače 2007. }}, glbtq.com, Craig Kaczorowski, 20. listopada 2005., pristupljeno 29. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1951. g.''' – [[Grčka]] i [[Jordan]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13az" /> *'''1952. g.''' – [[Christine Jorgensen]] postaje svjetska senzacija nakon uspješne operacije promjene spola u [[Danska|Danskoj]].<ref>[http://www.dailymail.co.uk/news/article-2241655/Christine-Jorgensen-sex-change-60th-anniversary-worlds-SEX-CHANGE-turned-shy-New-York-gent-blonde-starlet.html 'We didn't start the sexual revolution, but we gave it a good kick in the pants!' 60th anniversary of world's first sex change that turned shy New York gent into blonde starlet], dailymail.co.uk, Helen Pow, 2. prosinca 2012., pristupljeno 3. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1953. g.''' – Alfred Kinsey objavljuje "Seksualno ponašanje žene" (engl. ''Sexual Behaviour in the Human Female'') gdje se iznosi podatak da se 2% žena izjašnjava kao isključivo homoseksualno, a da je njih 13% barem jednom imalo homoseksualno iskustvo u svom životu.<ref name="SUK"/> <span style="background-color:#F5F5F5;">Krivični zakon [[SFRJ|FNRJ/SFRJ]] u članku 186. zabranjuje "muški homoseksualni čin", a kažnjava se zatvorom ili robijom u trajanju do jedne godine.</span><ref name="čit">Povijest LGBTiQ aktivizma u Hrvatskoj, Jurčić, Marko, u: Spahić, Aida; Gavrić, Saša (ur.), [http://ba.boell.org/sites/default/files/citanka_lgbt_ljudskih_prava.pdf ''Čitanka LGBT ljudskih prava''], Sarajevski otvoreni centar/Fondacija Heinrich Böll, Sarajevo, 2012., {{ISBN|978-9958-577-02-4}} {{pdf}}</ref> *'''1954. g.''' – [[matematika|Matematičar]], [[kriptoanaliza|kriptoanalitičar]], pionir [[računarstvo|računarstva]] [[Alan Turing]] počinio je 7. lipnja samoubojstvo cijanidom, 18 mjeseci nakon što mu je sud dao izbor između 2 godine zatvora ili hormonske terapije, kao kaznu zbog homoseksualnosti.<ref>[http://www.turing.org.uk/bio/part8.html Alan Turing: a short biography] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20091016020632/http%3A//www.turing.org.uk/bio/part8.html |date=16. listopada 2009. }}, turing.org.uk, ''Alan Turing: the enigma'', Andrew Hodges, pristupljeno 29. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Osnovano je homofilno društvo ''Arcadie'', prvo te vrste u Francuskoj.<ref>[http://www.france.qrd.org/media/revue-h/001/arcadie.html Arcadie, ou l'impossible Éden] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120502132253/http://www.france.qrd.org/media/revue-h/001/arcadie.html |date=2. svibnja 2012. }}, france.qrd.org, Christopher Miles, 16. srpnja 1997., pristupljeno 29. svibnja 2014. {{fra oznaka}}</ref> *'''1955. g.''' – U [[San Francisco, Kalifornija|San Franciscu]] je osnovana prva lezbijska udruga za građanska prava u SAD-u, [[Daughters of Bilitis]]. Udruga je objavljivala časopis ''The Ladder'', prvu nacionalno distribuiranu lezbijsku publikaciju.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/daughters_bilitis.html Daughters of Bilitis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629110236/http://www.glbtq.com/social-sciences/daughters_bilitis.html |date=29. lipnja 2011. }}, glbtq.com, Teresa Theophano, 20. listopada 2005., pristupljeno 29. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1957. g.''' – U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] objavljen je ''Izvještaj ministarskog odbora o homoseksualnim prijestupima i prostituciji'', tzv. [[Wolfendenov izvještaj]] koji je preporučio da se homoseksualni odnosi između dvije odrasle osobe u privatnosti dekriminaliziraju.<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/september/4/newsid_3007000/3007686.stm 1957: Homosexuality 'should not be a crime'], bbc.co.uk, pristupljeno 29. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Američka psihologinja [[Evelyn Hooker]] objavljuje studiju koja pokazuje jednaku društvenu prilagođenost homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca. Studija je postala glavni čimbenik u uklanjanju homoseksualnosti s popisa mentalnih poremećaja ([[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]]) [[Američka udruga psihijatara|Američke udruge psihijatara]] 1973. godine.<ref name="hoo">[http://psychology.ucdavis.edu/faculty_sites/rainbow/html/hooker2.html Evelyn Hooker, Ph.D.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141008004240/http://psychology.ucdavis.edu/faculty_sites/rainbow/html/hooker2.html |date=8. listopada 2014. }}, ucdavis.edu, pristupljeno 29. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Finski umjetnik [[Tom of Finland]] prvi put objavljuje rad u časopisu ''Physique Pictorial'' iz Los Angelesa.<ref>Hooven, F. Valentine, ''Tom of Finland: Life and Work of a Gay Hero'', Bruno Gmünder Verlag, Berlin, 2012., str. 101-102., {{ISBN|978-3-86787-166-2}} {{eng oznaka}}</ref> [[Tajland]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13az" /> *'''1959. g.''' – [[ITV]], u to vrijeme jedina nacionalna komercijalna televizija u Velikoj Britaniji, emitira prvu gej dramu, "Jug" (engl. ''South''), s [[Peter Wyngarde|Peterom Wyngardeom]] u glavnoj ulozi.<ref>[http://www.theguardian.com/film/2013/mar/16/itv-play-gay-television Newly unearthed ITV play could be first ever gay television drama], theguardian.com, Mark Brown, 16. ožujka 2013., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> '''1960-ih''' *'''1961. g.''' – [[Vatikan]] objavljuje da osobama "zahvaćenima zlim sklonostima prema homoseksualnosti" treba zabraniti pristup redovničkim zavjetima i ređenju unutar [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]].<ref>[http://www.papalencyclicals.net/John23/j23religios.htm Religiosorum Institutio, 2. veljače 1961.], papalencyclicals.net, pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> José Sarria postaje prvi kandidat za javnu službu u SAD-u koji je bio otvoreno gej.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/sarria_j.html Sarria, José (1922-2013)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203005833/http://www.glbtq.com/social-sciences/sarria_j.html |date=3. prosinca 2013. }}, glbtq.com, Ruth M. Pettis, 20. kolovoza 2013., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Mongolija]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13az" /> *'''1962. g.''' – [[Čehoslovačka]] i [[Mađarska]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /> *'''1964. g.''' – Osnovana prva skupina za LGBT prava u [[Kanada|Kanadi]], ''Vancouver's Association for Social Knowledge'' (''ASK'').<ref>[http://www.rbebout.com/oldbeep/geneo.htm Genealogy: From the 1950s (& even before) to September 1971], rbebout.com, Rick Bébout, 5. listopada 2003., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1965. g.''' – Everett George Klippert posljednja je osoba osuđena zbog homoseksualnosti u Kanadi. Nakon što je proglašen "neizlječivim homoseksualcem", osuđen je na neodređeni "preventivni pritvor" kao opasni seksualni prijestupnik. Reforme koje su dovele do dekriminalizacije homoseksualnosti 1969. izravna su posljedica ovog slučaja.<ref>[http://calgaryqueerhistory.ca/tag/globe-and-mail/ Calgary’s role in decriminalizing homosexuality in the ’60s], calgaryqueerhistory.ca, 17. listopada 2012., pristupljeno 7. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1966. g.''' – U Comptonovoj kantini (engl. ''Compton's Cafeteria'') u San Franciscu izbijaju neredi koji označavaju početak transrodnog aktivizma u SAD-u.<ref>''San Francisco'', Boyd, Nan Alamilla, u: Stein, Marc (ur.), Encyclopedia of Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender History in America, Charles Scribner's Sons, New York, 2004. str. 71-78., {{ISBN|978-0684312620}} {{eng oznaka}}</ref> Na naslovnici časopisa ''The Ladder'' prvi se puta pojavljuje lice žene ''[[en face]]'' - Lilli Vincenz.<ref>[http://www.ncourageu.org/bios/kaylahusen.html Kay Lahusen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303202403/http://www.ncourageu.org/bios/kaylahusen.html |date=3. ožujka 2016. }}, ncourageu.org, pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1967. g.''' – U [[Engleska|Engleskoj]] i [[Wales]]u na snagu stupa Zakon o seksualnim prekršajima (engl. ''Sexual Offences Act'') kojim se dekriminalizira muška homoseksualnost (pod uvjetom da se seksualni akt događa "u privatnosti" i između osoba starijih od 21 godine).<ref>[http://www.theguardian.com/world/2010/jul/02/tories-out-in-force-gay-pride Pride 2010: From section 28 to Home Office float, Tories come out in force], theguardian.com, Helen Pidd, 2. srpnja 2010., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Wainwright Churchill]] objavljuje knjigu "Homoseksualno ponašanje kod muškaraca" (engl. ''Homosexual Behavior Among Males'') gdje uvodi termin ''homoerotofobija'' iz kojeg je vjerojatno proizašao termin ''homofobija''.<ref>Churchill, Wainright, ''Homosexual Behavior Among Males. A Cross-Cultural and Cross-Species Investigation'', Hawthorn Books, New York, 1967. str. 349. {{eng oznaka}}</ref><ref>Nardi, Peter M.; Schneider Beth E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=xdbcAAAAQBAJ ''Social Perspectives in Lesbian and Gay Studies: A Reader''], Routledge, New York, 2013. str. 97., {{ISBN|1136219315}} {{eng oznaka}}</ref> U New Yorku otvorena prva knjižara orijentirana gej populaciji, ''Oscar Wilde Memorial Bookshop''.<ref>[http://www.glbtq.com/literature/gay_lesbian_bookstores.html Gay and Lesbian Bookstores] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090712055029/http://www.glbtq.com/literature/gay_lesbian_bookstores.html |date=12. srpnja 2009. }}, glbtq.com, Ruth M. Pettis, 20. studenog 2007., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[Argentina|Argentini]] osnovana prva latinoamerička LGBT organizacija, "Naš svijet" ([[španjolski jezik|šp.]] ''Nuestro Mundo'').<ref>[http://news.bbc.co.uk/hi/spanish/misc/newsid_3916000/3916945.stm Argentina: una historia gay], bbc.co.uk, 22. srpnja 2004., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{spa oznaka}}</ref> *'''1968. g.''' – Revizija [[članak 175|paragrafa 175.]] u [[Njemačka Demokratska Republika|Istočnoj Njemačkoj]], homoseksualni odnosi postaju legalni za osobe iznad 18 godina.<ref name="ras">Burleigh, Michael, Wipperman, Wolfgang, [http://books.google.hr/books?id=DGJy5Ptzqp0C The Racial State: Germany, 1933–1945], Cambridge University Press, Cambridge, 1991., str. 183., {{ISBN|0-521-39114-8}} {{eng oznaka}}</ref> [[Bugarska]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> *'''1969. g.''' – Revizija [[članak 175|paragrafa 175.]] u [[SR Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], homoseksualni odnosi postaju legalni za osobe iznad 21 godine.<ref name="ras"/> U [[New York]]u započinju [[stonvolski nemiri]] koji se smatraju početkom suvremenog [[LGBT društveni pokreti|LGBT pokreta]] u SAD-u i svijetu. U Kanadi na snagu stupa zakon C-150 kojim je homoseksualnost dekriminalizirana. Tadašnji kanadski premijer Pierre Trudeau dvije je godine ranije izjavio kako "državi nije mjesto u spavaćim sobama nacije".<ref>[http://www.cbc.ca/archives/categories/politics/rights-freedoms/trudeaus-omnibus-bill-challenging-canadian-taboos/theres-no-place-for-the-state-in-the-bedrooms-of-the-nation.html Omnibus Bill: 'There's no place for the state in the bedrooms of the nation'], cbc.ca, pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> '''1970-ih''' [[Datoteka:Harvey Milk in 1978 at Mayor Moscone's Desk, narrow crop.jpg|mini|150px|[[Harvey Milk]]]] [[Datoteka:BigRainbowFlagBuilding.jpg|mini|150px|[[zastava duginih boja (LGBT)|Zastava duginih boja]], simbol ponosa [[zajednica LGBT-a|zajednice LGBT-a]]]] [[Datoteka:KZ Mauthausen Totgeschlagen.jpeg|mini|150px|Spomen-ploča žrtvama [[progon homoseksualaca u nacističkoj Njemačkoj i holokaustu|nacističkih progona homoseksualaca]], u [[koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]]]] *'''1970. g.''' – Organiziran je "Dan oslobođenja Christopherove ulice" (engl. ''Christopher Street Liberation Day''), prva [[povorka ponosa]] u povijesti, čime je obilježena prva obljetnica stonvolskih nemira.<ref>[http://web-static.nypl.org/exhibitions/1969/christopher.html Christopher Street Liberation Day 1970], nypl.org, pristupljeno 31. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[Melbourne]]u je osnovana prva [[Australija|australska]] LGBT skupina, kao ogranak udruge [[Daughters of Bilitis]], kasnije preimenovana u ''Australasian Lesbian Movement''.<ref>West, Barbara A.; Murphy, Frances T., [http://books.google.hr/books?id=RkYAWm-PhwwC A Brief History of Australia], Infobase Publishing, New York, 2010., str. 181., {{ISBN|0816078858}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1971. g.''' – [[Austrija]], [[Finska]] i [[Kostarika]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13la" /> *'''1972. g.''' – Evangelička luteranska crkva kraljevine Nizozemske (danas dio [[Nizozemska protestantska crkva|nizozemske protestantske crkve]]) postaje prva europska kršćanska denominacija koja je počela prihvaćati lezbijke i gejeve kao [[pastor]]e. Tijekom sljedećih 30 godine slične odluke donose i mnoge druge protestantske crkve u Europi.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/3123115.stm Timeline: Battling for the priesthood], bbc.co.uk, 5. kolovoza 2003., pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Psihoterapeut George Weinberg u svojoj knjizi ''Society and the Healthy Homosexual'' uvodi termin "[[homofobija]]".<ref>[http://www.pflagdetroit.org/george_weinberg.htm George Weinberg: Love is Conspiratorial, Deviant & Magical - Interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030320125002/http://www.pflagdetroit.org/george_weinberg.htm |date=20. ožujka 2003. }}, pflagdetroit.org, pristupljeno 30. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Švedska postaje prva zemlja u svijetu koja dozvoljava [[transseksualnost|transseksualnim]] osobama zakonsku promjenu spola.<ref name="sse" /><ref>[http://www.rfsl.se/?p=3815&aid=9859 Lag om könsbyte utreds] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810193546/http://www.rfsl.se/?p=3815&aid=9859 |date=10. kolovoza 2014. }}, rfsl.se, pristupljeno 31. svibnja 2014. {{swe oznaka}}</ref><ref>[http://blogs.longwood.edu/dsaladin/2013/02/04/the-history-of-the-term-transgender-and-transgender-policies-across-campuses/ The History of the term “Transgender” and Transgender Policies Across Campuses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811130429/http://blogs.longwood.edu/dsaladin/2013/02/04/the-history-of-the-term-transgender-and-transgender-policies-across-campuses/ |date=11. kolovoza 2014. }}, longwood.edu, 4. veljače 2013., pristupljeno 31. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Jobriath Boone]] postaje prvi otvoreno gej rock glazbenik koji je potpisao ugovor s velikom diskografskom kućom, [[Elektra Records]].<ref>[http://boingboing.net/2009/03/30/jobriath-boone-rocks.html Jobriath Boone: Rock's Fairy Godmother], boingboing.net, Richard Metzger, 30. ožujka 2009., pristupljeno 31. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Južna Australija]] postaje prva australska država koja je dekriminalizirala homoseksualnost.<ref>Bull, Melissa; Pinto, Susan; Wilson, Paul, [http://aic.gov.au/documents/F/2/E/%7BF2ED9BD3-0314-4EAA-AD03-410635E620DE%7Dti29.pdf ''Homosexual Law Reform in Australia''], Trends & issues in crime and criminal justice, 1991. {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref> [[Norveška]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> *'''1973. g.''' – Američka udruga psihijatara uklanja homoseksualnost s popisa mentalnih poremećaja ([[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM]])<ref name="hoo" /> <span style="background-color:#F5F5F5;">[[Hrvatska liječnička komora]] uklanja homoseksualnost s popisa mentalnih poremećaja.</span><ref name="čit" /> [[Malta]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> *'''1974. g.''' – Na prvoj Međunarodnoj konferenciji o gej pravima (engl. ''International Gay Rights Conference'') održanoj u [[Edinburgh]]u, u [[Škotska|Škotskoj]] [[lambda]] je službeno prihvaćena kao međunarodni simbol gej i lezbijskih prava.<ref name="sco">[http://www.ourstoryscotland.org.uk/heritage/politics/FirstLGBTConf.htm First Ever International LGBT Conference], ourstoryscotland.org.uk, pristupljeno 31. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.lambda.org/symbols.htm Symbols of the Gay, Lesbian, Bisexual, and Transgender Movements], lambda.org, pristupljeno 31. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Elaine Noble]] postaje prva lezbijka izabrana na javnu dužnost u SAD-u (Boston).<ref>[http://www.sgn.org/sgnnews35_41/mobile/page12.cfm An interview with Elaine Noble, first LGBT person elected to office] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924100953/http://www.sgn.org/sgnnews35_41/mobile/page12.cfm |date=24. rujna 2015. }}, sgn.org, Larry Nichols, pristupljeno 4. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1975. g.''' – [[Istočni Timor]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13az" /> *'''1976. g.''' – [[Bahrein]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13az">Itaborahy, Lucas Paoli; Zhu, Jingshu, [http://old.ilga.org/Statehomophobia/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf State-sponsored Homophobia A world survey of laws: Criminalisation, protection and recognition of same-sex love -- Asia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130627221135/http://old.ilga.org//Statehomophobia//ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf |date=27. lipnja 2013. }}, ILGA, 2013. str. 63.-79. {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1977. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Novi Krivični zakon [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] dekriminalizira muški homoseksualni odnos (kao i zakoni u [[SR Slovenija|SR Sloveniji]], [[SR Crna Gora|SR Crnoj Gori]] i [[SAP Vojvodina|SAP Vojvodini]]).</span><ref name="čit" /> [[Harvey Milk]] postaje prvi gej izabran na javnu dužnost u SAD-u (San Francisco).<ref name="mlk">[http://faculty.uml.edu/sgallagher/milk.htm Harvey Milk], uml.edu, pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Québec]] postaje prva regija u Kanadi koja zabranjuje [[diskriminacija|diskriminaciju]] na temelju seksualne orijentacije.<ref>[http://www.pch.gc.ca/fra/1355925591901/1398369493402 L'orientation sexuelle et les droits de la personne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808111557/http://www.pch.gc.ca/fra/1355925591901/1398369493402 |date=8. kolovoza 2014. }}, pch.gc.ca, pristupljeno 1. lipnja 2014. {{fra oznaka}}</ref> [[Shakuntala Devi]] objavljuje prvu studiju o homoseksualnosti u Indiji.<ref>Kole, Subir K., [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2018684/ ''Globalizing queer? AIDS, homophobia and the politics of sexual identity in India''], Global Health, 2007(3:8) {{eng oznaka}}</ref> [[Novi Južni Wales]] postaje prva australska država koja zabranjuje diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije.<ref>[http://www.austlii.edu.au/au/legis/nsw/consol_act/aa1977204/ Anti-discrimination Act 1977], austlii.edu.au, pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1978. g.''' – U San Franciscu je ubijen Harvey Milk.<ref name="mlk" /> Održana prva povorka ponosa u Australiji, ''Sydney Gay and Lesbian Mardi Gras''.<ref>[http://australianmuseum.net.au/Sydney-Gay-and-Lesbian-Mardi-Gras/ Sydney Gay and Lesbian Mardi Gras], australianmuseum.net.au pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[zastava duginih boja (LGBT)|Zastava duginih boja]], koju je dizajnirao [[Gilbert Baker]], prvi je put predstavljena kao simbol ponosa [[zajednica LGBT-a|zajednice LGBT-a]] na povorci ponosa u San Franciscu (''San Francisco Gay Freedom Day Parade'').<ref>Haggerty, George E. (ur.), [http://books.google.hr/books?id=L9Mj7oHEwVoC ''Encyclopedia of Gay Histories and Cultures''], Garland, New York, 2000. str. 733., {{ISBN|0-8153-1880-4}} {{eng oznaka}}</ref> Na godišnjoj konferenciji Kampanje za homoseksualnu jednakost (engl. ''Campaign for Homosexual Equality - CHE'') u [[Coventry]]ju osnovana je [[ILGA]] - ''International Lesbian and Gay Association''.<ref name="sco" /><ref>[http://ilga.org/ilga/en/article/mG6UVpR17x ILGA: 1978 - 2007. A Chronology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130409035830/http://ilga.org/ilga/en/article/mG6UVpR17x |date=9. travnja 2013. }}, ilga.org, pristupljeno 1. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1979. g.''' – U San Franciscu započinju [[nemiri u Whiteovoj noći]].<ref>[http://www.ebar.com/news/article.php?sec=news&article=3931 Thirty years ago, the White Night riots inflamed San Francisco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812095849/http://www.ebar.com/news/article.php?sec=news&article=3931 |date=12. kolovoza 2014. }}, ebar.com, Matthew S. Bajko, 21. svibnja 2009., pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> U Švedskoj je organizirana akcija u znak prosvjeda protiv klasifikacije homoseksualnosti kao bolesti, kada sudionici akcije nisu išli na posao "zbog homoseksualnosti". Nakon toga je uslijedila aktivistička okupacija ureda Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb (šved. ''Socialstyrelsen''), a kao rezultat ovih akcija Švedska je u roku od nekoliko mjeseci uklonila homoseksualnost s popisa bolesti.<ref name="sse" /><ref>[http://www.quistbergh.se/view/514 Jag känner mig lite homosexuell idag], quistbergh.se, pristupljeno 1. lipnja 2014. {{swe oznaka}}</ref> [[Kuba]] i [[Španjolska]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13la" /> '''1980-ih''' [[Datoteka:Ride-s.jpg|mini|150px|[[Sally Ride]]]] [[Datoteka:BJK headshot 2011 5x7 300dpi.jpg|mini|150px|[[Billie Jean King]]]] [[Datoteka:Rock Hudson - portrait.jpg|mini|150px|[[Rock Hudson]]]] *'''1980. g.''' – [[Škotska]] dekriminalizirala homoseksualnost.<ref name="tlc" /> *'''1981. g.''' – [[Europski sud za ljudska prava]] u slučaju "Dudgeon protiv Ujedinjenog Kraljevstva" (engl. ''Dudgeon v. the United Kingdom'') presuđuje kako zakon iz 19. stoljeća koji kriminalizira mušku homoseksualnost, tada na snazi u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]], krši [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europsku konvenciju o ljudskim pravima]]. Bio je to prvi slučaj koji se ticao homoseksualnosti pred nekim međunarodnim sudom, a koji je između ostalog postavio pravni presedan koji je omogućio [[Vijeće Europe|Vijeću Europe]] da od država članica traži zabranu kriminalizacije muške ili ženske homoseksualnosti.<ref name="umn">[http://www1.umn.edu/humanrts/edumat/studyguides/sexualorientation.html Sexual Orientation and Human Rights], umn.edu, pristupljeno 2. lipnja 2014.</ref><ref>McLoughlin, Michael T., [http://www.murdoch.edu.au/elaw/issues/v3n4/mclough.html ''Crystal or Glass?: A Review of Dudgeon v. United Kingdom on the Fifteenth Anniversary of the Decision''], Murdoch University Electronic Journal of Law, 1996(3)4 {{eng oznaka}}</ref> [[Norveška]] donosi zakon protiv diskriminacije na temelju seksualne orijentacije.<ref name="eul">[http://www.france.qrd.org/assocs/ilga/euroletter/45.html ILGA Euroletter 45, November 1996] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160605045542/http://www.france.qrd.org/assocs/ilga/euroletter/45.html |date=5. lipnja 2016. }}, qrd.org, pristupljeno 2. lipnja 2014.</ref> Prvi službeni dokument o bolesti koja će postati poznata kao [[AIDS]] objavljuje 5. lipnja američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).<ref>[http://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/june_5.htm ''Pneumocystis Pneumonia --- Los Angeles''], MMWR, 1981(30)21 {{eng oznaka}}</ref> Tenisačica [[Billie Jean King]] postaje prva profesionalna sportašica koja je javno "izašla" kao lezbijka, kada je njena veza s tajnicom Marilyn Barnett postala javna, zbog čega je izgubila sve sponzore.<ref>[http://espn.go.com/tennis/story/_/id/9545526/billie-jean-king-discusses-coming-pbs-show Billie Jean King talks coming out], espn.go.com, 6. kolovoza 2013., pristupljeno 2. lipnja 2014.</ref><ref>[http://www.usatoday.com/story/sports/2013/05/22/billie-jean-king-icons-innovators-world-team-tennis-womens-rights/2159071/ Billie Jean King: Tennis star least of her important roles], usatoday.com, Rachel Shuster, 23. svibnja 2013., pristupljeno 2. lipnja 2014.</ref> Danski Nacionalni odbor za zdravstvo ([[danski jezik|dan.]] ''Sundhedsstyrelsen'') uklanja homoseksualnost s popisa mentalnih bolesti.<ref name ="dan" /> [[Kolumbija]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" /> *'''1982. g.''' – Prvi put se održavaju [[Gay Games]] u San Franciscu, s više od 1500 sudionika.<ref>[http://gaygames.org/wp/about-the-fgg/gay-games-milestones/ Milestones] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141016031151/http://gaygames.org/wp/about-the-fgg/gay-games-milestones/ |date=16. listopada 2014. }}, gaygames.org, pristupljeno 2. lipnja 2014.</ref> [[Sjeverna Irska]] dekriminalizirala homoseksualnost, nakon presude u slučaju "Dudgeon protiv Ujedinjenog Kraljevstva".<ref name="tlc" /> Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prvi put koristi termin AIDS.<ref>[http://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/00001163.htm ''Current Trends Update on Acquired Immune Deficiency Syndrome (AIDS) --United States''], MMWR, 1982(31)37 {{eng oznaka}}</ref> [[Portugal]] ponovo dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="por" /> *'''1983. g.''' – [[Sally Ride]] postaje prva Amerikanka u svemiru, kao članica misije STS-7 letjelice [[Space Shuttle Challenger]].<ref>[http://www.nasa.gov/multimedia/imagegallery/image_feature_2533.html First American Woman in Space], nasa.gov, pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.huffingtonpost.com/2012/07/23/sally-ride-first-american-woman-female-partner-_n_1696537.html Sally Ride, First American Woman In Space, Revealed To Have Female Partner Of 27 Years], huffingtonpost.com, 23. srpnja 2012., pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1984. g.''' – Postavljena prva spomen-ploča žrtvama [[progon homoseksualaca u nacističkoj Njemačkoj i holokaustu|nacističkih progona homoseksualaca]], u [[koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]].<ref>[http://www.hosiwien.at/ueber-uns/ziele/ Unsere Ziele/Erfolge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140904064129/http://www.hosiwien.at/ueber-uns/ziele/ |date=4. rujna 2014. }}, hosiwien.at, pristupljeno 4. lipnja 2014. {{deu oznaka}}</ref> Chris Smith, novoizabrani član [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|parlamenta]], na jednom skupu izjavljuje: "Moje ime je Chris Smith. Ja sam zastupnik [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|laburističke stranke]] za Islington South i Finsbury i ja sam gej", čime postaje prvi otvoreno gej političar u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva.<ref>[http://www.theguardian.com/politics/2005/jan/30/uk.aids The pioneer who changed gay lives], theguardian.com, 30. siječnja 2005., pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[Ljubljana|Ljubljani]] održan prvi Festival gej i lezbijskog filma ([[slovenski jezik|slov.]] ''Festival gejevskega in lezbičnega filma''), prva takva manifestacija u [[Europa|Europi]].<ref>[http://www.visitljubljana.com/en/journalists/news/48221/detail.html?year_month=2013 Europe's oldest gay and lesbian film festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810155103/http://www.visitljubljana.com/en/journalists/news/48221/detail.html?year_month=2013 |date=10. kolovoza 2014. }}, visitljubljana.com, pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.ljudmila.org/siqrd/fglf/20/20let.php 20 festivalskih let], ljudmila.org, pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{slv oznaka}}</ref> *'''1985. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Na Omladinskom radiju (današnji [[Radio 101]]) počinje se emitirati emisija "Frigidna utičnica" voditelja [[Toni Marošević|Tonija Maroševića]], prva radio emisija u Hrvatskoj koja se bavila homoseksualnim iskustvima.</span><ref name="čit" /><ref>[http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/usmena-povijest-homoseksualnosti-u-hrvatskoj Usmena povijest homoseksualnosti u Hrvatskoj], booksa.hr, pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> Na komemoraciji održanoj prilikom 40. obljetnice završetka [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] prvi puta se javno spominju [[progon homoseksualaca u nacističkoj Njemačkoj i holokaustu|nacistički progoni homoseksualaca]].<ref>[http://www.ushmm.org/exhibition/persecution-of-homosexuals/ Nazi persecution of homosexuals 1933-1945], ushmm.org, pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> Umire glumac [[Rock Hudson]], prva [[Hollywood|holivudska]] zvijezda umrla zbog AIDS-a.<ref>[http://partners.nytimes.com/library/national/science/aids/100385sci-aids.html Rock Hudson, Screen Idol, Dies at 59], nytimes.com, Joseph Berger, 3. listopada 1985., pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1986. g.''' – [[Novi Zeland]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13oc" /> *'''1987. g.''' – U [[Amsterdam]]u je otvoren ''Homomonument''.<ref>[http://homomonument.nl/sinds1987/geschiedenis.php Geschiedenis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810112302/http://homomonument.nl/sinds1987/geschiedenis.php |date=10. kolovoza 2014. }}, homomonument.nl, pristupljeno 4. lipnja 2014.</ref> U SAD-u je osnovana skupina ACT-UP (engl. ''AIDS Coalition to Unleash Power'') kao reakcija na neučinkovitost vlade u rješavanju krize s AIDS-om.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/act_up.html An Encyclopedia of GLBTQ Culture - ACT UP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140710223532/http://www.glbtq.com/social-sciences/act_up.html |date=10. srpnja 2014. }}, Geoffrey W. Bateman, glbtq.com, 11. kolovoza 2005., pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1988. g.''' – [[Izrael]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref>[http://glbt.org.il/en/aguda/articles.php?articleID=1573 Gay Rights in Israel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140101082103/http://www.glbt.org.il/en/aguda/articles.php?articleID=1573 |date=1. siječnja 2014. }}, glbt.org.il, pristupljeno 7. svibnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1989. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Osnovana prva lezbijska grupa u Hrvatskoj, ''Lila inicijativa''.</span><ref name="čit" /><ref>[http://www.libela.org/vijesti/1035-nuzno-je-moci-reci-rijec-na-l/ Nužno je moći reći riječ na "L"], libela.org, 29. listopada 2009., pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> [[Danska]] je prva zemlja u svijetu koja donosi zakon o [[registrirano partnerstvo|registriranom partnerstvu]] za istospolne parove.<ref>[http://www.france.qrd.org/texts/partnership/dk/denmark-act.html Denmark : Registered partnership act, 1989] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051019073514/http://www.france.qrd.org/texts/partnership/dk/denmark-act.html |date=19. listopada 2005. }}, france.qrd.org, pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Lihtenštajn]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> '''1990-ih''' [[Datoteka:Red Ribbon.svg|mini|150px|[[Crvena vrpca]], simbol kampanje protiv [[AIDS|HIV/AIDS-a]]]] *'''1990. g.''' – 17. svibnja [[Svjetska zdravstvena organizacija]] uklanja homoseksualnost s popisa [[Međunarodna klasifikacija bolesti|MKB]].<ref>[http://www.euro.who.int/en/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/5/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women Stop discrimination against homosexual men and women] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924044532/http://www.euro.who.int/en/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/5/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women |date=24. rujna 2015. }}, euro.who.int, 17. svibnja 2011., pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Justin Fashanu]] je prvi profesionalni [[nogomet]]aš koji se javno "izašao" kao gej.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/germany/8524387/Homosexuality-in-football-Justin-Fashanu.html Homosexuality in football: Justin Fashanu], telegraph.co.uk, 20. svibnja 2011., pristupljeno 4. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Andora]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> *'''1991. g.''' – [[Crvena vrpca]] se prvi puta koristi kao simbol kampanje protiv [[AIDS|HIV/AIDS-a]].<ref>[http://www.visualaids.org/projects/detail/the-red-ribbon-project The Red Ribbon Project], visualaids.org, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Bahami]] i [[Ukrajina]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13la" /> *'''1992. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Osnovana prva LGBT skupina u Hrvatskoj, ''LIGMA'' (Lezbijska i gay-men akcija), koja s radom prestaje 1997.</span><ref name="čit" /> Australija ukida zabranu služenja vojske gejevima i lezbijkama.<ref>[http://www.nytimes.com/1992/11/24/world/australia-ends-a-prohibition-on-homosexuals-in-military.html Australia Ends a Prohibition On Homosexuals in Military], nytimes.com, 24. studenog 1992., pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[London]]u održana prva paneuropska međunarodna [[povorka ponosa]] - [[Europride]].<ref>[http://www.europride.info/content/history-epoa History of EPOA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810204133/http://www.europride.info/content/history-epoa |date=10. kolovoza 2014. }}, europride.info, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Estonija]] i [[Latvija]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /> *'''1993. g.''' – [[Norveška]] je druga zemlja nakon Danske koja donosi zakon o [[registrirano partnerstvo|registriranom partnerstvu]] za istospolne parove.<ref>[http://www.regjeringen.no/en/archive/Stoltenbergs-2nd-Government/Ministry-of-Children-and-Equality/veiledninger-og-brosjyrer/2001/registered-partnership---word.html?id=419368 Registered Partnership], egjeringen.no, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Oružane snage SAD-a|Američka vojska]] uvodi politiku "[[Don't ask, don't tell]]" (DADT) (engl. za "Ne pitaj, ne govori") koja pripadnicima oružanih snaga zabranjuje otvoreno iskazivati svoju homoseksualnu orijentaciju, pod prijetnjom otpusta.<ref>[http://biotech.law.lsu.edu/blaw/dodd/corres/html2/d130426x.htm Department of Defense Directive], lsu.edu, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Ubijen je [[Brandon Teena]], čiji su život i smrt tema [[Oscar]]om nagrađenog filma [[Dečki ne plaču]] (engl. ''Boys don't cry'').<ref>[http://www.motherjones.com/politics/2000/03/boys-do-cry Boys Do Cry], motherjones.com, 22. ožujka 2000., pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Gvineja Bisau]], [[Irska]], [[Litva]] i [[Rusija]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13af" /> *'''1994. g.''' – [[Europski parlament]] 8. veljače donosi rezoluciju o jednakim pravima za lezbijke i gejeve.<ref>[http://heinv.home.xs4all.nl/hearingintergroup/documents/roth_report_eng.pdf ''Resolution on Equal Rights for Homosexuals and Lesbians in the European Community" (A3 - 0028/94)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811065952/http://heinv.home.xs4all.nl/hearingintergroup/documents/roth_report_eng.pdf |date=11. kolovoza 2014. }}, Official Journal of the European Communities, C 61/40, {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref> U Njemačkoj ukinut "paragraf 175".<ref>[http://www.kalenderblatt.de/index.php?what=thmanu&lang=de&manu_id=1769&sdt=20120611 11.6.1994: "Paragraph 175" abgeschafft], kalenderblatt.de, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{deu oznaka}}</ref> [[Bermudi]], [[Bjelorusija]] i [[Srbija]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13la" /> *'''1995. g.''' – [[Albanija]] i [[Moldavija]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu">Itaborahy, Lucas Paoli; Zhu, Jingshu, [http://old.ilga.org/Statehomophobia/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf State-sponsored Homophobia A world survey of laws: Criminalisation, protection and recognition of same-sex love] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130627221135/http://old.ilga.org//Statehomophobia//ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf |date=27. lipnja 2013. }}, ILGA, 2013. str. 21. {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref> *'''1996. g.''' – [[Južnoafrička Republika]] postaje prva zemlja u svijetu koja uključuje seksualnu orijentaciju kao zaštićenu kategoriju u svoj ustav.<ref name="eul" /><ref>[http://www.gov.za/documents/constitution/1996/96cons2.htm Constitution of the Republic of South Africa, 1996 - Chapter 2: Bill of Rights] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005074905/http://www.gov.za/documents/constitution/1996/96cons2.htm |date=5. listopada 2013. }}, gov.za, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Makedonija]] i [[Rumunjska]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /> *'''1997. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Osnovana neformalna [[anarhofeminizam|anarhofeministička]] grupa [[Kontra]], od 2002. registrirana kao lezbijska udruga.</span><ref name="čit" /><ref>[http://www.kontra.hr/cms/index.php?option=com_content&view=article&id=15&Itemid=45&lang=hr Lezbijska grupa Kontra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203010340/http://www.kontra.hr/cms/index.php?option=com_content&view=article&id=15&Itemid=45&lang=hr |date=3. prosinca 2013. }}, kontra.hr, pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> [[Ellen DeGeneres]] "izlazi" javno kao lezbijka, jedna od prvih slavnih osoba koja je to učinila.<ref>[http://edition.cnn.com/SHOWBIZ/9704/06/ellen/ Ellen DeGeneres tells Time she's a lesbian] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150315214031/http://edition.cnn.com/SHOWBIZ/9704/06/ellen/ |date=15. ožujka 2015. }}, cnn.com, 6. travnja 1997., pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Kina]] i [[Ekvador]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13az" /> *'''1998. g.''' – [[Dana International]], predstavnica [[Izrael]]a, postaje prva transseksualna osoba koja je osvojila [[Pjesma Eurovizije|Eurosong]].<ref>[http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=313#Participants Taboo breaking year], eurovision.tv, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> Prvi puta predstavljena biseksualna zastava ponosa.<ref>[http://www.wright.edu/counseling/SafezoneSymbols.html The History of the Bi Pride Flag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020163051/http://www.wright.edu/counseling/SafezoneSymbols.html |date=20. listopada 2013. }}, wright.edu, pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Tadžikistan]] i [[Cipar]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /><ref name="13az" /> Ubijen je [[Matthew Shepard]].<ref>[http://www.matthewshepard.org/our-story/matthews-story Matthew’s Story], matthewshepard.org, pristupljeno 6. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''1998. – 2001.''' – [[Bosna i Hercegovina]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> *'''1999. g.''' – U [[EU]] na snagu stupa [[Ugovor iz Amsterdama]] - prvi međunarodni ugovor koji izrijekom spominje i štiti seksualnu orijentaciju.<ref name="umn" /><ref>[http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/EUugovori/11997D_Ugovor_iz_Amsterdama_hrv.pdf Ugovor iz Amsterdama o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji, ugovorâ o osnivanju Europskih zajednica i određenih s njima povezanih akata na hrvatskom jeziku], mvep.hr, pristupljeno 2. lipnja 2014. {{pdf}}</ref> [[Čile]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13la" /> == 21. stoljeće == [[Datoteka:Zagreb Pride 2007 P1010612.JPG|mini|150px|[[Zastava duginih boja (LGBT)|Zastava duginih boja]] na [[Zagreb Pride|zagrebačkoj povorci ponosa]], 2007.]] [[Datoteka:Johanna sigurdardottir official portrait.jpg|mini|150px|[[Jóhanna Sigurðardóttir]]]] '''2001. – 2009.''' *'''2000. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Osnovana [[Lezbijska organizacija Rijeka LORI|Lezbijska organizacija Rijeka (LORI)]].</span><ref name="čit" /> Njemački [[Bundestag]] službeno se ispričao homoseksualcima i lezbijkama [[progon homoseksualaca u nacističkoj Njemačkoj i holokaustu|progonjenima pod nacističkim režimom]].<ref>[http://www.tagesspiegel.de/politik/ns-opfer-homosexuelle-sollen-rehabilitiert-werden/182676.html NS-Opfer: Homosexuelle sollen rehabilitiert werden], tagesspiegel.de, 29. studenog 2000., pristupljeno 4. kolovoza 2014. {{deu oznaka}}</ref> Prvi puta predstavljena zastava ponosa transrodnih osoba, u [[Phoenix, Arizona|Phoenix]]u, u [[Arizona|Arizoni]].<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2012/11/20/transgender-flag_n_2166742.html Transgender Flag Flies In San Francisco's Castro District After Outrage From Activists], huffingtonpost.com, Aaron Sankin, 20. studenog 2012., pristupljeno 4. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Azerbajdžan]] i [[Gruzija]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13eu" /> Ukinuta zabrana služenja vojske za LGBT u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref>[http://dot429.com/articles/4281-same-sex-marriage-in-england-and-wales-commences Same-sex marriage in England and Wales commences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730124535/http://dot429.com/articles/4281-same-sex-marriage-in-england-and-wales-commences |date=30. srpnja 2014. }}, dot429.com, pristupljeno 4. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[Rim]]u održana prva međunarodna [[povorka ponosa]] - [[WorldPride]].<ref>[http://www.interpride.org/?page=WorldPride Worldpride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140726183142/http://www.interpride.org/?page=WorldPride |date=26. srpnja 2014. }}, interpride.org, pristupljeno 16. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''2001. g.''' – [[Nizozemska]] postaje prva država na svijetu koja je legalizirala [[istospolni brak]].<ref>[http://www.cbsnews.com/news/gay-marriage-goes-dutch/ Gay Marriage Goes Dutch], cbsnews.com, 1. travnja 2001., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref name="pew">[http://www.pewforum.org/2013/12/19/gay-marriage-around-the-world-2013/ Gay Marriage Around the World] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728164429/http://www.pewforum.org/2013/12/19/gay-marriage-around-the-world-2013/ |date=28. srpnja 2014. }}, pewforum.org, pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> Kinesko psihijatrijsko društvo uklanja homoseksualnost s popisa mentalnih poremećaja.<ref>[http://www.nytimes.com/2001/03/08/health/08PSYC.html Homosexuality Not an Illness, Chinese Say], nytimes.com, 8. ožujka 2001., pristupljeno 5. lipnja 2014.</ref> Održane prve povorke ponosa na području bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], u [[Ljubljana|Ljubljani]] i [[Beograd]]u.<ref>[http://www.ljubljanapride.org/?page_id=41 Zgodovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131204201540/http://www.ljubljanapride.org/?page_id=41 |date=4. prosinca 2013. }}, ljubljanapride.org, pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{slv oznaka}}</ref><ref>[http://belgradepride.info/index.php/sr/istorijat Istorijat PRIDE parada u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808065823/http://belgradepride.info/index.php/sr/istorijat |date=8. kolovoza 2014. }}, belgradepride.info, pristupljeno 5. kolovoza 2014.</ref> [[Angvila]], [[Britanski Djevičanski otoci]] i [[Kajmanski otoci]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13la">Itaborahy, Lucas Paoli; Zhu, Jingshu, [http://old.ilga.org/Statehomophobia/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf State-sponsored Homophobia A world survey of laws: Criminalisation, protection and recognition of same-sex love -- Latin America and the Caribbean] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130627221135/http://old.ilga.org//Statehomophobia//ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf |date=27. lipnja 2013. }}, ILGA, 2013. str. 84.-94. {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref> *'''2002. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Održana prva [[povorka ponosa]] u Hrvatskoj, u Zagrebu, pod imenom "[[Zagreb Pride|Gay Pride Zagreb]]".<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020630/novosti02.asp Suzavcem na gay povorku], slobodnadalmacija.hr, 30. lipnja 2002., pristupljeno 7. lipnja 2014.</ref> Osnovana udruga ''[[Iskorak]] – Centar za prava seksualnih i rodnih manjina''.</span><ref>[http://www.iskorak.hr/iskorak/ Iskorak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140901003245/http://www.iskorak.hr/iskorak/ |date=1. rujna 2014. }}, iskorak.hr, pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> Njemački Bundestag usvaja zakon kojim su pomilovani svi homoseksualci osuđeni u nacističkoj Njemačkoj.<ref>[http://www.apnewsarchive.com/2002/Germany-Offers-Nazi-Era-Pardons/id-a1834eb21558110ea1935722dd5d4d4c Germany Offers Nazi-Era Pardons], Melissa Eddy, apnewsarchive.com, 17. svibnja 2002., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''2003. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">[[Hrvatski sabor]] donosi [[Zakon o istospolnim zajednicama]].</span><ref>[http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/nacionalni-dokumenti/zakoni-kat/zakon-o-istospolnim-zajednicama.html Zakon o istospolnim zajednicama NN 116/03] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131112223904/http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/nacionalni-dokumenti/zakoni-kat/zakon-o-istospolnim-zajednicama.html |date=12. studenoga 2013. }}, ured-ravnopravnost.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2014.</ref> [[Armenija]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13eu" /> U Ujedinjenom Kraljevstvu ukinut članak 28. Zakona o lokalnoj samoupravi iz 1988. koji je lokalnim vlastima zabranjivao "promicanje homoseksualnosti".<ref>[http://www.theguardian.com/politics/2003/nov/17/uk.gayrights Section 28 gone ... but not forgotten], theguardian.com, Audrey Gillan, 17. studenog 2003., pristupljeno 4. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> Alex MacFarlane postaje prva osoba kojoj su izdane [[putovnica]] i rodni list (u Australiji) na kojima nije izričito naveden spol.<ref>[http://www.bodieslikeours.org/pdf/xmarks.pdf X Marks the Spot for Intersex Alex], bodieslikeours.org, Western Australian Newspaper, Julie Butler, 11. siječnja 2003., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> Održana prva povorka ponosa u [[Istanbul]]u, prva u većinski [[musliman]]skoj zemlji.<ref>[http://www.al-monitor.com/pulse/ar/originals/2013/12/turkey-lgbt-discrimination-legal-protection-public-awareness.html Turkey’s LGBT community draws hope from Harvey Milk], al-monitor.com, Verda Ozer, 15. prosinca 2013., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Belgija]] postaje druga država na svijetu koja je legalizirala istospolni brak.<ref name="pew" /> *'''2004. g.''' – [[Zelenortska Republika]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13af">Itaborahy, Lucas Paoli; Zhu, Jingshu, [http://old.ilga.org/Statehomophobia/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf State-sponsored Homophobia A world survey of laws: Criminalisation, protection and recognition of same-sex love -- Africa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130627221135/http://old.ilga.org//Statehomophobia//ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf |date=27. lipnja 2013. }}, ILGA, 2013. str. 33.-62. {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref> *'''2005. g.''' – [[Simpsoni]] postaju prva [[crtani film|animirana]] [[TV serija]] u kojem je cijela epizoda posvećena temi istospolnih brakova.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/news/article-2352511/Study-finds-Simpsons-encouraged-gay-men-come-sympathetic-attitude-sex-couples.html Homer-sexuality: Study finds the Simpsons has encouraged gay men to 'come out' with its sympathetic attitude to same sex couples], dailymail.co.uk, Alex Ward, 1. srpnja 2013., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Maršalovi otoci]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13oc" /> [[Španjolska]] postaje treća, a [[Kanada]] četvrta država na svijetu (i prva u [[Amerika|Americi]] koja je legalizirala istospolni brak.<ref name="pew" /> *'''2006. g.''' - [[Južnoafrička Republika]] postaje peta država na svijetu i prva u [[Afrika|Africi]] koja je legalizirala istospolni brak.<ref name="pew" /> Na konferenciji u [[Indonezija|Indoneziji]] jednoglasno su usvojena [[jogjakartska načela]] koja se bave širokim rasponom normi vezanih za ljudska prava i njihovom primjenom na problematiku seksualne orijentacije i rodnog identiteta.<ref>[http://www.yogyakartaprinciples.org/ Yogyakarta Principles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110726013303/http://www.yogyakartaprinciples.org/ |date=26. srpnja 2011. }}, yogyakartaprinciples.org, pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''2007. g.''' – [[Vanuatu]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13oc" /> *'''2008. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">[[Hrvatski sabor]] donosi [[Zakon o suzbijanju diskriminacije]] kojim se, između ostalog, uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.</span><ref>[http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/hr/nacionalni-dokumenti/zakoni-kat/zakon-o-suzbijanju-diskriminacije.html Zakon o suzbijanju diskriminacije NN 85/08] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140913113244/http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/hr/nacionalni-dokumenti/zakoni-kat/zakon-o-suzbijanju-diskriminacije.html |date=13. rujna 2014. }}, ured-ravnopravnost.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2014.</ref> [[Nikaragva]], [[Panama]] i [[Nepal]] dekriminaliziraju homoseksualnost.<ref name="13la" /><ref name="13az" /> *'''2009. g.''' - [[Jóhanna Sigurðardóttir]] postaje prva [[island]]ska premijerka i uopće prva deklarirana lezbijka koja je postala premijerka.<ref>[http://content.time.com/time/world/article/0,8599,1875032,00.html Iceland Picks the World's First Openly Gay PM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170717162851/http://content.time.com/time/world/article/0,8599,1875032,00.html |date=17. srpnja 2017. }}, Jonas Moody, time.com, 30. siječnja 2009., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Wales|Velška]] [[ragbi]]jaška zvijezda Gareth "Alfie" Thomas "izlazi" javno kao gej.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/sport/rugbyunion/article-1237064/British-Lions-rugby-legend-Gareth-Thomas-Its-ended-marriage-nearly-driven-suicide-Now-time-tell-world-truth--Im-gay.html British Lions rugby legend Gareth Thomas: 'It's ended my marriage and nearly driven me to suicide. Now it's time to tell the world the truth - I'm gay'], Helen Weathers, dailymail.co.uk, 12. siječnja 2010., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> Britanski premijer [[Gordon Brown]] objavljuje javnu ispriku u ime britanske vlade zbog "groznog tretmana" [[Alan Turing|Alana Turinga]].<ref>[http://www.theguardian.com/world/2009/sep/11/pm-apology-to-alan-turing PM's apology to codebreaker Alan Turing: we were inhumane], Caroline Davies, theguardian.com, 11. rujna 2009., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> Vrhovni sud u [[New Delhi]]ju ukida članak 377. Kaznenog zakona koji je kriminalizirao homoseksualne odnose.<ref name="indi">[http://www.independent.co.uk/news/world/asia/indias-gay-community-scrambling-after-court-decision-recriminalises-homosexuality-9146244.html India's gay community scrambling after court decision recriminalises homosexuality], independent.co.uk, Caroline Davies, 23. veljače 2014., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[SAD|SAD-u]] donesen Zakon o suzbijanju zločina iz mržnje.<ref>[http://www.mercurynews.com/columns/ci_13628360 Matthew Shepard Hate Crimes Act passes Congress, finally], mercurynews.com, 25. listopada 2009., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://thecaucus.blogs.nytimes.com/2009/10/28/obama-signs-hate-crimes-bill/ Obama Signs Hate Crimes Bill], nytimes.com, Jeff Zeleny, 28. listopada 2009., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Norveška]] i [[Švedska]] postaju šesta i sedma država na svijetu koje su legalizirale istospolni brak.<ref name="pew" /> {{Zakonski status homoseksualaca u svijetu|align=right|size=250px}} '''2010-ih''' *'''2010. g.''' – [[Island]] postaje osma, [[Portugal]] deveta, a [[Argentina]] deseta država na svijetu (i prva u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]) koja je legalizirala istospolni brak.<ref name="pew" /> [[Fidži]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13oc">Itaborahy, Lucas Paoli; Zhu, Jingshu, [http://old.ilga.org/Statehomophobia/ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf State-sponsored Homophobia A world survey of laws: Criminalisation, protection and recognition of same-sex love -- Oceania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130627221135/http://old.ilga.org//Statehomophobia//ILGA_State_Sponsored_Homophobia_2013.pdf |date=27. lipnja 2013. }}, ILGA, 2013. str. 102.-109. {{pdf}} {{eng oznaka}}</ref> *'''2011. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Održana prva [[povorka ponosa]] u Splitu, [[Split Pride]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/gay-pride-u-splitu--ozlijedena-4-novinara--privedeno-300-ljudi--sudionike-evakuirala-policija/952611/ Kaos u Splitu: Zbog divljanja privedeno 137 osoba! Sudionike Gay Pridea evakuirala policija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140311123100/http://www.jutarnji.hr/gay-pride-u-splitu--ozlijedena-4-novinara--privedeno-300-ljudi--sudionike-evakuirala-policija/952611/ |date=11. ožujka 2014. }}, jutarnji.hr, 11. lipnja 2011., pristupljeno 7. lipnja 2014.</ref> [[Kazneni zakon]] definira [[zločin iz mržnje]] kao kazneno djelo počinjeno zbog, između ostalog, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_125_2498.html Kazneni zakon], narodne-novine.nn.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2014.</ref> Osnovana udruga [[Queer Sport Split]].<ref>[http://www.qss.hr/o-nama.html O nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811042946/http://www.qss.hr/o-nama.html |date=11. kolovoza 2014. }}, qss.hr, pristupljeno 7. kolovoza 2014.</ref></span> Ukinuta politika "[[Don't ask, don't tell]]" u SAD-u.<ref>[http://www.nbcnews.com/id/43859711/ns/us_news-life/ Obama certifies end of military's gay ban], nbcnews.com, 22. srpnja 2011., pristupljeno 5. lipnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[Francuska|Francuskoj]] umire [[Rudolf Brazda]] za kojeg se vjeruje da je posljednja preživjela osoba koja je poslana u [[nacistički koncentracijski logori|logor]] zbog homoseksualnosti.<ref>[http://www.dw.de/last-gay-survivor-of-nazi-concentration-camps-dies/a-15298275 Last gay survivor of Nazi concentration camps dies], Joanna Impey, dw.de, 8. kolovoza 2011., pristupljeno 11. siječnja 2014. {{eng oznaka}}</ref> U [[Uganda|Ugandi]] je ubijen [[David Kato]], aktivist za prava LGBT-a, nakon što je lokalni list objavio popis gejeva uz podnaslov "objesite ih".<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/ugandske-novine-trazile-javna-vjesanja-gayeva-ubijen-poznati-aktivist-david-kato/535130.aspx Ugandske novine tražile javna vješanja gayeva: Ubijen poznati aktivist David Kato], index.hr, 27. siječnja 2011., pristupljeno 6. kolovoza 2014.</ref><ref>[http://www.nytimes.com/2011/01/28/world/africa/28uganda.html Ugandan Who Spoke Up for Gays Is Beaten to Death], Jeffrey Gettleman, nytimes.com, 27. siječnja 2011., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''2012. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Osnovana prva hrvatska udruga koja se fokusira na promociju i zaštitu prava transrodnih i transseksualnih osoba u Hrvatskoj, ''Trans Aid Hrvatska''.<ref>[http://queer.hr/20829/osnovana-prva-trans-udruga-u-hrvatskoj/ Osnovana prva trans udruga u Hrvatskoj!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810193455/http://queer.hr/20829/osnovana-prva-trans-udruga-u-hrvatskoj/ |date=10. kolovoza 2014. }}, queer.hr, 15. svibnja 2012., pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> Oformljen prvi LGBT Centar u Hrvatskoj, u Zagrebu.</span><ref>[http://queer.hr/30670/uskoro-otvorenje-lgbt-centra-zagreb/ Uskoro otvorenje LGBT Centra Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810193418/http://queer.hr/30670/uskoro-otvorenje-lgbt-centra-zagreb/ |date=10. kolovoza 2014. }}, queer.hr, 8. veljače 2013., pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> Održano prvo [[budizam|budističko]] istospolno vjenčanje, na [[Tajvan]]u.<ref>[http://www.hindustantimes.com/world-news/taiwan-gets-its-first-same-sex-buddhist-wedding/article1-911937.aspx Taiwan gets its first same-sex Buddhist wedding] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808061218/http://www.hindustantimes.com/world-news/taiwan-gets-its-first-same-sex-buddhist-wedding/article1-911937.aspx |date=8. kolovoza 2014. }}, hindustantimes.com, 11. kolovoza 2012., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Lesoto]] dekriminalizira homoseksualnost.<ref name="13af" /> [[Orlando Cruz]] postaje prvi svjetski profesionalni [[boks]]ač koji "izlazi" kao gej.<ref>[http://www.spiegel.de/international/world/interview-with-first-openly-gay-boxer-orlando-cruz-a-866052.html Interview with Orlando Cruz: 'I Couldn't Accept Being Gay Because I Was too Afraid'], spiegel.de, 9. studenog 2012., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Danska]] postaje jedanaesta država na svijetu koja je legalizirala istospolni brak.<ref name="pew" /> U [[Čile]]u je donesen antidiskriminacijski zakon, sedam godina nakon što je predložen i nedugo nakon smrti Daniela Zamudia kojega je napala skupina mladih [[neonacizam|neonacista]].<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2012/04/05/chile-discrimination-law-daniel-zamudio-gay-death_n_1405406.html Chile Passes Anti-Discrimination Law Following Daniel Zamudio's Death], huffingtonpost.com, 4. travnja 2012., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''2013. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Osnovane LGBT udruge [[Rišpet]] u [[Split]]u i [[LIBERos]] u [[Osijek]]u.<ref>[http://lgbt.ba/rispet-s-ljudskim-pravima-nema-vise-kompromisa/ Rišpet: S ljudskim pravima nema više kompromisa], lgbt.ba, 20. svibnja 2013., pristupljeno 7. kolovoza 2014.</ref><ref>[http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=47972 Udruga LIBERos - Osijek dobio neprofitnu i nevladinu udrugu za promicanje tolerancije i borbe za ljudska prava], osijek031.com, 18. studenog 2013., pristupljeno 16. kolovoza 2014.</ref> Održan [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|ustavni referendum]] na kojem se 65,87 % birača izjasnilo da se u [[Ustav Republike Hrvatske]] unese odredba po kojoj je brak životna zajednica muškarca i žene, time efektivno zabranjujući istospolni brak.</span><ref>[http://www.izbori.hr/2013Referendum/rezult/r_00_0000_000.html?t=1385985395019 Potpuni službeni rezultati državnog referenduma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203000832/http://www.izbori.hr/2013Referendum/rezult/r_00_0000_000.html?t=1385985395019 |date=3. prosinca 2013. }}, izbori.hr, pristupljeno 6. kolovoza 2013.</ref> Britanska kraljica dodjeljuje postumno pomilovanje Alanu Turingu.<ref>[http://www.independent.co.uk/news/people/news/alan-turing-gets-royal-pardon-for-gross-indecency--61-years-after-he-poisoned-himself-9023116.html Alan Turing gets royal pardon for 'gross indecency' – 61 years after he poisoned himself], independent.co.uk, Oliver Wright, 23. prosinca 2013., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Indija|Indijski]] Vrhovni sud ukida presudu Vrhovnog suda u New Delhiju iz 2009. čime homoseksualni odnosi ponovo postaju kažnjivi zatvorom.<ref name="indi" /> [[Urugvaj]] postaje dvanaesta, [[Novi Zeland]] trinaesta (i prva u [[Oceanija|Oceaniji]]), [[Francuska]] četrnaesta, [[Brazil]] petnaesta te [[Engleska]] i [[Wales]] šesnaesta država na svijetu koja je legalizirala istospolni brak.<ref name="pew" /> U [[Rusija|Rusiji]] donesen kontroverzni zakon o zabrani "homoseksualne propagande".<ref>[http://www.theguardian.com/world/2013/jun/11/russia-law-banning-gay-propaganda Russia passes law banning gay 'propaganda'], theguardian.com, Miriam Elder, 11. lipnja 2013., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Amnesty International]] predstavio izvješće ''Pretvaranje ljubavi u zločin: kriminalizacija homoseksualnosti u subsaharskoj Africi'' u kojem se upozorava na porast homofobije i poziva političke i vjerske vođe u borbu protiv diskriminacije.<ref>[http://www.europapress.es/internacional/noticia-amnistia-denuncia-homofobia-africa-subsahariana-alcanzando-niveles-peligrosos-20130625103030.html Amnistía denuncia que la homofobia en el África subsahariana está alcanzando "niveles peligrosos"], europapress.es, 25. lipnja 2013., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{spa oznaka}}</ref><ref>[https://www.amnesty.org/en/news/rising-levels-homophobia-sub-saharan-africa-are-dangerous-and-must-be-tackled-2013-06-24 Rising levels of homophobia in sub-Saharan Africa are dangerous and must be tackled] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810061902/http://www.amnesty.org/en/news/rising-levels-homophobia-sub-saharan-africa-are-dangerous-and-must-be-tackled-2013-06-24 |date=10. kolovoza 2014. }}, amnesty.org, 25. lipnja 2013., pristupljeno 6. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> *'''2014. g.''' – <span style="background-color:#F5F5F5;">Donesen [[Životno partnerstvo u Hrvatskoj|Zakon o životnom partnerstvu]] prema kojem istospolni parovi uživaju ista prava kao i bračni partneri, osim prava na posvajanje djece.<ref>[http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Savjetovanja%20sa%20zainteresiranom%20javno%C5%A1%C4%87u/2013/zivotno_partnerstvo/Nacrt%20zakona%20o%20%C5%BEivotnom%20partnerstvu%20-%2017%2010.pdf Nacrt prijedloga Zakona o životnom partnerstvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131227222610/http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Savjetovanja%20sa%20zainteresiranom%20javno%C5%A1%C4%87u/2013/zivotno_partnerstvo/Nacrt%20zakona%20o%20%C5%BEivotnom%20partnerstvu%20-%2017%2010.pdf |date=27. prosinca 2013. }}, uprava.hr, pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{pdf}}</ref><ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/342766/Povijesna-odluka-Hrvatska-ima-Zakon-o-zivotnom-partnerstvu.html Povijesna odluka: Hrvatska ima Zakon o životnom partnerstvu], tportal.hr, 15. srpnja 2014., pristupljeno 5. kolovoza 2014.</ref> Otvoren drugi LGBT Centar u Hrvatskoj, u Splitu.</span><ref>[http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Dalmacija/Split-dobio-LGBT-Centar-najavljen-ovogodisnji-Pride Split dobio LGBT Centar, najavljen ovogodišnji Pride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812101448/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Dalmacija/Split-dobio-LGBT-Centar-najavljen-ovogodisnji-Pride |date=12. kolovoza 2014. }}, novilist.hr, 24. svibnja 2014., pristupljeno 1. lipnja 2014.</ref> Kraljica [[Elizabeta II.]] prvi puta javno podržala zajednicu LGBT-a.<ref>[http://www.passportmagazine.com/blog/archives/35130-here-here-queen-elizabeth-makes-first-gesture-of-goodwill-to-the-lgbt-community/ Hear, Hear! Queen Elizabeth Makes First Gesture of Goodwill to the LGBT Community] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151019104841/http://www.passportmagazine.com/blog/archives/35130-here-here-queen-elizabeth-makes-first-gesture-of-goodwill-to-the-lgbt-community/ |date=19. listopada 2015. }}, passportmagazine.com, Joseph Pedro, 7. ožujka 2014., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}</ref> [[Škotska]] i [[Luksemburg]] postaju sedamnaesta i osamnaesta država na svijetu koje su legalizirale istospolni brak.<ref name="pew" /> U Ugandi donesen drakonski zakon koji, između ostalog, određuje doživotni zatvor za kategoriju pod nazivom "otežana homoseksualnost", kažnjava lezbijske odnose (prije nisu bili kažnjavani), "homoseksualnu propagandu", pa čak i osobe koje ne prokazuju pripadnike zajednice LGBT-a.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/za-homoseksualce-dozivotni-zatvor-uganda-donijela-drakonski-zakon---324841.html Drakonski zakon: Za homoseksualce doživotni zatvor], dnevnik.hr, 24. veljače 2014., pristupljeno 6. kolovoza 2014.</ref><ref>[http://sociedad.elpais.com/sociedad/2014/02/24/actualidad/1393246740_960163.html La ley antigais ugandesa convierte en criminales a miles de personas], elpais.com, José Naranjo, 24. veljače 2014., pristupljeno 5. kolovoza 2014. {{spa oznaka}}</ref> == Više informacija == {{commonscat|LGBT history by century|kronologija povijesti LGBT-a}} * [[povijest LGBT-a]] * [[progon homoseksualaca u nacističkoj Njemačkoj i holokaustu]] * [[stonvolski nemiri]] * [[zajednica LGBT-a]] * [[prava LGBT-a u svijetu]] * [[Dodatak:kronologija legalizacije istospolnih zajednica|kronologija legalizacije istospolnih zajednica]] * [[jogjakartska načela]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * Spahić, Aida; Gavrić, Saša (ur.), [http://ba.boell.org/sites/default/files/citanka_lgbt_ljudskih_prava.pdf ''Čitanka LGBT ljudskih prava''] (2. izd.), Sarajevski otvoreni centar/Fondacija Heinrich Böll, Sarajevo, 2012., {{ISBN|978-9958-577-02-4}} {{pdf}} {{LGBT |state=uncollapsed |selected=povijest}} [[Kategorija:Povijest LGBT-a| ]] igf8wb7dy83sfdcgqk3teeadn1kub28 0 522845 7592173 7308328 2026-09-01T12:34:19Z Upwinxp 143209 +slika 7592173 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Turke |vrsta = naselje |slika = Turke, view from Loska stena 02.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|PGŽ}} |općina = [[Delnice]] |najbliži grad = |površina = 3,4 |visina = |z. širina = 45.515159 |z. dužina = 14.751456 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 19 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 51302 Kuželj |pozivni broj = |autooznaka = |web = |bilješke = }} '''Turke''' su pogranično naselje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u sastavu Grada [[Delnice|Delnica]]. Nalaze se u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]]. == Zemljopis == Nalaze se istočno od nacionalnog parka [[Nacionalni park Risnjak|Risnjaka]], na zapadnoj obali rijeke [[Kupa|Kupe]]. Sjeverozapadno je [[Gornji Ložac]] (Hrvatska) i [[Grintovec pri Osilnici]] (Slovenija), [[Zakrajc Turkovski]], zapadno je [[Podgora Turkovska]], jugozapadno su [[Požar (Delnice)|Požar]] i [[Kalić]], jugoistočno je [[Sedalce]], istočno je [[Bosljiva Loka]] (Slovenija). ==Stanovništvo== {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Turke |p1857=144 |p1869=158 |p1880=123 |p1890=130 |p1900=126 |p1910=161 |p1921=145 |p1931=140 |p1948=111 |p1953=99 |p1961=111 |p1971=84 |p1981=63 |p1991=58 |p2001=44 |p2011=31 |p2021=19 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povezani članci == * [[Delnice]] == Vanjske poveznice == == Izvori == {{izvori}} {{Delnice}} {{mrva-naselje_hr}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Delnica]] rvc427gnw1z5842441fn1onet5v05k5 10 539878 7592384 7591972 2026-09-02T00:23:28Z Croxyz 205325 7592384 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav – Hajduk Split | naslov = <span style="color:darkblue;"> [[HNK Hajduk Split|<span style="color:darkblue;">HNK Hajduk Split – sadašnji sastav</span>]] </span> | naslov-style = background:white; border:solid 1px darkblue; color:solid darkblue; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Ivica Ivušić|Ivušić]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Roko Gabrić|Gabrić]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Adrion Pajaziti|Pajaziti]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Alec Van Hoorenbeeck|Van Hoorenbeeck]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Dennis Hadžikadunić|Hadžikadunić]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Abdoulie Sanyang|Sanyang]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Khalil Fayad|Fayad]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Dalisson de Almeida|Dalisson]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Marko Livaja|Livaja]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Michele Šego|Šego]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Ron Raçi|Raçi]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Dario Marešić|Marešić]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Anđelo Šutalo|Šutalo]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Dario Melnjak|Melnjak]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Etnik Brruti|Brruti]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Alberto del Moral|del Moral]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Mathieu Acapandié|Acapandié]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Marin Šotiček|Šotiček]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Adam Huram|Huram]]&nbsp;• <small>28</small>&nbsp;[[Roko Brajković|Brajković]]&nbsp;• <small>32</small>&nbsp;[[Šimun Hrgović|Hrgović]]&nbsp;• <small>33</small>&nbsp;[[Toni Silić|Silić]]&nbsp;• <small>36</small>&nbsp;[[Marino Skelin|Skelin]]&nbsp;• <small>38</small>&nbsp;[[Luka Hodak|Hodak]]&nbsp;• <small>44</small>&nbsp;[[Dante Stipica|Stipica]]&nbsp;• <small>45</small>&nbsp;[[Mihael Žaper|Žaper]]&nbsp;• <small>99</small>&nbsp;[[David Fesjuk|Fesjuk]]&nbsp;• <small>Trener:</small> [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|García]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Predlošci sastava hrvatskih nogometnih klubova|Hajduk Split]] [[Kategorija:Sastavi momčadi HNK Hajduk Split]] </noinclude> sth3ggnz5kjb6jf4hcxxwkhab4dc19v 0 549738 7592362 7540084 2026-09-01T23:22:05Z Croxyz 205325 7592362 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Borna Sosa | slika = [[Datoteka:Borna Sosa).jpg|250px]] | opis slike = Borna Sosa 2024. | država = {{Z+X|HRV}} | puno ime = Borna Sosa<ref name="FIFA 2022">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022 – Squad list: Croatia (CRO) |publisher=[[FIFA]] |page=8 |date=15 November 2022 |access-date=15 November 2022}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[21. siječnja]] [[1998.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | visina = 187 cm | težina = | trenutačni klub = [[1. FC Köln]] <br> (''posudba iz [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]]a'') | broj u klubu = ? | pozicija = [[Branič (nogomet)|lijevi bek]] | ugovor = | mlade godine = 2006. – 2015. | juniorski klubovi = [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] | godina = 2015. – 2018.<br /> 2015. – 2017. <br />2018. – 2023. <br /> 2023. – 2025.<br /> 2024. – 2025.<br /> 2025. – ''danas''<br /> 2026. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br /> [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] <br />[[VfB Stuttgart]] <br /> [[AFC Ajax|Ajax]] <br /> → [[Torino FC|Torino]] (posudba) <br /> [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] <br> → [[1. FC Köln]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}105 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2012. <br /> 2013. <br /> 2013. – 2014. <br /> 2013. – 2015. <br /> 2015. <br /> 2016. – 2017.<br />2017. – 2020. <br /> 2021. – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=14}} <br /> {{NogRep|HRV|do=15}} <br /> {{NogRep|HRV|do=16}} <br /> {{NogRep|HRV|do=17}} <br /> {{NogRep|HRV|do=18}} <br /> {{NogRep|HRV|do=19}} <br /> {{NogRep|HRV|do=21}} <br />{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje SP}} {{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | }}{{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Borna Sosa''' ([[Zagreb]], [[21. siječnja]] [[1998.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|lijevog beka]]. Trenutačno igra za [[1. FC Köln]]. == Klupska karijera == === Dinamo Zagreb === Izdanak je Dinamove nogometne škole. Debitirao je u 1. HNL [[7. ožujka]] [[2015.]] godine u utakmici protiv [[NK Zagreb]]a koju je Dinamo dobio s 2:0. Sosa je zaigrao od početka i igrao je cijelu utakmicu.<ref name="soccerway2">{{cite web |url=http://INT.soccerway.com/matches/2015/03/07/croatia/1-hnl/nk-dinamo-zagreb/nk-zagreb/1696727/ |title=Dinamo Zagreb vs. NK Zagreb - 7 March 2015 - Soccerway |publisher=soccerway.com |language=engleski |accessdate=14. lipnja 2015.}}</ref> Do prvog međunarodnog transfera nastupao je za [[GNK Dinamo Zagreb]]. Igrao je na mjestu [[branič (nogomet)|lijevog braniča]].<ref name="soccerway">{{cite web |url=http://int.soccerway.com/players/borna-sosa/318347/ |title=Croatia - B. Sosa - Profile with news, career statistics and history - Soccerway |publisher=soccerway.com |language=engleski |accessdate=14. lipnja 2015.}}</ref> === VfB Stuttgart === U svibnju [[2018.]] godine potpisao je petogodišnji ugovor za [[VfB Stuttgart]] do [[30. lipnja]] [[2023.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.index.hr/sport/clanak/stuttgart-potvrdio-sjajni-dinamov-bek-potpisao-ugovor/1044633.aspx |title=Stuttgart potvrdio. Sjajni Dinamov bek potpisao ugovor |date=14. svibnja 2018. |work=index.hr |publisher=Index.hr |accessdate=14. svibnja 2018.}}</ref> == Reprezentativna karijera == U mlađim hrvatskim selekcijama ima nastupe u dobnim uzrastima: do 14, do 15, do 16, do 17, do 18, do 19 i do 21. Igrao je za [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|hrvatsku mladu reprezentaciju]] do 17 godina na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu za igrače do 17 godina – Čile 2015.|svjetskom prvenstvu]] u Čileu. Dana 7. svibnja 2021. godine ''[[Sportske novosti]]'' i Sky Sport (Njemačka) donose vijest da je Sosa uzeo njemačko državljanstvo, na inicijativu tadašnjeg izbornika [[Njemačka nogometna reprezentacija|njemačke nogometne reprezentacije]] [[Joachim Löw]]a. Uvjet za dobivanje državljanstva ostvario je preko majke Vesne koja se rodila i odrasla u [[Berlin]]u. Predviđalo se da će za njemačku nogometnu reprezentaciju nastupiti na [[UEFA Euro 2020.]] godine.<ref>{{Cite web |last=Ničota |first=Tomo |date=2021-05-07 |title=Apsolutna senzacija: Hrvatska ostaje bez Borne Sose, već je dobio državljanstvo, igrat će za Njemačku!? |url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/apsolutna-senzacija-hrvatska-ostaje-bez-borne-sose-vec-je-dobio-drzavljanstvo-igrat-ce-za-njemacku-15071304 |url-status=live |access-date=2021-05-08 |website=Sportske novosti |language=hr-hr}}</ref><ref>{{Cite web |last=Bielefeld |first=Max |date=2021-05-07 |title=DFB News: Borna Sosa neue EM-Option für Joachim Löw |url=https://sport.sky.de/fussball/artikel/dfb-news-borna-sosa-neue-em-option-fuer-joachim-loew/12299206/34151 |url-status=dead |access-date=2021-05-08 |website=Sky Sport |language=de |archive-date=7. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210507122243/https://sport.sky.de/fussball/artikel/dfb-news-borna-sosa-neue-em-option-fuer-joachim-loew/12299206/34151 }}</ref> Sosa je prvi poziv u [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku A reprezentaciju]] dobio 16. kolovoza 2021. godine, uoči rujanskih kvalifikacijskih utakmica za Svjetsko prvenstvo protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] i [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]].<ref name="hns">{{cite web |url=https://hns.family/vijesti/22979/izbornik-dalic-objavio-popis-igraca-za-rujanske-ispite/ |title=Izbornik Dalić objavio popis igrača za rujanske ispite Hrvatski nogometni savez |publisher=hns-cff.hr |accessdate=17. lipnja 2021.}}</ref> Za hrvatsku A reprezentaciju debitirao je 1. rujna 2021. godine u [[Moskva |Moskvi]] protiv Rusije, u utakmici bez golova.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/hrvatska-reprezentacija/sosa-u-debitantskom-nastupu-odigrao-vrlo-dobro-pa-porucio-dat-cu-sve-od-sebe-za-hrvatsku---665130.html Sosa u debitantskom nastupu odigrao vrlo dobro pa poručio: "Dat ću sve od sebe za Hrvatsku!"], Gol.hr, objavljeno 1. rujna 2021., pristupljeno 22. rujna 2022.</ref> Svoj prvi gol za reprezentaciju postigao je 22. rujna 2022. u utakmici [[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Lige nacija 2022./23.]] u kojoj je [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] poražena 2:1.<ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/pogledajte-prvijenac-sose-za-hrvatsku-trebalo-mu-manje-od-jarnija-pranjica-strinica-862030 Pogledajte prvijenac Sose za Hrvatsku, bombu Eriksena i golčinu džokera Lovre Majera], 24sata, objavljeno 22. rujna 2022., pristupljeno 22. rujna 2022.</ref> Dana 9. studenoga 2022. izbornik [[Zlatko Dalić]] uvrstio je Sosu na popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]<ref>[[HINA]], Josip Tolić, Dubravko Miličić, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-dalic-objavljuje-konacan-popis-za-sp-osmorica-ce-otpasti-872307 Dalićev popis: Nitko nema što ima on! A predstavljamo narod, ne sebe. Zato su neki otpali...], [[24sata]], objavljeno 9. studenoga 2022., pristupljeno 10. studenoga 2022.</ref> == Priznanja == === Individualna === * [[2024.]] Odlukom predsjednik Republike Hrvatske [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] odlikovan je [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: ''"Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru"'' <ref>[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.</ref> === Klupska === ;Dinamo Zagreb * [[1. HNL]]: [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]], [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]] * [[Hrvatski nogometni kup]]: [[Hrvatski nogometni kup 2015./16.|2015./16.]], [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]] ;Crystal Palace * [[FA Community Shield]]: 2025. * [[UEFA Konferencijska liga]]: 2025./26. === Reprezentativna === ;Hrvatska * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]<ref>{{Cite web |last=Smyth |first=Rob |date=17 December 2022 |title=Croatia 2-1 Morocco: World Cup 2022 third-place playoff – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2022/dec/17/croatia-morocco-world-cup-2022-third-place-playoff-live-score-updates |access-date=17 December 2022 |website=the Guardian}}</ref> * [[UEFA Liga nacija]] (2. mjesto): [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{HNS|126151/borna-sosa}} * [https://www.transfermarkt.com/borna-sosa/profil/spieler/293194 Profil], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} {{Sastav Hrvatska 2022 SP}} {{Sastav Hrvatska 2023 LN}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2017./18.}} {{GLAVNIRASPORED:Sosa, Borna}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]][[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Nogometaši Ajaxa]] [[Kategorija:Nogometaši Torina]] [[Kategorija:Nogometaši Crystal Palaca]] [[Kategorija:Nogometaši 1. FC Kölna]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] amfbt045az2poo1u92tbgm88h3gbnw7 7592364 7592362 2026-09-01T23:23:37Z Croxyz 205325 7592364 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Borna Sosa | slika = [[Datoteka:Fredrikstad_Fotballklubb_v_Crystal_Palace_FC,_28_August_2025_B28_(Borna_Sosa).jpg|250px]] | opis slike = Borna Sosa 2025. | država = {{Z+X|HRV}} | puno ime = Borna Sosa<ref name="FIFA 2022">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022 – Squad list: Croatia (CRO) |publisher=[[FIFA]] |page=8 |date=15 November 2022 |access-date=15 November 2022}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[21. siječnja]] [[1998.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | visina = 187 cm | težina = | trenutačni klub = [[1. FC Köln]] <br> (''posudba iz [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]]a'') | broj u klubu = ? | pozicija = [[Branič (nogomet)|lijevi bek]] | ugovor = | mlade godine = 2006. – 2015. | juniorski klubovi = [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]] | godina = 2015. – 2018.<br /> 2015. – 2017. <br />2018. – 2023. <br /> 2023. – 2025.<br /> 2024. – 2025.<br /> 2025. – ''danas''<br /> 2026. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br /> [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] <br />[[VfB Stuttgart]] <br /> [[AFC Ajax|Ajax]] <br /> → [[Torino FC|Torino]] (posudba) <br /> [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] <br> → [[1. FC Köln]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}105 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2012. <br /> 2013. <br /> 2013. – 2014. <br /> 2013. – 2015. <br /> 2015. <br /> 2016. – 2017.<br />2017. – 2020. <br /> 2021. – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=14}} <br /> {{NogRep|HRV|do=15}} <br /> {{NogRep|HRV|do=16}} <br /> {{NogRep|HRV|do=17}} <br /> {{NogRep|HRV|do=18}} <br /> {{NogRep|HRV|do=19}} <br /> {{NogRep|HRV|do=21}} <br />{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje SP}} {{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | }}{{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Borna Sosa''' ([[Zagreb]], [[21. siječnja]] [[1998.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|lijevog beka]]. Trenutačno igra za [[1. FC Köln]]. == Klupska karijera == === Dinamo Zagreb === Izdanak je Dinamove nogometne škole. Debitirao je u 1. HNL [[7. ožujka]] [[2015.]] godine u utakmici protiv [[NK Zagreb]]a koju je Dinamo dobio s 2:0. Sosa je zaigrao od početka i igrao je cijelu utakmicu.<ref name="soccerway2">{{cite web |url=http://INT.soccerway.com/matches/2015/03/07/croatia/1-hnl/nk-dinamo-zagreb/nk-zagreb/1696727/ |title=Dinamo Zagreb vs. NK Zagreb - 7 March 2015 - Soccerway |publisher=soccerway.com |language=engleski |accessdate=14. lipnja 2015.}}</ref> Do prvog međunarodnog transfera nastupao je za [[GNK Dinamo Zagreb]]. Igrao je na mjestu [[branič (nogomet)|lijevog braniča]].<ref name="soccerway">{{cite web |url=http://int.soccerway.com/players/borna-sosa/318347/ |title=Croatia - B. Sosa - Profile with news, career statistics and history - Soccerway |publisher=soccerway.com |language=engleski |accessdate=14. lipnja 2015.}}</ref> === VfB Stuttgart === U svibnju [[2018.]] godine potpisao je petogodišnji ugovor za [[VfB Stuttgart]] do [[30. lipnja]] [[2023.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.index.hr/sport/clanak/stuttgart-potvrdio-sjajni-dinamov-bek-potpisao-ugovor/1044633.aspx |title=Stuttgart potvrdio. Sjajni Dinamov bek potpisao ugovor |date=14. svibnja 2018. |work=index.hr |publisher=Index.hr |accessdate=14. svibnja 2018.}}</ref> == Reprezentativna karijera == U mlađim hrvatskim selekcijama ima nastupe u dobnim uzrastima: do 14, do 15, do 16, do 17, do 18, do 19 i do 21. Igrao je za [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|hrvatsku mladu reprezentaciju]] do 17 godina na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu za igrače do 17 godina – Čile 2015.|svjetskom prvenstvu]] u Čileu. Dana 7. svibnja 2021. godine ''[[Sportske novosti]]'' i Sky Sport (Njemačka) donose vijest da je Sosa uzeo njemačko državljanstvo, na inicijativu tadašnjeg izbornika [[Njemačka nogometna reprezentacija|njemačke nogometne reprezentacije]] [[Joachim Löw]]a. Uvjet za dobivanje državljanstva ostvario je preko majke Vesne koja se rodila i odrasla u [[Berlin]]u. Predviđalo se da će za njemačku nogometnu reprezentaciju nastupiti na [[UEFA Euro 2020.]] godine.<ref>{{Cite web |last=Ničota |first=Tomo |date=2021-05-07 |title=Apsolutna senzacija: Hrvatska ostaje bez Borne Sose, već je dobio državljanstvo, igrat će za Njemačku!? |url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/apsolutna-senzacija-hrvatska-ostaje-bez-borne-sose-vec-je-dobio-drzavljanstvo-igrat-ce-za-njemacku-15071304 |url-status=live |access-date=2021-05-08 |website=Sportske novosti |language=hr-hr}}</ref><ref>{{Cite web |last=Bielefeld |first=Max |date=2021-05-07 |title=DFB News: Borna Sosa neue EM-Option für Joachim Löw |url=https://sport.sky.de/fussball/artikel/dfb-news-borna-sosa-neue-em-option-fuer-joachim-loew/12299206/34151 |url-status=dead |access-date=2021-05-08 |website=Sky Sport |language=de |archive-date=7. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210507122243/https://sport.sky.de/fussball/artikel/dfb-news-borna-sosa-neue-em-option-fuer-joachim-loew/12299206/34151 }}</ref> Sosa je prvi poziv u [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku A reprezentaciju]] dobio 16. kolovoza 2021. godine, uoči rujanskih kvalifikacijskih utakmica za Svjetsko prvenstvo protiv [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]], [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] i [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]].<ref name="hns">{{cite web |url=https://hns.family/vijesti/22979/izbornik-dalic-objavio-popis-igraca-za-rujanske-ispite/ |title=Izbornik Dalić objavio popis igrača za rujanske ispite Hrvatski nogometni savez |publisher=hns-cff.hr |accessdate=17. lipnja 2021.}}</ref> Za hrvatsku A reprezentaciju debitirao je 1. rujna 2021. godine u [[Moskva |Moskvi]] protiv Rusije, u utakmici bez golova.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/hrvatska-reprezentacija/sosa-u-debitantskom-nastupu-odigrao-vrlo-dobro-pa-porucio-dat-cu-sve-od-sebe-za-hrvatsku---665130.html Sosa u debitantskom nastupu odigrao vrlo dobro pa poručio: "Dat ću sve od sebe za Hrvatsku!"], Gol.hr, objavljeno 1. rujna 2021., pristupljeno 22. rujna 2022.</ref> Svoj prvi gol za reprezentaciju postigao je 22. rujna 2022. u utakmici [[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Lige nacija 2022./23.]] u kojoj je [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] poražena 2:1.<ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/pogledajte-prvijenac-sose-za-hrvatsku-trebalo-mu-manje-od-jarnija-pranjica-strinica-862030 Pogledajte prvijenac Sose za Hrvatsku, bombu Eriksena i golčinu džokera Lovre Majera], 24sata, objavljeno 22. rujna 2022., pristupljeno 22. rujna 2022.</ref> Dana 9. studenoga 2022. izbornik [[Zlatko Dalić]] uvrstio je Sosu na popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]<ref>[[HINA]], Josip Tolić, Dubravko Miličić, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-dalic-objavljuje-konacan-popis-za-sp-osmorica-ce-otpasti-872307 Dalićev popis: Nitko nema što ima on! A predstavljamo narod, ne sebe. Zato su neki otpali...], [[24sata]], objavljeno 9. studenoga 2022., pristupljeno 10. studenoga 2022.</ref> == Priznanja == === Individualna === * [[2024.]] Odlukom predsjednik Republike Hrvatske [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] odlikovan je [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: ''"Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru"'' <ref>[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.</ref> === Klupska === ;Dinamo Zagreb * [[1. HNL]]: [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]], [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]], [[1. HNL 2017./18.|2017./18.]] * [[Hrvatski nogometni kup]]: [[Hrvatski nogometni kup 2015./16.|2015./16.]], [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]] ;Crystal Palace * [[FA Community Shield]]: 2025. * [[UEFA Konferencijska liga]]: 2025./26. === Reprezentativna === ;Hrvatska * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] (3. mjesto): [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]<ref>{{Cite web |last=Smyth |first=Rob |date=17 December 2022 |title=Croatia 2-1 Morocco: World Cup 2022 third-place playoff – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2022/dec/17/croatia-morocco-world-cup-2022-third-place-playoff-live-score-updates |access-date=17 December 2022 |website=the Guardian}}</ref> * [[UEFA Liga nacija]] (2. mjesto): [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{HNS|126151/borna-sosa}} * [https://www.transfermarkt.com/borna-sosa/profil/spieler/293194 Profil], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} {{Sastav Hrvatska 2022 SP}} {{Sastav Hrvatska 2023 LN}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2017./18.}} {{GLAVNIRASPORED:Sosa, Borna}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]][[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Nogometaši Ajaxa]] [[Kategorija:Nogometaši Torina]] [[Kategorija:Nogometaši Crystal Palaca]] [[Kategorija:Nogometaši 1. FC Kölna]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] bufhedxf0g0edtmj00pft40ocwzy9i9 0 550016 7592251 7592160 2026-09-01T15:02:55Z Croxyz 205325 ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7592251 wikitext text/x-wiki {{Nesamostalni teritorij |ime = Sveti Eustasius |izvorno_ime = Sint Eustatius |ime_genitiv = Svetog Eustasiusa |eng_ime = |zastava = Flag of Sint Eustatius.svg |grb = Sint Eustatius wapen.svg |mapa = Sint Eustatius in its region.svg |moto = |himna = Golden Rock |službeni_jezik = [[Nizozemski]], [[Engleski]]<ref>http://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/tekst_bevat_taal%2Bin%2Bhet%2Bbestuurlijk%2Bverkeer/geldigheidsdatum_14-10-2012</ref> |glavni_grad = [[Oranjestad (Sv. Eustazije)|Oranjestad]] |vrsta vladavine = |imena upravitelja = Gerald Berkel |naslovi upravitelja = zamjenik guvernera |površina_poredak = |površina = 21 |vode = |stanovništvo_poredak = |stanovništvo = 4,020 |godina_popisa = |gustoća_stanovništva = 190 |pripadnost = |status = |valuta = [[Američki dolar]] |stoti_dio_valute = |vremenska_zona = -4 |internetski_nastavak = [[.an]] |pozivni_broj = +599-3 |komentar = }} '''Sveti Eustahije''' ([[Nizozemski jezik|niz.]] ''Sint Eustatius'') je [[Nizozemska|nizozemski]] otok u [[Karibi]]ma (tj. nalazi u karipskom dijelu Nizozemske). Otok je administrativno nizozemska posebna općina. Nalazi se u istočnom dijelu [[Karipsko more|Karipskog mora]], točnije sjeverozapadno od Svetog Kristofora i Nevisa te jugoistočno od Sabe. Glavni grad je [[Oranjestad (Sv. Eustazije)|Oranjestad]]. Otok je dobio ime po [[sveti Eustahije|svetom Eustahiju]]. Službeni jezici su [[nizozemski]] i [[engleski]], s time da se školska nastava održava samo na engleskom jeziku. Neslužben svakodnevni jezik je [[nizozemskoantilski kreolski engleski]].<ref>http://www.ethnologue.com/language/vic</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.statiagovernment.com Vlada Arube] * [http://www.statiatourism.com Turistička stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110207172906/http://www.statiatourism.com/ |date=7. veljače 2011. }} {{Sjeverna Amerika}} [[Kategorija:Nizozemski karipski otoci]] [[Kategorija:Otoci Zavjetrinskih otoka (Antili)]] [[Kategorija:Sveti Eustahije (otok)| ]] a38yclseca70uig32e1d9jspmz5e77r 10 553339 7592340 7586548 2026-09-01T22:43:21Z Croxyz 205325 7592340 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav - Chelsea F.C. | naslov = [[Chelsea F.C.|<span style="color:white;">Sastav Chelseaja</span>]] – [[FA Premier liga|<span style="color:white;">Sezona 2026./27.</span>]] | naslov-style = background:#0000CD; border:1px solid #E6E6FA; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1= <div> <small>2</small>&nbsp;[[Marco Palestra|Palestra]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Wesley Fofana|Fofana]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Valentín Barco|Barco]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Maxence Lacroix|Lacroix]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Levi Colwill|Colwill]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Pedro Neto|Neto]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[João Pedro|Pedro]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Cole Palmer|Palmer]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Jamie Gittens|Gittens]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Jordan Henderson|Henderson]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Morgan Rogers|Rogers]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Danny Welbeck|Welbeck]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Jorrel Hato|Hato]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Emmanuel Emegha|Emegha]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Geovany Quenda|Quenda]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Reece James|James]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Moisés Caicedo|Caicedo]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Emiliano Martínez|Martínez]]&nbsp;• <small>27</small>&nbsp;[[Malo Gusto|Gusto]]&nbsp;• <small>28</small>&nbsp;[[Teddy Sharman-Lowe|Sharman-Lowe]]&nbsp;• <small>29</small>&nbsp;[[Pep Chavarría|Chavarría]]&nbsp;• <small>30</small>&nbsp;[[Aarón Anselmino|Anselmino]]&nbsp;• <small>34</small>&nbsp;[[Josh Acheampong|Acheampong]]&nbsp;• <small>39</small>&nbsp;[[Mike Penders|Penders]]&nbsp;• <small>41</small>&nbsp;[[Estêvão]]&nbsp;• <small>44</small>&nbsp;[[Gabriel Slonina|Slonina]]&nbsp;• <small>45</small>&nbsp;[[Roméo Lavia|Lavia]]&nbsp;• <small>Trener:</small> [[Xabi Alonso|Alonso]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava engleskih nogometnih klubova|Chelsea]] </noinclude> 7rt8owgkjynpitayg16h27yf531dxew 10 553831 7592342 7586560 2026-09-01T22:46:13Z Croxyz 205325 7592342 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav - Manchester City F.C. | naslov = [[Manchester City F.C.|<span style="color:#000000;">Sastav Manchester Cityja</span>]] – [[FA Premier liga|<span style="color:#000000;">trenutačni sastav</span>]] | naslov-style = background:#5cbfeb; border:1px solid #000000; color:#000000; | popis-style = text-align:center; | popis1= <div> <small>1</small>&nbsp;[[Gianluigi Donnarumma|Donnarumma]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Rúben Dias|Dias]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Elliot Anderson|Anderson]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Marc Guéhi|Guéhi]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Mateo Kovačić|Kovačić]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Rayan Cherki|Cherki]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Jérémy Doku|Doku]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Marcus Bettinelli|Bettinelli]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Rayan Aït-Nouri|Aït-Nouri]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Vitor Reis|Reis]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Joško Gvardiol|Gvardiol]] • <small>27</small>&nbsp;[[Matheus Nunes|Nunes]]&nbsp;• <small>28</small>&nbsp;[[Gerónimo Rulli|Rulli]]&nbsp;• <small>30</small>&nbsp;[[Claudio Echeverri|Echeverri]]&nbsp;• <small>32</small>&nbsp;[[Ayyoub Bouaddi|Bouaddi]]&nbsp;• <small>33</small>&nbsp;[[Nico O'Reilly|O'Reilly]]&nbsp;• <small>40</small>&nbsp;[[Jeremy Monga|Monga]]&nbsp;• <small>42</small>&nbsp;[[Antoine Semenyo|Semenyo]]&nbsp;• <small>45</small>&nbsp;[[Abdukodir Husanov|Husanov]]&nbsp;• <small>47</small>&nbsp;[[Phil Foden|Foden]]&nbsp;• <small>59</small>&nbsp;[[Josh Wilson-Esbrand|Wilson-Esbrand]]&nbsp;• <small>82</small>&nbsp;[[Rico Lewis|Lewis]]&nbsp;• <small>?</small>&nbsp;[[Enzo Fernández|Fernández]]&nbsp;• <small>Trener:</small> [[Enzo Maresca|Maresca]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava engleskih nogometnih klubova|Manchester City]] </noinclude> sz8fxlsljpp1vggiby1m3dhs4i3npve 7592347 7592342 2026-09-01T22:56:52Z Croxyz 205325 7592347 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav - Manchester City F.C. | naslov = [[Manchester City F.C.|<span style="color:#000000;">Sastav Manchester Cityja</span>]] – [[FA Premier liga|<span style="color:#000000;">trenutačni sastav</span>]] | naslov-style = background:#5cbfeb; border:1px solid #000000; color:#000000; | popis-style = text-align:center; | popis1= <div> <small>1</small>&nbsp;[[Gianluigi Donnarumma|Donnarumma]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Rúben Dias|Dias]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Elliot Anderson|Anderson]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Marc Guéhi|Guéhi]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Mateo Kovačić|Kovačić]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Erling Haaland|Haaland]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Rayan Cherki|Cherki]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Jérémy Doku|Doku]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Marcus Bettinelli|Bettinelli]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Rayan Aït-Nouri|Aït-Nouri]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Vitor Reis|Reis]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Joško Gvardiol|Gvardiol]] • <small>27</small>&nbsp;[[Matheus Nunes|Nunes]]&nbsp;• <small>28</small>&nbsp;[[Gerónimo Rulli|Rulli]]&nbsp;• <small>30</small>&nbsp;[[Claudio Echeverri|Echeverri]]&nbsp;• <small>32</small>&nbsp;[[Ayyoub Bouaddi|Bouaddi]]&nbsp;• <small>33</small>&nbsp;[[Nico O'Reilly|O'Reilly]]&nbsp;• <small>40</small>&nbsp;[[Jeremy Monga|Monga]]&nbsp;• <small>42</small>&nbsp;[[Antoine Semenyo|Semenyo]]&nbsp;• <small>45</small>&nbsp;[[Abdukodir Husanov|Husanov]]&nbsp;• <small>47</small>&nbsp;[[Phil Foden|Foden]]&nbsp;• <small>59</small>&nbsp;[[Josh Wilson-Esbrand|Wilson-Esbrand]]&nbsp;• <small>82</small>&nbsp;[[Rico Lewis|Lewis]]&nbsp;• <small>?</small>&nbsp;[[Enzo Fernández|Fernández]]&nbsp;• <small>?</small>&nbsp;[[Iliman Ndiaye|Ndiaye]]&nbsp;• <small>Trener:</small> [[Enzo Maresca|Maresca]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava engleskih nogometnih klubova|Manchester City]] </noinclude> c8t72gozyh1e981i9w5dhz6lhs5z80h 10 554022 7592375 7363393 2026-09-01T23:48:19Z Croxyz 205325 7592375 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav - Borussia Dortmund | naslov = [[Borussia Dortmund|<span style="color:#000000">Sastav Borussije Dortmund</span>]] – [[Njemačka nogometna Bundesliga 2026./27.|<span style="color:#000000">Sezona 2026./27.</span>]] | naslov-style= background:#FFFF00; border:1px solid black; color:black; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Gregor Kobel|Kobel]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Waldemar Anton|Anton]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Ramy Bensebaini|Bensebaini]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Jobe Bellingham|Bellingham]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Felix Nmecha|Nmecha]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Serhou Guirassy|Guirassy]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Maximilian Beier|Beier]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Carney Chukwuemeka|Chukwuemeka]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Konstantinos Karetsas|Karetsas]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Fábio Silva|Silva]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Joane Gadou|Gadou]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Emre Can|Can]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Daniel Svensson (nogometaš)|Svensson]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Joey Veerman|Veerman]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Julian Ryerson|Ryerson]]&nbsp;• <small>28</small>&nbsp;[[Justin Lerma|Lerma]]&nbsp;• <small>30</small>&nbsp;[[Patrick Drewes|Drewes]]&nbsp;• <small>31</small>&nbsp;[[Silas Ostrzinski|Ostrzinski]]&nbsp;• <small>33</small>&nbsp;[[Alexander Meyer|Meyer]]&nbsp;• <small>36</small>&nbsp;[[Kauã Prates|Prates]]&nbsp;• <small>39</small>&nbsp;[[Filippo Mane|Mane]]&nbsp;• <small>40</small>&nbsp;[[Samuele Inácio|Inácio]]&nbsp;• <small>45</small>&nbsp;[[Giannis Konstantelias|Konstantelias]]&nbsp;• <small>49</small>&nbsp;[[Luca Reggiani|Reggiani]]&nbsp;• <small>Trener:</small> [[Niko Kovač|Kovač]] </div> }} <noinclude> [[Kategorija:Predlošci sastava njemačkih nogometnih klubova|Borussia Dortmund]] </noinclude> o1vu851jnlppry5s3t4g2gchbhh288y 10 554489 7592378 7568189 2026-09-01T23:59:27Z Croxyz 205325 7592378 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naslov-style = background:#DF0101; border:1px solid blue; color:white; |naziv = Sastav - Atlético Madrid |naslov= <span style="color:white;"> [[Atlético Madrid|<span style="color:white;">Sastav Atlético Madrida</span>]] – [[La Liga 2026./27.|<span style="color:white;">Sezona 2026./27.</span>]]</span> |iznad-style = text-align:center; color: black; background:transparent; |iznad= <div> <small>1</small>&nbsp;[[Juan Musso|Musso]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Obed Vargas|Vargas]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Rodrigo Mendoza|Mendoza]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Johnny Cardoso|Cardoso]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Koke]] {{kapetan}}&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Kang-in Lee|Lee]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Pablo Barrios|Barrios]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Alexander Sørloth|Sørloth]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Álex Baena|Baena]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Ademola Lookman|Lookman]]&nbsp; <small>12</small>&nbsp;[[Carlos Martín|Martín]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Jan Oblak|Oblak]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Marcos Llorente|Llorente]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Nahuel Molina|Molina]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Dávid Hancko|Hancko]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Marc Pubill|Pubill]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Julián Alvarez|Alvarez]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Giuliano Simeone|G. Simeone]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Cristian Romero|Romero]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Alejandro Grimaldo|Grimaldo]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Morten Hjulmand|Hjulmand]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Robin Le Normand|Le Normand]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Salvi Esquivel|Esquivel]]&nbsp;• <small>27</small>&nbsp;[[Jorge Domínguez|Domínguez]]&nbsp;• <small>?</small>&nbsp;[[Jonathan David|David]]&nbsp;• <small>Trener:</small> [[Diego Simeone|D. Simeone]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija: Predlošci sastava španjolskih nogometnih klubova|Atlético Madrid]] </noinclude> 1evz6n1sdyvvhb6gnfjsfozq4qcq82x 0 554519 7592356 6859221 2026-09-01T23:17:04Z Croxyz 205325 7592356 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Milan Baroš | slika = [[Datoteka:Milan Baroš3, FCB-SLAVIA 30092018.jpg|250px]] | opis slike = Milan Baroš u dresu [[FC Baník Ostrava|Baník Ostrave]] u [[2018.]] godini | datum rođenja = [[28. listopada]] [[1981.]] | mjesto rođenja = [[Valašské Meziříčí]] | država = {{Z+X|ČEŠ}} | visina = 182 cm | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = [[1987.]] – [[1991.]]<br />[[1991.]] – [[1993.]]<br />[[1993.]] – [[1998.]] | juniorski klubovi = Vigantice<br />Rožnov p. Radhoštěm<br />[[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]] | godina = [[1998.]] – [[2001.]] <br /> [[2002.]] – [[2005.]] <br /> [[2005.]] – [[2007.]] <br /> [[2007.]] – [[2008.]] <br /> [[2008.]] <br /> [[2008.]] – [[2013.]] <br /> [[2013.]] <br /> [[2013.]] – [[2014.]] <br /> [[2014.]] – [[2015.]] <br /> [[2015.]] – [[2016.]] <br /> [[2016.]] – [[2017.]] <br /> [[2017.]] – [[2020.]] <br />[[2020.]] – [[2024.]] | profesionalni klubovi = [[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]]<br />[[Liverpool F.C.|Liverpool]]<br />[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]<br />[[Olympique Lyonnais]]<br />→ [[Portsmouth F.C.|Portsmouth]] (posudba)<br />[[Galatasaray SK|Galatasaray]]<br />[[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]]<br />[[Antalyaspor]]<br />[[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]]<br />[[FK Mladá Boleslav|Mladá Boleslav]]<br />[[FC Slovan Liberec|Slovan Liberec]]<br />[[FC Baník Ostrava|Baník Ostrava]]<br />[[FK Vigantice]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}76 {{0}}{{0}}(22) <br /> {{0}}{{0}}68 {{0}}{{0}}(19) <br /> {{0}}{{0}}42 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br /> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br /> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}93 {{0}}{{0}}(48) <br /> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br /> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br /> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br /> {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}(16) | godine u reprezentaciji = [[1996.]] – [[1997.]]<br />[[1997.]] – [[1998.]]<br />[[1998.]]<br />[[1998.]] – [[2000.]]<br />[[1999.]] – [[2002.]]<br />[[2001.]] – [[2012.]] | reprezentacija = {{Z|ČEŠ}} [[Češka nogometna reprezentacija do 15 godina|Češka do 15]]<br />{{Z|ČEŠ}} [[Češka nogometna reprezentacija do 16 godina|Češka do 16]]<br />{{Z|ČEŠ}} [[Češka nogometna reprezentacija do 17 godina|Češka do 17]]<br />{{Z|ČEŠ}} [[Češka nogometna reprezentacija do 18 godina|Češka do 18]]<br />{{Z|ČEŠ}} [[Češka nogometna reprezentacija do 21 godine|Češka do 21]]<br />{{NogRep|ČEŠ}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}93 {{0}}{{0}}(41) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = }} '''Milan Baroš''' ([[Valašské Meziříčí]], [[28. listopada]] [[1981.]]) bivši je [[česi|češki]] nogometaš i reprezentativac koji je igrao na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadač]]a. Za [[Češka nogometna reprezentacija|češku reprezentaciju]] igrao je od [[2001.]] do [[2012.]] godine. == Karijera == Baroš se pridružio Liverpoolu [[2002.]] i dobio dres s brojom 5. Njegov debi u Ligi prvaka je bio u gostima u [[Barcelona|Barceloni]]. Sljedeće godine je završio sezonu s 12 [[gol]]ova za klub. Od [[2005.]] do [[2007.]] igrao je za Aston Villu. Dana [[26. siječnja]] [[2007.]], Baroš je potpisao ugovor za francuski [[Olympique Lyonnais]]. Baroš je poslije odigrao značajnu ulogu u Portsmouthu. Iste godine je prešao u turski [[Galatasaray SK]] za naknadu od 7 milijuna eura. == Vanjske poveznice == *[https://www.transfermarkt.com/milan-baros/profil/spieler/3216 Profil na Transfermarktu] *[http://int.soccerway.com/players/milan-baros/267/ Profil na Soccerwayu] {{commons}} {{GLAVNIRASPORED:Baroš, Milan}} [[Kategorija:Češki nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Antalyaspora]] [[Kategorija:Nogometaši Aston Ville]] [[Kategorija:Nogometaši Baník Ostrave]] [[Kategorija:Nogometaši Galatasaraya]] [[Kategorija:Nogometaši Liverpoola]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique Lyonnaisa]] [[Kategorija:Nogometaši Portsmoutha]] 2zamzstcdci8n7orb4yrvszfrmh6fhy 0 558515 7592448 7590486 2026-09-02T09:03:42Z ~2026-45918-33 370237 /* Stanovništvo */ 7592448 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Ligati |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Bosansko-podrinjska županija Goražde]] |općina = [[Foča-Ustikolina]] |nadvisina = |lat = 43.6066 |long = 18.7866 |position = left |brojstan = |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = (+387) 38 }} '''Ligati''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča-Ustikolina|Foči-Ustikolini]], [[Federacija BiH]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. U blizini teče Ligački potok koji se ulijeva u [[Kosovska rijeka|Kosovsku rijeku]]. Naselje Ligati popisano je kao samostalno naselje na popisu 1961., a na kasnijim popisima ne pojavljuje se, jer je 1962. pripojeno [[Mravljača|Mravljači]] (Sl.list NRBiH, br.47/62).<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf Republički zavod za statistiku Srbije] Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948. - 1990., str. 57</ref> == Stanovništvo == Porodice koje su živjele u Ligatima su: Vuković, Kujundžić, Mitrović, Srdanović, Čolaković. {| class="wikitable" ! Narod ! Popis 1961.<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf 1961.], str. 69</ref> |- | Hrvati | |- | Muslimani | |- | Srbi | 113 |- | ostali | |- | Ukupno | 113 |} == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Foča}} [[Kategorija:Naselja u Bosansko-podrinjskoj županiji]] 5ortp7e0v7rcipnpodaratrwayo6b3d 7592453 7592448 2026-09-02T09:09:29Z ~2026-45918-33 370237 /* Stanovništvo */ 7592453 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Ligati |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Bosansko-podrinjska županija Goražde]] |općina = [[Foča-Ustikolina]] |nadvisina = |lat = 43.6066 |long = 18.7866 |position = left |brojstan = |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = (+387) 38 }} '''Ligati''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča-Ustikolina|Foči-Ustikolini]], [[Federacija BiH]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. U blizini teče Ligački potok koji se ulijeva u [[Kosovska rijeka|Kosovsku rijeku]]. Naselje Ligati popisano je kao samostalno naselje na popisu 1961., a na kasnijim popisima ne pojavljuje se, jer je 1962. pripojeno [[Mravljača|Mravljači]] (Sl.list NRBiH, br.47/62).<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf Republički zavod za statistiku Srbije] Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948. - 1990., str. 57</ref> == Stanovništvo == Porodice koje su živjele u Ligatima su: Vuković, Kujundžić, Mitrović, Srdanović, Milinković, Čolaković. {| class="wikitable" ! Narod ! Popis 1961.<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf 1961.], str. 69</ref> |- | Hrvati | |- | Muslimani | |- | Srbi | 113 |- | ostali | |- | Ukupno | 113 |} == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Foča}} [[Kategorija:Naselja u Bosansko-podrinjskoj županiji]] tv2m3ximl0doqc6x2q9k0f206fk0f10 7592473 7592453 2026-09-02T10:07:04Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-45918-33|~2026-45918-33]] ([[User talk:~2026-45918-33|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7590486 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Ligati |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Bosansko-podrinjska županija Goražde]] |općina = [[Foča-Ustikolina]] |nadvisina = |lat = 43.6066 |long = 18.7866 |position = left |brojstan = |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = (+387) 38 }} '''Ligati''' je naseljeno mjesto u općini [[Foča-Ustikolina|Foči-Ustikolini]], [[Federacija BiH]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. U blizini teče Ligački potok koji se ulijeva u [[Kosovska rijeka|Kosovsku rijeku]]. Naselje Ligati popisano je kao samostalno naselje na popisu 1961., a na kasnijim popisima ne pojavljuje se, jer je 1962. pripojeno [[Mravljača|Mravljači]] (Sl.list NRBiH, br.47/62).<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf Republički zavod za statistiku Srbije] Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948. - 1990., str. 57</ref> == Stanovništvo == {| class="wikitable" ! Narod ! Popis 1961.<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf 1961.], str. 69</ref> |- | Hrvati | |- | Muslimani | |- | Srbi | 113 |- | ostali | |- | Ukupno | 113 |} == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Foča}} [[Kategorija:Naselja u Bosansko-podrinjskoj županiji]] 9cx301nxs3hu1zjik9lt6q9fuvh9ydi 0 560730 7592430 6765724 2026-09-02T08:28:13Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:N5754s.jpg]] → [[File:NGC5754 Galaxy from the Mount Lemmon SkyCenter Schulman Telescope courtesy Adam Block.jpg]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] · More precise 7592430 wikitext text/x-wiki {{Objekt dubokog svemira | sirina = 300px | name = {{PAGENAME}} | type = spiralna galaktika (S) | image = [[Datoteka:NGC5754 Galaxy from the Mount Lemmon SkyCenter Schulman Telescope courtesy Adam Block.jpg|200px]] | slika_opis = NGC 5752, NGC 5754, NGC 5755, NGC 5753 = Arp 297 | discoverer = [[Lawrence Parsons]] | discovery_date = [[1. travnja]] [[1878.]] | discovery_place = | designations = | category = | epoch = J2000.0 | constellation = Volar | ra = {{RA|14|45|18,8}} | dec = {{DEC|38|43|23}} | dist_ly = | dist_pc = | appmag_v = 15,0 | sb = | size_v = | PA = | class = | dreyer = | names = * * [[Morphological Catalogue of Galaxies|MCG]] 7-30-62 * [[Catalogue of Galaxies and of Clusters of Galaxies|ZWG]] 220.53 * [[NPM1G]] +39.0358 * [[IRAS (satelit)|IRAS]] 14434+3859 * [[Principal Galaxies Catalogue|PGC]] 52695 | catalog = NGC | catalog number = 5753 | position_ref = <ref name="HCNGC">{{HCNGC}}</ref> | appearance_ref = <ref name="HCNGC" /> | names_ref = <ref name="HCNGC" /> }} '''NGC 5753''' je [[spiralna galaktika]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Volar (zviježđe)|Volaru]]. Zajedno s [[NGC 5752]], [[NGC 5754]] i [[NGC 5755]] pripada u malu skupinu [[Arp 297]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{engl}} {{seds|5753}} * {{engl}} Hartmut Frommert: [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC5753 Revidirani Novi opći katalog] * {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+5753 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a] * {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+5753 Astronomska baza podataka SIMBAD] * {{engl}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+5753 VizieR] * [http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5753.jpg DSS-ova slika NGC 5753] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304090219/http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5753.jpg |date=4. ožujka 2016. }} * {{engl}} Auke Slotegraaf: [http://www.docdb.net/show_object.php?id=ngc_5753 NGC 5753] Deep Sky Observer's Companion * {{engl}} Courtney Seligman: [http://cseligman.com/text/atlas/ngc57a.htm#5753 Objekti Novog općeg kataloga: NGC 5750 - 5799] {{Objekti u Novom općem katalogu 5601 - 5800}} {{Mrva-astro}} [[Kategorija:NGC katalog|5753]] a8hh82h6idsorok7z8zkwcw5srfl2hz 0 560732 7592431 6765723 2026-09-02T08:28:14Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[File:N5754s.jpg]] → [[File:NGC5754 Galaxy from the Mount Lemmon SkyCenter Schulman Telescope courtesy Adam Block.jpg]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] · More precise 7592431 wikitext text/x-wiki {{Objekt dubokog svemira | sirina = 300px | name = {{PAGENAME}} | type = prečkasta spiralna galaktika (SB) | image = [[Datoteka:NGC5754 Galaxy from the Mount Lemmon SkyCenter Schulman Telescope courtesy Adam Block.jpg|200px]] | slika_opis = NGC 5752, NGC 5754, NGC 5755, NGC 5753 = Arp 297 | discoverer = [[Lawrence Parsons]] | discovery_date = [[1. travnja]] [[1878.]] | discovery_place = | designations = | category = | epoch = J2000.0 | constellation = Volar | ra = {{RA|14|45|24,5}} | dec = {{DEC|38|46|49}} | dist_ly = | dist_pc = | appmag_v = 13,5 | sb = | size_v = | PA = | class = | dreyer = | names = * * [[Uppsala General Catalogue of Galaxies|UGC]] 9507 * [[Morphological Catalogue of Galaxies|MCG]] 7-30-63 * [[Catalogue of Galaxies and of Clusters of Galaxies|ZWG]] 220.53 * [[Atlas of Peculiar Galaxies|Arp]] 297 * [[Principal Galaxies Catalogue|PGC]] 52690 | catalog = NGC | catalog number = 5755 | position_ref = <ref name="HCNGC">{{HCNGC}}</ref> | appearance_ref = <ref name="HCNGC" /> | names_ref = <ref name="HCNGC" /> }} '''NGC 5755''' je [[prečkasta spiralna galaktika]] u [[zviježđe|zviježđu]] [[Volar (zviježđe)|Volaru]]. Zajedno s [[NGC 5752]], [[NGC 5754]] i [[NGC 5753]] pripada u malu skupinu [[Arp 297]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{engl}} {{seds|5755}} * {{engl}} Hartmut Frommert: [http://spider.seds.org/ngc/revngcic.cgi?NGC5755 Revidirani Novi opći katalog] * {{engl}} [http://nedwww.ipac.caltech.edu/cgi-bin/nph-objsearch?objname=NGC+5755 Izvangalaktička baza podataka NASA-e i IPAC-a] * {{engl}} [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-basic?Ident=NGC+5755 Astronomska baza podataka SIMBAD] * {{engl}} [http://vizier.u-strasbg.fr/viz-bin/VizieR-S?NGC+5755 VizieR] * [http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5755.jpg DSS-ova slika NGC 5755] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304100232/http://www.ngcicproject.org/dss/n/5/n5755.jpg |date=4. ožujka 2016. }} * {{engl}} Auke Slotegraaf: [http://www.docdb.net/show_object.php?id=ngc_5755 NGC 5755] Deep Sky Observer's Companion * {{engl}} Courtney Seligman: [http://cseligman.com/text/atlas/ngc57a.htm#5755 Objekti Novog općeg kataloga: NGC 5750 - 5799] {{Objekti u Novom općem katalogu 5601 - 5800}} {{Mrva-astro}} [[Kategorija:NGC katalog|5755]] 3dgcjh8bh13yt9bcay72xeuuxi6ut96 0 564606 7592280 7571077 2026-09-01T17:48:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592280 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Krešimir Mlač | boja = #77DD77 | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = Petar Mlađ, Petar Krešić, Petar Kreml<ref name="glas"/> | rođenje = [[14. lipnja]] [[1913.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | smrt = [[27. ožujka]] [[1988.]] | mjesto smrti = Zagreb, Hrvatska | zanimanje = [[prevoditelj]], [[poliglot]], [[pravnik]], [[pjesnik]], [[esej]]ist, [[fotograf]], dramatičar, filmski i kazališni kritičar, [[etnologija|etnolog]], [[jezikoslovlje|jezikoslovac]], crkveni i svjetovni povjesničar | nacionalnost = [[Hrvat]]<ref name="glas"/><ref name="hrvat"> Stihovi iz pjesme "Vapaj" svjedoče o njegovu hrvatstvu i pripadništvu hrvatskom narodu: {{citat|Čuj Bože, čuj brate, čuj nezvani svate:<br> Ta ja se brojim među Hrvate!}}</ref> | period pisanja = | vrsta = [[lirika]], [[drama]], [[esej]] | teme = | period = [[1929.]] - [[1980.]] | supruga = | suprug = | djeca = | djela = ''Ljubavne narodna pjesme'' <br> ''Zlatna Knjiga Hrvatske narodne lirike'' | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Krešimir Mlač''' ([[Zagreb]], [[14. lipnja]] [[1913.]] – Zagreb, [[27. ožujka]] [[1988.]]) bio je hrvatski<ref name="hrvat"/> [[prevoditelj]], [[poliglot]], [[pravnik]], [[pjesnik]], [[esej]]ist, [[fotograf]], dramatičar, filmski i kazališni kritičar, [[etnologija|etnolog]], [[jezikoslovlje|jezikoslovac]], crkveni i svjetovni povjesničar, istaknuti katolički laik i oblikovatelj hrvatske poratne kulture.<ref name="glas"> Vladimir Lončarević, ''Zlatno djelo Krešimira Mlača'', [[Glas Koncila]] (tiskovno izdanje), objavljeno 17. travnja 2016., broj 16 (2016.), rubrika "Katolički oblikovatelji kulture", str. 21 </ref> == Životopis == Krešimir Mlač rodio se [[14. lipnja]] [[1913.]] u [[Zagreb]]u, gdje je završio zagrebačku Klasičnu gimnaziju, a [[1939.]] godine doktorirao na [[Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]]. U poratnim godinama je službovao u [[Istra|Istri]] i [[Rijeka|Rijeci]], nakon čega je do mirovine više od 20 godine radio u rodnom Zagrebu.<ref name="glas"/> Pisati je počeo u gimnazijskim danima. Svoju prvu pjesmu ''Pod oblokom'' objavio je u časopisu "Omladina" [[1930.]], a zatim kao i mnogi hrvatski katolički studenti u časopisu [[Luč (časopis)|"Luči"]], kojoj će tijekom [[1933.]] godine biti i glavni urednik. Za časopis je fotografirao, crtao ilustracije i pisao pjesme.<ref name="glas"/> Osim pjesama pisao je i dramske i filmske kritike i prikaze te političke osvrte u "Krijesu", tjedniku [[Obitelj (tjednik)|"Obitelj"]] (bio je član uredništva), [[Hrvatska prosvjeta|"Hrvatskoj prosvjeti"]], književnom i kulturnom listu [[Danica (časopis)|"Danici"]] i "Zagorskom listu".<ref name="glas"/> Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pisao je i društvene i političke članke u "Gospodarstvu", "Spremnosti", a nakon rata i u "Mariji", [[Marulić (revija)|"Maruliću"]], [[Obnovljeni život|"Obnovljenom životu"]] te u "Zborniku za narodni život i običaje", gdje je [[1980.]] godine objavio značajan i opažen rad ''Postanak i razvoj tradicionalnog, a osobito epskog pjesništva''.<ref name="glas"/><ref>KGZ, [http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2c+Kre%C5%A1imir&xm0=1&selectedId=921233870 Postanak i razvoj hrvatskog tradicionalnog a osobito epskog pjesništva / Krešimir Mlač] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629135724/http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2c+Kre%C5%A1imir&xm0=1&selectedId=921233870 |date=29. lipnja 2016. }}, ''katalog.kgz.hr'' - mrežno izdanje kataloga Knjižnica Grada Zagreba (KGZ-a), pristupljeno 4. lipnja 2016.</ref> O narodnom lirsko-epskom pjesništvu objavio je tri knjige:<ref name="glas"/> * ''Ljubavne narodna pjesme'' (Mladost, [[1953.]])<ref>Katalog HAZU, [http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=089495&Baza=1 Ljubavne narodne pjesme / sastavio Krešimir Mlač. - Zagreb : Mladost, 1953. - 217 str. : ilustr. ; 17 cm.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629140712/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=089495&Baza=1 |date=29. lipnja 2016. }}, ''katalog.hazu.hr'' - mrežno izdanje Kataloga [[HAZU]]-a, pristupljeno 4. lipnja 2016.</ref> * ''Putnik marijanski: zbirka hrvatskih narodnih pjesama bistričkih romara'' (HKD sv. Ćirila i Metoda, [[1971.]]; u povodu Marijinog kongresa)<ref>Katalog HAZU, [http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=089670&Baza=1 Krešimir Mlač, ''Putnik marijanski: zbirka hrvatskih narodnih pjesama bistričkih romara''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629140617/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=089670&Baza=1 |date=29. lipnja 2016. }}, ''katalog.hazu.hr'' - mrežno izdanje Kataloga [[HAZU]]-a, pristupljeno 4. lipnja 2016.</ref> * ''Zlatna Knjiga Hrvatske narodne lirike'' ([[Matica Hrvatska]], [[1972.]])<ref> Maja Bošković-Stulli, [http://hrcak.srce.hr/40362 ''Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike'', sastavio Krešimir Mlač, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1972., 408 str.], ''hrčak.srce.hr'' - portal znanstvenih časopisa RH, pristupljeno 4. lipnja 2016. </ref><ref>[http://www.antikvarijat.hr/index.php/ponuda/poezija/zlatna-knjiga-hrvatske-narodne-lirike-sastavio-kresimir-mlac-detail Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike / Sastavio Krešimir Mlač] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012022449/http://www.antikvarijat.hr/index.php/ponuda/poezija/zlatna-knjiga-hrvatske-narodne-lirike-sastavio-kresimir-mlac-detail |date=12. listopada 2016. }}, ''antikvarijat.hr'', pristupljeno 4. lipnja 2016.</ref><ref>[http://www.ganga.hr/index.php/pisani-radovi/itemlist/user/1001-kre%C5%A1imirmla%C4%8D Pismice - hrvatske haiku pjesme], ganga.hr. Pristupljeno 5. srpnja 2016.</ref> U "Napomeni" knjige ''Zlatna knjiga Hrvatske narodne lirike'' navodi da ona sadrži 15.000 lirskih narodnih pjesama "zapisanih na povijesnom hrvatskom području i u krajevima koje nastanjuju Hrvati", što je bilo vrlo hrabro u vrijeme jugokomunističkog protuhrvatskog i protuvjerskog režima.<ref name="glas"/> Pod [[pseudonim]]ima Petar Mlađ, Petar Krešić i Petar Kreml objavio je kraći roman ''Mirjana i njen tetak''. Tečno je govorio [[slovenski]], [[njemački]] i [[engleski jezik]], na koje je prevodio svoja djela i s njih prevodio djela stranih književnika.<ref name="glas"/> Tako je [[1970.]] izdao prijevod zbirke poezije i prepjeva duhove lirike ''U tlocrt urisan'' na strojopisu uz potpis SKS-a.<ref>[http://crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=D1521017038 U tlocrt urisan : prepjevi duhovne lirike / (preveo i priredio) Krešimir Mlač] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221013544/http://crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=D1521017038 |date=21. veljače 2021. }}, ''crolib.hr'' - skupni katalog hrvatskih knjižnica, pristupljeno 4. lipnja 2016.</ref> Nije uspio dovršiti [[Rilke]]ov "Život Marijin" koji je ostao u rukopisu.<ref name="glas"/> Posebice se bavio jezikoslovnim i povijesnim pitanjima. Rasprave o tome ostale su mu u rukopisu, među njima i najpoznatija ''Pregled razvitka našeg etnonima'', u kojoj iznosi teoriju o postanku i razvoju imena Hrvata od akadskog, preko staroperzijskog i [[sanskrt]]a do slavenskih inačica iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] "dokazuje da je glagoljica nastala izi klinastog pisma".<ref name="glas"/> U članku ''Mimoiđeni izvori najstarije hrvatske povijesti'' iz [[1977.]] postavlja pitanje zašto hrvatska arheologija ne otkopava hrvatske starine, "dok su britanski i francuski muzeji puni imperijalističkih i egzotičnih iskopina raznih civilizacija".<ref name="glas"/> Bio je jedan od rijetkih književnih sakuppljača koji su u svojoj zbirci imali djelo [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina VII. Porfirogeneta]] ''[[O upravljanju carstvom]]'', prema kojemu je tvrdio da car nije pisao o Tugi i Bugi i petero braće, već o tome da su Hrvati priješli rijeku Bugu. Bavio se crkvenom poviješću na hrvatskihm prostorima i istraživao povijest [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]].<ref name="glas"/> Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio tiskao je dvije stručne knjige: ''Javno dobrotvorstvo Oblast "Pomoć" : prikaz razvoja sa svim važećim zakonskim i inim propisima'' (1944.)<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2c+Kre%C5%A1imir&xm0=1&selectedId=5008750 Javno dobrotvorstvo Oblast "Pomoć" : prikaz razvoja sa svim važećim zakonskim i inim propisima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629133749/http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2C%20Kre%C5%A1imir&xm0=1&selectedId=5008750 |date=29. lipnja 2016. }}, ''katalog.kgz.hr'' - mrežno izdanje kataloga Knjižnica Grada Zagreba (KGZ-a), pristupljeno 4. lipnja 2016.</ref> i ''Ustrojstvo državotvorne uprave u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj: prikaz razvoja sa svim važećim zakonskim propisima i inim propsima'' (također 1944.)<ref name="glas"/> Obje knjige izdalo je tadašnje Ministarstvo urudžbe. Kao zauzeti hrvatski katolički laik bio je članom [[HKAD Domagoj|HKAD-a "Domagoj"]], a nakon rata Hrvatskog književnog društva Sv. Jeronim.<ref name="glas"/> Iako je u zrelijoj dobi napisao mnoštvo pjesama, veći dio njih nije objavio osjećajući da u njima nema veće umjetničkie vrijednosti. Za života je objavio još samo tri zbirke pjesama (iako je imao građe za više njih):<ref name="glas"/> * ''Licitarsko srce'' (zbirka kajkavske lirike, [[1934.]])<ref>KGZ, [http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2c+Kre%C5%A1imir&xm0=1&selectedId=13002949 Licitarsko srce : popevke / Petar Kreml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629145239/http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2c+Kre%C5%A1imir&xm0=1&selectedId=13002949 |date=29. lipnja 2016. }}, ''katalog.kgz.hr'' - mrežno izdanje kataloga Knjižnica Grada Zagreba (KGZ-a), pristupljeno 4. lipnja 2016.</ref> * ''Beethovenove simfonije: Pjesme'' (strojopis, [[1970.]]) * ''Pjesme o meni i za me'' (strojopis, autobiografska zbirka, [[1979.]]) Nikad nije nametao, ali je uvijek, unatoč komunističkom režimu, isticao svoju pripadnost hrvatskom narodu i [[katolicizam|katoličkoj vjeroispovijesti]] o čemu svjedoče stihovi iz njegove pjesme "II. simfonija": ''Ja vjerujem, vjerujem u Boga'' i iz pjesme "Vapaj": ''Čuj Bože, čuj brate, čuj neznani svate: / Ta ja se brojim među Hrvate!''.<ref name="hrvat"/> Umro je u Zagrebu [[27. ožujka]] [[1988.]], te je tri dana kasnije pokopan za zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]u.<ref name="glas"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://katalog.kgz.hr/pagesresults/rezultati.aspx?&searchById=1&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2C+Kre%C5%A1imir&xm0=1 Katalog KGZ-a: Mlač, Krešimir - popis knjžne građe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629132601/http://katalog.kgz.hr/pagesresults/rezultati.aspx?&searchById=1&spid0=10&spv0=Mla%C4%8D%2C+Kre%C5%A1imir&xm0=1 |date=29. lipnja 2016. }}, pristupljeno 4. lipnja 2016. na mrežnim mjestima kataloga KGZ-a {{GLAVNIRASPORED:Mlač, Krešimir}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski etnolozi]] [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija:Hrvatski crkveni povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Dužnosnici NDH]] 4tozpsbwdgyp459kap5uu52olarndfi 0 566130 7592321 7025485 2026-09-01T22:13:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592321 wikitext text/x-wiki {{Makedonski grad | ime = Lagadin | izvorno ime = <small>Лагадин</small> | latinično ime = <small>Lagadin</small> | slika = Улици низ Лагадин.jpg | zastava = | grb = | općina = Općina Ohrid|Ohrid | stanovništvo = 20 | godina popisa = [[2002.]] | šire stanovništvo = | godina popisa šireg stanovništva = | površina = | šira površina = | gustoća stanovništva = | šira gustoća stanovništva = | visina = 710 | širina-stupnjevi = 41 | širina-minute = 2.4 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 20 | dužina-minute = 48.6 | dužina-oznaka = E | poštanski broj = 6000 | pozivni broj = +389 (0)46 | registarska oznaka = OH | gradonačelnik = | stranica = | z. širina = 41.0441 | z. dužina = 20.8028 }} '''Lagadin''' ([[Makedonski jezik|mak.]] ''Лагадин'') je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u jugozapadnom djelu države. Lagadin pripada [[Općina Ohrid|općini Ohrid]]. Lagadin ima status [[grad]]a, iako je naselje u suštini [[Turistička destinacija|turističko]] i se sastoji od par desetina privatnih [[vila (građevina)|vila]] i nekoliko [[hotel]]a. == Prirodni uvjeti == Naselje Lagadin je smješteno u krajnje jugozapadnom djelu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Ohrid]]a, naselje je udaljeno 10 km južno.<ref>[http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]</ref> Lagadin se nalazi u oblasti [[Ohridski kraj]], koja se obuhvata istočnu i sjeveroistočnu obalu [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Naselje je smješteno na istočnoj obali [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]], a istočno od njega se strmo izdiže planina [[Galičica]]. Nadmorska visina naselja je približno 710 metara. Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je prije [[Umjerena kontinentalna klima|umjerena kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]]. == Povijest == Lagadin je novo naselje, za potrebe razvoja [[Turizam|turizma]] u drugoj polovini [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. == Stanovništvo == Lagadin je prema popisu iz [[2002.]] godine imao 20 stanovnika. Većinu stanovništva čine etnički [[Makedonci]] (90%), a ostalo su mahom [[Srbi]]. Naselje [[Turistička destinacija|turističkog]] karaktera, pa se tijekom turističke sezone (ljeti) u Lagadinu boravi neusporedivo više ljudi. Tijekom cijele godine tu je stalno naseljeno samo nekoliko obitelji. Većinska religija je [[pravoslavlje]]. == Vanjske poveznice== * [http://www.ohrid.gov.mk Stranica općine Ohrid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180827040453/http://www.ohrid.gov.mk/ |date=27. kolovoza 2018. }} * [https://mk.wikipedia.org/wiki/Лагадин Lagadin na Makedonskoj Wikipediji] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Popis_gradova_u_Makedoniji Popis gradova u Makedoniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019095834/https://hr.wikipedia.org/wiki/Popis_gradova_u_Makedoniji |date=19. listopada 2016. }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Naselja u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Ohrid]] {{Gradovi u Makedoniji}} nibzb71z39x9e9oeea81givvazs4rbm 0 567170 7592299 7569485 2026-09-01T20:09:35Z MarbleRock 250781 7592299 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tramvajska linija | boja = 7F8181 | slika = J31 958 Hp Belostenčeva, ET 22127.jpg | opis_slike = Linija 14 na stajalištu Belostenčeva | odredišta_1 = Mihaljevac | odredišta_2 = Zapruđe | spremište = Dubrava | broj_postaja = 27 | dužina_linije = | trajanje_vožnje = 32 – 37 min | prometujerd = 4:02 – 23:35 | slijedrd = 7 – 13 min | broj_vozilard = 10 vozila | prometujes = 4:40 – 23:25 | slijeds = 9 – 12 min | broj_vozilas = | prometujen = 5:40 – 23:24 | slijedn = 9 – 12 min | broj_vozilan = | karta={{ZET/Linije/14}} }} {{Routemap |title=Linija br. 14 |legend=0 |title bg=#7F8181 |map= uCONTg~~za Gračansko Dolje {{ZET ikona|15}} uSTR+l\uABZgr+r\ uSTRl\uABZgr+r\~~okretište Mihaljevac \uINT\BUS~~Mihaljevac {{ZET ikona|15}} ueWSLg+l~~ ~~ ~~''okretište Jandrićeva ul. (do 1948.) BUS\uHST\~~Jandrićeva uHST~~Radićevo šetalište {{BSsplit|''pruga preko Nove''|''Vesi (do 1931.)''}}~~ ~~! !uexSTR+l\uexSTR+l!~ueKRZ\uexCONTfq~~''[[Mirogojska tramvajska nesreća 1954.|Mirogojska pruga]] uexSTR!~MFADEf\uHST\~~Gupčeva zvijezda uHST~~Belostenčeva \uHST\BUS~~Grškovićeva ueÜSTr~~ ~~ ~~''{{BSsplit|bivši prijelazni|kolosijek Šoštarićeva}} \uABZg+l\uCONTfq~~Vlaška ul. {{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|11}}{{ZET ikona|12}} Draškovićeva! !\\uBHF2\uSTRc23\uCONT3~~Ul. Račkoga {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|17}} \uexSTR2!~MFADEg\uSTRc12!~uexSTRc3\uexSTR2+3!~uSTR3+4!~uKRX\uSTRc34 \uexSTRc1\uABZ+1x4\uSTRc14\uCONT4~~Draškovićeva ul. {{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|8}} \uABZg+l\uCONTfq~~Praška ul. {{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|13}} BUS\uINT\~~Trg bana Josipa Jelačića FUNI\uSTR\~~[[Zagrebačka uspinjača]] uCONTgq\KBL2!~uBHFq\uABZgr!~BLc3\\~~Ilica {{ZET ikona|1}}{{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|11}} BLc1\KBL4!~uBHF\~~Frankopanska uexCONTgq\ueKRZ\uexCONTfq~~ ~~ ~~''ZK – Draškovićeva (do 1926.) \uINT\BUS~~Trg Republike Hrvatske \KBL2!~uBHF\BLc3~~Vodnikova Jukićeva ul. {{ZET ikona|2}}! !uCONTgq\uABZq2!~ulHSTc2\uKRZlr+l!~BLc1!~ulHSTc3\KBL4!~uBHFq\uCONTfq~~Vodnikova ul. {{ZET ikona|2}}{{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|9}} ''Jukićeva! !ulHSTc1\uABZg+4!~ulHSTc4\ [[Željeznička pruga M101|prema Zaprešiću]]! !\CONTgq\umKRZu\ABZq+l\CONTfq~~[[Željeznička pruga M101|prema Glavnom kolodvoru]] uexKDSTaq\ueABZgr+r\STR~~ ~~ ~~''Staro spremište (do 1935.) Tratinska ul. {{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|9}}{{ZET ikona|12}}! !uCONTgq\KBL2!~uBHFq\BLc3!~uABZgr+r\STR\~~''Tehnički muzej BLc1\KBL4!~uBHF!~STRc2\STR3~~Studentski centar \STRc2\umKRZ3+1u\STRc4\ \STR+1!~MFADEf\uBHF(L)g!~STRc4\\~~Zagrepčanka {{BSsplit|''predloženi spoj za''|''[[Trešnjevački trg]]''}}~~ ~~! !\uexCONTgq\uexSTRq!~uABZgl+l\uBHF(R)fq\uCONTfq~~Ulica grada Vukovara {{ZET ikona|3}}{{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|13}} uBHF(R)f~~Zagrepčanka ueÜSTr~~ ~~ ~~''{{BSsplit|kolosijek za okretanje|Savska cesta (do 1950-ih)}} uHST~~Učiteljski fakultet \uHST\BUS~~[[Vjesnikov neboder|Vjesnik]] uHST~~Prisavlje STR2!~MFADEg\uBHF!~STRc3\BUS~~Veslačka STRc1\uKRZl+4u!~STRl+4\STRq!~MFADEfq \uABZgl+l\uCONTfq~~Savski most {{ZET ikona|4}}{{ZET ikona|7}} uBHF(R)f~~Studentski dom S. Radić uCONTgq\uBHF(R)fq\uABZgr+xr\\~~Selska cesta {{ZET ikona|5}}{{ZET ikona|17}} BUS\uBHF(L)g\~~Studentski dom S. Radić [[Jadranski most]]! !WASSERq\uhKRZWae\WASSERq~~[[Sava]] uPSLl~~mimoilazni kolosijek uHST~~Savski gaj - rotor \uSTR+l\uABZgr+r\\ uSTRl\uABZgr+r\~~{{BSsplit|okretište Savski gaj|}} upHST~~ ~~ ~~''Savski gaj - rotor''{{efn|U funkciji isključivo kao početno-krajnje stajalište za tramvaje iz smjera Zapruđa koji se okreću na okretištu Savski gaj. Ne koristi se u redovnom prometu.}} uePSLr~~ ~~ ~~''mimoilazni kolosijek (do 2019.) BUS\uHST\vSTR!~MFADEg~~Savski gaj [[Željeznička pruga Zagreb – Rijeka|prema Rijeci]]! !CONTgq\STRq!~exlv-HST\umKRZu\vSTRr-STR\~~''Savski gaj (predložena postaja) [[Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska|prema Sisku]]! !CONTgq\eSHI4grq!~exlv-HST\umKRZu\v-STRr\~~''Trnsko (predložena postaja) exSHI4+lq\uemKRZ\exCONTfq~~ ~~ ~~''Klara – Velesajam'' BUS\uHST\~~[[Trnsko]] BUS\uHST\~~[[Zagrebački velesajam|Velesajam]] BUS\uHST\~~[[Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu|Muzej suvremene umjetnosti]] uWSLga~~okretište Sopot BUS\uHST\~~[[Sopot (Zagreb)|Sopot]] {{ZET ikona|6}} BUS\uHST\~~[[Središće]] BUS\uHST\~~[[Utrina]] BUS\uINT\~~[[Zapruđe]] uSTR+l\uABZgr+r\~~okretište Zapruđe uexCONTgq\uxABZqlxr\uABZgr+r\\~~''pruga za [[Zagrebački Ranžirni kolodvor|Ranžirni kolodvor]] u izgradnji uCONTf~~Most mladosti {{ZET ikona|6}}{{ZET ikona|7}}{{ZET ikona|8}} }} Linija '''14 (Mihaljevac – Zapruđe)''', kolokvijalno poznata kao '''četrnaestica''', dnevna je [[tramvaj|tramvajska]] linija [[Zagrebački električni tramvaj|Zagrebačkog električnog tramvaja]] (ZET-a). Pruža se u smjeru sjever – jugozapad – istok te povezuje [[Mihaljevac (Zagreb)|Mihaljevac]], [[Ksaver]], Savsku cestu i [[Novi Zagreb]] s [[Donji grad|centrom grada]]. Na liniji 14 danas voze [[niskopodni tramvaj]]i tipa [[TMK 2200]]. Tramvaji izlaze iz spremišta Dubrava. == Trasa == Linija 14 prometuje redovnom trasom: * Mihaljevac – Draškovićeva – Trg bana Jelačića – Savska cesta – Jadranski most – Avenija Dubrovnik – Zapruđe Pri izlasku i povlačenju tramvaja iz spremišta prometuje trasama: * TP Dubrava – Maksimirska cesta – Šubićeva – Branimirova – Draškovićeva – Mihaljevac * TP Dubrava – Maksimirska cesta – Šubićeva – Držićeva – Most mladosti – Zapruđe * Zapruđe → Avenija Dubrovnik → Jadranski most → Savska cesta → Trg bana Jelačića → Draškovićeva → Vlaška → Maksimirska → TP Dubrava == Povijest == Od 1951. godine linija 14 vozi na trasi: * Mihaljevac – Trg Republike (Trg bana Jelačića) – Savski most Prilikom velike reorganizacije tramvajskog prometa istom trasom je trebala prometovati linija drugačijeg broja. Ipak, izgradnjom tramvajske pruge preko [[Jadranski most|Jadranskog mosta]] 1985. godine, linija 14 produžena je do [[Zapruđe|Zapruđa]] i prometuje na trasi: * Mihaljevac – Trg Republike (Trg bana Jelačića) – Savska cesta – Jadranski most – Avenija Dubrovnik – Zapruđe === Kraćenja 2018. – 2025. === Linija 14 dulje je vrijeme u periodu od 2018. do 2025. prometovala skraćenim trasama zbog većih rekonstrukcija na trasi. Do Savskog mosta je prvo bila skraćena od kolovoza 2018. do travnja 2020. zbog rekonstrukcije [[Remetinečki rotor|Remetinečkog rotora]], a potom i zbog renovacije Jadranskog mosta od 29. kolovoza 2022.<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Radovi na Jadranskom mostu skraćuju tramvajske linije 7 i 14|url=https://www.zet.hr/aktualnosti/izmjene-u-prometu/radovi-na-jadranskom-mostu-skracuju-tramvajske-linije-7-i-14/7902|url-status=bot: unknown|access-date=5. listopada 2025.|website=ZET|archive-date=7. listopada 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221007134622/https://www.zet.hr/aktualnosti/izmjene-u-prometu/radovi-na-jadranskom-mostu-skracuju-tramvajske-linije-7-i-14/7902}}</ref> do 31. prosinca 2024. Zbog rekonstrukcije terminala Mihaljevac od 24. lipnja 2024. do 7. siječnja 2025. linija je bila dodatno skraćena i preusmjerena na [[Trg žrtava fašizma (Zagreb)|Trg žrtava fašizma]]. Za vrijeme kraćenja prometovale su supstitucijske autobusne linije 607 ''Savski most – Sopot'', 613 ''Draškovićeva/Kaptol – Gračansko dolje'' i 615 ''Savski most – Trnsko''. ===Prijedlog produljenja=== U Planu poslovanja [[Zagrebački električni tramvaj|ZET-a]] za 2023. bilo je predviđeno produljenje linije 14 od Mihaljevca do Gračanskog Dolja, uz ukidanje tramvajske linije {{ZET ikona|15}}.<ref>Vedran Brkulj, [https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zet-od-iduce-godine-trajno-ukida-jednu-tramvajsku-liniju-20221110 ZET od iduće godine trajno ukida jednu tramvajsku liniju], Tportal, objavljeno 10. studenog 2022., pristupljeno 11. studenog 2022.</ref> Od produljenja se odustalo u sljedećem izdanju Plana poslovanja.<ref>Dario Topić, [https://www.vecernji.hr/zagreb/zet-odustao-od-ukidanja-linije-15-slave-u-gracanima-taj-nam-tramvaj-puno-znaci-1703726 ZET odustao od ukidanja linije 15, slave u Gračanima: 'Taj nam tramvaj puno znači'], Večernji list, objavljeno 22. kolovoza 2023., pristupljeno 23. kolovoza 2023.</ref> == Vozni red == {{ZET/Raspored/14}} == Izvori == {{izvori}} == Bilješke == {{notelist}} {{Tramvajske linije u Zagrebu}} [[Kategorija:Tramvajske linije u Zagrebu]] o01l6edirjrvfh5shas70wisk8iigs2 0 571692 7592334 7461483 2026-09-01T22:31:40Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Svemirske letjelice|Svemirske letjelice]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592334 wikitext text/x-wiki [[File:Iesp.jpg|thumb|300px|[[Mikroprocesor]]ski pribor Interkosmosa-22]] '''Interkosmos-Bugarska-1300''' ili '''Interkosmos-22''' ([[bugarski]]: ''Интеркосмос-България-1300'', ''Интеркосмос 22'') bio je prvi [[Bugarska|bugarski]] [[umjetni satelit]]. Ime je dobio u spomen 1300-toj obljetnici osnutka bugarske države. Satelit je razvijen od strane [[Bugarska svemirska agencija|Bugarske svemirske agencije]] kao dio [[SSSR|sovjetskog]] Interkosmos programa. Satelit je lansiran 7. kolovoza 1981. iz [[Kozmodrom Pljeseck|Kozmodroma Pljeseck]] u 13.35 po lokalnom vremenu. Tijekom iste godine bugarska Vlada organizirala je masovna slavlja povodom 1300-te godišnjice osnivanja Bugarske. Interkosmos-Bugarska-1300 uspješno je stigao u polarnu [[Orbita|orbitu]]. Vanjski okop satelita uključujući solarne panele prevučen je s vodljivim materijalom, kako bi se omogućilo pravilno mjerenje [[Električno polje| električnih polja]] i [[Plazma (fizika)|plazme]]. Snagu satelitu daju dva [[Solarna energija|solarna]] panela koji generiraju 2 kW električne energije. Punjiva [[baterija]] se koristi kao opskrba energijom kada je letjelica u [[Pomrčina|pomrčini]]. Prikupljeni podaci pohranjuju se na dva [[diktafon]]a, svaki s kapacitetom od 60 mb. Glavni odašiljač zrači 10 W na 130 MHz. Od 2009. godine satelit i dalje radi na BSA popisu aktivnih programa.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.space.bas.bg/astro/bulg.html |title=Popis aktivnih programa Bugarske svemirske agencije |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304232647/http://www.space.bas.bg/astro/bulg.html |archive-date=4. ožujka 2010. |access-date=16. listopada 2016.}}</ref> ==Izvor== {{izvori}} == Vanjske poveznice== * [http://www.skyrocket.de/space/doc_sdat/interkosmos-22.htm Interkosmos-Bugarska-1300] * [https://web.archive.org/web/20080416082240/http://space50.kosmo.cz/objekt.php?mot=1981-075A&jazyk=pp_en Space 50 – 1981-075A] {{Mrva-astro}} [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Bugarskoj]] [[Kategorija: Astronautika u SSSR-u]] [[Kategorija:Bugarsko-sovjetski odnosi]] [[Kategorija:Zemljini umjetni sateliti]] 5wzyemfd1ikuunrhvrrkhif444bo89o 1 581026 7592269 7504409 2026-09-01T16:47:55Z Mir Harven 15 izmijeniti tendenciozni tekst 7592269 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} == Pamflet == Mislim da nešto što se u samom članku naziva pamfletom ne zaslužuje članak na Wikipediji. Isto tako, članak na Wikipediji ne zaslužije ni deklaracija o jeziku koju je potpisalo, sudeći po ovom članku, čak dvoje lingvista. Potpuno nevažno.--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 00:03, 3. travnja 2017. (CEST) : Previše se buke diglo u medijima da bi bilo potpuno nevažno. Ako je nevažno, nevažno je u Hrvatskoj, ali u BiH i Crnoj Gori bi moglo biti puno važnije nego što to danas izgleda. Ovo ne spada u kategoriju kriminal, koju se trudimo ne previše pratiti jer nije riječ o enciklopedijskoj temi, da bi to mogli nonšalantno obrisati. Ovo spada u kategoriju Hrvatski jezik i možda u (nepostojeću) kategoriju Antihrvatski pamfleti? [[Slika:Wikibizut.svg|40px]] : Šalu na stranu, ovakve inicijative (ova i ona koju je svojedobno gurala Documenta) nisu nešto što treba gurati pod tepih. To što možda neke inicijative nisu uspjele ne znači da su nebitne i da ih treba zanemariti ili zaboraviti. Treba ih dokumentirati kao pokušaje promjene, dobronamjerne ili zlonamjerne pokušaje. Zamisli da je ikoja od rečenih inicijativa uspjela više nego što je. Zamisli život u takvoj situaciji. : Nevažni su npr. predsjednički kandidati koji su se pojavili na jednim izborima na papiriću i onda nestali kao da ih nikad nije bilo. Ekipa koja ovo potpisuje tu je oko nas već dosta dugo i ne nestaje, unatoč tome što uspjesi njihovih inicijativa nisu bajni. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 00:36, 3. travnja 2017. (CEST) :: Iskreno, "buka u medijima" i "more bit bidne" mi ni do sada nisu bili argumenti za opstanak nekog članka. Ne treba ih gurati pod tepih, ali im ne treba na ovaj način davati na značaju. Eventualno se može spomenuti u nekom trećem članku. Nisu je napisali lingvisti, niti su je potpisali, ni državne ni druge institucije nemaju veze s ovim - brisati. :: Prema Ustavu, službeni jezici u Federaciji Bosne i Hercegovine su "hrvatski, bosanski i srpski jezik" odnosno "jezik hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda" u Republici Srpskoj. Ipak, ne bidne...--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:03, 3. travnja 2017. (CEST) ::: http://direktno.hr/direkt/ekskluzivno-barisic-u-kontri-ozivjet-cu-vijece-za-normu-hrvatskog-jezika-81436/ - danas, 3. travnja 2017. ::: Ako ponovo zaživi Vijeće za normu hrvatskog jezika, moć' će se reć' da je ova deklaracija poslužila nečem korisnom. Ili da ja šutim da ne ureknem? [[Slika:Smiley.svg|30px]] ::: P.S. Pitanja za razmišljanje: Koliko znaš nabrojati Deklaracija o jeziku? Kad si zadnji put vidio da hrvatski političari, novinari i jezikoslovci govore isto? [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 23:45, 3. travnja 2017. (CEST) == Enciklopedijski stil bez ideologije == Wikedija ne bi trebala biti glasilo određene ideologije. Zato o pojavama treba pisati neutralno. Ja već znam što će se dogoditi s mojim uređivanjem: neće doći čak ni do zaključavanja teme zbog neprestanog međusobnog izmjenjivanja ili kak to već zovete, nego će mi se stalno poništavati uređivanje. Hrvatska Wikipedija(Vikipedija) nije Wikipedija(Vikipedija). Jel' zna njezin osnivač kakvo je stanje ovdje? Ja sam nekome pisao, a on je rekao da se samovolji moderatora ne može stati na kraj.--[[Suradnik:Marijan|Marijan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])</small> 22:13, 5. travnja 2017. (CEST) :A uvod je sad prekopiran, gle čuda, sa sh.wiki. Puke li ironije. I zbog neutralnosti i zbog deklaracije. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 22:22, 5. travnja 2017. (CEST) === Po čemu je falsificiranje <nowiki>!=</nowiki> ideologije? === Enciklopedijsko uređivanje je jedno, vandalizam nešto sasvim drugo. Ako negdje ima ideologije slobodno ju je ukloniti. Uklanjanje činjenica nije uklanjanje ideologije, nego je falsificiranje, koje je samo po sebi nedopušteno pravilima. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 22:19, 6. travnja 2017. (CEST) == Kriteriji == Dajte molim Vas, zašto bi ovaj cirkus trebao biti enciklopedijski članak? Ovo treba brisati.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:40, 7. travnja 2017. (CEST) :Načelno san i ja za brisanje. Al ajmo reći da i obrišemo ovaj pamflet, svi koji ovo budu pretraživali na Googleu, vodit će na sh.wiki, di su o ovome opjevani hvalospjevi i di doživljavaju orgazme na sam spomen. Možda bi ipak u tom svitlu tribalo ostaviti da ljudi budu informirani o pravom licu ovog cirkusa. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 19:50, 7. travnja 2017. (CEST) ::Ma, eno, koga god vidim na internetu traži deklaraciju.[[Slika:Face-grin.svg|20px]] Ova deklaracija kao i njena ideja će u vrlo kratkom roku biti zaboravljena, a, iskreno, vrlo se zabrinjavam šta će čitat na sh.wikipediji. Ne znam kako ću zaspat noćas zbog toga, a i zbog deklaracije. Baj d vej, eto koliko je važna - nema o njoj članka na engleskoj wikipediji koja je mnogima mjerilo važnosti neke ''pojave''. Promicatelji ''ideje o djelu i liku zajedničkog jezika'' očito spavaju na straži. C, c, c, sram ih bilo. [[:Slika:Smiley lol.gif|40px]]--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 08:17, 8. travnja 2017. (CEST) ::: Zato što je to pojava, koja postoji u objektivnoj stvarnosti. A enciklopedije pišu o pojavama u objektivnoj stvarnosti. Međutim, hrvatska Wikipedija nije enciklopedija. Ona je glasilo jedne ideologije (nacionalističke hrvatske). Zato ovaj članak uskoro više neće postojati na njoj. A ako slučajno i bude (iz gore navedenog razloga), onda se na njemu neće primjenjivati pravila Wikipedije - mogućnost slobodnog uređivanja bez vrijeđanja, pisanja mišljenja, pluralizam. --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])</small> 22:09, 7. travnja 2017. (CEST) ::::'''Brisati.''' Wikipedija ne služi dokumentaciji, članak nema smisla ni kao prezentacija reakcija, niti se čitateljima treba prezentirati ''pravo lice'', a ni pravo naličje. Kada (i ako) se u vremenu, protekom (tečajem) vremena potvrdi enciklopedijska važnost, tek tada će trebati napisati enciklopedijski članak. -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 1,56; 8. travnja 2017. (SEV) ::::Marijane, meni se čini da Vama još uvijek viri karanfil iza uha (ili možda iza nečega drugog). Pustimo priče ''tko nije za nas, taj je protiv nas''. To je prošlo svršeno vrijeme, isto kao što su priče o nacionalizmu, klerofašizmu i inim iskrivljenim i izmišljenim izrazima.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 08:17, 8. travnja 2017. (CEST) === Pregled argumenata === Slijedi pregled svih argumenata na ovoj stranici: * ManUsk - nešto što se u samom članku naziva pamfletom ne zaslužuje članak na Wikipediji. * MaGa - ovaj cirkus. * BlackArrow - Ako obrišemo ovaj pamflet, svi koji ovo budu pretraživali na Googleu, vodit će na sh.wiki, di su o ovome opjevani hvalospjevi i di doživljavaju orgazme na sam spomen. Možda bi ipak u tom svitlu tribalo ostaviti da ljudi budu informirani o pravom licu ovog cirkusa. * Marijan - Zato što je to pojava, koja postoji u objektivnoj stvarnosti. * Nesmir - članak nema smisla ni kao prezentacija reakcija, niti se čitateljima treba prezentirati pravo lice, a ni pravo naličje. Kada (i ako) se u vremenu, protekom (tečajem) vremena potvrdi enciklopedijska važnost, tek tada će trebati napisati enciklopedijski članak. Razlozi za brisanje nisu dovoljno dobri, a ni razlozi za ostanak nisu baš nešto. Ako je nešto u svojoj biti navodno cirkus ili pamflet, to nije razlog za brisanje. Isto tako ako obrišemo članak, to što će ostati nekritički članak na nekom drugom projektu ne može biti argument koji će prevagnuti. Marijanov "argument" je jednako jak kao i onaj "cirkus", to što nešto postoji nije automatski razlog za postojanje enciklopedijskog članka. Nesmira upućujem na SZR članka [[Sebić]], jer lako je vidjeti da ovaj pamflet ili deklaracija nije nešto što je teško ocijeniti, jer je ocijenjeno valjda u svim hrvatskim medijima, a i šire, koliko sam vidio [http://glasbrotnja.net/bosnjaci-ne-zele-cuti-zajednicki-jezik-zajednistvo-nas-kostalo-genocida/ Mustafa Cerić]. ManUsku sam neki dan odgovorio kako sam odgovorio jer sam htio vidjeti smisleniji argument, ako postoji. Ovo do sada je tanko, na obje strane. Da ne ostavim stvar u čistilištu, očito je da ovdje nije riječ o pojavi tipa "akcije indeks" ili kako se to već zvalo o čemu je jedan suradnik pisao pa smo to obrisali, jer se radilo o nečemu o čemu se puno pisalo po jeftinim novinama jer je podilazilo ljudskim strastima. Ova deklaracija je sličnija memorandumu SANU, uvod je human, ali zaključci su, ako nisam krivo shvatio, protuustavni i prilično konfuzni. Početak rečenice (sličnost deklaracije memorandumu SANU) je razlog za ostanak, a kraj rečenice (zaključci su protuustavni i prilično konfuzni) potvrđuje ekvivalentnost teme cirkusu (MaGa, nisi potpuno u krivu [[Slika:Smiley.svg|20px]]) ali to mi je pretanak razlog za brisanje. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 22:38, 8. travnja 2017. (CEST) :Tanko? Od kada smo počeli pisati članke o marginalnim stvarima koje su napuhali - mediji, jeftini ili skupi - svejedno? Jesam li ja štogod prespavao ili je ova ''deklaracija'' nešto bitno što će odrediti budućnost ''regiona''?--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 10:33, 9. travnja 2017. (CEST) :: [[Slaven Letica]] o deklaraciji: ''Osobno smatram da bi upravo Maja Hrgovic, Milana Vuković Runjić, Ivana Šojat i još poneka pjesnikinja, spisateljica, pa i znanstvenica i znanstvenik mlađi od Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika trebali napisati Deklaraciju o hrvatskom (književnom, pjesničkom, znanstvenom, stručnom i inom) jeziku u 21. stoljeću. To sam Maji napisao na facebooku, a ona mi je pristojno odgovorila: „Dragi Slaven Letica, baš sam o ovome razmišljala. Ali još uvijek se kolebam, možda ova lakrdija uopće ne zaslužuje odgovor, možda je naprosto treba ignorirati, gdje bismo bili da reagiramo na svaku budalaštinu…“ '''Mogu se s Majom složiti da se radi i o „lakrdiji“ i o „budalaštini“, ali se nikako ne slažem da na Deklaraciju o zajedničkom jeziku ne treba reagirati.''' Naime, čak i letimičan pogled na njene potpisnike daje naslutiti da je njihov odnos sličan onom od prije 167 godina kada su Bečki književni dogovor potpisalo pet hrvatskih, dva srpska i jedan crnogorski književnik. Djelomični popis potpisnika objavljen u današnjem Večernjem listu daje naslutiti da Hrvati opet Srbima i inima nameću – zajednički jezik. Zato još jedna hrvatska šutnja nije i neće biti zlatna.'' http://kamenjar.com/prof-dr-slaven-letica-njihova-nasa-jezicna-domovina/ :: Ako Letica misli da na ovu deklaraciju treba odgovoriti, da ne treba pobjeći u ''hrvatsku šutnju'', to bi trebalo tumačiti da ovaj enciklopedijski članak ne treba brisati. --[[Suradnik:Pravo|Pravo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pravo|razgovor]])</small> 16:42, 9. travnja 2017. (CEST) ::Milan Jajčinović u Večernjem listu od 8. travnja 2017.: ''Ispada da Jugoslaveni ne razumiju hrvatski jezik. Također ispada da je Snježana Kordić vrsnija lingvistica od akademika Radoslava Katičića, a da su Edo Popović i Damir Karakaš tolerantniji prema tuđicama od samoga Miroslava Krleže. Deklaracija o jugoslavenskom jeziku baš i nije bezazlena. Na taj je način počela i zamisao o prvoj Jugoslaviji. Tada je na slikarskoj izložbi u Rimu, hrvatska slikarska grupa Društvo Medulić (Ivan Meštrović, Jozo Kljaković, Tomo Rosandić, Miroslav Rački, Tomislav Krizman, Emanuel Vidović) izlagala u srpskom paviljonu. Slična se zamisao pojavila i u naše vrijeme, kada je hrvatski Jugoslaven Oliver Frljić odlučio da na Praškom kvadrijenalu nastupi unutar srpske reprezentacije. Na taj je način početkom prošlog stoljeća počela i Jugoslavija. Možda bi našim Jugoslavenima, u sklopu preslaganja Balkana, trebalo dati distrikt gdje bi oni slobodno govorili jugoslavenskim jezikom i izražavali svoje balkanstvo. Jugoslavenstvo je uvijek počinjalo kao bezazlena, akademska ideja. Ni današnja ideja o zajedničkom jeziku nije daleko od nekadašnjega jugoslavenskoga začetka. Pogotovo što je podržava i novi miljenik Europske unije Aleksandar Vučić. A naši jugofili očito misle kao i on.'' ::Bez obzira kakve bile posljedice deklaracije, članak treba ostati. Ako deklaracija pokrene stvaranje nove Jugoslavije, onda je bitan. Ako ne bude nove Jugoslavije, onda je bitan kao svjedok jednog od zadnjih trzaja jugoslavenstva. --[[Suradnik:Pravo|Pravo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pravo|razgovor]])</small> 17:40, 9. travnja 2017. (CEST) === Njemačka uz pomoć Srbije obnavlja Jugoslaviju === Ovo je [[Ivica Šola|Šolin]] naslov u Slobodnoj Dalmaciji, a riječ je o ovom pamfletu, sarajevskom manifestu, ili bolje obznani, kako ga naziva [[Sanda Ham]] dodajući da on ne može ugroziti hrvatski jezik u Hrvatskoj, ali može izvan granica. Ako ovako nešto ustvrde hrvatski znanstvenici, onda takvo nešto treba imati članak i na hrvatskoj Wikipediji uz sve izvore i ocjene hrvatskih znanstvenika. <br /> "Kada se ovih tjedana govorilo o Deklaraciji o zajedničkom jeziku, rijetko tko je spominjao geopolitički kontekst preustroja EU-a i njezina proširenja na Balkan, te ulogu Njemačke u podupiranju ovog projekta i deklaracije. '''Deklaraciju ovih jugoslavenskih nacionalista financirale su dvije njemačke zaklade - Kulturstiftung Alianz i Forum ZFD koji je izravno naslonjen na važne institucije njemačke države (Bundesministerium für wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung)''', koje, kako je rekla i Angela Merkel u susretu s Vučićem uoči izlaska ove velikosrpske deklaracije, Srbiju vide kao "ključ stabilnosti" i lidera u regiji. Financiranjem ove jezične unitarističke agende koja, među inim, negira jedan od stožera svake nacionalne samobitnosti, a to je (hrvatski) jezik, Njemačka se izravno upliće, na drastičan način, u unutarnje stvari RH, udarajući u temelj svakog nacionalnog identiteta, a to je jezik. K tome treba dodati da znatan broj njemačkih slavista misli slično ili identično o "zajedničkom" jeziku kao Snježana Kordić."...<br /> U isto vrijeme kada je u Sarajevu objavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku, da siđemo na razinu "popularne kulture", njemački mediji objavili su kako bi reprezentacija Jugoslavije izgledala danas, s Modrićem, Rakitićem, Bosancem Pjanićem, Srbima Kolarovim, Matićem... '''Ovo opsesivno njemačko bavljenje Jugoslavijom 2017. godine te financiranje projugoslavenskih projekata treba se čitati u kontekstu "Cooperove doktrine"'''.<br /> Britanski diplomat [[Robert Cooper]], koji je bio zagovornik zajedničkog ulaska svih bivših jugoslavenskih država u EU, razvio je prije dvadesetak godina teoriju "postmodernog imperijalizma" u kojem bi neokolonijalizam velikih nad malima i manjima postao faktorom stabilnosti, s ciljem da ta doktrina postane vanjskopolitička strategija EU-a. A EU je, zapravo, Njemačka.", [http://www.slobodnadalmacija.hr/misljenja/agora/clanak/id/479542/njemacka-uz-pomoc-srbije-obnavlja-jugoslaviju piše Šola]. <br /> "Sarajevski manifest, ili bolje obznana, dijelom je projekta Jezici i nacionalizmi koji kruži prostorima bivše Jugoslavije zagovarajući umjesto nacionalnih jezika, bosanskog, crnogorskog, hrvatskog i srpskog, jedan „zajednički jezik“ i proglašavajući nacionale jezike izrazom agresivnog nacionalizma u segregacijskom značenju. Održane su od travnja do studenoga četiri „konferencije“, po jedna u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu. Na tim se „konferencijama“ otvoreno pozivalo na zanemarivanje i potiskivanje nacionalnoga imena jezika. Naime, pokretači projekta očito su ocijenili da '''nije vrijeme da se sve karte stave na stol''' pa za sada govore o zajedničkom jeziku i ime mu očito izbjegavaju, a govornike upućuje da jezik kojim se služe nazivaju samo „jezik“, bez nacionalnog imena", upozorava Sanda Ham.<br /> "'''Sarajevska obznana ne može ugroziti hrvatski jezik u Hrvatskoj, ali može izvan granica'''. Pokušaj je to stvaranja jezika koji bi bio zajednički stanovnicima BiH bez obzira na njihovu stvarnu jezičnu i nacionalnu pripadnost. Stvori li se takav jezik, a manifestno mu se teži, pokušat će se sljubiti s crnogorskim i srpskim i kao takav „zajednički jezik“ ponuditi EU na prihvaćanje i oslužbovljenje. Prisjetimo se, uoči prijama u EU Hrvatska je bila zabrinuta oko priznavanja hrvatskoga jezika kao službenoga jezika. Nad Hrvatskom je tada bila prijetnja bosanskohrvatskosrpskoga jezika, a sada je nad pojedinim državama pristupnicama prijetnja „zajedničkoga jezika“ nazvanog standardnim jezikom s četirima varijantama. Iz sarajevskoga manifesta ne može izići ništa dobroga jer nikada iz tih manifesta i nije – takvi su se manifesti, zvali se oni Bečki dogovor (iz 1850.), Novosadski dogovor (iz 1954.), Skerlićeva anketa (1913.) ili sadašnja Deklaracija o zajedničkom jeziku, iscrpljivali u gušenju nacionalnog jezika i osporavanju nacionalnoga bitka, a sve pod parolom međunacionalne sloge. Segregacija je novouvedeni pojam i čini se da smo time dobili novu demagošku objedu. Naime, ono što se u zakonodavstvu EU naziva pravom svakoga naroda na upotrebu svojega jezika i pisma, sarajevski manifest naziva segregacijom.", kaže Sanda Ham. <br /> Da imamo više vremena i volje neuspješno pokušavajući nešto promijeniti na njemačkoj Wikipediji, ovaj bi [[Wikipedija:Kafić/Njemačka Wikipedija/Popis nepravilnosti na njemačkoj wikipediji|popis bio daleko duži]], ali ako se samo sjetimo što se dogodilo s člankom o hrvatskome jeziku i gramatici hrvatskog jezika na engleskoj Wikipediji - možemo li biti bezbrižni i zabijati glavu u pijesak dok sljedbenici ovog manifesta marljivo po Wikipediji, Wječniku, suprotno znanstvenim i stvarnim činjenicama, mijenjaju članke ili ih jednostavno brišu? Hrvatska gramatika na engleskoj Wikipediji jednostavno ne postoji. Nije li zabrinjavajuće da kod nas članak [[Gramatika hrvatskoga jezika]] postoji od 2008. ali nema niti jednu međuwikipoveznicu? Nije li zabrinjavajuća ignorancija postojanja hrvatske gramatike od 1604. godine?<br /> S druge strane [https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%94%D1%83%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B6%D0%B5%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82 prisvajaju cjelokupnu hrvatsku književnost].<br /> ''Croatian (hrvatski [xř̩ʋaːtskiː]) is the standardized variety of the Serbo-Croatian language used by Croats...'' - zaista? <br /> No, takve gluposti i zlonamjerne neistine na engleskoj Wikipediji čitaju milijuni. Etiketiravši svakoga tko ne slijedi navedeni politički i ideološki program, a koji je ovih dana izronio i u obliku ove sarajevske deklaracije o zajedničkom jeziku, nacionalistima i drugim pogrdnim pridjevima na, u prvom redu, en:wiki, wiktionaryju, de:wiki, onemogućavaju rad, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Croatian_grammar&diff=prev&oldid=373204880 brišu se doprinosi], na neki način provode 'institucionalizirani vandalizam' glumeći toleranciju, poštivanje pravila, liberalizam, humanizam i druge ''-izme''. <br /> Sada kako vidimo, samo provode ono što je zacrtano tim '''političkim''' projektom.<br /> Neka barem na hrvatskome piše što su ti projekti, manifesti, obznane, pamfleti... i tko stoji iza njih. --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 11:31, 13. travnja 2017. (CEST) === Zaključak === * Enciklopedije pišu o pojavama u objektivnoj stvarnosti. - Da, ali ne pišu o ''svim'' pojavama, nego enciklopedije sadržavaju podskup pojava u objektivnoj stvarnosti koji je reprezentativan za podskup objektivne stvarnosti zvan ''govornici hrvatskoga jezika'', kojima je ovaj projekt usmjeren. * Pisati o marginalnim stvarima koje su napuhali - mediji, ne trebamo. Znati da će nešto odrediti budućnost regije nemoguće je, nismo proroci. Mediji uspijevaju napuhati situacije gdje se život ili materijalna egzistencija većeg broja ljudi dovodi u pitanje, dakle terorizam, kriminal, ili gospodarske potrese. Za to im sugovornici nisu potrebni, dovoljni su maštoviti novinari, jedan od primjera je još uvijek aktualni Agrokor. Omjer sugovornika, intervjua i ukupan broj objavljenih članaka u slučaju Agrokor najvjerojatnije je manji od 10 %. Kod ove deklaracije taj omjer je bitno veći, ljudi iskazuju svoje mišljenje, političari, stručnjaci, u velikom broju. Slažem se da je utjecaj nečega na budućnost jedno od mjerila treba li nešto postati enciklopedijski članak ili ne, što ovdje to ne možemo znati, ali možemo vidjeti glas javnosti, koji u ovom slučaju nije puki senzacionalizam, nego je plebiscitarna osuda, u doslovnom smislu, recimo da je 90 % društva osudilo deklaraciju, a 10 % društva ju je podržalo. Temeljem tog neformalnog plebiscita u društvu mislim da ne smijemo ovo ignorirati, nego zbivanja valja enciklopedijski dokumentirati. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style='color:blue'>Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style='color:gray'>Gonsales</span>]] 09:26, 22. travnja 2017. (CEST) == POV == Sa koje točke gledišta [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]? Ili iz druge perspektive pitano: koje je gledište referentno?! Srpsko? Bošnjačko? Ili hrvatsko?! U ovoj temi niti jedno. Stoga ukoliko smo ovdje već na hr.wiki onda bi bio red da se napiše gledište 99% hrvatskog pučanstva koje (bez daljnjega) poštuje srpski i/ili bošnjački, no hibridhi SH (ili HS kako ti je draže) energično odbija! M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 18:02, 10. prosinca 2020. (CET) : Gdje ti je izvor za 99% molio bi lijepo? Osobni osjećaju nemaju što raditi na wiki.hr, posebno kako je ovo jedna od jednoznamenkastih inačiča wikipedije gdje se spori da su hrvatski i srpski 2 dijalekta istoga jezika. [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|razgovor]])</small> 18:06, 10. prosinca 2020. (CET) :: Najkasnije na referendumu [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]]. Za ostatak ne grizem na tvoj mamac - to je diletantno što pišeš. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 18:09, 10. prosinca 2020. (CET) ::: Citiram [[:en:Serbo-Croatian]]: :::: Serbo-Croatian (/ˌsɜːrboʊkroʊˈeɪʃən/ (About this soundlisten))[9][10] – also called Serbo-Croat (/ˌsɜːrboʊˈkroʊæt/),[9][10] Serbo-Croat-Bosnian (SCB),[11] Bosnian-Croatian-Serbian (BCS),[12] and Bosnian-Croatian-Montenegrin-Serbian (BCMS)[13] – is a South Slavic language and the primary language of Serbia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, and Montenegro. It is a pluricentric language with four[14] mutually intelligible standard varieties, namely Serbian, Croatian, Bosnian and Montenegrin. ::: Tek ako netko može otići na enwiki i opovrgnuti ovo gore (spoiler: ne može), mogli bismo ovdje prihvatiti tezu da SH ne postoji kao gotovu istinu. ::: SH nije hibridni jezik, to je nerazumijevanje (iako nažalost dosta rašireno). [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 18:13, 10. prosinca 2020. (CET) ::::: Ne bi se složio [[Mark7747|Mark7747]]. Kada se dvije osobe razumiju 95% kao prosječni Hrvat i Srbin, onda tu ima nečega. Posebno kada se velika većina svjetskih lingvista slaže u tome mišljenju. Problem je nastao što ne možeš na Balkanu imati državu bez jezika. A i kao što je GregorB napisao, slobodno pobij na en.wiki. [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|razgovor]])</small> 18:15, 10. prosinca 2020. (CET) ::::::Jedan od osnovnih i najbitnijih identifikatora svakog naroda je njegov jezik. Da ne pišem o osjećajima zajedničke pripadnosti, kulture, povijesti itd. ::::::I još jednom: sa dužnim poštovanjem ostalih jezika u regiji. Ostale tvrdnje ostavimo povijesničarima. lingvistima i inim ekspertima. Onima koji prokleto dobro znaju što pišu i/ili govore.--[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 18:17, 10. prosinca 2020. (CET) :: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], kao prvo na Wikipediji ne smije biti ''gledište 99 % hrvatskog pučanstva'' jer Wikipedija treba imati [[Wikipedija:NPOV|neutralno gledište]] (WP:NPOV). [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Deklaracija_o_zajedni%C4%8Dkom_jeziku&diff=5691433&oldid=5691432 Obrisani dio] koji glasi: ''koji zapravo ne postoji i kojeg u stvarnosti ne govori nitko (jer Hrvati govore hrvatski, Srbi srpski, Bošnjaci bošnjački itd.)'' nikako ne slijedi neutralno gledište te je činjenični netočno. Postoje i Srbi koje govore hrvatski, Hrvati koji pričaju srpski i slično. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:12, 11. prosinca 2020. (CET) ::: Svakako [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], no upravo tu dilemu sam komunicirao u mojoj prvoj rečenici. Koje je nepristrano gledište sveze te tematike?! (pitanja, pitanja,pitanja) --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 15:14, 11. prosinca 2020. (CET) :::: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], ne razumijem tvoje pitanje. Ako pitaš koje bi bilo neutralno gledište, onda bi u najboljem slučaju bilo da u potpunosti uklonimo tu rečenicu (kao što sam i učinio) jer njom autor članka iskazuje svoje mišljenje te time krši NPOV. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:18, 11. prosinca 2020. (CET) ::::: Upravo to je moja dilema [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]. Drago mi je da se ista (barem za sada) ne čita kao negativna i/ili provocirajuća. M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 15:20, 11. prosinca 2020. (CET) == Tendenciozni serbokroatistički pamflet == Sad kad je umro Slobodan Šnajder, išao sam baciti pogled na wiki na kojoj nisam bio koju godinu. Prvo-članak o Šnajderu je dosta slab i insinuira je on tobože bio protjeran tijekon Domovinskoga rata, no otišao jer jer je srpsku agesiju pokušao razvodniti u građanski rat, zajedno s neojuugoslavenima tipa Šerbedžije, Ugrešić, Drakulić itd. No,za razliku od njh Šnajder je i talentiran pisac, pa iako ga međunarona sorosevska ekipa podupire- otud i inače beznačajne nagrade- autor je tri vrlo vrijeda romana koja su bolja i od njegvih drama- a koji nisu ni solidno spomenti. No najbjedniji dio njegove biografije je Deklaracija iz 2017.bijedno propala, a koja je na ovoj wikipediji prikazana iznimno lažno i tendenciozo jer se radilo o protuhrvatskom pamfletu. Članak je preuređivala Snježana Kordić ili neki od njezinih klonova do neprepoznatljivti. Budući da nema potrebe da se ulazi u njezne propale teorije- hrvatski srpski su kao hindi i urdu dva jezika, a ne dvije varijant jednoga jezika- najjednostavinje je da dodate popis jezikoslovaca (hrvatskih koji su onda bili živi, kao i vrijednh autora- a koji su i javnoo kritizirali Deklaraciju ili ju izrijekom odbacii. Ovi potpisnici su 2. liga mešu lingvistima i ima ih samo dvoje, a među piscima nitko iole vrijedan osim Šnajdera. Dakle, stavite popis lingvista koji su ju kritizirali, samu Deklaraciju i odbili ju potpisati za razliku od razih novonara i jugonacionalista: Rasdolav Katičić Stjepan Babić Milan Moguš Leopodd Auburger Eduard Hercigonja Dalibor Brozović Ranko Matasović Dragica Malić Branka Tafra Ivan Aralica Slobodan Novak Slobodan Prosperov Novak Mate Kapović Milan Mihaljević August Kovačec Mario Grčević Ivan Marković Ivo Pranjković Josip Silić Irena Vrkljan Milica Mihaljević Branimir Belah Sanda Ham Sanja Vulić Zvonko Pandžić Nedjeljko Fabrio Ratko Cvetnić ........... Budući da se ne da preuređivari ovaj jad od članka, pogledajte samo prve videe- drugi je dublji i bolji- i nešto napravite da popravite sramotu Kordiićkinih klonova:https://www.youtube.com/watch?v=fd6L84hFqz4 , https://www.youtube.com/watch?v=nX-jdSAK_3o (Mir Harven- nije mi upalio potpis s 4 tilde ne znam iz kojih razloga) qnvr9fxq4ypju0wt5gjt0tsa527hmim 7592273 7592269 2026-09-01T16:50:47Z Mir Harven 15 /* Tendenciozni serbokroatistički pamflet */ 7592273 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} == Pamflet == Mislim da nešto što se u samom članku naziva pamfletom ne zaslužuje članak na Wikipediji. Isto tako, članak na Wikipediji ne zaslužije ni deklaracija o jeziku koju je potpisalo, sudeći po ovom članku, čak dvoje lingvista. Potpuno nevažno.--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 00:03, 3. travnja 2017. (CEST) : Previše se buke diglo u medijima da bi bilo potpuno nevažno. Ako je nevažno, nevažno je u Hrvatskoj, ali u BiH i Crnoj Gori bi moglo biti puno važnije nego što to danas izgleda. Ovo ne spada u kategoriju kriminal, koju se trudimo ne previše pratiti jer nije riječ o enciklopedijskoj temi, da bi to mogli nonšalantno obrisati. Ovo spada u kategoriju Hrvatski jezik i možda u (nepostojeću) kategoriju Antihrvatski pamfleti? [[Slika:Wikibizut.svg|40px]] : Šalu na stranu, ovakve inicijative (ova i ona koju je svojedobno gurala Documenta) nisu nešto što treba gurati pod tepih. To što možda neke inicijative nisu uspjele ne znači da su nebitne i da ih treba zanemariti ili zaboraviti. Treba ih dokumentirati kao pokušaje promjene, dobronamjerne ili zlonamjerne pokušaje. Zamisli da je ikoja od rečenih inicijativa uspjela više nego što je. Zamisli život u takvoj situaciji. : Nevažni su npr. predsjednički kandidati koji su se pojavili na jednim izborima na papiriću i onda nestali kao da ih nikad nije bilo. Ekipa koja ovo potpisuje tu je oko nas već dosta dugo i ne nestaje, unatoč tome što uspjesi njihovih inicijativa nisu bajni. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 00:36, 3. travnja 2017. (CEST) :: Iskreno, "buka u medijima" i "more bit bidne" mi ni do sada nisu bili argumenti za opstanak nekog članka. Ne treba ih gurati pod tepih, ali im ne treba na ovaj način davati na značaju. Eventualno se može spomenuti u nekom trećem članku. Nisu je napisali lingvisti, niti su je potpisali, ni državne ni druge institucije nemaju veze s ovim - brisati. :: Prema Ustavu, službeni jezici u Federaciji Bosne i Hercegovine su "hrvatski, bosanski i srpski jezik" odnosno "jezik hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda" u Republici Srpskoj. Ipak, ne bidne...--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:03, 3. travnja 2017. (CEST) ::: http://direktno.hr/direkt/ekskluzivno-barisic-u-kontri-ozivjet-cu-vijece-za-normu-hrvatskog-jezika-81436/ - danas, 3. travnja 2017. ::: Ako ponovo zaživi Vijeće za normu hrvatskog jezika, moć' će se reć' da je ova deklaracija poslužila nečem korisnom. Ili da ja šutim da ne ureknem? [[Slika:Smiley.svg|30px]] ::: P.S. Pitanja za razmišljanje: Koliko znaš nabrojati Deklaracija o jeziku? Kad si zadnji put vidio da hrvatski političari, novinari i jezikoslovci govore isto? [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 23:45, 3. travnja 2017. (CEST) == Enciklopedijski stil bez ideologije == Wikedija ne bi trebala biti glasilo određene ideologije. Zato o pojavama treba pisati neutralno. Ja već znam što će se dogoditi s mojim uređivanjem: neće doći čak ni do zaključavanja teme zbog neprestanog međusobnog izmjenjivanja ili kak to već zovete, nego će mi se stalno poništavati uređivanje. Hrvatska Wikipedija(Vikipedija) nije Wikipedija(Vikipedija). Jel' zna njezin osnivač kakvo je stanje ovdje? Ja sam nekome pisao, a on je rekao da se samovolji moderatora ne može stati na kraj.--[[Suradnik:Marijan|Marijan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])</small> 22:13, 5. travnja 2017. (CEST) :A uvod je sad prekopiran, gle čuda, sa sh.wiki. Puke li ironije. I zbog neutralnosti i zbog deklaracije. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 22:22, 5. travnja 2017. (CEST) === Po čemu je falsificiranje <nowiki>!=</nowiki> ideologije? === Enciklopedijsko uređivanje je jedno, vandalizam nešto sasvim drugo. Ako negdje ima ideologije slobodno ju je ukloniti. Uklanjanje činjenica nije uklanjanje ideologije, nego je falsificiranje, koje je samo po sebi nedopušteno pravilima. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 22:19, 6. travnja 2017. (CEST) == Kriteriji == Dajte molim Vas, zašto bi ovaj cirkus trebao biti enciklopedijski članak? Ovo treba brisati.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:40, 7. travnja 2017. (CEST) :Načelno san i ja za brisanje. Al ajmo reći da i obrišemo ovaj pamflet, svi koji ovo budu pretraživali na Googleu, vodit će na sh.wiki, di su o ovome opjevani hvalospjevi i di doživljavaju orgazme na sam spomen. Možda bi ipak u tom svitlu tribalo ostaviti da ljudi budu informirani o pravom licu ovog cirkusa. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 19:50, 7. travnja 2017. (CEST) ::Ma, eno, koga god vidim na internetu traži deklaraciju.[[Slika:Face-grin.svg|20px]] Ova deklaracija kao i njena ideja će u vrlo kratkom roku biti zaboravljena, a, iskreno, vrlo se zabrinjavam šta će čitat na sh.wikipediji. Ne znam kako ću zaspat noćas zbog toga, a i zbog deklaracije. Baj d vej, eto koliko je važna - nema o njoj članka na engleskoj wikipediji koja je mnogima mjerilo važnosti neke ''pojave''. Promicatelji ''ideje o djelu i liku zajedničkog jezika'' očito spavaju na straži. C, c, c, sram ih bilo. [[:Slika:Smiley lol.gif|40px]]--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 08:17, 8. travnja 2017. (CEST) ::: Zato što je to pojava, koja postoji u objektivnoj stvarnosti. A enciklopedije pišu o pojavama u objektivnoj stvarnosti. Međutim, hrvatska Wikipedija nije enciklopedija. Ona je glasilo jedne ideologije (nacionalističke hrvatske). Zato ovaj članak uskoro više neće postojati na njoj. A ako slučajno i bude (iz gore navedenog razloga), onda se na njemu neće primjenjivati pravila Wikipedije - mogućnost slobodnog uređivanja bez vrijeđanja, pisanja mišljenja, pluralizam. --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])</small> 22:09, 7. travnja 2017. (CEST) ::::'''Brisati.''' Wikipedija ne služi dokumentaciji, članak nema smisla ni kao prezentacija reakcija, niti se čitateljima treba prezentirati ''pravo lice'', a ni pravo naličje. Kada (i ako) se u vremenu, protekom (tečajem) vremena potvrdi enciklopedijska važnost, tek tada će trebati napisati enciklopedijski članak. -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 1,56; 8. travnja 2017. (SEV) ::::Marijane, meni se čini da Vama još uvijek viri karanfil iza uha (ili možda iza nečega drugog). Pustimo priče ''tko nije za nas, taj je protiv nas''. To je prošlo svršeno vrijeme, isto kao što su priče o nacionalizmu, klerofašizmu i inim iskrivljenim i izmišljenim izrazima.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 08:17, 8. travnja 2017. (CEST) === Pregled argumenata === Slijedi pregled svih argumenata na ovoj stranici: * ManUsk - nešto što se u samom članku naziva pamfletom ne zaslužuje članak na Wikipediji. * MaGa - ovaj cirkus. * BlackArrow - Ako obrišemo ovaj pamflet, svi koji ovo budu pretraživali na Googleu, vodit će na sh.wiki, di su o ovome opjevani hvalospjevi i di doživljavaju orgazme na sam spomen. Možda bi ipak u tom svitlu tribalo ostaviti da ljudi budu informirani o pravom licu ovog cirkusa. * Marijan - Zato što je to pojava, koja postoji u objektivnoj stvarnosti. * Nesmir - članak nema smisla ni kao prezentacija reakcija, niti se čitateljima treba prezentirati pravo lice, a ni pravo naličje. Kada (i ako) se u vremenu, protekom (tečajem) vremena potvrdi enciklopedijska važnost, tek tada će trebati napisati enciklopedijski članak. Razlozi za brisanje nisu dovoljno dobri, a ni razlozi za ostanak nisu baš nešto. Ako je nešto u svojoj biti navodno cirkus ili pamflet, to nije razlog za brisanje. Isto tako ako obrišemo članak, to što će ostati nekritički članak na nekom drugom projektu ne može biti argument koji će prevagnuti. Marijanov "argument" je jednako jak kao i onaj "cirkus", to što nešto postoji nije automatski razlog za postojanje enciklopedijskog članka. Nesmira upućujem na SZR članka [[Sebić]], jer lako je vidjeti da ovaj pamflet ili deklaracija nije nešto što je teško ocijeniti, jer je ocijenjeno valjda u svim hrvatskim medijima, a i šire, koliko sam vidio [http://glasbrotnja.net/bosnjaci-ne-zele-cuti-zajednicki-jezik-zajednistvo-nas-kostalo-genocida/ Mustafa Cerić]. ManUsku sam neki dan odgovorio kako sam odgovorio jer sam htio vidjeti smisleniji argument, ako postoji. Ovo do sada je tanko, na obje strane. Da ne ostavim stvar u čistilištu, očito je da ovdje nije riječ o pojavi tipa "akcije indeks" ili kako se to već zvalo o čemu je jedan suradnik pisao pa smo to obrisali, jer se radilo o nečemu o čemu se puno pisalo po jeftinim novinama jer je podilazilo ljudskim strastima. Ova deklaracija je sličnija memorandumu SANU, uvod je human, ali zaključci su, ako nisam krivo shvatio, protuustavni i prilično konfuzni. Početak rečenice (sličnost deklaracije memorandumu SANU) je razlog za ostanak, a kraj rečenice (zaključci su protuustavni i prilično konfuzni) potvrđuje ekvivalentnost teme cirkusu (MaGa, nisi potpuno u krivu [[Slika:Smiley.svg|20px]]) ali to mi je pretanak razlog za brisanje. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 22:38, 8. travnja 2017. (CEST) :Tanko? Od kada smo počeli pisati članke o marginalnim stvarima koje su napuhali - mediji, jeftini ili skupi - svejedno? Jesam li ja štogod prespavao ili je ova ''deklaracija'' nešto bitno što će odrediti budućnost ''regiona''?--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 10:33, 9. travnja 2017. (CEST) :: [[Slaven Letica]] o deklaraciji: ''Osobno smatram da bi upravo Maja Hrgovic, Milana Vuković Runjić, Ivana Šojat i još poneka pjesnikinja, spisateljica, pa i znanstvenica i znanstvenik mlađi od Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika trebali napisati Deklaraciju o hrvatskom (književnom, pjesničkom, znanstvenom, stručnom i inom) jeziku u 21. stoljeću. To sam Maji napisao na facebooku, a ona mi je pristojno odgovorila: „Dragi Slaven Letica, baš sam o ovome razmišljala. Ali još uvijek se kolebam, možda ova lakrdija uopće ne zaslužuje odgovor, možda je naprosto treba ignorirati, gdje bismo bili da reagiramo na svaku budalaštinu…“ '''Mogu se s Majom složiti da se radi i o „lakrdiji“ i o „budalaštini“, ali se nikako ne slažem da na Deklaraciju o zajedničkom jeziku ne treba reagirati.''' Naime, čak i letimičan pogled na njene potpisnike daje naslutiti da je njihov odnos sličan onom od prije 167 godina kada su Bečki književni dogovor potpisalo pet hrvatskih, dva srpska i jedan crnogorski književnik. Djelomični popis potpisnika objavljen u današnjem Večernjem listu daje naslutiti da Hrvati opet Srbima i inima nameću – zajednički jezik. Zato još jedna hrvatska šutnja nije i neće biti zlatna.'' http://kamenjar.com/prof-dr-slaven-letica-njihova-nasa-jezicna-domovina/ :: Ako Letica misli da na ovu deklaraciju treba odgovoriti, da ne treba pobjeći u ''hrvatsku šutnju'', to bi trebalo tumačiti da ovaj enciklopedijski članak ne treba brisati. --[[Suradnik:Pravo|Pravo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pravo|razgovor]])</small> 16:42, 9. travnja 2017. (CEST) ::Milan Jajčinović u Večernjem listu od 8. travnja 2017.: ''Ispada da Jugoslaveni ne razumiju hrvatski jezik. Također ispada da je Snježana Kordić vrsnija lingvistica od akademika Radoslava Katičića, a da su Edo Popović i Damir Karakaš tolerantniji prema tuđicama od samoga Miroslava Krleže. Deklaracija o jugoslavenskom jeziku baš i nije bezazlena. Na taj je način počela i zamisao o prvoj Jugoslaviji. Tada je na slikarskoj izložbi u Rimu, hrvatska slikarska grupa Društvo Medulić (Ivan Meštrović, Jozo Kljaković, Tomo Rosandić, Miroslav Rački, Tomislav Krizman, Emanuel Vidović) izlagala u srpskom paviljonu. Slična se zamisao pojavila i u naše vrijeme, kada je hrvatski Jugoslaven Oliver Frljić odlučio da na Praškom kvadrijenalu nastupi unutar srpske reprezentacije. Na taj je način početkom prošlog stoljeća počela i Jugoslavija. Možda bi našim Jugoslavenima, u sklopu preslaganja Balkana, trebalo dati distrikt gdje bi oni slobodno govorili jugoslavenskim jezikom i izražavali svoje balkanstvo. Jugoslavenstvo je uvijek počinjalo kao bezazlena, akademska ideja. Ni današnja ideja o zajedničkom jeziku nije daleko od nekadašnjega jugoslavenskoga začetka. Pogotovo što je podržava i novi miljenik Europske unije Aleksandar Vučić. A naši jugofili očito misle kao i on.'' ::Bez obzira kakve bile posljedice deklaracije, članak treba ostati. Ako deklaracija pokrene stvaranje nove Jugoslavije, onda je bitan. Ako ne bude nove Jugoslavije, onda je bitan kao svjedok jednog od zadnjih trzaja jugoslavenstva. --[[Suradnik:Pravo|Pravo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pravo|razgovor]])</small> 17:40, 9. travnja 2017. (CEST) === Njemačka uz pomoć Srbije obnavlja Jugoslaviju === Ovo je [[Ivica Šola|Šolin]] naslov u Slobodnoj Dalmaciji, a riječ je o ovom pamfletu, sarajevskom manifestu, ili bolje obznani, kako ga naziva [[Sanda Ham]] dodajući da on ne može ugroziti hrvatski jezik u Hrvatskoj, ali može izvan granica. Ako ovako nešto ustvrde hrvatski znanstvenici, onda takvo nešto treba imati članak i na hrvatskoj Wikipediji uz sve izvore i ocjene hrvatskih znanstvenika. <br /> "Kada se ovih tjedana govorilo o Deklaraciji o zajedničkom jeziku, rijetko tko je spominjao geopolitički kontekst preustroja EU-a i njezina proširenja na Balkan, te ulogu Njemačke u podupiranju ovog projekta i deklaracije. '''Deklaraciju ovih jugoslavenskih nacionalista financirale su dvije njemačke zaklade - Kulturstiftung Alianz i Forum ZFD koji je izravno naslonjen na važne institucije njemačke države (Bundesministerium für wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung)''', koje, kako je rekla i Angela Merkel u susretu s Vučićem uoči izlaska ove velikosrpske deklaracije, Srbiju vide kao "ključ stabilnosti" i lidera u regiji. Financiranjem ove jezične unitarističke agende koja, među inim, negira jedan od stožera svake nacionalne samobitnosti, a to je (hrvatski) jezik, Njemačka se izravno upliće, na drastičan način, u unutarnje stvari RH, udarajući u temelj svakog nacionalnog identiteta, a to je jezik. K tome treba dodati da znatan broj njemačkih slavista misli slično ili identično o "zajedničkom" jeziku kao Snježana Kordić."...<br /> U isto vrijeme kada je u Sarajevu objavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku, da siđemo na razinu "popularne kulture", njemački mediji objavili su kako bi reprezentacija Jugoslavije izgledala danas, s Modrićem, Rakitićem, Bosancem Pjanićem, Srbima Kolarovim, Matićem... '''Ovo opsesivno njemačko bavljenje Jugoslavijom 2017. godine te financiranje projugoslavenskih projekata treba se čitati u kontekstu "Cooperove doktrine"'''.<br /> Britanski diplomat [[Robert Cooper]], koji je bio zagovornik zajedničkog ulaska svih bivših jugoslavenskih država u EU, razvio je prije dvadesetak godina teoriju "postmodernog imperijalizma" u kojem bi neokolonijalizam velikih nad malima i manjima postao faktorom stabilnosti, s ciljem da ta doktrina postane vanjskopolitička strategija EU-a. A EU je, zapravo, Njemačka.", [http://www.slobodnadalmacija.hr/misljenja/agora/clanak/id/479542/njemacka-uz-pomoc-srbije-obnavlja-jugoslaviju piše Šola]. <br /> "Sarajevski manifest, ili bolje obznana, dijelom je projekta Jezici i nacionalizmi koji kruži prostorima bivše Jugoslavije zagovarajući umjesto nacionalnih jezika, bosanskog, crnogorskog, hrvatskog i srpskog, jedan „zajednički jezik“ i proglašavajući nacionale jezike izrazom agresivnog nacionalizma u segregacijskom značenju. Održane su od travnja do studenoga četiri „konferencije“, po jedna u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu. Na tim se „konferencijama“ otvoreno pozivalo na zanemarivanje i potiskivanje nacionalnoga imena jezika. Naime, pokretači projekta očito su ocijenili da '''nije vrijeme da se sve karte stave na stol''' pa za sada govore o zajedničkom jeziku i ime mu očito izbjegavaju, a govornike upućuje da jezik kojim se služe nazivaju samo „jezik“, bez nacionalnog imena", upozorava Sanda Ham.<br /> "'''Sarajevska obznana ne može ugroziti hrvatski jezik u Hrvatskoj, ali može izvan granica'''. Pokušaj je to stvaranja jezika koji bi bio zajednički stanovnicima BiH bez obzira na njihovu stvarnu jezičnu i nacionalnu pripadnost. Stvori li se takav jezik, a manifestno mu se teži, pokušat će se sljubiti s crnogorskim i srpskim i kao takav „zajednički jezik“ ponuditi EU na prihvaćanje i oslužbovljenje. Prisjetimo se, uoči prijama u EU Hrvatska je bila zabrinuta oko priznavanja hrvatskoga jezika kao službenoga jezika. Nad Hrvatskom je tada bila prijetnja bosanskohrvatskosrpskoga jezika, a sada je nad pojedinim državama pristupnicama prijetnja „zajedničkoga jezika“ nazvanog standardnim jezikom s četirima varijantama. Iz sarajevskoga manifesta ne može izići ništa dobroga jer nikada iz tih manifesta i nije – takvi su se manifesti, zvali se oni Bečki dogovor (iz 1850.), Novosadski dogovor (iz 1954.), Skerlićeva anketa (1913.) ili sadašnja Deklaracija o zajedničkom jeziku, iscrpljivali u gušenju nacionalnog jezika i osporavanju nacionalnoga bitka, a sve pod parolom međunacionalne sloge. Segregacija je novouvedeni pojam i čini se da smo time dobili novu demagošku objedu. Naime, ono što se u zakonodavstvu EU naziva pravom svakoga naroda na upotrebu svojega jezika i pisma, sarajevski manifest naziva segregacijom.", kaže Sanda Ham. <br /> Da imamo više vremena i volje neuspješno pokušavajući nešto promijeniti na njemačkoj Wikipediji, ovaj bi [[Wikipedija:Kafić/Njemačka Wikipedija/Popis nepravilnosti na njemačkoj wikipediji|popis bio daleko duži]], ali ako se samo sjetimo što se dogodilo s člankom o hrvatskome jeziku i gramatici hrvatskog jezika na engleskoj Wikipediji - možemo li biti bezbrižni i zabijati glavu u pijesak dok sljedbenici ovog manifesta marljivo po Wikipediji, Wječniku, suprotno znanstvenim i stvarnim činjenicama, mijenjaju članke ili ih jednostavno brišu? Hrvatska gramatika na engleskoj Wikipediji jednostavno ne postoji. Nije li zabrinjavajuće da kod nas članak [[Gramatika hrvatskoga jezika]] postoji od 2008. ali nema niti jednu međuwikipoveznicu? Nije li zabrinjavajuća ignorancija postojanja hrvatske gramatike od 1604. godine?<br /> S druge strane [https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%94%D1%83%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B6%D0%B5%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82 prisvajaju cjelokupnu hrvatsku književnost].<br /> ''Croatian (hrvatski [xř̩ʋaːtskiː]) is the standardized variety of the Serbo-Croatian language used by Croats...'' - zaista? <br /> No, takve gluposti i zlonamjerne neistine na engleskoj Wikipediji čitaju milijuni. Etiketiravši svakoga tko ne slijedi navedeni politički i ideološki program, a koji je ovih dana izronio i u obliku ove sarajevske deklaracije o zajedničkom jeziku, nacionalistima i drugim pogrdnim pridjevima na, u prvom redu, en:wiki, wiktionaryju, de:wiki, onemogućavaju rad, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Croatian_grammar&diff=prev&oldid=373204880 brišu se doprinosi], na neki način provode 'institucionalizirani vandalizam' glumeći toleranciju, poštivanje pravila, liberalizam, humanizam i druge ''-izme''. <br /> Sada kako vidimo, samo provode ono što je zacrtano tim '''političkim''' projektom.<br /> Neka barem na hrvatskome piše što su ti projekti, manifesti, obznane, pamfleti... i tko stoji iza njih. --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 11:31, 13. travnja 2017. (CEST) === Zaključak === * Enciklopedije pišu o pojavama u objektivnoj stvarnosti. - Da, ali ne pišu o ''svim'' pojavama, nego enciklopedije sadržavaju podskup pojava u objektivnoj stvarnosti koji je reprezentativan za podskup objektivne stvarnosti zvan ''govornici hrvatskoga jezika'', kojima je ovaj projekt usmjeren. * Pisati o marginalnim stvarima koje su napuhali - mediji, ne trebamo. Znati da će nešto odrediti budućnost regije nemoguće je, nismo proroci. Mediji uspijevaju napuhati situacije gdje se život ili materijalna egzistencija većeg broja ljudi dovodi u pitanje, dakle terorizam, kriminal, ili gospodarske potrese. Za to im sugovornici nisu potrebni, dovoljni su maštoviti novinari, jedan od primjera je još uvijek aktualni Agrokor. Omjer sugovornika, intervjua i ukupan broj objavljenih članaka u slučaju Agrokor najvjerojatnije je manji od 10 %. Kod ove deklaracije taj omjer je bitno veći, ljudi iskazuju svoje mišljenje, političari, stručnjaci, u velikom broju. Slažem se da je utjecaj nečega na budućnost jedno od mjerila treba li nešto postati enciklopedijski članak ili ne, što ovdje to ne možemo znati, ali možemo vidjeti glas javnosti, koji u ovom slučaju nije puki senzacionalizam, nego je plebiscitarna osuda, u doslovnom smislu, recimo da je 90 % društva osudilo deklaraciju, a 10 % društva ju je podržalo. Temeljem tog neformalnog plebiscita u društvu mislim da ne smijemo ovo ignorirati, nego zbivanja valja enciklopedijski dokumentirati. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style='color:blue'>Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style='color:gray'>Gonsales</span>]] 09:26, 22. travnja 2017. (CEST) == POV == Sa koje točke gledišta [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]? Ili iz druge perspektive pitano: koje je gledište referentno?! Srpsko? Bošnjačko? Ili hrvatsko?! U ovoj temi niti jedno. Stoga ukoliko smo ovdje već na hr.wiki onda bi bio red da se napiše gledište 99% hrvatskog pučanstva koje (bez daljnjega) poštuje srpski i/ili bošnjački, no hibridhi SH (ili HS kako ti je draže) energično odbija! M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 18:02, 10. prosinca 2020. (CET) : Gdje ti je izvor za 99% molio bi lijepo? Osobni osjećaju nemaju što raditi na wiki.hr, posebno kako je ovo jedna od jednoznamenkastih inačiča wikipedije gdje se spori da su hrvatski i srpski 2 dijalekta istoga jezika. [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|razgovor]])</small> 18:06, 10. prosinca 2020. (CET) :: Najkasnije na referendumu [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]]. Za ostatak ne grizem na tvoj mamac - to je diletantno što pišeš. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 18:09, 10. prosinca 2020. (CET) ::: Citiram [[:en:Serbo-Croatian]]: :::: Serbo-Croatian (/ˌsɜːrboʊkroʊˈeɪʃən/ (About this soundlisten))[9][10] – also called Serbo-Croat (/ˌsɜːrboʊˈkroʊæt/),[9][10] Serbo-Croat-Bosnian (SCB),[11] Bosnian-Croatian-Serbian (BCS),[12] and Bosnian-Croatian-Montenegrin-Serbian (BCMS)[13] – is a South Slavic language and the primary language of Serbia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, and Montenegro. It is a pluricentric language with four[14] mutually intelligible standard varieties, namely Serbian, Croatian, Bosnian and Montenegrin. ::: Tek ako netko može otići na enwiki i opovrgnuti ovo gore (spoiler: ne može), mogli bismo ovdje prihvatiti tezu da SH ne postoji kao gotovu istinu. ::: SH nije hibridni jezik, to je nerazumijevanje (iako nažalost dosta rašireno). [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 18:13, 10. prosinca 2020. (CET) ::::: Ne bi se složio [[Mark7747|Mark7747]]. Kada se dvije osobe razumiju 95% kao prosječni Hrvat i Srbin, onda tu ima nečega. Posebno kada se velika većina svjetskih lingvista slaže u tome mišljenju. Problem je nastao što ne možeš na Balkanu imati državu bez jezika. A i kao što je GregorB napisao, slobodno pobij na en.wiki. [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|razgovor]])</small> 18:15, 10. prosinca 2020. (CET) ::::::Jedan od osnovnih i najbitnijih identifikatora svakog naroda je njegov jezik. Da ne pišem o osjećajima zajedničke pripadnosti, kulture, povijesti itd. ::::::I još jednom: sa dužnim poštovanjem ostalih jezika u regiji. Ostale tvrdnje ostavimo povijesničarima. lingvistima i inim ekspertima. Onima koji prokleto dobro znaju što pišu i/ili govore.--[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 18:17, 10. prosinca 2020. (CET) :: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], kao prvo na Wikipediji ne smije biti ''gledište 99 % hrvatskog pučanstva'' jer Wikipedija treba imati [[Wikipedija:NPOV|neutralno gledište]] (WP:NPOV). [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Deklaracija_o_zajedni%C4%8Dkom_jeziku&diff=5691433&oldid=5691432 Obrisani dio] koji glasi: ''koji zapravo ne postoji i kojeg u stvarnosti ne govori nitko (jer Hrvati govore hrvatski, Srbi srpski, Bošnjaci bošnjački itd.)'' nikako ne slijedi neutralno gledište te je činjenični netočno. Postoje i Srbi koje govore hrvatski, Hrvati koji pričaju srpski i slično. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:12, 11. prosinca 2020. (CET) ::: Svakako [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], no upravo tu dilemu sam komunicirao u mojoj prvoj rečenici. Koje je nepristrano gledište sveze te tematike?! (pitanja, pitanja,pitanja) --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 15:14, 11. prosinca 2020. (CET) :::: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], ne razumijem tvoje pitanje. Ako pitaš koje bi bilo neutralno gledište, onda bi u najboljem slučaju bilo da u potpunosti uklonimo tu rečenicu (kao što sam i učinio) jer njom autor članka iskazuje svoje mišljenje te time krši NPOV. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:18, 11. prosinca 2020. (CET) ::::: Upravo to je moja dilema [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]. Drago mi je da se ista (barem za sada) ne čita kao negativna i/ili provocirajuća. M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 15:20, 11. prosinca 2020. (CET) == Tendenciozni serbokroatistički pamflet == Sad kad je umro Slobodan Šnajder, išao sam baciti pogled na wiki na kojoj nisam bio koju godinu. Prvo-članak o Šnajderu je dosta slab i insinuira je on tobože bio protjeran tijekon Domovinskoga rata, no otišao jer jer je srpsku agesiju pokušao razvodniti u građanski rat, zajedno s neojuugoslavenima tipa Šerbedžije, Ugrešić, Drakulić itd. No,za razliku od njh Šnajder je i talentiran pisac, pa iako ga međunarona sorosevska ekipa podupire- otud i inače beznačajne nagrade- autor je tri vrlo vrijeda romana koja su bolja i od njegvih drama- a koji nisu ni solidno spomenti. No najbjedniji dio njegove biografije je Deklaracija iz 2017.bijedno propala, a koja je na ovoj wikipediji prikazana iznimno lažno i tendenciozo jer se radilo o protuhrvatskom pamfletu. Članak je preuređivala Snježana Kordić ili neki od njezinih klonova do neprepoznatljivti. Budući da nema potrebe da se ulazi u njezne propale teorije- hrvatski srpski su kao hindi i urdu dva jezika, a ne dvije varijant jednoga jezika- najjednostavinje je da dodate popis jezikoslovaca (hrvatskih koji su onda bili živi, kao i vrijednh autora- a koji su i javnoo kritizirali Deklaraciju ili ju izrijekom odbacii. Ovi potpisnici su 2. liga mešu lingvistima i ima ih samo dvoje, a među piscima nitko iole vrijedan osim Šnajdera. Dakle, stavite popis lingvista koji su ju kritizirali, samu Deklaraciju i odbili ju potpisati za razliku od razih novonara i jugonacionalista: Rasdolav Katičić Stjepan Babić Milan Moguš Leopodd Auburger Eduard Hercigonja Dalibor Brozović Ranko Matasović Dragica Malić Branka Tafra Ivan Aralica Slobodan Novak Slobodan Prosperov Novak Mate Kapović Milan Mihaljević August Kovačec Mario Grčević Ivan Marković Ivo Pranjković Josip Silić Irena Vrkljan Milica Mihaljević Branimir Belaj Sanda Ham Sanja Vulić Zvonko Pandžić Nedjeljko Fabrio Ratko Cvetnić ........... Budući da se ne da preuređivari ovaj jad od članka, pogledajte samo prve videe- drugi je dublji i bolji- i nešto napravite da popravite sramotu Kordiićkinih klonova:https://www.youtube.com/watch?v=fd6L84hFqz4 , https://www.youtube.com/watch?v=nX-jdSAK_3o (Mir Harven- nije mi upalio potpis s 4 tilde ne znam iz kojih razloga) 13vv1vkmo7ep3uqeq9lsxv4se9eaavb 7592274 7592273 2026-09-01T16:56:41Z Mir Harven 15 /* Tendenciozni serbokroatistički pamflet */ 7592274 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} == Pamflet == Mislim da nešto što se u samom članku naziva pamfletom ne zaslužuje članak na Wikipediji. Isto tako, članak na Wikipediji ne zaslužije ni deklaracija o jeziku koju je potpisalo, sudeći po ovom članku, čak dvoje lingvista. Potpuno nevažno.--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 00:03, 3. travnja 2017. (CEST) : Previše se buke diglo u medijima da bi bilo potpuno nevažno. Ako je nevažno, nevažno je u Hrvatskoj, ali u BiH i Crnoj Gori bi moglo biti puno važnije nego što to danas izgleda. Ovo ne spada u kategoriju kriminal, koju se trudimo ne previše pratiti jer nije riječ o enciklopedijskoj temi, da bi to mogli nonšalantno obrisati. Ovo spada u kategoriju Hrvatski jezik i možda u (nepostojeću) kategoriju Antihrvatski pamfleti? [[Slika:Wikibizut.svg|40px]] : Šalu na stranu, ovakve inicijative (ova i ona koju je svojedobno gurala Documenta) nisu nešto što treba gurati pod tepih. To što možda neke inicijative nisu uspjele ne znači da su nebitne i da ih treba zanemariti ili zaboraviti. Treba ih dokumentirati kao pokušaje promjene, dobronamjerne ili zlonamjerne pokušaje. Zamisli da je ikoja od rečenih inicijativa uspjela više nego što je. Zamisli život u takvoj situaciji. : Nevažni su npr. predsjednički kandidati koji su se pojavili na jednim izborima na papiriću i onda nestali kao da ih nikad nije bilo. Ekipa koja ovo potpisuje tu je oko nas već dosta dugo i ne nestaje, unatoč tome što uspjesi njihovih inicijativa nisu bajni. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 00:36, 3. travnja 2017. (CEST) :: Iskreno, "buka u medijima" i "more bit bidne" mi ni do sada nisu bili argumenti za opstanak nekog članka. Ne treba ih gurati pod tepih, ali im ne treba na ovaj način davati na značaju. Eventualno se može spomenuti u nekom trećem članku. Nisu je napisali lingvisti, niti su je potpisali, ni državne ni druge institucije nemaju veze s ovim - brisati. :: Prema Ustavu, službeni jezici u Federaciji Bosne i Hercegovine su "hrvatski, bosanski i srpski jezik" odnosno "jezik hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda" u Republici Srpskoj. Ipak, ne bidne...--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:03, 3. travnja 2017. (CEST) ::: http://direktno.hr/direkt/ekskluzivno-barisic-u-kontri-ozivjet-cu-vijece-za-normu-hrvatskog-jezika-81436/ - danas, 3. travnja 2017. ::: Ako ponovo zaživi Vijeće za normu hrvatskog jezika, moć' će se reć' da je ova deklaracija poslužila nečem korisnom. Ili da ja šutim da ne ureknem? [[Slika:Smiley.svg|30px]] ::: P.S. Pitanja za razmišljanje: Koliko znaš nabrojati Deklaracija o jeziku? Kad si zadnji put vidio da hrvatski političari, novinari i jezikoslovci govore isto? [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 23:45, 3. travnja 2017. (CEST) == Enciklopedijski stil bez ideologije == Wikedija ne bi trebala biti glasilo određene ideologije. Zato o pojavama treba pisati neutralno. Ja već znam što će se dogoditi s mojim uređivanjem: neće doći čak ni do zaključavanja teme zbog neprestanog međusobnog izmjenjivanja ili kak to već zovete, nego će mi se stalno poništavati uređivanje. Hrvatska Wikipedija(Vikipedija) nije Wikipedija(Vikipedija). Jel' zna njezin osnivač kakvo je stanje ovdje? Ja sam nekome pisao, a on je rekao da se samovolji moderatora ne može stati na kraj.--[[Suradnik:Marijan|Marijan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])</small> 22:13, 5. travnja 2017. (CEST) :A uvod je sad prekopiran, gle čuda, sa sh.wiki. Puke li ironije. I zbog neutralnosti i zbog deklaracije. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 22:22, 5. travnja 2017. (CEST) === Po čemu je falsificiranje <nowiki>!=</nowiki> ideologije? === Enciklopedijsko uređivanje je jedno, vandalizam nešto sasvim drugo. Ako negdje ima ideologije slobodno ju je ukloniti. Uklanjanje činjenica nije uklanjanje ideologije, nego je falsificiranje, koje je samo po sebi nedopušteno pravilima. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 22:19, 6. travnja 2017. (CEST) == Kriteriji == Dajte molim Vas, zašto bi ovaj cirkus trebao biti enciklopedijski članak? Ovo treba brisati.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:40, 7. travnja 2017. (CEST) :Načelno san i ja za brisanje. Al ajmo reći da i obrišemo ovaj pamflet, svi koji ovo budu pretraživali na Googleu, vodit će na sh.wiki, di su o ovome opjevani hvalospjevi i di doživljavaju orgazme na sam spomen. Možda bi ipak u tom svitlu tribalo ostaviti da ljudi budu informirani o pravom licu ovog cirkusa. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 19:50, 7. travnja 2017. (CEST) ::Ma, eno, koga god vidim na internetu traži deklaraciju.[[Slika:Face-grin.svg|20px]] Ova deklaracija kao i njena ideja će u vrlo kratkom roku biti zaboravljena, a, iskreno, vrlo se zabrinjavam šta će čitat na sh.wikipediji. Ne znam kako ću zaspat noćas zbog toga, a i zbog deklaracije. Baj d vej, eto koliko je važna - nema o njoj članka na engleskoj wikipediji koja je mnogima mjerilo važnosti neke ''pojave''. Promicatelji ''ideje o djelu i liku zajedničkog jezika'' očito spavaju na straži. C, c, c, sram ih bilo. [[:Slika:Smiley lol.gif|40px]]--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 08:17, 8. travnja 2017. (CEST) ::: Zato što je to pojava, koja postoji u objektivnoj stvarnosti. A enciklopedije pišu o pojavama u objektivnoj stvarnosti. Međutim, hrvatska Wikipedija nije enciklopedija. Ona je glasilo jedne ideologije (nacionalističke hrvatske). Zato ovaj članak uskoro više neće postojati na njoj. A ako slučajno i bude (iz gore navedenog razloga), onda se na njemu neće primjenjivati pravila Wikipedije - mogućnost slobodnog uređivanja bez vrijeđanja, pisanja mišljenja, pluralizam. --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])</small> 22:09, 7. travnja 2017. (CEST) ::::'''Brisati.''' Wikipedija ne služi dokumentaciji, članak nema smisla ni kao prezentacija reakcija, niti se čitateljima treba prezentirati ''pravo lice'', a ni pravo naličje. Kada (i ako) se u vremenu, protekom (tečajem) vremena potvrdi enciklopedijska važnost, tek tada će trebati napisati enciklopedijski članak. -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 1,56; 8. travnja 2017. (SEV) ::::Marijane, meni se čini da Vama još uvijek viri karanfil iza uha (ili možda iza nečega drugog). Pustimo priče ''tko nije za nas, taj je protiv nas''. To je prošlo svršeno vrijeme, isto kao što su priče o nacionalizmu, klerofašizmu i inim iskrivljenim i izmišljenim izrazima.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 08:17, 8. travnja 2017. (CEST) === Pregled argumenata === Slijedi pregled svih argumenata na ovoj stranici: * ManUsk - nešto što se u samom članku naziva pamfletom ne zaslužuje članak na Wikipediji. * MaGa - ovaj cirkus. * BlackArrow - Ako obrišemo ovaj pamflet, svi koji ovo budu pretraživali na Googleu, vodit će na sh.wiki, di su o ovome opjevani hvalospjevi i di doživljavaju orgazme na sam spomen. Možda bi ipak u tom svitlu tribalo ostaviti da ljudi budu informirani o pravom licu ovog cirkusa. * Marijan - Zato što je to pojava, koja postoji u objektivnoj stvarnosti. * Nesmir - članak nema smisla ni kao prezentacija reakcija, niti se čitateljima treba prezentirati pravo lice, a ni pravo naličje. Kada (i ako) se u vremenu, protekom (tečajem) vremena potvrdi enciklopedijska važnost, tek tada će trebati napisati enciklopedijski članak. Razlozi za brisanje nisu dovoljno dobri, a ni razlozi za ostanak nisu baš nešto. Ako je nešto u svojoj biti navodno cirkus ili pamflet, to nije razlog za brisanje. Isto tako ako obrišemo članak, to što će ostati nekritički članak na nekom drugom projektu ne može biti argument koji će prevagnuti. Marijanov "argument" je jednako jak kao i onaj "cirkus", to što nešto postoji nije automatski razlog za postojanje enciklopedijskog članka. Nesmira upućujem na SZR članka [[Sebić]], jer lako je vidjeti da ovaj pamflet ili deklaracija nije nešto što je teško ocijeniti, jer je ocijenjeno valjda u svim hrvatskim medijima, a i šire, koliko sam vidio [http://glasbrotnja.net/bosnjaci-ne-zele-cuti-zajednicki-jezik-zajednistvo-nas-kostalo-genocida/ Mustafa Cerić]. ManUsku sam neki dan odgovorio kako sam odgovorio jer sam htio vidjeti smisleniji argument, ako postoji. Ovo do sada je tanko, na obje strane. Da ne ostavim stvar u čistilištu, očito je da ovdje nije riječ o pojavi tipa "akcije indeks" ili kako se to već zvalo o čemu je jedan suradnik pisao pa smo to obrisali, jer se radilo o nečemu o čemu se puno pisalo po jeftinim novinama jer je podilazilo ljudskim strastima. Ova deklaracija je sličnija memorandumu SANU, uvod je human, ali zaključci su, ako nisam krivo shvatio, protuustavni i prilično konfuzni. Početak rečenice (sličnost deklaracije memorandumu SANU) je razlog za ostanak, a kraj rečenice (zaključci su protuustavni i prilično konfuzni) potvrđuje ekvivalentnost teme cirkusu (MaGa, nisi potpuno u krivu [[Slika:Smiley.svg|20px]]) ali to mi je pretanak razlog za brisanje. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 22:38, 8. travnja 2017. (CEST) :Tanko? Od kada smo počeli pisati članke o marginalnim stvarima koje su napuhali - mediji, jeftini ili skupi - svejedno? Jesam li ja štogod prespavao ili je ova ''deklaracija'' nešto bitno što će odrediti budućnost ''regiona''?--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;">_'''MaGa'''</span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 10:33, 9. travnja 2017. (CEST) :: [[Slaven Letica]] o deklaraciji: ''Osobno smatram da bi upravo Maja Hrgovic, Milana Vuković Runjić, Ivana Šojat i još poneka pjesnikinja, spisateljica, pa i znanstvenica i znanstvenik mlađi od Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika trebali napisati Deklaraciju o hrvatskom (književnom, pjesničkom, znanstvenom, stručnom i inom) jeziku u 21. stoljeću. To sam Maji napisao na facebooku, a ona mi je pristojno odgovorila: „Dragi Slaven Letica, baš sam o ovome razmišljala. Ali još uvijek se kolebam, možda ova lakrdija uopće ne zaslužuje odgovor, možda je naprosto treba ignorirati, gdje bismo bili da reagiramo na svaku budalaštinu…“ '''Mogu se s Majom složiti da se radi i o „lakrdiji“ i o „budalaštini“, ali se nikako ne slažem da na Deklaraciju o zajedničkom jeziku ne treba reagirati.''' Naime, čak i letimičan pogled na njene potpisnike daje naslutiti da je njihov odnos sličan onom od prije 167 godina kada su Bečki književni dogovor potpisalo pet hrvatskih, dva srpska i jedan crnogorski književnik. Djelomični popis potpisnika objavljen u današnjem Večernjem listu daje naslutiti da Hrvati opet Srbima i inima nameću – zajednički jezik. Zato još jedna hrvatska šutnja nije i neće biti zlatna.'' http://kamenjar.com/prof-dr-slaven-letica-njihova-nasa-jezicna-domovina/ :: Ako Letica misli da na ovu deklaraciju treba odgovoriti, da ne treba pobjeći u ''hrvatsku šutnju'', to bi trebalo tumačiti da ovaj enciklopedijski članak ne treba brisati. --[[Suradnik:Pravo|Pravo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pravo|razgovor]])</small> 16:42, 9. travnja 2017. (CEST) ::Milan Jajčinović u Večernjem listu od 8. travnja 2017.: ''Ispada da Jugoslaveni ne razumiju hrvatski jezik. Također ispada da je Snježana Kordić vrsnija lingvistica od akademika Radoslava Katičića, a da su Edo Popović i Damir Karakaš tolerantniji prema tuđicama od samoga Miroslava Krleže. Deklaracija o jugoslavenskom jeziku baš i nije bezazlena. Na taj je način počela i zamisao o prvoj Jugoslaviji. Tada je na slikarskoj izložbi u Rimu, hrvatska slikarska grupa Društvo Medulić (Ivan Meštrović, Jozo Kljaković, Tomo Rosandić, Miroslav Rački, Tomislav Krizman, Emanuel Vidović) izlagala u srpskom paviljonu. Slična se zamisao pojavila i u naše vrijeme, kada je hrvatski Jugoslaven Oliver Frljić odlučio da na Praškom kvadrijenalu nastupi unutar srpske reprezentacije. Na taj je način početkom prošlog stoljeća počela i Jugoslavija. Možda bi našim Jugoslavenima, u sklopu preslaganja Balkana, trebalo dati distrikt gdje bi oni slobodno govorili jugoslavenskim jezikom i izražavali svoje balkanstvo. Jugoslavenstvo je uvijek počinjalo kao bezazlena, akademska ideja. Ni današnja ideja o zajedničkom jeziku nije daleko od nekadašnjega jugoslavenskoga začetka. Pogotovo što je podržava i novi miljenik Europske unije Aleksandar Vučić. A naši jugofili očito misle kao i on.'' ::Bez obzira kakve bile posljedice deklaracije, članak treba ostati. Ako deklaracija pokrene stvaranje nove Jugoslavije, onda je bitan. Ako ne bude nove Jugoslavije, onda je bitan kao svjedok jednog od zadnjih trzaja jugoslavenstva. --[[Suradnik:Pravo|Pravo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pravo|razgovor]])</small> 17:40, 9. travnja 2017. (CEST) === Njemačka uz pomoć Srbije obnavlja Jugoslaviju === Ovo je [[Ivica Šola|Šolin]] naslov u Slobodnoj Dalmaciji, a riječ je o ovom pamfletu, sarajevskom manifestu, ili bolje obznani, kako ga naziva [[Sanda Ham]] dodajući da on ne može ugroziti hrvatski jezik u Hrvatskoj, ali može izvan granica. Ako ovako nešto ustvrde hrvatski znanstvenici, onda takvo nešto treba imati članak i na hrvatskoj Wikipediji uz sve izvore i ocjene hrvatskih znanstvenika. <br /> "Kada se ovih tjedana govorilo o Deklaraciji o zajedničkom jeziku, rijetko tko je spominjao geopolitički kontekst preustroja EU-a i njezina proširenja na Balkan, te ulogu Njemačke u podupiranju ovog projekta i deklaracije. '''Deklaraciju ovih jugoslavenskih nacionalista financirale su dvije njemačke zaklade - Kulturstiftung Alianz i Forum ZFD koji je izravno naslonjen na važne institucije njemačke države (Bundesministerium für wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung)''', koje, kako je rekla i Angela Merkel u susretu s Vučićem uoči izlaska ove velikosrpske deklaracije, Srbiju vide kao "ključ stabilnosti" i lidera u regiji. Financiranjem ove jezične unitarističke agende koja, među inim, negira jedan od stožera svake nacionalne samobitnosti, a to je (hrvatski) jezik, Njemačka se izravno upliće, na drastičan način, u unutarnje stvari RH, udarajući u temelj svakog nacionalnog identiteta, a to je jezik. K tome treba dodati da znatan broj njemačkih slavista misli slično ili identično o "zajedničkom" jeziku kao Snježana Kordić."...<br /> U isto vrijeme kada je u Sarajevu objavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku, da siđemo na razinu "popularne kulture", njemački mediji objavili su kako bi reprezentacija Jugoslavije izgledala danas, s Modrićem, Rakitićem, Bosancem Pjanićem, Srbima Kolarovim, Matićem... '''Ovo opsesivno njemačko bavljenje Jugoslavijom 2017. godine te financiranje projugoslavenskih projekata treba se čitati u kontekstu "Cooperove doktrine"'''.<br /> Britanski diplomat [[Robert Cooper]], koji je bio zagovornik zajedničkog ulaska svih bivših jugoslavenskih država u EU, razvio je prije dvadesetak godina teoriju "postmodernog imperijalizma" u kojem bi neokolonijalizam velikih nad malima i manjima postao faktorom stabilnosti, s ciljem da ta doktrina postane vanjskopolitička strategija EU-a. A EU je, zapravo, Njemačka.", [http://www.slobodnadalmacija.hr/misljenja/agora/clanak/id/479542/njemacka-uz-pomoc-srbije-obnavlja-jugoslaviju piše Šola]. <br /> "Sarajevski manifest, ili bolje obznana, dijelom je projekta Jezici i nacionalizmi koji kruži prostorima bivše Jugoslavije zagovarajući umjesto nacionalnih jezika, bosanskog, crnogorskog, hrvatskog i srpskog, jedan „zajednički jezik“ i proglašavajući nacionale jezike izrazom agresivnog nacionalizma u segregacijskom značenju. Održane su od travnja do studenoga četiri „konferencije“, po jedna u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu. Na tim se „konferencijama“ otvoreno pozivalo na zanemarivanje i potiskivanje nacionalnoga imena jezika. Naime, pokretači projekta očito su ocijenili da '''nije vrijeme da se sve karte stave na stol''' pa za sada govore o zajedničkom jeziku i ime mu očito izbjegavaju, a govornike upućuje da jezik kojim se služe nazivaju samo „jezik“, bez nacionalnog imena", upozorava Sanda Ham.<br /> "'''Sarajevska obznana ne može ugroziti hrvatski jezik u Hrvatskoj, ali može izvan granica'''. Pokušaj je to stvaranja jezika koji bi bio zajednički stanovnicima BiH bez obzira na njihovu stvarnu jezičnu i nacionalnu pripadnost. Stvori li se takav jezik, a manifestno mu se teži, pokušat će se sljubiti s crnogorskim i srpskim i kao takav „zajednički jezik“ ponuditi EU na prihvaćanje i oslužbovljenje. Prisjetimo se, uoči prijama u EU Hrvatska je bila zabrinuta oko priznavanja hrvatskoga jezika kao službenoga jezika. Nad Hrvatskom je tada bila prijetnja bosanskohrvatskosrpskoga jezika, a sada je nad pojedinim državama pristupnicama prijetnja „zajedničkoga jezika“ nazvanog standardnim jezikom s četirima varijantama. Iz sarajevskoga manifesta ne može izići ništa dobroga jer nikada iz tih manifesta i nije – takvi su se manifesti, zvali se oni Bečki dogovor (iz 1850.), Novosadski dogovor (iz 1954.), Skerlićeva anketa (1913.) ili sadašnja Deklaracija o zajedničkom jeziku, iscrpljivali u gušenju nacionalnog jezika i osporavanju nacionalnoga bitka, a sve pod parolom međunacionalne sloge. Segregacija je novouvedeni pojam i čini se da smo time dobili novu demagošku objedu. Naime, ono što se u zakonodavstvu EU naziva pravom svakoga naroda na upotrebu svojega jezika i pisma, sarajevski manifest naziva segregacijom.", kaže Sanda Ham. <br /> Da imamo više vremena i volje neuspješno pokušavajući nešto promijeniti na njemačkoj Wikipediji, ovaj bi [[Wikipedija:Kafić/Njemačka Wikipedija/Popis nepravilnosti na njemačkoj wikipediji|popis bio daleko duži]], ali ako se samo sjetimo što se dogodilo s člankom o hrvatskome jeziku i gramatici hrvatskog jezika na engleskoj Wikipediji - možemo li biti bezbrižni i zabijati glavu u pijesak dok sljedbenici ovog manifesta marljivo po Wikipediji, Wječniku, suprotno znanstvenim i stvarnim činjenicama, mijenjaju članke ili ih jednostavno brišu? Hrvatska gramatika na engleskoj Wikipediji jednostavno ne postoji. Nije li zabrinjavajuće da kod nas članak [[Gramatika hrvatskoga jezika]] postoji od 2008. ali nema niti jednu međuwikipoveznicu? Nije li zabrinjavajuća ignorancija postojanja hrvatske gramatike od 1604. godine?<br /> S druge strane [https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%94%D1%83%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B6%D0%B5%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82 prisvajaju cjelokupnu hrvatsku književnost].<br /> ''Croatian (hrvatski [xř̩ʋaːtskiː]) is the standardized variety of the Serbo-Croatian language used by Croats...'' - zaista? <br /> No, takve gluposti i zlonamjerne neistine na engleskoj Wikipediji čitaju milijuni. Etiketiravši svakoga tko ne slijedi navedeni politički i ideološki program, a koji je ovih dana izronio i u obliku ove sarajevske deklaracije o zajedničkom jeziku, nacionalistima i drugim pogrdnim pridjevima na, u prvom redu, en:wiki, wiktionaryju, de:wiki, onemogućavaju rad, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Croatian_grammar&diff=prev&oldid=373204880 brišu se doprinosi], na neki način provode 'institucionalizirani vandalizam' glumeći toleranciju, poštivanje pravila, liberalizam, humanizam i druge ''-izme''. <br /> Sada kako vidimo, samo provode ono što je zacrtano tim '''političkim''' projektom.<br /> Neka barem na hrvatskome piše što su ti projekti, manifesti, obznane, pamfleti... i tko stoji iza njih. --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 11:31, 13. travnja 2017. (CEST) === Zaključak === * Enciklopedije pišu o pojavama u objektivnoj stvarnosti. - Da, ali ne pišu o ''svim'' pojavama, nego enciklopedije sadržavaju podskup pojava u objektivnoj stvarnosti koji je reprezentativan za podskup objektivne stvarnosti zvan ''govornici hrvatskoga jezika'', kojima je ovaj projekt usmjeren. * Pisati o marginalnim stvarima koje su napuhali - mediji, ne trebamo. Znati da će nešto odrediti budućnost regije nemoguće je, nismo proroci. Mediji uspijevaju napuhati situacije gdje se život ili materijalna egzistencija većeg broja ljudi dovodi u pitanje, dakle terorizam, kriminal, ili gospodarske potrese. Za to im sugovornici nisu potrebni, dovoljni su maštoviti novinari, jedan od primjera je još uvijek aktualni Agrokor. Omjer sugovornika, intervjua i ukupan broj objavljenih članaka u slučaju Agrokor najvjerojatnije je manji od 10 %. Kod ove deklaracije taj omjer je bitno veći, ljudi iskazuju svoje mišljenje, političari, stručnjaci, u velikom broju. Slažem se da je utjecaj nečega na budućnost jedno od mjerila treba li nešto postati enciklopedijski članak ili ne, što ovdje to ne možemo znati, ali možemo vidjeti glas javnosti, koji u ovom slučaju nije puki senzacionalizam, nego je plebiscitarna osuda, u doslovnom smislu, recimo da je 90 % društva osudilo deklaraciju, a 10 % društva ju je podržalo. Temeljem tog neformalnog plebiscita u društvu mislim da ne smijemo ovo ignorirati, nego zbivanja valja enciklopedijski dokumentirati. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style='color:blue'>Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style='color:gray'>Gonsales</span>]] 09:26, 22. travnja 2017. (CEST) == POV == Sa koje točke gledišta [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]? Ili iz druge perspektive pitano: koje je gledište referentno?! Srpsko? Bošnjačko? Ili hrvatsko?! U ovoj temi niti jedno. Stoga ukoliko smo ovdje već na hr.wiki onda bi bio red da se napiše gledište 99% hrvatskog pučanstva koje (bez daljnjega) poštuje srpski i/ili bošnjački, no hibridhi SH (ili HS kako ti je draže) energično odbija! M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 18:02, 10. prosinca 2020. (CET) : Gdje ti je izvor za 99% molio bi lijepo? Osobni osjećaju nemaju što raditi na wiki.hr, posebno kako je ovo jedna od jednoznamenkastih inačiča wikipedije gdje se spori da su hrvatski i srpski 2 dijalekta istoga jezika. [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|razgovor]])</small> 18:06, 10. prosinca 2020. (CET) :: Najkasnije na referendumu [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]]. Za ostatak ne grizem na tvoj mamac - to je diletantno što pišeš. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 18:09, 10. prosinca 2020. (CET) ::: Citiram [[:en:Serbo-Croatian]]: :::: Serbo-Croatian (/ˌsɜːrboʊkroʊˈeɪʃən/ (About this soundlisten))[9][10] – also called Serbo-Croat (/ˌsɜːrboʊˈkroʊæt/),[9][10] Serbo-Croat-Bosnian (SCB),[11] Bosnian-Croatian-Serbian (BCS),[12] and Bosnian-Croatian-Montenegrin-Serbian (BCMS)[13] – is a South Slavic language and the primary language of Serbia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, and Montenegro. It is a pluricentric language with four[14] mutually intelligible standard varieties, namely Serbian, Croatian, Bosnian and Montenegrin. ::: Tek ako netko može otići na enwiki i opovrgnuti ovo gore (spoiler: ne može), mogli bismo ovdje prihvatiti tezu da SH ne postoji kao gotovu istinu. ::: SH nije hibridni jezik, to je nerazumijevanje (iako nažalost dosta rašireno). [[Suradnik:GregorB|GregorB]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:GregorB|razgovor]])</small> 18:13, 10. prosinca 2020. (CET) ::::: Ne bi se složio [[Mark7747|Mark7747]]. Kada se dvije osobe razumiju 95% kao prosječni Hrvat i Srbin, onda tu ima nečega. Posebno kada se velika većina svjetskih lingvista slaže u tome mišljenju. Problem je nastao što ne možeš na Balkanu imati državu bez jezika. A i kao što je GregorB napisao, slobodno pobij na en.wiki. [[Suradnik:Kanikosen|Kanikosen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|razgovor]])</small> 18:15, 10. prosinca 2020. (CET) ::::::Jedan od osnovnih i najbitnijih identifikatora svakog naroda je njegov jezik. Da ne pišem o osjećajima zajedničke pripadnosti, kulture, povijesti itd. ::::::I još jednom: sa dužnim poštovanjem ostalih jezika u regiji. Ostale tvrdnje ostavimo povijesničarima. lingvistima i inim ekspertima. Onima koji prokleto dobro znaju što pišu i/ili govore.--[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 18:17, 10. prosinca 2020. (CET) :: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], kao prvo na Wikipediji ne smije biti ''gledište 99 % hrvatskog pučanstva'' jer Wikipedija treba imati [[Wikipedija:NPOV|neutralno gledište]] (WP:NPOV). [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Deklaracija_o_zajedni%C4%8Dkom_jeziku&diff=5691433&oldid=5691432 Obrisani dio] koji glasi: ''koji zapravo ne postoji i kojeg u stvarnosti ne govori nitko (jer Hrvati govore hrvatski, Srbi srpski, Bošnjaci bošnjački itd.)'' nikako ne slijedi neutralno gledište te je činjenični netočno. Postoje i Srbi koje govore hrvatski, Hrvati koji pričaju srpski i slično. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:12, 11. prosinca 2020. (CET) ::: Svakako [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], no upravo tu dilemu sam komunicirao u mojoj prvoj rečenici. Koje je nepristrano gledište sveze te tematike?! (pitanja, pitanja,pitanja) --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 15:14, 11. prosinca 2020. (CET) :::: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], ne razumijem tvoje pitanje. Ako pitaš koje bi bilo neutralno gledište, onda bi u najboljem slučaju bilo da u potpunosti uklonimo tu rečenicu (kao što sam i učinio) jer njom autor članka iskazuje svoje mišljenje te time krši NPOV. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:18, 11. prosinca 2020. (CET) ::::: Upravo to je moja dilema [[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]. Drago mi je da se ista (barem za sada) ne čita kao negativna i/ili provocirajuća. M2C --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 15:20, 11. prosinca 2020. (CET) == Tendenciozni serbokroatistički pamflet == Sad kad je umro Slobodan Šnajder, išao sam baciti pogled na wiki na kojoj nisam bio koju godinu. Prvo-članak o Šnajderu je dosta slab i insinuira je on tobože bio protjeran tijekon Domovinskoga rata, no otišao jer jer je srpsku agesiju pokušao razvodniti u građanski rat, zajedno s neojugoslavenima tipa Šerbedžije, Ugrešić, Drakulić itd. No,za razliku od njh Šnajder je i talentiran pisac, pa iako ga međunarodna sorosevska ekipa podupire- otud i inače beznačajne nagrade- autor je tri vrlo vrijedna romana koja su bolja i od njegovih drama- a koji nisu ni solidno spomenti. No najbjedniji dio njegove biografije je Deklaracija iz 2017.- bijedno propala, a koja je na ovoj wikipediji prikazana iznimno lažno i tendenciozo jer se radilo o protuhrvatskom pamfletu. Članak je preuređivala Snježana Kordić ili neki od njezinih klonova do neprepoznatljivosti. Budući da nema potrebe da se ulazi u njezne propale teorije- hrvatski srpski su kao hindi i urdu dva jezika, a ne dvije varijante jednoga jezika- najjednostavinje je da dodate popis jezikoslovaca (hrvatskih koji su onda bili živi, kao i vrijednh autora- a koji su i javno kritizirali Deklaraciju ili ju izrijekom odbacii. Ovi potpisnici su 2. liga među lingvistima i ima ih samo dvoje, a među piscima nitko iole vrijedan osim Šnajdera. Dakle, stavite popis lingvista koji su ju kritizirali, samu Deklaraciju i odbili ju potpisati za razliku od razih novonara i jugonacionalista: Rasdolav Katičić Stjepan Babić Milan Moguš Leopodd Auburger Eduard Hercigonja Dalibor Brozović Ranko Matasović Dragica Malić Branka Tafra Ivan Aralica Slobodan Novak Slobodan Prosperov Novak Mate Kapović Milan Mihaljević August Kovačec Mario Grčević Ivan Marković Ivo Pranjković Josip Silić Irena Vrkljan Milica Mihaljević Branimir Belaj Sanda Ham Sanja Vulić Zvonko Pandžić Nedjeljko Fabrio Ratko Cvetnić ........... Budući da se ne da preuređivari ovaj jad od članka, pogledajte samo prve videe- drugi je dublji i bolji- i nešto napravite da popravite sramotu Kordiićkinih klonova:https://www.youtube.com/watch?v=fd6L84hFqz4 , https://www.youtube.com/watch?v=nX-jdSAK_3o (Mir Harven- nije mi upalio potpis s 4 tilde ne znam iz kojih razloga) 4iqxmwjoibp1hjd9o7gq7o5te6bupgy 0 582361 7592399 7590018 2026-09-02T05:52:56Z Zeljko 1196 7592399 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Dilenijevke | slika = A hand-book to the flora of Ceylon (Plate III) (6430631879).jpg | slika_opis = ilustracija, Dillenia triquetra | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = Dillenianae | sperordo_autorstvo= Takht. ex Doweld | ordo = Dilleniales | ordo_autorstvo= DC. ex Bercht. & J. Presl, 1820 | familia = ''Dilleniaceae'' | familia_autorstvo= [[Richard Anthony Salisbury|Salisb.]], 1806[1807] }} '''Dilenijevke''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Dilleniaceae'') porodica je drvenastih i rjeđe zeljastih ''[[Magnoliopsida]]'' i jedina porodica reda ''Dilleniales'' <small>DC. ex Bercht. & J.Presl.</small> Salisbury je ime porodice objavio 1807. u Paradisus Londinensis; ime je zaštićeno (nomen conservandum). Tipski rod je ''[[Dillenia]]'' <small>L.</small>, čija je tipska vrsta ''[[Dillenia indica]]'' <small>L.</small> Kew danas prihvaća 11 rodova, dok noviji izvori procjenjuju porodicu na nešto više od 600 vrsta. Red Dilleniales objavljen je 1820. u djelu O přirozenosti rostlin, a WFO ga prihvaća s jednom jedinom porodicom — ''Dilleniaceae''. == Opis == Glavni izvori: Angiosperm Phylogeny Website – Dilleniales/Dilleniaceae · Kew – Dilleniaceae, opis · Horn – Dilleniaceae, Families and Genera of Vascular Plants Predstavnici porodice uglavnom su [[Stablo|stabla]], [[grm]]ovi i drvenaste penjačice, a rjeđe trajne zeljaste biljke. [[Listovi]] su pretežno naizmjenični i spiralno raspoređeni, jednostavni, rjeđe duboko urezani ili sastavljeni, najčešće bez palistića. Plojka je često kožasta ili hrapava zbog silicificiranih dlačica. Za mnoge vrste vrlo su karakteristične jake, gotovo paralelne sekundarne žile koje se pružaju ravno prema zupcima ruba lista, uz poprečno povezane tercijarne žile. [[Cvjetovi]] su većinom dvospolni, pravilni ili rjeđe dvobočno simetrični, pojedinačni ili skupljeni u terminalne odnosno pazušne cvatove. [[Lap]]ova je obično pet, ali njihov broj može biti od tri do dvadesetak; slobodni su, preklapaju se i ostaju na plodu, a u nekih se rodova znatno povećavaju tijekom dozrijevanja. Latica je najčešće pet, slobodne su, često žute ili bijele i nerijetko zgužvane u pupu. Prašnika je najčešće mnogo, ponekad nekoliko desetaka ili više stotina; mogu biti slobodni ili skupljeni u snopiće. Antere se u mnogim rodovima otvaraju porama, pa je oprašivanje vibracijom pčela često. Ginecej se sastoji od jednoga do više plodnih listova, koji mogu biti slobodni ili djelomično srasli. Plodovi su najčešće mjehuri, ali se pojavljuju i bobe, tobolci te drugi tipovi plodova. Sjemenke često imaju mesnati arilus, a raznose ih [[ptice]], [[sisavci]] ili, kod pojedinih ''[[Hibbertia]]'', [[mravi]]. == Rasprostranjenost == Glavni izvori: Flora of Rio de Janeiro – Dilleniaceae (2024) · Kew – Dilleniaceae Porodica je uglavnom pantropska, s prodorom u suptropska i topla umjerena područja, osobito [[Australija|Australije]]. Rodovi su geografski vrlo zanimljivo razdijeljeni: ''Curatella'', ''Davilla'', ''Doliocarpus'', ''Neodillenia'' i ''Pinzona'' ograničeni su na Neotropik; ''Acrotrema'', ''Didesmandra'', Dillenia i ''Schumacheria'' pripadaju [[Stari svijet|Starom svijetu]], dok je golemi rod ''Hibbertia'' najvećim dijelom australski. ''Tetracera'' je jedini pravi pantropski rod porodice. == Sistematika i povijest == Glavni izvori: APG V (2026) · APG IV (2016) · APweb – Dilleniales Položaj dilenijevki dugo je bio jedna od nejasnijih točaka klasifikacije ''[[Magnoliopsida]]''. APG I, APG II i APG III priznavali su Dilleniaceae kao porodicu, ali je nisu pouzdano smjestili ni u jedan red; ime ''Dilleniales'' bilo je dostupno, ali se čekalo na bolje filogenetske podatke. Na temelju molekularnih rezultata Soltisa i suradnika te Ruhfela i suradnika, APG IV (2016.) prvi je u sustavu APG formalno priznao ''Dilleniales'' kao samostalan jednoporodični red, sastavljen samo od ''Dilleniaceae''. Autori su pritom naglasili da su različite analize red smještale na različita mjesta, pa ga nisu priključili ni superrosidima ni superasteridima. APG V (2026.) ne mijenja opseg Dilleniales. Točan filogenetski položaj reda ipak još nije sasvim smiren. Velika nuklearna analiza Zuntinija i suradnika (2024.) povezala je Dilleniales s ''[[Gunnerales]]'', dok ih je druga velika analiza iz iste godine smjestila kao sestrinsku skupinu ''[[Caryophyllales]]''. Zbog takvog sukoba podataka samostalni status Dilleniales ostaje vrlo praktično rješenje. == Unutarnja podjela i rodovi == Glavni izvori: Horn – klasifikacija Dilleniaceae · Flora of Ceará (2026) – četiri potporodice · Kew – 11 priznatih rodova Suvremena filogenetska klasifikacija razlikuje četiri potporodice. Smještaj rodova prema Hornu i novijoj literaturi, uz današnje Kewove brojeve vrsta, izgleda ovako: * ''[[Delimoideae]]'' <small>Burnett</small> — Tetracera (53 vrste); jedina pantropska potporodica i sestrinska skupina ostatku porodice. * ''[[Doliocarpoideae]]'' <small>J.W.Horn</small> — neotropski rodovi Curatella (1), Davilla (35), Doliocarpus (63), Neodillenia (3) i Pinzona (1). * ''[[Hibbertioideae]]'' <small>J.W.Horn</small> — samo Hibbertia, danas s oko 387 priznatih vrsta, golema većina u Australiji. * ''[[Dillenioideae]]'' <small>Burnett</small> — Acrotrema (10), Didesmandra (1), Dillenia (60) i Schumacheria (3); novija literatura napominje da je položaj Didesmandra u toj potporodici još donekle provizoran. Zbroj trenutačnih Kewovih popisa tako daje oko 617 prihvaćenih vrsta. Hasslerov World Plants trenutačno je na vrlo sličnih 618–619 vrsta; odnosno „oko 620 vrsta”. ''Pachynema'' <small>R.Br. ex DC.</small> više nije zaseban rod. Kew ga danas vodi kao sinonim roda ''Hibbertia'', a molekularni rezultati pokazuju da je Pachynema ugniježđena unutar Hibbertia. Zato stariji popisi s 12 rodova više nisu aktualni; današnji je broj 11. == Sinonimi == Glavni izvor: World Plants – Dilleniaceae i sinonimi Hassler i druge taksonomske baze navode tri sinonimna porodična imena: * ''Delimaceae'' <small>Mart.</small> * ''Hibbertiaceae'' <small>J.Agardh</small> * ''Soramiaceae'' <small>Martinov.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dilenijevke| ]] [[Kategorija:Porodice Magnoliopsida]] 5lr67mfptr8wbb3ps6kvgt1b9m1i56o 7592402 7592399 2026-09-02T06:12:14Z Zeljko 1196 7592402 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Dilenijevke | slika = A hand-book to the flora of Ceylon (Plate III) (6430631879).jpg | slika_opis = ilustracija, Dillenia triquetra | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = Dillenianae | sperordo_autorstvo= Takht. ex Doweld | ordo = Dilleniales | ordo_autorstvo= DC. ex Bercht. & J. Presl, 1820 | familia = ''Dilleniaceae'' | familia_autorstvo= [[Richard Anthony Salisbury|Salisb.]], 1806[1807] }} '''Dilenijevke''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Dilleniaceae'') porodica je drvenastih i rjeđe zeljastih ''[[Magnoliopsida]]'' i jedina porodica reda ''Dilleniales'' <small>DC. ex Bercht. & J.Presl.</small> Salisbury je ime porodice objavio 1807. u Paradisus Londinensis; ime je zaštićeno (nomen conservandum). Tipski rod je ''[[Dillenia]]'' <small>L.</small>, čija je tipska vrsta ''[[Dillenia indica]]'' <small>L.</small> Kew danas prihvaća 11 rodova, dok noviji izvori procjenjuju porodicu na nešto više od 600 vrsta. Red Dilleniales objavljen je 1820. u djelu O přirozenosti rostlin, a WFO ga prihvaća s jednom jedinom porodicom — ''Dilleniaceae''. == Opis == Glavni izvori: Angiosperm Phylogeny Website – Dilleniales/Dilleniaceae · Kew – Dilleniaceae, opis · Horn – Dilleniaceae, Families and Genera of Vascular Plants Predstavnici porodice uglavnom su [[Stablo|stabla]], [[grm]]ovi i drvenaste penjačice, a rjeđe trajne zeljaste biljke. [[Listovi]] su pretežno naizmjenični i spiralno raspoređeni, jednostavni, rjeđe duboko urezani ili sastavljeni, najčešće bez palistića. Plojka je često kožasta ili hrapava zbog silicificiranih dlačica. Za mnoge vrste vrlo su karakteristične jake, gotovo paralelne sekundarne žile koje se pružaju ravno prema zupcima ruba lista, uz poprečno povezane tercijarne žile. [[Cvjetovi]] su većinom dvospolni, pravilni ili rjeđe dvobočno simetrični, pojedinačni ili skupljeni u terminalne odnosno pazušne cvatove. [[Lap]]ova je obično pet, ali njihov broj može biti od tri do dvadesetak; slobodni su, preklapaju se i ostaju na plodu, a u nekih se rodova znatno povećavaju tijekom dozrijevanja. Latica je najčešće pet, slobodne su, često žute ili bijele i nerijetko zgužvane u pupu. Prašnika je najčešće mnogo, ponekad nekoliko desetaka ili više stotina; mogu biti slobodni ili skupljeni u snopiće. Antere se u mnogim rodovima otvaraju porama, pa je oprašivanje vibracijom pčela često. Ginecej se sastoji od jednoga do više plodnih listova, koji mogu biti slobodni ili djelomično srasli. Plodovi su najčešće mjehuri, ali se pojavljuju i bobe, tobolci te drugi tipovi plodova. Sjemenke često imaju mesnati arilus, a raznose ih [[ptice]], [[sisavci]] ili, kod pojedinih ''[[Hibbertia]]'', [[mravi]]. == Rasprostranjenost == Glavni izvori: Flora of Rio de Janeiro – Dilleniaceae (2024) · Kew – Dilleniaceae Porodica je uglavnom pantropska, s prodorom u suptropska i topla umjerena područja, osobito [[Australija|Australije]]. Rodovi su geografski vrlo zanimljivo razdijeljeni: ''Curatella'', ''Davilla'', ''Doliocarpus'', ''Neodillenia'' i ''Pinzona'' ograničeni su na Neotropik; ''Acrotrema'', ''Didesmandra'', Dillenia i ''Schumacheria'' pripadaju [[Stari svijet|Starom svijetu]], dok je golemi rod ''Hibbertia'' najvećim dijelom australski. ''Tetracera'' je jedini pravi pantropski rod porodice. == Sistematika i povijest == Glavni izvori: APG V (2026) · APG IV (2016) · APweb – Dilleniales Položaj dilenijevki dugo je bio jedna od nejasnijih točaka klasifikacije ''[[Magnoliopsida]]''. APG I, APG II i APG III priznavali su Dilleniaceae kao porodicu, ali je nisu pouzdano smjestili ni u jedan red; ime ''Dilleniales'' bilo je dostupno, ali se čekalo na bolje filogenetske podatke. Na temelju molekularnih rezultata Soltisa i suradnika te Ruhfela i suradnika, APG IV (2016.) prvi je u sustavu APG formalno priznao ''Dilleniales'' kao samostalan jednoporodični red, sastavljen samo od ''Dilleniaceae''. Autori su pritom naglasili da su različite analize red smještale na različita mjesta, pa ga nisu priključili ni superrosidima ni superasteridima. APG V (2026.) ne mijenja opseg Dilleniales. Točan filogenetski položaj reda ipak još nije sasvim smiren. Velika nuklearna analiza Zuntinija i suradnika (2024.) povezala je Dilleniales s ''[[Gunnerales]]'', dok ih je druga velika analiza iz iste godine smjestila kao sestrinsku skupinu ''[[Caryophyllales]]''. Zbog takvog sukoba podataka samostalni status Dilleniales ostaje vrlo praktično rješenje. == Unutarnja podjela i rodovi == Glavni izvori: Horn – klasifikacija Dilleniaceae · Flora of Ceará (2026) – četiri potporodice · Kew – 11 priznatih rodova Suvremena filogenetska klasifikacija razlikuje četiri potporodice. Smještaj rodova prema Hornu i novijoj literaturi, uz današnje Kewove brojeve vrsta, izgleda ovako: * ''[[Delimoideae]]'' <small>Burnett</small> — jedina pantropska potporodica i sestrinska skupina ostatku porodice. # ''[[Tetracera]]'' (53 vrste); * ''[[Doliocarpoideae]]'' <small>J.W.Horn</small> — neotropski rodovi # ''[[Curatella]]'' (1), # ''[[Davilla]]'' (35), # ''[[Doliocarpus]]'' (63), # ''[[Neodillenia]]'' (3) # ''[[Pinzona]]'' (1). * ''[[Hibbertioideae]]'' <small>J.W.Horn</small> — samo # ''[[Hibbertia]]'', danas s oko 387 priznatih vrsta, golema većina u Australiji. * ''[[Dillenioideae]]'' <small>Burnett</small> # ''[[Acrotrema]]'' (10), # ''[[Didesmandra]]'' (1), — novija literatura napominje da je položaj Didesmandra u toj potporodici još donekle provizoran. # ''[[Dillenia]]'' (60) i # ''[[Schumacheria]]'' (3); Zbroj trenutačnih Kewovih popisa tako daje oko 617 prihvaćenih vrsta. Hasslerov World Plants trenutačno je na vrlo sličnih 618–619 vrsta; odnosno „oko 620 vrsta”. ''Pachynema'' <small>R.Br. ex DC.</small> više nije zaseban rod. Kew ga danas vodi kao sinonim roda ''Hibbertia'', a molekularni rezultati pokazuju da je Pachynema ugniježđena unutar Hibbertia. Zato stariji popisi s 12 rodova više nisu aktualni; današnji je broj 11. == Sinonimi == Glavni izvor: World Plants – Dilleniaceae i sinonimi Hassler i druge taksonomske baze navode tri sinonimna porodična imena: * ''Delimaceae'' <small>Mart.</small> * ''Hibbertiaceae'' <small>J.Agardh</small> * ''Soramiaceae'' <small>Martinov.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dilenijevke| ]] [[Kategorija:Porodice Magnoliopsida]] 2gx9p2s5zop2p2dc8l63in2x6ted5qd 7592411 7592402 2026-09-02T06:40:21Z Zeljko 1196 7592411 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Dilenijevke | slika = A hand-book to the flora of Ceylon (Plate III) (6430631879).jpg | slika_opis = ilustracija, Dillenia triquetra | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = Dillenianae | sperordo_autorstvo= Takht. ex Doweld | ordo = Dilleniales | ordo_autorstvo= DC. ex Bercht. & J. Presl, 1820 | familia = ''Dilleniaceae'' | familia_autorstvo= [[Richard Anthony Salisbury|Salisb.]], 1806[1807] }} '''Dilenijevke''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Dilleniaceae'') porodica je drvenastih i rjeđe zeljastih ''[[Magnoliopsida]]'' i jedina porodica reda ''Dilleniales'' <small>DC. ex Bercht. & J.Presl.</small> Salisbury je ime porodice objavio 1807. u Paradisus Londinensis; ime je zaštićeno (nomen conservandum). Tipski rod je ''[[Dillenia]]'' <small>L.</small>, čija je tipska vrsta ''[[Dillenia indica]]'' <small>L.</small> Kew danas prihvaća 11 rodova, dok noviji izvori procjenjuju porodicu na nešto više od 600 vrsta. Red Dilleniales objavljen je 1820. u djelu O přirozenosti rostlin, a WFO ga prihvaća s jednom jedinom porodicom — ''Dilleniaceae''.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126565-1 Kew], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> == Opis == Predstavnici porodice uglavnom su [[Stablo|stabla]], [[grm]]ovi i drvenaste penjačice, a rjeđe trajne zeljaste biljke. [[Listovi]] su pretežno naizmjenični i spiralno raspoređeni, jednostavni, rjeđe duboko urezani ili sastavljeni, najčešće bez palistića. Plojka je često kožasta ili hrapava zbog silicificiranih dlačica. Za mnoge vrste vrlo su karakteristične jake, gotovo paralelne sekundarne žile koje se pružaju ravno prema zupcima ruba lista, uz poprečno povezane tercijarne žile.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/226756839_Dilleniaceae Dilleniaceae], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su većinom dvospolni, pravilni ili rjeđe dvobočno simetrični, pojedinačni ili skupljeni u terminalne odnosno pazušne cvatove. [[Lap]]ova je obično pet, ali njihov broj može biti od tri do dvadesetak; slobodni su, preklapaju se i ostaju na plodu, a u nekih se rodova znatno povećavaju tijekom dozrijevanja. Latica je najčešće pet, slobodne su, često žute ili bijele i nerijetko zgužvane u pupu.<ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126565-1/general-information?utm KewOpis], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> [[Prašnik]]a je najčešće mnogo, ponekad nekoliko desetaka ili više stotina; mogu biti slobodni ili skupljeni u snopiće. Antere se u mnogim rodovima otvaraju porama, pa je oprašivanje vibracijom pčela često. Ginecej se sastoji od jednoga do više plodnih listova, koji mogu biti slobodni ili djelomično srasli. Plodovi su najčešće mjehuri, ali se pojavljuju i bobe, tobolci te drugi tipovi plodova. Sjemenke često imaju mesnati arilus, a raznose ih [[ptice]], [[sisavci]] ili, kod pojedinih ''[[Hibbertia]]'', [[mravi]].<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/research/APweb/orders/dillenialesweb.html Mobot], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Porodica je uglavnom pantropska, s prodorom u suptropska i topla umjerena područja, osobito [[Australija|Australije]]. Rodovi su geografski vrlo zanimljivo razdijeljeni: ''Curatella'', ''Davilla'', ''Doliocarpus'', ''Neodillenia'' i ''Pinzona'' ograničeni su na Neotropik; ''Acrotrema'', ''Didesmandra'', Dillenia i ''Schumacheria'' pripadaju [[Stari svijet|Starom svijetu]], dok je golemi rod ''Hibbertia'' najvećim dijelom australski. ''Tetracera'' je jedini pravi pantropski rod porodice.<ref name="Flora ">[https://www.scielo.br/j/rod/a/PD6h7CmqdVLcvmtrrwXPyVQ/?lang=en&utm Flora of Rio de Janeiro: Dilleniaceae], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Položaj dilenijevki dugo je bio jedna od nejasnijih točaka klasifikacije ''[[Magnoliopsida]]''. APG I, APG II i APG III priznavali su ''Dilleniaceae'' kao porodicu, ali je nisu pouzdano smjestili ni u jedan red; ime ''Dilleniales'' bilo je dostupno, ali se čekalo na bolje filogenetske podatke.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x?utm An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG II], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> Na temelju molekularnih rezultata Soltisa i suradnika te Ruhfela i suradnika, APG IV (2016.) prvi je u sustavu APG formalno priznao ''Dilleniales'' kao samostalan jednoporodični red, sastavljen samo od ''Dilleniaceae''. Autori su pritom naglasili da su različite analize red smještale na različita mjesta, pa ga nisu priključili ni superrosidima ni superasteridima.<ref name="Wiley IV ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/boj.12385?utm An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> APG V (2026.) ne mijenja opseg Dilleniales. Točan filogenetski položaj reda ipak još nije sasvim smiren. Velika nuklearna analiza Zuntinija i suradnika (2024.) povezala je Dilleniales s ''[[Gunnerales]]'', dok ih je druga velika analiza iz iste godine smjestila kao sestrinsku skupinu ''[[Caryophyllales]]''. Zbog takvog sukoba podataka samostalni status Dilleniales ostaje vrlo praktično rješenje. <ref name="Mobot "/> == Unutarnja podjela i rodovi == Suvremena filogenetska klasifikacija razlikuje četiri potporodice.<ref name="FloraCeara ">[https://www.scielo.br/j/rod/a/SSRhJ7xXL68sRg7ZgHcd8HR/?format=html&lang=en&utm Flora of Ceará state, Brazil: Dilleniaceae], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> Smještaj rodova prema Hornu i novijoj literaturi,<ref name="Research "/> uz današnje Kewove brojeve vrsta, izgleda ovako: * ''[[Delimoideae]]'' <small>Burnett</small> — jedina pantropska potporodica i sestrinska skupina ostatku porodice. # ''[[Tetracera]]'' (53 vrste); * ''[[Doliocarpoideae]]'' <small>J.W.Horn</small> — neotropski rodovi # ''[[Curatella]]'' (1), # ''[[Davilla]]'' (35), # ''[[Doliocarpus]]'' (63), # ''[[Neodillenia]]'' (3) # ''[[Pinzona]]'' (1). * ''[[Hibbertioideae]]'' <small>J.W.Horn</small> — samo # ''[[Hibbertia]]'', danas s oko 387 priznatih vrsta, golema većina u Australiji. * ''[[Dillenioideae]]'' <small>Burnett</small> # ''[[Acrotrema]]'' (10), # ''[[Didesmandra]]'' (1), — novija literatura napominje da je položaj Didesmandra u toj potporodici još donekle provizoran. # ''[[Dillenia]]'' (60) i # ''[[Schumacheria]]'' (3); Zbroj trenutačnih Kewovih popisa tako daje oko 617 prihvaćenih vrsta. Hasslerov World Plants trenutačno je na vrlo sličnih 618–619 vrsta; odnosno „oko 620 vrsta”. ''Pachynema'' <small>R.Br. ex DC.</small> više nije zaseban rod. Kew ga danas vodi kao sinonim roda ''Hibbertia'', a molekularni rezultati pokazuju da je Pachynema ugniježđena unutar Hibbertia. Zato stariji popisi s 12 rodova više nisu aktualni; današnji je broj 11. == Sinonimi == Glavni izvor: World Plants – Dilleniaceae i sinonimi Hassler i druge taksonomske baze navode tri sinonimna porodična imena: * ''Delimaceae'' <small>Mart.</small> * ''Hibbertiaceae'' <small>J.Agardh</small> * ''Soramiaceae'' <small>Martinov.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dilenijevke| ]] [[Kategorija:Porodice Magnoliopsida]] 6whgdzvraqh45kkq24htr1cuwa9xywa 7592412 7592411 2026-09-02T06:40:33Z Zeljko 1196 7592412 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Dilenijevke | slika = A hand-book to the flora of Ceylon (Plate III) (6430631879).jpg | slika_opis = ilustracija, Dillenia triquetra | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = Dillenianae | sperordo_autorstvo= Takht. ex Doweld | ordo = Dilleniales | ordo_autorstvo= DC. ex Bercht. & J. Presl, 1820 | familia = ''Dilleniaceae'' | familia_autorstvo= [[Richard Anthony Salisbury|Salisb.]], 1806[1807] }} '''Dilenijevke''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Dilleniaceae'') porodica je drvenastih i rjeđe zeljastih ''[[Magnoliopsida]]'' i jedina porodica reda ''Dilleniales'' <small>DC. ex Bercht. & J.Presl.</small> Salisbury je ime porodice objavio 1807. u Paradisus Londinensis; ime je zaštićeno (nomen conservandum). Tipski rod je ''[[Dillenia]]'' <small>L.</small>, čija je tipska vrsta ''[[Dillenia indica]]'' <small>L.</small> Kew danas prihvaća 11 rodova, dok noviji izvori procjenjuju porodicu na nešto više od 600 vrsta. Red Dilleniales objavljen je 1820. u djelu O přirozenosti rostlin, a WFO ga prihvaća s jednom jedinom porodicom — ''Dilleniaceae''.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126565-1 Kew], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> == Opis == Predstavnici porodice uglavnom su [[Stablo|stabla]], [[grm]]ovi i drvenaste penjačice, a rjeđe trajne zeljaste biljke. [[Listovi]] su pretežno naizmjenični i spiralno raspoređeni, jednostavni, rjeđe duboko urezani ili sastavljeni, najčešće bez palistića. Plojka je često kožasta ili hrapava zbog silicificiranih dlačica. Za mnoge vrste vrlo su karakteristične jake, gotovo paralelne sekundarne žile koje se pružaju ravno prema zupcima ruba lista, uz poprečno povezane tercijarne žile.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/226756839_Dilleniaceae Dilleniaceae], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su većinom dvospolni, pravilni ili rjeđe dvobočno simetrični, pojedinačni ili skupljeni u terminalne odnosno pazušne cvatove. [[Lap]]ova je obično pet, ali njihov broj može biti od tri do dvadesetak; slobodni su, preklapaju se i ostaju na plodu, a u nekih se rodova znatno povećavaju tijekom dozrijevanja. Latica je najčešće pet, slobodne su, često žute ili bijele i nerijetko zgužvane u pupu.<ref name="KewOpis ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126565-1/general-information?utm KewOpis], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> [[Prašnik]]a je najčešće mnogo, ponekad nekoliko desetaka ili više stotina; mogu biti slobodni ili skupljeni u snopiće. Antere se u mnogim rodovima otvaraju porama, pa je oprašivanje vibracijom pčela često. Ginecej se sastoji od jednoga do više plodnih listova, koji mogu biti slobodni ili djelomično srasli. Plodovi su najčešće mjehuri, ali se pojavljuju i bobe, tobolci te drugi tipovi plodova. Sjemenke često imaju mesnati arilus, a raznose ih [[ptice]], [[sisavci]] ili, kod pojedinih ''[[Hibbertia]]'', [[mravi]].<ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/research/APweb/orders/dillenialesweb.html Mobot], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Porodica je uglavnom pantropska, s prodorom u suptropska i topla umjerena područja, osobito [[Australija|Australije]]. Rodovi su geografski vrlo zanimljivo razdijeljeni: ''Curatella'', ''Davilla'', ''Doliocarpus'', ''Neodillenia'' i ''Pinzona'' ograničeni su na Neotropik; ''Acrotrema'', ''Didesmandra'', Dillenia i ''Schumacheria'' pripadaju [[Stari svijet|Starom svijetu]], dok je golemi rod ''Hibbertia'' najvećim dijelom australski. ''Tetracera'' je jedini pravi pantropski rod porodice.<ref name="Flora ">[https://www.scielo.br/j/rod/a/PD6h7CmqdVLcvmtrrwXPyVQ/?lang=en&utm Flora of Rio de Janeiro: Dilleniaceae], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Položaj dilenijevki dugo je bio jedna od nejasnijih točaka klasifikacije ''[[Magnoliopsida]]''. APG I, APG II i APG III priznavali su ''Dilleniaceae'' kao porodicu, ali je nisu pouzdano smjestili ni u jedan red; ime ''Dilleniales'' bilo je dostupno, ali se čekalo na bolje filogenetske podatke.<ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x?utm An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG II], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> Na temelju molekularnih rezultata Soltisa i suradnika te Ruhfela i suradnika, APG IV (2016.) prvi je u sustavu APG formalno priznao ''Dilleniales'' kao samostalan jednoporodični red, sastavljen samo od ''Dilleniaceae''. Autori su pritom naglasili da su različite analize red smještale na različita mjesta, pa ga nisu priključili ni superrosidima ni superasteridima.<ref name="Wiley IV ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/boj.12385?utm An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> APG V (2026.) ne mijenja opseg Dilleniales. Točan filogenetski položaj reda ipak još nije sasvim smiren. Velika nuklearna analiza Zuntinija i suradnika (2024.) povezala je Dilleniales s ''[[Gunnerales]]'', dok ih je druga velika analiza iz iste godine smjestila kao sestrinsku skupinu ''[[Caryophyllales]]''. Zbog takvog sukoba podataka samostalni status Dilleniales ostaje vrlo praktično rješenje. <ref name="Mobot "/> == Unutarnja podjela i rodovi == Suvremena filogenetska klasifikacija razlikuje četiri potporodice.<ref name="FloraCeara ">[https://www.scielo.br/j/rod/a/SSRhJ7xXL68sRg7ZgHcd8HR/?format=html&lang=en&utm Flora of Ceará state, Brazil: Dilleniaceae], pristupljeno 2. rujna 2026.</ref> Smještaj rodova prema Hornu i novijoj literaturi,<ref name="Research "/> uz današnje Kewove brojeve vrsta, izgleda ovako: * ''[[Delimoideae]]'' <small>Burnett</small> — jedina pantropska potporodica i sestrinska skupina ostatku porodice. # ''[[Tetracera]]'' (53 vrste); * ''[[Doliocarpoideae]]'' <small>J.W.Horn</small> — neotropski rodovi # ''[[Curatella]]'' (1), # ''[[Davilla]]'' (35), # ''[[Doliocarpus]]'' (63), # ''[[Neodillenia]]'' (3) # ''[[Pinzona]]'' (1). * ''[[Hibbertioideae]]'' <small>J.W.Horn</small> — samo # ''[[Hibbertia]]'', danas s oko 387 priznatih vrsta, golema većina u Australiji. * ''[[Dillenioideae]]'' <small>Burnett</small> # ''[[Acrotrema]]'' (10), # ''[[Didesmandra]]'' (1), — novija literatura napominje da je položaj Didesmandra u toj potporodici još donekle provizoran. # ''[[Dillenia]]'' (60) i # ''[[Schumacheria]]'' (3); Zbroj trenutačnih Kewovih popisa tako daje oko 617 prihvaćenih vrsta. Hasslerov World Plants trenutačno je na vrlo sličnih 618–619 vrsta; odnosno „oko 620 vrsta”. ''Pachynema'' <small>R.Br. ex DC.</small> više nije zaseban rod. Kew ga danas vodi kao sinonim roda ''Hibbertia'', a molekularni rezultati pokazuju da je Pachynema ugniježđena unutar Hibbertia. Zato stariji popisi s 12 rodova više nisu aktualni; današnji je broj 11. == Sinonimi == Glavni izvor: World Plants – Dilleniaceae i sinonimi Hassler i druge taksonomske baze navode tri sinonimna porodična imena: * ''Delimaceae'' <small>Mart.</small> * ''Hibbertiaceae'' <small>J.Agardh</small> * ''Soramiaceae'' <small>Martinov.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dilenijevke| ]] [[Kategorija:Porodice Magnoliopsida]] fufvt7tsbxq3m7f5wttazzm279lpoti 0 591726 7592177 6905348 2026-09-01T12:41:10Z CyberMB vol2 172176 7592177 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometno natjecanje | naziv turnira = | godina = 2018. | godinaa = | izvorni naziv = | slika = | veličina = | opis_slike = | domaćin ={{Z|DAN}} [[Danska]] | datum = [[4. svibnja]] - [[20. svibnja]] [[2018.]] | momčadi = | savezi = | dvorane = | gradovi = | prvak = | prvak2 = | drugi = | drugi2 = | treći = | treći2 = | četvrti = | četvrti2 = | utakmice = | golovi = | gledanost = | strijelac = | igrač = | vratar = | ažurirano = }} '''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2018.''' je 82. Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu, koje se od 4. od 20. svibnja održalo u Danskoj. Konačna odluka o domaćinu donesena je 23. svibnja 2014.<ref>{{cite web |url=http://en.itar-tass.com/sports/732873 |title=Denmark to host Ice Hockey World Championship in 2018 |publisher=IIHF.com |access-date=25. kolovoza 2017. |archive-date=27. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140527003755/http://en.itar-tass.com/sports/732873 |url-status=dead }}</ref> Turnir se sastojao od sveukupno 64 utakmica: 56 u fazi po skupinama, 4 play-off utakmice za četvrtfinale, 4 utakmice četvrtfinala, 2 utakmice polufinala, te utakmice za broncu i finalna utakmica. {| class="toccolours sortable" style="text-align:right;" |- style="background-color:#e0e0e0" !width=175 style="text-align:center" |Turnir !width=90 abbr="Played" style="text-align:center" |Mjesto !width=90 abbr="Won" style="text-align:center" |Datum !width=90 abbr="Overtime wins" style="text-align:center" |Broj momčadi |- |align="left"|{{Z|DAN}} [[SP u hokeju na ledu elitne divizije 2018.|Elitna divizja]] |[[Kopenhagen]]<br>[[Herning]]||style="text-align:center"|[[4. svibnja]] – [[20. svibnja]] [[2018.]]||style="text-align:center"|16 |- |align="left"|{{Z|MAĐ}} [[SP u hokeju na ledu Divizije I 2018.|Divizije I Skupina A]] |[[Budimpešta]]||style="text-align:center"|[[22. travnja]] – [[28. travnja]] [[2017.]]||style="text-align:center"|6 |- |align="left"|{{Z|LIT}} [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Divizija I – Skupina B 2018.|Divizije I Skupina B]] |[[Kaunas]]||style="text-align:center"|[[23. travnja]] – [[29. travnja]] [[2017.]]||style="text-align:center"|6 |- |align="left"|{{Z|NIZ}} [[SP u hokeju na ledu Divizije II 2017.|Divizije II Skupina A]] |[[Tilburg]]||style="text-align:center"|[[23. travnja]] – [[29. travnja]] [[2017.]]||style="text-align:center"|6 |- |align="left"|{{Z|ŠPA}} [[SP u hokeju na ledu Divizije II 2017.|Divizije II Skupina B]] |[[Madrid]]||style="text-align:center"|[[23. travnja]] – [[29. travnja]] [[2017.]]||style="text-align:center"|6 |- |align="left"|{{Z|JAR}} [[SP u hokeju na ledu Divizije III 2017.|Divizije III]] |[[Kaapstad]]||style="text-align:center"|[[16. travnja]] – [[22. travnja]] [[2017.]]||style="text-align:center"|6 |} ==Izbor za domaćina== {|class="wikitable" !rowspan=2|Kandidati !colspan=1|Glasovi !rowspan=2|Napomene |- !1. krug |- bgcolor="#ccffcc" |'''{{Z|DAN}} [[Danska]]''' |style="text-align:center"|95 | - |- |{{Z+X|LAT}} |style="text-align:center"|12 |[[SP u hokeju na ledu elitne divizije 2006.|SP 2006.]] |} ==Gradovi-domaćini i stadioni== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! [[Kopenhagen]] ! [[Herning]] |- | [[Royal Arena]] | [[Jyske Bank Boxen]] |- | Mjesta: '''12.500''' | Mjesta: '''11.000''' |- | [[File:RoyalArena 20170811 N8B0024 (36517811566).jpg|250px]] | [[File:Jyske Bank Boxen.jpg|250px]] |} ==Natjecanje po skupinama== '''Objašnjenje kratica kod tablica u skupinama:''' *'''Momčad''' = naziv reprezentacije *'''Uta.''' = broj odigranih utakmica u skupini *'''Pob.''' = broj pobjeda *'''Pobpr.''' = broj pobjeda u produžetku *'''Por.''' = broj poraza *'''Porpr.''' = broj poraza u produžetku *'''Po.''' = broj postignutih pogodaka *'''Pr.''' = broj primljenih pogodaka *'''Gr.''' = gol-razlika *'''Bod''' = broj bodova <br> '''Objašnjenje boja u tablici skupina:''' {{legenda|#ffcccc|Momčad ispala u Diviziju IA.}} {{legenda|#ccffcc|Momčad se plasirala u daljnji tijek natjecanja.}} ===Skupina A === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !width=175 |Momčad !width=20 abbr="Played" |Uta. !width=20 abbr="Won" |Pob. !width=20 abbr="Overtime wins" |Pobpr. !width=20 abbr="Overtime losses" |Porpr. !width=20 abbr="Lost" |Por. !width=20 abbr="Goals for" |Po. !width=20 abbr="Goals against" |Pr. !width=20 abbr="Goal difference" |Gr. !width=20 abbr="Points" |Bod. |- bgcolor=#ccffcc |align="left"|{{Z|ŠVE}} Švedska |7||6||1||0||0||31||9||+22||'''20''' |- bgcolor=#ccffcc |align="left"|{{Z|RUS}} Rusija |7||5||0||1||1||32||10||+22||'''16''' |- bgcolor=#ccffcc |align="left"|{{Z|ČEŠ}} Češka |7||3||3||0||1||27||15||+12||'''15''' |- bgcolor=#ccffcc |align="left"|{{Z|ŠVI}} Švicarska |7||3||1||1||2||25||19||+6||'''12''' |- |align="left"|{{Z|SLK}} Slovačka |7||3||0||2||2||19||20||-1||'''11''' |- |align="left"|{{Z|FRA}} Francuska |7||2||0||0||5||13||29||-16||'''6''' |- |align="left"|{{Z|AUT}} Austrija |7||1||0||1||5||13||30||-17||'''4''' |- bgcolor=#ffcccc |align="left"|{{Z|BJE}} Bjelorusija |7||0||0||0||7||8||36||-28||'''0''' |} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[4. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''Rusija {{Z|RUS}} |rezultat= 7 : 0 | period = (3:0, 1:0, 3:0) |momčad2= {{Z|FRA}} Francuska |izvještaj= http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495A01_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 6,453 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[4. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Švedska {{Z|ŠVE}} |rezultat= 5 : 0 | period = (2:0, 2:0, 1:0) |momčad2= {{Z|BJE}} Bjelorusija |izvještaj= http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495A03_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 10,884 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[5. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 12:15 |momčad1= '''Švicarska {{Z|ŠVI}} |rezultat= 3 : 2 | period = (1:0, 1:1, 0:1, 1:0) |momčad2= {{Z|AUT}} Austrija |izvještaj= https://www.new-iihf.com/en/events/2018/wm/gamecenter/playbyplay/1618/5-sui-vs-aut | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 5,019 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[5. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''Francuska {{Z|FRA}} |rezultat= 6 : 2 | period = (2:1, 1:0, 3:1) |momčad2= {{Z|BJE}} Bjelorusija |izvještaj= https://www.new-iihf.com/en/events/2018/wm/gamecenter/playbyplay/1620/7-fra-vs-blr | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 6,529 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[5. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= Slovačka {{Z|SLK}} |rezultat= 2 : 3 | period = (1:0, 1:1, 0:1, 0:1) |momčad2= {{Z|ČEŠ}} '''Češka |izvještaj= https://www.new-iihf.com/en/events/2018/wm/gamecenter/playbyplay/1622/9-cze-vs-svk | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 12,490 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[6. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 12:15 |momčad1= '''Rusija {{Z|RUS}} |rezultat= 7 : 0 | period = (3:0, 3:0, 1:0) |momčad2= {{Z|AUT}} Austrija |izvještaj= https://www.new-iihf.com/en/events/2018/wm/gamecenter/playbyplay/1624/11-aut-vs-rus | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 9,502 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[6. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''Švedska {{Z|ŠVE}} |rezultat= 3 : 2 | period = (2:0, 0:1, 1:1) |momčad2= {{Z|ČEŠ}} Češka |izvještaj= https://www.new-iihf.com/en/events/2018/wm/gamecenter/playbyplay/1626/13-swe-vs-cze | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 12,490 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[6. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= Slovačka {{Z|SLK}} |rezultat= 0 : 2 | period = (0:1, 0:1, 0:0) |momčad2= {{Z|ŠVI}} '''Švicarska |izvještaj= https://www.new-iihf.com/en/events/2018/wm/gamecenter/playbyplay/1628/15-svk-vs-sui | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 10,915 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[7. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= Bjelorusija {{Z|BJE}} |rezultat= 0 : 6 | period = (0:1, 0:3, 0:2) |momčad2= {{Z|RUS}} '''Rusija |izvještaj=http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495A17_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 6,360 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[7. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Švedska {{Z|ŠVE}} |rezultat= 4 : 0 | period = (2:0, 1:0, 1:0) |momčad2= {{Z|FRA}} Francuska |izvještaj= http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495A19_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 7,218 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[8. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= Austrija {{Z|AUT}} |rezultat= 2 : 4 | period = (1:1, 0:2, 1:1) |momčad2= {{Z|SLK}} '''Slovačka |izvještaj= http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495A21_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 6,094 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[8. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Češka {{Z|ČEŠ}} |rezultat= 5 : 4 | period = (1:1, 3:3, 0:0, 0:0, 1:0) |momčad2= {{Z|ŠVI}} Švicarska |izvještaj= http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495A23_74_4_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 6,226 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[9. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= Bjelorusija {{Z|BJE}} |rezultat= 2 : 5 | period = (2:2, 0:1, 0:2) |momčad2= {{Z|ŠVI}} '''Švicarska |izvještaj= http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495A25_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 5,445 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[9. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Švedska {{Z|ŠVE}} |rezultat= 7 : 0 | period = (2:0, 3:0, 2:0) |momčad2= {{Z|AUT}} Austrija |izvještaj= http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495A27_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 8,547 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[10. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''Slovačka {{Z|SLK}} |rezultat= 3 : 1 | period = (1:0, 1:1, 1:0) |momčad2= {{Z|FRA}} Francuska |izvještaj= http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495A29_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 5,855 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[10. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Češka {{Z|ČEŠ}} |rezultat= 4 : 3 | period = (2:1, 1:2, 0:0, 1:0) |momčad2= {{Z|RUS}} Rusija |izvještaj= http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495A31_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 12,490 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[11. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''Francuska {{Z|FRA}} |rezultat= 5 : 2 | period = (2:1, 2:1, 1:0) |momčad2= {{Z|AUT}} Austrija |izvještaj= http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495A33_74_3_1.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 5,780 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[11. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= Bjelorusija {{Z|BJE}} |rezultat= 0 : 3 | period = (0:3, 0:0, 0:0) |momčad2= {{Z|ČEŠ}} '''Češka |izvještaj= http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495A35_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 5,636 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[12. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 12:15 |momčad1= Slovačka {{Z|SLK}} |rezultat= 3 : 4 (PR) | period = (1:2, 1:1, 1:0, 0:1) |momčad2= {{Z|ŠVE}} '''Švedska |izvještaj=https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495A37_74_4_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 12,490 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[12. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''Austrija {{Z|AUT}} |rezultat= 4 : 0 | period = (1:0, 3:0, 0:0) |momčad2= {{Z|BJE}} Bjelorusija |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495A39_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 7,370 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[12. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Rusija {{Z|RUS}} |rezultat= 4 : 3 | period = (0:0, 3:1, 1:2) |momčad2= {{Z|ŠVI}} Švicarska |izvještaj=https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495A41_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 12,366 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[13. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= Francuska {{Z|FRA}} |rezultat= 0 : 6 | period = (0:3, 0:2, 0:1) |momčad2= {{Z|ČEŠ}} '''Češka |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495A43_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 6,252 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[13. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Švedska {{Z|ŠVE}} |rezultat= 5 : 3 | period = (2:0, 1:1, 2:2) |momčad2= {{Z|ŠVI}} Švicarska |izvještaj=https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495A45_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 12,255 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[14. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''Rusija {{Z|RUS}} |rezultat= 4 : 0 | period = (2:0, 0:0, 2:0) |momčad2= {{Z|SLK}} Slovačka |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495A47_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 7,732 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[14. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Češka {{Z|ČEŠ}} |rezultat= 4 : 3 | period = (2:1, 1:0, 1:2) |momčad2= {{Z|AUT}} Austrija |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495A49_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 3,843 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[15. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 12:15 |momčad1= '''Švicarska {{Z|ŠVI}} |rezultat= 5 : 1 | period = (2:0, 1:0, 2:1) |momčad2= {{Z|FRA}} Francuska |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495A51_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 6,573 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[15. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= Bjelorusija {{Z|BJE}} |rezultat= 4 : 7 | period = (0:2, 2:0, 2:5) |momčad2= {{Z|SLK}} '''Slovačka |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495A53_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 4,857 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[15. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= Rusija {{Z|RUS}} |rezultat= 1 : 3 | period = (1:0, 0:2, 0:1) |momčad2= {{Z|ŠVE}} '''Švedska |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495A55_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 12,490 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- ===Skupina B === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !width=175 |Momčad !width=20 abbr="Played" |Uta. !width=20 abbr="Won" |Pob. !width=20 abbr="Overtime wins" |Pobpr. !width=20 abbr="Overtime losses" |Porpr. !width=20 abbr="Lost" |Por. !width=20 abbr="Goals for" |Po. !width=20 abbr="Goals against" |Pr. !width=20 abbr="Goal difference" |Gr. !width=20 abbr="Points" |Bod. |- bgcolor=#ccffcc |align="left"|{{Z|FIN}} Finska |7||5||0||1||1||38||11||+27||'''16''' |- bgcolor=#ccffcc |align="left"|{{Z|SAD}} SAD |7||4||2||0||1||39||16||+23||'''16''' |- bgcolor=#ccffcc |align="left"|{{Z|KAN}} Kanada |7||4||1||1||1||32||12||+20||'''15''' |- bgcolor=#ccffcc |align="left"|{{Z|LAT}} Latvija |7||3||1||2||1||16||16||0||'''13''' |- |align="left"|{{Z|DAN}} Danska |7||3||1||0||3||13||17||-4||'''11''' |- |align="left"|{{Z|NJE}} Njemačka |7||1||1||2||3||16||20||-4||'''7''' |- |align="left"|{{Z|NOR}} Norveška |7||1||1||1||4||13||31||-18||'''6''' |- bgcolor=#ffcccc |align="left"|{{Z|JKO}} Južna Koreja |7||0||0||0||7||4||48||-44||'''0''' |} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[4. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''SAD {{Z|SAD}} |rezultat= 5 : 4 | period = (1:2, 2:1, 1:1, 0:0, 1:0) |momčad2= {{Z|KAN}} Kanada |izvještaj= http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495B02_74_6_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 9,632 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[4. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Danska {{Z|DAN}} |rezultat= 3 : 2 | period = (0:0, 2:1, 0:1, 0:0, 1:0) |momčad2= {{Z|NJE}} Njemačka |izvještaj= http://stats.iihf.com/Hydra/495/IHM495B04_74_5_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 9,982 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[5. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 12:15 |momčad1= Norveška {{Z|NOR}} |rezultat= 2 : 3 | period = (2:0, 0:1, 0:1, 0:1) |momčad2= {{Z|LAT}} '''Latvija |izvještaj= https://www.new-iihf.com/en/events/2018/wm/gamecenter/playbyplay/1619/6-nor-vs-lat | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 8,441 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[5. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''Finska {{Z|FIN}} |rezultat= 8 : 1 | period = (2:0, 3:1, 3:0) |momčad2= {{Z|JKO}} Južna Koreja |izvještaj= https://www.new-iihf.com/en/events/2018/wm/gamecenter/playbyplay/1621/8-fin-vs-kor | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 8,930 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[5. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''SAD {{Z|SAD}} |rezultat= 4 : 0 | period = (1:0, 2:0, 1:0) |momčad2= {{Z|DAN}} Danska |izvještaj= https://www.new-iihf.com/en/events/2018/wm/gamecenter/playbyplay/1623/10-den-vs-usa | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 10,800 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[6. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 12:15 |momčad1= '''Kanada {{Z|KAN}} |rezultat= 10 : 0 | period = (2:0, 6:0, 2:0) |momčad2= {{Z|JKO}} Južna Koreja |izvještaj= https://www.new-iihf.com/en/events/2018/wm/gamecenter/playbyplay/1625/12-kor-vs-can | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 3,902 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[6. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= Njemačka {{Z|NJE}} |rezultat= 4 : 5 | period = (2:2, 1:1, 0:0, 0:0, 0:1) |momčad2= {{Z|NOR}} '''Norveška |izvještaj= https://www.new-iihf.com/en/events/2018/wm/gamecenter/playbyplay/1627/14-ger-vs-nor | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 5,491 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[6. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= Latvija {{Z|LAT}} |rezultat= 1 : 8 | period = (0:3, 0:2, 1:3) |momčad2= {{Z|FIN}} '''Finska |izvještaj= https://www.new-iihf.com/en/events/2018/wm/gamecenter/playbyplay/1629/16-lat-vs-fin | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 6,174 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[7. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''SAD {{Z|SAD}} |rezultat= 3 : 0 | period = (0:0, 2:0, 1:0) |momčad2= {{Z|NJE}} Njemačka |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B18_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 10,301 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[7. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= Danska {{Z|DAN}} |rezultat= 1 : 7 | period = (0:2, 0:3, 1:2) |momčad2= {{Z|KAN}} '''Kanada |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B20_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 10,800 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[8. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= Južna Koreja {{Z|JKO}} |rezultat= 0 : 5 | period = (0:2, 0:1, 0:2) |momčad2= {{Z|LAT}} '''Latvija |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B22_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 5,227 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[8. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Finska {{Z|FIN}} |rezultat= 7 : 0 | period = (2:0, 4:0, 1:0) |momčad2= {{Z|NOR}} Norveška |izvještaj= http://cis.iihf.hockey/IHM495B24_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 4,617 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[9. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''Njemačka {{Z|NJE}} |rezultat= 6 : 1 | period = (1:0, 3:0, 2:1) |momčad2= {{Z|JKO}} Južna Koreja |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B26_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 7,092 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[9. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= Finska {{Z|FIN}} |rezultat= 2 : 3 | period = (0:0, 1:2, 1:1) |momčad2= {{Z|DAN}} '''Danska |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B28_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 10,800 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[10. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''SAD {{Z|SAD}} |rezultat= 3 : 2 | period = (1:1, 1:1, 0:0, 1:0) |momčad2= {{Z|LAT}} Latvija |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B30_74_4_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 5,215 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[10. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= Norveška {{Z|NOR}} |rezultat= 0 : 5 | period = (0:3, 0:1, 0:1) |momčad2= {{Z|KAN}} '''Kanada |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B32_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 5,139 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[11. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''Danska {{Z|DAN}} |rezultat= 3 : 0 | period = (1:0, 2:0, 0:0) |momčad2= {{Z|NOR}} Norveška |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B34_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 10,800 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[11. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''SAD {{Z|SAD}} |rezultat= 13 : 1 | period = (4:1, 4:0, 5:0) |momčad2= {{Z|JKO}} Južna Koreja |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B36_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 7,563 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[12. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 12:15 |momčad1= '''Latvija {{Z|LAT}} |rezultat= 3 : 1 | period = (0:0, 1:0, 2:1) |momčad2= {{Z|NJE}} Njemačka |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B38_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 8,997 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[12. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''Danska {{Z|DAN}} |rezultat= 3 : 1 | period = (0:0, 2:1, 1:0) |momčad2= {{Z|JKO}} Južna Koreja |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B40_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 10,591 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[12. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= Kanada {{Z|KAN}} |rezultat= 1 : 5 | period = (1:3, 0:0, 0:2) |momčad2= {{Z|FIN}} '''Finska |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B42_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 9,313 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[13. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''SAD {{Z|SAD}} |rezultat= 9 : 3 | period = (3:0, 4:1, 2:2) |momčad2= {{Z|NOR}} Norveška |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B44_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 4,553 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[13. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= Finska {{Z|FIN}} |rezultat= 2 : 3 | period = (1:0, 0:2, 1:0, 0:1) |momčad2= {{Z|NJE}} '''Njemačka |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B46_74_4_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 5,077 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[14. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= Južna Koreja {{Z|JKO}} |rezultat= 0 : 3 | period = (0:1, 0:0, 0:2) |momčad2= {{Z|NOR}} '''Norveška |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B48_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 3,330 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[14. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Kanada {{Z|KAN}} |rezultat= 2 : 1 | period = (1:0, 0:0, 0:1, 1:0) |momčad2= {{Z|LAT}} Latvija |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B50_74_4_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 2,966 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[15. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 12:15 |momčad1= '''Finska {{Z|FIN}} |rezultat= 6 : 2 | period = (2:0, 1:0, 3:2) |momčad2= {{Z|SAD}} SAD |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B52_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 6,343 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[15. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''Kanada {{Z|KAN}} |rezultat= 3 : 0 | period = (1:0, 1:0, 1:0) |momčad2= {{Z|NJE}} Njemačka |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B54_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 6,200 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[15. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= Danska {{Z|DAN}} |rezultat= 0 : 1 | period = (0:1, 0:0, 0:0) |momčad2= {{Z|LAT}} '''Latvija |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495B56_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 10,800 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ==Drugi dio prvenstva== ===Četvrtzavršnica=== ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[17. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= Rusija {{Z|RUS}} |rezultat= 4:5 (PR) | period = (0:1, 2:1, 2:2, 0:0, 0:1) |momčad2= {{Z|KAN}} '''Kanada |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495357_74_4_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 9,017 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[17. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''SAD {{Z|SAD}} |rezultat= 3:2 | period = (2:0, 0:2, 1:0) |momčad2= {{Z|ČEŠ}} Češka |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495358_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 4,846 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[17. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Švedska {{Z|ŠVE}} |rezultat= 3:2 | period = (0:0, 1:1, 2:1) |momčad2= {{Z|LAT}} Latvija |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495359_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 12,490 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[17. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Švicarska {{Z|ŠVI}} |rezultat= 3:2 | period = (0:1, 3:0, 0:1) |momčad2= {{Z|FIN}} Finska |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495360_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 5,634 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ===Poluzavršnica=== {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeeeee |datum= [[19. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''Švedska {{Z|ŠVE}} |rezultat= 6:0 | period = (1:0, 3:0, 2:0) |momčad2= {{Z|SAD}} SAD |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495261_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 12,490 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #eeffff |datum= [[19. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Švicarska {{Z|ŠVI}} |rezultat= 3:2 | period = (1:0, 1:1, 1:1) |momčad2= {{Z|KAN}} Kanada |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495360_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 12,166 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ===Utakmica za brončanu medalju=== ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #FFDAB9 |datum= [[20. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 16:15 |momčad1= '''SAD''' {{Z|SAD}} |rezultat= 4:1 | period = (0:0, 1:1, 3:0) |momčad2= {{Z|KAN}} Kanada |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495163_74_3_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 12,111 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ===Finale=== ----- {{Sklopiva hokejaška kutija | bg = #F7F6A8 |datum= [[20. svibnja]] [[2018.]] |vrijeme= 20:15 |momčad1= '''Švedska''' {{Z|ŠVE}} |rezultat= 3:2 (KU) | period = (1:1, 1:1, 0:0, 0:0, 1:0) |momčad2= {{Z|ŠVI}} Švicarska |izvještaj= https://reports.iihf.hockey/Hydra/495/IHM495164_74_5_0.pdf | vratar1 = | vratar2 = | tijek_utakmice = | strijelci1 = | strijelci2 = |dvorana= |gledanost= 12,490 |službena_osoba= |službena_osoba2= | kaznene_minute1 = | kaznene_minute2 = | udarci1 = | udarci2 = }} ==Statistike== ==Plasman== {| class="wikitable" width="200px" |- style="background:#ffd700;" |align=center|[[Image:gold medal icon.svg]]|| |- style="background:#c0c0c0;" |align=center|[[Image:silver medal icon.svg]]|| |- style="background:#CD853F;" |align=center|[[Image:bronze medal icon.svg]]|| |- |align=center|4|| |- |align=center|5|| |- |align=center|6|| |- |align=center|7|| |- |align=center|8|| |- |align=center|9|| |- |align=center|10|| |- |align=center|11|| |- |align=center|12|| |- |align=center|13|| |- |align=center|14|| |-bgcolor=#ffcccc |align=center|15|| |-bgcolor=#ffcccc |align=center|16|| |} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * {{službena|http://2018.iihfworlds.com}} {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2018.]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Danskoj]] lpdlao77tkrgnx60qjz73auzonu17er 0 592707 7592291 7257921 2026-09-01T19:12:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592291 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Ksenija Puškarić | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[1979.]] | mjesto_rođenja = [[Pariz]], [[Francuska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Hrvati]]ca | etnicitet = | polje = [[kršćanska filozofija]], [[etika]] i [[povijest]] | radna_institucija = Sveučilšte Seton Hall | alma_mater = [[Sveučilište u Rijeci]] <br> Srednjoeuropsko sveučilište | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Ksenija Puškarić''' ([[Pariz]], [[1979.]]), hrvatska [[povjesničar]]ka, [[filozof]]kinja i [[slikar]]ica. == Životopis == Rođena je [[1979.]] u [[Pariz]]u te se ubrzo nakon rođenja vratila s obitelji u [[Hrvatska|Hrvatsku]].<ref name="faso">[http://faso.com/artists/ksenijapuskaric.html Fin Art Studio Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210221035530/https://faso.com/artists/ksenijapuskaric.html |date=21. veljače 2021. }} {{eng oznaka}} ''Artist Ksenija Puskaric - Biography'', faso.com (pritupljeno 19. rujna 2017.)</ref> Diplomirala je [[povijest]] i [[filozofija|filozofiju]] na [[Filozofski fakultet u Rijeci|Filozofskom fakultetu u Rijeci]] te doktorirala fiozofiju na [[Srednjoeuropsko sveučilište|Srednjoeuropskom sveučilištu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] na temu [[skepticizam|skepticizma]]. Za svoj [[doktorski rad]] dobila je i nagradu Sveučilišta.<ref name="shu">[https://www.shu.edu/profiles/KsenijaPuskaric.cfm Seton Hall University] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200810172805/https://www.shu.edu/profiles/KsenijaPuskaric.cfm |date=10. kolovoza 2020. }} {{eng oznaka}} ''Ksenija Puskaric, Ph.D. - Core Curriculum'', www.shu.edu (pritupljeno 19. rujna 2017.)</ref> Nakon obraćenja na [[katoličanstvo]], počinje s radom na [[kršćanska filozofija|kršćanskoj filozofiji]] te odlazi na usavršavanja u [[Bratislava|Bratislavu]] i [[Sveučilište Notre Dame]] u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. Nekoliko godina radila je kao profesorica [[etika|etike]] i filozofije na isusovačkom sveučilištu u Sainr Louisu, nakon čega je nastavila s postdoktoratom na privatnom katoličkom sveučilištu Seton Hall, gdje trenutno predaje predmete vezane uz [[Katolicizam|katoličku vjeru]] i misao.<ref name="shu"/> Piše članke za hrvatski katolički portal [[Bitno.net]] s gledišta [[kršćanska filozofija|kršćanske filozofije]].<ref> [https://www.bitno.net/teme/ksenija-puskaric/ Bitno.net] ''Objave pod oznakom: Ksenija Puškarić'', www.bitno.net (pristupljeno 19. rujna 2017.) </ref> Održala je više samostalnih izložbi umjetničkih djela po [[SAD|Sjedinjenim Državama]].<ref> [https://www.saatchiart.com/account/profile/757295 Saatchi Art] {{eng oznaka}} Ksenija Puskaric, www.saatchiart.com (pristupljeno 19. rujna 2017.) </ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Puškarić, Ksenija}} [[Kategorija:Životopisi, Pariz]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] 5dxw08czbhdd3xyqcplt6siyp9k746p 10 600811 7592179 7567506 2026-09-01T12:42:46Z WP-ROBot 324743 Bot: ažuriranje 7592179 wikitext text/x-wiki Kolovoz 2026.: 1. [[Ratko Mladić]] (52 259) • 2. [[Filip Hrgović]] (29 049) • 3. [[Operacija Oluja]] (28 267) • 4. [[Vedrana Rudan]] (22 111) • 5. [[Dolly Parton]] (19 174) • 6. [[Hayden Panettiere]] (15 693) • 7. [[Hrvatska]] (15 456) • 8. [[Radovan Karadžić]] (15 075) • 9. [[Ksenija Urličić]] (14 109) • 10. [[Pomrčina Sunca 12. kolovoza 2026.]] (13 842) ([https://hrwp.toolforge.org/najcitaniji osvježi]) ju7ezvf57uhn95wklzykjfqizdebxyn 0 619216 7592481 7564292 2026-09-02T10:25:27Z ~2026-47625-34 371323 /* Nagrade */ 7592481 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = Svjetsko nogometno prvenstvo<br />SAD, Kanada i Meksiko 2026. | izvorni_naziv = 2026 FIFA World Cup<br>Coupe du monde de football de 2026<br>Copa Mundial de Fútbol de 2026 | slika = [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|200px]] | opis = Službeni logotip natjecanja | domaćin = {{hlist|[[Sjedinjene Američke Države]]|[[Kanada]]|[[Meksiko]]}} | datum =[[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] | br_momčadi = 48 | konfederacije = 6 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | prvaci ={{NogRep|ESP}} | drugi ={{NogRep|ARG}} | treći = {{NogRep|ENG}} | četvrti = {{NogRep|FRA}} | utakmice = 104 | golovi = 308 | gledanost = 6810966 | naj_strijelac = {{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]] <br> (10 golova) | naj_igrač = {{Z|ŠPA}} [[Rodri]] | naj_mladi = {{Z|ŠPA}} [[Pau Cubarsí]] | naj_vratar = {{Z|ŠPA}} [[Unai Simón]] | fair-play = {{NogRep|NIZ}} | prethodno = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]] | sljedeće = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Maroko, Portugal i Španjolska 2030.|2030.]] }} '''Svjetsko nogometno prvenstvo – Kanada, Meksiko i SAD 2026.''' bilo je 23. [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko nogometno prvenstvo]] koje je održano u 16 gradova triju [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkih]] država: [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. Prvo je svjetsko prvenstvo koje su organizirale tri države (zadnje prvenstvo koje je organiziralo više država bilo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo u nogometu u Južnoj Koreji i Japanu 2002. godine]]). Odigrane su 104 utakmice: u [[SAD|SAD-u]] je održano 78 utakmica, a u [[Kanada|Kanadi]] i [[Meksiko|Meksiku]] po 13 utakmica.<ref>{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=2018-06-17 |publisher=BBC |date=2018-06-13}}</ref><ref name="ESPN 2017">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=2017-04-10 |website=ESPN |title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archivedate=2017-04-10 |df=dmy-all}}</ref> Ujedinjena sjevernoamerička kandidatura pobijedila je svoga suparnika u kandidaturi, [[Maroko]], na 68. FIFA-inom kongresu u [[Moskva|Moskvi]]. Meksiko je prethodno održao dva prvenstva, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|1970.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]], te je prva država koja je domaćin triju [[svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]]. Ovo je prvo svjetsko nogometno prvenstvo koje je brojalo 48 umjesto dosadašnjih 32 momčadi.<ref name="48teams">{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026 |website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=2017-01-10 |access-date=17. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. siječnja 2017.}}</ref> [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]], [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] i [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortski Otoci]] prvi puta nastupali su na svjetskom prvenstvu. Branitelj naslova prvaka bila je [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] koja je u [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalu]] izgubila od [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] (0:1). == Raspodjela mjesta == [[Datoteka:FIFA World Cup 2026 Official Draw (54966258098).jpg|240px|mini|desno|Prizor sa službenog izvlačenja skupina u prosincu 2025.]] [[Datoteka:Cuenta regresiva Guadalajara (Copa Mundial 2026) I.jpg|240px|mini|desno|Odbrojavanje do početka Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]], [[Meksiko]].]] [[Datoteka:Trionda (cropped).jpg|240px|mini|desno|Službena lopta [[Adidas Trionda]].]] Vijeće FIFA-e potvrdilo je [[9. svibnja]] [[2017.]] godine raspodjelu mjesta za prošireni format prvenstva:<ref>[https://inside.fifa.com/fr/organisation/fifa-council/media-releases/le-conseil-de-la-fifa-prepare-le-congres-et-prend-des-decisions-cles-p-2883381 Le Conseil de la FIFA prépare le Congrès et prend des décisions clés]. FIFA.com. Preuzeto 12. prosinca 2025.</ref> * '''[[UEFA]]:''' 16 mjesta (12 izravno, 4 kroz doigravanje) * '''[[CAF]]:''' 9 mjesta (izravno) * '''[[AFC (nogomet)|AFC]]:''' 8 mjesta (izravno) * '''[[CONCACAF]]:''' 6 mjesta (uključujući 3 domaćina) * '''[[CONMEBOL]]:''' 6 mjesta (izravno) * '''[[OFC]]:''' 1 mjesto (izravno) * '''Doigravanje:''' 2 mjesta (međukonfederacijski turnir) {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |+ Pregled kvota |- ! Konfederacija !! Članice FIFA-e !! Mjesta (uklj. domaćine) !! % članica !! Ranija kvota (prije 2026.) |- | [[AFC (nogomet)|AFC]] || 46 || 8 || 17 % || 4,5 |- | [[CAF]] || 54 || 9 || 17 % || 5 |- | [[CONCACAF]] || 35 || 6 || 17 % || 3,5 |- | [[CONMEBOL]] || 10 || 6 || 60 % || 4,5 |- | [[OFC]] || 11 || 1 || 9 % || 0,5 |- | [[UEFA]] || 55 || 16 || 29 % || 13 |- | Doigravanje || – || 2 || – || – |- ! Ukupno !! 211 !! 48 !! 23 % !! 32 |} Na međukonfederacijskom doigravanju sudjelovalo je šest momčadi (po jedna iz svake konfederacije osim UEFA-e, te jedna dodatna iz konfederacije domaćina – CONCACAF) za posljednja dva mjesta na prvenstvu. === Kvalificirane momčadi === Od 48 kvalificiranih momčadi, 26 je nastupilo na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] * {{Z|CUR}} [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], {{Z|JOR}} [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]], {{Z|UZB}} [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] i {{Z|ZEL}} [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortski Otoci]] ostvarili su svoj debitantski nastup. <!--- NEPOTPUNO * {{Z|DCO}} [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Konga|Demokratska Republika Kongo]] i {{Z|HAI}} [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]] vraćaju se na turnir prvi put nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]] * {{Z|IRK}} [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]] se prvi put vraća na turnir nakon svog debitantskog nastupa [[Nogometno SP 1986.|1986.]] * {{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]], {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] i {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] vraćaju se na prvenstvo prvi put nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] godine. ---> Popis kvalificiranih momčadi po konfederacijama: '''[[AFC (nogomet)|AFC]]''' (9) * {{Z|AUS}} [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] * {{Z|IRK}} [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]] * {{Z|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]] * {{Z|JAP}} [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]] * {{Z|JOR}} [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]] (debitant) * {{Z|JKO}} [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] * {{Z|KAT}} [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] * {{Z|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] * {{Z|UZB}} [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] (debitant) '''[[CAF]]''' (10) * {{Z|ALŽ}} [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]] * {{Z|COD}} [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Konga|Demokratska Republika Kongo]] * {{Z|EGI}} [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] * {{Z|GAN}} [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] * {{Z|JAR}} [[Južnoafrička nogometna reprezentacija|Južnoafrička Republika]] * {{Z|MAR}} [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]] * {{Z|OSK}} [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]] * {{Z|SEN}} [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] * {{Z|TUN}} [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] * {{Z|ZEL}} [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortski Otoci]] (debitant) '''[[CONCACAF]]''' (6) * {{Z|KAN}} [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]] (domaćin) * {{Z|CUR}} [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]] (debitant) * {{Z|HAI}} [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]] * {{Z|MEX}} [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] (domaćin) * {{Z|PAN}} [[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]] * {{Z|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] (domaćin) '''[[CONMEBOL]]''' (6) * {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] (branitelj naslova) * {{Z|BRA}} [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] * {{Z|EKV}} [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]] * {{Z|KOL}} [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]] * {{Z|PAR}} [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] * {{Z|URU}} [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] '''[[OFC]]''' (1) * {{Z|NZL}} [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]] '''[[UEFA]]''' (16) * {{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] * {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]] * {{Z|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]] * {{Z|ČEŠ}} [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]] * {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] * {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] * {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] * {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] * {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] * {{Z|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] * {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] * {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] * {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] * {{Z|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] * {{Z|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] * {{Z|TUR}} [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] ==Gradovi domaćini== Tijekom postupka kandidature, 41 grad s 42 postojeća, potpuno funkcionalna stadiona predao je svoje ponude za domaćinstvo. Nakon nekoliko krugova eliminacije, [[FIFA]] je 16. lipnja 2022. objavila konačan popis od šesnaest gradova domaćina (dva u Kanadi, tri u Meksiku i jedanaest u SAD-u). Domaćin [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalne utakmice]], koja je igrana na stadionu [[MetLife Stadium]] u [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherfordu]], objavljen je 4. veljače 2024. godine.<ref>[https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la 2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off play in L.A.] espn.com Preuzeto 12. prosinca 2025.</ref> Zbog FIFA-inih pravila o sponzorstvu stadiona, većina objekata koristila je alternativna imena tijekom trajanja prvenstva (navedena u zagradama u tablici).<ref>[https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ Pelit, Asli: FIFA Rules] sportico.com Preuzeto 12. prosinca 2025.</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- ! Grad ! Stadion ! Kapacitet ! class="unsortable" | Slika |- ! {{Zastava|SAD}} [[Dallas]]<br /><small>([[Arlington, Teksas]])</small> | [[AT&T Stadium]]<br />'''{{small|(Dallas Stadium)}}''' | '''94 000''' | [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|150px]] |- ! {{Zastava|MEX}} [[Ciudad de México]] | [[Stadion Azteca|Estadio Banorte]]<br />'''{{small|(Mexico City Stadium)}}''' | '''83 000''' | [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|150px]] |- ! {{Zastava|SAD}} [[New York City|New York/New Jersey]]<br /><small>([[East Rutherford, New Jersey]])</small> | [[MetLife Stadium]]<br />'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}''' | '''82 500''' | [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|150px]] |- ! {{Zastava|SAD}} [[Atlanta]] | [[Mercedes-Benz Stadium]]<br />'''{{small|(Atlanta Stadium)}}''' | '''75 000''' | [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|150px]] |- ! {{Zastava|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] | [[Arrowhead Stadium]]<br />'''{{small|(Kansas City Stadium)}}''' | '''73 000''' | [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|150px]] |- ! {{Zastava|SAD}} [[Houston]] | [[NRG Stadium]]<br />'''{{small|(Houston Stadium)}}''' | '''72 000''' | [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|150px]] |- ! {{Zastava|SAD}} [[San Francisco]]<br /><small>([[Santa Clara, Kalifornija]])</small> | [[Levi's Stadium]]<br />'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}''' | '''71 000''' | [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|150px]] |- ! {{Zastava|SAD}} [[Los Angeles]]<br /><small>([[Inglewood, Kalifornija]])</small> | [[SoFi Stadium]]<br />'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}''' | '''70 000''' | [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|150px]] |- ! {{Zastava|SAD}} [[Philadelphia]] | [[Lincoln Financial Field]]<br />'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}''' | '''69 000''' | [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|150px]] |- ! {{Zastava|SAD}} [[Seattle]] | [[Lumen Field]]<br />'''{{small|(Seattle Stadium)}}''' | '''69 000''' | [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|150px]] |- ! {{Zastava|SAD}} [[Boston]]<br /><small>([[Foxborough, Massachusetts]])</small> | [[Gillette Stadium]]<br />'''{{small|(Boston Stadium)}}''' | '''65 000''' | [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|150px]] |- ! {{Zastava|SAD}} [[Miami]]<br /><small>([[Miami Gardens, Florida]])</small> | [[Hard Rock Stadium]]<br />'''{{small|(Miami Stadium)}}''' | '''65 000''' | [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|150px]] |- ! {{Zastava|KAN}} [[Vancouver]] | [[Stadion BC Place|BC Place]]<br />'''{{small|(BC Place Vancouver)}}''' | '''54 000''' | [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|150px]] |- ! {{Zastava|MEX}} [[Monterrey]]<br /><small>([[Guadalupe (Meksiko)|Guadalupe]])</small> | [[Estadio BBVA]]<br />'''{{small|(Estadio Monterrey)}}''' | '''53 500''' | [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|150px]] |- ! {{Zastava|MEX}} [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]]<br /><small>([[Zapopan]])</small> | [[Estadio Akron]]<br />'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}''' | '''48 000''' | [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|150px]] |- ! {{Zastava|KAN}} [[Toronto]] | [[BMO Field]]<br />'''{{small|(Toronto Stadium)}}''' | '''45 000''' | [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|150px]] |} === Zemljovid gradova domaćina === {{Lokacijska karta+ |Sjeverna Amerika |float=center |width=600 |caption=Lokacije gradova domaćina SP 2026. po regijama: zapad (plavo), centar (zeleno), istok (crveno).|places= {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=49.276|long=-123.111|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Vancouver]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=47.595|long=-122.331|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Seattle]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=37.403|long=-121.969|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[San Francisco]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=33.953|long=-118.339|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Los Angeles]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=39.048|long=-94.484|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=32.747|long=-97.094|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Dallas]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=29.684|long=-95.410|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Houston]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=25.669|long=-100.244|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Monterrey]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=20.681|long=-103.462|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=19.303|long=-99.150|mark=Green pog.svg|position=bottom|label=[[Ciudad de México]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=43.633|long=-79.418|mark=Red pog.svg|position=top|label=[[Toronto]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=42.090|long=-71.264|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Boston]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=40.813|long=-74.074|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[New York City|New York/NJ]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=39.901|long=-75.167|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Philadelphia]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=33.755|long=-84.400|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Atlanta]]}} {{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=25.958|long=-80.239|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Miami]]}} }} == Natjecanje po skupinama == === Skupina A === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}} ! width="250px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |-bgcolor="#BBF3BB" |1. | align=left|{{NogRep|MEX}} |3 || 3 || 0 || 0 || 6 || 0 || +6 || '''9''' | rowspan="2" |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]] |- bgcolor="#BBF3BB" |2. | align=left|{{NogRep|JAR}} |3 || 1 || 1 || 1 || 2 || 3 || −1 || '''4''' |- |3. | align=left|{{NogRep|JKO}} |3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || −1 || '''3''' |- |4. | align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || –4 || '''1''' |} <section begin="A1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|11}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|MEX}} |rezultat=2:0 |momčad2={{NogRep|RSA}} |strijelci1=[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}} <br> [[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}} |strijelci2= |stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]] |gledatelji=80.284 |sudac={{Z|BRA}} [[Wilton Sampaio]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 (izvještaj)] }}<section end="A1" /> <section begin="A2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|12}} |vrijeme=04:00 |momčad1={{NogRep-d|KOR}} |rezultat=2:1 |momčad2={{NogRep|CZE}} |strijelci1=[[Hwang In-beom]] {{gol|67}} <br> [[Oh Hyeon-gyu]] {{gol|80}} |strijelci2=[[Ladislav Krejčí|Krejčí]] {{gol|59}} |stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]] |gledatelji=44.985 |sudac={{Z|EGI}} [[Amin Mohamed Omar]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 (izvještaj)] }}<section end="A2" /> ---- <section begin="A3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|18}} |vrijeme=18:00 |momčad1={{NogRep-d|CZE}} |rezultat=1:1 |momčad2={{NogRep|RSA}} |strijelci1=[[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}} |strijelci2=[[Teboho Mokoena|Mokoena]] {{gol|83|pen.}} |stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji=67.442 |sudac={{Z|SAD}} [[Tori Penso]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 (izvještaj)] }}<section end="A3" /> <section begin="A4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|19}} |vrijeme=03:00 |momčad1={{NogRep-d|MEX}} |rezultat=1:0 |momčad2={{NogRep|KOR}} |strijelci1=[[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}} |strijelci2= |stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]] |gledatelji=45.552 |sudac={{Z|URU}} [[Gustavo Tejera]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 (izvještaj)] }}<section end="A4" /> ---- <section begin="A5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|25}} |vrijeme=03:00 |momčad1={{NogRep-d|CZE}} |rezultat=0:3 |momčad2={{NogRep|MEX}} |strijelci1= |strijelci2=[[Mateo Chávez|Chávez]] {{gol|55}} <br> [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}} <br> [[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}} |stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]] |gledatelji=80.824 |sudac={{Z|ARG}} [[Yael Falcón]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 (izvještaj)] }}<section end="A5" /> <section begin="A6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|25}} |vrijeme=03:00 |momčad1={{NogRep-d|RSA}} |rezultat=1:0 |momčad2={{NogRep|KOR}} |strijelci1=[[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}} |strijelci2= |stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]] |gledatelji=51.243 |sudac={{Z|ARG}} [[Facundo Tello]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 (izvještaj)] }}<section end="A6" /> === Skupina B === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}} ! width="250px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |-bgcolor="#BBF3BB" |1. | align=left|{{NogRep|ŠVI}} |3 || 2 || 1 || 0 || 7 || 3 || +4 || '''7''' | rowspan="3" |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]] |- bgcolor="#BBF3BB" |2. | align=left|{{NogRep|KAN}} |3 || 1 || 1 || 1 || 8 || 3 || +5 || '''4''' |- bgcolor="#BBF3BB" |3. | align=left|{{NogRep|BIH}} |3 || 1 || 1 || 1 || 5 || 6 || −1 || '''4''' |- |4. | align=left|{{NogRep|KAT}} |3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || −8 || '''1''' |} <section begin="B1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|12}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|CAN}} |rezultat=1:1 |momčad2={{NogRep|BIH}} |strijelci1=[[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}} |strijelci2=[[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}} |stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]] |gledatelji=43.002 |sudac={{Z|ARG}} [[Facundo Tello]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 (izvještaj)] }}<section end="B1" /> <section begin="B2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|13}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|QAT}} |rezultat=1:1 |momčad2={{NogRep|SUI}} |strijelci1=[[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|a.}} |strijelci2=[[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|pen.}} |stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]] |gledatelji=67.966 |sudac={{Z|HON}} [[Saíd Martínez]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 (izvještaj)] }}<section end="B2" /> ---- <section begin="B3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|18}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|SUI}} |rezultat=4:1 |momčad2={{NogRep|BIH}} |strijelci1=[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}} <br> [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}} <br> [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen.}} |strijelci2=[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}} |stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |gledatelji=70.026 |sudac={{Z|POR}} [[João Pinheiro]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 (izvještaj)] }}<section end="B3" /> <section begin="B4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|19}} |vrijeme=00:00 |momčad1={{NogRep-d|CAN}} |rezultat=6:0 |momčad2={{NogRep|QAT}} |strijelci1=[[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}} <br> [[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}} <br> [[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}} <br> [[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|a.}} |strijelci2= |stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]] |gledatelji=52.497 |sudac={{Z|ČIL}} [[Cristián Garay]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 (izvještaj)] }}<section end="B4" /> ---- <section begin="B5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|24}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|SUI}} |rezultat=2:1 |momčad2={{NogRep|CAN}} |strijelci1=[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}} <br> [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}} |strijelci2=[[Promise David|P. David]] {{gol|76}} |stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]] |gledatelji=52.497 |sudac={{Z|BRA}} [[Ramon Abatti]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 (izvještaj)] }}<section end="B5" /> <section begin="B6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|24}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|BIH}} |rezultat=3:1 |momčad2={{NogRep|QAT}} |strijelci1=[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}} <br> [[Mahmud Abunada|Abunada]] {{gol|34|a.}} <br> [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}} |strijelci2=[[Hassan Al-Haydos|Al-Haydos]] {{gol|42}} |stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |gledatelji=66.925 |sudac={{Z|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 (izvještaj)] }}<section end="B6" /> === Skupina C === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}} ! width="250px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |-bgcolor="#BBF3BB" |1. | align=left|{{NogRep|BRA}} |3 || 2 || 1 || 0 || 7 || 1 || +6 || '''7''' | rowspan="2" |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]] |- bgcolor="#BBF3BB" |2. | align=left|{{NogRep|MAR}} |3 || 2 || 1 || 0 || 6 || 3 || +3 || '''7''' |- |3. | align=left|{{NogRep|ŠKO}} |3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || −3 || '''3''' |- |4. | align=left|{{NogRep|HAI}} |3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || −6 || '''0''' |} <section begin="C1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|14}} |vrijeme=00:00 |momčad1={{NogRep-d|BRA}} |rezultat=1:1 |momčad2={{NogRep|MAR}} |strijelci1=[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}} |strijelci2=[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}} |stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]] |gledatelji=80.633 |sudac={{Z|SLO}} [[Slavko Vinčić]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 (izvještaj)] }}<section end="C1" /> <section begin="C2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|14}} |vrijeme=03:00 |momčad1={{NogRep-d|HAI}} |rezultat=0:1 |momčad2={{NogRep|SCO}} |strijelci1= |strijelci2=[[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}} |stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]] |gledatelji=64.146 |sudac={{Z|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 (izvještaj)] }}<section end="C2" /> ---- <section begin="C3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|20}} |vrijeme=00:00 |momčad1={{NogRep-d|SCO}} |rezultat=0:1 |momčad2={{NogRep|MAR}} |strijelci1= |strijelci2=[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}} |stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]] |gledatelji=64.146 |sudac={{Z|UZB}} [[Ilgiz Tantašev]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021454 (izvještaj)] }}<section end="C3" /> <section begin="C4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|20}} |vrijeme=02:30 |momčad1={{NogRep-d|BRA}} |rezultat=3:0 |momčad2={{NogRep|HAI}} |strijelci1=[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}} <br> [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}} |strijelci2= |stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |gledatelji=68.324 |sudac={{Z|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 (izvještaj)] }}<section end="C4" /> ---- <section begin="C5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|25}} |vrijeme=00:00 |momčad1={{NogRep-d|SCO}} |rezultat=0:3 |momčad2={{NogRep|BRA}} |strijelci1= |strijelci2=[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}} <br> [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}} |stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |gledatelji=64.478 |sudac={{Z|MEX}} [[César Arturo Ramos]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 (izvještaj)] }}<section end="C5" /> <section begin="C6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|25}} |vrijeme=00:00 |momčad1={{NogRep-d|MAR}} |rezultat=4:2 |momčad2={{NogRep|HAI}} |strijelci1=[[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}} <br> [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}} <br> [[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}} <br> [[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}} |strijelci2=[[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|a.}} <br> [[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}} |stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji=68.239 |sudac={{Z|NIZ}} [[Danny Makkelie]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 (izvještaj)] }}<section end="C6" /> === Skupina D === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}} ! width="250px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |-bgcolor="#BBF3BB" |1. | align=left|{{NogRep|SAD}} |3 || 2 || 0 || 1 || 8 || 4 || +4 || '''6''' | rowspan="3" |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]] |- bgcolor="#BBF3BB" |2. | align=left|{{NogRep|AUS}} |3 || 1 || 1 || 1 || 2 || 2 || {{0}}0 || '''4''' |- bgcolor="#BBF3BB" |3. | align=left|{{NogRep|PAR}} |3 || 1 || 1 || 1 || 2 || 4 || –2 || '''4''' |- |4. | align=left|{{NogRep|TUR}} |3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || −2 || '''3''' |} <section begin="D1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|13}} |vrijeme=03:00 |momčad1={{NogRep-d|USA}} |rezultat=4:1 |momčad2={{NogRep|PAR}} |strijelci1=[[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|a.}} <br> [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}} <br> [[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}} |strijelci2= [[Maurício (nogometaš, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}} |stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |gledatelji=70.492 |sudac={{Z|NED}} [[Danny Makkelie]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 (izvještaj)] }}<section end="D1" /> <section begin="D2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|14}} |vrijeme=06:00 |momčad1={{NogRep-d|AUS}} |rezultat=2:0 |momčad2={{NogRep|TUR}} |strijelci1=[[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}} <br> [[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}} |strijelci2= |stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]] |gledatelji=52.497 |sudac={{Z|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 (izvještaj)] }}<section end="D2" /> ---- <section begin="D3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|19}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|USA}} |rezultat=2:0 |momčad2={{NogRep|AUS}} |strijelci1=[[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|a.}} <br> [[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}} |strijelci2= |stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |gledatelji=66.925 |sudac={{Z|NJE}} [[Felix Zwayer]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 (izvještaj)] }}<section end="D3" /> <section begin="D4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|20}} |vrijeme=05:00 |momčad1={{NogRep-d|TUR}} |rezultat=0:1 |momčad2={{NogRep|PAR}} |strijelci1= |strijelci2=[[Matías Galarza|Galarza]] {{gol|2}} |stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]] |gledatelji=68.827 |sudac={{Z|SAL}} [[Iván Barton]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 (izvještaj)] }}<section end="D4" /> ---- <section begin="D5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|26}} |vrijeme=04:00 |momčad1={{NogRep-d|TUR}} |rezultat=3:2 |momčad2={{NogRep|USA}} |strijelci1=[[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}} <br> [[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}} <br> [[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}} |strijelci2=[[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}} <br> [[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}} |stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |gledatelji=70.492 |sudac={{Z|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 (izvještaj)] }}<section end="D5" /> <section begin="D6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|26}} |vrijeme=04:00 |momčad1={{NogRep-d|PAR}} |rezultat=0:0 |momčad2={{NogRep|AUS}} |strijelci1= |strijelci2= |stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]] |gledatelji=68.827 |sudac={{Z|FRA}} [[Clément Turpin]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 (izvještaj)] }}<section end="D6" /> === Skupina E === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}} ! width="250px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |-bgcolor="#BBF3BB" |1. | align=left|{{NogRep|NJE}} |3 || 2 || 0 || 1 || 10 || 4 || +6 || '''6''' | rowspan="3" |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]] |- bgcolor="#BBF3BB" |2. | align=left|{{NogRep|OSK}} |3 || 2 || 0 || 1 || 4 || 2 || +2 || '''6''' |- bgcolor="#BBF3BB" |3. | align=left| {{NogRep|EKV}} |3 || 1 || 1 || 1 || 2 || 2 || {{0}}0 || '''4''' |- |4. | align=left|{{NogRep|CUR}} |3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || −8 || '''1''' |} <section begin="E1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|14}} |vrijeme=19:00 |momčad1={{NogRep-d|GER}} |rezultat=7:1 |momčad2={{NogRep|CUW}} |strijelci1=[[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}<br>[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}<br>[[Nathaniel Brown|Brown]] {{gol|68}}<br>[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}} |strijelci2=[[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}} |stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |gledatelji=68.021 |sudac={{Z|MAR}} [[Jalal Jayed]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 (izvještaj)] }}<section end="E1" /> <section begin="E2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|15}} |vrijeme=01:00 |momčad1={{NogRep-d|CIV}} |rezultat=1:0 |momčad2={{NogRep|ECU}} |strijelci1=[[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}} |strijelci2= |stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |gledatelji=68.274 |sudac={{Z|FRA}} [[François Letexier]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 (izvještaj)] }}<section end="E2" /> ---- <section begin="E3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|20}} |vrijeme=22:00 |momčad1={{NogRep-d|GER}} |rezultat=2:1 |momčad2={{NogRep|CIV}} |strijelci1=[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}} |strijelci2=[[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}} |stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]] |gledatelji=43.036 |sudac={{Z|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 (izvještaj)] }}<section end="E3" /> <section begin="E4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|21}} |vrijeme=02:00 |momčad1={{NogRep-d|ECU}} |rezultat=0:0 |momčad2={{NogRep|CUW}} |strijelci1= |strijelci2= |stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji=68.598 |sudac={{Z|KIN}} [[Ma Ning]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 (izvještaj)] }}<section end="E4" /> ---- <section begin="E5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|25}} |vrijeme=22:00 |momčad1={{NogRep-d|CUW}} |rezultat=0:2 |momčad2={{NogRep|CIV}} |strijelci1= |strijelci2=[[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}} |stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |gledatelji=68.324 |sudac={{Z|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 (izvještaj)] }}<section end="E5" /> <section begin="E6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|25}} |vrijeme=22:00 |momčad1={{NogRep-d|ECU}} |rezultat=2:1 |momčad2={{NogRep|GER}} |strijelci1=[[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}} <br> [[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}} |strijelci2=[[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}} |stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]] |gledatelji=80.663 |sudac={{Z|USA}} [[Tori Penso]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 (izvještaj)] }}<section end="E6" /> === Skupina F === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}} ! width="250px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |-bgcolor="#BBF3BB" |1. | align=left|{{NogRep|NIZ}} |3 || 2 || 1 || 0 || 10 || 4 || +7 || '''7''' | rowspan="3" |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]] |- bgcolor="#BBF3BB" |2. | align=left|{{NogRep|JAP}} |3 || 1 || 2 || 0 || 7 || 3 || +4 || '''5''' |- bgcolor="#BBF3BB" |3. | align=left|{{NogRep|ŠVE}} |3 || 1 || 1 || 1 || 7 || 7 || {{0}}0 || '''4''' |- |4. | align=left|{{NogRep|TUN}} |3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || −10 || '''0''' |} <section begin="F1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|14}} |vrijeme=22:00 |momčad1={{NogRep-d|NED}} |rezultat=2:2 |momčad2={{NogRep|JPN}} |strijelci1=[[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}} |strijelci2=[[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}<br>[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}} |stadion=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |gledatelji=69.285 |sudac={{Z|SAD}} [[Ismail Elfath]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 (izvještaj)] }}<section end="F1" /> <section begin="F2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|15}} |vrijeme=04:00 |momčad1={{NogRep-d|SWE}} |rezultat=5:1 |momčad2={{NogRep|TUN}} |strijelci1=[[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}<br>[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}<br>[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}<br>[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}} |strijelci2=[[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}} |stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]] |gledatelji=50.987 |sudac={{Z|ARG}} [[Yael Falcón]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 (izvještaj)] }}<section end="F2" /> ---- <section begin="F3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|20}} |vrijeme=19:00 |momčad1={{NogRep-d|NED}} |rezultat=5:1 |momčad2={{NogRep|SWE}} |strijelci1=[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}} <br> [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}} <br> [[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}} |strijelci2=[[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}} |stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |gledatelji=68.777 |sudac={{Z|ENG}} [[Michael Oliver]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 (izvještaj)] }}<section end="F3" /> <section begin="F4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|21}} |vrijeme=06:00 |momčad1={{NogRep-d|TUN}} |rezultat=0:4 |momčad2={{NogRep|JPN}} |strijelci1= |strijelci2=[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}} <br> [[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}} <br> [[Junya Itō|J. Itō]] {{gol|69}} |stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]] |gledatelji=51.243 |sudac={{Z|RUM}} [[István Kovács]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 (izvještaj)] }}<section end="F4" /> ---- <section begin="F5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|26}} |vrijeme=01:00 |momčad1={{NogRep-d|JPN}} |rezultat=1:1 |momčad2={{NogRep|SWE}} |strijelci1=[[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}} |strijelci2=[[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}} |stadion=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |gledatelji=70.137 |sudac={{Z|SAL}} [[Iván Barton]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 (izvještaj)] }}<section end="F5" /> <section begin="F6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|26}} |vrijeme=01:00 |momčad1={{NogRep-d|TUN}} |rezultat=1:3 |momčad2={{NogRep|NED}} |strijelci1=[[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}} |strijelci2=[[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|a.}} <br> [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}} <br> [[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}} |stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji=68.391 |sudac={{Z|MEX}} [[Katia Itzel García]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 (izvještaj)] }}<section end="F6" /> === Skupina G === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}} ! width="250px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |-bgcolor="#BBF3BB" |1. | align=left|{{NogRep|BEL}} |3 || 1 || 2 || 0 || 6 || 2 || +4 || '''5''' | rowspan="2" |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]] |- bgcolor="#BBF3BB" |2. | align=left|{{NogRep|EGI}} |3 || 1 || 2 || 0 || 5 || 3 || +2 || '''5''' |- |3. | align=left|{{NogRep|IRN}} |3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || {{0}}0 || '''3''' |- |4. | align=left|{{NogRep|NZL}} |3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || −6 || '''1''' |} <section begin="G1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|15}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|BEL}} |rezultat=1:1 |momčad2={{NogRep|EGY}} |strijelci1=[[Mohamed Hany|Hany]] {{gol|66|a.}} |strijelci2=[[Emam Ashour|Ashour]] {{gol|19}} |stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |gledatelji=66.775 |sudac={{Z|BRA}} [[Ramon Abatti]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 (izvještaj)] }}<section end="G1" /> <section begin="G2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|16}} |vrijeme=03:00 |momčad1={{NogRep-d|IRN}} |rezultat=2:2 |momčad2={{NogRep|NZL}} |strijelci1=[[Ramin Rezaeian|Rezaeian]] {{gol|32}}<br>[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}} |strijelci2=[[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}} |stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |gledatelji=70.108 |sudac={{Z|MEX}} [[César Arturo Ramos]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 (izvještaj)] }}<section end="G2" /> ---- <section begin="G3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|21}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|BEL}} |rezultat=0:0 |momčad2={{NogRep|IRN}} |strijelci1= |strijelci2= |stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |gledatelji=70.317 |sudac={{Z|ARG}} [[Darío Herrera]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 (izvještaj)] }}<section end="G3" /> <section begin="G4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|22}} |vrijeme=03:00 |momčad1={{NogRep-d|NZL}} |rezultat=1:3 |momčad2={{NogRep|EGY}} |strijelci1=[[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}} |strijelci2=[[Mostafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}} <br> [[Mohamed Salah|Salah]] {{gol|67}} <br> [[Trézéguet (egipatski nogometaš)|Trézéguet]] {{gol|82}} |stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]] |gledatelji=52.497 |sudac={{Z|UAE}} [[Omar Al Ali]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 (izvještaj)] }}<section end="G4" /> ---- <section begin="G5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|27}} |vrijeme=05:00 |momčad1={{NogRep-d|EGY}} |rezultat=1:1 |momčad2={{NogRep|IRN}} |strijelci1=[[Mahmoud Saber|Saber]] {{gol|5}} |strijelci2=[[Ramin Rezaeian|Rezaeian]] {{gol|14}} |stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |gledatelji=66.925 |sudac={{Z|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 (izvještaj)] }}<section end="G5" /> <section begin="G6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|27}} |vrijeme=05:00 |momčad1={{NogRep-d|NZL}} |rezultat=1:5 |momčad2={{NogRep|BEL}} |strijelci1=[[Elijah Just|Just]] {{gol|84}} |strijelci2=[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}} <br> [[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}} <br> [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}} <br> [[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}} |stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]] |gledatelji=52.497 |sudac={{Z|JOR}} [[Adham Makhadmeh]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 (izvještaj)] }}<section end="G6" /> === Skupina H === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}} ! width="250px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |-bgcolor="#BBF3BB" |1. | align=left|{{NogRep|ŠPA}} |3 || 2 || 1 || 0 || 5 || 0 || +5 || '''7''' | rowspan="2" |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]] |- bgcolor="#BBF3BB" |2. | align=left|{{NogRep|ZEL}} |3 || 0 || 3 || 0 || 2 || 2 || {{0}}0 || '''3''' |- |3. | align=left|{{NogRep|URU}} |3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || −1 || '''2''' | |- |4. | align=left|{{NogRep|SAU}} |3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || −4 || '''2''' |} <section begin="H1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|15}} |vrijeme=18:00 |momčad1={{NogRep-d|ESP}} |rezultat=0:0 |momčad2={{NogRep|CPV}} |strijelci1= |strijelci2= |stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji=67.640 |sudac={{Z|JOR}} [[Adham Makhadmeh]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 (izvještaj)] }}<section end="H1" /> <section begin="H2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|16}} |vrijeme=00:00 |momčad1={{NogRep-d|KSA}} |rezultat=1:1 |momčad2={{NogRep|URU}} |strijelci1=[[Abdulelah Al-Amri|Al-Amri]] {{gol|41}} |strijelci2=[[Maximilliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}} |stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |gledatelji=62.764 |sudac={{Z|ITA}} [[Maurizio Mariani]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 (izvještaj)] }}<section end="H2" /> ---- <section begin="H3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|21}} |vrijeme=18:00 |momčad1={{NogRep-d|ESP}} |rezultat=4:0 |momčad2={{NogRep|KSA}} |strijelci1=[[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}} <br> [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}} <br> [[Hassan Al-Tambakti|Al-Tambakti]] {{gol|49|a.}} |strijelci2= |stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji=68.239 |sudac={{Z|BRA}} [[Raphael Claus]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 (izvještaj)] }}<section end="H3" /> <section begin="H4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|22}} |vrijeme=00:00 |momčad1={{NogRep-d|URU}} |rezultat=2:2 |momčad2={{NogRep|CPV}} |strijelci1=[[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}} <br> [[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}} |strijelci2=[[Kevin Pina|Pina]] {{gol|21}} <br> [[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}} |stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |gledatelji=64.003 |sudac={{Z|NOR}} [[Espen Eskås]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 (izvještaj)] }}<section end="H4" /> ---- <section begin="H5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|26}} |vrijeme=02:00 |momčad1={{NogRep-d|CPV}} |rezultat=0:0 |momčad2={{NogRep|KSA}} |strijelci1= |strijelci2= |stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |gledatelji=68.278 |sudac={{Z|FRA}} [[François Letexier]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 (izvještaj)] }}<section end="H5" /> <section begin="H6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|27}} |vrijeme=02:00 |momčad1={{NogRep-d|URU}} |rezultat=0:1 |momčad2={{NogRep|ESP}} |strijelci1= |strijelci2=[[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}} |stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]] |gledatelji=45.065 |sudac={{Z|SAD}} [[Ismail Elfath]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 (izvještaj)] }}<section end="H6" /> === Skupina I === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}} ! width="250px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |-bgcolor="#BBF3BB" |1. | align=left|{{NogRep|FRA}} |3 || 3 || 0 || 0 || 10 || 2 || +8 || '''9''' | rowspan="2" |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]] |- bgcolor="#BBF3BB" |2. | align=left|{{NogRep|NOR}} |3 || 2 || 0 || 1 || 8 || 7 || +1 || '''6''' |- bgcolor="#BBF3BB" |3. | align=left|{{NogRep|SEN}} |3 || 1 || 0 || 2 || 8 || 6 || +2 || '''3''' | |- |4. | align=left|{{NogRep|IRK}} |3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || −11 || '''0''' |} <section begin="I1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|16}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|FRA}} |rezultat=3:1 |momčad2={{NogRep|SEN}} |strijelci1=[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}} <br> [[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}} |strijelci2=[[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}} |stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]] |gledatelji=80.545 |sudac={{Z|AUS}} [[Alireza Faghani]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 (izvještaj)] }}<section end="I1" /> <section begin="I2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|17}} |vrijeme=00:00 |momčad1={{NogRep-d|IRQ}} |rezultat=1:4 |momčad2={{NogRep|NOR}} |strijelci1=[[Aymen Hussein|Hussein]] {{gol|39}} |strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}} <br> [[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}} <br> [[Aymen Hussein|Hussein]] {{gol|90+6|a.}} |stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]] |gledatelji=63.106 |sudac={{Z|GAB}} [[Pierre Atcho]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 (izvještaj)] }}<section end="I2" /> ---- <section begin="I3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|22}} |vrijeme=23:00 |momčad1={{NogRep-d|FRA}} |rezultat=3:0 |momčad2={{NogRep|IRQ}} |strijelci1=[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}} <br> [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |gledatelji=68.234 |sudac={{Z|KAN}} [[Drew Fischer]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 (izvještaj)] }}<section end="I3" /> <section begin="I4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|23}} |vrijeme=02:00 |momčad1={{NogRep-d|NOR}} |rezultat=3:2 |momčad2={{NogRep|SEN}} |strijelci1=[[Marcus Holmgren Pedersen|Pedersen]] {{gol|43}} <br> [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}} |strijelci2=[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}} |stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]] |gledatelji=80.663 |sudac={{Z|BRA}} [[Wilton Sampaio]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 (izvještaj)] }}<section end="I4" /> ---- <section begin="I5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|26}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|NOR}} |rezultat=1:4 |momčad2={{NogRep|FRA}} |strijelci1=[[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}} |strijelci2=[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}} <br> [[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}} |stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]] |gledatelji=64.148 |sudac={{Z|ENG}} [[Michael Oliver]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 (izvještaj)] }}<section end="I5" /> <section begin="I6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|26}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|SEN}} |rezultat=5:0 |momčad2={{NogRep|IRQ}} |strijelci1=[[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}} <br> [[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}} <br> [[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}}, {{gol|71}} <br> [[Iliman Ndiaye|Ndiaye]] {{gol|82}} |strijelci2= |stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]] |gledatelji=43.036 |sudac={{Z|ENG}} [[Anthony Taylor]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 (izvještaj)] }}<section end="I6" /> === Skupina J === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}} ! width="250px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |-bgcolor="#BBF3BB" |1. | align=left|{{NogRep|ARG}} |3 || 3 || 0 || 0 || 8 || 1 || +7 || '''9''' | rowspan="3" |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]] |- bgcolor="#BBF3BB" |2. | align=left|{{NogRep|AUT}} |3 || 1 || 1 || 1 || 6 || 6 || {{0}}0 || '''4''' |- bgcolor="#BBF3BB" |3. | align=left|{{NogRep|ALŽ}} |3 || 1 || 1 || 1 || 5 || 7 || –2 || '''4''' |- |4. | align=left|{{NogRep|JOR}} |3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || –5 || '''0''' |} <section begin="J1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|17}} |vrijeme=03:00 |momčad1={{NogRep-d|ARG}} |rezultat=3:0 |momčad2={{NogRep|ALG}} |strijelci1=[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|17}}, {{gol|60}}, {{gol|76}} |strijelci2= |stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji=69.045 |sudac={{Z|POL}} [[Szymon Marciniak]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 (izvještaj)] }}<section end="J1" /> <section begin="J2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|17}} |vrijeme=06:00 |momčad1={{NogRep-d|AUT}} |rezultat=3:1 |momčad2={{NogRep|JOR}} |strijelci1=[[Romano Schmid|Schmid]] {{gol|20}}<br>[[Yazan Al-Arab|Al-Arab]] {{gol|76|a.}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen.}} |strijelci2=[[Ali Olwan|Olwan]] {{gol|50}} |stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]] |gledatelji=68.527 |sudac={{Z|MAU}} [[Dahane Beida]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 (izvještaj)] }}<section end="J2" /> ---- <section begin="J3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|22}} |vrijeme=19:00 |momčad1={{NogRep-d|ARG}} |rezultat=2:0 |momčad2={{NogRep|AUT}} |strijelci1=[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}} |strijelci2= |stadion=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |gledatelji=70.649 |sudac={{Z|EGI}} [[Amin Omar]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 (izvještaj)] }}<section end="J3" /> <section begin="J4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|23}} |vrijeme=05:00 |momčad1={{NogRep-d|JOR}} |rezultat=1:2 |momčad2={{NogRep|ALG}} |strijelci1=[[Nizar Al-Rashdan|Al-Rashdan]] {{gol|36}} |strijelci2=[[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}} <br> [[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}} |stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]] |gledatelji=68.371 |sudac={{Z|SLO}} [[Slavko Vinčić]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 (izvještaj)] }}<section end="J4" /> ---- <section begin="J5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|28}} |vrijeme=04:00 |momčad1={{NogRep-d|ALG}} |rezultat=3:3 |momčad2={{NogRep|AUT}} |strijelci1=[[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}} <br> [[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}} |strijelci2=[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}} <br> [[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}} <br> [[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}} |stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji=69.045 |sudac={{Z|UZB}} [[Ilgiz Tantašev]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 (izvještaj)] }}<section end="J5" /> <section begin="J6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|28}} |vrijeme=04:00 |momčad1={{NogRep-d|JOR}} |rezultat=1:3 |momčad2={{NogRep|ARG}} |strijelci1=[[Musa Al-Taamari|Al-Taamari]] {{gol|55}} |strijelci2=[[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}} <br> [[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen.}} <br> [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}} |stadion=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |gledatelji=70.649 |sudac={{Z|RUM}} [[István Kovács]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 (izvještaj)] }}<section end="J6" /> === Skupina K === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}} ! width="250px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |-bgcolor="#BBF3BB" |1. | align=left|{{NogRep|KOL}} |3 || 2 || 1 || 0 || 4 || 1 || +3 || '''7''' | rowspan="3" |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]] |- bgcolor="#BBF3BB" |2. | align=left|{{NogRep|POR}} |3 || 1 || 2 || 0 || 6 || 1 || +5 || '''5''' |- bgcolor="#BBF3BB" |3. | align=left|{{NogRep|COD}} |3 || 1 || 1 || 1 || 4 || 3 || +1 || '''4''' |- |4. | align=left|{{NogRep|UZB}} |3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || −9 || '''0''' |} <section begin="K1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|17}} |vrijeme=19:00 |momčad1={{NogRep-d|POR}} |rezultat=1:1 |momčad2={{NogRep|COD}} |strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}} |strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}} |stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |gledatelji=68.777 |sudac={{Z|KAT}} [[Abdulrahman Al-Jassim]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 (izvještaj)] }}<section end="K1" /> <section begin="K2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|18}} |vrijeme=04:00 |momčad1={{NogRep-d|UZB}} |rezultat=1:3 |momčad2={{NogRep|COL}} |strijelci1=[[Abbosbek Fajzullajev|Fajzullajev]] {{gol|60}} |strijelci2=[[Daniel Muñoz|Muñoz]] {{gol|40}} <br> [[Luis Díaz|Díaz]] {{gol|65}} <br> [[Jaminton Campaz|Campaz]] {{gol|90+9}} |stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]] |gledatelji=80.824 |sudac={{Z|ENG}} [[Anthony Taylor]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 (izvještaj)] }}<section end="K2" /> ---- <section begin="K3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|23}} |vrijeme=19:00 |momčad1={{NogRep-d|POR}} |rezultat=5:0 |momčad2={{NogRep|UZB}} |strijelci1=[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}} <br> [[Nuno Mendes|Mendes]] {{gol|17}} <br> [[Abduvahid Nematov|Nematov]] {{gol|60|a.}} <br> [[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}} |strijelci2= |stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |gledatelji=68.777 |sudac={{Z|MAR}} [[Jalal Jayed]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 (izvještaj)] }}<section end="K3" /> <section begin="K4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|24}} |vrijeme=04:00 |momčad1={{NogRep-d|COL}} |rezultat=1:0 |momčad2={{NogRep|COD}} |strijelci1=[[Daniel Muñoz|Muñoz]] {{gol|76}} |strijelci2= |stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]] |gledatelji=45.358 |sudac={{Z|ITA}} [[Maurizio Mariani]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 (izvještaj)] }}<section end="K4" /> ---- <section begin="K5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|28}} |vrijeme=01:30 |momčad1={{NogRep-d|COL}} |rezultat=0:0 |momčad2={{NogRep|POR}} |strijelci1= |strijelci2= |stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |gledatelji=64.478 |sudac={{Z|AUS}} [[Alireza Faghani]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 (izvještaj)] }}<section end="K5" /> <section begin="K6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|28}} |vrijeme=01:30 |momčad1={{NogRep-d|COD}} |rezultat=3:1 |momčad2={{NogRep|UZB}} |strijelci1=[[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68}}, {{gol|90+1}} <br> [[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}} |strijelci2=[[Eldor Šomurodov|Šomurodov]] {{gol|10}} |stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji=68.239 |sudac={{Z|NJE}} [[Felix Zwayer]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 (izvještaj)] }}<section end="K6" /> === Skupina L === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}} {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}} ! width="250px" |Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |1. | align="left" |{{NogRep|ENG}} |3 || 2 || 1 || 0 || 6 || 2 || +4 || '''7''' | rowspan="3" |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]] |- bgcolor="#BBF3BB" |2. | align="left" |{{NogRep|HRV}} |3 || 2 || 0 || 1 || 5 || 5 || {{0}}0 || '''6''' |- bgcolor="#BBF3BB" |3. | align="left" |{{NogRep|GAN}} |3 || 1 || 1 || 1 || 2 || 2 || {{0}}0 || '''4''' |- |4. | align="left" |{{NogRep|PAN}} |3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || −4 || '''0''' | |} <section begin="L1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|17}} |vrijeme=22:00 |momčad1={{NogRep-d|ENG}} |rezultat=4:2 |momčad2={{NogRep|CRO}} |strijelci1=[[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen.}}, {{gol|42}} <br> [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}} <br> [[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}} |strijelci2=[[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}} <br> [[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}} |stadion=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |gledatelji=70.389 |sudac={{Z|FRA}} [[Clément Turpin]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 (izvještaj)] }}<section end="L1" /> <section begin="L2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|18}} |vrijeme=01:00 |momčad1={{NogRep-d|GHA}} |rezultat=1:0 |momčad2={{NogRep|PAN}} |strijelci1=[[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}} |strijelci2= |stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]] |gledatelji=42.942 |sudac={{Z|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 (izvještaj)] }}<section end="L2" /> ---- <section begin="L3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|23}} |vrijeme=22:00 |momčad1={{NogRep-d|ENG}} |rezultat=0:0 |momčad2={{NogRep|GHA}} |strijelci1= |strijelci2= |stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]] |gledatelji=63.938 |sudac={{Z|HON}} [[Saíd Martínez]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 (izvještaj)] }}<section end="L3" /> <section begin="L4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|24}} |vrijeme=01:00 |momčad1={{NogRep-d|PAN}} |rezultat=0:1 |momčad2={{NogRep|CRO}} |strijelci1= |strijelci2=[[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}} |stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]] |gledatelji=43.036 |sudac={{Z|GAB}} [[Pierre Atcho]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 (izvještaj)] }}<section end="L4" /> ---- <section begin="L5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|27}} |vrijeme=23:00 |momčad1={{NogRep-d|PAN}} |rezultat=0:2 |momčad2={{NogRep|ENG}} |strijelci1= |strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}} <br> [[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}} |stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]] |gledatelji=80.633 |sudac={{Z|KAT}} [[Abdulrahman Al-Jassim]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 (izvještaj)] }}<section end="L5" /> <section begin="L6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|27}} |vrijeme=23:00 |momčad1={{NogRep-d|CRO}} |rezultat=2:1 |momčad2={{NogRep|GHA}} |strijelci1=[[Petar Sučić|Sučić]] {{gol|31}} <br> [[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}} |strijelci2=[[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}} |stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |gledatelji=68.324 |sudac={{Z|KAN}} [[Drew Fischer]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 (izvještaj)] }}<section end="L6" /> === Poredak trećeplasiranih momčadi === {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center;" !{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}} !{{abbr|Sku.|Skupina}} ! width="250px"|Momčad !{{abbr|U|Odigrane utakmice}} !{{abbr|P|Broj pobjeda}} !{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}} !{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}} !{{abbr|G+|Broj postignutih golova}} !{{abbr|G-|Broj primljenih golova}} !{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}} !{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}} !Nastavak natjecanja |- bgcolor="#BBF3BB" |1. | [[#Skupina K|K]]||align=left|{{NogRep|COD}} |3 || 1 || 1 || 1 || 4 || 3 || +1 || '''4''' | rowspan="8" |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]] |- bgcolor="#BBF3BB" |2. | [[#Skupina B|B]]||align=left|{{NogRep|ŠVE}} |3 || 1 || 1 || 1 || 7 || 7 || {{0}}0 || '''4''' |- bgcolor="#BBF3BB" |3. | [[#Skupina E|E]]|| align=left| {{NogRep|EKV}} |3 || 1 || 1 || 1 || 2 || 2 || {{0}}0 || '''4''' |- bgcolor="#BBF3BB" |4. | [[#Skupina L|L]]|| align="left" |{{NogRep|GAN}} |3 || 1 || 1 || 1 || 2 || 2 || {{0}}0 || '''4''' |- bgcolor="#BBF3BB" |5. | [[#Skupina F|F]]|| align=left|{{NogRep|BIH}} |3 || 1 || 1 || 1 || 5 || 6 || −1 || '''4''' |-bgcolor="#BBF3BB" |6. | [[#Skupina J|J]]||align=left|{{NogRep|ALŽ}} |3 || 1 || 1 || 1 || 5 || 7 || –2 || '''4''' |- bgcolor="#BBF3BB" |7. | [[#Skupina D|D]]||align=left|{{NogRep|PAR}} |3 || 1 || 1 || 1 || 2 || 4 || –2 || '''4''' |- bgcolor="#BBF3BB" |8. | [[#Skupina I|I]]||align=left|{{NogRep|SEN}} |3 || 1 || 0 || 2 || 8 || 6 || +2 || '''3''' |- |9. | [[#Skupina G|G]]||align=left|{{NogRep|IRN}} |3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || {{0}}0 || '''3''' |- |10. | [[#Skupina A|A]]||align=left|{{NogRep|JKO}} |3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || −1 || '''3''' |- |11. | [[#Skupina C|C]]||align=left|{{NogRep|ŠKO}} |3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || −3 || '''3''' |- |12. | [[#Skupina H|H]]||align=left|{{NogRep|URU}} |3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || −1 || '''2''' |- |} == Drugi dio prvenstva == {{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. lipnja – [[Foxborough]]|{{NogRep|NJE}}|1 (3)|{{NogRep|PAR}} ([[jedanaesterac|pen.]])|1 (4) |30. lipnja – [[East Rutherford]]|{{NogRep|FRA}}|3|{{NogRep|ŠVE}}|0 |28. lipnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|{{NogRep|JAR}}|0|{{NogRep|KAN}}|1 |30. lipnja – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|{{NogRep|NIZ}}|1 (2)|{{NogRep|MAR}} ([[jedanaesterac|pen.]])|1 (3) |3. srpnja – [[Toronto]]|{{NogRep|POR}}|2|{{NogRep|CRO}}|1 |2. srpnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|{{NogRep|ŠPA}}|3|{{NogRep|AUT}}|0 |2. srpnja – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|{{NogRep|SAD}}|2|{{NogRep|BIH}}|0 |1. srpnja – [[Seattle]]|{{NogRep|BEL}} ([[produžetci (nogomet)|prod.]])|3|{{NogRep|SEN}}|2 |29. lipnja – [[Houston]]|{{NogRep|BRA}}|2|{{NogRep|JPN}}|1 |30. lipnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|{{NogRep|OSK}}|1|{{NogRep|NOR}}|2 |1. srpnja – [[Ciudad de México]]|{{NogRep|MEX}}|2|{{NogRep|EKV}}|0 |1. srpnja – [[Atlanta]]|{{NogRep|ENG}}|2|{{NogRep|DR KONGO}}|1 |4. srpnja – [[Miami Gardens]]|{{NogRep|ARG}} ([[produžetci (nogomet)|prod.]])|3|{{NogRep|ZEL}}|2 |3. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|{{NogRep|AUS}}|1 (2)|{{NogRep|EGI}} ([[jedanaesterac|pen.]])|1 (4) |3. srpnja – [[Vancouver]]|{{NogRep|ŠVI}}|2|{{NogRep|ALŽ}}|0 |4. srpnja – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{NogRep|KOL}}|1|{{NogRep|GHA}}|0 <!--Round of 16--> |4. srpnja – [[Philadelphia]]|{{NogRep|PAR}}|0|{{NogRep|FRA}}|1 |4. srpnja – [[Houston]]|{{NogRep|KAN}}|0|{{NogRep|MAR}}|3 |6. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|{{NogRep|POR}}|0|{{NogRep|ŠPA}}|1 |7. srpnja – [[Seattle]]|{{NogRep|SAD}}|1|{{NogRep|BEL}}|4 |5. srpnja – [[East Rutherford]]|{{NogRep|BRA}}|1|{{NogRep|NOR}}|2 |6. srpnja – [[Ciudad de México]]|{{NogRep|MEX}}|2|{{NogRep|ENG}}|3 |7. srpnja – [[Atlanta]]|{{NogRep|ARG}}|3|{{NogRep|EGI}}|2 |7. srpnja – [[Vancouver]]|{{NogRep|ŠVI}} ([[jedanaesterac|pen.]])|0 (4)|{{NogRep|KOL}}|0 (3) <!--Quarterfinals--> |9. srpnja – [[Foxborough]]|{{NogRep|FRA}}|2|{{NogRep|MAR}}|0 |10. srpnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|{{NogRep|ŠPA}}|2|{{NogRep|BEL}}|1 |11. srpnja – [[Miami Gardens]]|{{NogRep|NOR}}|1|{{NogRep|ENG}} ([[produžetci (nogomet)|prod.]])|2 |12. srpnja – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{NogRep|ARG}} ([[produžetci (nogomet)|prod.]])|3|{{NogRep|ŠVI}}|1 <!--Semifinals--> |14. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|{{NogRep|FRA}}|0|{{NogRep|ŠPA}}|2 |15. srpnja – [[Atlanta]]|{{NogRep|ENG}}|1|{{NogRep|ARG}}|2 <!--Final--> |19. srpnja – [[East Rutherford]]|{{NogRep|ŠPA}} ([[produžetci (nogomet)|prod.]])|1|{{NogRep|ARG}}|0 <!--Match for third place--> |18. srpnja – [[Miami Gardens]]|{{NogRep|FRA}}|4|{{NogRep|ENG}}|6 }}<section end="Bracket" /> === Šesnaestina finala === <section begin="R32-1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|28}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|JAR}} |rezultat=0:1 |momčad2={{NogRep|KAN}} |strijelci1= |strijelci2=[[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}} |stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |gledatelji= 69.237 |sudac={{Z|POR}} [[João Pinheiro]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 (izvještaj)] }}<section end="R32-1" /> ---- <section begin="R32-2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|29}} |vrijeme=19:00 |momčad1={{NogRep-d|BRA}} |rezultat=2:1 |momčad2={{NogRep|JPN}} |strijelci1=[[Casemiro]] {{gol|56}} <br> [[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+5}} |strijelci2=[[Kaishū Sano|Sano]] {{gol|29}} |stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |gledatelji=68.777 |sudac={{Z|ITA}} [[Maurizio Mariani]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 (izvještaj)] }}<section end="R32-2" /> ---- <section begin="R32-3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|29}} |vrijeme=22:30 |momčad1={{NogRep-d|NJE}} |rezultat=1:1 ([[produžetci (nogomet)|prod.]]) |momčad2={{NogRep|PAR}} |strijelci1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|54}} |strijelci2=[[Julio Enciso|Enciso]] {{gol|42}} |stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]] |gledatelji=63.945 |sudac={{Z|MAR}} [[Jalal Jayed]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 (izvještaj)] }}<section end="R32-3" /> {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Kai Havertz|Havertz]] {{penmiss}}<br>[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengoal}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengoal}}<br>[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penmiss}}<br>[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengoal}}<br>[[Jonathan Tah|Tah]] {{penmiss}} |rezultat= 3:4 |jedanaesterci2= [[Maurício (nogometaš, rođen 2001.)|Maurício]] {{pengoal}} <br> [[Gustavo Gómez|G. Gómez]] {{pengoal}}<br>[[Matías Galarza|Galarza]] {{pengoal}}<br> [[Antonio Sanabria|Sanabria]] {{penmiss}}<br> [[Fabián Balbuena|Balbuena]] {{penmiss}}<br> [[José Canale|Canale]] {{pengoal}} }} ---- <section begin="R32-4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|30}} |vrijeme=03:00 |momčad1={{NogRep-d|NIZ}} |rezultat=1:1 ([[produžetci (nogomet)|prod.]]) |momčad2={{NogRep|MAR}} |strijelci1=[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|72}} |strijelci2=[[Issa Diop|Diop]] {{gol|90+1}} |stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]] |gledatelji=51.243 |sudac={{Z|BRA}} [[Wilton Sampaio]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 (izvještaj)] }}<section end="R32-4" /> {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}<br>[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penmiss}}<br>[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}<br>[[Quinten Timber|Timber]] {{penmiss}}<br>[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penmiss}} |rezultat= 2:3 |jedanaesterci2= [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]] {{penmiss}} <br>[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{pengoal}}<br>[[Chemsdine Talbi|Talbi]] {{pengoal}}<br>[[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{penmiss}} <br> [[Ismael Saibari|Saibari]] {{pengoal}} }} ---- <section begin="R32-5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|30}} |vrijeme=19:00 |momčad1={{NogRep-d|OSK}} |rezultat=1:2 |momčad2={{NogRep|NOR}} |strijelci1=[[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|74}} |strijelci2=[[Antonio Nusa|Nusa]] {{gol|39}} <br> [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|86}} |stadion=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |gledatelji=69.665 |sudac={{Z|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 (izvještaj)] }}<section end="R32-5" /> ---- <section begin="R32-6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|6|30}} |vrijeme=23:00 |momčad1={{NogRep-d|FRA}} |rezultat=3:0 |momčad2={{NogRep|ŠVE}} |strijelci1=[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|45}}, {{gol|74}} <br> [[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|53}} |strijelci2= |stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]] |gledatelji=80.663 |sudac={{Z|NIZ}} [[Danny Makkelie]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 (izvještaj)] }}<section end="R32-6" /> ---- <section begin="R32-7" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|1}} |vrijeme=03:00 |momčad1={{NogRep-d|MEX}} |rezultat=2:0 |momčad2={{NogRep|EKV}} |strijelci1=[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|22}} <br> [[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|31}} |strijelci2= |stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]] |gledatelji=80.824 |sudac={{Z|SLO}} [[Slavko Vinčić]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 (izvještaj)] }}<section end="R32-7" /> ---- <section begin="R32-8" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|1}} |vrijeme=18:00 |momčad1={{NogRep-d|ENG}} |rezultat=2:1 |momčad2={{NogRep|DR KONGO}} |strijelci1=[[Harry Kane|Kane]] {{gol|75}}, {{gol|86}} |strijelci2=[[Brian Cipenga|Cipenga]] {{gol|7}} |stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji=68.239 |sudac={{Z|JOR}} [[Adham Makhadmeh]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 (izvještaj)] }}<section end="R32-8" /> ---- <section begin="R32-9" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|1}} |vrijeme=10:00 |momčad1={{NogRep-d|BEL}} |rezultat=3:2 |momčad2={{NogRep|SEN}} |strijelci1=[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}} <br> [[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|89}}, {{gol|120+5}} |strijelci2=[[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|25}} <br> [[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|51}} |stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |gledatelji=66.925 |sudac={{Z|HON}} [[Saíd Martínez]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 (izvještaj)] }}<section end="R32-9" /> ---- <section begin="R32-10" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|2}} |vrijeme=02:00 |momčad1={{NogRep-d|SAD}} |rezultat=2:0 |momčad2={{NogRep|BIH}} |strijelci1=[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}} <br> [[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}} |strijelci2= |stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]] |gledatelji=68.827 |sudac={{Z|BRA}} [[Raphael Claus]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 (izvještaj)] }}<section end="R32-10" /> ---- <section begin="R32-11" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|2}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|ŠPA}} |rezultat=3:0 |momčad2={{NogRep|AUT}} |strijelci1=[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|36}}, {{gol|89}} <br> [[Pedro Porro|Porro]] {{gol|66}} |strijelci2= |stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |gledatelji=70.492 |sudac={{Z|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 (izvještaj)] }}<section end="R32-11" /> ---- <section begin="R32-12" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|3}} |vrijeme=01:00 |momčad1={{NogRep-d|POR}} |rezultat=2:1 |momčad2={{NogRep|HRV}} |strijelci1=[[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|68|pen.}}<br>[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|90+4}} |strijelci2=[[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|53}} |stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]] |gledatelji=43.036 |sudac={{Z|NOR}} [[Espen Eskås]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 (izvještaj)] }}<section end="R32-12" /> ---- <section begin="R32-13" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|3}} |vrijeme=05:00 |momčad1={{NogRep-d|ŠVI}} |rezultat=2:0 |momčad2={{NogRep|ALŽ}} |strijelci1=[[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|10}} <br> [[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|46}} |strijelci2= |stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]] |gledatelji=52.497 |sudac={{Z|ARG}} [[Yael Falcón]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 (izvještaj)] }}<section end="R32-13" /> ---- <section begin="R32-14" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|3}} |vrijeme=20:00 |momčad1={{NogRep-d|AUS}} |rezultat=1:1 ([[produžetci (nogomet)|prod.]]) |momčad2={{NogRep|EGI}} |strijelci1=[[Mohamed Hany|Hany]] {{gol|55|a.}} |strijelci2=[[Emam Ashour|Ashour]] {{gol|13}} |stadion=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |gledatelji=70.244 |sudac={{Z|URU}} [[Gustavo Tejera]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 (izvještaj)] }}<section end="R32-14" /> {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Harry Souttar|Souttar]] {{penmiss}}<br>[[Jackson Irvine|Irvine]] {{pengoal}}<br>[[Awer Mabil|Mabil]] {{pengoal}}<br>[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penmiss}} |rezultat= 2:4 |jedanaesterci2= [[Mahmoud Saber|Saber]] {{pengoal}}<br>[[Ramy Rabia|Rabia]] {{pengoal}}<br>[[Mohamed Salah|Salah]] {{pengoal}}<br>[[Hossam Abdelmaguid|Abdelmaguid]] {{pengoal}} }} ---- <section begin="R32-15" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|4}} |vrijeme=00:00 |momčad1={{NogRep-d|ARG}} |rezultat=3:2 ([[produžetci (nogomet)|prod.]]) |momčad2={{NogRep|ZEL}} |strijelci1=[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|29}} <br> [[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{gol|92}} <br> [[Diney]] {{gol|111|a.}} |strijelci2=[[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{gol|59}} <br> [[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{gol|103}} |stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |gledatelji=64.478 |sudac={{Z|KAN}} [[Drew Fischer]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 (izvještaj)] }}<section end="R32-15" /> ---- <section begin="R32-16" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|4}} |vrijeme=03:30 |momčad1={{NogRep-d|KOL}} |rezultat=1:0 |momčad2={{NogRep|GAN}} |strijelci1=[[Jhon Arias|Arias]] {{gol|14}} |strijelci2= |stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji=69.045 |sudac={{Z|FRA}} [[Clément Turpin]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 (izvještaj)] }}<section end="R32-16" /> === Osmina finala === <section begin="R16-1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|4}} |vrijeme=19:00 |momčad1={{NogRep-d|KAN}} |rezultat=0:3 |momčad2={{NogRep|MAR}} |strijelci1= |strijelci2=[[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{gol|50}}, {{gol|82}} <br> [[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|90+8}} |stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]] |gledatelji=68.777 |sudac={{Z|ENG}} [[Michael Oliver]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 (izvještaj)] }}<section end="R16-1" /> ---- <section begin="R16-2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|4}} |vrijeme=23:00 |momčad1={{NogRep-d|PAR}} |rezultat=0:1 |momčad2={{NogRep|FRA}} |strijelci1= |strijelci2=[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|70|pen.}} |stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]] |gledatelji=68.324 |sudac={{Z|UZB}} [[Ilgiz Tantašev]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 (izvještaj)] }}<section end="R16-2" /> ---- <section begin="R16-3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|5}} |vrijeme=22:00 |momčad1={{NogRep-d|BRA}} |rezultat=1:2 |momčad2={{NogRep|NOR}} |strijelci1=[[Neymar]] {{gol|90+10|pen.}} |strijelci2=[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|79}}, {{gol|90}} |stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]] |gledatelji=80.663 |sudac={{Z|SAD}} [[Ismail Elfath]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 (izvještaj)] }}<section end="R16-3" /> ---- <section begin="R16-4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|6}} |vrijeme=02:00 |momčad1={{NogRep-d|MEX}} |rezultat=2:3 |momčad2={{NogRep|ENG}} |strijelci1=[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|42}} <br> [[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|69|pen.}} |strijelci2=[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|36}}, {{gol|38}} <br> [[Harry Kane|Kane]] {{gol|80|pen.}} |stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]] |gledatelji=80.824 |sudac={{Z|AUS}} [[Alireza Faghani]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 (izvještaj)] }}<section end="R16-4" /> ---- <section begin="R16-5" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|6}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|POR}} |rezultat=0:1 |momčad2={{NogRep|ŠPA}} |strijelci1= |strijelci2=[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|90+1}} |stadion=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |gledatelji=70.649 |sudac={{Z|ENG}} [[Anthony Taylor]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 (izvještaj)] }}<section end="R16-5" /> ---- <section begin="R16-6" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|7}} |vrijeme=02:00 |momčad1={{NogRep-d|SAD}} |rezultat=1:4 |momčad2={{NogRep|BEL}} |strijelci1=[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|31}} |strijelci2=[[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|9}}, {{gol|33}} <br> [[Hans Vanaken|Vanaken]] {{gol|57}} <br> [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|90+3}} |stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |gledatelji=66.925 |sudac={{Z|JOR}} [[Adham Makhadmeh]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 (izvještaj)] }}<section end="R16-6" /> ---- <section begin="R16-7" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|7}} |vrijeme=18:00 |momčad1={{NogRep-d|ARG}} |rezultat=3:2 |momčad2={{NogRep|EGI}} |strijelci1=[[Cristian Romero|Romero]] {{gol|79}} <br> [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|83}} <br> [[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|90+2}} |strijelci2=[[Yasser Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|15}} <br> [[Mostafa Ziko|Ziko]] {{gol|67}} |stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji=68.239 |sudac={{Z|FRA}} [[François Letexier]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 (izvještaj)] }}<section end="R16-7" /> ---- <section begin="R16-8" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|7}} |vrijeme=22:00 |momčad1={{NogRep-d|ŠVI}} |rezultat=0:0 ([[produžetci (nogomet)|prod.]]) |momčad2={{NogRep|KOL}} |strijelci1= |strijelci2= |stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]] |gledatelji=52.497 |sudac={{Z|SLV}} [[Iván Barton]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 (izvještaj)] }}<section end="R16-8" /> {{Penshootoutbox |jedanaesterci1= [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{pengoal}}<br>[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{pengoal}}<br>[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penmiss}}<br>[[Cedric Itten|Itten]] {{pengoal}}<br>[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengoal}} |rezultat= 4:3 |jedanaesterci2= [[Juan Fernando Quintero|Quintero]] {{pengoal}} <br> [[Davinson Sánchez|Sánchez]] {{penmiss}}<br>[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{pengoal}}<br> [[Cucho Hernández|Hernández]] {{penmiss}}<br> [[Luis Díaz|Díaz]] {{pengoal}} }} === Četvrtfinale === <section begin="QF1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|9}} |vrijeme=22:00 |momčad1={{NogRep-d|FRA}} |rezultat=2:0 |momčad2={{NogRep|MAR}} |strijelci1=[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|60}} <br> [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}} |strijelci2= |stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]] |gledatelji= 63.811 |sudac={{Z|ARG}} [[Facundo Tello]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 (izvještaj)] }}<section end="QF1" /> ---- <section begin="QF2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|10}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|ŠPA}} |rezultat=2:1 |momčad2={{NogRep|BEL}} |strijelci1=[[Fabián Ruiz|Fabián]] {{gol|30}} <br> [[Mikel Merino|Merino]] {{gol|88}} |strijelci2=[[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|41}} |stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |gledatelji=70.492 |sudac={{Z|ENG}} [[Michael Oliver]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 (izvještaj)] }}<section end="QF2" /> ---- <section begin="QF3" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|11}} |vrijeme=23:00 |momčad1={{NogRep-d|NOR}} |rezultat=1:2 ([[produžetci (nogomet)|prod.]]) |momčad2={{NogRep|ENG}} |strijelci1=[[Andreas Schjelderup|Schjelderup]] {{gol|36}} |strijelci2=[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|45+2}} {{gol|93}} |stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |gledatelji=64.478 |sudac={{Z|FRA}} [[Clément Turpin]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 (izvještaj)] }}<section end="QF3" /> ---- <section begin="QF4" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|12}} |vrijeme=03:00 |momčad1={{NogRep-d|ARG}} |rezultat=3:1 ([[produžetci (nogomet)|prod.]]) |momčad2={{NogRep|ŠVI}} |strijelci1=[[Alexis Mac Allister|Mac Allister]] {{gol|10}} <br> [[Julián Alvarez|Alvarez]] {{gol|112}} <br> [[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|120+1}} |strijelci2=[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|67}} |stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |gledatelji=69.045 |sudac={{Z|POR}} [[João Pinheiro]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 (izvještaj)] }}<section end="QF4" /> === Polufinale === <section begin="SF1" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|14}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|FRA}} |rezultat=0:2 |momčad2={{NogRep|ŠPA}} |strijelci1= |strijelci2=[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|22|pen.}} <br> [[Pedro Porro|Porro]] {{gol|58}} |stadion=[[AT&T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]] |gledatelji=70.176 |sudac={{Z|SAL}} [[Iván Barton]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 (izvještaj)] }}<section end="SF1" /> ---- <section begin="SF2" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|15}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|ENG}} |rezultat=1:2 |momčad2={{NogRep|ARG}} |strijelci1=[[Anthony Gordon|Gordon]] {{gol|55}} |strijelci2=[[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|85}} <br> [[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|90+2}} |stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]] |gledatelji=68239 |sudac={{Z|SAD}} [[Ismail Elfath]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 (izvještaj)] }}<section end="SF2" /> === Utakmica za 3. mjesto === <section begin="3rd" />{{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|18}} |vrijeme=23:00 |momčad1= {{NogRep-d|FRA}} |rezultat=4:6 |momčad2={{NogRep|ENG}} |strijelci1=[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|48}} {{gol|66}} <br> [[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|54}} <br> [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|90+6}} |strijelci2=[[Declan Rice|Rice]] {{gol|3}} <br> [[Ezri Konsa|Konsa]] {{gol|18}} <br> [[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|37}} {{gol|45+1}} {{gol|87|pen.}} <br> [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|90+8}} |stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]] |gledatelji=64.478 |sudac={{Z|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 (izvještaj)] }}<section end="3rd" /> ===Finale === {{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}} {{nogometna kutija |datum={{Start date|2026|7|19}} |vrijeme=21:00 |momčad1={{NogRep-d|ŠPA}} |rezultat=1:0 ([[produžetci (nogomet)|prod.]]) |momčad2={{NogRep|ARG}} |strijelci1=[[Ferran Torres|Torres]] {{gol|106}} |strijelci2= |stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]] |gledatelji=80.663 |sudac={{Z|SLO}} [[Slavko Vinčić]] |izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 (izvještaj)] }} == Statistika == === Strijelci === Postignuto je 308 golova u 104 utakmice. Prosječan broj golova po utakmici iznosio je 2,96. ;10 golova: {{Div col|cols=2}} * {{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]] {{Div col end}} ;8 golova: {{Div col|cols=2}} * {{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] {{Div col end}} ;7 golova: {{Div col|cols=2}} * {{Z|ENG}} [[Jude Bellingham]] * {{Z|NOR}} [[Erling Haaland]] {{Div col end}} ;6 golova: {{Div col|cols=2}} * {{Z|FRA}} [[Ousmane Dembélé]] * {{Z|ENG}} [[Harry Kane]] {{Div col end}} ;5 golova: {{Div col|cols=2}} * {{Z|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] {{Div col end}} ;4 gola: {{Div col|cols=2}} * {{Z|BRA}} [[Vinícius Júnior]] * {{Z|MEX}} [[Julián Quiñones]] * {{Z|SEN}} [[Ismaïla Sarr]] {{Div col end}} ;3 gola: {{Div col|cols=2}} * {{Z|ARG}} [[Lautaro Martínez]] * {{Z|BEL}} [[Charles De Ketelaere]] * {{Z|BEL}} [[Romelu Lukaku]] * {{Z|BRA}} [[Matheus Cunha]] * {{Z|DR KONGO}} [[Yoane Wissa]] * {{Z|FRA}} [[Bradley Barcola]] * {{Z|ENG}} [[Bukayo Saka]] * {{Z|KAN}} [[Jonathan David]] * {{Z|MAR}} [[Ismael Saibari]] * {{Z|MEX}} [[Raúl Jiménez]] * {{Z|NIZ}} [[Brian Brobbey]] * {{Z|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * {{Z|NZL}} [[Elijah Just]] * {{Z|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{Z|NJE}} [[Deniz Undav]] * {{Z|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] * {{Z|SAD}} [[Folarin Balogun]] * {{Z|ŠVI}} [[Johan Manzambi]] {{Div col end}} ;2 gola: {{Div col|cols=2}} * {{Z|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]] * {{Z|ARG}} [[Enzo Fernández]] * {{Z|AUT}} [[Marko Arnautović]] * {{Z|BEL}} [[Youri Tielemans]] * {{Z|BEL}} [[Leandro Trossard]] * {{Z|BIH}} [[Ermin Mahmić]] * {{Z|EGI}} [[Emam Ashour]] * {{Z|EGI}} [[Mostafa Ziko]] * {{Z|IRN}} [[Ramin Rezaeian]] * {{Z|JAP}} [[Daichi Kamada]] * {{Z|JAP}} [[Ayase Ueda]] * {{Z|KAN}} [[Cyle Larin]] * {{Z|KOL}} [[Daniel Muñoz]] * {{Z|MAR}} [[Azzedine Ounahi]] * {{Z|MAR}} [[Soufiane Rahimi]] * {{Z|NIZ}} [[Crysencio Summerville]] * {{Z|OSK}} [[Amad Diallo]] * {{Z|OSK}} [[Nicolas Pépé]] * {{Z|SAD}} [[Malik Tillman]] * {{Z|SEN}} [[Habib Diarra]] * {{Z|SEN}} [[Pape Gueye]] * {{Z|ŠPA}} [[Mikel Merino]] * {{Z|ŠPA}} [[Pedro Porro]] * {{Z|ŠVE}} [[Yasin Ayari]] * {{Z|ŠVE}} [[Anthony Elanga]] * {{Z|ŠVI}} [[Breel Embolo]] * {{Z|ŠVI}} [[Dan Ndoye]] * {{Z|ŠVI}} [[Rubén Vargas]] * {{Z|URU}} [[Maximiliano Araújo]] {{Div col end}} ;1 gol: {{Div col|cols=2}} * {{Z|ALŽ}} [[Rafik Belghali]] * {{Z|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]] * {{Z|ALŽ}} [[Amine Gouiri]] * {{Z|ARG}} [[Julián Alvarez]] * {{Z|ARG}} [[Giovani Lo Celso]] * {{Z|ARG}} [[Alexis Mac Allister]] * {{Z|ARG}} [[Lisandro Martínez]] * {{Z|ARG}} [[Cristian Romero]] * {{Z|AUS}} [[Nestory Irankunda]] * {{Z|AUS}} [[Connor Metcalfe]] * {{Z|AUT}} [[Saša Kalajdžić]] * {{Z|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * {{Z|AUT}} [[Romano Schmid]] * {{Z|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * {{Z|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]] * {{Z|BEL}} [[Hans Vanaken]] * {{Z|BIH}} [[Kerim Alajbegović]] * {{Z|BIH}} [[Jovo Lukić]] * {{Z|BRA}} [[Casemiro]] * {{Z|BRA}} [[Gabriel Martinelli]] * {{Z|BRA}} [[Neymar]] * {{Z|CUR}} [[Livano Comenencia]] * {{Z|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí]] * {{Z|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]] * {{Z|DR KONGO}} [[Brian Cipenga]] * {{Z|DR KONGO}} [[Fiston Mayele]] * {{Z|EGI}} [[Yasser Ibrahim]] * {{Z|EGI}} [[Mahmoud Saber]] * {{Z|EGI}} [[Mohamed Salah]] * {{Z|EGI}} [[Trézéguet (egipatski nogometaš)|Trézéguet]] * {{Z|EGI}} [[Mostafa Ziko]] * {{Z|EKV}} [[Nilson Angulo]] * {{Z|EKV}} [[Gonzalo Plata]] * {{Z|ENG}} [[Anthony Gordon]] * {{Z|ENG}} [[Ezri Konsa]] * {{Z|ENG}} [[Marcus Rashford]] * {{Z|ENG}} [[Declan Rice]] * {{Z|FRA}} [[Désiré Doué]] * {{Z|GAN}} [[Derrick Luckassen]] * {{Z|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]] * {{Z|HAI}} [[Wilson Isidor]] * {{Z|HRV}} [[Martin Baturina]] * {{Z|HRV}} [[Ante Budimir]] * {{Z|HRV}} [[Petar Musa]] * {{Z|HRV}} [[Ivan Perišić]] * {{Z|HRV}} [[Petar Sučić]] * {{Z|HRV}} [[Nikola Vlašić]] * {{Z|IRQ}} [[Aymen Hussein]] * {{Z|IRN}} [[Mohammad Mohebi]] * {{Z|JAP}} [[Junya Itō]] * {{Z|JAP}} [[Daizen Maeda]] * {{Z|JAP}} [[Keito Nakamura]] * {{Z|JAP}} [[Kaishū Sano]] * {{Z|JOR}} [[Ali Olwan]] * {{Z|JOR}} [[Nizar Al-Rashdan]] * {{Z|JOR}} [[Musa Al-Taamari]] * {{Z|KOR}} [[Hwang In-beom]] * {{Z|KOR}} [[Oh Hyeon-gyu]] * {{Z|JAR}} [[Thapelo Maseko]] * {{Z|JAR}} [[Teboho Mokoena]] * {{Z|KAN}} [[Promise David]] * {{Z|KAN}} [[Stephen Eustáquio]] * {{Z|KAN}} [[Nathan Saliba]] * {{Z|KAT}} [[Hassan Al-Haydos]] * {{Z|KOL}} [[Jhon Arias]] * {{Z|KOL}} [[Jaminton Campaz]] * {{Z|KOL}} [[Luis Díaz]] * {{Z|MAR}} [[Issa Diop]] * {{Z|MAR}} [[Achraf Hakimi]] * {{Z|MAR}} [[Gessime Yassine]] * {{Z|MEX}} [[Mateo Chávez]] * {{Z|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]] * {{Z|MEX}} [[Luis Romo]] * {{Z|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] * {{Z|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]] * {{Z|NOR}} [[Thelo Aasgaard]] * {{Z|NOR}} [[Antonio Nusa]] * {{Z|NOR}} [[Leo Østigård]] * {{Z|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]] * {{Z|NOR}} [[Andreas Schjelderup]] * {{Z|NZL}} [[Finn Surman]] * {{Z|NJE}} [[Nathaniel Brown]] * {{Z|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{Z|NJE}} [[Felix Nmecha]] * {{Z|NJE}} [[Leroy Sané]] * {{Z|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]] * {{Z|OSK}} [[Franck Kessié]] * {{Z|PAR}} [[Julio Enciso]] * {{Z|PAR}} [[Matías Galarza]] * {{Z|PAR}} [[Maurício (nogometaš, rođen 2001.)|Maurício]] * {{Z|POR}} [[Rafael Leão]] * {{Z|POR}} [[Nuno Mendes]] * {{Z|POR}} [[João Neves]] * {{Z|POR}} [[Gonçalo Ramos]] * {{Z|SAD}} [[Sebastian Berhalter]] * {{Z|SAD}} [[Alex Freeman]] * {{Z|SAD}} [[Giovanni Reyna]] * {{Z|SAD}} [[Auston Trusty]] * {{Z|SAU}} [[Abdulelah Al-Amri]] * {{Z|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] * {{Z|SEN}} [[Iliman Ndiaye]] * {{Z|ŠKO}} [[John McGinn]] * {{Z|ŠPA}} [[Álex Baena]] * {{Z|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]] * {{Z|ŠPA}} [[Ferran Torres]] * {{Z|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * {{Z|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] * {{Z|ŠVE}} [[Alexander Isak]] * {{Z|ŠVE}} [[Matias Svanberg]] * {{Z|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] * {{Z|TUN}} [[Hazem Mastouri]] * {{Z|TUN}} [[Omar Rekik]] * {{Z|TUR}} [[Kaan Ayhan]] * {{Z|TUR}} [[Arda Güler]] * {{Z|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]] * {{Z|URU}} [[Agustín Canobbio]] * {{Z|UZB}} [[Abbosbek Fajzullajev]] * {{Z|UZB}} [[Eldor Šomurodov]] * {{Z|ZEL}} [[Deroy Duarte]] * {{Z|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] * {{Z|ZEL}} [[Kevin Pina]] * {{Z|ZEL}} [[Hélio Varela]] {{Div col end}} ;1 autogol: {{Div col|cols=2}} * {{Z|AUS}} [[Cameron Burgess]] (protiv SAD-a) * {{Z|IRQ}} [[Aymen Hussein]] (protiv Norveške) * {{Z|JOR}} [[Yazan Al-Arab]] (protiv Austrije) * {{Z|KAT}} [[Mahmud Abunada]] (protiv Bosne i Hercegovine) * {{Z|KAT}} [[Mohamed Manai]] (protiv Kanade) * {{Z|MAR}} [[Yassine Bounou]] (protiv Haitija) * {{Z|PAR}} [[Damián Bobadilla]] (protiv SAD-a) * {{Z|SAU}} [[Hassan Al-Tambakti]] (protiv Španjolske) * {{Z|ŠVI}} [[Miro Muheim]] (protiv Katara) * {{Z|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] (protiv Nizozemske) * {{Z|UZB}} [[Abduvahid Nematov]] (protiv Portugala) * {{Z|ZEL}} [[Diney]] (protiv Argentine) {{Div col end}} ;2 autogola: {{Div col|cols=2}} * {{Z|EGI}} [[Mohamed Hany]] (protiv Australije i Belgije) {{Div col end}} == Nagrade == Na Svjetskom prvenstvu 2026. dodijeljene su sljedeće nagrade:<ref>{{Cite news |title=What are the World Cup award names? {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/question/What-are-the-World-Cup-award-names |access-date=June 23, 2026 |work=Encyclopedia Britannica |language=en |archive-date=June 23, 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260623230040/https://www.britannica.com/question/What-are-the-World-Cup-award-names |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=FIFA World Cup awards: Rodri, Cubarsi, Simon and Mbappe honoured |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/award-winners |publisher=[[FIFA]] |date=19 July 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !scope=col style="background-color: gold" | [[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Zlatna lopta]] !scope=col style="background-color: silver" | Srebrna lopta !scope=col style="background-color: #cc9966" | Brončana lopta |- |{{Z|ŠPA}} [[Rodri]] |{{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] |{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |- !scope=col style="background-color: gold" | [[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]] !scope=col style="background-color: silver" | Srebrna kopačka !scope=col style="background-color: #cc9966" | Brončana kopačka |- |{{Z|FRA}} [[Kylian Mbappé]] |{{Z|ARG}} [[Lionel Messi]] |{{Z|ENG}} [[Jude Bellingham]] |- |10 golova, 4 asistencije<br />769 odigranih minuta |8 golova, 4 asistencije<br />853 odigranih minuta |7 golova, 1 asistencija<br />698 odigrane minute |- !colspan="3"|[[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Zlatna rukavica]] |- |colspan="3"|{{Z|ŠPA}} [[Unai Simón]] |- !colspan="3"|[[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]] |- |colspan="3"|{{Z|ŠPA}} [[Pau Cubarsí]] |- !colspan="3"|[[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play nagrada|FIFA Fair Play nagrada]] |- |colspan="3"|{{NogRep|NIZ}} |} ==Rekordi== Prvenstvo je s {{n|4 644 549}} gledatelja u 72 utakmice grupne faze oborilo rekord [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|prvenstva u SAD-u 1994.]], no ne i posjećenost po utakmici; nadalje, u 72 utakmice natjecanja u skupinama zabijeno je 215 pogodaka te je u tim utakmicama prema FIFA-i igralo 999 igrača.<ref>[https://sport.hrt.hr/svjetsko-nogometno-prvenstvo-2026/preko-45-milijuna-geldatelja-pratilo-utakmice-grupne-faze-sp-a-12790682 Više od 4,5 milijuna gledatelja pratilo utakmice grupne faze SP-a] sport.hrt.hr, objavljeno 29. lipnja 2026.</ref> Devet od deset [[CAF|afričkih momčadi]] plasiralo se u šesnaestinu finala, među njima i [[Nogometna reprezentacija Zelenortskih Otoka|momčad Zelenortskih otoka]], kao prvi debitanti koji su prošli skupinu nakon [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] 2010. godine.<ref>[https://sport.hrt.hr/svjetsko-nogometno-prvenstvo-2026/africko-nogometno-cudo-12790637 Afričko nogometno čudo] sport.hrt.hr, objavljeno 29. lipnja 2026.</ref> U pobjedi Hrvatske nad [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganom]] u zadnjoj utakmici skupine, [[Luka Modrić]] asistirao je za pogodak [[Nikola Vlašić|Nikole Vlašića]] i time s 40 godina i 292 dana postao najstarijim asistentom u povijesti [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih nogometnih prvenstava]].<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/cudesni-modric-postao-rekorder-svjetskih-prvenstava/2807307.aspx?index_tid=1069424&index_ref=naslovnica_sport_najnovije_d Čudesni Modrić postao rekorder svjetskih prvenstava] Index.hr. Pristupljeno 28. lipnja 2026.</ref> U utakmici za treće mjesto između [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] zabijeno je deset pogodaka – najviše ikad u utakmicama za treće mjesto na SP-ima. ==Zanimljivosti== * Predsjednik Ekvadora Daniel Noboa proglasio je [[državni praznik]] nakon Ekvadorove pobjede nad Njemačkom u skupini E, a isto je učinio i predsjednik Paragvaja Santiago Peña pri pobjedi Paragvaja nad Njemačkom u šesnaestini finala.<ref>[https://sport.hrt.hr/svjetsko-nogometno-prvenstvo-2026/paragvaj-proglasio-drzavni-praznik-nakon-izbacivanja-njenacke-sa-sp-a-12792399 Paragvaj proglasio državni praznik nakon izbacivanja Njemačke sa SP-a] sport.hrt.hr, objavljeno 30. lipnja 2026.</ref> * Susret Hrvatske i Portugala obilježile su brojne intervencije VAR-a koje su rezultirale trima poništenim pogodcima za Hrvatsku zbog zaleđa i kontroverznim jedanaestercem za Portugal.<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/spanjolci-najveca-kradja-spa-hrvatska-je-eksplodirala/2809512.aspx?index_ref=naslovnica_sport_ostalo_d_0 Španjolci: Najveća krađa SP-a. Hrvatska je eksplodirala] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026. </ref><ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/joe-cole-ponisteni-gol-hrvatskoj-jedna-od-najgorih-odluka-ikada-na-spima/2809588.aspx?index_ref=clanak_sport_najnovije_d Joe Cole: Poništeni gol Hrvatskoj jedna od najgorih odluka ikada na SP-ima] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.</ref><ref>[https://www.indiatoday.in/sports/football/story/fifa-world-cup-croatia-vs-portugal-gvardiol-var-goal-disallowed-explained-2939547-2026-07-03 Were Croatia robbed? Why VAR disallowed dramatic equaliser vs Ronaldo's Portugal] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.</ref><ref>[https://ca.sports.yahoo.com/news/unfair-rightly-given-controversy-portugals-032700529.html Unfair or rightly given? The controversy in Portugal's match] Yahoo. Pristupljeno 3. srpnja 2026.</ref><ref>[https://www.index.hr/magazin/clanak/slavni-dr-house-komentirao-ispadanje-hrvatske-modric-je-nogometni-div/2809721.aspx?index_ref=naslovnica_magazin_ostalo_d_0 Slavni Dr. House komentirao ispadanje Hrvatske: "Modrić je nogometni div"] Index.hr. Pristupljeno 3. srpnja 2026.</ref> * U utakmici za treće mjesto između [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] zabijeno je deset pogodaka: utakmica je završila pobjedom od 6:4 za Englesku, koja je imala vodstvo od čak 4:0 na poluvremenu da bi se Francuska u drugome dijelu uspjela vratiti na samo jedan gol zaostatka. Ovo je utakmica za treće mjesto s najviše pogodaka ikad na svjetskim prvenstvima. === Nagrada za mir === '''FIFA-ina nagrada za mir''' godišnja je nagrada FIFA-e najavljena [[5. studenoga]] [[2025.]] godine u [[Miami]]ju. Prva nagrada dodijeljena je [[5. prosinca]] [[2025.]] godine na ždrijebu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskog prvenstva 2026. godine]] u Kennedy Centeru u [[Washington]]u.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/donald-trump-fifa-nagrada-za-mir-15649942?cx_linkref=jl_home_najnovije ‘Spasili smo milijune života!‘: FIFA Trumpu dala nagradu za mir, Infantino mu uručio i posebnu medalju] Jutarnji list. Pristupljeno 5. prosinca 2025.</ref> Prema FIFA-i, svrha nagrade je »nagraditi pojedince koji su poduzeli iznimne i izvanredne akcije za mir i time ujedinili ljude diljem svijeta«. Inauguralni dobitnik nagrade je američki predsjednik [[Donald Trump]].<ref>[https://sport.hrt.hr/medunarodni-nogomet/trump-prvi-dobitnik-fifa-ine-nagrade-za-mir-12460689 Trump prvi dobitnik FIFA-ine nagrade za mir] HRT. Pristupljeno 5. prosinca 2025.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ Službena stranica prvenstva] pri FIFA-i {{sport start}} {{svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|M 2026]] [[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Kanadi]] [[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u SAD-u|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]] [[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Meksiku|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]] {{ČT?|nogomet}} bmn00ygevyq57unfggvxfkzhlm0f2hv 0 628979 7592216 7166670 2026-09-01T14:03:32Z Argo Navis 852 ±[[Kategorija:Strojarstvo]]→[[Kategorija:Industrijsko inženjerstvo]]; ±[[Kategorija:Proizvodnja]]→[[Kategorija:Izrada]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592216 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Dampfturbine Montage01.jpg|mini|desno|300px|[[Siemens AG|Siemens]] [[parna turbina]] s otvorenim kućištem.]] [[datoteka:Cambio H.jpg|mini|desno|300px|[[Mjenjač brzine]] za [[Volkswagen Golf|1600 Volkswagen Golf]] (2009.) s 5 [[Prijenosni omjer|prijenosnih omjera]] i povratnom brzinom.]] [[datoteka:Tokarilica 01.jpg|mini|desno|300px|Dijelovi [[Tokarilica|univerzalne tokarilice]]: 1. glavno vreteno, 2. vretenište, 3. škare, 4. posmično kućište, 5. vlačno vreteno, 6. povodno vreteno, 7. kIjučna ploča, 8. osovina za ukapčanje, 9 zubna letva, 10. uzdužni suport, 11. poprečni suport, 12. stega reznog aIata, 13. gornji suport, 14. jahač ili konjić.]] [[datoteka:Lighting Giants Pula Croatia.jpg|mini|desno|300px|Osvijetljene [[Dizalica|dizalice]] u [[Brodogradilište Uljanik|Brodogradilištu Uljanik]].]] '''Strojogradnja''' ili '''proizvodno strojarstvo''' je [[Gospodarstvo|privredna djelatnost]] koja se bavi [[proizvodnja|proizvodnjom]] [[stroj]]eva, [[uređaj]]a i [[promet]]nih sredstava, od kojih se neki koriste kao sredstva za rad te kao predmeti široke [[potrošnja|potrošnje]]. U područje djelovanja strojogradnje kadšto se ubrajaju djelatnosti elektrostrojogradnje ([[elektrostrojarstvo]]) i [[Brodogradnja|brodogradnje]], a redovito i proizvodnja: * strojeva za prijenos i korištenje [[Mehanička energija|mehaničke energije]], * [[motor]]a i [[turbina]], * [[crpka|crpki]] ([[pumpa]]) i [[kompresor]]a, * [[slavina]] i [[ventil]]a, * [[ležaj]]eva, * [[Mehanički prijenos|mehaničkih prijenosnika]], te prijenosnih i pogonskih elemenata, * industrijskih [[peć]]i i [[plamenik]]a, * [[Dizalo|dizala]] i [[prenosilo|prenosila]], * [[Rashladnik|rashladne]] i [[Ventilacija|ventilacijske]] opreme, * strojeva za opće namjene, [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] i [[šumarstvo]], * [[Alatni stroj|alatnih strojeva]], * strojeva za [[metalurgija|metalurgiju]], [[rudnik]]e, [[kamenolom]]e i [[građevinarstvo]], [[Prehrambena industrija|prehrambenu]], [[tekstil]]nu, [[papir]]nu, [[grafička industrija|grafičku industriju]], * [[Oružje|oružja]] i [[Streljivo|streljiva]], * [[Kućni uređaji|kućnih uređaja]], * [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] i aparata za [[mjerenje]], kontrolu, ispitivanje, za [[Navigacija|navigacijske]] i drugih namjene, [[Optički sustav|optičkih instrumenata]] i [[Fotoaparat|fotografske opreme]], * [[Sat (instrument)|satova]], * [[Motorno vozilo|motornih vozila]], [[prikolica]] i poluprikolica, dijelova i pribora za motorna vozila i njihove motore, * [[Željeznička vozila|željezničkih]] i drugih [[lokomotiva]] i tračničkih vozila, * [[zrakoplov]]a, [[Svemirske letjelice|svemirskih letjelica]], * [[motocikl]]a, [[bicikl]]a, * invalidskih kolica. Među navedenim osobito se ističe proizvodnja radnih strojeva za preradbu, obradbu i oblikovanje [[metal]]a i drugih [[materijal]]a, te [[alat]]a i mjernih instrumenata, jer su to osnovne sastavnice svih ostalih dijelova strojogradnje. U svjetskim razmjerima strojogradnja se ubraja među najvitalnije dijelove [[Metaloprerađivačka industrija|metaloprerađivačke industrije]], te u potpunosti slijedi njezine tokove.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/60191 |title=strojogradnja |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2018.}}</ref> == Hrvatska strojogradnja == Hrvatska strojogradnja bila je do kraja Drugog svjetskog rata vrlo skromnih mogućnosti. Velik je napredak ostvarila u razdoblju od 1945. do kraja 1980-ih, kada je u bivšoj državi hrvatskoj strojogradnji bila dodijeljena značajna uloga u privrednom razvoju. Velika materijalna ulaganja u industrijske pogone i razvoj školstva za potrebe industrije na svim razinama izobrazbe pridonijela su osnutku niza novih velikih poduzeća strojogradnje i elektrostrojogradnje poput [[Končar Elektroindustrija|''Rade Končara'']], ''[[Tvornica parnih kotlova|Tvornice parnih kotlova]]'', [[Prvomajska|''Prvomajske'']], ''Jedinstva'' i ''ATM''-a u [[Zagreb]]u, [[Đuro Đaković Holding|''Đure Đakovića'']] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], ''Vlade Bagata'' i ''SAS''-a u [[Zadar|Zadru]], [[Jugoturbina|''Jugoturbine'']] u [[Karlovac|Karlovcu]] i ''Dalmastroja'' u [[Split]]u, te manjih [[tvornica]] koje su svojim proizvodnim programima nadopunjavale proizvodnju velikih sustava. Hrvatska strojogradnja tako je postala sposobna za ozbiljne izvozne poslove, ne samo na istočno tržište i na tržište nerazvijenih zemalja nego i na zahtjevno zapadno tržište. Tako su se na primjer u hrvatskim brodogradilištima proizvodili motori velikih snaga za pogon [[brod]]ova, a proizvodnja [[Vučni vlak|vučnih strojeva]] zauzimala je važno mjesto u hrvatskoj metalnoj industriji (dizelske lokomotive s mehaničkim, hidrauličkim i elektroprijenosom snage, dizelski motorni vlakovi za međugradski promet, [[tramvaj]]i i posebni teretni vagoni, električne lokomotive svih snaga i sustava, [[akumulator]]ska vozila i drugo). No s obzirom na to da je vijek isplativosti (ekonomičnosti) [[tehnologija]] u strojogradnji 3 do 10 godina, nakon čega je nužna modernizacija sredstava za rad, amortizacijske stope bile su neopravdano niske. To je izazivalo zastarjelost sredstava za rad i smanjenu konkurentnu sposobnost hrvatske industrije, što je s vremenom usmjerilo izvoz na istočna tržišta. Raspadom istočnoeuropskoga političkog i privrednog bloka potkraj 1980-ih, izvoz proizvoda hrvatske strojogradnje znatno se smanjio. Raspad bivše Jugoslavije i pogotovo ratna razaranja tijekom [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] bili su novi udar na tu privrednu granu. Početak promjene hrvatskoga gospodarskog sustava, uz izgubljena tržišta, izazvao je zatvaranje mnoštva važnih tvornica i nepovratno gašenje nekih dijelova proizvodnje. Dio strojogradnje u takvim uvjetima je, ponekad i spontano, počeo proizvoditi sredstva potrebna za obranu zemlje, pri čem je došla do izražaja spretnost, snalažljivost i stručna osposobljenost zaposlenih. Nakon gotovo desetogodišnje stagnacije nastupio je oporavak strojogradnje, zasnovan na malim i srednjim poduzećima, dovoljno fleksibilnima za tržišne uvjete proizvodnje i poslovanja. U Hrvatskoj je strojogradnji (uključivši i brodogradnju) 2005. bilo zaposleno 34 900 radnika u 590 tvrtki (508 malih, 62 srednje i 20 velikih). Udio proizvodnje strojeva, uređaja i prijevoznih sredstava u ukupnoj hrvatskoj industrijskoj proizvodnji 2005. bio je 7,91%, a te je godine ostvaren [[izvoz]] vrijedan oko 1,8 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]]. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == * {{HTE|strojogradnja|Strojogradnja}} * {{HTE|proizvodno-strojarstvo|Proizvodno strojarstvo}} [[Kategorija:Industrijsko inženjerstvo]] [[Kategorija:Izrada]] hjdaxv8xu0eeo0srg87zzeds48us2tm 0 641513 7592170 7153328 2026-09-01T12:30:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592170 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob|naziv=Kinesko – indijski rat|dio=[[hladni rat|hladnog rata]]|slika=[[Datoteka:China India western border 88.jpg|250px]]|opis slike=Pokrajina Aksai Čin: zapadni dio spornih teritorija u [[Himalaja|Himalajama]]|datum=20. listopada 1962. - 16. studenog 1962.|mjesto=granične pokrajine Aksai Čin i Sjeveristočna Granična Agencija|teritorij=Aksai Čin prelazi pod kinesku kontrolu|ishod=Pobjeda Narodne Republike Kine|sukobljeni1={{Z+X|IND}}|sukobljeni2={{Z+X|KIN}}|sukobljeni3=|zapovjednik1={{Z|IND}} [[Džavaharlal Nehru|Džavahalal Nehru]]|zapovjednik2={{Z|KIN}} [[Mao Ce Tung]]<br>{{Z|KIN}} [[Zhang Guohua]]|zapovjednik3=}} [[File:Aksai Chin Sino-Indian border map.svg|thumb|Karta prikazuje indijske i kineske zahtjeve za granicu u regiji Aksai Chin, liniju Macartney-MacDonald, liniju vanjskog ureda, kao i napredak kineskih snaga dok su zauzimale područja tijekom kinesko-indijskog rata.]] '''Kinesko-indijski rat''', bio je oružani sukob koji je trajao od listopada do studenog 1962. a nastao je zbog graničnih sporova između Narodne Republike Kine i Republike Indije. Završio je kineskom pobjedom. Odigravao se u sjeni tadašnje [[Kubanska kriza|Kubanske raketne krize]]. Vodio se istovremeno na dva bojišta udaljena 1000 kilometara: Zapadnom bojištu za Aksai Čin i Istočnom bojištu na području tzv. "Sjeveroistočne granične agencije", odnosno indijske savezne države [[Arunachal Pradesh]], odnosno na nadmorskim visinama od nekoliko tisuća metara. == Pozadina == Rat je nastao kao rezultat graničnih sporova koji su svoje korijene imali u vremenima britanske kolonijalne administracije u Indiji. Konkretno, glavni spor je nastao oko tzv. McMahonove crte, koju je 1914. predložio britanski diplomat Henry Mc Mahon. Britanci su svoje prste u Tibetu imali još od 1904. kada su ga okupirali, da bi kasnije priznali Kini pravo na njega, no kad je u Kini 1911. izbila revolucija, Dalaj Lama je preuzeo vlast u Tibetu, što su 1914. priznali i Britanci. 1914. sazvana je tzv. "[[Simla konferencija]]", koja se vodla tripartitno između Indije, Kine i Tibeta, kako bi se odredile granice. Na konferenciji je predložena Mc Mahonova crta s kojim su se složile britanska i [[tibet]]ska strana, no ne i Kina, koja je Tibet smatrala svojim teritorijem još od vremena Qing dinastije.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=Updated: Jul 3, 2017, 7:21 Ist|title=McMahon line: China does not accept the McMahon line agreed on by Britain & Tibet {{!}} India News - Times of India|url=https://timesofindia.indiatimes.com/india/china-does-not-accept-the-mcmahon-line-agreed-on-by-britain-tibet/articleshow/59417110.cms|accessdate=2019-04-28}}</ref> Kad su se Kinezi tome usprotivili, Britanci i Tibećani dogovor su sklopili bilateralno a teritorij južno od te crte za britansku stranu postao je dio Britanske Indije.<ref name=":0" /> 1947. Indija je postala nezavisna, čime je naslijedila granicu, a dvije godine kasnije završio je i [[Kineski građanski rat]] u kojem su komunisti preuzeli vlast koja se konsoidirala nakon stoljeća nemira i mlitave državne vlasti. 1950. [[Kineska invazija na Tibet|Kinezi su pokrenuli invaziju]] na Tibet, kojom su ga osvojili i anektirali. U idućim godinama Kinezi su čak i bili spremni prihvatiti Mc Mahonovu crtu pod uvjetom da Indija odustane od Aksai Čina, što Indijci nisu bili voljni napraviti. Kinezima je ova regija bila važna radi cestovnog povezivanja svojih zapadnih provincija (npr. [[Xinjiang]]) s državnim centrima na istoku.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|author=Deutsche Welle (www.dw.com)|title=Kina i Indija: Od braće do neprijatelja {{!}} DW {{!}} 04.10.2012|url=https://www.dw.com/bs/kina-i-indija-od-bra%C4%87e-do-neprijatelja/a-16280466|accessdate=2019-04-28}}</ref> Novi problemi nastali su 1959. kad je Indija pružila azil Dalaj Lami, koji je iz Tibeta pobjegao u Indiju, na ogorčenje Kineza.<ref name=":1" /> Nakon što su Kinezi počeli graditi ceste u Aksai Činu, indijski premijer Nehru, krenuo je s politikom prednje vojne prisutnosti (tzv. forward policy), zbog čega je Indijska vojska počela graditi manje vojne baze na kineskom teritoriju unutar spornih područja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://adst.org/2015/09/trouble-in-the-mountains-the-sino-indian-war-1962/ |title=Trouble in the Mountains: The Sino-Indian War, 1962 |date=2015-09-16 |work=Association for Diplomatic Studies and Training |language=en-US |accessdate=2019-04-28}}</ref> == Rat == [[Datoteka:China India eastern border 88.jpg|lijevo|mini|200px|Istočni sporni teritorij u saveznoj državi [[Arunachal Pradesh]]|poveznica=Special:FilePath/File:China_India_eastern_border_88.jpg]] Od jeseni 1962. zaredali su se granični incidenti. Narodnooslobodilačka armija Kine 20. listopada pokrenula je sinkronizirani napad na obje fronte, koji je nakon četiri dana rezultirao zauzimanjem strateški važnog grada [[Tawanga]] na istočnom bojištu u Arunachal Pradeshu.<ref name=":2">{{Citiranje knjige |title=China's Decision For War With India |author=John W. Garver |orig-year=2006 |chapterurl=https://www.chinacenter.net/wp-content/uploads/2016/04/china-decision-for-war-with-india-1962.pdf |url=https://www.chinacenter.net/wp-content/uploads/2016/04/china-decision-for-war-with-india-1962.pdf |language=engleski |pages=120-125 |publisher=Stanford University Press |accessdate=28. travnja 2019. |archive-date=27. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200227174218/https://www.chinacenter.net/wp-content/uploads/2016/04/china-decision-for-war-with-india-1962.pdf |url-status=dead }}</ref> Na zapadnoj, pak fronti, u Aksai Činu, Kinezi su također zauzeli 43 000 km² teritorija.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Prabhash K. Dutta New DelhiOctober 20, 2017UPDATED: October 20, 2017 13:53 Ist |title=This day in 1962: China-India war started with synchronised attack on Ladakh, Arunachal |url=https://www.indiatoday.in/india/story/india-china-war-1962-20-october-aksai-chin-nefa-arunchal-pradesh-1067703-2017-10-20 |accessdate=2019-04-28}}</ref> 14. studenog indijska je vojska pokušala izbaciti NOV Kine iz istočnog dijela spornih područja, što je rezultiralo pokretanjem masovnog kineskog napada u tom sektoru pod kojim su indijski položaji ostali "pregaženi" a snage NOV Kine zaustavile su napredovanje tek kad su stigle do podnožja Himalaja u dolini rijeke Brahmaputra.<ref name=":2" /> Do 21. studenog, Kineske su se snage jednostrano proglasile prekid vatre te se povukle s indijskog teritorija na istočnom dijelu bojišta, iza McMahonove linije, no ne i s novoosvojenih područja u Aksai Činu, koji su ostali pod njihovom kontrolom do današnjih dana. == Posljedice == Nakon rata, Nehru je pretrpio kritike u svojoj državi da je isprovocirao rat s Kinom bez adekvatne pripreme,<ref>{{Citiranje časopisa |author=Siddharth Singh |title=1962 war debacle—the errors Jawaharlal Nehru made |url=https://www.livemint.com/Opinion/HCs4SMg2ojRh1T024T1KxO/1962-war-debaclethe-errors-Jawaharlal-Nehru-made.html |date=2014-03-19 |accessdate=2019-04-28}}</ref> te da u ratu nije koristio zrakoplovstvo u kojem je Indija bila nadmoćnaa nad Kinom.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.indiandefencereview.com/news/1962-the-nehruvian-blunder/ |title=1962: The Nehruvian Blunder |work=Indian Defence Review |language=en-US |accessdate=2019-04-28}}</ref> Raspale su se i perspektive za stvaranje tzv. "Azijskog bloka" između Kine i Indije kojim bi se dvije države oduprle dvijema glavnim blokovima u hladnom ratu. == Izvori == {{izvori}} {{hladniRat}} [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Indijska vojna povijest]] [[Kategorija:Indijsko-kineski odnosi]] [[Kategorija:Kineska vojna povijest|Indijski]] iu2cuu8ojmtv6zfdkmtz81qv6qxel01 0 647717 7592371 7260394 2026-09-01T23:39:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592371 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Lankoran | ime_genitiv =Lankorana | izvorno_ime = ''Lənkəran'' | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | slika_panorama = レンコラン IMG 6258.jpg | veličina_slike =300px | opis_slike = Glavni trg u Lankoranu | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina =100px | slika_grb = Lənkəran şəhərinin gerbi.png | slika_grb_veličina = 100px | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Azerbajdžan | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =38 | širina-minute =45.13 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =48 | dužina-minute =51.04 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|AZE}} | lokacija1_ime =[[Upravna podjela Azerbajdžana|Republički grad]] | lokacija1_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Taleh Garashov | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | povrina_bilješke = | površina_ukupna =70 [[Kilometar četvorni|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 76 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2018.<ref name="popis">[http://lenkeran-ih.gov.az/page/12.html Stanovništvo - gradska izvršna vlast], lenkeran-ih.gov.az, 1. siječnja 2018. (az.) Pristupljeno 20. srpnja 2019.</ref> | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 52.534 | stanovništvo_gustoća = 750,48 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+4]] | utc_pomak =+4 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =AZ 4200 | pozivni_broj = +994 25 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://lenkeran-ih.gov.az/ lenkeran-ih.gov.az] }}{{dz}} '''Lenkoran''' ([[Azerski jezik|azerski]]: ''Lənkəran'') je jedan od [[Upravna podjela Azerbajdžana|republičkih gradova]], pod izravnom upravom države [[Azerbajdžan]]. Iako je potpuno okružen istoimenom pokrajinom ([[Lenkoranski rajon]]), grad je administrativno odvojen od ove pokrajine. [[Datoteka:Lankaran.jpg|mini|lijevo|Razglednica Lankorana: Jedna od središnjih ulica u gradu i Zračna luka Lankorana, Svjetionik u gradu, Spomenik samovar u gradu i Džamija u Lankoranu.]] ==Zemljopisne odlike== Lenkoran, jedan od najstarijih gradova Azerbajdžana, nalazi se na jugozapadnoj obali [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]], gdje se rijeka [[Lenkoran (rijeka)|Lenkoran]] ulijeva u Kaspijsko more. Smješten je na jugu Azerbajdžana, u blizini granice s [[Iran]]om. U blizini Lankorana nalaze se pješčane plaže, a mineralnih izvori Andjina nalaze se 12&nbsp;km zapadno od grada. U okolici grada su ogromna područja nacionalnih parkova, kao što su Državni rezervat Gizil-Agač i Nacionalni park Hirkan, u kojima se čuvaju raznovrsne flore i faune. [[Datoteka:Golden statuette from Lankaran.JPG|mini|lijevo|150px|Zlatni kip pronađen u Lankoranu iz 1. tisućljeća pr. Kr., Muzej povijesti Azarbajdžana, Baku.]] Lankoran ima vlažnu suptropsku klimu koja graniči s mediteranskom klimom. Lankoran ima hladne, vlažne zime i vrlo topla i vrlo vlažna ljeta. Maksimalna godišnja količina oborina od 1.600 do 1.800&nbsp;mm je najveća količina padalina u Azerbajdžanu. ==Povijest== Grad je izgrađen na močvari uz sjevernu obalu rijeke koja nosi ime grada. Na području se nalaze ostaci ljudskih naselja iz [[neolitik]]a, te ostaci utvrđenih sela iz brončanog i željeznog doba.<ref>[http://www.lankaran.az/content.php?lang=en&page=tarixi Povijest Lenkorana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706131006/http://www.lankaran.az/content.php?lang=en&page=tarixi |date=6. srpnja 2011. }}, 26. srpnja 2011. {{eng oznaka}} Pristupljeno 20. sronja 2019.</ref> Sa smrću [[Afšaridsko Carstvo|Afšaridskog perzijskog šaha]] [[Nader-šah Afšar|Nader-šaha Afšara]], Sajid Abas, čiji su preci bili članovi iranske [[Safavidsko Carstvo|dinastije Safavid]], osnovao je [[Tališki kanat]] (1747. – 1828.) koji je od tada vazal perzijskog carstva.<ref>[http://gomap.az/Info/Cities/Shirvan.aspx?lng=ru Širvan, Azerbajdžan], gomap.az {{ru}} Pristupljeno 19. srpnja 2019.</ref> [[Datoteka:Russian troops storming Lankaran fortress, January 13th, 1813..jpg|mini|lijevo|Franz Roubaud, ''Osvajanje Lankorana 1813.'']] [[Datoteka:Palace of Mir Ahmad khan 6.jpg|mini|Palača Mir Ahmad Kana]] Tijekom [[Rusko-perzijski ratovi|rusko-perzijskog rata 1804.-1813.]], general Pjotr Kotljarevski je poveo najjužniji ruski kontingent u ratu, te osvaja Lankoransku utvrdu 13. siječnja 1813. god. [[Kadžari]] će kasnije ponovno zauzeti grad tijekom rusko-perzijskog rata 1826. – 1828., ali su ga morali vratiti nakon [[Sporazum iz Turkmenčaja|Sporazuma iz Turkmenčaja]] (1828.), koji je doveo do konačnog kraja perzijskog utjecaja na Zakavkazju.<ref>Timothy C. Dowling, ''[https://books.google.com/books?id=KTq2BQAAQBAJ&pg=PA728&dq=russo+persian+war+1804-1813&hl=en&sa=X&ei=QnOXVJXpCcz7UPevhPAK&ved=0CCcQ6AEwAQ#v=onepage&q=russo%20persian%20war%201804-1813&f=false Russia at War: From the Mongol Conquest to Afghanistan, Chechnya, and Beyond]'', 2. prosinca 2014., str. 728.-730. {{ISBN|978-1598849486}}</ref> Nakon što je ušla u [[Rusko Carstvo]], Lankoran je postao dio Azerbajdžanske sovjetske socijalističke republike nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] 1917. i kratkog vremena kao dio Azerbajdžanske demokratske republike. God. 1991., nakon raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], postao je dio nezavisnog Azerbajdžana. == Stanovništvo == U 2009. godini broj stanovnika grada iznosio je 49.970, od čega je 49% ukupne populacije činile žene, a 51% muškarci. Stanovništvo raste uglavnom zbog prirodnog rasta. Prema procjeni iz 2018. godine, ukupan broj stanovnika grada bio je 52.534.<ref name="popis"/> Lankoran je dom najveće azerbejdžanske zajednice naroda [[Tališi]], te oni čine 80,54% stanovništva, dok [[Azeri]] čine 19,54%, a [[Rusi]] 0,19%. {| align="center" border="0" cellspacing="2" cellpadding="5" style="border:1px solid #AAAAAA;" |-bgcolor="#AAAAFF" |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Broj stanovnika Lankorana prema godinama: |-bgcolor="#eeeeff" ! [[1885.]] !! [[2009.]] !! [[2014.]] !! [[2018.]] |- bgcolor="#f7f9ff" | align=center| 5.559<ref>Кавказский Статистический комитет. Е.Кондратенко. 1886. "Кавказский календарь на 1887 год", стр. 193</ref> | align=center| 49.970 | align=center| 51.300<ref>[http://population-statistics.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=es&des=wg&geo=-26&srt=npan&col=abcdefghinoq&msz=1500 World Gazetteer.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130730173142/http://population-statistics.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=es&des=wg&geo=-26&srt=npan&col=abcdefghinoq&msz=1500 |date=30. srpnja 2013. }} {{eng oznaka}} Pristupljeno 2.0 srpnja 2019.</ref> | align=center| 52.534 |} == Gospodarstvo == Dominantne grane u gospodarstvu Lankorana su povrtlarstvo, uzgoj čaja, uzgoj riže, stočarstvo, agrumi, pčelarstvo, ribarstvo i uzgoj žitarica. Povoljna vlažna suptropska klima, raspoloživost dobrih obradivih površina, voda i dovoljni radni resursi grada pružaju dobru osnovu za poljoprivredne aktivnosti kao i za razvoj poljoprivredno-prerađivačkih poduzeća.<ref>[http://lankaranbc.com/content_183_en.html Business opportunities of the region] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713183454/http://lankaranbc.com/content_183_en.html |date=13. srpnja 2011. }}, 13. srpnja 2011. {{eng oznaka}} Pristupljeno 20. srpnja 2019.</ref> Grad je također dom prve azerbejdžanske tvornice čaja, izgrađene 1937.<ref>[http://www.pasha.az/en-teaworld.html Tea culture in Azerbaijan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220330025558/http://www.pasha.az/en-teaworld.html |date=30. ožujka 2022. }} {{eng oznaka}} Pristupljeno 20. srpnja 2019.</ref> == Gradovi prijatelji == * {{Z|ITA}} [[Cerveteri]], [[Italija]] * {{Z|TUR}} [[İskenderun]], [[Turska]] * {{Z|SAD}} [[Monterrey, Kalifornija|Monterrey]], [[SAD]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Lenkoran}} * [http://lenkeran-ih.gov.az/ Službene stranice grada] (az.) * [http://www.lsu.edu.az/ Sveučilište Lenkoran] {{eng oznaka}} {{Upravna podjela Azerbajdžana}} [[Kategorija:Gradovi u Azerbajdžanu]] [[Kategorija:Lučka mjesta u Azerbajdžanu]] bdv7culm9f9sy3v5l55ukaelpljugz5 0 652139 7592203 6228334 2026-09-01T13:55:15Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Istraživanje Mjeseca]]; ±[[Kategorija:Udarne svemirske letjelice]]→[[Kategorija:Mjesečeve udarne svemirske letjelice]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592203 wikitext text/x-wiki '''Luna 2''' je bila je [[Sovjetski Savez|sovjetska]] svemirska sonda i prva svemirska letjelica koja je dotakla neko drugo nebesko tijelo. Cilj je ostvarila [[13. rujna|13.9.]] [[1959.]] kada se srušila na [[Mjesec]] na području [[Mare Imbrium]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=MISLILI SU DA ĆE PROMAŠITI... Sovjeti su sletjeli na Mjesec punih 10 godina prije Amerikanaca - Jutarnji List |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/povijest/mislili-su-da-ce-promasiti-sovjeti-su-sletjeli-na-mjesec-punih-10-godina-prije-amerikanaca/8424845/ |accessdate=2019-09-19}}</ref> Letjelica nije detektirala nikakvo [[magnetsko polje]] oko Mjeseca. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-astro}} [[Kategorija:Mjesečeve udarne svemirske letjelice]] [[Kategorija:Program Luna| 02]] 36vfr2qvxqbj30pmzhz4u4uezoqoix4 7592207 7592203 2026-09-01T13:56:33Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Mjesečeve udarne svemirske letjelice|Mjesečeve udarne svemirske letjelice]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Letjelice koje su udarile u Mjesec|Letjelice koje su udarile u Mjesec]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592207 wikitext text/x-wiki '''Luna 2''' je bila je [[Sovjetski Savez|sovjetska]] svemirska sonda i prva svemirska letjelica koja je dotakla neko drugo nebesko tijelo. Cilj je ostvarila [[13. rujna|13.9.]] [[1959.]] kada se srušila na [[Mjesec]] na području [[Mare Imbrium]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=MISLILI SU DA ĆE PROMAŠITI... Sovjeti su sletjeli na Mjesec punih 10 godina prije Amerikanaca - Jutarnji List |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/povijest/mislili-su-da-ce-promasiti-sovjeti-su-sletjeli-na-mjesec-punih-10-godina-prije-amerikanaca/8424845/ |accessdate=2019-09-19}}</ref> Letjelica nije detektirala nikakvo [[magnetsko polje]] oko Mjeseca. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-astro}} [[Kategorija:Letjelice koje su udarile u Mjesec]] [[Kategorija:Program Luna| 02]] i6vg86vytlp91d0gwkhxw5xlxgs2b5w 0 652773 7592265 6702876 2026-09-01T16:35:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592265 wikitext text/x-wiki '''Kosmos 2499''', ruski [[umjetni satelit|satelit]] iz programa [[Kosmos (satelit)|Kosmos]]. Vrsta je [[Nivelir (satelitski sustav)|Nivelir]] (br. 2), a vrsta i namjena bile su neko vrijeme nepoznate i tajnovite, bez najave za medije, s tek šturom najavom za UN.<ref>Stalno predstavništvo Ruske Federacije pri OUN (Beč). [http://www.unoosa.org/res/osoindex/data/documents/ru/st/stsgser_e728_html/V1507290.pdf Вербальная нота Постоянного представительства Российской Федерации при Организации Объединенных Наций (Вена) от 12 августа 2015 года на имя Генерального секретаря.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190228065931/http://www.unoosa.org/res/osoindex/data/documents/ru/st/stsgser_e728_html/V1507290.pdf |date=28. veljače 2019. }}. Uprava OUN za pitanja svemirskog prostranstva (20. listopada 2015.). Nadnevak preuzimanja 27. veljače 2019.</ref> Lansiran je [[23. svibnja]] [[svemirski letovi u 2014.|2014.]] godine u 5:27 s [[Kozmodrom Pljeseck|kozmodroma Pljesecka]] s mjesta 133/3. Lansiran je u [[niska orbita oko Zemlje|nisku orbitu]] oko planeta Zemlje [[raketa nosač|raketom nosačem]] [[Rokot]]om-[[Briz-M]] 11A05. [[Orbita]] je 1479 km u [[perigej]]u i 1508 km u apogeju. Orbitne [[Inklinacija|inklinacije]] je 82,45°. [[Spacetrack]]ov [[satelitski kataloški broj|kataloški broj]] je 39765. [[COSPAR]]ova oznaka je 2014-028-E. Zemlju obilazi u 115,85 minuta. Mase je oko 50 kg. Nosi amaterski radijski teret. Aktivno manevrira. Lansiran je skupa s trima satelitima [[Kosmos 2496|Kosmosom 2496]], [[Kosmos 2497|Kosmosom 2497]] i [[Kosmos 2498|Kosmosom 2498]]. Za napajanje je opremljen solarnim ćelijama i baterijama. Razgonski blok Briz-KM No. 72521 14S45 ostao je u niskoj orbiti oko Zemlje. == Izvori == *[http://www.pereplet.ru/space/chrono/chrono.html А.Железняков. Энциклопедия "Космонавтика". Хроника освоения космоса.] (rus.) *[https://www.heavens-above.com/ Heavens-above] (engl.) *[http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftDisplay.do?id=2014-028E NASA] (engl.) *[http://www.planet4589.org/space/log/satcat.txt Planet4589.org] Tablični prikaz podataka o satelitima (engl.) *[https://www.n2yo.com/satellite/?s=39765 N2YO] Satellite Database - Tehnical Details - Real Time Satellite Tracking and Predictions (engl.) *[https://space.skyrocket.de/doc_sdat/kosmos-2491.htm Gunter's Space Page] Kosmos 2491, 2499, 2504 (RS 46, 47) / 14F153 (engl.) {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.n2yo.com/database/ N2YO.com] Search Satellite Database (engl.) *[https://celestrak.com/satcat/satcat-format.php Celes Trak] SATCAT Format Documentation (engl.) *[http://atlantikwall.1-ws.com/kunstman/nodecay.txt?i=1 Kunstman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190812021830/http://atlantikwall.1-ws.com/kunstman/nodecay.txt%3Fi%3D1 |date=12. kolovoza 2019. }} Satellites in Orbit (engl.) {{Sateliti Kosmos 2400 - 2599}} {{GLAVNIRASPORED:2499, Kosmos}} [[Kategorija:Sateliti Kosmos]] i6yeiisqq6ha7z9kney8wns2lhple7n 0 657355 7592377 7568185 2026-09-01T23:55:46Z Croxyz 205325 7592377 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime =Thomas Lemar | slika = [[Datoteka:Thomas_Lemar.jpg|250px]] | opis slike = Thomas Lemar u dresu [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] 2018 | puno ime = Thomas Benoît Lemar | visina = 172 cm | nadimak = | datum rođenja = [[12. studenog]] [[1995.]] | mjesto rođenja = [[Baie-Mahault]] | država = {{Z+X|FRA}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[Elche CF|Elche]] <br> (''posudba iz [[Atlético Madrid|madridskog Atlética]]'') | broj u klubu = ? | pozicija = [[Napadač (nogomet)|krilo]] | mlade godine = 2003. – 2010.<br/>2010. – 2013. | juniorski klubovi = [[Solidarité-Scolaire]]<br/>[[SM Caen|Caen]] | godina = 2011. – 2015.<br/>2013. – 2015.<br/>2015. – 2018.<br/>2018. – ''danas''<br/>2025. – 2026.<br/>2026. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[SM Caen|Caen 2]]<br/>[[SM Caen|Caen]]<br/>[[AS Monaco FC|AS Monaco]]<br/>[[Atlético Madrid]]<br> → [[Girona FC|Girona]] (posudba)<br>→ [[Elche CF|Elche]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}55 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br/>{{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}90 {{0}}{{0}}(16)<br />{{0}}139 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji =2011. – 2012.<br/>2012. – 2013.<br/>2013.<br/>2014. – 2015.<br/>2015. – 2016.<br/>2016. – 2021. | reprezentacija = {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 17 godina|Francuska do 17]]<br/>{{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 18 godina|Francuska do 18]]<br/>{{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 19 godina|Francuska do 19]]<br/>{{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 20 godina|Francuska do 20]]<br/>{{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija do 21 godine|Francuska do 21]]<br/>{{NogRep|FRA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Thomas Benoît Lemar''' ([[Baie-Mahault]], [[Gvadalupa]], [[12. studenog]] [[1995.]]) [[Francuska|francuski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|krila]]. Trenutno igra za [[Elche CF|Elche]]. S [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] osvojio naslov svjetskog prvaka [[2018.]] godine.<ref>[https://www.telegraph.co.uk/world-cup/2018/07/15/france-vs-croatia-world-cup-final-2018-live-score-latest-updates/ France win World Cup 2018 final in breathless six-goal thriller against Croatia]</ref> == Karijera == === Klupska karijera === Lemar je profesionalnu karijeru započeo u [[SM Caen|Caenu]], najprije u njegovoj drugoj pa u prvoj momčadi. Ondje je zabilježio 32 službena nastupa dok ga [[1. srpnja]] [[2015.]] za nepoznat iznos kupuje [[AS Monaco FC|AS Monaco]] (iako neki izvori spominju 3,5 milijuna [[Britanska funta|funti]]).<ref name="AS Monaco">[https://www.thesun.co.uk/sport/3858271/thomas-lemar-monaco-star-arsenal-transfer/ Who is Thomas Lemar? Monaco ace linked with £45m move to Arsenal]</ref> Tijekom tri godine u [[Monako|Kneževini]], Lemar se istaknuo svojom igrom te su ga u svoje redove htjeli dovesti premijerligaši [[Arsenal F.C.|Arsenal]]<ref name="AS Monaco"/><ref>[https://www.straitstimes.com/sport/football/football-monaco-reject-ps31m-arsenal-bid-for-thomas-lemar Football: Monaco reject £31m Arsenal bid for Thomas Lemar]</ref> i [[Liverpool F.C.|Liverpool]],<ref>[https://www.skysports.com/football/news/11669/11010716/liverpool-fail-with-two-bids-for-monacos-thomas-lemar Liverpool fail with two bids for Monaco's Thomas Lemar]</ref> međutim, igrač je odbijao ponude oba kluba. Ipak, [[Atlético Madrid]] je [[18. lipnja]] [[2018.]] objavio da je s igračem obavljen preliminarni sporazum.<ref>[https://www.bbc.com/sport/football/44529088 Antoine Griezmann, Thomas Lemar & Lucas Hernandez sign Atletico Madrid deals]</ref> Nakon tjedan dana Thomas prolazi liječnički pregled te potpisuje ugovor s madridskim klubom. Neki mediji su objavili da je vrijednost transfera 75 milijuna eura što je ujedno i najskuplje pojačanje u povijesti kluba.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/spanjolski-velikan-doveo-najskuplje-pojacanje-u-povijesti-1251759 Španjolski velikan doveo najskuplje pojačanje u povijesti]</ref> === Reprezentativna karijera === Thomas Lemar igrao je za sve dobne reprezentacije prije nego što je [[2016.]] debitirao u prijateljskom remiju protiv [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obale Bjelokosti]].<ref>[https://uk.soccerway.com/matches/2016/11/15/world/friendlies/france/cote-divoire/2359921/ FRANCE VS. CÔTE D'IVOIRE 0 - 0]</ref> Tijekom kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018.]] igrač je zabio dva pogotka [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemskoj]] u visokoj 4:0 pobjedi.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=cRvxezOI56c France - Netherlands 4:0]</ref> U konačnici, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] se plasirala i osvojila spomenuto prvenstvo<ref>[https://www.aljazeera.com/news/2018/07/world-cup-final-france-beat-croatia-win-russia-2018-180715160625847.html France beat Croatia to win World Cup 2018]</ref> dok je Lemar na njemu igrao tek jednu utakmicu i to u susretu skupine protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]].<ref>[https://us.soccerway.com/matches/2018/06/26/world/world-cup/denmark/france/2166078/ DENMARK VS. FRANCE 0 - 0]</ref> ==== Pogodci za reprezentaciju ==== {| class="wikitable" align=center |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- | 1. || [[31. kolovoza]] [[2017.]] || [[Stade de France]], [[Saint-Denis]], [[Francuska]] || {{NogRep|NIZ}} || '''2''' 0 || 4:0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP u Rusiji 2018.]] |- | 2. || [[31. kolovoza]] [[2017.]] || [[Stade de France]], [[Saint-Denis]], [[Francuska]] || {{NogRep|NIZ}} || '''3''':0 || 4:0 ||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP u Rusiji 2018.]] |- | 3. || [[23. ožujka]] [[2018.]] || [[Stade de France]], [[Saint-Denis]], [[Francuska]] || {{NogRep|KOL}} || '''2''':0 || 2:3 ||Prijateljska utakmica |- | 4. || [[2. lipnja]] [[2019.]] || [[Stade de la Beaujoire]], [[Nantes]], [[Francuska]] || {{NogRep|BOL}} || '''1''':0 || 2:0 ||Prijateljska utakmica |- |} == Osvojeni trofeji == === Klupski trofeji === {| class="wikitable" |- !Klub!!Trofej!!Godina |- !colspan="3"|{{Z+X|FRA}} |- |[[AS Monaco FC|AS Monaco]]||[[Ligue 1]]||[[Ligue 1 2016./17.|2016./17.]] |- !colspan="3"|{{Z+X|ŠPA}} |- |[[Atlético Madrid]]||[[UEFA Superkup]]||[[UEFA Superkup 2018.|2018.]] |- |Atlético Madrid |La Liga |2020./21. |- |} === Reprezentativni trofeji === {| class="wikitable" |- !Turnir!!Trofej!!Godina |- !colspan="3"| |- |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|SP u Rusiji]]||Zlato||[[2018.]] |- |} === Ordeni === [[Datoteka:Legion_Honneur_Chevalier_ribbon.svg|lijevo|50px]] ''[[Legija časti|Chevalier of the Légion d'honneur]]'': 2018. <ref>[https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000037909703 Décret du 31 décembre 2018 portant promotion et nomination]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.fff.fr/equipes-de-france/tous-les-joueurs/fiche-joueur/2729115227- Profil igrača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190418072513/https://www.fff.fr/equipes-de-france/tous-les-joueurs/fiche-joueur/2729115227- |date=18. travnja 2019. }} na web stranicama [[Francuski nogometni savez|Francuskog nogometnog saveza]] * [https://www.transfermarkt.com/thomas-lemar/profil/spieler/205562 Profil igrača na Transfermarkt.com] {{Navigacije |naslov=Thomas Lemar – sastavi i nagrade |popis= {{Sastav Francuska 2018 SP}} {{Sastav Francuska 2020. EP}}}} {{GLAVNIRASPORED:Lemar, Thomas}} [[Kategorija:Francuski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Monaca]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Nogometaši Girone]] [[Kategorija:Nogometaši Elchea CF]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u nogometu]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] hvzdzq7fnyukpstd99g0ihbwz5ct6gv 0 659561 7592308 7587864 2026-09-01T21:00:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592308 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Kuribrong | izvorno ime = | drugo ime = Kurubrang | vrsta = | etimologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Essequiborivermap.png | zemljovid_opis = Zemljovid porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]] | dz = GVA | naselja = | duljina = | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|5.287720|-59.719040|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|5.410822|-59.153898|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Atlantski | ulijeva se u = [[Potaro]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Gvajana | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Kuribrong (ili Kurubrang)''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]], lijevi pritok rijeke [[Potaro]], u koju se ulijeva 3 km sjeveroistočno od [[Potaro|Potaro Landinga]].<ref name=":0"/> Pripada [[porječje|porječju]] rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]. U rijeci žive neke endemske vrste riba iz rodova ''[[Corymbophanes]]'' i ''[[Yaluwak]]''.<ref name="Corymbophanes"/> Geološki sastav rijeke je škriljavi kvarc-porfirit i sericitni škriljac, a kvarcne gromade čine velike prepreke na rijeci.<ref name=":0" /> Na rijeci se nalazi naselje s populacijom od 28 stanovnika prema popisu iz 2012.<ref name="statisticsguyana.gov.gy"/> == Gospodarstvo == Razmatralo se za sada nepostojeći hidroelektranski projekt, na ušću rijeke Amaile.<ref name="stabroeknews.com"/><ref name="parliament.gov.gy"/> Na području rijeke se u prošlosti vršilo sakupljanje gume iz [[Balata|balate]].<ref name="The Official Gazette of British Guiana"/> Za razliku od drugih rijeka u regiji, rijeka Kuribrong se smatrala manje zanimljivom za rudarenje zlata.<ref name=":0" /> == Izvori == {{izvori|refs= <ref name=":0">{{Citiranje knjige |last=Geologist |first=British Guiana Government |url=https://books.google.com/books?id=ydtLAAAAYAAJ&q=Kuribrong&pg=PA20 |title=Report on the Geology of the Essequibo, Potaro, Konawaruk and Demerara Rivers |date=1900|publisher=C.K. Jardine, printer to the government of British Guiana | pages=14–20 |language=en }}</ref> <ref name="Corymbophanes">{{Citiranje časopisa |last1=Lujan|first1=Nathan K. |last2=Armbruster|first2=Jonathan W. |last3=Werneke|first3=David C. |last4=Teixeira|first4=Túlio Franco |last5=Lovejoy|first5=Nathan R. |date=2020-03-26 |title=Phylogeny and biogeography of the Brazilian–Guiana Shield endemic Corymbophanes clade of armoured catfishes (Loricariidae) |url=https://academic.oup.com/zoolinnean/article/188/4/1213/5601883 |journal=Zoological Journal of the Linnean Society |language=en |volume=188|issue=4|pages=1213–1235 |doi=10.1093/zoolinnean/zlz090|issn=0024-4082|doi-access=free }}</ref> <ref name="statisticsguyana.gov.gy">{{Citiranje weba |title=Publications – Bureau of Statistics – Guyana |url=https://statisticsguyana.gov.gy/publications/ |access-date=2021-02-01 |language=en-US }}</ref> <ref name="stabroeknews.com">{{Citiranje weba |date=2013-06-16|title=Anatomy of the Amaila Falls Hydro Power Project ‒ Geo-technical dimensions) |url=https://www.stabroeknews.com/2013/06/16/sunday/anatomy-of-the-amaila-falls-hydro-power-project-‒-geo-technical-dimensions/ |access-date=2021-02-01 |website=Stabroek News |language=en-US }}</ref> <ref name="parliament.gov.gy">{{Citiranje weba |date=27 July 2002 |title=Notice of Hydro-Electric Power Application |url=https://parliament.gov.gy/documents/notices/19573/notice_dd_july_27,_2002_hydro_electric_power_application.pdf |access-date=2021-02-01 |website=parliament.gov.gy |publisher=Official Gazette |archive-date=26. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240626092934/https://parliament.gov.gy/documents/notices/19573/notice_dd_july_27,_2002_hydro_electric_power_application.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="The Official Gazette of British Guiana">{{Citiranje knjige |url=https://books.google.com/books?id=V-hCAQAAMAAJ&q=Kuribrong&pg=PA242 |title=The Official Gazette of British Guiana |date=1911 |pages=242 |language=en }}</ref> }} [[Kategorija:Rijeke u Gvajani]] [[Kategorija:Porječje Potaroa]] 5xclboje7jd6y4zbdxbnp3teil76w9v 0 667587 7592281 7520917 2026-09-01T17:57:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592281 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Council of Royal & Select Masters Emblem.svg|mini|desno|230px|Varijacija amblema kraljevskih i odabranih majstora, jedna od mnogih.]] '''Slobodno zidarstvo Kripte''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Cryptic Masonry''), odnosno '''Red kraljevskih i odabranih majstora''' (''Order of Royal and Select Masters''), jedan je od [[Slobodnozidarski redovi|dodatnih redova]] u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] koji predstavlja drugo tijelo američkog [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]], ali također djeluje i kao neovisni red engleskog sustava, pri čemu su oba oblika prvenstveno prisutna u [[Angloamerika|angloameričkom]] kontekstu slobodnog zidarstva. Članovi se sastaju kao [[Loža visokih stupnjeva|''koncil'']], što je ekvivalent [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličkoj loži]]. [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|Stupnjevi]] koji se izvode u koncilu kripte poznati su kao '''kriptični stupnjevi''' (''Cryptic Degrees''). Ovo tijelo je poznato i kao koncil kraljevskih i odabranih majstora (''Council of Royal & Select Masters'') iliti koncil slobodnih zidara kripte (''Council of Cryptic Masons'') ovisno o nadležnosti. == Povijest == Stupnjevi kraljevskog majstora i odabranog majstora izvorno nisu bili dio jedinstvenog [[Obred (slobodno zidarstvo)|sustava]]; dodjeljivali su ih različita [[Slobodnozidarski redovi|tijela]] i bili pod upravom zasebnih kocila. Prema raspoloživim, iako ponekad proturječnim izvorima, stupanj odabranog majstora smatra se najstarijim unutar kriptičnih stupnjeva. Uobičajena praksa bila je da se stupanj kraljevskog majstora dodjeljuje [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstorima]] prije uzvišenja u [[kraljevski luk]], dok se stupanj odabranog majstora dodjeljivao nakon tog uzvišenja. Takav raspored rezultirao je time da je nadzor nad kriptičkim stupnjevima u brojnim nadležnostima više puta prelazio iz jednih ruku u druge, čak i nakon osnutka velikih koncila. I danas su stupnjevi kraljevskog i odabranog majstora u nadležnostima Virginije i Zapadne Virginije pod nadležnošću [[Kraljevski luk|velikog kapitela]], a dodjeljuju ih pripadajući kapiteli. Stupanj kraljevskog majstora razvijen je ponajprije u [[New York City, New York|New Yorku]] pod vodstvom Thomasa Lowndsa, dok je stupanj odabranog majstora snažno promicao Philip Eckel u [[Baltimore]]u. Eckel je tvrdio da je Veliki koncil odabranih majstora (''Grand Council of Select Masters'') osnovan u Baltimoreu već [[1792.]] godine, dok je pouzdano poznato da je Veliki koncil kraljevskih majstora (''Grand Council of Royal Masters'') osnovan [[1810.]] godine u New Yorku. Zaslugu za objedinjavanje ova dva stupnja u jedinstveni sustav pripisuje se Jeremyju Crossu, koji je to učinio oko [[1818.]] godine, nakon čega je taj model prihvaćen u većini nadležnosti, osobito kako su se ovi stupnjevi širili izvan istočne obale [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name=":5"/><ref name=":3">{{Citiranje weba|title=The Cryptic Degrees|url=https://www.nos-colonnes.com/en/blogs/our-items/the-cryptic-degrees|access-date=2025-05-03|website=nos-colonnes.com|language=en}}</ref> Postoje snažne naznake da su mnogi elementi rituala Odabranog majstora preuzeti iz učenja određenih stupnjeva iz [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. Bez obzira na kasniju sistematizaciju, legenda na kojoj se temelji stupanj odabranog majstora vrlo je drevna.<ref name=":3"/><ref name=":0"/> Stupanj nadizvrsnog majstora ne povezuje se izravno s prethodna dva stupnja kriptičnih stupnjeva, barem ne po učenju i predaji. Zapisnici Kapitela kraljevskog luka "Sv. Andrija" u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]] bilježe da je stupanj s tim nazivom dodjeljivan već krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Prva potvrđena veza stupnja nadizvrsnog majstora s kriptičnim stupnjevima datira iz [[22. prosinca]] [[1817.]], kada je loža nadizvrsnih majstora organizirana od strane Velikog koncila kraljevskih majstora u New Yorku. Učenja, [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbolika]] i ritualna struktura ovog stupnja ne nalikuju nijednom ranijem stupnju sličnog naziva, što podupire tvrdnju da je riječ o američkom podrijetlu. Ovaj stupanj je, i do danas ostaje, predmetom određenih prijepora — u nekim se nadležnostima redovno dodjeljuje kao dio kriptičnih stupnjeva, dok ga druge dodjeljuju isključivo kao počasni stupanj. U nekim su slučajevima čak osnivana i zasebni veliki koncili nadizvrsnih majstora. [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Engleske i Walesa]], zajedno sa svojim distriktima i koncilima u inozemstvu, službeno je osnovano [[29. srpnja]] [[1873.]] godine od strane četiri engleska koncila koja su prethodno, dvije godine ranije, dobila povelje od Velikog koncila u New Yorku. Ta su se četiri koncila zatim organizirala u suvereno tijelo pod vodstvom G. R. Portala, bivšeg velikog meštra [[Red majstora znaka|Reda majstora znaka]], koji je ujedno postao i prvi veliki meštar Reda kraljevskih i odabranih majstora.<ref name=":9">{{Citiranje knjige|title=Beyond the Craft|last=Jackson|first=Keith B.|publisher=Lewis Masonic|year=1982.|isbn=9780853181286|location=London|pages=41|url=https://www.google.hr/books/edition/Beyond_the_Craft/7JQVAgAACAAJ?hl=hr|language=en}}</ref> == Ustroj == Red kraljevskih i odabranih majstora, odnosno kripta, u slobodnom zidarstvu postoji u dvama oblicima: kao srednji stupnjevi [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]] te kao neovisno [[Slobodnozidarski redovi|slobodnozidarsko tijelo]]. Oba sustava su u velikoj mjeri slična u svojoj praksi, iako postoje manje razlike u broju i redoslijedu dodjele [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]]. === U Yorčkom obredu === {{glavni|Yorčki obred}} Kripta je posljednji segment Yorčkog obreda koji se izravno bavi [[Hiram Abif|Hiramovom legendom]]. Ovi stupnjevi čine prijelaz prema [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima]] obnove [[Jeruzalemski hram|Jeruzalemskog hrama]], poznatima i kao legenda o [[Drugi hram|Drugom hramu]]. Naziv ''kripta'' nosi jer je [[kripta]], odnosno prostorija ispod posvećene građevine, sadržana u stupnjevima. Slobodni zidari, [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstori]], moraju prethodno dosegnuti stupanj [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]] u svom matičnom kapitelu kraljevskog luka prije nego što se mogu prijaviti za članstvo u koncilu kripte.<ref>{{Citiranje weba|title=Become a York Rite Mason|url=https://yorkrite.org/wp/become-a-member/|access-date=2025-04-25|website=yorkrite.org|language=en}}</ref> Članstvo u koncilu nije uvjet za članstvo u [[Templari (slobodno zidarstvo)|Vitezovima templarima]] u nekim nadležnostima Yorčkog obreda tako da se može preskočiti. U drugima je to uvjet.<ref name=":5">{{Citiranje weba|title=Cryptic Masonry|url=https://crypticmasons.org/about|access-date=2025-05-03|website=crypticmasons.org|language=en}}</ref> Temeljni stupnjevi slobodnog zidarstva kripte u univerzalnom, odnosno američkom Yorkškom obredu, uključuju tri [[Visoki masonski stupnjevi|viša stupnja]]:<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=York Rite Degrees and Orders|url=https://okyorkrite.org/wp-content/uploads/2017/07/York-Rite-Degrees-and-Orders.pdf|access-date=2025-05-03|website=okyorkrite.org|language=en}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Što je slobodno zidarstvo Kripte?|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/sto-je-slobodno-zidarstvo-kripte|access-date=2025-05-03|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604162438/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/sto-je-slobodno-zidarstvo-kripte|archive-date=2023-06-04|website=freemasonry-croatia.org}}</ref><ref name=":6">{{Citiranje weba|title=The Cryptic Degrees|url=https://crypticmasons.org/degrees|access-date=2025-05-03|website=crypticmasons.org|language=en}}</ref> * kraljevski majstor ([[engl.]] ''Royal Master'') * odabrani majstor{{efn|name=im|Negdje je naziv stupnja: izabrani majstor.}} (''Select Master'') * nadizvrsni majstor{{efn|name=nm|Negdje je naziv stupnja: najodličniji majstor.}} (''Super Excellent Master'') ==== Glavni veliki koncil ==== Mnogi veliki koncili diljem svijeta članovi su krovne organizacije pod nazivom '''Međunarodni Glavni veliki koncil slobodnih zidara Kripte''' (''General Grand Council of Cryptic Masons International''),<ref>{{Citiranje weba|title=Cryptic Masonry|url=https://crypticmasons.org/|access-date=2026-07-13|website=crypticmasons.org|language=en}}</ref> osnovane 25. kolovoza 1880. godine. Izdaje tromjesečni [[časopis]] nazvan ''The Cryptic Freemason'' te podržava zakladu masona kripte za medicinska istraživanja. === Kao neovisno tijelo === {{multiple image | align = right | header = | image1 = RoyalandSelectMasters.png | width1 = 178 | caption1 = Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Engleske i Walesa | image2 = Structure of Masonic appendant bodies in England and Wales.jpg | width2 = 250 | caption2 = Pozicija Reda kraljevskih i odabranih majstora među [[Slobodnozidarski redovi|dodatnim redovima]] u Engleskoj i Walesu }} U Engleskoj i Walesu, svi [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstori]] koji su ujedno i članovi [[Sveti kraljevski luk|kapitela kraljevskog luka]] te [[Red majstora znaka|majstori znaka]] imaju pravo pristupiti Redu kraljevskih i odabranih majstora. Članovi nose poseban medaljon i prepoznatljivu [[Pregača (slobodno zidarstvo)|pregaču]] koja ima trokutasti oblik, karakterističan za ovaj red.<ref name=":9"/> Redom u Engleskoj i Walesu se upravlja iz [[Mark Masons' Hall]]-a u [[London]]u. Veliki koncil Engleske i Walesa ima nadležnost nad šest [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]]. Prva četiri stupnja dodjeljuju se unutar lokalnih koncila Reda, a većina članova prolazi kroz sve četiri razine. Ovi su stupnjevi temeljeni na legendi o [[Salomonov hram|Hramu kralja Salomona]], te dodatno rasvjetljuju poveznice između stupnjeva majstora, [[Red majstora znaka|majstora znaka]] i [[Sveti kraljevski luk|kraljevskog luka]].<ref name=":10">{{Citiranje weba|url=http://www.royalandselectmasters.co.uk/ceremony.html|title=The Ceremonies of the Order of Royal And Select Masters|access-date=2023-06-27|website=royalandselectmasters.co.uk|language=en|archive-date=4. ožujka 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304041912/http://www.royalandselectmasters.co.uk/ceremony.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.royalandselect-essex.co.uk/the-order/|title=Royal and Select Masters|access-date=2023-06-27|website=royalandselect-essex.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304034339/http://www.royalandselect-essex.co.uk/the-order/|archive-date=2016-03-04|url-status=dead|language=en}}</ref> Riječ je o sljedećim stupnjevima:<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.rsmlondon.org.uk/the-order/regalia|title=The Degrees & Regalia of Royal and Select Masters|access-date=2024-06-14|website=rsmlondon.org.uk|language=en|archive-date=6. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241206165439/https://rsmlondon.org.uk/the-order/regalia|url-status=dead}}</ref> *odabrani majstor (''Select Master'') *kraljevski majstor (''Royal Master'') *najuzvišeniji majstor (''Most Excellent Master'') *nadizvrstan majstor (''Super-Excellent Master'') Dva dodatna stupnja dodjeljuju se rijetko i s posebnom pažnjom, isključivo članovima s dugogodišnjim ili iznimnim zaslugama za Red. Ovi se stupnjevi izvode samo u određenim koncilima koja za to imaju posebno odobrenje Velikog meštra. Riječ je o sljedećim stupnjevima: *trostruko proslavljeni starješina (''Thrice Illustrious Master''), poznatiji kao [[#Red srebrne mistrije|Red srebrne mistrije]] (''Order of the Silver Trowel'')<ref name=":10"/> *izvrsni majstor (''Excellent Master''), također poznat kao ''prenošenje vela'' Stupanj "trostruko proslavljeni starješina" ne treba brkati s titulom predsjedavajućeg koncilom koja glasi "proslavljeni starješina" (''Illustrious Master''). Iako sličnog naziva, stupanj i titula nisu međusobno povezani. == Stupnjevi == === Kraljevski majstor === Kandidati koji pristupaju stupnju Kraljevskog majstora prolaze kroz [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritual]] prožet dubokim simbolizmom i značajnim filozofskim poukama. Velik dio obreda obilježen je simboličkim prikazima i diskurzom koji produbljuje razumijevanje tradicije slobodnog zidarstva.<ref name=":0"/> Ritualna izvedba stupnja dodatno rasvjetljava značenje i sadržaj svetih predmeta pohranjenih u Svetinji nad svetinjama [[Salomonov hram|Salomonova hrama]], uključujući i [[Kovčeg Saveza]]. Time se u velikoj mjeri zaokružuje i dopunjuje smisao [[Kraljevski luk|prethodnih stupnjeva]].<ref name=":0"/> Stupanj je vremenski smješten između otkrića tijela [[Hiram Abif|Hirama Abifa]] i njegova podizanja te konačnog ukopa. U središtu radnje nalazi se susret Adonirama, Hiramova nasljednika, s dvojicom kraljeva – [[Salomon]]om i [[Hiram I.|Hiramom Tirskim]].<ref name=":1"/>{{efn|Značajka svih kriptičkih stupnjeva jest povratak unatrag u vremenu u odnosu na [[Kraljevski luk|kapitulske stupnjeve]]. Zapravo, sva tri stupnja u ovom nizu prethode stupnju Kraljevskog luka, i tematski se bave tajnama pohranjenima u nedovršenoj Svetinji nad svetinjama.}} === Odabrani majstor === [[Ritual (slobodno zidarstvo)|Ritual]] stupnja Odabranog majstora prikazuje i pojašnjava zbivanja u tajnoj, [[Kripta|podzemnoj odaji]] [[Salomonov hram|Salomonova hrama]]. Legenda se temelji na nesmotrenosti jednog slobodnog zidara koji je prisluškivao razgovor između kralja [[Salomon]]a, [[Hiram I.|Hirama Tirskog]] i [[Hiram Abif|Hirama Abifa]] u "tajnoj riznici" — skrivenoj podzemnoj odaji u kojoj su se trojica velikih majstora običavala sastajati.<ref name=":3"/> Ritual je prožet emocionalnim nabojem svih sudionika te se s pravom smatra "zaključenjem kruga izvrsnosti" u tradiciji drevnog slobodnog zidarstva.<ref name=":0"/> === Nadizvrsni majstor === Stupanj Nadizvrsnog majstora nema povijesnu ni simboličku povezanost sa stupnjevima Kraljevskog i Odabranog majstora. Temelji se na događajima tijekom opsade Jeruzalema, koju je predvodio Nebuzaradan, zapovjednik vojske kralja [[Babilonija]]. Ceremonije prikazuju konačno uništenje Hrama i odvođenje [[Židovi|Židova]] u [[babilonsko sužanjstvo]], kao što je simbolično predstavljeno u stupnju [[Kraljevski luk|Kraljevskog luka]].<ref name=":6"/> Stupanj Nadizvrsnog majstora sastoji se od tri dojmljive scene. Prva scena prikazuje [[babilonsko sužanjstvo|židovske sužnje u Babilonu]] pod vodstvom proroka [[Hagaj]]a. U drugoj sceni, kralj Zedekija iz [[Kraljevstvo Juda|Judeje]] poslušava lažne savjetnike i odbacuje upozorenja proroka [[Jeremija|Jeremije]], zbog čega trpi Božju osvetu. Treća scena prikazuje [[Opsada Jeruzalema (70.)|pad Jeruzalema]] i uhićenje pokvarenog kralja, kojeg s njegovim sinovima odvode pred kralja [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosora]]. Sinovi su smaknuti pred očima oca, nakon čega je Sedečiji oduzet vid i u lancima je odveden u Babilon.<ref name=":6"/> Stupanj Nadizvrsnog majstora ubraja se među najbolje osmišljene, najdojmljivije i najljepše rituale.<ref name=":0"/> Snažno prosvjetljuje i ima veliku primjenjivost na svakodnevni život. U njegovoj dramatičnoj izvedbi biblijski likovi oživljavaju, prikazujući ovu povijesnu epizodu – [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosor]] ponovno vlada, Sedečija doživljava posljedice svoje zloće, dok [[Ezekijel]] i [[Jeremija]] prorokuju Božja obećanja.<ref name=":6"/> == Počasni redovi == Uz tri temeljna stupnja u slobodnom zidarstvu Kripte postoje i počasni "starješinski" redovi kojima se pristupa isključivo po pozivu, kao što su:<ref name=":6"/> *Red srebrne mistrije (''Order of the Silver Trowel'') odnosno Trostruko proslavljeni starješina (''Thrice Illustrious Master''), *Red tajne riznice (''Order of the Secret Vault''). === Red srebrne mistrije === Red srebrne mistrije poseban je [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupanj]] koji se dodjeljuje izabranim, sadašnjim ili bivšim proslavljenim starješinama koncila kripte. Povelje za osnivanje velikih koncila Reda srebrne mistrije izdaje Veliki kraljevskih i odabranih majstora Sjeverne Karoline, koje je službeni čuvar ovoga stupnja.<ref name=":6"/> Stupanj se temelji na biblijskoj priči o pomazanju [[Salomon]]a za [[Popis židovskih vladara|kralja Izraela]], kao nasljednika svoga oca, [[Kralj David|kralja Davida]].<ref name=":6"/> Priča [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituala]] je u dva [[Čin (kazalište)|čina]], pri čemu kandidat u oba simbolički predstavlja mladog kralja Salomona.<ref name=":8">{{Citiranje weba|title=Thrice Illustrious Master's Order of the Silver Trowel|url=https://www.crypticrite.org/order-of-the-silver-trowel.html|access-date=2025-05-03|website=crypticrite.org|language=en}}</ref> U prvom činu, kandidat saznaje za [[Urota|urotu]] njegova polubrata Adonije, koji lukavo pokušava preoteti prijestolje. Također se upoznaje s ulogom svoje majke, [[Bat-Šeba|Bat-Šebe]], koja posreduje kod ostarjelog i teško bolesnog kralja Davida kako bi spriječila taj čin. Nakon što David izrazi svoju potporu, Salomona simbolički odvodi Benaja u rijeku Gihon, gdje ga prorok [[Natan]] i veliki svećenik [[Sadok]] svečano obvezuju, pomazuju i proglašavaju kraljem.<ref name=":8"/> U drugom činu, novopomazani kralj doveden je pred svoga oca Davida, koji mu u svojim posljednjim trenucima života prenosi moralne pouke, savjetujući ga da vlada pravedno i da [[Bog|Gospodinu]] služi svom snagom. Nakon što Salomon prihvati očeve upute, kralj David umire.<ref name=":8"/> === Red tajne riznice === Koledž očuvanja (''College of Preservation'') pri [[#Glavni veliki koncil|Glavnom velikom koncilu]] svake godine prima nominacije od dekana iz svakog velikog koncila, s ciljem da uputi poziv na članstvo onim slobodnim zidarima koji su pokazali istinski duh slobodnog zidarstva Kripte i predano služenje [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]]. Ovo počasno tijelo prima nove članove kroz poseban stupanj, koji simbolički odražava njihovu dosadašnju službu i predanost, ali i njihove buduće namjere unutar kriptičkog puta.<ref name=":6"/><ref>{{Citiranje weba|title=Order of the Secret Vault|url=https://www.travelingtemplar.com/2018/05/order-of-secret-vault.html|access-date=2025-05-03|date=2018-05-02|website=travelingtemplar.com|language=en}}</ref> == Upravno ustrojstvo == {{Vidi još|Loža visokih stupnjeva}} === Lokalni koncil === [[Loža visokih stupnjeva|Koncil]] ([[Engleski jezik|engl.]] ''Council'') u mnogim je aspektima sličan [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavoj loži]] – ima svoje [[Časnici masonske lože|dužnosnike]] i sustav [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualnih]] stupnjeva, koji u ovom slučaju obuhvaća tri stupnja: kraljevski majstor, odabrani majstor i nadizvrsni majstor. U nekim nadležnostima stupanj nadizvrsnog majstora smatra se neobaveznim. Uloge unutar koncila oblikovane su prema uzoru na plavu ložu, iako se nazivi često razlikuju, njihove su dužnosti u osnovi vrlo slične. Razlika se javlja i u rasporedu sjedenja – sva tri glavna časnika u koncilu sjede na istočnom podiju, dok zapovjednik straže i vodič koncila zauzimaju mjesta na zapadu i jugu. Sljedeći popis navodi [[Časnici masonske lože|časničke dužnosti u plavoj loži]] te njima odgovarajući ekvivalent u koncilu kripte u Yorčkom obredu:<ref>{{Citiranje weba|title=Officers of the Cryptic Mason's Council|url=https://www.travelingtemplar.com/2019/10/officers-of-cryptic-masons-council.html|access-date=2025-05-03|date=2019-10-08|website=travelingtemplar.com|language=en}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} * [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] – proslavljeni starješina ([[engl.]] ''Illustrious Master'') * [[Časnici masonske lože#Stariji nadzornik|stariji nadzornik]] – zamjenik starješine (''Deputy Master'') * [[Časnici masonske lože#Mlađi nadzornik|mlađi nadzornik]] – glavni kontrolor rada (''Principal Conductor of the Work'') * [[Časnici masonske lože#Rizničar|rizničar]] – rizničar (''Treasurer'') * [[Časnici masonske lože#Tajnik|tajnik]] – arhivar (''Recorder'') * [[Časnici masonske lože#Kapelan|kapelan]] – kapelan (''Chaplain'') * [[Časnici masonske lože#Đakoni|stariji đakon]] – zapovjednik straže (''Captain of the Guard'') * [[Časnici masonske lože#Đakoni|mlađi dakon]] – vodič koncila (''Conductor of the Council'') * [[Časnici masonske lože#Stjuardi|stariji stjuard]] – stjuard (''Steward'') * [[Časnici masonske lože#Stjuardi|mlađi stjuard]] – ''nema ekvivalenta'' * [[Časnici masonske lože#Maršal|maršal]] – maršal (''Marshal'') * [[Časnici masonske lože#Orguljaš|orguljaš]] – orguljaš/glazbenik (''Organist/Musician'') * [[dvernik]] – stražar (''Sentinel'') {{div col end}} Koncili u nekim nadležnostima mogu imati više od jednog stjuard. Dužnost orguljaša ili glazbenika je neobavezna u svim tijelima i često ostaje nepopunjena. Također, dužnost maršala u koncilu je neobavezna u određenim nadležnostima. === Veliki koncil === U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] u svakoj [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]] djeluje neovisni veliki koncil ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Council'')<ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Jurisdictions: Links to Grand Councils|url=https://crypticmasons.org/jurisdictions|access-date=2025-05-03|website=crypticmasons.org|language=en}}</ref> koji obavlja iste administrativne poslove za svoje podređene koncile kao što [[velika loža]] radi za svoje podređene [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]. U drugim državama postoje veliki koncili na nacionalnoj razini. Veliki koncil također ima vlastite dužnosnike ekvivalentne onima u velikoj loži, pri čemu su njihove titule prilagođene nazivima dužnosti unutar samog koncila Yorčkog obreda:<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Officers|url=https://cm-il.org/grand-officers/|access-date=2025-05-03|website=cm-il.org|language=en}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} * veliki majstor ([[engl.]] ''Grand Master'') * zamjenik velikog majstora (''Deputy Grand Master'') * veliki glavni kontrolor rada (''Grand Principal Conductor of the Work'') * veliki rizničar (''Grand Treasurer'') * veliki arhivar (''Grand Recorder'') * veliki kapelan (''Grand Chaplain'') * veliki zapovjednik straže (''Grand Captain of the Guard'') * veliki vodič koncila (''Grand Conductor of the Council'') * veliki maršal (''Grand Marshal'') * veliki stjuard (''Grand Steward'') * veliki govornik (''Grand Lecturer'') * veliki stražar (''Grand Sentinel'') {{div col end}} Nadležnosti koje nisu članice [[#Glavni veliki koncil|Glavnog velikog koncila]] mogu koristiti drukčije [[naslov]]e od onih koje su uobičajene u tom sustavu. Primjerice, u Pennsylvaniji se koristi naslov "najmoćniji veliki majstor" (''Most Puissant Grand Master'') umjesto uobičajenog "najslavniji veliki majstor" (''Most Illustrious Grand Master''). Mnoge [[Prince Hall slobodno zidarstvo|afroameričke velike lože]] umjesto toga koriste naziv "veliki trostruko slavni majstor" (''Grand Thrice Illustrious Master''). U nadležnostima koje to prakticiraju, postoje i pokrajinski zamjenici velikog majstora (''Regional Deputy Grand Masters'') ili inspektori distrikta (''District Inspectors'') koje imenuje veliki majstor kako bi nadzirali rad unutar pojedinih okruga ili pokrajine, djelujući kao njegovi predstavnici. U drugim nadležnostima te dužnosti obavlja "meštar luka" (''Master of the Arch''). Veliki predstavnici (''Grand Representatives'') imenuju se radi održavanja kontakta i suradnje s odgovarajućim tijelima u drugim nadležnostima. Velika vijeća također podupiru [[Humanitarni rad|humanitarne projekte]], pri čemu se vrsta i svrha dobrotvornih aktivnosti razlikuje od države do države. == Iznimke, posebnosti i neslaganja == *U Kanadi, koncili dodijelju i stupanj [[Mornar kraljevske arke|mornara kraljevske arke]].<ref>{{Citiranje weba|title=What is Royal & Select Masters|url=https://royalandselectmastersontario.ca/what-is-royal-select-masters/|access-date=2025-05-03|website=royalandselectmastersontario.ca|language=en}}</ref> *U [[Velika loža Škotske|Škotskoj]] kriptične stupnjeve dodjeljuje [[Kraljevski luk|kapitel kraljevskog luka]].<ref>{{Citiranje weba|title=Journey To The Royal Arch|url=https://sgrac-scotland.com/journey-to-the-royal-arch/|access-date=2025-05-03|website=sgrac-scotland.com|language=en}}</ref> *U [[Velika loža Hrvatske|Hrvatskoj]], koncili dodijelju dva stupnja (kraljevskog majstora i odabranog majstora) dok stupanj najodličnijeg majstora nije obavezan.<ref name=":0"/> == Rasprostranjenost == [[Datoteka:VLH koncil.png|mini|170px|desno|Veliki koncil kripte Hrvatske]] Veliki koncili kripte djeluju u više država diljem svijeta. Sve regularne nadležnosti prate svoje povijesno podrijetlo od Međunarodnog Glavnog velikog koncila slobodnih zidara kripte ili Reda kraljevskih i odabranih majstora Engleske i Walesa. Veliki koncili kripte djeluju na područjima nadležnosti sljedećih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih]] [[Velika loža|velikih loža]] temeljem potpisanih [[konkordat]]a: {{Tree list}} *{{Z|SAD}} [[Popis regularnih masonskih velikih loža#Sjedinjene Američke Države|Regularne velike lože u SAD-u]] → 51 veliki koncil, po jedan u svakoj saveznoj državi<ref name=":7"/> *{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Šest velikih loža u istočnoj Kanadi]]{{efn|Šest velikih loža u istočnom dijelu Kanade su: Velika loža Newfoundlanda i Labradora, Velika loža Nove Škotske, Velika loža Otoka Princa Edvarda, Velika loža Novog Brunswicka, Velika loža Quebeca.}} → Vrhovni veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora istočne Kanade<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.crypticrite.org/|title=Supreme Grand Council of Royal and Select Masters of the Eastern Jurisdiction of Canada|access-date=2024-08-24|website=crypticrite.org|language=en}}</ref> *{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Velika loža Kanade u pokrajini Ontario]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Ontarija<ref>{{Citiranje weba|url=https://royalandselectmastersontario.ca/|title=Grand Council of Royal & Select Masters of Ontario|access-date=2024-08-24|website=royalandselectmastersontario.ca|language=en}}</ref> *{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Četiri velike lože u zapadnoj Kanadi]]{{efn|Četiri velike lože u zapadnom dijelu Kanade su: Velika loža Alberte, Velika loža Saskatchewana, Velika loža Manitobe i Velika loža Britanske Kolumbije i Yukona.}} → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora zapadne Kanade<ref>{{Citiranje weba|url=https://cryptic-rite.ca/|title=Grand Council of Cryptic Rite Masons of Western Canada Royal and Select Masters|access-date=2024-08-24|website=cryptic-rite.ca|language=en}}</ref> *{{Z|NJE}} [[Ujedinjene velike lože Njemačke]] → Vrhovni veliki koncil kripte Njemačke<ref>{{Citiranje weba|url=http://grosskonzil-yorkritus-deutschland.de/English-Version/|title=Oberstes Großkonzil der Kryptischen Maurer von Deutschland|access-date=2024-04-16|website=grosskonzil-yorkritus-deutschland.de|language=de, en}}</ref> *{{Z|POR}} [[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Portugala<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gcmrep.pt/en/|title=Grande Conselho de Mestres Reais e Escolhidos de Portugal|access-date=2024-07-02|website=gcmrep.pt|language=pt, en}}</ref> <!--*{{Z|CIP}} → Veliki koncil kripte Cipra *{{Z|FRA}} → Veliki koncil kripte Francuske--> *{{Z|RUM}} [[Nacionalna velika loža Rumunjske]] → Vrhovni veliki koncil kripte Rumunjske<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.ritulyork.ro/supremul-mare-consiliu-al-masonilor-criptici-din-romania/|title=Supremul Mare Consiliu al Masonilor Criptici din Romania|website=ritulyork.ro|language=ro}}</ref> *{{Z|GRČ}} [[Nacionalna velika loža Grčke]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Grčke i njenih koncila u inozemstvu<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.cryptics.gr/|title=Μέγα Συμβούλιον των Βασιλικών και Εκλεκτών Διδασκάλων της Ελλάδος και των Συμβουλίων αυτού εις την Αλλοδαπήν|access-date=2024-08-13|website=cryptics.gr|language=el, en}}</ref> *{{Z|ITA}} [[Veliki orijent Italije]] → Veliki koncil kripte Italije *{{Z|AUT}} [[Velika loža Austrije]] → Veliki koncil kripte Austrije<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Der_York_Ritus_in_%C3%96sterreich|title=Der York Ritus in Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> *{{Z|HRV}} [[Velika loža Hrvatske]] → Veliki koncil kripte Hrvatske<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/node/27122|title=Veliki Kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Hrvatske|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=20. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420095726/https://freemasonry-croatia.org/node/27122|url-status=dead}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Queenslanda]] → Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Queenslanda<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.royalarch.org.au/|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of Queensland|access-date=2024-08-24|website=royalarch.org.au|language=en|archive-date=24. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240824131739/https://www.royalarch.org.au/|url-status=dead}}</ref> *{{Z|MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Meksiku]] → Veliki koncil kripte Sjedinjenih Meksičkih Država<ref name=":7"/> *{{Z|PAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Panama|Velika loža Paname]] → Veliki koncil kripte Paname<ref name=":7"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.granlogiadepanama.org/organizaciones-masonicas/|title=Organizaciones Masonicas|access-date=2024-08-25|website=granlogiadepanama.org|language=es}}</ref> *{{Z|SAL}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Salvador|Velika loža Cuscatlana u Salvadoru]] → *{{Z|GUA}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Gvatemala|Velika loža Gvatemale]] → *{{Z|EKV}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Ekvador|Velika loža Ekvadora]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Ekvadora<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgrac-ecuador.com/es_ec/|title=Gran Capítulo Supremo del Real Arco del Ecuador|access-date=2024-08-25|website=sgrac-ecuador.com|language=es, en}}</ref> *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Brazilu]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora za Saveznu Republiku Brazil<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandeconselho.org/|title=Mui Ilustre Grande Conselho de Mestres Reais e Seletos para a Republica Federatiba do Brasil|access-date=2024-08-24|website=grandeconselho.org|language=pt}}</ref> *{{Z|PER}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Peru|Velika loža Perua]] → Veliki koncil kripte Perua<ref>{{Citiranje weba|url=https://masonesfilosoficosperu.org/cripticos.htm|title=Concilio de Masones Crípticos del Perú|access-date=2024-08-25|website=masonesfilosoficosperu.org|language=es}}</ref> *{{Z|VEN}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Venezuela|Velika loža Republike Venezuele]] → Veliki koncil kripte Venezuele<ref>{{Citiranje weba|url=https://grancapitulo.org.ve/consejos-cripticos/|title=Consejos Crípticos|access-date=2024-08-24|website=grancapitulo.org.ve|language=es|archive-date=14. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240814134900/https://grancapitulo.org.ve/consejos-cripticos/|url-status=dead}}</ref> *{{Z|PAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Paragvaj|Simbolička velika loža Paragvaja]] → Veliki koncil kripte Paragvaja *{{Z|NZL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Novi Zeland|Velika loža Novog Zelanda]] → Veliki koncil kripte Novog Zelanda<ref>{{Citiranje weba|title=Orders and Organisations active in New Zealand|url=https://freemasonsnz.org/discover/structure/other-masonic-orders|access-date=2026-03-31|website=freemasonsnz.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonsnz.org/sranz/|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of New Zealand|access-date=2024-08-24|website=freemasonsnz.org|language=en}}</ref> *{{Z|FIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Filipini|Velika loža Filipina]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Filipina<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.yorkritephilippines.org/grand-council-of-royal-and-select-masters/|title=Grand Council of Royal & Select Masters|access-date=2024-08-24|website=yorkritephilippines.org|language=en}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Zapadne Australije]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Zapadne Australije<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgracwa.square.site/|title=The Supreme Grand Royal Arch Chapter of Western Australia|access-date=2024-08-25|website=sgracwa.square.site|language=en}}</ref> *{{Z|JAP}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Japan|Velika loža Japana]] *{{Z|TAJV}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Tajvan|Velika loža Kine]] *{{Z|GAB}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Gabon|Velika loža Gabona]] → Veliki koncil kripte Gabona<ref name=":7"/> *{{Z|MAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Madagaskar|Nacionalna velika loža Madagaskara]] → Veliki koncil kripte Madagaskara *{{Z|TOG}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Togo|Nacionalna velika loža Togoa]] → Veliko koncil kripte Togoa kraljevskih i odabranih majstora<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.yorkrite.com/togo/cm/|title=Grand Conseil Togolais Des Macons Cryptiques Royaux Et Choisis|access-date=2024-08-24|website=yorkrite.com|language=fr}}</ref> *{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske]] → Veliki koncil Reda kraljevskih i odabranih majstora Engleske i Walesa i njegovih distrikta i prekomorskih koncila<ref name=":4">{{Citiranje weba|title=Grand Council of the Order of Royal and Select Masters of England and Wales and its Districts and Councils Overseas|url=https://markmasonshall.org/orders/rsm|access-date=2025-05-09|website=markmasonshall.org|language=en}}</ref> **{{Z|IND}} ''[[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Indija|Kotarske velike lože u Indiji]]'' → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora u Indiji<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gcirsm.org.in/|title=Royal And Select Masters, Grand Council in India|access-date=2024-08-25|website=gcirsm.org.in|language=en}}</ref> *{{Z|NIZ}} [[Veliki orijent Nizozemske]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Nizozemske *{{Z|FRA}} [[Nacionalna velika loža Francuske]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora u Francuskoj<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glmdfr.com/ordre-maitres-royaux-et-choisis/|title=Ordre des Maitres Royaux et Choisis|access-date=2024-08-12|website=glmdfr.com}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Viktorije]] → Veliki koncil kraljevskih i odabranih majstora Viktorije<ref>{{Citiranje weba|url=https://beyondthecraft.net.au/royal-and-select-masters-rsm/|title=Royal and Select Masters (RSM)|access-date=2024-08-15|website=beyondthecraft.net.au|language=en}}</ref> *{{Z|ŠKO}} [[Velika loža Škotske]] → Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Škotske<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgrac-scotland.com/|title=Welcome to the Supreme Grand Royal Arch Chapter of Scotland|access-date=2023-09-21|website=sgrac-scotland.com|language=en}}</ref> **{{Z|ČEŠ}} [[Velika loža Češke]] **{{Z|BOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Bolivija|Velika loža Bolivije]] **{{Z|GAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Gane|Velika loža Gane]] **{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Tasmanije]] **{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Queenslanda]] {{Tree list/end}} == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Yorčki obred]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Engleskoj]] 3nkkiv8iobdnpkn2wfdpwewuy8u4w73 0 667765 7592403 7590941 2026-09-02T06:20:04Z DragonFederal 232801 /* {{Z|ŠVI}} Švicarska */ 7592403 wikitext text/x-wiki {{SZsidebar}} [[Slobodno zidarstvo]] je prisutno u gotovo svim [[Europa|Europskim državama]]. U svakoj europskoj državi je prisutna po jedna [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] priznata od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], dok je više od jedne velike lože [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog (liberalnog, adogmatskog) ustroja]] prisutno u nekim [[država]]ma. {{Tab sadr desno}} == {{Z|ALB}} Albanija == *'''[[Velika loža Albanije]]''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Lozha e Madhe e Shqipërisë''), skraćeno LMSH,<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodge-albania.org/|title=LMSH|access-date=2024-05-04|website=grandlodge-albania.org|language=sq}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Albanien|title=Albanien|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> je muška [[velika loža]] u [[Albanija|Albaniji]] osnovana 2011. godine. *'''Velika albanska loža "Ilirija"''' (''Lozha e Madhe Shqiptare Iliria''), skraćeno LMSHI,<ref>{{Citiranje weba|title=Lozha e Madhe Shqiptare Iliria|url=https://lmshi.al/|access-date=2025-05-31|website=lmshi.al|language=sq}}</ref> je liberalna velika loža osnovana 2013. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Velika nacionalna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe Kombëtare e Shqipërisë''). Članstvo: [[SOGLIA]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.balkanweb.com/masonet-krijojne-lozhen-e-madhe-kombetare-te-shqiperise-flasin-ekskluzivisht-per-news-24-moment-historik-per-shqiptaret-ja-pse-kemi-vendosur-te-flasim/#gsc.tab=0|title=Masonët krijojnë Lozhën e Madhe Kombëtare të Shqipërisë. Flasin ekskluzivisht për News 24: Moment historik për shqiptarët, ja pse kemi vendosur të flasim|date=2023-10-23|access-date=2024-07-30|website=balkanweb.com|last=Golemi|first=Aurora}}</ref> *'''Velika regularna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe dhe e Rregullt e Shqipërisë''), skraćeno LMRSH.<ref>{{Citiranje weba|url=https://rgla.al/|title=Regular Grand Lodge of Albania|access-date=2024-04-25|website=rgla.al|language=sq, en|archive-date=25. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240425111113/https://rgla.al/|url-status=dead}}</ref> * '''Velika najuzvišenija loža Albanije''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Serenissima Gran Loggia di Albania'')<ref>{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|access-date=2025-07-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929173654/http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|archive-date=2011-09-02|website=llozhaemadheeshqiperise.com|language=it, sq}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=https://www.facebook.com/serenissimagranloggiadialbania/?locale=hr_HR|access-date=2025-07-08|website=facebook.com/serenissimagranloggiadialbania}}</ref> * [[Velika loža Francuske]] i [[Velika loža Turske]] imaju svoje lože u Albaniji. == {{Z|AND}} Andora == *'''[[Velika loža Andore]]''' ([[Katalonski jezik|kata.]] ''Gran Lògia d'Andorra''), skraćeno GLA,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glandorra.com/ca/home|title=Gran Lògia d'Andorra|access-date=2026-07-13|website=glandorra.com|language=en, ca}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Andora|Andori]]. * '''Veliki orijent Andore''' (''Gran Orient d'Andorra''), skraćeno GOA.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.granorientandorra.com/en/|title=Welcome to the Grand Orient of Andorra|access-date=2024-05-12|website=granorientandorra.com|language=en, ca, es, fr, it}}</ref> * '''Velika regularna loža Andore''' (''Gran Lògia Regular d'Andorra''), skraćeno GLRA. * [[Velika ženska loža Španjolske]] ima svoju ložu u Andori. == {{Z|ARM}} Armenija== *'''[[Velika loža Armenije]]''' ([[Armenski jezik|arm.]] ''Գերագույն Օթյակ Հայոց'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://glofarmenia.org/|title=Grand Lodge of Free and Accepted Masons of Armenia|access-date=2024-05-04|website=glofarmenia.org|language=en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Armenija|Armeniji]]. * [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Armeniji. == {{Z|AUT}} Austrija == {{glavni|Slobodno zidarstvo u Austriji}} {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = Glo logo.png | width1 = 135 | caption1 = Velika loža Austrija | image2 = GOO-logo.png | width2 = 136 | caption2 = Veliki orijent Austrije }} U [[Austrija|Austriji]] postoji više velikih loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich|title=Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> *'''[[Velika loža Austrije]]''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich''), skraćeno GLvÖ,<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/|title=Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurerei.at|language=de}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija velika loža u [[Austrija|Austriji]]. *'''[[Veliki orijent Austrije]]''' (''Großorient von Österreich''), skraćeno GOÖ,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.at/|title=Großorient von Österreich|access-date=2026-07-13|website=freimaurer.at|language=de}}</ref> je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]]. *'''[[Austrijska federacija "Le Droit Humain"]]''' (''Le Droit Humain – Föderation Österreich'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.at/|title=Le Droit Humain Föderation Österreich|access-date=2023-08-28|website=droit-humain.at|language=de}}</ref> je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. *'''[[Velika loža "Humanitas" Austrije]]''' (''Großloge Humanitas Austria'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grosslogehumanitas.at/|title=Grossloge Humanitas|access-date=2024-05-04|website=grosslogehumanitas.at|language=de}}</ref> je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Catena]]. *'''Opći slobodnozidarski red "Hermetica"''' (''Universaler Freimaurerorden Hermetica'')<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.freimaurer-hermetica.at/index.html|title=UMFOH|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-hermetica.at|language=de}}</ref> je mješovita velika loža. *'''[[Velika liberalna loža Austrije]]''' (''Liberale Großloge von Österreich''), skraćeno LGLÖ,<ref>{{Citiranje weba|title=Liberale Grossloge von Österreich|url=https://www.liberale-grossloge.org/|access-date=2025-06-23|website=liberale-grossloge.org|language=de}}</ref> je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[AACEE]]. *'''Velika masonska loža Austrije''' (''Große Freimaurerloge von Österreich'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://aasr-austria.at/grossloge-von-oesterreich/|title=Großloge von Österreich des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|access-date=2026-07-13|website=aasr-austria.at|language=de}}</ref> je tradicionalna velika loža. Članstvo: [[CGLEM]]. *'''Velika loža Austrije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich'')<ref>{{Citiranje weba|title=Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich|url=https://grossloge.org/|access-date=2025-06-19|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250130115919/https://grossloge.org/|archive-date=2025-01-30|website=grossloge.org|language=de}}</ref> je tradicionalna velika loža. Članstvo: [[CIGLU]]. *'''Velika suverena loža Austrije''' (''Souveräne Großloge von Österreich'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sgla.eu/|title=Willkommen bei der Souveränen Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=sgla.eu|language=de}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. *'''Velika regularna loža Austrije''' (''Reguläre Großloge von Österreich'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://rgla.at/|title=Reguläre Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=rgla.at|language=de}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. *'''Velika loža slobodnih zidara Austrije''' (''Großloge der Freimaurer von Österreich''), osnovana 2025. godine. Članstvo: [[CIGLU]]. == {{Z|AZE}} Azerbajdžan == * '''[[Nacionalna velika loža Azerbajdžana]]''' ([[Azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan Milli Böyük Lojası'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryaz.org/|title=National Grand Lodge of Azerbaijan|access-date=2024-05-19|website=freemasonryaz.org|language=en|archive-date=19. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519083801/https://www.freemasonryaz.org/|url-status=dead}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Azerbajdžan]]u. == {{Z|BEL}} Belgija == {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = Sceau du Grand Orient de Belgique.png | width1 = 141 | caption1 = Veliki orijent Belgije | image2 = GLB.png | width2 = 135 | caption2 = Velika loža Belgije | image3 = GLFB-VGLB.png | width3 = 135 | caption3 = Velika ženska loža Belgije }} {{glavni|Slobodno zidarstvo u Belgiji}} * '''[[Regularna velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Reguliere Grootloge van België''), skraćeno GLRB,<ref>{{Citiranje weba|title=The Regular Grand Lodge of Belgium|url=https://www.glrb.be/|access-date=2026-08-25|website=glrb.be|language=en, fr, nl}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]]. * '''[[Veliki orijent Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootoosten van België''), skraćeno GOB,<ref>{{Citiranje weba|url=https://gob.be/|title=Grand Orient de Belgique|access-date=2024-05-04|website=gob.be|language=fr}}</ref> je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]]*. * '''[[Velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootloge van België''), skraćeno GLB.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glb.be/wp1/|title=Grande Loge de Belgique|access-date=2024-05-04|website=glb.be|language=fr, nl}}</ref> Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''[[Konfederacija loža "Lithos"]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Lithos – Confédération de loges''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Lithos – Confederatie van loges'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lithos.be/|title=LITHOS - Confederatie van loges - Confédération de loges|access-date=2024-05-04|website=lithos.be|language=fr, nl}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''[[Belgijska federacija "Le Droit Humain"]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération belge du Droit Humain'')<ref>{{Citiranje weba|title=Fédération Belge du Droit Humain|url=https://droithumain.be/|access-date=2025-06-22|website=droithumain.be|language=fr, nl}}</ref> je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''[[Velika ženska loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Féminine de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Vrouwengrootloge van België''). Članstvo: [[CLIMAF]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Velika belgijska loža obreda''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Belge du Rite'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://rite-memphis-misraim.be/|title=Ordre Maçonnique International du Rite Ancien et Primitif de Memphis-Misraïm|access-date=2024-08-07|website=rite-memphis-misraim.be|language=fr}}</ref> * [[Velika loža Francuske]], [[Veliki orijent Luksemburga]], Veliki orijent Latinske Amerike, [[#Španjolska|Velika simbolička loža Španjolske]], francuska [[#Francuska|Velika nacionalna mješovita loža]] i [[Velika loža Škotske]] imaju svoje lože u Belgiji. == {{Z|BLR}} Bjelorusija == * '''[[Velika loža Bjelorusije]]''' ([[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''Вялікая ложа Беларусі'')<ref>{{Citiranje weba|title=Вялікая Ложа Беларусі Муляраў Старадаўніх Вольных і Прынятых|url=https://grandlodgebelarus.org/|access-date=2025-05-31|website=grandlodgebelarus.org|language=be}}</ref> je muška velika loža u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. * '''Kotar "Bjelorusija" Velike lože Rusije''' ([[Ruski jezik|rusk.]] ''Дистрикт "Беларусь" Великой Ложи России'')<ref>{{Citiranje weba|title=Масонство в Беларуси - Дистрикт Беларусь Великой Ложи России|url=https://freemasons.by/|access-date=2026-06-08|website=freemasons.by|language=ru}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://freemason.by/|title=Дистрикт "Беларусь" Великой Ложи России|access-date=2024-08-27|website=freemason.by|language=ru|archive-date=28. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240828034330/https://freemason.by/|url-status=dead}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]]. == {{Z|BIH}} Bosna i Hercegovina == {{glavni|Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini}} * '''[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. * [[Veliki orijent Francuske]] i [[Velika nacionalna loža Srbije]] imaju svoje lože u Bosni i Hercegovini. == {{Z|BUG}} Bugarska == * '''[[Ujedinjena velika loža Bugarske]]''' ([[Bugarski jezik|bug]]. ''Обединена велика ложа на България'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.uglb.bg/|title=Обединена велика ложа на България|access-date=2024-05-04|website=uglb.bg|language=bg, en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Bugarska|Bugarskoj]], osnovana 1992. godine. * '''Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara u Bugarskoj''' (''Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България'') je osnovana 2001. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgebulgaria.org/bg/|title=Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България|access-date=2024-05-04|website=grandlodgebulgaria.org|language=bg}}</ref> * '''Velika loža Bugarske''' (''Великата ложа на България'') je tradicionalna velika loža, osnovana je 2010. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Велика Ложа на България|url=https://www.vlb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240423074049/https://www.vlb.bg/|archive-date=2024-04-23|access-date=2025-01-01|website=vlb.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glb.bg/|title=Велика ложа на българия|access-date=2024-05-04|website=glb.bg|language=bg}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika univerzalna loža Bugarske''' (''Велика универсална ложа на България'').<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Universal Lodge of Bulgaria|url=https://gulb.wordpress.com/|access-date=2025-09-28|website=gulb.wordpress.com}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]], [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Bugarska federacija "Le Droit Humain"''' (''Българска федерация "Le Droit Humain"'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://droithumain-bulgaria.org/|title=Българска федерация|access-date=2024-05-04|website=droithumain-bulgaria.org|language=bg}}</ref> * '''[[Velika ženska loža Bugarske]]''' (''Велика женска ложа на България'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://glfbg.bg/|title=Велика Женска Ложа на България|access-date=2024-05-04|website=glfbg.bg|language=bg}}</ref> Članstvo: [[CLIMAF]]. * '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Bugarske''' (''Великата ложа на свободните зидари за мъже и жени на България'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.thegrandlodge.bg/|title=Великата Ложа на Свободните Зидари за Мъже и Жени на България|access-date=2024-04-23|website=thegrandlodge.bg|language=bg}}</ref> * '''Velika nacionalna loža Bugarske''' (''Национална велика ложа на България'') je tradicionalna velika loža, osnovana je 2007. godine. Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Veliki orijent Bugarske''' (''Великият Изток на България'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://gob.bg/|title=Великият Изток на България|access-date=2024-08-19|website=gob.bg|language=bg}}</ref> * '''Velike nacionalne ujedinjene lože Bugarske''' (''Национални обединени велики ложи на България'').<ref>{{Citiranje weba|title=Национални Обединени Велики Ложи на България|url=http://www.nuglb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240413095118/http://www.nuglb.bg/|archive-date=2024-04-13|access-date=2025-01-01|website=nuglb.bg|language=bg, en}}</ref> * '''Velika loža Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Bugarske''' (''Велика ложа на Стария и Приет Шотландски Ритуал в България''),<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Ancient and Accepted Scottish Rite of Bulgaria|url=https://glsr.bg/index.html|access-date=2026-07-24|website=glsr.bg|language=bg, en}}</ref> tradicionalna je velika loža osnovana 2013. godine. * [[Veliki orijent Austrije]] i [[Veliki orijent Francuske]] imaju svoje lože u Bugarskoj. == {{Z|CIP}} Cipar == * '''[[Velika loža Cipra]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Κύπρου'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://megalistoatiskyprou.com/|title=GRAND LODGE OF CYPRUS|access-date=2024-05-04|website=megalistoatiskyprou.com|language=en, el}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Cipar|Cipru]]. * '''[[Kotarska velika loža Cipra]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Cyprus'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://cyprus-freemasons.org.cy/|title=Welcome to the District Grand Lodge of Cyprus|access-date=2024-05-04|website=cyprus-freemasons.org.cy}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * '''Pokrajinska velika loža Ciparske regije''' (''Επαρχιακή Μεγάλη Στοά της Περιφέρειας Κύπρου'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Grčke|Nacionalne velike lože Grčke]]. == {{Z|CG}} Crna Gora == [[Datoteka:Zvlcgm.png|mini|135px|desno|Velika loža Crne Gore]] {{glavni|Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori}} * '''[[Velika loža Crne Gore]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], osnovana 2006. godine. * '''[[Velika regularna loža Crne Gore]]'''. Članstvo: [[Masonska unija Balkana|MUB]] * '''Velika nacionalna loža Crne Gore'''. Članstvo: [[SOGLIA]] == {{Z|ČEŠ}} Češka == [[File:Grand Lodge of the Czech Republic.svg|mini|135px|desno|Velika loža Češke]] * '''[[Velika loža Češke]]''' ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká lóže České Republiky''), skraćeno VLČR,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/|title=Veliká Lóže České Republiky|access-date=2023-09-03|website=vlcr.cz|language=cs}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Češka|Češkoj]]. * '''Velika loža čeških zemalja''' (''Veliká Lóže Zemí Českých''), skraćeno VLZČ.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vlzc.cz/|title=Tyto stránky jsou jedinou internetovou prezentací V.L.Z.Č.|access-date=2023-09-03|website=vlzc.cz|language=cs}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika loža "Humanitas" Bohemije''' (''Velkolóže Humanitas Bohemia'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://humanitasbohemia.cz/|title=HUMANITAS BOHEMIA|access-date=2024-05-04|website=humanitasbohemia.cz|language=cs}}</ref> Članstvo: [[Catena]]. * '''Češko-slovačka pionirska federacija "Le Droit Humain"''' (''Pionýrská Federace Česko-Slovensko'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Češke djeluje i u [[#Slovačka|Slovačkoj]].<ref>{{Citiranje weba|title=Le Droit Humain - Mezinárodní smíšený zednářský řád|url=https://www.droit-humain.cz/|access-date=2026-08-24|website=droit-humain.cz|language=cs}}</ref> == {{Z|DAN}} Danska == * '''[[Danski red slobodnih zidara]]''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Den Danske Frimurerorden''), skraćeno DDFO,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ddfo.dk/|title=Den Danske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=ddfo.dk|language=da}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Danska|Danskoj]], osnovana 1858. godine. ** '''Savez Ivanovskih loža''' (''Johanneslogeforbundet'') ** '''Danski ceh starih, slobodnih i prihvaćenih zidara''' (''Det Danske Frimurerlaug af Gamle Frie & Antagne Murere'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://detdanskefrimurerlaug.dk/om-lauget/historie/|title=Laugets historie|access-date=2024-07-03|website=detdanskefrimurerlaug.dk|language=da}}</ref> * '''Velika loža Danske''' (''Storlogen af Danmark'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://storlogen-af-danmark.dk/|title=Velkommen til Storlogen af Danmark|access-date=2024-05-04|website=storlogen-af-danmark.dk|language=da}}</ref> je velika loža osnovana 1929. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika loža drevnih slobodnih i prihvaćenih zidara Danske''' (''Storlogen af Gamle Frie og Antagne Murere af Danmark'')<ref>{{Citiranje weba|title=Storlogen af Gamle Frie og Antagne Murere af Danmark|url=https://www.storlogen.dk|access-date=2026-08-15|website=storlogen.dk|language=da}}</ref> * '''Skandinavska federacija "Le Droit Humain"''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Skandinavisk Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Danske djeluje još u [[#Norveška|Norveškoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.dk/|title=Den Internationale Frimurerorden for mænd og kvinder Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=da}}</ref> * '''Danski bratski red''' (''Dansk Broder Orden'')<ref>{{Citiranje weba|title=Dansk Broder Orden|url=https://www.danskbroderorden.dk/|access-date=2026-01-06|website=danskbroderorden.dk|language=da}}</ref> je velika loža osnovana 1964. godine. * [[Velika ženska loža Belgije]] ima svoje lože u Danskoj. == {{Z|EST}} Estonija == * '''[[Velika loža Estonije]]''' ([[Estonski jezik|esto.]] ''Eesti Suurloož'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.eestisl.ee/|title=Eesti suurloož|access-date=2024-05-04|website=eestisl.ee|language=et}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Estonija|Estoniji]]. * '''Veliki orijent Estonije''' (''Eesti Suurorient'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://goe.ee/|title=Eesti Suurorient|access-date=2024-05-09|website=goe.ee|language=et}}</ref> Članstvo: [[AACEE]]. * Finska federacija "Le Droit Humain" im svoje lože u Estoniji. == {{Z|FIN}} Finska == * '''[[Velika loža Finske]]''' ([[Finski jezik|fins.]] ''Suomen Suurloosi'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://vapaamuurarit.fi/|title=Suomen Suurloosi|access-date=2024-05-04|website=vapaamuurarit.fi}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Finska|Finskoj]]. * '''Veliki kapitel u Finskoj''' ([[Švedski jezik|šved.]] ''Stor Capitlet i Finland'')<ref>{{Citiranje weba|title=Välkommen till Svenska Frimurare Orden i Finland|url=https://www.frimurarorden.fi/|access-date=2026-07-27|website=frimurarorden.fi|language=sv}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Švedski red slobodnih zidara|Velike lože Švedske]]. * '''Finska federacija "Le Droit Humain"''' (''Suomen Liitto Le Droit Humain'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://droithumain.fi/looshit/|title=Vapaamuurarilooshimme Suomessa ja Virossa|access-date=2023-08-28|website=droithumain.fi|language=fi}}</ref> je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. * '''Švedski ženski masonski red''' ([[Švedski jezik|šved.]] ''Svenkska Kvinno-Frimurarorden'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.kvinnofrimurare.fi/|title=Tervetuloa Suomen naisvapaamuurareiden sivuille|access-date=2024-08-07|website=kvinnofrimurare.fi|language=fi}}</ref> == {{Z|FRA}} Francuska == {{multiple image | align = right | header = | perrow = 2/2 | image1 = Logo-godf.png | width1 = 132 | caption1 = Veliki orijent Francuske | image2 = Logo-glnf.png | width2 = 135 | caption2 = Nacionalna velika loža Francuske | image3 = Gldf.png | width3 = 134 | caption3 = Velika loža Francuske | image4 = Glff.png | width4 = 135 | caption4 = Velika ženska loža Francuske | image5 = Logo-GLTSO.png | width5 = 135 | caption5 = Velika tradicionalna i simbolička loža "Opera" | image6 = GL-AMF.png | width6 = 135 | caption6 = Velika loža francuskog masonskog saveza }} U [[Francuska|Francuskoj]] postoji preko 40 [[Velika loža|velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|title=Miscellanea Macionica : Y-aurait-il, en France, autant d obédiences maçonniques que de Francs-Maçons ?|url=https://www.gadlu.info/miscellanea-macionica-y-aurait-il-en-france-autant-dobediences-maconniques-que-de-francs-macons/|access-date=2026-01-28|last=Chassagnard|first=Guy|date=2016-01-17|website=gadlu.info|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Les Obédiences Maçonniques Françaises|url=https://obediences.maconniques.fr/|access-date=2026-08-26|website=obediences.maconniques.fr|language=fr}}</ref> * '''[[Veliki orijent Francuske]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de France''), skraćeno GOdF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://godf.org/|title=Bienvenue sur le site du Grand Orient de France|access-date=2024-05-06|website=godf.org|language=fr}}</ref> osnovan je 1773. godine i najstarija je velika loža u kontinentalnoj [[Europa|Europi]]. Smatra se matičnom velikom ložom [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog slobodnog zidarstva]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši), [[Alijansa masona Europe|AME]] (bivši), [[AACEE]]*, [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]*. * '''[[Nacionalna velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge Nationale Française''), skraćeno GLNF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/|title=Grande Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=glnf.fr|language=fr}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Francuska|Francuskoj]], osnovana 1913. godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]]. * '''Francuska federacija "Le Droit Humain"''' (''Fédération Française du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''[[Velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge de France''), skraćeno GLdF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gldf.org/|title=Grande loge de France|access-date=2024-05-06|website=gldf.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1894. godine. Članstvo: [[CIGLU]], [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Veliki priorat Galije''' (''Grand Prieuré des Gaules''), skraćeno GPdG,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gpdg.org/|title=Grand Prieuré des Gaules|access-date=2024-05-06|website=gpdg.org|language=fr}}</ref> osnovan je 1946. godine. * '''[[Velika ženska loža Francuske]]''' (''Grande Loge Féminine de France''), skraćeno GLFF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glff.org/|title=Grande Loge Féminine de France|access-date=2024-05-06|website=glff.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1952. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''[[Velika tradicionalna i simbolička loža "Opera"]]''' (''Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra''), skraćeno GLTSO,<ref>{{Citiranje weba|url=https://gltso.org/|title=Découvrez la Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra|access-date=2024-05-06|website=gltso.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1958. godine. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika francuska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge française de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.grandelogefrancaisedememphismisraim.fr/|title=Grande Loge Française de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=grandelogefrancaisedememphismisraim.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 1960. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika ženska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge Féminine de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glf-mm.org/fr/|title=Grande Loge Féminine de Memphis Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glf-mm.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1965. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Francuska nacionalna loža''' (''Loge Nationale Française''), skraćeno LNF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://lnf.fmtl.fr/|title=Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=lnf.fmtl.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 1968. godine. * '''Velika opća mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Universelle''), skraćeno GLMU,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glmu.fr/|title=Grande Loge Mixte Universelle|access-date=2024-05-06|website=glmu.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Velika neovisna i suverena loža ujedinjenih obreda''' (''Grande Loge indépendante et souveraine des Rites unis''), skraćeno GLISRU,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glisru.eu/|title=Grande Loge Indépendante et Souveraine des Rites Unis|access-date=2024-05-06|website=glisru.eu|language=fr|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506103344/https://www.glisru.eu/|url-status=dead}}</ref> osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Inicijativni i tradicionalni red kraljevske umjetnosti''' (''Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal''), skraćeno OITAR,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.oitar.info/|title=Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal|access-date=2024-05-06|website=oitar.info|language=fr}}</ref> osnovan je 1974. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika mješovita loža Francuske''' (''Grande Loge Mixte de France''), skraćeno GLMF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glmf.fr/|title=Grande Loge Mixte de France|access-date=2024-05-06|website=glmf.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 1982. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Velika regularna loža Francuske''' (''Grande Loge Régulière Française''), skraćeno GLRF, osnovana je 1990. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=À propos de La Grande Loge Régulière Française|url=https://pro-fusion-conseils.fr/Salonmaco/salonmaconnique.item-fm.org/grande-loge-reguliere-francaise/index.html|access-date=2025-09-25|website=pro-fusion-conseils.fr|language=fr}}</ref> * '''Velika simbolička loža Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge symbolique travaillant au Rite Écossais Primitif''), skraćeno GLSREP,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glsrep.fr/|title=Grande Loge symbolique travaillant au Rite écossais primitif|access-date=2024-05-06|website=glsrep.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 1991. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge française du Rite écossais primitif''), skraćeno GLFREP,<ref>{{Citiranje weba|title=Grande Loge française du Rite écossais primitif|url=https://glfriteecossaisprimitif.org/|access-date=2025-12-10|website=glfriteecossaisprimitif.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1991. godine. * '''Velika suverena mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Souveraine''), skraćeno GLMS,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glms.eu/|title=Grande Loge Mixte Souveraine|access-date=2024-05-06|website=glms.eu|language=fr}}</ref> osnovana je 1992. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika ujedinjena loža Francuske''' (''Grande Loge unie de France''), skraćeno GLUF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gluf.org/|title=Grande Loge unie de France|access-date=2024-05-06|website=gluf.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1994. godine. * '''Velika reformirana i ispravljena škotska loža Occitanije''' (''Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie''), skraćeno GLERRO,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glerro.rite-ecossais-rectifie.org/|title=Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie|access-date=2024-05-17|website=rite-ecossais-rectifie.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1995. godine. * '''Velika simbolička loža Francuske''' (''Grande Loge symbolique de France''), skraćeno GLSF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandelogesymboliquedefrance.org/|title=Grande Loge Symbolique de France|access-date=2024-05-17|website=grandelogesymboliquedefrance.org|language=fr}}</ref> osnovana je 1998. godine. * '''Velika francuska loža za Mizraim''' (''Grande Loge Française de Misraïm''), skraćeno GLFM,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.glfmisraim.fr/|title=Grande Loge française de Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glfmisraim.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 1998. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika mješovita loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge mixte de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLMMM,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glmmm.fr/|title=Grande Loge Mixte de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glmmm.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2000. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Velika tradicionalna i moderna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle et moderne de France''), skraćeno GLTMF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://gltmf.eu/|title=Grande Loge Traditionnelle & Moderne de France|access-date=2024-05-06|website=gltmf.eu|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Suprême Conseil du R.E.A.A. pour la Juridiction Maçonnique Française|url=https://supreme-conseil.fr/|access-date=2026-06-10|website=supreme-conseil.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Grande Loge des Cultures et de la Spiritualité''), skraćeno GLCS,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glcs.fr/|title=Grande Loge des cultures et de la spiritualité|access-date=2024-05-06|website=glcs.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika loža tradicionalne francuske masonerije''' (''Grande Loge maçonnique française de Tradition''), skraćeno GLMFT, osnovana je 2009. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Grande Loge Maçonnique Française de Tradition|url=https://www.hiram.be/grande-loge-maconnique-francaise-de-tradition/|access-date=2026-01-28|date=2013-01-15|website=hiram.be|language=fr}}</ref> * '''Velika nacionalna mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Nationale''), skraćeno GLMN,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glmn.eu/|title=Bienvenue à toutes celles et ceux qui prendront quelques instants pour visiter les pages du site de la Grande Loge Mixte Nationale|access-date=2024-05-06|website=glmn.eu|language=fr}}</ref> osnovana je 2010. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Federacija Memfisa-Mizraima''' (''Féderation de Memphis Misraim''), skraćeno FedMM.<ref>{{Citiranje weba|url=https://fedmm.org/|title=Fédération Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=fedmm.org|language=fr}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''[[Velika loža francuskog masonskog saveza]]''' (''Grande Loge de l'Alliance Maçonnique Française''), skraćeno GLAMF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://alliance.fm/|title=Grande Loge de l’Alliance Maçonnique Française|access-date=2024-05-06|website=alliance.fm|language=fr}}</ref> osnovana je 2012. godine. * '''Velika tradicionalna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle de France''), skraćeno GLTF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://gltf.fr/|title=Grande Loge traditionnelle de France|access-date=2024-05-17|website=gltf.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2012. godine. * '''Velika neovisna loža Francuske''' (''Grande Loge independante de France''), skraćeno GLIF,<ref>{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la G.L.I.F.|url=https://glif.fr/|access-date=2026-07-03|website=glif.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2012. godine. * '''Velika europska loža Univerzalnog bratstva''' (''Grand Loge Européenne de la Fraternité Universelle''), skraćeno GLEFU,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glefu.eu/|title=Grande Loge Européenne de la Fraternité Universelle|access-date=2024-05-06|website=glefu.eu|language=fr}}</ref> osnovana je 2013. godine. Članstvo: [[Catena]]. * '''Francuska nacionalna mješovita loža''' (''Loge Nationale Mixte Française''), skraćeno LNMF,<ref>{{Citiranje weba|title=Loge Nationale Mixte Française|url=https://lnmf.fmtl.fr/accueil|access-date=2024-12-18|website=fmtl.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2015. godine. * '''Masonska skupina mješovitih i samostalnih loža''' (''Groupement Maconnique de Loges Mixtes et Independantes''), skraćeno GMLMI.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.gmlmi.org/|title=Groupement Maçonnique de Loges Mixtes Indépendantes|website=gmlmi.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311073135/http://www.gmlmi.org/|archive-date=2016-03-11|url-status=dead|language=fr}}</ref> Članstvo: [[Catena]]. * '''Ujedinjene francuske nacionalne lože''' (''Loges Nationales Françaises Unies''), skraćeno LNFU,<ref>{{Citiranje weba|title=Loges Nationales Françaises Unies|url=https://lnfu.fmtl.fr/|access-date=2025-12-24|website=lnfu.fmtl.fr|language=fr}}</ref> osnovana je 2018. godine. * '''Velika suverena loža Francuske''' (''Grande Loge Souveraine de France''), skraćeno GLSF.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glsf.fr/|title=Grande Loge Souveraine de France|access-date=2024-05-06|website=glsf.fr|language=fr}}</ref> * '''Velika francusko-malteška loža''' (''Grande Loge Franco-Maltaise'') <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gl-fm.org/en/|title=Grande Loge Franco-Maltaise|access-date=2024-08-11|website=gl-fm.org|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.souveraincollege.org/|title=Souverain Collège de France et de Malte|access-date=2024-08-11|website=souveraincollege.org|language=fr}}</ref> * '''Velika škotska loža Francuske''' (''Grande Loge Ecossaise de France''), skraćeno GLEF.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glef.fr/|title=Grande Loge Ecossaise de France|access-date=2024-08-13|website=glef.fr|language=fr}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. * '''Velika loža slobodnih zidara''' (''Grande Loge Des Maçons Libres''), skraćeno GLML.<ref>{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la GLML|url=https://glml.fr/|access-date=2024-10-27|website=glml.fr|language=fr}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. * '''Velika loža Europe i Mediterana''' (''Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée''), skraćeno GLEM.<ref>{{Citiranje weba|title=Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée|url=https://glem.site/|access-date=2024-10-27|website=glem.site|language=fr}}</ref> == {{Z|GIB}} Gibraltar == *Pokrajinske velike lože u Gibraltaru u strukturi [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]]: ** '''Kotarska velika loža Gibraltara''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Gibraltar'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://gibfreemasonry.gi/|title=District Grand Lodge of Gibraltar|access-date=2024-05-09|website=gibfreemasonry.gi|language=en}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Gibraltar]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). ** '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je kotarska velika loža u Gibraltaru i [[#Malta|Malti]] u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS). ** '''Veliki inspektorat Gibraltara''' (''Grand Inspectorate for Gibraltar'') je [[Pokrajinska velika loža|veliki inspektorat]] u Gibraltaru u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI). * [[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Slobodno zidarstvo za žene]] ima svoje lože u Giblartaru. == {{Z|GRČ}} Grčka == {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = VLGrčke.png | width1 = 135 | caption1 = Velika loža Grčke | image2 = NGLG.png | width2 = 135 | caption2 = Nacionalna velika loža Grčke }} * '''[[Velika loža Grčke]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.gr/indexeg.php|title=Grand Lodge of Greece|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.gr|language=en, el|archive-date=24. lipnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240624020820/https://www.grandlodge.gr/indexeg.php|url-status=dead}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Grčka|Grčkoj]]. * '''[[Nacionalna velika loža Grčke]]''' (''Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://nglgreece.org/|title=Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=nglgreece.org|language=el}}</ref> je muška velika loža osnovana 1986. godine. * '''Međunarodni slobodnozidarski red "Delfi"''' (''Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα "ΔΕΛΦΟΙ"'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|title=DELPHI International Freemasonic Order|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|language=en, fr, el|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506110829/https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/wp/|title=Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα “ΔΕΛΦΟΙ”|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200728123204/https://www.delphiorder.org/wp/|archive-date=2020-07-28|url-status=dead|language=el, en, fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://delphiorder.us/|title=Grand Mixed Lodge DELPHI USA|access-date=2024-05-08|website=delphiorder.us|language=en}}</ref> je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši), [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Veliki najuzvišeniji orijent Grčke''' (''Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sgog.gr/|title=Η Γαληνοτάτη Μεγάλη Ανατολή της Ελλάδος|access-date=2024-08-13|website=sgog.gr|language=el}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.serenissimegrandorient.gr/|title=Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος|access-date=2024-05-06|website=serenissimegrandorient.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20190323061348/http://www.serenissimegrandorient.gr/|archive-date=2019-03-23|url-status=dead|language=el}}</ref> je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Veliki mješoviti orijent Grčke''' (''Μεγάλη Μικτή Ανατολή της Ελλάδος'') je mješovita velika loža osnovana 1996. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika ženska loža Grčke''' (''Μεγάλη Γυναικεία Στοά της Ελλάδος''), skraćeno GLFG.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glfg.gr/|title=Μεγάλη Αμιγής Γυναικεία Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=glfg.gr|language=el}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|title=Grande Loge Féminine de Grèce|access-date=2024-05-06|website=glfg-suisse.com|language=fr|archive-date=21. ožujka 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321123730/https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|url-status=dead}}</ref> Članstvo: [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Velika ženska masonska loža Grčke''' (''Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ'').<ref>{{Citiranje weba|title=Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ|url=https://wglg-masonic.gr/|access-date=2025-07-13|website=wglg-masonic.gr|language=el}}</ref> Članstvo: [[AACEE]]. * '''Grčka federacija "Le Droit Humain"''' (''Eλληνικης Oμοσπονδιας "Le Droit Humain"'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.gr/|title=Καλωσ Ηρθατε Στο Διεθνεσ Μικτο Τεκτονικο Ταγμα Le Droit Humain - Το Ανθρωπινο Δικαιο, Ελληνικη Ομοσπονδια|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.gr|language=el}}</ref> je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1926. godine. *'''Velika loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Μεγάλη Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://aasr.gr/index.php|title=Μεγάλη Στοά της Ελλάδος του Α.Α.Σ.Τ.|access-date=2024-08-13|website=aasr.gr|language=el|archive-date=13. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240813160921/http://aasr.gr/index.php|url-status=dead}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. *'''Velika ujedinjena loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-greece.gr/|title=Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=aasr-greece.gr|language=el, en}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. *'''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Grčke''' (''Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=glfmw.gr|language=el|url-status=dead|archive-date=22. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422161822/https://www.glfmw.gr/}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών & Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-18|website=[[Facebook]]|language=el, en}}</ref> Članstvo: [[Catena]]. *'''Velika regularna loža slobodnih zidara Grčke''' (''Κανονικη Μεγάλη Στοά των Ελευθεροτέκτονων τησ Ελλάδας'').<ref>{{Citiranje weba|title=Regular Grand Lodge of the Freemasons of Greece|url=https://rglfg.gr/|access-date=2025-04-22|website=rglfg.gr|language=en}}</ref> Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Velika loža grčkih žena''' (''Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgewomen.gr/|title=Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων|access-date=2024-05-06|website=grandlodgewomen.gr|language=el}}</ref> * '''Velika čista ženska loža Grčke''' (''Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://fglg.gr/|title=Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=fglg.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520081700/http://fglg.gr/|archive-date=2022-05-20|url-status=dead|language=el}}</ref> * '''Velika mješovita loža Grčke''' (''Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://mmste.gr/|title=Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmste.gr|language=el}}</ref> * '''Velika mješovita loža slobodnih zidara Grčke''' (''Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mmsee.gr/|title=Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmsee.gr|language=en, en, fr}}</ref> *[[Ujedinjena velika loža Engleske]] i francuska [[#Francuska|Velika nacionalna mješovita loža]] imaju voje lože u Grčkoj. == {{Z|GRU}} Gruzija == * '''[[Ujedinjena velika loža Gruzije]]''' ([[Gruzijski jezik|gruz.]] ''საქართველოს ერთიანი დიდი ლოჟა''), skraćeno UGLG,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.uglg.ge/|title=United Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=uglg.ge|language=en}}</ref> je muška velika loža u [[Gruzija|Gruziji]]. * '''[[Velika loža Gruzije]]''' (''საქართველოს დიადი ლოჟა'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://glgeorgia.ge/english/|title=Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=glgeorgia.ge|language=en, ka}}</ref> je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]]. == {{Z|HRV}} Hrvatska == {{multiple image | align = right | header = | image1 = Vlh-2026.png | width1 = 92 | caption1 = Velika loža Hrvatske | image2 = Vnlh-logo.png | width2 = 135 | caption2 = Velika nacionalna loža Hrvatske | image3 = VRLH logo.png | width3 = 137 | caption3 = Velika regularna loža Hrvatske }} {{glavni|Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj}} * '''[[Velika loža Hrvatske]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u Hrvatskoj, osnovana 1997. godine. * '''[[Velika nacionalna loža Hrvatske]]''', mješovita velika loža osnovana 2014. godine u Rijeci. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''[[Velika regularna loža Hrvatske]]''' je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''[[Velika simbolička loža Hrvatske]]''' je mješovita velika loža. * '''[[Le Droit Humain Hrvatska|Hrvatska pionirska federacija "Le Droit Humain"]]''', ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. * [[Veliki orijent Francuske]], [[Velika ženska loža Francuske]] i [[Veliki orijent Slovenije]] imaju svoje lože u Hrvatskoj. == {{Z|ISL}} Island == * '''[[Islandski red slobodnih zidara|Velika loža Islanda – Islandski red slobodnih zidara]]''' ([[Islandski jezik|isla]]. ''Frímúrarareglan á Íslandi'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://frimurarareglan.is/|title=Frímúrarareglan á Íslandi er bræðralag sem hefur mannrækt að markmiði|access-date=2024-05-04|website=frimurarareglan.is|language=is}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Island]]u. * '''Islandska federacija "Le Droit Humain"''' (''Alþjóða Samfrímúrarareglan Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1921. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.is/|title=Alþjóða Samfrímúrarareglan LE DROIT HUMAIN|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.is|language=is}}</ref> == {{Z|ITA}} Italija == {{multiple image | align = right | header = | perrow = 2/2 | image1 = Goi-Logo.png | width1 = 135 | caption1 = Veliki orijent Italije | image2 = Logo GLdI.png | width2 = 135 | caption2 = Velika loža Italije | image3 = GLMFI.png | width3 = 135 | caption3 = Velika ženska loža Italije | image4 = GLRI.png | width4 = 101 | caption4 = Regularna velika loža Italije }} *'''[[Veliki orijent Italije]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Grande Oriente d'Italia''), skraćeno GOI,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandeoriente.it/|title=Grande Oriente d’Italia|access-date=2024-05-04|website=grandeoriente.it|language=it}}</ref> je najstarija te [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Italija|Italiji]], osnovana [[1805.]] godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]]. *'''[[Regularna velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia Regolare d'Italia''), skraćeno GLRI,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.glri.it/|title=Gran Loggia Regolare d'Italia|access-date=2024-05-04|website=glri.it|language=it}}</ref> je regularna velika loža. *'''[[Velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia d'Italia''), skraćeno GLdI,<ref>{{Citiranje weba|title=Benvenuti nella Gran Loggia d’Italia degli A∴L∴A∴M∴|url=https://www.granloggia.it/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}</ref> je liberalna velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Velika najuzvišenija loža Italije''' (''Serenissima Gran Loggia d'Italia'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggiaditalia.org/|title=Serenissima Gran Loggia d'Italia Ordine Generale degli Antichi Liberi Accettati Muratori|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggiaditalia.org|language=it}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]] i [[CIGLU]]. * '''Velika majčinska loža CAMEA''' (''Gran Loggia Madre C.A.M.E.A.'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glm-camea.org/|title=Gran Loggia Madre CAMEA|access-date=2024-05-04|website=glm-camea.org|language=it}}</ref> CAMEA je skraćeno od Centro Attivitá Massoniche Esoteriche Accettate (Prihvaćeni centar za ezoterične masonske aktivnosti). Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''[[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]]''' (''Gran Loggia Massonica Femminile d'Italia''), skraćeno GLMFI.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.granloggiafemminile.it/|title=Gran Loggia Massonica Femminile d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiafemminile.it|language=it}}</ref> Članstvo: [[CLIMAF]], [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Velika nacionalna loža slobodnih zidara Italije 1805.''' (''Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805''), skraćeno GLNLMI.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glnlmitalia1805.it/|title=Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805|access-date=2024-05-04|website=glnlmitalia1805.it|language=it}}</ref> Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Talijanski tradicionalni masonski red''' (''Ordine Massonico Tradizionale Italiano''), skraćeno OMTI.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ordinemassonicotradizionale.it/|title=Ordine Massonico Tradizionale Italiano|access-date=2024-05-04|website=ordinemassonicotradizionale.it|language=it}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]]. * '''Velika loža Italije Škotskog obreda''' (''Gran Loggia d'Italia Di Rito Scozzese''), skraćeno GLDIRS.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gldirs.it/it_IT/home|title=Gran Loggia d'Italia di Rito Scozzese|access-date=2024-05-04|website=gldirs.it|language=it}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika liberalna loža Italije''' (''Gran Loggia Liberale d'Italia''), skraćeno GLLI.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glliberal.it/|title=Gran Loggia Liberale d'Italia|access-date=2023-07-30|website=glliberal.it}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Suvereni masonski red Italije''' (''Sovrano Ordine Massonico d'Italia''), skraćeno SOMI.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.somi-massoneria.eu/|title=Sovrano Ordine Massonico d’Italia|access-date=2024-08-07|website=somi-massoneria.eu|language=it}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika talijanska opća masonska loža''' (''Gran Loggia Massonica Generale Italiana''), skraćeno GLMGI. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Talijanska federacija "Le Droit Humain"''' (''Federazione italiana Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.it/|title=Federazione italiana|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.it|language=it}}</ref> * '''Velika tradicionalna loža Italije''' (''Gran Loggia Tradizionale d'Italia'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.granloggiatradizionaleitalia.it/|title=Gran Loggia Tradizionale d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiatradizionaleitalia.it|language=it}}</ref> Članstvo: [[Velika masonska alijansa "Tracija"|GAM Tracia]]. * '''Velika regularna loža Emulacijskog obreda drevnih slobodnih zidara Italije''' (''Gran Loggia Regolare di Rito Emulation degli Antichi Massoni d'Italia''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši). * '''Velika talijanska loža – Red drevnog obreda''' (''Gran Loggia Italiana – Ordine di Antica Osservanza'').<ref>{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Italiana Ordine di Antica Osservanza|url=http://www.granloggiaitaliana.it/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200303055138/http://www.granloggiaitaliana.it/|archive-date=2020-03-03|access-date=2025-01-24|website=granloggiaitaliana.it|language=it}}</ref> * '''Velika loža Italije UMSOI''' (''Gran Loggia d'Italia U.M.S.O.I.'').<ref>{{Citiranje weba|title=Gran Loggia d'Italia UMSOI|url=http://www.granloggiaditalia.com/sito/|access-date=2025-01-24|website=granloggiaditalia.com|language=it}}</ref> * '''Velika loža Phoenix''' (''Gran Loggia Phoenix'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.phoenixmassoneria.com/en/|title=Gran Loggia Phoenix|access-date=2024-05-04|website=phoenixmassoneria.com|language=it, en}}</ref> * '''Velika talijanska loža egipatskih obreda''' (''Gran Loggia Italiana dei Riti Egizi''). * '''Velika egipatska loža Italije''' (''Gran Loggia Egizia D'Italia'').<ref>{{Citiranje weba |url=http://granloggiaditalia.net/ |title=Gran Loggia Egizia D'Italia |access-date=13. ožujka 2020. |archive-date=22. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200222171436/http://granloggiaditalia.net/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://ritodimemphismisraim.com/gran-loggia/|title=Gran Loggia Egizia D'Italia|access-date=2024-05-13|website=ritodimemphismisraim.com|language=it}}</ref> * '''Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Napulja''' (''Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Napoli'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggianazionale.it/chi-siamo/|title=Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggianazionale.it|language=it}}</ref> * '''Velika inicijacijska loža''' (''Gran Loggia Iniziatica''), skraćeno GLI.<ref>{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Iniziatica|url=https://www.granloggiainiziatica.it/|access-date=2025-01-24|website=granloggiainiziatica.it|language=it}}</ref> Do 2024. godine poznata kao Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Rima (''Serenissima Gran Loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Roma''). * '''Veliki demokratski orijent''' (''Grande Oriente Democratico''), skraćeno GOD.<ref>{{Citiranje weba|title=Grande Oriente Democratico|url=https://www.grandeoriente-democratico.com/|access-date=2025-01-24|website=grandeoriente-democratico.com|language=it}}</ref> * '''Veliki talijanski orijent''' (''Grande Oriente Italiano'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandeorienteitaliano.it/|title=Grande Oriente Italiano|access-date=2024-08-19|website=grandeorienteitaliano.it|language=hr}}</ref> * '''Veliki orijent triju mora Italije''' (''Grande Oriente dei Tre Mari d'Italia'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.godtremari.it/|title=Grande Oriente dei Tre Mari d’Italia|access-date=2024-08-23|website=godtremari.it|language=it}}</ref> * '''Velika loža Italije za Memfis-Mizraim''' (''Gran Loggia Italiana di Memphis-Misraim''), skraćeno GLIMM.<ref>{{Citiranje weba|title=La GLIMM|url=https://www.sovranosantuario.it/wp/la-glimm/|access-date=2025-07-10|website=sovranosantuario.it|language=it}}</ref> * [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Italiji. == {{Z|IRS}} Irska == * '''[[Velika loža Irske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand Lodge of Ireland'')<ref name="irl">{{Citiranje weba|url=https://freemason.ie/|title=Grand Lodge of Ireland|access-date=2024-05-04|website=freemason.ie|language=en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Irska|Irskoj]] te [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]]. * '''Veliki orijent Irske''' (''Grand Orient of Ireland'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://goirl.org/|title=Grand Orient of Ireland|access-date=2024-08-07|website=goirl.org|language=en}}</ref> == {{Z|KOSV}} Kosovo == * '''[[Velika loža Kosova]]''' ([[Albanski jezik|alba]]. ''Lozha e Madhe e Kosovës'') je prva velika loža u [[Kosovo|Kosovu]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/|title=Grand Lodge of Kosovo|access-date=2024-05-04|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}</ref> * [[Regularna velika loža Srbije]] i [[#Albanija|Velika albanska loža "Ilirija"]] imaju svoje lože u Kosovu. == {{Z|LAT}} Latvija == [[Datoteka:LatvijasLielloža.png|mini|160px|desno|Velika loža Latvije]] * '''[[Velika loža Latvije]]''' ([[Letonski jezik|leto.]] ''Latvijas Lielloža'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.masonicum.lv/?langs=1506|title=Grand Lodge of Latvia|access-date=2024-05-04|website=masonicum.lv|language=en, lv}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]]. * '''Velika ujedinjena loža Latvije''' (''Latvijas Apvienotā Lielā loža''). Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika simbolička loža Baltičkih zemalja za Memfis-Mizraim''' (''Memphis-Misraim Baltijas Valstu Simboliskā Lielloža'')<ref>{{Citiranje weba|title=Brīvmūrnieku Senā un Sākotnējā Memfisas-Micraima Rita Cienījamā Loža "Akhet" Nr.132 Rīgas Austrumos|url=http://www.memphis-misraim.lv/|access-date=2024-10-29|website=memphis-misraim.lv|language=lv, lt, ru}}</ref> * [[Velika ženska loža Francuske]] ima svoje lože u Latviji. == {{Z|LIH}} Lihtenštajn == * '''Velika loža Kneževine Lihtenštajn''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge des Fürstentum Liechtenstein'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.li/|title=Grand Lodge of the Principality Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurerei.li|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Liechtenstein|title=Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> je velika loža u [[Lihtenštajn]]u. == {{Z|LIT}} Litva == * '''[[Velika loža Litve]]''' ([[Litavski jezik|litv]]. ''Lietuvos Didžioji Ložė'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandlodge.lt/meistro_zodis.html|title=Lietuvos laisvųjų mūrininkų Didžioji Ložė|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.lt|language=lt}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Litva|Litvi]]. * [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Litvi. == {{Z|LUX}} Luksemburg == [[Slika:GLL-logo.png|mini|135px|desno|Velika loža Luksemburga]] {{glavni|Slobodno zidarstvo u Luksemburgu}} * '''[[Velika loža Luksemburga]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge de Luxembourg''), skraćeno GLL,<ref>{{Citiranje weba|url=https://grande-loge.lu/|title=Grande Loge de Luxembourg|access-date=2024-05-04|website=grande-loge.lu|language=fr, de, en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Luksemburg]]u. * '''[[Veliki orijent Luksemburga]]''' ([[Luksemburški jezik|luks]]. ''Grootoosten van Luxemburg''; [[Francuski jezik|fran]]. ''Grand Orient de Luxembourg'') skraćeno GOL,<ref>{{Citiranje weba|url=https://gol.lu/|title=Le Grand Orient de Luxembourg une obédience maçonnique, laïque, adogmatique et pluraliste.|access-date=2024-05-04|website=gol.lu|language=fr}}</ref> je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Luksemburška pionirska federacija "Le Droit Humain"''' (''Fédération pionnière luxembourgeoise du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://dhluxembourg.wordpress.com/|title=OMMI le Droit Humain au Grand Duché|access-date=2024-05-04|language=fr}}</ref> * [[Velika loža Francuske]], [[Velika ženska loža Francuske]] i [[Veliki orijent Belgije]] imaju svoje lože u Luksemburgu. == {{Z|MAĐ}} Mađarska == {{glavni|Slobodno zidarstvo u Mađarskoj}} {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = Vslm.png | width1 = 137 | caption1 = Simbolička velika loža Mađarske | image2 = Nagyoriens.png | width2 = 133 | caption2 = Veliki orijent Mađarske }} *'''[[Simbolička velika loža Mađarske|Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske]]''' ([[Mađarski jezik|mađa.]] ''Magyarországi Jánosrendi Symbolikus Nagypáholy'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.szabadkomuves.hu/|title=Magyarországi Symbolikus Nagypáholy|access-date=2023-12-10|website=szabadkomuves.hu|language=hu}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. *'''[[Veliki orijent Mađarske]]''' (''Magyarországi Nagyoriens'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://magyarnagyoriens.hu/|title=Magyarországi Nagyoriens|access-date=2023-12-10|website=magyarnagyoriens.hu|language=hu}}</ref> je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[AACEE]]. *'''Velika loža Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ösi és Elfogadott Skótritusú Magyarországi Nagypáholy'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.aasr.hu/vizoentoe/|title=AASR|access-date=2024-05-22|website=aasr.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020035019/http://www.aasr.hu/vizoentoe/|archive-date=2007-10-20|url-status=dead}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Mađarska pionirska loža "Le Droit Humain"''' (''Magyar úttörőpáholy – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]], pod okriljem [[Belgijska federacija "Le Droit Humain"|Belgijske federacije "Le Droit Humain"]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.hu/|title=Tolerancia és Testvériség|access-date=2024-08-07|website=droit-humain.hu|language=hu}}</ref> * [[Velika ženska loža Francuske]] ima svoje lože u Mađarskoj. == {{Z|MLT}} Malta == * '''[[Suverena velika loža Malte]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Sovereign Grand Lodge of Malta''), skraćeno SGLOM,<ref>{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/|title=Sovereign Grand Lodge of Malta|access-date=2024-05-04|website=sglom.eu|language=en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Malta|Malti]], osnovana 2004. godine. * '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[#Gibraltar|Gibraltaru]] i Malti u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS). * '''[[Malteška skupina loža]]''' (''Malta Group of Lodges'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://maltamasons.org/|title=Malta Group of Lodges|access-date=2024-05-04|website=maltamasons.org|language=en}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|skupina loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * '''Velika loža Malte''' (''Grand Lodge of Malta'') je osnovana 2009. godine. * '''Velika loža Jeruzalema''' (''Grand Lodge of Jerusalem'')<ref>{{Citiranje weba|title=Welcome To Grand Lodge of Jerusalem|url=https://www.grandlodgeofjerusalem.com/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofjerusalem.com|language=en}}</ref> == {{Z|MOL}} Moldavija == * '''[[Velika loža Moldavije]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marei Loje a Moldovei''), skraćeno MLM,<ref>{{Citiranje weba|url=https://mlm.md/|title=Grand Lodge of Moldova|access-date=2025-09-07|website=mlm.md|language=ro}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Moldavija|Moldaviji]]. * '''Velika nacionalna loža Republike Moldavije''' (''Marea Loja Nationala a Republicii Moldova''), skraćeno MLNRM,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.grandlodge.md/|title=Marea Lojă Naţională a Republicii Moldova|access-date=2024-05-16|website=grandlodge.md|archive-url=https://web.archive.org/web/20120317051110/http://www.grandlodge.md/|archive-date=2012-03-17|url-status=dead|language=ro}}</ref> osnovana je 2008. godine. Članstvo: [[CIGLU]]. == {{Z|MNK}} Monako == * '''[[Velika loža Monaka|Regularna nacionalna velika loža Kneževine Monako]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco''), skraćeno GLNRPM, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Monako|Monaku]], osnovana [[2009.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jlturbet.net/article-31993165.html|title=Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco|date=2009-05-28|access-date=2024-05-04|website=jlturbet.net|last=Turbet|first=Jean-Laurent|language=fr}}</ref> * '''Velika ženska loža Monaka''' (''Grande Loge feminine monegasque''), skraćeno GLFM, je ženska velika loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://journaldemonaco.gouv.mc/fr/Journaux/2019/Journal-8447/RECEPISSE-DE-DECLARATION-D-UNE-ASSOCIATION3|title=Récépissé de déclaration d'une association 16/08/2019|access-date=2024-09-23|website=journaldemonaco.gouv.mc|language=fr}}</ref> == {{Z|NIZ}} Nizozemska == [[Datoteka:GON-logo.png|mini|90px|desno|Veliki orijent Nizozemske]] {{glavni|Slobodno zidarstvo u Nizozemskoj}} * '''[[Veliki orijent Nizozemske|Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske]]''' ([[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Orde van Vrijmetselaren onder het Grootoosten der Nederlanden'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vrijmetselarij.nl/|title=Welkom bij de Orde van Vrijmetselaren in Nederland|access-date=2024-05-04|website=vrijmetselarij.nl|language=nl}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. * '''[[Velika mješovita loža Nizozemske]]''' (''Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij''), skraćeno NGGV,<ref>{{Citiranje weba|title=Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij|url=https://nggv.nl/|access-date=2025-05-24|website=nggv.nl|language=nl}}</ref> je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši) i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''[[Nizozemska federacija "Le Droit Humain"]]''' (''Le Droit Humain – Nederlandse Federatie'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.nl/|title=Le Droit Humain - Nederlandse Federatie|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.nl|language=nl}}</ref> * '''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' (''Nederlands Verbond van Vrijmetselaren'') * [[Veliki orijent Francuske]] i [[Veliki orijent Luksemburga]] imaju svoje lože u Nizozemskoj. == {{Z|NOR}} Norveška == * '''[[Norveški red slobodnih zidara]]''' ([[Norveški jezik|norv]]. ''Den Norske Frimurerorden''), skraćeno DNFo,<ref>{{Citiranje weba|url=https://frimurer.no/|title=Den Norske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=frimurer.no|language=no|archive-date=3. ožujka 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200303154404/https://frimurer.no/|url-status=dead}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Norveška|Norveškoj]]. * '''Skandinavska federacija "Le Droit Humain"''' (''Skandinavisk føderasjon Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Norveške djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/no/|title=Den internasjonale frimurerorden for menn og kvinner Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=no|archive-date=25. lipnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240625025230/https://www.droit-humain.dk/no/|url-status=dead}}</ref> == {{Z|NJE}} Njemačka == [[Datoteka:VGLvD.png|mini|130px|desno|Ujedinjene velike lože Njemačke]] U [[Njemačka|Njemačkoj]] djeluje nekoliko velikih loža.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Deutschland|title=Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> * '''[[Ujedinjene velike lože Njemačke]]''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Vereinigte Grosslogen von Deutschland''), skraćeno VGLvD,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.org/|title=Vereinigte Grosslogen von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer.org|language=de}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] i savez pet samostalnih velikih loža u Njemačkoj: ** [[Velika loža Njemačke|Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Njemačke]] ** [[Velika zemaljska loža Njemačke|Velika zemaljska loža slobodnih zidara Njemačke – Red slobodnih zidara]] ** [[Velika nacionalna matična loža "Tri globusa"]] ** [[Velika loža britanske masonerije u Njemačkoj]] ** [[Američko-kanadska velika loža]]. Članstvo: [[COGMNA]]. * '''[[Velika ženska loža Njemačke]]''' (''Frauen-Großloge von Deutschland''), skraćeno FGLD,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurerinnen.de/|title=Freimaurerinnen der Frauen-Großloge von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurerinnen.de|language=de}}</ref> je ženska velika loža. Članstvo: [[CLIMAF]]. * '''Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj "Humanitas"''' (''Humanitas – Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://gemischte-freimaurerei.de/|title=Humanitas - Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland|access-date=2024-07-31|website=gemischte-freimaurerei.de|language=de}}</ref> je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]]. * '''Njemačka pionirska federacija "Le Droit Humain"''' (''Deutsche Pionier Föderation – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://droit-humain.de/|title=Dem Orden Le Droit Humain|access-date=2024-05-05|website=droit-humain.de|language=de}}</ref> * '''Veliki suvereni orijent Njemačke''' (''Souveräner GrossOrient von Deutschland''), skraćeno SGOvD,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sgovd.org/|title=Souveräner GrossOrient von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=sgovd.org|language=de}}</ref> je mješovita velika loža. * '''Velika loža oružanih snaga Europe i Bliskog istoka''' ([[engl.]] ''Armed Forces Europe and Middle East Grand Lodge'') je velika loža osnovana 2025. godine koja radi na engleskom jeziku. * [[#Italija|Talijanski tradicionalni masonski red]], [[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Slobodno zidarstvo za žene]] i [[Veliki orijent Francuske]] imaju svoje lože u Njemačkoj. == {{Z|POLJ}} Poljska == {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = WLNP.png | width1 = 135 | caption1 = Nacionalna velika loža Poljske | image2 = Wielki Wschód Polski (Grand Orient of Poland).png | width2 = 135 | caption2 = Veliki orijent Poljske }} * '''[[Nacionalna velika loža Poljske]]''' ([[Poljski jezik|polj]]. ''Wielka Loża Narodowa Polski''), skraćeno WLNP,<ref>{{Citiranje weba|url=https://wlnp.pl/site/|title=Wielka Loża Narodowa Polski|access-date=2024-05-05|website=wlnp.pl|language=pl}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Poljska|Poljskoj]]. * '''Veliki orijent Poljske''' (''Wielki Wschód Polski''), skraćeno WWP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://wielkiwschod.pl/en/|title=Wielki Wschod Polski|access-date=2024-05-05|website=wielkiwschod.pl|language=pl, en}}</ref> Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[AACEE]]. * '''Velika ujedinjena loža Poljske i baltičkih država''' (''Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich'')<ref>{{Citiranje weba|title=Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich|url=https://www.wolnomularstwoliberalne.pl/|access-date=2025-07-14|website=wolnomularstwoliberalne.pl|language=pl}}</ref> * '''Poljska federacija "Le Droit Humain"''' (''Le Droit Humain Federacja Polska'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.droithumain.pl/|title=Federacja polska|access-date=2024-05-05|website=droithumain.pl|language=pl}}</ref> * '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Wielka Loża Kultur i Duchowości'') je ogranak [[#Francuska|istoimene velike lože]] u Francuskoj.<ref>{{Citiranje weba|title=Wielka Loża Kultur i Duchowości - GLCS|url=https://glcs.pl/|access-date=2025-05-14|website=glcs.pl|language=pl}}</ref> * [[Velika loža Francuske]], [[Velika ženska loža Francuske]] i [[Veliki orijent Francuske]] imaju svoje lože u Poljskoj. == {{Z|POR}} Portugal == [[Datoteka:GLLP GLRP.png|mini|200px|desno|Legalna/Regularna velika loža Portugala]] * '''[[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]''' ([[Portugalski jezik|port]]. ''Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLLP/GLRP,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gllp.pt/|title=Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-05-05|website=gllp.pt|language=pt}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Portugal]]u. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]]. * '''[[Portugalska skupina loža]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Portugal Group of Lodges'')<ref>{{Citiranje weba|title=Welcome to the Group of Lodges in Portugal|url=https://grouplodgesportugal.org/|access-date=2025-01-21|website=grouplodgesportugal.org|language=en|archive-date=16. siječnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250116181021/https://grouplodgesportugal.org/|url-status=dead}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * '''[[Velika ženska loža Portugala]]''' (''Grande Loja Feminina de Portugal''), skraćeno GLFP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glfp.pt/|title=Grande Loja Feminina de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glfp.pt|language=pt}}</ref> Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Velika simbolička loža Luzitanije''' (''Grande Loja Simbólica da Lusitânia''), skraćeno GLSL.<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicalusitania.pt/|title=Grande Loja Simbólica Lusitânia|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicalusitania.pt|language=pt}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Velika simbolička loža Portugala''' (''Grande Loja Simbólica de Portugal''), skraćeno GLSP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicaportugal.com/|title=Grande Loja Simbólica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicaportugal.com|language=pt}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Veliki orijent Luzitanije''' (''Grande Oriente Lusitano''), skraćeno GOL.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandeorientelusitano.pt/|title=Grande Oriente Lusitano|access-date=2024-05-05|website=grandeorientelusitano.pt|language=pt}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Portugalska federacija "Le Droit Humain"''' (''Federação Portuguesa "Le Droit Humain"'')<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.direito-humano.pt/|title=Ordem Maçonica Mista Internacional - Federação Portuguesa "Le Droit Humain|access-date=2024-03-26|website=direito-humano.pt|language=pt|url-status=dead|archive-date=19. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240419181935/http://www.direito-humano.pt/}}</ref> je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Velika regularna loža Portugala''' (''Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLRP,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.glrp.com.pt/|title=Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-07-02|website=glrp.com.pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20080827122848/http://www.glrp.com.pt/|archive-date=2008-08-27|url-status=dead}}</ref> je osnovana 1991. godine i bila je regularna velika loža do 1996. godine. * '''Veliki orijent Iberije''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://masoneria-goi.com/|title=GOI|access-date=2024-05-05|website=masoneria-goi.com|language=pt|archive-date=19. lipnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240619125752/https://masoneria-goi.com/|url-status=dead}}</ref> djeluje u Portugalu i [[#Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Velika tradicionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Tradicional de Portugal''), skraćeno GLTP.<ref>{{Citiranje weba|title=GLTPGrande Loja Tradicional de Portugal - Maçonaria Tradicional Portuguesa|url=http://www.gltp.pt/index.php/pt|access-date=2026-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20240813022739/http://www.gltp.pt/index.php/pt|archive-date=2024-08-13|website=gltp.pt|language=pt}}</ref> * '''Velika nacionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Nacional Portuguesa''), skraćeno GLNP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glantigos.org/|title=Grande Loja Nacional Portuguesa|access-date=2023-09-03|website=glantigos.org|language=pt}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika masonska loža Portugala''' (''Grande Loja Maçónica de Portugal''), skraćeno GLMP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glmp.pt/|title=Grande Loja Maçónica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glmp.pt|language=pt}}</ref> Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Velika suverena loža Portugala''' (''Grande Loja Soberana de Portugal''), skraćeno GLSP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glsp.pt/|title=Grande Loja Soberana de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glsp.pt|language=pt, en}}</ref> * '''Velika ujedinjena loža Portugala''' (''Grande Loja Unida de Portugal''), skraćeno GLUP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glup.pt/|title=Grande Loja Unida de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glup.pt|language=pt|archive-date=10. ožujka 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200310082555/https://www.glup.pt/|url-status=dead}}</ref> * [[#Francuska|Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda]] ima svoje lože u Portugalu. == {{Z|RUM}} Rumunjska == {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = MLNR.png | width1 = 107 | caption1 = Nacionalna velika loža Rumunjske | image2 = MOaR.png | width2 = 140 | caption2 = Veliki orijent Rumunjske }} * '''[[Nacionalna velika loža Rumunjske]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,<ref>{{Citiranje weba|url=https://mlnr.xyz/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.xyz|language=ro}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. * '''[[Veliki orijent Rumunjske]]''' (''Marele Orient al României''), skraćeno MOAR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.moar.ro/|title=Marele Orient al României|access-date=2024-05-05|website=moar.ro|language=ro}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Velika ujedinjena nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Loja Naționala Unita din România''), skraćeno MLNUR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glnur.ro/index.php|title=Marea Lojă Națională Unită din România|access-date=2024-05-05|website=glnur.ro|language=ro}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Velika nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Națională a României''), skraćeno MLNaR,<ref>{{Citiranje weba|url=https://mlnar.eu/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-05|website=mlnar.eu|language=ro|archive-date=16. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516174202/https://mlnar.eu/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://masonerie.com/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-16|website=masonerie.com|language=ro}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.ro/|title=MNLaR|access-date=2024-08-19|website=grandlodge.ro|language=ro}}</ref> osnovana je 2002. godine. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika nacionalna loža iz Rumunjske''' (''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,<ref>{{Citiranje weba|url=https://mlnr.info/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.info|language=ro, en}}</ref> osnovana je 2020. godine. * '''Velika nacionalna loža Rumunjske 1880.''' (''Marea Lojă Națională Română 1880''), skraćeno MLNR 1880.<ref>{{Citiranje weba|title=Marea Lojă Națională Română 1880|url=https://www.mlnr1880.org/|access-date=2025-01-20|website=mlnr1880.org|language=ro}}</ref> * '''Velika ženska loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Feminină a României''), skraćeno MLFR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mlfr.ro/|title=Marea Lojă Feminină a României|access-date=2024-05-05|website=mlfr.ro|language=ro}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''Velika loža novog prosvjetljenja Rumunjske''' (''Marea Lojă a Noii Iluminări din România''), skraćeno MLNIR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://mlnir.ro/|title=Marea Lojă a Noii Iluminări din România|access-date=2024-05-05|website=mlnir.ro|language=ro|archive-date=5. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240505195811/https://mlnir.ro/|url-status=dead}}</ref> Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Velika tradicionalna ženska loža "Pontus Euxinus"''' (''Marea Lojă Tradițională Feminină Pontus Euxinus''), skraćeno GLTFPE. Članstvo: [[CLIMAF]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/pontus-euxinus.html|title=Grande Loge Traditionnelle Féminine Pontus Euxinus de Roumanie|access-date=2024-05-05|website=climaf.eu|language=fr}}</ref> * '''Rumunjska pionirska federacija "Le Droit Humain"''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. * '''Pokrajina Rumunjske Velike lože Italije''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Regione Massonica della Romania – Gran Loggia d'Italia degli ALAM'') je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinski orijent]] u strukturi [[Velika loža Italije|Velike lože Italije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Regione Massonica della Romania|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/le-nostre-sedi/regione-massonica-della-romania/|access-date=2026-08-21|website=granloggia.it|language=it}}</ref> * '''Rumunjski mješoviti masonski red''', skraćeno OMMR. Članstvo: [[Catena]]. * '''Velika rumunjska simbolička loža''' (''Marea Lojă Simbolică Română''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši). * '''Velika regularna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Regulară a României''), skraćeno MLRR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mlrr.eu/|title=Marea Lojă Regulară a României|access-date=2024-05-05|website=mlrr.eu|language=ro}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši). * '''Velika regularna loža "Ujedinjena Europa"''' (''Marea Lojă Regulară Europa Unită''), MLREU.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mlreu.org/|title=Marea Loja Regulara Europa Unita|access-date=2024-05-05|website=mlreu.org|language=ro}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. * '''Velika loža "Alexandru Ioan Cuza"''' (''Marea Lojă "Alexandru Ioan Cuza"''), skraćeno MLAIC.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/MareaLojaAlexandruIoanCuza|title=Marea Lojă Alexandru Ioan Cuza - MLAIC|access-date=2024-05-05|website=[[Facebook]]}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. * '''Velika tradicionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Tradițională din România''), skraćeno MLTDR.<ref>{{Citiranje weba|url=http://mltdr.ro/|title=Marea Lojă Tradițională din România|access-date=2024-05-05|website=mltdr.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20181029060912/http://mltdr.ro/|archive-date=2018-10-29|url-status=dead}}</ref> Članstvo: [[SOGLIA]]. * '''Velika regionalna loža Transilvanije''' (''Marea Lojă Regională a Transilvaniei''), skraćeno MLRT.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mlrt.ro/|title=Marea Lojă Regională a Transilvaniei|access-date=2024-05-05|website=mlrt.ro|language=ro}}</ref> * '''Veliki rumunjski ženski red''' (''Marele Ordin Feminin Român''), skraćeno MOFR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mofr.ro/|title=Marele Ordin Feminin Român|access-date=2024-05-05|website=mofr.ro|language=ro}}</ref> * '''Velika loža Rumunja posvuda''' (''Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni''), skraćeno MLRP.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mlrp.ro/|title=Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni|access-date=2024-05-05|website=mlrp.ro|language=ro}}</ref> * '''Velika loža škotske tradicije u Rumunjskoj''' (''Marea Lojă de Tradiție Scoțiană din România''). * '''Velika suverena loža Dačije''' (''Marea Lojă Suverană a Daciei'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://mlsd.ro/marea-loja-suverana-a-daciei/|title=Marea Lojă Suverană a Daciei|access-date=2023-08-20|website=mlsd.ro|language=ro}}</ref> Članstvo: [[Velika masonska alijansa "Tracija"|GAM Tracia]]. * '''Velika loža proučavanja kraljevske umjetnosti''' (''Marea Lojă de Studiu al Artei Regale''), skraćeno ML-SAR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ml-sar.ro/|title=Marea Lojă de Studiu al Artei Regale|access-date=2024-08-23|website=ml-sar.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204073404/https://ml-sar.ro/|archive-date=2022-02-04|url-status=dead|language=ro}}</ref> * '''Velika suverena loža ujedinjene Rumunjske''' (''Marea Lojă Suverana România Unită'') * [[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Slobodno zidarstvo za žene]], [[#Francuska|Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda]] i [[Veliki orijent Mađarske]] imaju svoje lože u Rumunjskoj. == {{Z|RUS}} Rusija == * '''[[Velika loža Rusije]]''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Великая ложа России''), skraćeno VLR,<ref>{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/|title=Великая Ложа России. Регулярная и общепризнанная.|access-date=2023-09-03|website=russianmasonry.ru|language=ru}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rusija|Rusiji]]. * '''Veliki orijent naroda Rusije''' (''Великий восток народов России''), skraćeno VVNR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://great-east.ru/|title=Великий Восток Народов России|access-date=2024-05-05|website=great-east.ru|language=ru}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Velika ujedinjena loža Rusije 1921.''' (''Объединённая великая ложа России 1921''), skraćeno OVLR.<ref>{{Citiranje weba|url=https://ovlr.ru/|title=Объединённая великая ложа России|access-date=2023-09-03|website=ovlr.ru|language=en, ru}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika ruska regularna loža''' (''Русской регулярной великой ложи'') je osnovana 2001. godine. * '''Velika simbolička loža Rusije i savezničkih zemalja''' (''Великая символическая ложа России и союзных стран'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://memphis-misraim.ru/|title=Великая Символическая Ложа России и Союзных Стран Древнего и Изначального Устава Мемфиса-Мицраима|access-date=2024-07-28|website=memphis-misraim.ru|language=ru}}</ref> * '''Ruska pionirska loža "Le Droit Humain"''' (''Русская пионерская ложа "Право Человека"'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://co-masonry.ru/|title=Масонский Смешанный Международный Орден|access-date=2024-08-07|website=co-masonry.ru|language=ru}}</ref> * [[Velika loža Francuske]], Talijanski tradicionalni masonski red i [[Veliki orijent Francuske]] imaju svoje lože u Rusiji. == {{Z|SMR}} San Marino == [[Datoteka:SGLRSM.png|mini|135px|desno|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]] * '''[[Velika loža San Marina|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino''), skraćeno SGLRM,<ref>{{Citiranje weba|url=https://sglrsm.sm/|title=Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino|access-date=2024-05-05|website=sglrsm.sm|language=it}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[San Marino|San Marinu]]. == {{Z|MAK}} Sjeverna Makedonija == {{glavni|Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji}} * '''[[Velika loža Makedonije]]''' ([[Makedonski jezik|make]]. ''Голема ложа на Македонија''), [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] osnovana 2005. godine. * '''[[Velika regularna loža Makedonije]]''' (''Регуларна голема ложа на Македонија'') * '''[[Velika nacionalna loža Makedonije|Drevna i prihvaćena Velika nacionalna loža Makedonije]]''' (''Древна и прифатена Голема национална ложа на Македонија'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Velika regularna loža Sjeverne Makedonije'''. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika loža "Makedon"''' (''Голема ложа Македон'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://glmakedon.org|title=GL Makedon|access-date=2024-04-12|website=glmakedon.org|language=en}}</ref> * '''Velika loža "Vječno svjetlo"''' (''Голема ложа Вечна Светлина'') * '''Velika tradicionalna masonska loža Makedonije''' (''Голема традиционална масонска ложа на Македонија'') * [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Sjevernoj Makedoniji. == {{Z|SLK}} Slovačka == * '''[[Velika loža Slovačke]]''' ([[Slovački jezik|slovač]]. ''Veľká Lóža Slovenska''), skraćeno VLS,<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vls.sk/|title=Veľká Lóža Slovenska|access-date=2024-05-05|website=vls.sk|language=sk}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Slovačka|Slovačkoj]]. * '''Češko-slovačka pionirska federacija "Le Droit Humain"''' (''Česko-slovenská pionierska federácia "Le Droit Humain"'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Slovačke djeluje i u [[#Češka|Češkoj]].<ref>{{Citiranje weba|title=Lóža Phoenix 1962 na oriente Bratislava|url=https://phoenix1962.sk/|access-date=2024-12-09|website=phoenix1962.sk|language=sk}}</ref> == {{Z|SLO}} Slovenija == {{multiple image | align = right | header = | image1 = Vlslo.png | width1 = 133 | caption1 = Velika loža Slovenije | image2 = Vos-logo.png | width2 = 135 | caption2 = Veliki orijent Slovenije | image3 = VRLS GRLS.png | width3 = 133 | caption3 = Velika regularna loža Slovenije }} {{glavni|Slobodno zidarstvo u Sloveniji}} * '''[[Velika loža Slovenije]]''', skraćeno VLS, [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Slovenija|Sloveniji]], osnovana 1999. godine. * '''[[Veliki orijent Slovenije]]''', skraćeno VOS, je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''[[Velika regularna loža Slovenije]]''', skraćeno VRLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]] i [[SOGLIA]]. == {{Z|SRB}} Srbija == {{multiple image | align = right | header = | image1 = Rvls-logo.png | width1 = 135 | caption1 = Regularna velika loža Srbije | image2 = Vnls-logo.png | width2 = 135 | caption2 = Velika nacionalna loža Srbije | image3 = Logo-lvls.png | width3 = 135 | caption3 = Liberalna velika loža Srbije }} {{glavni|Slobodno zidarstvo u Srbiji}} *'''[[Regularna velika loža Srbije]]''' ([[Srpski jezik|srps.]] ''Регуларна велика ложа Србије''), skraćeno RVLS, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]]. * '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]''' (''Велика национална ложа Србије''), skraćeno VNLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''[[Velika masonska loža Srbije]]''' (''Велика масонска ложа Србије''), skraćeno VMLS. Članstvo: [[CGLEM]]. * '''[[Liberalna velika loža Srbije]]''' (''Либерална велика ложа Србије''), skraćeno LVLS, [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''[[Velika loža Jugoslavije|Velika loža Srbije]]''' (''Велика ложа Србије''), skraćeno VLS, osnovana 1990. godine. * '''[[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije Škotskog reda drevnog i prihvaćenog]]''' (''Велика ложа Србије Шкотског реда древног и прихваћеног''), skraćeno VLS, osnovana 2015. godine. * '''[[Velika ženska loža Srbije]]''' (''Велика женска ложа Србије''), skraćeno VŽLS. Članstvo: [[CLIMAF]] (promatrač), [[AACEE]]. * [[Veliki orijent Francuske]] i [[Veliki orijent Slovenije]] imaju svoje lože u Srbiji. == {{Z|ŠPA}} Španjolska == {{multiple image | align = right | header = | image1 = Escudo de la Gran Logia de España.svg | width1 = 135 | caption1 = Velika loža Španjolske | image2 = GLFE.png | width2 = 168 | caption2 = Velika ženska loža Španjolske }} * '''[[Velika loža Španjolske]]''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Logia de España''), skraćeno GLE,<ref>{{Citiranje weba|url=https://gle.org/|title=Gran Logia de España - Grande Oriente Español|access-date=2024-05-05|website=gle.org|language=es}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]]. * '''Velika simbolička loža Španjolske''' (''Gran Logia Simbólica Española''), skraćeno GLSE.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glse.org/|title=Gran Logia Simbólica Española|access-date=2024-05-05|website=glse.org|language=es}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://grancapitulo.org/relaciones/relaciones/|title=Gran Capítulo General de España|access-date=2024-05-05|website=grancapitulo.org|language=es}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://scme.org/|title=Supremo Consejo Masónico de España|access-date=2024-05-05|website=scme.org|language=es}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši) i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''[[Velika ženska loža Španjolske]]''' (''Gran Logia Femenina de España''), skraćeno GLFE.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glfe.org/|title=Gran Logia Femenina de España|access-date=2024-05-05|website=glfe.org|language=es}}</ref> Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]]. * '''Veliki orijent Katalonije''' (''Gran Orient de Catalunya''), skraćeno GOC.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.granorient.cat/v2/|title=Gran Orient de Catalunya|access-date=2024-05-05|website=granorient.cat|language=es}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Španjolska federacija "Le Droit Humain"''' (''Le Droit Humain de la Federación Española'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://elderechohumano.org/web/|title=Orden Masónica Mixta Internacional Le Droit Humain – El Derecho Humano|access-date=2024-05-05|website=elderechohumano.org|language=es|archive-date=25. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240425155411/https://elderechohumano.org/web/|url-status=dead}}</ref> Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Veliki orijent Iberije''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,<ref name=":1"/> djeluje u Španjolskoj i [[#Portugal|Portugalu]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''Velika loža Kanara''' (''Gran Logia de Canarias''), skraćeno GLC.<ref>{{Citiranje weba|url=https://canarianfreemasonry.org/webglc/|title=Grand Lodge of the Canary Islands|access-date=2024-05-05|website=canarianfreemasonry.org|language=es, en, fr}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika generalna loža Španjolske''' (''Gran Logia General de España''), skraćeno GLGdE.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glgde.com/|title=Gran Logia General de España|access-date=2024-05-05|website=glgde.com|language=es}}</ref> Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Slobodni zidari "Mare Nostrum"''' (''Maçons Lliures Mare Nostrum''), skraćeno MLMN.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.mlmn.org/|title=Maçons Lliures Mare Nostrum|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201124847/http://www.mlmn.org/|archive-date=2016-02-01|url-status=dead|language=es}}</ref> Članstvo: [[Catena]]. * '''Veliki ženski orijent Španjolske''' (''Gran Oriente Femenino de España''), skraćeno GOFE.<ref>{{Citiranje weba|title=Gran Logia Femenina Gran Oriente Femenino De España G.O.F.E.|url=https://gofe.org/|access-date=2025-01-19|website=gofe.org|language=es}}</ref> * '''Velika loža Katalonije''' (''Gran Logia de Cataluña''), skraćeno GLC.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glc.cat/|title=Gran Logia de Cataluña|access-date=2024-05-05|website=glc.cat|language=es}}</ref> * '''Velika loža "Hiram Abif"''' (''Gran Logia Hiram Habif''). Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Veliki orijent Španjolske''' (''Gran Oriente de Espana''), skraćeno GOE. Članstvo: [[CGLEM]]. * '''Velika konfederalna loža Španjolske''' (''Gran Logia Confederada de Espana''), skraćeno GLCE. Članstvo: [[CIGLU]]. * '''Velika simbolička loža Španjolske i Iberije''' (''Gran Logia Simbólica de España e Iberia''), skreaćno GLSEI.<ref>{{Citiranje weba|url=https://glsei.org/|title=Gran Logia Simbólica de España e Iberia|access-date=2024-08-07|website=glsei.org|language=en, es, fr, pt}}</ref> * '''Velika regularna loža Španjolske za Memfis-Mizraim''' (''Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim''), skraćeno GLEMM.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glemm.info/|title=Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim|access-date=2024-08-11|website=glemm.info|language=es}}</ref> * [[Veliki orijent Francuske]], [[Velika loža Francuske]], [[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Slobodno zidarstvo za žene]] i [[Red slobodnih zidarica]] imaju svoje lože u Španjolskoj. == {{Z|ŠVE}} Švedska == * '''[[Švedski red slobodnih zidara]]''' ([[Švedski jezik|šved]]. ''Svenska Frimurare Orden''), skraćeno SFmO,<ref>{{Citiranje weba|url=https://frimurarorden.se/|title=Svenska Frimurare Orden|access-date=2024-05-06|website=frimurarorden.se|language=sv}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Švedska|Švedskoj]]. * '''Velika loža Finske Kotar Švedske''' (''Storlogen för Fria och Antagna Murare i Finland Distriktet Sverige'')<ref>{{Citiranje weba|title=Fria och Antagna Murare Distriktet Sverige|url=https://friaochantagnamurare.se/|access-date=2026-07-27|website=friaochantagnamurare.se|language=sv}}</ref> je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Finske|Velike lože Finske]]. * '''Skandinavska federacija "Le Droit Humain"''' (''Skandinaviska Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Švedskoj djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Norveška|Norveškoj]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/sv/|title=Den Internationella Frimurare-Orden för Män och Kvinnor Le Droit Humain|access-date=2024-05-06|website=droit-humain.dk|language=sv|archive-date=25. veljače 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240225032450/https://www.droit-humain.dk/sv/|url-status=dead}}</ref> * '''Veliki orijent Latinske Amerike''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Oriente Latinoamericano''), skraćeno GOLA,<ref name="gola">{{Citiranje weba|url=https://www.granorientelatinoamericano.org/|title=Gran Oriente Latinoamericano|access-date=2024-08-07|website=granorientelatinoamericano.org|language=es}}</ref> ima svoje lože u Švedskoj. Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''Švedski masonski kamp''' (''Svenska Frimurare Lägret'')<ref>{{Citiranje weba|title=Svenska Frimurare Lägret|url=http://www.frimurarelagret.se/|access-date=2025-05-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721194212/http://www.frimurarelagret.se/|archive-date=2011-07-21|language=sv|website=frimurarelagret.se}}</ref> – ugašeno 2011. * Veliki orijent Latinske Amerike ima svoje lože u Švedskoj. == {{Z|ŠVI}} Švicarska == [[Datoteka:SGLA-Logo.png|mini|135px|desno|Velika loža "Alpina" Švicarske]] {{glavni|Slobodno zidarstvo u Švicarskoj}} * '''[[Velika loža "Alpina" Švicarske]]''' ([[Njemački jezik|nje]]. ''Schweizerische Grossloge Alpina''; [[Francuski jezik|fra]]. ''Grande Loge Suisse Alpina''; [[Talijanski jezik|tal]]. ''Gran Loggia Svizzera Alpina''), skraćeno GLSA,<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.ch/en/|title=Grand Lodge Alpina of Switzerland|access-date=2024-05-06|website=freimaurerei.ch|language=en, fr, de, it}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. * '''[[Veliki orijent Švicarske]]''' (''Grossorient der Schweiz''; ''Grand Orient de Suisse''; ''Grande Orient della Svizzera''), skraćeno GOS.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.g-o-s.org/|title=Grand Orient de Suisse|access-date=2026-08-28|website=g-o-s.org|language=fr, de, it}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]]. * '''[[Velika ženska loža Švicarske]]''' (''Schweizerische Frauen Großloge''; ''Grande Loge Féminine de Suisse''; ''Grand Loggia Femminile di Svizzera''), skraćeno GLFS.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glfs-masonic.ch/|title=Grande Loge Féminine de Suisse|access-date=2024-05-06|website=glfs-masonic.ch|language=de, fr, it, en}}</ref> Članstvo: [[CLIMAF]]. * '''Veliki mješovita loža Švicarske''' (''Gemischte Grossloge der Schweiz''; ''Grande Loge mixte de Suisse''; ''Grande Loggia Mista Svizzera''), skraćeno GLMS.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glms.ch/index.php/fr/|title=GLMS|access-date=2023-12-09|website=glms.ch|language=de, fr, it}}</ref> * '''Velika simbolička loža Helvetske''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge symbolique helvétique''), skraćeno GLSH.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glsh.org/|title=Grande Loge Symbolique Helvétique, Franc-Maçonnerie Égyptienne|access-date=2024-05-06|website=glsh.org|language=fr}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]]. * '''[[Švicarska federacija "Le Droit Humain"]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération suisse du Droit Humain'') je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.ch/|title=Fédération Suisse de l’Ordre Maçonnique Mixte International "Le Droit Humain"|access-date=2024-03-26|website=ledroithumain.ch|language=fr}}</ref> * [[Veliki orijent Francuske]], [[Velika liberalna loža Austrije]] i belgijska [[Konfederacija loža "Lithos"]] imaju svoje lože u Švicarskoj. == {{Z|TUR}} Turska == [[Datoteka:TBL.png|mini|135px|desno|Velika loža Turske]] * '''[[Velika loža Turske]]''' ([[Turski jezik|turs.]] ''Hür ve Kabul Edilmiş Büyük Locası''), skraćeno HKEMBL,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mason.org.tr/|title=Hür ve Kabul Edilmiş Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason.org.tr|language=tr, en}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Turska|Turskoj]]. * '''Velika liberalna loža Turske''' (''Özgür Masonlar Büyük Locası''), skraćeno OMBL.<ref>{{Citiranje weba|url=https://mason-mahfili.org.tr/|title=Özgür Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason-mahfili.org.tr|language=tr}}</ref> Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. * '''[[Velika ženska loža Turske]]''' (''Kadin Mason Büyük Locası''), skraćeno KMBL. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[CLIMAF]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/glmft.html|title=Grande Loge Maçonnique Féminine de Turquie|access-date=2024-05-06|website=climaf.eu|language=fr}}</ref> * [[#Italija|Talijanski tradicionalni masonski red]] ima svoje lože u Turskoj. == {{Z|UKR}} Ukrajina == * '''[[Velika loža Ukrajine]]''' ([[Ukrajinski jezik|ukr]]. ''Велика ложа України''), skraćeno VLU,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/|title=Велика Ложа України|access-date=2024-05-06|website=freemason.org.ua|language=uk|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506062756/https://www.freemason.org.ua/|url-status=dead}}</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. * '''Velika ujedinjena loža Ukrajine''' (''Велика об'єднана ложа України'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.facebook.com/GULU.Freemasonry|title=Велика Об’єднана Ложа України - The Grand United Lodge of Ukraine|access-date=2024-08-08|website=Facebook}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://fraza.com/foto/286302-novaja-masonskaja-lozha-kiev-snova-okazalsja-v-epitsentre-dejatelnosti-ukrainskih-volnyh-kamenschikov|title=Новая масонская ложа: Киев снова оказался в эпицентре деятельности украинских вольных каменщиков|date=2020-01-19|access-date=2024-08-08|website=fraza.com|last=Panko|first=Aleksandar|language=uk}}</ref> == {{Z|UK}} Velika Britanija == {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = Ugle logo.png | width1 = 130 | caption1 = Ujedinjena velika loža Engleske | image2 = GLS-newlogo.png | width2 = 130 | caption2 = Velika loža Škotske }} *Tri [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], poznate i kao "[[matične velike lože]]" ili "mačine konstitucije": ** '''[[Ujedinjena velika loža Engleske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''United Grand Lodge of England''), skraćeno UGLE,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/|title=Welcome to UGLE - The home of Freemasonry|access-date=2024-05-06|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> je nadležna u Engleskoj i Walesu. ** '''[[Velika loža Škotske]]''' (''Grand Lodge of Scotland''), skraćeno GLS,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgescotland.com/|title=The Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of Scotland|access-date=2024-05-06|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref> je nadležna u Škotskoj. ** '''[[Velika loža Irske]]''' (''Grand Lodge of Ireland''), skraćeno GLI,<ref name="irl"/> je nadležna u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] kao i u [[Irska|Republici Irskoj]]. * '''[[Red slobodnih zidarica]]''' (''Order of Women Freemasons''), skraćeno OWF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.owf.org.uk/|title=Order of Women Freemasons|access-date=2024-05-06|website=owf.org.uk|language=en}}</ref> je ženska velika loža. * '''[[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara – Slobodno zidarstvo za žene]]''' (''Honourable Fraternity of Ancient Freemasons – Freemasonry for Women''), skraćeno HFAF,<ref>{{Citiranje weba|url=https://hfaf.org/|title=Welcome to the website of HFAF Freemasonry for Women|access-date=2024-05-06|website=hfaf.org|language=en}}</ref> je ženska velika loža. * '''Britanska federacija "Le Droit Humain"''' (''Le Droit Humain British Federation'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryformenandwomen.co.uk/|title=International Order of Freemasonry for Men and Women Le Droit Humain - British Federation|access-date=2024-05-06|website=freemasonryformenandwomen.co.uk|language=en}}</ref> * '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://grandlodge.org.uk/|title=Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women|access-date=2024-05-06|website=grandlodge.org.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421020505/http://grandlodge.org.uk/|archive-date=2021-04-21|url-status=dead}}</ref> * '''[[Mješovito slobodno zidarstvo#Komasonerijski red užarene zvijezde|Komasonerijski red užarene zvijezde]]''' (''Co-Freemasonic Order of the Blazing Star'') * '''Red drevnog slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Order of Ancient Freemasonry for Men and Women''). Članstvo: [[Catena]]. * '''Velika loža modernih mješovitih masona''' (''Grand Lodge Of Modern Mixed Masons''), skraćeno GLMMM.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.modernmixedmasons.uk/|title=Grand Lodge of Modern Mixed Masons, International|access-date=2024-05-06|website=modernmixedmasons.uk|language=en|archive-date=29. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250429141351/https://www.modernmixedmasons.uk/|url-status=dead}}</ref> Članstvo: [[Catena]]. * '''Pokrajina Ujedinjeno Kraljevstvo Velike lože Italije''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Regione Massonica della Regno Unito – Gran Loggia d'Italia degli ALAM'') je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinski orijent]] u strukturi [[Velika loža Italije|Velike lože Italije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Regione Massonica Regno Unito|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/le-nostre-sedi/regione-massonica-regno-unito/|access-date=2026-08-21|website=granloggia.it}}</ref> * '''Velika suverena loža Dačije''' (''Sovereign Grand Lodge of Dacia'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sglod.co.uk/MLSD|title=The Sovereign Grand Lodge of Dacia|access-date=2023-08-20|website=sglod.co.uk|language=en|archive-date=3. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303093624/http://www.sglod.co.uk/MLSD|url-status=dead}}</ref> Članstvo: [[Velika masonska alijansa "Tracija"|GAM Tracia]]. * '''Velika loža Balkana''' (''Grand Lodge of Balkans'')<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Balkans|url=https://grandlodgeofbalkans.org/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofbalkans.org|language=en}}</ref> * [[Velika loža Francuske]], [[Velika loža Italije]] i [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Velikoj Britaniji. == Literatura == * {{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2024-05-18|website=ugle.org.uk|language=en|trans-title=Strane velike lože koje priznaje Ujedinjena velika loža Engleske}} * {{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=CLIPSAS List of members|access-date=2024-05-18|website=clipsas.org|language=en, fr|trans-title=Popis članica CLIPSAS-a}} *{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr|trans-title=Popis članica Alijanse masona Europe}} == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Popisi masonskih velikih loža|Europa]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Europi]] ov1di7tutuuxpeohvrjhpl0q61z6xwl 0 667919 7592278 7571068 2026-09-01T17:09:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592278 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Triple tau.svg|mini|desno|230px|Trostruki [[tau]] (Veliki grb masonerije Kraljevskog luka)]] '''Slobodno zidarstvo Kraljevskog luka''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Royal Arch Masonry'') predstavlja prvu [[Slobodnozidarski redovi|dodatnu organizacijsku jedinicu]] američkog sustava [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]] (''York Rite''), u sustavu [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]], koja dodjeljue četiri [[Visoki masonski stupnjevi|viša stupnja]]. Članovi se sastaju kao [[Loža visokih stupnjeva|kapitel]], što je ekvivalent [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličkoj loži]]. [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|Stupnjevi]] koji se izvode u kapitelima kraljevskog luka poznati su kao '''kapitelski stupnjevi''' (''Capitular Degrees''). Slobodni zidari moraju prethodno dosegnuti treći stupanj – tj. postati [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstori]] – u svojoj [[Loža (slobodno zidarstvo)|matičnoj loži]] prije nego što se mogu prijaviti za članstvo u [[Loža visokih stupnjeva|kapitelu]] kraljevskog luka.<ref>{{Citiranje weba|title=Become a York Rite Mason|url=https://yorkrite.org/wp/become-a-member/|access-date=2025-04-25|website=yorkrite.org|language=en}}</ref> Izvan sustava Yorčkog obreda postoje slična [[Slobodnozidarski redovi|suverena tijela]], '''[[Sveti kraljevski luk|Vrhovni red kraljevskog luka]]''' i '''[[Red majstora znaka]]''', koji su neovisni jedan o drugom. Oba sustava, Yorčki i suvereni, u velikoj mjeri su slična u svojoj praksi, iako postoje razlike u strukturi stupnjeva. == Struktura stupnjeva == Unutar [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]] u kapitelu kraljevskog luka dodjeljuju se četiri [[Visoki masonski stupnjevi|viša stupnja]]:<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/stupnjevi-kraljevskog-luka|title=Stupnjevi Kraljevskog Luka|access-date=2024-08-25|website=freemasonry-croatia.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20210813165252/https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/stupnjevi-kraljevskog-luka|archive-date=2021-08-13|url-status=dead}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://ram-il.org/becoming-a-member/the-capitular-degrees/|title=The Capitular Degrees|access-date=2024-08-25|website=ram-il.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=York Rite Degrees and Orders|url=https://okyorkrite.org/wp-content/uploads/2017/07/York-Rite-Degrees-and-Orders.pdf|access-date=2025-04-25|website=okyorkrite.org|language=en}}</ref> *majstor znaka ([[engl.]] ''Mark Master Mason'') *(virtualni) bivši majstor{{efn|name=bm|Negdje je naziv stupnja: bivši starješina.}} (''[Virtual] Past Master'') *najuzvišeniji majstor (''Most Excellent Master'') *kraljevski luk (''Royal Arch Mason'') === Majstor znaka === [[Datoteka:Mark Master Keystone.gif|mini|desno|150px|Završni kamen je [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbol]] majstora znaka.]] Stupanj Majstora znaka predstavlja jedan od istaknutih [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]] u sustavu [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]], čije se podrijetlo tradicionalno povezuje s [[obrt]]ničkim ceremonijama registracije [[majstor]]skog [[znak]]a u razdoblju kada su [[Zidarstvo|operativni zidari]] aktivno sudjelovali u izgradnji [[hram]]ova. S vremenom, ovaj se stupanj razvio u zaseban i potpun stupanj unutar simboličkog sustava slobodnog zidarstva, u obliku u kojem je poznat i danas. Pojedini istraživači smatraju da je upravo stupanj majstora znaka najstariji među svim stupnjevima, te da možda kronološki prethodi ostalima. U suvremenom kontekstu visoko je cijenjen među slobodnim zidarima zbog naglaska na moralnim i praktičnim vrijednostima koje se mogu primijeniti u različitim životnim okolnostima. U određenim nadležnostima, značaj ovog stupnja prepoznat je do te mjere da su ga pojedine [[Velika loža|velike lože]] stavile pod nadležnost zasebnog upravnog tijela – tzv. [[Red majstora znaka|velike lože majstora znaka]], čime se dodatno naglašava njegova važnost i autonomija unutar šireg slobodnozidarskog okvira.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=What is Mark Masonry?|url=https://beyondthecraft.net.au/what-is-mark-masonry/|access-date=2025-04-25|website=beyondthecraft.net.au|language=en}}</ref> [[Mitovi i legende u slobodnom zidarstvu|Legenda]] vezana uz ovaj stupanj utemeljena je na biblijskim tekstovima{{efn|Izgranja Hrama opisana je u ''[[Druga knjiga Ljetopisa|Drugoj knjizi Ljetopisa]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Druga knjiga Ljetopisa, Poglavlje 3|url=https://biblija.ks.hr/druga-knjiga-ljetopisa/3|access-date=2025-05-03|website=biblija.ks.hr}}</ref>}} koji se odnose na razdoblje izgradnje [[Salomonov hram|Salomonova hrama]] na Morijskoj gori u [[Jeruzalem|Svetom gradu Jeruzalemu]]. U SAD-u ritual ovoga stupnja smješten je neposredno nakon smrti velikog majstora [[Hiram Abif|Hirama Abifa]].<ref name=":1"/> === Bivši majstor === Stupanj Bivšeg majstora{{efn|name=bm}} podučava kandidata važnoj lekciji: da mora najprije naučiti slušati prije nego što može zapovijedati, upravljati samim sobom prije nego što može upravljati drugima, te vladati s umjerenošću i dostojanstvom. Ovaj stupanj nastao je iz povijesne potrebe – naime, stupanj Kraljevskog luka izvorno su u [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličkim ložama]] mogli primiti isključivo članovi koja su prethodno bili postavljeni kao [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješine]] svojih loža. Kako su velike lože s vremenom odlučile da veći broj članova treba imati pristup znanju sadržanom u stupnju Kraljevskog luka, [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] bi povremeno izdavao posebne ovlasti kojima bi omogućio da član "prođe kroz dužnost", tj. da bude simbolički i privremeno postavljen za starješinu svoje lože. Taj bi čin uključivao izvođenje jednog ili više ceremonijalnih radnji (primjerice, provođenje glasovanja, prepoznavanje člana i sl.). Upravo kako bi se omogućilo svim dostojnim slobodnim zidarima da prime stupanj Kraljevskog luka i da se postupak pristupanja tom stupnju ujednači, uveden je stupanj Bivšeg majstora.<ref name=":1"/> === Najuzvišeniji majstor === Stupanj Najuzvišenijeg majstora predstavlja američku inovaciju unutar sustava slobodnog zidarstva i ističe se kao jedan od najspektakularnijih ritualnih stupnjeva. Njegova posebnost leži u snažnom simboličkom fokusu na dovršetak i posvećenje [[Salomonov hram|Hrama]] kralja [[Salomon]]a, smještenog na Morijskoj gori u [[Jeruzalem|Svetom gradu Jeruzalemu]], koji u [[Mitovi i legende u slobodnom zidarstvu#Mit o izgradnji|slobodnozidarskoj tradiciji]] zauzima središnje mjesto kao temeljna [[metafora]] duhovne izgradnje i prosvjetljenja. Za razliku od drugih stupnjeva koji obrađuju različite aspekte gradnje Hrama, ovaj stupanj jedini intenzivno usmjerava pažnju upravo na njegovo dovršenje, čime simbolički zaokružuje temeljnu temu simbolizma slobodnog zidarstva.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Most Excellent Master Broshure|url=https://virginiaroyalarch.org/education/pdfs/Most_Excellent_Master_Uncovering_the_Lost_Secrets.pdf|access-date=2025-04-25|website=virginiaroyalarch.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Degree of Most Excellent Master|url=https://www.mnyorkrite.org/wp-content/uploads/2021/08/most_excellent_master_quest_book.pdf|access-date=2025-04-25|website=mnyorkrite.org|language=en}}</ref> Oslanjajući se na biblijske zapise iz ''[[Druga knjiga Ljetopisa|Drugoj knjizi Ljetopisa]]'', poglavlja 6 i 7,<ref>{{Citiranje weba|title=Druga knjiga Ljetopisa, Poglavlje 6|url=https://biblija.ks.hr/druga-knjiga-ljetopisa/6|access-date=2025-05-03|website=biblija.ks.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Druga knjiga Ljetopisa, Poglavlje 7|url=https://biblija.ks.hr/druga-knjiga-ljetopisa/7|access-date=2025-05-03|website=biblija.ks.hr}}</ref> te ''[[Prva knjiga o Kraljevima|Prve knjige o Kraljevima]]'', poglavlja 7 i 8,<ref>{{Citiranje weba|title=Prva knjiga o Kraljevima, Poglavlje 7|url=https://biblija.ks.hr/prva-knjiga-o-kraljevima/7|access-date=2025-05-03|website=biblija.ks.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Prva knjiga o Kraljevima, Poglavlje 8|url=https://biblija.ks.hr/prva-knjiga-o-kraljevima/8|access-date=2025-05-03|website=biblija.ks.hr}}</ref> ovaj stupanj prikazuje svečanu proslavu dovršenja Hrama, njegov završni arhitektonski čin i postavljanje svetih predmeta u Svetinju nad svetinjama, dok istodobno izražava tugu zbog smrti velikog majstora [[Hiram Abif|Hirama Abifa]].<ref name=":1"/> U Engleskoj ovaj stupanj dodjeljuje [[Kripta (slobodno zidarstvo)#Kao neovisno tijelo|koncil kraljevskih i odabranih majstora]], tj. koncil kripte, uz tri svoja stupnja. === Kraljevski luk === Stupanj Kraljevskog luka smatra se vrhuncem staroga slobodnog zidarstva i središnjim izrazom [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbolizma slobodnog zidarstva]]. Često je opisan kao korijen i srž slobodnog zidarstva, jer objedinjeno prikazuje temeljne duhovne i povijesne aspekte tradicije. Tematski je utemeljen na događajima iz hebrejske povijesti, u razdoblju nakon razorenja [[Jeruzalem]]a i [[Jeruzalemski hram|Svetoga hrama]] te [[Babilonsko ropstvo|babilonskog sužanjstva]]. Kandidat u ovom stupnju simbolično se pridružuje skupini oslobođenih zarobljenika koji se vraćaju u svoju domovinu kako bi sudjelovali u obnovi grada i Božjega hrama. Tijekom tog procesa simboličke obnove, dolazi do značajnog otkrića — pronalaska davno izgubljene riječi, što se u slobodnom zidarstvu tumači kao ponovno stjecanje duhovne istine i unutarnjeg znanja. Stupanj osobitu važnost ima za one slobodne zidare koji teže zaokružiti svoje simboličko obrazovanje unutar drevne tradicije. On pruža dublje razumijevanje prethodnih stupnjeva i razotkriva puninu simboličkog značenja slobodnog zidarstva. U nekim tradicijama, tek se postizanjem ovog stupnja smatra da je slobodni zidar u potpunosti zaslužio naziv [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora]], jer mu je otkriveno "svjetlo" koje zaokružuje slobodnozidarski sustav u skladu s njegovim izvornim planom.<ref name=":0"/> [[Ritual (slobodno zidarstvo)|Ritual]] prikazuje povijest [[židovi|židovskog naroda]], započinjući u nekima od njegovih najmračnijih trenutaka. Grad [[Jeruzalem]] i [[Jeruzalemski hram|Sveti hram]], koji su izgradili kraljevi [[Salomon]] i Hiram te veliki majstor [[Hiram Abif]], uništeni su 586. [[pr. Kr.]] Narod Izraela tada je odveden u [[Babilonsko ropstvo|ropstvo u Babilon]]. Četrdeset osam godina kasnije, prema događajima iz ''[[Ezra (knjiga)|Knjige Ezra]]'', pojavljuje se tračak nade, iako put ostaje izazovan. U ovom kontekstu, član simbolično slijedi [[Zorobabel]]a, koji je oslobođen zahvaljujući Ediktu obnove što ga je izdao kralj [[Kir Veliki|Kir II. Veliki]], s ciljem povratka u domovinu i sudjelovanja u plemenitom i slavnom zadatku [[Drugi hram|ponovne izgradnje Hrama Božjega]] i grada Jeruzalema.<ref name=":1"/> == Počasni redovi == === Red prvosvećenstva === Red prvosvećenstva ([[Engleski jezik|engl.]] ''Order of High Priesthood'') je udruga bivših i sadašnjih prvosvećenika lokalnih kapitela Kraljevskog luka. Također poznata je kao starješinski stupanj koji se dodjeljuje onima koji su izabrani da vode lokalni kapitel.<ref>{{Citiranje weba|title=Chapter VI - The Order of High Priesthood|url=https://www.grandchapterram.org/chapter-vi--the-order-of-high-priesthood.html|access-date=2025-05-03|website=grandchapterram.org|language=en}}</ref> == Povijest stupnjeva == Točno podrijetlo četiri kapitelska stupnja u njihovu današnjem obliku, kao dijela [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]], nije poznato. === Majstor znaka === {{glavni|Red majstora znaka}} Stupanj Majstora znaka smatra se produžetkom stupnja [[Pomoćnik (slobodno zidarstvo)|pomoćnika]]. Podrijetlom je iz Engleske, a vjeruje se da je u Yorčki obred ušao preko doseljenika iz Škotske i Palestine. Prvi zapis o slobodnom zidarstvu znaka u [[Engleska|Engleskoj]] je iz [[1769.]] godine kada je [[Thomas Dunckerley]], kao provincijski veliki nadstojnik, dodijelio stupnjeve zidara znaka i majstora znaka na [[Sveti kraljevski luk|Kapitelu kraljevskog luka]] u [[Portsmouth]]u.<ref>{{Citiranje knjige|title=Freemason's Book of the Royal Arch|last=Jones|first=Bernard E.|publisher=G. G. Harrap|year=1957.|isbn=9780245582844|pages=77-78|url=https://www.google.hr/books/edition/_/yUt0M5wPL3EC?hl=hr|language=en}}</ref> U [[Ujedinjena velika loža Engleske|Engleskoj i Walesu]] kao samostalni stupanj majstor znaka dodjeljuje se isključivo u ložama majstora znaka kojima upravlja [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velika loža majstora znaka]] smještena u [[Mark Masons' Hall]]u u [[London]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://markmasonshall.org/orders/mmm|title=Mark Master Mason|access-date=2025-05-09|language=en|website=markmasonshall.org}}</ref> U [[Velika loža Irske|Irskoj]] je stupanj majstora znaka i dalje obavezan za pristupanje kapitelu kraljevskog luka. Kapitel se u tom kontekstu sastaje kao "loža znaka", u kojoj se kandidatu dodjeljuje stupanj majstora znaka, čime on postaje podoban za uzvišenje u Kraljevski luk na nekoj od idućih sjednica. U [[Velika loža Irske|irskom sustavu]], loža znaka i kapitel kraljevskog luka djeluju pod istom osnivačkom poveljom.<ref>{{Citiranje weba|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/appendant-bodies/supreme-grand-royal-arch-chapter-of-ireland/|access-date=2025-02-28|website=freemason.ie|language=en}}</ref> U [[Velika loža Škotske|Škotskoj]] se stupanj majstora znaka još uvijek dodjeljuje unutar [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličke lože]]. Također se može dodijeliti i u kapitelu kraljevskog luka kao uvjet za uzvišenje u stupanj kraljevskog luka. Ako kandidat koji pristupa škotskom kapitelu već posjeduje stupanj majstora znaka iz svoje simboličke lože, tada će se najprije priključiti loži znaka unutar kapitela, a potom pristupiti stupnjevima najuzvišenijeg majstora i kraljevskog luka.<ref name=":4">{{Citiranje weba|title=Journey To The Royal Arch|url=https://sgrac-scotland.com/journey-to-the-royal-arch/|access-date=2025-04-25|website=sgrac-scotland.com|language=en}}</ref> === Bivši majstor === Zapisnik Kapitela kraljevskog luka "Sv. Andrija" (''St. Andrew's Royal Arch Chapter'') od [[30. travnja]] [[1793.]] godine navodi da je tzv. stupanj Uzvišenijeg možda evoluirao u stupanj Bivšeg majstora, te da je sličan stupanj pod tim imenom dodijeljen još [[1790.]] godine u Kapitelu "Kralj Kir" (''King Cyrus Chapter'') u Newburyportu, [[Massachusetts]]. Stupanj bivšeg majstora bio je već uspostavljen do [[1797.]] godine te se spominje u nekoliko ritualnih priručnika toga doba. Uključen je kao jedan od četiri stupnja u tzv. ''Webbovom Monitoru'' iz [[1797.]], a pojavljuje se i u priručniku Jeremyja Crossa iz [[1826.]] godine.{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=93-94}} === Najuzvišeniji majstor === Stupanj Najizvrsnijeg majstora smatra se američkog podrijetla, iako su američki autori Everett R. Turnbull i Ray V. Denslow iznijeli tezu da je riječ tek o preraspoređenju već postojećeg ritualnog materijala.{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=115}} Prema njima, prvi spomen ovog stupnja pod njegovim današnjim imenom zabilježen je [[28. kolovoza]] [[1769.]], kada je dodijeljen Williamu S. Davisu u Kapitela kraljevskog luka "Sv. Andrija" u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]]. Autori također navode da su stupnjevi tog tipa potekli iz loža koje su djelovale prema [[Velika loža Irske|Irskoj konstituciji]].{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=116}} U zapisnicima Kapitela "Sv. Andrija" također se spominje postojanje tzv. Nadizvrsnog stupnja (''Super Excellent''), koji nestaje iz evidencije nakon [[21. prosinca]] [[1797.]], što je potaknulo pretpostavke da je možda prerastao u stupanj Najizvrsnijeg majstora, koji se prvi put pod tim nazivom ponovno pojavljuje [[21. veljače]] [[1798.]] godine.{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=199-200}} Navode se i sličnosti između ovog stupnja i materijala iz 19. stupnja Ranog velikog obreda Škotske (''Early Grand Rite of Scotland''), što je dodatno učvrstilo zaključak da stupanj Najizvrsnijeg majstora potječe upravo iz te [[Velika loža Škotske|škotske ritualne tradicije]].{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=116-119}} === Kraljevski luk === ==== Podrijetlo i rani razvoj ==== Što se tiče stupnja Kraljevskog luka, Turnbull i Denslow ističu da je riječ o "najpoznatijem i najčešće spominjanom stupnju u sustavu slobodnog zidarstva", budući da je izvorno bio sastavni dio trećeg stupnja sve do stvaranja [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]]. Iako se elementi vokabulara Kraljevskog luka pojavljuju u slobodnozidarskoj literaturi već 1720-ih godina, prvi potvrđeni zapis o Kraljevskom luku potječe iz 1740-ih u [[Irsko Kraljevstvo|Irskoj]], tijekom procesije u [[Dublin]]u. Prema zapisima Lože br. 21, "Kraljevski luk" je [[27. prosinca]] [[1743.]] u Youghalu, Irska, u procesiji nosilo "dvoje izvrsnih slobodnih zidara". Najstariji poznati kapitel na svijetu je Kapitel kraljevskog luka "Stirling Rock" (''Stirling Rock Royal Arch Chapter'') br. 2 u Škotskoj, koji kontinuirano djeluje od [[1743.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Origins and History|url=http://www.hampshireroyalarch.com/the-order/origins-and-history|access-date=2025-04-25|last=Jassar|first=G. S.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315200336/http://www.hampshireroyalarch.com/the-order/origins-and-history|archive-date=2018-03-15|website=hampshireroyalarch.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Lodge Ancient Stirling, No. 30 - An Historical Sketch|url=http://www.grandlodgescotland.com/masonic-subjects/lodge-histories/178-lodge-ancient-stirling-no-30|access-date=2025-04-25|last=Scougal|first=James|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180316063204/http://www.grandlodgescotland.com/masonic-subjects/lodge-histories/178-lodge-ancient-stirling-no-30|archive-date=2018-03-16|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=About Edinburgh RAC No.1|url=http://edinburghrac1.org/about/|access-date=2025-04-25|last=Givan|first=Patrick James|website=edinburghrac1.org|language=en|archive-date=26. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250426111603/http://edinburghrac1.org/about/|url-status=dead}}</ref> Stupanj se također spominje s neodobravanjem u djelu{{efn|Djelo nosi naziv: ''Ozbiljno i nepristrano istraživanje uzroka sadašnjeg propadanja slobodnog zidarstva u Kraljevini Irskoj'', u originalu: ''A Serious and Impartial Enquiry Into the Cause of the Present Decay of Free-Masonry in the Kingdom of Ireland''.<ref>{{Citiranje knjige|title=A Serious and Impartial Enquiry Into the Cause of the Present Decay of Free-Masonry in the Kingdom of Ireland, 1744 ; An Answer to the Pope's Bull: With the Character of a Free-Mason, 1738 ; An Impartial Answer to the Enemies of Free-Masonry, 1741|last=D'Assigny|first=Fifield|publisher=Masonic Book Club|year=1974.|url=https://books.google.hr/books/about/A_Serious_and_Impartial_Enquiry_Into_the.html?id=xU6wnQEACAAJ&redir_esc=y|language=en|orig-year=1744.}}</ref>}} irskog autora Fifielda D'Assignyja objavljenom u Dublinu [[1744.]] godine.{{efn|U djelu Fifielda Dassignyja, objavljenom 1744. godine, zabilježeno je sljedeće: "Nekoliko godina ranije u ovom gradu [Dublinu] pojavio se određeni promicatelj lažnog sustava, koji je zaveo mnoge vrlo časne ljude pod izlikom da je majstor Kraljevskog luka. Tvrdio je da je taj stupanj donio iz grada Yorka te da se ljepota cijelog zanata ponajviše sastoji u poznavanju tog dragocjenog dijela masonstva. Taj je plan provodio nekoliko mjeseci i stekao brojne sljedbenike među učenim i mudrim ljudima, sve dok njegovo prijevarno umijeće nije razotkrio jedan brat, poznat po svojoj čestitosti i mudrosti, koji je nedugo prije toga u Londonu stekao istinsko znanje o tom izvrsnom dijelu masonstva i jasno dokazao da su njegove tvrdnje bile lažne."}}<ref>{{Citiranje knjige|title=The Genesis of Freemasonry: An Account of the Rise and Development of Freemasonry in Its Operative, Accepted, and Early Speculative Phases|last=Knoop|first=Douglas|publisher=Manchester University Press|year=1947.|url=https://books.google.hr/books/about/The_Genesis_of_Freemasonry.html?id=P7VJAAAAMAAJ&redir_esc=y|language=en}}</ref> Bilješke u tom djelu ukazuju da se stupanj prakticirao u Dublinu, [[London]]u i [[York]]u te ga opisuje kao "organizirano tijelo ljudi koji su prošli dužnost" (tj. koji su služili kao [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješine]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavih loža]]).<ref>{{Citiranje knjige|title=Harry Carr's World of Freemasonry: The Collected Papers and Talks of Harry Carr|last=Carr|first=Harry|publisher=Lewis Masonic|year=1984.|isbn=9780853181347|pages=383|url=https://www.google.hr/books/edition/_/dwiXPAAACAAJ?hl=hr|language=en|chapter=The Relationship between the Craft and the Royal Arch}}</ref> Godine [[1749.]] [[Velika loža Irske]] izdala je povelje ložama br. 190 i 198 za osnivanje "loža kraljevskog luka".<ref>{{Citiranje weba|title=A Short History of the Grand Lodge of Ireland|url=http://franklin83.org/system/files/Brief+History+of+Irish+Freemasonry.pdf|access-date=2025-03-26|last=Blackburn|first=Robert C.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110101062245/http://franklin83.org/system/files/Brief+History+of+Irish+Freemasonry.pdf|archive-date=2011-01-01|website=franklin83.org|language=en}}</ref> Iz Irske, Kraljevski luk širi se u Englesku, gdje postaje predmet rivalstva između dviju velikih loža tog razdoblja. Godine 1717. u Londonu je osnovana [[prva Velika loža Engleske]] s ciljem upravljanja simboličkim slobodnim zidarstvom u Engleskoj. Od [[1751.]], njezino pravo na upravljanje osporava [[Drevna velika loža Engleske]]. Godine [[1746.]], [[Laurence Dermott]], kasnije veliki tajnik Drevne velike lože, primljen je u kapitel kraljevskog luka u Dublinu, koji je tada bio otvoren samo za one koji su prethodno služili kao starješine. Dermott je Kraljevski luk smatrao četvrtim [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjem]]. Pod njegovim utjecajem, Drevna velika loža je promovirala stupanj Kraljevskog luka u Engleskoj, dok ga je prva Velika loža dočekala s neprijateljstvom. Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], kad su se dvije velike lože približavale ujedinjenju, pitanje uloge i svrhe Kraljevskog luka postalo je ključno. Drevna velika loža je Kraljevski luk smatrala četvrtim stupnjem simboličkoga slobodnog zidarstva, sastavnim dijelom rituala, dok je prva Velika loža Engleske tvrdila da se simboličko slobodno zidarstvo sastoji isključivo od tri stupnja, a da je Kraljevski luk samo produžetak trećega (stupnja [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora]]), koji treba biti odvojen. Ujedinjenje [[1813.]] godine i stvaranje [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] bilo je moguće tek nakon postignutog kompromisa. Prema dogovoru, [[Sveti kraljevski luk|Vrhovni red Svetog kraljevskog luka]] postao je priznat, ali je djelovao kao [[Slobodnozidarski redovi|zaseban red]], uz dopuštenje svim plavim ložama da izvode njegovu ceremoniju. U svojoj Konstituciji, Ujedinjena velika loža Engleske proglasila je: "...čisto drevno zidarstvo sastoji se od tri stupnja i nijednog više, i to: učenika, pomoznika i majstora, uključujući Vrhovni red Svetog kraljevskog luka."<ref>{{Citiranje knjige|title=The Book of Constitutions - UGLE|publisher=UGLE|year=2025|pages=1|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/book-constitutions|language=en}}</ref> Godine [[1823.]] Ujedinjena velika loža Engleske dopustila je majstorima da pristupe kapitelima Svetog kraljevskog luka bez prethodnog služenja kao starješine.<ref>{{Citiranje knjige|title=Freemason's Book of the Royal Arch|last=Jones|first=Bernard E.|publisher=G. G. Harrap|year=1957.|isbn=9780245582844|pages=|url=https://www.google.hr/books/edition/_/yUt0M5wPL3EC?hl=hr|language=en}}</ref> U [[Velika loža Škotske|škotskom slobodnom zidarstvu]], kandidat za Kraljevski luk mora prethodno steći i stupanj Majstora znaka, koji se, ako je potrebno, može dodijeliti unutar samog kapitela Kraljevskog luka.<ref name=":4"/> ==== Povijest u Sjedinjenim Američkim Državama ==== U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], slobodni zidari su sve do kraja [[18. stoljeće|18. stoljeća]] izvodili ceremonije Kraljevskog luka, zajedno s nekim drugim obredima koji su danas poznatiji kao dijelovi [[Templari (slobodno zidarstvo)|Reda Vitezova templara]] i [[Crveni križ cara Konstatina|Reda Crvenog križa cara Konstatina]].{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=3-4}} U saveznim državama [[Virginia|Virginiji]] i [[Zapadna Virginia|Zapadnoj Virginiji]] ne postoji poseban [[Kripta (slobodno zidarstvo)|koncil kripte]]; umjesto toga, [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kriptički stupnjevi]] dodjeljuju se unutar kapitela kraljevskog luka. Loža "Fredericksburg" u Virginiji bilježi dodjelu stupnja Kraljevskog luka [[22. prosinca]] [[1753.]] godine.{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=194-195, 125, 127-129}} U [[Massachusetts]]u je zabilježen kapitel kraljevskog luka još [[1769.]] godine,{{efn|Riječ je o Kapitelu kraljevskog luka "Sv. Andrija" u Bostonu, tada poznat kao Loža "Kraljevski luk" (''Royall Arch Lodge'').}} gdje je također prvi put dodijeljen stupanj [[Templari (slobodno zidarstvo)|Vitezova templara]].<ref>{{Citiranje knjige|title=101 Things You Didn't Know About The Freemasons: Rites, Rituals, and the Ripper-All You Need to Know About This Secret Society!|last=Karg|first=Barb|publisher=F+W Media|year=2007.|isbn=9781440517143|pages=91|url=https://www.google.hr/books/edition/101_Things_You_Didn_t_Know_About_The_Fre/OdTrDQAAQBAJ?hl=hr|last2=Young|first2=John C.|language=en}}</ref> Prema izvješću Povjerenstva za povijest i istraživanja, koje je imenovao Veliki kapitel Massachusettsa [[1953.]] i [[1954.]] godine, utvrđeno je da je Kapitel "Sv. Andrija" najstariji kapitel u [[Zapadna polutka|zapadnoj hemisferi]] prema datumu službene konstitucije, održane [[9. travnja]] [[1769.]], iako zapisi sugeriraju da je kapitel bio aktivan i prije toga, možda već od [[1762.]] godine. Izvješće također navodi da nije poznato je li Loža "Fredericksburg" dodjeljivala samo stupanj Kraljevskog luka ili cijeli niz stupnjeva.{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=195-199}} S druge strane, savezna država [[Pennsylvania]] tvrdi da posjeduje najstariji aktivni kapitel kraljevskog luka na svijetu — Kapitel kraljevskog luka br. 3,{{efn|Ovaj kapitel je ranije bio poznat kao Jerusalem Royal Arch Chapter No. 3, a još ranije kao Royal Arch Lodge No. 3.}} s neprekinutim zapisnicima koji datiraju od [[3. prosinca]] [[1767.]] Ti zapisnici uključuju i odobrenje zapisnika s prethodnog sastanka, što ukazuje na još ranije aktivnosti. Ovaj kapitel je isprva djelovao pod okriljem [[Drevna velika loža Engleske|Drevne velike lože Engleske]] i smatra se da je konstituiran oko [[1758.]], iako taj datum nije konačno potvrđen. Trenutačno djeluje na temelju obnovljene povelje iz [[1780.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=Proceedings of the Grand Chapter of Royal Arch Masons of the State of California at its Annual Convocation, A.I. 2418|publisher=Frank Eastman & Co.|year=1888.|location=San Francisco|pages=315|url=https://www.google.hr/books/edition/Proceedings_of_the_Grand_Chapter_of_Roya/7dgqAAAAMAAJ?hl=hr|language=en}}</ref> Veliki kapitel Pennsylvanije tvrdi da je bio prvi veliki kapitul kraljevskog luka u Sjevernoj Americi, osnovan [[23. studenoga]] [[1795.]] od strane [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Pennsylvania|Velike lože Pennsylvanije]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Proceedings of the Grand Holy Royal Arch Chapter of Pennsylvania and Masonic Jurisdiction thereunto Belonging for the Year Ending December 27, 1910 Being Its One Hundred and Fifteenth Year|publisher=William & Marcus Co.|year=1911.|location=Philadelphia|url=|language=en}}</ref> Prvi kapitel u južnim državama osnovan je kasnije, [[1855.]] godine<ref>{{Citiranje knjige|title=Proceedings of the Grand Chapter of Royal Arch Masons of California|publisher=James Anthony & Co., Printers, Union Book and Job Office|year=1855.|location=Sacramento|url=|oclc=999860125}}</ref> (primjerice u saveznoj državi [[Indiana]]<ref>{{Citiranje knjige|title=Proceedings of the Annual Communication of the Grand Chapter of Royal Arch Masons of the State of Indiana|publisher=Grand R.A. Chapter|year=1856.|location=Indianapolis|url=https://books.google.hr/books?id=C3UtAQAAMAAJ|language=en}}</ref>), dok su sljedeći osnovani [[1876.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=Proceedings of the Grand Chapter of Royal Arch Masons of the State of California at Its ... Annual Convocation|publisher=Frank Eastman & Co.|year=1856.|location=San Francisco|url=https://books.google.hr/books?id=q6YqAAAAMAAJ|language=en}}</ref> Nakon [[Američka deklaracija o neovisnosti|stjecanja neovisnosti]] američkih kolonija [[1776.]] godine, slobodno zidarstvo u SAD-u ostalo je relativno malo pogođeno rivalstvom između [[Prva Velika loža Engleske|prve Velike lože]] i Drevne velike lože u Engleskoj. Godine [[1797.]], skupina slobodnih zidara Kraljevskog luka sastala se u [[Hartford, Connecticut|Hartfordu]] s ciljem uspostavljanja nekog oblika [[Slobodnozidarski redovi|upravljačkog tijela]] za stupnjeve koji su se prvenstveno dodjeljivali u državama [[Nova Engleska|Nove Engleske]]. Tako je nastao Veliki kapitel sjevernih država (''Grand Chapter of the Northern States''), koji je kasnije preustrojen u sustav pojedinačnih velikih kapitela po državama.{{sfn|Turnbull|Denslow|2013|p=244}} Ovo tijelo kasnije je postalo poznato kao [[#Generalni veliki kapitel|Međunarodni generalni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka]].<ref name=":7"/> Dana [[10. studenoga]] [[2004.]] godine, [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Engleske]] proglasio je Kraljevski luk [[Sveti kraljevski luk|posebnim, zasebnim stupnjem]], premda ga je i dalje smatrao prirodnim nastavkom [[Majstor (slobodno zidarstvo)|trećeg stupnja]] i završetkom "čistog, drevnog zidarstva", koje obuhvaća tri simbolička stupnja i stupanj kraljevskog luka.<ref>{{Citiranje weba|title=Royal Arch Changes|url=http://www.pglel.co.uk/Secretariat/secretaries_scribee/ra_rit_rev.pdf|access-date=2025-04-25|date=2005-03-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024053316/http://www.pglel.co.uk/Secretariat/secretaries_scribee/ra_rit_rev.pdf|archive-date=2013-10-24|website=pglel.co.uk}}</ref> Nakon ove odluke iz 2004. godine, postoje značajne ritualne razlike između Kraljevskog luka kakav se prakticira u Engleskoj i onoga koji je dio [[Yorčki obred|Yorčkog obreda]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, prijateljski odnosi među obrednim organizacijama ostali su nepromijenjeni. ==== Povijest u Kanadi ==== Kraljevski luk u [[Kanada|Kanadi]] ima snažne veze s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenim Kraljevstvom]], budući da je Kanada članica [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealtha]]. Promjene iz 2004. godine u obredu [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]] koje su provedene u Ujedinjenom Kraljevstvu nisu nužno prenesene u Kanadu. U većini kanadskih kapitela stupanj Bivšeg majstora ne izvodi se redovito, uz tek nekoliko iznimaka. Stupanj Svetog kraljevskog luka u Kanadi smatra se "dovršenjem stupnja [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora]]" u loži — formulacija preuzeta iz engleske tradicije, iako ju je Ujedinjena velika loža Engleske službeno napustila 2004. godine. Naslovi časnika u kanadskim kapitelima mogu se neznatno razlikovati od onih u drugim sustavima, a povijest kanadskih kapitela više je isprepletena s razvojem [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], iz kojeg su u velikoj mjeri i nastali. Također postoje kapiteli koji su svoje povelje dobili iz [[Velika loža Škotske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovnog velikog kapitela Škotske]], zbog čega u određenim aspektima odstupaju od engleske tradicije. Nazivi triju glavnih prvostolnika (principala) također se razlikuju u odnosu na praksu u Sjedinjenim Američkim Državama. Treći prvostolnik naziva se "[[Jošua, sin Nunov|Jošua]]", pomoćnik Visokog svećenika koji je posvetio [[Drugi hram]], i prikazuje se sa [[žezlo]]m na kojem se nalazi [[Svezak svetog zakona|Otvorena knjiga]]. Drugi prvostolnik personificira "[[Hagaj]]a", [[prorok]]a, i nosi žezlo ukrašeno [[Svevideće oko|Svevidećim okom]]. Prvi prvostolnik predstavlja "[[Zorobabel]]a", kneza i vladara u [[Izrael]]u, i nosi žezlo sa [[Kruna|krunom]] na vrhu. == Upravno ustrojstvo == {{Vidi još|Loža visokih stupnjeva}} === Lokalni kapitel === Kapitel (''Chapter'') je u mnogočemu sličan [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavoj loži]]; ima [[Časnici masonske lože|časnike]] i sustav [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualnih]] stupnjeva koji se u ovom slučaju sastoji od četiri stupnja: majstor znaka, bivši majstor,{{efn|U nekim se nadležnostima stupanj naziva ''virtualni bivši majstor'' kako bi se razlikovali oni koji su taj stupanj stekli u kapitelu kraljevskog luka od onih koji su u loži postavljeni kao [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješine]].}} najuzvišeniji majstor i kraljevski luk. Međutim, za razliku od loža, naslovi časnika mijenjaju se ovisno o stupnju koji se dodjeljuje. Sljedeći popis navodi [[Časnici masonske lože|časničke dužnosti u plavoj loži]] te njima odgovarajući ekvivalent u kapitelu kraljevskog luka prema stupnjevima: {|class="wikitable" style="text-align:center" border=1 |- ! [[Loža (slobodno zidarstvo)|Plava loža]] !! Majstor znaka !! Bivši majstor !! Najuzvišeniji majstor !! Majstor kraljevskog luka |- | [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] | colspan=3 |starješina <small>(''Master'')</small> || prvosvećenik <small>(''High Priest'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Stariji nadzornik|stariji nadzornik]] | colspan=3 | stariji nadzornik <small>(''Senior Warden'')</small> || kralj <small>(''King'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Mlađi nadzornik|mlađi nadzornik]] | colspan=2 | mlađi nadzornik <small>(''Junior Warden'')</small> || ''nema'' || pisar <small>(''Scribe'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Tajnik|tajnik]] | colspan=4 | tajnik <small>(''Secretary'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Rizničar|rizničar]] | colspan=4 | rizničar <small>(''Treasurer'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Kapelan|kapelan]] | colspan=4 | kapelan <small>(''Chaplain'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Maršal|maršal]] | colspan=3 | maršal <small>(''Marshal'')</small> || glavni putnik <small>(''Principal Sojourner'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Đakoni|stariji đakon]] | colspan=3 | stariji đakon <small>(''Senior Deacon'')</small> || zapovjednik straže <small>(''Captain of the Host'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Đakoni|mlađi dakon]] | colspan=3 | mlađi dakon <small>(''Junior Deacon'')</small> || kapetan kraljevskog luka <small>(''Royal Arch Captain'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Stjuardi|glavni stjuard]] | glavni nadglednik <small>(''Master Overseer'')</small> || rowspan=3 colspan=2 | ''nema'' || majstor trećeg vela <small>(''Master of the Third Veil'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Stjuardi|stariji stjuard]] | stariji nadglednik <small>(''Senior Overseer'')</small> || majstor drugog vela <small>(''Master of the Second Veil'')</small> |- | [[Časnici masonske lože#Stjuardi|mlađi stjuard]] | mlađi nadglednik <small>(''Junior Overseer'')</small> || majstor prvog vela <small>(''Master of the First Veil'')</small> |- | [[dvernik]] | colspan=3 | dvernik <small>(''Tyler'')</small> || dvernik <small>(''Sentinel'')</small> |- |} === Veliki kapitel === U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] u svakoj [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]] djeluje neovisni veliki kapitel<ref>{{Citiranje weba|title=GGCRAMI - U.S. Jurisdictions|url=https://www.ggcrami.org/usjurisdictions|access-date=2025-04-25|website=ggcrami.org|language=en}}</ref> (''Grand Chapter'') koji obavlja iste administrativne poslove za svoje podređene kapitele kao što [[velika loža]] radi za svoje podređene [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]. U drugim državama postoje veliki kapiteli na nacionalnoj razini.<ref>{{Citiranje weba|title=GGCRAMI - International Jurisdictions|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|access-date=2025-04-25|website=ggcrami.org|language=en}}</ref> Veliki kapitel također ima svoje ekvivalente časnicima velike lože modificirane iz [[naslov]]a časnika kapitela: {{div col|colwidth=33em}} *veliki prvosvećenik ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand High Priest'') *zajmenik velikog prvosvećenika (''Deputy Grand High Priest'') *veliki kralj (''Grand King'') *veliki pisar (''Grand Scribe'') *veliki tajnik (''Grand Treasurer'') *veliki rizničar (''Grand Secretary'') *veliki kapelan (''Grand Chaplain'') *veliki zapovjednik straže (''Grand Captain of the Host'') *veliki glavni putnik (''Grand Principal Sojourner'') *veliki kapetan Kraljevskog luka (''Grand Royal Arch Captain'') *veliki majstor trećeg vela (''Grand Master of the Third Veil'') *veliki majstor drugog vela (''Grand Master of the Second Veil'') *veliki majstor prvog vela (''Grand Master of the First Veil'') *veliki dvernik (''Grand Sentinel'') {{div col end}} Veliki kapiteli također doprinose određenim [[Humanitarni rad|dobrotvornim akcijama]] koje se razlikuju od države do države. === Generalni veliki kapitel === Mnogi veliki kapiteli diljem svijeta članovi su krovne organizacije pod nazivom '''Međunarodni generalni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''General Grand Chapter Royal Arch Mason International'') osnovanog [[24. listopada]] [[1797.]] godine.<ref name=":7">{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/international-jurisdictions|title=GGCRAMI International Jurisdictions|access-date=2024-04-16|website=ggcrami.org|language=en}}</ref> Izdaje tromjesečni časopis nazvan ''Royal Arch Mason''. == Rasprostranjenost == {{Vidi još|Sveti kraljevski luk#Rasprostranjenost}} [[Datoteka:VLH kapitel.png|mini|170px|desno|Veliki kapiteli kraljevskog luka Hrvatske]] Veliki kapiteli kraljevskog luka djeluju u više država diljem svijeta. Sve regularne nadležnosti prate svoje povijesno podrijetlo od Međunarodnog Generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka. Veliki kapiteli kraljevskog luka djeluju na područjima nadležnosti sljedećih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih]] [[Velika loža|velikih loža]] temeljem potpisanih [[konkordat]]a: {{Tree list}} *{{Z|SAD}} [[Popis regularnih masonskih velikih loža#Sjedinjene Američke Države|Regularne velike lože u SAD-u]] → 51 veliki kapitel, po jedan uz svaku veliku ložu<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ggcrami.org/usjurisdictions|title=GGCRAMI - U.S. Jurisdictions|access-date=2024-08-25|website=ggcrami.org|language=en}}</ref> *{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Kanadi]] → 9 velikih kapitela, po jedan uz svaku veliku ložu{{efn|''Izvori''<ref>{{Citiranje weba|url=https://royalarchmasonsalberta.com/|title=Grand Chapter of Royal Arch Masons of Alberta|access-date=2024-08-25|website=royalarchmasonsalberta.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://grandchapter.ca/|title=Grand Chapter Royal Arch Masons of British Columbia and the Yukon|access-date=2024-08-25|website=grandchapter.ca|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.saskram.ca/|title=Grand Chapter Royal Arch Masons of Saskatchewan|access-date=2024-08-25|website=saskram.ca|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://royalarchmanitoba.ca/|title=Grand Chapter Royal Arch Masons of Manitoba|access-date=2024-08-25|website=royalarchmanitoba.ca|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.royalarchmasons.on.ca/|title=Grand Chapter Royal Arch Masons of Canada in the Province of Ontario|access-date=2024-08-25|website=royalarchmasons.on.ca|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://royalarchquebec.org/|title=Grand Chapter Royal Arch Masons of Quebec|access-date=2024-08-25|website=royalarchquebec.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nbmf.org/othrpage/york0001.htm|title=Grand Chapter Royal Arch Masons of New Brunswick|access-date=2024-08-25|website=nbmf.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandchapterram.org/|title=The Grand Chapter of Royal Arch Masons of Nova Scotia with Jurisdiction over Prince Edward Island|access-date=2024-08-25|website=grandchapterram.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grandchapternl.ca/|title=Grand Chapter Royal Arch Masons Newfoundland and Labrador|access-date=2024-08-25|website=grandchapternl.ca|language=en}}</ref>}} *{{Z|ŠKO}} [[Velika loža Škotske]] → Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Škotske<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgrac-scotland.com/|title=Welcome to the Supreme Grand Royal Arch Chapter of Scotland|access-date=2023-09-21|website=sgrac-scotland.com|language=en}}</ref> **{{Z|ČEŠ}} [[Velika loža Češke]] **{{Z|BOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Bolivija|Velika loža Bolivije]] **{{Z|GAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Gane|Velika loža Gane]] **{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Tasmanije]] **{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Queenslanda]] *{{Z|NJE}} [[Ujedinjene velike lože Njemačke]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Njemačke<ref>{{Citiranje weba|url=https://gcramg.org/|title=Oberstes Großkapitel der Maurer vom königlichen Bogen von Deutschland|access-date=2024-08-19|website=gcramg.org|language=de, en|archive-date=19. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240819072155/https://gcramg.org/|url-status=dead}}</ref> *{{Z|POR}} [[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Portugala<ref>{{Citiranje weba|url=http://sgcarp.pt/|title=Supremo Grande Capítulo do Arco Real de Portugal|access-date=2024-08-13|website=sgcarp.pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20160209190331/http://sgcarp.pt/|archive-date=2016-02-09|url-status=dead|language=pt}}</ref> *{{Z|RUM}} [[Nacionalna velika loža Rumunjske]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Rumunjske<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.ritulyork.ro/supremul-mare-capitul-al-masonilor-arcului-regal-din-romania/|title=Supremul Mare Capitul al Masonilor Arcului Regal din Romania|access-date=2024-07-06|website=ritulyork.ro|language=ro}}</ref> *{{Z|GRČ}} [[Nacionalna velika loža Grčke]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Grčke<ref>{{Citiranje weba|url=https://royalarch.gr/|title=Μεγαλο Περιστυλιον των Τεκτονων τησ Βασιλικησ Αψιδοσ τησ Ελλαδοσ|access-date=2024-08-13|website=royalarch.gr|language=el|archive-date=27. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240827152105/https://royalarch.gr/|url-status=dead}}</ref> *{{Z|ITA}} [[Veliki orijent Italije]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Italije<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.grancapitolo.it/|title=Gran Capitolo dei Liberi Muratori dell'Arco Reale in Italia|access-date=2023-11-12|website=grancapitolo.it|language=it}}</ref> *{{Z|AUT}} [[Velika loža Austrije]] → Veliki kapitel Austrije<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Der_York_Ritus_in_%C3%96sterreich|title=Der York Ritus in Österreich|access-date=2023-09-06|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> *{{Z|HRV}} [[Velika loža Hrvatske]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Hrvatske<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/node/27122|title=Veliki Kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Hrvatske|access-date=2023-05-26|website=freemasonry-croatia.org|archive-date=20. travnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420095726/https://freemasonry-croatia.org/node/27122|url-status=dead}}</ref> *{{Z|SLO}} [[Velika loža Slovenije]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Slovenije *{{Z|SRB}} [[Regularna velika loža Srbije]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Srbije *{{Z|CIP}} [[Velika loža Cipra]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Cipra *{{Z|ALB}} [[Velika loža Albanije]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Albanije<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Chapter of Royal Arch Masons of Albania|url=https://royalarch.al/|access-date=2026-07-13|website=royalarch.al|language=en}}</ref> *{{Z|MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Meksiku]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Sjedinjenih Meksičkih Država<ref>{{Citiranje weba|url=https://realarco.org/|title=Gran Capitulo de Masones del Real Arco de los Estados Unidos Mexicanos|access-date=2024-08-25|website=realarco.org|language=es|archive-date=25. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240825125910/https://realarco.org/|url-status=dead}}</ref> *{{Z|PAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Panama|Velika loža Paname]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Paname<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.granlogiadepanama.org/organizaciones-masonicas/|title=Organizaciones Masonicas|access-date=2024-08-25|website=granlogiadepanama.org|language=es}}</ref> *{{Z|SAL}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Salvador|Velika loža Cuscatlana u Salvadoru]] → *{{Z|GUA}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Gvatemala|Velika loža Gvatemale]] → *{{Z|KOS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Kostarika|Velika loža Kostarike]] → *{{Z|EKV}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Ekvador|Velika loža Ekvadora]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Ekvadora<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgrac-ecuador.com/es_ec/|title=Gran Capítulo Supremo del Real Arco del Ecuador|access-date=2024-08-25|website=sgrac-ecuador.com|language=es, en}}</ref> *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Brazilu]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Brazila<ref>{{Citiranje weba|url=https://site.realarco.org.br/|title=Grande Capítulo de Maçons do Real Arco do Brasil|access-date=2024-08-25|website=realarco.org.br|language=pt}}</ref> *{{Z|PAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Paragvaj|Simbolička velika loža Paragvaja]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Yorčkog reda Paragvaja<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mwsite.org/gcram/paraguay/|title=Gran Capítulo de Masones del Real Arco del paraguay|access-date=2024-08-25|website=mwsite.org|language=es}}</ref> *{{Z|VEN}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Venezuela|Velika loža Republike Venezuele]] → Veliki kapitel Venezuele<ref>{{Citiranje weba|url=https://grancapitulo.org.ve/|title=Gran Capítulo de Venezuela de Masones del Real Arco|access-date=2024-08-25|website=grancapitulo.org.ve|language=es|archive-date=30. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240830183235/https://grancapitulo.org.ve/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/grancapitulodevenezuela.mra/|title=Gran Capítulo de Venezuela de Masones del Real Arco|access-date=2024-08-25|website=Facebook}}</ref> *{{Z|PER}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Peru|Velika loža Perua]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Perua<ref>{{Citiranje weba|url=https://masonesfilosoficosperu.org/arco.htm|title=Capítulo de Masones del Real Arco|access-date=2024-08-25|website=masonesfilosoficosperu.org|language=es}}</ref> *{{Z|FIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Filipini|Velika loža Filipina]] → Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Filipina<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.yorkritephilippines.org/grand-chapter-of-royal-arch-masons/|title=Grand Chapter of Royal Arch Masons|access-date=2024-08-25|website=yorkritephilippines.org|language=en}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Queenslanda]] → Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Queenslanda<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.royalarch.org.au/|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of Queensland|access-date=2024-08-24|website=royalarch.org.au|language=en|archive-date=24. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240824131739/https://www.royalarch.org.au/|url-status=dead}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Zapadne Australije]] → Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Zapadne Australije<ref>{{Citiranje weba|url=https://sgracwa.square.site/|title=The Supreme Grand Royal Arch Chapter of Western Australia|access-date=2024-08-25|website=sgracwa.square.site|language=en}}</ref> *{{Z|NZL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Novi Zeland|Velika loža Novog Zelanda]] → Vrhovni veliki kapitel kraljevskog luka Novog Zelanda<ref>{{Citiranje weba|title=Orders and Organisations active in New Zealand|url=https://freemasonsnz.org/discover/structure/other-masonic-orders|access-date=2026-03-31|website=freemasonsnz.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonsnz.org/sranz/|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of New Zealand|access-date=2024-08-24|website=freemasonsnz.org|language=en}}</ref> *{{Z|TOG}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Togo|Nacionalna velika loža Togoa]] → Veliki kapitel američkog kraljevskog luka Togoa<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.yorkrite.com/togo/ra/|title=Grand Chapitre de l'arche royale americane du Togo|access-date=2024-08-25|website=yorkrite.com/togo|language=fr}}</ref> {{Tree list/end}} Pored toga, veliki kapiteli kraljevskog luka djeluju na područjima nadležnosti sljedećih [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnih]] [[Velika loža|velikih loža]] temeljem potpisanih [[konkordat]]a: * {{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] → Vrhovni veliki kapitel drevne masonerije Yorka, znaka i kraljevskog luka pri Velikom orijentu Francuske<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sgcyork-godf.org/|title=Suprême Grand Chapitre de la Marque et de l’Arc Royal du Grand Orient de France|access-date=2024-08-25|website=sgcyork-godf.org|language=fr|archive-date=8. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240908043511/https://www.sgcyork-godf.org/|url-status=dead}}</ref> * {{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Francuska nacionalna loža]] → Vrhovni veliki kaptol Francuske slobodnih zidara znaka i kraljevskog luka<ref>{{Citiranje weba|url=https://shs.cairn.info/revue-la-chaine-d-union-2008-3-page-84?lang=fr|title=Le grade de l’Arc Royal: tout pour la reconstruction du Temple|access-date=2024-08-25|website=shs.cairn.info|language=fr}}</ref> ==Bilješke== {{notelist|30em}} == Vidi još == * [[Duncanov obred]] * [[Slobodnozidarski redovi]] == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == {{refbegin}} * {{Citiranje knjige|title=History of Royal Arch Masonry, Part One|last=Turnbull|first=Everett R.|publisher=Literary Licensing|year=2013.|orig-year=1956.|isbn=9781258829872|url=https://www.google.hr/books/edition/A_History_of_Royal_Arch_Masonry_V1/W7VKnwEACAAJ?hl=hr|last2=Denslow|first2=Ray V.|language=en |ref=TurnbullDenslow2013 }} {{refend}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Yorčki obred]] 91zsseigm1lhnzrf2mzvnbkjf9bxovr 0 668245 7592363 7095289 2026-09-01T23:22:45Z Ame71 128419 redirect 7592363 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1962./63.]] rr6s5kd0wvntddsns6q2u4bmsds25qh 0 668575 7592413 7592155 2026-09-02T06:40:58Z DragonFederal 232801 /* Članstvo */ 7592413 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Unija masona Mediterana |izvorno ime = L'Union Maçonnique de la Méditerranée |logo = Unimasmed.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = UMM |moto = |utemeljena = [[1. studenoga]] [[2001.]] |osnivač = [[Velika loža Italije]] |mjesto osnivanja = Castellammare di Stabia, [[Italija]] |prestala postojati = |tip = [[savez velikih loža]] |središte = |lokacija = [[Sredozemlje]] |ključni ljudi = |broj članova = 24 |web stranica = {{URL|http://www.unimasmed.eu/|unimasmed.eu}} }} '''Unija masona Mediterana''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''L'Union Maçonnique de la Méditerranée'', [[Talijanski jezik|tali.]] ''Unione Massonica del Mediterraneo'', [[Engleski jezik|engl.]] ''Masonic Union of the Mediterranean''), skraćeno '''UMM''', međunarodni je [[savez velikih loža]] koji okuplja [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|adogmatske i liberalne]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarske]] [[Velika loža|velike lože]] u koje dolaze iz zemalja koje okružuju [[Sredozemno more]] ili su povezane sa [[Sredozemlje|sredozemnom]] kulturom. Prema svojim osnivačkim dokumentima, Unija masona Mediterana predstavlja lanac inicijacijske i [[Kultura|kulturne]] povezanosti koji radi na očuvanju i razvoju sredozemne kulture i povijesti, širenju slobodnog zidarstva nadahnutog sredozemnim vrijednostima te proučavanju aktualnih problema koji se odnose na pojedine zemlje članice ove unije.<ref>{{Citiranje knjige|title=(Re)Penser la Politique Internationale du Grand Orient de France: 2018-2019|publisher=[[Veliki orijent Francuske|Grand Orient de France]]|year=2019|pages=11|language=fr|chapter=B. Les Organisations Obédientielles}}</ref> == Povijest == Unija masona Mediterana formalno je osnovana potpisivanjem protokola o razumijevanju 2001. godine, premda su pripremni sastanci održani već 2000. godine.<ref name=":3"/> Krajem listopada 2001. godine održan je susretu u Castellammare di Stabia kod [[Napulj]]a na inicijativu [[Velika loža Italije|Velike lože Italije]]<ref name=":10"/> s ciljem osnaživanja zajedništva slobodnih zidara u [[Sredozemlje|mediteranskom području]] na temelju zajedničke mediteranske tradicije koja je pretočena u slobodnozidarsku praksu. Nakon tri dana konstruktivnih i sadržajnih rasprava, 1. studenoga 2001. godine potpisan je osnivački akt novoosnovnoag saveza pod nazivom Ujedinjeni lanac masonskih redova Mediterana ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Catena di Unione Massonica Iniziatica Mediterranea'', [[Engleski jezik|engl.]] ''Uniting Bond of the Freemasonic Orders of the Mediterranean''). Uniju je osnovalo devet velikih loža iz Italije, Francuske, Španjolske, Grčke, Libanon i Turske.<ref name=":10">{{Citiranje weba|title=Unione Massonica del Mediterraneo, UMM|url=https://www.granloggiafemminile.it/attivita-estere/umm|access-date=2025-06-25|website=granloggiafemminile.it|language=it}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|title=U.M.M. - Unione Massonica del Mediterraneo|url=http://www.granloggia.it/page/umm-unione-massonica-del-mediterraneo|access-date=2025-06-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150215091329/http://www.granloggia.it/page/umm-unione-massonica-del-mediterraneo|archive-date=2015-02-15|website=granloggia.it|language=it}}</ref> Sljedeća, četvrta, konferencija održana je 2003. godine u [[Beirut]]u, u organizaciji [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža cedara]]. Osim što je donijela niz poticajnih ideja i pokazala zajedništvo u ciljevima među sredozemnim velikim ložama, konferencija je poslužila i za definiranje organizacijskih elemenata nove Unije. Na tom je skupu formaliziran naziv "Unija masona Mediterana", odabran je službeni logotip, a stalna koordinacija povjerena je Velikoj loži Italije. Također je donesena odluka o redovitom održavanju godišnjih susreta te su utvrđeni kriteriji za prijam novih članica.<ref name=":3"/> U [[Venecija|Veneciji]] 8. studenoga 2009. godine usvojena je [[deklaracija]] po kojoj su se članovi obvezali da će poduzeti konkretne akcije u cilju razvoja mladeži u mediteranskim zemaljama.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.godf.org/index.php/actualite/details/liens/position/nom/Prise-de-position/slug/declaration-de-l-union-ma-onnique-de-la-mediterranee|title=Déclaration de l’Union Maçonnique de la Méditerranée|date=2009-11-10|access-date=2023-08-01|website=godf.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321112527/https://www.godf.org/index.php/actualite/details/liens/position/nom/Prise-de-position/slug/declaration-de-l-union-ma-onnique-de-la-mediterranee|archive-date=2020-03-21|url-status=dead|language=fr}}</ref> U travnju 2011. godine u [[Montpellier]]u je održan 11. susret članica Unije u organizaciji [[Velika ženska loža Francuske|Velike ženske lože Francuske]] i [[Le Droit Humain|Francuska federacija "Le Droit Humain"]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=http://www.glff.org/lunion-macionnique-de-la-mediterranee.html|title=L'Union Maçonnique de la Méditerranée|access-date=2023-08-01|website=glff.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20161220232339/http://www.glff.org:80/lunion-macionnique-de-la-mediterranee.html|archive-date=2016-12-20|url-status=dead|language=fr}}</ref> U ožujku 2014. godine održan je susret u [[Istanbul]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gadlu.info/droit-humain-et-lunion-maconnique-mediterraneenne.html|title=Droit Humain et l’Union Maçonnique Méditerranéenne|date=2014-03-18|access-date=2023-08-01|website=gadlu.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20200320204420/https://www.gadlu.info/droit-humain-et-lunion-maconnique-mediterraneenne.html|archive-date=2020-03-20|url-status=dead|language=fr}}</ref> U [[Toledo|Toledu]] 15. travnja 2016. godine 17 članica ove unije potpisalo je ''Deklaraciju o načelima i namjerama''.<ref>{{Citiranje weba|title=Déclaration de Principes et d’Intentions|url=https://www.memphismisraim.pt/index.php/noticias/noticias/u-m-m-union-maconnique-mediterraneenne-16-encontro|access-date=2024-12-31|website=memphismisraim.pt|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Déclaration de Principes et d’Intentions|journal=Officinae - rivista trimestrale della Gran Loggia d'Italia|date=2016-06-30|url=https://issuu.com/gldialam/docs/officinae_2_giu_2016_web|language=fr, it|url-status=dead|access-date=31. prosinca 2024.|archive-date=26. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250426111800/https://issuu.com/gldialam/docs/officinae_2_giu_2016_web}}</ref> Dvadeseta konferencija ove unije održan je u [[Istanbul]]u, u Turskoj, početkom travnja 2023. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.umm2023.org/|title=20th Meeting of the Mediterranean Masonic Union|access-date=2023-08-01|website=umm2023.org|language=en|archive-date=4. kolovoza 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230804152133/https://www.umm2023.org/|url-status=dead}}</ref> U ožujku 2025. godine se konferencija održala u španjolskom gradu [[Palma de Mallorca]].<ref>{{Citiranje weba|title=L’Union Maçonnique de la Méditerranée se réunit à Palma de Majorque en 2025|url=https://450.fm/2025/01/17/lunion-maconnique-de-la-mediterranee-se-reunit-a-palma-de-majorque-en-2025/|access-date=2025-06-11|date=2025-01-17|website=450.fm|language=fr}}</ref> == Članstvo == Unija je 2020. godine imala 24 članice, i to:<ref name=":1"/><ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.granloggiafemminile.it/attivita-estere/umm|title=L’Unione Massonica del Mediterraneo, UMM|access-date=2023-08-01|website=granloggiafemminile.it|language=it}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} *{{Z|ALB}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Albanija|Velika albanska loža "Ilirija"]] *{{Z|FRA}} [[Francuska federacija "Le Droit Humain"]] *{{Z|FRA}} [[Velika ženska loža Francuske]] *{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika opća mješovita loža]] *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Međunarodni slobodnozidarski red "Delfi"]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Veliki najuzvišeniji orijent Grčke]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Velika ženska loža Grčke]] *{{Z|HRV}} [[Velika nacionalna loža Hrvatske]] *{{Z|ITA}} [[Velika loža Italije]]{{refn|group=OSN.|name=OSN|Ova velika loža je suosnivač Unije masona Mediterana.}} *{{Z|ITA}} [[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika ujedinjena libanonska loža]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža cedara]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža središnjeg Libanona]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|MAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Maroko|Velika loža Maroka]] *{{Z|MAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Maroko|Velika ženska loža Maroka]] *{{Z|POR}} [[Velika ženska loža Portugala]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Veliki orijent Luzitanije]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velika simbolička loža Luzitanije]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velika simbolička loža Portugala]] *{{Z|SLO}} [[Veliki orijent Slovenije]] *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velika simbolička loža Španjolske]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} *{{Z|ŠPA}} [[Velika ženska loža Španjolske]] *{{Z|TUR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Turska|Velika liberalna loža Turske]]{{refn|group=OSN.|name=OSN}} {{div col end}} == Vidi još == * [[Alijansa masona Europe]] * [[CLIPSAS]] * [[CGLEM|Konfederacija velikih loža Europe i Mediterana]] ==Bilješke== {{izvori|group=OSN.}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|http://www.unimasmed.eu/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Savezi velikih loža]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Africi]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Aziji]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Europi]] j76i9z0fsxu4q30r36gnr1uercm7oea 0 678917 7592452 7305039 2026-09-02T09:09:15Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Pisa]]; +[[Kategorija:Povijest katoličanstva u Italiji]]; ±[[Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]]→[[Kategorija:Crkveni koncili]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592452 wikitext text/x-wiki Nakon što se trideset godina uzalud pokušavalo da se postigne jedinstvo crkve na osnovni dobrovoljnog odreknuća ili kompromisa između jednog ili drugog [[Papa|pape]], prevladalo je na kraju mišljenje da samo opći sabor može riješiti sporna pitanja. [[Kanonsko pravo (Katolička crkva)|Kanonsko pravo]] od ranije je naznačilo kako se to mora odviti. Od ranog srednjeg vijeka sve je više dolazilo do izražaja načelo da papi nitko ne može suditi ([[prima Sedes a nemine iudicetur]]) i da je papa odgovoran samo Bogu; to je načelo u prvom redu bilo upereno protiv svrgavanja papa što su ih vršili carevi, ali i protiv samovolje rimskih velikaških obitelji. S druge strane, ljudima je bilo jasno da i papa kao privatna osoba može upasti u [[krivovjerje]], duševnu bolest i sl. pa su zbog toga pravnoj zasadi dodali klauzulu o krivovjerju: ako neki papa upadne u krivovjerje, mora polagati [[gremij]] koji će utvrditi takvo stanje i iz njega izvesti zaključak jer krivovjerac nikako ne može biti pravi papa. Prema tome, ako se za nekog papu utvrdi da je krivovjerac, onda on naprosto više nije papa i mora se ukloniti s papinskog prijestolja; utvrditi to može samo opći sabor. [[Kardinal]]i, a i car kao zaštitnik Rimske Crkve, dužni su u tom slučaju takav sabor sazvati i voditi. Takvo načelo u konačnici je bilo opće priznato. === Saziv koncila === Teško je bilo zamisliti da bi se sabor održao bez pape koji je uvijek bio sazivač. Razumljivo je da su se svi ustručavali da pomoću sabora poduzmu mjere protiv jednog ili drugog pape. Trinaestorica kardinala jedne i druge obedijencije, protivno volji njihovih gospodara, složili su se da za dan 25. ožujka 1409. sazovu u [[Pisa|Pisi]] opći koncil. === Zasjedanje koncila === Na koncilu se okupilo gotovo sto [[biskup]]a, a više od stotine drugih poslaše zastupnike s punomoćima; a pojavili su se i punomoćenici od preko dvjesto opata, stolnih kaptola i sveučilišta. Zbog toga se sastanak odvažio povesti postupak protiv obojice papa, proglasio ih neprijateljima crkvenog jedinstva, dakle krivovjercima i na kraju objavio da su obojica svrgnuti. Tada su izabrali novog papu, koji je uzeo ime [[Aleksandar V., protupapa|Aleksandar V.]] koji već iduće godine umire, a nasljednik mu postaje ozloglašeni [[kardinal Cossa]], pod imenom [[Ivan XXIII., protupapa|Ivan XXIII.]] Kako se niti rimski papa [[Grgur XII.]] ni njegov avinjonski protivnik [[Benedikt XIII., protupapa|Benedikt XIII.]] nisu dali pokolebati, sada su tako postojala trojica papa. [[Kategorija:Crkveni koncili]] [[Kategorija:Pisa]] [[Kategorija:Povijest katoličanstva u Italiji]] 6ylcyzz1exanqjhco7o9kse0vhe6fjk 0 680497 7592260 7156382 2026-09-01T15:19:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592260 wikitext text/x-wiki '''Konferencija u Kanlidži''', međunarodna [[konferencija]] velikih sila u carigradskom predgrađu Kanlidži (Kanlıca) na [[Bospor]]u srpnja - 4. rujna [[1862.]] godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.scribd.com/doc/5486844/- |title=Milivoje Vasiljević, Soko - Grad |archive-url=https://web.archive.org/web/20090521175444/http://www.scribd.com/doc/5486844/- |archive-date=21. svibnja 2009. |access-date=31. srpnja 2020.}}</ref><ref name="XVI. konferencija">(boš.) [http://www.arhivfbih.gov.ba/index.php/aktuelnosti/438-xvi-medhunarodna-konferencija-arhiva-istoene-i-centralne-evrope-u-varsavi Arhiv FBiH] ''XVI Međunarodna konferencija arhiva Istočne i Centralne Evrope u Varšavi'' 18. - 20. svibnja 2016. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)</ref> == Povod == Bila je posvećena srpsko-turskim sukobima u Kneževini Srbiji, koju su potresali [[nemiri u Srbiji 1860.-1861.|nemiri]]. Srbi su se dignuli i u građanskim nemirima napadali muslimane.<ref name="XVI. konferencija"/> Sazvana je zbog nemira u Beogradu. [[15. lipnja]] [[1862.]] godine izbili su [[neredi u Beogradu 1862.|neredi]] u Beogradu. Izbili su na Čukur česmi u Beogradu zbog banalne situacije, tj. tko ima prednost prilikom točenja vode: je li to osmanski ili srpski podanik? Došlo je do incidenta. Intervenirala je osmanska policija i srpska žandarmerija, izazvani su sukobi većih razmjera. Nije se moglo primijeniti situacija kao u drugim krajevima, gdje su u situacijama gdje su sukobljene strane u parnici bile osmanski i neosmanski podanik, jer je Srbija odbila mogućnost mješovitih sudova.<ref name="BIR">(boš.) [https://www.bir.ba/index.php/tekstovi-i-kolumne/item/1662-dr-karcic-muslimani-balkana-nisu-imali-svijest-o-povezanosti-svojih-sudbina Radio BIR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211019151627/https://www.bir.ba/index.php/tekstovi-i-kolumne/item/1662-dr-karcic-muslimani-balkana-nisu-imali-svijest-o-povezanosti-svojih-sudbina |date=19. listopada 2021. }} ''Dr. Karčić Muslimani Balkana nisu imali svijest o povezanosti svojih sudbina'' 1. kolovoza 2015. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)</ref> Tursko je topništvo s kalemegdanske tvrđave četiri i pol sata bombardiralo beogradsku varoš<ref name="vreme">(srp.) [https://www.vreme.com/cms/view.php?id=495482 Vreme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201124065500/https://www.vreme.com/cms/view.php?id=495482 |date=24. studenoga 2020. }} Zorica Janković: ''"Deligrad" niz Dunavo'' 15. travnja 2007. (pristupljeno 31. srpnja 2020.)</ref> na zapovijed zapovjednika osmanskog garnizona. Intervenirali su konzuli, kao predstavnici današnje [[međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]].<ref name="BIR"/> Bilo je puškaranja u četvrtima gdje su stanovali muslimani. Srbi su upadali u turske kuće i pljačkali i ubijali, a muslimanima je bilo nesigurno prenoćiti u svom domu. Poslije tih narod je iz pretežno muslimanske varoši pobjegao u beogradsku tvrðavu. Utočište je našlo oko 600 muslimana.<ref name="XVI. konferencija"/> == Konferencija == Srpnja 1862. godine konferencija je počela. Rješavalo se pitanje položaja Turaka u Beogradu i ostalim utvrđenim gradovima u Kneževini Srbiji.<ref name="vreme"/> Godine 1862. zbog toga je sazvana međunarodna konferencija u carigradskom predgrađu Kanlidži, koja je trebala riješiti problem dvojnosti pravnog sustava i sukoba koji se mogu pojaviti. Prema unutarnjem uređenju Kneževine Srbije, za srpske podanike odnosno građane bile su nadležne srpske, a za osmanske podanike, odnosno građane osmanske vlasti. U nazivlju konferencije "varoš" su bila civilna naselja u Beogradu gdje su uz ostale živjeli muslimani u muslimanske četiri mahale, a "grad" je bila beogradska tvrđava u kojoj se nalazio osmanski garnizon.<ref name="BIR"/> Francuska i ruska vlada tu su napravile Sporazum o zajedničkom istupanju u korist Srbije. Rezultat Sporazuma je da su se muslimani iz Srbije morali iseliti što je moguće brže, što je značilo da se Srbija vjerski očisti od muslimana. Srbija je odštetu za pokretnu i nepokretnu imovinu odseljenih muslimana trebala isplatiti Turskoj. Iseljeni muslimani tražili su godinama poslije isplatu od srpske vlade ali ju nikad nisu dobili. Muslimani su smjeli ostati, ali su uvjeti bili ponižavajući. Prvi je bio da se vrate pradjedovskoj, pravoslavnoj vjeri. Ako odbiju prvu, imali su drugu mogućnost, a ta je bila da budu Srbi islamske vjere. Ako odbiju i tu, treća je bila da moraju se pisati i voditi kao Cigani. Odbijanjem i ove opcije značilo je da se moraju iseliti iz Srbije.<ref name="Postanak">[https://zupanjac.net/postanak-orasja-donje-azizije Županjac.net - Prvi nezavisni portal Grada Županje] Dominković, Mato: Postanak Orašja - Donje Azizije. 15. prosinca 2019. (pristupljeno 14. srpnja 2020.)</ref> O statusu Užica pregovarali su turski i srpski izaslanik Ali-beg i [[Ilija Garašanin]]. Potpisali su ugovor da se "užički grad bez odlaganja raskopa, a delije isele u Bosnu".<ref name="XVI. konferencija"/> Konferencija je završila [[4. rujna]], no već [[25. kolovoza]] izbili su [[nemiri u Užicu 1862.|nemiri u Užicu]].<ref name="BIR"/> Konferencija je u 12 točaka riješila stvari. Uredila da "Turska izlazi iz Srbije od svuda pa i varoši Beograda", te o rušenju Sokola i Užica,<ref name="XVI. konferencija"/> odnosno Srbiji su predane užička i sokolska tvrđava.<ref name="vreme"/> Muslimani su time dobili jasne poruke - što je moguće prije Smederevski sandžak odnosno Beogradski pašaluk. Osmansko Carstvo je zadržalo zadržalo garnizone u Beogradu, Smederevu, Kladovu, Šapcu<ref name="XVI. konferencija"/> i Adakaleu. Brzo po završetku konferencije Srbi su podmetnuli požar i optužili za nj muslimane. Požar je bio izgovor za požuriti iseljavanje muslimana. No, već 1867. godine sultan je potpisao ferman da i te posade napuste Srbiju.<ref name="XVI. konferencija"/> == Protokol konferencije == [[Završni dokument]] konferencije je ''Protokol konferencije u Kanlidži''. Zauzelo se stav da izmiješanost Srba i muslimana na istom prostoru generira probleme i da je potrebno da se to stanovništvo razdvoji. U trima člancima regulira se srpsko-osmanske odnose, osobito sudbinu muslimanskog stanovništva. Doneseno je šest [[mjera (pravo)|mjera]] koje su strane morale poduzeti.<ref name="BIR"/> * 1. odluka: Izmiješanost Srba i muslimana na istom prostoru generira probleme i potrebno je razdvojiti to stanovništvo To je bila prva i polazna odluka. Obrazac iz ove odluke često se poslije ponavljao u Jugoistočnoj Europi. Premda je radila za srpsku stranu, Francuska je na konferenciji tvrdila da nije problem što dvije grupe, muslimani i Srbi, žive na istom prostoru, nego je problem prava koje se primjenjuje. Na konferenciji je zauzet drugi stav, koji je zauzelo i Osmansko Carstvo, th. da treba rastaviti Srbe i muslimane. * 2. odluka: Muslimanska imovina u beogradskoj varoši prenosi se na srpsku vladu, uz obeštećenje. * 3. odluka: Poštovanje muslimanskih objekata i groblja na područjima u Beogradu koje muslimani budu napustili. Ova točka nije ispoštovana. Naprotiv, svi su unutar nekoliko godina sustavno uništeni. * 4. odluka: Mora se naknaditi štete za muslimansku imovinu, oštećenu u neredima nakon incidenta na Čukur česmi. * 5. odluka: Iseljavanje muslimanskog stanovništva koje je živjelo izvan tvrđava u Srbiji, u naseljima Beograd, Kladovo, Smederevo, Šabac, Užice i Soko, jer su tu uz tvrđave živjeli muslimani. Muslimani nisu odobravali odluku, ali je bilo obvezatno. Osmansko Carstvo prihvatilo je ovu mjeru i zapovijedilo svojim organima na teritoriji kneževine da izvrše iseljavanje. Izvršeno je nakon dolaska osmanskog povjerenika iz Carigrada. * 6. odluka: Muslimani imaju pravo putovanja muslimana po unutrašnjosti Srbije radi obavljanja poslova. Pritom su obvezani držati se srpskih zakona. * Odlučeno je na konferenciji da je muslimanima potrebno određeno vrijeme za prodaju svoje imovinu i rješavanje drugih imovinskih pitanja, pa je Protokolom jamčeno muslimanima pravo da putuju po unutrašnjosti kneževine, ali da se pridržavaju srpskih zakona. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *(srp.) [http://www.prafak.ni.ac.rs/files/zbornik/sadrzaj/zbornici/z55/06z55.pdf Pravni fakultet u Nišu] Nebojša Ranđelović: ''Protokol Konferencije u Kanlidži'' [[Kategorija:Kneževina Srbija]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Međunarodno pravo]] [[Kategorija:Osmansko-srbijanski odnosi]] phpnefg32futtdv2kyqisovztq7ov9x 0 680622 7592288 7562144 2026-09-01T18:47:23Z ~2026-38900-41 366407 /* */ 7592288 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Luka Ivanušec | slika = [[Datoteka: Luka Ivanušec 2021.jpg|250px]] | opis slike = Luka Ivanušec (2021.) | država = | puno ime = Luka Ivanušec | nadimak = | datum rođenja = [[26. studenog]] [[1998.]] | mjesto rođenja = [[Varaždin]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | visina = 175 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 17 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]], [[Napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = 2008. – 2009.<br/>2010. – 2015.<br/>2015. – 2016. | juniorski klubovi = [[NK Novi Marof|Novi Marof]]<br/>[[NK Varaždin|Varaždin]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | godina = 2015. – 2019.<br/>2019. – 2023.<br/>2023. – 2026.<br/>2025. – 2026.<br/>2026. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]<br/>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>[[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] <br> → [[PAOK F.C.|PAOK]] (posudba)<br/>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}78 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br/>{{0}}117 {{0}}{{0}}(27)<br> {{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2015.<br/>2015.<br/>2016. – 2017.<br/>2017. – 2021.<br/>2017. – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|Hrvatska do 17]]<br />{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]]<br />{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]]<br />{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]]<br />{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}(10)<br/>{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 1. srpnja 2026. }} [[Datoteka:Go Ahead Eagles - Feyenoord - 53679251584 (Luka Ivanušec).jpg|mini|right|Luka Ivanušec 2024.]] '''Luka Ivanušec''' ([[Varaždin]], [[26. studenog]] [[1998.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji nastupa za [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebački Dinamo]] kao [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] i [[Napadač (nogomet)|krilo]]. == Klupska karijera == Za [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu]] je debitirao [[20. prosinca]] [[2015.]] godine u pobjedi protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]]. Svoj prvi pogodak za [[zagreb]]ačku Lokomotivu postigao je [[3. prosinca]] [[2016.]] godine protiv [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalije]]. Za Lokomotivu je odigrao 78 utakmica i postigao 9 golova. Za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] je potpisao [[19. kolovoza]] [[2019.]] godine i zadužio opremu s brojem 17.<ref>[https://web.archive.org/web/20241126170527/https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/ivanusec-potpisaoza-dinamo ''IVANUŠEC POTPISAO ZA DINAMO!''], gnkdinamo.hr, 19. kolovoza 2019., pristupljeno 2. kolovoza 2020.</ref> Za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] je debitirao [[31. kolovoza]] [[2019.]] godine na derbiju protiv [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]]. Svoj prvi ligaški pogodak za [[zagreb]]ački klub postigao je na utakmici protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]].<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/video-brutalni-dinamo-modri-u-pola-sata-razbili-rijeku-zabili-cetiri-komada-dvaput-uzdrmali-i-precku-u-nastavku-orsic-stigao-do-hat-tricka-9594973 ''VIDEO: BRUTALNI DINAMO! MODRI U POLA SATA RAZBILI RIJEKU, ZABILI ČETIRI KOMADA, DVAPUT UZDRMALI I PREČKU! U NASTAVKU ORŠIĆ STIGAO DO HAT TRICKA...''], https://sportske.jutarnji.hr, 10. studenog 2019., pristupljeno 2. kolovoza 2020.</ref> == Reprezentativna karijera == Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] debitirao je [[11. siječnja]] [[2017.]] godine na China Cupu, na kojem je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] nastupila s gotovo svim igračima iz [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatske lige]]. Prvi pogodak za reprezentaciju postigao je na istom natjecanju u porazu protiv Kine na utakmici za treće mjesto.<ref>[https://www.24sata.hr/sport/uzivo-vatreni-protiv-kineza-za-trece-mjesto-na-china-cupu-507216 ''Ponovo kobni penali! Hrvatskoj posljednje mjesto na Kina kupu''], 24sata.hr, 14. siječnja 2017., pristupljeno 2. kolovoza 2020.</ref> Hrvatski izbornik [[Zlatko Dalić]] objavio je popis igrača za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] godine, na kojem se nalazio Ivanušec.<ref>[https://hns.family/vijesti/22759/izbornik-dalic-potvrdio-popis-putnika-za-euro-2020/ ''Izbornik Dalić potvrdio popis putnika za EURO 2020''], hns-cff.hr, 1. lipnja 2021., pristupljeno 7. srpnja 2021.</ref> Na prvenstvu je upisao dva nastupa u skupini i jedan nastup u osmini finala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]]. ===Pogodci za hrvatsku nogometnu reprezentaciju=== {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" !Broj !Datum !Mjesto !Protivnik !Pogodak !Konačan ishod !Natjecanje |- |1. |14. siječnja 2017. |[[Guangxi Sports Center]], [[Nanning]], [[Kina]] |{{NogRep|KIN}} |<center>0:'''1''' |<center>1:1 |China Cup 2017. |- |2. |8. rujna 2023. |[[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]], [[Hrvatska]] |{{NogRep|LAT}} |<center>'''2''':0 |<center>5:0 |Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|EURO 2024.]] |} ==Priznanja== ===Klupska=== ;Dinamo Zagreb * [[HNL|1. HNL/HNL]] '''(5):''' [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], [[HNL 2022./23.|2022./23.]], [[HNL 2023./24.|2023./24.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2022., 2023. === Reprezentativna === ;Hrvatska * [[UEFA Liga nacija]] (2. mjesto): [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=luka-ivanusec1 Profil], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * {{HNS|173524/luka-ivanusec}} * [https://int.soccerway.com/players/luka-ivanuec/424605/ Profil], Soccerway {{eng oznaka}} * [https://www.transfermarkt.com/luka-ivanusec/profil/spieler/387105 Profil], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} {{Sastav Hrvatske U-21 EP 2021.}} {{Sastav Hrvatska 2020. EP}} {{Sastav Hrvatska 2023 LN}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}} {{Trofej Nogometaš – Najbolji mladi nogometaš 1. HNL}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2018./19.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2020./21.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2022./23.}} {{GLAVNIRASPORED:Ivanušec, Luka}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Feyenoorda]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši PAOK-a]] [[Kategorija:Životopisi, Varaždin]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 8umikehyufjbto7grne8hwa5bbt96bs 7592353 7592288 2026-09-01T23:11:03Z Croxyz 205325 7592353 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Luka Ivanušec | slika = [[Datoteka: Luka Ivanušec 2021.jpg|250px]] | opis slike = Luka Ivanušec (2021.) | država = | puno ime = Luka Ivanušec | nadimak = | datum rođenja = [[26. studenog]] [[1998.]] | mjesto rođenja = [[Varaždin]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | visina = 175 cm | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 17 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]], [[Napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = 2008. – 2009.<br/>2010. – 2015.<br/>2015. – 2016. | juniorski klubovi = [[NK Novi Marof|Novi Marof]]<br/>[[NK Varaždin|Varaždin]]<br/>[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | godina = 2015. – 2019.<br/>2019. – 2023.<br/>2023. – 2026.<br/>2025. – 2026.<br/>2026. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]<br/>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br>[[Feyenoord Rotterdam|Feyenoord]] <br> → [[PAOK F.C.|PAOK]] (posudba)<br/>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}78 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br/>{{0}}117 {{0}}{{0}}(27)<br> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2015.<br/>2015.<br/>2016. – 2017.<br/>2017. – 2021.<br/>2017. – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|Hrvatska do 17]]<br />{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]]<br />{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]]<br />{{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]]<br />{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}(10)<br/>{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} [[Datoteka:Go Ahead Eagles - Feyenoord - 53679251584 (Luka Ivanušec).jpg|mini|right|Luka Ivanušec 2024.]] '''Luka Ivanušec''' ([[Varaždin]], [[26. studenog]] [[1998.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji nastupa za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] kao [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]] i [[Napadač (nogomet)|krilo]]. == Klupska karijera == Za [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu]] je debitirao [[20. prosinca]] [[2015.]] godine u pobjedi protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]]. Svoj prvi pogodak za [[zagreb]]ačku Lokomotivu postigao je [[3. prosinca]] [[2016.]] godine protiv [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalije]]. Za Lokomotivu je odigrao 78 utakmica i postigao 9 golova. Za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] je potpisao [[19. kolovoza]] [[2019.]] godine i zadužio opremu s brojem 17.<ref>[https://web.archive.org/web/20241126170527/https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/ivanusec-potpisaoza-dinamo ''IVANUŠEC POTPISAO ZA DINAMO!''], gnkdinamo.hr, 19. kolovoza 2019., pristupljeno 2. kolovoza 2020.</ref> Za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] je debitirao [[31. kolovoza]] [[2019.]] godine na derbiju protiv [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]]. Svoj prvi ligaški pogodak za [[zagreb]]ački klub postigao je na utakmici protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]].<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/video-brutalni-dinamo-modri-u-pola-sata-razbili-rijeku-zabili-cetiri-komada-dvaput-uzdrmali-i-precku-u-nastavku-orsic-stigao-do-hat-tricka-9594973 ''VIDEO: BRUTALNI DINAMO! MODRI U POLA SATA RAZBILI RIJEKU, ZABILI ČETIRI KOMADA, DVAPUT UZDRMALI I PREČKU! U NASTAVKU ORŠIĆ STIGAO DO HAT TRICKA...''], https://sportske.jutarnji.hr, 10. studenog 2019., pristupljeno 2. kolovoza 2020.</ref> == Reprezentativna karijera == Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatsku nogometnu reprezentaciju]] debitirao je [[11. siječnja]] [[2017.]] godine na China Cupu, na kojem je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] nastupila s gotovo svim igračima iz [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatske lige]]. Prvi pogodak za reprezentaciju postigao je na istom natjecanju u porazu protiv Kine na utakmici za treće mjesto.<ref>[https://www.24sata.hr/sport/uzivo-vatreni-protiv-kineza-za-trece-mjesto-na-china-cupu-507216 ''Ponovo kobni penali! Hrvatskoj posljednje mjesto na Kina kupu''], 24sata.hr, 14. siječnja 2017., pristupljeno 2. kolovoza 2020.</ref> Hrvatski izbornik [[Zlatko Dalić]] objavio je popis igrača za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] godine, na kojem se nalazio Ivanušec.<ref>[https://hns.family/vijesti/22759/izbornik-dalic-potvrdio-popis-putnika-za-euro-2020/ ''Izbornik Dalić potvrdio popis putnika za EURO 2020''], hns-cff.hr, 1. lipnja 2021., pristupljeno 7. srpnja 2021.</ref> Na prvenstvu je upisao dva nastupa u skupini i jedan nastup u osmini finala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]]. ===Pogodci za hrvatsku nogometnu reprezentaciju=== {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" !Broj !Datum !Mjesto !Protivnik !Pogodak !Konačan ishod !Natjecanje |- |1. |14. siječnja 2017. |[[Guangxi Sports Center]], [[Nanning]], [[Kina]] |{{NogRep|KIN}} |<center>0:'''1''' |<center>1:1 |China Cup 2017. |- |2. |8. rujna 2023. |[[Stadion Rujevica]], [[Rijeka]], [[Hrvatska]] |{{NogRep|LAT}} |<center>'''2''':0 |<center>5:0 |Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]] |} ==Priznanja== === Individualna === * Član momčadi natjecanja [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Europskog prvenstva do 21 godine]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine – Slovenija i Mađarska 2021.|2021.]]<ref>{{cite web|url=https://www.uefa.com/under21/news/026a-1276a9bfa665-fd967533142c-1000--official-squad-of-the-tournament/|title=Under-21 EURO Squad of the Tournament|publisher=UEFA|date=7 June 2021|accessdate=21 June 2021}}</ref> ===Klupska=== ;Dinamo Zagreb * [[HNL|1. HNL/HNL]] '''(5):''' [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], [[HNL 2022./23.|2022./23.]], [[HNL 2023./24.|2023./24.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2022., 2023. '''Feyenoord''' * [[KNVB Beker]] '''(1):''' 2023./24. * [[Johan Cruyff Shield]] '''(1):''' 2024. === Reprezentativna === ;Hrvatska * [[UEFA Liga nacija]] (2. mjesto): [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=luka-ivanusec1 Profil], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * {{HNS|173524/luka-ivanusec}} * [https://int.soccerway.com/players/luka-ivanuec/424605/ Profil], Soccerway {{eng oznaka}} * [https://www.transfermarkt.com/luka-ivanusec/profil/spieler/387105 Profil], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} {{Dinamosastav}} {{Sastav Hrvatske U-21 EP 2021.}} {{Sastav Hrvatska 2020. EP}} {{Sastav Hrvatska 2023 LN}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}} {{Trofej Nogometaš – Najbolji mladi nogometaš 1. HNL}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2018./19.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2020./21.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad HNL 2022./23.}} {{GLAVNIRASPORED:Ivanušec, Luka}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Feyenoorda]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši PAOK-a]] [[Kategorija:Životopisi, Varaždin]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 8j0c5uoqgo7qigpwfz7xucnccf6b8f8 0 681675 7592258 7586551 2026-09-01T15:13:31Z Croxyz 205325 7592258 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Ivo Grbić | slika = [[Datoteka:20150328 1427 U19 AUTHRV 1351.jpg|200px]] | opis slike = Grbić s [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatskom]] u 2015. | puno ime = Ivo Grbić<ref name="FIFA 2022">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022 – Squad list: Croatia (CRO) |publisher=[[FIFA]] |page=8 |date=15 November 2022 |access-date=15 November 2022}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[18. siječnja]] [[1996.]] | mjesto rođenja = [[Split]], [[Hrvatska]] | država = {{Z+X|HRV}} | visina = 196 cm | težina = | pozicija = [[Vratar (nogomet)|vratar]] | trenutačni klub = [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | broj u klubu = ? | ugovor = | mlade godine = [[2005.]] <br /> [[2005.]] – [[2014.]] | juniorski klubovi = [[NK Dalmatinac Split|Dalmatinac Split]] <br /> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | godina = [[2014.]] – [[2018.]] <br /> [[2014.]] – [[2018.]] <br /> [[2018.]] – [[2020.]] <br /> [[2020.]] – [[2024.]] <br /> [[2021.]] – [[2022.]] <br> [[2024.]] – [[2026.]] <br> [[2024.]] – [[2025.]]<br> [[2025.]] – [[2026.]] <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br> → [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split II]]<br /> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]<br /> [[Atlético Madrid]]<br /> → [[Lille O.S.C.|Lille]] (posudba) <br> [[Sheffield United F.C.|Sheffield United]] <br> → [[Çaykur Rizespor]] (posudba) <br> → [[Fatih Karagümrük S.K.|Fatih Karagümrük]] (posudba) <br> [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}71 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2010.]] <br /> [[2011.]] <br /> [[2012.]] <br /> [[2012.]] – [[2013.]] <br /> [[2013.]] – [[2014.]]<br /> [[2014.]] – [[2015.]] <br /> [[2017.]] – [[2019.]]<br /> [[2021.]] | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=14}} <br /> {{NogRep|HRV|do=15}} <br /> {{NogRep|HRV|do=16}} <br /> {{NogRep|HRV|do=17}} <br /> {{NogRep|HRV|do=18}} <br /> {{NogRep|HRV|do=19}} <br /> {{NogRep|HRV|do=21}} <br /> {{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje SP}} {{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | }} | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 1. rujna 2026. }} '''Ivo Grbić''' ([[Split]], [[18. siječnja]] [[1996.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni [[Nogometni vratar|vratar]]. Trenutačno igra za [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]. == Klupska karijera == Kao rođeni [[Split|Splićanin]], u mlađim uzrastima počeo je braniti za klub iz svoga mjesta. Nastupao je za [[NK Dalmatinac Split|Dalmatinac]] iz kojeg ga je, kao devetogodišnjaka, doveo [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]. Za [[HNK Hajduk Split|Hajdukovu]] drugu momčad debitirao je u sezoni [[3. HNL – Jug 2014./15.|2014./15.]] u [[Treća hrvatska nogometna liga|3. HNL – Jug]]. Sezonu kasnije, za prvu momčad [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] debitirao je [[18. travnja]] [[2015.]] u porazu protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]].<ref>{{citiranje www |url=https://hajduk.hr/vijest/poljud-hajduk--rijeka-1-2/5656U |naslov=POLJUD: HAJDUK – RIJEKA 1:2 |rad=hajduk.hr |dan=18. travnja 2015. |preuzeto=14. kolovoza 2020. |url-status=dead}}</ref> Nezadovoljan statusom u [[HNK Hajduk Split|Hajduku]], odbio je potpisati novi ugovor i kao slobodan igrač preselio u [[Zagreb]]. Za [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu]] potpisao je [[2. srpnja]] [[2018.]] i odmah osigurao mjesto u početnoj momčadi.<ref> {{citiranje www |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/ivo-grbic-potpisao-za-lokomotivu-jako-sam-sretan--decki-su-odlicni-/33040?fb_comment_id=1889987394373695_1890681544304280 |naslov=Ivo Grbić potpisao za Lokomotivu: 'Jako sam sretan, dečki su odlični' |rad=dalmatinskiportal.hr |dan=2. srpnja 2018. |preuzeto=14. kolovoza 2020.}} </ref> Za [[zagreb]]ački klub debitirao je [[28. srpnja]] [[2018.]] u pobjedi nad [[zaprešić]]kim [[NK Inter Zaprešić|Interom]]. U sezoni [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]] bio je jedan od ključnih igrača [[zagreb]]ačkog kluba u pohodu na drugo mjesto, s kojim su osigurali kvalifikacije za najelitnije europsko natjecanje, [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]].<ref> {{citiranje www |url=https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/ivo-grbic-izludio-osijek-hajduk-ga-se-olako-rijesio---614515.html |naslov=Sjajni vratar izludio Osijek, velika greška Hajduka koji ga je olako otpisao: "Obranio je moguće i nemoguće" |rad=gol.dnevnik.hr |dan=26. srpnja 2020. |preuzeto=14. kolovoza 2020.}} </ref> Grbić je, [[20. kolovoza]] [[2020.]], potpisao za jedan od najvećih klubova na svijetu, [[Atlético Madrid]].<ref> {{citiranje www |url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/sada-je-i-sluzbeno-ivo-grbic-potpisao-je-za-madridski-atletico-u-lokomotivu-stize-dosadasnji-treci-vratar-simeoneove-momcadi-1039430 |naslov=Sada je i službeno: Ivo Grbić potpisao je za madridski Atletico, u Lokomotivu stiže dosadašnji treći vratar Simeoneove momčadi |rad=slobodnadalmacija.hr |dan=20. kolovoza 2020. |preuzeto=20. kolovoza 2020.}} </ref> U svojoj prvoj sezoni u [[madrid]]skom klubu, osvojio je naslov prvaka [[La Liga|Španjolske]].<ref> {{citiranje www |url=https://hns.family/vijesti/22696/vrsaljko-i-grbic-prvaci-spanjolske-modric-donio-pobjedu-realu/ |naslov=Vrsaljko i Grbić prvaci Španjolske, Modrić donio pobjedu Realu |rad=hns-cff.hr |dan=22. svibnja 2021. |preuzeto=23. svibnja 2021.}} </ref> Nakon što se nije uspio izboriti za veću minutažu, Grbić je otišao na jednogodišnju posudbu u aktualnog [[Francuska|francuskog]] prvaka [[Lille O.S.C.|Lille]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.24sata.hr/sport/ivo-grbic-ima-novi-klub-stigao-je-u-redove-francuskog-prvaka-779636 |naslov=Ivo Grbić ima novi klub: Stigao je u redove francuskog prvaka! |rad=24sata.hr |dan=19. kolovoza 2021. |preuzeto=19. kolovoza 2021.}} </ref> == Reprezentativna karijera == Nastupao je za sve uzraste mlade [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentacije Hrvatske]]. Za seniorsku momčad Hrvatske, debitirao je [[12. studenoga]] [[2021.]] kada je [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] poražena 1:7.<ref>Silvijo Škrlec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/ivo-grbic-nakon-debija-za-reprezentaciju-i-povratka-na-poljud-priznao-bio-sam-tuzan-kada-sam-odlazio-iz-hajduka-ali-ne-zalim-za-icim-foto-20211112 Ivo Grbić nakon debija za reprezentaciju i povratka na Poljud priznao: Bio sam tužan kada sam odlazio iz Hajduka, ali ne žalim za ičim], Tportal, objavljeno 12. studenog 2021., pristupljeno 14. studenog 2021.</ref> Dana 9. studenoga 2022. izbornik [[Zlatko Dalić]] uvrstio je Grbića na popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]<ref>[[HINA]], Josip Tolić, Dubravko Miličić, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-dalic-objavljuje-konacan-popis-za-sp-osmorica-ce-otpasti-872307 Dalićev popis: Nitko nema što ima on! A predstavljamo narod, ne sebe. Zato su neki otpali...], [[24sata]], objavljeno 9. studenoga 2022., pristupljeno 10. studenoga 2022.</ref> == Priznanja == === Individualna === * [[2024.]] Odlukom predsjednik Republike Hrvatske [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] odlikovan je [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara]]: ''"Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru"'' <ref>[https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf narodne-novine.nn.hr: Odluka o dodjeli odlikovanja] pristupljeno: 25. kolovoza 2024.</ref> === Klupska === '''Hajduk Split''' * [[Hrvatski nogometni kup]] (finalist) '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2017./18.]] '''Lokomotiva Zagreb''' * [[Hrvatski nogometni kup]] (finalist) '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2017./18.|2019./20.]] '''Atlético Madrid''' * [[La Liga]] '''(1):''' [[La Liga 2020./21.|2020./21.]] === Reprezentativna === ;Hrvatska * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]] (3. mjesto)<ref>{{Cite web |last=Smyth |first=Rob |date=17 December 2022 |title=Croatia 2-1 Morocco: World Cup 2022 third-place playoff – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2022/dec/17/croatia-morocco-world-cup-2022-third-place-playoff-live-score-updates |access-date=17 December 2022 |website=the Guardian}}</ref> == Izvori == {{commons}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{HNS|98139/ivo-grbic}} * [https://int.soccerway.com/players/ivo-grbi/273290/ Profil], Soccerway {{eng oznaka}} * [https://www.transfermarkt.com/ivo-grbic/leistungsdaten/spieler/226073 Profil], [[Transfermarkt]] {{eng oznaka}} {{Sastav Hrvatska 2022 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Grbić, Ivo}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni vratari]] [[Kategorija:Vratari hrvatske nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]][[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši Lillea O.S.C.]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši Sheffield Uniteda]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] mk04bt8h0vvyx2vkc4vnjaezneglh8a 0 685331 7592360 7398114 2026-09-01T23:19:31Z Croxyz 205325 7592360 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Rasmus Lauritsen | slika = [[Datoteka:Rasmus Lauritsen 2021.jpg|250px]] | opis slike = Rasmus Lauritsen u [[2021.]] | država = {{Z+X|DAN}} | puno ime = Rasmus Steensbæk Lauritsen | nadimak = | datum rođenja = [[27. veljače]] [[1996.]] | datum smrti = | visina = 189 cm | težina = | trenutačni klub = [[Iraklis F.C. (Solun)|Iraklis]] | broj u klubu = ? | pozicija = [[Branič (nogomet)|branič]] | ugovor = | mlade godine = <br> {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2011.]]<br> [[2011.]] – [[2015.]] | juniorski klubovi = Brande IF <br> [[FC Midtjylland|Herning Fremad]] <br> [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | godina = [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2020.]]<br> [[2020.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – [[2026.]] <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <br> [[Skive IK]] <br> [[Vejle Boldklub|Vejle BK]] <br> [[IFK Norrköping]]<br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[Brøndby IF|Brøndby]] <br> [[Iraklis F.C. (Solun)|Iraklis]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}41 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}(11)<br> {{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}53 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Rasmus Steensbæk Lauritsen''' ([[Brande]], [[27. veljače]] [[1996.]]) [[Danska|danski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|braniča]]. Trenutačno igra za [[grčka|grčki]] klub [[Iraklis F.C. (Solun)|Iraklis]]. ==Klupska karijera== ===Midtjylland=== Sa svojih 19 godina, Lauritsen je svoj prvi seniorski službeni nastup upisao [[8. studenoga]] [[2015.]] godine u utakmici protiv [[Esbjerg fB|Esbjerga]]. ===Skive IK=== Dana [[5. siječnja]] [[2016.]] godine, Lauritsen je potpisao za danskog prvoligaša [[Skive IK]], s kojima je potpisao dvogodišnji ugovor. ===Vejle Boldklub=== Lauritsen je dana [[9. lipnja]] [[2017.]] godine, potpisao za [[Vejle Boldklub]] na dvije godine. Par mjeseci kasnije, klub mu je odlučio produžiti ugovor na još godinu dana. ===IFK Norrköping=== Dana [[11. veljače]] [[2019.]] godine, Rasmus je potpisao za [[Švedska|švedskog]] prvoligaša [[IFK Norrköping]] na tri godine. ===Dinamo Zagreb=== Dana [[2. studenoga]] [[2020.]] godine, potpisao je za [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]].<ref>[https://sport.hrt.hr/661569/u-dinamo-stiglo-pojacanje-koje-je-mamic-najavljivao ''U Dinamo stiglo pojačanje koje je Mamić najavljivao''], sport.hrt.hr, 2. studenoga 2020., pristupljeno 2. studenoga 2020.</ref> Prvi službeni nastup za novi klub upisao je [[4. listopada]] 2020. godine, u utakmici protiv [[NK Varaždin Varaždin|Varaždina]].<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/live-varazdin-dinamo-dinamo-gubi-debi-iz-nocne-more-danskog-stopera---622773.html ''Oršić golčinama iz slobodnjaka spasio Dinamo: Novi stoper se "proslavio" u debiju, Modri ipak slavili''], gol.dnevnik.hr, 4. studenoga 2020., pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> Utakmicu neće pamtiti po najboljem jer je u samom početku utakmice skrivio kazneni udarac. Prvi pogodak u "modrome" dresu, postigao je [[13. prosinca]] 2020. godine, na gostujućoj utakmici protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]].<ref>[https://net.hr/sport/foto-uzivo-rijeka-i-dinamo-podijelili-bodove-u-sjajnom-derbiju-lauritsen-u-zavrsnici-spasio-modre/ ''RIJEKA I DINAMO PODIJELILI BODOVE U SJAJNOM DERBIJU: Riječani bili na korak do trijumfa, Lauritsen u završnici spasio Modre''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210302080708/https://net.hr/sport/foto-uzivo-rijeka-i-dinamo-podijelili-bodove-u-sjajnom-derbiju-lauritsen-u-zavrsnici-spasio-modre/ |date=2. ožujka 2021. }}, net.hr, 13. prosinca 2020., pristupljeno 13. prosinca 2020.</ref> == Reprezentativna karijera == Lauritsen nema još niti jedan nastup za reprezentativne selekcije. == Privatni život == Rasmus ima brata blizanca, [[Frederik Lauritsen|Frederika]], koji je također nogometaš. Omiljeni nogometni klub mu je [[Engleska|engleski]] [[Arsenal FC|Arsenal]]. Omiljeni nogometaš mu je bivši engleski reprezentativac, [[Andy Carroll]]. == Statistika == === Klupska === ''ažurirano: 22. svibnja 2021.''<ref name="soccerway">{{cite web |title=R. Lauritsen |url=https://us.soccerway.com/players/rasmus-lauritsen/404613/ |website=Soccerway |accessdate=7. lipnja 2021.}}</ref> * '''Nas.''' = nastupi; '''Gol.''' = golovi {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Sezona !colspan="3"|Liga !colspan="2"|Kup !colspan="2"|[[UEFA|Europa]] !colspan="2"|Ostalo !colspan="2"|Ukupno |- ! Divizija!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol. |- |rowspan="2"|[[FC Midtjylland|Midtjylland]] |2015./16. |[[Danska Superliga]] |1||0||0||0||0||0||colspan="2"|–||1||0 |- ! colspan="2" |Ukupno !1!!0!!0!!0!!0!!0!!0!!0!!1!!0 |- |rowspan="3"|Skive IK |2015./16. |rowspan="2"|[[Prva nogometna liga Danske|1. Danska liga]] |11||0||1||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||12||0 |- |2016./17. |20||3||0||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||20||3 |- ! colspan="2" |Ukupno !31!!3!!1!!0!!0!!0!!0!!0!!32!!3 |- |rowspan="3"|Vejle BK |2017./18. |[[Prva nogometna liga Danske|1. Danska liga]] |30||6||0||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||30||6 |- |2018./19. |[[Danska Superliga]] |18||2||0||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||18||2 |- ! colspan="2" |Ukupno !48!!8!!0!!0!!0!!0!!0!!0!!48!!8 |- |rowspan="3"|[[IFK Norrköping]] |2019. |rowspan="2"|Allsvenskan |26||5||0||0||6||1||colspan="2"|–||32||6 |- |2020. |22||6||3||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||25||6 |- ! colspan="2" |Ukupno !48!!11!!3!!0!!6!!1!!0!!0!!57!!12 |- |rowspan="2"|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]] |[[1. HNL]] |24||1||3||0||11||0||colspan="2"|–||38||1 |- ! colspan="2" |Ukupno !24!!1!!3!!0!!11!!0!!0!!0!!38!!1 |- !colspan="3"|Ukupno u karijeri !152!!23!!7!!0!!17!!1!!0!!0!!176!!24 |} == Priznanja == === Klupska === '''Midtjylland''' * [[Danska Superliga]] '''(1):''' 2014./15 '''Dinamo Zagreb''' * [[HNL|1. HNL/HNL]] '''(3):''' [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]], [[HNL 2022./23.|2022./23.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2022. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://int.soccerway.com/players/rasmus-lauritsen/404613/ Profil], Soccerway * [https://www.transfermarkt.com/rasmus-lauritsen/profil/spieler/325994 Profil], [[Transfermarkt]] {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2020./21.}} {{GLAVNIRASPORED:Lauritsen, Rasmus}} [[Kategorija:Danski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Brøndbyja]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši Midtjyllanda]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] bu8h5dm42x7rzgrosi477a08it0u85o 0 687794 7592264 7102356 2026-09-01T16:19:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592264 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u BiH | ime = Korita | slika = | slika_širina = | slika_opis = | entitet = rs | regija = | županija = <!-- samo za FBiH --> | općina = [[Bileća]] | nadvisina = | lat = 43.04 | long = 18.4856 | position = | brojstan = | domaćinstva = | brojstan2013 = 100 | domaćinstva2013 = | pošta = | pozbroj = (+387) 59 }} '''Korita''' su naseljeno mjesto u općini [[Bileća]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Korita''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>[http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)"] (PDF). ''fzs.ba''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> | '''[[1981.]]'''<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981"] (PDF). ''stat.gov.rs''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> | '''[[1971.]]'''<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971"] (PDF). ''stat.gov.rs''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> |- |'''Srbi''' |211 (100,0 %) |267 (98,52 %) |369 (99,19 %) |- |'''Jugoslaveni''' |0 |2 (0,738 %) |0 |- |'''Crnogorci''' |0 |1 (0,369 %) |3 (0,806 %) |- |'''ostali''' |0 |1 (0,369 %) |0 |- |'''ukupno''' |'''211''' |'''271''' |'''372''' |} === Popis 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Korita''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref>[https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik"]. ''www.popis.gov.ba''. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> |- |'''Srbi''' |100 (100,0 %) |- |'''ukupno''' |'''100''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opstinabileca.ba/ Službene mrežne stranice općine Bileća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181011214851/http://www.opstinabileca.ba/ |date=11. listopada 2018. }} {{Bileća}} [[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Bileća]] 4kqpfs2atd1q8noxem0dv7tqioa4ien 0 687824 7592282 7102406 2026-09-01T18:10:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592282 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u BiH | ime = Krivača | slika = | slika_širina = | slika_opis = | entitet = rs | regija = | županija = <!-- samo za FBiH --> | općina = [[Bileća]] | nadvisina = | lat = 42.9575 | long = 18.4164 | position = | brojstan = | domaćinstva = | brojstan2013 = 0 | domaćinstva2013 = | pošta = | pozbroj = (+387) 59 }} '''Krivača''' je naseljeno mjesto u općini [[Bileća]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Krivača''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>[http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)"] (PDF). ''fzs.ba''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> | '''[[1981.]]'''<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981"] (PDF). ''stat.gov.rs''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> | '''[[1971.]]'''<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971"] (PDF). ''stat.gov.rs''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> |- |'''Muslimani''' |42 (95,45 %) |87 (100,0 %) |117 (98,32 %) |- |'''Srbi''' |0 |0 |1 (0,840 %) |- |'''ostali''' |2 (4,545 %) |0 |1 (0,840 %) |- |'''ukupno''' |'''44''' |'''87''' |'''119''' |} === Popis 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Krivača''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref>[https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik"]. ''www.popis.gov.ba''. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> |- |'''ukupno''' |'''0''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opstinabileca.ba/ Službene mrežne stranice općine Bileća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181011214851/http://www.opstinabileca.ba/ |date=11. listopada 2018. }} {{Bileća}} [[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Bileća]] dqadxwf5nnhww5b34iqmbqpvxuzc51v 0 687825 7592286 7102416 2026-09-01T18:37:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592286 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u BiH | ime = Krstače | slika = | slika_širina = | slika_opis = | entitet = rs | regija = | županija = <!-- samo za FBiH --> | općina = [[Bileća]] | nadvisina = | lat = 42.9606 | long = 18.2931 | position = | brojstan = | domaćinstva = | brojstan2013 = 5 | domaćinstva2013 = | pošta = | pozbroj = (+387) 59 }} '''Krstače''' su naseljeno mjesto u općini [[Bileća]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Krstače''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>[http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)"] (PDF). ''fzs.ba''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> | '''[[1981.]]'''<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981"] (PDF). ''stat.gov.rs''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> | '''[[1971.]]'''<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971"] (PDF). ''stat.gov.rs''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> |- |'''Srbi''' |36 (100,0 %) |31 (100,0 %) |75 (100,0 %) |- |'''ukupno''' |'''36''' |'''31''' |'''75''' |} === Popis 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Krstače''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref>[https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik"]. ''www.popis.gov.ba''. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> |- |'''Srbi''' |5 (100,0 %) |- |'''ukupno''' |'''5''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opstinabileca.ba/ Službene mrežne stranice općine Bileća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181011214851/http://www.opstinabileca.ba/ |date=11. listopada 2018. }} {{Bileća}} [[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Bileća]] ingdzms8cazehdvvw9xivfysss13l2q 0 687826 7592294 7102435 2026-09-01T19:50:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592294 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u BiH | ime = Kukričje | slika = | slika_širina = | slika_opis = | entitet = rs | regija = | županija = <!-- samo za FBiH --> | općina = [[Bileća]] | nadvisina = | lat = 43.0044 | long = 18.3067 | position = | brojstan = | domaćinstva = | brojstan2013 = 20 | domaćinstva2013 = | pošta = | pozbroj = (+387) 59 }} '''Kukričje''' je naseljeno mjesto u općini [[Bileća]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Kukričje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>[http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)"] (PDF). ''fzs.ba''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> | '''[[1981.]]'''<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981"] (PDF). ''stat.gov.rs''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> | '''[[1971.]]'''<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971"] (PDF). ''stat.gov.rs''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> |- |'''Srbi''' |37 (100,0 %) |54 (100,0 %) |74 (100,0 %) |- |'''ukupno''' |'''37''' |'''54''' |'''74''' |} === Popis 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Kukričje''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref>[https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik"]. ''www.popis.gov.ba''. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> |- |'''Srbi''' |20 (100,0 %) |- |'''ukupno''' |'''20''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opstinabileca.ba/ Službene mrežne stranice općine Bileća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181011214851/http://www.opstinabileca.ba/ |date=11. listopada 2018. }} {{Bileća}} [[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Bileća]] 9jbncno6umrqgtxck3o35rhheho4tqy 0 687828 7592312 7102451 2026-09-01T21:13:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592312 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u BiH | ime = Kuti | slika = | slika_širina = | slika_opis = | entitet = rs | regija = | županija = <!-- samo za FBiH --> | općina = [[Bileća]] | nadvisina = | lat = 43.0197 | long = 18.2869 | position = | brojstan = | domaćinstva = | brojstan2013 = 23 | domaćinstva2013 = | pošta = | pozbroj = (+387) 59 }} '''Kuti''' su naseljeno mjesto u općini [[Bileća]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Zemljopis == Naselje je smješteno na jugoistoku [[Dabarsko polje|Dabarskoga polja]]. U tom je dijelu polja i Kutski ponor. Kako bi se što više energetski iskoristila voda na istočnom dijelu sliva [[Neretva|Neretve]], kroz izgradnju Gornjih horizonata (HE Nevesinje, HE Dabar i HE Bileća), planira se izravno odvesti voda iz područja Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju [[Bilećko jezero]] te dalje do HE Dubrovnik. To se već događa jer je izgrađen tunel dužine 3,222 metara i promjera 5,6 metara od Kutskog ponora do [[Fatničko polje|Fatničkoga polja]].<ref>Dr. Mijo Vranješ, Dr. Maja Prskalo, Mr. Tatjana Džeba. ''Hidrologija I hidrogeologija sliva Neretve I Trebišnjice, osvrt na izgradnju dijela HE sustava - Gornji horizonti''. lipanj 2013.</ref> == Stanovništvo == === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Kuti''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>[http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)"] (PDF). ''fzs.ba''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> | '''[[1981.]]'''<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981"] (PDF). ''stat.gov.rs''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> | '''[[1971.]]'''<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971"] (PDF). ''stat.gov.rs''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> |- |'''Srbi''' |60 (98,36 %) |94 (100,0 %) |125 (100,0 %) |- |'''ostali''' |1 (1,639 %) |0 |0 |- |'''ukupno''' |'''61''' |'''94''' |'''125''' |} === Popis 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Kuti''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref>[https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik"]. ''www.popis.gov.ba''. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> |- |'''Srbi''' |23 (100,0 %) |- |'''ukupno''' |'''23''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opstinabileca.ba/ Službene mrežne stranice općine Bileća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181011214851/http://www.opstinabileca.ba/ |date=11. listopada 2018. }} {{Bileća}} [[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Bileća]] dif9g7hxp25b0wdoy9bk0pel8vruinf 0 687830 7592357 7102466 2026-09-01T23:17:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592357 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u BiH | ime = Lađevići | slika = | slika_širina = | slika_opis = | entitet = rs | regija = | županija = <!-- samo za FBiH --> | općina = [[Bileća]] | nadvisina = | lat = 42.9856 | long = 18.4244 | position = | brojstan = | domaćinstva = | brojstan2013 = 40 | domaćinstva2013 = | pošta = | pozbroj = (+387) 59 }} '''Lađevići''' su naseljeno mjesto u općini [[Bileća]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Lađevići''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref>[http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)"] (PDF). ''fzs.ba''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> | '''[[1981.]]'''<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981"] (PDF). ''stat.gov.rs''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> | '''[[1971.]]'''<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971"] (PDF). ''stat.gov.rs''. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> |- |'''Srbi''' |86 (98,85 %) |99 (84,62 %) |125 (100,0 %) |- |'''Jugoslaveni''' |0 |18 (15,38 %) |0 |- |'''ostali''' |1 (1,149 %) |0 |0 |- |'''ukupno''' |'''87''' |'''117''' |'''125''' |} === Popis 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Lađevići''' |- | '''godina popisa''' | '''[[2013.]]'''<ref>[https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik"]. ''www.popis.gov.ba''. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 5. studenoga 2020.</ref> |- |'''Srbi''' |40 (100,0 %) |- |'''ukupno''' |'''40''' |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opstinabileca.ba/ Službene mrežne stranice općine Bileća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181011214851/http://www.opstinabileca.ba/ |date=11. listopada 2018. }} {{Bileća}} [[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Bileća]] 3x0oqy260hi3o7p0tnj7dozna1ximfz 10 690151 7592351 7576246 2026-09-01T23:04:56Z Croxyz 205325 7592351 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav – Tottenham Hotspur F.C. | naslov = [[Tottenham Hotspur F.C.|<span style="color:#001C58;">Trenutačni sastav Tottenham Hotspura</span>]] | naslov-style = background:white; border:1px solid #001C58; color:#001C58; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>3</small>&nbsp;[[Andrew Robertson|Robertson]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Marcos Senesi|Senesi]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Jan Paul van Hecke|Van Hecke]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Xavi Simons|Simons]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Conor Gallagher|Gallagher]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Richarlison]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[James Maddison|Maddison]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Mathys Tel|Tel]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Destiny Udogie|Udogie]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Archie Gray|Gray]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Lucas Bergvall|Bergvall]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Sandro Tonali|Tonali]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Sávio]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Mateus Fernandes|Fernandes]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Dominic Solanke|Solanke]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Mohammed Kudus|Kudus]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Dejan Kuluševski|Kuluševski]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Omar Marmoush|Marmoush]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Pedro Porro|Porro]]&nbsp;• <small>27</small>&nbsp;[[Mihajlo Mudrik|Mudrik]]&nbsp;• <small>28</small>&nbsp;[[Wilson Odobert|Odobert]]&nbsp;• <small>30</small>&nbsp;[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]]&nbsp;• <small>31</small>&nbsp;[[Antonín Kinský|Kinský]]&nbsp;• <small>33</small>&nbsp;[[Ben Davies (nogometaš, rođen 1993.)|Davies]]&nbsp;• <small>37</small>&nbsp;[[Micky van de Ven|Van de Ven]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>39</small>&nbsp;[[Martin Dúbravka|Dúbravka]]&nbsp;• <small>40</small>&nbsp;[[Brandon Austin|Austin]]&nbsp;• <small>44</small>&nbsp;[[Dane Scarlett|Scarlett]]&nbsp;• <small>Trener:</small>&nbsp;[[Roberto De Zerbi|De Zerbi]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Predlošci sastava engleskih nogometnih klubova|Tottenham]] </noinclude> plvjyl45o0g6uou3tnchj8ywbaj3ctd 7592379 7592351 2026-09-02T00:00:10Z Croxyz 205325 7592379 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav – Tottenham Hotspur F.C. | naslov = [[Tottenham Hotspur F.C.|<span style="color:#001C58;">Trenutačni sastav Tottenham Hotspura</span>]] | naslov-style = background:white; border:1px solid #001C58; color:#001C58; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>3</small>&nbsp;[[Andrew Robertson|Robertson]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Marcos Senesi|Senesi]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Jan Paul van Hecke|Van Hecke]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Xavi Simons|Simons]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Conor Gallagher|Gallagher]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Richarlison]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[James Maddison|Maddison]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Mathys Tel|Tel]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Destiny Udogie|Udogie]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Archie Gray|Gray]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Lucas Bergvall|Bergvall]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Sandro Tonali|Tonali]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Sávio]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Mateus Fernandes|Fernandes]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Dominic Solanke|Solanke]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Mohammed Kudus|Kudus]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Dejan Kuluševski|Kuluševski]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Omar Marmoush|Marmoush]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Pedro Porro|Porro]]&nbsp;• <small>27</small>&nbsp;[[Mihajlo Mudrik|Mudrik]]&nbsp;• <small>28</small>&nbsp;[[Wilson Odobert|Odobert]]&nbsp;• <small>30</small>&nbsp;[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]]&nbsp;• <small>31</small>&nbsp;[[Antonín Kinský|Kinský]]&nbsp;• <small>33</small>&nbsp;[[Ben Davies (nogometaš, rođen 1993.)|Davies]]&nbsp;• <small>37</small>&nbsp;[[Micky van de Ven|Van de Ven]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>39</small>&nbsp;[[Martin Dúbravka|Dúbravka]]&nbsp;• <small>40</small>&nbsp;[[Brandon Austin|Austin]]&nbsp;• <small>Trener:</small>&nbsp;[[Roberto De Zerbi|De Zerbi]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Predlošci sastava engleskih nogometnih klubova|Tottenham]] </noinclude> kpf0ja8xhy4gyfmxjzly1lpb3w09xs4 10 690747 7592348 7516029 2026-09-01T22:58:35Z Croxyz 205325 7592348 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav – Everton F.C. | naslov = [[Everton F.C.|<span style="color:white;">Trenutačni sastav Evertona</span>]] | naslov-style = background:#000099; border:1px solid silver; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Jordan Pickford|Pickford]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Jarrad Branthwaite|Branthwaite]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Michael Keane (nogometaš, rođen 1993.)|Keane]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[James Tarkowski|Tarkowski]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Kiernan Dewsbury-Hall|Dewsbury-Hall]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Thierno Barry|Barry]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Mark Travers|Travers]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Jake O'Brien|O'Brien]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Vitalij Mikolenko|Mikolenko]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Tyrique George|George]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Tyler Dibling|Dibling]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Brennan Johnson|Johnson]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Christian Nørgaard|Nørgaard]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Carlos Alcaraz (nogometaš)|Alcaraz]]&nbsp;• <small>30</small>&nbsp;[[Hayden Hackney|Hackney]]&nbsp;• <small>31</small>&nbsp;[[Tom King|King]]&nbsp;• <small>34</small>&nbsp;[[Merlin Röhl|Röhl]]&nbsp;• <small>37</small>&nbsp;[[James Garner|Garner]]&nbsp;• <small>45</small>&nbsp;[[Harrison Armstrong|Armstrong]]&nbsp;• <small>?</small>&nbsp;[[Jack Grealish|Grealish]]&nbsp;• <small>Trener:</small>&nbsp;[[David Moyes|Moyes]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Predlošci sastava engleskih nogometnih klubova|Everton]] </noinclude> mrf5fu5f1xzuy0mys1pnw5xv7h2008z 10 691183 7592370 7592145 2026-09-01T23:36:44Z Croxyz 205325 7592370 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav – Olympique Lyonnais | naslov = [[Olympique Lyonnais|<span style="color:#26559B;">Trenutačni sastav Lyona</span>]] | naslov-style = background:white; border:1px solid #DD0000; color:#26559B; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Dominik Greif|Greif]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Mads Bidstrup|Bidstrup]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Nicolás Tagliafico|Tagliafico]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Tanner Tessmann|Tessmann]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Ernest Nuamah|Nuamah]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Corentin Tolisso|Tolisso]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Pavel Šulc|Šulc]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Zachary Athekame|Athekame]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Abner]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Loïs Openda|Openda]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Khalis Merah|Merah]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Moussa Niakhaté|Niakhaté]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Felix Bacher|Bacher]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Ruben Kluivert|Kluivert]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Clinton Mata|Mata]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Tyler Morton|Morton]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Julien Duranville|Duranville]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Kaïl Boudache|Boudache]]&nbsp;• <small>32</small>&nbsp;[[Alejandro Gomes Rodríguez|Gomes Rodríguez]]&nbsp;• <small>37</small>&nbsp;[[Steeve Kango|Kango]]&nbsp;• <small>39</small>&nbsp;[[Mathys De Carvalho|De Carvalho]]&nbsp;• <small>40</small>&nbsp;[[Rémy Descamps|Descamps]]&nbsp;• <small>44</small>&nbsp;[[Khalis Merah|Merah]]&nbsp;• <small>45</small>&nbsp;[[Rémi Himbert|Himbert]]&nbsp;• <small>50</small>&nbsp;[[Lassine Diarra|Diarra]]&nbsp;• <small>76</small>&nbsp;[[Mohamed Ouédraogo|Ouédraogo]]&nbsp;• <small>85</small>&nbsp;[[Noham Kamara|Kamara]]&nbsp;• <small>98</small>&nbsp;[[Ainsley Maitland-Niles|Maitland-Niles]]&nbsp;• <small>99</small>&nbsp;[[Noah Nartey|Nartey]]&nbsp;• <small>Trener:</small>&nbsp;[[Paulo Fonseca|Fonseca]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Predlošci sastava francuskih nogometnih klubova|Olympique Lyonnais]] </noinclude> apxwkbgvkcq64x6dugrc6r160u5b0ha 0 691594 7592447 7491960 2026-09-02T09:01:29Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Povijest Francuske]]; ±[[Kategorija:Kršćanstvo u Francuskoj]]→[[Kategorija:Povijest kršćanstva u Francuskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592447 wikitext text/x-wiki [[Slika:Amphiteatre Trois Gaules Lyon.jpg|mini|desno|Amfiteatar Trojice Gala u Lyonu, mjesto progona.]] {{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}} '''[[Lyon|Lyonski]] [[progon]]i''' odnose se na [[Progoni kršćana|progone kršćana]] [[177.]] u [[Lugdunum]]u u [[Rimska Galija|Rimskoj Galiji]] (današnjem Lyonu), za vladavine [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]]. Bilježe ih [[Euzebije Cezarejski]] u svojoj ''Povijesti Crkve'' i [[Grgur iz Toursa|Grgur Tourski]] u svojem djelu ''O slavi mučenika'' (''De Gloria martyrum''), što predstavlja najstariji spomen [[Katolička Crkva u Francuskoj|kršćanstva na francuskom tlu]]. Među poznatijim [[mučenik|mučenicima]] navode se vjerojatni osnivač prve kršćanske zajednice u Lugdunumu i njegov [[Lionska nadbiskupija|prvi biskup]], [[Sveti Potin|sv. Potin]] iz [[Mala Azija|Male Azije]], koji je zatočen preminuo u [[zatvor]]u, [[rob|ropkinja]] [[Sveta Blandina|sv. Blandina]], koja je prema Euzebijevim zapisima bila zavezana za mrežu i postavljena ispred razjarena [[bik]]a,<ref>[https://duhos.com/sveci-nase-crkve/2017/sveta-blandina/ Sveta Blandina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210917043839/https://duhos.com/sveci-nase-crkve/2017/sveta-blandina/ |date=17. rujna 2021. }}, pristupljeno 24. prosinca 2020.</ref> Epipodije i Aleksandar, Matur, [[beč]]ki [[đakon]] Sancto i dr.<ref> [https://sourcebooks.fordham.edu/source/177-lyonsmartyrs.asp The Letter of the Churchs of Vienna and Lyons to the Churches of Asia and Phrygia including the story of the Blessed Blandina] {{eng oznaka}} u Mrežnoj pismohrani srednjovjekovnih izvora [[Sveučilište Fordham|Sveučilišta Fordham]] </ref> Navodi se kako je u progonima stradalo 48 kršćana, polovina od kojih su bili [[Stari Grci|Grci]], a polovina Galoromani.<ref> Goyau, Geogres. [https://www.newadvent.org/cathen/09472a.htm Lyons] {{eng oznaka}} ''[[Catholic Encyclopedia]]'', Robert Appleton Company, New York, 1910., sv. 9 </ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Lyon]] [[Kategorija:Povijest kršćanstva u Francuskoj]] [[Kategorija:Progoni ranih kršćana]] rstbilftshk9a6xoqhnqveqi9o5bvdv 2 692253 7592217 7592099 2026-09-01T14:03:49Z Argo Navis 852 /* Cijele kategorije */ 7592217 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260826092616" class="popis-zadataka">[[Modul:Pritok]] 11:26, 26. kolovoza 2026. (CEST) </li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260814130810" class="popis-zadataka">[[Predložak:EB1911 poster]] 15:08, 14. kolovoza 2026. (CEST) prevedi</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FKina#mw-pages Od Kina]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Novaci]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (76)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (562)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1196)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1348)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260824101944" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fazanke]] 12:19, 24. kolovoza 2026. (CEST) 30</li> <li id="20260825002559" class="popis-zadataka">[[Tetrijebi]] 23:25, 25. kolovoza 2026. (CEST) dovrši dopunu s en</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (396)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 43</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 43</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 27</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 25, od P</li> <li id="20230718124745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesne ptice]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 11, od I</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100468" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100469" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == 2t6joz671rf8umel9v7zlxrf4kaek4o 7592226 7592217 2026-09-01T14:19:40Z Argo Navis 852 7592226 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260826092616" class="popis-zadataka">[[Modul:Pritok]] 11:26, 26. kolovoza 2026. (CEST) </li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260814130810" class="popis-zadataka">[[Predložak:EB1911 poster]] 15:08, 14. kolovoza 2026. (CEST) prevedi</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FKina#mw-pages Od Kina]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Novaci]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (76)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (556)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1196)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1348)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260824101944" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fazanke]] 12:19, 24. kolovoza 2026. (CEST) 30</li> <li id="20260825002559" class="popis-zadataka">[[Tetrijebi]] 23:25, 25. kolovoza 2026. (CEST) dovrši dopunu s en</li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (356)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 43</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 43</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 27</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 25, od P</li> <li id="20230718124745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesne ptice]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 11, od I</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100468" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100469" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == 9fob2offso712vuoa3xoh2xhrgjqvlr 7592271 7592226 2026-09-01T16:49:54Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Palus_Epidemiarum]] 7592271 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260826092616" class="popis-zadataka">[[Modul:Pritok]] 11:26, 26. kolovoza 2026. (CEST) </li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260814130810" class="popis-zadataka">[[Predložak:EB1911 poster]] 15:08, 14. kolovoza 2026. (CEST) prevedi</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FKina#mw-pages Od Kina]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Novaci]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (76)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (556)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1196)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1348)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260824101944" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fazanke]] 12:19, 24. kolovoza 2026. (CEST) 30</li> <li id="20260825002559" class="popis-zadataka">[[Tetrijebi]] 23:25, 25. kolovoza 2026. (CEST) dovrši dopunu s en</li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (356)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 43</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 43</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 27</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 25, od P</li> <li id="20230718124745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesne ptice]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 11, od I</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100468" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100469" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260901164954" class="popis-zadataka">[[Palus Epidemiarum]] 18:49, 1. rujna 2026. (CEST) još slika</li> rrkkhbnaqpub1o2eeawplu34jlvhplf 7592328 7592271 2026-09-01T22:20:21Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Palus Epidemiarum]] 7592328 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260826092616" class="popis-zadataka">[[Modul:Pritok]] 11:26, 26. kolovoza 2026. (CEST) </li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260814130810" class="popis-zadataka">[[Predložak:EB1911 poster]] 15:08, 14. kolovoza 2026. (CEST) prevedi</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FKina#mw-pages Od Kina]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Novaci]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (76)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (556)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1196)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1348)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260824101944" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fazanke]] 12:19, 24. kolovoza 2026. (CEST) 30</li> <li id="20260825002559" class="popis-zadataka">[[Tetrijebi]] 23:25, 25. kolovoza 2026. (CEST) dovrši dopunu s en</li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (356)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 43</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 43</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 27</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 25, od P</li> <li id="20230718124745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesne ptice]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 11, od I</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100468" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100469" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == 9fob2offso712vuoa3xoh2xhrgjqvlr 7592459 7592328 2026-09-02T09:20:24Z Argo Navis 852 /* Kategorije prema en. */ 7592459 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260826092616" class="popis-zadataka">[[Modul:Pritok]] 11:26, 26. kolovoza 2026. (CEST) </li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260814130810" class="popis-zadataka">[[Predložak:EB1911 poster]] 15:08, 14. kolovoza 2026. (CEST) prevedi</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FKina#mw-pages Od Kina]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Novaci]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (76)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (556)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1196)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1348)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260824101944" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fazanke]] 12:19, 24. kolovoza 2026. (CEST) 30</li> <li id="20260825002559" class="popis-zadataka">[[Tetrijebi]] 23:25, 25. kolovoza 2026. (CEST) dovrši dopunu s en</li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (356)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20250210100468" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest papinstva]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=52485038 21])</li> ==== Cijele kategorije ==== <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 43</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 37</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 27</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 25, od P</li> <li id="20230718124745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesne ptice]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 11, od I</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100469" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100470" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == 27b3w69t0k2yyzek52yh10jbkxsdbgo 7592460 7592459 2026-09-02T09:20:30Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Potrebna_kategorizacija]] 7592460 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260826092616" class="popis-zadataka">[[Modul:Pritok]] 11:26, 26. kolovoza 2026. (CEST) </li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260814130810" class="popis-zadataka">[[Predložak:EB1911 poster]] 15:08, 14. kolovoza 2026. (CEST) prevedi</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FKina#mw-pages Od Kina]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Novaci]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (76)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (556)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1196)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1348)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260824101944" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fazanke]] 12:19, 24. kolovoza 2026. (CEST) 30</li> <li id="20260825002559" class="popis-zadataka">[[Tetrijebi]] 23:25, 25. kolovoza 2026. (CEST) dovrši dopunu s en</li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (356)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20250210100468" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest papinstva]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=52485038 21])</li> ==== Cijele kategorije ==== <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 43</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 37</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 27</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 25, od P</li> <li id="20230718124745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesne ptice]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 11, od I</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100469" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100470" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 11:20, 2. rujna 2026. (CEST) </li> fgto7i93i8tzib84ccis1r3oxgbkoyg 7592462 7592460 2026-09-02T09:24:30Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Popis ptičjih vrsta]] 7592462 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260826092616" class="popis-zadataka">[[Modul:Pritok]] 11:26, 26. kolovoza 2026. (CEST) </li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260814130810" class="popis-zadataka">[[Predložak:EB1911 poster]] 15:08, 14. kolovoza 2026. (CEST) prevedi</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FKina#mw-pages Od Kina]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Novaci]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (76)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (556)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1196)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1348)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20260824101944" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fazanke]] 12:19, 24. kolovoza 2026. (CEST) 30</li> <li id="20260825002559" class="popis-zadataka">[[Tetrijebi]] 23:25, 25. kolovoza 2026. (CEST) dovrši dopunu s en</li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (356)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20250210100468" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest papinstva]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=52485038 21])</li> ==== Cijele kategorije ==== <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 43</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 37</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 27</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 25, od P</li> <li id="20230718124745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesne ptice]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 11, od I</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100469" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100470" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 11:20, 2. rujna 2026. (CEST) </li> 8pcvxf3syfd27ehbko7jis5z3wiu72l 7592463 7592462 2026-09-02T09:25:35Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Suradnik:Argo Navis/ZKD]] 7592463 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260826092616" class="popis-zadataka">[[Modul:Pritok]] 11:26, 26. kolovoza 2026. (CEST) </li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260814130810" class="popis-zadataka">[[Predložak:EB1911 poster]] 15:08, 14. kolovoza 2026. (CEST) prevedi</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FKina#mw-pages Od Kina]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Novaci]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (76)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (556)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1196)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1348)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20260824101944" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fazanke]] 12:19, 24. kolovoza 2026. (CEST) 30</li> <li id="20260825002559" class="popis-zadataka">[[Tetrijebi]] 23:25, 25. kolovoza 2026. (CEST) dovrši dopunu s en</li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (356)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20250210100468" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest papinstva]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=52485038 21])</li> ==== Cijele kategorije ==== <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 43</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 37</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 27</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 25, od P</li> <li id="20230718124745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesne ptice]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 11, od I</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100469" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100470" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 11:20, 2. rujna 2026. (CEST) </li> hi0xi7kwmv1tuue00fdu6o2vyjkntgh 7592505 7592463 2026-09-02T10:53:32Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Modul:Pritok]] 7592505 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260814130810" class="popis-zadataka">[[Predložak:EB1911 poster]] 15:08, 14. kolovoza 2026. (CEST) prevedi</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FKina#mw-pages Od Kina]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Novaci]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (76)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (556)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1196)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1348)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20260824101944" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fazanke]] 12:19, 24. kolovoza 2026. (CEST) 30</li> <li id="20260825002559" class="popis-zadataka">[[Tetrijebi]] 23:25, 25. kolovoza 2026. (CEST) dovrši dopunu s en</li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (356)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20250210100468" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest papinstva]] ([https://petscan.wmcloud.org/?psid=52485038 21])</li> ==== Cijele kategorije ==== <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 43</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 37</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 27</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 25, od P</li> <li id="20230718124745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesne ptice]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 11, od I</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 6</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100469" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100470" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 11:20, 2. rujna 2026. (CEST) </li> 3i4imc7cvope6qesmkqwq8411prql3y 0 692609 7592218 7439465 2026-09-01T14:07:01Z Argo Navis 852 7592218 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Globornica | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = HRV | naselja = [[Gerovo Tounjsko]], [[Gornje Dubrave]], [[Donje Dubrave]], [[Generalski Stol]], [[Erdelj (Generalski Stol)|Erdelj]] i [[Goričice Dobranske]]. | duljina = 18,8 | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = nije plovna | smrznuta = | izvor = u [[Gerovo Tounjsko|Gerovu Tounjskom]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|45.271685|15.322441|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 222 | ušće = u [[Dobra|Dobru]], kod [[Goričice Dobranske|Goričica Dobranskog]] i [[Crno Kamanje|Crnog Kamanja]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|45.386531|15.377952|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Crnomorski | ulijeva se u = [[Dobra|Dobru]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Karlovačka županija#Hrvatska | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Globornica''' je [[hrvatska]] rijeka u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]], desna pritoka [[Dobra|Dobre]]. Izvire u blizini naselja [[Gerovo Tounjsko]]. Duga je 18,8 km. Prolazi kroz sljedeća naselja: [[Gerovo Tounjsko]], [[Gornje Dubrave]], [[Donje Dubrave]], [[Generalski Stol]], [[Erdelj (Generalski Stol)|Erdelj]] i [[Goričice Dobranske]]. {{Mrva-rij}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoci Dobre]] 1fm0dj5dht0rzja0nud5o2qrpk5ix40 0 692701 7592220 7478821 2026-09-01T14:10:06Z Argo Navis 852 koordinate 7592220 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Ribnjak | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = HRV | naselja = | duljina = 3,5 | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = nije plovna | smrznuta = | brane = | izvor = kod [[Trošmarija|Trošmarije]] i bivša naselja ''Munjasi'' | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|45.334266|15.251019|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 232 | ušće = u [[Dobra|Dobru]], kod [[Otok na Dobri|Otoka na Dobri]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|45.325026|15.278324|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Crnomorski | ulijeva se u = [[Dobra|Dobru]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Karlovačka županija | pushpin_label_position_A = left | pushpin_label_position_B = right }} '''Ribnjak''' je [[hrvatska]] rječica u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]], lijeva pritoka [[Dobra|Dobre]]. Izvire u blizini [[Trošmarija|Trošmarije]] i bivšeg naselja [[Munjasi]]. Duga je samo 3,5 km, ali je široka. Protječe kroz naselja [[Trošmarija]] i [[Otok na Dobri]]. Preko rijeke kod Otoka na Dobri vodi istoimeni [[most]] na [[Županijska cesta Ž3175|županijskoj cesti Ž3175]]. {{Mrva-rij}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoci Dobre]] e71k4r55hjtjpzamm5tljaokn9titmf 0 692702 7592219 7388679 2026-09-01T14:08:33Z Argo Navis 852 koordinate 7592219 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Bistrica | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = HRV | naselja = | duljina = 4,7 | površina porječja = | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = nije plovna | smrznuta = | izvor = 2,1 km zapadno od [[Gerovo Tounjsko|Gerova Tounjskog]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|45.274116|15.291123|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 243 | ušće = u [[Dobra|Dobru]], kod [[Popovo Selo|Popova Sela]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|45.303167|15.271908|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Crnomorski | ulijeva se u = [[Dobra|Dobru]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Karlovačka županija#Hrvatska | pushpin_label_position_A = bottom | pushpin_label_position_B = top }} '''Bistrica''' je [[hrvatska]] rječica u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]], desni pritok [[Dobra|Dobre]]. Izvire u blizini [[Gerovo Tounjsko|Gerova Tounjskog]]. Duga je 4,7 km. Ne protječe ni kroz jedno naselje. U svom toku protječe ispod [[Autocesta A1|autoceste A1]], koju preko rijeke vodi istoimeni [[most]]. {{Mrva-rij}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoci Dobre]] q0ad108wsca253daf4q30suvi0iw0p9 10 692989 7592367 7591959 2026-09-01T23:27:01Z Croxyz 205325 7592367 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav – Slaven Belupo | naslov = [[NK Slaven Belupo|<span style="color:white;">Trenutni sastav NK Slaven Belupo</span>]] | naslov-style = background:blue; border:1px solid silver; color:white; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Teo Kolar|Kolar]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Vinko Međimorec|Međimorec]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Antonio Jakir|Jakir]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Dominik Kovačić|Kovačić]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Ivan Cvetko (nogometaš)|Cvetko]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Tomislav Božić|Božić]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Marko Dabro|Dabro]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Lovro Banovec|Banovec]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Mihail Caimacov|Caimacov]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Josip Mitrović|Mitrović]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Ante Bilobrk (nogometaš)|Bilobrk]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Losika Ratshukudu|Ratshukudu]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Joseph Essomba Essomba|Essomba]]&nbsp;• <small>16</small>&nbsp;[[Luka Ćurković|Ćurković]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Filip Mažar|Mažar]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Filip Krušelj|Krušelj]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Marko Petrović|Petrović]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Ljuban Crepulja|Crepulja]]&nbsp;{{kapetan}}&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Adetunji Rasaq Adeshina|Adeshina]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Arnór Gauti Jónsson|Jónsson]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Leon Bošnjak|Bošnjak]]&nbsp;• <small>27</small>&nbsp;[[Alen Grgić|Grgić]]&nbsp;• <small>28</small>&nbsp;[[Patrik Marić|Marić]]&nbsp;• <small>30</small>&nbsp;[[Karlo Sentić|Sentić]]&nbsp;• <small>32</small>&nbsp;[[Ivan Čović|Čović]]&nbsp;• <small>33</small>&nbsp;[[Karlo Išasegi|Išasegi]]&nbsp;• <small>35</small>&nbsp;[[Leonard Žuta|Žuta]]&nbsp;• <small>77</small>&nbsp;[[Itsuki Urata|Urata]]&nbsp;• <small>88</small>&nbsp;[[David Bosak|Bosak]]&nbsp;• <small>90</small>&nbsp;[[Ilija Nestorovski|Nestorovski]]&nbsp;• <small>Trener:</small>&nbsp;[[Silvijo Čabraja|Čabraja]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Predlošci sastava hrvatskih nogometnih klubova|Slaven Belupo]] [[Kategorija:NK Slaven Belupo Koprivnica|*]] </noinclude> sxafuimlk4kl8g04dfbkdt8ars26una 0 700076 7592401 7581733 2026-09-02T06:09:54Z DragonFederal 232801 /* Vanjske poveznice */ 7592401 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Italije |izvorno ime = Gran Loggia d'Italia |logo = Logo GLdI.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = GLdI |moto = |utemeljena = [[21. veljače]] [[1910.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |tip = [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna]] [[velika loža]] |središte = [[Rim]] |lokacija = [[Italija]]{{efn|Velika loža Italije ima svoje lože još u četiri države: [[Kanada]], [[Libanon]], [[Rumunjska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Ranije je imala svoje lože i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].}} |broj članova = |web stranica = {{URL|https://www.granloggia.it/|granloggia.it}} }} '''Velika loža Italije starih slobodnih prihvaćenih zidara''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Gran Loggia d'Italia degli Antichi Liberi Accettati Muratori'') je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna]] i [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] [[velika loža]] u [[Italija|Italiji]]. Osnovana je 1910. godine pod nazivom '''Velika najuzvišenija loža Italije''' (''Serenissima Gran Loggia d'Italia'') nakon raskola u [[Veliki orijent Italije|Velikom orijentu Italije]]. Članica je [[Alijansa masona Europe|Alijanse masona Europe]]. Ovo je najveća [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita velika loža]] u Italiji, koja muškarcima i ženama priznaje jednakost i ravnopravnost, premda do danas nikada nije imala [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliku majstoricu]]. Osnovana je od strane skupine članova [[Drevni i prihvaćeni škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] koji su 1908. godine istupili iz [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]]. Iako je službeno osnovana 1910., njezin se početak tradicionalno vezuje uz 1908., godinu raskola. Njezino je povijesno sjedište bilo na adresi Piazza del Gesù 47 u [[Rim]]u po čemu je i poznata kao "obedijencija s Isusova trga" (''Obbedienza di Piazza del Gesù''), a danas joj je sjedište u Palači Vitelleschi u Rimu. Velika loža Italije je 2014. osnovala [[Velika nacionalna loža Hrvatske|Veliku nacionalnu ložu Hrvatske]] od svojih loža koje su do tada radile u Hrvatskoj. == Povijest == === Počeci === Počeci Velike lože Italije povezani su s raskolom unutar [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]], do kojega je došlo 24. lipnja 1908. godine. Tada je znatan broj [[Slobodni zidar|slobodnih zidara]] koji su pripadali [[Drevni i prihvaćeni škotski obred|Drevnom i prihvaćenom škotskom obredu]], predvođenih tadašnjim [[Veliki zapovjednik|suverenim velikim zapovjednikom]] Saverijem Ferom, napustio Veliki orijent Italije. Razlozi raskola bili su ponajprije političke naravi. Nakon izbora Ettorea Ferrarija za [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] 1904., Veliki orijent Italije sve je izrazitije zastupao radikalna i [[Antiklerikalizam i slobodno zidarstvo|antiklerikalna stajališta]]. Nasuprot tome, slobodni zidari koji su se potom okupili oko sjedišta na rimskom Piazza del Gesù zastupali su pomirljiviji [[Katolička Crkva i slobodno zidarstvo|odnos]] prema [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] te općenito [[Konzervativizam|konzervativniji]] društveni i politički pristup. Neposredni povod za sukob bila je Ferrarijeva inicijativa iznesena tijekom godišnje skupštine Velikog orijenta Italije. Ferrari je predložio osudu onih parlamentarnih [[zastupnik]]a koji su bili članovi slobodnog zidarstva, a koji su u Zastupničkom domu [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] odbili poduprijeti prijedlog umjerenoga socijalista [[Leonida Bissolati|Leonide Bissolatija]], također slobodnog zidara, kojim se tražilo ukidanje [[vjeronauk]]a u osnovnim školama. Saverio Fera, tada predodređen za položaj suverenoga velikog zapovjednika Škotskog obreda, oštro se protivio prisilnoj politizaciji obedijencije koju je, prema njegovu mišljenju, provodio Ferrari te je na prijedlog osude uložio formalni [[veto]].<ref>{{Citiranje weba|title=La nascita della Gran Loggia d’Italia|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/la-storia-della-gran-loggia/#nascita-gldi|access-date=2026-08-20|website=granloggia.it|language=it}}</ref> Sukob koji je uslijedio pokazao se nepremostivim. Nakon što je 26. lipnja 1908. Achille Ballori, član [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|Vrhovnog vijeća]] blizak Ferrariju, izabran za suverenoga velikog zapovjednika Škotskog obreda, Fera je proglasio prestanak važenja ustavnih odredaba iz 1906. te raskid odnosa s Velikim orijentom Italije. Dana 13. srpnja iste godine veliki majstor Ettore Ferrari isključio je Feru i sve članove Vrhovnog vijeća koji su ga podupirali. U početku je Feru u osnivanju Velike najuzvišenije lože Italije 21. veljače 1910. slijedilo samo devet [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] Velikog orijenta Italije. Međutim, već tijekom prve godine nova je [[obedijencija]] obuhvaćala približno pedeset loža. Njezin se rast nastavio i sljedećih godina, osobito u [[Južna Italija|južnoj Italiji]], gdje je Velika loža Italije prema broju članova naposljetku nadmašila Veliki orijent Italije. Godine 1912. Velika loža Italije stekla je i međunarodno priznanje na svjetskoj konferenciji vrhovnih vijeća Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda. Saverio Fera umro je 1915. godine. Nakon njegove smrti, u okolnostima [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], obedijencija je nastavila djelovati, ali je prošla kroz prijelazno razdoblje obilježeno smjenama više velikih majstora. Stabilnije vodstvo uspostavljeno je 1919., kada je za velikog majstora izabran Raoul Vittorio Palermi, koji je na toj dužnosti ostao do 1925. godine.<ref name=":12"/> === Prvo poslijeratno razdoblje i uspon fašizma === Dana 29. prosinca 1915. umro je Saverio Fera, osnivač Velike lože Italije. Na položaju velikog majstora naslijedio ga je Leonardo Ricciardini, dok je Raoul Palermi preuzeo vodeću ulogu u Vrhovnom vijeću. Ricciardinijevo razdoblje na čelu velike lože bilo je obilježeno posljedicama [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] i gospodarskom i društvenom krizom koja je nakon njega uslijedila, ali i povratkom većeg broja loža nove velike lože pod okrilje [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]]. Godine 1918. Velika loža Italije obuhvaćala je šezdeset [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] i približno 5.000 članova. Iste je godine za velikog majstora izabran William Burguess, koji je međutim u ožujku 1919. podnio ostavku, čime je otvoren put izboru Raoula Palermija za čelnika Velike lože Italije. Za vrijeme Palermijeva vodstva obedijencija sa sjedištem na rimskom Piazza del Gesù ponovno je počela snažno rasti te je 1921. brojila približno 14.000 članova.<ref name=":10">{{Citiranje weba|title=La Gran Loggia d’Italia dal fascismo alla rinascita|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/la-storia-della-gran-loggia/#fascismo|access-date=2026-08-20|website=granloggia.it|language=it}}</ref><ref name=":12"/> Posebno su značajne bile veze dijela članstva Velike lože Italije s nastajućim [[Fašizam|fašističkim pokretom]]. Četvorica tzv. kvadrumvira fašizma ([[Italo Balbo]], [[Michele Bianchi]], Cesare Maria De Vecchi i [[Emilio De Bono]]) koji su imali vodeću ulogu u organiziranju [[Marš na Rim|Marša na Rim]], bili su povezani s Velikom ložom Italije.{{sfn|Mola|1992|p=505}} Dana 19. svibnja 1922. Velika loža Italije bila je pozvana u [[Lausanne]]u na svjetsku konferenciju vrhovnih vijeća Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda, dok Veliki orijent Italije nije dobio odgovarajući status. Novo međunarodno priznanje predstavljalo je velik uspjeh za Palermija. Ohrabren položajem koji je njegova velika loža stekla u Lausannei, Palermi je još otvorenije iskazivao naklonost prema fašističkom pokretu. Nakon Marša na Rim pozdravio je njegov uspjeh te je novoosnovanoj vladi [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]] uputio službeni brzojav sa željama za uspjeh. Potpora Velike lože Italije Mussolinijevu preuzimanju vlasti, prema pojedinim povjesničarima, nije se ograničavala na formalne izraze naklonosti.<ref name=":12"/> Američki povjesničar Peter Tompkins u knjizi ''Dalle carte segrete del Duce'' iz 2001. navodi da su sva četvorica kvadrumvira Marša na Rim pripadala Velikoj loži Italije. Prema njegovim istraživanjima, istoj su velikoj loži pripadali i drugi istaknuti pripadnici fašističkog režima.{{efn|Među kojima su Arnaldo Mussolini, Roberto Farinacci, Amerigo Dumini, Cesare Rossi, Giacomo Acerbo, Giovanni Marinelli i Giuseppe Bottai}}<ref>{{Citiranje knjige|title=Storia della massoneria in Italia dal 1717 al 2018 : tre secoli di un ordine iniziatico|last=Mola|first=Aldo Alessandro|publisher=Bompiani|year=2018.|isbn=9788845282461|location=Milano-Firenze|pages=547-548|url=https://www.google.hr/books/edition/Storia_della_massoneria_in_Italia/bkzOjwEACAAJ?hl=hr|language=it}}</ref>{{sfn|Mola|1992|p=487}} Tompkins također tvrdi da se Mussolini, približno 72 sata prije Marša na Rim, na rimskoj postaji Termini sastao s Raoulom Palermijem. Prema toj interpretaciji, Palermi je budućem predsjedniku vlade ponudio punu potporu{{sfn|Mola|1992|p=507}} te se obvezao pokušati utjecati i na kralja [[Viktor Emanuel III.|Viktora Emanuela III.]], kojega Tompkins opisuje kao tajnog člana lože povezane s Velikom ložpm Italije.{{sfn|Tompkins|2001|p=69}} Riječ je, međutim, o tvrdnjama i interpretacijama koje pripadaju Tompkinsovu historiografskom prikazu i koje nisu neupitno prihvaćene u historiografiji. Tompkins prihvaća i tezu prema kojoj ubojstvo socijalističkog zastupnika Giacoma Matteottija nije bilo povezano samo s njegovim odlučnim javnim osudama izbornih nepravilnosti i nasilja što su ih fašisti počinili tijekom parlamentarnih izbora 1924., nego i s dokumentima koje je navodno posjedovao o podmićivanju talijanskih političara od strane američke naftne kompanije Sinclair Oil Company. Prema toj tezi, [[mito]] su navodno primili ministri Gabriello Carnazza i Orso Maria Corbino, obojica povezani s Velikom ložpm Italije, kao i sam Benito Mussolini.{{sfn|Tompkins|2001|p=115}} Unatoč Palermijevoj potpori fašizmu, brojni su [[Hram (slobodno zidarstvo)|hramovi]] Velike lože Italije postali metama napada fašističkih skvadrista.{{efn|Skvadrist je član prvih fašističkih odreda u Italiji.<ref>{{Citiranje weba|title=skvàdrist - Hrvatski jezični portal|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d15gURc%3D|access-date=2026-08-20|website=hjp.znanje.hr}}</ref>}} Nakon što je režim zaoštrio odnos prema slobodnom zidarstvu i donio zakonodavstvo kojim su zabranjeni slobodnozidarski oblici udruživanja, Velika loža Italije je 23. studenoga 1925. najprije obustavila rad, odnosno bila "uspavana", a godinu dana poslije i formalno raspuštena.<ref name=":10"/> Palermi je nakon toga pokušao stvoriti organizaciju koja bi predstavljala svojevrsnu zamjenu za Veliku ložu Italije. U tu je svrhu osnovao Nacionalni red kulture i dobročinstva Svetog Ivana Škotskog (''Ordine nazionale di cultura e beneficenza San Giovanni di Scozia''), ali ta organizacija nije uspjela dugoročno opstati i prestala je djelovati nakon nekoliko godina.<ref name=":12">{{Citiranje weba|title=Palermi, Raoul Vittorio|url=https://www.treccani.it/enciclopedia/raoul-vittorio-palermi_(Dizionario-Biografico)/|access-date=2026-08-20|website=treccani.it|language=it|postscript= Dizionario Biografico degli Italiani - Volume 80 (2014)}}</ref> O Palermijevu djelovanju izrazito je kritički pisao Valentino di Fabio, veliki majstor [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Talijanske federacije "Le Droit Humain"]]. U izvješću iz 1946. optužio ga je da je podupirao fašizam kako bi uklonio suparničke slobodnozidarske organizacije i osigurao prevlast vlastitoj organizaciji. Prema Di Fabiju, Palermi je pritom narušio slobodnozidarske običaje, provodio masovne prijeme, dodjeljivao stupnjeve i otvoreno iskazivao lojalnost fašističkom režimu, čime je izazvao pobune unutar vlastite organizacije. Di Fabio je zaključio da je Palermi slobodno zidarstvo sveo na svojevrsni produžetak političke stranke, a poslije ga je povezao i s fašističkom [[Organizzazione di Vigilanza e Repressione dell'Antifascismo|političkom policijom OVRA-om]].<ref name=":11">{{Citiranje knjige|title=La Massoneria italiana|last=di Fabio|first=Valentino|publisher=Ardenza|year=1947.|location=Napoli|pages=|url=|language=it|chapter=La Massoneria italiana prima, durante e dopo il nazifascismo}}</ref> U vezi s događajima od 25. srpnja 1943., kada je Mussolini izgubio potporu većine članova Velikog fašističkog vijeća i potom bio uhićen, Tompkins ponovno naglašava moguću važnost slobodnozidarskih veza. Prema njegovoj interpretaciji, među devetnaestoricom članova Vijeća koji su glasovali protiv Mussolinija njih dvanaestorica još su bila povezana zajedničkom inicijacijom u Velikoj loži Italije.{{sfn|Tompkins|2001|p=229}} Tompkins u tom kontekstu upozorava i na činjenicu da je kralj Viktor Emanuel III. nakon Mussolinijeva pada povjerio sastavljanje nove vlade [[Pietro Badoglio|Pietru Badogliu]], za kojega također navodi da je bio neprijavljeni slobodni zidar, dok samoga kralja smatra tajnim pripadnikom Velike lože Italije.{{sfn|Tompkins|2001|p=69}} === Drugo poslijeratno razdoblje i težak proces obnove === Velika loža Italije ponovno je započelo djelovati nakon dugog razdoblja prisilne neaktivnosti tijekom [[Fašizam|fašističke]] vlasti 4. prosinca 1943., kada je u domu Salvatorea Farine obnovljeno Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Italiju. Na njegovo je čelo izabran odvjetnik Carlo De Cantellis, dok je Farina imenovan njegovim namjesnikom. Nakon oslobođenja Rima od strane [[Saveznici|Saveznika]], 4. lipnja 1944., članovi Vrhovnog vijeća podnijeli su ostavke na poticaj bivšega velikog majstora Raoula Palermija. Sukobi oko vodstva i ustroja Vrhovnog vijeća ubrzo su se zaoštrili. De Cantellis je ušao u otvoreni spor s Palermijem i osnovao vlastitu slobodnozidarsku skupinu. Tijekom sljedećih mjeseci Veliku ložu Italije pogodio je niz raskola, ponovnih ujedinjenja, međusobnih polemika i optužbi, što je dodatno oslabilo njezino ionako malobrojno članstvo. Palermi je odlučno odbacivao optužbe koje su mu upućivane zbog njegova djelovanja u razdoblju fašizma te se predstavljao kao "mučenik domovine", "[[antifašist]]" i "[[Partizani|partizan]]". Nakon što se 1946., u dobi većoj od osamdeset godina, povukao iz aktivnog vodstva, za čelnika velike lože izabran je Pietro Di Giunta. Zbog ozbiljnih zdravstvenih problema Di Giunta je ubrzo prepustio upravljanje Velikom ložom najprije Prodamu, a zatim Giuliju Cesareu Terzaniju. Terzanijevo razdoblje na čelu obedijencije trajalo je do 1949., kada je Domenico Franzoni izabran za suverenoga velikog zapovjednika, dok je Ernesto Villa imenovan velikim majstorom. U godinama neposredno nakon Drugoga svjetskog rata Velika loža Italije bila je prisiljena gotovo samostalno provoditi vlastitu institucionalnu i organizacijsku obnovu, suočavajući se pritom s ozbiljnim financijskim, kadrovskim i ustrojstvenim poteškoćama. Otvorena naklonost fašizmu koju je u prethodnom razdoblju iskazivao Raoul Palermi znatno je otežala njezin položaj u međunarodnom slobodnom zidarstvu. Osobito je onemogućila uspostavu čvršćih odnosa s [[COGMNA|američkim slobodnim zidarstvom]], koje je nakon rata svoju potporu u Italiji uglavnom usmjerilo prema [[Veliki orijent Italije|Velikom orijentu Italije]]. Valentino di Fabio u izvješću iz 1946. izrazito je kritički opisao poslijeratno stanje Velike lože Italije, ističući njezinu duboku podijeljenost i borbe za legitimnost, koje je povezivao s Palermijevim načinom upravljanja. Prema njegovu prikazu, pojavilo se više suparničkih vodstava i neovisnih skupina koje su samostalno provodile inicijacije, dodjeljivale stupnjeve i javno vodile međusobne sporove. Di Fabio je smatrao da su osobne ambicije, rascjepkanost i mnoštvo samozvanih autoriteta ozbiljno oslabile veliku ložu te da je njezina obnova moguća jedino unutarnjim konsolidiranjem i povratkom stabilnom vodstvu.<ref name=":11"/> === Pedesete godine i inicijacija žena === Domenico Franzoni i Ernesto Villa, koji su obnašali dužnosti [[Veliki zapovjednik|suverenoga velikog zapovjednika]] odnosno [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]], bili su 1951. prisiljeni podnijeti ostavke. Privremeno su ih zamijenili namjesnik suverenoga velikog zapovjednika Ermanno Gatto i vikar Romano Battaglia. Tijekom njihova vodstva uvedeno je nekoliko novina u ustroju velike lože, među kojima imenovanje pokrajinskih inspektora izravno od strane suverenoga velikog zapovjednika, podređenih središnjoj upravi reda, te osnivanje političke komisije. Najvažnija promjena uslijedila je tijekom zime 1955., kada je, na prijedlog novoga velikog majstora Tita Ceccherinija, Velika loža Italije otvorila [[Slobodno zidarstvo i žene|članstvo ženama]]. Time je [[obedijencija]] poprimila obilježje [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovitoga slobodnog zidarstva]] i dobila organizacijski karakter koji je zadržala i poslije. Primanje žena bilo je u suprotnosti s odredbama [[Andersonove Konstitucije|Andersonovih ''Konstitucija'']] iz 1723., koje su tradicionalno isključivale žene iz članstva u [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnim ložama]].<ref name=":13"/> Tito Ceccherini, koji je imao ključnu ulogu u uvođenju ženske inicijacije u Veliku ložu Italije, istodobno je pokrenuo novo razdoblje razvoja međunarodnih odnosa velike lože s brojnim stranim slobodnozidarskim organizacijama. Njegovo je vodstvo, međutim, ubrzo postalo predmet kritika zbog izrazito [[Autoritarizam|autoritarnog]] načina odlučivanja i financijske krize koja je pogodila veliku ložu. Unatoč pokušajima suverenoga velikog zapovjednika Škotskog obreda Riccarda Granate da ublaži unutarnje sukobe, nezadovoljstvo među vodećim članovima Velike lože Italije postupno se pojačavalo. Kriza je naposljetku dovela do pada Ceccherinijeva vodstva i njegove ostavke 1961. godine. === Šezdesete godine i vodstvo Giovannija Ghinazzija === Nakon burne ostavke Tita Ceccherinija, za vršitelja dužnosti velikog majstora Velike lože Italije imenovan je Giovanni Ghinazzi. Međutim, 4. travnja 1962. Ceccherini je vodstvu velike lože uputio pismo u kojem je osporio odluku Središnjeg odbora o prihvaćanju njegove ostavke, smatrajući da je i dalje zakoniti veliki majstor. Istodobno je proglasio Ghinazzijevo isključenje iz velike lože. Dana 22. svibnja iste godine Ceccherini se vratio u nacionalno sjedište Velike lože te je svim nacionalnim i lokalnim dužnosnicima objavio da ponovno preuzima pune ovlasti velikog majstora. O cijelom je slučaju obavijestio i suverenoga velikog zapovjednika Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Riccarda Granatu. Granata je odgovorio da se, s obzirom na Ghinazzijev visoki stupanj, o njegovoj eventualnoj odgovornosti i isključenju može odlučivati isključivo pred Vrhovnim vijećem Obreda. Na sjednici Vrhovnog vijeća Granata je odbacio Ceccherinijeve postupke i priznao Giovannija Ghinazzija kao jedinoga zakonitog velikog majstora Velike lože Italije. Nakon takve odluke Ceccherini je, zajedno s manjom skupinom pristaša, osnovao novu [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Veliku najuzvišeniju talijansku nacionalnu ložu]],<ref>{{Citiranje weba|title=Chi siamo - Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana|url=https://www.serenissimagranloggianazionale.it/chi-siamo/|access-date=2026-08-20|website=serenissimagranloggianazionale.it|language=it}}</ref> dok je na čelo njezina Škotskog obreda postavljen princ Giovanni Alliata di Montereale. U lipnju 1962. Velika loža Italije pod Ghinazzijevim vodstvom preselila je svoje sjedište u Palazzo Vitelleschi u središtu [[Rim]]a.<ref name=":13">{{Citiranje weba|title=L’era Ghinazzi e il consolidamento della Gran Loggia d’Italia|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/la-storia-della-gran-loggia/#ghinazzi|access-date=2026-08-20|website=granloggia.it|language=it}}</ref> Istodobno je pristupila međunarodnoj slobodnozidarskoj organizaciji [[CLIPSAS]].<ref name=":2">{{Citiranje knjige|title=Anfänge der liberalen Freimaurerei in Österreich 1953-1988 - Diplomarbeit |last=Dupont|first=Isabelle|publisher=Sorbonne Université|year=1989.|location=Pariz|url=|language=de}}</ref> Godine 1971. dio [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] pokrenuo je pitanje objedinjavanja dužnosti suverenoga velikog zapovjednika Škotskog obreda i velikog majstora Velike lože. Ghinazzi je potom osnovao povjerenstvo koje je izradilo prijedlog reforme, a koji je skupština Velike lože odobrila 1. prosinca 1984. Time su dvije najviše dužnosti objedinjene u jednu. Istodobno je usklađen i sustav [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]], koji je oblikovan kao [[Škotski obred#Struktura stupnjeva|jedinstvena cjelina od 1. do 33. stupnja]].<ref name=":13"/> Giovanni Ghinazzi umro je 14. studenoga 1986. Za njegova dugogodišnjeg vodstva Velika loža Italije organizacijski je obnovljena, povećala je broj članova te ojačala svoj međunarodni položaj. U tom su razdoblju razvijeni i značajni odnosi prijateljstva s drugim velikim ložama, među kojima su se osobito isticali [[Veliki orijent Francuske]] i [[Velika loža Belgije]]. === Razdoblje nakon Ghinazzija i devedesete === Nakon smrti Giovannija Ghinazzija, za suverenoga velikog zapovjednika i velikog majstora izabran je bolonjski računovođa Renzo Canova, kojemu je kao namjesnik pomagao Giuseppe Riservato. Novi čelnik Velike lože Italije odmah je nastojao snažnije otvoriti veliku ložu prema javnosti te je istodobno proveo opsežnu unutarnju reorganizaciju. Bio je i pokretač službenog časopisa Velike lože Italije, ''Officinae'' (''Radionice''), koji je počeo izlaziti 1989. godine. Canova je ostao na čelu velike lože do 1995., kada je za velikog majstora izabran Franco Franchi, liječnik [[Endokrinologija|endokrinolog]] i sveučilišni profesor iz [[Pisa|Pise]].<ref name=":14"/> Godine 2003. Canova je, zajedno s devet punopravnih članova [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|Vrhovnog vijeća]], dugogodišnjim slobodnim zidarima koji su u velikoj loži obnašali visoke dužnosti, podnio ostavku i osnovao novu organizaciju pod nazivom Vrhovno vijeće Italije i San Marina.<ref>{{Citiranje weba|title=Renzo Canova|url=http://www.granloggia.it/page/renzo-canova|access-date=2026-08-20|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130926022719/http://www.granloggia.it/page/renzo-canova|archive-date=2013-09-26|website=granloggia.it|language=it}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Massoneria Scozzese - Ordine Iniziatico Tradizionale - Supremo Consiglio d’Italia e San Marino del 33° ed ultimo grado del R.S.A.A.|url=https://www.massoneriascozzese.it/|access-date=2026-08-20|website=massoneriascozzese.it|language=it}}</ref> Franchijevo razdoblje na čelu Velike lože obilježilo je daljnje otvaranje prema javnosti. U vodstvo je uključio mlađe suradnike, čime je potaknuo modernizaciju velike lože. Posebno se isticao razvoj aktivnosti u [[Firenca|Firenci]], gdje je pokrajinski inspektor povijesno sjedište u Borgo Pinti postupno otvorio i osobama koje nisu bile članovi slobodnog zidarstva, organizirajući kulturne i društveno-političke događaje. To je razdoblje u dijelu članstva postalo poznato kao "firentinsko proljeće". Franchi je također poticao javne rasprave i međunarodne inicijative te je svoje vodstvo usmjerio prema stvaranju šire mreže odnosa s važnijim europskim i vaneuropskim slobodnozidarskim organizacijama.<ref name=":14">{{Citiranje weba|title=Franco Franchi - Gran Maestro dal 1995 al 2001|url=https://www.granloggia.it/i-nostri-gran-maestri/franco-franchi/|access-date=2026-08-20|website=granloggia.it|language=it}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Pisa, la massoneria ricorda il professor Franco Franchi a 100 anni dalla nascita|url=https://www.iltirreno.it/pisa/cronaca/2026/06/24/news/pisa-la-massoneria-ricorda-il-professor-franco-franchi-a-100-anni-dalla-nascita-1.100887293|access-date=2026-08-20|date=2026-06-24|website=iltirreno.it|language=it}}</ref> Kao rezultat takve politike, Velika loža Italije je u prosincu 1998. pristupila organizaciji [[SIMPA]]. Franchi je uveo i ograničenje prema kojemu je veliki majstor mogao obnašati najviše dva mandata. Za Franchijeva vodstva osnovana je i [[Unija masona Mediterana|Unije masona Mediterana]] 2001. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=La Storia della Massoneria e della Gran Loggia d’Italia|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/la-storia-della-gran-loggia|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}</ref> === Razvoj u 21. stoljeću === U prosincu 2001. za suverenoga velikog zapovjednika i velikog majstora izabran je Luigi Danesin iz [[Venecija|Venecije]], koji je na čelu Velike lože Italije naslijedio Franca Franchija. Danesin je potom ponovno izabran na drugi mandat, koji je trajao do kraja 2007. godine. Tijekom njegova vodstva Velika loža Italije obilježila je dvjestotu obljetnicu osnutka Vrhovnog vijeća Italije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda, a 2007. i dvjestotu obljetnicu rođenja [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppea Garibaldija]], nekadašnjega velikog majstora [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]] i člana Vrhovnog vijeća. Zahvaljujući Danesinovoj aktivnosti na području međunarodne suradnje, 27. svibnja 2007. potpisana je Rimska deklaracija, kojom su 24 vrhovna vijeća Škotskog obreda iz različitih dijelova svijeta izrazila zajednička stajališta o razvoju škotskog slobodnog zidarstva na međunarodnoj razini.<ref>{{Citiranje weba|title=Luigi Danesin - Gran Maestro dal 2001 al 2007|url=https://www.granloggia.it/i-nostri-gran-maestri/luigi-danesin/|access-date=2026-08-20|website=granloggia.it|language=it}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Lutto in città, morto Luigi Danesin figura centrale della massoneria|url=https://www.ilgazzettino.it/nordest/venezia/luigi_danesin_morto_massoneria_consulente_lavoro-5327367.html|access-date=2026-08-20|last=Mayer|first=Lorenzo|date=2020-07-05|website=ilgazzettino.it|language=it}}</ref> Početkom prosinca 2007. za suverenoga velikog zapovjednika i velikog majstora izabran je Luigi Pruneti iz [[Firenca|Firence]], koji je na toj dužnosti ostao do 2013. Njegovo vodstvo obilježili su jačanje unutarnje demokratičnosti, ograničavanje ovlasti velikog majstora i veća transparentnost izbora. Nastavio je otvaranje Velike lože prema javnosti te proširio međunarodnu suradnju s drugim slobodnozidarskim organizacijama. Pruneti se također odrekao korištenja posebnog godišnjeg fonda velikog majstora, čime je pridonio financijskoj konsolidaciji velike lože i financiranju [[Humanitarna pomoć|humanitarne pomoći]]. U prosincu 2013. za suverenoga velikog zapovjednika i velikog majstora izabran je Antonio Binni, koji je nastavio politiku međunarodnog povezivanja i unutarnje reorganizacije Velike lože. Ponovno je izabran 2016. za mandat do 2019.<ref>{{Citiranje weba|title=Antonio Binni - Gran Maestro dal 2013 al 2019|url=https://www.granloggia.it/i-nostri-gran-maestri/antonio-binni/|access-date=2026-08-20|website=granloggia.it|language=it}}</ref> Njegovo drugo razdoblje vodstva obilježio je spor oko imenovanja novih članova Vrhovnog vijeća, nakon kojega je dio članova napustio veliku ložu i 2017. osnovao [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Talijanski tradicionalni masonski red]] (OMTI).<ref>{{Citiranje weba|title=GLDIRS : La Storia|url=https://www.gldirs.it/it_IT/la-gldirs/la-storia|access-date=2026-08-20|website=gldirs.it|language=it}}</ref> Sukob je prerastao u višegodišnji sudski postupak, ali nije doveo do promjene upravljačkog kontinuiteta Velike lože Italije. Binnija je u studenom 2019. naslijedio rimski računovođa Luciano Romoli. == Ustroj == Sjedište Velike lože Italije je u [[Rim]]u, u Palači Vitelleschi (''[[:it:Palazzo Vitelleschi (Roma)|Palazzo Vitelleschi]]''), u ulici Via San Nicola de' Cesarini 3. Povijesno sjedište bilo na adresi Piazza del Gesù 47, Rim.<ref name=":3"/> === Lože === {{Lokacijska karta+ |Europa |float=right |width=350 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike lože Italije u Europi, van Italije, te Bliskom Istoku. |places= {{Lokacijska karta točka |Europa |lat=51.507222 |long=-0.1275 |label=[[London]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Europa |lat=45.759722 |long=21.23 |label=[[Temišvar]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Europa |lat=46.175 |long=21.3125 |label=[[Arad (Arad, Rumunjska)|Arad]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Europa |lat=47.072222 |long=21.921111 |label=[[Oradea]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Europa |lat=33.898056 |long=35.505833 |label=[[Beirut]] |position=left }} }} Struktura Velike loža Italije uključuje 23 [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska orijenta]] prema [[Talijanske regije|talijanskim regijama]] i drugim državama.<ref name=":3"/> Ova velika loža pod svojom okriljem ukupno ima oko 400 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] koje povezuju preko 7.500 članica i članova. Pokrajinski orijenti su:<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Le nostre sedi|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/le-nostre-sedi/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}</ref> * Pokrajina Abruzzo i Molise (''Regione Massonica Abruzzo Molise'') – nadležna za [[Abruzzo]] i [[Molise]]. * Pokrajina Alpe Adrija (''Regione Massonica Alpe Adria'') – nadležna za lože u [[Trst]]u i [[Gorica (grad)|Gorici]], [[Furlanija-Julijska krajina]]. * Pokrajina Basilicata (''Regione Massonica Basilicata'') – nadležna za [[Basilicata|Basilicatu]]. * Pokrajina Kalabrija (''Regione Massonica Calabria'') – nadležna za [[Kalabrija|Kalabriju]]. * Pokrajina Kampanija (''Regione Massonica Campania'') – nadležna za [[Kampanija|Kampaniju]]. * {{Z|KAN}} Pokrajina Kanada (''Regione Massonica Canada'') – nadležna za lože u [[Toronto|Torontu]], [[Kanada]]. * {{Z|RUM}} Pokrajina Rumunjske (''Regione Massonica della Romania'') – nadležna za lože u [[Arad (Arad, Rumunjska)|Aradu]], [[Temišvar]]u i [[Oradea|Oradeji]], [[Rumunjska]].<ref>{{Citiranje weba|title=Regione Massonica della Romania|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/le-nostre-sedi/regione-massonica-della-romania/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it}}</ref> * Pokrajina Emilia-Romagna (''Regione Massonica Emilia Romagna'') – nadležna za [[Emilia-Romagna|Emilia-Romagnu]]. * Pokrajina Furlanija (''Regione Massonica Friuli'') – nadležna za [[Furlanija|Furlaniju]]. * Pokrajina Insubrija (''Regione Massonica Insubria'') – nadležna za sjeverni dio [[Lombardija|Lombardije]]. * Pokrajina Lacij (''Regione Massonica Lazio'') – nadležna za [[Lacij]]. * {{Z|LBN}} Pokrajina Libanon (''Regione Massonica Libano'') – nadležna za lože u [[Beirut]]u, [[Libanon]].<ref>{{Citiranje weba|title=Regione Massonica Libano|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/le-nostre-sedi/regione-massonica-libano/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}</ref> * Pokrajina Ligurija (''Regione Massonica Liguria'') – nadležna za [[Ligurija|Liguriju]]. * Pokrajina Lombardija (''Regione Massonica Lombardia'') – nadležna za [[Lombardija|Lombardiju]]. * Pokrajina Marke (''Regione Massonica Marche'') – nadležna za [[Marke|Marku]]. * Pokrajina Pijemont i Dolina Aoste (''Regione Massonica Piemonte – Valle d'Aosta'') – nadležna za [[Pijemont]] i [[Valle d'Aosta|Dolinu Aoste]]. * Pokrajina Apulija (''Regione Massonica Puglia'') – nadležna za [[Apulija|Apuliju]]. * {{Z|UK}} Pokrajina Ujedinjeno Kraljevstvo (''Regione Massonica Regno Unito'') – nadležna za lože u [[London]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].<ref name=":19">{{Citiranje weba|title=Regione Massonica Regno Unito|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/le-nostre-sedi/regione-massonica-regno-unito/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}</ref> * Pokrajina Sardinija (''Regione Massonica Sardegna'') – nadležna za [[Sardinija|Sardiniju]]. * Pokrajina Sicilija (''Regione Massonica Sicilia'') – nadležna za [[Sicilija|Siciliju]]. * Pokrajina Toskana (''Regione Massonica Toscana'') – nadležna za [[Toskana|Toskanu]]. * Pokrajina Umbrija (''Regione Massonica Umbria'') – nadležna za [[Umbrija|Umbriju]]. * Pokrajina Veneto i Trentino-Južni Tirol (''Regione Massonica Veneto Euganea – Trentino Alto Adige'') – nadležna za [[Veneto]] i [[Trentino-Južni Tirol]]. Lože koje djeluju izvan Italije su:<ref name=":19"/> *{{Z|UK}} Loža "Marko Polo" (''Rispettabile Loggia Marco Polo''), London – nosi naziv po [[Marko Polo|Marku Polu]], mletačkom istraživaču i putopisacu. *{{Z|UK}} Loža "Termin" (''Rispettabile Loggia Terminus''), London – nosi naziv po Terminu, bogu [[granica]] i [[Međaši|zemljišnih međa]] u [[Rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. === Uprava === Velikom ložom Italije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] (''Gran Maestro''), odnosno ''suvereni veliki zapovjednik velikog majstora'' (''Sovrano Gran Commendatore Gran Maestro''), koji se bira na trogodišnje razdoblje. {{div col|colwidth=25em}} #Saverio Fera (1910. – 1915.) #Leonardo Ricciardi (1915. – 1918.) #William Burguess (1918. – 1919.) #Raul Vittorio Palermi (1919. – 1925.) #Carlo De Cantellis ([[Vršitelj dužnosti|v.d.]], 1944. – 1946.) #Pietro Di Giunta (1946. – 1947.) #Attilio Prodram (1947. – 1948.) #Giulio Cesare Terzani (1948. – 1949.) #Ernesto Villa (1949. – 1951.) #Ermanno Gatto (1951. – 1955.) #Tito Ceccherini (1955. – 1961.) #Giovanni Ghinazzi (1962. – 1986.) #Mario Bogliolo (v.d., 1986. – 1987.) #Renzo Canova (1987. – 1996.) #Franco Franchi (1996. – 2001.) #Luigi Danesin (2001. – 2007.) #Luigi Pruneti (2007. – 2013.){{efn|Pruneti je istupio iz Velike lože i osnovao [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Talijanski tradicionalni masonski red]] (OMTI) čiji je veliki majstor od 2017. godine.}} #Antonio Binni (2013. – 2019.) #Luciano Romoli (od 2019.) {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Velika loža Italije je član nekoliko međunarodnih [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]], i to:<ref name=":0"/> {{div col|colwidth=33em}} * ''[[CLIPSAS]]'' (suosnivač, 1961. – 2021.) * ''[[Catena]]'' (?. – 199?.) * ''[[SIMPA]]'' (1998. – ?.) * [[Alijansa masona Europe]] (od ?.)<ref>{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref> * [[Unija masona Mediterana]] (suosnivač, 2001.) {{div col end}} Također, ova velika loža potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 55 drugih velikih loža, uključujući [[Veliki orijent Francuske]], [[Velika loža Francuske|Veliku ložu Francuske]], [[Velika ženska loža Francuske|Veliku žensku ložu Francuske]], [[Veliki orijent Belgije]], [[Veliki orijent Austrije]], [[Velika regularna loža Crne Gore|Veliku regularnu ložu Crne Gore]], [[Veliki orijent Rumunjske]] i dr.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Rapporti internazionali|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/rapporti-internazionali/|access-date=2025-05-31|website=granloggia.it|language=it}}</ref> ===Obredi === Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike lože Italije je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]]. Velika loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]].<ref>{{Citiranje weba|title=Gran Loggia d’Italia – Identità, Tradizione e Valori|url=https://www.granloggia.it/gran-loggia-italia-degli-alam/|access-date=2025-05-31|website=granloggia.it|language=it}}</ref> == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Italije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih [[konkordat]]a. *Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Italije (''Supremo Consiglio di Rito Scozzese Antico ed Accettato'') – nadležan za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|title=Il Rito Scozzese Antico e Accettato|url=https://www.granloggia.it/massoneria-rito-scozzese/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}</ref> Vrhovno vijeće Italije je jedan od supotpisnika ''Velike opće povelja o visokim škotskim stupnjevima'' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Charte Universelle des Hauts Grades Ecossais''; [[Engleski jezik|engl.]] ''Universal Grand Charter of the Higher Scottish Degrees'') koju je [[14. prosinca]] [[2019.]] godine potpisao 31 vrhovno vijeće iz Europe, [[Amerika|Amerike]] te sjeverne Afrike. Potpisnici će se međusobno priznavati zadržavajući puni [[suverenitet]]. Među potpisnicima su vrhovna vijeća pri [[Veliki orijent Francuske|Velikom orijentu Francuske]], [[Velika nacionalna loža Hrvatske|Velikoj nacionalnoj loži Hrvatske]], [[Velika ženska loža Francuske|Velikoj ženskoj loži Francuske]], [[Le Droit Humain|Međunarodnom redu Le Droit Humain]] i dr.<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry.network/more_news/liberal-jurisdictions-of-the-aasr-signed-the-istanbul-declaration/|title=Liberal Jurisdictions of the AASR signed the Istanbul Declaration|date=2019-12-15|access-date=2024-04-20|website=freemasonry.network|language=en}}</ref> Pod Vrhovnim vijećem Italije aktivno se prakticiraju i iniciraju stupnjevi: [[Loža savršenstva|4., 9., 14.]], [[Vitez ružinog križa|18.]], [[Vitez kadoš|30.]], [[Konzistorij (slobodno zidarstvo)|31., 32.]] i [[Suvereni veliki generalni inspektor|33.]]<ref>{{Citiranje weba|title=La Piramide Iniziatica|url=http://www.granloggia.it/page/la-piramide-iniziatica|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140413194225/http://www.granloggia.it/page/la-piramide-iniziatica|archive-date=2014-04-13|website=granloggia.it|language=it}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Un unico cammino articolato in 33 gradi|url=https://www.granloggia.it/massoneria-rito-scozzese/|access-date=2026-08-20|website=granloggia.it|language=it}}</ref> == Poznati članovi == *[[Hugo Pratt]] (1927. – 1995.), crtač stripova *[[Gabriele D'Annunzio]] (1863. – 1938.), pjesnik, dramaturg, političar == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == {{refbegin}} * {{Citiranje knjige|title=Storia della Massoneria italiana dalle origini ai nostri giorni|last=Mola|first=Aldo Alessandro|publisher=Bompiani|year=1992.|isbn=9788845219290|location=Milano|url=https://www.google.hr/books/edition/_/_V7aAAAAMAAJ?hl=hr|language=it|ref=Mola1992}} * {{Citiranje knjige|title=Dalle carte segrete del Duce. Momenti e protagonisti dell'Italia fascista nei National Archives di Washington|last=Tompkins|first=Peter|publisher=Tropea|year=2001|isbn=|location=Milano|pages=|url=https://www.google.hr/books/edition/Dalle_carte_segrete_del_Duce/1347AAAACAAJ?hl=hr|language=it |ref=Tompkins2001}} {{refend}} == Vanjske poveznice == *{{URL|https://www.granloggia.it/|Službena stranica}} *{{facebook|granloggia}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|I]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Italiji]] 2rfoeet05etxah5q23slhqdza5vvb06 0 703240 7592382 7469788 2026-09-02T00:19:00Z Croxyz 205325 7592382 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Ben Chilwell | slika = [[Datoteka:Ben Chilwell 2020.jpg|250 px]] | opis slike = Chilwell u dresu [[Chelsea F.C.|Chelseaja]] 2020. godine | država = {{Z+X|ENG}} | puno ime = Benjamin James Chilwell<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/84136 |title=Squads for 2016/17 Premier League confirmed |publisher=Premier League |date=1. rujna 2016. |access-date=2. lipnja 2017.}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[21. prosinca]] [[1996.]] | datum smrti = | visina = 178 cm<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/13491/Ben-Chilwell/overview |title=Ben Chilwell: Overview |publisher=Premier League |access-date=3. travnja 2020.}}</ref> | trenutačni klub = [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | broj u klubu = ? | pozicija = [[Branič (nogomet)|lijevi bek]]<ref>{{cite web |url=https://www.lcfc.com/players/13491/Ben-Chilwell/profile |title=Ben Chilwell |publisher=Leicester City F.C. |access-date=3. travnja 2020.}}</ref> | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2009.]] <br> [[2009.]] – [[2015.]] | juniorski klubovi = [[Rushden & Diamonds F.C.|Rushden & Diamonds]] <br> [[Leicester City F.C.|Leicester City]] | godina = [[2015.]] – [[2020.]] <br> [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2020.]] – [[2025.]] <br> [[2025.]] <br> [[2025.]] – [[2026.]]<br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Leicester City F.C.|Leicester City]] <br> {{nowrap|→ [[Huddersfield Town A.F.C.|Huddersfield Town]] (posudba)}} <br> [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <br> → [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] (posudba) <br> [[RC Strasbourg Alsace|Strasbourg]] <br> [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}99 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}70 {{0}}{{0}}{{0}}(8)<br>{{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2014.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] <br> [[2016.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] – [[2024.]] | reprezentacija = {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 18 godina|Engleska do 18]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 19 godina|Engleska do 19]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 20 godina|Engleska do 20]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 21 godine|Engleska do 21]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] <br> | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|[[UEFA Liga nacija]]}}{{Medalja|Bronca|[[UEFA Liga nacija 2018./19.|2019.]]|[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]}}<br> {{Medalja|Natjecanje|[[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]}}{{Medalja|Finalist|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]|[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]}} | bilješka = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Benjamin James Chilwell''' ([[Milton Keynes]], [[21. prosinca]] [[1996.]]) [[Engleska|engleski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|lijevog beka]]. Trenutačno igra za [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]]. == Klupska karijera == === Leicester City === Kao dvanaestogodišnjak prešao je iz akademije [[Rushden & Diamonds F.C.|Rushden & Diamonds]]a u akademiju [[Leicester City F.C.|Leicester Cityja]]. Krajem sezone 2014./15. osvojio je nagradu za najboljeg igrača Leicesterove akademije.<ref name=":0">{{cite web |url=http://www.lcfc.com/news/article/esteban-cambiasso-named-leicester-city-player-of-the-year-2461984.aspx |title=Esteban Cambiasso Named Leicester City Player of the Year |publisher=Leicester City F.C.}}</ref> Za Leicester je debitirao 27. listopada 2015. u utakmici [[Engleski liga-kup|Liga-kupa]] protiv [[Hull City A.F.C.|Hull Cityja]] koju je Hull City dobio 5:4 na [[Jedanaesterac|penale]] (prije izvođenja penala rezultat je bio 1:1).<ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/matches/2015/10/27/england/league-cup/hull-city-afc/leicester-city-fc/2159964 |title=Hull City vs. Leicester City – 27 October 2015 |website=Soccerway |access-date=27. listopada 2015.}}</ref> Dana 19. studenog 2015. poslan je na posudbu u [[Huddersfield Town A.F.C.|Huddersfield Town]] do 3. siječnja.<ref>{{cite web |url=http://www.examiner.co.uk/sport/football/news/huddersfield-town-complete-loan-signing-10467540 |title=Huddersfield Town complete loan signing of Leicester City left-back Ben Chilwell |first=Doug |last=Thomson |newspaper=Huddersfield Daily Examiner |date=19. studenoga 2015.}}</ref> Za Huddersfield Town debitirao je 27. studenog protiv [[Middlesbrough F.C.|Middlesbrougha]] koji je dobio susret 0:2.<ref>{{cite news |last1=Thomson |first1=Doug |title=Defeat by Middlesbrough took gloss off League debut of Huddersfield Town's on-loan Leicester City left-back Ben Chilwell |url=https://www.examiner.co.uk/sport/football/news/defeat-middlesbrough-took-gloss-league-10520419 |newspaper=Huddersfield Daily Examiner |date=29. studenoga 2015. |access-date=16. rujna 2018.}}</ref> Za Leicester je u [[FA Premier liga|Premier ligi]] debitirao 26. prosinca protiv [[Everton F.C.|Evertona]] od kojeg je Leicester City izgubio 0:2.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/38361078 |title=Leicester City 0–2 Everton |website=BBC Sport |date=27. prosinca 2016.}}</ref> Svoj prvi gol za Leicester zabio je [[Tottenham Hotspur]]u 18. svibnja 2017. koji pobijedio rezultatom 1:6.<ref>{{cite news |last1=Rostance |first1=Tom |title=Leicester City 1–6 Tottenham Hotspur |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/39879805 |website=BBC Sport |date=18. svibnja 2017. |access-date=16. rujna 2018.}}</ref> === Chelsea === Chilwell je prešao u [[Chelsea F.C.|Chelsea]] 26. kolovoza 2020. za nepoznati iznos koji je prema [[BBC Sport]]u iznosio 45 milijuna funti.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/53913585 |title=Ben Chilwell: Chelsea sign Leicester defender on five-year deal for £45m |website=BBC Sport |date=26. kolovoza 2020. |access-date=15. rujna 2020.}}<br />{{cite web |url=https://www.chelseafc.com/en/news/2020/08/26/chilwell-transfer-to-chelsea-confirmed |title=Chilwell transfer to Chelsea confirmed |publisher=Chelsea F.C. |date=26. kolovoza 2020. |access-date=7. travnja 2021.}}</ref> Za Chelsea je debitirao 23. rujna u utakmici treće runde [[FA kup|kupa]] protiv [[Barnsley F.C.|Barnsleyja]] koja je završila 6:0 te je pritom postigao svoju prvu asistenciju za klub.<ref>{{Cite web |title=Chelsea 6–0 Barnsley |url=https://www.bbc.com/sport/football/54190608 |date=23. rujna 2020. |website=BBC Sport |access-date=24. rujna 2020.}}</ref> U svojoj prvi utakmici za Chelsea u Premier ligi odigrane protiv [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palacea]] koji je izgubio 4:0, postigao je prvi gol na utakmici te asistirao [[Kurt Zouma|Kurtu Zoumi]] za drugi.<ref>{{cite news |last=Poole |first=Harry |title=Chelsea 4–0 Crystal Palace |url=https://www.bbc.com/sport/football/54305844 |date=4. listopada 2020. |website=BBC Sport |access-date=4. listopada 2020.}}</ref> Svoj prvi gol u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] postigao je 7. travnja naredne godine u utakmici četvrtfinala protiv [[FC Porto|Porta]] koja je završila 2:0.<ref>{{cite news |last=Johnston |first=Neil |title=Porto 0-2 Chelsea: Mason Mount scores his first Champions League goal |url=https://www.bbc.com/sport/football/56653905 |date=7. travnja 2021. |website=BBC Sport |access-date=7. travnja 2021.}}</ref> Nastupao je u [[Finale UEFA Lige prvaka 2021.|finalnoj utakmici]] u kojoj je [[Manchester City F.C.|Manchester City]] poražen s minimalnih 1:0.<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0269-12650cedca55-37515f69768e-1000--report-chelsea-claim-second-title/|title=Man. City 0–1 Chelsea: Havertz gives Blues second Champions League triumph|website=[[UEFA]]|date=29 May 2021|access-date=29 May 2021}}</ref> Od kolovoza 2023. klupski je dokapetan (kapetan je [[Reece James]]).<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2023/aug/09/chelsea-hope-to-seal-moises-caicedo-deal-in-time-for-seasons-opener |title=Chelsea hope to seal Moisés Caicedo deal and lure Roméo Lavia | website=The Guardian|date=10 August 2023|access-date=10 August 2023}}</ref> Bio je kapetan Chelseaja 25. veljače 2024. u finalu [[Engleski liga-kup|Liga-kupa]] u kojem je Chelsea izgubio 0:1 od [[Liverpool F.C.|Liverpoola]].<ref>{{cite web |title=Chelsea vs. Liverpool: Live updates from Carabao Cup final, score, result |url=https://theathletic.com/live-blogs/chelsea-liverpool-live-updates-carabao-cup-final-score-result/kK608FIecHhr/EfQZjlrVoWRQ/ |website=The Athletic |date=25 February 2024 |access-date=6 April 2024}}</ref> === Crystal Palace (posudba) === Chilwell je 3. veljače 2025. posuđen [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palaceu]] do kraja sezone.<ref>{{cite web |url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/ben-chilwell-joins-crystal-palace-on-loan/ |title=Ben Chilwell joins Crystal Palace on loan |publisher=Crystal Palace F.C. |date=3 February 2025 }}</ref> Debitirao je sedam dana kasnije u utakmici [[FA kup]]a protiv [[Doncaster Rovers F.C.|Doncaster Roversa]] koji je poražen 0:2.<ref>[https://www.cpfc.co.uk/news/first-team/ben-chilwell-crystal-palace-debut-doncaster-rovers-february-2025/ Chilwell: It was great to make my debut], Crystal Palace F.C., objavljeno 11. veljače 2025., pristupljeno 24. lipnja 2025.</ref> Prvi gol za Crystal Palace postigao je 20. svibnja kada je [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]] dobiven 4:2 u [[FA Premier liga|ligi]].<ref>{{Cite news |title=Crystal Palace keep party going as Eze's glorious goal wraps up win over Wolves |last=Brewin |first=John |url=https://www.theguardian.com/football/2025/may/20/crystal-palace-wolves-premier-league-match-report |date=20 May 2025 |access-date=21 May 2025 |work=The Guardian}}</ref> === Strasbourg === Sa [[RC Strasbourg Alsace|Strasbourgom]] je 1. rujna 2025. potpisao dvogodišnji ugovor.<ref>{{Cite web |last=Kinsella |first=Nizaar |date=2025-09-01 |title=Chelsea transfers: Ben Chilwell to join Strasbourg but Raheem Sterling and Axel Disasi remain |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/clydy58qw1wo |access-date=2025-09-01 |website=BBC Sport}}</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere igrao je za sve selekcije [[Engleska|Engleske]] od 18 do 21 godine. Za [[Engleska nogometna reprezentacija|A selekciju Engleske]] debitirao je 11. rujna 2018. u prijateljskoj utakmici protiv [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]] koja je poražena s minimalnih 1:0.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/45404026 |title=England 1–0 Switzerland |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=11. rujna 2018. |access-date=11. rujna 2018.}}</ref> Bio je član engleske momčadi na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europskom prvenstvu 2020.]]<ref>{{Cite news |date=1 June 2021 |title=Euro 2020: Trent Alexander-Arnold named in England's 26-man squad |website=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/57321188 |url-status=live |access-date=7 July 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210601214201/https://www.bbc.com/sport/football/57321188 |archive-date=1 June 2021}}</ref> Svoj prvi reprezentativni pogodak postigao je 9. listopada 2021. u kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] u kojoj je [[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]] poražena 0:5.<ref>{{Cite web|last=Martin|first=Paul|title=Five-star show from Three Lions|url=https://www.englandfootball.com/mens-senior-team/fixtures-results/2021/Andorra-0-5-england-fifa-2022-world-cup-european-qualifier-match-report-20210910|url-status=live|access-date=10 October 2021|website=England Football|publisher=The Football Association|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20211009231726/https://www.englandfootball.com/mens-senior-team/fixtures-results/2021/Andorra-0-5-england-fifa-2022-world-cup-european-qualifier-match-report-20210910 |archive-date=9 October 2021 }}</ref> == Priznanja == === Individualna === *Član momčadi sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]<ref>{{cite web |title=UEFA Champions League Squad of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0269-12688c451cdd-b6efcb4ce948-1000--champions-league-all-star-squad/ |publisher=UEFA |date=31 May 2021 |access-date=1 June 2021}}</ref> *Igrač sezone momčadi [[Leicester City F.C.|Leicester Cityja]] do 21 godine: 2015./16.<ref>{{Cite news |last= |first= |date=11 May 2016 |title=Riyad Mahrez Named Leicester City Player of the Season |publisher=Leicester City |url=http://www.lcfc.com/news/article/riyad-mahrez-named-leicester-city-player-of-the-season-3107732.aspx |access-date=15 September 2022}}</ref> *Igrač godine akademije Leicester Cityja: 2014./15.<ref name=":0" /> === Klupska === '''Chelsea''' *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/57268064 |title=Manchester City 0–1 Chelsea |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=29 May 2021 |access-date=10 October 2021}}</ref> *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2021.|2021.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/58157867 |title=Chelsea 1–1 Villarreal |first=Mark |last=Sterling |website=BBC Sport |date=11 August 2021 |access-date=10 October 2021}}</ref> * [[FA kup]] (finalist): 2020./21.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/57055571 |title=Chelsea 0–1 Leicester City |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=15. svibnja 2021. |access-date=17. svibnja 2021.}}</ref> * [[Engleski liga-kup]] (finalist): 2023./24.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/68329936 |title=Chelsea 0–1 Liverpool |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=25 February 2024 |access-date=22 March 2024}}</ref> '''Crystal Palace''' * [[FA kup]]: 2024./25.<ref name="facup">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cm23zrkn7ryt |title=Crystal Palace 1–0 Manchester City |website=BBC Sport |date=17 May 2025 |access-date=17 May 2025}}</ref> === Reprezentativna === '''Engleska''' * [[UEFA Liga nacija]] (treće mjesto): [[UEFA Liga nacija 2018./19.|2018./19.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/48191915 |title=Switzerland 0–0 England |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=9. lipnja 2019. |access-date=12. lipnja 2019.}}</ref> * [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]] (finalist): [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51198762 |title=Italy 1–1 England |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=11 July 2021 |access-date=17 July 2021}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [https://www.chelseafc.com/en/teams/first-team/ben-chilwell?pageTab=biography Profil], [[Chelsea F.C.|Chelsea]] * [https://www.thefa.com/england/mens-seniors/squad/ben-chilwell Profil], [[Engleski nogometni savez]] * {{UEFA|250078763|arhiva=20191011091923}} {{Sastav Engleska 2020. EP}} {{GLAVNIRASPORED:Chilwell, Ben }} [[Kategorija:Engleski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Leicester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Huddersfield Towna]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Nogometaši Crystal Palaca]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] o1dp1c9y5etq3dlbpy9pjfznuggw7v7 14 703459 7592212 5892186 2026-09-01T14:00:48Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Atmosfere planeta Sunčevog sustava|Atmosfere planeta Sunčevog sustava]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592212 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Svemirske letjelice]] [[Kategorija:Istraživanje Sunčevog sustava]] [[Kategorija:Atmosfere planeta Sunčevog sustava|Sonde]] t1aucavhi6e3n0z0u01crofkbljcyej 0 706757 7592345 7586557 2026-09-01T22:54:46Z Croxyz 205325 7592345 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Jack Grealish | slika = [[Datoteka:ManCity20240722-017_(cropped).jpg|250 px]] | opis slike = Grealish na treningu [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]] [[2024.]] godine | država = {{Z+X|ENG}} | puno ime = Jack Peter Grealish<ref>{{cite web |url=https://www.worldfootball.net/player_summary/jack-grealish/ |title=Jack Grealish: Profile |website=worldfootball.net |publisher=HEIM:SPIEL |access-date=11. rujna 2020.}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[10. rujna]] [[1995.]]<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/4260/Jack-Grealish/overview |title=Jack Grealish: Overview |publisher=Premier League |accessdate=4. lipnja 2021.}}</ref> | datum smrti = | visina = 175 cm<ref name="PremProfile">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/4260/Jack-Grealish/overview |title=Jack Grealish |publisher=Premier League |accessdate=25 June 2023}}</ref> | trenutačni klub = [[Everton F.C.|Everton]] <br> (''posudba iz [[Manchester City F.C.|Manchester City]]ja'') | broj u klubu = ? | pozicija = [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = [[2001.]] <br> [[2001.]] – [[2013.]] | juniorski klubovi = [[Highgate United F.C.|Highgate United]] <br> [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | godina = [[2013.]] – [[2021.]] <br> [[2013.]] – [[2014.]] <br> [[2021.]] – ''danas'' <br> [[2025.]] – [[2026.]] <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] <br> → [[Notts County F.C.|Notts County]] (posudba) <br> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <br> → [[Everton F.C.|Everton]] (posudba) <br> → [[Everton F.C.|Everton]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}185 {{0}}{{0}}(29) <br> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}94 {{0}}{{0}}(12) <br> {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2011.]] – [[2012.]] <br> [[2012.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2014.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2020.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|IRS}} [[Irska nogometna reprezentacija do 17 godina|Irska do 17]] <br> {{Z|IRS}} [[Irska nogometna reprezentacija do 18 godina|Irska do 18]] <br> {{Z|IRS}} [[Irska nogometna reprezentacija do 21 godine|Irska do 21]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 21 godine|Engleska do 21]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}}{{Medalja|Natjecanje|[[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]]}}{{Medalja|Srebro|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]|[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]}} | bilješka = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Jack Peter Grealish''' ([[Birmingham]], [[10. rujna]] [[1995.]]) [[Engleska|engleski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[Everton F.C.|Everton]]. == Klupska karijera == === Omladinska karijera === Kao šestogodišnjak 2001. godine prešao je iz [[Highgate United F.C.|Highgate Uniteda]] u [[Aston Villa F.C.|Aston Villu]].<ref>{{cite news |last1=Young |first1=Graham |title=The genesis of Jack Grealish – the story of the boy in the oversized shirty |url=https://www.birminghammail.co.uk/sport/football/football-news/genesis-jack-grealish-story-boy-19347754 |newspaper=Birmingham Mail |location=Birmingham |date=29. studenoga 2020.}}</ref><ref name="realdeal">{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2014/sep/12/jack-grealish-real-deal-aston-villa |title=Jack Grealish turning into the real deal as he keeps his options open |first=Barry |last=Glendenning |newspaper=The Guardian |location=London |date=12. rujna 2014. |access-date=12. rujna 2014.}}</ref><ref name="fatherinterview">{{cite web |url=https://talksport.com/football/264949/exclusive-jack-grealish-faces-tough-decision-about-england-future-claims-father/ |title=Exclusive&nbsp;– Jack Grealish faces tough decision about England future, claims father |first=Nick |last=Rostron-Pike |publisher=talkSPORT |date=21. travnja 2015. |access-date=15. kolovoza 2018.}}</ref><ref name="contract14">{{cite news |url=https://www.birminghammail.co.uk/sport/football/football-news/exclusive-jack-grealish-offered-new-7744403 |title=Exclusive: Jack Grealish offered a new four-year contract by Aston Villa |first=Mat |last=Kendrick |newspaper=Birmingham Mail |date=9. rujna 2014. |access-date=15. kolovoza 2018.}}</ref> Sa selekcijom do 19 godina osvojio je [[NextGen Series]] 2012./13.<ref name="nextgen">{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/aston-villa/9965508/NextGen-Series-Final-Chelsea-U19-0-Aston-Villa-U19-2.html |title=NextGen Series Final: Chelsea U19 0 Aston Villa U19 2 |first=John |last=Percy |newspaper=The Daily Telegraph |location=London |date=1. travnja 2013. |access-date=13. rujna 2014.}}</ref> === Notts County (posudba) === Dana 13. srpnja 2013. Aston Villa je poslala Grealisha na posudbu u [[Notts County F.C.|Notts County]] do 13. siječnja 2014.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24080568 |title=Notts County sign Marcus Huber and Jack Grealish |work=BBC Sport |date=13. rujna 2013. |access-date=15. kolovoza 2018.}}</ref> Za Notts County je debitirao idući dan i to u utakmici [[League One (Engleska)|League Onea]] u kojoj je njegov novi klub izgubio 1:3 od [[Milton Keynes Dons F.C.|Milton Keynes Donsa]].<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/23999353 |title=MK Dons 3–1 Notts County |work=BBC Sport |date=14. rujna 2013. |access-date=15. kolovoza 2018.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.avfc.co.uk/page/NewsDetail/0,,10265~3459591,00.html |title=Loan watch: Carruthers earns bragging rights over Grealish |first=Dan |last=Harrison |publisher=Aston Villa F.C. |date=15. rujna 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021002852/http://www.avfc.co.uk/page/NewsDetail/0,,10265~3459591,00.html |archive-date=21. listopada 2013.}}</ref> Svoj prvi gol za Notts County postigao je 7. prosinca kada je [[Gillingham F.C.|Gillingham]] poražen 3:1.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/25163990 |title=Notts County 3–1 Gillingham |work=BBC Sport |date=7. prosinca 2013. |access-date=15. kolovoza 2018.}}</ref> Dana 17. siječnja 2014. Grealisheva posudba je produljena do kraja sezone.<ref>{{cite web |url=https://www.nottscountyfc.co.uk/news/2014/january/grealish-signs-new-notts-loan-deal/ |title=Grealish signs new Notts loan deal |publisher=Notts County F.C. |date=17. siječnja 2014. |access-date=15. kolovoza 2018.}}</ref> === Aston Villa === Za Aston Villu je debitirao 7. svibnja 2014. u utakmici [[FA Premier liga|Premier lige]] u kojoj je Aston Villa izgubila 0:4 od [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]].<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/26396253 |title=Manchester City 4–0 Aston Villa |first=David |last=Ornstein |work=BBC Sport |date=7. svibnja 2014. |access-date=15. kolovoza 2018.}}</ref> Grealish je nastupao u finalu [[FA kup]]a 2015. u kojem je [[Arsenal F.C.|Arsenal]] porazio Aton Villu 4:0.<ref name="FAC2015">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/32856754 |title=Arsenal 4–0 Aston Villa |first=Phil |last=McNulty |work=BBC Sport |date=30. svibnja 2015. |access-date=31. svibnja 2018.}}</ref> Svoj prvi gol za klub postigao je 13. rujna 2015. u ligaškoj utakmici u kojoj je [[Leicester City F.C.|Leicester City]] slavio 3:2.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/34166753 |title=Leicester City 3–2 Aston Villa |first=Andy |last=Cryer |work=BBC Sport |date=13. rujna 2015. |access-date=15. kolovoza 2018.}}</ref> Aston Villa je završila na zadnjem mjestu [[FA Premier liga|Premier lige 2016./17.]] te je stoga ispala u [[EFL Championship|Championship]]. Grealish je u toj sezoni Premier lige igrao 16 puta te je Aston Villa izgubila u svim tim utakmicama. Grealish je time srušio rekord za najgoru sezonu u povijesti Premier lige kojeg je prethodno držao [[Sean Thornton]]. [[Sunderland A.F.C.|Sunderland]] je u sezoni 2002./03. izgubio svih 11 utakmica u kojima je Thornton igrao.<ref>{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/1862/premier-league/2016/05/18/23687422/aston-villas-jack-grealish-sets-unwanted-premier-league |title=Aston Villa's Jack Grealish sets unwanted Premier League record |first=Chris |last=Davie |work=Goal |publisher=Perform Group |date=18. svibnja 2016. |access-date=15. kolovoza 2018.}}</ref> Grealish je s Aston Villom ostvario plasman u Premier ligu tako što je njegov klub pobijedio [[Derby County F.C.|Derby County]] 2:1 u finalu doigravanja Championshipa 2018./19.<ref>{{cite news |last1=Burt |first1=Jason |last2=Tyers |first2=Alan |title=Aston Villa end three-year Premier League exile with deserved play-off final victory over Derby at Wembley |url=https://www.telegraph.co.uk/football/2019/05/27/aston-villa-vs-derby-championship-play-off-final-2019-live-score/ |newspaper=The Daily Telegraph |location=London |date=27. svibnja 2019.}}</ref> U [[FA Premier liga 2019./20.|sezoni 2019./20. Premier lige]] Grealish je bio [[Prekršaj (nogomet)|fauliran]] 167 puta. Time je postao igrač nad kojim je ostvaren najveći broj faulova u jednoj sezoni Premier lige.<ref>{{cite web |title=David Luiz errors, Grealish the victim and Norwich woe – Premier League's quirkiest numbers |url=https://theworldgame.sbs.com.au/david-luiz-errors-grealish-the-victim-and-norwich-woe-premier-league-s-quirkiest-numbers |work=The World Game |publisher=Special Broadcasting Service |access-date=27. srpnja 2020.}}</ref> Na kraju sezone Grealish je proglašen najboljim igračem Aston Ville za tu sezonu.<ref name="ACFCAwards">{{Cite web |title=Jack Grealish voted Supporters' and Players' Player of the Year |url=https://www.avfc.co.uk/News/2020/08/07/jack-grealish-player-of-the-year |publisher=Aston Villa F.C. |date=7. kolovoza 2020. |access-date=8. kolovoza 2020.}}</ref> Te je sezone bio najbolji strijelac kluba postigavši osam golova u ligi i deset u svim natjecanjima.<ref name="ACFCAwards"/> Dana 4. listopada 2020. Grealish je postigao dva gola i tri asistencije u ligaškoj utakmici protiv [[Liverpool F.C.|Liverpoola]] koji je izgubio 7:2.<ref>{{Cite web |date=4. listopada 2020. |title=Aston Villa 7-2 Liverpool |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/54313270 |access-date=4. listopada 2020. |work=BBC Sport}}</ref> To je bio najgori poraz Liverpoola u 57 godina te prvi put u povijesti Premier lige da je prošlosezonski prvak primio sedam golova.<ref>{{cite web |url=https://www.yahoo.com/lifestyle/premier-league-champs-liverpool-stunned-72-by-aston-villa-201337111.html |title=Premier League champs Liverpool stunned 7-2 by Aston Villa; Reds worst loss in 57 years |work=Yahoo |date=4. listopada 2020. |access-date=5. listopada 2020. |archive-date=30. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201030054758/https://www.yahoo.com/lifestyle/premier-league-champs-liverpool-stunned-72-by-aston-villa-201337111.html |url-status=dead }}</ref> === Manchester City === Dana 5. kolovoza 2021. [[Manchester City F.C.|Manchester City]] je objavio da je s Grealishom potpisao šestogodišnji ugovor.<ref>{{Cite web |last=Pollard |first=Rob |title=City seal Grealish deal |url=https://www.mancity.com/news/mens/manchester-city-sign-jack-grealish-63763786 |date=5. kolovoza 2021. |access-date=5. kolovoza 2021. |work=Manchester City}}</ref> Aston Villa je za taj transfer dobila 100 milijuna funti (117,5 milijuna eura) te je Grealish time postao najskuplji engleski nogometaš u povijesti, a iznos njegovog transfera najveći kojeg je platio neki engleski klub.<ref>{{Cite web |title=Jack Grealish: Manchester City sign Aston Villa captain for £100m |url=https://www.skysports.com/football/news/11095/12372309/jack-grealish-manchester-city-sign-aston-villa-captain-for-100m |date=5. kolovoza 2021. |access-date=5. kolovoza 2021. |work=Sky Sports}}</ref> Grealishu je dodijeljen je dres s brojem 10 kojeg je prethodno nosilo [[Sergio Agüero]], klupska legenda koji je mjesec dana ranije napustio klub nakon deset sezona.<ref>{{cite web |url=https://www.mancity.com/news/mens/jack-grealish-man-city-squad-number-63763785 |title=Grealish squad number revealed |work=Manchester City |date=5. kolovoza 2021. |access-date=5. kolovoza 2021.}}</ref> Za City je debitirao u ligi 15. kolovoza protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspura]] od kojeg je City izgubio 1:0.<ref>{{cite web |title=Pep Guardiola hails 'incredible' Jack Grealish debut for Manchester City, but has worries over Ilkay Gundogan |url=https://www.eurosport.com/football/premier-league/2020-2021/pep-guardiola-hails-incredible-jack-grealish-debut-for-manchester-city-but-has-worries-over-ilkay-gu_sto8492517/story.shtml |publisher=EuroSport |access-date=16. kolovoza 2021. |date=15. kolovoza 2021.}}</ref> Svoj prvi gol za klub postigao je šest dana kasnije u ligaškoj utakmici protiv [[Norwich City F.C.|Norwich Cityja]] koji je poražen 5:0.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/58193429 |title=Manchester City 5–0 Norwich City: Jack Grealish scores on home debut for Premier League champions |work=BBC Sport |date=21. kolovoza 2021. |access-date=21. kolovoza 2021.}}</ref> Postigao je gol u svom debitantskom nastupu za klub u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] odigranom 15. rujna protiv [[RB Leipzig]]a kojeg je City dobio 6:3.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/58562369 |title=Manchester City 6–3 RB Leipzig: Last season's runners-up off to flying start - BBC Sport |work=BBC Sport |date=15. rujna 2021. |access-date=15. rujna 2021.}}</ref> S Manchester Cityjem je 10. lipnja 2023. osvojio [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Ligu prvaka 2022./23.]] dobivši [[Inter Milan]] 1:0 u [[finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalu]].<ref name=“ChampionsLeagueFinal”>{{cite news|url= https://www.bt.com/sport/watch/video/clips/2023/june/tearful-grealish-its-what-you-work-your-whole-life-for|title= Tearful Grealish - "It's what you work your whole life for" |website=BT Sport|access-date=10 June 2023}}</ref><ref>{{cite news|url= https://www.ladbible.com/sport/man-city-fans-uk-news-612273-20230611 |title= Man City fans launch wild celebrations as they mount bus stops and smash cars after Champions League win |website=LadBible|access-date=16 June 2023}}</ref> Uspješno je realizirao penal u [[UEFA Superkup 2023.|UEFA Superkupu 2023.]] u kojem je Manchester City dobio [[Sevilla F.C.|Sevillu]] 5:4 na penale, nakon što je susret završio 1:1.<ref>{{cite web |url=https://www.mancity.com/news/mens/manchester-city-v-sevilla-uefa-super-cup-report-63827806 |title=City secure UEFA Super Cup after Palmer header sets up penalty shoot-out drama |first=Neil |last=Leigh |publisher=Manchester City F.C. |date=16 August 2023 |access-date=14 November 2023}}</ref> === Everton (posudbe) === Dana 12. kolovoza 2025. posuđen je [[Everton F.C.|Evertonu]] do kraja sezone.<ref>{{cite web |url=https://www.mancity.com/news/mens/grealish-joins-everton-season-long-loan-63890601 |title=Grealish joins Everton on season-long loan |publisher=Manchester City F.C. |date=12 August 2025 |access-date=12 August 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.evertonfc.com/news/2025/august/12/grealish-signs-for-everton-on-loan/ |title=Grealish Signs For Everton On Loan |publisher=Everton F.C. |date=12 August 2025 |access-date=12 August 2025}}</ref> Debitirao je šest dana kasnije u utakmici prvog kola [[FA Premier liga|Premier lige]] u kojoj je Everton izgubio 0:1 od [[Leeds United A.F.C.|Leedsa]].<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cvgnkmlv8r0t#Report |title=Leeds United 1–0 Everton |website=BBC Sport |date=18 August 2025 |access-date=18 August 2025}}</ref> Grealish je 24. kolovoza asistirao za jedina dva pogotka na ligaškoj utakmici protiv [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albiona]] čime je postao prvi asistent u povijesti novog Evertonovog stadiona [[Hill Dickinson Stadium|Hill Dickinson]].<ref>{{cite news |last=McNulty |first=Phil |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/ckgj4x7z9j2o |title=Everton and Grealish make perfect start at stunning new home |website=BBC Sport |date=24 August 2025 |access-date=24 August 2025}}</ref> Tijekom kolovoza ostvario je četiri asistencije u Premier ligi te je za taj mjesec imenovan igračem mjeseca lige.<ref>{{Cite web |date=12 September 2025 |title=Grealish wins first ever EA SPORTS Player of the Month award |url=https://www.premierleague.com/en/news/4407220/grealish-wins-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award |access-date=14 September 2025 |website=Premier League}}</ref> Prvi klupski pogodak postigao je 5. listopada u ligaškoj utakmici u kojoj je [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] poražen 2:1.<ref>{{Cite news |last=Johnston |first=Neil |date=5 October 2025 |title=Jack Grealish scored a dramatic 93rd-minute winner as Everton came from behind to end Crystal Palace's club-record 19-match unbeaten run. |url=https://www.bbc.com/sport/football/live/clyqp4d3l25t |access-date=5 October 2025 |work=BBC News |department=BBC Sport |publisher=[[BBC]]}}</ref> Ponovno je posuđen Evertonu 1. rujna 2026.<ref>{{Cite web|url=https://www.evertonfc.com/news/2026/september/01/everton-confirm-grealish-loan-return/|title=Everton confirm Grealish loan|website=Everton F.C.|date=1 September 2026 |access-date=1 September 2026}}</ref> == Reprezentativna karijera == Grealish je nastupao za omladinske selekcije [[Irska|Irske]] sve do 28. rujna 2015. kada je odlučio da će nastupati za [[Engleska|Englesku]].<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/34382195 |title=Jack Grealish chooses England over Republic of Ireland |work=BBC Sport |date=28. rujna 2015. |access-date=15. kolovoza 2018.}}</ref> Sa [[Engleska nogometna reprezentacija do 21 godine|selekcijom Engleske do 21 godine]] osvojio je 2016. godine [[Festival international espoirs – Tournoi Maurice-Revello]].<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/36410296 |title=England Under-21s win Toulon Tournament for first time in 22 years |work=BBC Sport |date=29. svibnja 2016. |access-date=15. kolovoza 2018.}}</ref> Za [[Engleska nogometna reprezentacija|A selekciju Engleske]] debitirao je 8. rujna 2020. u utakmici bez golova odigrane protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]].<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/53980518 |title=Denmark 0–0 England |work=BBC Sport |date=8. rujna 2020.}}</ref> Dana 1. lipnja 2021. Grealish je imenovan članom engleske momčadi za odgođeno [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]]<ref>{{cite web |url=https://footballexpress.co.uk/ben-white-replaces-taa-in-england-squad-ahead-of-euro-2020/ |title=Ben White Replaces TAA in England squad ahead of Euro 2020 |work=Football Express |date=8. lipnja 2021. |access-date=6. kolovoza 2021. |archive-date=24. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210624202800/https://footballexpress.co.uk/ben-white-replaces-taa-in-england-squad-ahead-of-euro-2020/ |url-status=dead }}</ref> S Engleskom je osvojio srebro na tom natjecanju.<ref name="Sre" /> Svoj prvi gol za reprezentaciju postigao je protiv [[Andorska nogometna reprezentacija|Andore]] 9. rujna 2021. kada je Engleska pobjedila 5:0.<ref>{{Cite web |last=Martin |first=Paul |title=Five-star show from Three Lions |url=https://www.englandfootball.com/mens-senior-team/fixtures-results/2021/Andorra-0-5-england-fifa-2022-world-cup-european-qualifier-match-report-20210910 |url-status=live |access-date=10. listopada 2021. |website=England Football |publisher=The Football Association}}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Igrač mjeseca [[FA Premier liga|FA Premier lige]]: kolovoz 2025.<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/en/news/4407220/grealish-wins-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award |title=Grealish wins first ever EA SPORTS Player of the Month award |publisher=Premier League |date=12 September 2025 |access-date=12 September 2025}}</ref> * Nagrada [[Irski nogometni savez|Irskog nogometnog saveza]] za najboljeg irskog igrača do 17 godina: 2012.<ref>{{cite web |url=http://www.fai.ie/ireland/news/stars-honoured-at-23rd-international-awards |title=Stars honoured at 23rd International Awards |publisher=Football Association of Ireland |date=4. veljače 2013. |access-date=15. kolovoza 2018.}}</ref> * Nagrada Irskog nogometnog saveza za najboljeg irskog igrača do 21 godine: 2015.<ref name="RTE">{{cite web |url=https://www.rte.ie/sport/soccer/2015/0322/688974-video-grealish-likely-to-return-to-ireland-set-up/ |title=Video: Grealish set to return to Ireland set-up |website=RTÉ Sport |date=22. ožujka 2015. |access-date=15. kolovoza 2018.}}</ref> * Igrač sezone [[Aston Villa F.C.|Aston Ville]]: 2014./15.<ref>{{cite news|url=https://www.avfc.co.uk/News/2015/05/22/awards-announced-find-out-our-playeryoung-player-of-the-season |title=Awards announced: Find out player/young Player of the Season |author=Paul Brown |publisher=Aston Villa |date=22 May 2015 |access-date=28 January 2023}}</ref> * Član [[PFA Team of the Year|PFA Momčadi godine]]: 2018./19. ([[EFL Championship|Championship]])<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/48039297 |title=Championship: Norwich and Leeds dominate PFA selection of team of 2018–19 |website=BBC Sport |date=24. travnja 2019. |access-date=25. travnja 2019.}}</ref> * Igrač sezone Aston Ville: 2019./20.<ref>{{cite web |url=https://www.avfc.co.uk/News/2020/08/07/jack-grealish-player-of-the-year |title=Jack Grealish voted Supporters' and Players' Player of the Year |publisher=Aston Villa F.C. |date=7. kolovoza 2020. |access-date=7. kolovoza 2020.}}</ref> === Klupska === ;Aston Villa * [[EFL Championship|Championship]] (doigravanje): 2019.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/48331145 |title=Aston Villa 2–1 Derby County |first=Ian |last=Woodcock |website=BBC Sport |date=27. svibnja 2019. |access-date=27. svibnja 2019.}}</ref> * Finalist [[FA kup]]a: 2014./15.<ref name="FAC2015"/> * Finalist [[Engleski liga-kup|Liga-kupa]]: 2019./20.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51601970 |title=Aston Villa 1–2 Manchester City |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=1. ožujka 2020. |access-date=1. ožujka 2020.}}</ref> ;Manchester City * [[FA Premier liga|Premier liga]]: 2021./22., 2022./23., 2023./24.<ref name="PremProfile"/> * [[FA kup]]: 2022./23.;<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65785637 |title=Manchester City 2–1 Manchester United |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=3 June 2023 |access-date=3 June 2023}}</ref> finalist: 2023./24.,<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c2jj8k5vym5t#Line-ups |title=Manchester City 1–2 Manchester United: Line-ups |website=BBC Sport |date=25 May 2024 |access-date=25 May 2024}}</ref> 2024./25.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cm23zrkn7ryt#Line-ups |title=Crystal Palace 1–0 Manchester City: Line-ups |website=BBC Sport |date=17 May 2025 |access-date=17 May 2025}}</ref> * [[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807 |title=Manchester City 1–0 Inter Milan |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=10 June 2023 |access-date=10 June 2023}}</ref> * [[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2023.|2023.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefasupercup/match/2037792--man-city-vs-sevilla/ |title=Manchester City 1–1(5-4p) Sevilla |date=17 August 2023}}</ref> * [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2023.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/67795653 |title=Manchester City 4–0 Fluminense |website=BBC Sport |date=22 December 2023 |access-date=22 December 2023}}</ref> === Reprezentativna === ;Engleska do 21 godine * [[Festival international espoirs – Tournoi Maurice-Revello]]: 2016.<ref>{{cite web |url=http://www.thefa.com/news/2016/may/29/france-toulon-final-report-280516 |title=England under-21s lift Toulon title after win over France |first=Nicholas |last=Veevers |publisher=The Football Association |date=29. svibnja 2016. |access-date=17. prosinca 2017.}}</ref> ;Engleska * Finalist [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europskog prvenstva]]: [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]<ref name="Sre">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/51198762 |title=Italy 1–1 England |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=11. srpnja 2021. |access-date=17. srpnja 2021.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://www.avfc.co.uk/players/mens/jackgrealish Profil], [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] * [https://www.englandfootball.com/mens-senior-team/squad/Jack-Grealish Profil], [[Engleski nogometni savez]] * [https://www.fai.ie/ireland/player/250042329 Profil], [[Irski nogometni savez]] {{Sastav – Everton F.C.}} {{Sastav Engleska 2020. EP}} {{Sastav Engleska 2022 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Grealish, Jack}} [[Kategorija:Engleski nogometaši]] [[Kategorija:Irski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Aston Ville]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Evertona]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] imdgl2qdgn5zbsad0ghq1ynu39dlpsd 0 709185 7592304 7323082 2026-09-01T20:33:27Z Communitas 85399 Manja dopuna teksta koricama časopisa. 7592304 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:KORICE ZA TISAK - Nova Istra 3-4-2025-page-001.jpg|alt=Korice „Nove Istre“]]'''Nova Istra'''<ref>{{Citiranje weba|title=Časopis Nova Istra {{!}} Objavljeni časopisi Nova Istra|url=https://www.dhk-pula.hr/casopis-nova-istra|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=On-line izdanje časopisa Nova Istra {{!}} Časopis Nova Istra|url=https://www.dhk-pula.hr/nova-istra-online|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> općehrvatski je časopis za književnost, umjetnost i kulturu, uključiv (estetski, generacijski i svjetonazorski otvoren) periodik s međunarodnim referencama, koji je i zavičajan, ali nije „ekskluzivno“, isključivo regionalan. Izlazi bez prekida od 1996. Pokretači/osnivači i (prvi) nakladnici časopisa za književnost, kuturološke i društvene teme (danas: časopis za književnost, umjetnost i kulturu) „Nova Istra“: 1996. – 1997.: [[Sveučilišna knjižnica u Puli]], [[Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika|Istarski ogranak DHK Pula]] i, kao sunakladnik, Koordinacija istarskih ogranaka Matice hrvatske. Godine 1998. uz pokretače/osnivače i izdavače, kao sunakladnik pojavljuje se (preimenovana) Skupština udruga Matice hrvatske Istarske županije. Od 1999. nakladnik je časopisa samo [[Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika|Istarski ogranak DHK]].<ref>{{Citiranje weba |title=Istarski ogranak DHK Pula |url=https://www.dhk-pula.hr/ |access-date=2021-09-20 |website=www.dhk-pula.hr}}</ref> Prvo je uredništvo „Nove Istre“ (od 1996. do 1998.) radilo u sastavu: [[Boris Domagoj Biletić|Boris Biletić]] (glavni urednik), [[Bruno Dobrić]], [[Daniel Načinović]], [[Miroslav Sinčić]] i [[Josip Šiklić]]. Zatim od 1998. do 2003.: [[Boris Domagoj Biletić|Boris Biletić]], [[Goran Filipi]], [[Milan Rakovac]], [[Miroslav Sinčić]] i [[Josip Šiklić]]. Od 2005. do 2016. gl. urednik je [[Boris Domagoj Biletić]], bez uredništva, a od 2017. do 2021. uz Biletića članovi su uredništva [[Vanesa Begić]] i Goran Filipi. Nakon smrti akademika Filipija, u uredništvo je uključen [[Milorad Stojević]]. Časopis su oblikovali i tehnički ga uređivali: na početku kratko David Ivić, jednako kratko Enzo Morović i Mario Benčić, a najdulje (od 2000.) Alfio Klarić na čijemu oblikovnom rješenju od 2014. [[Grafička priprema|grafičku pripremu]] i prijelom opet radi D. Ivić. Tajnici uredništva dosad: Miodrag Kalčić, Jadranka Ostić i, aktualna, Vanja Grubišić. Među lektorima i korektorima, uz Orbisa, posebno valja istaknuti pok. Mladenku Hammer. Časopis je mijenjao formate i opseg, najčešće su objavljivana po 4 broja/sveska godišnje, ali nerijetko i opsežniji dvobrojevi, što je povezano s financiranjem. Naklada mu je na početku bila od 750 do 1.000 primjeraka, a najveća 1.300 (1997. uz tematski svezak). Zatim se dugo držala na oko 500 primjeraka i gotovo 400 pretplatnika, da bi od 2020. naklada bila oko 400-450 primjeraka (uz iznimke tematskih svezaka) s do 300-tinjak stalnih pretplatnika. Časopis je 1998. nagrađen Srebrnom poveljom zagrebačke središnjice [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]; proglašen je najboljim časopisom na Međunarodnom susretu izdavača „Put u središte Europe“ u Pazinu 2006., a od 2001. neprekidno je, najčešće kao jedini hrvatski partnerski periodik, član „Eurozina“<ref>{{Citiranje weba |title=Eurozine |url=https://www.eurozine.com/ |access-date=2021-09-20 |website=www.eurozine.com}}</ref> – međunarodne mreže kulturnih i književnih časopisa na internetu/mreži (koji imaju i tiskana izdanja i objavljuju „online“). Prvi je hrvatski književni časopis koji je imao svoje mrežne stranice, otpočetka izlaženja, a internetske su mu se adrese mijenjale. Časopis je svojedobno bio raspačavan na preko 30 mjesta, uglavnom u knjižarama diljem Hrvatske (od kojih većina više ne postoji) te u nekoliko knjižara u Sloveniji i Italiji. Časopis je 1997. pokrenuo svoje izdavaštvo, tj. nakladnički niz „Nova Istra“ kao knjižnu ediciju Istarskoga ogranka DHK (do 2025. objavljeno je oko 120 samostalnih naslova: beletristika tj. poezija, proza, esejistika, antologije i panorame, povijest, filozofija, prijevodi, publicistika, povijest umjetnosti, bibliografije, zbornici, djela namijenjena djeci...<ref>{{Citiranje weba|title=Katalog izdanja Nove Istre {{!}} Stručna izdanja {{!}} Književnost {{!}} Kultura|url=https://www.dhk-pula.hr/katalog-izdanja/|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> – i najmanje 30-ak knjiga u sunakladništvu). Knjižničarska savjetnica Marija Petener-Lorenzin autorica je Bibliografije „Nove Istre“ (1996. – 2006.), navodeći kako je do konca 2006. časopis otisnut na 8.321 stranici, surađivala su u njemu dotad i sudjelovala 754 autora (književnika, znanstvenika, prevoditelja, kritičara, novinara, publicista, povjesničara, povjesničara umjetnosti, glazbenika, arhitekta, knjižničara...), a među njima 254 strana; slikovnim i likovnim je prilozima dotad surađivalo 98 umjetnika (slikara, kipara, fotografa...), među njima 29 stranih. Tijekom 2020. i 2021. radi se na „nastavku“ bibliografije časopisa, od 2007. do zaključno s 2020., pa će tako biti obuhvaćeno prvih četvrt stoljeća „Nove Istre“. Prvo uredništvo postavilo si je ciljeve objavljene u uvodniku prvoga sveska (br. 1-2, lipanj 1996.), naslovljenom „Uz početak 'Nove Istre'“: Ondje među inim piše: ''Uređivat ćemo i izdavati prvi istarski periodik nastao nakon podulje ovdašnje časopisne „suše“, ali u okolnostima nove i drukčije, slobodnije i otvorenije domovinske i, u tom sklopu, življe nam zavičajne stvarnosti; dakle, središnji istarski i istodobno općehrvatski časopis koji će uvijek težiti potvrdnom odnosu spram tematike... Afirmacija i prožimanje uljudbenih vrijednosti, njegovanje demokratskoga dijaloga i u kulturi, temeljna su polazišta i zamisli-vodilje ovoga uredništva. Ni u primislima, naprotiv, ne kanimo poticati tvrdokorni kampanilizam u ma kojem obliku, kao što uopće nismo zainteresirani za radove koji bi, sada već na pragu novoga tisućljeća, tek promicali zgoljno budničarstvo prohujalih vremena i jednako takvu osjećajnost. Ravnopravno ćemo objavljivati samo dobru (i) hrvatsku umjetničku riječ: bilo pisanu standardom, bilo pak onu dijalektalnu, čakavsku, kao baštinu jezika najstarije hrvatske književnosti. Posebno ćemo se trsiti oko vrednovanja najznačajnijih i najkvalitetnijih tradicionalnih, ali i suvremenih stvaralačkih dosega pojedinaca i njihovih matičnih kultura koje su starinačke, netko će radije reći autohtone, u istarskome prostoru... Duhom težimo dvosmjernim i prohodnim mostovima – najprije unutar Hrvatske, a napose prema susjedima! Ovaj se časopis rađao i sa stalnom sviješću o nezanemarivoj časopisnoj tradiciji u gradu Puli, posredno i u Istri, tamo od 60-ih godina, s mišlju o dragocjenu entuzijazmu pokretačā negdašnjega'' Istarskog mozaika, ''kasnije'' Istre'', a navlastito s dragom uspomenom na njezina dugogodišnjeg urednika, pok. prof. Marija Kalčića. No, osnivači i nakladnici'' Nove Istre ''odlučili su pokrenuti posve nov časopis, prilagođen sadašnjim prilikama, vremenu i temama, koji u formalnom pogledu nije dio kontinuiteta, znači ne nastavlja se ni na koju prethodnu publikaciju. Svaki je solidan i zanimljiviji časopis ipak stanovito kreativno ognjište, a možda – usred informacijskog prevrata današnjice – još uvijek donekle znakovita činjenica (i) književna života, u tom smislu i presjecište trenutačnih poetičkih izbora i izraza, to jest mjesto pulsiranja aktualnih stvaralačkih ideja, pa donekle i susretište etičkih postava i svjetopogleda svojih suradnika...'' Dragocjenu potporu početku izlaženja časopisa dali su: [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstvo kulture RH]], [[Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske|Ministarstvo prosvjete]], Istarska županija, Grad Rovinj, Narodno sveučilište Grada Rovinja, Grad Pula i Hrvatska gospodarska komora Pula. Danas to čine: [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske]], Grad Pula, Istarska županija, Grad Rovinj i Turistička zajednica Grada Pule. Ne može se reći da prije pojave Istarskoga ogranka DHK-a 1990. i „Nove Istre“ 1996. u Istri na polju izdavaštva i časopisne produkcije nije bilo mnogo rada, želja, htijenja i uspjeha, naprotiv, ali pojavom IO DHK-a i „Nove Istre“ dosegnute su više razine, kako kakvoćom tako i količinom izdanja i programa, postavljeni su, usvojeni i osvojeni viši estetski standardi i prodori u dotad neobrađena ili slabo dotaknuta tematska i žanrovska, najprije književna, područja. U širemu okviru ovoga časopisa pokrenuti su 2003. i [[Pulski dani eseja]],<ref>{{Citiranje weba|title=Pulski dani eseja {{!}} Pula {{!}} Istra {{!}} Dani Eseja|url=https://www.dhk-pula.hr/pulski-dani-eseja|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> prvi i najvažniji književni program u Hrvatskoj namijenjen [[Esej|eseju]] kao žanru, na kojima se od 2007. dodjeljuje godišnja esejistička [[Nagrada Zvane Črnja|Nagrada „Zvane Črnja“]] . Mnogi među danas najvažnijim hrvatskim i svi značajniji istarski autori objavljivali su i objavljuju u časopisu koji posebno njeguje prijevodnu literaturu – od bližih, srodnih i poznatijih kultura do onih udaljenijih i širemu čitateljstvu slabo poznatih. Tako je dosad objavljeno na stotine prijevoda s tridesetak jezika i iz pedesetak nacionalnih književnosti. Časopis i njegovo nakladništvo predstavljeni su i predstavljaju se na domaćim i stranim sajmovima ([[Interliber]] / Zagreb, [[Sa(n)jam knjige u Istri]] / Pula, Mediteranski festival knjige / Split, Internacionalni sajam knjiga / Podgorica, C. Gora, [[Frankfurtski sajam knjiga|Frankfurtski sajam]], Leipziški sajam itd.), a izdanja su nagrađena brojnim nagradama i priznanjima, kako za oblikovanje, unutar Hrvatske i na međunarodnoj razini, tako poglavito zbog svoje sadržajno-estetske dimenzije; primjerice, nagradama „A. G. Matoš“, „[[Nagrada Drago Gervais|D. Gervais]]“, „[[Nagrada Zvane Črnja|Z. Črnja]]“ i dr. Dosadašnji članovi uredništva dobitnici su mnogih važnijih književnih i dr. nagrada u Hrvatskoj („[[Nagrada "Tin Ujević"|Ujevićeve]]“, „Galovićeve“, „Benešićeve“, „I. B. Mažuranić“, „[[Porin (nagrada)|Porina]]“...). == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski književni časopisi]] qm9o746d0v6ou2k1vi0sqlqrejnkktb 7592305 7592304 2026-09-01T20:42:12Z Communitas 85399 Ništa nije mijenjano. 7592305 wikitext text/x-wiki '''Nova Istra'''<ref>{{Citiranje weba|title=Časopis Nova Istra {{!}} Objavljeni časopisi Nova Istra|url=https://www.dhk-pula.hr/casopis-nova-istra|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=On-line izdanje časopisa Nova Istra {{!}} Časopis Nova Istra|url=https://www.dhk-pula.hr/nova-istra-online|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> općehrvatski je časopis za književnost, umjetnost i kulturu, uključiv (estetski, generacijski i svjetonazorski otvoren) periodik s međunarodnim referencama, koji je i zavičajan, ali nije „ekskluzivno“, isključivo regionalan. Izlazi bez prekida od 1996. Pokretači/osnivači i (prvi) nakladnici časopisa za književnost, kuturološke i društvene teme (danas: časopis za književnost, umjetnost i kulturu) „Nova Istra“: 1996. – 1997.: [[Sveučilišna knjižnica u Puli]], [[Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika|Istarski ogranak DHK Pula]] i, kao sunakladnik, Koordinacija istarskih ogranaka Matice hrvatske. Godine 1998. uz pokretače/osnivače i izdavače, kao sunakladnik pojavljuje se (preimenovana) Skupština udruga Matice hrvatske Istarske županije. Od 1999. nakladnik je časopisa samo [[Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika|Istarski ogranak DHK]].<ref>{{Citiranje weba |title=Istarski ogranak DHK Pula |url=https://www.dhk-pula.hr/ |access-date=2021-09-20 |website=www.dhk-pula.hr}}</ref> Prvo je uredništvo „Nove Istre“ (od 1996. do 1998.) radilo u sastavu: [[Boris Domagoj Biletić|Boris Biletić]] (glavni urednik), [[Bruno Dobrić]], [[Daniel Načinović]], [[Miroslav Sinčić]] i [[Josip Šiklić]]. Zatim od 1998. do 2003.: [[Boris Domagoj Biletić|Boris Biletić]], [[Goran Filipi]], [[Milan Rakovac]], [[Miroslav Sinčić]] i [[Josip Šiklić]]. Od 2005. do 2016. gl. urednik je [[Boris Domagoj Biletić]], bez uredništva, a od 2017. do 2021. uz Biletića članovi su uredništva [[Vanesa Begić]] i Goran Filipi. Nakon smrti akademika Filipija, u uredništvo je uključen [[Milorad Stojević]]. Časopis su oblikovali i tehnički ga uređivali: na početku kratko David Ivić, jednako kratko Enzo Morović i Mario Benčić, a najdulje (od 2000.) Alfio Klarić na čijemu oblikovnom rješenju od 2014. [[Grafička priprema|grafičku pripremu]] i prijelom opet radi D. Ivić. Tajnici uredništva dosad: Miodrag Kalčić, Jadranka Ostić i, aktualna, Vanja Grubišić. Među lektorima i korektorima, uz Orbisa, posebno valja istaknuti pok. Mladenku Hammer. Časopis je mijenjao formate i opseg, najčešće su objavljivana po 4 broja/sveska godišnje, ali nerijetko i opsežniji dvobrojevi, što je povezano s financiranjem. Naklada mu je na početku bila od 750 do 1.000 primjeraka, a najveća 1.300 (1997. uz tematski svezak). Zatim se dugo držala na oko 500 primjeraka i gotovo 400 pretplatnika, da bi od 2020. naklada bila oko 400-450 primjeraka (uz iznimke tematskih svezaka) s do 300-tinjak stalnih pretplatnika. Časopis je 1998. nagrađen Srebrnom poveljom zagrebačke središnjice [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]; proglašen je najboljim časopisom na Međunarodnom susretu izdavača „Put u središte Europe“ u Pazinu 2006., a od 2001. neprekidno je, najčešće kao jedini hrvatski partnerski periodik, član „Eurozina“<ref>{{Citiranje weba |title=Eurozine |url=https://www.eurozine.com/ |access-date=2021-09-20 |website=www.eurozine.com}}</ref> – međunarodne mreže kulturnih i književnih časopisa na internetu/mreži (koji imaju i tiskana izdanja i objavljuju „online“). Prvi je hrvatski književni časopis koji je imao svoje mrežne stranice, otpočetka izlaženja, a internetske su mu se adrese mijenjale. Časopis je svojedobno bio raspačavan na preko 30 mjesta, uglavnom u knjižarama diljem Hrvatske (od kojih većina više ne postoji) te u nekoliko knjižara u Sloveniji i Italiji. Časopis je 1997. pokrenuo svoje izdavaštvo, tj. nakladnički niz „Nova Istra“ kao knjižnu ediciju Istarskoga ogranka DHK (do 2025. objavljeno je oko 120 samostalnih naslova: beletristika tj. poezija, proza, esejistika, antologije i panorame, povijest, filozofija, prijevodi, publicistika, povijest umjetnosti, bibliografije, zbornici, djela namijenjena djeci...<ref>{{Citiranje weba|title=Katalog izdanja Nove Istre {{!}} Stručna izdanja {{!}} Književnost {{!}} Kultura|url=https://www.dhk-pula.hr/katalog-izdanja/|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> – i najmanje 30-ak knjiga u sunakladništvu). Knjižničarska savjetnica Marija Petener-Lorenzin autorica je Bibliografije „Nove Istre“ (1996. – 2006.), navodeći kako je do konca 2006. časopis otisnut na 8.321 stranici, surađivala su u njemu dotad i sudjelovala 754 autora (književnika, znanstvenika, prevoditelja, kritičara, novinara, publicista, povjesničara, povjesničara umjetnosti, glazbenika, arhitekta, knjižničara...), a među njima 254 strana; slikovnim i likovnim je prilozima dotad surađivalo 98 umjetnika (slikara, kipara, fotografa...), među njima 29 stranih. Tijekom 2020. i 2021. radi se na „nastavku“ bibliografije časopisa, od 2007. do zaključno s 2020., pa će tako biti obuhvaćeno prvih četvrt stoljeća „Nove Istre“. Prvo uredništvo postavilo si je ciljeve objavljene u uvodniku prvoga sveska (br. 1-2, lipanj 1996.), naslovljenom „Uz početak 'Nove Istre'“: Ondje među inim piše: ''Uređivat ćemo i izdavati prvi istarski periodik nastao nakon podulje ovdašnje časopisne „suše“, ali u okolnostima nove i drukčije, slobodnije i otvorenije domovinske i, u tom sklopu, življe nam zavičajne stvarnosti; dakle, središnji istarski i istodobno općehrvatski časopis koji će uvijek težiti potvrdnom odnosu spram tematike... Afirmacija i prožimanje uljudbenih vrijednosti, njegovanje demokratskoga dijaloga i u kulturi, temeljna su polazišta i zamisli-vodilje ovoga uredništva. Ni u primislima, naprotiv, ne kanimo poticati tvrdokorni kampanilizam u ma kojem obliku, kao što uopće nismo zainteresirani za radove koji bi, sada već na pragu novoga tisućljeća, tek promicali zgoljno budničarstvo prohujalih vremena i jednako takvu osjećajnost. Ravnopravno ćemo objavljivati samo dobru (i) hrvatsku umjetničku riječ: bilo pisanu standardom, bilo pak onu dijalektalnu, čakavsku, kao baštinu jezika najstarije hrvatske književnosti. Posebno ćemo se trsiti oko vrednovanja najznačajnijih i najkvalitetnijih tradicionalnih, ali i suvremenih stvaralačkih dosega pojedinaca i njihovih matičnih kultura koje su starinačke, netko će radije reći autohtone, u istarskome prostoru... Duhom težimo dvosmjernim i prohodnim mostovima – najprije unutar Hrvatske, a napose prema susjedima! Ovaj se časopis rađao i sa stalnom sviješću o nezanemarivoj časopisnoj tradiciji u gradu Puli, posredno i u Istri, tamo od 60-ih godina, s mišlju o dragocjenu entuzijazmu pokretačā negdašnjega'' Istarskog mozaika, ''kasnije'' Istre'', a navlastito s dragom uspomenom na njezina dugogodišnjeg urednika, pok. prof. Marija Kalčića. No, osnivači i nakladnici'' Nove Istre ''odlučili su pokrenuti posve nov časopis, prilagođen sadašnjim prilikama, vremenu i temama, koji u formalnom pogledu nije dio kontinuiteta, znači ne nastavlja se ni na koju prethodnu publikaciju. Svaki je solidan i zanimljiviji časopis ipak stanovito kreativno ognjište, a možda – usred informacijskog prevrata današnjice – još uvijek donekle znakovita činjenica (i) književna života, u tom smislu i presjecište trenutačnih poetičkih izbora i izraza, to jest mjesto pulsiranja aktualnih stvaralačkih ideja, pa donekle i susretište etičkih postava i svjetopogleda svojih suradnika...'' Dragocjenu potporu početku izlaženja časopisa dali su: [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstvo kulture RH]], [[Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske|Ministarstvo prosvjete]], Istarska županija, Grad Rovinj, Narodno sveučilište Grada Rovinja, Grad Pula i Hrvatska gospodarska komora Pula. Danas to čine: [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske]], Grad Pula, Istarska županija, Grad Rovinj i Turistička zajednica Grada Pule. Ne može se reći da prije pojave Istarskoga ogranka DHK-a 1990. i „Nove Istre“ 1996. u Istri na polju izdavaštva i časopisne produkcije nije bilo mnogo rada, želja, htijenja i uspjeha, naprotiv, ali pojavom IO DHK-a i „Nove Istre“ dosegnute su više razine, kako kakvoćom tako i količinom izdanja i programa, postavljeni su, usvojeni i osvojeni viši estetski standardi i prodori u dotad neobrađena ili slabo dotaknuta tematska i žanrovska, najprije književna, područja. U širemu okviru ovoga časopisa pokrenuti su 2003. i [[Pulski dani eseja]],<ref>{{Citiranje weba|title=Pulski dani eseja {{!}} Pula {{!}} Istra {{!}} Dani Eseja|url=https://www.dhk-pula.hr/pulski-dani-eseja|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> prvi i najvažniji književni program u Hrvatskoj namijenjen [[Esej|eseju]] kao žanru, na kojima se od 2007. dodjeljuje godišnja esejistička [[Nagrada Zvane Črnja|Nagrada „Zvane Črnja“]] . Mnogi među danas najvažnijim hrvatskim i svi značajniji istarski autori objavljivali su i objavljuju u časopisu koji posebno njeguje prijevodnu literaturu – od bližih, srodnih i poznatijih kultura do onih udaljenijih i širemu čitateljstvu slabo poznatih. Tako je dosad objavljeno na stotine prijevoda s tridesetak jezika i iz pedesetak nacionalnih književnosti. Časopis i njegovo nakladništvo predstavljeni su i predstavljaju se na domaćim i stranim sajmovima ([[Interliber]] / Zagreb, [[Sa(n)jam knjige u Istri]] / Pula, Mediteranski festival knjige / Split, Internacionalni sajam knjiga / Podgorica, C. Gora, [[Frankfurtski sajam knjiga|Frankfurtski sajam]], Leipziški sajam itd.), a izdanja su nagrađena brojnim nagradama i priznanjima, kako za oblikovanje, unutar Hrvatske i na međunarodnoj razini, tako poglavito zbog svoje sadržajno-estetske dimenzije; primjerice, nagradama „A. G. Matoš“, „[[Nagrada Drago Gervais|D. Gervais]]“, „[[Nagrada Zvane Črnja|Z. Črnja]]“ i dr. Dosadašnji članovi uredništva dobitnici su mnogih važnijih književnih i dr. nagrada u Hrvatskoj („[[Nagrada "Tin Ujević"|Ujevićeve]]“, „Galovićeve“, „Benešićeve“, „I. B. Mažuranić“, „[[Porin (nagrada)|Porina]]“...). == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski književni časopisi]] 1xj7zhpkk8zzvkubpqcrpmwkq91tfib 7592309 7592305 2026-09-01T21:07:58Z Artus 90507 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/Communitas|Communitas]] ([[User talk:Communitas|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7323082 wikitext text/x-wiki '''Nova Istra'''<ref>{{Citiranje weba|title=Časopis Nova Istra {{!}} Objavljeni časopisi Nova Istra|url=https://www.dhk-pula.hr/casopis-nova-istra|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=On-line izdanje časopisa Nova Istra {{!}} Časopis Nova Istra|url=https://www.dhk-pula.hr/nova-istra-online|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> općehrvatski je časopis za književnost, umjetnost i kulturu, uključiv (estetski, generacijski i svjetonazorski otvoren) periodik s međunarodnim referencama, koji je i zavičajan, ali nije „ekskluzivno“, isključivo regionalan. Izlazi bez prekida od 1996. Pokretači/osnivači i (prvi) nakladnici časopisa za književnost, kuturološke i društvene teme (danas: časopis za književnost, umjetnost i kulturu) „Nova Istra“: 1996. – 1997.: [[Sveučilišna knjižnica u Puli]], [[Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika|Istarski ogranak DHK Pula]] i, kao sunakladnik, Koordinacija istarskih ogranaka Matice hrvatske. Godine 1998. uz pokretače/osnivače i izdavače, kao sunakladnik pojavljuje se (preimenovana) Skupština udruga Matice hrvatske Istarske županije. Od 1999. nakladnik je časopisa samo [[Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika|Istarski ogranak DHK]].<ref>{{Citiranje weba |title=Istarski ogranak DHK Pula |url=https://www.dhk-pula.hr/ |access-date=2021-09-20 |website=www.dhk-pula.hr}}</ref> Prvo je uredništvo „Nove Istre“ (od 1996. do 1998.) radilo u sastavu: [[Boris Domagoj Biletić|Boris Biletić]] (glavni urednik), [[Bruno Dobrić]], [[Daniel Načinović]], [[Miroslav Sinčić]] i [[Josip Šiklić]]. Zatim od 1998. do 2003.: [[Boris Domagoj Biletić|Boris Biletić]], [[Goran Filipi]], [[Milan Rakovac]], [[Miroslav Sinčić]] i [[Josip Šiklić]]. Od 2005. do 2016. gl. urednik je [[Boris Domagoj Biletić]], bez uredništva, a od 2017. do 2021. uz Biletića članovi su uredništva [[Vanesa Begić]] i Goran Filipi. Nakon smrti akademika Filipija, u uredništvo je uključen [[Milorad Stojević]]. Časopis su oblikovali i tehnički ga uređivali: na početku kratko David Ivić, jednako kratko Enzo Morović i Mario Benčić, a najdulje (od 2000.) Alfio Klarić na čijemu oblikovnom rješenju od 2014. [[Grafička priprema|grafičku pripremu]] i prijelom opet radi D. Ivić. Tajnici uredništva dosad: Miodrag Kalčić, Jadranka Ostić i, aktualna, Vanja Grubišić. Među lektorima i korektorima, uz Orbisa, posebno valja istaknuti pok. Mladenku Hammer. Časopis je mijenjao formate i opseg, najčešće su objavljivana po 4 broja/sveska godišnje, ali nerijetko i opsežniji dvobrojevi, što je povezano s financiranjem. Naklada mu je na početku bila od 750 do 1.000 primjeraka, a najveća 1.300 (1997. uz tematski svezak). Zatim se dugo držala na oko 500 primjeraka i gotovo 400 pretplatnika, da bi od 2020. naklada bila oko 400-450 primjeraka (uz iznimke tematskih svezaka) s do 300-tinjak stalnih pretplatnika. Časopis je 1998. nagrađen Srebrnom poveljom zagrebačke središnjice [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]; proglašen je najboljim časopisom na Međunarodnom susretu izdavača „Put u središte Europe“ u Pazinu 2006., a od 2001. neprekidno je, najčešće kao jedini hrvatski partnerski periodik, član „Eurozina“<ref>{{Citiranje weba |title=Eurozine |url=https://www.eurozine.com/ |access-date=2021-09-20 |website=www.eurozine.com}}</ref> – međunarodne mreže kulturnih i književnih časopisa na internetu/mreži (koji imaju i tiskana izdanja i objavljuju „online“). Prvi je hrvatski književni časopis koji je imao svoje mrežne stranice, otpočetka izlaženja, a internetske su mu se adrese mijenjale. Časopis je svojedobno bio raspačavan na preko 30 mjesta, uglavnom u knjižarama diljem Hrvatske (od kojih većina više ne postoji) te u nekoliko knjižara u Sloveniji i Italiji. Časopis je 1997. pokrenuo svoje izdavaštvo, tj. nakladnički niz „Nova Istra“ kao knjižnu ediciju Istarskoga ogranka DHK (do 2025. objavljeno je oko 120 samostalnih naslova: beletristika tj. poezija, proza, esejistika, antologije i panorame, povijest, filozofija, prijevodi, publicistika, povijest umjetnosti, bibliografije, zbornici, djela namijenjena djeci...<ref>{{Citiranje weba|title=Katalog izdanja Nove Istre {{!}} Stručna izdanja {{!}} Književnost {{!}} Kultura|url=https://www.dhk-pula.hr/katalog-izdanja/|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> – i najmanje 30-ak knjiga u sunakladništvu). Knjižničarska savjetnica Marija Petener-Lorenzin autorica je Bibliografije „Nove Istre“ (1996. – 2006.), navodeći kako je do konca 2006. časopis otisnut na 8.321 stranici, surađivala su u njemu dotad i sudjelovala 754 autora (književnika, znanstvenika, prevoditelja, kritičara, novinara, publicista, povjesničara, povjesničara umjetnosti, glazbenika, arhitekta, knjižničara...), a među njima 254 strana; slikovnim i likovnim je prilozima dotad surađivalo 98 umjetnika (slikara, kipara, fotografa...), među njima 29 stranih. Tijekom 2020. i 2021. radi se na „nastavku“ bibliografije časopisa, od 2007. do zaključno s 2020., pa će tako biti obuhvaćeno prvih četvrt stoljeća „Nove Istre“. Prvo uredništvo postavilo si je ciljeve objavljene u uvodniku prvoga sveska (br. 1-2, lipanj 1996.), naslovljenom „Uz početak 'Nove Istre'“: Ondje među inim piše: ''Uređivat ćemo i izdavati prvi istarski periodik nastao nakon podulje ovdašnje časopisne „suše“, ali u okolnostima nove i drukčije, slobodnije i otvorenije domovinske i, u tom sklopu, življe nam zavičajne stvarnosti; dakle, središnji istarski i istodobno općehrvatski časopis koji će uvijek težiti potvrdnom odnosu spram tematike... Afirmacija i prožimanje uljudbenih vrijednosti, njegovanje demokratskoga dijaloga i u kulturi, temeljna su polazišta i zamisli-vodilje ovoga uredništva. Ni u primislima, naprotiv, ne kanimo poticati tvrdokorni kampanilizam u ma kojem obliku, kao što uopće nismo zainteresirani za radove koji bi, sada već na pragu novoga tisućljeća, tek promicali zgoljno budničarstvo prohujalih vremena i jednako takvu osjećajnost. Ravnopravno ćemo objavljivati samo dobru (i) hrvatsku umjetničku riječ: bilo pisanu standardom, bilo pak onu dijalektalnu, čakavsku, kao baštinu jezika najstarije hrvatske književnosti. Posebno ćemo se trsiti oko vrednovanja najznačajnijih i najkvalitetnijih tradicionalnih, ali i suvremenih stvaralačkih dosega pojedinaca i njihovih matičnih kultura koje su starinačke, netko će radije reći autohtone, u istarskome prostoru... Duhom težimo dvosmjernim i prohodnim mostovima – najprije unutar Hrvatske, a napose prema susjedima! Ovaj se časopis rađao i sa stalnom sviješću o nezanemarivoj časopisnoj tradiciji u gradu Puli, posredno i u Istri, tamo od 60-ih godina, s mišlju o dragocjenu entuzijazmu pokretačā negdašnjega'' Istarskog mozaika, ''kasnije'' Istre'', a navlastito s dragom uspomenom na njezina dugogodišnjeg urednika, pok. prof. Marija Kalčića. No, osnivači i nakladnici'' Nove Istre ''odlučili su pokrenuti posve nov časopis, prilagođen sadašnjim prilikama, vremenu i temama, koji u formalnom pogledu nije dio kontinuiteta, znači ne nastavlja se ni na koju prethodnu publikaciju. Svaki je solidan i zanimljiviji časopis ipak stanovito kreativno ognjište, a možda – usred informacijskog prevrata današnjice – još uvijek donekle znakovita činjenica (i) književna života, u tom smislu i presjecište trenutačnih poetičkih izbora i izraza, to jest mjesto pulsiranja aktualnih stvaralačkih ideja, pa donekle i susretište etičkih postava i svjetopogleda svojih suradnika...'' Dragocjenu potporu početku izlaženja časopisa dali su: [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstvo kulture RH]], [[Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske|Ministarstvo prosvjete]], Istarska županija, Grad Rovinj, Narodno sveučilište Grada Rovinja, Grad Pula i Hrvatska gospodarska komora Pula. Danas to čine: [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske]], Grad Pula, Istarska županija, Grad Rovinj i Turistička zajednica Grada Pule. Ne može se reći da prije pojave Istarskoga ogranka DHK-a 1990. i „Nove Istre“ 1996. u Istri na polju izdavaštva i časopisne produkcije nije bilo mnogo rada, želja, htijenja i uspjeha, naprotiv, ali pojavom IO DHK-a i „Nove Istre“ dosegnute su više razine, kako kakvoćom tako i količinom izdanja i programa, postavljeni su, usvojeni i osvojeni viši estetski standardi i prodori u dotad neobrađena ili slabo dotaknuta tematska i žanrovska, najprije književna, područja. U širemu okviru ovoga časopisa pokrenuti su 2003. i [[Pulski dani eseja]],<ref>{{Citiranje weba|title=Pulski dani eseja {{!}} Pula {{!}} Istra {{!}} Dani Eseja|url=https://www.dhk-pula.hr/pulski-dani-eseja|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> prvi i najvažniji književni program u Hrvatskoj namijenjen [[Esej|eseju]] kao žanru, na kojima se od 2007. dodjeljuje godišnja esejistička [[Nagrada Zvane Črnja|Nagrada „Zvane Črnja“]] . Mnogi među danas najvažnijim hrvatskim i svi značajniji istarski autori objavljivali su i objavljuju u časopisu koji posebno njeguje prijevodnu literaturu – od bližih, srodnih i poznatijih kultura do onih udaljenijih i širemu čitateljstvu slabo poznatih. Tako je dosad objavljeno na stotine prijevoda s tridesetak jezika i iz pedesetak nacionalnih književnosti. Časopis i njegovo nakladništvo predstavljeni su i predstavljaju se na domaćim i stranim sajmovima ([[Interliber]] / Zagreb, [[Sa(n)jam knjige u Istri]] / Pula, Mediteranski festival knjige / Split, Internacionalni sajam knjiga / Podgorica, C. Gora, [[Frankfurtski sajam knjiga|Frankfurtski sajam]], Leipziški sajam itd.), a izdanja su nagrađena brojnim nagradama i priznanjima, kako za oblikovanje, unutar Hrvatske i na međunarodnoj razini, tako poglavito zbog svoje sadržajno-estetske dimenzije; primjerice, nagradama „A. G. Matoš“, „[[Nagrada Drago Gervais|D. Gervais]]“, „[[Nagrada Zvane Črnja|Z. Črnja]]“ i dr. Dosadašnji članovi uredništva dobitnici su mnogih važnijih književnih i dr. nagrada u Hrvatskoj („[[Nagrada "Tin Ujević"|Ujevićeve]]“, „Galovićeve“, „Benešićeve“, „I. B. Mažuranić“, „[[Porin (nagrada)|Porina]]“...). == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski književni časopisi]] 6zxi31wbwpoftsb2oboztlyamug415w 7592442 7592309 2026-09-02T08:58:07Z Communitas 85399 Dodane korice časopisa Nova Istra, br. 3-4, 2025. 7592442 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nova Istra br. 3-4-2025..jpg|alt=Nova Istra, br. 3-4, 2025.|desno|405x405px]] '''Nova Istra'''<ref>{{Citiranje weba|title=Časopis Nova Istra {{!}} Objavljeni časopisi Nova Istra|url=https://www.dhk-pula.hr/casopis-nova-istra|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=On-line izdanje časopisa Nova Istra {{!}} Časopis Nova Istra|url=https://www.dhk-pula.hr/nova-istra-online|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> općehrvatski je časopis za književnost, umjetnost i kulturu, uključiv (estetski, generacijski i svjetonazorski otvoren) periodik s međunarodnim referencama, koji je i zavičajan, ali nije „ekskluzivno“, isključivo regionalan. Izlazi bez prekida od 1996. Pokretači/osnivači i (prvi) nakladnici časopisa za književnost, kuturološke i društvene teme (danas: časopis za književnost, umjetnost i kulturu) „Nova Istra“: 1996. – 1997.: [[Sveučilišna knjižnica u Puli]], [[Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika|Istarski ogranak DHK Pula]] i, kao sunakladnik, Koordinacija istarskih ogranaka Matice hrvatske. Godine 1998. uz pokretače/osnivače i izdavače, kao sunakladnik pojavljuje se (preimenovana) Skupština udruga Matice hrvatske Istarske županije. Od 1999. nakladnik je časopisa samo [[Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika|Istarski ogranak DHK]].<ref>{{Citiranje weba |title=Istarski ogranak DHK Pula |url=https://www.dhk-pula.hr/ |access-date=2021-09-20 |website=www.dhk-pula.hr}}</ref> Prvo je uredništvo „Nove Istre“ (od 1996. do 1998.) radilo u sastavu: [[Boris Domagoj Biletić|Boris Biletić]] (glavni urednik), [[Bruno Dobrić]], [[Daniel Načinović]], [[Miroslav Sinčić]] i [[Josip Šiklić]]. Zatim od 1998. do 2003.: [[Boris Domagoj Biletić|Boris Biletić]], [[Goran Filipi]], [[Milan Rakovac]], [[Miroslav Sinčić]] i [[Josip Šiklić]]. Od 2005. do 2016. gl. urednik je [[Boris Domagoj Biletić]], bez uredništva, a od 2017. do 2021. uz Biletića članovi su uredništva [[Vanesa Begić]] i Goran Filipi. Nakon smrti akademika Filipija, u uredništvo je uključen [[Milorad Stojević]]. Časopis su oblikovali i tehnički ga uređivali: na početku kratko David Ivić, jednako kratko Enzo Morović i Mario Benčić, a najdulje (od 2000.) Alfio Klarić na čijemu oblikovnom rješenju od 2014. [[Grafička priprema|grafičku pripremu]] i prijelom opet radi D. Ivić. Tajnici uredništva dosad: Miodrag Kalčić, Jadranka Ostić i, aktualna, Vanja Grubišić. Među lektorima i korektorima, uz Orbisa, posebno valja istaknuti pok. Mladenku Hammer. Časopis je mijenjao formate i opseg, najčešće su objavljivana po 4 broja/sveska godišnje, ali nerijetko i opsežniji dvobrojevi, što je povezano s financiranjem. Naklada mu je na početku bila od 750 do 1.000 primjeraka, a najveća 1.300 (1997. uz tematski svezak). Zatim se dugo držala na oko 500 primjeraka i gotovo 400 pretplatnika, da bi od 2020. naklada bila oko 400-450 primjeraka (uz iznimke tematskih svezaka) s do 300-tinjak stalnih pretplatnika. Časopis je 1998. nagrađen Srebrnom poveljom zagrebačke središnjice [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]; proglašen je najboljim časopisom na Međunarodnom susretu izdavača „Put u središte Europe“ u Pazinu 2006., a od 2001. neprekidno je, najčešće kao jedini hrvatski partnerski periodik, član „Eurozina“<ref>{{Citiranje weba |title=Eurozine |url=https://www.eurozine.com/ |access-date=2021-09-20 |website=www.eurozine.com}}</ref> – međunarodne mreže kulturnih i književnih časopisa na internetu/mreži (koji imaju i tiskana izdanja i objavljuju „online“). Prvi je hrvatski književni časopis koji je imao svoje mrežne stranice, otpočetka izlaženja, a internetske su mu se adrese mijenjale. Časopis je svojedobno bio raspačavan na preko 30 mjesta, uglavnom u knjižarama diljem Hrvatske (od kojih većina više ne postoji) te u nekoliko knjižara u Sloveniji i Italiji. Časopis je 1997. pokrenuo svoje izdavaštvo, tj. nakladnički niz „Nova Istra“ kao knjižnu ediciju Istarskoga ogranka DHK (do 2025. objavljeno je oko 120 samostalnih naslova: beletristika tj. poezija, proza, esejistika, antologije i panorame, povijest, filozofija, prijevodi, publicistika, povijest umjetnosti, bibliografije, zbornici, djela namijenjena djeci...<ref>{{Citiranje weba|title=Katalog izdanja Nove Istre {{!}} Stručna izdanja {{!}} Književnost {{!}} Kultura|url=https://www.dhk-pula.hr/katalog-izdanja/|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> – i najmanje 30-ak knjiga u sunakladništvu). Knjižničarska savjetnica Marija Petener-Lorenzin autorica je Bibliografije „Nove Istre“ (1996. – 2006.), navodeći kako je do konca 2006. časopis otisnut na 8.321 stranici, surađivala su u njemu dotad i sudjelovala 754 autora (književnika, znanstvenika, prevoditelja, kritičara, novinara, publicista, povjesničara, povjesničara umjetnosti, glazbenika, arhitekta, knjižničara...), a među njima 254 strana; slikovnim i likovnim je prilozima dotad surađivalo 98 umjetnika (slikara, kipara, fotografa...), među njima 29 stranih. Tijekom 2020. i 2021. radi se na „nastavku“ bibliografije časopisa, od 2007. do zaključno s 2020., pa će tako biti obuhvaćeno prvih četvrt stoljeća „Nove Istre“. Prvo uredništvo postavilo si je ciljeve objavljene u uvodniku prvoga sveska (br. 1-2, lipanj 1996.), naslovljenom „Uz početak 'Nove Istre'“: Ondje među inim piše: ''Uređivat ćemo i izdavati prvi istarski periodik nastao nakon podulje ovdašnje časopisne „suše“, ali u okolnostima nove i drukčije, slobodnije i otvorenije domovinske i, u tom sklopu, življe nam zavičajne stvarnosti; dakle, središnji istarski i istodobno općehrvatski časopis koji će uvijek težiti potvrdnom odnosu spram tematike... Afirmacija i prožimanje uljudbenih vrijednosti, njegovanje demokratskoga dijaloga i u kulturi, temeljna su polazišta i zamisli-vodilje ovoga uredništva. Ni u primislima, naprotiv, ne kanimo poticati tvrdokorni kampanilizam u ma kojem obliku, kao što uopće nismo zainteresirani za radove koji bi, sada već na pragu novoga tisućljeća, tek promicali zgoljno budničarstvo prohujalih vremena i jednako takvu osjećajnost. Ravnopravno ćemo objavljivati samo dobru (i) hrvatsku umjetničku riječ: bilo pisanu standardom, bilo pak onu dijalektalnu, čakavsku, kao baštinu jezika najstarije hrvatske književnosti. Posebno ćemo se trsiti oko vrednovanja najznačajnijih i najkvalitetnijih tradicionalnih, ali i suvremenih stvaralačkih dosega pojedinaca i njihovih matičnih kultura koje su starinačke, netko će radije reći autohtone, u istarskome prostoru... Duhom težimo dvosmjernim i prohodnim mostovima – najprije unutar Hrvatske, a napose prema susjedima! Ovaj se časopis rađao i sa stalnom sviješću o nezanemarivoj časopisnoj tradiciji u gradu Puli, posredno i u Istri, tamo od 60-ih godina, s mišlju o dragocjenu entuzijazmu pokretačā negdašnjega'' Istarskog mozaika, ''kasnije'' Istre'', a navlastito s dragom uspomenom na njezina dugogodišnjeg urednika, pok. prof. Marija Kalčića. No, osnivači i nakladnici'' Nove Istre ''odlučili su pokrenuti posve nov časopis, prilagođen sadašnjim prilikama, vremenu i temama, koji u formalnom pogledu nije dio kontinuiteta, znači ne nastavlja se ni na koju prethodnu publikaciju. Svaki je solidan i zanimljiviji časopis ipak stanovito kreativno ognjište, a možda – usred informacijskog prevrata današnjice – još uvijek donekle znakovita činjenica (i) književna života, u tom smislu i presjecište trenutačnih poetičkih izbora i izraza, to jest mjesto pulsiranja aktualnih stvaralačkih ideja, pa donekle i susretište etičkih postava i svjetopogleda svojih suradnika...'' Dragocjenu potporu početku izlaženja časopisa dali su: [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstvo kulture RH]], [[Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske|Ministarstvo prosvjete]], Istarska županija, Grad Rovinj, Narodno sveučilište Grada Rovinja, Grad Pula i Hrvatska gospodarska komora Pula. Danas to čine: [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske]], Grad Pula, Istarska županija, Grad Rovinj i Turistička zajednica Grada Pule. Ne može se reći da prije pojave Istarskoga ogranka DHK-a 1990. i „Nove Istre“ 1996. u Istri na polju izdavaštva i časopisne produkcije nije bilo mnogo rada, želja, htijenja i uspjeha, naprotiv, ali pojavom IO DHK-a i „Nove Istre“ dosegnute su više razine, kako kakvoćom tako i količinom izdanja i programa, postavljeni su, usvojeni i osvojeni viši estetski standardi i prodori u dotad neobrađena ili slabo dotaknuta tematska i žanrovska, najprije književna, područja. U širemu okviru ovoga časopisa pokrenuti su 2003. i [[Pulski dani eseja]],<ref>{{Citiranje weba|title=Pulski dani eseja {{!}} Pula {{!}} Istra {{!}} Dani Eseja|url=https://www.dhk-pula.hr/pulski-dani-eseja|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> prvi i najvažniji književni program u Hrvatskoj namijenjen [[Esej|eseju]] kao žanru, na kojima se od 2007. dodjeljuje godišnja esejistička [[Nagrada Zvane Črnja|Nagrada „Zvane Črnja“]] . Mnogi među danas najvažnijim hrvatskim i svi značajniji istarski autori objavljivali su i objavljuju u časopisu koji posebno njeguje prijevodnu literaturu – od bližih, srodnih i poznatijih kultura do onih udaljenijih i širemu čitateljstvu slabo poznatih. Tako je dosad objavljeno na stotine prijevoda s tridesetak jezika i iz pedesetak nacionalnih književnosti. Časopis i njegovo nakladništvo predstavljeni su i predstavljaju se na domaćim i stranim sajmovima ([[Interliber]] / Zagreb, [[Sa(n)jam knjige u Istri]] / Pula, Mediteranski festival knjige / Split, Internacionalni sajam knjiga / Podgorica, C. Gora, [[Frankfurtski sajam knjiga|Frankfurtski sajam]], Leipziški sajam itd.), a izdanja su nagrađena brojnim nagradama i priznanjima, kako za oblikovanje, unutar Hrvatske i na međunarodnoj razini, tako poglavito zbog svoje sadržajno-estetske dimenzije; primjerice, nagradama „A. G. Matoš“, „[[Nagrada Drago Gervais|D. Gervais]]“, „[[Nagrada Zvane Črnja|Z. Črnja]]“ i dr. Dosadašnji članovi uredništva dobitnici su mnogih važnijih književnih i dr. nagrada u Hrvatskoj („[[Nagrada "Tin Ujević"|Ujevićeve]]“, „Galovićeve“, „Benešićeve“, „I. B. Mažuranić“, „[[Porin (nagrada)|Porina]]“...). == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski književni časopisi]] ga93pxzdmig9ckwcq8zqkjqu6g7wdos 7592445 7592442 2026-09-02T09:00:45Z Communitas 85399 Dodan opis ilustracije korica. 7592445 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nova Istra br. 3-4-2025..jpg|alt=Nova Istra, br. 3-4, 2025.|desno|405x405px|'''Nova Istra br. 3-4-2025.''']] '''Nova Istra'''<ref>{{Citiranje weba|title=Časopis Nova Istra {{!}} Objavljeni časopisi Nova Istra|url=https://www.dhk-pula.hr/casopis-nova-istra|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=On-line izdanje časopisa Nova Istra {{!}} Časopis Nova Istra|url=https://www.dhk-pula.hr/nova-istra-online|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> općehrvatski je časopis za književnost, umjetnost i kulturu, uključiv (estetski, generacijski i svjetonazorski otvoren) periodik s međunarodnim referencama, koji je i zavičajan, ali nije „ekskluzivno“, isključivo regionalan. Izlazi bez prekida od 1996. Pokretači/osnivači i (prvi) nakladnici časopisa za književnost, kuturološke i društvene teme (danas: časopis za književnost, umjetnost i kulturu) „Nova Istra“: 1996. – 1997.: [[Sveučilišna knjižnica u Puli]], [[Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika|Istarski ogranak DHK Pula]] i, kao sunakladnik, Koordinacija istarskih ogranaka Matice hrvatske. Godine 1998. uz pokretače/osnivače i izdavače, kao sunakladnik pojavljuje se (preimenovana) Skupština udruga Matice hrvatske Istarske županije. Od 1999. nakladnik je časopisa samo [[Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika|Istarski ogranak DHK]].<ref>{{Citiranje weba |title=Istarski ogranak DHK Pula |url=https://www.dhk-pula.hr/ |access-date=2021-09-20 |website=www.dhk-pula.hr}}</ref> Prvo je uredništvo „Nove Istre“ (od 1996. do 1998.) radilo u sastavu: [[Boris Domagoj Biletić|Boris Biletić]] (glavni urednik), [[Bruno Dobrić]], [[Daniel Načinović]], [[Miroslav Sinčić]] i [[Josip Šiklić]]. Zatim od 1998. do 2003.: [[Boris Domagoj Biletić|Boris Biletić]], [[Goran Filipi]], [[Milan Rakovac]], [[Miroslav Sinčić]] i [[Josip Šiklić]]. Od 2005. do 2016. gl. urednik je [[Boris Domagoj Biletić]], bez uredništva, a od 2017. do 2021. uz Biletića članovi su uredništva [[Vanesa Begić]] i Goran Filipi. Nakon smrti akademika Filipija, u uredništvo je uključen [[Milorad Stojević]]. Časopis su oblikovali i tehnički ga uređivali: na početku kratko David Ivić, jednako kratko Enzo Morović i Mario Benčić, a najdulje (od 2000.) Alfio Klarić na čijemu oblikovnom rješenju od 2014. [[Grafička priprema|grafičku pripremu]] i prijelom opet radi D. Ivić. Tajnici uredništva dosad: Miodrag Kalčić, Jadranka Ostić i, aktualna, Vanja Grubišić. Među lektorima i korektorima, uz Orbisa, posebno valja istaknuti pok. Mladenku Hammer. Časopis je mijenjao formate i opseg, najčešće su objavljivana po 4 broja/sveska godišnje, ali nerijetko i opsežniji dvobrojevi, što je povezano s financiranjem. Naklada mu je na početku bila od 750 do 1.000 primjeraka, a najveća 1.300 (1997. uz tematski svezak). Zatim se dugo držala na oko 500 primjeraka i gotovo 400 pretplatnika, da bi od 2020. naklada bila oko 400-450 primjeraka (uz iznimke tematskih svezaka) s do 300-tinjak stalnih pretplatnika. Časopis je 1998. nagrađen Srebrnom poveljom zagrebačke središnjice [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]; proglašen je najboljim časopisom na Međunarodnom susretu izdavača „Put u središte Europe“ u Pazinu 2006., a od 2001. neprekidno je, najčešće kao jedini hrvatski partnerski periodik, član „Eurozina“<ref>{{Citiranje weba |title=Eurozine |url=https://www.eurozine.com/ |access-date=2021-09-20 |website=www.eurozine.com}}</ref> – međunarodne mreže kulturnih i književnih časopisa na internetu/mreži (koji imaju i tiskana izdanja i objavljuju „online“). Prvi je hrvatski književni časopis koji je imao svoje mrežne stranice, otpočetka izlaženja, a internetske su mu se adrese mijenjale. Časopis je svojedobno bio raspačavan na preko 30 mjesta, uglavnom u knjižarama diljem Hrvatske (od kojih većina više ne postoji) te u nekoliko knjižara u Sloveniji i Italiji. Časopis je 1997. pokrenuo svoje izdavaštvo, tj. nakladnički niz „Nova Istra“ kao knjižnu ediciju Istarskoga ogranka DHK (do 2025. objavljeno je oko 120 samostalnih naslova: beletristika tj. poezija, proza, esejistika, antologije i panorame, povijest, filozofija, prijevodi, publicistika, povijest umjetnosti, bibliografije, zbornici, djela namijenjena djeci...<ref>{{Citiranje weba|title=Katalog izdanja Nove Istre {{!}} Stručna izdanja {{!}} Književnost {{!}} Kultura|url=https://www.dhk-pula.hr/katalog-izdanja/|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> – i najmanje 30-ak knjiga u sunakladništvu). Knjižničarska savjetnica Marija Petener-Lorenzin autorica je Bibliografije „Nove Istre“ (1996. – 2006.), navodeći kako je do konca 2006. časopis otisnut na 8.321 stranici, surađivala su u njemu dotad i sudjelovala 754 autora (književnika, znanstvenika, prevoditelja, kritičara, novinara, publicista, povjesničara, povjesničara umjetnosti, glazbenika, arhitekta, knjižničara...), a među njima 254 strana; slikovnim i likovnim je prilozima dotad surađivalo 98 umjetnika (slikara, kipara, fotografa...), među njima 29 stranih. Tijekom 2020. i 2021. radi se na „nastavku“ bibliografije časopisa, od 2007. do zaključno s 2020., pa će tako biti obuhvaćeno prvih četvrt stoljeća „Nove Istre“. Prvo uredništvo postavilo si je ciljeve objavljene u uvodniku prvoga sveska (br. 1-2, lipanj 1996.), naslovljenom „Uz početak 'Nove Istre'“: Ondje među inim piše: ''Uređivat ćemo i izdavati prvi istarski periodik nastao nakon podulje ovdašnje časopisne „suše“, ali u okolnostima nove i drukčije, slobodnije i otvorenije domovinske i, u tom sklopu, življe nam zavičajne stvarnosti; dakle, središnji istarski i istodobno općehrvatski časopis koji će uvijek težiti potvrdnom odnosu spram tematike... Afirmacija i prožimanje uljudbenih vrijednosti, njegovanje demokratskoga dijaloga i u kulturi, temeljna su polazišta i zamisli-vodilje ovoga uredništva. Ni u primislima, naprotiv, ne kanimo poticati tvrdokorni kampanilizam u ma kojem obliku, kao što uopće nismo zainteresirani za radove koji bi, sada već na pragu novoga tisućljeća, tek promicali zgoljno budničarstvo prohujalih vremena i jednako takvu osjećajnost. Ravnopravno ćemo objavljivati samo dobru (i) hrvatsku umjetničku riječ: bilo pisanu standardom, bilo pak onu dijalektalnu, čakavsku, kao baštinu jezika najstarije hrvatske književnosti. Posebno ćemo se trsiti oko vrednovanja najznačajnijih i najkvalitetnijih tradicionalnih, ali i suvremenih stvaralačkih dosega pojedinaca i njihovih matičnih kultura koje su starinačke, netko će radije reći autohtone, u istarskome prostoru... Duhom težimo dvosmjernim i prohodnim mostovima – najprije unutar Hrvatske, a napose prema susjedima! Ovaj se časopis rađao i sa stalnom sviješću o nezanemarivoj časopisnoj tradiciji u gradu Puli, posredno i u Istri, tamo od 60-ih godina, s mišlju o dragocjenu entuzijazmu pokretačā negdašnjega'' Istarskog mozaika, ''kasnije'' Istre'', a navlastito s dragom uspomenom na njezina dugogodišnjeg urednika, pok. prof. Marija Kalčića. No, osnivači i nakladnici'' Nove Istre ''odlučili su pokrenuti posve nov časopis, prilagođen sadašnjim prilikama, vremenu i temama, koji u formalnom pogledu nije dio kontinuiteta, znači ne nastavlja se ni na koju prethodnu publikaciju. Svaki je solidan i zanimljiviji časopis ipak stanovito kreativno ognjište, a možda – usred informacijskog prevrata današnjice – još uvijek donekle znakovita činjenica (i) književna života, u tom smislu i presjecište trenutačnih poetičkih izbora i izraza, to jest mjesto pulsiranja aktualnih stvaralačkih ideja, pa donekle i susretište etičkih postava i svjetopogleda svojih suradnika...'' Dragocjenu potporu početku izlaženja časopisa dali su: [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstvo kulture RH]], [[Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske|Ministarstvo prosvjete]], Istarska županija, Grad Rovinj, Narodno sveučilište Grada Rovinja, Grad Pula i Hrvatska gospodarska komora Pula. Danas to čine: [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske]], Grad Pula, Istarska županija, Grad Rovinj i Turistička zajednica Grada Pule. Ne može se reći da prije pojave Istarskoga ogranka DHK-a 1990. i „Nove Istre“ 1996. u Istri na polju izdavaštva i časopisne produkcije nije bilo mnogo rada, želja, htijenja i uspjeha, naprotiv, ali pojavom IO DHK-a i „Nove Istre“ dosegnute su više razine, kako kakvoćom tako i količinom izdanja i programa, postavljeni su, usvojeni i osvojeni viši estetski standardi i prodori u dotad neobrađena ili slabo dotaknuta tematska i žanrovska, najprije književna, područja. U širemu okviru ovoga časopisa pokrenuti su 2003. i [[Pulski dani eseja]],<ref>{{Citiranje weba|title=Pulski dani eseja {{!}} Pula {{!}} Istra {{!}} Dani Eseja|url=https://www.dhk-pula.hr/pulski-dani-eseja|access-date=2021-09-20|website=www.dhk-pula.hr}}</ref> prvi i najvažniji književni program u Hrvatskoj namijenjen [[Esej|eseju]] kao žanru, na kojima se od 2007. dodjeljuje godišnja esejistička [[Nagrada Zvane Črnja|Nagrada „Zvane Črnja“]] . Mnogi među danas najvažnijim hrvatskim i svi značajniji istarski autori objavljivali su i objavljuju u časopisu koji posebno njeguje prijevodnu literaturu – od bližih, srodnih i poznatijih kultura do onih udaljenijih i širemu čitateljstvu slabo poznatih. Tako je dosad objavljeno na stotine prijevoda s tridesetak jezika i iz pedesetak nacionalnih književnosti. Časopis i njegovo nakladništvo predstavljeni su i predstavljaju se na domaćim i stranim sajmovima ([[Interliber]] / Zagreb, [[Sa(n)jam knjige u Istri]] / Pula, Mediteranski festival knjige / Split, Internacionalni sajam knjiga / Podgorica, C. Gora, [[Frankfurtski sajam knjiga|Frankfurtski sajam]], Leipziški sajam itd.), a izdanja su nagrađena brojnim nagradama i priznanjima, kako za oblikovanje, unutar Hrvatske i na međunarodnoj razini, tako poglavito zbog svoje sadržajno-estetske dimenzije; primjerice, nagradama „A. G. Matoš“, „[[Nagrada Drago Gervais|D. Gervais]]“, „[[Nagrada Zvane Črnja|Z. Črnja]]“ i dr. Dosadašnji članovi uredništva dobitnici su mnogih važnijih književnih i dr. nagrada u Hrvatskoj („[[Nagrada "Tin Ujević"|Ujevićeve]]“, „Galovićeve“, „Benešićeve“, „I. B. Mažuranić“, „[[Porin (nagrada)|Porina]]“...). == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski književni časopisi]] bfr58gal9pm4szlf658fr58tf54a6d4 828 717035 7592482 7221280 2026-09-02T10:27:10Z Argo Navis 852 slijev? 7592482 Scribunto text/plain local utjece = mw.loadData( 'Module:Pritoci/podatci' ) local slijev = mw.loadData( 'Module:Slijev/podatci' ) -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ '..x..' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ '..x..' </span>' end function prikaz.U(x) --rijeka se ulijeva u more ili jezero return '<span title="ulijeva se u">→ '..x..' </span>' end function prikaz.O(x) --jezero otječe u rijeku return '<span title="otječe u">↦ '..x..' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub>0 then return '[['.. voda .. '|' .. tekst .. ']]' else return '[[' .. voda .. ']]' end end function p.tok(x) --tok voda rijeke x local za_ispis = {} while utjece[x] do local smjer, voda = utjece[x][1], utjece[x][2] local prikaz_smjera = prikaz[ smjer ] if type(voda)=='string' and type(prikaz_smjera)=='function' then table.insert(za_ispis, prikaz_smjera( prikaz.poveznica(voda) )) x = voda else break --ili return "[[Kategorija:...]]" end end return table.concat(za_ispis) end function p.slijev(x) --slijev rijeke x while utjece[x] do local voda = utjece[x][2] if type(voda)=='string' then x = voda else break end end local sl = slijev[x] if type(sl)=='string' then return sl else return "" end end local function comp(a,b) --za table.sort local repl = {["Č"]="C~", ["Ć"]="C~~", ["Đ"]="D~", ["Š"]="S~", ["Ž"]="Z~", ["č"]="c~", ["ć"]="c~~", ["đ"]="d~", ["š"]="s~", ["ž"]="z~", } return mw.ustring.gsub(a, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) < mw.ustring.gsub(b, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) end function p.pritoci(x) --svi pritoci dane rijeke pronađeni u 'bazi' Modul:Pritoci/podatci local nadjeni_pritoci = {} for k, v in pairs(utjece) do if v[2] == x then table.insert( nadjeni_pritoci, prikaz.poveznica(k) ) end end table.sort(nadjeni_pritoci, comp) return table.concat(nadjeni_pritoci, " · ") end function p.Tok(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.tok(voda) end function p.Slijev(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.slijev(voda) end function p.Pritoci(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.pritoci(voda) end function p.svi_podatci() --pomoćna funkcija, ispisuje sve rijeke/vode iz 'baze' Modul:Pritoci/podatci local abecedno = {} for k, _ in pairs(utjece) do --slijedi računski skupa operacija, zaustavlja se nakon 500 pretraga pa ju je bolje ne koristiti --if not mw.title.new(k).exists then mw.log( "[["..k.."]]" ) end --zato: table.insert(abecedno, "[[" .. k .. "]]") end table.sort(abecedno, comp) return table.concat(abecedno, " · ") end return p 3tbe47ortodhu5mw4p5cxfgzzjtw5eo 7592487 7592482 2026-09-02T10:32:08Z Argo Navis 852 7592487 Scribunto text/plain local utjece = mw.loadData( 'Module:Pritoci/podatci' ) local slijevovi = mw.loadData( 'Module:Slijev/podatci' ) -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ '..x..' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ '..x..' </span>' end function prikaz.U(x) --rijeka se ulijeva u more ili jezero return '<span title="ulijeva se u">→ '..x..' </span>' end function prikaz.O(x) --jezero otječe u rijeku return '<span title="otječe u">↦ '..x..' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub>0 then return '[['.. voda .. '|' .. tekst .. ']]' else return '[[' .. voda .. ']]' end end function p.tok(x) --tok voda rijeke x local za_ispis = {} while utjece[x] do local smjer, voda = utjece[x][1], utjece[x][2] local prikaz_smjera = prikaz[ smjer ] if type(voda)=='string' and type(prikaz_smjera)=='function' then table.insert(za_ispis, prikaz_smjera( prikaz.poveznica(voda) )) x = voda else break --ili return "[[Kategorija:...]]" end end return table.concat(za_ispis) end function p.slijev(x) --slijev rijeke x while utjece[x] do local voda = utjece[x][2] if type(voda)=='string' then x = voda else break end end local sl = slijevovi[x] if type(sl)=='string' then return sl else return "" end end local function comp(a,b) --za table.sort local repl = {["Č"]="C~", ["Ć"]="C~~", ["Đ"]="D~", ["Š"]="S~", ["Ž"]="Z~", ["č"]="c~", ["ć"]="c~~", ["đ"]="d~", ["š"]="s~", ["ž"]="z~", } return mw.ustring.gsub(a, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) < mw.ustring.gsub(b, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) end function p.pritoci(x) --svi pritoci dane rijeke pronađeni u 'bazi' Modul:Pritoci/podatci local nadjeni_pritoci = {} for k, v in pairs(utjece) do if v[2] == x then table.insert( nadjeni_pritoci, prikaz.poveznica(k) ) end end table.sort(nadjeni_pritoci, comp) return table.concat(nadjeni_pritoci, " · ") end function p.Tok(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.tok(voda) end function p.Slijev(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.slijev(voda) end function p.Pritoci(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.pritoci(voda) end function p.svi_podatci() --pomoćna funkcija, ispisuje sve rijeke/vode iz 'baze' Modul:Pritoci/podatci local abecedno = {} for k, _ in pairs(utjece) do --slijedi računski skupa operacija, zaustavlja se nakon 500 pretraga pa ju je bolje ne koristiti --if not mw.title.new(k).exists then mw.log( "[["..k.."]]" ) end --zato: table.insert(abecedno, "[[" .. k .. "]]") end table.sort(abecedno, comp) return table.concat(abecedno, " · ") end return p 217laf8ms3k3y3322c0dws8j8aeiq50 7592488 7592487 2026-09-02T10:32:44Z Argo Navis 852 return "test" 7592488 Scribunto text/plain local utjece = mw.loadData( 'Module:Pritoci/podatci' ) local slijevovi = mw.loadData( 'Module:Slijev/podatci' ) -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ '..x..' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ '..x..' </span>' end function prikaz.U(x) --rijeka se ulijeva u more ili jezero return '<span title="ulijeva se u">→ '..x..' </span>' end function prikaz.O(x) --jezero otječe u rijeku return '<span title="otječe u">↦ '..x..' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub>0 then return '[['.. voda .. '|' .. tekst .. ']]' else return '[[' .. voda .. ']]' end end function p.tok(x) --tok voda rijeke x local za_ispis = {} while utjece[x] do local smjer, voda = utjece[x][1], utjece[x][2] local prikaz_smjera = prikaz[ smjer ] if type(voda)=='string' and type(prikaz_smjera)=='function' then table.insert(za_ispis, prikaz_smjera( prikaz.poveznica(voda) )) x = voda else break --ili return "[[Kategorija:...]]" end end return table.concat(za_ispis) end function p.slijev(x) --slijev rijeke x while utjece[x] do local voda = utjece[x][2] if type(voda)=='string' then x = voda else break end end local sl = slijevovi[x] if type(sl)=='string' then return sl else return "" end end local function comp(a,b) --za table.sort local repl = {["Č"]="C~", ["Ć"]="C~~", ["Đ"]="D~", ["Š"]="S~", ["Ž"]="Z~", ["č"]="c~", ["ć"]="c~~", ["đ"]="d~", ["š"]="s~", ["ž"]="z~", } return mw.ustring.gsub(a, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) < mw.ustring.gsub(b, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) end function p.pritoci(x) --svi pritoci dane rijeke pronađeni u 'bazi' Modul:Pritoci/podatci local nadjeni_pritoci = {} for k, v in pairs(utjece) do if v[2] == x then table.insert( nadjeni_pritoci, prikaz.poveznica(k) ) end end table.sort(nadjeni_pritoci, comp) return table.concat(nadjeni_pritoci, " · ") end function p.Tok(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.tok(voda) end function p.Slijev(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return "test" --return p.slijev(voda) end function p.Pritoci(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.pritoci(voda) end function p.svi_podatci() --pomoćna funkcija, ispisuje sve rijeke/vode iz 'baze' Modul:Pritoci/podatci local abecedno = {} for k, _ in pairs(utjece) do --slijedi računski skupa operacija, zaustavlja se nakon 500 pretraga pa ju je bolje ne koristiti --if not mw.title.new(k).exists then mw.log( "[["..k.."]]" ) end --zato: table.insert(abecedno, "[[" .. k .. "]]") end table.sort(abecedno, comp) return table.concat(abecedno, " · ") end return p teep9e4e94gi89pabb3cpttti1parzb 7592491 7592488 2026-09-02T10:34:42Z Argo Navis 852 7592491 Scribunto text/plain local utjece = mw.loadData( 'Module:Pritoci/podatci' ) local slijevovi = mw.loadData( 'Module:Slijev/podatci' ) -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ '..x..' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ '..x..' </span>' end function prikaz.U(x) --rijeka se ulijeva u more ili jezero return '<span title="ulijeva se u">→ '..x..' </span>' end function prikaz.O(x) --jezero otječe u rijeku return '<span title="otječe u">↦ '..x..' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub>0 then return '[['.. voda .. '|' .. tekst .. ']]' else return '[[' .. voda .. ']]' end end function p.tok(x) --tok voda rijeke x local za_ispis = {} while utjece[x] do local smjer, voda = utjece[x][1], utjece[x][2] local prikaz_smjera = prikaz[ smjer ] if type(voda)=='string' and type(prikaz_smjera)=='function' then table.insert(za_ispis, prikaz_smjera( prikaz.poveznica(voda) )) x = voda else break --ili return "[[Kategorija:...]]" end end return table.concat(za_ispis) end function p.slijev(x) --slijev rijeke x local xOriginal = x while utjece[x] do local voda = utjece[x][2] if type(voda)=='string' then x = voda else break end end return "test " .. xOriginal .. ", test" .. x --local sl = slijevovi[x] --if type(sl)=='string' then -- return sl --else -- return "" --end end local function comp(a,b) --za table.sort local repl = {["Č"]="C~", ["Ć"]="C~~", ["Đ"]="D~", ["Š"]="S~", ["Ž"]="Z~", ["č"]="c~", ["ć"]="c~~", ["đ"]="d~", ["š"]="s~", ["ž"]="z~", } return mw.ustring.gsub(a, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) < mw.ustring.gsub(b, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) end function p.pritoci(x) --svi pritoci dane rijeke pronađeni u 'bazi' Modul:Pritoci/podatci local nadjeni_pritoci = {} for k, v in pairs(utjece) do if v[2] == x then table.insert( nadjeni_pritoci, prikaz.poveznica(k) ) end end table.sort(nadjeni_pritoci, comp) return table.concat(nadjeni_pritoci, " · ") end function p.Tok(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.tok(voda) end function p.Slijev(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.slijev(voda) end function p.Pritoci(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.pritoci(voda) end function p.svi_podatci() --pomoćna funkcija, ispisuje sve rijeke/vode iz 'baze' Modul:Pritoci/podatci local abecedno = {} for k, _ in pairs(utjece) do --slijedi računski skupa operacija, zaustavlja se nakon 500 pretraga pa ju je bolje ne koristiti --if not mw.title.new(k).exists then mw.log( "[["..k.."]]" ) end --zato: table.insert(abecedno, "[[" .. k .. "]]") end table.sort(abecedno, comp) return table.concat(abecedno, " · ") end return p h64byit3sb5xk0vgusi2j1kx1qn128f 7592492 7592491 2026-09-02T10:35:46Z Argo Navis 852 7592492 Scribunto text/plain local utjece = mw.loadData( 'Module:Pritoci/podatci' ) local slijevovi = mw.loadData( 'Module:Slijev/podatci' ) -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ '..x..' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ '..x..' </span>' end function prikaz.U(x) --rijeka se ulijeva u more ili jezero return '<span title="ulijeva se u">→ '..x..' </span>' end function prikaz.O(x) --jezero otječe u rijeku return '<span title="otječe u">↦ '..x..' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub>0 then return '[['.. voda .. '|' .. tekst .. ']]' else return '[[' .. voda .. ']]' end end function p.tok(x) --tok voda rijeke x local za_ispis = {} while utjece[x] do local smjer, voda = utjece[x][1], utjece[x][2] local prikaz_smjera = prikaz[ smjer ] if type(voda)=='string' and type(prikaz_smjera)=='function' then table.insert(za_ispis, prikaz_smjera( prikaz.poveznica(voda) )) x = voda else break --ili return "[[Kategorija:...]]" end end return table.concat(za_ispis) end function p.slijev(x) --slijev rijeke x local xOriginal = x while utjece[x] do local voda = utjece[x][2] if type(voda)=='string' then x = voda else break end end return "test " .. xOriginal .. ", test " .. x .. ", test " .. slijevovi[x] --local sl = slijevovi[x] --if type(sl)=='string' then -- return sl --else -- return "" --end end local function comp(a,b) --za table.sort local repl = {["Č"]="C~", ["Ć"]="C~~", ["Đ"]="D~", ["Š"]="S~", ["Ž"]="Z~", ["č"]="c~", ["ć"]="c~~", ["đ"]="d~", ["š"]="s~", ["ž"]="z~", } return mw.ustring.gsub(a, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) < mw.ustring.gsub(b, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) end function p.pritoci(x) --svi pritoci dane rijeke pronađeni u 'bazi' Modul:Pritoci/podatci local nadjeni_pritoci = {} for k, v in pairs(utjece) do if v[2] == x then table.insert( nadjeni_pritoci, prikaz.poveznica(k) ) end end table.sort(nadjeni_pritoci, comp) return table.concat(nadjeni_pritoci, " · ") end function p.Tok(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.tok(voda) end function p.Slijev(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.slijev(voda) end function p.Pritoci(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.pritoci(voda) end function p.svi_podatci() --pomoćna funkcija, ispisuje sve rijeke/vode iz 'baze' Modul:Pritoci/podatci local abecedno = {} for k, _ in pairs(utjece) do --slijedi računski skupa operacija, zaustavlja se nakon 500 pretraga pa ju je bolje ne koristiti --if not mw.title.new(k).exists then mw.log( "[["..k.."]]" ) end --zato: table.insert(abecedno, "[[" .. k .. "]]") end table.sort(abecedno, comp) return table.concat(abecedno, " · ") end return p pqoasa5lejpbf2y0ob1i1hn88ajq4pe 7592493 7592492 2026-09-02T10:36:38Z Argo Navis 852 7592493 Scribunto text/plain local utjece = mw.loadData( 'Module:Pritoci/podatci' ) local slijevovi = mw.loadData( 'Module:Slijev/podatci' ) -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ '..x..' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ '..x..' </span>' end function prikaz.U(x) --rijeka se ulijeva u more ili jezero return '<span title="ulijeva se u">→ '..x..' </span>' end function prikaz.O(x) --jezero otječe u rijeku return '<span title="otječe u">↦ '..x..' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub>0 then return '[['.. voda .. '|' .. tekst .. ']]' else return '[[' .. voda .. ']]' end end function p.tok(x) --tok voda rijeke x local za_ispis = {} while utjece[x] do local smjer, voda = utjece[x][1], utjece[x][2] local prikaz_smjera = prikaz[ smjer ] if type(voda)=='string' and type(prikaz_smjera)=='function' then table.insert(za_ispis, prikaz_smjera( prikaz.poveznica(voda) )) x = voda else break --ili return "[[Kategorija:...]]" end end return table.concat(za_ispis) end function p.slijev(x) --slijev rijeke x local xOriginal = x while utjece[x] do local voda = utjece[x][2] if type(voda)=='string' then x = voda else break end end return "test " .. xOriginal .. ", test " .. x .. ", test " .. slijevovi[x][1] --local sl = slijevovi[x] --if type(sl)=='string' then -- return sl --else -- return "" --end end local function comp(a,b) --za table.sort local repl = {["Č"]="C~", ["Ć"]="C~~", ["Đ"]="D~", ["Š"]="S~", ["Ž"]="Z~", ["č"]="c~", ["ć"]="c~~", ["đ"]="d~", ["š"]="s~", ["ž"]="z~", } return mw.ustring.gsub(a, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) < mw.ustring.gsub(b, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) end function p.pritoci(x) --svi pritoci dane rijeke pronađeni u 'bazi' Modul:Pritoci/podatci local nadjeni_pritoci = {} for k, v in pairs(utjece) do if v[2] == x then table.insert( nadjeni_pritoci, prikaz.poveznica(k) ) end end table.sort(nadjeni_pritoci, comp) return table.concat(nadjeni_pritoci, " · ") end function p.Tok(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.tok(voda) end function p.Slijev(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.slijev(voda) end function p.Pritoci(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.pritoci(voda) end function p.svi_podatci() --pomoćna funkcija, ispisuje sve rijeke/vode iz 'baze' Modul:Pritoci/podatci local abecedno = {} for k, _ in pairs(utjece) do --slijedi računski skupa operacija, zaustavlja se nakon 500 pretraga pa ju je bolje ne koristiti --if not mw.title.new(k).exists then mw.log( "[["..k.."]]" ) end --zato: table.insert(abecedno, "[[" .. k .. "]]") end table.sort(abecedno, comp) return table.concat(abecedno, " · ") end return p 2ukcb03unyglzp3c7p7d0dt1h0x8q0w 7592494 7592493 2026-09-02T10:37:10Z Argo Navis 852 7592494 Scribunto text/plain local utjece = mw.loadData( 'Module:Pritoci/podatci' ) local slijevovi = mw.loadData( 'Module:Slijev/podatci' ) -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ '..x..' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ '..x..' </span>' end function prikaz.U(x) --rijeka se ulijeva u more ili jezero return '<span title="ulijeva se u">→ '..x..' </span>' end function prikaz.O(x) --jezero otječe u rijeku return '<span title="otječe u">↦ '..x..' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub>0 then return '[['.. voda .. '|' .. tekst .. ']]' else return '[[' .. voda .. ']]' end end function p.tok(x) --tok voda rijeke x local za_ispis = {} while utjece[x] do local smjer, voda = utjece[x][1], utjece[x][2] local prikaz_smjera = prikaz[ smjer ] if type(voda)=='string' and type(prikaz_smjera)=='function' then table.insert(za_ispis, prikaz_smjera( prikaz.poveznica(voda) )) x = voda else break --ili return "[[Kategorija:...]]" end end return table.concat(za_ispis) end function p.slijev(x) --slijev rijeke x local xOriginal = x while utjece[x] do local voda = utjece[x][2] if type(voda)=='string' then x = voda else break end end local sl = slijevovi[x][1] if type(sl)=='string' then return sl else return "" end end local function comp(a,b) --za table.sort local repl = {["Č"]="C~", ["Ć"]="C~~", ["Đ"]="D~", ["Š"]="S~", ["Ž"]="Z~", ["č"]="c~", ["ć"]="c~~", ["đ"]="d~", ["š"]="s~", ["ž"]="z~", } return mw.ustring.gsub(a, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) < mw.ustring.gsub(b, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) end function p.pritoci(x) --svi pritoci dane rijeke pronađeni u 'bazi' Modul:Pritoci/podatci local nadjeni_pritoci = {} for k, v in pairs(utjece) do if v[2] == x then table.insert( nadjeni_pritoci, prikaz.poveznica(k) ) end end table.sort(nadjeni_pritoci, comp) return table.concat(nadjeni_pritoci, " · ") end function p.Tok(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.tok(voda) end function p.Slijev(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.slijev(voda) end function p.Pritoci(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.pritoci(voda) end function p.svi_podatci() --pomoćna funkcija, ispisuje sve rijeke/vode iz 'baze' Modul:Pritoci/podatci local abecedno = {} for k, _ in pairs(utjece) do --slijedi računski skupa operacija, zaustavlja se nakon 500 pretraga pa ju je bolje ne koristiti --if not mw.title.new(k).exists then mw.log( "[["..k.."]]" ) end --zato: table.insert(abecedno, "[[" .. k .. "]]") end table.sort(abecedno, comp) return table.concat(abecedno, " · ") end return p o0gyuposm2j6qbkxo4qp3qrczcohdio 7592496 7592494 2026-09-02T10:41:21Z Argo Navis 852 7592496 Scribunto text/plain local utjece = mw.loadData( 'Module:Pritoci/podatci' ) local slijevovi = mw.loadData( 'Module:Slijev/podatci' ) -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ '..x..' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ '..x..' </span>' end function prikaz.U(x) --rijeka se ulijeva u more ili jezero return '<span title="ulijeva se u">→ '..x..' </span>' end function prikaz.O(x) --jezero otječe u rijeku return '<span title="otječe u">↦ '..x..' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub>0 then return '[['.. voda .. '|' .. tekst .. ']]' else return '[[' .. voda .. ']]' end end function p.tok(x) --tok voda rijeke x local za_ispis = {} while utjece[x] do local smjer, voda = utjece[x][1], utjece[x][2] local prikaz_smjera = prikaz[ smjer ] if type(voda)=='string' and type(prikaz_smjera)=='function' then table.insert(za_ispis, prikaz_smjera( prikaz.poveznica(voda) )) x = voda else break --ili return "[[Kategorija:...]]" end end return table.concat(za_ispis) end function p.slijev(x) --slijev rijeke x local hasData = no while utjece[x] do local voda = utjece[x][2] if type(voda)=='string' then x = voda hasData = true else break end end if hasData == false then return "" end local sl = slijevovi[x][1] if type(sl)=='string' then return sl else return "" end end local function comp(a,b) --za table.sort local repl = {["Č"]="C~", ["Ć"]="C~~", ["Đ"]="D~", ["Š"]="S~", ["Ž"]="Z~", ["č"]="c~", ["ć"]="c~~", ["đ"]="d~", ["š"]="s~", ["ž"]="z~", } return mw.ustring.gsub(a, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) < mw.ustring.gsub(b, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) end function p.pritoci(x) --svi pritoci dane rijeke pronađeni u 'bazi' Modul:Pritoci/podatci local nadjeni_pritoci = {} for k, v in pairs(utjece) do if v[2] == x then table.insert( nadjeni_pritoci, prikaz.poveznica(k) ) end end table.sort(nadjeni_pritoci, comp) return table.concat(nadjeni_pritoci, " · ") end function p.Tok(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.tok(voda) end function p.Slijev(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.slijev(voda) end function p.Pritoci(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.pritoci(voda) end function p.svi_podatci() --pomoćna funkcija, ispisuje sve rijeke/vode iz 'baze' Modul:Pritoci/podatci local abecedno = {} for k, _ in pairs(utjece) do --slijedi računski skupa operacija, zaustavlja se nakon 500 pretraga pa ju je bolje ne koristiti --if not mw.title.new(k).exists then mw.log( "[["..k.."]]" ) end --zato: table.insert(abecedno, "[[" .. k .. "]]") end table.sort(abecedno, comp) return table.concat(abecedno, " · ") end return p 46n4qvbrwqsmpboar6oykorth5di94p 7592497 7592496 2026-09-02T10:43:17Z Argo Navis 852 7592497 Scribunto text/plain local utjece = mw.loadData( 'Module:Pritoci/podatci' ) local slijevovi = mw.loadData( 'Module:Slijev/podatci' ) -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ '..x..' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ '..x..' </span>' end function prikaz.U(x) --rijeka se ulijeva u more ili jezero return '<span title="ulijeva se u">→ '..x..' </span>' end function prikaz.O(x) --jezero otječe u rijeku return '<span title="otječe u">↦ '..x..' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub>0 then return '[['.. voda .. '|' .. tekst .. ']]' else return '[[' .. voda .. ']]' end end function p.tok(x) --tok voda rijeke x local za_ispis = {} while utjece[x] do local smjer, voda = utjece[x][1], utjece[x][2] local prikaz_smjera = prikaz[ smjer ] if type(voda)=='string' and type(prikaz_smjera)=='function' then table.insert(za_ispis, prikaz_smjera( prikaz.poveznica(voda) )) x = voda else break --ili return "[[Kategorija:...]]" end end return table.concat(za_ispis) end function p.slijev(x) --slijev rijeke x local hasData = no while utjece[x] do local voda = utjece[x][2] if type(voda)=='string' then x = voda hasData = true else break end end if hasData == false then return "" else local sl = slijevovi[x][1] if type(sl)=='string' then return sl else return "" end end end local function comp(a,b) --za table.sort local repl = {["Č"]="C~", ["Ć"]="C~~", ["Đ"]="D~", ["Š"]="S~", ["Ž"]="Z~", ["č"]="c~", ["ć"]="c~~", ["đ"]="d~", ["š"]="s~", ["ž"]="z~", } return mw.ustring.gsub(a, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) < mw.ustring.gsub(b, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) end function p.pritoci(x) --svi pritoci dane rijeke pronađeni u 'bazi' Modul:Pritoci/podatci local nadjeni_pritoci = {} for k, v in pairs(utjece) do if v[2] == x then table.insert( nadjeni_pritoci, prikaz.poveznica(k) ) end end table.sort(nadjeni_pritoci, comp) return table.concat(nadjeni_pritoci, " · ") end function p.Tok(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.tok(voda) end function p.Slijev(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.slijev(voda) end function p.Pritoci(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.pritoci(voda) end function p.svi_podatci() --pomoćna funkcija, ispisuje sve rijeke/vode iz 'baze' Modul:Pritoci/podatci local abecedno = {} for k, _ in pairs(utjece) do --slijedi računski skupa operacija, zaustavlja se nakon 500 pretraga pa ju je bolje ne koristiti --if not mw.title.new(k).exists then mw.log( "[["..k.."]]" ) end --zato: table.insert(abecedno, "[[" .. k .. "]]") end table.sort(abecedno, comp) return table.concat(abecedno, " · ") end return p 7vmjnrct2dhvsg8506bea07z5sc9zug 7592501 7592497 2026-09-02T10:48:21Z Argo Navis 852 7592501 Scribunto text/plain local utjece = mw.loadData( 'Module:Pritoci/podatci' ) local slijevovi = mw.loadData( 'Module:Slijev/podatci' ) -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} local prikaz = {} function prikaz.D(x) return '<span title="desni pritok">⤴ '..x..' </span>' end function prikaz.L(x) return '<span title="lijevi pritok">⤵ '..x..' </span>' end function prikaz.U(x) --rijeka se ulijeva u more ili jezero return '<span title="ulijeva se u">→ '..x..' </span>' end function prikaz.O(x) --jezero otječe u rijeku return '<span title="otječe u">↦ '..x..' </span>' end function prikaz.poveznica(voda) local tekst, nsub = voda:gsub(' %b()', '') if nsub>0 then return '[['.. voda .. '|' .. tekst .. ']]' else return '[[' .. voda .. ']]' end end function p.tok(x) --tok voda rijeke x local za_ispis = {} while utjece[x] do local smjer, voda = utjece[x][1], utjece[x][2] local prikaz_smjera = prikaz[ smjer ] if type(voda)=='string' and type(prikaz_smjera)=='function' then table.insert(za_ispis, prikaz_smjera( prikaz.poveznica(voda) )) x = voda else break --ili return "[[Kategorija:...]]" end end return table.concat(za_ispis) end function p.slijev(x) --slijev rijeke x local hasData = no while utjece[x] do local voda = utjece[x][2] if type(voda)=='string' then x = voda hasData = true else break end end if hasData == false then return "" else local sl = slijevovi[x] and slijevovi[x][1] if type(sl)=='string' then return sl else return "" end end end local function comp(a,b) --za table.sort local repl = {["Č"]="C~", ["Ć"]="C~~", ["Đ"]="D~", ["Š"]="S~", ["Ž"]="Z~", ["č"]="c~", ["ć"]="c~~", ["đ"]="d~", ["š"]="s~", ["ž"]="z~", } return mw.ustring.gsub(a, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) < mw.ustring.gsub(b, "[ČĆĐŠŽčćđšž]", repl) end function p.pritoci(x) --svi pritoci dane rijeke pronađeni u 'bazi' Modul:Pritoci/podatci local nadjeni_pritoci = {} for k, v in pairs(utjece) do if v[2] == x then table.insert( nadjeni_pritoci, prikaz.poveznica(k) ) end end table.sort(nadjeni_pritoci, comp) return table.concat(nadjeni_pritoci, " · ") end function p.Tok(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.tok(voda) end function p.Slijev(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.slijev(voda) end function p.Pritoci(frame) --za pozivanje iz predložaka local voda = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] or "" return p.pritoci(voda) end function p.svi_podatci() --pomoćna funkcija, ispisuje sve rijeke/vode iz 'baze' Modul:Pritoci/podatci local abecedno = {} for k, _ in pairs(utjece) do --slijedi računski skupa operacija, zaustavlja se nakon 500 pretraga pa ju je bolje ne koristiti --if not mw.title.new(k).exists then mw.log( "[["..k.."]]" ) end --zato: table.insert(abecedno, "[[" .. k .. "]]") end table.sort(abecedno, comp) return table.concat(abecedno, " · ") end return p f47qcuirarqbvv0mhvvz3zejmkkcldv 3 725056 7592296 7579269 2026-09-01T20:02:59Z MarbleRock 250781 /* Tramvajske linije */ Odgovor 7592296 wikitext text/x-wiki == Dobrodošlica == {{uvodni tečaj}} '''MarbleRock''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:MarbleRock]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas, '''ne stavljajte [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 15:33, 17. srpnja 2022. (CEST) == M604 == Jedan je neprijavljeni oštrim riječima napao naš članak [[Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split]] pa je automatski blokiran: »''Koji *** je napravio ovaj članak koji nije povezan niti s i jednim drugim jezikom na Wikipediji. Članak o Ličkoj pruzi na engleskoj wikipediji je pravi primjer kvalitetnog teksta...''« Možda bi valjalo razmisliti da se naš članak o Ličkoj pruzi dovede u pristojnije stanje, ipak ima oko 400 čitatelja mjesečno. Je li M604 samo dionica od Oštarija do Knina? Ja sam povezao na članke na drugim jezicima (s [[d:Q80544724]] na [[d:Q1520640]]), imaš li ti vremena i volje proći kroz članak i pojasniti što je što? Naš je članak dosad bio spojen samo s [[c:Category:Oštarije–Split railway]]; možda i na commons treba srediti kategorije? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:29, 6. ožujka 2024. (CET) :M604 ide od Oštarija do Splita, a ona je sastavljena od Ličke i Dalmatinske. Mislim da je bolje da imamo članke kako su službeno razvrstane pruge. Ja sam započeo malo s uređivanjem, mislim nastaviti dalje prenijeti podatke s engleske i njemačke Wikipedije. [[Suradnik:MarbleRock|MarbleRock]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarbleRock|razgovor]])</small> 22:40, 6. ožujka 2024. (CET) ::Hvala ti. Nisam siguran koliko su usklađene ostale wikipedije, čak ni iz engleske nisam mogao reći na koju se službenu prugu odnosi članak. Možda kod njih treba popraviti [[:en:M604 railway (Croatia)]], kao i sve interwikije na wikipodatcima? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 06:19, 7. ožujka 2024. (CET) :::Ha mislim, članak im se zove '''M604 railway''', a odmah na početku piše: Lika railway, officially '''a part of M604 railway'''. To bi trebalo popraviti. [[Suradnik:MarbleRock|MarbleRock]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarbleRock|razgovor]])</small> 14:17, 8. ožujka 2024. (CET) ::::Ako dobro shvaćam, povijesti ličke i dalmatinske dionice odvojene su pa oba pristupa imaju smisla, ali se treba odlučiti za jedan. Možda kako je kod nas, s preusmjeravanjem sa starih pojmova na dijelove članka o modernoj M604, s tim da u svakom dijelu treba biti jasno o čemu se piše. Ne dajem kao zadatak: znam da si se bavio prugama i da ćeš, ako imaš volje, to puno lakše i bolje odraditi od nas amatera ;) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:01, 8. ožujka 2024. (CET) :::::Tako je! Jedan članak o cijeloj M604, s istim pristupom kako si napisao. [[Suradnik:MarbleRock|MarbleRock]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarbleRock|razgovor]])</small> 20:44, 9. ožujka 2024. (CET) == Ispomoć == Ahoj! Radiš li trenutno na nekom članku u pozadini ili si slobodan? Ako je ovo drugo, misliš li da bi mogao pomoći (= pogledati u nekim izvorima koje ja možda nemam) s pronalaskom nečega o tramvajskoj liniji 18? Zasad sam pronašao samo redovnu trasu iz 1949. i par obavijesti o izvanrednoj liniji (ako se dobro sjećam, 2019. i 2023.?), ali već na karti 1951. je nema. Ne nalazim niti kada je uvedena, niti zašto i kada je ukinuta (iako pretpostavljam da je samo bila redundantna). U dvije od četiri opsežne monografije kojima imam pristup kao da namjerno izbjegavaju spominjanje tramvajskih linija (fale mi Bijelićev Tramvaj u Zagrebu i Lampeov Zagrebački tramvaj: 70 godina). I najmanja sitnica puno znači, a bilo bi lijepo dostojno popuniti predložak o tramvajskim linijama. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 03:49, 17. lipnja 2025. (CEST) :Pozdrav! Možeš doći do par izvora ako prolistaš postove na zelejznice.net forumu u temama "Linije u Zagrebu nekada" i "Izvanredne linije: 18, 19 ..." Za same postove izgleda da bi trebali dozvolu zatražiti za citiranje postova (ako su uopće vjerodostojni). Možeš i proći kroz povijest ZET-ove stranice na Wayback Machine. :Koliko sam škicnuo na brzinu bilo je više izvanrednih linija 18 tokom 2000.-ih. Što se tiče linije 1949. nema novih informacija. :Ako imaš pristup monografijama (dvije više nego ja 🙃) bilo bi sjajno ako bi dopunio članke na ostalim tramvajskim i autobusnim linijama. [[Suradnik:MarbleRock|MarbleRock]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarbleRock|razgovor]])</small> 16:05, 17. lipnja 2025. (CEST) ::Ah, super ideja! Naletio sam na taj forum tražeći stare fotke, ali nisam skužio da imaju threadove o linijama. Za citiranje ne vjerujem da treba ikakva dozvola (osim ako direktno preuzimamo), ali vjerodostojnost se svakako treba provjeriti. Smislit ću nešto ako do tog dođe. Možda pronađem u Hini :P ::[https://www.google.com/search?q=zagreba%C4%8Dki+elektri%C4%8Dni+tramvaj++1891.+%E2%80%93+2001.+internet+archive Nemoj da se bavim svim tim linijama sam]: prva dva rezultata ''izgledaju zanimljivo'', [https://archive.org/search?query=subject%3A%22javni+prijevoz%22 ovdje] ima nešto slično, a imam i neke korisne linkiće u [[SUR:Hijerovit/Izvori#Zagreb]]. :) Svakako sam planirao doći do regularnih linija, no zasad mi je prioritet jedna člančina o cjelokupnom gradskom autobusnom prijevozu (''à la'' [[tramvajski promet u Zagrebu]]) kao temelj svega, dok ove iščezle linije dodajem usput kako kopam jer su neizbježno kratke i odvuku mi pažnju. Mislio sam i preraditi neke stare karte u vektoru, no vidjet ćemo kud i kamo s tim. ::Inače, malo toga u knjigama ima o konkretnim linijama općenito. Za pojedine autobusne mislim da se nećemo usrećiti, ali znaju istaknuti neka otvorenja, proširenja mreže do nekih odredišta koja bi mogla lijepo pasati u članke o naseljima/kvartovima. Ja u svom autobusnom članku uglavnom pišem o općenitim nabavkama autobusa i izgradnji lokacija, mreže nalazim samo u rijetkim ''punktovima''. Problem je i što linije nisu materijalne (npr. tramvajska 15 je promijenila 50 trasa), pa je teško govoriti o njihovoj povijesti izvan trasa. Kako god – nadam se da ćeš imati koristi od ovih gore linkova i hvala ti na usmjerenju! :D <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 16:42, 17. lipnja 2025. (CEST) :::Ajme meni ovo je genijalno! Nisam očekivao da su monografije dostupne besplatno online (zapravo ih nisam ni tražio :P). Puno će pomoći da se napiše dodatan sadržaj o povijesti linija. :::Jedva čekam da pročitam članak o autobusnom prometu i drago mi je što se još netko uključio u pisanju članaka o javnom prijevozu! [[Suradnik:MarbleRock|MarbleRock]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarbleRock|razgovor]])</small> 21:55, 17. lipnja 2025. (CEST) == -ajstica == Malo sam ti razmrdao taj dio u uvodima linija 11 – 15. Istina je da bi većina zagrepčana vjerojatno imala taj J u izgovoru, ali u pisanim je izvorima češće ovo standardnije sa -aestica (vidi [https://www.jutarnji.hr/arhiva/jedanaesticom-do-obljetnice-i-dana-zet-a/2845202/ Jutarnji] i [https://www.matica.hr/vijenac/190/Jedanaestica/ Maticu hrvatsku], kao i [https://www.google.com/search?q=%22jedanajstica%22+tramvaj Googleove rezultate za "jedanajsticu"] koji su uglavnom potpuno kolokvijalni citati). Čisto u vidu [[WP:HRV]], mislim da je bolje da zadržimo standardni korjen tih riječi. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|^þⰁ_č]] 19:46, 21. lipnja 2025. (CEST) :Ne slažem se. Kolokvijalni govor nije dio standardnog jezika. Ako bi netko pročitao riječ "jedanaestica" tako će je i izgovoriti, ali taj izgovor bi zvučao '''neprirodno'''. Riječ "jedanajstica" pak zadržava prirodni izgovor. Ali popustit ću jer se članku u Jutarnjem isto navodi "jedanestica" kao dio kolokvijalnog govora :/ tako da neka ostane "jedanaestica" iako mi je pravi trn u oko, pa neka svatko tu riječ izgovara kako želi. [[Suradnik:MarbleRock|MarbleRock]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarbleRock|razgovor]])</small> 14:04, 22. lipnja 2025. (CEST) :P.S. Mogli bi staviti bilješku uz "jedanaestica" da su češći izrazi jedanajstica i jedanaestica u izgovoru. [[Suradnik:MarbleRock|MarbleRock]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarbleRock|razgovor]])</small> 14:07, 22. lipnja 2025. (CEST) == Autobusna linija br. 311 u Zagrebu == Možeš li novonastali srediti članak [[Autobusna linija br. 311 u Zagrebu]]? Također, htio bih ti se zahvaliti na doprinosu OpenStreetMapu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:08, 27. listopada 2025. (CET) :Evo, upravo sam ga prepravio. Hvala ti :) [[Suradnik:MarbleRock|MarbleRock]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarbleRock|razgovor]])</small> 13:46, 27. listopada 2025. (CET) ::Jučer smo dobili članak o [[Autobusna linija br. 315 u Zagrebu|Autobusnoj liniji br. 315 u Zagrebu]] kojeg bi trebalo srediti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:42, 16. veljače 2026. (CET) :::Čak i nije loš kakve sam znao viđati :) Napravio sam neke preinake zasad. [[Suradnik:MarbleRock|MarbleRock]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarbleRock|razgovor]])</small> 15:02, 18. veljače 2026. (CET) == Autobusna linija br. 152 u Zagrebu == Nedavno je stvoren članak [[Autobusna linija br. 152 u Zagrebu]]. Imamo li članke o neostvarenim linijama? Da predložim članak za brisanje? U trenutnom stanju članak svakako ne može opstati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:23, 7. svibnja 2026. (CEST) :To je članak za brisanje, nema se o čemu pisati. [[Suradnik:MarbleRock|MarbleRock]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarbleRock|razgovor]])</small> 22:15, 7. svibnja 2026. (CEST) == Tramvajske linije == Vidim da si dodao novi predložak na [[Tramvajska linija br. 2 u Zagrebu]], to sad izgleda super. Možeš li provjeriti imamo li sad podatakaviška? Čini mi se da imamo 2 sheme na stranici sa skoro pa istim podacima. --[[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 21:44, 17. kolovoza 2026. (CEST) :Smatram da je OK. Imamo tablicu postaja s mogućim presjedanjima na druge linije i BSicon shemu koja opisuje tramvajsku infrastrukturu na liniji. Sličan je pristup i na drugim wikijima. [[Suradnik:MarbleRock|MarbleRock]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarbleRock|razgovor]])</small> 22:02, 1. rujna 2026. (CEST) 71hu01vt2yole1xkra1z79aek6wtd7f 0 725971 7592210 7494454 2026-09-01T13:58:46Z Argo Navis 852 − 2 kategorije; + 2 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592210 wikitext text/x-wiki '''Beresheet''' ([[Hebrejski jezik|heb.]] בראשית - Bereshit/Genesis) bila je [[Izrael|izraelsko]] lunarno vozilo koje se srušilo na Mjesec 11. travnja 2019. [[Datoteka:Beresheet model on Habima Square 20190222 01.jpg|mini|Beresheet model]] == Planiranje i gradnja == Beresheet je razvio ''SpaceIL'', grupa izraelskih svemirskih entuzijasta predvođenih softverskim poduzetnikom i milijarderom Morrisom Kahnom, u suradnji s Israel Aerospace Industries (IAI). Projekt je bio prvi isključivo privatno iniciranom i financiranom lunarnom misijom, a početnu iskru dalo je natjecanje Google Lunar X Prize. Projekt je podržala i [[Izraelska svemirska agencija]]. Za nagradu Lunar X, koja je u međuvremenu istekla, bilo je potrebno da nakon slijetanja se proputuje najmanje 500&nbsp;metara udaljenosti na površini Mjeseca. Beresheet je to trebao učiniti pomoću malih raketnih motora. Međutim, od ovog plana se odustalo.<ref>{{Citiranje weba|title=Twitter-Nachricht von Eric Berger|url=https://twitter.com/SciGuySpace/status/1098636740913520640|access-date=2023-10-29|website=X (formerly Twitter)|language=hr}}</ref> Cijena misije bila je oko 100 milijuna dolara.<ref>{{Citiranje weba|last=Wall|first=Mike|date=2019-04-04|title=Pioneering Israeli Lunar Lander Arrives in Orbit Around the Moon|url=https://www.space.com/israeli-moon-lander-beresheet-lunar-orbit-success.html|url-status=live|access-date=2023-10-29|website=Space.com|language=en}}</ref> == Ciljevi == Među ciljevima misije bio je stvoriti prototip za buduća komercijalna slijetanja na Mjesec. U tu svrhu SpaceIL je želio surađivati s privatnim i državnim svemirskim tvrtkama. Sonda teška 585 kilograma i visoka 2 metra dizajnirana je za postavljanje [[Zastava Izraela|izraelske zastave]] na Mjesec i proučavanje [[Mjesec|Mjesečevog magnetskog polja]]. Osim znanstvene opreme, na brodu se nalazila i [[vremenska kapsula]]. Sadržavala je analogne i digitalne [[Masovna spremišta podataka|medije za pohranu]] koji su sadržavali dokumente i djela koja su bila posebno važna za Izrael, uključujući hebrejsku Bibliju, ali i tekst i [[Wikipedija na engleskom jeziku|Wikipedije na engleskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|title=The Lunar Library: Genesis|url=https://www.archmission.org/spaceil|access-date=2023-10-29|website=Arch Mission Foundation - Preserving humanity forever, in space and on Earth.|language=en-US}}</ref> Na brodu su bili i uzorci ljudske [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] i nekoliko tisuća osušenih [[Dugoživci|tardigrada]]. Drugi cilj misije bio je zainteresirati mlade za istraživanje svemira, tehnologiju i inženjerstvo. Da je uspio, [[Izrael]] bi postao četvrta nacija, nakon [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] i [[Kina|Narodne Republike Kine]], koja je uspješno spustila znanstvenu opremu na Mjesec. U isto vrijeme, [[Indija]] je također radila na sondi Chandrayaan-2 za Mjesec, koja je konačno poletila pet mjeseci nakon Beresheeta i također nije uspjela sletjeti. == Tok misije == Sonda je lansirana 22. veljače 2019. s kozmodroma [[Cape Canaveral]] kao sekundarni teret na raketi [[SpaceX]] [[Falcon 9]] (glavni teret bio je komunikacijski satelit PSN-6).<ref>{{Citiranje novina|date=2019-02-22|title=Erfolgreicher Raketenstart: Israel schickt erstmals Raumsonde zum Mond|language=de|work=Der Spiegel|url=https://www.spiegel.de/wissenschaft/weltall/bereschit-israel-schickt-sonde-zum-mond-start-der-spacex-rakete-erfolgreich-a-1254535.html|access-date=2023-10-29|issn=2195-1349}}</ref> Nakon odvajanja od gornjeg stupnja rakete, Beresheet je raspoređen u eliptičnu Zemljinu orbitu s maksimalnom visinom od 69 000 km, a noge za slijetanje su produžene. Problemi s brodskim računalom i uređajem za praćenje zvijezda pojavili su se na početku leta, ali su riješeni ili zaobiđeni ažuriranjem softvera. Nakon nekoliko planiranih korekcija orbite, Beresheet se okrenuo 4. travnja 2019. šestominutnim manevrom kočenja u eliptičnu [[Planetarna putanja|putanju]] od 500&nbsp;km × 10 000&nbsp;km oko Mjeseca. Brzina sonde je smanjena za 324&nbsp;m/s. Orbita je zatim povećana u nekoliko manevara na kružnu orbitu na 200&nbsp;km. Slijetanje je bilo zakazano za 11. travnja 2019. Budući da sonda nije imala kontrolu temperature, očekivalo se da će se relativno brzo pregrijati nakon slijetanja. Njegov radni vijek na površini Mjeseca procijenjen je na dva dana.<ref>{{Citiranje weba|last=Heritage Florida Jewish News|title=With SpaceIL launch, its to the moon and beyond for Israel|url=https://www.heritagefl.com/story/2019/01/11/news/with-spaceil-launch-its-to-the-moon-and-beyond-for-israel/10930.html|access-date=2023-10-29|website=Heritage Florida Jewish News|language=en}}</ref> Slijetanje je počelo na 25&nbsp;km nadmorske visine i oko 800&nbsp;km udaljenosti od planiranog mjesta. Na 14&nbsp;km nadmorske visine došlo je do problema s inercijalnom mjernom jedinicom. Nakon toga, [[Daljinsko mjerenje|telemetrija]] je privremeno otkazala. Nakon što su uspostavili podatkovna veza, uočili su da je glavni motor isključen. Pokušaj ponovnog preuzimanja kontrole nad slijetanjem ponovnim pokretanjem sustava nije uspio. Oko 21:23&nbsp;([[UTC+2|CEST]]) sonda je velikom brzinom udarila u Mjesec i ostavila mali krater. Komunikacija sa [[Svemirske letjelice|svemirskom letjelicom]] u početku je bila preko zemaljske stanice na European Space and Sounding Rocket Range u [[Švedska|Švedskoj]], a zatim preko [[NASA|NASA-ine]] [[Deep Space Network]]. [[Datoteka:Beresheet Crash Site Spotted LRO 02.gif|mini|Mjesto pada Beresheeta]] == Instrumenti i tehnički podaci == * Dimenzije: oko 2&nbsp;m × 1,5&nbsp;m<ref>{{Citiranje novina|date=2018-07-10|title=Israeli space probe to land on Moon in 2019|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-44777305|access-date=2023-10-29}}</ref> * Uzletna masa : 585&nbsp;kg, od čega oko 435&nbsp;kg goriva (MON / [[Didušikov tetroksid|NTO]]). * Glavni motor: Modificirani Leros 2b od Namma s potiskom od 407 N, 318 s (= 3119&nbsp;m/s) specifični impuls<ref>{{Citiranje weba|title=Israeli probe crashes in attempt to become first privately-funded moon lander – Spaceflight Now|url=https://spaceflightnow.com/2019/04/11/israeli-probe-crashes-in-attempt-to-become-first-privately-funded-moon-lander/|access-date=2023-10-29|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=LEROS-2B|url=http://www.astronautix.com/l/leros-2b.html|access-date=2023-10-29|website=www.astronautix.com}}</ref> * Napajanje: [[Solarni članak|solarne ćelije]] na vrhu<ref>{{Citiranje weba|title=NASA - NSSDCA - Spacecraft - Beresheet|url=https://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraft/display.action?id=2019-009B|access-date=2023-10-29|website=nssdc.gsfc.nasa.gov}}</ref> * Znanstveno opterećenje: ** [[Magnetometar]] Weizmannova instituta za znanost ** ''Niz laserskih retroreflektora'' NASA Goddard Space Flight Center<ref>{{Citiranje weba|title=NASA, Israel Space Agency Sign Agreement for Commercial Lunar Cooperation - NASA|url=https://www.nasa.gov/news-release/nasa-israel-space-agency-sign-agreement-for-commercial-lunar-cooperation/|access-date=2023-10-29|language=en-US}}</ref> * Kamera u boji od 8 megapiksela s [[Vidno polje (astronomija)|vidnim poljem]] od 80° × 60° i&nbsp;[[žarišna duljina]] 21 mm == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.spaceil.com/ Web stranica SpaceIL-a] (engleski) [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] [[Kategorija:Svemirske letjelice]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Izraelu]] [[Kategorija:Privatne svemirske letjelice]] [[Kategorija:Letjelice koje su udarile u Mjesec]] [[Kategorija:SpaceX]] fiupvmihra9v40bowu7qxa44c2utht7 7592211 7592210 2026-09-01T13:59:18Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Svemirske letjelice|Svemirske letjelice]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592211 wikitext text/x-wiki '''Beresheet''' ([[Hebrejski jezik|heb.]] בראשית - Bereshit/Genesis) bila je [[Izrael|izraelsko]] lunarno vozilo koje se srušilo na Mjesec 11. travnja 2019. [[Datoteka:Beresheet model on Habima Square 20190222 01.jpg|mini|Beresheet model]] == Planiranje i gradnja == Beresheet je razvio ''SpaceIL'', grupa izraelskih svemirskih entuzijasta predvođenih softverskim poduzetnikom i milijarderom Morrisom Kahnom, u suradnji s Israel Aerospace Industries (IAI). Projekt je bio prvi isključivo privatno iniciranom i financiranom lunarnom misijom, a početnu iskru dalo je natjecanje Google Lunar X Prize. Projekt je podržala i [[Izraelska svemirska agencija]]. Za nagradu Lunar X, koja je u međuvremenu istekla, bilo je potrebno da nakon slijetanja se proputuje najmanje 500&nbsp;metara udaljenosti na površini Mjeseca. Beresheet je to trebao učiniti pomoću malih raketnih motora. Međutim, od ovog plana se odustalo.<ref>{{Citiranje weba|title=Twitter-Nachricht von Eric Berger|url=https://twitter.com/SciGuySpace/status/1098636740913520640|access-date=2023-10-29|website=X (formerly Twitter)|language=hr}}</ref> Cijena misije bila je oko 100 milijuna dolara.<ref>{{Citiranje weba|last=Wall|first=Mike|date=2019-04-04|title=Pioneering Israeli Lunar Lander Arrives in Orbit Around the Moon|url=https://www.space.com/israeli-moon-lander-beresheet-lunar-orbit-success.html|url-status=live|access-date=2023-10-29|website=Space.com|language=en}}</ref> == Ciljevi == Među ciljevima misije bio je stvoriti prototip za buduća komercijalna slijetanja na Mjesec. U tu svrhu SpaceIL je želio surađivati s privatnim i državnim svemirskim tvrtkama. Sonda teška 585 kilograma i visoka 2 metra dizajnirana je za postavljanje [[Zastava Izraela|izraelske zastave]] na Mjesec i proučavanje [[Mjesec|Mjesečevog magnetskog polja]]. Osim znanstvene opreme, na brodu se nalazila i [[vremenska kapsula]]. Sadržavala je analogne i digitalne [[Masovna spremišta podataka|medije za pohranu]] koji su sadržavali dokumente i djela koja su bila posebno važna za Izrael, uključujući hebrejsku Bibliju, ali i tekst i [[Wikipedija na engleskom jeziku|Wikipedije na engleskom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|title=The Lunar Library: Genesis|url=https://www.archmission.org/spaceil|access-date=2023-10-29|website=Arch Mission Foundation - Preserving humanity forever, in space and on Earth.|language=en-US}}</ref> Na brodu su bili i uzorci ljudske [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] i nekoliko tisuća osušenih [[Dugoživci|tardigrada]]. Drugi cilj misije bio je zainteresirati mlade za istraživanje svemira, tehnologiju i inženjerstvo. Da je uspio, [[Izrael]] bi postao četvrta nacija, nakon [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] i [[Kina|Narodne Republike Kine]], koja je uspješno spustila znanstvenu opremu na Mjesec. U isto vrijeme, [[Indija]] je također radila na sondi Chandrayaan-2 za Mjesec, koja je konačno poletila pet mjeseci nakon Beresheeta i također nije uspjela sletjeti. == Tok misije == Sonda je lansirana 22. veljače 2019. s kozmodroma [[Cape Canaveral]] kao sekundarni teret na raketi [[SpaceX]] [[Falcon 9]] (glavni teret bio je komunikacijski satelit PSN-6).<ref>{{Citiranje novina|date=2019-02-22|title=Erfolgreicher Raketenstart: Israel schickt erstmals Raumsonde zum Mond|language=de|work=Der Spiegel|url=https://www.spiegel.de/wissenschaft/weltall/bereschit-israel-schickt-sonde-zum-mond-start-der-spacex-rakete-erfolgreich-a-1254535.html|access-date=2023-10-29|issn=2195-1349}}</ref> Nakon odvajanja od gornjeg stupnja rakete, Beresheet je raspoređen u eliptičnu Zemljinu orbitu s maksimalnom visinom od 69 000 km, a noge za slijetanje su produžene. Problemi s brodskim računalom i uređajem za praćenje zvijezda pojavili su se na početku leta, ali su riješeni ili zaobiđeni ažuriranjem softvera. Nakon nekoliko planiranih korekcija orbite, Beresheet se okrenuo 4. travnja 2019. šestominutnim manevrom kočenja u eliptičnu [[Planetarna putanja|putanju]] od 500&nbsp;km × 10 000&nbsp;km oko Mjeseca. Brzina sonde je smanjena za 324&nbsp;m/s. Orbita je zatim povećana u nekoliko manevara na kružnu orbitu na 200&nbsp;km. Slijetanje je bilo zakazano za 11. travnja 2019. Budući da sonda nije imala kontrolu temperature, očekivalo se da će se relativno brzo pregrijati nakon slijetanja. Njegov radni vijek na površini Mjeseca procijenjen je na dva dana.<ref>{{Citiranje weba|last=Heritage Florida Jewish News|title=With SpaceIL launch, its to the moon and beyond for Israel|url=https://www.heritagefl.com/story/2019/01/11/news/with-spaceil-launch-its-to-the-moon-and-beyond-for-israel/10930.html|access-date=2023-10-29|website=Heritage Florida Jewish News|language=en}}</ref> Slijetanje je počelo na 25&nbsp;km nadmorske visine i oko 800&nbsp;km udaljenosti od planiranog mjesta. Na 14&nbsp;km nadmorske visine došlo je do problema s inercijalnom mjernom jedinicom. Nakon toga, [[Daljinsko mjerenje|telemetrija]] je privremeno otkazala. Nakon što su uspostavili podatkovna veza, uočili su da je glavni motor isključen. Pokušaj ponovnog preuzimanja kontrole nad slijetanjem ponovnim pokretanjem sustava nije uspio. Oko 21:23&nbsp;([[UTC+2|CEST]]) sonda je velikom brzinom udarila u Mjesec i ostavila mali krater. Komunikacija sa [[Svemirske letjelice|svemirskom letjelicom]] u početku je bila preko zemaljske stanice na European Space and Sounding Rocket Range u [[Švedska|Švedskoj]], a zatim preko [[NASA|NASA-ine]] [[Deep Space Network]]. [[Datoteka:Beresheet Crash Site Spotted LRO 02.gif|mini|Mjesto pada Beresheeta]] == Instrumenti i tehnički podaci == * Dimenzije: oko 2&nbsp;m × 1,5&nbsp;m<ref>{{Citiranje novina|date=2018-07-10|title=Israeli space probe to land on Moon in 2019|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-44777305|access-date=2023-10-29}}</ref> * Uzletna masa : 585&nbsp;kg, od čega oko 435&nbsp;kg goriva (MON / [[Didušikov tetroksid|NTO]]). * Glavni motor: Modificirani Leros 2b od Namma s potiskom od 407 N, 318 s (= 3119&nbsp;m/s) specifični impuls<ref>{{Citiranje weba|title=Israeli probe crashes in attempt to become first privately-funded moon lander – Spaceflight Now|url=https://spaceflightnow.com/2019/04/11/israeli-probe-crashes-in-attempt-to-become-first-privately-funded-moon-lander/|access-date=2023-10-29|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=LEROS-2B|url=http://www.astronautix.com/l/leros-2b.html|access-date=2023-10-29|website=www.astronautix.com}}</ref> * Napajanje: [[Solarni članak|solarne ćelije]] na vrhu<ref>{{Citiranje weba|title=NASA - NSSDCA - Spacecraft - Beresheet|url=https://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraft/display.action?id=2019-009B|access-date=2023-10-29|website=nssdc.gsfc.nasa.gov}}</ref> * Znanstveno opterećenje: ** [[Magnetometar]] Weizmannova instituta za znanost ** ''Niz laserskih retroreflektora'' NASA Goddard Space Flight Center<ref>{{Citiranje weba|title=NASA, Israel Space Agency Sign Agreement for Commercial Lunar Cooperation - NASA|url=https://www.nasa.gov/news-release/nasa-israel-space-agency-sign-agreement-for-commercial-lunar-cooperation/|access-date=2023-10-29|language=en-US}}</ref> * Kamera u boji od 8 megapiksela s [[Vidno polje (astronomija)|vidnim poljem]] od 80° × 60° i&nbsp;[[žarišna duljina]] 21 mm == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.spaceil.com/ Web stranica SpaceIL-a] (engleski) [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Izraelu]] [[Kategorija:Privatne svemirske letjelice]] [[Kategorija:Letjelice koje su udarile u Mjesec]] [[Kategorija:SpaceX]] 4caaswxct43rct94i8gw3gdh30yuor5 118 726980 7592208 7299742 2026-09-01T13:57:14Z Argo Navis 852 − 2 kategorije; ±[[Kategorija:Svemirske letjelice]]→[[Kategorija:Letjelice koje su udarile u Mjesec]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592208 wikitext text/x-wiki {{strojni prijevod}} '''Lunar Crater Observation and Sensing Satellite''' ( '''LCROSS''' ) bila je robotska letjelica kojom je upravljala [[NASA]]. Misija je zamišljena kao jeftin način utvrđivanja prirode [[Vodik|vodika]] otkrivenog u polarnim područjima [[Mjesec|Mjeseca]]. <ref name="NASA">{{Citiranje časopisa|last=Tompkins, Paul D.|last2=Hunt, Rusty|last3=D'Ortenzio, Matt D.|last4=Strong, James|last5=Galal, Ken|last6=Bresina, John L.|last7=Foreman, Darin|last8=Barber, Robert|last9=Shirley, Mark|last10=Munger, James|last11=Drucker, Eric|date=April 25, 2010|title=Flight Operations for the LCROSS Lunar Impactor Mission|url=https://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/20100026403.pdf|journal=NASA|publisher=Ames Research Center|access-date=September 27, 2011}}</ref> Lansiran je nakon što je Chandrayaan-1 otkrio Mjesečevu vodu, <ref>{{Citiranje weba|date=September 24, 2009|title=Indian lunar mission finds water on moon|url=https://www.theguardian.com/world/2009/sep/24/water-moon-space-exploration-india}}</ref> glavni cilj misije LCROSS bio je daljnje istraživanje prisutnosti [[Voda|vode]] u obliku leda u trajno zasjenjenom krateru blizu polarne regije Mjeseca. <ref>{{Citiranje weba|title=NASA - LCROSS: Mission Overview|url=https://www.nasa.gov/mission_pages/LCROSS/overview/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20100505062437/http://www.nasa.gov/mission_pages/LCROSS/overview/index.html|archive-date=May 5, 2010|access-date=November 14, 2009|publisher=Nasa.gov}}</ref> Uspješno je potvrdio postojanje vode u južnom lunarnom krateru Cabeus. [[Datoteka:LCROSS Centaur 1.jpg|mini|Svemirska letjelica LCROSS sa stupnjem Centaur]] [[Datoteka:Exploded view of LCROSS spacecraft.png|mini|Svemirska letjelica LCROSS (razloženi prikaz)]] [[Datoteka:Lcross-impact-site-seen-from-LRO-orbit.jpg|mini|Lokacije udarnih pojaseva Divinera LCROSS prekrivaju se na dnevnoj termalnoj karti Mjesečevog južnog polarnog područja u sivim tonovima. Divinerovi podaci korišteni su za odabir konačnog mjesta udara LCROSS-a unutar kratera Cabeus, koje je uzorkovalo ekstremno hladno područje u trajnoj sjeni koje može poslužiti kao učinkovita hladna zamka za vodeni led i druge smrznute hlapljive tvari.]] [[Datoteka:LCROSS Centaur Sep.jpg|mini|Ilustracija raketnog stupnja LCROSS Centaur i svemirske letjelice Shepherding dok se približavaju udaru u južni pol Mjeseca 9. listopada 2009.]] Lansiran je zajedno s Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO) 18. lipnja 2009. u sklopu zajedničkog robotskog programa Lunar Precursor, prve američke misije na Mjesec u više od deset godina. LCROSS je dizajniran za prikupljanje i prijenos podataka o udaru i oblaku krhotina koji je rezultat gornjeg stupnja Centaur rakete za lansiranje (i svemirske letjelice Shepherding za prikupljanje podataka) koji je udario u krater Cabeus blizu južnog pola Mjeseca. Centaur je imao nominalnu udarnu masu od 2305 kg i brzinu udarca od oko 9,000 km/h oslobađajući kinetičku energiju ekvivalentnu detonaciji približno 2 tone [[Trinitrotoluen|TNT]] -a (7,2 [[Džul|GJ]]). LCROSS je pretrpio kvar 22. kolovoza, potrošivši polovicu goriva i ostavivši vrlo malo goriva u svemirskoj letjelici. <ref name="S.Clark">{{Citiranje weba|last=Stephen Clark|date=August 25, 2009|title=Managers mull options after moon mission malfunction|url=https://spaceflightnow.com/lcross/090825fuel/|publisher=Spaceflight Now}}</ref> Gornji stupanje rakete Centaur je uspješno udario 9. listopada 2009. u 11:31 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] . Svemirska letjelica Shepherding spustila se kroz Centaurov izbačeni oblak, prikupila i prenijela podatke, udarivši šest minuta kasnije u 11:37 UTC. <ref>[https://www.thestar.com/sciencetech/article/707964--nasa-crashes-rocket-into-moon TheStar.com], "NASA crashes rocket into moon".</ref> Suprotno medijskim izvješćima, ni udar ni njegov oblak prašine nisu se mogli vidjeti sa Zemlje, golim okom ili teleskopima. == Svemirska letjelica == LCROSS misija je iskoristila strukturne mogućnosti prstena za adapter sekundarnog tereta (ESPA) Evolved Expendable Launch Vehicle (EELV) <ref>{{Citiranje weba|title=Evolved expendable launch vehicle secondary payload adapter - A New Delivery System for Small Satellites|url=https://digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2028&context=smallsat|format=PDF}}</ref> koji se koristio za pričvršćivanje LRO-a na gornji stupanj rakete Centaur za formiranje svemirske letjelice Shepherding. S vanjske strane ESPA-e bilo je postavljeno šest ploča koje drže znanstveni teret svemirske letjelice, sustave upravljanja i kontrole, komunikacijsku opremu, baterije i solarne ploče. Unutar prstena bio je postavljen mali pogonski sustav s monopropelentom . Također su bile pričvršćene dvije S Band višesmjerne antene i dvije srednje pojačane antene. Strogi raspored, masa i proračunska ograničenja misije postavili su teške izazove inženjerskim timovima iz NASA- inog istraživačkog centra Ames (ARC) i [[Northrop Grumman|Northrop Grummana]]. LCROSS je također iskoristio komercijalno dostupne instrumente i koristio mnoge od već provjerenih komponenti koje se koriste na [[Lunar Reconnaissance Orbiter|LRO]] . <ref>{{Citiranje weba|title=NASA - LCROSS Spacecraft|url=https://www.nasa.gov/mission_pages/LCROSS/spacecraft/Spacecraft1.html|access-date=January 16, 2020|website=www.nasa.gov|language=en}}</ref> LCROSS-om upravlja NASA-in ARC, no izgradio ga je [[Northrop Grumman]]. Preliminarni pregled dizajna dovršen je 8. rujna 2006. Misija LCROSS prošla je pregled potvrde misije 2. veljače 2007. <ref>{{Citiranje novina|date=February 2, 2007|title=NASA Moon-Impactor Mission Passes Major Review|publisher=www.nasa.gov|url=https://www.nasa.gov/home/hqnews/2007/feb/HQ_0721_LCROSS.html}}</ref> i kritički pregled dizajna 22. veljače 2007. <ref>{{Citiranje novina|date=March 2, 2007|title=Lunar Crater Observation and Sensing Satellite Passes Critical Design Review|publisher=Moondaily.com|url=http://www.moondaily.com/reports/Lunar_Crater_Observation_and_Sensing_Satellite_Passes_Critical_Design_Review_999.html}}</ref> Nakon sastavljanja i testiranja u Amesu, nosivost instrumenta, koju je osigurala Ecliptic Enterprises Corporation, <ref>{{Citiranje novina|date=March 3, 2008|title=Ecliptic provides key elements of LCROSS payload|publisher=www.spaceflightnow.com|url=https://spaceflightnow.com/news/n0803/03ecliptic/}}</ref> je otpremljena u Northrop Grumman 14. siječnja 2008. za integraciju sa svemirskom letjelicom. <ref>{{Citiranje novina|last=Jonas Dino|date=January 14, 2008|title=NASA's Quest to Find Water on the Moon Moves Closer to Launch|publisher=NASA|url=https://www.nasa.gov/centers/ames/news/releases/2008/08_03AR.html|access-date=February 10, 2008}}</ref> LCROSS je prošao recenziju 12. veljače 2009. === Instrumenti === Korisni teret znanstvenog instrumenta svemirske letjelice LCROSS Shepherding, koji je osigurao NASA-in ARC, sastojao se od ukupno devet instrumenata: jedne vidljive, dvije bliske infracrvene i dvije srednje infracrvene kamere; jedan vidljivi i dva blisko infracrvena spektrometra; i fotometar. Jedinica za obradu podataka prikupila je informacije sa svakog instrumenta za prijenos natrag u LCROSS kontrolu misije. Zbog ograničenja rasporeda i proračuna, LCROSS je iskoristio robusne, komercijalno dostupne komponente. Pojedinačni instrumenti prošli su kroz rigorozan ciklus testiranja koji je simulirao uvjete lansiranja i leta, identificirajući slabosti dizajna i potrebne izmjene, nakon čega je proizvođačima bilo dopušteno modificirati svoje dizajne. == Rezultati == Udar nije bio vizualno izražen kao što se očekivalo. Voditelj projekta Dan Andrews izjavio je da je to zbog simulacija prije pada koje su preuveličale istaknutost oblaka. Zbog problema s propusnošću podataka, ekspozicije su bile kratke, što je otežavalo vidljivost oblaka na slikama u vidljivom spektru. To je rezultiralo potrebom za obradom slike kako bi se povećala jasnoća. Infracrvena kamera također je uhvatila toplinski potpis udara pojačivača. === Prisutnost vode === 13. studenog 2009. NASA je izvijestila da višestruki dokazi pokazuju da je voda bila prisutna iu oblaku pare pod visokim kutom iu izbačenoj zavjesi stvorenoj udarom LCROSS Centaura. No koncentracija i raspodjela vode i drugih tvari zahtijevala je više analiza. <ref name="spectralResult">{{Citiranje novina|last=Dino|first=Jonas|last2=Lunar CRater Observation and Sensing Satellite Team|date=November 13, 2009|title=LCROSS Impact Data Indicates Water on Moon|publisher=[[NASA]]|url=https://www.nasa.gov/mission_pages/LCROSS/main/prelim_water_results.html|access-date=November 14, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106005538/http://www.nasa.gov/mission_pages/LCROSS/main/prelim_water_results.html|archive-date=January 6, 2010}}</ref> Dodatna potvrda došla je iz emisije u ultraljubičastom spektru koja se pripisuje [[Hidroksil|hidroksilnim]] fragmentima, proizvodu raspadanja vode sunčevom svjetlošću. <ref name="spectralResult" /> Analiza spektra pokazuje da je razumna procjena koncentracije vode u smrznutom regolitu reda veličine jedan posto. <ref>{{Citiranje novina|last=Perlman|first=David|date=November 14, 2009|title=NASA chooses moon crater for crash of rocket|work=The San Francisco Chronicle|url=http://articles.sfgate.com/2009-11-14/news/17180950_1_crater-vapor-water|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100325182007/http://articles.sfgate.com/2009-11-14/news/17180950_1_crater-vapor-water|archive-date=March 25, 2010}}</ref> Dokazi iz drugih misija sugeriraju da je ovo možda bila relativno suha točka, budući da se čini da se debele naslage relativno čistog leda pojavljuju u drugim kraterima. <ref>[https://www.nasa.gov/mission_pages/Mini-RF/multimedia/feature_ice_like_deposits.html NASA - NASA Radar Finds Ice Deposits at Moon's North Pole]</ref> Kasnijom, definitivnijom analizom utvrđeno je da je koncentracija vode "5,6 ± 2,9% po masi." <ref name="Colaprete2010">{{Citiranje časopisa|last=Colaprete, A.|last2=Schultz, P.|last3=Heldmann, J.|last4=Wooden, D.|last5=Shirley, M.|last6=Ennico, K.|last7=Hermalyn, B.|last8=Marshall, W|last9=Ricco, A.|last10=Elphic, R. C.|last11=Goldstein, D.|date=October 22, 2010|title=Detection of Water in the LCROSS Ejecta Plume|journal=Science|volume=330|issue=6003|pages=463–468|bibcode=2010Sci...330..463C|doi=10.1126/science.1186986|pmid=20966242}}</ref> Dana 20. kolovoza 2018. NASA je potvrdila led na površini na Mjesečevim polovima. <ref>{{Citiranje weba|title=Ice Confirmed at the Moon's Poles|url=https://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2018-195&rn=news.xml&rst=7218|access-date=August 21, 2018|website=NASA/JPL}}</ref> == Reference == <references /> [[Kategorija:Letjelice koje su udarile u Mjesec]] [[Kategorija:NASA]] {{Nacrt-kat}} o8twssdmbwdrihfcfngjve5400jksoj 2 727804 7592330 7590995 2026-09-01T22:24:04Z Ame71 128419 7592330 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1961./62. | izdanje = 11. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] <small>(3. naslov)</small> | promovirani = [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] | degradirani = Papirničar Vevče<br />[[NK Kočevje|Kočevje]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1960./61.|1960./61.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1962./63.|1962./63.]] }} Sezona 1961./62. donijela je novi uspjeh Grafičaru, koji je ovaj put osvojio ljubljansku ligu ispred Bratstva i Proletarca. Ovaj put momčad iz Viča bila je uspješna u kvalifikacijama, dva puta pobijedivši Jesenice, nakon čega su uzeli svoje staro ime ''Svoboda''.<ref name="pag75">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 75.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] ||22||16||3||3||56||18||3,111||35 |- |2. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||22||13||2||7||71||42||1,690||28 |- |3. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||22||13||2||7||46||29||1,586||28 |- |4. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||22||13||0||9||57||53||1,075||26 |- style="background:#FFAAAA;" |5. || Papirničar Vevče ||22||10||5||7||49||33||1,484||25 |- |6. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||22||10||3||9||33||32||1,031||23 |- |7. || [[NK Litija|Litija]] ||22||10||2||10||59||50||1,180||22 |- |8. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||22||9||3||10||37||48||0,770||21 |- |9. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||22||8||1||13||46||49||0,938||17 |- |10. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||22||6||5||11||33||60||0,550||17 |- |11. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||22||5||5||12||44||55||0,800||15 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||22||2||3||15||14||68||0,205||7 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag100">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 100.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Grafičar pobjeđuje [[NK Jesenice|Jesenice]] u kvalifikacijama i plasira se u [[Slovenska nogometna zona 1962./63.|Slovensku ligu 1962./63.]]<ref>[http://dar-radovljica.si/Sport/Klubi/o1)%20Zgodovina%20NK%20Lesce.pdf ZGODOVINA NK LESCE 70 let NK Lesce / 83 let nogometa v Lescah, str. 29.]</ref> * '''Ispali:''' ** Papirničar Vevče i Kočevje ispadaju u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Slavija Vevče, Poštar Ljubljana, Domžale, Litostroj Ljubljana i Tabor Ihan iz nižeg ranga * '''Napomena:''' ** Sljedeće sezone u ligi se natjecalo 14 klubova == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1961./62.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1961.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Ljubljanska nogometna liga|1962]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1961./62.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1961-62 2 podsavez]] --> 0pb91n5ffz8jaco9e5k2xfcop4ei08z 7592333 7592330 2026-09-01T22:26:57Z Ame71 128419 7592333 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1961./62. | izdanje = 11. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] <small>(3. naslov)</small> | promovirani = [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] | degradirani = Papirničar Vevče<br />[[NK Kočevje|Kočevje]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1960./61.|1960./61.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1962./63.|1962./63.]] }} Sezona 1961./62. donijela je novi uspjeh Grafičaru, koji je ovaj put osvojio ljubljansku ligu ispred Bratstva i Proletarca. Ovaj put momčad iz Viča bila je uspješna u kvalifikacijama, dva puta pobijedivši Jesenice, nakon čega su uzeli svoje staro ime ''Svoboda''.<ref name="pag75">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 75.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] ||22||16||3||3||56||18||3,111||35 |- |2. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||22||13||2||7||71||42||1,690||28 |- |3. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||22||13||2||7||46||29||1,586||28 |- |4. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||22||13||0||9||57||53||1,075||26 |- style="background:#FFAAAA;" |5. || Papirničar Vevče ||22||10||5||7||49||33||1,484||25 |- |6. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||22||10||3||9||33||32||1,031||23 |- |7. || [[NK Litija|Litija]] ||22||10||2||10||59||50||1,180||22 |- |8. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||22||9||3||10||37||48||0,770||21 |- |9. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||22||8||1||13||46||49||0,938||17 |- |10. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||22||6||5||11||33||60||0,550||17 |- |11. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||22||5||5||12||44||55||0,800||15 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||22||2||3||15||14||68||0,205||7 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag100">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 100.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Grafičar pobjeđuje [[NK Jesenice|Jesenice]] u kvalifikacijama i plasira se u [[Slovenska nogometna zona 1962./63.|Slovensku ligu 1962./63.]]<ref>[http://dar-radovljica.si/Sport/Klubi/o1)%20Zgodovina%20NK%20Lesce.pdf ZGODOVINA NK LESCE 70 let NK Lesce / 83 let nogometa v Lescah, str. 29.]</ref> * '''Ispali:''' ** Papirničar Vevče i Kočevje ispadaju u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Slavija Vevče, Poštar Ljubljana, Domžale, Litostroj Ljubljana i Tabor Ihan iz nižeg ranga * '''Napomena:''' ** Sljedeće sezone u ligi se natjecalo 14 klubova == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1961./62.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1961.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1962]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1961./62.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1961-62 2 podsavez]] --> ovd8bepssvct7pa08ljtjoeiidix4dy 7592358 7592333 2026-09-01T23:18:07Z Ame71 128419 7592358 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1962./63. | izdanje = 12. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = ''nitko'' | degradirani = Poštar Ljubljana<br />Litostroj Ljubljana<br />[[NK Ihan|Tabor Ihan]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1961./62.|1961./62.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1963./64.|1963./64.]] }} U sezoni 1962./63., nakon nekoliko godina, na svoje su došli i navijači u Hrastniku, jer je lokalno Bratstvo osvojilo naslov ljubljanskog prvaka ispred Save i Mengša, dok je hrastnički Rudar također bio uspješan, završivši peti. Za plasman u republičku ligu, Bratstvo se u odlučujućim utakmicama suočilo s Olimpom, ali nije uspjelo, izgubivši u Celju nakon domaćeg remija.<ref name="pag75">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 75.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||26||21||1||4||90||26||3,461||43 |- |2. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||15||5||6||69||33||2,090||35 |- |3. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||26||12||7||7||49||47||1,042||31 |- |4. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||26||10||7||9||50||44||1,136||27 |- |5. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||26||11||4||11||55||55||1,000||26 |- |6. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||26||11||4||11||46||52||0,884||26 |- |7. || [[NK Litija|Litija]] ||26||11||3||12||60||59||1,016||25 |- |8. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||26||10||5||11||59||60||0,983||25 |- |9. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||26||8||9||9||44||53||0,830||25 |- |10. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||9||7||10||40||51||0,784||25 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || Poštar Ljubljana ||26||7||10||9||48||52||0,923||24 |- |12. || [[NK Domžale|Domžale]] ||26||9||5||12||48||56||0,857||23 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || Litostroj Ljubljana ||26||7||5||14||45||66||0,681||19 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Ihan|Tabor Ihan]] ||26||3||4||19||26||75||0,346||10 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag101">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 101.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Bratstvo Hrastnik je ispao u kvalifikacijama za [[Slovenska nogometna zona 1963./64.|Slovensku ligu 1963./64.]] * '''Ispali:''' ** Poštar, Litostroj i Tabor Ihan ispadaju u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Ilirija Ljubljana (iz [[Slovenska nogometna zona 1962./63.|Slovenske lige 1962./63.]]), Bela krajina i Kočevje iz nižeg ranga == Kvalifikacije za popunu Slovenske lige == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. ut. !! 2. ut. |- ! colspan="9" | 1. kolo |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||3:4|| '''[[NK Olimp Celje|Olimp Celje]]''' ||1:2 ||2:2 |- ! colspan="5" | Finale |- | [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||3:4|| style="background:#FFFF75;" | '''[[NK Olimp Celje|Olimp Celje]]''' ||2:2 ||1:2 |- |colspan="5" align="left"|<small>Izvori<ref>[https://slo-nogomet.net/forum/viewtopic.php?t=348&start=225 Vremeplov EX YU liga]</ref></small> |} == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1962./63.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1962.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1963]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1962./63.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1962-63 2 podsavez]] --> 0jgdz28schz8yc3jdmpcgv5zbw5jenm 7592406 7592358 2026-09-02T06:32:00Z Ame71 128419 7592406 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1963./64. | izdanje = 13. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = [[NK Hrastnik|Hrastnik]] i [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] | degradirani = ''bez ispadanja zbog reforme lige'' | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1962./63.|1962./63.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1964./65.|1964./65.]] }} Sezona 1963./64. također je prošla prema željama ljubitelja okrugle kože u crnim kotarevima, jer Bratstvo iz Hrastnika ne samo da je ponovno osvojilo naslov, već se, nakon dugog i mukotrpnog procesa kvalifikacija, preko Kopra kvalificiralo i za republički rang. Crveno-crne, za koje su igrali Pufler, Maurer, Kodak, Laneger, Kravogel, Klenovšek, Prašnikar, Ocepek, Trinkar, Jager i Bremec, predvodio je poznati trener Radovan Zdravković, koji je kasnije trenirao i Aluminij u drugoj jugoslavenskoj ligi. Kako bi se pripremili za sudjelovanje u jačoj konkurenciji, Bratstvo se nakon sezone spojilo s lokalnim Rudarom, a novi klub dobio je ime NK Hrastnik. Uspjeh podudruge upotpunila je i druga Ilirija, koja se također kvalificirala za višu ligu kroz proces kvalifikacija, nakon što je u drugom krugu pobijedila Bratstvo.<ref name="pag76">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 76.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||26||20||2||3||79||37||2,135||42 |- bgcolor="gold" |2. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija Ljubljana]] ||26||17||5||4||87||34||2,558||39 |-style="background:#98fb98;" |3. || [[NK Litija|Litija]] ||26||14||4||8||52||44||1,181||32 |-style="background:#98fb98;" |4. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||14||4||8||61||56||1,089||32 |-style="background:#98fb98;" |5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||26||12||7||7||67||43||1,558||31 |-style="background:#98fb98;" |6. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||26||15||1||10||55||36||1,527||31 |-style="background:#98fb98;" |7. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||12||5||9||63||45||1,400||29 |-style="background:#98fb98;" |8. || [[NK Domžale|Domžale]] ||26||14||1||11||58||47||1,234||29 |- |9. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||26||10||3||13||58||74||0,783||23 |- style="background:#DFDFDF;" |10. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||26||9||4||13||40||53||0,754||22 |- |11. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||26||8||2||16||55||77||0,714||18 |- |12. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||26||6||3||17||28||72||0,388||15 |- |13. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||26||5||3||18||33||66||0,500||13 |- |14. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||26||2||4||20||27||79||0,341||8 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag101">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 101.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Bratstvo Hrastnik (koje se spojilo s Rudarom u NK Hrastnik) i Ilirija Ljubljana natjecali su se u [[Slovenska nogometna zona 1964./65.|Slovensku ligu 1964./65.]] ** Litija, Kamnik, Slavija Vevče, Svoboda Duplica, Sava Tacen i Domžale natjecali su se u novoformiranoj [[Slovenske zonske nogometne lige 1964./65.|Slovenskoj zonskoj ligi 1964./65.]] == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1963./64.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1963.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1964]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1963./64.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1963-64 2 podsavez]] --> i1iea5d02qnmxoxqxnnng0o7eh2nviq 7592417 7592406 2026-09-02T07:03:14Z Ame71 128419 7592417 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1963./64. | izdanje = 13. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = [[NK Hrastnik|Hrastnik]] i [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] | degradirani = ''bez ispadanja zbog reforme lige'' | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1962./63.|1962./63.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1964./65.|1964./65.]] }} Sezona 1963./64. također je prošla prema željama ljubitelja okrugle kože u crnim kotarevima, jer Bratstvo iz Hrastnika ne samo da je ponovno osvojilo naslov, već se, nakon dugog i mukotrpnog procesa kvalifikacija, preko Kopra kvalificiralo i za republički rang. Crveno-crne, za koje su igrali Pufler, Maurer, Kodak, Laneger, Kravogel, Klenovšek, Prašnikar, Ocepek, Trinkar, Jager i Bremec, predvodio je poznati trener Radovan Zdravković, koji je kasnije trenirao i Aluminij u drugoj jugoslavenskoj ligi. Kako bi se pripremili za sudjelovanje u jačoj konkurenciji, Bratstvo se nakon sezone spojilo s lokalnim Rudarom, a novi klub dobio je ime NK Hrastnik. Uspjeh podudruge upotpunila je i druga Ilirija, koja se također kvalificirala za višu ligu kroz proces kvalifikacija, nakon što je u drugom krugu pobijedila Bratstvo.<ref name="pag76">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 76.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||26||20||2||3||79||37||2,135||42 |- bgcolor="gold" |2. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija Ljubljana]] ||26||17||5||4||87||34||2,558||39 |-style="background:#98fb98;" |3. || [[NK Litija|Litija]] ||26||14||4||8||52||44||1,181||32 |-style="background:#98fb98;" |4. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||14||4||8||61||56||1,089||32 |-style="background:#98fb98;" |5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||26||12||7||7||67||43||1,558||31 |-style="background:#98fb98;" |6. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||26||15||1||10||55||36||1,527||31 |-style="background:#98fb98;" |7. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||12||5||9||63||45||1,400||29 |-style="background:#98fb98;" |8. || [[NK Domžale|Domžale]] ||26||14||1||11||58||47||1,234||29 |- |9. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||26||10||3||13||58||74||0,783||23 |- style="background:#DFDFDF;" |10. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||26||9||4||13||40||53||0,754||22 |- |11. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||26||8||2||16||55||77||0,714||18 |- |12. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||26||6||3||17||28||72||0,388||15 |- |13. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||26||5||3||18||33||66||0,500||13 |- |14. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||26||2||4||20||27||79||0,341||8 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag101">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 101.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Bratstvo Hrastnik (koje se spojilo s Rudarom u NK Hrastnik) i Ilirija Ljubljana natjecali su se u [[Slovenska nogometna zona 1964./65.|Slovensku ligu 1964./65.]] ** Litija, Kamnik, Slavija Vevče, Svoboda Duplica, Sava Tacen i Domžale natjecali su se u novoformiranoj [[Slovenske zonske nogometne lige 1964./65.|Slovenskoj zonskoj ligi 1964./65.]] == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1963./64.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1963.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} <!-- [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1964]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1963./64.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1963-64 2 podsavez]] --> pri68p1x6kxdpwytjgishr50da69vvb 0 728919 7592372 7501676 2026-09-01T23:41:18Z Croxyz 205325 7592372 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Ethan Nwaneri | slika = [[Datoteka:Ethan_Nwaneri.png|250px]] | opis slike = Nwaneri [[2024.]] godine | država = {{DZ|ENG}} [[Engleska]] | puno ime = Ethan Chidiebere Nwaneri | nadimak = | datum rođenja = [[21. ožujka]] [[2007.]] | mjesto rođenja = [[Enfield, London|Enfield]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = | trenutačni klub = [[Borussia Dortmund]] <br> (''posudba iz [[Arsenal F.C.|Arsenal]]a'') | broj u klubu = 18 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|napadački vezni]] | ugovor = | mlade godine = [[2015.]] – [[2024.]] | juniorski klubovi = [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | godina = [[2022.]] – ''danas'' <br> [[2026.]]<br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Arsenal F.C.|Arsenal]] <br> → [[Olympique de Marseille|Marseille]] (posudba) <br> → [[Borussia Dortmund]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}34 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2022.]] <br> [[2022.]] – [[2024.]]<br> [[2024.]] – ''danas'' <br> [[2025.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 16 godina|Engleska do 16]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 17 godina|Engleska do 17]]<br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 19 godina|Engleska do 19]] <br> {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija do 21 godinu|Engleska do 21]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}(15) <br> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(5) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} ''' Ethan Chidiebere Nwaneri''' ([[Enfield, London|Enfield]], [[21. ožujka]] [[2007.]]) [[Engleska|engleski]] je [[nogometaš]] [[nigerija|nigerijskog]] podrijetla koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|napadačkog veznog]]. Trenutačno igra za [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]]. == Klupska karijera == === Arsenal === Kao devetogodišnjak postao je igračem [[Arsenal F.C.|Arsenala]]. Kada je imao 14 godina igrao je za selekciju Arsenala do 18 godina.<ref>{{Cite web|url=https://www.owngoalnigeria.com/2021/05/05/ethan-nwaneri-14-year-old-nigerian-turning-heads-at-arsenal-wows-arteta-with-wonder-goal/|title=Ethan Nwaneri - 14yo turning heads at arsenal wows Arteta with wonder goal|website=owngoalnigeria.com}}</ref> Sezonu 2022./23. započeo je igravši za selekciju Arsenala do 18 godina, no ubrzo je promoviran u selekciju do 21 godine.<ref>{{Cite web |last=Meyers|first=Billy|date=3 September 2022|title=Journalist claims "Unbelievable" 15-year-old will join Arsenal Under-21 side for today's game|url=https://www.hitc.com/en-gb/2022/09/03/journalist-claims-unbelievable-15-year-old-will-join-arsenal-under-21-side-for-todays-game/|access-date=18 September 2022|website=hitc.com}}</ref> U rujnu je počeo trenirati s prvom momčadi Arsenala.<ref>{{Cite web|url=https://dailycannon.com/2022/09/ethan-nwaneri-first-team-training/|title= Mikel Arteta calls 15-year-old up to first-team training|website=dailycannon.com}}</ref> Za prvu momčad Arsenala debitirao je 18. rujna 2022. u utakmici [[FA Premier liga|Premier lige]] u kojoj je [[Brentford F.C.|Brentford]] poražen 0:3. Tada je bio star 15 godina i 181 dan te je srušio rekorde za najmlađeg igrača u povijesti Premier lige, lige najvišeg stupnja u Engleskoj i Arsenala. Do tada je najmlađi igrač u povijesti Premier lige bio [[Liverpool F.C.|Liverpoolov]] [[Harvey Elliott]] koji je bio star 16 godina i 30 dana kada je debitirao, najmlađi igrač u povijesti engleske lige najvišeg stupnja [[Sunderland A.F.C.|Sunderlandov]] [[Derek Forster]] koji je bio četiri dana stariji od Nwanerija kada je debitirao, a najmlađi igrač u povijesti Arsenala [[Cesc Fàbregas]] koji je bio star 16 godina i 177 dana kada je debitirao za Arsenal.<ref>{{Cite web|url=https://www.talksport.com/football/1197739/arsenal-ethan-nwaneri-bench-brentford-15|title= Arsenal name 15-year-old Ethan Nwaneri on bench to face Brentford and could smash Premier League records with debut – but wasn’t born when the Gunners reached Champions League final|access-date=18 September 2022|website=Talksport.com}}</ref><ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.thetimes.co.uk/article/ethan-nwaneri-arsenals-15-year-old-becomes-youngest-top-flight-player-v2ln00f9v|title= Ethan Nwaneri: Arsenal’s 15-year-old becomes youngest top-flight player|access-date=18 September 2022|website=thetimes.co.uk}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/sports/soccer/arsenals-ethan-nwaneri-becomes-youngest-epl-player-at-15/2022/09/18/38bcf900-3763-11ed-b8af-0a04e5dc3db6_story.html|title= Arsenal's Ethan Nwaneri becomes youngest EPL player at 15|access-date=18 September 2022|website=washingtonpost.com}}</ref> Svoja prva dva klupska pogotka postigao je 25. rujna 2024. kada je Arsenal eliminirao [[Bolton Wanderers F.C.|Bolton Wanderers]] 5:1 u trećem kolu [[Engleski liga-kup|liga-kupa]].<ref>{{Cite web |last=Wright |first=Stephen |date=25 September 2024 |title=Report: Arsenal 5–1 Bolton Wanderers |url=https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2024-Sep-25/arsenal-bolton-wanderers-match-report |access-date=25 September 2024 |website=[[Arsenal F.C.]]}}</ref> Ligaški prvijenac ostvario je 23. studenog u susretu protiv [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Foresta]] koji je završio 3:0.<ref>{{Cite web |date =2024-11-13 |title=Nwaneri makes history with first Premier League goal |url=https://www.premierleague.com/news/4175103 |website=Premier League|language=en}}</ref> Nwaneri, star 17 godina i 247 dana, tada je postao 9. najmlađi strijelac u povijesti Premier lige.<ref>{{Cite web |last=Furniss |first=Matt |date=2024-11-23 |title=The Youngest Premier League Scorers |url=https://theanalyst.com/na/2024/11/youngest-premier-league-scorers |access-date=2024-11-23 |website=Opta Analyst |language=en}}</ref> Bio je strijelac u ligaškom susretu 4. siječnja 2025. u kojem je Arsenal remizirao 1:1 s [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albionom]]. Taj dan postao je treći maloljetnik koji je postigao barem pet golova u nekoj sezoni Premier lige (prvi nakon [[Michael Owen|Michaela Owena]] i [[Wayne Rooney|Waynea Rooneyja]]).<ref>{{Cite web |date =2025-01-05 |title=Nwaneri makes history with Arsenal goal at Brighton |url=https://www.premierleague.com/news/4217213 |website=Premier League|language=en}}</ref> Četiri dana kasnije, 2. veljače, postigao je svoj prvi pogodak u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] i to protiv [[Girona FC|Girone]] koja je poražena 1:2.<ref>{{cite web |last=Lowe |first=Sid |url=https://www.theguardian.com/football/2025/jan/29/girona-arsenal-champions-league-match-report |title=Nwaneri's screamer seals turnaround at Girona as Arsenal ensure spot in last 16 |work=The Guardian |date=29 January 2025 }}</ref> === Marseille (posudba) === Nwaneri je 23. siječnja 2026. posuđen [[Olympique de Marseille|Marseilleu]] do kraja sezone.<ref>{{cite web|publisher=Olympique de Marseille|url=https://www.om.fr/fr/actualites/4803/equipe-1ere/106496-ethan-nwaneri-est-marseillais|title=Ethan Nwaneri est Marseillais|trans-title=Ethan Nwaneri is at Marseille|date=23 January 2026|access-date=23 January 2026|language=fr}}</ref> Debitirao je i postigao klupski prvijenac idući dan kada je Marseille pobijedio [[RC Lens|Lens]] 3:1 u [[Ligue 1|ligi]].<ref>{{Cite web |title=Marseille 3-1 Lens: Arsenal loanee Ethan Nwaneri scores on Marseille debut |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cz6ynq9p82qt |access-date=2026-01-24 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> === Borussia Dortmund (posudba)=== Dana 1. rujna 2026. posuđen je [[Borussia Dortmund|Borussiji Dortmund]] do kraja sezone.<ref>{{cite web|publisher=Borussia Dortmund|url=https://www.bvb.de/de/en/news/news-overview/news.html/2026/9/1/BVB-signs-Ethan-Nwaneri-on-loan.html|title=BVB signs Ethan Nwaneri on loan|date=1 September 2026|access-date=1 September 2026}}</ref> == Reprezentativna karijera == Nastupao je za selekcije [[Engleska|Engleske]] do 16, 17 i 19 i 21 godine. == Priznanja == === Klupska === ;Arsenal do 21 godine * [[FA Youth Cup]] (finalist): 2022./23.<ref>{{Cite web |last=Smith|first=Frank|date=25 April 2023|title=Hammers beat Arsenal 5–1 in the 2022–23 FA Youth Cup final at Emirates Stadium|url=https://www.thefa.com/news/2023/apr/25/fa-youth-cup-final-2022-23-arsenal-west-ham-united-20230425|access-date=15 October 2023|website=The Football Association}}</ref> ;Arsenal * [[FA Premier liga]]: [[FA Premier liga 2025./26.|2025./26.]]<ref>{{cite news |title=Bournemouth 1–1 Man City: Arsenal win title after Pep Guardiola's side draw |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c775dxrxk3gt |date=19 May 2026 |access-date=19 May 2026 |work=BBC Sport}}</ref> === Reprezentativna === ;Engleska do 21 * [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Europsko prvenstvo do 21 godine]]: 2025.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cz6g18dz2dpt |title=England U21 3–2 Germany U21 |website=BBC Sport |date=28 June 2025 |access-date=29 June 2025}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://int.soccerway.com/players/-/700962/ Profil], Soccerway * [https://www.worldfootball.net/player_summary/ethan-nwaneri/ Profil], WorldFootball.net {{Sastav - Borussia Dortmund}} {{GLAVNIRASPORED:Nwaneri, Ethan}} [[Kategorija:Engleski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique de Marseillea]] [[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 3vrafqzsavfibv7i0asdu9kgwk2id5l 0 730056 7592381 7496251 2026-09-02T00:16:24Z Croxyz 205325 7592381 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Jonathan David | slika = [[Datoteka:Jonathan_David_Canada_v_Qatar_18_June_2026-242_(cropped).jpg|250 px]] | opis slike = David na [[nogometno SP 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] | država = {{DZ|KAN}} [[Kanada]] | puno ime = Jonathan Christian David<ref>{{Cite web |title=40-Player National Team Roster: 2019 Concacaf Gold Cup: Canada |url=http://cloudfront.bernews.com/wp-content/uploads/2019/05/2019_Concacaf_Gold_Cup_Preliminary_Lists_May_20.pdf |access-date=May 20, 2019 |publisher=CONCACAF |page=2 |format=PDF |via=''Bernews''}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[14. siječnja]] [[2000.]] | mjesto rođenja = [[Brooklyn]] | država rođenja = [[Sjedinjene Američke Države]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = | trenutačni klub = [[Atlético Madrid]] <br> (''posudba iz [[Juventus F.C.|Juventus]]a'') | broj u klubu = ? | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = [[2010.]] <br> [[2011.]] – [[2015.]] <br> [[2016.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] | juniorski klubovi = Gloucester Dragons <br> Ottawa Gloucester Hornets <br> Ottawa Internationals <br> [[K.A.A. Gent|Gent]] | godina = [[2018.]] – [[2020.]] <br> [[2020.]] – [[2025.]] <br> [[2025.]] – ''danas'' <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[K.A.A. Gent|Gent]] <br> [[Lille OSC|Lille]] <br> [[Juventus F.C.|Juventus]] <br> → [[Atlético Madrid]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}60 {{0}}{{0}}(30) <br> {{0}}178 {{0}}{{0}}(87) <br> {{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2017.]] <br> [[2018.]] <br> [[2018.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|KAN|do=17}} <br> {{NogRep|KAN|do=21}} <br> {{NogRep|KAN}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}82 {{0}}{{0}}(42) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Jonathan Christian David''' ([[Brooklyn]], [[14. siječnja]] [[2000.]]) [[Kanada|kanadski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Trenutačno igra za [[Atlético Madrid]]. == Rani život == David je rođen u [[New York City|New York Cityju]]. Roditelji su mu s [[Haiti]]ja. David se s roditeljima preselio u haićanski glavni grad [[Port-au-Prince]] kada mu je bilo tri mjeseca.<ref name="CSA" /><ref name="RCI" /> Kada mu je bilo šest godina preselio se s roditeljima u [[Ottawa|Ottawu]], glavni grad [[Kanada|Kanade]].<ref name="CSA" /><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/60446193|title=The Lille striker tracked by Europe's elite|via=www.bbc.co.uk}}</ref> Kao desetogodišnjak počeo je igrati za ottawski klub Gloucester Dragons SA.<ref name="CSA">[https://www.canadasoccer.com/profile/?id=6522 Profil], [[Kanadski nogometni savez]], pristupljeno 1. listopada 2022.</ref> Iduće godine prešao je u Ottawa Gloucester SC za koji je igrao do 2015.<ref name="CSA" /><ref name="RCI">{{Cite web |last=Kilkenny |first=Carmel |date=September 11, 2018 |title=Jonathan David impresses on the national team |url=http://www.rcinet.ca/en/2018/09/11/jonathan-david-impresses-on-the-national-team/ |access-date=May 11, 2019 |publisher=Radio Canada International}}</ref> Iduće godine postao je članom kluba Ottawa Internationals SC.<ref name="CSA" /> Dok je bio dijete gledao je europske nogometne lige, a ne [[Major League Soccer]] (ligu u kojoj se natječu klubovi iz [[SAD|SAD-a]] i Kanade) jer nije htio igrati u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], već [[Europa|Europi]].<ref name="Eliasy">{{Cite news |last=Eliasy |first=Alain |date=October 29, 2019 |title=Jonathan David, goudhaantje van KAA Gent: 'Tijdens mijn puberteit had ik even andere prioriteiten' |work=Sport Voetbal Magazine |url=https://sportmagazine.knack.be/sport/voetbal-internationaal/jonathan-david-goudhaantje-van-kaa-gent-tijdens-mijn-puberteit-had-ik-even-andere-prioriteiten/article-normal-1525807.html?cookie_check=1572411621#Echobox=1572347734}}</ref> == Klupska karijera == === Gent === U siječnju 2018. David je prešao u [[K.A.A. Gent|Gent]].<ref>{{Cite web |date=January 23, 2018 |title=OISC Youth Player Signs First Pro Contact |url=http://www.ottawasoccer.com/Default.asp?id=clubinfo-announcements&l=1&a=article&cid=565}}</ref> Za novi klub je debitirao 4. kolovoza 2018. u [[Jupiler Pro League|ligaškoj]] utakmici protiv kluba [[S.V. Zulte Waregem|Zulte Waregem]] te je pritom postigao pogodak u sudačkoj nadoknadi za konačnih 1:1.<ref>{{Cite web |last=Nuyens |first=Rudy |date=August 4, 2018 |title=Gent voorkomt nul op zes in slotseconden: nieuwkomer David scoort late gelijkmaker tegen Zulte Waregem |url=https://m.hln.be/sport/voetbal/belgisch-voetbal/jupiler-pro-league/gent-voorkomt-nul-op-zes-in-slotseconden-nieuwkomer-david-scoort-late-gelijkmaker-tegen-zulte-waregem~a2898be7/}}</ref> Pet dana kasnije postigao je jedini pogodak na utakmici trećeg kvalifikacijskog kola [[UEFA Europska liga 2018./19.|UEFA Europske lige 2018./19.]] protiv [[Poljska|poljskog]] kluba [[Jagiellonia Białystok]].<ref>{{Cite web |date=August 8, 2018 |title=UEFA Europa League - Jagiellonia Białystok-Gent |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2019/matches/round=2000988/match=2025347/index.html}}</ref> === Lille === Dana 11. kolovoza 2020. potpisao je petogodišnji ugovor s [[Lille O.S.C.|Lilleom]].<ref>{{Cite web |date=August 11, 2020 |title=Jonathan David au LOSC, c’est fait ! |url=https://www.losc.fr/actualites-foot-lille/%E2%80%8Bjonathan-david-au-losc-c’est-fait |access-date=August 11, 2020 |publisher=Lille OSC }}</ref> Lille je za Davida navodno platio 30 milijuna eura što je učinilo njegov transfer najskupljim transferom nekog kanadskog igrača u povijesti.<ref>{{Cite news |last=Rouse |first=Daniel |date=August 11, 2020 |title=Lille make Jonathan David most expensive Canadian player ever |work=theScore |url=https://www.thescore.com/s/14907314 |access-date=August 11, 2020 |url-status=dead }}</ref> Za Lille je debitirao 22. kolovoza u [[Ligue 1|ligaškoj]] utakmici protiv [[Stade Rennais FC|Rennesa]] s kojim je Lille igrao 1:1.<ref>{{Cite web |last=Quillan |first=Ian |date=August 22, 2020 |title=Canada's Jonathan David starts in Ligue 1 debut as Lille hold on for draw against Stade Rennes |url=https://www.mlssoccer.com/post/2020/08/22/canadas-jonathan-david-starts-ligue-1-debut-lille-hold-draw-against-stade-rennes}}</ref> Svoj prvi klupski pogodak postigao je 22. studenog u ligaškoj utakmici protiv [[FC Lorient|Lorienta]] koji je izgubio utakmicu 4:0.<ref>{{cite web|url=https://www.tsn.ca/canadian-jonathan-david-scores-first-goal-in-lille-win-1.1555186|title=Canada's David scores first goal in Lille win|date=November 22, 2020}}</ref> Dana 3. travnja 2021. David je postigao jedini gol u ligaškoj utakmici protiv [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germaina]]. To je bila Lilleova prva ligaška pobjeda u gostima protiv Paris Saint-Germaina od travnja 1996.<ref>{{cite tweet |user=OptaJean |title=Paris n’a perdu aucune de ses 21 dernières réceptions de Lille en Ligue 1 (13 victoires, 8 nuls), son dernier revers à domicile face au LOSC en championnat remontant au 27 avril 1996 (0-1) |number=1378308449713451012 |date=April 3, 2021 }}</ref> Dana 23. svibnja 2021. David je postigao gol u ligaškoj utakmici protiv [[Angers SCO|Angersa]] koja je završila 1:2. Tom pobjedom Lille je osvojio francuskom ligu.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/57223558 |title=Angers 1–2 Lille |website=BBC Sport |date=May 23, 2021 }}</ref> Svoj prvi pogodak u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] postigao je iz [[jedanaesterac (nogomet)|penala]] 2. studenog 2021. protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] koja je poražena 1:2.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2032732/ |title=Sevilla 1–2 Lille |publisher=UEFA |date=2 November 2021 }}</ref> U sezoni 2022./23. David je postigao 24 gola u Ligue 1 čime je bio treći najbolji strijelac lige, iza [[Kylian Mbappé|Kyliana Mbappéa]] i [[Alexandre Lacazette|Alexandrea Lacazettea]].<ref>{{cite web |last=Carey |first=Mark |url=https://www.nytimes.com/athletic/4632129/2023/06/23/jonathan-david-lille-profile/ |title=Jonathan David: The confident Canada striker determined to be a household name |publisher=The Athletic |date=23 June 2023 }}</ref> Iduće sezone 19 puta je bio strijelac. Od njega je jedino više golova postigao Kylian Mbappé.<ref>{{cite web |last=Dunlop |first=Brendan |url=https://canadiansoccerdaily.com/2024/06/11/canada-star-jonathan-david-wanted-by-as-roma-would-need-to-sell-tammy-abraham-first/ |title=Canada star Jonathan David wanted by AS Roma, would need to sell Tammy Abraham first |publisher=Canadian Soccer Daily |date=11 June 2024 }}</ref> Golom protiv [[Juventus F.C.|Juventusa]] 5. studenog 2024. u UEFA Ligi prvaka David je s 13 postignutih pogodaka postao najbolji klupski strijelac u europskim natjecanjima.<ref> {{cite web |title=Lille vs Juventus |url= https://fr.uefa.com/uefachampionsleague/match/2041976--lille-vs-juventus/ |website=UEFA |access-date=5 November 2024}}</ref> Napustio je Lille kao treći najbolji strijelac u povijesti kluba.<ref>{{Cite web |date=18 May 2025 |title=Jonathan David au panthéon du LOSC pour l’éternité |url=https://www.losc.fr/actualites/2025-05-16/jonathan-david-au-pantheon-du-losc-pour-leternite |access-date=3 July 2025 |publisher=[[Lille OSC]] }}</ref> === Juventus === Kao slobodni igrač potpisao je 4. srpnja 2025. ugovor s [[Juventus F.C.|Juventusom]] do ljeta 2030.<ref>{{cite news |url=https://www.juventus.com/it/news/articoli/ufficiale-jonathan-david-nuovo-giocatore-juventus |title=Ufficiale {{!}} Jonathan David è un nuovo giocatore della Juventus |date=July 4, 2025 |publisher=[[Juventus FC]] |access-date=July 4, 2025}}</ref><ref name="JuvePR">{{cite press release|title=Jonathan David |url=https://www.juventus.com/images/image/private/fl_attachment/dev/i0but1nkfzofuhpnj6pf.pdf |publisher=Juventus FC |date=July 4, 2025 |access-date=July 4, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250704195704/https://www.juventus.com/images/image/private/fl_attachment/dev/i0but1nkfzofuhpnj6pf.pdf |archive-date=July 4, 2025 |url-status=live}}</ref> Za Juventus je debitirao i postigao prvi pogodak 24. kolovoza u utakmici prvog kola [[Serie A]] u kojoj je [[Parma Calcio 1913|Parma]] poražena 2:0.<ref>{{cite web|url=https://www.sportsnet.ca/serie-a/article/serie-a-roundup-canadas-jonathan-david-scores-in-juventus-debut/|title=Serie A Roundup: Canada's Jonathan David scores in Juventus debut|publisher=sportsnet.ca|date=August 24, 2025|access-date=May 4, 2026|archive-date=June 19, 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260619205040/https://www.sportsnet.ca/serie-a/article/serie-a-roundup-canadas-jonathan-david-scores-in-juventus-debut/|url-status=live}}</ref> === Atlético Madrid (posudba) === Dana 1. rujna 2026. posuđen je [[Atlético Madrid|madridskom Atléticu]] do kraja sezone.<ref>{{cite news |url=https://en.atleticodemadrid.com/noticias/welcome-jonathan-david |title=Welcome, Jonathan David! |date=September 1, 2026 |publisher=[[Atlético Madrid]] |access-date=September 1, 2026 }}</ref> == Reprezentativna karijera == Za [[Kanadska nogometna reprezentacija|kanadsku nogometnu reprezentaciju]] debitirao je i postigao dva gola 9. rujna 2018. protiv [[Nogometna reprezentacija Američkih Djevičanskih otoka|Američkih Djevičanskih otoka]] koji su poraženi 8:0 u kvalifikacijskoj utakmici za [[CONCACAF Liga nacija|CONCACAF Ligu nacija]].<ref>{{Cite web |date=September 9, 2018 |title=Canada cruises to record win in Concacaf Nations League opener |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/canada-cruises-record-victory-u-s-virgin-islands/}}</ref> Dana 30. svibnja 2019. David je imenovan članom kanadske momčadi za [[CONCACAF Gold Cup]] 2019.<ref>{{Cite web |date=May 30, 2019 |title=Together We Rise: Canada Soccer announces squad for the 2019 Concacaf Gold Cup |url=https://www.canadasoccer.com/together-we-rise-canada-soccer-announces-squad-for-the-2019-concacaf-gold-cup-p162198 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190603025211/https://www.canadasoccer.com/together-we-rise-canada-soccer-announces-squad-for-the-2019-concacaf-gold-cup-p162198 |archive-date=July 3, 2020 |website=canadasoccer.com}}</ref> Kanada je u posljednjoj utakmice grupne faze tog natjecanja igrala protiv [[Kubanska nogometna reprezentacija|Kube]] i pobijedila 7:0. David je tada postigao [[hat-trick]].<ref>{{Cite web |date=June 23, 2019 |title=Cavallini, David hat tricks lead Canada past Cuba in Gold Cup |url=https://www.tsn.ca/lucas-cavallini-jonathan-david-hat-tricks-lead-canada-past-cuba-in-gold-cup-1.1327481 |publisher=The Sports Network}}</ref> Premda je Kanada izgubila u osmini finala od [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haitija]],<ref>{{Cite web |last=Heroux |first=Devin |date=June 29, 2019 |title=Canada crashes out of Gold Cup quarters after coughing up lead to Haiti |url=https://www.cbc.ca/sports/soccer/gold-cup-canada-haiti-quarter-finals-1.5195605}}</ref> David je sa šest postignutih golova bio najbolji strijelac natjecanja.<ref>{{Cite web |date=July 8, 2019 |title=2019 Concacaf Gold Cup – Golden Boot Award |url=https://www.goldcup.org/en/awards/golden-boot-award |access-date=1. listopada 2022. |archive-date=8. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190708072406/https://www.goldcup.org/en/awards/golden-boot-award |url-status=dead }}</ref> David je 7. rujna 2019. postigao jedan pogodak protiv Kube. To mu je bio osmi pogodak za Kanadu u toj kalendarskoj godini te je time srušio rekord za najboljeg strijelca Kanade u nekoj kalendarskoj momčadi.<ref>{{Cite news |title=Canada lights up Cuba, earns clean sheet to kick off Nations League campaign |agency=The Canadian Press |url=https://www.cbc.ca/sports/soccer/nations-league-canada-cuba-first-leg-1.5275029 |access-date=September 8, 2019}}</ref> Imenovan je najboljim nogometašem Kanade za 2019. godinu.<ref>{{Cite web |date=December 11, 2019 |title=Canada Soccer announces Jonathan David as 2019 Canadian Player of the Year |url=https://www.canadasoccer.com/canada-soccer-announces-jonathan-david-as-2019-canadian-player-of-the-year-p162517 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191213082212/https://www.canadasoccer.com/canada-soccer-announces-jonathan-david-as-2019-canadian-player-of-the-year-p162517 |archive-date=December 13, 2019 |website=canadasoccer.com}}</ref> Dana 8. lipnja 2021. David je postigao hat-trick protiv [[Surinamska nogometna reprezentacija|Surinama]] koji je poražen 4:0 u kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] u [[Katar]]u.<ref>{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/nccamerica/matches/match/400136221/#match-timeline|archive-url=https://web.archive.org/web/20210603132911/https://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/nccamerica/matches/match/400136221/#match-timeline|url-status=dead|archive-date=June 3, 2021|title=Canada v Suriname|date=June 8, 2021|publisher=FIFA}}</ref> David je sveukupno postigao devet golova u kvalifikacijskim utakmicama za to svjetsko prvenstvo.<ref name="NFT">{{Cite web |title=David, Jonathan |url=https://www.national-football-teams.com/player/71879/Jonathan_David.html |access-date=September 13, 2018 |website=National Football Teams}}</ref> U studenom 2022. imenovan je članom kanadske momčadi na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]]<ref>{{cite web|url=https://canpl.ca/article/canada-announces-26-man-squad-for-2022-fifa-world-cup-in-qatar|date=November 13, 2022|title=Canada announces 26-man squad for 2022 FIFA World Cup in Qatar|work=[[Canadian Premier League]]|first=Charlie|last=O'Connor-Clarke}}</ref> Na tom Svjetskom prvenstvu, koje je bilo Kanadino prvo od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]], debitirao je 23. studenoga kada je Kanada izgubila 1:0 od [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgije]].<ref>Neil Davidson, [https://www.cbc.ca/sports/soccer/worldcup/world-cup-canada-belgium-1.6661527 Tenacious Canada blanked by Belgium in return to men's World Cup], [[Canadian Broadcasting Corporation]], objavljeno 23. studenoga 2022., pristupljeno 23. studenoga 2022.</ref> David je 19. studenog 2024. postigao svoj 31. pogodak za Kanadu protiv [[Surinamska nogometna reprezentacija|Surinama]] čime je postao najbolji strijelac u povijesti reprezentacije.<ref>{{cite web |title=Jonathan David Makes History with Canada |url=https://www.beinsports.com/en-us/soccer/articles-video/jonathan-david-makes-history-with-canada-2024-11-20 |website=Beinsports |access-date=30 December 2024 |archive-date=December 29, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241229233914/https://www.beinsports.com/en-us/soccer/articles-video/jonathan-david-makes-history-with-canada-2024-11-20 |url-status=live }}</ref> David je postigao hat-trick na utakmici [[nogometno SP 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] protiv [[katarska nogometna reprezentacija|Katara]] koji je 18. lipnja poražen s visokih 6:0.<ref>{{cite news|url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/canada-qatar-match-report-highlights|title=David hits hat-trick as Canada cruise past Qatar |date=June 18, 2026|access-date=June 20, 2026}}</ref><ref>{{cite web |last1=Jones |first1=Chris |title=Jonathan David hat trick leads Canada over Qatar for historic 1st win in men's World Cup history |url=https://www.cbc.ca/sports/soccer/worldcup/fifa-canada-world-cup-qatar-chris-jones-june-18-9.7239744 |website=[[CBC Sports]] |date=June 18, 2026 |access-date=June 20, 2026}}</ref> David je proglašen igračem utakmice ujedno i prve utakmice na Svjetskom prvenstvu u kojoj je Kanada bila pobjednik. David je postao prvi sjevernoamerički igrač u posljednjih 96 godina koji je postigao hat-trick na Svjetskom prvenstvu te prvi igrač koji je to učinio na domaćem terenu još od [[Geoff Hurst|Geoffa Hursta]] za [[engleska nogometna reprezentacija|Englesku]] [[nogometno SP 1966.|1966.]]<ref>{{Cite web |date=June 19, 2026 |title=Jonathan David levels two unique records with hat-trick in Canada vs Qatar at FIFA World Cup 2026 |url=https://sportstar.thehindu.com/football/fifa-world-cup/jonathan-david-hattrick-sets-two-new-records-canada-vs-qatar-fifa-world-cup-2026/article71120505.ece |access-date=June 19, 2026 |website=Sportstar}}</ref> Također je postao drugi igrač koji je postigao hat-trick na natjecanju, nakon što je [[Lionel Messi]] to učinio u prvoj utakmici [[argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] protiv [[alžirska nogometna reprezentacija|Alžira]].<ref>{{Cite news |date=19 June 2026 |title=Jonathan David Hat Trick Fires Canada To Historic 6-0 World Cup Win Over Qatar |url=https://sports.yahoo.com/articles/jonathan-david-hat-trick-fires-011914876.html |work=[[Yahoo Sports]] |archive-date=July 18, 2026 |access-date=June 23, 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260718111717/https://sports.yahoo.com/articles/jonathan-david-hat-trick-fires-011914876.html |url-status=live }}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Najbolji igrač [[CONCACAF|CONCACAF-a]]: 2024./25.<ref name="CONCACAF POTY"/> *Član najboljih 11 [[CONCACAF Gold Cup]]a: 2019.<ref>{{Cite web|title=2019 Concacaf Gold Cup - Best XI|url=https://www.goldcup.org/en/awards/2019-concacaf-gold-cup-best-xi|website=goldcup.org|access-date=1. listopada 2022.|archive-date=30. srpnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190730113130/https://www.goldcup.org/en/awards/2019-concacaf-gold-cup-best-xi|url-status=dead}}</ref> *Najbolji strijelac CONCACAF Gold Cupa: 2019.<ref>{{Cite web |title=2019 Concacaf Gold Cup – Golden Boot Award |url=https://www.goldcup.org/en/awards/golden-boot-award |website=goldcup.org |access-date=1. listopada 2022. |archive-date=8. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190708072406/https://www.goldcup.org/en/awards/golden-boot-award |url-status=dead }}</ref> *Član najboljih 11 završnice [[CONCACAF Liga nacija|CONCACAF Lige nacija]]: 2023.<ref>{{cite news |date=19 June 2023 |title=Turner, Reyna and David lead way in CNL Finals Best XI |url=https://www.concacaf.com/nations-league/news/turner-reyna-and-david-lead-way-in-cnl-finals-best-xi/ |access-date=20 June 2023 |publisher=CONCACAF |archive-date=June 20, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230620053105/https://www.concacaf.com/nations-league/news/turner-reyna-and-david-lead-way-in-cnl-finals-best-xi/ |url-status=live }}</ref> *Najbolji strijelac [[Jupiler Pro League|belgijske prve lige]]: 2019./20. (s [[Dieumerci Mbokani|Dieumercijem Mbokanijem]])<ref>{{Cite web|title=Jupiler Pro League|url=https://www.sport.be/nl/jupilerproleague/goudenstier/|access-date=May 16, 2020|website=jupilerproleague.be|archive-date=12. rujna 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200912165145/https://www.sport.be/nl/jupilerproleague/goudenstier/|url-status=dead}}</ref> *Kanadski nogometaš godine: 2019.,<ref>{{Cite web |date=December 11, 2019 |title=Canada Soccer announces Jonathan David as 2019 Canadian Player of the Year |url=https://www.canadasoccer.com/canada-soccer-announces-jonathan-david-as-2019-canadian-player-of-the-year-p162517 |access-date=December 13, 2019 |publisher=[[Canadian Soccer Association]] |archive-date=17. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200817063210/https://www.canadasoccer.com/canada-soccer-announces-jonathan-david-as-2019-canadian-player-of-the-year-p162517 |url-status=dead }}</ref> 2024.,<ref>{{cite news |date=December 20, 2024 |title=Vanessa Gilles and Jonathan David named Canada Soccer's 2024 Players of the Year |url=https://canadasoccer.com/news/vanessa-gilles-and-jonathan-david-named-canada-soccers-2024-players-of-the-year/ |access-date=December 20, 2024 |publisher=Canada Soccer}}</ref> 2025.<ref name="Canada POTY 2025"/> *Igrač mjeseca [[Ligue 1]]: studeni 2024.<ref>{{cite web |date=December 15, 2024 |title=Jonathan David, joueur du mois de novembre de la Ligue 1 McDonald's ! |url=https://www.unfp.org/2024/12/jonathan-david-joueur-du-mois-de-novembre-de-la-ligue-1-mcdonalds/ |access-date=December 15, 2024 |publisher=National Union of Professional Footballers }}</ref> *Igrač godine [[K.A.A. Gent|Genta]]: 2019./20.<ref>{{Cite web |title=Jonathan David: Player of the Year |url=https://www.kaagent.be/nl/supporter/news/11-07-2020/jonathan-david-speler-van-het-jaar |access-date=July 11, 2020 |website=kaagent.be |publisher=KAA Gent}}</ref> === Klupska === ;Lille *[[Ligue 1]]: 2020./21.<ref>{{cite web|url=https://www.beinsports.com/us/ligue-1/video/lille-crowned-ligue-1-champions-with-angers-w/1692496|title=Lille Crowned Ligue 1 Champs With Win In Angers|website=BeIN Sports|date=May 23, 2021|access-date=May 24, 2021}}</ref> *[[Trophée des Champions]]: 2021.<ref>{{cite news|url=https://www.skysports.com/football/news/11095/12370362/lille-1-0-paris-saint-germain-les-dogues-clinch-first-french-super-cup|title=Lille beat PSG to clinch first French Super Cup|publisher=Sky Sports|date=August 1, 2021|access-date=August 1, 2021}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://www.canadasoccer.com/profile/?id=6522 Profil], [[Kanadski nogometni savez]] * [https://int.soccerway.com/players/jonathan-david/481528/ Profil], Soccerway {{Sastav - Atlético Madrid}} {{Sastav Kanada 2022 SP}} {{Sastav Kanada 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:David, Jonathan}} [[Kategorija:Kanadski nogometaši]] [[Kategorija:Američki nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši KAA Genta]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa F.C.]] [[Kategorija:Nogometaši Lillea O.S.C.]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 4gmkm8wqw7s081gap8gi2ivv8hkxn0n 0 732965 7592174 7570861 2026-09-01T12:35:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592174 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|7. tjedan 2023.}} {{Infookvir glazbenik | Ime = King Gizzard & the Lizard Wizard | Img = King Gizzard 2019.jpg | Img_capt = King Gizzard & the Lizard Wizard na koncertu u New York Cityju 2019. | Img_size = | Landscape = da | Background = skupina | Pseudonim = King Gizz, King Gizzard, (the) Gizz | Osnivanje = [[Melbourne]], [[Victoria (Australija)|Victoria]], [[Australija]] | Žanr = [[psihodelični rock]], [[garage rock]], [[progresivni rock]], [[heavy metal]] | Djelatno_razdoblje = 2010. – danas | Producentska_kuća = [[Flightless]], [[Heavenly Recordings|Heavenly]], [[ATO Records|ATO]], [[Shock Records|Shock]], [[Castle Face Records|Castle Face]], KGLW, p(doom) | Angažman = [[The Murlocs]], [[Jay Watson|Gum]], [[Broderick Smith]], Atolls, Leah Senior, Love Migrate, Pipe-Eye, Dreamin' Wild, Sambrose Automobile, Bullant, O.R.B, [[Stonefield]], [[The Babe Rainbow]], Fraser A. Gorman, Buried Horses, The Bush, [[Mild High Club]], [[Tropical Fuck Storm]] | URL = {{URL|kinggizzardandthelizardwizard.com}} | Originalna postava = | Sadašnji članovi = Stu Mackenzie<br>Ambrose Kenny-Smith<br>Joey Walker<br>Cook Craig<br>Lucas Harwood<br>Michael Cavanagh | Bivši članovi = Eric Moore | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''King Gizzard & the Lizard Wizard''' [[Australija|australski]] je ''[[rock]]''-[[glazbeni sastavi|sastav]] osnovan 2010. u [[Melbourne]]u.<ref>{{cite news|last=Michael Hann |url=https://www.theguardian.com/music/2014/nov/27/king-gizzard-lizard-wizard-im-in-your-mind-fuzz-review |title=King Gizzard and the Lizard Wizard: ''I'm in Your Mind Fuzz'' review &#124; Music |newspaper=[[The Guardian]] |access-date=29 April 2016}}</ref><ref>{{cite web|last=Patrick Emery |url=http://www.smh.com.au/entertainment/music/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-album-more-than-a-procession-of-songs-20141126-11tcc5.html |title=King Gizzard and the Lizard Wizard: album more than a procession of songs |website=Smh.com.au |date=27 November 2014 |access-date=29 April 2016}}</ref> Njegovu sadašnju postavu čine [[Stu Mackenzie]], Ambrose Kenny-Smith, [[Cook Craig]], Joey Walker, Lucas Harwood i Michael Cavanagh. Poznat je po sviranju pjesama različitih glazbenih žanrova, energičnim nastupima i velikom broju glazbenih izdanja. Na prvim je radovima, koje je izdala diskografska kuća [[Flightless]], spajao [[surf glazba|''surf''-glazbu]] i ''[[garage rock]]''. Početkom 2010-ih objavio je nekoliko albuma psihodeličnog i progresivnog ''rocka'', a sredinom tog desetljeća u pjesme je počeo uvrštavati više glazbenih stilova; tako se bavio ''[[jazz fuzija|jazz fusionom]]'' na albumu ''[[Quarters!]]'' i [[narodna glazba|folkom]] na albumu ''[[Paper Mâché Dream Balloon]]''. Godine 2016. stekao je veću popularnost albumom ''[[Nonagon Infinity]]'', koji je osvojio nagradu ARIA za najbolji ''hard rock'' ili ''heavy metal''-album.<ref>{{cite news|url=https://www.irishtimes.com/culture/music/album-reviews/king-gizzard-the-lizard-wizard-murder-of-the-universe-prog-rock-walks-the-earth-once-more-1.3120956|title=King Gizzard & the Lizard Wizard: ''Murder of the Universe'' – prog-rock walks the earth once more|last=Clayton-Lea|first=Tony|date=21 June 2017|newspaper=[[The Irish Times]]|access-date=19 April 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.axs.com/top-10-best-king-gizzard-and-the-lizard-wizard-songs-115982|title=Top 10 best King Gizzard and The Lizard Wizard songs|last=Adams|first=Will|date=13 March 2017|website=[[AXS]]|access-date=19 April 2018}}</ref> Godine 2017. sastav je održao obećanje da će te godine objaviti pet studijskih albuma te je s uratkom ''[[Flying Microtonal Banana]]'' počeo snimati trilogiju albuma mikrotonske glazbe. Na naknadne je uratke uvrstio obilježja ''[[heavy metal]]a'', ''[[synthpop]]a'' i progresivnog ''rocka'', a u stihovima pjesama posvetio se ekološkim temama i izmišljenu univerzumu koji su obožavatelji prozvali „Gizzverse”. Eric Moore, drugi bubnjar skupine i njezin menadžer, napustio je sastav 2020. Godine 2022. sastav je objavio pet albuma, a tri albuma od njih pet izdana su u listopadu. U studiji Institute of Contemporary Music Performancea iz 2019. sastav je uvršten na 21. mjesto popisa svjetskih najmarljivijih glazbenika.<ref>{{cite web |title=The World's Hardest Working Musicians |url=https://www.icmp.ac.uk/worlds-hardest-working-musicians/ |website=www.icmp.ac.uk |access-date=2 May 2022 |archive-date=1. prosinca 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221201054813/https://www.icmp.ac.uk/worlds-hardest-working-musicians/ |url-status=dead }}</ref> Zauzeo je to mjesto jer je od siječnja 2018. do kolovoza 2019. održao ukupno 113 koncerta.<ref>{{Cite web |title=The World's Hardest Working Musicians |url=https://www.icmp.ac.uk/worlds-hardest-working-musicians/ |access-date=2022-04-26 |website=www.icmp.ac.uk |archive-date=1. prosinca 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221201054813/https://www.icmp.ac.uk/worlds-hardest-working-musicians/ |url-status=dead }}</ref> == Karijera == === Osnutak, rana izdanja i ''12 Bar Bruise'' (2010. – 2012.) === Svi su članovi sastava odrasli i školovali se u australskim mjestima [[Deniliquin]]u, [[Melbourne]]u i [[Geelong]]u. Mackenzie, Moore i Walker upoznali su se dok su studirali glazbu na melburnskom sveučilištu [[RMIT University|RMIT]]-u,<ref>{{cite web|last=Development|first=PodBean|title=Dive For Your Memory - Ep 15 - Ambrose Kenny-Smith|url=https://diveforyourmemory.podbean.com/e/dive-for-your-memory-ep-15-ambrose-kenny-smith/|access-date=2 September 2021|website=diveforyourmemory.podbean.com}}</ref> a njihovi su zajednički prijatelji postali ostali članovi sastava. U početku su svirali improvizirane skladbe, a konačnu postavu činili su Mackenzie, Walker, Moore, Kenny-Smith, Cavanagh, Craig i Harwood. Ime skupine nastalo je u "posljednji trenutak"; Mackenzie ju je želio nazvati "Gizzard Gizzard", a drugi član želio je da se zove "Lizard King" prema nadimku [[Jim Morrison|Jima Morrisona]]. Naposljetku su se dogovorili da će ga nazvati King Gizzard and the Lizard Wizard.<ref name="auto">{{cite news|url=http://fasterlouder.junkee.com/king-gizzard-and-the-lizard-wizard/823749|archive-url=https://web.archive.org/web/20160322110642/http://fasterlouder.junkee.com/king-gizzard-and-the-lizard-wizard/823749|url-status=dead|archive-date=22 March 2016|title=King Gizzard And The Lizard Wizard|date=20 October 2011|newspaper=FasterLouder|access-date=8 February 2017}}</ref> Melburnski umjetnik Jason Galea izradio je sve naslovnice albuma sastava i režirao je većinu njegovih glazbenih spotova. Prva su dva objavljena izdanja singlovi "Sleep"/"Summer" i "Hey There" / "Ants & Bats", a oba su objavljena nezavisno 2010. Iduće izdanje ''Anglesea'' objavljeno je 2011. kao EP. Dobilo je ime po [[Anglesea (Victoria)|Angleseaju]], primorskom gradu u kojem je Mackenzie proveo djetinjstvo. Ta rana izdanja nisu bila dostupna u digitalnoj inačici do njihova uvrštavanja na kompilaciju ''Teenage Gizzard'' iz 2020. ''[[Willoughby's Beach]]'', drugi EP grupe, objavljen je 21. listopada 2011. pod licencijom diskografske kuće [[Shock Records]].<ref>{{cite web|url=https://kinggizzard.bandcamp.com/album/willoughbys-beach-ep|title=Willoughby's Beach EP, by King Gizzard & the Lizard Wizard|website=King Gizzard & the Lizard Wizard|access-date=8 February 2017}}</ref> Za taj je uradak od devet pjesama ''garage rocka'' ''Beat Magazine'' izjavio da je "do zuba naoružan dosljedno opakim i pamtljivim dionicama".<ref>{{cite web|url=http://www.beat.com.au/music/king-gizzard-lizard-wizard-willoughby-s-beach|title=King Gizzard And The Lizard Wizard: Willoughby's Beach {{!}} Beat Magazine|website=Beat.com.au|access-date=8 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171222052040/http://www.beat.com.au/music/king-gizzard-lizard-wizard-willoughby-s-beach|archive-date=22 December 2017|url-status=dead}}</ref> Prvi studijski album ''[[12 Bar Bruise]]'' objavljen je 7. rujna 2012.<ref>{{cite web|url=https://kinggizzard.bandcamp.com/album/12-bar-bruise|title=''12 Bar Bruise'', by King Gizzard & the Lizard Wizard|website=King Gizzard & the Lizard Wizard|access-date=8 February 2017}}</ref> Riječ je o albumu ''garage rocka'' od dvanaest pjesama koji su članovi sastava sami snimili, a određene su pjesme snimljene na neuobičajene načine; vokalne dionice za naslovnu pjesmu toga albuma snimljeni su s pomoću četiriju [[iPhone]]a postavljenih po sobi, a Mackenzie je pjevao u smjeru jednog od njih.<ref>{{cite news|url=http://www.purplesneakers.com.au/2012/08/album-review-king-gizzard-and-the-lizard-wizard-12-bar-bruise/|title=Album Review: King Gizzard and the Lizard Wizard ''12 Bar Bruise'' {{!}} Purple Sneakers|date=17 August 2012|newspaper=Purple Sneakers|access-date=8 February 2017|language=en-US}}</ref> === ''Eyes Like the Sky'', ''Float Along – Fill Your Lungs'', ''Oddments'' i ''I'm in Your Mind Fuzz'' (2013. – 2014.) === ''[[Eyes Like the Sky]]'', drugi studijski album, objavljen je 22. veljače 2013.<ref name="auto1">{{cite web|url=https://kinggizzard.bandcamp.com/album/eyes-like-the-sky|title=''Eyes Like the Sky'', by King Gizzard & the Lizard Wizard|website=King Gizzard & the Lizard Wizard|access-date=8 February 2017}}</ref> Na tom uratku, nazvanu "audioknjigom kultnog vesterna",<ref name="auto1"/> naraciju potpisuje [[Broderick Smith]], a govori o odmetnicima, dječjim vojnicima, Indijancima i revolveraškim obračunima koji se odvijaju na [[Divlji zapad|Divljem zapadu]]. Pjesme na albumu zajedno su napisali Smith i Mackenzie. Upitan što je sve utjecalo na taj uradak, Mackenzie je odvratio: "Volim [[vestern]]e. Volim zlikovce i volim ''[[Red Dead Redemption]]''. A volim i zle gitare."<ref>{{cite news|url=http://www.purplesneakers.com.au/2013/02/album-review-king-gizzard-and-the-lizard-wizard-eyes-like-the-sky/|title=ALBUM REVIEW: King Gizzard And The Lizard Wizard ''Eyes Like the Sky'' {{!}} Purple Sneakers|date=20 February 2013|newspaper=Purple Sneakers|access-date=8 February 2017|language=en-US}}</ref> Mackenzie je 2020. na Redditu izjavio da je ''Eyes Like the Sky'' nastao u inat očekivanjima da će skupina nastaviti snimati albume stilski povezane sa svojim prijašnjim djelima; izjavio je da ga ta očekivanja "živciraju" i danas. Treći studijski album ''[[Float Along – Fill Your Lungs]]'' objavljen je 27. rujna 2013.<ref>{{cite web|url=https://kinggizzard.bandcamp.com/album/float-along-fill-your-lungs|title=''Float Along – Fill Your Lungs'', by King Gizzard & the Lizard Wizard|website=King Gizzard & the Lizard Wizard|access-date=8 February 2017}}</ref> Na tom je izdanju sastav napustio ''garage rock'' i posvetio se blažem zvuku narodne glazbe i psihodelije.<ref>{{cite web|url=http://www.beat.com.au/music/king-gizzard-lizard-wizard-float-along-fill-your-lungs|title=King Gizzard And The Lizard Wizard : ''Float Along – Fill Your Lungs'' {{!}} Beat Magazine|website=Beat.com.au|access-date=8 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170211075503/http://www.beat.com.au/music/king-gizzard-lizard-wizard-float-along-fill-your-lungs|archive-date=11 February 2017|url-status=dead}}</ref> Na tom je albumu Eric Moore počeo svirati bubnjeve; na prethodnim uradcima svirao je teremin i klavijature.<ref>{{cite web|title=''Float Along – Fill Your Lungs'' - King Gizzard & the Lizard Wizard|url=https://kinggizzardandthelizardwizard.com/release/float-along-fill-your-lungs|access-date=10 March 2021|website=kinggizzardandthelizardwizard.com}}</ref> Nakon tog albuma uslijedio je ''[[Oddments]]''; objavljen je 7. ožujka 2014.<ref>{{cite web|url=https://kinggizzard.bandcamp.com/album/oddments|title=''Oddments'', by King Gizzard & the Lizard Wizard|website=King Gizzard & the Lizard Wizard|access-date=8 February 2017}}</ref> Na tom izdanju od 12 pjesama pjesme su melodičnije, a Mackenziejev glas naglašeniji.<ref>{{cite news|url=http://fasterlouder.junkee.com/king-gizzard-the-lizard-wizard-oddments/836367|archive-url=https://web.archive.org/web/20151004015426/http://fasterlouder.junkee.com/king-gizzard-the-lizard-wizard-oddments/836367|url-status=dead|archive-date=4 October 2015|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – ''Oddments''|date=5 March 2014|newspaper=FasterLouder|access-date=8 February 2017|language=en-US}}</ref> Za određene pjesme na uratku jedan je recenzent izjavio da zvuče kao da su "snimljene s pomoću vunene čarape u susjednoj sobi".<ref>{{cite web|url=http://www.theaureview.com/albums/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-oddments-2014-lp|title=Album Review: King Gizzard And The Lizard Wizard – ''Oddments'' (2014 LP) {{!}} the AU review|website=the AU review|language=en|access-date=8 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170211080430/http://www.theaureview.com/albums/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-oddments-2014-lp|archive-date=11 February 2017|url-status=dead}}</ref> Peti studijski album ''[[I'm in Your Mind Fuzz]]'' objavljen je 31. listopada 2014.<ref>{{cite web|url=https://kinggizzard.bandcamp.com/album/im-in-your-mind-fuzz|title=''I'm in Your Mind Fuzz'', by King Gizzard & the Lizard Wizard|website=King Gizzard & the Lizard Wizard|access-date=8 February 2017}}</ref> Sadrži deset pjesama posvećenih [[fantastika|fantastici]]<ref>{{Citation|last=Canal Cascais|title=King Gizzard & the Lizard Wizard {{!}} Vodafone Mexefest 2014, Portugal|date=19 January 2015|url=https://www.youtube.com/watch?v=8604AT8aAhk&t=5m47s|access-date=8 February 2017}}</ref> i [[ispiranje mozga|ispiranju mozga]]. To je prvi album na kojem su članovi napisali i snimili pjesme na "tradicionalan" način: napisali su ih, uvježbali i snimili ih u studiju "kao sastav".<ref>{{cite news|last=Sirisuk|first=J.L.|date=12 November 2014|title=King Gizzard and the Lizard Wizard Enter Your Mind Fuzz|newspaper=[[Interview (časopis)|Interview]]|url=https://www.interviewmagazine.com/music/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-enter-your-mind-fuzz|access-date=8 February 2017}}</ref> ''[[Pitchfork]]'' je izjavio da uradak "počinje sprintom" i završava "jednom od najboljih sporih improviziranih pjesama [sastava]".<ref>{{cite web|last=Minsker|first=Evan|date=5 December 2014|title=King Gizzard & the Lizard Wizard: ''I'm in Your Mind Fuzz'' Album Review|url=http://pitchfork.com/reviews/albums/20019-king-gizzard-the-lizard-wizard-im-in-your-mind-fuzz/|access-date=8 February 2017|website=[[Pitchfork]]}}</ref> Godine 2019. ''I'm in Your Mind Fuzz'' pojavio se na 6. mjestu popisa "25 najboljih albuma psihodeličnog ''rocka'' iz 2010-ih" ''Happy Maga''.<ref>{{cite web|last=Saunders|first=Luke|date=8 September 2021|title=The 25 best psychedelic rock albums of the 2010s|url=https://happymag.tv/the-25-best-psychedelic-rock-albums-of-the-2010s/|access-date=17 October 2019|website=Happy Mag}}</ref> === ''Quarters!'', ''Paper Mâché Dream Balloon'', ''Nonagon Infinity'' i Gizzfest (2015. – 2016.) === [[Slika:Stu Mackenzie.jpg|thumb|lijevo|Mackenzie na koncertu 2016.]] ''[[Quarters!]]'', šesti studijski albuma King Gizzarda, objavljen je 1. svibnja 2015.<ref>{{cite web|url=https://kinggizzard.bandcamp.com/album/quarters|title=''Quarters!'', by King Gizzard & the Lizard Wizard|website=King Gizzard & the Lizard Wizard|access-date=8 February 2017}}</ref> Na njemu se nalaze četiri pjesme, a budući da svaka traje deset minuta i deset sekundi,<ref>{{cite web|url=https://www.discogs.com/King-Gizzard-The-Lizard-Wizard-Quarters/master/830555|title=King Gizzard & the Lizard Wizard* – ''Quarters!'' |website=Discogs |access-date=8 February 2017}}</ref> svaka zauzima četvrtinu uratka. Nadahnute su ''jazz fusionom'' i ''acid rockom'', a zbog opuštenijeg stila "potpuno [se razlikuju] od svih prethodno objavljenih uradaka"; skupina je izjavila da je to album "uz koji ćete prije kimati glavom i tresti bokove nego što ćete izgubiti obuću u nasilnom ''moshu''".<ref>{{cite web|url=http://www.tonedeaf.com.au/445877/king-gizzard-the-lizard-wizards-quarters-reviewed-in-quarters.htm|title=King Gizzard & the Lizard Wizard's ''Quarters!'' Reviewed In Quarters|website=Tonedeaf.com.au|date=30 April 2015|language=en-US|access-date=8 February 2017}}</ref> Dana 17. kolovoza 2015. sastav je objavio pjesmu "Paper Mâché Dream Balloon" kao singl s istoimena albuma.<ref>{{Citation |title=King Gizzard & The Lizard Wizard - Paper Mâché Dream Balloon |url=https://www.youtube.com/watch?v=lci8-n8K394 |language=en |access-date=2022-09-11}}</ref> Glazbeni spot za "Trapdoor", drugi singl s albuma, objavio je 10. studenoga,<ref>{{Citation |last=Flightless |title=King Gizzard & the Lizard Wizard – Trapdoor |date=10 November 2015 |url=https://www.youtube.com/watch?v=JQvIvKG_ktY |access-date=21 July 2017}}</ref> a tri dana poslije objavio je sedmi studijski album ''[[Paper Mâché Dream Balloon]]''.<ref>{{Citation |title=King Gizzard & The Lizard Wizard - Trapdoor (Official Audio) |url=https://www.youtube.com/watch?v=oLk90Esb6Os |language=en |access-date=2022-09-11}}</ref><ref name="auto2">{{Cite web|url=https://kinggizzard.bandcamp.com/album/paper-m-ch-dream-balloon|title=''Paper Mâché Dream Balloon'', by King Gizzard & the Lizard Wizard|website=King Gizzard & the Lizard Wizard|access-date=8 February 2017}}</ref> Nazvan "konceptualnim albumom bez koncepta", sadrži gotovo isključivo akustična glazbala i snimljen je na farmi Mackenziejevih roditelja.<ref name="auto2"/> Riječ je o "zbirci kraćih i nepovezanih pjesama"<ref name="auto2"/> koje je Michael Hann u članku za ''[[The Guardian]]'' nazvao primjerom "blage psihodelije bez distorzije".<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2015/nov/19/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-paper-mache-dream-balloon-review-mellow-defuzzed-psychedelia|title=King Gizzard and the Lizard Wizard: ''Paper Mâché Dream Balloon'' review – mellow, defuzzed psychedelia|last=Hann|first=Michael|date=19 November 2015|newspaper=The Guardian|access-date=8 February 2017|language=en-GB|issn=0261-3077}}</ref> Prvi je uradak skupine objavljen u SAD-u pod licencijom [[ATO Records]]a.<ref>{{cite web|url=http://atorecords.com/news/ato-welcomes-king-gizzard-the-lizard-wizard/|title=ATO Welcomes King Gizzard & the Lizard Wizard! – ATO RECORDS|website=atorecords.com|date=7 July 2015|language=en-US|access-date=21 July 2017}}</ref> Godine 2015. skupina je osnovala Gizzfest, melburnski dvodnevni glazbeni festival koji se otada održava jednom godišnje i na različitim mjestima, a na njemu su sudjelovali lokalni i strani izvođači.<ref>{{cite web|url=https://musicfeeds.com.au/news/king-gizzard-lizard-wizard-announce-gizzfest-2018-lineup/|title=King Gizzard & The Lizard Wizard Announce Gizzfest 2018 Lineup|last=Williams|first=Tom|accessdate=27 May 2020|date=26 September 2018|website=Music Feeds}}</ref> Osmi studijski album ''[[Nonagon Infinity]]'' objavljen je 29. travnja 2016.<ref name="NI">{{cite web|last=Tim Sendra |url=http://www.allmusic.com/album/nonagon-infinity-mw0002922425 |title=''Nonagon Infinity'' – King Gizzard & the Lizard Wizard |publisher=[[AllMusic]] |access-date=29 April 2016}}</ref> Taj uradak, koji je Mackenzie nazvao "albumom koji nikad ne završava", sadrži devet pjesama povezanih glazbenim motivima koji "neprimjetno" teku jedni u druge, a zadnja pjesma "izravno se nadovezuje na početak uvodne pjesme kao zvučna [[Möbiusova vrpca]]".<ref>{{cite web|url=http://atorecords.com/featured/pre-order-new-king-gizzard-album-nonagon-infinity-listen-to-gamma-knife-on-beats1/|title=Pre-Order New King Gizzard Album ''Nonagon Infinity'', Watch "Gamma Knife" Music Video – ATO RECORDS|website=atorecords.com|date=8 March 2016|access-date=11 April 2016}}</ref> Dana 8. ožujka objavljen je glazbeni spot za pjesmu "Gamma Knife", prvi singl s tog albuma.<ref>{{cite web|url=http://www.stereogum.com/1864219/king-gizzard-the-lizard-wizard-gamma-knife-video-stereogum-premiere/mp3s/|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – "Gamma Knife" Video (Stereogum Premiere)|website=Stereogum|date=8 March 2016|access-date=11 April 2016}}</ref> U tom se spotu pojavio i rif iz pjesme "People-Vultures", koja je objavljena 4. travnja,<ref>{{cite web|url=http://www.thefader.com/2016/04/04/king-gizzard-alejandro-jodorowsky-people-vultures|title=King Gizzard And The Lizard Wizard Premiere "People-Vultures"|website=The FADER|access-date=11 April 2016}}</ref> a čiji je glazbeni spot objavljen 6. svibnja.<ref>{{Citation|last=Flightless|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – People-Vultures (Official Video)|date=6 May 2016|url=https://www.youtube.com/watch?v=6f78_Tf4Tdk|access-date=21 July 2017}}</ref> Kritičari su ga pohvalili; u recenziji za ''Pitchfork'' Stuart Berman izjavio je da "sadrži neke od najrazuzdanijih i najuzbudljivijih ''rock 'n' roll''-pjesama iz skorijeg doba".<ref>{{cite web|url= http://pitchfork.com/reviews/albums/21853-nonagon-infinity/|title=King Gizzard & the Lizard Wizard: ''Nonagon Infinity'' Album Review {{!}} Pitchfork|first=Stuart|last=Berman|website=pitchfork.com|access-date=3 August 2017}}</ref> U članku za ''Happy Mag'' Maddy Brown izjavila je da se odlikuje "intenzivnim, upečatljivim i divljim zvukom koji pobuđuje adrenalin i ubrzava otkucaje srca",<ref>{{Cite web|url=https://happymag.tv/no-need-to-go-to-war-head-into-the-fire-that-is-king-gizzard-and-lizard-wizards-new-album/|title=No need to go to war, head into the fire that is King Gizzard and Lizard Wizards new album|date=6 May 2016|language=en-US|access-date=9 October 2019|last=Brown|first=Maddy|website=Happymag.tv}}</ref> a Larry Bartleet u recenziji za ''NME'' komentirao je: "Ako želite, možete ga slušati zauvijek kao jednu neprekinutu melodiju."<ref>{{Cite web|url=https://www.nme.com/reviews/album/reviews-king-gizzard-the-lizard-wizard-16458|title=King Gizzard and the Lizard Wizard - ''Nonagon Infinity'' Review|last=Bartleet|first=Larry|website=NME|date=11 December 2014|language=en-US|access-date=9 October 2019}}</ref> Za taj je uradak stekla i prvu nagradu; osvojila je nagradu ARIA Award u kategoriji "Najbolji ''hard rock'' ili ''heavy metal''-album". === Pet albuma u jednoj godini === {{quote box|width=25em|quote=Imali smo hrpu nasumičnih pjesama. Uopće nisu bile dovoljno povezane da bismo ih uvrstili na jedan album, pa smo ih podijelili i na kraju dobili pet uradaka. Na [albumu] ''Nonagon Infinity'' žestoko smo radili od 2015. do 2016. Gotovo smo se iscrpili i malo nam je nedostajalo da si međusobno zavrnemo vratom. Odlučili smo se odmoriti i tijekom tog kratkog predaha od snimanja došle su nam sve te nasumične i nepovezane ideje za pjesme. Potom smo snimali album po album.|source=Stu Mackenzie, studeni 2017.<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/features/king-gizzard-lizard-wizard-polygondwanaland-album-interview-2159670|last=Milton|first=Jamie|accessdate=17. listopada 2022.|date=16. studenoga 2017.|website=[[New Musical Express|NME]]|title=King Gizzard & the Lizard Wizard on making the world’s first release-your-own album}}</ref>}} Deveti studijski album ''[[Flying Microtonal Banana|Flying Microtonal Banana (Explorations Into Microtonal Tuning, Volume 1)]]'' snimljen je u studiju skupine<ref>{{cite web|url=https://www.facebook.com/kinggizzardandthelizardwizard/photos/a.173717175974527.43633.168329496513295/1353709064641993/|title=Making our 10th album in the studio we built|website=Facebook|access-date=1 November 2016}}</ref> i objavljen je 24. veljače 2017.<ref>{{cite web|url=https://www.shugarecords.com/products/kinggizzardthelizardwizard-flyingmicrotonalbanana-newvinyl2016atorecordshighlighteryellowpressingsupergnarnewkinggizfeaturingmicrotonalinstruments-psychkrautgaragerock|title=Shuga Records – King Gizzard & the Lizard Wizard – ''Flying Microtonal Banana''|publisher=[[Shuga Records]]|access-date=5 January 2017}}</ref> Premda je sastav u početku pjesme na tom uratku kanio svirati na [[baglama|bağlami]] (turskom žičanom instrumentu s pokretnim pragovima), naposljetku ih je snimio s pomoću posebno izrađenih mikrotonskih glazbala služeći se glazbenim sustavom od 24 jednako udaljena četvrttona. ''Flying Microtonal Banana'' prozvan je "uzvišenim pristupom mikrotonskoj glazbi".<ref name=":0">{{Cite web |last=Huguenor|first=Mike|date=2017-08-21 |title=King Gizzard & The Lizard Wizard Talk New Album, 'Flying Microtonal Banana' |url=https://www.guitarworld.com/artists/king-gizzard-lizard-wizard-talk-new-album-flying-microtonal-banana |access-date=2022-06-30 |website=guitarworld |language=en}}</ref> Prije albuma objavljene su tri pjesme: "Rattlesnake",<ref>{{Citation|last=Flightless|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – Rattlesnake (Official Video)|date=10 November 2016|url=https://www.youtube.com/watch?v=Q-i1XZc8ZwA|access-date=18 January 2017}}</ref> prva pjesma na uratku, objavljena je u listopadu 2016., "Nuclear Fusion" objavljena je u prosincu te godine, a "Sleep Drifter" u siječnju 2017.<ref>{{Citation|last=Flightless|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – Nuclear Fusion (Official Audio)|date=21 December 2016|url=https://www.youtube.com/watch?v=4MFVhqcRpN4|access-date=18 January 2017}}</ref><ref>{{Citation|last=Flightless|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – Sleep Drifter (Official Audio)|date=17 January 2017|url=https://www.youtube.com/watch?v=8XW8yofuGao|access-date=18 January 2017}}</ref> Za pjesmu "Rattlesnake" objavljen je i glazbeni spot koji je režirao Jason Galea,<ref>{{Citation|last=Flightless|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – Rattlesnake (Official Video)|date=10 November 2016|url=https://www.youtube.com/watch?v=Q-i1XZc8ZwA|access-date=21 July 2017}}</ref> a Luke Saunders u članku za ''Happy Mag'' opisao ga je "stručnom poukom hipnoze".<ref>{{Cite web|url=https://happymag.tv/most-psychedelic-sensory-overload-music-videos-on-youtube/|title=Most psychedelic sensory overload music videos on Youtube|date=5 October 2019|language=en-US|access-date=9 October 2019}}</ref> Sljedeći studijski album ''[[Murder of the Universe]]'' objavljen je 23. lipnja 2017.<ref>{{cite web|url=http://kinggizzardandthelizardwizard.com/home.html|title=''MURDER OF THE UNIVERSE'' • New Album June 23|website=kinggizzardandthelizardwizard.com|access-date=23 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170815204401/http://kinggizzardandthelizardwizard.com/home.html|archive-date=15 August 2017|url-status=dead}}</ref> Sastav ga je nazvao "konceptnim albumom koji okončava sve koncepte",<ref>{{cite web|url=https://flightlessrecords.com/products/king-gizzard-the-lizard-wizard-murder-of-the-universe-altered-beast-edition-pre-order?variant=32812391745|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – ''Murder of the Universe'' (Altered Beast Edition) PRE-ORDER|website=Flightless Records|access-date=23 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170818132016/https://flightlessrecords.com/products/king-gizzard-the-lizard-wizard-murder-of-the-universe-altered-beast-edition-pre-order?variant=32812391745|archive-date=18 August 2017|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://atorecords.com/featured/king-gizzard-announces-murder-of-the-universe-out-june-23rd/|title=King Gizzard Announces New Album ''Murder of the Universe'' out June 23rd. Watch 360 Degree Live Performance – ATO RECORDS|website=atorecords.com|date=11 April 2017|language=en-US|access-date=23 June 2017}}</ref> a sadrži tri poglavlja: ''The Tale of the Altered Beast'' i ''The Lord of Lightning vs. Balrog'', koja su objavljena 30. svibnja 2017., te ''Han-Tyumi and the Murder of the Universe'', koje je objavljeno 11. travnja 2017. ''The Spill Magazine'' izjavio je da taj uradak "opisuje nadolazeći kraj svijeta onako kako to čini mračna fantastika".<ref>{{cite web|url=http://spillmagazine.com/spill-album-review-king-gizzard-lizard-wizard-murder-universe/|title=SPILL ALBUM REVIEW: KING GIZZARD & THE LIZARD WIZARD - ''MURDER OF THE UNIVERSE''|date=23 June 2017|website=The Spill Magazine|access-date=9 October 2019}}</ref> Tekst na prvim dvama poglavljima recitira Leah Senior,<ref>{{cite news|url=http://www.clashmusic.com/reviews/king-gizzard-the-lizard-wizard-murder-of-the-universe|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – ''Murder of the Universe''|work=Clash Magazine|access-date=23 June 2017}}</ref> a na zadnjem poglavlju glas pripovjedača oblikovan je programom za sintezu govora. Grupa je prvi put nastupila u međunarodnom televizijskom programu 17. travnja 2017.; u razgovornoj emisiji ''Conan'' na američkom programu TBS odsvirala je pjesmu "The Lord of Lightning".<ref>{{cite web|url=http://teamcoco.com/video/king-gizzard-the-lizard-wizard-04-17-17|title=King Gizzard & the Lizard Wizard "The Lord Of Lightning" 04/17/17|website=TeamCoco|language=en|access-date=21 July 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180829123514/http://teamcoco.com/video/king-gizzard-the-lizard-wizard-04-17-17|archive-date=29 August 2018|url-status=dead}}</ref> Idući studijski album ''[[Sketches of Brunswick East]]'', nastao u suradnji s Mild High Clubom, projektom psihodeličnog džeza Alexa Brettina, objavljen je 18. kolovoza 2017.<ref name="auto3">{{cite web|url=http://pitchfork.com/news/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-surprise-release-new-album-listen/|title=King Gizzard & the Lizard Wizard Surprise Release New Album: Listen|website=Pitchfork|date=17 August 2017|language=en|access-date=18 August 2017}}</ref> Nadahnut uratkom ''[[Sketches of Spain]]'' [[Miles Davis|Milesa Davisa]] iz 1960. i Brunswick Eastom, melburnskom četvrti u kojoj se nalazi studio skupine, album sadrži improvizirane džez-pjesme. Mackenzie je za nj rekao: "[V]jerojatno prikazuje veće promjene do kojih dolazi u svijetu; ovim smo [uratkom] pokušali pronaći ljepotu u prostoru u kojem provodimo mnogo vremena[.]" U tom se citatu odnosio na stalne promjene u svojoj četvrti.<ref name="auto3"/> [[Slika:Polygondwanaland.jpg|thumb|''[[Polygondwanaland]]'', četvrti od pet studijskih albuma objavljenih 2017., predan je u javno vlasništvo; skupina je time potaknula nezavisne izdavače diljem svijeta da izrade vlastite inačice tog uratka.]] ''[[Polygondwanaland]]'', dvanaesti studijski album King Gizzarda, objavljen je 17. studenoga 2017. u digitalnoj inačici za besplatno preuzimanje. Članovi sastava potaknuli su obožavatelje i nezavisne izdavače da izrade vlastite primjerke albuma izjavivši: "Ovaj je album BESPLATAN. Besplatan upravo u tom značenju riječi. Slobodno ga skinite, a ako želite, slobodno možete izraditi i svoje primjerke. Snimite ga na kasete, CD-ove, nosače zvuka... Jeste li ikad željeli osnovati vlastitu diskografsku kuću? Evo vam prilike! Zaposlite svoje frendove, izrađujte longplejke, pakirajte kutije. Nismo mi vlasnici ovog albuma, nego vi. Samo naprijed, dijelite ga i uživajte[.]<ref>{{cite web|url=https://www.facebook.com/kinggizzardandthelizardwizard/posts/1778783645467864|title=''POLYGONDWANALAND''|website=[[Facebook]]|date=14 November 2017|access-date=12 December 2017}}</ref> Dan nakon njegove objave objavljena je pjesma "Crumbling Castle", čiji je glazbeni spot, koji je režirao Jason Galea, toga dana objavljen na [[YouTube]]u.<ref>{{Citation|last=Flightless|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – Crumbling Castle|date=18 October 2017|url=https://www.youtube.com/watch?v=uLP8rFrL1W0|access-date=12 December 2017}}</ref> Do ožujka 2022. 325 različitih inačica uratka nalazi se u [[Discogs]]ovu registru nosača zvuka,<ref>{{cite web|url=https://www.discogs.com/King-Gizzard-And-The-Lizard-Wizard-Polygondwanaland/master/1268453|title=''Polygondwanaland'' - Discogs|website=Discogs.com|access-date=10 March 2022}}</ref> a Fraser Lewry album je nazvao "najboljim izdanjem na gramofonskoj ploči".<ref>{{cite web|last=Lewry|first=Fraser|date=11. travnja 2018.|url=https://www.loudersound.com/features/how-king-gizzard-and-the-wizard-lizards-polygondwanaland-become-the-ultimate-vinyl-release|title=How King Gizzard & the Wizard Lizard's ''Polygondwanaland'' became the ultimate vinyl release|publisher=Louder than Sound|accessdate=29. svibnja 2020.}}</ref> Mackenzie je početkom prosinca potvrdio da će peti i zadnji album 2017. biti objavljen "pred sam kraj godine".<ref>{{cite news|url=http://musicfeeds.com.au/news/king-gizzard-lizard-wizard-give-update-fifth-final-album-2017/|title=King Gizzard & the Lizard Wizard Give Update On Fifth & Final Album For 2017|date=7 December 2017|work=Music Feeds|access-date=8 December 2017}}</ref> Nekoliko dana nakon njegove izjave na digitalnim su platformama objavljena dva singla: "All Is Known", pjesma koju je sastav već prije svirao na koncertima, i "Beginner's Luck", posve nova skladba.<ref>{{cite web|url=http://www.dansendeberen.be/2017/12/12/nieuwe-singles-king-gizzard-the-lizard-wizard-beginners-luck-all-is-known/|title=Nieuwe singles King Gizzard & the Lizard Wizard – "Beginners Luck" & "All Is Known"|last=Bruwier|first=Niels|date=12 December 2017|access-date=12 December 2017|language=nl}}</ref><ref>{{cite web|url=http://tonedeaf.com.au/king-gizzard-new-singles/|title=King Gizzard have just dropped two brand new singles|last=Jenke|first=Tyler|date=13 December 2017|access-date=14 December 2017}}</ref> Nakon tih singlova objavljena su još dva ("The Last Oasis" i "Greenhouse Heat Death"), a oba su izdana 20. prosinca. Dana 30. prosinca skupina je na Facebooku izjavila da će album ''[[Gumboot Soup]]'' biti objavljen idućeg dana.<ref>{{cite web|url=https://www.facebook.com/kinggizzardandthelizardwizard/posts/1827984740547754?comment_id=1827990833880478&notif_id=1514616918462617&notif_t=feed_comment|title=King Gizzard & the Lizard Wizard|website=Facebook.com|language=en|access-date=30 December 2017}}</ref> Mackenzie je u intervjuu izjavio: "[Pjesme na tom albumu] svakako nisu manje kvalitete. Više je riječ o pjesmama koje ili nisu odgovarale zvuku ostalih četiriju albuma ili nisu uopće spadale u te kategorije ili su nastale neko vrijeme nakon prestanka rada na tim albumima."<ref name=con>{{cite web|last=Gwee|first=Karen|date=6. prosinca 2017.|url=https://consequenceofsound.net/2017/12/band-of-the-year-king-gizzard-and-the-lizard-wizard-cant-stop-wont-stop-and-dont-need-to-stop/|title=Band of the Year King Gizzard and the Lizard Wizard Can't Stop, Won't Stop, and Don't Need to Stop|publisher=Consequence of Sound|accessdate=31. prosinca 2017.}}</ref> U prosincu te godine ''[[Consequence of Sound]]'' prozvao je King Gizzard "Skupinom godine" te je pohvalio kvantitetu i kvalitetu albuma iz 2017.<ref name=con/> === Reizdanja, ''Fishing for Fishies'' i ''Infest the Rats' Nest'' (2018. – 2019.) === Godine 2018. King Gizzard nastavio je održavati koncerte, ali nije objavljivao nove uratke. Međutim, ponovno je objavio pet starijih izdanja: EP ''Willoughby's Beach'', ''12 Bar Bruise'', ''Eyes Like the Sky'', ''Float Along – Fill Your Lungs'' i ''Oddments'' (na CD-u i gramofonskoj ploči).<ref>{{cite web|url=https://consequenceofsound.net/2018/09/king-gizzard-lizard-wizard-reissue-albums/|title=King Gizzard and the Lizard Wizard to Reissue Five Earliest Projects|website=Consequence of Sound|date=5 September 2018|access-date=3 April 2019}}</ref> Također je objavio i službeno izdanje albuma ''Polygondwanaland''.<ref>{{cite web|url=https://www.instagram.com/p/BqNwu4lBl33/|archive-url=https://web.archive.org/web/20221001134730/https://www.instagram.com/p/BqNwu4lBl33/|archive-date=1. listopada 2022.|url-access=registration|title=Flightless records on instagram: ''Polygondwanaland'' was released for free on 17 November 2017...|website=instagram|date=16 November 2018|access-date=10 April 2019|url-status=bot: unknown}}</ref> Dana 21. siječnja 2019. članovi grupe izjavili su da rade na novim pjesmama; također su objavili fotografiju na kojoj sviraju u studiju. Na toj se fotografiji pojavio i [[Gareth Liddiard]] (iz skupina [[The Drones]] i [[Tropical Fuck Storm]]), što je potaknulo govorkanja da i on sudjeluje u snimanju novih pjesama.<ref>{{cite web|url=https://www.instagram.com/p/Bs2XIYNFPbH/|title=@kinggizzard on Instagram: 'NeW. MuSiC. CoMiNg. SoOn. ..'|website=Instagram|access-date=23 January 2019}}</ref> Sastav je 1. veljače objavio glazbeni spot za novi singl "Cyboogie", koji je objavio i na sedmoinčnoj gramofonskoj ploči s pjesmom "Acarine". Tjedan dana poslije najavljena je sjevernoamerička turneja<ref>{{cite magazine|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-plot-north-american-summer-tour-791046/|title=King Gizzard and the Lizard Wizard Plot North American Summer Tour|last=Kahn|first=Brandon|date=6 February 2019|magazine=Rolling Stone|access-date=15 February 2019}}</ref> i nastup u londonskom [[Alexandra Palace]]u, za koji je skupina izjavila da će biti njezin najveći koncert dosad i da će sadržavati "novi popis pjesama, nove pjesme i posve novi vizualni doživljaj". U ožujku je objavljeno da će četrnaesti album ''[[Fishing for Fishies]]'' biti izdan 26. travnja 2019.<ref>{{cite web|url=https://www.stereogum.com/2035168/webstore-shares-previews-of-every-track-on-unannounced-king-gizzard-the-lizard-wizard-album-fishing-for-fishies/news/|title=King Gizzard & the Lizard Wizard Announce New Album ''Fishing for Fishies''|date=9 March 2019|website=Stereogum|access-date=11 March 2019}|last=Helman|first=Peter}}</ref> Ubrzo nakon toga na YouTubeu je objavljen glazbeni spot za naslovnu pjesmu.<ref>{{Citation|last=Flightless Records|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – ''Fishing for Fishies'' (Official Video)|date=11 March 2019|url=https://www.youtube.com/watch?v=beIDKFwXam0|access-date=11 March 2019}}</ref> Krajem tog mjeseca sastav je objavio singl "Boogieman Sam",<ref>{{Citation|last=Flightless Records|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – Boogieman Sam (Official Audio)|date=28 March 2019|url=https://www.youtube.com/watch?v=-kE1S9olY6A|access-date=8 April 2019}}</ref> a dva dana prije objave albuma izdan je zadnji singl "The Bird Song".<ref>{{cite web|url=https://www.pastemagazine.com/articles/2019/03/king-gizzard-and-the-wizard-lizard-new-album-fishi.html|title=King Gizzard and The Lizard Wizard Announce New Album ''Fishing for Fishies'', Plus Summer Tour Dates|website=[[Paste (časopis)|Paste]]|last=Martin|first=Clare|date=11 March 2019|access-date=30 April 2019}}</ref> Dana 9. travnja King Gizzard objavio je glazbeni spot za pjesmu "Planet B".<ref>{{Citation|last=Flightless Records|title=KING GIZZARD & THE LIZARD WIZARD – PLANET B|date=8 April 2019|url=https://www.youtube.com/watch?v=qtTi_uyYynA|access-date=8 April 2019}}</ref> Odgovarajući na pitanja obožavateljima na Redditu, Mackenzie je 30. travnja potvrdio da se snima novi album i da će se na njemu pojaviti "Planet B", no dodao je da skupina još nije odlučila hoće li ga objaviti te godine. Naknadno je potvrđeno da je naslov tog albuma ''[[Infest the Rats' Nest]]''. Mackenzie je također izjavio da će se te godine festival Gizzfest prvi put održati izvan Australije.<ref>{{cite web|url=https://www.allthingsloud.com/king-gizzard-lizard-wizards-reddit-ama-learnt/|title=King Gizzard & the Lizard Wizard's Reddit AMA: What We Learnt|last=Parker|first=Jack|date=30 April 2019|website=All Things Loud|language=en-US|access-date=9 May 2019}}</ref> Međutim, Gizzfest se naposljetku nije održao te godine; skupina je na Instagramu izjavila da ga je otkazala. Walker je u šaljivom komentaru izjavio: "Gizzfest se više nikad neće održati jer je oduvijek bio totalno sranje. Sram me što sam sudjelovao u njemu."<ref>{{Cite web |title=King Gizzard & The Lizard Wizard Announce Cancellation Of Gizzfest |url=https://cosmicmagazine.com.au/news/king-gizzard-the-lizard-wizard-announce-permanent-cancellation-of-gizzfest/ |access-date=2022-04-26 |website=Cosmic |language=en-US |last=Fitzgerald |first=Riley |archive-date=21. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221021200753/https://cosmicmagazine.com.au/news/king-gizzard-the-lizard-wizard-announce-permanent-cancellation-of-gizzfest/ |url-status=dead }}</ref> Glazbeni spot za novu pjesmu "Self-Immolate" objavljen je 29. svibnja.<ref>{{Citation|last=Flightless Records|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – Self-Immolate (Official Video)|date=28 May 2019|url=https://www.youtube.com/watch?v=cmAlQvDQGoI|access-date=29 May 2019}}</ref> Sam je album objavljen 16. kolovoza, a žanrovski pripada ''[[thrash metal]]u''.<ref>{{cite web|url=https://www.smh.com.au/entertainment/music/melbourne-s-prolific-king-gizzard-and-the-lizard-wizard-show-their-metal-20190619-p51z5r.html|title=Melbourne's prolific King Gizzard & the Lizard Wizard show their metal|last=Mathieson|first=Craig|date=20 June 2019|website=The Sydney Morning Herald|language=en|access-date=20 June 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.allthingsloud.com/king-gizzard-lizard-wizard-release-thrash-metal-album/|title=King Gizzard & the Lizard Wizard to Release Thrash Metal Album|last=Parker|first=Jack|date=20 June 2019|website=All Things Loud|access-date=20 June 2019}}</ref> Dana 25. lipnja objavljen je singl "Organ Farmer".<ref>{{citation|last=Flightless Records|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – Organ Farmer (Official Video)|date=25 June 2019|url=https://www.youtube.com/watch?v=Qskg6yvn8vc|access-date=26 June 2019}}</ref> Na dodjeli nagrada ARIA Music Awards ''Infest the Rat's Nest'' nominiran je za nagradu u kategoriji "Najbolji ''hard rock'' ili ''heavy metal''-album".<ref name="ARIA noms 2019">{{cite web | url = https://ariaawards.com.au/news/2019/2019-aria-awards-nominated-artists-revealed | title = ARIA Awards: 2019 ARIA Awards Nominated Artists Revealed | publisher = Australian Recording Industry Association (ARIA) | date = 10 October 2019 | access-date = 10 October 2019 }}</ref> ===Koncertni albumi, ''Chunky Shrapnel'', odlazak Erica Moorea i ''K.G.'' (2020.)=== U siječnju 2020. skupina je objavila tri koncertna albuma na [[Bandcamp]]u i izjavila je da će sav novac zarađen njihovom prodajom donirati udrugama koje su za vrijeme požarā u Australiji pomagale divljim životinjama.<ref name=":4">{{cite magazine |url=https://www.billboard.com/articles/news/8548081/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-three-live-albums-australia-bushfire-relief |title=King Gizzard and the Lizard Wizard Release Three Live Albums For Australian Bushfire Relief |last=Brandle |first=Lars |date=15 January 2020 |magazine=Billboard |access-date=15 January 2020 }}</ref> Dana 10. siječnja objavljena su dva albuma: ''[[Live in Adelaide '19]]'', koji je snimljen 12. srpnja 2019. u [[Thebarton Theatre]]u, i ''[[Live in Paris '19]]'', koji je snimljen 14. listopada 2019. u [[L'Olympia|L'Olympiji]]. Treći album ''[[Live in Brussels '19]]'', sniman od 8. do 9. listopada 2019. u [[Ancienne Belgique]]u, objavljen je 15. siječnja. Zarada od prodaje svih tih albuma poimence je donirana organizacijama [[Animals Australia]], [[Wildlife Victoria]] i Wires Wildlife Rescue.<ref name=":4" /> Zbog okolnosti [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]] sastav je odgodio nastupe u losanđeleskom [[Greek Theatre]]u i [[Red Rocks Amphitheatre]]u koji su se trebali održati te godine. Također je snimio film ''[[Chunky Shrapnel]]'' (čije je ime preuzeto iz stiha pjesme "Murder of the Universe" s [[Murder of the Universe|istoimenog albuma]]), no zbog spomenutih okolnosti njegova je premijera odgođena i naposljetku otkazana. Film je režirao John Angus Stewart, koji je također režirao spotove za singlove s albuma ''Infest the Rat's Nest'', a snimljen je 2019. na europskoj turneji. Grupa je potom odlučila prikazati film na Vimeu; ondje je bio dostupan od 17. do 18. travnja. Dana 8. svibnja 2021. premijerno je prikazan u melburnskom Astor Theatreu.<ref>{{Cite web|url=https://www.nme.com/en_au/news/music/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-announce-chunky-shrapnel-screening-in-melbourne-2917137|title=King Gizzard And The Lizard Wizard announce 'Chunky Shrapnel' screening in Melbourne|website=NME|date=9 April 2021|access-date=13 June 2021|last=Martin|first=Josh}}</ref> U travnju te godine članovi skupine izjavili su da su tijekom ''lockdowna'' radili na pjesmama za nove albume. Mackenzie je izjavio da će jedan od tih albuma biti "prava laganica", a drugi "pomalo džezast"; dodao je i da su "neke pjesme mikrotonske" te da sastav eksperimentira s [[elektronička glazba|elektroničkom glazbom]] i polimetrijom.<ref name=nmeint>{{cite web|url=https://www.nme.com/en_au/news/music/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-working-on-a-few-projects-in-isolation-2649201|title=King Gizzard and The Lizard Wizard working on a "few" projects in isolation|website=Nme.com|date=18 April 2020|access-date=21 November 2020}}</ref> Također je izjavio da je grupa snimila gotovo svaki nastup koji je održala 2019.<ref name=nmeint/> U lipnju je objavljen ''RATTY'', kraći dokumentarni film o snimanju ''Infest the Rat's Nesta''.<ref>{{cite web|url=https://pitchfork.com/news/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-release-new-documentary-for-charity/|title=King Gizzard & the Lizard Wizard Release New Documentary for Charity|first=Sam|last=Sodomsky|website=Pitchfork|date=22 June 2020|access-date=21 November 2020}}</ref> Film se mogao posuditi na internetu i sav je prihod doniran organizacijama [[Australians for Native Title and Reconciliation]] (ANTaR), BlaQ Aboriginal Corporation, Djirra i Indigenous Social Justice Association Melbourne. Nakon što je filmom prikupljeno 20 000 dolara, skupina ga je objavila na YouTubeu. Tog je mjeseca u sklopu Dana prodavaonica albuma objavljeno deset izdanja skupine izdanih između 2014. i 2017.; riječ je o uradcima izrađenih od ekološki prihvatljivih materijala u ograničenoj nakladi.<ref>{{cite web|url=https://au.rollingstone.com/music/music-news/king-gizzard-the-lizard-wizard-eco-friendly-reissues-12515/|title=King Gizzard & the Lizard Wizard Announce Eco-Friendly Vinyl Reissues|date=11 June 2020|accessdate=25 October 2022|last=Jenke|first=Tyler|website=Rolling Stone}}</ref> Dana 14. srpnja 2020. objavljen je glazbeni spot za pjesmu "Honey"; pjesma sadrži akustična mikrotonska glazbala i utemeljena je na pandemiji koronavirusa.<ref>{{citation|last=King Gizzard & the Lizard Wizard|title=King Gizzard & the Lizard Wizard – Honey (Official Video)|date=14 July 2020|url=https://www.youtube.com/watch?v=ADj2jDqT4uY}}</ref> Skupina je zbog okolnosti pandemije morala ponovno otkazati koncerte i sjevernoameričku turneju i odredila je da će koncerti početi u listopadu 2021., no izjavila je da će prije navedene turneje objaviti nekoliko novih albuma.<ref>{{cite web|date=21 July 2020|title=King Gizzard and the Lizard Wizard Postpones 2020 Tour Dates for a Second Time & Announces Fall 2021 Tour Dates Including Three Hour Marathon Shows -|url=https://music.mxdwn.com/2020/07/21/news/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-postpones-2020-tour-dates-for-a-second-time-announces-fall-2021-tour-dates-including-three-hour-marathon-shows/|access-date=10 March 2021|website=mxdwn Music|last=Grech|first=Aaron}}</ref> [[Slika:King Gizzard & The LIzard Wizard (45669988235).jpg|thumb|Moore je napustio sastav 2020. kako bi se usredotočio na upravljanje diskografskom kućom Flightless.]] Krajem kolovoza Eric Moore izjavio je da napušta sastav i kao njegov član i kao njegov menadžer; premda nije objasnio zašto,<ref>{{cite web|url=https://www.nme.com/news/music/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-drummer-eric-moore-leaves-the-band-2736813|title=King Gizzard And The Lizard Wizard drummer Eric Moore leaves the band|website=NME|date=25 August 2020|access-date=21 November 2020|last=Martin|first=Josh}}</ref> komentirao je da ga je "ta odluka jako rastužila" i da ni za čim ne žali. Ostali članovi skupine objasnili su da ju je napustio "kako bi se mogao posvetiti samo [[Flightless|Flightless Recordsu]]."<ref>{{cite web |author=kinggizzard |url=https://www.instagram.com/p/CEToBQYFu7Z/ |date=August 25, 2020 |title=It is with a heavy heart that we announce Eric's departure as a member of King Gizz to focus solely on Flightless Records. Over the last decade as both member and manager, from airport to soundcheck and from tourbus to stage he was there each step of the way. Eric made an immeasurable contribution to the band and we're sad to see him go! We gotta thank him for his devotion, fervour and good times. We're so grateful to have had the privilege of travelling the world with one of our best buddies. Wishing you all the best in your future endeavours and we'll miss ya on the road mate!<br /><br />xox<br /><br />Stu, Cookie, Lukey, Cavs, Joey, Amby|access-date=17 January 2021|website=Instagram}}</ref> Dana 2. listopada King Gizzard objavio je dva uratka na Bandcampu; uradak ''Demos Vol. 1 + Vol. 2'' sadrži 28 demosnimki pjesama iz cijele karijere skupine, a ''[[Live in Asheville '19]]'' zapravo je koncertni album snimljen u [[New Belgium Brewing Company]]ju 1. rujna 2019. Skupina je 20. listopada najavila da će mjesec dana poslije objaviti šesnaesti studijski album ''[[K.G.|K.G. (Explorations into Microtonal Tuning, Volume 2)]]'' i koncertni album ''[[Live in San Francisco '16]]''. Tog je dana objavila i "Automation", četvrti singl s ''K.G.''-a, koji je bio besplatno dostupan na stranicama sastava. Osim što je objavio neobrađene audiodatoteke za tu pjesmu, King Gizzard objavio je i datoteke za zasebne audiokanale u pjesmi (npr. za vokalne, violinske i klarinetske dionice te dionice za flautu).<ref>{{cite web|last=DeVille|first=Chris|date=21 October 2020|title=King Gizzard & the Lizard Wizard - "Automation"|url=https://www.stereogum.com/2103026/king-gizzard-the-lizard-wizard-automation/music/|access-date=26 October 2020|website=[[Stereogum]]}}</ref> Također je objavio videodatoteke za glazbeni spot; izjavio je: "Ako želite izraditi svoj glazbeni spot za Automation, dajemo vam neobrađene videodatoteke kojima se možete poslužiti." Za preuzimanje svih tih datoteka na uređaju je potrebno imati instaliran program za ''torrent''-datoteke. Od objave tog singla na raznim su internetskim stranicama (među kojima su Reddit i YouTube) objavljeni različiti glazbeni spotovi i remiksane inačice. U prosincu 2020. ''Rolling Stone Australia'' uvrstio je skupinu na 47. mjesto popisa "50 najboljih australskih izvođača svih vremena".<ref>{{cite web|last=Healey|first=Josh|date=2 February 2021|title=50 Greatest Australian Artists of All Time – #47: King Gizzard & The Lizard Wizard|url=https://au.rollingstone.com/music/music-features/50-greatest-australian-artists-of-all-time-king-gizzard-the-lizard-wizard-22575/|access-date=2 February 2021|website=[[Rolling Stone Australia]]}}</ref> Dana 24. prosinca sastav je objavio dva ''bootlega'': ''Teenage Gizzard'', kompilaciju pjesama snimljenih na početku karijere na kojoj se nalaze rani singlovi, pjesme s uratka ''Anglesea'' i nekoliko rjeđih skladbi, te ''Live in London '19'', koncertni album snimljen 5. listopada 2019. na europskoj turneji. Uz te uratke skupina je pokrenula program "Bootlegger", koji omogućuje izradu vlastitih fizičkih primjeraka određenih albuma (među kojima su svi koncertni albumi snimljeni 2019., kompilacija ''Teenage Gizzard'', album demosnimki i prethodno besplatni album ''[[Polygondwanaland]]''). Na stranici posvećenoj tom programu grupa je izjavila: "Ako tkogod želi objaviti ove albume, slobodan je to učiniti. Na dnu stranice vidjet ćete poveznice koje vode na audiosnimke i naslovnice albuma. Ako želite, slobodno budite kreativni – sve je vaše. Jedini je uvjet da nam pošaljete nekoliko primjeraka kako bismo ih mogli prodavati na [sajtu] GIZZVERSE.COM – složit ćemo se s bilo kakvom ponudom koju smatrate poštenom."<ref>{{cite web|title=BOOTLEGGER - King Gizzard & The Lizard Wizard|url=https://kinggizzardandthelizardwizard.com/bootlegger|access-date=3 January 2021|website=kinggizzardandthelizardwizard.com}}</ref> === ''L.W.'', ''Butterfly 3000'' i ''Made in Timeland'' (2021. – 2022.) === Sedamnaesti studijski album ''[[L.W.]]'' objavljen je 25. veljače 2021. Riječ je o nasljedniku albuma ''K.G.'' i trećem dijelu serijala "Explorations into Microtonal Tuning".<ref name="LW">{{cite news |last=Richards, Will |date=January 17, 2021 |title=King Gizzard And The Lizard Wizard look set to release new album ''L.W.'' next month |work=[[NME]] |url=https://www.nme.com/news/music/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-look-set-to-release-new-album-l-w-next-month-2858205 |access-date=17 January 2021}}</ref> Sastav je na svojim stranicama poručio: "[J]edan dolar zarađen svakim preuzimanjem ''L.W.''-a bit će doniran [[Greenfleet]]u, koji pošumljavanjem Australije i Novog Zelanda oblikuje bioraznolike šume." Nakon što su uvedene blaže mjere suzbijanja pandemije, grupa je održala nekoliko nastupa u melburnskom području i time podržala ''K.G.'' i ''L.W.'' Dana 19. ožujka 2021. skupina je objavila ''Live in Melbourne '21'', koncertni album čije su pjesme snimljene na jednom od prvih koncerata održanih od početka pandemije. Uradak je uvršten u program Bootlegger s popratnim videosnimkama.<ref>{{Cite news |last=Kahn |first=Andy |date=March 20, 2021 |title=King Gizzard & The Lizard Wizard Share ''Live in Melbourne '21'' Concert Film |work=JamBase |url=https://www.jambase.com/article/king-gizzard-the-lizard-wizard-share-live-in-melbourne-21-concert-film |access-date=September 8, 2022}}</ref> ''[[Butterfly 3000]]'', osamnaesti studijski album, najavljen je 11. svibnja. Članovi sastava izjavili su da će biti objavljen 11. lipnja i da mu neće prethoditi nijedan singl.<ref>{{cite web |url=https://www.instagram.com/p/COtcRHpFarf/?igshid=t50nnvkym8v2 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007171250/https://www.instagram.com/p/COtcRHpFarf/?igshid=t50nnvkym8v2 |archive-date=7. listopada 2022. |url-access=registration |title=Butterfly 3000 |access-date=11 May 2021 |url-status=bot: unknown }}</ref> Također su komentirali da sadrži deset pjesama utemeljenih na ponavljajućim snimkama modularnih sintesajzera. Naslovnicu, koja prikazuje "razroki autostereogram", izradio je dugogodišnji suradnik Jason Galea.<ref>{{cite web|last=Ruiz|first=Matthew Ismael|title=King Gizzard & the Lizard Wizard Announce New Album|url=https://pitchfork.com/news/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-announce-new-album/|access-date=20 June 2021|website=Pitchfork|date=11 May 2021}}</ref> Dobio je uglavnom pozitivne kritike;<ref name=meta>{{cite web|title=Butterfly 3000 by King Gizzard & the Lizard Wizard|url=https://www.metacritic.com/music/butterfly-3000/king-gizzard-the-lizard-wizard|publisher=[[Metacritic]]|access-date=20 June 2021}}</ref> recenzenti su ga pohvalili zbog "zvučnih pustolovina",<ref>{{cite web|last=Sendra|first=Tim|title=Butterfly 3000 - King Gizzard & the Lizard Wizard {{!}} Songs, Reviews, Credits|url=https://www.allmusic.com/album/butterfly-3000-mw0003524334|access-date=20 June 2021|publisher=[[AllMusic]]}}</ref> a pjesme su nazvali "pop-uradcima koji savršeno nadopunjuju postojeći stil [sastava]".<ref>{{cite web|url=http://www.clashmusic.com/reviews/king-gizzard-the-lizard-wizard-butterfly-3000|title=King Gizzard & The Lizard Wizard – Butterfly 3000|last=Bains|first=Callum|website=Clashmusic.com|accessdate=26. listopada 2022.|date=9. lipnja 2021.}}</ref> Međutim, drugi su recenzenti izjavili da "formulaičnom pristupu [albuma] manjka iznenađenja".<ref name=meta/> Dana 29. svibnja u sklopu programa Bootlegger objavljen je ''Live in Sydney '21'', sedmi koncertni album i deveti album uopće objavljen s pomoću tog programa.<ref>{{cite web|title=King Gizzard & the Lizard Wizard - Live In Sydney '21|url=https://www.youtube.com/watch?v=JbjZ-jZnoss|publisher=YouTube|access-date=2 June 2021}}</ref> Videosnimke nastupa također su objavljene s tim uratkom. Sastav je naknadno izjavio da će održati pet koncerata u [[Carriageworks]]u u Sydneyu. Svaki se koncert sastojao od različitih pjesama utemeljenih na različitim glazbenim stilovima, a među njima su akustična glazba, improvizirane svirke, mikrotonske pjesme, ''garage rock'' i ''heavy metal''.<ref>{{cite web|title=King Gizzard & the Lizard Wizard|url=https://carriageworks.com.au/events/king-gizzard-the-lizard-wizard/|access-date=20 June 2021|website=Carriageworks|archive-date=25. svibnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210525021207/https://carriageworks.com.au/events/king-gizzard-the-lizard-wizard/|url-status=dead}}</ref> Skupina je 23. studenoga najavila osnutak glazbenog festivala Timeland i izjavila je da će na njemu nastupati kao glavni izvođač.<ref>{{cite web|last=Triscari|first=Caleb|date=24 November 2021|title=King Gizzard And The Lizard Wizard announce New Year's Eve festival Timeland|url=https://www.nme.com/en_au/news/music/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-announce-new-years-eve-festival-timeland-3103361|access-date=26 December 2021|website=[[NME]]}}</ref> Uz to je najavio i da će na tom festivalu prodavati devetnaesti studijski album ''[[Made in Timeland]]''.<ref>{{Cite web |title=Wake up Gizzheads! New Gizz LP |url=https://www.instagram.com/p/CXkefFRlU_3/ |access-date=2021-12-26 |website=Instagram |language=en}}</ref> Međutim, festival je naposljetku otkazan 30. prosinca, dan prije nego što je trebao početi, zbog straha od širenja koronavirusa.<ref>{{Cite web|title=Boogie Festival - Facebook|website=[[Facebook]]|url=https://www.facebook.com/boogieboogiepartyparty/posts/5037260966306208|accessdate=9. studenoga 2022.|date=30. prosinca 2021.}}</ref> Inačica pjesme "Black Hot Soup" (izvorno s albuma ''Butterfly 3000'') koju je remiksao [[DJ Shadow]] objavljena je 6. siječnja 2022. na YouTubeu, a album remiksanih pjesama ''[[Butterfly 3001]]'', koji sadrži 21 remiksanu inačicu pjesama s albuma ''Butterfly 3000'', objavljen je 21. siječnja.<ref>{{cite web|title=Butterfly 3001|url=https://twitter.com/kinggizzard/status/1467931848558981125|access-date=21 December 2021|website=Twitter}}</ref><ref>{{Citation |title=King Gizzard & The Lizard Wizard - Black Hot Soup (DJ Shadow "My Own Reality" Re-Write) |url=https://www.youtube.com/watch?v=MJkbQLVeFPs |language=en |access-date=2022-09-02}}</ref> Skupina je 27. siječnja objavila koncertni album ''Live in Brisbane '21'' na Bandcampu i u sklopu programa Bootlegger.<ref>{{cite web|title=Live in Brisbane '21 Bandcamp Page|url=https://kinggizzard.bandcamp.com/album/live-in-brisbane-21|access-date=6 March 2022|website=Bandcamp|archive-date=10. studenoga 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221110121131/https://kinggizzard.bandcamp.com/album/live-in-brisbane-21|url-status=dead}}</ref> U veljači te godine grupa je izjavila da će 5. ožujka u Melbourneu održati trosatni koncert ''Return of the Curse of Timeland''.<ref>{{Cite web|title=King Gizzard and the Lizard Wizard will perform a three-hour marathon set in Melbourne next month|url=https://www.nme.com/en_au/news/music/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-will-perform-a-three-hour-marathon-set-in-melbourne-next-month-3163314|access-date=2022-03-05|website=NME|date=17 February 2022|language=en|last=Robinson|first=Ellie}}</ref> Na tom se koncertu prodavao ''Made in Timeland'', a istog se dana mogao kupiti i na službenim stranicama sastava.<ref>{{Cite web|title=Gizzverse - Made in Timeland|url=https://gizzverse.com/products/made-in-timeland|website=Gizzverse.com|accessdate=9. studenoga 2022.}}</ref> === ''Omnium Gatherum'', ''Ice, Death, Planets, Lungs, Mushrooms and Lava'', ''Laminated Denim'' i ''Changes'' (2022. – danas) === U ožujku te godine King Gizzard najavio je da će dvadeseti studijski album ''[[Omnium Gatherum]]'' biti objavljen 22. travnja.<ref>{{Cite web |title=Omnium Gatherum, by King Gizzard & The Lizard Wizard |url=https://kinggizzard.bandcamp.com/album/omnium-gatherum |access-date=2022-03-29 |website=King Gizzard & The Lizard Wizard |language=en}}</ref> Tog je dana također objavio i osamnaestominutnu pjesmu "The Dripping Tap" kao singl.<ref>{{Cite web|url=https://pitchfork.com/news/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-announce-new-album-omnium-gatherum-share-18-minute-song-listen/|title = King Gizzard & the Lizard Wizard Announce New Album Omnium Gatherum, Share 18-Minute Song|website=[[Pitchfork]]|date = 8 March 2022|last=Minsker|first=Evan}}</ref> Dana 14. ožujka sastav je s Tropical Fuck Stormom objavio zajednički EP ''Satanic Slumber Party''. Taj je uradak nastao tijekom rada na ''Fishing for Fishiesu''; obje su skupine zajedno improvizirale i snimile pjesmu "Hat Jam". Dijelovi pjesama "The Dripping Tap" i "Satanic Slumber Party" nastali su upravo na temelju tih snimaka, a na dvanaestoinčnoj ploči ''Hat Jam'' u ograničenoj nakladi objavljene su obje pjesme.<ref>{{cite web|title=Tropical Fu*k Storm & King Gizzard & The Lizard Wizard Release Joint EP 'Satanic Slumber Party'|url=https://amnplify.com.au/tropical-fuk-storm-king-gizzard-the-lizard-wizard-release-joint-ep-satanic-slumber-party/|access-date=14 March 2022|website=Amnplify}}</ref> Dana 16. lipnja pjesma "If Not Now, Then When?" osvojila je nagradu [[Environmental Music Prize]]. Skupina je time osvojila 20 000 dolara, a taj je novac donirala organizaciji [[The Wilderness Society]].<ref>{{cite web |last=Robinson |first=Ellie |title=King Gizzard And The Lizard Wizard win inaugural Environmental Music Prize |website=[[NME]] |date=15 June 2022 |url=https://www.nme.com/en_au/news/music/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-win-inaugural-environmental-music-prize-3248524|accessdate=9. studenoga 2022.}}</ref> Dva dana poslije grupa je izjavila da će do kraja godine objaviti još tri albuma.<ref>{{cite web|title=3 more albums this year|url=https://twitter.com/kinggizzard/status/1537843296910852096|access-date=18. lipnja 2022.|date=18. lipnja 2022.|website=Twitter}}</ref> Dana 12. srpnja objavljeno je da su pjesme na prvim dvama albumima nastale tako što su "sva šestorica članova improvizirano svirala nekoliko sati", a slično je snimljena i pjesma "The Dripping Tap". Treći je album opisan kao "nešto na čemu Gizzard radi od 2017., što je najdulje vrijeme koje je skupina provela radeći na jednom albumu". Mackenzie je komentirao: "Na njemu nema improviziranih pjesama. Dosta je temeljito isplaniran za Gizzardove standarde. Bitna je svaka snimka i bitan je svaki dio." Za sam je uradak izjavio da "više funkcionira kao ciklus pjesama".<ref>{{cite web |last=Cohen |first=Jonathan |title=The Murlocs Blast Back With New Album, Fall North American Tour |url=https://www.spin.com/2022/07/the-murlocs-blast-back-with-new-album-fall-north-american-tour/ |access-date=2022-09-10 |archive-date=2022-09-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220907173838/https://www.spin.com/2022/07/the-murlocs-blast-back-with-new-album-fall-north-american-tour/ |url-status=live |website=[[Spin (časopis)|Spin]]}}</ref> Skupina je početkom kolovoza otkazala preostalih trinaest nastupa ljetne europske turneje kako bi se Mackenzie mogao vratiti u Australiju i liječiti od [[Crohnova bolest|Crohnove bolesti]].<ref>{{cite web |last=Cohen |first=Jonathan |title=King Gizzard And The Lizard Wizard Cancel European Tour As Frontman Battles Crohn's|url=https://www.spin.com/2022/08/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-cancel-euro-tour-frontman-crohns/|website=[[Spin (časopis)|Spin]]|date=5. kolovoza 2022.|accessdate=9. studenoga 2022.}}</ref> Dana 1. rujna grupa je izjavila da će idućeg mjeseca objaviti prethodno najavljena tri albuma.<ref>{{Cite web |last=Young |first=David James |date=2022-09-01 |title=King Gizzard & The Lizard Wizard will release three new albums next month |url=https://www.nme.com/news/music/king-gizzard-the-lizard-wizard-will-release-three-new-albums-next-month-3301957 |access-date=2022-09-02 |website=NME |language=en-GB}}</ref> Glazbeni spot za pjesmu "Ice V" objavljen je 7. rujna, a istog su dana otkriveni naslovi albuma, njihovi omoti i datumi objave: ''[[Ice, Death, Planets, Lungs, Mushrooms and Lava]]'' objavljen je 7. listopada, ''[[Laminated Denim]]'' 12. listopada, a ''[[Changes (album sastava King Gizzard & the Lizard Wizard)|Changes]]'' 28. listopada.<ref>{{cite web |last=Arcand |first=Rob |title=King Gizzard & the Lizard Wizard Announce Three New Albums, Share Video|website=[[Pitchfork]] |date=7 September 2022 |url=https://pitchfork.com/news/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-announce-three-new-albums-share-video-for-new-song-ice-v-watch/|accessdate=9. studenoga 2022.}}</ref> == Glazbeni stilovi i "Gizzverse" == [[Datoteka:Crumbling_Castle.mp3|thumb|"Crumbling Castle", prva pjesma na albumu ''Polygondwanaland'' koja traje gotovo 11 minuta, psihodelični je amalgam različitih stilova.<ref>{{cite web|last=Hollis|first=Jack|date=25 October 2017|title=Track Review: Crumbling Castle // King Gizzard and the Lizard Wizard|url=https://www.indiependent.co.uk/track-review-crumbling-castle-king-gizzard-and-the-lizard-wizard/|access-date=30 May 2020|website=The Indiependent}}</ref>]] Sastav se posvetio velikom broju žanrova, a pogotovo često spaja [[psihodelični rock|psihodelični ''rock'']],<ref>{{cite web|url=https://relix.com/on_the_verge/detail/king_gizzard_the_lizard_wizard/|title=King Gizzard & the Lizard Wizard|last=Greenhaus|first=Mike|date=23 January 2015|website=[[Relix]]|access-date=25 August 2019}}</ref><ref name="pnt">{{cite web|url=https://www.phoenixnewtimes.com/music/king-gizzard-lizard-wizard-australia-mircotones-9192966|title=How King Gizzard and the Lizard Wizard Went from a Joke to Must-See Psych|last=Clancy|first=Kayla|date=17 April 2017|website=[[Phoenix New Times]]|access-date=25 August 2019}}</ref> ''[[garage rock]]'',<ref name="pnt"/> ''[[acid rock]]'',<ref>{{cite web|url=https://www.theyoungfolks.com/music/132581/album-review-king-gizzard-the-lizard-wizard-fishing-for-fishies/|title=Album Review: King Gizzard & the Lizard Wizard – ''Fishing for Fishies''|last=Thompson|first=Brian|date=1 May 2019|website=The Young Folks|access-date=25 August 2019}}</ref> [[progresivni rock|progresivni ''rock'']],<ref>{{cite web|url=http://floodmagazine.com/66774/king-gizzard-the-lizard-wizard-cant-be-tamed/|title=King Gizzard & the Lizard Wizard Can't Be Tamed|last=Neumann|first=Sean|date=23 August 2019|website=Floodmagazine.com|access-date=25 August 2019}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.chicagoreader.com/chicago/prolific-psych-prog-outfit-king-gizzard-and-the-lizard-wizard-never-get-in-the-way-of-a-good-hook/Content?oid=26046132|title=Prolific psych-prog outfit King Gizzard & the Lizard Wizard never get in the way of a good hook|last=Kendrick|first=Monica|date=30 March 2017|website=[[Chicago Reader]]|access-date=4 January 2020|url-status=dead|archive-date=29. studenoga 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129030248/https://www.chicagoreader.com/chicago/prolific-psych-prog-outfit-king-gizzard-and-the-lizard-wizard-never-get-in-the-way-of-a-good-hook/Content?oid=26046132}}</ref> ''[[surf rock]]'', ''[[krautrock]]'',<ref name=":6">{{Cite web |last=Anderson |first=Jason |date=2019-04-26 |title=King Gizzard & The Lizard Wizard: "We wanted a band where no-one had to practise, essentially!" |url=https://www.uncut.co.uk/features/king-gizzard-lizard-wizard-wanted-band-no-one-practise-essentially-110393/ |access-date=2022-09-09 |website=UNCUT |language=en-GB}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |date=2022-04-28 |title='Our synapses connected!': King Gizzard and the Lizard Wizard evolve again |url=https://www.theguardian.com/music/2022/apr/28/our-synapses-connected-king-gizzard-and-the-lizard-wizard-evolve-again |access-date=2022-06-30 |website=the Guardian |language=en}}</ref> [[psihodelični pop]],<ref name="NI"/><ref>{{cite web|url=http://diymag.com/2015/11/10/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-interview-2015-paper-mache-dream-balloon|title=King Gizzard & the Lizard Wizard talk shedding skin: "People can think whatever they want"|last=Connick|first=Tom|date=10 November 2015|website=[[DIY]]|access-date=7 January 2020}}</ref> ''[[indie rock]]''<ref>{{cite web|url=http://undertheradarmag.com/reviews/king_gizzard_and_the_lizard_wizard_flying_microtonal_banana|title=''Flying Microtonal Banana''|last=Shafer|first=Cody Ray|date=22 February 2017|website=[[Under the Radar]]|access-date=25 August 2019}}</ref> i [[neopsihodelija|neopsihodeliju]].<ref>{{cite web|url=https://earmilk.com/2019/09/13/tim-ayre-sets-the-record-straight-on-not-like-it-should-be/|title=Tim Ayre sets the record straight on "Not Like It Should Be"|last=Paradise|first=Sal|date=13 September 2019|website=[[Earmilk]]|access-date=4 January 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://backyardcollusions.com/2018/12/18/a-new-trip-for-a-new-era-the-neo-psychedelia-explosion-of-the-2010s/|title=A New Trip for a New Era: The Neo-Psychedelia Explosion of the 2010s|last=Hatt|first=Andrew|date=18 December 2018|website=Backyard Collusions|access-date=18 January 2020}}</ref> Na nekim je kasnijim albumima svirao različite stilove ''[[heavy metal]]a'', pogotovo ''[[thrash metal]]'' i ''[[stoner metal]]'' na uratku ''[[Infest the Rats' Nest]]'',<ref>{{cite web|last=Reilly|first=Nick|date=21 June 2019|title=King Gizzard & The Lizard Wizard announce thrash metal album 'Infest The Rats' Nest'|url=https://www.nme.com/news/music/king-gizzard-lizard-wizard-announce-thrash-metal-album-infest-rats-nest-2512239|access-date=28 May 2020|website=[[NME]]}}</ref> ali i ''[[Sludge metal|sludge]]''<ref>{{Cite web |title=King Gizzard & the Lizard Wizard: K.G. / L.W. |url=https://pitchfork.com/reviews/albums/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-kg-lw/ |access-date=2022-09-09 |website=Pitchfork |language=en}}</ref> i ''[[groove metal]]''.<ref name=":3" /> U pjesmama skupine katkad se pojavljuju elementi [[Narodna glazba|folka]] i [[džez]]a.<ref name=":6" /> Sastav je snimio ''[[Butterfly 3000]]'' kao ''[[Synth-pop|synth-prog]]''-album koji sadrži pjesme u duru, a na albumima ''[[Made in Timeland]]'' i ''[[Omnium Gatherum]]'' u glazbu je počeo uvrštavati elemente [[hip hop]]a.<ref name=":3" /> Chris DeVille ovako je opisao glazbeni stil skupine u članku za ''[[Stereogum]]'': "To je rijedak sastav koji vješto briše granice između [skupina] [[Phish]], [[Neu!]], [[King Crimson]] i [[Osees]], a ipak pritom zvuči kao on sam."<ref name="stereog1">{{cite web |last1=DeVille |first1=Chris |title=The Wild, Wonderful World Of King Gizzard & The Lizard Wizard |url=https://www.stereogum.com/2202315/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-stu-mackenzie/interviews/cover-story/ |website=Stereogum |access-date=11 October 2022 |language=en |date=11 October 2022}}</ref> Grupa je na uratku ''[[Flying Microtonal Banana]]'' počela eksperimentirati s [[mikrotonalitetnost|mikrotonalitetnošću]], što je vrlo neuobičajeno za zapadnjačke ''rock''-sastave. Takvu se glazbu svira s pomoću glazbala čije su oktave podijeljene na 24 (logaritamski) jednoliko temperirana četvrttona, ali se služi i ostalim prilagođenim instrumentima.<ref name=":0" /><ref>{{cite web|date=11 December 2016|title=King Gizzard announce a new album, ''Flying Microtonal Banana''.' // Heavenly Recordings|url=http://www.heavenlyrecordings.com/news/2016/11/king-gizzard-announce-a-new-album-flying-microtonal-banana/|access-date=27 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20161211175037/http://www.heavenlyrecordings.com/news/2016/11/king-gizzard-announce-a-new-album-flying-microtonal-banana/|archive-date=11 December 2016}}</ref> Na takve pjesme utječu bliskoistočna i turska glazba, a dizajn prilagođenih gitara članova skupine nadahnut je [[saz]]om.<ref name=":0" /><ref>{{cite web|date=23 June 2021|title=Interview: King Gizzard & The Lizard Wizard|url=https://kiyimuzik.com/interview-king-gizzard-the-lizard-wizard/|access-date=13 December 2021|website=Kıyı Müzik|language=tr}}</ref><ref name=":2" /> Mackenzie je [[tonalitet]]nost pjesama na tom albumu opisao ovako: "[To je] svojevrsni [[dorski način]] s čevrttonski sniženom [[sekunda (interval)|malom sekundom]] i [[seksta|malom sekstom]] u odnosu na toniku – tako mi je iskotiran saz."<ref name=":0" /> Sastav je potom snimio još dva albuma utemeljena na toj ljestvici – ''[[K.G.]]'' i ''[[L.W.]]'' – ali ju je uklopio i na određenim pjesmama s drugih albuma.<ref>{{Cite news |title=King Gizzard & The Lizard Wizard On Making Microtonal Music During A Pandemic : World Cafe Words and Music Podcast |language=en |work=NPR.org |url=https://www.npr.org/2021/05/27/1000902256/king-gizzard-the-lizard-wizard-on-making-microtonal-music-during-a-pandemic |access-date=2022-09-09}}</ref> U mnogim pjesmama sastava zamjetno je i neuobičajeno grupiranje [[takt]]ova te, primjerice, sedamosminska i petčetvrtinska [[mjera (glazba)|mjera]]: spomenute se složene mjere često i izmjenjuju.<ref>{{cite web|last=Brewster|first=Will|title=13 iconic tracks played in crazy time signatures|url=https://mixdownmag.com.au/features/columns/13-iconic-tracks-played-in-crazy-time-signatures/|access-date=27 January 2021|website=mixdownmag|archive-date=3. ožujka 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210303183016/https://mixdownmag.com.au/features/columns/13-iconic-tracks-played-in-crazy-time-signatures/|url-status=dead}}</ref><ref name=":1" /> U nekim pjesmama s uradaka ''[[Polygondwanaland]]'' i ''Butterfly 3000'' prisutna je i [[poliritmija]].<ref>{{cite web|title=King Gizzard & the Lizard Wizard are changing the game one record at a time|url=https://www.beat.com.au/king-gizzard-the-lizard-wizard-are-changing-the-game-one-record-at-a-time/|access-date=27 January 2021|website=Beat Magazine}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-06-10 |title=The Story Behind Every Song On King Gizzard And The Lizard Wizard's New Album 'Butterfly 3000' |url=https://www.stereogum.com/2150545/king-gizzard-butterfly-3000/interviews/footnotes-interview/ |access-date=2022-09-09 |website=Stereogum |language=en}}</ref> Brojni albumi sastava utemeljeni su na zasebnim konceptima, ali pjesme ipak povezuju zajedničke teme i pojedini likovi, među kojima je najčešći [[kiborg]] Han-Tyumi. Pjesme govore i o ljudima-strvinarima, australskim rendžerima i [[balrozi]]ma, ali i o "božanstvima munje, zvijerima koje žderu meso, mudracima i ekopobunjenicima koji putuju svemirom".<ref>{{cite web|last=Walters|first=Tom|title=Does King Gizzard & the Lizard Wizard's 'Gizzverse' Really Exist?|url=https://cosmicmagazine.com.au/features/what-is-king-gizzard-the-lizard-wizards-gizzverse-does-it-really-exist/|access-date=10 March 2021|website=Cosmic|archive-date=18. studenoga 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221118213649/https://cosmicmagazine.com.au/features/what-is-king-gizzard-the-lizard-wizards-gizzverse-does-it-really-exist/|url-status=dead}}</ref> Članovi ''subreddita'' r/KGATLW, grupe posvećene King Gizzardu, popularizirali su izraz "Gizzverse", kojim nazivaju sveopću priču koja prožima diskografiju toga sastava. U intervjuu održanom 2017. Stu Mackenzie potvrdio je da su albumi skupine povezani: "Svi nastanjuju paralelni svemir, možda u drukčije vrijeme ili na drukčijem mjestu, ali svi mogu smisleno supostojati." U istom se intervjuu bubnjar Eric Moore našalio da su se i prije osnutka skupine dogovorili kako će priča završiti.<ref>{{cite web|url=https://musicfeeds.com.au/news/king-gizzard-confirm-existence-parallel-gizzverse/|last=Wilson|first=Zanda|accessdate=18. studenoga 2022.|date=4. veljače 2017.|title=King Gizzard Confirm The Existence Of A Parallel 'Gizzverse'|website=Music Feeds}}</ref> Stihove pjesama sastava prožima ekološka tematika;<ref name=":2">{{Cite web |date=2020-12-07 |title=King Gizzard And The Lizard Wizard: "It's cool how divisive we are" |url=https://www.nme.com/en_au/features/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-album-kg-interview-2020-2833101 |access-date=2022-03-21 |website=NME |language=en-AU}}</ref> u njima se govori o zagađenju, ekološkoj katastrofi i [[globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]],<ref name=":2" /> a takve su teme osobito zastupljene na albumima kao što su ''[[Infest the Rats' Nest]]'',<ref name=":5" /> ''[[Flying Microtonal Banana]]'', ''[[Fishing for Fishies]]'',<ref name=":1">{{cite web|last=Nierenberg|first=Jacob|date=20 February 2018|title=A guide to King Gizzard & the Lizard Wizard's absurdly prolific 2017|url=https://www.stanforddaily.com/2018/02/20/a-guide-to-king-gizzard-the-lizard-wizards-absurdly-prolific-2017/|access-date=27 January 2021|website=[[The Stanford Daily]]}}</ref><ref>{{cite web|date=18 April 2019|title=A Boogie Dystopia as told by King Gizzard|url=https://savagethrills.com/music/boogie-dystopia-as-told-by-king-gizzard/|access-date=27 January 2021|website=Savage Thrills|archive-date=18. studenoga 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221118213643/https://savagethrills.com/music/boogie-dystopia-as-told-by-king-gizzard/|url-status=dead}}</ref> ''[[K.G.]]'' i ''[[L.W.]]''.<ref>{{cite web|last=Martin|first=Josh|date=10 December 2020|title=King Gizzard And The Lizard Wizard warn of impending doom on new single 'If Not Now, Then When?'|url=https://www.nme.com/news/music/king-gizzard-and-the-lizard-wizard-warn-of-impending-doom-on-new-single-if-not-now-then-when-2836111|access-date=27 January 2021|website=[[NME]]}}</ref> Mackenzie je komentirao: "Bojimo se brojnih stvari... Često razmišljam o budućnosti čovječanstva i budućnosti planeta Zemlje. Takve se misli jednostavno pretoče u stihove."<ref name=":5">{{cite web|last=Gray|first=Julia|date=20 June 2019|title=King Gizzard & the Lizard Wizard Announce New Album ''Infest the Rats' Nest''|url=https://www.stereogum.com/2048586/king-gizzard-lizard-wizard-new-album-infest-the-rats-nest/news/|access-date=27 January 2021|website=[[Stereogum]]}}</ref> Pjesme govore i o političkim i društvenim problemima; Walker je izjavio: "Što se toga tiče, izbjegavamo propovijedati premda nam vjerojatno katkad pobjegne. Pokušavamo to prikriti metaforama i ostalim sranjima:" Pjesma "Minimum Brain Size" na albumu ''K.G.'' nadahnuta je [[Napad na džamije u Christchurchu|napadom na džamije u Christschurchu]].<ref name=":2" /> == Članovi sastava == '''Sadašnji članovi''' * [[Stu Mackenzie]] – vokal, gitara, klavijatura, flauta, bas-gitara, udaraljke, sitar, klavir, orgulje, violina, klarinet, saksofon, [[zurna]], bubnjevi * Ambrose Kenny-Smith – vokal, usna harmonika, klavijatura, udaraljke, klavir, saksofon, gitara, orgulje * Joey Walker – gitara, vokal, bas-gitara, klavijatura, klavir, udaraljke * [[Cook Craig]] – gitara, bas-gitara, klavir, klavijatura, udaraljke, vokal * Lucas Harwood – bas-gitara, klavir, klavijatura, udaraljke, vokal * Michael Cavanagh – bubnjevi, udaraljke, vokal '''Bivši članovi''' * Eric Moore – bubnjevi, vokal, teremin, klavijatura, udaraljke {{malo|(2010. – 2020.)}} == Diskografija == {{div col|colwidth=25em}} * ''[[12 Bar Bruise]]'' (2012.) * ''[[Eyes Like the Sky]]'' (2013.) * ''[[Float Along – Fill Your Lungs]]'' (2013.) * ''[[Oddments]]'' (2014.) * ''[[I'm in Your Mind Fuzz]]'' (2014.) * ''[[Quarters!]]'' (2015.) * ''[[Paper Mâché Dream Balloon]]'' (2015.) * ''[[Nonagon Infinity]]'' (2016.) * ''[[Flying Microtonal Banana]]'' (2017.) * ''[[Murder of the Universe]]'' (2017.) * ''[[Sketches of Brunswick East]]'' {{malo|(s [[Mild High Club]]om)}} (2017.) * ''[[Polygondwanaland]]'' (2017.) * ''[[Gumboot Soup]]'' (2017.) * ''[[Fishing for Fishies]]'' (2019.) * ''[[Infest the Rats' Nest]]'' (2019.) * ''[[K.G.]]'' (2020.) * ''[[L.W.]]'' (2021.) * ''[[Butterfly 3000]]'' (2021.) * ''[[Made in Timeland]]'' (2022.) * ''[[Omnium Gatherum]]'' (2022.) * ''[[Ice, Death, Planets, Lungs, Mushrooms and Lava]]'' (2022.) * ''[[Laminated Denim]]'' (2022.) * ''[[Changes (album sastava King Gizzard & the Lizard Wizard)|Changes]]'' (2022.) * ''[[PetroDragonic Apocalypse]]'' (2023.) * ''[[The Silver Cord]]'' (2023.) * ''[[Flight b741]]'' (2024.) * ''[[Phantom Island]]'' (2025.) * ''[[Alien Metal]]'' (2026.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Australski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Rock-sastavi]] [[Kategorija:Australski sastavi heavy metala]] 8gxtpbxa9ffkmtlqx6ezgev7zvg6ee1 0 735169 7592344 7561195 2026-09-01T22:49:20Z Croxyz 205325 7592344 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Enzo Fernández | slika = [[File:Enzo_Fernandez_Argentina_v_Egypt_7_July_2026-058.jpg|250px]] | opis slike = Fernández na [[nogometno SP 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] | država = {{Z|ARG}} [[Argentina]] | puno ime = Enzo Jeremías Fernández<ref name="FIFA 2022">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022 – Squad list: Argentina (ARG) |publisher=FIFA |page=1 |date=15 November 2022 |access-date=15 November 2022}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[17. siječnja]] [[2001.]] | mjesto rođenja = [[San Martín, Buenos Aires|San Martín]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 178 cm<ref name="SW1">{{cite news |title=Argentina – E. Fernández |work=Soccerway |url=https://int.soccerway.com/players/enzo-jeremias-fernandez/547472/ |access-date=1 November 2020}}</ref> | trenutačni klub = [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | broj u klubu = ? | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]]<ref name="WF1">{{cite news|title=Enzo Fernández|url=https://www.worldfootball.net/player_summary/enzo-fernandez/|access-date=1 November 2020|work=World Football}}</ref> | ugovor = | mlade godine = [[2005.]] – [[2006.]] <br> [[2006.]] – [[2019.]] | juniorski klubovi = Club La Recova <br> [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | godina = [[2019.]] – [[2022.]] <br> [[2020.]] – [[2021.]] <br> [[2022.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – [[2026.]] <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Club Atlético River Plate|River Plate]] <br> → [[Defensa y Justicia]] (posudba) <br> [[S.L. Benfica|Benfica]] <br> [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <br> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}(10) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}119 {{0}}{{0}}(19) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2019.]] <br> [[2022.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ARG|do=18}} <br> {{NogRep|ARG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}{{0}}(8) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Enzo Jeremías Fernández''' ([[San Martín, Buenos Aires|San Martín]], [[17. siječnja]] [[2001.]]) [[Argentina|argentinski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog igrača]]. Trenutačno igra za [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. S [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]] je osvojio [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] u Kataru te je proglašen najboljim mladim igračem tog natjecanja. == Izvori == {{Izvori}} {{Sastav - Manchester City F.C.}} {{Sastav Argentina 2022 SP}} {{Sastav Argentina 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Fernández, Enzo}} [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši River Platea]] [[Kategorija:Nogometaši S.L. Benfice]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] nknkfu6x2ni9rbncwcdpkihglje1opa 7592349 7592344 2026-09-01T23:00:01Z Croxyz 205325 7592349 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Enzo Fernández | slika = [[File:Enzo_Fernandez_Argentina_v_Egypt_7_July_2026-058.jpg|250px]] | opis slike = Fernández na [[nogometno SP 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] | država = {{Z|ARG}} [[Argentina]] | puno ime = Enzo Jeremías Fernández<ref name="FIFA 2022">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022 – Squad list: Argentina (ARG) |publisher=FIFA |page=1 |date=15 November 2022 |access-date=15 November 2022}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[17. siječnja]] [[2001.]] | mjesto rođenja = [[San Martín, Buenos Aires|San Martín]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 178 cm<ref name="SW1">{{cite news |title=Argentina – E. Fernández |work=Soccerway |url=https://int.soccerway.com/players/enzo-jeremias-fernandez/547472/ |access-date=1 November 2020}}</ref> | trenutačni klub = [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | broj u klubu = ? | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni]]<ref name="WF1">{{cite news|title=Enzo Fernández|url=https://www.worldfootball.net/player_summary/enzo-fernandez/|access-date=1 November 2020|work=World Football}}</ref> | ugovor = | mlade godine = [[2005.]] – [[2006.]] <br> [[2006.]] – [[2019.]] | juniorski klubovi = Club La Recova <br> [[Club Atlético River Plate|River Plate]] | godina = [[2019.]] – [[2022.]] <br> [[2020.]] – [[2021.]] <br> [[2022.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – [[2026.]] <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Club Atlético River Plate|River Plate]] <br> → [[Defensa y Justicia]] (posudba) <br> [[S.L. Benfica|Benfica]] <br> [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <br> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}(10) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}119 {{0}}{{0}}(19) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2019.]] <br> [[2022.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ARG|do=18}} <br> {{NogRep|ARG}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}{{0}}(8) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Enzo Jeremías Fernández''' ([[San Martín, Buenos Aires|San Martín]], [[17. siječnja]] [[2001.]]) [[Argentina|argentinski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog igrača]]. Trenutačno igra za [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. S [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]] je osvojio [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] u Kataru te je proglašen najboljim mladim igračem tog natjecanja. == Izvori == {{Izvori}} {{Sastav - Manchester City F.C.}} {{Sastav Argentina 2022 SP}} {{Sastav Argentina 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Fernández, Enzo}} [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši River Platea]] [[Kategorija:Nogometaši S.L. Benfice]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] b9ko144i473cu8nofstw0rw9fjtu402 0 737387 7592283 7268406 2026-09-01T18:12:56Z Šaholjubac 211973 /* Klinička slika */ 7592283 wikitext text/x-wiki {{medicina}}{{Infookvir bolest}} '''Sindrom nemirnih nogu''' ([[Engleski jezik|eng.]] '''restless legs syndrome''' – '''RLS''') [[neurologija|neurološki]] je poremećaj obilježen neizdrživom potrebom za pomicanjem [[Noga|nogu]], rjeđe [[Ruka|ruku]] ili trupa, pa čak i fantomskih ekstremiteta. Ljudi sa RLS-om opisuju osjećaje peckanja, mravinjanja, strujanja ili bolne napetosti duboko u nogama.<ref>''International Parkinson and Movement Disorder Society'', Sindrom nemirnih nogu: Osnovne činjenice za pacijente</ref> Pri pomicanju zahvaćenog dijela [[Tijelo (biologija)|tijela]] tegobe trenutno potpuno nestaju, ali se mirovanjem opet ubrzo vraćaju.<ref>[https://poliklinika-aviva.hr/zdravisavjeti/sindrom-nemirnih-nogu/ Sindrom nemirnih nogu]</ref> Bolest se prvi puta spominje u [[17. stoljeće|17. stoljeću]], kada je [[Englezi|engleski]] neuropsihijatar Thomas Willis opisao njezine simptome. Sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] o RLS-u je pak pisao [[Nijemci|njemački]] liječnik Theodor Wittmaack, a modernu definiciju dao je [[Švedska|švedski]] liječnik Karl-Axel Ekbom tek [[1945.]] pa se po njima ova bolest, ili radije sindrom, često naziva i '''Wittmaack-Ekbomov sindrom'''. Zastupljenost RLS-a u općoj populaciji kreće se od oko 5 do 10 %. Žene dvostruko češće obolijevaju od muškaraca. U čak trećine bolesnika simptomi se pojavljuju prije dvadesete godine života, a desetina pacijenata razvije simptome u prvome desetljeću života.<ref>[https://www.rls.org/children-and-rls RLS affects an estimated 1.5 million children and adolescents.] Restless Legs Syndrome Foundation. Pristupljeno 6. kolovoza 2025.</ref> Pozitivnu obiteljsku anamnezu ima 25 do 92 % bolesnika, što sugerira snažnu [[genetika|genetsku]] podlogu ove bolesti. == Uzrok i patogeneza == RLS je neurološki poremećaj u čijoj je podlozi poremećaj u izlučivanju [[dopamin]]a, [[Neuroprijenosnik|neurotransmitera]] koji, između ostalog, sudjeluje u kontroli motoričkog sustava, te deficit [[željezo|željeza]] u supstanciji nigri [[Središnji živčani sustav|središnjeg živčanog sustava]] (CNS-a), koja je uključena u sintezu dopamina. Koncentracija dopamina prirodno je niža navečer, čime se može objasniti pojava simptoma u to doba dana, iako simptomi mogu biti i cjelodnevni. Ovaj se poremećaj može pojaviti bez poznatog uzroka, kao tzv. primarni ili idiopatski poremećaj ili pak može biti sekundaran, odnosno u sklopu neke druge bolesti i poremećaja ili kao posljedica uzimanja lijekova. U primarnom obliku RLS-a u oko 60% slučajeva riječ je o nasljednom poremećaju za koji su odgovorni geni na 9., 12. i 14. [[Kromosomi|kromosomu]], a nasljeđuje se autosomno dominantno. Karakterizira ga raniji nastup simptoma, sporiji tijek bolesti, ali i nešto bolja prognoza. Obično se pojavljuje prije 40. godine života, a katkad već u ranom djetinjstvu kad se često pogrešno tumači kao [[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje|ADHD]] ili jednostavno kao bolovi u nogama zbog rasta [[kost]]iju. Sekundarni oblik RLS-a obično se pojavljuje nakon 40. godine, najčešće u sklopu nedostatka željeza (feritin < 50 µg/L ). Čak 20% svih oblika čini onaj uzrokovan deficitom tog [[mineral]]a. Rezultati istraživanja pokazuju da nadomjestak željeza kod osoba s RLS-om poboljšava motorne i osjetne simptome, kao i [[san]], a smanjuje pospanost, umor, [[Depresija (raspoloženje)|depresivnost]] te podiže kvalitetu života. Bolest je zabilježena i kod nedostatka [[Vitamin B9|folne kiseline]] i [[magnezij]]a. Može se pojaviti i u trudnoći, kada razina željeza u krvi pada. Sindrom nemirnih nogu, među ostalim lijekovima, mogu izazvati ili pogoršati njegove simptome [[antidepresivi]], blokatori kalcijskih kanala, antagonisti dopamina (antipsihotici), [[Antikonvulzivi|antiepileptici]], [[antiemetici]] i antihistaminici. == Klinička slika == Bolesnici tegobe opisuju kao neugodno mravinjanje, napetost, trzanje ili svrbež u nogama, i to najčešće u području potkoljenica, a rjeđe stopala, natkoljenica ili nekoga drugog dijela tijela, uglavnom ruku. Tegobe se mogu pojaviti jednostrano, ali češće zahvaćaju obje strane tijela istovremeno. Oboljeli imaju gotovo neodgodivu potrebu za pomicanjem zahvaćenog dijela tijela pri čemu se tegobe znatno umanjuju ili sasvim prestaju. Simptome treba razlikovati od simptoma [[akatizija|akatizije]], koja se uglavnom javlja nakon duljeg liječenja antipsihoticima, pogotovo onima iz prve generacije. Mišićna napetost zdjelice, pretjerano aktivni mokraćni mjehur i konstipacija također su česte pojave, sugerirajući da se radi o širem poremećaju senzorno-motorne regulacije na čijem se [[kontinuum]]u nalazi RLS.<ref>[https://pelvicpainrehab.com/blog/the-connection-between-restless-legs-syndrome-and-pelvic-floor-dysfunction/ The Connection Between Restless Leg Syndrome and Pelvic Floor Dysfunction] Pelvic Health and Rehabilitation Center. Pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> Tegobe se pogoršavaju u mirovanju, npr. pri sjedenju, ležanju i sl., a izraženije su navečer ili u ranim [[noć]]nim satima. Tegobe često mogu biti isprovocirane dugotrajnim sjedenjem, kao što je višesatno putovanje ili rad na računalu, ali i imobilizacijom udova nakon ozljede. U blagim oblicima pojavljuju se povremeno, u umjerenim jedanput do dva puta tjedno, u teškim češće od dva puta tjedno, a u vrlo teškim oblicima svakodnevno. U čak 80% slučajeva poremećaj je udružen s tzv. [[Periodični pokreti udova|periodičnim pokretima udova]] ([[engleski|eng.]] periodic limb movements of sleep, PLMS), pri čemu nastaje nevoljno trzanje udova svakih 10 do 60 [[sekunda|sekundi]], najčešće u snu, a katkad i u budnom stanju. == Dijagnostika == Međunarodni kriteriji za dijagnozu ove bolesti definirani su [[1995.]], a [[2003.]] revidirao ih je američki National institute of Health (NIH). Oni uključuju: * nagon za pokretanje udova, sa senzacijom ili bez nje * poboljšanje simptoma u pokretu * pogoršanje simptoma u mirovanju * pogoršanje simptoma navečer ili noću. Dodatna potvrda dijagnoze pozitivan je odgovor na terapiju [[agonisti dopamina|agonistima dopamina]], pozitivna obiteljska anamneza i periodični pokreti ekstremiteta noću – PLMS više od 15 u jednom satu. Polisomnografskim snimanjem mogu se potvrditi periodični pokreti ekstremiteta noću – PLMS ili neki drugi [[poremećaji spavanja]] koji mogu biti uzrok tegoba. Za svakog pacijenta potrebno je učiniti osnovnu laboratorijsku obradu: KKS, GUK, Fe, parametre bubrežne funkcije, hormone [[Štitna žlijezda|štitnjače]], elektromioneurografiju, polisomnografiju (analiza procesa spavanja) te isključiti postojanje perifernih [[Krvožilni sustav|vaskularnih bolesti]]. Kod djece su potrebna sva četiri pozitivna odgovora (NIH kriteriji) kao kod odraslih, a dijete svojim riječima mora opisati tegobe ili su potrebna dva pozitivna odgovora od sljedeća tri kriterija: * isprekidan san * [[Biologija|biološki]] roditelj, brat ili sestra boluju od RLS-a * polisomnografijom potvrđeno periodično pokretanje ekstremiteta indeksa 5 ili više u satu tijekom spavanja. == Liječenje == === Lijekovi na recept === U liječenju primarnog RLS-a prvenstveno se koriste [[Dopamin|agonisti dopamina]] (ropinirol, pramipeksol, [[levodopa]], pergolid) i [[antiepileptici|antikonvulzivi]] (gabapentin, [[pregabalin]] i karbamazepin). Kao pomoćni lijekovi korisnima su se pokazali [[benzodiazepini]] (posebno [[klonazepam]]), ali je prostor za njihovu dugoročnu uporabu ograničen.<ref>[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6464545/ Benzodiazepines for restless legs syndrome]</ref> Agonisti dopamina nekada su se smatrali terapijom prvog izbora, no danas tome nije tako zbog problema ''augmentacije'', odnosno pogoršanja simptoma uslijed liječenja istih. U težim se slučajevima koriste blagi opijati (tramadol, oksikodon, metadon). Učinkoviti mogu biti i lijekovi poput [[baklofen]]a i [[klonidin]]a. U liječenju sekundarnog RLS-a najvažnije je liječiti uzrok, npr. nadoknaditi željezo i folnu kiselinu, regulirati vrijednosti [[Glukoza|šećera u krvi]], liječiti [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovu bolest]] te poremećaje rada štitne žlijezde.<ref>[http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/poremecaji-budnosti-i-spavanja/periodicki-pokreti-udova-i-sindrom-nemirnih-nogu Periodički pokreti udova i sindrom nemirnih nogu]</ref> === Drugo === Nemedikamentno liječenje je također bitno, a preporučuju se hodanje i istezanje, hladne ili tople kupke (prije spavanja), vježbe opuštanja (npr. [[joga]]), umjerena tjelovježba tijekom dana (ne navečer) te masaža donjih udova. Neizostavan dio tretmana liječenja je i higijena spavanja, što uključuje izbjegavanje spavanja danju te odlazak na spavanje i buđenje u približno isto vrijeme. Također treba izbjegavati [[kofein]], [[Alkoholno piće|alkohol]] i [[nikotin]]. Od fizikalno-terapijskih procedura preporučuje se primjena dijadinamičkih struja, interferentnih struja, TENS-a, galvanizacije, elektromagnetoterapije, limfne drenaže te [[Akupunktura|akupunkture]]. Sugerirano je da suplementi [[Magnezij|magnezijeva citrata]] mogu pomoći u kontroli simptoma RLS-a.<ref>[https://jcsm.aasm.org/doi/10.5664/jcsm.11206 Magnesium citrate monotherapy improves restless legs syndrome symptoms and multiple suggested immobilization test scores in an open-label pilot study] Journal of Clinical Sleep Medicine. Pristupljeno 8. kolovoza 2025.</ref> == Tijek i prognoza bolesti == RLS je doživotna bolest za koju još nema uzročnog lijeka. Uglavnom sporo napreduje, a mogućnost remisije je mala. Iznimno je važno postaviti ispravnu dijagnozu i što prije početi s odgovarajućim liječenjem kako bi se bolesniku smanjila patnja u smislu nesigurnosti, manjka povjerenja, pogrešne ili pretjerane upotrebe lijekova te dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti. Posebice je potrebno misliti na postojanje RLS-a pri [[Medicina|medicinskoj]] obradi osoba s nesanicom. Terapija agonistima dopamina znatno smanjuje simptome bolesti, poboljšava parametre sna i kvalitetu života bolesnika. Ako se ne liječi, bolest će uvelike poremetiti [[spavanje]] – izazivajući umor, dnevnu pospanost i iscrpljenost, što svakako narušava kvalitetu života i negativno utječe na obavljanje svakodnevnih zadaća, produktivnost te socijalni i obiteljski [[život]] bolesnika. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Neurologija]] [[Kategorija:Vrijeme i zdravlje]] [[Kategorija:Poremećaji spavanja]] hnvc0f91d1cy8dprkp7ostvtqg5z4kx 0 741673 7592165 7209814 2026-09-01T12:01:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592165 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kersti_Kaljulaid_2021._aasta_Arvamusfestivalil.jpg|desno|mini| Kersti Kaljulaid na Opinion Festivalu 2021. u Paideu, Estonija]] '''Kersti Kaljulaid''' ([[Tartu]], [[30. prosinca]] [[1969.]]) bila je peta [[Predsjednik Estonije|predsjednica Estonije]] između 2016. i 2021., te je bila prva i jedina predsjednica otkako je zemlja proglasila neovisnost 1918. Bila je i najmlađa predsjednica, s 46 godina u vrijeme izbora.<ref name="estonianworld">{{Citiranje weba |last=Tambur |first=Silver |date=2016-10-03 |title=Former European auditor Kersti Kaljulaid elected president of Estonia |url=https://estonianworld.com/people/former-european-auditor-kersti-kaljulaid-elected-president-estonia/ |access-date=2023-05-21 |website=Estonian World |language=en-GB}}</ref> Kaljulaid je ušla u utrku za predsjedničke izbore u Estoniji 2016. u šestom krugu nakon pet prethodnih neuspješnih krugova. Tada je bila predstavnica Estonije u [[Revizorski sud|Europskom revizorskom sudu]].<ref name="pm">{{Citiranje weba |title=Kes on Kersti Kaljulaid? |url=http://www.postimees.ee/v2/3852005/kes-on-kersti-kaljulaid |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161001165651/http://www.postimees.ee/v2/3852005/kes-on-kersti-kaljulaid |archive-date=2016-10-01 |access-date=2023-05-21 |language=et}}</ref> 30. rujna 2016. ju je većina parlamentarnih stranaka nominirala kao zajedničku kandidatkinju za predsjednicu te jedinu službenu kandidatkinju za šesti krug. Izabrana je za predsjednicu 3. listopada 2016. s 81 glasom za i 17 suzdržanih.<ref name="uudised.err.ee">[http://uudised.err.ee/v/eesti/1182decd-e6dd-4e08-b91e-c7acc87b2559/kersti-kaljulaid-sai-81-haalega-uueks-eesti-presidendiks Kersti Kaljulaid sai 81 häälega uueks Eesti presidendiks] ERR, 3 October 2016 (in Estonian). Retrieved 3 October 2016</ref><ref>{{Citiranje novina |date=3. listopada 2016. |title=Estonia's parliament elects country's first female president |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/us-estonia-vote-president-idUSKCN12319Z |access-date=2016-10-06 |language=et}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Godine 1987. Kaljulaid je maturirala u Tallinskoj srednjoj školi br. 44.<ref>{{Citiranje weba |title=Tallinna Mustamäe Gümnaasium vilistlased |url=https://mg.edu.ee/ |access-date=2023-05-21 |website=mg.edu.ee |language=et}}</ref> Tijekom studija bila je članica Znanstvene udruge studenata na specijaliziranoj iz [[Ornitologija|ornitologiju]].<ref>Kaljulaid, K. (1986) ''Vainurästa (Turdus ilacius) pesitsusbioloogiast Eestis''. In: ''Eesti NSV Õpilaste Teadusliku Ühingu VI teaduskonverentsi teesid'', Tallinn, p. 24 (in Estonian)</ref> Godine 1992. diplomirala je ''cum laude'' na Sveučilištu u Tartuu kao biologinja. Bila je članica je estonske studentske korporacije Filiae Patriae. Godine 2001. diplomirala je na Sveučilištu u Tartuu s MBA iz poslovnog upravljanja.<ref>{{Citiranje weba |title=Kersti Kaljulaid – elu Euroopas, kodu Eestis - Elustiil, Postimees.ee |url=http://majandus24.postimees.ee/v2/430460/kersti-kaljulaid-elu-euroopas-kodu-eestis |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161003154215/http://majandus24.postimees.ee/v2/430460/kersti-kaljulaid-elu-euroopas-kodu-eestis |archive-date=3. listopada 2016. |access-date=1. kolovoza 2022. |website=majandus24.postimees.ee}}</ref> Njezin je rad naslovljen "Riigi poolt asutatud sihtasutuste juhtimissüsteemi täiustamine" ili "Poboljšanje sustava upravljanja državnim zakladama".<ref name="ETIS">[https://www.etis.ee/Portal/Persons/Display/6d3908a6-364c-4ffb-b510-9dee13009ab8 Kersti Kaljulaid. "The improvement of the management system of state-founded foundations"] in ETIS, the Database of Estonian Science (in Estonian) Accessed on 30 September 2016.</ref> [[Datoteka:Aku_Sorainen_ja_Kersti_Kaljulaid.jpg|lijevo|mini| Seminar Vijeća Sveučilišta u Tartuu 2015.]] == Karijera == === Poslovna karijera === Od 1996. do 1997. Kaljulaid je bila voditeljica prodaje u državnom telekomu Eesti Telefon, a od 1997. do 1998. voditeljica projekta u Hoiupanga Investeeringute AS. Od 1998. do 1999. godine bila je zaposlena u odjelu investicijskog bankarstva Hansabanke Hansabank Markets.<ref name="ETIS"/><ref name="pm" /> Od 1999. do 2002. Kaljulaid je radila kao ekonomska savjetnica estonskog premijera Marta Laara.<ref name="pm" /> Od 2002. do 2004. bila je direktorica tvrtke Iru Power Plant, podružnice državne energetske tvrtke Eesti Energia.<ref>[https://www.etis.ee/Portal/Persons/Display/6d3908a6-364c-4ffb-b510-9dee13009ab8 ETIS] (in Estonian)</ref> Bila je prva žena koja je vodila elektranu u Estoniji.<ref name="estonianworld" /> Godine 2004., kada je Estonija ušla u Europsku uniju, Kaljulaid je imenovana predstavnicom te zemlje u Europskom revizorskom sudu.<ref name="estonianworld" /> Od 2011. Kaljulaid je predsjednica odbora Sveučilišta u Tartuu.<ref>[http://www.ut.ee/et/1111576 Tartu Ülikooli nõukogu esimeheks sai Kersti Kaljulaid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180824135116/https://www.ut.ee/et/1111576 |date=24. kolovoza 2018. }}, University of Tartu's press release, 2011 (in Estonian). Retrieved 30 September 2016.</ref> === Politička karijera === [[Datoteka:Kersti_Kaljulaid_ja_Toomas_Hendrik_Ilves_abikaasadega.jpg|mini| Kaljulaid, njezin suprug Georgi-Rene Maksimovski, predsjednik u odlasku [[Toomas Hendrik Ilves]] i njegova supruga [[Ieva Ilves]] na inauguraciji Kaljulaida, palača Kadriorg, [[Tallinn]], 10. listopada 2016.]] Kaljulaid se definirala kao [[Liberalni konzervativizam|liberalna konzervativka]].<ref>Otti Eylandt, [http://epl.delfi.ee/news/eesti/kersti-kaljulaid-inimestega-tuleb-raakida-igal-pool-toimib?id=75756097 Kersti Kaljulaid: inimestega tuleb rääkida – igal pool toimib] Eesti Päevaleht, 29 September 2016 (in Estonian). Retrieved 30 September 2016.</ref> Govorila je o podršci snažnom civilnom društvu s manje uplitanja države, dok je pridavala veliku važnost pomoći onima kojima je potrebna.<ref name="estonianworld" /><ref>{{Citiranje weba |date=2015-09-09 |title=Kersti Kaljulaid: pagulasküsimuses on vaja julgust nagu iseseisvuse taastamise ajal |url=https://leht.postimees.ee/3321025/kersti-kaljulaid-pagulaskusimuses-on-vaja-julgust-nagu-iseseisvuse-taastamise-ajal |access-date=2023-05-21 |website=Tänane leht |language=et}}</ref> Ima liberalne poglede na društvena pitanja kao što su LGBT prava i imigracija.<ref name="estonianworld" /> Često je objavljivala mišljenja u estonskim medijima o položaju Estonije u Europskoj uniji te o društvenim i ekonomskim pitanjima. Osim toga, redovita je sudionica političkih analitičkih emisija Radio Kukua, npr "Keskpäevatund".<ref>[http://podcast.kuku.postimees.ee/saated/eurominutid/ Eurominutid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170706194757/http://podcast.kuku.postimees.ee/saated/eurominutid/ |date=6. srpnja 2017. }}. ''Postimees''. Retrieved 28 September 2016.</ref> Od 2001. do 2004. Kaljulaid je bila članica političke stranke Unije Pro Patria, prethodnice sadašnje Unije Pro Patria i Res Publica, ali se nije kandidirala na izborima.<ref name="pm" /> Kako je Kaljulaidin mandat članice Europskog revizorskog suda trebao završiti 7. svibnja 2016., ona je u studenom 2015. potvrđena za sljedeću voditeljicu PRAXIS Centra za političke studije. Iako je estonska vlada trebala predložiti njezinu zamjenu na sudu do 7. veljače 2016., to ipak nije uspjela učiniti do kraja njezina mandata, pa je ostala na poziciji.<ref>[http://www.ajakiri.ut.ee/artikkel/1605 Praxist valiti juhtima Kersti Kaljulaid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190331073424/https://www.ajakiri.ut.ee/artikkel/1605 |date=31. ožujka 2019. }} UT, November 2015 (in Estonian). Retrieved 30 September 2016.</ref><ref>[http://www.delfi.ee/news/paevauudised/eesti/kersti-kaljulaiu-ametiaeg-euroopa-kontrollikojas-loppes-kuid-ta-jaab-valitsuse-otsustamatuse-tottu-ametisse-ega-saa-asuda-praxise-juhiks?id=74452859 Kersti Kaljulaiu ametiaeg Euroopa Kontrollikojas lõppes, kuid ta jääb valitsuse otsustamatuse tõttu ametisse ega saa asuda Praxise juhiks] Delfi, 6 May 2016 (in Estonian). Retrieved 30 September 2016.</ref><ref>[http://www.postimees.ee/v2/3674911/kaljulaid-viivitus-teeb-kontrollikoja-toeoe-keerulisemaks-kuid-tuleme-toime Kaljulaid: viivitus teeb kontrollikoja töö keerulisemaks, kuid tuleme toime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161001211755/http://www.postimees.ee/v2/3674911/kaljulaid-viivitus-teeb-kontrollikoja-toeoe-keerulisemaks-kuid-tuleme-toime |date=1. listopada 2016. }}. ''Postimees'', 29 April 2016 (in Estonian). Retrieved 30 September 2016.</ref> Dana 19. rujna 2016. novoosnovani Savjetodavni odbor za praćenje razvoja pri kancelariji estonskog parlamenta izglasao je Kaljulaid za svoju predsjednicu.<ref>[http://uudised.err.ee/v/eesti/fa2ce90e-97a9-468e-a395-e084a5ecfaa4/arenguseire-noukoja-esimeheks-valiti-kersti-kaljulaid Arenguseire nõukoja esimeheks valiti Kersti Kaljulaid] Estonian National Broadcasting (ERR), 19 June 2016 (in Estonian). Retrieved 30 September 2016.</ref> [[Datoteka:The_President_of_the_Republic_of_Estonia,_Kersti_Kaljulaid_and_the_Vice_President_of_the_United_States,_Mike_Pence_(35448006744).jpg|mini| Kaljulaid s [[Mike Pence|Mikeom Penceom]] u srpnju 2017]] [[Datoteka:Kersti_Kaljulaid_-_2018_(cropped).jpg|lijevo|mini| Kaljulaid 2018. godine]] Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da se izabere novi predsjednik u kolovozu i rujnu 2016., takozvano "vijeće starješina" [[Riigikogu]]a, koje se sastoji od predsjednika, potpredsjednika i čelnika većine parlamentarnih stranaka, pitalo je Kaljulaid bi li bila voljna kandidirati se za predsjednicu. Uz njezinu suglasnost, "vijeće starješina" ju je predložilo kao jedinu potencijalnu predsjedničku kandidatkinju zastupnicima Riigikogu-a 3. listopada 2016. Njezina je kandidatura službeno registrirana 30. rujna.<ref name="vanematekogu">[http://uudised.err.ee/v/eesti/7b052710-91ec-4627-9771-2b852bcabba2/fotod--vanematekogu-tegi-ettepaneku-esitada-presidendikandidaadiks-kersti-kaljulaid "FOTOD ja VIDEO | Vanematekogu tegi ettepaneku esitada presidendikandidaadiks Kersti Kaljulaid"] Estonian National Broadcasting (ERR), 27 September 2016 (in Estonian). Retrieved 30 September 2016.</ref> Predsjednik Riigikogu-a Eiki Nestor rekao je da Kaljulaid nedvojbeno ima potrebnih 68 glasova od 101-članog Riigikogu-a, no točan broj ostaje za vidjeti.<ref>[http://www.baltictimes.com/estonia__parlt_parties_voice_support_of_kaljulaid_s_candidacy/ Estonia: Parlt parties voice support of Kaljulaid's candidacy] The Baltic Times, 28 September 2016. Retrieved 30 September 2016.</ref> Naposljetku je njezinu kandidaturu podržalo 90 zastupnika Riigikogua.<ref>[http://rus.postimees.ee/3856053/v-podderzhku-kandidatury-kersti-kaljulajd-bylo-sobrano-90-podpisej В поддержку кандидатуры Керсти Кальюлайд было собрано 90 подписей]. ''Postimees'', 30 September 2016 (in Russian). Retrieved 30 September 2016.</ref> Na izborima je pobijedila s 81 glasom razlike uz 17 suzdržanih i niti jedan glas protiv;<ref name="uudised.err.ee"/> parlamentarna stranka EKRE javno je izjavila da je ne. No ta je stranka imala samo 7 glasova.<ref>[http://www.postimees.ee/v2/3858451/ekre-ei-ole-muutnud-kaljulaidi-suhtes-meelt-ja-oma-haeaeli-talle-ei-anna EKRE ei ole muutnud Kaljulaidi suhtes meelt ja oma hääli talle ei anna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161005071707/http://www.postimees.ee/v2/3858451/ekre-ei-ole-muutnud-kaljulaidi-suhtes-meelt-ja-oma-haeaeli-talle-ei-anna|date=5 October 2016}}. ''Postimees'', 3 October 2016 (in Estonian). Retrieved 3 October 2016.</ref> Prema [[Ustav Estonije|Ustavu]], predsjednik je ceremonijalna osoba bez čak i nominalne izvršne ovlasti; Ustav izričito daje izvršnu vlast Vladi. Bez obzira na to, izbor Kaljulaid smatrao se povijesnim jer je bila prva predsjednica u povijesti zemlje. Glavna primjedba koju su mediji, ali i političari i ulične ankete više puta iznosili tijekom njezine kandidature bila je da je relativno nepoznata u usporedbi s kandidatima koji su sudjelovali u kampanji.<ref>[http://www.delfi.ee/news/paevauudised/eesti/delfi-tanavakusitlus-kui-tuntud-on-kersti-kaljulaid-rahva-seas?id=75742315 DELFI TÄNAVAKÜSITLUS: Kui tuntud on Kersti Kaljulaid rahva seas?] Delfi, 27 September 2016 (in Estonian). Retrieved 3 October 2016.</ref><ref>[https://www.postimees.ee/3853539/kommunikatsiooniekspert-kaljulaiust-rahvale-tundmatu-inimene-kelle-nimegagi-eksitakse Kaljulaiust: rahvale tundmatu inimene, kelle nimegagi eksitakse]. ''Postimees'', 28 September 2015 (in Estonian). Retrieved 11 August 2016.</ref><ref>[http://www.pealinn.ee/koik-uudised/janek-maggi-eestile-otsiti-presidenti-justkui-personalifirma-kaudu-n177282 JANEK MÄGGI: Eestile otsiti presidenti justkui personalifirma kaudu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170917171700/http://www.pealinn.ee/koik-uudised/janek-maggi-eestile-otsiti-presidenti-justkui-personalifirma-kaudu-n177282 |date=17. rujna 2017. }} Pealinn, 3 October 2015 (in Estonian). Retrieved 3 October 2016.</ref> Suočila se s prigovorom u svom javnom pismu i tijekom nekoliko intervjua obećavši da će postati vidljiva diljem zemlje, posjećujući različita područja i izravno razgovarajući s ljudima.<ref name="kiri">[http://arvamus.postimees.ee/v2/3855129/kersti-kaljulaid-minu-kiri-koigile-eestimaa-inimestele Kersti Kaljulaid: minu kiri kõigile Eestimaa inimestele] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161005080108/http://arvamus.postimees.ee/v2/3855129/kersti-kaljulaid-minu-kiri-koigile-eestimaa-inimestele|date=5 October 2016}}. ''Postimees'', 29 September 2015 (in Estonian). Retrieved 3 October 2016.</ref> Sredinom listopada 2016. godine prvo provedeno istraživanje pokazalo je da Kaljulaid podržava 73 posto.<ref>{{Citiranje weba |date=21. listopada 2016. |title=New Estonian president's approval rating at 73% |url=http://news.err.ee/v/news/241f6018-9955-47a9-94c5-bddc38d1b589/new-estonian-presidents-approval-rating-at-73 |access-date=21. listopada 2016. |publisher=ERR}}</ref> Estonska vlada je 2020. godine nominirala Kaljulaid kao svoju kandidatkinju za nasljednika [[Anđeo Gurría|Angela Gurríe]] na poziciji glavnog tajnika [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]] (OECD) na petogodišnji mandat.<ref>[https://www.oecd.org/newsroom/oecd-announces-candidates-for-next-secretary-general.htm OECD announces candidates for next Secretary-General] [[OECD|Organisation for Economic Co-operation and Development]] (OECD), press release of November 2, 2020.</ref> U siječnju 2021. Kaljulaid je objavila da je povukla svoju kandidaturu, pozivajući se na konzultacije koje su je navele da vjeruje da prihvaćanje položaja na kraju svog prvog predsjedničkog mandata usred pandemije COVID-19 u Estoniji "ne bi bilo najbolje rješenje". Upravo je ušla u drugi krug procesa intervjua.<ref>{{Citiranje weba |date=26. siječnja 2021. |title=Kersti Kaljulaid withdraws OECD candidacy |url=https://news.err.ee/1608086893/kersti-kaljulaid-withdraws-oecd-candidacy |website=Eesti Rahvusringhääling}}</ref> Dana 21. siječnja 2021. oporbena [[Socijaldemokratska stranka Estonije|Socijaldemokratska stranka]] objavila je da će podržati Kaljulaid ako se kandidira za drugi mandat na estonskim predsjedničkim izborima 2021.<ref>{{Citiranje weba |date=21. siječnja 2021. |title=SDE would support Kaljulaid for second presidential term |url=https://news.err.ee/1608080995/sde-would-support-kaljulaid-for-second-presidential-term |website=Eesti Rahvusringhääling}}</ref> Da ju je kao predsjedničku kandidatkinju na izborima imenovala vlada premijerke [[Kaja Kallas|Kaje Kallas]]. To bi joj dalo dovoljno glasova da je izabere [[Riigikogu]].<ref>{{Citiranje weba |date=28. siječnja 2021. |title=Center not in rush to support Kaljulaid for second term |url=https://news.err.ee/1608088828/center-not-in-rush-to-support-kaljulaid-for-second-term |website=Eesti Rahvusringhääling}}</ref> Do lipnja 2021. objavljeno je da je vlada "ohladila" u pogledu mogućnosti da Kaljulaid služi drugi predsjednički mandat, smatrajući je previše polarizirajućom.<ref>{{Citiranje weba |date=14. lipnja 2021. |title=Speaker calls Riigikogu presidential election session for August 30 |url=https://news.err.ee/1608245853/speaker-calls-riigikogu-presidential-election-session-for-august-30 |website=Eesti Rahvusringhääling}}</ref> Ipak, kasnije je potvrdila da će se kandidirati za drugi mandat na izborima.<ref>{{Citiranje novina |date=2. srpnja 2021. |title=Parties still searching for potential presidential candidates |publisher=Eesti Rahvusringhääling |url=https://news.err.ee/1608264816/parties-still-searching-for-potential-presidential-candidates}}</ref> Međutim, nije dobila dovoljno potpore od zastupnika da bi bila kvalificirana; Ustav zahtijeva da predsjedničke kandidate imenuje najmanje 21 zastupnik kako bi bili kandidati. == Priznanja == Godine 2017. Kaljulaid je postala prva [[Estonci|Estonka]] koja se našla na popisu 100 najmoćnijih žena svijeta časopisa ''[[Forbes]]'', smjestila se na 78. mjesto<ref>{{Citiranje weba |title=President first Estonian to make it to Forbes' World's 100 Most Powerful Women list |url=https://www.baltictimes.com/president_first_estonian_to_make_it_to_forbes__world_s_100_most_powerful_women_list/ |access-date=2018-01-28 |website=www.baltictimes.com |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=2017-11-01 |title=President Kaljulaid among Forbes' 100 most powerful women |language=en-US |work=Estonian World |url=http://estonianworld.com/people/president-kersti-kaljulaid-among-forbes-100-powerful-women/ |access-date=2018-01-28}}</ref> i došla na dvadeset drugo mjesto među najutjecajnijim političkim vođama.<ref>{{Citiranje novina |last=Howard |first=Caroline |title=Women Who Rule the World: The 25 Most Powerful Female Political Leaders 2017 |language=en |work=Forbes |url=https://www.forbes.com/sites/carolinehoward/2017/11/01/women-who-rule-the-world-the-25-most-powerful-female-political-leaders-2017/#e6871385c1b3 |access-date=2018-01-28}}</ref> == Osobni život == Kaljulaid ima kćer i sina iz prvog braka. Također je i baka troje djece.<ref>[http://publik.delfi.ee/news/inimesed/kersti-kaljulaid-ujub-presidendiakvaariumis-uksinda-nad-on-koik-mu-seljataga-olemas-mu-perekond?id=75756461 Kersti Kaljulaid ujub presidendiakvaariumis üksinda: nad on kõik mu seljataga olemas, mu perekond] Delfi, 28 September 2016 (in Estonian). Retrieved 30 September 2016.</ref><ref>{{Citiranje weba |last=ERR |first=ERR |date=2020-05-10 |title=Kersti Kaljulaid: I am a relatively useless grandmother |url=https://news.err.ee/1088039/kersti-kaljulaid-i-am-a-relatively-useless-grandmother |access-date=2021-05-21 |website=ERR |language=en}}</ref> Njezin drugi muž je [[Georgi-Rene Maksimovski]] s kojim ima dva sina.<ref>[http://digileht.ohtuleht.ee/761864/kes-on-kersti-kaljulaiu-salaparane-abikaasa-georgi-rene-maksimovski Kes on Kersti Kaljulaiu salapärane abikaasa Georgi-Rene Maksimovski?] Õhtuleht, 29 September 2016 (in Estonian). Retrieved 30 September 2016.</ref><ref>[http://digi.lib.ttu.ee/i/?113 TTÜ lõpetajad 1918–2006], Tallinn Technical University (in Estonian). Retrieved 30 September 2016.</ref> Njezin polubrat, [[Raimond Kaljulaid]], političar je i član parlamenta.<ref>[http://news.err.ee/v/news/7814e30b-ebb8-4d0f-a0af-384c4f732a8d/prosecutor-ends-criminal-proceeding-concerning-raimond-kaljulaid "Prosecutor ends criminal proceeding concerning Raimond Kaljulaid"]. News.err.ee, 10 May 2016. Retrieved 18 October 2016.</ref><ref>[http://publik.delfi.ee/news/inimesed/uhe-perekonna-tahtis-nadal-eesti-uueks-presidendiks-voib-saada-asja-abielu-lahutanud-raimond-kaljulaiu-poolode?id=75741119 Ühe perekonna tähtis nädal: Eesti uueks presidendiks võib saada äsja abielu lahutanud Raimond Kaljulaiu poolõde]. Delfi, 27 September 2016 (in Estonian). Retrieved 30 September 2016.</ref> == Nagrade == * Godine 2009. Europski pokret Estonija dodijelio je Kaljulaid titulu Europljanke godine.<ref>{{Citiranje weba |title=Aasta eurooplaseks valiti Kersti Kaljulaid |url=http://www.postimees.ee/v2/117217/aasta-eurooplaseks-valiti-kersti-kaljulaid |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161001211802/http://www.postimees.ee/v2/117217/aasta-eurooplaseks-valiti-kersti-kaljulaid |archive-date=2016-10-01 |access-date=2023-05-21 |language=et}}</ref> * Godine 2014. Zaklada Otvorena Estonija dodijelila joj je Nagradu jedinstva za njene analize i komentare koji objašnjavaju funkciju Europske unije za estonsku publiku.<ref>{{Citiranje weba |title=Nagrada jedinstva |url=https://oef.org.ee/teoksil/koostoo-dialoog-debatt/koosmeel/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190331073402/https://oef.org.ee/teoksil/koostoo-dialoog-debatt/koosmeel/ |archive-date=2019-03-31 |access-date=2023-05-21 |language=et}}</ref> * Godine 2020. Estonska LGBT udruga dodijelila joj je nagradu Rainbow Hero (''vikerkaarekangelase auhind''), za njenu javnu podršku [[gej]] zajednici u Estoniji.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-05-19 |title=LGBT+ kogukonna eest seisjad pälvisid vikerkaarekangelase auhinna |url=https://www.lgbt.ee/post/lgbt-kogukonna-eest-seisjad-palvisid-vikerkaarekangelase-auhinna |access-date=2023-05-21 |website=LGBT Ühing |language=et}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{S-start}} {{S-off}} {{s-bef|before=[[Toomas Hendrik Ilves]]}} {{S-ttl|title=[[Predsjednik Estonije]]}} {{S-aft|after=Alar Karis}}{{S-end}} {{GLAVNIRASPORED:Kaljulaid, Kersti}} [[Kategorija:Estonski predsjednici]] [[Kategorija:Životopisi, Tartu]] sx1w7qyexymamvpksyepz37iuxgd4a0 0 743403 7592285 7062168 2026-09-01T18:36:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592285 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Krotalarija | slika = Crotalaria griquensis 1DS-II 4-4453.jpg | slika_opis = ''[[Crotalaria griquensis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Papilionoideae]] | tribus = [[Crotalarieae]] | genus = '''''Crotalaria''''' | genus_autorstvo = [[L.]] }} '''''Krotalarija''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Crotalaria'') rod [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnjeg]] raslinja iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]]. Preko 700 vrsta u tropima i suptropima, poglavito [[Afrika|Africi]] i [[Madagaskar]]u (oko 500.). Najveći rod cvjetnica u tropskoj Africi.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:329745-2 Plants of the World online] Pristupljeno 8. ožujka 2022.</ref> == Opis == Preko 700 vrsta roda ''Crotalaria'' postoji diljem svijeta, a većina ih je porijeklom iz Afrike, iako ih ima i iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]]. U njihovom prirodnom staništu mogu se naći na vlažnim travnjacima, poplavnim ravnicama i uz rubove [[Rijeka (vodotok)|rijeka]], [[močvara]] i drugih vlažnih mjesta. Suha mjesta uključuju rubove [[cesta]] i otvorena polja.<ref name="Crotalaria ">[https://plants.ces.ncsu.edu/plants/crotalaria/ Crotalaria] , pristupljeno ¸16. lipnja 2023.</ref> Svi uobičajeni nazivi (u SAD-u; domaće američke vrste uključuju ''[[Crotalaria pumila|C. pumila]]'' i ''[[Crotalaria rotundifolia|C. rotundifolia]]''.) odnose se na zveckanje koje proizvode [[Sjemenke|sjemenke]] unutar ploda nalik mahuni kada se tresu. Njegovo botaničko ime dolazi od starogrčke riječi crotalon, zveckanje<ref>[https://anpsa.org.au/plant_profiles/crotalaria-cunninghamii/ Australian Native Plants Society (Australia)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230616163508/https://anpsa.org.au/plant_profiles/crotalaria-cunninghamii/ |date=16. lipnja 2023. }}, pristupljeno ¸16. lipnja 2023.</ref>, što se opet odnosi na zvuk koji proizvode osušene sjemenke.<ref name="Crotalaria "/> Ovisno o položaju raste kao jednogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka. Ima naizmjenične, jednostavne ili razdijeljene listove i žute cvjetove na dugim terminalnim ili pazušnim grozdovima, od kojih je svaki peterodijelan i nalik je grašku. Plod je napuhana, subcilindrična mahuna s mnogo sjemenki.<ref name="Crotalaria "/> Sjemenke ove biljke otrovne su za stoku. Samozasijavanje ove biljke može biti zakorovljeno i agresivno na okolnim mjestima.<ref name="Crotalaria "/> Rod je opisan [[1753]]<ref>[https://www.tropicos.org/name/40016956 Tropicos] Pristupljeno 15. lipnja 2023.</ref> == Vrste == Vidi [[Popis vrsta roda Crotalaria|Popis vrsta roda ''Crotalaria'']] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Crotalarieae]] lzneuv1cys7446ounmgb8oled1313b2 0 748107 7592215 6743956 2026-09-01T14:02:23Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Svemirske letjelice]]; + 5 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592215 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cassini Huygens Titan.jpg|mini|Kombinirana svemirska letjelica Cassini–Huygens pred Titanom]] '''Huygens''' je bila robotska svemirska sonda za ulaz u atmosferu koja je uspješno sletjela na [[Saturn|Saturnov]] mjesec [[Titan (mjesec)|Titan]] 2005. godine. Izgradila ju je i njome upravljala [[Europska svemirska agencija|Europska svemirska agencija (ESA)]], a lansirala ju je [[NASA]]. Bila je dio [[Cassini-Huygens|Cassini–Huygens]] misije i postala je prva letjelica, koja je sletjela na Titan i letjelica koja je izvela najdalje slijetanje od Zemlje do sada. Sonda je dobila ime po nizozemskom astronomu iz 17. stoljeća [[Christiaan Huygens|Christiaanu Huygensu]], koji je otkrio Titan 1655. godine. Kombinirana svemirska letjelica Cassini–Huygens lansirana je sa Zemlje 15. listopada 1997. Huygens se odvojila od orbitera Cassini 25. prosinca 2004. i spustila se na Titan 14. siječnja 2005. blizu regije Adiri. Slijetanje je do sada jedino ostvareno u vanjskom dijelu Sunčevog sustava, a bilo je i prvo na neki drugi mjesec osim Zemljinog. Huygens je dotaknula kopno, iako je u njenom dizajnu uzeta u obzir i mogućnost da će dotaknuti ocean. Sonda je dizajnirana za prikupljanje podataka nekoliko sati u atmosferi, a moguće i kratko vrijeme na površini. Nastavila je slati podatke oko 90 minuta nakon kontakta s kopnom. == Izvori == * https://solarsystem.nasa.gov/missions/cassini/mission/spacecraft/huygens-probe/ * https://sci.esa.int/web/education/-/45751-the-huygens-probe-lands-on-titan * https://www.britannica.com/event/Cassini-Huygens {{DEFAULTSORT:Huygens (letjelica)}} [[Kategorija:Atmosferske sonde]] [[Kategorija:Sletači]] [[Kategorija:Titan]] [[Kategorija:Istraživanje Saturna]] [[Kategorija:Europska svemirska agencija]] 70yb32hubcmi96ix6ncolfroz255h7o 0 749652 7592313 7312247 2026-09-01T21:15:06Z MarbleRock 250781 7592313 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:J32 847 Bf Zagreb gl. k., 6 112 110.jpg|thumb|250px|Vlak HŽ 6112 za Harmicu]] '''Zagrebačka prigradska željeznica''' sustav je prigradskih željezničkih linija koje povezuju [[Zagreb]] s okolnim gradovima i općinama. {{Routemap |collapsible=0 |legend=0 |title=Zagrebačka prigradska željeznica |map= \\CONTg~~''dalje za Varaždin \\BHF~~[[Zlatar Bistrica]] \\HST~~[[Poznanovec]] \\BHF~~[[Bedekovčina]] \\HST~~[[Špičkovina]] dalje za Đurmanec! !\CONTg\HST~~[[Dubrava Zabočka]] [[Krapina]]! !\\BHF\STR\KBHFa~~[[Gornja Stubica]] [[Pristava Krapinska]]! !\\HST\STR\HST~~[[Donja Stubica]] [[Velika Ves]]! !\\HST\STR\HST~~[[Stubičke Toplice]] [[Dukovec]]! !\\HST\STR\HST~~[[Oroslavje]] [[Sveti Križ Začretje]]! !\\BHF\KRWg+l\KRWr [[Štrucljevo]]! !\HST\HST~~[[Hum Zabočki|Hum]] [[Lug Zabočki|Lug]] \KRWl\KRWg+r \\INT~~[[Zabok]] \\BHF~~[[Veliko Trgovišće]] \\HST~~[[Žejinci|Žeinci]] \\BHF~~[[Luka]] \\HST~~[[Kupljenovo]] \d\\HST\d~~[[Pojatno]] \d\\BHF\d~~Novi Dvori \dCONTg\d\STR~~za Ljubljanu za Ogulin! !CONTg\\dSTR\dKHSTa\STR\~~[[Harmica]] [[Karlovac]] centar! !HST\\vSTR-HST\STR\~~[[Sutla]] [[Karlovac]]! !INT\\vSTR-HST\STR\~~[[Laduč]] [[Draganić]]i! !BHF\\SPLe\STR\ Lazina! !HST\\INT\STR\~~[[Savski Marof]] [[Domagović]]! !HST\\HST\STR\~~[[Brdovec]] [[Jastrebarsko]]! !BHF\\HST\STR\~~[[Zaprešić]] Savska [[Donji Desinec|Desinec]]! !HST\\KRWg+l\KRWr\ [[Donja Zdenčina|Zdenčina]]! !BHF\\INT\\~~[[Zaprešić]] Mavračići! !HST\\HST\\~~[[Podsused]] stajalište [[Horvati]]! !BHF\\HST\\~~[[Gajnice]] [[Hrvatski Leskovac]]! !BHF\\HST\\~~[[Kustošija]] [[Remetinec]]! !HST\\BHF\TRAM1\~~[[Zagreb Zapadni kolodvor]] {{rbox|1|Tramvajska linija br. 1 u Zagrebu|#A78B6B}} ABZl+l\STRq\KSTReq!~INT\TRAM1\BUS~~[[Zagreb Glavni kolodvor]] {{rbox|2|Tramvajska linija br. 2 u Zagrebu|#F05972}}{{rbox|4|Tramvajska linija br. 4 u Zagrebu|#C96D6A}}{{rbox|6|Tramvajska linija br. 6 u Zagrebu|#F8A98E|black}}{{rbox|9|Tramvajska linija br. 9 u Zagrebu|#9A94C8}}{{rbox|13|Tramvajska linija br. 13 u Zagrebu|#A58E9B}} Zagreb Klara! !BHF\\HST\\~~[[Maksimir]] [[Buzin]]! !HST\\HST\\~~[[Trnava]] [[Odra]]! !HST\\HST\\~~[[Čulinec]] [[Velika Gorica]]! !BHF\\HST\\~~[[Sesvetska Sopnica]] [[Mraclin]]! !HST\\BHF\\~~[[Sesvete]] [[Turopolje]]! !BHF\\eHST\\~~''[[Sesvetska Sela]] (u izgradnji) [[Peščenica]]! !HST\\BHF\\~~[[Sesvetski Kraljevec]] [[Lekenik]]! !BHF\\INT\\~~[[Dugo Selo]] [[Greda]]! !BHF\\KRWgl\KRW+r\ [[Stupno]]! !HST\\HST\STR\~~[[Ostrna]] [[Sisak]]! !BHF\\HST\STR\~~[[Prečec]] stajalište Sisak Caprag! !BHF\\BHF\STR\~~[[Ivanić-Grad]] ''dalje za Novsku! !CONTf\\BHF\STR\~~[[Deanovec]] \\HST\STR\~~[[Širinec]] \\BHF\STR\~~[[Novoselec]] \BHF\STR~~Ludina \CONTf\STR~~''dalje za Novsku \\HST~~[[Božjakovina]] \\BHF~~[[Vrbovec]] \\INT~~[[Gradec]] \\bSHI2lr [[Lubena]]! !\\HST\HST~~[[Repinec]] Remetinec Križevački! !\\\HST\ABZl+l\KINTeq~~[[Križevci]] [[Haganj]]! !\\HST\HST~~Poljanka \\STR\HST~~[[Brezovljani]] \\STR\HST~~[[Škrinjari]] \\bSHI2+lr \\BHF~~[[Sveti Ivan Žabno]] \\HST~~[[Cirkvena]] \\HST~~[[Hrsovo]] \\HST~~[[Rovišće]] \\HST~~[[Žabjak]] \\HST~~[[Klokočevac]] \\HST~~[[Stare Plavnice]] \\BHF~~[[Bjelovar]] \\CONTf~~''dalje za Kloštar }} Gradsko-prigradskim [[Željeznica|željezničkim]] prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70 000 putnika. U [[2006.]] godini prevezeno je 27 325 000 putnika.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.zv.hr/press/display_hr.cfm?pi=2007-03-30x01_hr.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20071111012011/http://www.zv.hr/press/display_hr.cfm?pi=2007-03-30x01_hr.html|archive-date=11. studenoga 2007.|access-date=9. listopada 2007.}}</ref> Prva prigradska željeznička linija uvedena je 1992. na relaciji [[Savski Marof]] – Zagreb Glavni kolodvor – [[Dugo Selo]]. 2010. godine ta linija je produžena od Savskog Marofa do Harmice. Dionica Savski Marof – Dugo Selo najfrekventnija je željeznička pruga u Hrvatskoj, s najvišom prosječnom putnom brzinom i najvećim brojem prevezenih putnika. Uz ovu liniju, drugi važni prigradski smjerovi su prema [[Sisak|Sisku]], [[Karlovac|Karlovacu]], [[Križevci|Križevcima]] i [[Zabok|Zaboku]], a zajedno s područnim [[Vlak|vlakovima]] iz [[Varaždin|Varaždina]], [[Novska|Novske]], [[Koprivnica|Koprivnice]] i [[Bjelovar|Bjelovara]], HŽ je 2007. ukupno nudio 350 vlakova dnevno.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/061205-hz-voznired07.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20070717164924/http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/061205-hz-voznired07.pdf|archive-date=17. srpnja 2007.|access-date=9. listopada 2007.}}</ref> U planu je izgradnja novih stajališta: [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Avenija Vukovar]], Savski most, Trokut i Buzin, rekonstrukcija stajališta Remetinec i Odra i izgradnja perona u kolodvorima Velika Gorica, Zagreb Klara i Hrvatski Leskovac. ZET je u suradnji s HŽ-om uveo zajedničku mjesečnu i godišnju kartu (pokaz), koja vrijedi i u prigradskom željezničkom prometu, kao i na tramvajskim i autobusnim linijama ZET-a. == Gradsko-prigradske linije == * Harmica – Savski Marof – Zagreb GK – Dugo Selo * Zagreb GK – Karlovac centar – (Ogulin) * Zagreb GK – Sisak Caprag – (Novska) * Zagreb GK – Dugo Selo – Križevci / Bjelovar – (Koprivnica) * Zagreb GK – Dugo Selo – Ludina – (Novska) * Zagreb GK – Zabok – Zlatar Bistrica – (Varaždin) * Zabok – Krapina – (Đurmanec) * Zabok – Gornja Stubica Linije nemaju vlastiti broj ili službenu boju. Prva i najvažnija prigradska linija je '''Harmica – Dugo Selo''' koja prolazi kroz zapadni i istočni dio Zagreba. Za razliku od većinu linija, ona počinje i završava izvan Zagreba te koristi Glavni kolodvor kao usputnu stanicu. 11. listopada 2025., u sklopu pilot-projekta, uvode se noćni polasci vikendom između [[Zagreb]]a i [[Ivanić-Grad]]a, [[Križevci|Križevaca]], [[Zabok]]a i [[Krapina|Krapine]], [[Karlovac|Karlovca]] i [[Sisak|Siska]]. Pilot-projekt je pokrenut na prijedlog [[Studentski zbor|Studentskog zbora]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], kako bi se ponajprije osigurao siguran povratak domovima studentima koji provode vrijeme u Zagrebu u kasnim večernjim satima.<ref>{{Citiranje weba|date=8. listopada 2025.|title=Od 11. 10. noćni vlakovi|url=https://www.hzpp.hr/hr/od-11-10-nocni-vlakovi|url-status=live|access-date=12. listopada 2025.|website=HŽ Putnički prijevoz}}</ref> == Vozni park == Uvođenje željeznice u sustav javnog gradskog i prigradskog prometa Zagreba ishodovalo je povećanju broja vlakova i prevezenih putnika. U gradsko-prigradskom željezničkom prijevozu u Zagrebu koristi se 10 elektromotornih garnitura, dok je u suradnji s Gradom Zagrebom izvedena rekonstrukcija šest garnitura. HŽ je uz financijsku potporu Grada Zagreba, u razdoblju od [[2009.]] do [[2012.]]<ref>[http://www.zelena-akcija.hr/files/Razno/2009-09-21-tribina-prometna_strategija-prezentacije/Stjepan_Juretic.pdf Tribina prometna strategija 21. rujna 2009.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}</ref> godine planirao nabavku 18 elektromotornih vlakova.<ref name="#1" /> {| class="wikitable" |+ !Tip vlaka !Slika !Relacije |- |[[HŽ 6111]] |[[Datoteka:HŽ 6111 serie.jpg|130px]] | * Zabreb GK – Karlovac Centar * Zabreb GK – Križevci * Zagreb GK – Ludina * Zagreb GK – Zabok |- |[[HŽ 6112]] |[[Datoteka:J32 949 Bf Zagreb gl. k., 6 112 006.jpg|130px]] | * Harmica – Dugo Selo * Zagreb GK – Ludina * Zagreb GK – Zabok * Zagreb GK – Križevci |- |[[HŽ serija 7023|HŽ 7023]] |[[Datoteka:DMU 7023 at Zagreb Central Station, January 2020.jpg|130px]] | * Zagreb GK – Zlatar Bistrica |- |[[HŽ 7121]] |[[Datoteka:HŽ 7121 128.jpg|130px]] | * Zagreb GK – Bjelovar * Zabok – Zlatar Bistrica |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{ZG}} [[Kategorija:Željeznički promet u Zagrebu]] k7whighv79je3aro23k0jccacn0mruf 0 756451 7592385 7568153 2026-09-02T00:25:49Z Croxyz 205325 7592385 wikitext text/x-wiki {{nogometni transfer}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Zvonimir Šarlija | slika = [[Datoteka:Zvonimir Šarlija 2019 v Akhmat.jpg|250px]] | opis slike = Šarlija u dresu [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskve]] u [[2019.]] godini | država = {{Z+X|HRV}} | datum rođenja = [[29. kolovoza]] [[1996.]] | datum smrti = | visina = 189 cm | trenutačni klub = [[Al Shahaniya SC|Al Shahaniya]] | broj u klubu = | pozicija = [[branič (nogomet)|stoper]] | ugovor = | mlade godine = 2005. <br /> 2005. – 2006. <br /> 2006. – 2007. <br /> 2007. – 2008. <br /> 2008. – 2009. <br /> 2009. – 2010. <br /> 2010. – 2015. | juniorski klubovi = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] <br /> [[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]] <br /> [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] <br /> [[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]] <br /> [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] <br /> [[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]] <br /> [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] | godina = 2014. – 2015. <br /> 2015. – 2020. <br /> 2015. – 2016. <br /> 2016. – 2017. <br /> 2019. – 2020. <br /> 2020. <br /> 2020. – 2021. <br /> 2021. – 2023. <br /> 2023. – 2026.<br /> 2025. <br> 2026. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo B]] <br /> [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] <br />→ [[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]] (posudba) <br />→ [[NK Solin|Solin]] (posudba) <br />→ [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] (posudba) <br />→ [[Kasımpaşa SK|Kasımpaşa]] (posudba) <br /> [[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]] <br /> [[PAE Panathinaikos|Panathinaikos]] <br /> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br> → [[Pafos FC|Pafos]] (posudba) <br> [[Al Shahaniya SC|Al Shahaniya]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}{{0}}41 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}62 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br>{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Zvonimir Šarlija''' ([[Koprivnica]], [[29. kolovoza]] [[1996.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[branič (nogomet)|stoper]]a. Trenutačno igra za [[katar]]ski klub [[Al Shahaniya SC|Al Shahaniya]]. == Karijera == Rođen u [[Koprivnica|Koprivnici]], Šarlija je početne korake napravio u [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupu]], klubu gdje mu je otac igrao i bio kapetan.<ref name="slobodnadalmacija"> {{citiranje www |url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/tko-je-zvonimir-sarlija-novi-igrac-hajduka-podrijetlom-dalmatinac-a-hajduku-je-vec-pomogao-s-jednim-transferom-1298679 |naslov=Evo tko je Zvonimir Šarlija, novi igrač Hajduka, iz koprivničke je familije, ali ‘prgav‘, otac je bio kapetan ‘Belupa‘ |rad=slobodnadalmacija.hr |dan=15. lipnja 2023. |preuzeto=21. prosinca 2023.}} </ref> Godine u omladinskom pogonu je proveo nastupajući za Slaven Belupo i filijalu [[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnicu]]. S 18 godina postaje kapetan juniorske i rezervne ekipe Slavena, koja je tad nastupala u četvrtoj ligi. U ljeto [[2015.]] godine odlazi na posudbu u trećeligašku Koprivnicu, a sljedeće ljeto prelazi u drugoligaški [[NK Solin|Solin]].<ref> {{citiranje www |url=https://drava.info/2016/07/mladi-farmaceut-zvonimir-sarlija-preko-solina-zelim-doci-do-prvog-sastava-slavena/ |naslov=MLADI FARMACEUT Zvonimir Šarlija: Preko Solina želim doći do prvog sastava Slavena |rad=drava.info |dan=26. srpnja 2019. |preuzeto=22. prosinca 2023.}} </ref> Nakon uspješnog kaljenja u nižim rangovima hrvatskog nogometa, u ljeto [[2017.]] godine priključuje se prvoj ekipi Slaven Belupa. Dne [[29. lipnja]] [[2019.]] godine [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]] objavljuje prelazak Šarlije u [[PFK CSKA Moskva|moskovski CSKA]],<ref>{{citiranje www |url=https://nk-slaven-belupo.hr/zvonimir-sarlija-karijeru-nastavlja-u-ruskom-velikanu-cska/ |naslov=Zvonimir Šarlija karijeru nastavlja u ruskom velikanu CSKA |rad=nk-slaven-belupo.hr |dan=29. lipnja 2019. |preuzeto=22. prosinca 2023. |archive-date=13. ožujka 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220313033129/https://nk-slaven-belupo.hr/zvonimir-sarlija-karijeru-nastavlja-u-ruskom-velikanu-cska/ |url-status=dead }}</ref> dok je dan poslije CSKA potvrdio taj transfer uz napomenu da se radi o posudbi dugoj godinu dana uz opciju otkupa ugovora.<ref> {{citiranje www |url=https://pfc-cska.com/novosti/vse-novosti/novosti-osnovy/dobro-pozhalovat-v-pfk-cska-zvonimir/ |naslov=Добро пожаловать в ПФК ЦСКА, Звонимир! |rad=pfc-cska.com |dan=1. srpnja 2019. |preuzeto=22. prosinca 2023.}} </ref> Međutim, na polusezoni CSKA prekida posudbu te je objavljeno da će Šarlija ostatak sezone 2019./20. provesti na posudbi u [[Turska|turskoj]] [[Kasımpaşa SK|Kasımpaşi]].<ref> {{citiranje www |url=https://pfc-cska.com/novosti/vse-novosti/novosti-osnovy/zvonimir-sarlija-zavershit-sezon-v-turtsii/ |naslov=Звонимир Шарлия завершит сезон в Турции |rad=pfc-cska.com |dan=18. siječnja 2020. |preuzeto=22. prosinca 2023.}} </ref><ref> {{citiranje www |url=http://www.kasimpasa.com.tr/tr/haberler/kulupten-haberler/zvonimir-sarlija-kasimpasamizda_4913.html |naslov=Zvonimir Sarlija Kasımpaşamızda |rad=kasimpasa.com.tr |dan=18. siječnja 2020. |preuzeto=22. prosinca 2023.}} </ref> Nakon kratkotrajnog povratka u redove Slavena, pred kraj ljeta [[2020.]] godine potpisuje za [[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/slaven-prodao-stopera-u-tursku-i-zaradio-gotovo-pola-milijuna-eura/2211900.aspx |naslov=Slaven prodao stopera u Tursku i zaradio gotovo pola milijuna eura |rad=index.hr |dan=10. rujna 2020. |preuzeto=22. prosinca 2023.}} </ref> Tamo se zadržava jednu sezonu, te je ispadanjem Ankaragücüa iz [[Süper Lig]]e iskoristio klauzulu u ugovoru i postao slobodan igrač.<ref> {{citiranje www |url=https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/slaven-ga-je-na-pocetku-sezone-prodao-za-350-tisuca-eura-a-sad-je-slobodan-igrac/86685 |naslov=Slaven ga je na početku sezone prodao za 350 tisuća eura, a sad je slobodan igrač |rad=germanijak.hr |dan=21. svibnja 2021. |preuzeto=22. prosinca 2023.}} </ref> Dana [[31. srpnja]] [[2021.]] godine potpisuje s grčkim velikanom [[PAE Panathinaikos|Panathinaikosom]] ugovor na dvije godine.<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/bivsi-junior-slaven-belupa-potpisao-za-panathinaikos/2294201.aspx |naslov=Bivši junior Slaven Belupa potpisao za Panathinaikos |rad=index.hr |dan=31. srpnja 2021. |preuzeto=22. prosinca 2023.}} </ref> Već u prvoj sezoni u [[Grčka|Grčkoj]] dolazi do svog prvog trofeja u karijeri, osvojivši [[Grčki nogometni kup|grčki kup]].<ref> {{citiranje www |url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-medjunarodni/festa-u-ateni-hrvat-s-panathinaikosom-osvojio-prvi-trofej-u-karijeri-pa-zestoko-proslavio-15200671 |naslov=Fešta u Ateni: Hrvat s Panathinaikosom osvojio prvi trofej u karijeri, pa žestoko proslavio! |rad=sportske.jutarnji.hr |dan=22. svibnja 2022. |preuzeto=22. prosinca 2023.}} </ref> U lipnju [[2023.]] godine potpisuje četverogodišnji ugovor s [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]].<ref> {{citiranje www |url=https://hajduk.hr/vijest/prvo-pojacanje-u-ljetnom-prijelaznom-roku-hajduk-potpisao-stopera-zvonimira-sarliju-/15967 |naslov=Prvo pojačanje u ljetnom prijelaznom roku: Hajduk potpisao stopera Zvonimira Šarliju! |rad=hajduk.hr |dan=15. lipnja 2023. |preuzeto=21. prosinca 2023.}} </ref> Odmah po dolasku u klub, Šarlija je postao neizostavni član prve postave, a dolaskom [[Filip Uremović|Filipa Uremovića]] čini standardni stoperski tandem Hajduka.<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/hajduk-je-dobio-istinskog-lidera-a-dalic-mozda-novog-reprezentativca/2505806.aspx |naslov=Hajduk je dobio istinskog lidera, a Dalić možda novog reprezentativca |rad=index.hr |dan=20. listopada 2023. |preuzeto=21. prosinca 2023.}} </ref> Prvi gol za splitski klub zabio je u gostujućem porazu protiv [[HNK Gorica Velika Gorica|Gorice]], koja je slavila preokretom u zadnjim minutama s 2:1, a Šarlija je postigao vodeći pogodak na utakmici.<ref> {{citiranje www |url=https://hajduk.hr/vijest/sarlija-jako-tezak-poraz-moramo-se-dignuti-i-preokrenuti-ovaj-momentum/16244 |naslov=Šarlija: Jako težak poraz, moramo se dignuti i preokrenuti ovaj momentum |rad=hajduk.hr |dan=17. rujna 2023. |preuzeto=21. prosinca 2023.}} </ref> Drugi pogodak za Hajduk postiže u domaćoj 3:1 pobjedi nad [[NK Varaždin Varaždin|Varaždinom]].<ref> {{citiranje www |url=https://hajduk.hr/vijest/split-hajduk--varazdin-3-1/16394 |naslov=Split: Hajduk - Varaždin 3:1 |rad=hajduk.hr |dan=12. studenoga 2023. |preuzeto=21. prosinca 2023.}} </ref> == Privatni život == Šarlijin otac Milan, inače porijeklom iz [[Jasenice|Jasenica]] kod [[Zadar|Zadra]], je bio kapetan pa direktor [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupa]]. Mlađi brat Lovro i rođak Ante su također nastupali za Slaven Belupo, dok je stariji brat Luka glasnogovornik kluba.<ref name="slobodnadalmacija"/> == Priznanja == === Klupska === ;Panathinaikos * [[Grčki nogometni kup]]: 2021./22. ;Pafos * [[Ciparska prva divizija]]: 2024./25. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.transfermarkt.com/zvonimir-sarlija/profil/spieler/375856 Profil na Transfermarktu] *[https://int.soccerway.com/players/-/406510/ Profil na Soccerwayu] {{GLAVNIRASPORED:Šarlija, Zvonimir}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši CSKA Moskve]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši Pafosa]] [[Kategorija:Nogometaši Panathinaikosa]] [[Kategorija:Nogometaši NK Slaven Belupa]] [[Kategorija:Nogometaši NK Solina]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] [[Kategorija:Životopisi, Koprivnica]] go31lrskkqqxv9nmib1g0oa4yj3xjvm 0 758903 7592388 7569414 2026-09-02T00:28:03Z Croxyz 205325 7592388 wikitext text/x-wiki {{Nogometna reprezentacija | ime = Zelenortski Otoci | grb = Flag of Cape Verde (10-17).svg | nadimak = Plavi morski psi, Kreolci | savez = Nogometni savez Zelenortskih Otoka | izbornik = [[Humberto Bettencourt]] | kapetan = [[Ryan Mendes]] | najviše nastupa = [[Ryan Mendes]] (102) | najbolji strijelac = [[Ryan Mendes]] (22) | FIFA = 64. | ažurirano = 20. srpnja 2026.<ref>[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/CPV Cabo Verde] FIFA Preuzeto 31. siječnja 2024.</ref> |- | prva utakmica = | najveća pobjeda = | najveći poraz = | Nastupi na SP = 1 | Prvi put na SP = 2026. | Najbolji rezultat na SP = šesnaestina finala ([[nogometno SP 2026.|2026.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Afrički kup nacija]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 4 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = 2013. | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = četvrtfinale (2013., 2023.) | medalje = }} '''Nogometna reprezentacija Zelenortskih Otoka''' ([[portugalski]]: Seleção nacional de futebol de Cabo Verde; [[FIFA]] ju priznaje kao Cabo Verde) predstavlja [[Zelenortski Otoci|Zelenortske Otoke]] u međunarodnom nogometu, a kontrolira je [[Nogometni savez Zelenortskih Otoka]]. Momčad se kvalificirala za [[Svjetsko nogometno prvenstvo]] prvi put za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] Kvalificirala se na četiri turnira [[Afrički kup nacija|Afričkog kupa nacija]], 2013., 2015., 2021. i [[Afrički kup nacija 2023.|2023]]. Došli su do četvrtfinala 2013. i 2023. godine. [[Zelenortski Otoci]] postali su nezavisni od [[Portugal]]a 1975. godine. Prva [[utakmica]] reprezentacije bio je poraz od Gvineje rezultatom 1:0 29. svibnja 1978. na turniru u [[Gvineja Bisau|Gvineji Bisau]]. Nogometni savez Zelenortskih Otoka osnovan je 1982. godine, a pridružio se FIFA-i 1986. godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20070603161104/http://www.fifa.com/associations/association=cpv/index.html Cap Verde] FIFA Preuzeto 31. siječnja 2024.</ref> Zelenortski Otoci imaju više stanovnika u inozemstvu nego u domovini pa su iseljenici glavni izvor igrača. Većina sadašnjih reprezentativaca igra izvan Zelenortskih Otoka (uglavnom u [[Europa|Europi]], ali također i u [[Azija|Aziji]]), a neki su rođeni i izvan domovine. Mnogo igrača podrijetlom sa Zelenortskih Otoka odlučilo je igrati za druge reprezentacije uglavnom za [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] kao: [[Nani]], [[Silvestre Varela]], [[Rolando]], [[Miguel Monteiro]], [[Manuel Fernandes]], [[Patrick Vieira]] (igrao za Francusku), [[Gelson Fernandes]] (igrao za Švicarsku), [[Henrik Larsson]] (igrao za Švedsku) i dr. == Izvori == {{izvori}} {{CAF reprezentacije}} {{Sastav Zelenortski Otoci 2026 SP}} [[Kategorija:Nogometne reprezentacije|Zelenortski Otoci]] [[Kategorija:Nogomet na Zelenortskim Otocima]] eje9odt7orcvdf7fmpywmcbqauwge9v 0 758992 7592467 7575760 2026-09-02T09:34:46Z DragonFederal 232801 /* Međunarodna suradnja */ 7592467 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika ženska loža Srbije |izvorno ime = Велика женска ложа Србије |logo = Vzls-logo.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = VŽLS |moto = |utemeljena = [[12. ožujka]] [[2022.]] |osnivač = [[Velika ženska loža Francuske]] |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Slobodno zidarstvo i žene|ženska]] [[velika loža]] |središte = [[Beograd]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Srbija]] |broj članova = |web stranica = }} '''Velika ženska loža Srbije''' ([[Srpski jezik|srp.]]. ''Велика женска ложа Србије''), skraćeno '''VŽLS''', je [[Slobodno zidarstvo i žene|ženska]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]]. Osnovana je 2022. godine uz pomoć [[Velika ženska loža Francuske|Velike ženske lože Francuske]]. == Povijest == Godine 1991. je [[Velika ženska loža Francuske]] u svoje članstvo primila prve članice iz [[Republika Srbija (1992. – 2006.)|tadašnje Srbije]], u Loži "Ruža vjetrova" (''Loge La Rose des Vents'').<ref name=":0"/> Pod pokroviteljstvom Velike ženske lože Francuske 2007. godine u [[Beograd]]u je formirana prva ženska [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u Srbiji, Loža "Vera Fides". Kasnije su osnovanje još dvije lože u Beogradu, Loža "Danica" (2014.)<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vls.rs/masonerija-u-srbiji/|title=Кратка хронологија развоја Слободног Зидарства у Србији (1785-2015)|access-date=2024-04-12|website=vls.rs|language=sr|trans-title=Kratka kronologija razvoja masonerije u Srbiji (1785-2015)}}</ref> i Loža "Aurora". Prva loža van Beograda formirana je 11. ožujka 2022. godine u [[Niš]]u, pod nazivom Loža "Naisa".<ref>{{Citiranje weba|url=https://sirijus.rs/51-4-velika-zenska-loza-srbije-i-mi/|title=Velika Ženska Loža Srbije i mi…|date=2022-03-18|access-date=2024-02-02|website=sirijus.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://lvls.rs/slobodno-zidarstvo-u-srbiji|title=Slobodno zidarstvo u Srbiji|access-date=2024-04-14|website=lvls.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Žene u slobodnom zidarstvu|url=https://lvls.rs/zene-u-slobodnom-zidarstvu|access-date=2025-06-23|website=lvls.rs}}</ref> Velika ženska loža Francuske je 12. ožujka 2022. godine u Beogradu osnovala Veliku žensku ložu Srbije, sastavljenu od četiri francuske lože smještene u Srbiji. Za prvu [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliku majstoricu]] ove velike ženske lože izabrana je Anka Bakić. Ovom skupu nazočili su i predstavnici drugih velikih ženskih loža iz [[Velika ženska loža Bugarske|Bugarske]], [[Velika ženska loža Švicarske|Švicarske]], Rumunjske i [[Velika ženska loža Turske|Tuske]], članica [[CLIMAF|CLIMAF-a]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://450.fm/2022/03/17/creation-dune-obedience-feminine-en-serbie-par-la-glff/|title=Création d’une Obédience Féminine en Serbie par la GLFF|access-date=2024-02-02|website=450.fm|language=fr}}</ref> Članice Lože "Vera Fides" iz Hrvatske su u [[Zagreb]]u u travnju 2022. godine formirale Ložu "Uzorita".<ref>{{Citiranje časopisa|title=Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj Anno Lucis 6018.|journal=Akacija|last=Z.|first=M.|date=2018-03-26|url=http://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_1._deo.pdf|volume=5|pages=6-7|url-status=dead|location=Beograd|archive-url=https://web.archive.org/web/20241201234402/http://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_1._deo.pdf|archive-date=2024-12-01}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike ženske lože Srbije je u [[Beograd]]u. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Srbija |float=right |width=150 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike ženske lože Srbije |places= {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.816667 |long=20.466667 |label=[[Beograd]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=43.316667 |long=21.883333 |label=[[Niš]] |position=right }} }} Godine 2024. pod okriljem ove velike lože djeluju četiri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], od toga tri su u [[Beograd]]u i jedna u [[Niš]]u:<ref name=":0"/> * Loža "Vera Fides" (''Ложа "Вера Фидес"'') br. 1, Beograd * Loža "Danica" (''Ложа "Даница"'') br. 2, Beograd – nosi naziv po pučkom nazivu i antroponimu za planet [[Venera|Veneru]] prisutnom u [[Slavenska mitologija|slavenskoj mitologiji]]. * Loža "Aurora" (''Ложа "Аурора"'') br. 3, Beograd – nosi naziv po drugom nazivu za [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]]. * Loža "Naisa" (''Ложа "Наиса"'') br. 4, Niš – nosi naziv po antičkom gradu Nais na čijem mjestu se danas nalazi grad Niš. === Uprava === Velikom ženskom ložom Srbije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velika majstorica]] koja se bira na trogodišnje razdoblje. # Anka Bakić (od 2022.)<ref name=":0"/> === Međunarodna suradnja === Velika ženska loža Srbije je članica nekoliko međunarodnih [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]]:<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/obediences----obediences-.html|title=Juridictions|access-date=2025-01-24|website=climaf.eu|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Members of the A.A.C.E.E.|url=https://aacee.eu/members|access-date=2025-09-25|website=aacee.eu|language=en}}</ref> * [[CLIMAF]] (promatrač) * [[Adogmatska udruga srednje i istočne Europe]] (od 2025.) * [[Udruga za slobodnozidarsku arhitekturu i baštinu]]<ref>{{Citiranje weba|title=The association AAPM|url=https://route33.eu/en/the-association/|access-date=2026-09-02|website=route33.eu|language=en, fr}}</ref> Također, Velika ženska loža ima potpisane [[Povelja|povelje]] o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s drugim velikim ložama, među kojima su [[Velika ženska loža Francuske]], [[Velika ženska loža Portugala]],<ref>{{Citiranje weba|title=Tratados de Amizade e Protocolos|url=https://www.glfp.pt/tratados-de-amizade-e-protocolos|access-date=2025-01-14|website=glfp.pt|language=pt}}</ref> [[Velika ženska loža Španjolske]] (2023.),<ref>{{Citiranje weba|title=Tratados de Amistad de la GLFE|url=https://glfe.org/relaciones-exteriores/tratados-de-amistad-de-la-glfe/page/2/|access-date=2025-01-16|website=glfe.org|language=es}}</ref> [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Velika ženska masonska loža Grčke]],<ref>{{Citiranje weba|title=Διεθνεισ Σχεσεισ Και Αναγνωρισεισ|url=https://wglg-masonic.gr/%ce%b4%ce%b9%ce%b5%ce%b8%ce%bd%ce%b7%cf%82-%cf%83%cf%87%ce%b5%cf%83%ce%b5%ce%b9%cf%82-%ce%ba%ce%b1%ce%b9-%ce%b1%ce%bd%ce%b1%ce%b3%ce%bd%cf%89%cf%81%ce%b9%cf%83%ce%b5%ce%b9%cf%82/|access-date=2026-02-24|website=wglg-masonic.gr|language=el|archive-date=15. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260115060732/https://wglg-masonic.gr/%CE%B4%CE%B9%CE%B5%CE%B8%CE%BD%CE%B7%CF%82-%CF%83%CF%87%CE%B5%CF%83%CE%B5%CE%B9%CF%82-%CE%BA%CE%B1%CE%B9-%CE%B1%CE%BD%CE%B1%CE%B3%CE%BD%CF%89%CF%81%CE%B9%CF%83%CE%B5%CE%B9%CF%82/|url-status=dead}}</ref> kao i [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovite]]: [[Liberalna velika loža Srbije]]<ref>{{Citiranje weba|title=Godišnja Skupština Velike Ženske Lože Srbije 2024.|url=https://lvls.rs/godisnja-skupstina-velike-zenske-loze-srbije-2024|access-date=2025-01-14|website=lvls.rs}}</ref> i [[Velika nacionalna loža Hrvatske]]. === Obredi === Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike ženske lože Srbije je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]].<ref name=":1"/> Velika ženska loža upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Ivanovska loža|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika ženska loža Srbije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih [[konkordat]]a. *{{Z|HRV}} [[Velika nacionalna loža Hrvatske#Škotski red|Vrhovni savjet Hrvatske 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] – nadležan za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Grand Women’s Lodge Of Serbia - G.W.L.Sr.|url=https://www.climaf.eu/grand-women-s-lodge-of-serbia.html|access-date=2025-06-23|website=climaf.eu|language=en, fr}}</ref> Vrhovni savjet Hrvatske je osnovan 2017. godine i djeluje pri [[Velika nacionalna loža Hrvatske|Velikoj nacionalnoj loži Hrvatske]].<ref name=":1"/> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]] * [[Slobodno zidarstvo i žene]] * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] == Izvori == {{izvori}} {{SZuSRB}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Ženske velike lože|Sr]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Srbiji]] olqflbnhmvuwgdvgb9478s8kmm82stk 0 759138 7592368 7405210 2026-09-01T23:28:28Z Croxyz 205325 7592368 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Silvijo Čabraja | slika = | opis slike = | država = | puno ime = Silvijo Čabraja | nadimak = | datum rođenja = [[4. lipnja]] [[1968.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = | trenutačni klub = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] | broj u klubu = | pozicija = trener | mlade godine = | juniorski klubovi = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] | godina = | profesionalni klubovi = [[NK Zagreb|Zagreb]]<br />[[NK Jaska Jastrebarsko|Jaska Jastrebarsko]]<br />[[NK Lučko|Lučko]] | nastupi(golovi) = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = <br/> <br/> <br/> <br/> <br/> [[2014.]] – [[2015.]] <br/> [[2015.]] <br/> [[2016.]] <br/> [[2020.]] – [[2021.]] <br /> [[2021.]] – [[2025.]]<br />[[2025.]] – [[2026.]]<br />[[2026.]] – ''danas'' | klubovi = [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]] (juniori) <br /> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] <br /> [[NK Zelina|Zelina]] <br /> [[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]] <br /> [[NK Stupnik|Stupnik]] <br /> [[NK Lučko|Lučko]] <br /> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] (juniori) <br /> [[NK Lučko|Lučko]] <br /> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] (juniori) <br /> [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]<br /> [[HNK Vukovar 1991|Vukovar 1991]] <br> [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] |medalje = | bilješka = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Silvijo Čabraja''' ([[Zagreb]], [[4. lipnja]] [[1968.]]) [[hrvat]]ski je [[nogomet]]ni trener. Trenutačno je trener [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]]. == Igračka karijera == Čabraja je prošao kroz omladinski pogon Lokomotive i igrao za mladu reprezentaciju uz [[Zvonimir Boban|Zvonimira Bobana]], [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]] i [[Davor Šuker|Davora Šukera]]. Kasnije je izborio transfer u tadašnjeg prvoligaša [[NK Zagreb]]. Međutim, Čabraja je morao privremeno prekinuti svoju profesionalnu nogometnu karijeru jer mu je u 20. godini dijagnosticiran [[dijabetes]]. Nakon dvije godine stanke nastavio je karijeru, ovaj put u niželigaškim klubovima prije nego što je igračku karijeru završio u [[NK Lučko]] u dobi od 30.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/bio-je-veliki-talent-u-bobanovoj-generaciji-bolest-mu-je-stala-na-put-no-danas-je-hit-u-hnl-u-15121698 Bio je veliki talent u Bobanovoj generaciji, bolest mu je stala na put, no danas je hit u HNL-u!], Sportske novosti, preuzeto 4. veljače 2024.</ref> == Trenerska karijera == Trenersku karijeru započeo je u omladinskom pogonu Hrvatskog dragovoljca. Nakon što je [[Ilija Lončarević]] imenovan predsjednikom Lokomotive, angažirao ga je za glavnog trenera, čime je postao najmlađi trener u seniorskom nogometu. Kasnije je honorarno vodio [[NK Zelina|Zelinu]], [[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]], [[NK Stupnik|Stupnik]]. 2008. godine imenovan je voditeljem razvoja mladih u [[NK Lučko|Lučko]] gdje je kasnije preuzeo i seniorsku momčad. Nakon dvije sezone od 2014. do 2016., vratio se u Lokomotivu najprije kao voditelj omladinskog razvoja, a 2020. kao trener mlade momčadi. Dana 8. lipnja 2021. imenovan je glavnim trenerom [[NK Lokomotiva|Lokomotive]]. Krajem 2023. proglašen je za najboljeg trenera u [[Europa|Europi]] za razvoj mladih igrača.<ref>[https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/cabraja-pomeo-konkurenciju-europskih-velikana-najbolji-je-trener-za-razvoj-mladih-igraca-u-europi/122102 Čabraja 'pomeo' konkurenciju europskih velikana: Najbolji je trener za razvoj mladih igrača u Europi!], Germanijak, preuzeto 4. veljače 2024.</ref> == Osobni život == Dok je radio u [[Sveti Ivan Zelina|Sv. Ivanu Zelini]], Ponikvama i Stupniku paralelno je radio kao prodavač [[donje rublje|donjeg rublja]].<ref>[https://hrsport.hr/nekada-je-prodavao-zensko-donje-rublje-danas-je-najbolji-trener-u-europi-za-razvoj-mladih-igraca/ Nekada je prodavao žensko donje rublje, danas je najbolji trener u Europi za razvoj mladih igrača!], HR sport, preuzeto 4. veljače 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Sastav – Slaven Belupo}} {{GLAVNIRASPORED:Čabraja, Silvijo}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri NK Lokomotive]] [[Kategorija:Treneri NK Slaven Belupa]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 0dyfk228dgs078eu31ssdmat0g8rjbx 0 759748 7592365 7552865 2026-09-01T23:25:44Z Croxyz 205325 7592365 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Emir Sahiti | slika =[[Datoteka:2025-03-10 Emir Sahiti HSV 1.jpg|250px]] | opis slike =Emir Sahiti, 2025. | visina = 174 cm | datum rođenja = [[29. studenog]] [[1998.]] | mjesto rođenja = [[Zemun]] | država = {{Z|KOSV}} [[Kosovo]]<br>{{Z|ALB}} [[Albanija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[Hannover 96]] | broj u klubu = 44 | pozicija = [[napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = <br>{{0}}{{0}}{{0}}? – [[2015.]] | juniorski klubovi = [[KF Ramiz Sadiku|Ramiz Sadiku]] <br> [[KF Prishtina|Priština]] | godina = [[2015.]]<br> [[2015.]] – [[2018.]]<br> [[2018.]] – [[2020.]] <br> [[2018.]] – [[2024.]] <br> [[2020.]] – [[2021.]]<br> [[2024.]] – [[2026.]]<br> [[2026.]] <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[KF Trepça'89 Kosovska Mitrovica|Trepča '89]] <br> [[FK Rabotnički|Rabotnički]] <br> [[HNK Hajduk Split II|Hajduk Split II]] <br> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br> {{nowrap|→ [[HNK Šibenik|Šibenik]] (posudba)}} <br> [[Hamburger SV|HSV]] <br> → [[Maccabi Tel-Aviv FC|Maccabi Tel-Aviv]] (posudba) <br> [[Hannover 96]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}32 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}25 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}99 {{0}}{{0}}(13) <br> {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}24 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2015.]] <br> [[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2022.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ALB|do=19}} <br>{{NogRep|ALB|do=21}} <br>{{NogRep|KOSV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | napomena = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Emir Sahiti''' ([[Zemun]], [[29. studenog]] [[1998.]]) [[Kosovo|kosovski]]-[[albanija|albanski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[napadač (nogomet)|krila]] za [[Hannover 96]] i [[Kosovska nogometna reprezentacija|kosovsku reprezentaciju]]. == Klupska karijera == === Početak karijere i Trepča '89. === Sahiti je započeo igrati za mlade momčadi [[kosovo|kosovskih]] klubova [[KF Ramiz Sadiku|Ramiz Sadiku]] i [[KF Prishtina|Priština]]. U travnju 2014. Sahiti je sa svojim bratom [[Suad Sahiti|Suadom]] bio na probi u belgijskom timu [[Standard Liège]], ali nije ostao makar je bilo predviđeno da će potpisati ugovor. Dana 25. lipnja 2015. pridružio se kosovskom klubu [[KF Trepça'89 Kosovska Mitrovica|Trepča '89]]. === Rabotnički === Potpisao je dvogodišnji ugovor s [[sjeverna Makedonija|makedonskim]] prvoligaškim klubom [[FK Rabotnički|Rabotničkim]] u lipnju 2015., a ovaj bi transfer postao pravno učinkovit u kolovozu 2015. Tamo je igrao i njegov brat Suad Sahiti. Dana 17. listopada 2015. Sahiti je debitirao u utakmici bez golova protiv [[FK Bregalnica Štip|Bregalnice Štip]]. === Posudba u Hajduk Split II === Dana 3. veljače 2018., Sahiti se pridružio ekipi [[HNK Hajduk Split II|Hajduk Split II]] u sklopu šesteromjesečne posudbe s mogućnošću otkupa. Dana 10. ožujka 2018. debitirao je u protiv [[HNK Gorica|Gorice]] nakon što je ušao kao zamjena u 78. minuti umjesto [[Tonio Teklić|Tonia Teklića]]. Gorica je tu utakmicu dobila 3:0. === Povratak u splitski Hajduk === Dana 29. kolovoza 2018. potpisao je četverogodišnji ugovor s hrvatskim klubom [[Hajduk Split]]. Za prvu momčad debitirao je 23. veljače 2019. u utakmici bez golova protiv Gorice nakon što je ušao kao zamjena u 68. minuti umjesto [[Anthony Kalik|Anthonyja Kalika]]. === Posudba u Šibenik === Dana 21. srpnja 2020. Sahiti je posuđen [[HNK Šibenik|Šibeniku]] na jednu sezonu. Debitirao je 15. kolovoza 2020. u utakmici [[1. HNL]] protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]] od koje je Šibenik izgubio 2:1. == Reprezentativna karijera == Od 2015. do 2019. Sahiti je bio član reprezentacije Albanije do 19 i 21 godine. Dana 28. prosinca 2021. [[Kosovski nogometni savez]] objavio je da je Sahiti odlučio predstavljati njihovu reprezentaciju. Dana 18. ožujka 2022. Sahiti je dobio poziv za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Burkine Faso|Burkine Faso]] i [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarske]], ali zbog ozljede nije mogao biti dio reprezentacije. Njegov debi za [[Kosovska nogometna reprezentacija|Kosovo]] dogodio se 9. lipnja u utakmici [[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Lige nacija 2022./23.]] protiv [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverne Irske]] nakon što je ušao kao zamjena u 88. minuti umjesto [[Milot Rashica|Milota Rashice]].<ref>[https://topsporti.com/artikulli/muriqi-e-rashica-rikthejne-kosoven-te-fitorja/liga-e-kombeve Kosova 3-2 Irlanda] Topsporti Preuzeto 14. veljače 2024.</ref> == Osobni život == Sahiti je rođen u [[Zemun]]u, od roditelja [[Albanci|Albanaca]] iz [[Medveđa|Medveđe]] i mlađi je brat kosovskog reprezentativca [[Suad Sahiti|Suada Sahitija]].<ref>[https://www.albinfo.ch/vellezerit-sahiti-mendojne-per-kosoven/ Vëllezërit Sahiti mendojnë për Kosovën] Albinfo.ch Preuzeto 14. veljače 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Sahiti, Emir}} [[Kategorija:Kosovski nogometaši]] [[Kategorija:Albanski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši Hannovera 96]] [[Kategorija:Nogometaši HSV-a]] [[Kategorija:Nogometaši Maccabi Tel-Aviva]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]] [[Kategorija:Životopisi, Zemun]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] fizfl1344qx2uhd77qoenrzy7bwq9yi 0 760662 7592319 7470792 2026-09-01T21:52:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592319 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:La Bilancia.jpg|mini|Naslovnica novina ''La Bilancia'' - iz Povijesne zbirke u fondu [[Sveučilišna knjižnica u Rijeci|Sveučilišne knjižnice Rijeka]]]] '''''La Bilancia''''' ([[1867.]] – [[1919.]]) su povijesne riječke novine s najdužom poviješću tiskanja.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lazzarich|first=Lea|date=2009|title=Izvori o riječkim povijesnim novinama 1813. - 1918.|url=https://hrcak.srce.hr/67043|journal=Libellarium : časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti|language=hr|volume=2|issue=1|page=70|issn=1846-8527}}</ref> == Povijest publikacije == Novine ''La Bilancia'' izdavane su u tiskari ''Stabilimento Tipolitografico Fiumano'' [[Emidio Mohovich|Emidia Mohovicha]]. Najprije počinju izlaziti kao tjednik; subotom, a od kraja 1870. postaju dnevni list. Preimenovane su u ''Giornale politico, commerciale e marittimo'', jer su donosile vijesti iz političkog, trgovačkog i pomorskog života Rijeke, kao i društvenu kroniku. ''La Bilancia'' tijekom [[1884.]] i [[1885.]] ima četiri posebna priloga, čija je učestalost izlaženja nepoznata: ''Gazzetino Rosa'' i ''Nauta'' (1884.) te ''Corriere di Fiume'' i ''l’Avvenire'' (1885. godine). Od 1890. godine, svakoga utorka, novine dobivaju i dodatak ''L'Avvisatore'', službeni list Kraljevske pomorske uprave u Rijeci (''foglio ufficiale del Regio'' ''ungarico Governo marittimo''). Emidio Mohovich u politici je otvoreno podupirao Mađare i politiku vladajućih peštanskih krugova, od kojih je dobivao i znatnu novčanu potporu, pa su novine ''La Bilancia'' postale središnjim glasilom riječke Liberalne stranke kojoj je i sam pripadao, i koja je u to vrijeme bila vladajuća stranka u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Nakon smrti Emidia Mohovicha ([[5. ožujka]] [[1893.]]) urednik postaje njegov stariji sin Vito, koji je umro [[1903.]], pa uređivanje lista i tiskaru preuzimaju njegova braća Ugo i Mario Mohovich. Format ''La Bilancie'' bio je četiri stranice, a cijena 6 solda. Godišnja pretplata za Rijeku iznosila je 16 fiorina, za [[Austro-Ugarska|Monarhiju]] 18, a za inozemstvo 24 fiorina. Naklada je bila 3000 primjeraka s prilozima. Iznad zaglavlja naslovne stranice nalazila se slika vage, simbola pravde i jednakosti. ''La Bilancia'' je najdugovječnija riječka novina toga razdoblja, koja je izlazila pedeset godina, do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], mijenjajući tijekom raznih redakcijskih kriza smjer, sadržaj i format. Osim Emidia Mohovicha, koji je bio glavni urednik ''La Bilancie'' trideset godina, ostali su urednici bili: Nossau, A. Albertoni, A Hodnih, M. Druscovich, Giovanni Marvin, Armando Odenigo. == Dostupnost == [[Sveučilišna knjižnica u Rijeci|Sveučilišna knjižnica Rijeka]] u svom fondu čuva te povijesne riječke novine.<ref>{{Citiranje weba|title=CROLIST - Pretrazivac|url=https://libraries.uniri.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1110627030|access-date=2024-03-19|website=libraries.uniri.hr|archive-date=1. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240301075744/https://libraries.uniri.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1110627030|url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske dnevne novine]] [[Kategorija:Riječki tisak]] hwpj4cndxf9ba2b0nvj7ognqcsm3w19 0 761112 7592383 7543502 2026-09-02T00:21:38Z Croxyz 205325 7592383 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Niko Sigur | slika = [[Datoteka:Niko_Sigur_Canada_v_Qatar_18_June_2026-086.jpg|250px]] | opis slike = Sigur na [[nogometno SP 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] | puno ime = Niko Kristian Sigur | visina = 180 cm | datum rođenja = [[9. rujna]] [[2003.]] | mjesto rođenja = [[Burnaby]], [[British Columbia|Britanska Kolumbija]], [[Kanada]] | država = {{Z|KAN}} [[Kanada]]<br>{{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[Toulouse FC|Toulouse]] | broj u klubu = 14 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|defenzivni vezni]] | ugovor = | mlade godine = <br><br>[[2021.]] – [[2022.]]<br> [[2022.]]<br>[[2022.]] – [[2023.]] | juniorski klubovi = Mountain United FC<br> [[Vancouver Whitecaps FC]]<br>[[Vaughan Azzurri]]<br>[[NK Radomlje|Radomlje]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | godina = [[2023.]] – [[2026.]] <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br> [[Toulouse FC|Toulouse]] | nastupi(golovi) = {{0}}100 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2023.]] – [[2024.]] <br> [[2024.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=21}} <br>{{NogRep|KAN}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(2) | godine treniranja = | klubovi = | napomena = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Niko Kristian Sigur''' ([[Burnaby]], [[British Columbia|Britanska Kolumbija]], [[Kanada]], [[9. rujna]] [[2003.]]) [[kanada|kanadsko]]-[[hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|defenzivnog veznog]]. Trenutačno igra za [[Toulouse FC|Toulouse]]. == Rani život == Rođen u Burnabyju u Kanadi i prvo je počeo igrati [[nogomet]] za Mountain United FC u Burnabyju, u kojem je osvojio pokrajinsko prvenstvo 2016. BC i naslov BCSPL liga-kupa 2018. Zatim je izabran da igra za Whitecaps FC Academy, gdje je osvojio prvenstvo USSDA Northwest Division 2018. Pohađao je regionalnu srednju školu Notre Dame na razini [[srednja škola|srednje škole]], gdje je osvojio 2019. BC AA pokrajinsko prvenstvo.<ref>[https://yorkulions.ca/sports/mens-soccer/roster/niko-sigur/9221 2021 Men's Soccer Roster] York Lions Preuzeto 6. ožujka 2024.</ref> == Sveučilišna karijera == Sigur je 2021. igrao jednu godinu sveučilišnog nogometa na Sveučilištu York. Tijekom svoje sveučilišne karijere započeo je u 10 od 11 [[utakmica]], postigavši 2 [[gol]]a i upisavši 1 asistenciju. Proglašen je sportašem tjedna u Yorku u studenom zbog svog polufinalnog nastupa u doigravanju, u kojem je postigao pobjednički pogodak protiv Ryersona u 119. minuti i upisao asistenciju u istoj utakmici. York će kasnije završiti sa srebrnom medaljom OUA prvenstvo tijekom svoje jedine sezone. == Klupska karijera == Igrao je za "C" momčad Vaughan Azzurra 2021., upisao je 2 nastupa za klub. Potom se početkom 2022. preselio u [[Slovenija|Sloveniju]], pridruživši se omladinskom pogonu [[NK Radomlje]]. Kasnije je prešao u [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]] kako bi igrao za njihovu akademiju, upisavši 2 gola i 3 asistencije u svojoj prvoj juniorskoj sezoni.<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/za-hajduk-debitirao-igrac-koji-je-prosle-godine-igrao-na-ulici/2457387.aspx Za Hajduk debitirao igrač koji je prošle godine igrao na ulici] Index.hr Preuzeto 6. ožujka 2024.</ref> Nije imao pravo igrati u povijesnom natjecanju splitskog Hajduka u [[UEFA Liga mladih|UEFA Ligi mladih]] zbog posebnog pravila prema kojem stariji igrači u juniorskim uzrastima moraju imati najmanje dvije godine klupskog iskustva kako bi mogli nastupiti.<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/tko-je-neocekivani-debitant-u-momcadi-hajduka-junior-koji-ne-smije-nastupati-u-europi-zbog-posebnog-pravila-1283507 Tko je neočekivani debitant u momčadi Hajduka? Junior koji ne smije nastupati u Europi zbog posebnog pravila] Slobodna Dalmacija Preuzeto 6. ožujka 2024.</ref> Dana [[3. kolovoza]] [[2022.]] potpisao je ugovor s Hajdukom. Imao je svoj neslužbeni debi za prvu momčad u 4:1 prijateljskoj pobjedi protiv [[NK Urania Baška Voda|Uranije]]. Svoj službeni seniorski debi imao je u 2:0 pobjedi protiv [[NK Varaždin Varaždin|Varaždina]] 22. travnja kao desni bek, zbog ozljeda [[Dino Mikanović|Dina Mikanovića]] i [[Gergő Lovrencsics|Gergőa Lovrencsicsa]]. == Reprezentativna karijera == Rođen u [[Kanada|Kanadi]], Sigur je [[hrvat]]skog podrijetla. U svibnju 2023. pozvan je u [[hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|hrvatsku reprezentaciju]] za Europsko prvenstvo do 21 godine. Pozvan je i u seniorsku [[kanadska nogometna reprezentacija|kanadsku nogometnu reprezentaciju]], ali je odlučio predstavljati Hrvatsku. U kolovozu 2024. naknadno se odlučio da će igrati za Kanadu. == Stil igre == Sigur je opisan kao vrlo tehnički vezni igrač koji može utjecati na igru na obje strane. Sigur sebe smatra defenzivnim veznim igračem koji također može igrati na nekoliko veznih pozicija. Može igrati i kao desni bek, kao što je prikazano na njegovom seniorskom profesionalnom debiju.<ref>[https://hajduk.hr/vijest/niko-sigur-bio-sam-nervozan-prije-debija-ali-suigraci-su-mi-puno-pomogli/15815 Suigrači su mi puno pomogli] Hajduk.hr Preuzeto 6. ožujka 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hns.team/igraci/1176105/niko-kristian-sigur/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] {{Sastav Kanada 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Sigur, Niko Kristian}} [[Kategorija:Kanadski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvati u Kanadi]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši Toulousea]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 60hfl5qf8fpyw3ma0sg6jik54y2oofz 0 761777 7592404 7580979 2026-09-02T06:26:07Z DragonFederal 232801 /* Poznati slobodni zidari */ 7592404 wikitext text/x-wiki {|class="wikitable sortable floatright plainrowheaders" style="clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;" |+Velike lože u Crnoj Gori{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Crnoj Gori te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}} |- ! scope="col" | [[Velika loža|Velike lože]] ! scope="col" | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža Crne Gore]]''' |align=right|5 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika regularna loža Crne Gore]]''' |align=right|3+ |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika nacionalna loža Crne Gore''' |align=right|4 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{DZ|SRB}} '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]''' |align=right|3 |- |} {{SZsidebar}} [[Slobodno zidarstvo]] u Crnoj Gori djeluje od početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložu slobodnih zidara]] na području [[Crna Gora|današnje Crne Gore]] osnovali su 1807. godine u [[Kotor]]u francuski časnici koji su upravljali [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]]. Danas u Crnoj Gori djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Velika loža Crne Gore]] i druge [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalne]] velike lože. == Povijest == {{external media | float = | width = | topic = | caption = <!-- text placed left or right of headerimage ---> | headerimage= | title = | video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=FzY0jYFVjLY Arhitektura svijeta EP04 – Vanja Mugoša, veliki majstor Velike lože Crne Gore], ''DAN portal'', 15. srpnja 2026.<ref>{{Citiranje weba|title=Masonski pokret: Istorija, uticaj i savremeni značaj|url=https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/video-masonski-pokret-istorija-uticaj-i-savremeni-znacaj/|access-date=2026-08-12|date=2026-07-15|website=dan.co.me}}</ref> | video2 = }} Loža "Prijatelji istine"{{efn|Naziv na francuskom: ''Loge de St. Jean sous le titre destinctif des Amis de la victorie"''}} u [[Kotor]]u osnovana je 1807., u doba [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]],{{efn|[[Ilirske pokrajine]] koje su uključivale [[Boka kotorska|Boku kotarsku]], bile su pokrajina [[Napoleon I. Bonaparte|Napoleonovog]] [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]] do 1813.}} na poticaj francuskog časnika Martela i dubrovačkog svećenika Ignjata Bana. Loža je pripadala [[Veliki orijent Francuske|Velikom orijentu Francuske]]. Člasnovi su se sastajali u kući kneza Beskuća. Kasnije su se neki članovi lože javno odrekli pripadnosti [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=http://vlh-glc.org/povijest.htm|title=Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva|access-date=2024-03-19|website=vlh-glc.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20010303014417fw_/http://vlh-glc.org/povijest.htm#NAPOLEON |archive-date=2000-06-13|url-status=dead}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://www.feral.bar/post/17986|title=Kako je nastala masonska loža u Kotoru|date=2022-12-04|access-date=2024-03-19|website=feral.bar|last=Jovović|first=Ivan}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Slobodno Zidarstvo u Crnoj Gori|url=https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_1._deo.pdf|access-date=2026-05-11|last=Rogošić|first=Branko|pages=52-53|date=Ožujak 2018.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240319081829/https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_1._deo.pdf|archive-date=2024-03-19|website=slobodnozidarstvo.org|last2=R.|first2=D.}}</ref> Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]] formirana je [[Velika loža "Jugoslavija"]]. Pod zaštitom ove velike lože uspostavljena je 1926. godine Loža "Zora" u Kotoru, [[Zetska oblast (Kraljevina SHS)|Zetska oblast]].<ref name=":0"/> Osnovala su je devetorica članova Lože "Sloboda" iz [[Dubrovnik]]a s prebivalištem u Kotoru. Međutim, politička situacija u Europi dovela je do gašenja loža, uključujući i Veliku ložu "Jugoslavija" 1940. godine, prije izbijanja [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]].<ref name=":2"/> Nakon rata, u razdoblju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945. – 1990.), organizirano slobodno zidarstvo je bilo zabranjeno. Obnova slobodnog zidarstva u Crnoj Gori, [[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|tadašnjoj republici]] u sastavu [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], dogodila se u ožujku 1993. godine kada je osnovana Loža "Montenegro", sa sjedištem u [[Podgorica|Podgorici]],<ref name=":10"/> na slobodnozidarskom samitu u [[Rimini]]ju gde je osnovana [[Regularna velika loža Srbije|Regularna velika loža Jugoslavije]]. Nakon ove osnovane su još tri lože, "Zora" u Kotoru, "Luča mikrokozma" u [[Cetinje|Cetinju]] te Loža "Garibaldi" u [[Nikšić]]u. Raspadom [[Srbija i Crna Gora|zajedničke države Srbije i Crne Gore]] 2006. godine ove četiri lože osnivaju prvu crnogorsku [[Velika loža|veliku ložu]], [[Velika loža Crne Gore|Veliku ložu Crne Gore]].<ref name=":2"/><ref name=":3">{{Citiranje weba|url=https://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2006&mm=06&dd=07&nav_id=200238|title=Osnovana Velika loža Crne Gore|date=2006-07-06|access-date=2024-03-19|website=b92.net}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://www.pcnen.com/portal/2007/05/12/unesena-svjetlost-u-veliku-lozu-crne-gore/|title=Unesena svjetlost u Veliku ložu Crne Gore|date=2007-05-12|access-date=2024-03-19|website=pcnen.com}}</ref> Tri godine kasnije, u veljači 2009., [[Ujedinjena velika loža Engleske]] priznala je ovu veliku ložu kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu]].<ref name=":5">{{Citiranje weba|url=https://rtv.rs/sr_lat/region/velika-loza-engleske-priznala-crnogorske-masone_113463.html|title=Velika loža Engleske priznala crnogorske masone|date=2009-03-01|access-date=2024-03-19|website=rtv.rs}}</ref><ref name=":6">{{Citiranje weba|url=https://www.pcnen.com/portal/2010/01/24/u-crnoj-gori-postoji-samo-jedna-regularna-masonska-organizacija/|title=U Crnoj Gori postoji samo jedna regularna masonska organizacija|date=2010-01-24|access-date=2024-03-19|website=pcnen.com}}</ref> Krajem ožujka 2026. na Fakultetu pravnih znanosti Sveučilišta Donja Gorica u Podgorici održan je prvi akademski panel u Crnoj Gori posvećen [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Vanja Mugoša: Masonerija nije tajno društvo, već društvo tajni|url=https://feral.bar/post/43840|access-date=2026-04-02|last=Petrić|first=Radomir|date=2026-03-30|website=feral.bar}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Akademski trijalog – Tajno društvo ili društvo s tajnom: Masonerija u Crnoj Gori|url=https://barinfo.me/akademski-trijalog-tajno-drustvo-ili-drustvo-s-tajnom-masonerija-u-crnoj-gori/|access-date=2026-04-02|last=Petrić|first=Radomir|date=2026-03-30|website=barinfo.me}}</ref> == Regularna velika loža == [[Slika:Zvlcgm.png|mini|150px|desno|Velika loža Crne Gore]] {{glavni|Velika loža Crne Gore}} '''Velika loža Crne Gore''' ([[Crnogorski jezik|crnog.]] ''Велика ложа Црне Горе''), skraćeno VLCG,<ref>{{Citiranje weba|url=https://ngo.gov.me/Pretraga/PrikazOrganizacije?id=3989|title=Registar nevladinih organizacija|access-date=2024-03-19|website=ngo.gov.me}} – Velika loža Crne Gore je registrirana udruga, pod nazivom Nevladino udruženje Velika loža Crne Gore Podgorica, u Regisuru nevladinih organizacija pri Ministarstvu javne uprave Crne Gore pod brojem 3529 od 15. svibnja 2006. godine sa sjedištem na adresi Slobode br. 16/1, Podgorica.</ref> je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] crnogorska [[velika loža]] osnovana 2006. godine u [[Podgorica|Podgorici]].<ref name=":3"/> Ima preko 160 članova u pet [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u Podgorici, [[Kotor]]u, [[Cetinje|Cetinju]] i [[Nikšić]]u.<ref name=":4"/><ref name=":10">{{Citiranje weba|title=Ne „zidaju” politiku, ali su u njoj: Ko su, šta rade i kako funkcionišu masoni u Crnoj Gori|url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/789991/ne-zidaju-politiku-ali-su-u-njoj-ko-su-sta-rade-i-kako-funkcionisu-masoni-u-crnoj-gori|access-date=2026-01-03|last=Rudović|first=Balša|date=2026-01-02|website=vijesti.me}}</ref> [[Ujedinjena velika loža Engleske]] je 2009. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu.<ref name=":5"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Montenegro|title=Montenegro|access-date=2024-03-19|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref><ref name=":9"/> == Tradicionalne i liberalne velike lože== {{multiple image | align = right | header = | perrow = 2/2 | image1 = Vnlcg.png | width1 = 135 | caption1 = Velika nacionalna loža Crne Gore, osnovana 2015. godine | image2 = CGorijent.png | width2 = 135 | caption2 = Crnogorski orijent, osovan 2024. godine }} U Crnoj Gori djeluju i [[Velika loža|velike lože]] koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnom]] ili [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalnom ustroju]]. '''[[Velika regularna loža Crne Gore]]''' ([[Crnogorski jezik|crnog.]] ''Велика регуларна ложа Црне Горе''), skraćeno VRLCG,<ref>{{Citiranje weba|url=https://ngo.gov.me/Pretraga/PrikazOrganizacije?id=6960|title=Registar nevladinih organizacija|access-date=2024-03-19|website=ngo.gov.me}} – Velika regularna loža Crne Gore je registrirana udruga u Regisuru nevladinih organizacija pri Ministarstvu javne uprave Crne Gore pod brojem 6501 od 29. travnja 2013. godine sa sjedištem na adresi Podanje b.b., Danilovgrad.</ref> je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] velika loža sa sjedištem u [[Danilovgrad]]u, osnovana 2000. godine od strane tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]].<ref name=":7">{{Citiranje weba|url=http://www.grlm.org/index2a.htm|title=Grand Regular Lodge of Montenegro - History|access-date=2024-03-19|website=grlm.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20100902024712/http://www.grlm.org/index2a.htm|archive-date=2010-09-02|url-status=dead|language=en}}</ref> Primarni [[obred]] ove velike lože je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]].<ref name=":7"/> Godine 2009. potpisala je povelju o prijateljstvu s [[Veliki orijent Francuske|Velikim orijentom Francuske]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.etoiledes2mondes.org/wordpress/?page_id=60|title=Le Grand Orient de France|access-date=2024-03-19|website=etoiledes2mondes.org|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Deklaracija o prijateljstvu crnogorske i francuske masonerije|url=https://www.portalanalitika.me/clanak/deklaracija-o-prijateljstvu-crnogorske-i-francuske-masonerije|access-date=2025-09-28|date=2010-01-23|website=portalanalitika.me}}</ref> Članica je [[Masonska unija Balkana|Masonske unije Balkana]]. '''Velika nacionalna loža Crne Gore''' (''Велика национална ложа Црне Горе''), skraćeno VNLCG,<ref>{{Citiranje weba|url=https://ngo.gov.me/Pretraga/PrikazOrganizacije?id=8020|title=Registar nevladinih organizacija|access-date=2024-03-19|website=ngo.gov.me}} – Velika nacionalna loža Crne Gore je registrirana udruga u Regisuru nevladinih organizacija pri Ministarstvu javne uprave Crne Gore pod brojem 7548 od 9. travnja 2015. godine sa sjedištem na adresi Novaka Miloševa br. 6, Podgorica.</ref> je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] velika loža osnovana 2015. godine. Pod njenom zaštitom djeluju četiri lože u Podgorici, i to: Loža "18. mart", Loža "Aurora", Loža "P. P. Njegoš" i Loža "La Fence".<ref>{{Citiranje weba|url=https://vnlcg.me/|title=Velika nacionalna loža Crne Gore|access-date=2024-03-19|website=vnlcg.me}}</ref> Članica je međunarodnog [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]] [[SOGLIA]].<ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodges of SOGLIA|url=https://soglia.org/en/grand-lodges|access-date=2026-03-09|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250811021612/https://soglia.org/en/grand-lodges|archive-date=2025-08-11|website=soglia.org|language=en}}</ref> Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je Drevni i prihvaćeni škotski obred, a upravljanje visokim stupnjevima vodi [[Vrhovno vijeće velikih loža Balkana]].<ref>{{Citiranje weba|title=Vrhovno Veće Velikih Loža Balkana|url=https://vvvlb.com/|access-date=2024-12-19|website=vvvlb.com}}</ref> Veliki majstor ove velike lože bio je Slavko Vujisić. '''Crnogorski orijent''' (''Црногорски оријент'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://ngo.gov.me/Pretraga/PrikazOrganizacije?id=11833|title=Registar nevladinih organizacija|access-date=2024-03-19|website=ngo.gov.me}} – "Crnogorski Orjent" je registrirana udruga u Regisuru nevladinih organizacija pri Ministarstvu javne uprave Crne Gore pod brojem 11212 od 15. studenog 2024. godine sa sjedištem na adresi IX. Crnogorske brigade 130, Podgorica.</ref> je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna]] velika loža sa sjedištem u Podgorici.<ref>{{Citiranje weba|title=Crnogorski orijent|url=https://crnogorskiorijent.org/|access-date=2026-01-03|website=crnogorskiorijent.org}}</ref> Svečanost utemeljenja ove velike lože organizirana je 8. studenog 2025. u albanskom gradu [[Drač]] od strane [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Albanija|Velike albanske lože "Ilirija"]] i [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Talijanskog tradicionalnog masonskog reda]] (OTMI).<ref>{{Citiranje weba|title=Themelohet Këshilli i Lartë i Orientit të Malit të Zi|url=https://lmshi.al/themelohet-keshilli-i-larte-i-orientit-te-malit-te-zi/|access-date=2026-08-15|website=lmshi.al|language=sq}}</ref> Crnogorske velike lože koje nisu upisane u nacionalni registar [[Nevladina udruga|udruga]]: *'''Tradicionalni inicijacijski red Crne Gore''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Ordine Tradizionale Iniziatico Montenegro''), skraćeno OTIM, je član Univerzalnog masonskog saveza ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Alleanza Universale Massonica'', AUM),<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.aum-lodge.org/?p=183|title=Obbedienze confederate nell'A.'.U.'.M.'.|access-date=2024-04-19|website=aum-lodge.org|language=it|archive-date=4. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240404071154/http://www.aum-lodge.org/?p=183|url-status=dead}}</ref> te ima sestrinske velike lože (tj. velike lože istog naziva) u nekoliko drugih država.<ref>{{Citiranje weba|url=https://umaniterra.org/alleanza-universale-massonica-aum/|title=Alleanza Universale Massonica - AUM|access-date=2024-04-04|website=umaniterra.org|language=it}}</ref> *'''Velika orijentalna regularna loža Crne Gore''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Orientale Régulière du Monténégro'') je [[pokrajinska velika loža]] u sastavu Velike orijentalne regularne lože Francuske (''Grande Loge Orientale Régulière de France'', GLORF).<ref name=":8">{{Citiranje weba|url=https://glerdf.blogspot.com/p/reconnaissances.html|title=GLERDF Liens d'amitié |access-date=2024-04-04|language=fr}}</ref> *'''Velika neovisna loža slobodnih zidara Crne Gore''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Indipendente Gran Loggia dei Liberi Muratori del Montenegro'').<ref name=":8"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://grandeorienteitaliano.it/roma-16-04-2016-gran-loggia-del-grande-oriente-italiano/|title=Roma 16-04-2016: Gran Loggia del Grande oriente Italiano|date=2016-04-16|access-date=2024-04-04|website=grandeorienteitaliano.it|language=it}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://ml-sar.ro/en/treaty-of-recognition-and-fellowship-montenegro/|title=Treaty of Recognition and Fellowship – Montenegro|date=2016-10-24|access-date=2024-04-04|website=ml-sar.ro|language=en|archive-date=4. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240404114909/https://ml-sar.ro/en/treaty-of-recognition-and-fellowship-montenegro/|url-status=dead}}</ref> U Podgorici imaju Ložu "Fratellanza".<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.loggiarosslyn.it/la-nostra-catena-d-unione/|title=La nostra Catena d’Unione|access-date=2024-04-04|website=loggiarosslyn.it|language=it}}</ref> *'''Velika najuzvišenija loža Crne Gore''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Serenissima Gran Loggia del Montenegro'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://grandeorienteitaliano.it/riconoscimenti/riconoscimenti-internazionali/|title=Riconoscimenti internazionali|access-date=2024-04-04|website=grandeorienteitaliano.it|language=it}}</ref> * '''Velika suverena loža Duklja''' je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] velika loža. Nosi naziv po [[Dukljansko Kraljevstvo|Duklji]], srednjovjekovnoj [[Slaveni|slavenskoj]] državi na području današnje Crne Gore. Upravljanje visokim stupnjevima [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] vodi [[Škotski red u Srbiji#Vrhovni savjet Balkana|Vrhovni savjet Balkana]].<ref>{{Citiranje weba|title=Vrhovni savet Balkana|url=https://supremecouncil.rs/vrhovni-savet.php|access-date=2025-05-31|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250221143805/https://supremecouncil.rs/vrhovni-savet.php|archive-date=2025-02-21|website=supremecouncil.rs}}</ref> * '''Velika suverena loža Crne Gore''' (''Велика суверена ложа Црне Горе'') će biti [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] velika loža, a planira se osnovati u listopadu 2026. godine od tri lože u Podgorici koje djeluju pod okriljem [[Velika nacionalna loža Srbije|Velike nacionalne lože Srbije]]. Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože bit će [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]].<ref>{{Citiranje weba|title=33. Redovna Godišnja skupština Velike nacionalne lože Srbije – Kragujevac 2026.|url=https://vnls.rs/33-redovna-godisnja-skupstina-velike-nacionalne-loze-srbije/|access-date=2026-08-18|website=vnls.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Obraćanje velikog majstora VNLS na konventu Velike lože Francuske u Parizu|url=https://vnls.rs/obracanje-velikog-majstor-vnls-na-konventu-velike-loze-francuske-u-parizu/|access-date=2026-08-18|date=2026-06-07|website=vnls.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Une délégation de la GLDF à Belgrade|url=https://www.hiram.be/une-delegation-de-la-gldf-a-belgrade/|access-date=2026-08-20|date=2026-08-19|website=hiram.be|language=fr}}</ref> == Ugašene velike lože == '''Velika regularna masonska loža Crne Gore''', skraćeno VRMLCG,<ref>{{Citiranje weba|url=https://ngo.gov.me/Pretraga/PrikazOrganizacije?id=2267|title=Registar nevladinih organizacija|access-date=2024-05-01|website=ngo.gov.me}} – Velika regularna masonska loža Crne Gore zavedena je udruga u Regisuru nevladinih organizacija pri Ministarstvu javne uprave Crne Gore pod brojem 1807 od 25. studenoh 2002. godine sa sjedištem na adresi Goce Delčeva br. 22, Podgorica. Brisana je zajedničkom odlukom registratora od 06. lipnja 2013. godine.</ref> je velika loža koja je radila početkom 2000-ih. Bio je to tek pokušaj samostalne velike lože u [[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|tadašnjoj Crnog Gori]], federalnoj jedinici u sastavu [[Savezna Republika Jugoslavija|treće Jugoslavije]]. Konstituirana je 7. srpnja 2002. godine pod vodstvom Zuvdije Hodžića ali zbog neispravnog osnivanja zahtjev za međunarodnim priznanjem nije odobren.<ref name=":2"/><ref>Velika Loža Idaho ''"Report of the Committee of Fraternal Relations"'', rujan 2003. godine. Commission on Information for Recognition zaključila da Velika loža ne ispunjava standarde za priznanje, pa se regularnim ložama diljem svijeta ne preporučuje njeno priznanje.</ref><ref name=":9">{{Citiranje knjige|title=Masoni u Srbiji|last=Lopušina|first=Marko|publisher=Knjiga komerc|year=2010|isbn=978-86-7712-261-4|location=Beograd|url=https://www.knjizara.com/Masoni-u-Srbiji-Marko-Lopusina-130929|pages=191-195}}</ref> Početkom 1997. godine '''[[Velika loža Jugoslavije]]''' je u [[Kotor]]u osnovala Ložu "Njegoš". Ova loža se vrlo brzo ugasila zbog nedostatka članova.<ref name=":2"/><ref name=":9"/> == Inozemne velike lože u Crnoj Gori == Pored crnogorskih [[velika loža|velikih loža]], u Crnoj Gori djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: *{{DZ|SRB}} [[Velika nacionalna loža Srbije]] (VNLS) ima pod svojim okriljem tri lože u [[Podgorica|Podgorici]], i to lože: "G9" br. 55, "G6" br. 66 i "G3" br. 70.<ref>{{Citiranje weba|url=https://vnls.rs/loze-pod-zastitom-vnls/|title=Lože pod zaštitom Velike Nacionalne Lože Srbije|access-date=2025-05-19|website=vnls.rs|language=sr}}</ref><ref name=":2"/> == Poznati slobodni zidari == <!-- NAVODITI SAMO OSOBE KOJI IMAJU ČLANAK NA WIKIPEDIJI --> * [[Petar II. Petrović Njegoš]] (1813. – 1851.),{{efn|Jedni izvori potvrđuju da je Petar II. bio slobodni zidar,<ref>{{Citiranje weba|title=Najpoznatiji Srbi masoni: Slavne domaće istorijske ličnosti koje su bile slobodni zidari|url=https://www.istorijskizabavnik.rs/blog/srbimasoni|access-date=2026-08-18|date=2019-10-23|website=istorijskizabavnik.rs}}</ref> dok drugi osporavaju te navode.<ref>{{Citiranje weba|title=Pruneti: Njegoš poznavao dosta masona, o njegovom članstvu se ne zna|url=https://www.portalanalitika.me/clanak/pruneti-njego-poznavao-dosta-masona-o-njegovom-lanstvu-se-ne-zna|access-date=2026-08-18|date=2012-04-06|website=portalanalitika.me}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=O kanonizaciji Petra II Petrovića Njegoša|url=https://svetosavlje.org/o-kanonizaciji-petra-ii-petrovica-njegosa/|access-date=2026-08-18|last=Bogosavljević|first=Nikodim|date=2014-05-12|website=svetosavlje.org|location=Ribnica|language=sr}}</ref><ref name=":10"/>}} vladika i državni poglavar Crne Gore, književnik i filozof * [[Antun Kojović]] (1751. – 1845.), hrvatski pjesnik iz Budve == Vidi još == * [[Veliki orijent Francuske na Balkanu]] * [[Slobodno zidarstvo u Ilirskim pokrajinama]] * [[Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini]] * [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|http://www.gl-montenegro.co.me/|Velika loža Crne Gore}} * {{URL|https://vnlcg.me/|Velika nacionalna loža Crne Gore}} * {{URL|https://crnogorskiorijent.org/|Crnogorski orijent}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Crna Gora]] n0wbdj6s27n98wsjbvrhagg7yzwb7ps 0 764093 7592421 7586960 2026-09-02T07:16:57Z DragonFederal 232801 /* Pridružena tijela i redovi */ 7592421 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Regularna velika loža Belgije |izvorno ime = Grande Loge Régulière de Belgique<br>Reguliere Grootloge van België |logo = GLRB-logo.png |veličina = 210px |logo opis = |skraćenica = GLRB / RGLB |moto = |utemeljena = [[15. lipnja]] [[1979.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte = [[Bruxelles]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Belgija]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://www.glrb.be/|glrb.be}} }} '''Regularna velika loža Belgije''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo.]] ''Reguliere Grootloge van België'') je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]]. Osnovana je 1979. godine. == Povijest == [[Velika loža Belgije|Veliku ložu Belgije]] osnovalo je [[1959.]] godine pet masonskih loža izdvojenih iz [[Veliki orijent Belgije|Velikog orijenta Belgije]] (osnovan 1833.) koje su [[Regularno slobodno zidarstvo|težile regularnosti]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://glb.be/wp1/?page_id=227|title=Quelle est l’histoire de la Grande Loge de Belgique?|access-date=2024-06-27|website=glb.be|language=fr}}</ref> Sa sobom su povukli i [[#Škotski red|Vrhovno vijeće za Belgiju]]. Velika loža Belgije je priznata kao regularna velika loža [[1965.]] godine od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]]. U prvih 20 godina rada osnovali su sedam loža, a među njima i dvije u [[Bruxelles]]u, "Unija" (1962.) i "Tri prstena" (1975.), dvije u [[Waterloo]]u, "Markiz od Gagesa" (1977.) i "Tri cigle" (1979.), kao i Ložu "Salomonovi učenici" (1968.) u Leuven, "Budućnost i nada" (1972.) u [[Charleroi|Charlerou]] i Ložu "Wijngaerdenranck" (1973.) u Aarschotu.<ref name=":1"/> Loža "Vitez Ramsay" je osnovana [[1964.]] godine u Saint-Germain-en-Laye ([[Île-de-France]]) pod zaštitom [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] da bi se već [[1967.]] preselila u Maubeuge ([[Hauts-de-France]]). Loža se ponovo seli i to [[1970.]] godine u Bruxelles kada prelazi i pod zaštitu Velike lože Belgije. Godine [[1978.]] se ponovo seli, sada u Waterloo.<ref name=":10">{{Citiranje weba|url=https://chevalierramsay.be/lodge-history/|title=History of the Chevalier Ramsay Lodge|access-date=2024-06-27|website=chevalierramsay.be|language=en}}</ref> Velika loža Belgije je [[1979.]] godine izgubila [[Regularno slobodno zidarstvo|priznanje regularnosti]] od Ujedinjene velike lože Engleske, [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]], [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] i drugih velikih loža. Nakon toga spomenutih devet loža s 333 člana pod zaštitom Velike lože Belgije se izdvajaju te [[15. lipnja]] 1979. godine formiraju '''Regularnu veliku ložu Belgije'''. Sa sobom su povukli i Vrhovno vijeće za Belgiju. Novouspostavljena velika loža do kraja 1979. godine osniva još tri lože, dvije u Bruxellesu ("Savršeno prijateljstvo" br. 11 i "Ivan Ruysbroeck" br. 12) te Ložu "Dugi trg" br. 10 u Charlerou.<ref name=":1"/> Tijekom [[1980-ih]] osnovano je 11 novih loža. U Bruxelles su [[1980.]] godine osnovane dvije lože, "Cedar" i "Godfrey de Saint-Omer". Iste godine su osnovane još četri lože: "Vjernost" u [[Gent]]u, "Akacija" u [[Kortrijk]]u, "Drevne dužnosti" u [[Antwerpen]]u i "François-Charles de Velbrück" u [[Liège|Liègu]]. Godine 1982. osnovane su dvije lože, "Konstantna vjernost" u Mechelenu ([[Antwerpen (pokrajina)|Pokrajina Antwerpen]]) i "Savršeno bratstvo" u [[Mons]]u. Druga loža u Antwerpenu, Loža "Eendracht 1764.", osnovana je 1985. godine. Loža "Zlatno runo" je osnovana 1988. godine u Vilvoordeu ([[Flamanski Brabant]]). Godine [[1989.]] osnovana je Loža "Svjetlost Ardena" u Ferrièresu ([[Liège (pokrajina)|Pokrajina Liège]]) dok se Loža "Vitez Ramsay" vratila u Bruxelles.<ref name=":10"/><ref name=":1"/> Tijekom [[1990-ih]] osnovano je 13 novih loža. Godine [[1990.]] osnovana je Loža "Sambre i Meuse" u [[Namur]]u. Sljedeće godine, [[1991.]], osnovane su tri lože: "Uvijek vjerni" u Charleroiju, "Vjera i ljubav" u [[Gent]]u te "Sveti Ivan od dina" u Koksijdeu ([[Zapadna Flandrija]]). U [[1993.]] godini osnovane su dvije lože, "Karlo Lorenski" u Nivellesu ([[Valonski Brabant]]) i [[Istraživačka loža|istraživačka]] Loža "Masonska umjetnost" u Bruxellesu. Loža "Eendracht 1764." osnovana je [[1995.]] godine u [[Brugge]]u, iste godine kada i Loža "Sunce" u Antwerpenu te Loža "Atanor" u Gentu. Godine [[1997.]] osnovane su dvije lože: "Pitagora" u Antwerpenu koja radi na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]] i Loža "Putovanje na istok" u Bruxellesu koja radi na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]]. Posljednje dvije lože osnovane tijekom 1990-ih su Loža "Sv. Žan svjetlo Lorensko" u Arlonu (belgijska [[Luxembourg (Belgija)|Pokrajina Luxembourg]]) i Loža "Orao s Patmosa" u Tournaiju ([[Hainaut (pokrajina)|Pokrajina Hainaut]]), obje [[1998.]] godine.<ref name=":1"/> Tijekom [[2000-ih]] osnovano je deset novih loža. U [[2000.]] godini osnovane su lože "Sedam stupova" u [[Liège]]u i "Euklid" u Gentu. Godine [[2001.]] osnovane su lože "Pod Hermesovim plaštom" u Bruxellesu i St-Jan aan 't Veer 41 u Stokkemu. Sljedeće lože osnovane su [[2005.]] godine: "Iris" u Liègeu, "Aurora" u Oudenaardeu ([[Istočna Flandrija]]) i "Delta Collinesa" u Flobecqu (Pokrajina Hainaut). U [[2007.]] godini osnovana je Loža "Vernesovo kamenje" u Péruwelzu (Pokrajina Hainaut), a [[2008.]] godine Loža "Zlatna mamuza", druga u Namuru. Posljednja loža osnovana u ovom razdoblju je "Svjetlost i bratstvo" u Charleroiju [[2009.]] godine.<ref name=":1"/> Tijekom [[2010-ih]] osnovano je 14 novih loža. Godine [[2010.]] osnovane su lože "Sveti Ivan u ter Heideu" u Turnhoutu ([[Antwerpen (pokrajina)|Pokrajina Antwerpen]]), "Spinoza" u Oostendeu ([[Zapadna Flandrija]]), "Pravi prijatelji" u Retinneu (Pokrajina Liège) te "William Preston – Ekvinocij" u Genappeu (Valonski Brabant). Godine [[2011.]] osnovana je Loža "Zrno pšenice" u [[Hasselt]]u, dok su [[2012.]] godine u Bruxellesu osnovane dvije lože: "Anatolija" koja radi na [[Turski jezik|turskom jeziku]] i "Astraea" br. 0. U [[2013.]] godini osnovane su lože "Graditelji tihih gradova u Flandrijskim poljima" u Ploegsteertu (Pokrajina Hainaut) i "Spokoj" u Péruwelzu. Godine [[2014.]] u Bruxellesu osnovana je Loža "Europa" koja je dio [[Međunarodni simpozij loža "Europa"|lanca istoimenih loža]]. Loža "Diskretni Carski" osnovana je [[2016.]] godine u Aalstu (Istočna Flandrija), "Atena" je osnovana [[2017.]] godine u Louvain-la-Neuve (Valonski Brabant), a "Ryckevelde" i "Sveti Ivan od bedema" osnovane su [[2018.]] godine u Dammeu (Zapadna Flandrija) i Bincheu (Pokrajina Hainaut).<ref name=":1"/> U [[2020-ih|2020-im]], nakon [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]], osnovane su dvije lože. U Tienenu ([[Flamanski Brabant]]) je [[2022.]] osnovana Loža "Jacob van Gobertingen", dok je [[2024.]] godine u Bincheu ([[Hainaut (pokrajina)|Pokrajina Hainaut]]) osnovana Loža "Sveti Ivan Krstitelj", treća loža u Belgiji koja radi na engleskom jeziku.<ref name=":1"/> == Ustroj == Sjedište Regularne velike lože Belgije je u [[Bruxelles]]u. Velika loža ima svoj [[časopis]], ''Acta Macionica''. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Belgija |float=right |width=450 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Regularne velike lože Belgije |places= {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.846667 |long=4.3525 |label=[[Bruxelles]] |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.4 |long=4.433333 |label=[[Charleroi]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.4 |long=4.166667 |label=[[Binche]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.454722 |long=3.9525 |label=[[Mons]] |position= left}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.516667 |long=3.583333 |label=[[Péruwelz]]|position=left }} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.605556 |long=3.388056 |label=[[Tournai]]|position= left}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.733333 |long=3.733333 |label=[[Flobecq]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.724444 |long=2.878056 |label=[[Ploegsteert]] |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.717469 |long=4.397911 |label=[[Waterloo]] |position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.667778 |long=4.611667 |label=[[Louvain-la-Neuve|Louvain]] |position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.583333 |long=4.316667 |label=[[Nivelles]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.6 |long=4.45 |label=[[Genappe]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.639722 |long=5.570556 |label=[[Liège]] |position= left }} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.633333 |long=5.7 |label=[[Retinne]] |position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.4 |long=5.6 |label=[[Ferrières]] |position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.466667 |long=4.866667 |label=[[Namur]] |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=49.683333 |long=5.816667 |label=[[Arlon]]|position= left}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.217778 |long=4.400278 |label=[[Antwerpen]]|position= top }} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.316667 |long=4.95 |label=[[Turnhout]]|position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.027778 |long=4.480556 |label=[[Mechelen]]|position= top }} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.053611 |long=3.725278 |label=[[Gent]] |position= top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.938333 |long=4.039167 |label=[[Aalst]] |position= top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.85 |long=3.6 |label=[[Oudenaarde]] |position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.208889 |long=3.224167 |label=[[Brugge]]|position= bottom}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.25 |long=3.266667 |label=[[Damme]] |position= top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.1 |long=2.65 |label=[[Koksijde]] |position= bottom}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.8275 |long=3.265833 |label=[[Kortrijk]]|position= top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.225833 |long=2.919444 |label=[[Oostende]]|position= left}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.983333 |long=4.833333 |label=[[Aarschot]]|position= top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.883333 |long=4.7 |label=[[Leuven]]|position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.8 |long=4.933333 |label=[[Tienen]]|position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.933333 |long=4.416667 |label=[[Vilvoorde]]|position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.93 |long=5.3375 |label=[[Hasselt]] |position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.033333 |long=5.733333 |label=[[Dilsen-Stokkem]] |position= top}} }} U 2026. godini pod okriljem ove velike lože rade 62 [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]. Mogu se rasporediti prema [[Belgijske regije|Belgijskim regijama]]:<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://rglb.net/en/lodges/|title=Lodges|access-date=2024-06-26|website=rglb.net|language=en, fr, nl}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Map of Lodges - Regular Grand Lodge of Belgium|url=https://www.glrb.be/pages/carte-loges.php|access-date=2026-08-25|website=glrb.be|language=en, fr, nl}}</ref> * 26 loža u [[Valonija|Valoniji]] (Valonska regija), od kojih je 13 u [[Hainaut (pokrajina)|Pokrajini Hainaut]] (četiri u [[Charleroi|Charleroju]], po dvije u Bincheu, [[Mons]]u, Péruwelzu te po jedna u Tournaiju, Flobecqu i Ploegsteertu), po pet loža je u [[Valonski Brabant|Valonskom Brabantu]] (dvije u [[Waterloo]]u te po jedna u Louvain-la-Neuveu, Nivellesu i Genappeu) i [[Liège (pokrajina)|Pokrajini Liège]] (tri u [[Liège|Liègu]] i jedna u Retinneu i Forrièresu), dvije su u [[Namur (pokrajina)|Pokrajini Namur]] (obje u [[Namur]]u), a u [[Luxembourg (Belgija)|Pokrajini Luxembourg]] je jedna loža (Arlon). * 23 lože u [[Flandrija|Flandriji]] (Flamanska regija), od kojih je po šest u [[Antwerpen (pokrajina)|Pokrajini Antwerpen]] (četiri u [[Antwerpen]]u te po jedna u Turnhoutu i Mechelenu) i [[Istočna Flandrija|Istočnoj Flandriji]] (četiri u [[Gent]]u te po jedna u Aalstu i Oudenaardeu), pet loža je u [[Zapadna Flandrija|Zapadnoj Flandriji]] ([[Brugge]], Damme, Koksijde, [[Kortrijk]] i Oostende), četiri lože su u [[Flamanski Brabant|Flamanskom Brabantu]] (Aarschot, Leuven, Tienen i Vilvoorde) a dvije su u [[Limburg (Belgija)|Limburgu]] ([[Hasselt]] i Stokkem). * 13 loža u [[Bruxelles]]u ([[Regija glavnoga grada Bruxellesa]]). Na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]] rade 33 lože, devet od 13 loža u Bruxellesu i 24 od 26 loža u Valoniji:<ref name=":1"/> * Loža "Astraea" (''Loge Astraea'') br. 0, Bruxelles – nosi naziv po Astraeji, djevičanskoj božici pravde u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. * Loža "Unija" (''Loge L'Union'') br. 1, Bruxelles – osnovana je pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Belgija|Velike lože Belgije]]. * Loža "Budućnost i nada" (''Loge L'Avenir et l'Espérance'') br. 5, Charleroi – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. * Loža "Tri prstena" (''Loge Les Trois Anneaux'') br. 7, Bruxelles – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. * Loža "Markiz od Gagesa" (''Loge Le Marquis de Gages'') br. 8, Waterloo – nosi naziv po François Bonaventure Joseph du Mont, utemeljitelju organiziranog slobodnog zidarstva 1770. godine u [[Povijest Nizozemske|tadašnjoj Nizozemskoj]]; osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.marquisdegagesglrb.sitew.be/|title=Loge "Le Marquis de Gages"|access-date=2024-07-01|website=sitew.be|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=45e Anniversaire de la R. L. Le Marquis de Gages N°8 à l'O de Waterloo (Les Carnets du Marquis)|year=2022|isbn=979-8802339718|location=Waterloo|language=fr}}</ref> * Loža "Tri cigle" (''Loge Les Trois Briques'') br. 9, Waterloo – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. * Loža "Dugi trg" (''Loge Le Carré Long'') br. 10, Charleroi * Loža "Savršeno prijateljstvo" (''Loge La Parfaite Amitié'') br. 11, Bruxelles<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.param.be/|title=La Parfaite Amitié 11 Brussels|access-date=2024-07-01|website=param.be|archive-url=https://web.archive.org/web/20060629200900/http://www.param.be/|archive-date=2006-06-29|url-status=dead|language=fr}}</ref> * Loža "François-Charles de Velbrück" (''Loge François-Charles de Velbrück'') br. 16, Liège – nosi naziv po François-Charlesu de Velbrücku, knezu-biskupu Liègea u 18. stoljeću. * Loža "Cedar" (''Loge Le Cèdre'') br. 17, Bruxelles – nosi naziv po [[Crnogorična šuma|crnogoričnom]] stablu [[cedar]]. * Loža "Godfrey de Saint-Omer" (''Loge Geoffroi de Saint Omer'') br. 18, Bruxelles – nosi naziv po flamanskom vitezu Godfreyju de Saint-Omeru, suosnivaču [[Templari|Reda vitezova templara]]. * Loža "Savršeno bratstvo" (''Loge La Parfaite Fraternité'') br. 20, Mons * Loža "Svjetlost Ardena" (''Loge La Lumière des Ardennes'') br. 24, Ferrières – nosi naziv po [[Ardeni|Ardeniju]], području u zapadnoj Europi. * Loža "Sambre i Meuse" (''Loge Sambre et Meuse'') br. 25, Namur – nosi naziv po rijekama [[Sambre]] i [[Meuse (rijeka)|Meuse]] na čijem se ušću nalazi grad [[Namur]]. * Loža "Uvijek vjerni" (''Loge Semper Fidelis'') br. 26, Charleroi * Loža "Karlo Lorenski" (''Loge Charles de Lorraine'') br. 29, Nivelles – nosi naziv po francuskom kardinalu Karlu [[Vojvodina Lorena|Lorenskom]]. * Loža "Masonska umjetnost" (''Loge Ars Macionica'') br. 30, Bruxelles – [[istraživačka loža]] * Loža "Sv. Žan svjetlo Lorensko" (''Loge Saint-Jean Lumière de Lorraine'') br. 36, Arlon – nosi naziv po francuskom kardinalu Žanu [[Vojvodina Lorena|Lorenskom]]. * Loža "Orao s Patmosa" (''Loge L'Aigle de Patmos'') br. 37, Tournai<ref>{{Citiranje weba|url=https://patmos.be/|title=L'Aigle de Patmos|access-date=2024-07-01|website=patmos.be|language=fr}}</ref> – nosi naziv po nadimku [[Ivan Evanđelist|sv. Ivana Evanđeliste]]. * Loža "Sedam stupova" (''Loge Les Sept Piliers'') br. 38, Liège * Loža "Pod Hermesovim plaštom" (''Loge Sous le Voile d'Hermès'') br. 40, Bruxelles – nosi naziv po [[Hermes Trismegistos|Hermesu Trismegistosu]]. * Loža "Iris" (''Loge Iris'') br. 42, Liège – nosi naziv po latinskom nazivu za cvijet [[perunika]] koji je simbol grada [[Liège]]a. * Loža "Delta Collinesa" (''Loge Le Delta des Collines'') br. 45, Flobecq<ref>{{Citiranje weba|url=http://deltadescollines.org/|title=Loge maçonnique Le Delta des Collines|access-date=2024-07-01|website=deltadescollines.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180809190334/http://deltadescollines.org/|archive-date=2018-08-09|url-status=dead|language=fr}}</ref> – nosi naziv po Collinesu, području u [[Hainaut (pokrajina)|pokrajini Hainaut]]. * Loža "Vernesovo kamenje" (''Loge Les Pierres des Vernes'') br. 46, Péruwelz * Loža "Zlatna mamuza" (''Loge L'Éperon d'Or'') br. 47, Namur<ref>{{Citiranje weba|url=https://leperondor.org/|title=Une Loge pratiquant le Rite Écossais Rectifié au sein de la GLRB à Namur, Belgique 2023|access-date=2024-07-01|website=leperondor.org|language=fr|archive-date=1. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240701072105/https://leperondor.org/|url-status=dead}}</ref> – nosi naziv po jahačkoj opremi [[mamuza]]ma. * Loža "Svjetlost i bratstvo" (''Loge Lumière et Fraternité'') br. 48, Charleroi * Loža "Pravi prijatelji" (''Loge Les Vrais Amis'') br. 51, Retinne * Loža "William Preston – Ekvinocij" (''Loge William Preston – Equinoxe'') br. 52, Genappe – nosi naziv po škotskom masonu Williamu Prestonu te [[Ravnodnevica|ravnodnevici]], astronomskom trenutku. * Loža "Graditelji tihih gradova u Flandrijskim poljima" (''Loge Builders of the Silent Cities in Flanders Fields'') br. 55, Ploegsteert – nosi naziv po Loži "Graditelji tihih gradova" (''Builders of The Silent Cities Lodge'') br. 4948 iz [[London]]a.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.buildersofthesilentcities.org.uk/news-0014.html|title=Junior Warden is the New Worshipful Master of Builders of the Silent Cities Lodge No.55 & Wreath Laying Ceremony at the Menin Gate on Rememberance Day|access-date=2024-06-27|website=buildersofthesilentcities.org.uk|language=en|archive-date=12. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241212161937/http://www.buildersofthesilentcities.org.uk/news-0014.html|url-status=dead}}</ref> * Loža "Spokoj" (''Loge Sérénité'') br. 56, Péruwelz * Loža "Europa" (''Loge Europa'') br. 57, Bruxelles – nosi naziv po kontinentu [[Europa]] i dio je [[Međunarodni simpozij loža "Europa"|lanca istoimenih masonskih loža]] koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/|title=International Europe Lodges Symposium|access-date=2024-06-27|website=isel-europe.org|language=en}}</ref> * Loža "Atena" (''Loge Athena'') br. 59, Louvain-la-Neuve<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.loge-athena.be/|title=La loge Maçonnique Athena de Louvain-la-neuve|access-date=2024-07-01|website=loge-athena.be|language=fr}}</ref> – nosi naziv po [[Atena (mitologija)|Ateni]], božici mudrosti u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. * Loža "Sveti Ivan od bedema" (''Loge Saint Jean des Remparts'') br. 61, Binche Na [[Nizozemski jezik|nizozemskom jeziku]] rade 23 lože, jedna od 13 loža u Bruxellesu i 22 od 23 lože u Flandriji:<ref name=":1"/> * Loža "Salomonovi učenici" ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge Les Disciples de Salomon'') br. 2, Leuven<ref>{{Citiranje weba|url=https://lesdisciplesdesalomon.be/|title=Loge Les Disciples de Salomon, Leuven|access-date=2024-06-27|website=lesdisciplesdesalomon.be|language=nl}}</ref> – osnovana je pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Belgija|Velike lože Belgije]]. * Loža "Wijngaerdenranck" (''Loge De Wijngaerdenranck'') br. 6, Aarschot<ref>{{Citiranje weba|url=https://loge-dewyngaerdenranck.org/|title=Van harte welkom op de website van de Vrijmetselaars Loge “ De Wyngaerdenranck” nr 6 in het Oosten, Aarschot|access-date=2024-06-26|website=loge-dewyngaerdenranck.org|language=nl}}</ref> – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. * Loža "Ivan Ruysbroeck" (''Loge Jan van Ruysbroeck'') br. 12, Brussels<ref>{{Citiranje weba|url=http://janvanruysbroeck.org/welkom.shtml|title=Vrijmetselaarsloge Jan Van Ruysbroeck|access-date=2024-07-01|website=janvanruysbroeck.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160317203945/http://janvanruysbroeck.org/welkom.shtml|archive-date=2016-03-17|url-status=dead|language=nl}}</ref> – nosi naziv po blaženom Ivanu Ruysbroecku. * Loža "Vjernost" ([[Francuski jezik|fran.]] [[:nl:La Fidélité (loge)|''Loge La Fidélité'']] ) br. 13, Gent * Loža "Akacija" (''Loge Acacia'') br. 14, Kortrijk<ref>{{Citiranje weba|url=https://vrijmetselarijkortrijk.com/|title=Reguliere vrijmetselarij in Kortrijk|access-date=2024-07-01|website=vrijmetselarijkortrijk.com|language=nl}}</ref> – nosi naziv po biljci [[Akacija (slobodno zidarstvo)|akacija]]. * Loža "Drevne dužnosti" (''Loge De Oude Plichten'') br. 15, Antwerpen<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.deoudeplichten.be/|title=De Oude Plichten|access-date=2024-07-01|website=deoudeplichten.be|language=nl}}</ref> * Loža "Konstantna vjernost" ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge La Constante Fidélité'') br. 19, Mechelen<ref> {{Citiranje weba|url=http://www.laconstantefidelite.org/|title=Welkom bij La Constante Fidélité.|access-date=2024-07-01|website=laconstantefidelite.org|language=nl}}</ref> * Loža "Eendracht 1764." (''Loge De Eendraght 1764'') br. 22, Antwerpen – nosi naziv po nizozemskoj [[Škuna|škuni]] ''Eendraght''. * Loža "Zlatno runo" (''Loge Het Gulden Vlies'') br. 23, Vilvoorde<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hetguldenvlies.org/|title=De loge Het Gulden Vlies|access-date=2024-07-01|website=hetguldenvlies.org|language=nl}}</ref> – nosi naziv po [[Zlatno runo|Zlatnom runu]] iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. * Loža "Vjera i ljubav" ([[:nl:Fides et Amor|''Loge Fides et Amor'']]) br. 27, Gent<ref>{{Citiranje weba|url=https://fidesetamor.be/|title=Fides et Amor - Reguliere Vrijmetselarij in Gent|access-date=2024-07-01|website=fidesetamor.be|language=nl}}</ref> * Loža "Sveti Ivan od dina" (''Loge Sint-Jan ter Duinen'') br. 28, Koksijde * Loža "Savršena jednakost 1765." ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge La Parfaite Egalité 1765'') br. 31, Brugge<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.laparfaiteegalite1765.be/|title=La Parfaite Egalité 1765|access-date=2024-06-26|website=laparfaiteegalite1765.be|language=nl}}</ref> * Loža "Atanor" ([[:nl:Athanor Loge|''Loge Athanor'']]) br. 32, Gent<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.loge-athanor.be/|title=Achtbare loge Athanor n° 32|access-date=2024-07-01|website=loge-athanor.be|language=nl}}</ref> – nosi naziv po atanoru, [[peć]]i u [[Alkemija|alkemiji]]. * Loža "Sunce" (''Loge De Zon'') br. 34, Antwerpen<ref>{{Citiranje weba|url=https://logedezon.org/|title=Loge De Zon, Oosten Antwerpen|access-date=2024-07-01|website=logedezon.org|language=nl}}</ref> – nosi naziv po [[Sunce|Suncu]], zvijezdi u centru našeg [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. * Loža "Euklid" (''Loge Euclides'') br. 39, Gent – nosi naziv po antičkom grčkom matematičaru [[Euklid]]u. * Loža "Sveti Ivan u 't Veeru" (''Loge St-Jan aan 't Veer'') br. 41, Stokkem<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sintjanaantveer.be/|title=Sint Jan aan 't Veer - Stokkem|access-date=2024-06-26|website=sintjanaantveer.be|language=nl}}</ref> * Loža "Aurora" (''Loge Aurora'') br. 44, Oudenaarde – nosi naziv po drugom nazivu za [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]]. * Loža "Sveti Ivan u ter Heideu" (''Loge Sint-Jan ter Heide'') br. 49, Turnhout<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sintjanterheide.org/|title=De Loge Sint Jan ter Heide Oosten Turnhout is een jonge maçonnieke werkplaats gesitueerd in het hartje van de Kempen|access-date=2024-06-26|website=sintjanterheide.org|language=nl}}</ref> * Loža "Spinoza" (''Loge Spinoza'') br. 50, Oostende<ref>{{Citiranje weba|url=https://spinoza-rglb.org/index.php/nl-be/|title=A∴ L∴ Spinoza nr. 50, O∴ Oostende|access-date=2024-07-01|website=spinoza-rglb.org|language=nl}}</ref> – nosi naziv po filozofu [[Baruch de Spinoza|Baruchu de Spinozi]]. * Loža "Zrno pšenice" (''Loge De Graankorrel'') br. 53, Hasselt<ref>{{Citiranje weba|url=https://loge-degraankorrel.org/|title=Loge "De Graankorrel"|access-date=2024-07-01|website=loge-degraankorrel.org|language=nl}}</ref> – nosi naziv po biljci [[pšenica]]. * Loža "Diskretni Carski" ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge La Discrète Impériale'') br. 58, Aalst – nosi naziv po aalstskoj loži utemeljenoj 1764. godine. * Loža "Ryckevelde" (''Loge Ryckevelde'') br. 60, Damme – nosi naziv po dvorcu Ryckevelde pored Dammea. * Loža "Jacob van Gobertingen" (''Loge Jacob van Gobertingen'') br. 62, Tienen – nosi naziv po Jacobu van Thienenu (također van Gobertingen), flamanskom arhitekti s početka 15. stoljeća. Na drugim stranim jezicima radi šest loža, tri u [[Bruxelles]]u te po jedna u [[Mons]]u, [[Antwerpen]]u i Bincheu:<ref name=":1"/> * Loža "Kralj Leopold I." ([[Engleski jezik|engl.]] ''King Leopold Ist Lodge'') br. 3, Mons – nosi naziv po kralju [[Leopold I. Belgijski|Leopold I.]] koji je bio mason; radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]; osnovana je kao loža br. 24 pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Belgija|Velike lože Belgije]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://kingleopold1.info/index.php|title=King Leopold 1st Lodge No. 3|access-date=2024-06-27|website=kingleopold1.info|language=en|archive-date=27. lipnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240627104005/https://kingleopold1.info/index.php|url-status=dead}}</ref> * Loža "Vitez Ramsay" ([[Engleski jezik|engl.]] ''Chevalier Ramsay Lodge'') br. 4, Bruxelles – nosi naziv po škotsko-francuskom piscu i masonu [[Andrew Michael Ramsay|Andrewu Michaelu Ramsayju]]; radi na engleskom jeziku. Osnovana je kao loža br. 85 pod zaštitom [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]], godine 1970. je prešla u Veliku ložu Belgije kao loža br. 29.<ref>{{Citiranje weba|url=https://chevalierramsay.be/|title=Chevalier Ramsay Lodge|access-date=2024-06-27|website=chevalierramsay.be|language=en}}</ref> * Loža "Pitagora" (''Loge Pythagoras'') br. 33, Antwerpen – nosi naziv po antičkom grčkom matematičaru [[Pitagora|Pitagori]]; radi na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]]. * Loža "Putovanje na istok" ([[Njemački jezik|njem.]] ''Loge Zur Morgenlandfahrt'') br. 35, Bruxelles<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.freimaurerei.be/|title=Freimaurer Loge "Zur Morgenlandfahrt" No. 35 im Orient Brüssel, Belgien|access-date=2024-07-01|website=freimaurerei.be|archive-url=https://web.archive.org/web/20080305082511/http://www.freimaurerei.be/|archive-date=2008-03-05|url-status=dead|language=de}}</ref> – radi na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Zur_Morgenlandfahrt|title=Zur Morgenlandfahrt|access-date=2024-07-01|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> * Loža "Anatolija" ([[Turski jezik|turs.]] ''Anadolu Locası'') br. 54, Bruxelles<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.anadolu54.be/|title=Welcome to Lodge Anadolu N. 54|website=Anadolu54.be|archive-url=https://web.archive.org/web/20170503125436/http://www.anadolu54.be/|archive-date=2017-05-03|url-status=dead|language=en}}</ref> – nosi naziv po pokrajini [[Anatolija]] u [[Turska|Turskoj]]; radi na [[Turski jezik|turskom jeziku]]. * Loža "Sveti Ivan Krstitelj" ([[Engleski jezik|engl.]] ''Saint John the Baptist Lodge'') br. 63, Binche – nosi naziv po [[Ivan Krstitelj|Ivanu Krstitelju]]; radi na engleskom jeziku. U okviru ove velike lože radile su i * Loža nepoznatog imena br. 21 * Loža nepoznatog imena br. 43 === Uprava === Regularnom velikom ložom Belgije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Francuski jezik|fra.]] ''Grand Maitre''; [[Nizozemski jezik|nizo.]] ''Grootmeester'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su: {{div col|colwidth=25em}} * Charles Wagemans (1979. – ?.) * René Constant (?. – ?.) * Maurice Mees (1987. – 1989.) * Jacques Van de Calseyde ([[Vršitelj dužnosti|v. d.]], 1989.) * Louis De Bouvère (1989. – 1999.) * Paul Cosyns (1999. – 2002.) * Piet van Brabant (2002. – 2005.) * Alexandre Cleven (2005. – 2008.) * Eli Peeters (2008. – 2014.) * Jacques François (2014. – 2018.) * Daniel Bauwens (2018. – 2024.) * Benoît Jadot (od 2024.) {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Regularna velika loža Belgije sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 180 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://rglb.net/en/international/|title=List of Regular Grand Lodges Recognized by the Regular Grand Lodge of Belgium.|access-date=2024-06-26|website=rglb.net|language=en, fr, nl}}</ref> === Obredi === Regularna velika loža Belgije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref name=":1"/> {{div col|colwidth=33em}} * [[Francuski obred|Moderni (francuski) obred]] (samo prva tri stupnja) – radi se u 20 [[Masonska loža|loža]]; * [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]] (samo prva tri stupnja) – radi se u 16 loža; * [[Francuski obred]] (samo prva tri stupnja) – radi se u 12 loža; * [[Ispravljeni škotski obred]] (samo prva tri stupnja) – radi se u 8 loža; * [[Emulacijski obred]]; * [[Schröderov obred]] – [[Velika loža Njemačke|njemačka inačica]], radi se u jednoj loži; * [[Turski obred]] – prilagođeni obred [[Velika loža Turske|Velike lože Turske]], radi se u jednoj loži; * Newyorški obred – radi se u jednoj loži; * Kalifornijski obred – prilagođeni obred [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kalifornija|Velike lože Kalifornije]], radi se u jednoj loži; * [[Filozofski škotski obred]] – radi se u jednoj loži. {{div col end}} == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Regularna velika loža Belgije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. * Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Belgiju ([[Francuski jezik|fran.]] ''Suprême Conseil du Rite écossais ancien et accepté pour la Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo.]] ''[[:nl:Opperraad voor België van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus|Opperraad voor België van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus]]'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. * Veliki kapitel Svetog kraljevskog luka Belgije (''Grand Chapitre de Belgique de l'Ordre de la Sainte Arche royale''; ''Grootkapittel van het Heilig Koninklijk Gewelfvan België'') – nadležan za rad [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]]. * Veliki priorat Belgije i njegove prefekture Australije (''Grand Prieuré de Belgique et ses Préfectures d'Australie''; ''Grootpriorij van België en haar Prefecturen in Australië''; [[Engleski jezik|engl.]] ''Great Priory of Belgium and its Prefectures in Australia'') – nadležan za rad [[Ispravljeni škotski obred|Ispravljenog škotskog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|title=Great Priory of Belgium and its Prefectures in Australia|url=https://gpbel.org/|access-date=2026-09-02|website=gpbel.org|language=en, fr, nl}}</ref> *Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Belgiji: **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Pokrajinska velika loža majstora znaka Belgije (''Grande Loge de district des maîtres maçons de marque de Belgique'', ''District Grootloge van Merkmeesters in België'') – nadležno za stupnjeve [[Red majstora znaka|Majstora znaka]] i [[Mornar kraljevske arke|Mornara kraljevske arke]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://markdistrict.be/|title=District Grand Lodge of Mark Master Masons of Belgium|access-date=2024-08-12|website=markdistrict.be|language=en, nl, fr}}</ref> **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Beneluška divizija Slobodnozidarskog i vojnog reda crvenog križa cara Konstatina i redova svetog Groba i svetog Ivana Evanđelista Engleske i Walesa i njegovih divizija i prekomorskih konkalava (''Benelux Division for Masonic and Military Order of the Red Cross of Constantine and the Orders of the Holy Sepulchre and of St John the Evangelist for England & Wales & its Divisions & Conclaves overseas'') – nadležan za rad [[Crveni križ cara Konstatina|Crvenog križa cara Konstatina]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://rcc-benelux.info/|title=The Masonic and Military order of the Red Cross of Constantine and the Orders of the Holy Sepulchre and St. John the Evangelist Benelux Division|access-date=2024-07-10|website=rcc-benelux.info|language=en}}</ref> **{{Z|ŠKO}} Velika loža Kraljevskog reda Škotske ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of the Royal Order of Scotland'') – nadležno za rad [[Kraljevski red Škotske|Kraljevskog reda Škotske]]. **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Sjevernoeuropska pokrajina Cijenjenog društva slobodnih zidara, grubih zidara, zidograditelja, krovopokrivača, popločavača, žbukera i opečara (''Grand Assemblage of Worshipful Society of Free Masons, Rough Masons, Wallers, Slaters, Paviors, Plaisterers and Bricklayers'') – nadležno za rad [[Operativno zidarstvo|Operativnog zidarstva]]. === Škotski red === {{glavni|nl:Opperraad voor België van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus}} Vrhovno vijeće za Belgiju je osnovano [[1817.]] godine. === Red majstora znaka === {{glavni|nl:District Grootloge van Merkmeesters in België}} Velika pokrajinska loža majstora masona znaka Belgije je osnovana [[1996.]] godine te je [[pokrajinska velika loža]] u sastavu [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velika loža majstora masona znaka Engleske i Walesa]]. == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Belgiji]] * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.glrb.be/|Službena stranica}} * {{URL|https://rglb.net/en/|Službena stranica}} (stara) {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Belgije]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Belgiji]] c7oeln15ter6af6okoovmvfcj6kv7ka 0 764629 7592185 7581146 2026-09-01T13:03:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592185 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Kivu | izvorno_ime = | vrsta = | etimologija = | slika = LakeKivu satellite.jpg | slika_opis = Satelitska snimka jezera | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = {{CSS image crop | Image = Rwanda-2022-OSM.png | bSize = 900 | cWidth = 300 | cHeight = 400 | oTop = 220 | oLeft = 0 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }} | zemljovid_opis = Zemljovid jezera | koordinate = {{coord|2|0|S|29|0|E|type:waterbody|display=inline,title}} | lokacija = | dz = RUA,DR KONGO | obalni_gradovi = {{Z|DR KONGO}} [[Goma]], [[Bukavu]]<br />{{Z|RUA}}[[Kibuye (Ruanda)|Kibuye]]{{newdsm}}, [[Cyangugu]] | površina = 2700 | duljina = 89<ref name=Columbia>{{Cite book |url=https://archive.org/details/columbiaencyclop00laga/page/1538/mode/2up?view=theater |title=The Columbia Encyclopedia |publisher=[[Columbia University Press]] |year=2000 |isbn=978-0787650759 |editor-last=Lagassé |editor-first=Paul |edition=6 |pages=1539 |language=en}}</ref> | širina = 48 | dubina = 480 | prosječna dubina = 240 | obalna crta = | površina porječja = | zapremina = 648 | visina = 1460 | pritok = | ulijeva = [[Ruzizi]] | otoci = [[Idjwi]] | slijev = | slika_karta = | opis_karte = | pushpin_map = Afrika#Ruanda#Demokratska Republika Kongo<!-- | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 15 --> | pushpin_label = }} '''Kivu''' je jedno od [[Afrička velika jezera|Velikih afričkih jezera]].<ref name="readersnatural">{{Citiranje knjige |url=https://archive.org/details/naturalwondersof00sche |title=Natural Wonders of the World |publisher=Reader's Digest Association, Inc |year=1980 |isbn=978-0-89577-087-5 |editor-last=Scheffel |editor-first=Richard L. |location=United States of America |pages=[https://archive.org/details/naturalwondersof00sche/page/206 206]–207 |editor-last2=Wernet |editor-first2=Susan J. |url-access=registration}}</ref> Nalazi se na granici između [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] i [[Ruanda|Ruande]], a nalazi se u [[Rasjed Albertina|rasjedu Albertina]], zapadnom ogranku [[Istočnoafrički rasjed|Istočnoafričkog rasjeda]]. Jezero Kivu ulijeva se u rijeku [[Ruzizi]] koja teče prema jugu u [[Tanganjika (jezero)|jezero Tanganjika]].<ref name=":0">{{Citiranje weba |date=15. lipnja 2020. |title=The Largest Lakes in Africa |url=https://www.worldatlas.com/articles/the-largest-lakes-in-africa.html |website=WorldAtlas}}</ref> Godine 1894. njemački istraživač i časnik [[Gustav Adolf von Götzen]] bio je prvi Europljanin koji je otkrio jezero. [[Datoteka:Gisenyi_(6817417653).jpg|alt=|mini| Obala jezera Kivu u [[Gisenyi]]ju, Ruanda]] U prošlosti je jezero Kivu je otjecalo prema sjeveru, u porječje [[Bijeli Nil|Bijelog Nila]]. Prije otprilike 13 000 do 9 000 godina, [[vulkanska aktivnost]] blokirala je izlaz jezera Kivu u porječje Nila.<ref name="Danley">{{Citiranje časopisa |last=Danley |first=Patrick D. |last2=Husemann |first2=Martin |last3=Ding |first3=Baoqing |last4=Dipietro |first4=Lyndsay M. |last5=Beverly |first5=Emily J. |last6=Peppe |first6=Daniel J. |year=2012 |title=The Impact of the Geologic History and Paleoclimate on the Diversification of East African Cichlids |journal=International Journal of Evolutionary Biology |volume=2012 |pages=1–20 |doi=10.1155/2012/574851 |pmc=3408716 |pmid=22888465 |doi-access=free}}</ref> Vulkanizam je stvorio planine, uključujući [[Planine Virunga|Virungas]], koje su se uzdizale između jezera Kivu i jezera Edward, na sjeveru.<ref>{{Citiranje knjige |last=Clark |first=J. D. |url=https://books.google.com/books?id=_r08AAAAIAAJ&pg=PA35 |title=Kalambo Falls Prehistoric Site, Volume 1 |publisher=Cambridge University Press |year=1969 |location=London |page=34 |access-date=16. siječnja 2013.}}</ref> Voda iz jezera Kivu potom je otisnuta prema jugu niz Ruzizi. To je pak podiglo razinu [[Tanganjika (jezero)|jezera Tanganjika]], koje se izlilo niz rijeku [[Lukuga (rijeka)|Lukuga]].<ref name="Danley" /> Jezero Kivu jedno je od tri jezera na svijetu, uz jezero [[Nyos]] i jezero [[Monoun]], koja su podvrgnuta [[Limnička erupcija|limničkim erupcijama]] (gdje prevrtanje dubokovodnih stratificiranih slojeva oslobađa otopljeni [[Ugljikov(IV) oksid|ugljični dioksid]] (CO)). Dno jezera također sadrži [[metan]] (CH4), što znači da bi u slučaju limničke erupcije životi dva milijuna ljudi koji žive u blizini bili u opasnosti. == Geografija == Jezero Kivu dugo je oko 42&nbsp;km, a široko 50&nbsp;km na svom najširem dijelu.<ref name="readersnatural"/> Njegov nepravilan oblik otežava precizno mjerenje njegove površine; procjenjuje se da pokriva ukupnu površinu od oko 2,700&nbsp;km 2, što ga čini osmim najvećim jezerom u Africi.<ref name=":0"/> Površina jezera nalazi se na visini od 1,460 m/nm. Ovo jezero ima šanse da doživi [[Limnička erupcija|limničku erupciju]] svakih 1000 godina.<ref name="readersnatural" /> Jezero ima najveću dubinu od 475 m i srednju dubinu od 220 m, što ga čini dvadesetim [[Popis jezera po dubini|najdubljim jezerom]] na svijetu po najvećoj dubini i trinaestim najdubljim po srednjoj dubini.<ref name="readersnatural" /> Oko 1,370 m2 ili 58 posto vode jezera nalazi se unutar granica [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]].<ref name=":0"/> Dno jezera nalazi se na [[Rasjedna dolina|rasjednoj dolini]] koja se polako razdvaja, uzrokujući [[Vulkanska aktivnost|vulkansku aktivnost]] u tom području. Deseti po veličini otok u jezeru na svijetu, [[Idjwi]], nalazi se u jezeru Kivu. Naselja na obali jezera uključuju [[Bukavu]], [[Kabare]], [[Kalehe]], [[Sake (DR Kongo)|Sake]] i [[Goma]] u Demokratskoj Republici Kongo, te [[Gisenyi]], [[Kibuye]] i [[Cyangugu]] u Ruandi. == Kemija == Jezero Kivu je [[Slatka voda|slatkovodno]] jezero i, zajedno s kamerunskim jezerom Nyos i jezerom Monoun, jedno je od tri za koja se zna da doživljavaju limničke erupcije. Oko jezera, [[Geolog|geolozi]]<ref>{{Citiranje weba |title=Geology.com |url=https://geology.com |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191007134353/https://geology.com/ |archive-date=2019-10-07}}</ref> su pronašli dokaze masovnih lokalnih izumiranja svakih tisuću godina, vjerojatno uzrokovanih događajima ispuštanja plinova. Okidač za prevrtanje jezera Kivu nije poznat, ali se sumnja na vulkansku aktivnost i klimatske promjene.<ref>{{Citiranje knjige |last=Fowkes |first=Neville |url=https://www.wits.ac.za/media/wits-university/conferences/misgsa/documents/2018/LakeKivuReportRefereedFinal.pdf |title=Proceedings of the Mathematics in Industry Study Group: Emissions from Lake Kivu |last2=Mason |first2=David |last3=Hutchinson |first3=A.J. |year=2018 |publisher=University of the Witwatersrand |isbn=978-0-9870336-8-0 |pages=27–73 |access-date=11. listopada 2022.}}</ref> Plinoviti kemijski sastav eksplodirajućih jezera jedinstven je za svako jezero. U slučaju jezera Kivu, to uključuje [[metan]]<ref name="aasafaristours.com">{{Citiranje weba |title=5 days Volcano hike, Mgahinga Muhabura and Sabyinyo. |url=https://www.aasafaristours.com/adventure-holidays/5-days-volcano-hike-mgahinga-muhabura/ |website=Sabyinyo Mountain Hike}}</ref><ref name="aasafaristours.com"/>(CH4) i [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikov dioksid]] (CO2), kao rezultat interakcije jezerske vode s vulkanskim toplim izvorima.<ref name="Wenz">{{Citiranje časopisa |last=Wenz |first=John |year=2020 |title=The danger lurking in an African lake |journal=Knowable Magazine |doi=10.1146/knowable-100720-1 |doi-access=free}}</ref> Količina metana sadržana na dnu jezera procjenjuje se na 65 km3. Ako se spali u modernom [[Kombinirane termoelektrane|proizvodnom postrojenju s kombiniranim ciklusom]], ta količina metana proizvela bi oko 40.000 [[Vat|megavata]] tijekom cijele godine, što je ekvivalentno izlaznoj snazi šest [[Hidroelektrana Grand Coulee|brana Grand Coulee]]{{Pojasniti|Bolji primjer?}}koje rade na vrhuncu snage u proljeće. Jezero također ima procijenjenih 256km3 ugljičnog dioksida koji bi, ako se oslobodi tijekom erupcije, mogao ugušiti sve stanovnike obale jezera.<ref>{{Citiranje weba |title=The Explosive Hazard Hiding in an African Lake |url=https://www.smithsonianmag.com/science-nature/explosive-hazard-hiding-african-lake-180976024/ |website=Smithsonian Magazine}}</ref> Temperatura vode je 24&nbsp;°C, a [[pH]] je oko 8,6. Zabilježeno je da metan nastaje mikrobnom redukcijom vulkanskog CO.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Nayar |first=Anjali |year=2009 |title=A lakeful of trouble |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-07-16_460_7253/page/321 |journal=Nature |volume=460 |issue=7253 |pages=321–323 |doi=10.1038/460321a |pmid=19606123 |doi-access=free}}</ref> Buduće prevrtanje i ispuštanje plina iz dubokih voda jezera Kivu rezultiralo bi katastrofom, zasjenjujući povijesno dokumentirana prevrtanja jezera na mnogo manjim jezerima Nyos i Monoun. Životi približno dva milijuna ljudi koji žive u području jezera bili bi ugroženi.<ref name="Wenz"/> Jezgre iz područja zaljeva Bukavu u jezeru otkrivaju da dno ima slojevite naslage rijetkog minerala [[monohidrokalcit]]a isprepletenog [[Alge kremenjašice|dijatomejama]], povrh [[sapropel]]nih sedimenata s visokim sadržajem [[pirit]]a. Oni se nalaze u tri različita intervala. Vjeruje se da su sapropelni slojevi povezani s hidrotermalnim ispuštanjem, a dijatomeje s cvjetanjem koje je smanjilo razine ugljičnog dioksida dovoljno nisko da taloži monohidrokalcit.<ref>"Stoffers, P., and Fischbeck, R. (1974) Monohydrocalcite in the sediments of Lake Kivu (East Africa) ''Sedimentology'', 21, 163–170.</ref> Znanstvenici pretpostavljaju da bi dovoljna interakcija vulkana s vodom na dnu jezera koja ima visoke koncentracije plina zagrijala vodu, izbacila metan iz vode, izazvala eksploziju metana i izazvala gotovo istovremeno oslobađanje ugljičnog dioksida, iako ulazak 1 milijuna kubnih metara lave tijekom erupcije u siječnju 2002. nije imalo učinka.<ref>{{Citiranje weba |last=Seach |first=John |date=January 17–25, 2002 |title=Archived Volcano News - John Seach |url=http://volcanolive.com/news16.html |access-date=2023-02-07 |website=volcanolive.com}}</ref><ref name="solidarites"> {{Citiranje weba |last=Halbwachs |date=2002-03-09 |title=Investigations in Lake Kivu (East Central Africa) after the Nyiragongo Eruption of January 2002: Specific study of the impact of the sub-water lava inflow on the lake stability |url=http://www.eawag.ch/forschung/surf/gruppen/kivu/publications/Halbwachs_2002_Investigations_in_Lake_Kivu.pdf |access-date=2012-12-21 |publisher=Solidarities}}</ref> Ugljični dioksid bi tada ugušio veliki broj ljudi u bazenu jezera dok bi se plinovi kotrljali s površine jezera. Također je moguće da bi jezero moglo uzrokovati [[Tsunamiji u jezerima|jezerske tsunamije]] jer plin eksplodira iz njega.<ref name="Rwanda and DRC Sign Agreement Over L. Kivu Methane Gas Exploration">{{Citiranje weba |date=21. studenoga 2015. |title=Rwanda and DRC Sign Agreement Over L. Kivu Methane Gas Exploration |url=https://newsghana.com.gh/rwanda-and-drc-sign-agreement-over-l-kivu-methane-gas-exploration/ |access-date=2023-02-07 |website=newsghana.com.gh |language=en-US}}</ref><ref name="Killer Lakes">{{Citiranje weba |date=4. travnja 2002. |title=Killer Lakes - Transcript |url=https://www.bbc.co.uk/science/horizon/2001/killerlakestrans.shtml |access-date=2023-02-07 |website=[[BBC]]}}</ref><ref>[http://walrusmagazine.ca/articles/2006.05-field-notes-in-the-shadow-of-doom/ "In the Shadow of Doom"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928142857/http://walrusmagazine.ca/articles/2006.05-field-notes-in-the-shadow-of-doom/|date=2007-09-28}}, ''The Walrus'', May 2006</ref> Rizik koji predstavlja jezero Kivu počeo se shvaćati tijekom analize novijih događaja na jezeru Nyos. Izvorno se smatralo da je metan iz jezera Kivu samo jeftini prirodni resurs za izvoz i za proizvodnju jeftine energije. Nakon što su se počeli shvaćati mehanizmi koji su uzrokovali prevrtanje jezera, počela se shvaćati i svijest o riziku koji jezero predstavlja za lokalno stanovništvo. Eksperimentalna ventilacijska cijev postavljena je na jezeru Nyos 2001. za uklanjanje plina iz duboke vode, ali takvo rješenje za mnogo veće jezero Kivu bilo bi znatno skuplje. Oko 510 milijuna metričkih tona ugljičnog dioksida u jezeru [[Ugljični dioksid u Zemljinoj atmosferi|malo je ispod 2%]] količine koja se godišnje oslobađa ljudskim izgaranjem fosilnih goriva. Stoga bi proces njegovog puštanja potencijalno mogao imati troškove izvan jednostavne izgradnje i rada sustava. Problem povezan s prevalencijom metana vezan je uz [[mazuku]], [[Svahili (makrojezik)|svahilskoi]] izraz "zli vjetar" za ispuštanje metana i ugljičnog dioksida koji ubija ljude i životinje, a može čak ubiti i vegetaciju kada je u dovoljno visokoj koncentraciji. === Ekstrakcija metana === [[Datoteka:Methane_extraction_platform_at_Lake_Kivu.jpg|alt=|mini| Platforma za ekstrakciju metana, Gisenyi, Ruanda.]] Nedavno je otkriveno da jezero Kivu sadrži približno 55 milijardi kuna m3 otopljenog [[bioplin]]a na dubini od 300 metara. Do 2004. vađenje plina obavljalo se u malom opsegu, a izvađeni plin korišten je za pokretanje kotlova u pivovari Bralirwa u [[Gisenyi]]ju.<ref>[http://www.avec.co.za/casestudies/cs_08.htm "Case Studies : Recovery of Gas from Lake Kivu – The Goats of Rwanda"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060224004457/http://www.avec.co.za/casestudies/cs_08.htm|date=2006-02-24}}, Added Value Engineering Consultants, accessed 4 May 2007</ref><ref name="powerhouse">{{Citiranje novina |last=Adam Mynott |date=4. svibnja 2007. |title=Rwanda's Underwater Powerhouse |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6624395.stm |access-date=2008-02-05}}</ref> Što se tiče velike eksploatacije ovog resursa, ruandska vlada pregovarala je s brojnim stranama o proizvodnji metana iz jezera. Godine 2011. [[ContourGlobal]], energetska tvrtka sa sjedištem u Velikoj Britaniji usmjerena na tržišta u razvoju, osigurala je financiranje projekta za pokretanje velikog projekta ekstrakcije metana. Projekt provodi lokalna ruandska tvrtka pod nazivom [[Elektrana KivuWatt|KivuWatt]], koristeći platformu teglenice na moru za vađenje, odvajanje i čišćenje plinova dobivenih iz dna jezera prije pumpanja pročišćenog metana putem podvodnog cjevovoda do [[Plinski motor|plinskih motora]] na kopnu. Prva faza projekta, koja napaja tri "[[Motor-generator|generatora]]" (gensets) uz obalu jezera i opskrbljuje 26 [[Vat|MW]] električne energije lokalnoj mreži, u međuvremenu je dovršena. Sljedeća faza ima za cilj postaviti devet dodatnih generatora snage 75 MW kako bi se stvorio ukupni kapacitet od 101 MW.<ref name="contourglobal">{{Citiranje weba |title=Assets: KivuWatt |url=http://www.contourglobal.com/asset/kivuwatt |access-date=2018-04-02 |publisher=ContourGlobal}}</ref> Uz to, tvrtka Symbion Power Lake Kivu Limited dobila je 2015. Ugovor o koncesiji i proizvodnji električne energije (PPA) za proizvodnju 50&nbsp;MW snage korištenjem metana iz jezera Kivu. Očekuje se da će projekt započeti s izgradnjom 2019. godine, s prvom snagom (faze 1 – 14&nbsp;MW) koji će se proizvoditi u prvom kvartalu 2020. Tvornica će biti potpuno operativna 2021.<ref>{{Citiranje weba |title=Archived copy |url=http://www.mininfra.gov.rw/rw/index.php?id=19&tx_ttnews%5Btt_news%5D=129&cHash=127294a548d8a3eb621a32c693938624 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180505065702/http://www.mininfra.gov.rw/rw/index.php?id=19&tx_ttnews&#91;tt_news&#93;=129&cHash=127294a548d8a3eb621a32c693938624 |archive-date=2018-05-05 |access-date=2018-05-04}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Energy Division |url=https://www.mininfra.gov.rw/digital-transformation-1-1 |access-date=14. srpnja 2021. |website=MININFRA}}</ref>{{Pojasniti|Zastarjeli podaci}} Symbion Power je kupio još jednu koncesiju za dodatnih 25&nbsp;MW i trenutno pregovaraju o PPA s Rwanda Electricity Group koja bi mogla dobiti 8&nbsp;MW snage poslane u mrežu šest mjeseci nakon potpisivanja PPA. Ova koncesija nalazi se na mjestu izvornog pilot postrojenja poznatog kao KP1.{{Pojasniti|Zastarjeli podaci}} Osim upravljanja ekstrakcijom plina, KivuWatt će također upravljati postrojenjima za proizvodnju električne energije i dalje prodavati električnu energiju ruandskoj vladi prema uvjetima dugoročnog Ugovora o kupnji električne energije (PPA). To omogućuje KivuWattu da kontrolira vertikalno integriranu ponudu energije od točke ekstrakcije do točke prodaje u lokalnu mrežu. Kaže se da je ekstrakcija isplativa i relativno jednostavna jer nakon što se voda bogata plinom ispumpa, otopljeni plinovi (prvenstveno ugljični dioksid, sumporovodik i metan) počinju izbijati kako tlak vode pada. Očekuje se da će ovaj projekt povećati sposobnost Ruande za proizvodnju energije za čak 20 puta, te će omogućiti Ruandi prodaju električne energije susjednim afričkim zemljama.<ref name="powerhouse"/> Tvrtka je 2011. godine dobila nagradu Africa Power posao godine za inovacije u financijskim aranžmanima koje je dobila iz različitih izvora za projekt KivuWatt.<ref>{{Citiranje weba |title=Methane gas project gets global award |url=http://rwandaenergy.com/2012/02/rwanda-methane-gas-project-gets-global-award/ |access-date=7. ožujka 2012. |publisher=www.rwandaenergy.com |url-status=dead |archive-date=10. rujna 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160910180752/http://rwandaenergy.com/2012/02/rwanda-methane-gas-project-gets-global-award/ }}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=African power deal of the year 2011 KivuWatt |url=http://www.projectfinancemagazine.com/Article/2974654/Search-Results/African-Power-Deal-of-the-Year-2011-KivuWatt.html?PartialFields=(CATEGORY_448_IDS%3a).(CATEGORY_904_IDS%3a14673)&OrderType=1&DisplaySearchTerms=true |access-date=7. ožujka 2012. |publisher=www.projectfinancemagazine.com}}</ref> Elektrana vrijedna 200 milijuna dolara radila je na 26 MW 2016.<ref>{{Citiranje weba |title=Rwanda Inaugurates Groundbreaking Methane Power Project |url=https://www.technologyreview.com/2016/05/16/160192/rwanda-inaugurates-groundbreaking-methane-power-project/ |website=MIT Technology Review}}</ref> == Biologija i ribarstvo == [[Datoteka:Lake_Kivu,_boats.jpg|mini|Ribarski brodovi na jezeru Kivu, 2009]] [[Datoteka:An_aerial_of_Paradis_Malahide_island_in_Lake_Kivu_with_the_area_of_2,700_km²._Emmanuel_Kwizera.jpg|mini|Otok Paradis Malahide unutar jezera]] [[Datoteka:View_of_the_sky_and_its_reflection_on_Lake_Kivu.jpg|mini|Refleksija neba na jezeru Kivu]] Riblja fauna u jezeru Kivu relativno je siromašna s 28 opisanih vrsta, uključujući četiri [[Introducirane vrste|unesene vrste]].<ref name="FishSnoeks">{{Citiranje časopisa |last=Snoeks |first=J |last2=De Vos |first2=L. |last3=Thys van den Audenaerde |first3=D. |year=1997 |title=The ichthyogeography of lake Kivu |journal=South African Journal of Science |volume=93 |pages=579–584}}</ref> Autohtone vrse su ''[[Raiamas moorii]]'', ''[[Labeobarbus altianalis]]'', ''[[Barbus altianalis]]'', ''[[Enteromius apleurogramma]]'', ''[[Enteromius apleurogramma]]'', ''[[Enteromius kerstenii]]'', ''[[Enteromius pellegrini]]''), jedna vrsta iz roda ''[[Amphilius]]'', dvije iz roda ''[[Clarias]]'' ( ''[[Clarias liocephalus|C. liocephalus]]'' i ''[[Clarias gariepinus|C. gariepinus]]'' ), ''[[Oreochromis niloticus]]'' i 15 endemskih ''[[Haplochromis]]'' ciklida.<ref name="FishSnoeks" /> Još je vjerojatno oko 20 [[Neopisana vrsta|neopisanih vrsta]] ciklida.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Walker |first=J. |year=2013 |title=How many species are there in Lake Kivu? |url=https://www.eawag.ch/fileadmin/user_upload/tx_userprofiles/upload/walkerjo/Bachelor_Thesis_Jonas_Walker_August_2013_Lake_Kivu.pdf |publisher=University of Bern}}</ref> Uvedene vrste su tri ciklida (''[[Oreochromis macrochir]]'', ''[[Oreochromis leucostictus]]'' i ''[[Coptodon rendalli]])'', te vrsta srdele ''[[Limnothrissa miodon]]''<ref name="FishSnoeks" /><ref name="Collart">{{Citiranje časopisa |last=Collart |first=A. |year=1960 |title=L'introduction du 'Stolothrissa tanganicae' (Ndagala) au lac Kivu |url=https://ineac.africamuseum.be./catalog/11887 |journal=Bulletin Agricole du Congo Belge |series=Hosted at Agricultural Research Archive for DRC, Rwanda and Burundi, 1885-1960 |language=French |volume=51 |issue=4 |access-date=9. svibnja 2024. |archive-date=24. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250124004823/https://ineac.africamuseum.be./catalog/11887 |url-status=dead }}</ref><ref name="Capart">{{Citiranje časopisa |last=Capart |first=A. |year=1959 |title=A propos de l'introduction du Ndakala (Stolothrissa tanganikae) dans le lac Kivu |url=https://ineac.africamuseum.be./catalog/11546 |journal=Bulletin Agricole du Congo Belge et du Ruanda-Burundi |language=French |volume=50 |issue=4 |access-date=9. svibnja 2024. |archive-date=9. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240509133121/https://ineac.africamuseum.be./catalog/11546 |url-status=dead }}</ref> Srdela se lokalno naziva 'Ndagala' ili 'Isambaza'.<ref name="Collart 1989">{{Citiranje knjige |last=Collart |first=Alphonse |url=https://www.fao.org/3/AD174F/AD174F00.htm#TOC |title=Compte rendu du seminaire trente ans apres l'introduction de l'Isambaza au lac Kivu (RWA/87/012/DOC/TR/16) |date=Lipanj 1989. |publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations |location=Gisenyi, Rwanda |language=French |chapter=Introduction et acclimatation de l'Isambaza du lac Tanganyika au lac Kivu}}</ref> Zalihe sardina iz jezera Tanganyika koje se mogu iskoristiti procijenjene su na 2,000–4,000 metričkih tona godišnje.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Marshall |first=B. E. |year=1991 |title=Seasonal and annual variations in the abundance of the clupeid Limnothrissa miodon in lake Kivu |url=https://archive.org/details/journal-fish-biology_1991-11_39_5/page/641 |journal=Journal of Fish Biology |volume=39 |issue=5 |pages=641–648 |doi=10.1111/j.1095-8649.1991.tb04394.x}}</ref> U jezero Kivu ju je krajem 1959. unio belgijski agronom Alphonse Collart.<ref name="Collart"/><ref name="Capart"/> Pokušaj uvođenja slične vrste ''[[Stolothrissa tanganicae]]'' u isto vrijeme bio je neuspješan.<ref name="Collart 1989"/> Trenutačno je jezero Kivu jedino prirodno jezero u koje ''je L. miodon'', sardina izvorno ograničena na jezero Tanganyika, isprva uvedena kako bi ispunila praznu nišu. Prije uvođenja, nijedna riba planktivorous nije bila prisutna u pelagijskim vodama jezera Kivu. Početkom 1990-ih broj ribara na jezeru iznosio je 6.563, od čega je 3.027 bilo povezano s pelagijskim ribolovom, a 3.536 s tradicionalnim ribolovom. Rašireni oružani sukob u okolnom području od sredine 1990-ih rezultirao je padom ulova ribe.<ref name="FAO">{{Citiranje weba |date=Siječanj 2001. |title=INFORMATION ON FISHERIES MANAGEMENT IN THE DEMOCRATIC REPUBLIC OF THE CONGO |url=https://www.fao.org/fi/fcp/en/COD/BODY.HTM |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060315065154/https://www.fao.org/fi/fcp/en/COD/BODY.HTM |archive-date=15. ožujka 2006. |access-date=26. lipnja 2023. |website=fao.org}}</ref> Nakon ovog uvođenja, sardina je dobila značajnu ekonomsku i prehrambenu važnost za ljudsku populaciju na jezeru, ali sa stajališta ekosustava, uvođenje ribe planktonora može rezultirati važnim promjenama strukture zajednice planktona. Nedavna opažanja pokazala su nestanak tijekom posljednjih desetljeća velikog pašnjaka, ''[[Daphnia curvirostris]]'', i dominaciju mezozooplanktonske zajednice triju vrsta ciklopoidnih kopepoda: ''[[Thermocyclops consimilis]]'', ''[[Mesocyclops aequatorialis]]'' i ''[[Tropocyclops confinis]]''.<ref>{{Citiranje knjige |last=Isumbisho |first=M |title=Zooplankton ecology of Lake Kivu (Eastern Africa) |publisher=University of Namur |year=2006 |isbn=978-2-87037-534-1 |location=Belgium}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Isumbisho |first=M. |last2=Sarmento |first2=H. |last3=Kaningini |first3=B. |last4=Micha |first4=J.-C. |last5=Descy |first5=J.-P. |year=2006 |title=Zooplankton of Lake Kivu, East Africa, half a century after the Tanganyika sardine introduction |url=http://www.icm.csic.es/bio/projects/icmicrobis/fitxes/Personal_webs/Sarmento/pdf/Isumbisho%20et%20al%202006_JPR_Zooplankton%20of%20Lake%20Kivu.pdf |journal=Journal of Plankton Research |volume=28 |issue=11 |pages=971–989 |doi=10.1093/plankt/fbl032 |doi-access=free |access-date=9. svibnja 2024. |archive-date=12. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120312092135/http://www.icm.csic.es/bio/projects/icmicrobis/fitxes/Personal_webs/Sarmento/pdf/Isumbisho%20et%20al%202006_JPR_Zooplankton%20of%20Lake%20Kivu.pdf |url-status=dead}}</ref> Prvo sveobuhvatno istraživanje [[fitoplankton]]a objavljeno je 2006.<ref name="Sarmento 2006">{{Citiranje knjige |last=Sarmento |first=H. |url=http://www.icm.csic.es/bio/projects/icmicrobis/fitxes/Personal_webs/Sarmento/pdf/Thesis_Sarmento_Lake%20Kivu.pdf |title=Phytoplankton ecology of Lake Kivu (Eastern Africa) |publisher=University of Namur |year=2006 |isbn=978-2-87037-532-7 |location=Belgium |access-date=2011-04-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160117042508/http://www.icm.csic.es/bio/projects/icmicrobis/fitxes/Personal_webs/Sarmento/pdf/Thesis_Sarmento_Lake%20Kivu.pdf |archive-date=2016-01-17 |url-status=dead}}</ref> Uz godišnji prosjek klorofila a u miješanom sloju od 2,2&nbsp;mg m ⁻³ i niske razine hranjivih tvari u eufotičnoj zoni, jezero je očito [[Indeks trofičkog stanja|oligotrofno]]. Dijatomeje su dominantna skupina u jezeru, osobito tijekom epizoda dubokog miješanja u sušnoj sezoni. Tijekom kišne sezone, stratificirani vodeni stupac, s visokom svjetlošću i manjom dostupnošću hranjivih tvari, pogoduje dominaciji cijanobakterija s velikim brojem fototrofnog pikoplanktona.<ref name="Sarmento 2006" /><ref>{{Citiranje časopisa |last=Sarmento |first=H. |last2=Isumbisho, M |last3=Descy, JP |year=2006 |title=Phytoplankton ecology of Lake Kivu (eastern Africa) |url=http://www.icm.csic.es/bio/projects/icmicrobis/fitxes/Personal_webs/Sarmento/pdf/Sarmento%20et%20al%202006_JPR_Phytoplankton%20ecology%20of%20Lake%20Kivu.pdf |journal=Journal of Plankton Research |volume=28 |issue=9 |pages=815–829 |doi=10.1093/plankt/fbl017 |doi-access=free |access-date=9. svibnja 2024. |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924032642/http://www.icm.csic.es/bio/projects/icmicrobis/fitxes/Personal_webs/Sarmento/pdf/Sarmento%20et%20al%202006_JPR_Phytoplankton%20ecology%20of%20Lake%20Kivu.pdf |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Sarmento |first=H. |year=2008 |title=Abundance and distribution of picoplankton in tropical, oligotrophic Lake Kivu, eastern Africa |url=http://www.icm.csic.es/bio/projects/icmicrobis/fitxes/Personal_webs/Sarmento/pdf/Sarmento%20et%20al%202008_Freshwater%20Biol_Tropical%20picoplankton.pdf |journal=Freshwater Biology |volume=53 |issue=4 |pages=756–771 |doi=10.1111/j.1365-2427.2007.01939.x |url-status=dead |access-date=9. svibnja 2024. |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924032721/http://www.icm.csic.es/bio/projects/icmicrobis/fitxes/Personal_webs/Sarmento/pdf/Sarmento%20et%20al%202008_Freshwater%20Biol_Tropical%20picoplankton.pdf }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Sarmento |first=H. |year=2007 |title=Species diversity of pelagic algae of Lake Kivu (East Africa) |url=http://www.icm.csic.es/bio/projects/icmicrobis/fitxes/Personal_webs/Sarmento/pdf/Sarmento%20et%20al%202007_Cryptogamie%20Algologie_Phyto%20diversity%20Lake%20Kivu.pdf |journal=Cryptogamie-Algologie |volume=28 |issue=3 |pages=245:269 |access-date=9. svibnja 2024. |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924032655/http://www.icm.csic.es/bio/projects/icmicrobis/fitxes/Personal_webs/Sarmento/pdf/Sarmento%20et%20al%202007_Cryptogamie%20Algologie_Phyto%20diversity%20Lake%20Kivu.pdf |url-status=dead}}</ref> Stvarna primarna proizvodnja je 0,71&nbsp;g C m ⁻² d ⁻¹ (≈ 260&nbsp;g C m ⁻² a ⁻¹).<ref>{{Citiranje časopisa |last=Sarmento |first=H. |year=2009 |title=Phytoplankton ecology of Lake Kivu (eastern Africa): biomass, production and elemental ratios |url=http://www.icm.csic.es/bio/projects/icmicrobis/fitxes/Personal_webs/Sarmento/pdf/Sarmento%20et%20al%202009_SIL.pdf |journal=International Association of Theoretical and Applied Limnology, Vol 30, Pt 5, Proceedings |volume=30 |pages=709–713 |access-date=9. svibnja 2024. |archive-date=24. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924032734/http://www.icm.csic.es/bio/projects/icmicrobis/fitxes/Personal_webs/Sarmento/pdf/Sarmento%20et%20al%202009_SIL.pdf |url-status=dead}}</ref> Studija evolucijske genetike pokazala je da bi ciklidi iz jezera u sjevernoj Virungi (npr. [[Edward (jezero)|Edward]], [[George (jezero u Ugandi)|George]], [[Viktorijino jezero|Victoria]]) evoluirali u "proto-jezeru Kivu", mnogo starijem od intenzivne vulkanske aktivnosti (prije 20 000-25 000 godina) koja je prekinuti vezu.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Verheyen |first=E. |year=2003 |title=Origin of the Superflock of Cichlid Fishes from Lake Victoria, East Africa |url=https://archive.org/details/sim_science_2003-04-11_300_5617/page/325 |journal=Science |volume=300 |issue=5617 |pages=325–329 |bibcode=2003Sci...300..325V |citeseerx=10.1.1.584.2497 |doi=10.1126/science.1080699 |pmid=12649486}}</ref> Nadmorska visina planina zapadno od jezera (koje je trenutno [[Nacionalni park Kahuzi-Biéga|nacionalni park Kahuzi-Biega]], jedan od najvećih rezervata istočnih nizinskih (ili Grauerovih) gorila na svijetu), u kombinaciji s uzvišenjem istočnog rascjepa (koji se nalazi u istočnom Ruanda) bio bi odgovoran za drenažu vode iz središnje Ruande u pravo jezero Kivu. Ovaj koncept "proto-jezera Kivu" doveden je u pitanje nedostatkom dosljednih geoloških dokaza,<ref>{{Citiranje časopisa |last=Stager |first=J. C. |year=2003 |title=Comment on "Origin of the Superflock of Cichlid Fishes from Lake Victoria, East Africa" |journal=Science |volume=304 |issue=5673 |pages=963b |doi=10.1126/science.1091978 |pmid=15143263}}</ref> iako molekularni sat ciklida sugerira postojanje jezera mnogo starijeg od uobičajeno citiranih 15 000 godina. Jezero Kivu dom je četiriju vrsta [[Slatkovodni rak|slatkovodnih rakova]], uključujući dva neendema (''[[Potamonautes lirrangensis]]'' i ''[[Potamonautes mutandensis|P. mutandensis]]'') i dva endema ( ''[[Potamonautes bourgaultae|P. bourgaultae]]'' i ''[[Potamonautes idjwiensis|P. idjwiensis]]'').<ref name="crabs">Cumberlidge, N., and Meyer, K. S. (2011).</ref> Među jezerima Rasjedne doline, Tanganjika i Victoria jedina su jezera s endemskim slatkovodnim rakovima.<ref name="crabs" /><ref>Cumberlidge, N., and P.F. Clark (2017).</ref> === Ilegalni ribolov === U 2018. godini na jezeru Kivu zabilježeno je više od 400 slučajeva potencijalnog nezakonitog ribolova. Prema Istraživanju životinja i prijenosu tehnologije pri Odboru za poljoprivredu Ruande, proizvodnja ribe u jezeru Kivu pala je s 24 199 tona u ribolovnoj sezoni 2017. – 2018. na 16 194 tone u sezoni 2019. – 2020.,<ref>{{Citiranje weba |date=26. siječnja 2021. |title=Illicit fishing threatens biodiversity in Lake Kivu |url=https://www.newtimes.co.rw/article/183562/News/illicit-fishing-threatens-biodiversity-in-lake-kivu |access-date=2023-06-23}}</ref> što je zamjenica direktora Solange Uwituze pripisala metode ribolova koje utječu na razmnožavanje riba. Između svibnja i srpnja 2020. operacije pomorske jedinice policije [[Ruanda|Ruande]] izvijestile su o 27 slučajeva uključujući 10 uhićenih krivolovaca zbog nezakonitog ribolova na jezeru.<ref>{{Citiranje weba |last=ENACTAfrica.org |date=2022-01-31 |title=Tipping the scales of illicit fishing in Lake Kivu |url=https://enactafrica.org/enact-observer/tipping-the-scales-of-illicit-fishing-in-lake-kivu |access-date=2022-03-24 |website=ENACT Africa |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=ISSAfrica.org |date=2022-02-02 |title=Tipping the scales of illicit fishing in Lake Kivu |url=https://issafrica.org/iss-today/tipping-the-scales-of-illicit-fishing-in-lake-kivu |access-date=2022-03-24 |website=ISS Africa |language=en}}</ref> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="150"> Datoteka:Lake_Kivu_2021.jpg|alt=Lake Kivu from Sake, Goma, D R Congo|Jezero Kivu iz Sakea, Goma, DR Kongo. Datoteka:Goma,_Lake_Kivu,_DRC_(Zaire_-_Congo),_Photo_by_Sascha_Grabow.jpg|alt=Lake Kivu with Goma in the background, Congo|Jezero Kivu s [[Goma|Gomom]] u pozadini, Kongo. Datoteka:Img_Lake_Kivu100222_2.jpg|alt=Lake Kivu separating Bukavu (In the foreground) and Cyangugu (In the background) as seen from Tumbimbi.|Jezero Kivu razdvaja Bukavu (u prednjem planu) i Cyangugu (u pozadini) gledano iz Tumbimbija. </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Jezera u Demokratskoj Republici Kongu]] [[Kategorija:Vodene mase u Ruandi]] [[Kategorija:Granica Demokratske Republike Konga i Ruande]] [[Kategorija:Granična jezera]] 6h26b1aqtc2rq79bobshncnk00x5tnz 0 765635 7592350 7586547 2026-09-01T23:02:14Z Croxyz 205325 7592350 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt Europa/Ikona}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Mihajlo Mudrik | slika = [[Datoteka:Михаил_Мудрик._26_мая_2021_года_—_1233123_(cropped).jpg|250px]] | opis slike = Mihajlo Mudrik u dresu [[ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] 2021. | država = {{Z+X|UKR}} | puno ime = Михайло Петрович Мудрик | nadimak = Miša | datum rođenja = [[5. siječnja]] [[2001.]] | datum smrti = | visina = 175 cm | trenutačni klub = [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <br> (''posudba iz [[Chelsea F.C.|Chelsea]]ja'') | broj u klubu = 27 | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)|veznjak]] | ugovor = | mlade godine = [[2010.]] – [[2014.]]<br>[[2014.]] – [[2016.]]<br>[[2016.]] – [[2018.]] | juniorski klubovi = [[Metalist Harkiv]] <br>[[FK Dnjipro|Dnjipro]]<br>[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] | godina = [[2018.]] – [[2023.]] <br> [[2019.]] <br> [[2020.]] – [[2021.]] <br> [[2023.]] – ''danas''<br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]<br> → [[Arsenal Kijev]] (posudba)<br> → [[FK Desna Černigov|Desna Černigov]] (posudba)<br> [[Chelsea F.C.|Chelsea]]<br> → [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}53 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2018.]] <br>[[2018.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – [[2023.]] <br> [[2022.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|UKR}} [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 16 godina|Ukrajina do 16]] <br> {{Z|UKR}} [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 17 godina|Ukrajina do 17]] <br>{{Z|UKR}} [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 19 godina|Ukrajina do 19]] <br> {{Z|UKR}} [[Ukrajinska nogometna reprezentacija do 21 godine|Ukrajina do 21]] <br> {{Z|UKR}} [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajina]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br> {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 2. rujna 2026. }} '''Mihajlo Mudrik''' ([[ukrajinski]]: Михайло Петрович Мудрик; [[Krasnohrad]], [[5. siječnja]] [[2001]].) [[Ukrajinci|ukrajinski]] je [[nogometaš]] koji igra u [[FA Premier liga|Premier ligi]] za [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] na poziciji krila. Mudrik je karijeru započeo u akademijama [[Metalist Harkiv|Metalista Harkiva]] i [[FK Dnjipro|Dnjipra]], da bi 2016. godine prešao u [[Šahtar Donjeck]]. Dvije godine kasnije debitirao je kao profesionalac, nakon čega su uslijedile posudbe u [[Arsenal Kijev]] i Desnu Chernihiv. Godine 2023. prešao je u engleski [[Chelsea F.C.|Chelsea]] za početnu naknadu od 62 milijuna funti. == Igračka karijera == U sezoni 2018./19. igrao je za Šahtar u kategoriji do 21 godine. Već 2018. godine bio je dio seniorske momčadi. Za seniorsku momčad debitirao je sa 17 godina u utakmici ukrajinskog kupa protiv [[FK Olimpik Donjeck| Olimpika iz Donjecka]] 31. listopada 2018. U veljači 2019. posuđen je ukrajinskom prvoligašu [[Arsenal Kijev|Arsenalu Kijevu]] do kraja sezone 2018./19., odigravši 10 utakmica bez postignutog gola. Igrao je za Šahtar u [[Ukrajinska Premier liga|ukrajinskoj Premier ligi]] pridonoseći naslovu u sezoni 2019./20. U ljeto 2020. potpisao je ugovor o posudbi s ukrajinskim prvoligašem Desnom Chernihiv i plasirao se u treće kolo kvalifikacija Europske lige. U Chernihivu je ostao 4 mjeseca i odigrao 10 utakmica u ukrajinskoj Premier ligi i jednom u ukrajinskom kupu. Dana 8. siječnja 2021. Mudrik se vratio u Šahtar, odigravši 3 utakmice u ukrajinskoj Premier ligi. Trener Šahtara [[Roberto De Zerbi]] rekao je da Mudrika smatra jednim od najboljih mladih igrača i dodao da "ako ga ne dovedem na visoku razinu, smatrat ću to osobnim porazom".<ref>[https://espreso.tv/yakshcho-ne-vivedu-yogo-na-top-riven-tse-bude-moya-osobista-porazka-trener-shakhtarya-viokremiv-svogo-naytalanovitishogo-gravtsya Якщо не виведу його на топ-рівень, це буде моя особиста поразка: тренер "Шахтаря" виокремив свого найталановитішого гравця] espreso.tv Preuzeto 31. svibnja 2024.</ref> Dana 18. rujna 2021. zabio je svoj prvi pogodak u prvenstvenoj utakmici protiv Mariupola. Nakon niza dobrih nastupa za Šahtar, Mudrik je privukao pozornost niza europskih klubova, uključujući Sevillu i Arsenal. Dana 6. rujna 2022. zabio je svoj prvi pogodak u Ligi prvaka u 4:1 gostujućoj pobjedi nad RB Leipzigom. Dana 15. siječnja 2023. Mudrik je potpisao ugovor s prvoligašem Chelseajem za početnu naknadu od 62 milijuna funti, koja je narasla na 89 milijuna funti, potpisujući ugovor na osam i pol godina.<ref>[https://shakhtar.com/en/news/2023/january/15_news/15_thanks_mykhailo-mudryk/ New transfer record in the history of Shakhtar and Ukrainian football] shakhtar.com Preuzeto 31. svibnja 2024.</ref> == Reprezentativna karijera == Od [[2017]]. do [[2018]]. igrao je za ukrajinsku nogometnu reprezentaciju do 17 godina. Od 2018. do [[2019]]. igrao je za ukrajinsku nogometnu reprezentaciju do 19 godina, nastupio je u 11 [[utakmica]] i postigao 5 golova. U 2019. godini uvršten je u U21 nogometnu reprezentaciju Ukrajine, odigravši 9 utakmica i postigavši ​​1 gol. Dana 7. rujna [[2021]]. zabio je pobjednički pogodak iz slobodnog udarca protiv Armenije. U travnju [[2022]]. prvi je put pozvan u [[ukrajinska nogometna reprezentacija|ukrajinsku nogometnu reprezentaciju]] na trening kamp u travnju i svibnju 2022. u [[Slovenija|Sloveniji]]. 11. svibnja 2022. debitirao je u prijateljskoj utakmici protiv [[Borussia Mönchengladbach|Borussije Mönchengladbach]] postigavši ​​svoj prvi gol na Borussia Parku Mönchengladbach, tijekom Global Peace Toura. == Izvori == {{izvori}} {{Sastav – Tottenham Hotspur F.C.}} {{Sastav Ukrajina 2024. EP}} {{GLAVNIRASPORED:Mudrik, Mihajlo}} [[Kategorija:Ukrajinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] [[Kategorija:Nogometaši Šahtar Donjecka]] [[Kategorija:Nogometaši Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 6dvddwtzp580gk6inr51aj9lni7m7gh 0 769977 7592290 7036015 2026-09-01T19:10:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592290 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ksanterantemum'' | slika = Acanthaceae Xantheranthemum igneum 2.jpg | slika_opis = ''Xantheranthemum igneum'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Acanthaceae]] | subfamilia = [[Acanthoideae]] | tribus = [[Acantheae]] | subtribus = [[Aphelandrinae]] | genus = '''''Xantheranthemum''''' | genus_autorstvo = [[Gustav Lindau|Lindau]] | species = ''X. igneum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Xantheranthemum igneum'' | dvoimeno_autorstvo = (Regel) Lindau }} '''''Ksanterantemum''''' ([[lat.]] ''Xantheranthemum'') monotipski biljni rod puzećih trajnica iz porodice ''[[Acanthaceae]]'' smješten u podtribus ''[[Aphelandrinae]]'', dio tribusa ''[[Acantheae]]'', podporodica ''[[Acanthoideae]]''. Jedina vrsta je [[endem]] iz [[Peru]]a, ''X. igneum''.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1026-1 Plants of the World online], pristupljeno 18. rujna 2024.</ref> == Etimologija == Ime ''Xantheranthemum'' potječe od grčke riječi "xanthos", što znači žuto, i “anther,” što se odnosi na dio cvijeta koji proizvodi pelud. Ime vrste “igneum”, s latinskog, znači "vatreno" ili "goruće", prikladno opisujući živopisnu crvenkasto-narančastu nijansu njegovih cvjetova. Zajedno, naziv ističe upečatljivu vizualnu privlačnost biljke.<ref name="Botanical Realm ">[https://www.botanicalrealm.com/plant-identification/xantheranthemum-igneum/ Botanical Realm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240918203022/https://www.botanicalrealm.com/plant-identification/xantheranthemum-igneum/ |date=18. rujna 2024. }}, pristupljeno 15. rujna 2024.</ref> == Opis == Rod je opisan u Die Natürlichen Pflanzenfamilien 4(3b): 321. 1895.<ref name="Tropicos ">[https://www.tropicos.org/name/40026925 Tropicos], pristupljeno 18. rujna 2024.</ref> === Fizičke karakteristike === ''Xantheranthemum igneum'' prikazuje niz intrigantnih fizičkih osobina. Obično naraste do oko 1-2 metra u visinu, sa širokim, kopljastim [[listovi]]ma koji su tamnozeleni i sjajni. Listovi su naizmjenično raspoređeni duž stabljike. Ono što najviše privlači pažnju ove biljke su njezini [[cvjetovi]] koji cvjetaju u grozdovima. Cvjetne glavice sastavljene su od brojnih malih, cjevastih cvjetića koji se šire prema van, stvarajući dojam sličan malom, vatrenom prasku sunca. Latice variraju od narančaste do tamnocrvene, privlačeći oprašivače. Omiljen među vrtlarima.<ref name="Botanical Realm "/> === Ekološki značaj === Ekološka uloga ''Xantheranthemum igneuma'' daleko je veća od njegove vizualne privlačnosti. Ova biljka služi kao vitalni izvor [[Hrana|hrane]] za razne oprašivače, uključujući [[pčele]] i [[Leptiri|leptire]], koji se oslanjaju na njezin [[Nektar|nektar]] za prehranu. Osim toga, doprinosi lokalnoj [[bioraznolikost]]i, osiguravajući stanište i resurse za razne organizme unutar svog ekosustava. Privlačeći oprašivače, nenamjerno pomaže u procesima oprašivanja okolne [[flora|flore]], poboljšavajući cjelokupno zdravlje svog staništa.<ref name="Botanical Realm "/> === Preferirana klima i tlo === ''Xantheranthemum igneum'' uspijeva u tropskim klimama s visokim temperaturama i visokom [[Vlaga|vlagom]]. Cvjeta u regijama koje primaju i izravnu sunčevu svjetlost i zasjenjena područja, što ga čini prilagodljivim različitim svjetlosnim uvjetima. Što se tiče [[tlo|tla]], ova biljka voli dobro drenirana, ilovasta tla bogata organskom tvari. Ne podnosi uvjete natopljene vodom i preferira blago kiseli do neutralni [[pH]].<ref name="Botanical Realm "/> === Rast i razmnožavanje === Ova vrsta se razmnožava i proizvodnjom [[sjeme]]na i vegetativnim razmnožavanjem. Sezona cvatnje obično se događa tijekom toplijih mjeseci, a svaka biljka proizvodi brojne sjemenke u malim, pahuljastim sjemenkama. Ovo sjeme se može raspršiti kroz [[vjetar]] ili [[voda|vodu]], omogućujući biljci da kolonizira nova područja. Osim toga, ''Xantheranthemum igneum'' može se razmnožavati i iz reznica stabljike.<ref name="Botanical Realm "/> === Stanište i rasprostranjenost === Autohtona je u tropskim regijama, ''Xantheranthemum igneum'' prvenstveno raste u [[Peru]]u. Njegova prilagodljiva priroda omogućuje mu da cvjeta u različitim staništima, od nizinskih prašuma do travnjaka, često tvoreći guste skupine koje poboljšavaju ekološki integritet tih okoliša.<ref name="Botanical Realm "/> === Ljudska upotreba === ''Xantheranthemum igneum'' privukao je pažnju [[Hortikultura|hortikulturista]] i krajobraznih dizajnera zbog svog upečatljivog izgleda i malih zahtjeva za održavanjem. Često se koristi u ukrasnim vrtovima, uz šetnice i u tropskim pejzažima. Osim njezine estetske vrijednosti, neke kulturne tradicije u njezinim izvornim regijama koriste biljku u [[Medicina|medicinske]] svrhe, iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se u potpunosti razumjele njezine potencijalne zdravstvene dobrobiti.<ref name="Botanical Realm "/> === Status zaštite === Trenutno ''Xantheranthemum igneum'' nije na popisu ugroženih, ali gubitak staništa zbog krčenja šuma i urbanog razvoja predstavlja potencijalnu prijetnju njegovim prirodnim populacijama. Napori za očuvanje koji su usmjereni na očuvanje tropskih staništa ključni su za očuvanje ove izvanredne vrste i njezine ekološke važnosti.<ref name="Botanical Realm "/> == Sinonimi == * ''Chamaeranthemum igneum'' <small>Regel</small>; Gartenflora 17: 353 (1868) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Aphelandrinae]] t7nnoic5wqtzdgd4exhlq2m1warwhl5 0 775999 7592409 7090935 2026-09-02T06:33:20Z DragonFederal 232801 7592409 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Škotski red u Srbiji#Vrhovno vijeće velikih loža Balkana]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Srbiji]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Rumunjskoj]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori]] 3pslgegk3vb7l5izy8tnu8fllow8k0i 0 776072 7592397 7466141 2026-09-02T05:31:17Z Fraxinus 3144 7592397 wikitext text/x-wiki {{medalje vrh}} {{medalje šport | [[Vaterpolo]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje srebro | [[Vaterpolo na OI 1992.|Barcelona 1992.]] |[[španjolska vaterpolska reprezentacija|Španjolska]]}} {{medalje SP}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1991.|Perth 1991.]] |Španjolska}} {{Medalje EP}} {{Medalje srebro | Atena 1991. |Španjolska}} {{Medalje bronca | Sheffield 1993. |Španjolska}} {{medalje SK}} {{Medalje bronca | [[Svjetski kup u vaterpolu 1991.|Barcelona 1991.]] |Španjolska}} {{medalje dno}} '''Dragan Matutinović''' ([[Split]], [[23. veljače]] [[1954.]]) [[hrvat]]ski je [[vaterpolo|vaterpolski]] trener. Drugi je najtrofejniji hrvatski vaterpolski trener nakon [[Ratko Rudić|Ratka Rudića]].<ref>[https://sptv.hr/izdvojeno/istinom-do-gola-14-ozujak-2018 Istinom do gola] sptv.hr Preuzeto 20. prosinca 2024.</ref> Rodio se u Splitu 23. veljače 1954. Bio je vaterpolski trener u velikom broju vaterpolskih klubova i reprezentacija. Ima nadimak „Matuta”.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/ostali-sportovi/snima-se-film-o-legendarnom-hrvatu-koji-se-stuje-kao-bozanstvo-u-spanjolskoj-glumi-ga-tarik-filipovic-15108875 Snima se film o legendarnom Hrvatu koji se štuje kao božanstvo u Španjolskoj, glumi ga - Tarik Filipović] sportske.jutarnji.hr Preuzeto 20. prosinca 2024.</ref> Njegov brat je [[Željko Matutinović]], [[ortoped]] i bivši predsjednik Teniskog kluba Split.<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/sport/vise-od-sporta/tuga-u-obitelji-matutinovic-napustio-nas-je-poznati-ortoped-i-bivsi-predsjednik-legendarnog-splitskog-kluba-1379598 Tuga u obitelji Matutinović, napustio nas je poznati ortoped i bivši predsjednik legendarnog splitskog kluba] slobodnadalmacija.hr Preuzeto 20. prosinca 2024.</ref> Započeo je trenersku karijeru u [[Korčulanski plivački klub|KPK Korčula]] 1982. gdje je bio do 1985. godine. Od hrvatskih klubova vodio je i: [[Vaterpolski klub Mornar Split|VK Mornar]] (1985. – 1986.), [[VK Šibenik]] (1996. – 1997.), [[VK Jadran Split]] (1997. – 1998., 2004. - 2005. i 2009. - 2010.) i [[Vaterpolski klub POŠK Split|POŠK]] (1998. - 2000.) Od sredine 1980-ih do sredine 1990-ih, posvetio se kao trener španjolskim katalonskim momčadima: [[Club Natació Barcelona]] i [[Club Natació Montjuïc]], kao i [[španjolska vaterpolska reprezentacija|španjolskoj reprezentaciji]].<ref>[https://www.marca.com/2012/09/25/mas_deportes/natacion/1348573346.html „Dragan Matutinovic, „el ogro” del waterpolo español”] marca.com Preuzeto 20. prosinca 2024.</ref> Poznat po svojoj tvrdoj i rigoroznoj metodologiji, koju karakterizira snažan [[karakter]] i velika [[osobnost]]<ref>[https://waterpolista.com/dragan-matutinovic-conmigo-al-frente-espana-paso-de-ser-septima-a-lograr-cinco-medallas/ Dragan Matutinovic: „Conmigo al frente, España pasó de ser séptima a lograr cinco medallas”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241220205416/https://waterpolista.com/dragan-matutinovic-conmigo-al-frente-espana-paso-de-ser-septima-a-lograr-cinco-medallas/ |date=20. prosinca 2024. }} waterpolista.com Preuzeto 20. prosinca 2024.</ref>, vodio je do niza uspjeha u povijesti španjolskoga vaterpola, sve do srebrne medalje na [[OI 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama u Barceloni 1992.]] sa španjolskom reprezentacijom. Također je vodio klubove u talijanskoj (Pescara), grčkoj (Olympiakos), ruskoj (Dinamo Moskva), saudijskoj (Al-Ittihad) i brazilskoj (Pinheiros) ligi, kao i šest muških reprezentacija: [[španjolska vaterpolska reprezentacija|Španjolska]], [[Francuska vaterpolska reprezentacija|Francuska]], Slovačka, Kina, Turska i [[Ruska vaterpolska reprezentacija|Rusija]]<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/sport-mix/vaterpolo/hrvat-koji-je-bio-na-klupi-rusije-vec-sam-jednom-pozelio-smrt-neprijatelju-neka-tako-skonca-i-putin-15167629 Hrvat koji je bio na klupi Rusije] sportske.jutarnji.hr Preuzeto 20. prosinca 2024.</ref> te je bio pomoćnik izbornika [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija|hrvatske reprezentacije]] (2007. - 2009.) Trenirao je i ženski vaterpolski klub [[OVK POŠK Split (žene)|POŠK Split]]. [[Hrvatska ženska vaterpolska reprezentacija|Hrvatsku žensku vaterpolsku reprezentaciju]] odveo je na Europsko prvenstvo u Barceloni 2018. godine.<ref>[https://www.crosport.hr/dragan-matutinovic-odveo-vaterpolistice-na-europsko-prvenstvo-zelimo-nekome-pomrsiti-racune Dragan Matutinović odveo vaterpolistice na Europsko prvenstvo: Želimo nekome pomrsiti račune!] crosport.hr Preuzeto 20. prosinca 2024.</ref> Njegovi glavni uspjesi na klupskoj razini bili su: 1. mjesto na KEK-u 1986. s [[Vaterpolski klub Mornar Split|Mornarom Split]]; naslov hrvatske lige 1999., hrvatskoga kupa 2000. i 4. mjesto u LEN Ligi prvaka 1999. – 2000. s [[Vaterpolski klub POŠK Split|POŠK-om]]; naslov grčke lige 2001., grčkoga kupa 2001. i viceprvak LEN Lige prvaka 2000. - 2001. s Olympiakosom; 2007. azijsko klupsko prvenstvo s Al-Ittihadom; i 2011. brazilska liga, s EC Pinheirosom. Što se tiče uspjeha sa španjolskom vaterpolskom reprezentacijom osvojio je srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Perthu 1991., Europskom prvenstvu u Ateni 1991. i [[OI 1992.|Olimpijskim igrama u Barceloni 1992.]]; te brončane medalje na Svjetskom kupu u Barceloni 1991. i Europskom prvenstvu u Sheffieldu 1993. Godine 1999. dobio je titulu „Najbolji europski trener godine”.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304131601/http://playersagency.net/trainers.php?name=dragan_matutinovic&lang=en Dragan Matutinović] playersagency.net Preuzeto 20. prosinca 2024.</ref> [[Španjolci]] su snimili igrani film „42 sekunde” o sudjelovanju španjolske vaterpolske reprezentacije na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. U filmu se pojavljuje i lik Dragana Matutinovića, kojeg glumi [[Tarik Filipović]].<ref>[https://www.elperiodico.com/es/ocio-y-cultura/20211119/jaime-lorente-alvaro-cervantes-waterpolo-pelicula-12872361 Jaime Lorente y Álvaro Cervantes recrean el mítico equipo de waterpolo de Barcelona 92 en „42 segundos”] elperiodico.com Preuzeto 20. prosinca 2024.</ref> Također je španjolska televizija TV3 snimila [[dokumentarni film]] o istoj temi, u kojem je Dragan Matutinović prikazan kao trener brutalnih metoda vojničkoga režima.<ref>[https://www.index.hr/sport/clanak/Marca-Dragan-Matutinovic-je-svirepo-cudoviste-spanjolskog-vaterpola/638868.aspx Marca: Dragan Matutinović je svirepo čudovište španjolskog vaterpola] index.hr Preuzeto 20. prosinca 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Matutinović, Dragan}} [[Kategorija:Hrvatski vaterpolski treneri]] [[Kategorija:VK POŠK Split]] [[Kategorija:VK Mornar Split]] [[Kategorija:VK Jadran Split]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] b3tlsukzm4j3pmfh83amh5spwjndz6f 828 776332 7592250 7591969 2026-09-01T15:01:15Z WP-ROBot 324743 Bot: ažuriranje 7592250 Scribunto text/plain local rob = { ['@UPDATED@'] = '9 2026', ['Branko Drinovac Lega'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['20. ITF Croatia Open'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Mance'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Geo info centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Jabukovac - Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "obrisano" }}, ['Kriza 3. stoljeća'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Total TV'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['Umjetnički aktivizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou'] = { { mjesec = "Prosinac 2021.", status = "zadržano" }}, ['O pastiri, čudo novo'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šime Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Zlatko Pavić'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chorillo Paravic'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Razgovor o predlošku:Artsakh'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Tuđman: Nepoznata priča'] = { { mjesec = "Siječanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mandarinjani'] = { { mjesec = "Veljača 2022.", status = "OBRISANO" }}, ['Autonomna ženska kuća Zagreb'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Neva Tölle'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Platforma Doma mladih'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Memgraph'] = { { mjesec = "Ožujak 2022.", status = "zadržano" }}, ['Stipe Ćorlukić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Buči'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Miloš Jovanović'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Vera Stipetić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Krilić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Francesco Mussoni'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Športsko društvo Chaumont'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandra skender'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtlli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vrtli (Tribunj)'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krsto Radić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Rora'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['SD Trudbenik'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Martin Davorin Krmpotić'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Oštarije'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Mihaljević Barak'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['LasMegan'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Calcia Catania'] = { { mjesec = "Travanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis besplatnih i javno dostupnih sveučilišnih video predavanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simon2001 devrait sucer sa bite'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komarnik (razdvojba)'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Princeton, New Jersey'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stanislav Petrov'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Šrilankanska reprezentacija u hokeju na travi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taraxacum ziwaschum'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Michael Ilić'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kartvelski narodi'] = { { mjesec = "Svibanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Izumiranje novinarstva'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Soldo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Freyaprameswari0'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stevo Popović'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Većeslav Šupuk'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ikica Čuvalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jalija'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sobna kala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sejmen'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanska apologetika'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Siva skala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Catholiq'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Vujica'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Adriane Lopes'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerko Pavličević'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Bob Graditelj'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milicija sela Teočaka'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Zabilju'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sunčana obala'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Coface'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hope Channel Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['OVB Hrvatska'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Veijo Baltzar'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Klinika Svjetlost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Falun Gong (knjiga)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Apiol'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Natrijev flourid'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sodium fluoride'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Non Serviam'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vatroslav Jagic'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transeksualnost'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Transrodnost (razdvojba)'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Estera'] = { { mjesec = "Lipanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jugokomunisti'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Davor (mitologija)'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ivan &#39;Ike&#39; Mandurić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lejla Šehović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Safet - Meho Mehmedbašić'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Autobahn police simulator 3'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Racz'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Orsat cvjetinović'] = { { mjesec = "Srpanj 2022.", status = "obrisano" }}, ['Radost Sotone'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Don&#39;t Ask, Don&#39;t Tell'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis tiskanih medija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Leopold II. Belgijski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crvena stijena (Bar)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "zadržano" }}, ['Visoka Glavica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske-lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bošnjački savez'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Farmakopeja'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel &#34;Jugobeat&#34; Halilagić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkvina (pojam)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip diminić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Ostarčević'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['IFIMES'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Torpedo 18/24'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podsusedsko Dolje'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Sandro Užila'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jerry Blaskovich'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marquinhos Trad'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['XOXO'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Stjepana u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ruže Viterbske u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Ivana u Sutini'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Jakova u Mostaru'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['MonetizeAd'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karavlasi'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mariana Dražić'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Popis popisa'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Treneri NK Inter-Zaprešića'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Čarobna Olovka'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vučni vlak'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dona Nahod'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Blažević nogometni sudac'] = { { mjesec = "Rujan 2022.", status = "obrisano" }}, ['Starohrvatska mitologija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ahejska liga'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['ASK'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ljeljo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Radost Satane'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lino Dussi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Zvonarević'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marin Tomičić'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pomoć:IPA za hrvatski i srpski'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Salvadorska šahovska reprezentacija'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Vlašiću 1992.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rudarski pozdrav'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gradske Bitange'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:HDZ-ovi gradonačelnici'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stadion Elić Luka'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Minut Srca Mog'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Curry'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Božidar Maslov'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Корисник:Petar strainovic/песак'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Loly toons'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Whatodoo'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Radojković'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Fridrik I. Lijepi'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Renan Contar'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Andreja Gribl'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Na livadi na Jankovcu'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['Superbabekillah'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "obrisano" }}, ['3. ŽNL Istarska 2011./12.'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Tradicija esperanta u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Listopad 2022.", status = "zadržano" }}, ['Lukas Jurić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suha snježno-šumska klima'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:NK Pampas'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Alen Juginović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Varoš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Glazbeno pjevačko društvo Guslar'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Šćakavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Negotin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "Zadržano" }}, ['Vimana'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Pametno za Split i Dalmaciju'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anton Kikaš'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Datoteka:Severina Velika Polana.jpg'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Zapadnoštokavski dijalekt'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Jekavska čakavica'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kraško gorje'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Krški otoci'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Duplančić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Kišobran'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['SBL'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Odbijeni prijedlozi za proglašenje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bolobanić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatska formula liga'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Taekwondo Klub Plovanija'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['El-Arish (logor)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Koprivnica u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Hrsport (internet stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['DalmacijaPortal'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Chat (internetska stranica)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['James Connolly'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Ratni zločin u Lori'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zemljopis Britanskih prekomorskih područja'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Arijana Gigliani Philipp'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vito Cuic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Anel Topcagic'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Francesco Morosin'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Danko Ivšinović'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Emina Hadid'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/25. studenog 2022.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Gornji Zelenikovac'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Helpinver'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palaunski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Palauski jezik'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Usporedba emisija u transportu'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Simodmart (producent)'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Katica Prpić'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "obrisano" }}, ['Komemorativne kovanice od €2'] = { { mjesec = "Studeni 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bep-Kororoti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/prosinac 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Johann Christian Daniel von Schreber'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Eleazar Menachem od Shecha'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Zagrebački kvartovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Tadić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Repelent-1'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Nelson (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Otok Cornwallis (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Mensur Bektić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Srdjan Podrug'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Promet Makarska d.o.o.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Mikromitra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dan slobode i demokracije u Češkoj 2021.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Golik Zmija'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Bijela Hrvatska država'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Dafne Ružić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Lјevica (Srbija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica centra za njemački jezik Vokabula'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Internetske enciklopedije'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Glavne istine katoličke vjere'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Matija Bujak'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Tomaš Jakić'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Stipan Vert'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ostrogonac'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Antun Žvan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Majstora Radovana'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Amon Ra'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['NFS (Network File System)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network-attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Network Attached Storage'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Trachurus lathami'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Podmornica klase Invincible'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Muzej vojne i ratne povijesti'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Istok Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Marija od Tecka'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Karolini'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nogomani'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Matej36'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 22. rujna 2022.'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivančić (glazbenik)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Hamzagic'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Edílson (nogometaš, rođen 1986.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Luan .(nogometaš, rođen 1999.)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Poomphuang Duangchan'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Porijeklo porodice Saračević'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Rasim Gačanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonia Darder'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Majstori (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Župna crkva sv. Marija Magdalena, Ivanec'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "obrisano" }}, ['Knjiga o klimi'] = { { mjesec = "Prosinac 2022.", status = "zadržano" }}, ['Morana (bend)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vojnić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Blažanović'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vranja Begić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Subošić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu Polju'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalibor Drlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fik'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnojevića Rijeka'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Flying disc'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mirce'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirij'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska u revoluciji 1848.-1849.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['NK Olimpija Ljubljana (1911.-2005.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Varaždinska županija (1868.-1918.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Maglica'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Noćići'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Crkvena desetina'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Karambol'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Max &#38; Intro'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Thiago Silva'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Francuska nacionalna knjiž'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski Kapeleti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Metodisti'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Amer Kadić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Erwin Zeidler (Podmaršal)'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Španjolsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Portugalsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Superznalac'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Alien Invaders'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo and the Cyber Chase'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Marko Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Muški skok u vis na Panameričkim igrama 2007.'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Aleks Bralić'] = { { mjesec = "Siječanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Ngawi'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leon Žilavi (Magic Leon)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Katedrala Sv. Jakova'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fabijan Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Pandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dubrovački'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tin Herceg'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divan (Osmansko carstvo)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! Pirates Ahoy!'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Scooby-Doo! and the Loch Ness Monster'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazahstanski Kanat'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milan Turković'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis izmišljenih naroda i rasa'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['4. tisućljeće'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Iličeveca Mariupol'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Informacijski sustav'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bugarsko Carstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Virovitičko-podravska 2022/2023'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Systems Network Architecture'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Čičmak'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Cook Craig'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Opsada Jeruzalema (70)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aikido klub rovinj'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Europski demokratski studenti (EDS)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dragana Lucija Ratković Aydemir'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hodanje Filipa Zovke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-Šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čang Kai-šek'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crno More'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/10. veljače 2023.'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Karas'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popisi vrsta:Biljke'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Varjačić'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Episkop (pravoslavlje)'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kapelska svijetlica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stalna kulturno-povijesna izložba Glagoljica'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sveštenik'] = { { mjesec = "Veljača 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tveni'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Nk Pešcanici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ragnar Lothbrok'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Luka Škabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Hršak'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Župni stan u Tuzli'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Crkva sv. Ilije na Ilinčici'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "OBRISANO" }}, ['Babylon Berlin'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Soli (općina)'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Dujmišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Emil Stjepan Čondrić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u osječkom zatvoru 1945.'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gaudencija Šplajt'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antun Kostić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Subašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Drvarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "zadržano" }}, ['Laurencija Ćurić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pavao Ivakić'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Oratorij Sveta Rožalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Gorišek'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Parselust'] = { { mjesec = "Ožujak 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gvožđanka'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Patrola na cesti (TV serija)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muštanica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Boran Bego'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Polis-Jadran-Europa'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Врањ или врењача'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paulytza'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Martić-Ivica'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kodifikacija'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Bošnjak (pjesnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zine El Abidine Ben Ali'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Koksara'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Porfirit'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijan Kudrna'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DB Nord'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Šumanović'] = { { mjesec = "Travanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tatarska osvajanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gladiator Matchplay'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Leonida Domijan Fišter'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eugenia Simonetti'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HighVani'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Adis Bevrnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Topić (Pajke)'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pjesma Eurovizija 2024.'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sveti Ivan pustinjak'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:DugaResaFest'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Ivan Vrabac'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Elektrotehnička škola Zagreb'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika suverena loža Hrvatske &#34;grof Drašković&#34;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Velika Suverena Loža Hrvatske &#39;&#39;grof Drašković&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Svibanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sezonski radnik'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['HUP Zagreb'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prva liga (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lockroom'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dario Oreški'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača Volina Lutsk'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis igrača FK Kubana Krasnodar'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Procjena rizika'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski hercegovački Bleiburg'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marin Rogić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radić-Molnarova formula'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Valentino (pjevač)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske blues snage'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Drago Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Herman Vukušić (psihijatar)'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Vukušić'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hercegovački plodovi Mediterana'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poslovanje gotovinom u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijelaz s jedne vjere na drugu u NDH'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:The Spoons'] = { { mjesec = "Lipanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Herman Vukušić dr.med.'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Štit'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ave, Ars Horvatiana'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kokić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Manifest aksiomatske književnosti'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Koordinator 1 i 2'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Šije (1970.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vander elst viza'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prijava gradilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Stipe Jelaska'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Klub hokeja na ledu Kune'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Meneghetti Wine Hotel &#38; Winery'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Čobanac'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Salatić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevena Todorović'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Čukman'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Veljko Deur'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Socijalna stanica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Središnjica za ogrjev'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pero Vukota'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nevenka Belić Dragičević'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gojko Kremenić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "zadržano" }}, ['Morsini'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jared Fogle'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Poptropica'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Luka Lučić'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['DVD Svinjarevci'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka Kod broda Zrinskoga na Uni'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradilište'] = { { mjesec = "Srpanj 2023.", status = "obrisano" }}, ['SEO EDUKACIJA'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Katarina Krtinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Histerza'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nada Grubišić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Filipi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Lista najpopularnijih internet portala'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bro hengounel'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Franko Franetović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski redarstvenik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biokovska jela'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Boris Dabo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Feliks Niedzielski'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Troslovnik'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Radić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Predložak:Kosovo-napomena'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['E-mail marketing'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova:Dodatak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Johnny Hardwick'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rudika Vida'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Islamska vjeroispovijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Merlin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Duran Çetin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predikatno vino'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lavanderman'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mate Božić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mišael Bob Vidaković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dječje prihvatilište Sisak (film)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Index portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio 808'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Distribucija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Fero-Term'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Guida di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Maria Simonetti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicolò Turcinovich'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moon Ga-young'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Renderiranje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Segmentacija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Aegukka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sofija Velkovska'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Husitski ratovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gellert Grindelwald'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Niva'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor sa suradnikom:Przewodniczący Towarzysz'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zoran Žukina'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['OK kanal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio KCM'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zadužbina Milana Mladenovića'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Augustin Dragan Dujmušić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Kronologija Domovinskog rata'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['MasterChef Srbija'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dora Kršul'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Eduard Nöthig'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Andrej Dimitrijević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Super1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gradske bitange'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milena Zajović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "zadržano" }}, ['Newsmax Adria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tokijski babilonski toranj'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Christina Zwicker'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['LukaSkabic'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Crnogorska država 1698. – 1851.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petar Milošević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Links d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Playbox Shorts'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teodor Sziginyi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Velike tajne arheologije'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Otvoren um, vjerno srce'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['O poniznosti i slavi Krista'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Liposukcijska dijeta'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kenan Mandra'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Trinity (Teksas)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Manje važni Hufflepuffi'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Sorić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Divizijun'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['FK Vitez'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Muncimir (panonski knez)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Yoon Suk-yeol'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godina koju pamtimo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Gjuran'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Čuvalo'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Berto Dragičević'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Astronomsko društvo Meteor'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['István Lukács (komunist)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski registar tamburaša'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Međuknjižnična posudba'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Šokačka rapsodija'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Radio Tvornica'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radio Nacional'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski tamburaški brevijar'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sjeverni Han'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Tara Glončak Karapandžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivanković'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Matija Kujundžić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jelisaveta Jurčak'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći kanal'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Abadon'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Akcija Zenit'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dragi Šestić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nacionaln park Nyungwe'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Povijest Podgorača'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kapetan Zaspan'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vitlaci'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['65 (film)'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Desislava Petrova'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Genocid transrodnih'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kraja'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Agami Hando'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jasna A. Petrović'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Petra Radin'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mark Biondich'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mandić'] = { { mjesec = "Rujan 2023.", status = "obrisano" }}, ['Logor Motel na Rostovu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Treći svjetski rat'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanko Nižić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ryszard Kołodziej'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dekroatizacija Hrvata u Vojvodini'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Razgovor:Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Pavić (aktivist)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski identitet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Pavle Mensur'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar NERKA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni plan'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['ZEO Nobilis'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Memento (1996)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Program Impact4Values'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nazivi žitarica na raznim jezicima'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godišnjak Građanske kraljevske gimnazije u Rijeci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['E.ON Hrvatska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Tomenčuk'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Džakar dzong'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arterarij'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Le Petit Versailles'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Iskorak (predstava)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Smoqua'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Proces (udruga)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni kašasti sok'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ferratum'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska udruga Benedikt'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontraakcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['HULU Split'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['MLAZ'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klub Mini Teatar'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje obrazovanja DELFIN'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Mladi za Domovinu'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirovna grupa Oaza'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrotvorni institut Hrvatske'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinski vinski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Etno-eko udruga Jabuka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Forum za slobodu odgoja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Fotografski kutak'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Građanska akcija'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Financijski klub'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga za promicanje amaterskog sporta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eko-centar Caput Insulae Beli'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dupinov san'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mozartine'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Zajedno do zdravlja'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga studenata Koprivničko-križevačke županije'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih grada Čabra &#34;Prosper&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih antifašista grada Zagreba'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kvart'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga mladih Par Selo – Dubrave'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Godine za pamćenje'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga športskih ribolovaca &#34;Amur&#34; Ladimirevci'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Tutoria&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Sretna obitelj&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga &#34;Mladi poduzetnik&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Siva) (zona – prostor suvremene i medijske umjetnosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['IDEMO Institut za demokraciju'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Znanost.org'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['VeDRA'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Galić Juka'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['L&#39;Arco romano : letteratura e varieta'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Moji dani'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Komarnica Team'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Branko Stipić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Teaching and Learning International Survey'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Tomčić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatske i svjetske &#34;zvijezde&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Biciklić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grbavac'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Ljevičarska omladina (Kina)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park jezera Manyara'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Tarangire'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni park Kilimandžaro'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Osnovna škola Kozala'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tipurić'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Marević'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Eryops'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nicole Cherry'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['T-Com'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga Kupa'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Globalnet'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gaude, Mater Polonia'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ogi i žohari (2013.)'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tomica i prijatelji: Priča o hrabrosti'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "zadržano" }}, ['Solana Pag'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Tribina &#34;Braća Kašanin&#34;'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Miralem Alečković'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Udruga žena „Hrvatsko srce” Peteranec'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zamijenite nam tugu osmijehom'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira'] = { { mjesec = "Listopad 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prednja lateralna ploština ramene kosti'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Queer'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Krengetog'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Stanica vodovodne Bubny'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Cesare Cantù'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Jerković duliba'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Gornje Dulibe'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lađin porat'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Milanov Vrh'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Urije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Sylvester Graham'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['John Harvey Kellogg'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Arnold Ehret'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Veganstvo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Sirova veganska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kampo'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Vegetarijanska prehrana'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['El Musicante glazbena škola'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Lajoš Nađ'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mima Karaula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zvonimir Šuljak'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Rački'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Grb Kornice'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Srednja škola Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Zgrada Srednje škole Bedekovčina'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis brojeva do 10 000'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Naselje Jakova Gotovca'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Pisanje imena vladara'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HULK'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Športska udruga &#34;Stjepan Grgac&#34; Petrovec'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Savez udruga Molekula'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Inicijativa Glas obespravljenih'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Mi2-MaMa'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Asuka-dera'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Spekulativni dizajn'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['The Voice Kids Hrvatska'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Helena Janečić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Flex'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nociceptivna bol'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Obje su na nečem bijelom'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Dolac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Proboj-1'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['HCL.hr'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Online instrukcije'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vedska matematika'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zooplus'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Popis zemalja prema kreditnom rangu'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Marijana Tole'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Žegar'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Merla'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Vojna oprema u Oružanim snagama RH'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mato Lapsanović'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Samosuosjećanje'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska mladež'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['UBU'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['2023. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['2024. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:GodineTV'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kontrakultura'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis gostujućih uloga u &#34;Zakonu!&#34;'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dobrovoljno vatrogasno društvo Budrovac'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Kosovu (1831.)'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ana Bertić'] = { { mjesec = "Studeni 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nesuh-aga Vučjaković'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Selena Andrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Paavo Airola'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['SSŠ kralja Zvonimira'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Korejski Hladni Rat'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Ben'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2024.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Goran Leš'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Agnès Thill'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Wikiprojekt Srednja Europa'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Jonis Bashir'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Mario Bratulić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Klupsko prvenstvo Hrvatske o odbojci na pijesku za muškarce 2012.'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Dino Petrić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Zlatko Pinter'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zdravstvo Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Canal Panda'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Toni Volarić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:European Tour'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Mojsović u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Kiselić Ledinsky'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Karmelić Štrika'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski knezovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Regije Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['REDACTED'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['HNK Busnovi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Media Stres'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Vk jablanac'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Heffer Wolfe'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Filburt'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Rocko'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Radoslav'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Apetit'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Nezavisna kultura u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Crnogorska Evropska Stranka'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Montenegrin European Party'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Zemlje hrvatske krune'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Kazalište u Toriku'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "zadržano" }}, ['Prva srednja informatička škola, Zagreb'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Denis Tomić'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leo Škaro'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['RIToBeats'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Istraživanje ključnih riječi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Čuvari srca'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda Čiste ljubavi'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Javor'] = { { mjesec = "Prosinac 2023.", status = "obrisano" }}, ['SNK Vrpolje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Povijest zavarivanja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hipoglikemik'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oliver Topalović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Žeko'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marina Ilakovac Kveder'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Orečeva Draga (Posušje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezervoar Karabutov'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jörmungandr'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slano jezero (Srbija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prva PR agencija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svevišnji'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svarog trenutak'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dzidzilelya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nia-Nya'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Voloska'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kupalo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjerje'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vodenjak (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kolovrat (znak)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nava'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Java (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Triglav (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Danica (mitologija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Siniša Režek'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kašmar'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teufik Selimović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (stariji)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julius Schmidlin (mlađi)'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Graditeljstvo u Hrvatskoj: Arhitektura i urbanizam'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Matičević'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis beninskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ceca'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Martin Kosovec'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Okrugli stol Eugen Kumičić – život i djelo'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slaven Pavlović'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dubokovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Queer Beograd'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski dan mimoza'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Glazbena škola Ladislav Račić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Julián Robles (glumac)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['O endemskom sifilisu u Hrvatskom primorju'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita Fiumana : giornale settimanale d&#39;arte di scienza e di letteratura'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Josip Mikulec'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Haladž (iranski jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Salchuq (jezik)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ćelavi gradonačelnik'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjizevnost antike iz srednjeg vijeka odlike predstavnici i djela odlike djela'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mate Antunović'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Lovro Đurđević iz Đakova'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angelo Dante Burić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imenik morskih životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale ugarsko-hrvatske'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Pornografski glumci'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rich Man (band)'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['MOKÉP'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luo Yunxi'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maturice'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Matematika i umjetnost'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Miro Barešić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['KK Zagreb'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "zadržano" }}, ['Amin Milišić'] = { { mjesec = "Veljača 2024.", status = "obrisano" }}, ['Li Yundi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margarita (hrvatska kraljica)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Sabine Moussier.jpg'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pismo „Dear Boss“'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Simplicia'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Joyce Borden Baloković'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žitnica u Gornjem Miholjcu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrian Konsa'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska Akcija'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarstvo Estonije'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburške eurokovanice'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Kozina Legenda iz Njemačke'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veleprodaja'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Milan Bošnjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Popis poznatih Hrvata'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nucleus Aerospace'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radoje Golović'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Plavčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Only Records'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Darko Tomašević'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kremenko'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Velikosrpski mitinzi'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Grabić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Posebno:Prefiks_indeks/Dodatak:Popis_igrač'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis epizoda serije Živi mrtvaci'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Janjče'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bilo (Primošten)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Medvinjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vidljive'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Virginia Kapić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kasandar'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Studentski zbor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Karate klub Stolac'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Beronić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Srbi i Hrvati'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centro Lago di Como'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Viale Bligny (Milano)'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kane i Abel'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Ikić Baniček'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dinko Pintarić'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "zadržano" }}, ['Queer Sport Split'] = { { mjesec = "Ožujak 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Knjižara Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Matice hrvatske'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Mišur'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['1. Zagrebačka NL 2022./23.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Analogne električne mreže u medicini'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jana gana mana'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Besim Tafa'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nemanja Kraišnik'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatske kratice'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vogue Adria'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aqualifter'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hram Institut'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imotska muka'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dječji zbor &#34;Zdravo maleni&#34;'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Političari 1945. – 1989.'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lokalci'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Draženka Polović'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Grupa Velvet'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Vidiš'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Veljača 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Enis Destan'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vesna Horvat'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Grupa „Zlatno Doba”'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bunsenov grijač'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bade İşcil'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Müge Anlı'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zehra Güneş'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sera Kutlubey'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sremska ofanziva'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Conte Ivano Bajamonti'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alpha Alpha Gamma ogranak Sigma'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['ŠC Vlačine'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Travanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emergentizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župna crkva Kraljice Mira Makarska'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Julius Eker'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['CW 24 Vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Vitez 1993.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['NixOS'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka za Meoršje'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Vlašić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['La Difesa'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vita fiumana'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Neokonzervativizam'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Twisted Smoke Band'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dan Elwood'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Šimić Tonin'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alice Tissot'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bertha Benz'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sarah Kirsch'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ian Maatsen'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos (selo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nikiforos'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ibrahim-paša Egipatski'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vodiči i izolatori'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faris Žunić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Borelli'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Cherry Kiss'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nastajanje prve profesionalne hrvatske vojske u BiH'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['BokBok'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Wittenberg'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Royal Caribbean Cruises'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Bilušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Murat Pilav'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clannad (vizualna novela)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Župa sv. Jurja mučenika'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fra Marko Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjevačka mladež Trsat'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šćećinski zaljev'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Europska godina osoba s invaliditetom'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mia Pojatina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popovići (Munjava)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eden Golan'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdravko Klašnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mato Jurić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['La Vedetta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Omnia Deo'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Emir Dželilović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Savez monarhističke omladine'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Prijedor 95'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miloš Bukejlović'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gradski stadion Samobor'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Aca Đorđević (redatelj)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Latifundij'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ercole Rezza'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanstvo u 64.'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Robert Bojanić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['CW 24 vijesti'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crveni crveni zastava Rada'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan John Markul'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['Stići prije svitanja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['TXCN'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marija Ančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija restauracija Michelangelove skulpture Pieta'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanica'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio postaja'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sveta Julijana iz Liègea'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Worldline'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oton (porečki biskup)'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Svibanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gavrila Ignjatović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Vučković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "Zadržano" }}, ['H2O: Uz malo vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Umbro Futsal Award'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE, proteaza)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga prvakinja u rukometu 2007./08.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Telekom operateri u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalcineruin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mitogenom-aktivirana protein kinaza kinaza kinaza 1 (MAP3K1)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kuća Octaviusa Quartia'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Konzervacija Pompeja i Herkulanuma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ideologodija'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stevan T. Petrović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Car seat headrest'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Starovjekovna glazba'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zdenka Čermakova'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Alexa Alex Remić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nogometne Ikone'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narod Sistani'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Učenje rada'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Almanacco fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Petar Mijoč'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski Pokret Nacionalne Obnove'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Likus (Carigradska rijeka)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biologija u 1930.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Moon Kyeong-ha (Mun Kjang-ha)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Toranja'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nepalci u Njemačkoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['André Verdeil'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Brigitte Macron'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Krvavi četvrti'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sven Kranželić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šakić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Liga budućih šampiona'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Faros ERP - Integralno ERP rješenje za upravljanje poslovanjem u oblaku'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Deca iz vode'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['EQV'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gru i Malci: Neustrašivi špijuni'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Patke selice'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Jasenka Bulj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kemal Ljevaković'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Zračni spasioci'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zrinka Ćorić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Juraj Zigman'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Piaggio Hexagon'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nina Kamenjarin'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis općinskih načelnika u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Cheltenham Town FC'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Boris Stalić'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Gumix Elastor d.o.o.'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Airalo'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kritika komunizma'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kristina Restović'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Annuario del Club Alpino Fiumano'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tonči Težulat'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['MeCP2 (protein)'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ilirski jezici'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kinoteka'] = { { mjesec = "Lipanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Danilo Lekić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikolina Butorac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodno obrazovanje'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tea Šimić'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Josip Joza Mihovilovic'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Školstvo i borba za javni život'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Interseksualnost'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ana Todorović, dr'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Optimizacija web stranice'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogoslovno sjemenište u Šibeniku'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Adžija'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Franjevačka provincija Bosna-Hrvatska'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Veliko Rujno'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kup Hrvatske u atletici'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bizantsko-slavenski obred'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ljubčo Lazareski'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đorđe Đuričko'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Celegin'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hang'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tata od formata'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ženski odbojkaški klub AEK'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Više od igre, više od života'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana od Évreuxa'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hugo Schmeisser'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šikić - Mrvica'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Luke Evanđelista u Splitu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pogreške u Bibliji'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabjan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miran Fabijan'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zagorka (2007.)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['ZeljezniceNet'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Patentno pismo'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Knoll'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sara Lizatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Njemačka okupacija Austrije u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['TP-line'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Razumović'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nika Komadina'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Mendeš'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis masovnih zločina nad Hrvatima u ratu u BiH'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Regina (bosanskohercegovački rock sastav)'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adrenalinski park i Zoološki vrt Miško u Cerni'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rapska fjera'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nacrt:Vanda Dabac'] = { { mjesec = "Srpanj 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mostir'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korešnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Privor (Žrnovnica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mali Velički potok'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Кolektivna svijest'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Borna Marinić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Što je iptv'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Kana G.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Marko Mrvoš'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruženje farmaceutskih tehničara Crne Gore'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Teška tama (2014.)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Pavletić - Beli Konj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Viktor Posarić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Rivista di Fiume'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ciparska konferencija o korporativnoj održivosti i odgovornosti'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Limoges Handball'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Nevesinju 14. veljače 1945.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Ofak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "novo" }}, ['Kerim (Mustafa) Dujso'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marin Sabolović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Plivačašće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arduševac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marijan Kraljević – King'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Edin Hozan'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Vila Kiseljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pavao Petričević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Luciano Teixeira'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Raspotočje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundzic'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Lagundžić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Poljska sela i zaselci'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elma Fetić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Senadin Duraković'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Karlo Štefanek'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Šest grijeha protiv Duha Svetoga'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Flamengo košarkaški klub'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kraljević'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Genocidni gen'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Crna legenda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Podvodno istraživački klub Mornar Split'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['As-eko'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jurica Rakić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Branka Cvjetičanin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Anić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Novi Život (mrežna stranica)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Festival fantastične književnosti Pazin'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gorice (općina Sztum)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukavi lisac Renato'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Afterfire Band'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agomiut'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "zadržano" }}, ['Predsjedništvo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Središnje vijeće'] = { { mjesec = "Kolovoz 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noć Hrapočuše'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dramski studio Ilirik'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dalmaland'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednik Austrije'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Buco i Srđan'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sarajevski proces 1983.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Naselje Jug (Bjelovar)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miting u Srbu 27. srpnja 1971.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Imam Ifret ef. Milaimi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Popis fašističkih pokreta po državi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['KK Sesvetski Kraljevec'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alumnijada'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tunja Oršolić Makarić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "nacrt" }}, ['Posebno:Doprinosi/Šemsi-begBranković'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Filip Budimir'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Vulević'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mamić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['SSC-Khatumo'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Anno Domini'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Egzorični atomi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za zaštitu osobnih podataka'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kodeksi'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Saša Trajkovski'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['RIS d.o.o.'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vlado Jagodić'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Ušković Croata'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Obitelj Báthory (klana Aba)'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka kod Otočca'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anarhiv'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anatidaefobija'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "zadržano" }}, ['Matteo Liviero'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Oussama Essabr'] = { { mjesec = "Rujan 2024.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Pitamitz'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Semahana'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Michael Knowles (politički komentator)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Balkan zoo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zlatni šeširi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rob Halford'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Konovizija'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Gospodar (crnogorska vladarska titula)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Muzej torture u Zagrebu'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pešča ChillOUT'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Puklavec'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta Lekić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Josipa Henizelman'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Alfonsi'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lukša Andrić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nikola Bačić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Maša Barišić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Martina Mezak'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tajči Čekada'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Nova Melilla'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Opsada Melille (1774. – 1775.)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Austrijsko Nadvojvodstvo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Free solo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatske Zemlje u ranom srednjem vijeku'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Richard Phillips'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Šutalo'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Pandurević'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Punčke'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luka Turčić'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['RTL (Mađarska)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kalafati'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Лазар Радан'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bartók Rádió'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik kalašma'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Duna (TV kanal)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Biljana Cerin'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "nacrt" }}, ['Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV)'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ramón Mercader'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jezik Kalašme'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Gabrielli'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Somek'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vanja Jovanović'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['8 Ball Pool'] = { { mjesec = "Listopad 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ribarica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Primarne publikacije'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Ivandić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Manuel Malezanovski'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Adipatni Agung Elizabeth Feodorovna dari Rusia'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Fragili come foglie'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ezoy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Eterno'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Margareta od Valoisa, grofica Bloisa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kontejner (udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kulturpunkt'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['RoUm'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Format C (umjetnička organizacija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Otokultivator'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Centar za cjeloviti razvoj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Udruga Urbana desnica'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski bedem'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svijeća (kršćanstvo)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kršćanski svijet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kršćanske sekte'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Sibylle Berg'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Transgender pregnancy'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Armin Šistek'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih športaša'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Đački pokret'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petar Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Vitezić (1914.)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Barach Barać - plemićka obitelj'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvataka plemička obitelj iz 17. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis japanskih filozofa'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ante Lučić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mihovil Mijo Kapović'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "zadržano" }}, ['Sveti Red'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ofenziva Tet'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['FXP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['IMAP'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Distonija'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Barach (Barać) - Hrvatska plemićka obitelj iz 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['TVRi'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['M1 (TV kanal)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Erdős Nikoletta'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Elkan Florida'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ladonja (politička građanska udruga)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dhampir'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Trstenice'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Clostridium tetani'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Reza Fekri'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Jelenko (televizijska serija)'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['MC Žmala'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Pozlaćene bronce iz Cartocetta da Pergola'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Petra Meštrić'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ju-jitsu savez'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "nacrt" }}, ['Dina Dogan'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['Alen Rajko'] = { { mjesec = "Studeni 2024.", status = "obrisano" }}, ['JCI Hrvatska'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Viktor Hristenko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Heval Hardem'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radujte se narodi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Svim na zemlji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Tri kralja jahahu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Narodi nam se'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['O Betleme'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dvorani neba'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nizozemska jezična unija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Aurora Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Papaya Club'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Noćni život u Splitu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola vidikovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Florijan Glavočević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dom Marianus Marck'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Proljeće je 13. u decembru'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Radio stanice u Sarajevu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bilten MZ Jagodnjak'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Marković (političar)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Miroljub Stojanović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Baranjski srednjoškolac'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Sonjine trećice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Brdu Grbavici'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Bitka na Vrdima 1993.'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nino Karamatić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 762'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Mall of Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Joker Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Trgovački centar Kaštela'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['City Center One Split'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Arena Centar'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Radio Studio N'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Meteorološki podatci Livno'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['NK Vatrogasac Grižići'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Krapinsko-zagorskoj županiji'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dujmić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korporativno tijelo'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Makedonikos BC Kozani'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Prosječna godišnja temperatura zraka'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Poleogeografija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Kazališno umjetničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Maksimalna brzina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Širina vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Marko Mrkoci (narodni heroj)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ilja Iljič Tolstoj'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Korisnik knjižnice'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zaustavljanje vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Ometanje prometa'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno administrativno osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kazališno tehničko osoblje'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['VANU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "OBRISANO" }}, ['Skup vozila'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Autor glazbe'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Edikti rimskih magistrata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Slabi'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Luksemburška košarkaška reprezentacija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Pravila (ekonomija)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Iva Bagić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Marko Cvitkušić'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Napad u Osnovnoj školi Prečko'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Velika Srbija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska ideologija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['DeSADU'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Klub studenata informacijskih znanosti'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Slavonska udruga studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Studentski savjetnik Filozofskog fakulteta'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Udruga podravskih studenata'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['TAI TFX'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['GSLV Mark III'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Zora Dubljević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Vojna baza Deveselu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Solar Dynamics Observatory'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Lemana'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mario marević'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Klub studenata južne slavistike &#34;A302&#34;'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Organizacije'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igmas Bidiski'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Concordia discors'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "zadržano" }}, ['Dentofobija'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Slavko Štimac 2021.jpg'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Neli Fist'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Kimi (pjevačica)'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mirišeš Na Grijeh'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Mit o Titu'] = { { mjesec = "Prosinac 2024.", status = "obrisano" }}, ['Igor Andrijević'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski kraljevi (serija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Thalassotherapia Opatija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Denuncirati'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Ivan Goran Kovačić&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Otvorene inovacije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijesni razvoj misli o svjetlosti'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Balcano'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grb obitelji Banić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pjesnički Band Aid'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osman Sabitović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sokić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjecanje vlasništva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Grb Novi Travnik.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:VfL Wolfsburg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Adidas logo.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:NK Široki Brijeg.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:150px-Besiktas svg.png'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Zastava grada Zagreba.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Supilo.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimsko stvarno pravo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maja Bezjak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Frajer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalabić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Manifestacija &#34;Sve se čaje okupiše&#34;'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vlasničke tužbe'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Novinarsko voditeljstvo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Parfumer'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Popis organizacija koje koriste Linux OS'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ponovna uporaba informacija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika donjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Protetika gornjih ekstremiteta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Minimum skupa dužine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Podudarnost mnogokutova'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Hotel Slavija, Split'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Lenovo Logo.svg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Didak Buntić.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Glamoc grb.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Hnk gorica.jpg'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Warner Bros. Records.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Detroit Pistons.gif'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodna banka Jugoslavije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pereslavl-Zalessky'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jošavica (Vukosavlje, BiH)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Skupština općine'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dani u kalendaru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bitka u Paškoj uvali'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['TOK televizija'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Savez američkog nogometa Srbije'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj u Herama'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Novosel'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vautinovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Apipet'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Papinsko vijeće za laike, obitelj i život'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aron Varga'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Barešić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Danish Aviation Systems'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['NKT Flexibles'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Gunnar Peterson'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva Buljubašić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vujović (crnogorska dinastija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osjećanje mjesta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strune života'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auto na korzu'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Infinum'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Mlinarić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Davorin Štetner'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sidrenje i vez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sigurnost na brodu: Ključne mjere zaštite na moru'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dives'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čišćenje i održavanje: Ključ za dugotrajnost i sigurnost'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Fenksta'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Ovčariček'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragutin Gradečak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržati" }}, ['Glistoliki mišići (stopalo)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Slava Kovač'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prekostojnice'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlade Lozić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Knez'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Pašalić'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Patričar'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Victa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Harmonija disonance'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Abecedni popisi osoba/A'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zing'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Petrak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis belgijskih filozofa'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski pisci iz BiH, U'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naselje sv. Ane'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pregled novčanih kovova Rimskog Carstva'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oni rokaju za Gospodina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Betanija (časopis)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija snob'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vjeronaučna olimpijada 2024./2025. - 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva (925. - 2025.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amnezija Music'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis hrvatskih internetskih portala'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sporazum u Luki'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko jezikoslovlje'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Čedomil Škrobo'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Željko Zadro'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Martinović'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drago Čolak'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teofil Leko'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milivoj Bebek'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Šola (Sladojević)'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izbičijada'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mikroturbina'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LO Brand'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nebeski rat'] = { { mjesec = "Siječanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marinko Paponja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamenjarska kupina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Popis indijanskih plemena -klasifikacija II'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ravnice (Omiš)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Polukružno okretanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prostornost broda'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radno vozilo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obilaženje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-podij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pozornica-kutija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje i kontrola poruka'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Američki koncept'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Biskupija Bajza'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prestrojavanje vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko-bajški rječnik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lahor, pjevački zbor župe BDM Karmelske'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odgođeno žalovanje'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Raspudić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natalie Balmix'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ad Fines'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Elezović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Grgur II. Šubić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strahimir Straho Bosnić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mišković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karolina Novak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['The Lee Strasberg Theatre and Film Institute'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Latinske izreke'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['VIDgital'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arwat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kalin Georgescu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dragan Ćurčić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Legenda o nastanku Pazinske jame'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna nagrada za književnost „Naji Naaman”'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova F'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova H'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova M'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis rodova S'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miriam Mack'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['William Dunst'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['GNK Dinamo u Kupu velesajamskih gradova 1966./67.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dadi Redžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Babić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Big Bang (trgovački lanac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Senadin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Žijar Mustafa'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:CroStartup'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta LJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi svijeta NJ'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis filozofa/Q'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klještevica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aluin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lučki alat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Zadranin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nazarij'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miho Jakovljev'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kulturno-umjetničko društvo &#34;Meteor&#34;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Društvo Podravec'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mala Gorica (Velika Gorica)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Brodski motor'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomios Batos'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompozicija (arhitektura)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['KUD Cetingradska tamburica'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 1998. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis jezika i dijalekata po linguistovim kodnim nazivima: D'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj književnosti (Chadwick)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jure Ćurković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drama u odgoju'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Motorne jahte'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rimska obitelj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Utvrda na Vrčevu'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uređivanje informativnih emisija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kaolin'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Milan Katičić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinodolsko graditeljstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Horvat'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Bene'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Afrobeats'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Malonogometni turnir ,,Kupres&#39;&#39;'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Komunal'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pravda (umjetnost)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajna brzina vozila'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijenjanje prometne trake'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srce se bori'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Baš mi je dobro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih glazbenih sastava'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajno slano pecivo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bulevard'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Hrvatski dramatici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Benedikt Dubrovčanin (svećenik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis zemalja po broju jezika'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Lisak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obli kamen'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Regulacija novinarstva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Merlini'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Joe Flaherty'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski ragbi klub Lokomotiva'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Politički odnosi s javnošću'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Japanska proizvodna filozofija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Jurić Čivro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis televizijskih postaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis hrvatskih tamburaških pjesama'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dražen Jurmanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Agencija za razvoj Varaždinske županije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis nogometaša Hajduka po abecedi'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alija Husić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Inoceramidae'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juraj Štefan (hrvatski nogometni sudac)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anica Kovač'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Ivanko'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prva sportska kladionica (PSK)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska Mladenačka Stranka (HMS)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Jovanović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Carigrad'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Maksimilijan Šimrak'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nedićeva Srbija'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Šimun Caktaš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ah, taj Ivo!'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rudolf Štefan (hrvatski nogometni dužnosnik)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis pseudonima'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Paška prezimena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Leboui'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Indeks pojmova iz etnologije i etnografije'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alojzije Radoš'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vili Radman'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Sičaja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Pavić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kristijan Montina'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Mihaljević'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mirko Majdandžić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinko Maslać'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Jeleč'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gelo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Ćuro'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdravko Dadić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Dragićević st.'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Dobroslav Begić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Glavna strani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafin Sabol'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kerubin Pehm'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Karlo Lovrić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Ivelić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Cvetković'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Frane Vlašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bernardin Tomašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lujo Zloušić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mijo Čuić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Autobusna linija br. 2 u Ljubljani'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Damir Plavšić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dnevni kalendar'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župna kuća u Zenici'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Stjepan Zlatarić (prosvjeta)'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Plivit'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Građanska inicijativa Protiv Sječe'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Stanić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Plančanik'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bavarsko vojvodstvo'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Giuseppe Marotti'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Baran'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Posebno: Kriva preusmjeravanja'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Olivia Newton-John'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "zadržano" }}, ['Luka Rašić'] = { { mjesec = "Veljača 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jasmin Muhamed Ali'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivona Ažić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vještice (glazbeni sastav)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Izergo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Galluna'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Komušanac'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Kopjar'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Radoslav Kujundžić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mihovil Grubišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predsjednici Indije'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Bašić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Barach'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ciklus crnih knjiga'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kemikalija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Max Landon Payne'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Maksim Avejski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simo Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Nobilo'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boris Grigić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Častimir Majić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pietro Bryan Nabhan'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Melissa Nungaray'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Treba li pisati kako dobri pisci pišu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lekcija o drskosti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Gečević Getz'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roko Serdarević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stjepan Fridl'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pipin Landenski'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Centri za kulturu Grada Zagreba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Adna Bakija'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Pitanje naziva bošnjačkog jezika'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Anica Kovačič'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatan Martinis'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina o sreći'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Umijeće življenja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izgubljena vila'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krvava zemlja'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sablja (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sandokane, platit ćeš!'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tko se boji lika još (roman)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dr. Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Paula Eleta Barišić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "nacrt" }}, ['Operater'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['TereT'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Most preko Foše u Trogiru'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Arhijerejsko namjesništvo vukovarsko'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čatlak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osvoji Jadran'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ostaci zvuka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Privredne krize'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Razvoj računalnih mreža (Internet)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Skupljena baština'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Solčak Toka'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Strateško planiranje'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrijednost robe'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Štete od divljači u prometu'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teatro Nobile'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Tomić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velike civilizacije život, mit i umjetnost'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Žižić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokora (performans)'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prodaja i oblikovanje cijena'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Luka Rajić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hippocampus debelius'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ana Majdak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gea Gojak'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dalmatinska glazba'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Genocid nad crnogorcima 1918-1929'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski komputisti'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juha od prokulica'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Edin Glogić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reflektiranje seizmičkih valova'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Reliable Server Pooling'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nenad Katnić'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Doktor strojarstva'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tvornica keksa i vafla Lasta'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mato Jakobović'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "zadržano" }}, ['Seneca Indijanci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Finag'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Zeko-Pivač'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Darovanje nekretnine'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Knjižnica isusovačkog kolegija u Rijeci'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Timoteo Crnković'] = { { mjesec = "Ožujak 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis sarajevskih nogometnih klubova'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prvi hrvatski kečeri'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Euchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchee'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juči (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo (jezična porodica)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Caddo jezik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Macro-Siouan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Makro-siouanski jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Uchean'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Teppo'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikica Gilić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bijela (Karinsko more)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Andrea Petrek'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['One misle da smo male (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Akademski bonton'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ave, OsEconomia!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vilikon'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Auron'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Az (roman)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bizarij'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krijesnici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alemperkina kazivanja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Atanor'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alikvot'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antiatlas'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ars Eugenium'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['OSvojski'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ekonomijana'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kreativna riznica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hepening Vilijun'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Cherrica'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Disocactus &#39;Smithii&#39;'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ijoid narodi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wigwassing'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Danijel (zadarski graditelj)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2009. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Broj 1 inozemni singlovi 2010. (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Dodig'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bernard Dukić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Albino Jović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nikola Milojević'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ludvig dizajn'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bratislav Živković (vojnik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski prefiksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Lustracija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Võro (jezik)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Numen'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sve što niste znali o Krešimiru'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zlatna Liga (nogomet)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Kalinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mark Maret'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacionalni program djelovanja za mlade'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['O, tempora!'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Folklorna skupina Bilje'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Daniel Radeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Meri Gotovac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bojan Anđelković'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvoje Raguž'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Broj 1 singlovi (Hrvatska)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kategorija:Macro-Siouan jezici'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Oceti Shakowin'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sijuksi Indijanci'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dječji doplatak'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božićna (pjesma BrudBBB-a)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hana rodić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Toroczkai László'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Filip Tripov Radimir'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Financijski pokazatelji'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Garašić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Božena Griner'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Higijena opreme u proizvodnji hrane'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klinički opisi sindroma kroničnog umora'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi Mezopotamije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Nastović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Sastav i podjela atmosfere'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Snaga struje i električna energija'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Guksić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Večernja škola filozofije'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['LOZZ'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Odri Ribarović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Buča Potok'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Batinić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Niko Kličan'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matej Stoprd'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Palača Becadelli'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vrbovac, Bosna i Hercegovina'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sorikomorfa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Tornado Lipa'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Olynthia Natura'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Cer'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Leonardo Štimac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Albin Muslić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Nepoznati Korisnik'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šiško'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vanda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica (pjesma)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trioxx'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slovna reforma Ljudevita Gaja'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Amra Imširagić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Smidovich'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Međunarodna škola HARFA'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Terrakom'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatko Lakošeljac'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srpski svet'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Velikosrpska propaganda'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Humanizam (filozofija)'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Antički lančić'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tena Arapović'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Kultni filmovi'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Kasni modernizam'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['KK Vučići Zagreb'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Com.2.jpg'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Skriveni kurikulum'] = { { mjesec = "Travanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Najveće kulture svijeta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina – Od Velikih seoba do 18. stoljeća'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Seleće pčelarenje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kremasti med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Livadni med'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Šegedin'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vaterpolski klub Veteran &#39;70'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Matko (časopis)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dugoselska kronika'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mario Mandarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dupilo (pleme)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Cindori'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicente Batistic'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slađan Ćosić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dragan Grims'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Međuprojektna saradnja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Begovi Begzadići'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska na mučilištu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kraj programa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naida Seebauer'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Igor Plavšić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anto Batinić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nu Street Food'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Serafski zvuci'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Armin Stifler'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gaudencije Ivančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miro Relota'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bibinje'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Bilice'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Chorus croaticus'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Luka Ploče'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Certissa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Klapa Subrenum'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Klapa Versi'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Enes Zulić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivančić (plemstvo)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Konsolidacija drveta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Katarina Miličević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Duumvir'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nicusor Dan'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Zvonimir Bošnjaković'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Orion (bend)'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Bista Kardinala Alojzija Stepinca u Koblenzu'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Vukojević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ciprijan Brkić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Joakim Trogrančić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vinko Pavić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Juro Vuletić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stanko Vasilj'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Antonio Tuta'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Maček'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Eko Eko'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Dragomir Sundać'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivo Bagarić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ratimir Kordić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ćacilend'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Yasmina Sandoz'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vlatka Planina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vesna Jurić-Rukavina'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mili Dueli'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Poduzetnički inkubator Osvit'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Portal hrvatske rječničke baštine'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Robert Marušić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marin Karačić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj na Biokovu 23. svibnja 1948.'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Partizanski poslijeratni zločini u Mrtvom jarku kod Suhopolja'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Josip Zen Ze-Kiun'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kevin Farell'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Matutinović'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jakov Jurjević'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Oršić'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Pinjuh'] = { { mjesec = "Svibanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nika ilčić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Bajo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kompare'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branimir Turković'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Branko Marić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bruno Raspudić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Brkljačić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Renato Vrban'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Porotokracija'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Petar Matetić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aleksandar Vukosavljević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Wikipedija:Trajno zaštićeni članci'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Istina'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nemanja Parabucki'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski glas Berlin'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roland Schweitzer'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nabava.net'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['DUMP Udruga mladih programera'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "ZADRŽANO" }}, ['Ivona Dragaš Bilogrević'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Marinović'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomo Salatić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Radio Vrbovec'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Roman Korzeń'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angry Grandpa'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Natko Štiglić'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanka Škrabec Novak'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevo'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lonjsko-ilovska zavala'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pop Mart'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['In Vivo (sastav)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Miljenko Bratoš'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Simfonija br. 8 (Mahler)'] = { { mjesec = "Lipanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['David Woodard'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Czamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Red Boys Mladost'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Midtown (Appendix)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Džamalpur'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Anna Tertel'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pasha Technique'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Laura Gnjatović'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksandar Bjelovuk'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suradnik:Aradic-es/genocidi u burundiju/'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tomislav Kukec'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lošinj (film)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alumni klub Zdravstvenog veleučilišta'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "zadržano" }}, ['Izraelsko-sirijski sukob (2025)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pazdigrad (Split)'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Alternativa za Hrvatsku'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zeleni Istre'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autohtona hrvatska seljačka stranka'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica Kljajić'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Članak u izradi'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Obavijesni okvir'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gestlife Surrogacy'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svjetlana Marijon'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "nacrt" }}, ['Coolins'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Veseljko vidovoć'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski jezični unitarizam'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Procesna fizika'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Jugoslavenska komunistička historiografija'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Henrik V., kralj Francuske'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip VII., kralj Francuza'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Valentin Hegol'] = { { mjesec = "Srpanj 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Richard Saringer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zračna luka Vyškov'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vicko Vrdoljak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej muškarac'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Bejbe'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Iva i Gloria'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Na dnu oceana postoje neki svjetovi'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mala ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Phengodidae'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Utrina Zagreb'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Samir Avdić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stefany Žužić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 1'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Naša kućica, naša slobodica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['ŽNK Zagreb 041'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }, { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatski rukometni portal'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Slavonija 2'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Prolom voda'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Demokratski HSS'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "zadržano" }}, ['Caplan Artificial'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Aircash'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Arrivelli'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ante Čovo'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pokolj fratara u Hercegovini'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "nacrt" }}, ['Teorija grupa'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Filip Škobalj'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crkva sv. Kasijana u Sukošanu'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Hrvoje Banja Luka'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Theology and Philosophy of Education (znanstveni časopis)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Dujmović (franjevac)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Arslan Dučić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ranka Eisenhauer'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marko Markanović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gej ikona'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svatopluk'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hollow Knight: Silksong'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Suspilne'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Stvaranje punka u splitu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Pongračić Mala Subotica'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Louis Brus'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Krešimir Veselić'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vahid Osmanović'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Jakšić (kipar)'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Moosa Mostafa'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['13. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['14. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['10. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Giannino Castiglioni'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poginulih branitelja u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Datoteka:Jonke.jpg'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nagrada Ljudevit Jonke'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kategorija:Srbofili'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Najman Konferencije'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Autobusna linija br. 167 u Zagrebu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Gradonačelnici za djecu'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['UMA'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Graham Wale'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nymadema'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trajni kolač'] = { { mjesec = "Rujan 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drvo života (biljka)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dinamova zaklada Nema predaje'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Šikeždi'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Billy Vigar (nogometaš)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ada (Topčić Polje)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Janko Strižić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Roko Švoger'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hokejski klub INA'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Osječki skauti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Vidam Trade'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Obavijesti-hr'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nanbudo'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kruhceps'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Blaž Mađer'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Crni Cerak'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Aleksander Cepuš'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Damir Ludvig'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae Ouimun Boonsai'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mae'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Čale'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Felix Scwarcenberg'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lin Shemu'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marcelo Caetano'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sulejman Nuhić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Wii U'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "zadržano" }}, ['Marija Aragonska, kći Jakova II.'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izabela Francuska (1241. – 1271.)'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['DiscoverCars'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['30. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['29. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['28. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['27. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['26. stoljeće'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Drito iz Arene'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Rekli su nam da neće preživjeti'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['BBK T-REX'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kay Rebber Foote'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Eric André'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis iranskih članaka'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Izum laganja'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sukob Egipta i Etiopije oko Nila'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zdenko Grgić'] = { { mjesec = "Listopad 2025.", status = "obrisano" }}, ['Pedro Abreu (gitarist)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dan hrvatskog drega'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Franjo Radošević'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Natoli'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zidar Betonsky'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Elektroprijenos Split'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Katja Rožmarić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Travaš Saša &#38; Band Protuhe'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Muhammad Qasim bin Abdul Karim'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivica prižmić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zoran Ukić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Sveti Križ Začretje'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Korablja (roman)'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predrag Figenwald'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Silvija Mutić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Barišić'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Marijana Kužina'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Salonamed'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lara Demarin'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Geoffrey, sin Henrika II.'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Goran Kovačević - Gorn'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Trgovački kompleks Savelovski'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Synlab'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kamila Beregszásziová'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Male noćne more II'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dvornikov'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ermesinde'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Večernji akt'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Museo Castiglioni'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tommaso Panizza'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Josip Grabovac'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "nacrt" }}, ['Brzi putnički brod'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Koprivničko-križevački županijski nogometni savez'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zdenko Vazdar'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hír TV'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ujedinjeni protiv fašizma'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "zadržano" }}, ['Jerolim Matković'] = { { mjesec = "Studeni 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lake Fest'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Rahid Ulusel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nontrinitarizam'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['BK Sljeme'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "nacrt" }}, ['Amedeo Natoli'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Spalato'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Željko Burcar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Upravljanje objektima'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Šumnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Etničke grupe Hrvatske'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Lavica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['NK Metalac Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['NK Mladi radnik Vareš'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Viale Bligny'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Zsófia Szerafin'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Ružica Vukovac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Javna tajna'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Axel Luttenberger'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dunst'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Nina Krajnik'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['FIFA-ina Nagrada za mir'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Jakov Jozinović'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['LILI'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Piacenza (pokrajina)'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Sekundarni softver'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Angelina Banović-Markovska'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['PPN Grdani'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska škola preživljavanja i outdoor-a'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dušan Bekar'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Srdačno vaši'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Zvonimir Ivković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1992.'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Mirko Markov Mikas'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Mario Perković'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Tekuće staklo'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Curt O. Schaller'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Ivan Goldstein'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Svelte'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis osoba'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Vinka Letica'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Virovski Crnac'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Vodatel'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Nije mi 22'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "novo" }}, ['Šestoknjižje'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Boško Beuk'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Tihomir Lešić'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "zadržano" }}, ['Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. – sastavi momčadi'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju'] = { { mjesec = "Prosinac 2025.", status = "obrisano" }}, ['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Matko Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Luka Moslavac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Nimco Brands &#38; Liqueurs'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Infiesto (Film, 2023.)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tomislav Ribić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Tomislav Banovac'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Vukorepa'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Alix'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nedjeljko Jusup'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Arak (piće)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Barbie'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Stanica Dyckman Street (IND Osma avenija linija)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Vladimir Grebenar'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Potok Mahala'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Zora Heger'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gospodarska zona Brdo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ZeCroatianGuy (ENG)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Air mihalija'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ĐanoTrade'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Općina Solin (povijesna općina)'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Džijan'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Baccara'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Balkanska turneja 2026'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lima Len'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['Josip Ivanković'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Bruno Hranić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nuxgame'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Galdovo'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jakša Raguž'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Goran Vinčić'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "novo" }}, ['29. siječnja u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatski holokaust'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kako su komunisti osvojili vlast: 1944. – 1946.'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Klis-Varoš'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Janev'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Meta-Dijalektika'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tito, konačni pad'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Feniks podno Velebita'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Claustra'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dečki iz Rakitja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Hatadi'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska, ljubavi moja'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jean Michel Alfred Vacant'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hayden Christensen'] = { { mjesec = "Siječanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Đuro Šporer'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Gospin dom'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Zvonimir Vučković'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Putokaz za Afriku'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Dodatak:Abecedni popis tankera: B'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Prostoria'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kongres (bend)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Škalniški'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Ivanković (skladatelj)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Gashi (pleme)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Operacija Plavi'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nada Šakić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Izlet (Braća Kumerle)'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Prnjak'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Domagoj Ćorić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['1. STRD PZO Bjelovar'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pavo Gagulić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['NK Mosor Klis-Kosa'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Dunkin donuts'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Galerija Događanja'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Joža Batalekov'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lana Mandarić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Bogdan Stanojevic'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ruthless Records'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Davor Vidiš'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Petar Ćurić'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "zadržano" }}, ['Suradnik:SEO4F'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tartajun'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['SD Crvena zvezda'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "novo" }}, ['Spašavanje Bikini botoma: Lunin film'] = { { mjesec = "Veljača 2026.", status = "obrisano" }}, ['UK Sqft'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dejan Davidovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Həmidə Ömərova'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Teuta Lea Stojaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Patrik Vidaković'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['StreetGainZ'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tea Ljubešić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Samoborsko prigorje'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Makedonski karaman'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Carlotta Sesjak'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Polje (Dugi otok)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Indonesia Raya (vijesti)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['José Jesús Villa Pelayo'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Marijana banovac'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Silva Kalčić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Stajalište Vlade Gotovca o Josipu Brozu Titu'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Josip Čolić'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Marojević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }, { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Marević'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Poljička cesta (Split)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Frankokovacevic'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Igor Baksa'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Dražen Kocijan Kocka'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Heda Dubac Šohaj'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "novo" }}, ['Crovizija 1992.'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "zadržano" }}, ['Hrvatska udruga sap korisnika'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Homura Akemi'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivana Franke'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Szczepan Sadurski'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Marević (političar)'] = { { mjesec = "Ožujak 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Ana Mutevelić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hmiljnik (Ukrajina)'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Slavenski kalendar'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Marko Kovačević'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Davcast'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Humax'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nahum'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pseudocerealija'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Zadnja'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Laž, manipulacija i intriga'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Barbara Bilić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Goran Andrijanić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['David Cerkez'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Oliver Jakovčev Berekin'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Rafael Dropulić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "ZADRŽANO" }}, ['Gordan Ravančić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Marko Lamešić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Buenos Aires (provincija)'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Adrogué'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Fran Novak'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Tin Bojanić'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "novo" }}, ['Jim Reeves'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['POS sustav'] = { { mjesec = "Travanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Kornelija Petr Balog'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ilija Abramović'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Karla Kostadinovski'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Internetsko nazivlje'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisati" }}, ['Kategorija:Festival bunjevački’ pisama'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Geopark Viški arhipelag'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Cecilia Lean'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['IZLET'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Krčevine Dodijalo Gradište'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Prodan Rupar'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Leonor María de Aragón y Foix'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['MrBit'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Radunica'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Filip Brajković'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Li Hongzhi'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Franco Balkan'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Torkret Plus'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['NK Zrinski Stari Grad'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['NK Val'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['NK Val Stari Grad'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Suzana Matić'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Projekt Katedrala'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mala škola umjetne inteligencije'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Autobusna linija br. 152 u Zagrebu'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['John Gosden'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Francisco de Assis de Jesus'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Anto Pervan'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Hrvatska Udruga Digitalnih Izdavača'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Prehrana sportaša u praksi'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "OBRISANO" }}, ['Analiza društvenih mreža'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Neno Dodoja'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Pula Pride'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Predložak:Infobox map'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "novo" }}, ['Goran Valka'] = { { mjesec = "Svibanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Frekvencija (2000.)'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Villa Mercedes (Jezero Como)'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Jugoslavizacija'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mikrografija'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Meho Alić-Partić'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Svjetski savez za interlingu'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Kuki'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Kukolj'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Ive Marković-Kora'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Opatija Geng'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Još uvijek znam šta si radila prošlog ljeta'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Zlatni Studio'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Roman Konoplev'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mišo Hrnjak'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Predložak:Sastav VK Jug'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Lana Bojanić'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II.'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Nacrt:Ivan Čanžek'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Rupotina'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Sve sapunice koje su se prikazivale na Hrt 1 u 12 :30'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Operacija Sava'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Prijamna zgrada s pomoćnom građevinom na željezničkoj postaji u Svetom Kaji'] = { { mjesec = "Lipanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Darko Grgurić'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Ivan Košar'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['ŽNK Zrinski Bošnjaci'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mongourski jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Mongour jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Mogholi jezik'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "izbrisano" }}, ['Predložak:Altajski jezici'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "zadržano" }}, ['Mato Moguš'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Mladen Simenic'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Zrinko Gregurek'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Pregled umjetne inteligencije'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Filip Čorak'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Predložak:Citiraj web'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "novo" }}, ['Nikola Jerković'] = { { mjesec = "Srpanj 2026.", status = "obrisano" }}, ['Nacrt:Glavic Clinic'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Goran Polak'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Šimkent'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Mario Rubeša'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Wojciech Waleczek'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Dental Centar Ostojić'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Lana Lovrentijev'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Don Antun'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Ljubomir Kučan'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Kup NS Županja'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Eliza Dushku'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Husein ibn Ali'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Beatris Engleska'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['NEYRA'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Potencijalni pretendenti na hrvatsko prijestolje'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Nacrt:Aleksandar Gvozdenović'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Timothy McVeigh'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Centar za obuku'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Obrazovni centar'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Fira Solutions d.o.o.'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Žumberačka Bogorodica'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Dinko Foretic (kapetan)'] = { { mjesec = "Kolovoz 2026.", status = "novo" }}, ['Suradnik:PegiMusic/Vježbalište'] = { { mjesec = "Rujan 2026.", status = "novo" }} } return rob 6b2mm35janjmo76zsawso4dueathkyi 0 779143 7592247 7131971 2026-09-01T14:57:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592247 wikitext text/x-wiki {{Infookvir granica | name = Kolumbijsko-peruanska granica | image = Localización Colombia Perú.png | alt = | caption = | territory1 = | territory2 = | length = 1626 | enclaves = | established = 1739. | establishedreason = [[Real Cédula]] | current = 1934. | currentreason = [[Protokol iz Río de Janeira (1934.)|Protokol iz Ría]] | disestablished = | disestablishedreason = | treaties = 1922. - [[Sporazum Salomón–Lozano]] | notes = }} '''Kolumbijsko-peruanska granica''' je 1,626 km duga neprekinuta međunarodna [[granica]] koja razdvaja teritorije dviju južnoameričkih država. Izvorno je uspostavljena ''[[Sporazum Salomón–Lozano|Sporazumom Salomón-Lozano]]'' od 24. ožujka 1922., a zatim ''[[Protokol iz Río de Janeira (1934.)|Protokolom iz Río de Janeira]]'' od 24. svibnja 1934., kojim je okončan [[Kolumbijsko-peruanski rat|rat Kolumbije i Perua]]. Oba sporazuma utvrđuju granicu na [[Putumayo (rijeka)|rijeci Putumayo]], s izuzetkom [[Amazonski trapez|Amazonskog trapeza]], koji se nalazi između rijeka Putumayo i Amazona, a koji je pod suverenitetom Kolumbije.<ref name="sogeocol.edu.co"/><ref name=":0" /><ref name="todacolombia.com"/> == Granica == [[File:Mapa de la frontera Colombia-Perú.svg|400px]] {{clear|left}} Prema tim ugovorima, granice između Kolumbije i Perua su sljedeće:<ref name=":0" /> {{Blockquote|Granica je definirana kao: * Od ušća rijeke Güepí u Putumayo, između Perua, Ekvadora i Kolumbije, nizvodno uz rijeku Putumayo, do ušća rijeke Yaguas. * Ravna crta povučena od ušća rijeke Yaguas, u Putumayu, do ušća rijeke Atacuari, u Amazonu. * Rijeka Amazon, nizvodno, prateći njezin tok, do ušća u klanac San Antonio, gdje počinje granica s Brazilom.}} == Pogranični gradovi == [[slika:Puerto_de_Leticia.JPG|mini|desno|300px|[[Leticia (Amazonas, Kolumbija)|Leticia, Amazonas]] u Kolumbiji]] [[slika:Isla_Santa_Rosa_frontera.jpg|mini|desno|300px|alt=Santa Rosa de Yavarí in Perú| [[Santa Rosa de Yavarí]] u Peruu]] {{stupci|4| * {{Z+X|KOL}} ** [[Puerto Leguízamo]] ** [[Puerto Colombia]] ** [[El Encanto]] ** [[La Chorrera (Kolumbija)|La Chorrera]] ** [[Puerto Arica]] ** [[Puerto Nariño]] ** [[Tarapacá (Amazonas, Kolumbija)|Tarapacá]] ** [[Leticia (Amazonas, Kolumbija)|Leticia]] * {{Z+X|PER}} ** Vojna baza [[Güepí (voja baza)|Güepí]] ** Soplín Vargas ** Angusilla ** Flor de Agosto ** Florida ** Santa Mercedes ** Puerto Limón ** Santa Clotilde ** [[San Antonio del Estrecho]] ** Teniente Berggerie ** Remanso ** Yaguas ** [[Caballococha]] ** Francisco de Orellana ** [[Santa Rosa de Yavarí]] ** [[Iquitos]] }}   Glavne rijeke koje sijeku ili čine dio granice su:<ref>{{Citiranje weba|last=|title=Fronteras terrestres y marítimas de Colombia|url=http://revistalatimonera.blogspot.com/2012/08/fronteras-de-pais-venezuela.html|access-date=14 December 2013|website=Revista La Timonera}}</ref> * [[Güeppí (rijeka)|Güeppí]] * [[Putumayo (rijeka)|Putumayo]] * [[Yaguas]] * [[Atacuari]] * [[Amazona]] * [[Loreto Yacú]] == Povezani članci == * [[Tres Fronteras]] * [[Granice Kolumbije]] * [[Kolumbijsko-peruanski teritorijalni spor]] == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="sogeocol.edu.co">{{Cite web |title=Frontera terrestre Colombia-Perú |url=http://www.sogeocol.edu.co/Ova/fronteras_colombia/fronteras/peru/peru.html |access-date=19 November 2012 |publisher=Sociedad Geográfica de Colombia}}</ref> <ref name=":0">{{Cite web |title=Tratado de Límites y Navegación Fluvial entre las Repúblicas de Colombia y Perú (Tratado Salomón-Lozano) |url=http://www.sogeocol.edu.co/Ova/fronteras_colombia/documentos/tratados/tratado_limites_peru.pdf |access-date=19 November 2012 |publisher=Sociedad Geográfica de Colombia |archive-date=1. siječnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220101203046/https://www.sogeocol.edu.co/Ova/fronteras_colombia/documentos/tratados/tratado_limites_peru.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="todacolombia.com">{{Cite web |title=Fronteras de Colombia: Límites y Tratados |url=http://www.todacolombia.com/geografia/fronteras.html |access-date=25 July 2011 |publisher=TodaColombia.com}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Colombia-Peru border}} {{Granice Kolumbije}} {{Granice Perua}} [[Kategorija:Kolumbijsko-peruanska granica| ]] [[Kategorija:Državne granice]] gq9rq92eplo6me1k2qeva4xlklrdb7x 0 779565 7592424 7586916 2026-09-02T07:26:11Z DragonFederal 232801 /* Pridružena tijela i redovi */ 7592424 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Veliki orijent Belgije |izvorno ime = Grand Orient de Belgique<br>Grootoosten van België |logo = Sceau du Grand Orient de Belgique.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = GOB |moto = |utemeljena = [[23. veljače]] [[1833.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna]] [[velika loža]] |središte = [[Bruxelles]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Belgija]] |broj članova = 10.200 <small>(2026.)</small><ref name=":0"/> |web stranica = {{URL|https://gob.be/|gob.be}} }} '''Veliki orijent Belgije''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootoosten van België''), skraćeno '''GOB''', je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna i adogmatska]] te [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža|velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]]. Službeno je osnovan 1833. godine. Tijekom svoje povijesti zauzeo je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalno i adogmatsko stajalište]], čime se razlikuje od [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]]. Godine 1854. ukinuo je članak u svojim [[statut]]ima koji je zabranjivao rasprave o političkim i religijskim temama u [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama]], a 1872. je uklonio obvezu da se članovi pozivaju na [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]], što je postalo temeljnom odrednicom njegova liberalnog identiteta. Veliki orijent Belgije danas se ubraja među najvažnije [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalne velike lože]] u Europi, poznate po humanističkoj orijentaciji, otvorenosti prema različitim svjetonazorima i promicanju slobode savjesti u duhu [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] i [[Sekularizam|sekularizma]]. == Povijest == Dana 16. siječnja 1833. godine, tijekom redovite sjednice, Velika loža uprave Južnih Nizozemskih pokrajina odlučila je, nakon odbijanja autoriteta [[Veliki orijent Nizozemske|nizozemske velike lože]], prerasti u Veliki orijent Belgije. Nova je velika loža uživala zaštitu kralja [[Leopold I. Belgijski|Leopolda I.]], koji je i sam bio slobodni zidar, u skladu s pravilima toga vremena. Godine 1854. Veliki orijent Belgije je ukinuo članak koji je zabranjivao rasprave o političkim i religijskim temama u ložama, čime je izašao iz okvira [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnog slobodnog zidarstva]] i prekinuo veze s krugom regularnih velikih loža koje su zadržavale [[Dogma|dogmatski]] pristup. Nakon dugogodišnjih rasprava, 1872. godine Veliki orijent je izmijenio svoje statute i opće propise, ukinuvši [[Spor oko Velikog graditelja svih svjetova|obvezno pozivanje]] na [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]] u [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima]]. Ovom je odlukom slobodno zidarstvo u Belgiji potpuno dekršćanizirano. Zbog toga je u 1870-ima prekinuo veze s [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenom velikom ložom Engleske]]. Nekoliko mjeseci kasnije, u istom duhu, na program službeno je uvrštena borba za društveni napredak.<ref name=his>{{Citiranje weba|title=Historique: 175 ans et plus…|url=https://gob.be/zoom-sur-le-gob/historique/|access-date=2025-11-11|website=gob.be|language=fr}}</ref> Godine 1921. Veliki orijent Belgije postao je jedan od osnivača i ključnih članova [[Međunarodna masonska asocijacija|Međunarodne masonske asocijacije]], u kojem je ostao do 1950. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], članovi Velikog orijenta Belgije osnovali su Ložu "Draga sloboda" (''Loge Liberté chérie'') u nacističkom [[Koncentracijski logor|koncentracijskom logoru]] Esterwegen te Ložu "Uporni" (''Loge L'Obstinée'') u nacističkom logoru za ratne zarobljenike Oflag X-D.<ref>{{Citiranje weba|title=The Holocaust, the reason Freemasonry became a ‘secret’ order – World War 2 (1939-1945)|url=https://samilhistory.com/tag/lobstinee/|access-date=2025-02-25|last=Dickens|first=Peter Albert|website=samilhistory.com|language=en}}</ref> Godine 1959. pet loža Velikog orijenta Belgije osnovalo je [[Velika loža Belgije|Veliku ložu Belgije]] s ciljem ponovnog stjecanja [[Regularno slobodno zidarstvo|priznanja regularnosti]] od strane Ujedinjene velike lože Engleske.<ref>{{Citiranje weba|title=Quelle est l’histoire de la Grande Loge de Belgique?|url=https://glb.be/wp1/?page_id=227|access-date=2025-02-25|website=glb.be|language=fr}}</ref> Veliki orijent Belgije postao je 1961. godine jedan od osnivača [[CLIPSAS|CLIPSAS-a]], no napustio ga je 1996. zajedno s Velikim orijentom Francuske zbog nesuglasica oko uloge religijskih uvjerenja u slobodnom zidarstvu. Povodom 150. obljetnice Velikog orijenta Belgije, godine 1987., istaknuti belgijski [[Masonologija|masonolog]] Marcel De Schampheleire održao je govor u kojem je sažeo povijesnu i duhovnu ulogu belgijskog slobodnog zidarstva:<ref name=his/> {{citat|Povijest nam pokazuje koliko je velik doprinos belgijskog slobodnog zidarstva svemu što pridonosi ‘gradnji Hrama čovječanstva’. Ostvarenje tih ciljeva ponekad nailazi na otpor, katkada izaziva napetosti, a često i reakcije na poduzete akcije […] Stav koji je u početku bio religiozan postupno je ustupio mjesto otvorenosti prema slobodnom ispitivanju i nedogmatskom mišljenju, što je na koncu dovelo do prevage izražene laicističke orijentacije među braćom Velikog orijenta.}} Godine 1988. Veliki orijent Belgije, Velika loža Belgije, [[Velika ženska loža Belgije]] i [[Belgijska federacija "Le Droit Humain"]] potpisali su sporazum o međusobnom priznanju.<ref>{{Citiranje weba|title=Déclaration Commune de 4 Obédiences Belges|url=https://glb.be/wp1/wp-content/uploads/2024/10/Declaration-commune-FR.pdf|access-date=2025-02-25|date=1988-12-21|website=glb.be|language=fr}}</ref> Kasnije, 1998., ove adogmatske [[Velika loža|nadležnosti]] osnovale su međunarodni [[Savez velikih loža|savez]] [[SIMPA]], no 2008. godine Veliki orijent Belgije ponovno se pridružio CLIPSAS-u. Ipak, 2019. godine ponovo istupa iz CLIPSAS-a Od 16. veljače 2020. godine Veliki orijent Belgije svojim ložama daje [[Slobodno zidarstvo i žene|slobodu inicirati i žene]].<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Révolution ou évolution au Grand Orient de Belgique ?|url=https://o-re-la.ulb.be/analyses/item/3145-revolution-ou-evolution-au-grand-orient-de-belgique.html|access-date=2025-05-26|last=Schreiber|first=Jean Philippe|date=2020-03-04|website=ulb.be|language=fr}}</ref> == Ustroj == [[Slika:Temple maçonnique des Amis philanthropes - 01.jpg|thumb|Unutrašnjost [[Hram (slobodno zidarstvo)|hrama]] u Bruxellesu.]] Sjedište Velikog orijenta Belgije je u [[Bruxelles]]u. === Lože === U kolovozu 2026. godini pod okriljem Velikog orijenta Belgije radi 138 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]].<ref name=":0"/><ref name=":3">{{Citiranje weba|title=GOB - Les loges|url=https://gob.be/les-loges/|access-date=2026-08-18|website=gob.be|language=fr, nl}}</ref> Mogu se rasporediti prema [[Belgijske regije|Belgijskim regijama]]: * 63 lože u [[Valonija|Valoniji]] (Valonska regija), od kojih je 21 u [[Liège (pokrajina)|Pokrajini Liège]] (11 u [[Liège]]u, tri u Huyu, dvije u [[Verviers]]u te po jedna u Chokieru, [[Herve]]u, [[Seraing]]u, [[Spa (Belgija)|Spau]] i Viséu), 18 u [[Hainaut (pokrajina)|Pokrajini Hainaut]] (po tri u [[Mons]]u i Bincheu, po dvije u Athu i [[Charleroi]]ju te po jedna u Fleurusu, La Louvièreu, Marbaix-la-Touru, Mariemontu, Morlanwelzu, Mouscronu, Thuinu i Tournaiju), 11 u [[Valonski Brabant|Valonskom Brabantu]] (po dvije u Genappeu i Nivellesu te po jedna u Gobertangeu, Jodoigneu, La Raméeu, Loupoigneu, Villers-la-Villeu, [[Waterloo]]u i Wavreu), deset u [[Namur (pokrajina)|Pokrajini Namur]] (tri u [[Namur]]u te po jedna u Cineyu, Couvinu, Dinantu, Floreffeu, Sambrevilleu i Wépionu, kao i jedna navedena pod [[Orijent (slobodno zidarstvo)|orijentom]] Sambre-et-Meuse), a tri su u [[Luxembourg (Belgija)|Pokrajini Luxembourg]] (po jedna u Arlonu, Bouillonu i Durbuyu).<ref name=":3"/> * 32 lože u [[Flandrija|Flandriji]] (Flamanska regija), od kojih je 11 u [[Antwerpen (pokrajina)|Pokrajini Antwerpen]] (osam u [[Antwerpen]]u, dvije u Turnhoutu i jedna u Mechelenu), devet u [[Istočna Flandrija|Istočnoj Flandriji]] (četiri u [[Gent]]u, tri u Aalstu te po jedna u Oudenaardeu i Sint-Niklaasu), sedam u [[Zapadna Flandrija|Zapadnoj Flandriji]] (tri u [[Brugge]]u, dvije u Oostendeu te po jedna u De Panneu i [[Kortrijk]]u), četiri u [[Flamanski Brabant|Flamanskom Brabantu]] (dvije u Vilvoordeu te po jedna u Leuvenu i Tienenu), a jedna je u [[Limburg (Belgija)|Limburgu]] ([[Hasselt]]).<ref name=":3"/> * 41 loža u [[Bruxelles]]u ([[Regija glavnoga grada Bruxellesa]]).<ref name=":3"/> Dvije lože djeluju izvan Belgije: jedna u [[Luxembourg]]u, u [[Luksemburg|Velikom Vojvodstvu Luksemburgu]], i jedna u [[Bujumbura|Bujumburi]], glavnom gradu [[Burundi]]ja.<ref name=":3"/> Veliki orijent Belgije povijesno je imao lože i izvan belgijskog državnog područja, ponajprije u tadašnjem [[Belgijski Kongo|Belgijskom Kongu]], gdje su djelovale lože u [[Kinshasa|Léopoldvilleu]], [[Lubumbashi|Elisabethvilleu]], [[Bukavu]]u, [[Likasi|Jadotvilleu]] i [[Kisangani|Stanleyvilleu]]. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga]] i [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] belgijske su lože osnivane ili su djelovale i u [[Pariz]]u, [[Calais]]u, [[Le Havre]]u, [[London]]u, Esterwegenu i Fischbecku. Jedna je loža djelovala i u nizozemskom [[Hag]]u. Dio tih loža osnovan je u izbjeglištvu, dok su lože u Esterwegenu i u Fischbecku nastale u [[Nacionalsocijalizam|nacističkim]] [[Koncentracijski logor|logorima]].<ref name=":3"/> [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|Muških]] loža je 95, 42 su [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovite]] i jedna je [[Slobodno zidarstvo i žene|ženska]], a također 103 lože rade na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]], 32 na [[Nizozemski jezik|nizozemskom]] i tri su bilingualne.<ref name=":3"/> Od 2020. godine struktura Velikog orijenta Belgije uključuje tri zajednice loža:<ref name=":0"/> # Zajednica muških loža (''Fédération de Loges masculines''; ''Federatie van mannenloges''); # Zajednica mješovitih loža (''Fédération de Loges mixtes''; ''Federatie van gemengde loges''); # Zajednica ženskih loža (''Fédération de Loges féminines''; ''Federatie van vrouwenloges''). === Uprava === Velikim orijentom Belgije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Francuski jezik|fra.]] ''Grand Maitre''; [[Nizozemski jezik|nizo.]] ''Grootmeester'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:<ref>{{Citiranje weba|title=La Conférence du 11 octobre 1958 à Bruxelles et ses suites|url=https://sifodierisinvenies.overblog.com/document-6-la-conf%C3%A9rence-du-11-octobre-1958-%C3%A0-bruxelles|access-date=2026-04-28|date=2014-05-28|website=sifodierisinvenies.overblog.com|language=fr}}</ref> {{div col|colwidth=25em}} # Joseph-Marie Defrenne (1833. – 1835.) # Goswin de Stassart (1835. – 1842.) # Eugène Defacqz (1842. – 1854.) # Pierre-Théodore Verhaegen (1854. – 1862.) # Joseph Van Schoor (1863. – 1868.) # Pierre Van Humbeeck (1868. – 1871.) # Auguste Couvreur (1871. – 1874.) # Henri Bergé (1874. – 1877.) # Auguste Couvreur (1877. – 1880.) – II. put # Henri Bergé (1880. – 1883.) – II. put # Eugène Goblet d'Alviella (1883. – 1886.) # Victor Lynen (1886. – 1889.) # Ernest Reisse (1889. – 1892.) # Charles Houzeau de Lehaie (1892. – 1895.) # Henri Bergé (1895. – 1898.) – III. put # Gustave Royers (1898. – 1901.) # Fernand Cocq (1901. – 1904.) # Jean-Laurent Hasse (1904. – 1907.) # Joseph Descamps (1907. – 1910.) # Fernand Cocq (1910. – 1913.) – II. put # Charles Magnette (1913. – 1921.) # Fernand Levêque (1921. – 1924.) # Charles Magnette (1924. – 1927.) – II. put # Raoul Engel (1927. – 1930.) # Victor Carpentier (1930. – 1933.) # Paul Erculisse (1933. – 1936.) # Jules Hiernaux (1936. – 1939.) # François Bovesse (1939. – 1944.) # Jules Hiernaux (1944.) – II. put # Léonce Mardens (1945. – 1947.) # Edmond Troch (1947. – 1950.) # Walther Bourgeois (1950. – 1953.) # Robert Hamaide (1953. – 1957.) # Leopold Remouchamps (1957. – 1960.) # Georges Beernaerts (1960. – 1962.) # Charles Castel (1962. – 1962.) # Henri Bonnet (1963. – 1966.) # Robert Dille (1966. – 1968.) # Victor-Gaston Martiny (1969. – 1971.) # Pierre Burton (1971. – 1974.) # Jaak Nutkewitz (1974. – 1977.) # Nicolas Bontyes (1977. – 1980.) # André Mechelynck (1981. – 1984.) # Sylvain Loccufier (1984. – 1987.) # Guy Vlaeminck (1987. – 1990.) # Louis Dengis (1990. – 1993.) # Dimitri Sfingopoulos (1993. – 1996.) # Pierre Klees (1996. – 1999.) # Adolphe Adolphy (1999. – 2002.) # Jacky Goris (2002. – 2005.) # Henri Bartholomeeusen (2005. – 2008.) # Bertrand Fondu (2008. – 2011.) # Jozef Asselbergh (2011. – 2014.) # Marc Menschaert (2014. – 2017.) # Henry Charpentier (2017. – 2020.) # Alain Cornet (2020. – 2024.) # Patrick Cauwert (od 2024.) {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Veliki orijent Belgije je član, ili je bio član, nekoliko međunarodnih [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]]:<ref>{{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=Membres of CLIPSAS|access-date=2025-02-25|website=clipsas.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.pressalert.ro/2015/03/premiera-masonii-din-marele-orient-al-romaniei-ies-pentru-prima-data-la-rampa-cu-o-intalnire-publica-la-timisoara-ce-dezvaluiri-au-facut-video/|title=Masonii din Marele Orient al României ies pentru prima dată la rampă cu o întâlnire publică la Timişoara|date=2015-03-22|access-date=2025-02-25|website=pressalert.ro|last=Stanici|first=Georgeta}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} *''[[Međunarodna masonska asocijacija]]'' (1921. – 1950.), *''[[CLIPSAS]]'' (suosnivač, 1961. – 1996., 2008. – 2019.) *''[[SIMPA]]'' (suosnivač, 1996. – 2008.) *[[Alijansa masona Europe]] (od 2012.), *[[Adogmatska udruga srednje i istočne Europe]] (promatrač-osnivač). {{div col end}} === Obredi === Veliki orijent Belgije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. Tri [[Obred (slobodno zidarstvo)|obreda]] koja se rade u plavoj loži su:<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=GOB - Structure & Rites|url=https://gob.be/structure-rites/|access-date=2026-08-18|website=gob.be|language=fr, nl}}</ref> *[[Francuski obred#Moderni francuski obred|Moderni (francuski) obred]], *[[Drevni i prihvaćeni škotski obred]], *[[Francuski obred#Filozofski francuski obred|Filozofski francuski obred]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Veliki orijent Belgije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. * Suvereni kolegij Škotskog obreda za Belgiju ([[Francuski jezik|fran.]] ''[[:fr:Souverain Collège du rite écossais pour la Belgique|Souverain Collège du rite écossais pour la Belgique]]''; [[Nizozemski jezik|nizo.]] ''[[:nl:Soeverein College van de Schotse Ritus voor België|Soeverein College van de Schotse Ritus voor België]]'') – nadležno za rad [[Škotski obred iz 1962.|Škotskog obreda iz 1962.]] *Belgijsko vrhovno vijeće drevnog i prihvaćenog škotskog obreda (''Belgische Opperraad van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus'') – nadležno za rad [[Drevni i prihvaćeni škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. == Poznati članovi == * [[Jules Bordet]] (1870. – 1961.), imunolog i mikrobiolog<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=GOB - Maçons Célèbres|url=https://gob.be/macons-celebres/|access-date=2026-08-18|website=gob.be|language=fr}}</ref> * [[Charles De Coster]] (1827. – 1879.), pisac<ref name=":1"/> * [[Victor Horta]] (1861. – 1947.), arhitekt i dizajner, jedan od prvih i vodećih umjetnika [[Secesija|secesije]]<ref name=":1"/> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Belgiji]] * [[Spor oko Velikog graditelja svih svjetova]] * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://gob.be/|Službena stranica}} * {{URL|https://mbfm.be/wp/en/intro-en/|Belgijski muzej slobodnog zidarstva}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Belgije]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Belgiji]] fsjyoangqkqv9yqw4i9ry1nag4uhqtc 0 782961 7592259 7519226 2026-09-01T15:18:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592259 wikitext text/x-wiki {{glavni|Škotski obred}} '''Koncil kadoša''' ([[engl.]] ''Council of Kadosh'') ili '''areopag''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Aréopage'') predstavlja najčešće treću [[Loža visokih stupnjeva|dodatnu organizacijsku jedinicu]] [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]], u sustavu [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]], koja dodjeljue koja dodjeljue 12 [[Visoki masonski stupnjevi|viših stupnjeva]], od 19° do 30°.<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Frequently Asked Questions|url=https://scottishrite.org/about/questions/|access-date=2025-04-02|website=scottishrite.org|language=en}}</ref> Ovo tijelo nosi naziv po posljednjem, 30., stupnju kojeg dodjeljuje, [[vitez kadoš]], ili po [[areopag]]u, "[[Ares]]ovom brdu" koje se nalazi sjeverozapadno od [[Akropola (Atena)|Akropole]] u [[Atena|Ateni]], poznatom kao sjedište istoimenog tijela koje je u [[klasična Grčka|klasičnom periodu]] služilo kao sud u kaznenim i građanskim slučajevima. [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|Stupnjevi]] koji se izvode u koncilu kadoša ili areopagu poznati su kao "crni stupnjevi". Slobodni zidari moraju prethodno dosegnuti [[Vitez ružinog križa|18. stupanj]] u svom matičnom [[Kapitel ružinog križa|kapitelu ružinog križa]] prije nego što se mogu prijaviti za članstvo u koncilu ili areopagu Škotskog reda. Ovi stupnjevi, od 19° do 30°, usredotočeni su na istraživanje moralne i etičke filozofije, [[Vitez (naslov)|viteških]] ideala te dubljih značenja nauka [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]]. Temelje se na bogatoj baštini povijesnih, religijskih i filozofskih tradicija, naglašavajući vrijednosti poput pravde, časti, dužnosti i težnje za znanjem. Izraz ''kadoš'' potječe iz [[Hebrejski jezik|hebrejskog jezika]] i znači "svet" ili "[[Posveta|posvećen]]", što odražava naglasak ovih stupnjeva na duhovnom i moralnom pročišćenju. Stupnjevi koncila kadoša pozivaju članove na unutarnju refleksiju, razvijanje vrlinskog karaktera te težnju prema višim idealima – kako u osobnom, tako i u profesionalnom životu.<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Introduction to the Council of Kadosh|url=https://www.ocscottishrite.org/introduction-to-the-council-of-kadosh/|access-date=2025-04-09|website=ocscottishrite.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Council of Kadosh|url=https://www.scottishrite-stjo.org/council-of-kadosh/|access-date=2025-04-09|website=scottishrite-stjo.org|language=en}}</ref> Trideseti stupanj – [[vitez kadoš]] – zauzima posebno mjesto u hijerarhiji i često se smatra vrhuncem nauka prethodnih stupnjeva. On simbolizira viteški put duhovnog i moralnog usavršavanja, pozivajući svakog slobodnog zidara da bude branitelj istine i pravednosti. Cilj koncila kadoša jest produbiti slobodnozidarsko razumijevanje vlastitih obveza – prema sebi, bližnjima i božanskom. Njegova učenja potiču članove na život ispunjen poštenjem, služenjem i prosvjetljenjem, kako bi pozitivno doprinosili društvu i ostali vjerni uzvišenim idealima slobodnog zidarstva.<ref name=":3"/> Posebnost [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjeverne jurisdikcije Škotskog obreda SAD-a]] je u tome što se kod njih svi ovi stupnjevi rade i dodjeljuju u [[Konzistorij (slobodno zidarstvo)|konzistoriju]], skupa s 31. i 32. stupnjem.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=About the Consistory|url=https://scottishritenmj.org/blog/what-is-consistory|access-date=2025-04-07|website=scottishritenmj.org|language=en}}</ref> Isto vrijedi i za Vrhovno vijeće Kanade.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Scottish Rite Degrees|url=https://scottishritecanada.ca/about-us/scottish-rite-degrees/|access-date=2025-04-02|website=scottishritecanada.ca|language=en}}</ref> == Stupnjevi == U tablici su prikazani stupnjevi koji se rade u koncilu kadoša ili areopagu u većini nadležnosti, uključujući [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Južnu jurisdikciju SAD-a]],<ref name=":2"/> dok se svi ovi stupnjevi u [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjevernoj jurisdikciji Škotskog obreda SAD-a]] i Kanadi dodjeljuju i rade u [[Konzistorij (slobodno zidarstvo)|konzistoriju]].<ref name=":0"/><ref name=":1"/> {|class="wikitable" style="text-align:center;" !width=4% rowspan=2 |[[Stupanj (slobodno zidarstvo)|Stupanj]] !rowspan=14| !colspan=2|[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Južna jurisdikcija SAD]]<ref>{{Citiranje weba|title=19-30 The Council of Kadosh|url=https://shreveportscottishrite.org/19-30-the-council-of-kadosh/|access-date=2025-04-08|website=shreveportscottishrite.org|language=en|archive-date=8. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250408114652/https://shreveportscottishrite.org/19-30-the-council-of-kadosh/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Council of Kadosh|url=https://www.guthriescottishrite.org/index.php/degrees/council-of-kadosh/|access-date=2025-04-08|website=guthriescottishrite.org|language=en}}</ref> !rowspan=14| !colspan=2|[[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjeverna jurisdikcija SAD]]<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=The Consistory Degrees ( 19° – 32° )|url=https://riscottishrite.com/scottish-rite-bodies/consistory|access-date=2025-04-07|website=riscottishrite.com|language=en}}</ref> |- !width=15%|Naziv stupnja !width=33%|Postavka i/ili tema !width=15%|Naziv stupnja !width=33%|Postavka i/ili tema |- |19° |veliki pontifex <br><small>''Grand Pontiff''</small> |[[Albert Pike]] je oblikovao ritual koji slijedi opću strukturu [[heroj]]skog putovanja |brat staze<br><small>''Brothers of the Trail''</small> |Duž Oregonske staze [[1840-ih]], jedan pionir ispunjava svoju svetu obvezu – brigu za Brata slobodnog zidara. |- |20° |majstor simboličke lože{{efn|Također: prečasni veliki majstor (''Venerable Grand Master'').}} <br><small>''Master of the Symbolic Lodge''</small> | [[Geometrija]] i [[Vrlina|vrline]]; poznati zakonodavci poput [[Hamurabi]]ja, [[Sokrat]]a i [[Konfucije|Konfucija]] |majstor za života <br><small>''Master ad Vitam''</small> |General američke vojske [[Benedict Arnold]] traži oprost za svoje izdajničke postupke od [[George Washington|Georgea Washingtona]] ([[1784.]]) |- |21° |noahid, ili pruski vitez{{efn|Također: patrijarh noahid (''Patriarch Noachite'').}} <br><small>''Noachite, or Prussian Knight''</small> |Slobodni carski grad [[Dortmund]] u 1190.-ima |patrijarh noahid <br><small>''Patriarch Noachite''</small> |[[Vitez (naslov)|Vitezovi]] i [[Plemstvo|plemići]] okupljaju se kako bi kaznili zločin, nagradili vrlinu, zaštitili nevine i pomogli potrebitima. Slobodni carski grad [[Dortmund]] u 1190.-ima. |- |22° |vitez kraljevske sjekire, ili princ Libanona <br><small>''Knight of the Royal Ax, or Prince of Libanus''</small> | [[Pruska|Pruski]] vitezovi |princ Libanona <br><small>''Prince of Libanus''</small> |Slobodni zidar susreće drvosječe koji provjeravaju njegovu spremnost da odbaci svoj položaj i status, u [[Pacifički sjeverozapad|Pacifičkom sjeverozapadu]], kasnih 1800-ih ili ranih 1900-ih. |- |23° |poglavar Šatora sastanka <br><small>''Chief of the Tabernacle''</small> |16. poglavlje [[Knjiga Brojeva|Knjige Brojeva]] |vitez hrabrosti <br><small>''Knight of Valor''</small> |Na temelju istinitog događaja iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], stupanj prikazuje junaštvo Četvorice kapelana (veljača [[1943.]]) |- |24° |princ Šatora sastanka <br><small>''Prince of the Tabernacle''</small> | Četiri elementa, [[Oziris]], Mitra |brat od tolerancije <br><small>''Brother of Tolerance''</small> |Kasnih 1700-ih, [[Indijanci|američki indijanac]] podnosi zamolbu za prijem u [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličnu ložu]] u [[Kolonizacija Amerike|kolonijalno doba]] |- |25° |vitez mesingane zmije <br><small>''Knight of the Brazen Serpent''</small> | [[Sufizam]] |majstor postignuća <br><small>''Master of Achievement''</small> |Radinost i marljivost prikazane su kroz život [[Benjamin Franklin|Benjamina Franklina]] |- |26° |princ milosrđa, ili Škotsko trojstvo <br><small>''Prince of Mercy, or Scottish Trinitarian''</small> | [[Usporedna religija]] |prijatelj i brat vječni <br><small>''Friend and Brother Eternal''</small> | Iako su na [[Bitka kod Gettysburga|suprotnim stranama]] tijekom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]], dva časnika ostaju vjerni načelima slobodnog zidarstva |- |27° |vitez Sunca, ili prosvijećeni princ{{efn|Također: zapovjednik Hrama (''Commander of the Temple'').}} <br><small>''Knight of the Sun, or Prince Adept''</small> | [[Viteštvo]]; [[Srednji vijek]] |vitez Jeruzalema <br><small>''Knight of Jerusalem''</small> | Povijesni sukob između pape [[Honorije III.|Honorija III.]] i njemačko-rimskog cara [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II.]] ([[1223.]]) |- |28° |vitez zapovjednik Hrama{{efn|Također: vitez Sunca (''Knight of the Sun'').}} <br><small>''Knight Commander of the Temple''</small> | [[El]] |vitez Sunca <br><small>''Knight of the Sun''</small> |[[Elias Ashmole]] i transformacija [[Klesarstvo|zidarstva]] iz operativnog [[ceh]]a u spekulativno bratstvo |- |29° |škotski vitez sv. Andrije{{efn|Također: vitez sv. Andrije (''Knight of Saint Andrew'').}} <br><small>''Scottish Knight of Saint Andrew''</small> |[[Robert Bruce]] |vitez svetog Andrije <br><small>''Knight of Saint Andrew''</small> |Rješavanje incidenta u [[Bitka kod Nikopolja|bitci kod Nikopolja]], između [[islam]]a i [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. |- |30° |[[vitez kadoš]], ili vitez bijelog i crnog orla{{efn|Također: veliki izabrani vitez kadoš, ili vitez bijelog i crnog orla (''Grand Elected Knight Kadosh, or Knight of the White and Black Eagle'').}} <br><small>''Knight Kadosh, or Knight of the White and Black Eagle ''</small> |[[Filip IV., kralj Francuske|Filip Lijepi]], papa [[Klement V.]], [[Jacques de Molay]], [[sedam slobodnih umijeća]], [[kabala]] |veliki inspektor <br><small>''Grand Inspector''</small> |U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] provodi se građanski sudski proces tijekom vladavine engleskog kralja [[Eduard II.|Eduarda II.]] |- |} === Regalije === [[Datoteka:Knight of the Sun 28°.jpg|thumb|200px|[[Pregača (slobodno zidarstvo)|Pregača]] i ovratnik 27. stupnja.]] [[Regalije (slobodno zidarstvo)|Regalije]] stupnjeva uključuje obveznu [[Pregača (slobodno zidarstvo)|pregaču]] i [[Medaljon (slobodno zidarstvo)|medaljon]], od kojih svaka ima svoju posebnost i simboliku. Regalije [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Južne jurisdikcije SAD-a]] prema stupnjevima su sljedeće:<ref>{{Citiranje weba|title=Council of Kadosh|url=https://www.vascottishrite.org/council-of-kadosh|access-date=2025-04-08|website=vascottishrite.org|language=en}}</ref> * U 19. stupnju ne nosi se pregača, ali se nosi zlatni [[paralelogram]] ([[pravokutnik]]) s [[Grčki alfabet|grčkim slovom]] [[Alfa]] s jedne strane i [[Omega|Omegom]] s druge strane. * Pregača 20. stupnja je žute boje s plavim obrubom, a na njoj su tri koncentrična [[trokut]]a okrenuta vrhom prema dolje. U sredini se nalaze riječi [[Tetragram]] (vodoravno) i Fiat Lux (okomito), tvoreći [[križ]]. Trokutasti oblik simbolizira "četvrto veliko svjetlo", koje nas podsjeća na [[Božanstvo]] i njegova svojstva. Medaljon je izrađen od zlata i prikazuje ista tri koncentrična trokuta. * Žuta pregača 21. stupnja prikazuje ruku koja drži [[mač]], [[krilo|krilatu]] figuru koja u lijevoj ruci drži [[Ključ (brava)|ključ]], a desnim kažiprstom dodiruje usne (egipatski simbol šutnje). Medaljon je trokut vrhom prema gore, u kojem su [[strijela]] okrenuta prema dolje, ruka s mačem i moto ''Fiat Justitia, Ruat Coelum'' (u prijevodu: ''Neka se vrši pravda, pa makar propalo nebo''). * Pregača 22. stupnja je bijela s ljubičastim obrubom, a na njoj su troglava zmija i stol s nacrtima i alatima. Medaljon je zlatna [[sjekira]] s drškom, na čijem vrhu se nalaze inicijali [[Noa|Noe]] i [[Salomon]]a, u sredini Liban i Sidon, a na oštrici s jedne strane Adoniram, [[Kir Veliki|Kir]], [[Darije I. Veliki|Darije]], [[Zorobabel]], Nehemija, [[Ezra]], a s druge [[Šem]], Ham, Jafet, [[Mojsije]], Ahaliab, Becalel. * Bijela pregača 23. stupnja s obrubom od crvene, plave i ljubičaste vrpce, simbolizira elemente [[Tlo|zemlje]], [[Vatra|vatre]], [[zrak]]a i [[Voda|mora]], kao i Božju blagost, slavu, mudrost i moć. Na pregači je zlatni sedmerokraki svijećnjak, koji predstavlja sedam planeta i vrlina: [[Sunce]] – [[vjera]], [[Mjesec]] – [[nada]], [[Venera]] – [[milosrđe]], [[Mars]] – [[hrabrost]], [[Merkur]] – [[mudrost]], [[Saturn]] – umjerenost, [[Jupiter]] – [[pravda]]. Medaljon je mali srebrni kadionik ili ukrašena čašica s drškom u obliku otvorene ruke. * Pregača 24. stupnja je od bijele janjeće kože, s detaljima u grimiznoj, zelenoj i plavoj boji. Na njoj je ljubičasto drvo [[Mirta|mirte]] i zlatni prikaz arapskog [[šator]]a. Medaljon je [[Hebrejski alfabet|hebrejsko slovo]] [[Alef (slovo)|Alef]], koje visi s ljubičaste vrpce. * Bijela pregača 25. stupnja je s crnom podstavom, na bijeloj strani ukrašena zlatnim [[zvijezda]]ma ([[Plejade]], Hijade, [[Orion (zviježđe)|Orion]], [[Kapela (zvijezda)|Kapela]]), a na crnoj srebrnima ([[Perzej (zviježđe)|Perzej]], [[Škorpion (zviježđe)|Škorpion]], [[Volar]]). Također se prikazuju zmija u obliku [[urobor]]a, skarabej, trokut sa zrakama i [[Tetragram]] u sredini, te inicijali zvijezda Regulus, [[Aldebaran]], [[Antares]] i [[Fomalhaut]]. Medaljon je zlatni [[tau križ]] (''crux ansata'') s zmijom omotanom oko njega, te [[Hebrejski jezik|hebrejskim riječima]] koje znače "bio je ranjen" i "Mjedena zmija". * Pregača 26. stupnja je grimizna, obrubljena bijelim, a u središtu se nalazi zeleni trokut okrenut vrhom prema dolje. U trokutu su inicijali koji označavaju snagu, mudrost i sklad, te plamteće zlatno srce s natpisom I.H.S. (''Jesus Hominum Salvator'', u prijevodu [[Isus]] Krist Spasitelj,<ref>{{Citiranje weba|title=IHS. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje''|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/ihs|access-date=2025-04-09|website=enciklopedija.hr}}</ref> ili ''Imperium, Harmonia, Sapientia''). Medaljon je zlatni trokut identičan onom na pregači, a visi s ljubičaste vrpce. * Pregača 27. stupnja je od bijele janjeće kože s crvenonarančastim [[pentagram]]om, a medaljon je zlatna [[petokraka zvijezda]]. * Pregača 28. stupnja od grimizne janjeće kože, s crnom podstavom, prikazuje teutonski križ, te crni ključ okružen [[Lovorov vijenac|lovorovim vijencem]]. Medaljon je isti kao i na pregači – Teutonski križ. * U 29. stupnju ne nosi se pregača. Medaljon je zlatni [[Andrijin križ]], nad kojim je viteški [[Kaciga|šljem]], a između donjih krakova zlatni [[čičak]]. U središtu križa nalazi se hebrejsko slovo [[Jod (slovo)|Jod]], a na krajevima, u smjeru kazaljke na satu od dna prema gore, slova N, M, I, N. * [[Vitez kadoš|30. stupanj]] nema pregače. Medaljon je zlatni Teutonski križ emajliran crvenom bojom, na kojem počinje srebrni dvoglavi orao s raširenim krilima okrenutim prema dolje. == Iznimke, posebnosti i neslaganja == * Godine 2004. [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija|Sjeverna jurisdikcija SAD-a]] iznova je napisala i reorganizirala svoje stupnjeve,<ref>{{Citiranje knjige|title=Freemasons For Dummies|last=Hodapp|first=Christopher|publisher=John Wiley & Sons|year=2021.|isbn=9781119843429|location=Indianapolis|url=https://books.google.hr/books/about/Freemasons_For_Dummies.html?id=jJBDEAAAQBAJ&redir_esc=y|language=en|pages=226-227}}</ref> a dodatne izmjene uvedene su 2006.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Ritual Changes|journal=The Northern Light Magazine|url=https://assets.scottishritenmj.org/prod/images/legacy/TNL-November2006.pdf|pages=6|year=2006|language=en}}</ref> Tijekom te dvije revizije promijenjeni su nazivi za 21 od ukupno 33 stupnja. * U [[Ujedinjena velika loža Engleske|Engleskoj i Walesu]], kao i [[Velika loža Škotske|Škotskoj]], koncili kadoša ne postoje, a ovi stupnjevi se dodjeljuju u [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|vrhovnom vijeću]], i to samo [[Vitez kadoš|30. stupanj]], a svi prethodni dodjeljuju se samo nominalno.<ref>{{Citiranje weba|title=SC33: Joining Rose Croix - The Journey|url=https://sc33.org.uk/joining-rose-croix/|access-date=2025-04-07|website=sc33.org.uk|language=en}}</ref><ref name=":5">{{Citiranje weba|title=Thirty Three Degrees of the A&ASR - The Supreme Council for Scotland|url=https://www.supremecouncilforscotland.org/degrees|access-date=2025-04-07|website=supremecouncilforscotland.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=What is Rose Croix About?|url=https://www.southessexrosecroix.org.uk/about-us/|access-date=2025-04-07|website=southessexrosecroix.org.uk|language=en}}</ref> * U [[Velika loža Austrije|Austriji]] i [[Velika loža Njemačke|Njemačkoj]], u aeropagu, izvodi se samo 30. stupanj, dok se preostali stupnjevi dodjeljuju nominalno kroz upute.<ref>{{Citiranje weba|title=Der Alte und Angenommene Schottische Ritus in Österreich: Struktur|url=https://aasr.at/struktur/|access-date=2025-04-07|website=aasr.at|language=de}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Die Arbeitsstätten des Schottischen Ritus|url=https://aasr.net/ateliers/|access-date=2025-04-07|website=aasr.net|language=de}}</ref> * U nekim slučajevima u [[Veliki orijent Francuske|Francuskoj]] koncil kadoša nosi naziv '''filozofski koncil''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''conseil philosophique'').<ref>{{Citiranje časopisa|title=Question 3: Comment fonctionne le Grand Collège Des Rites Écossais, Suprême Conseil du 33e degré en France ? (Organisation ? Fonctionnement ?)|journal=Grand Collège des Rites, Suprême Conseil du 33e degré en France|url=https://www.grand-college-des-rites-ecossais.fr/flips/brochure/#p=16|pages=13-14|language=fr}}</ref> == Vidi još == * [[Loža visokih stupnjeva]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} {{Škotski obred}} [[Kategorija:Drevni i prihvaćeni škotski obred]] j9wn9sdewmjzoxle36jza69h1dp8sv8 0 783181 7592323 7327709 2026-09-01T22:15:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592323 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Cáceres | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Laguna Cáceres Bolivia Satelital map 57.75960W 18.png | slika_opis = Satelitska snimka lagune | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Coord|18|58|S|57|46|W|format=dms|display=inline,title}} | lokacija = provincija [[Germán Busch (provincija)|Germán Busch]], departman [[Santa Cruz (departman)|Santa Cruz]] | dz = BOL | obalni_gradovi = [[Puerto Suárez]] i [[Puerto Quijarro]] | duljina = | najmanja širina = | prosječna širina = | najveća širina = | najmanja dubina = | prosječna dubina = | najveća dubina = | obalna crta = | površina = | zapremina = | površina porječja = | visina = | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | smrznuto = | vrijeme retencije = | brana = | pritok = | ulijeva = | slijev = | otoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | zemljovid_lok2 = | zemljovid_lok2_opis= | pushpin_map = Bolivija | mark = <!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--> | marksize = <!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --> | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} [[slika:Muelle turístico de Puerto suarez.jpg|mini|lijevo|300px|Pogled s obale]] '''Laguna Cáceres''' je prirodno [[jezero]] u provinciji [[Germán Busch (provincija)|Germán Busch]], [[Santa Cruz (departman)|departman Santa Cruz]], na krajnjem istoku [[Bolivija|Bolivije]]. Dio lagune nalazi se unutar [[Nacionalni park Otuquis i integrirano prirodno područje upravljanja|nacionalnog parka Otuquis i integriranog prirodnog područja upravljanja]]. Na obalama lagune se nalaze gradovi [[Puerto Suárez]] i [[Puerto Quijarro]] na teritoriju Bolivije,<ref>{{Citiranje novina|first=Rosales|last=Melgar|first=Alvaro|date=2020-09-30|title=Hay alerta por sequía de laguna Cáceres y sedimentación del Canal Tamengo|page=|agency=El Deber|issue=|location=|url=https://eldeber.com.bo/santa-cruz/hay-alerta-por-sequia-de-laguna-caceres-y-sedimentacion-del-canal-tamengo_202648|access-date=2021-01-27}}</ref> a povezan je s [[Paragvaj (rijeka)|rijekom Paraguay]] putem [[Kanal Tamengo|kanala Tamengo]]. Laguna je duga 8,25 km, a široka 5,68 km, s površinom od 26,5 [[Četvorni kilometar|km²]], dosežući 200 [[Četvorni kilometar|km²]] tijekom kišne sezone. Ova je laguna prvi put povezana cestom s ostatkom [[Bolivija|Bolivije]] prema prijedlogu Nacionalne kompanije Bolivije [[Miguel Suárez Arana|Miguela Suáreza Arane]], predstavljenom 1. srpnja 1875.<ref name="defensa">{{Citiranje knjige|first=Miguel|url=https://curiosity.lib.harvard.edu/latin-american-pamphlet-digital-collection/catalog/43-990091139100203941|title=Defensa de la Empresa Nacional de Bolivia ante la Exma. Corte Suprema de la República|date=1883-06|publisher=Tipografía Colon (arrendada)|location=Sucre - Bolivia|author-link=Miguel Suárez Arana|access-date=2022-12-27}}</ref> == Ekološki problemi == [[Krčenje šuma u Boliviji|Krčenje šuma]] negativno je utjecalo na područje lagune Cáceres, uzrokujući povećani protok otpada koji povećava sedimentaciju u laguni i njezinim pritokama. 2011. i 2012. pojavila su se upozorenja da bi laguna mogla presušiti u roku od 10 godina, a 2021. plovidba do kanala Tamengo iz lagune Cáceres postala je nemoguća zbog niskog vodostaja. <ref name="chuquimial">{{Citiranje novina|first=Leny|date=2023-06-11|title=Desastre ecológico en la laguna Cáceres: 4 años seca, sin peces ni embarcaciones|url=https://www.paginasiete.bo/sociedad/desastre-ecologico-en-la-laguna-caceres-4-anos-seca-sin-peces-ni-embarcaciones-IJ8092468|access-date=2023-06-11|archive-date=16. srpnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230716191524/https://www.paginasiete.bo/sociedad/desastre-ecologico-en-la-laguna-caceres-4-anos-seca-sin-peces-ni-embarcaciones-IJ8092468|url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Jezera u Boliviji]] [[Kategorija:Porječje Paragvaja]] 4vmikvu8jyt0f4s8883ci4111vsmaq6 0 785203 7592465 7465529 2026-09-02T09:33:16Z DragonFederal 232801 /* Članstvo */ 7592465 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Udruga za slobodnozidarsku arhitekturu i baštinu |izvorno ime = Association Architecture et Patrimoine Maçonniques |logo = AAPM.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = AAPM |utemeljena = [[27. rujna]] [[2019.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Association 879231991|url=https://annuaire-entreprises.data.gouv.fr/entreprise/association-d-architecture-et-du-patrimoine-maconnique-aapm-879231991|access-date=2025-05-14|website=annuaire-entreprises.data.gouv.fr|language=fr}}</ref> |mjesto osnivanja = |tip = [[savez velikih loža]]<br>[[nevladina udruga]] |svrha = |središte = [[Pariz]], [[Francuska]] |ključni ljudi = |broj članova = |web stranica = {{URL|https://route33.eu/|route33.eu}} }} '''Udruga za slobodnozidarsku arhitekturu i baštinu''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Association Architecture et Patrimoine Maçonniques''; [[engl.]] ''Association for Masonic Architecture and Heritage''), skraćeno '''AAPM''', paneuropski je [[savez velikih loža]] koji okuplja [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarske]] [[Velika loža|obedijencije]] i [[Slobodnozidarski redovi|dodatne redove]] s ciljem promicanja [[Arhitektura|arhitektonske]] baštine i njezino širenje u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Europa|Europi]]. == Povijest == Udruga za slobodnozidarsku arhitekturu i baštinu je osnovana 27. rujna 2019. godine u [[Pariz]]u na inicijativu [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]]. Nakon razdoblja [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], aktivnosti Udruge su bile zaustavljene. Ponovno su aktivirane od siječnja 2024. godine kada je donešen novi [[statut]] koji omogućuje oživljavanje projekata, posebno zahtjeva za certifikaciju u okviru ''Kulturnih ruta'' [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Association for Masonic Architecture and Heritage|url=https://route33.eu/en/the-association/|access-date=2025-05-14|website=route33.eu|language=en, fr}}</ref> Tom prigodom pokrenut je i projekt ''Puteva arhitekture i nasljeđa slobodnog zidarstva''.<ref>{{Citiranje weba|title=Les routes d'architecture et de patrimoine maçonniques|url=https://www.jlturbet.net/2024/10/les-routes-d-architectre-et-de-patrimoine-maconniques.html|access-date=2025-05-14|last=Turbet|first=Jean-Laurent|date=2024-10-17|website=jlturbet.net|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Voyage au cœur des symboles : À la découverte du patrimoine maçonnique|url=https://450.fm/2024/11/09/voyage-au-coeur-des-symboles-a-la-decouverte-du-patrimoine-maconnique/|access-date=2025-05-14|last=Le Bihan|first=Erwan|date=2024-11-09|website=450.fm}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Velika Regularna Loža Hrvatske primljena u AAPM|url=https://www.vrlh.hr/hr/novosti-detaljno/velika-regularna-loza-hrvatske-primljena-u-aapm|access-date=2025-05-14|website=vrlh.hr}}</ref> U prosincu 2024. godine i [[Velika regularna loža Hrvatske]] pristupila je ovoj udruzi.<ref>{{Citiranje weba|title=Intégration de 5 Obédiences dans l’association|url=https://route33.eu/integration-de-5-obediences-dans-lassociation/|access-date=2025-05-14|date=2024-12-27|website=route33.eu|language=fr}}</ref><ref name=":2"/> == Ustroj == Sjedište Udruge za slobodnozidarsku arhitekturu i baštinu je u [[Pariz]]u, Francuska.<ref name=":0"/> === Članstvo === Udruga ima preko 30 članica razvrstanih u nekoliko kategorija. Europske [[Velika loža|velike lože]] u članstvu ove udruge su:<ref name=":0"/> {{div col|colwidth=33em}} *{{Z|AND}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Andora|Velika regularna loža Andore]] *{{Z|AUT}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Austrija|Velika loža Austrije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] *{{Z|BEL}} [[Velika loža Belgije]] *{{Z|FRA}} [[Velika loža Francuske]] *{{Z|HRV}} [[Velika regularna loža Hrvatske]] *{{Z|POLJ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Poljska|Velika loža kulture i duhovnosti]] (u Poljskoj) *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velika nacionalna loža Portugala]] *{{Z|RUM}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Rumunjska|Velika nacionalna loža Rumunjske]] *{{Z|MAK}} [[Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji|Velika regularna loža Sjeverne Makedonije]] *{{Z|SLO}} [[Velika regularna loža Slovenije]] *{{Z|SRB}} [[Velika nacionalna loža Srbije]] *{{Z|SRB}} [[Velika ženska loža Srbije]] *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velika loža Kanara]] *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velika generalna loža Španjolske]] {{div col end}} Druge članice udruge su su:<ref name=":0"/> *{{Z|FRA}} Zaklada za bratstvo i humanizam – [[zaklada]] Velike lože Francuske *{{Z|FRA}} Vrhovni savjet Francuske – [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|upravno tijelo]] [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] pri Velikoj loži Francuske == Vidi još == * [[Masonski institut Francuske]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://route33.eu/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Savezi velikih loža]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Francuskoj]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u umjetnosti i kulturi]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Europi]] foy3l1a51261obbzjthtmnmj3shzhy0 0 786258 7592423 7586918 2026-09-02T07:25:57Z DragonFederal 232801 /* Pridružena tijela i redovi */ 7592423 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Belgije |izvorno ime = Grande Loge de Belgique<br>Grootloge van België |logo = GLB.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = GLB |moto = |utemeljena = [[6. prosinca]] [[1959.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = [[Liège]] |prestala postojati = |tip =[[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] [[velika loža]] |središte = [[Bruxelles]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Belgija]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://glb.be/wp1/|glb.be}} }} '''Velika loža Belgije''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootloge van België''), skraćeno '''GLB''', je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža|velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]]. Osnovana je [[1959.]] godine. Član je [[Alijansa masona Europe|Alijanse masona Europe]]. == Povijest == [[Veliki orijent Belgije]] osnovan je [[1833.]] godine. Sredinom 1870-ih pridružio se [[Veliki orijent Francuske|Velikom orijentu Francuske]] i drugim [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnim nadležnostima]] koje ne uvjetuju inicijaciju vjerovanjem u [[Veliki graditelj svih svjetova|Vrhovno Biće]]. Zbog tog liberalnog stajališta prekinuo je odnose s [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenom velikom ložom Engleske]].<ref>{{Citiranje weba|title=GOB - Historique|url=https://glb.be/wp1/?page_id=227#Quelle_est_lhistoire_de_la_Grande_Loge_de_Belgique|access-date=2025-05-26|website=gob.be|language=fr, nl}}</ref> Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] političku ulogu koju je ranije imalo slobodno zidarstvo sve više preuzimaju [[sindikat]]i i [[Politička stranka|političke stranke]], a slobodno zidarstvo se postupno vraća svojoj izvorišnoj i inicijatskoj ulozi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pojavila se tendencija ponovnog uvođenja određenih simbola i obnove veza s [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnim slobodnim zidarstvom]]. No zbog različitih pristupa i senzibiliteta nije bilo moguće postići jedinstvo.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Quelle est l’histoire de la Grande Loge de Belgique?|url=https://glb.be/wp1/?page_id=227|access-date=2025-05-26|website=glb.be|language=fr}}</ref> Dana [[4. prosinca]] [[1959.]] godine, Veliki orijent Belgije primio je pismo u kojem je pet loža istupilo: "Savršena inteligencija i ujedinjene zvijezde" iz [[Liège]]a, "Konstanca" iz [[Leuven]]a, "Marnix od Saint-Aldegondea" iz [[Antwerpen]]a, "Tradicija i solidarnost" iz [[Bruxelles]]a te "Sjever" iz [[Gent]]a. Samo dva dana kasnije, [[6. prosinca]], u Liègeu je osnovana Velika loža Belgije. Lože koje su se odvojile željele su tim potezom ponovno steći međunarodno priznanje kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]]. Za prvog velikog majstora izabran je direktor učiteljske škole u Antwerpenu i biograf [[Willem Elsschot|Willema Elsschota]], Frans Smits. Ubrzo su im se pridružile i druge lože, od kojih su se neke, poput "Tihi" iz Genta i "Ujedinjeni prijatelji trgovine i upornosti" iz Antwerpena, podijelile na dvije skupine – jedna je ostala pri Velikom orijentu Belgije, a druga prešla u novoutemeljenu Veliku ložu Belgije. Slobodni zidari koji su već prije 1959. napustili Veliki orijent Belgije i pridružili se [[Velika loža Francuske|Velikoj loži Francuske]], također su se priključili novoj velikoj loži. Godine 1964. Ujedinjena velika loža Engleske priznala je Veliku ložu Belgije kao regularnu veliku ložu. Međutim, [[1970-ih]] odnosi su se ponovno pogoršali. Ujedinjena velika loža Engleske zatražila je da Velika loža u potpunosti prekine odnose s Velikim orijentom te da simbol "[[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]]" bude izričito poistovjećen s [[Bog]]om. Većina loža i članova Velike lože Belgije to nije mogla prihvatiti, zbog čega su regularne nadležnosti ponovno uskratili priznanje.<ref name=":1"/> Nakon toga devet loža s 333 člana pod zaštitom Velike lože Belgije se izdvajaju te [[15. lipnja]] [[1979.]] godine formiraju [[Regularna velika loža Belgije|Regularnu veliku ložu Belgije]]. Godine [[1988.]] Veliki orijent Belgije, Velika loža Belgije, [[Velika ženska loža Belgije]] i [[Belgijska federacija "Le Droit Humain"]] potpisali su sporazum o međusobnom priznanju.<ref>{{Citiranje weba|title=Déclaration Commune de 4 Obédiences Belges|url=https://glb.be/wp1/wp-content/uploads/2024/10/Declaration-commune-FR.pdf|access-date=2025-02-25|date=1988-12-21|website=glb.be|language=fr}}</ref> Godine [[2011.]] Velika loža Belgije je imala tri tisuće članova.<ref>{{Citiranje weba|title=Vous êtes du Grand Orient ? Non de la Grande Loge…|url=https://www.dhnet.be/archives-journal/2011/03/30/vous-etes-du-grand-orient-non-de-la-grande-loge-M7YUGJ5GKBERZL6GRTMPSTWNYY/|access-date=2025-05-26|date=2011-03-30|website=dhnet.be|language=fr}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike lože Belgije je u [[Bruxelles]]u. === Lože === Pod okriljem Velike lože Belgije radi preko 50 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u 22 belgijska grada.<ref>{{Citiranje weba|title=Où trouve-t-on des Loges de la Grande Loge de Belgique?|url=https://glb.be/wp1/?page_id=261|access-date=2025-05-26|website=glb.be|language=fr}}</ref> === Uprava === Velikom ložom Belgije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Francuski jezik|fra.]] ''Grand Maitre''; [[Nizozemski jezik|nizo.]] ''Grootmeester'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su: {{div col|colwidth=25em}} * Frans Smits (1959. – ?.) * Adelin Closset * Julien Van Driessche (1965. – 68.) * Charles Wagemans (1968. – 1971.) * Clément Ceuppens (1971. – 1973.) * André Van Der Stricht (1973. – 1976.) * Edwin Commins (1976. – 1979.) * Herman Buskens (1979. – ?.) * Jacques Massagé * Matthieu De Donder (1992. – ?.) * Edwin Commins * Georges Neslany * Georges Vandeputte * Rik Van Aerschot * Jean Van der Avoirt * Stefaan Warmoes (oko 2013.)<ref>{{Citiranje weba|url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/fr/MEMO_13_942|title=Meeting with the Representatives of Philosophical and Non-Confessional Organizations|access-date=2026-08-20|website=ec.europa.eu}}</ref> * Oscar De Wandel (oko 2017./2018.) {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Velika loža Belgije je član nekoliko međunarodnih [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]]:<ref>{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref> *[[Alijansa masona Europe]] *''[[SIMPA]]'' (? - ?) Također, Velika loža Belgije potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s drugim velikim ložama i velikim orijentima, među kojima su: [[Velika loža Francuske]].<ref>{{Citiranje weba|title=Vous êtes un Franc-maçon étranger. Vous souhaitez participer aux travaux d’une loge de la GLB. Que faire?|url=https://glb.be/wp1/?page_id=293|access-date=2025-05-26|website=glb.be|language=fr}}</ref> Također ima povelje i s [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberlanim nadležnostima]] u Belgiji kao što su [[Veliki orijent Belgije]], [[Velika ženska loža Belgije]] i [[Belgijska federacija "Le Droit Humain"]] === Obredi === Veliki loža Belgije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref>{{Citiranje weba|title=Franc-maçonnerie en Belgique|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Fr:_Franc-ma%C3%A7onnerie_en_Belgique|access-date=2025-05-26|website=freimaurer-wiki.de|language=fr}}</ref> *[[Francuski obred|Moderni (francuski) obred]], *[[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski obred]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Belgije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. * Belgijsko vrhovno vijeće drevnog i prihvaćenog škotskog obreda (''Belgische Opperraad van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus''; ''Suprême Conseil pour la Belgique'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Belgiji]] * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://glb.be/wp1/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Belgije]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Belgiji]] lexjipbgg7vpay2cbhj58bncjucutdc 7592425 7592423 2026-09-02T07:33:44Z DragonFederal 232801 7592425 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Belgije |izvorno ime = Grande Loge de Belgique<br>Grootloge van België |logo = GLB.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = GLB |moto = |utemeljena = [[6. prosinca]] [[1959.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = [[Liège]] |prestala postojati = |tip =[[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] [[velika loža]] |središte = [[Bruxelles]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Belgija]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://glb.be/wp1/|glb.be}} }} '''Velika loža Belgije''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootloge van België''), skraćeno '''GLB''', je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža|velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]]. Osnovana je 1959. godine. Član je [[Alijansa masona Europe|Alijanse masona Europe]]. == Povijest == [[Veliki orijent Belgije]] osnovan je 1833. godine. Sredinom 1870-ih pridružio se [[Veliki orijent Francuske|Velikom orijentu Francuske]] i drugim [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnim nadležnostima]] koje ne uvjetuju inicijaciju vjerovanjem u [[Veliki graditelj svih svjetova|Vrhovno Biće]]. Zbog tog liberalnog stajališta prekinuo je odnose s [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenom velikom ložom Engleske]].<ref>{{Citiranje weba|title=GOB - Historique|url=https://glb.be/wp1/?page_id=227#Quelle_est_lhistoire_de_la_Grande_Loge_de_Belgique|access-date=2025-05-26|website=gob.be|language=fr, nl}}</ref> Tijekom 20. stoljeća političku ulogu koju je ranije imalo slobodno zidarstvo sve više preuzimaju [[sindikat]]i i [[Politička stranka|političke stranke]], a slobodno zidarstvo se postupno vraća svojoj izvorišnoj i inicijatskoj ulozi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pojavila se tendencija ponovnog uvođenja određenih simbola i obnove veza s [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnim slobodnim zidarstvom]]. No zbog različitih pristupa i senzibiliteta nije bilo moguće postići jedinstvo.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Quelle est l’histoire de la Grande Loge de Belgique?|url=https://glb.be/wp1/?page_id=227|access-date=2025-05-26|website=glb.be|language=fr}}</ref> Dana 4. prosinca 1959. godine, Veliki orijent Belgije primio je pismo u kojem je pet loža istupilo: "Savršena inteligencija i ujedinjene zvijezde" iz [[Liège]]a, "Konstanca" iz [[Leuven]]a, "Marnix od Saint-Aldegondea" iz [[Antwerpen]]a, "Tradicija i solidarnost" iz [[Bruxelles]]a te "Sjever" iz [[Gent]]a. Samo dva dana kasnije, 6. prosinca, u Liègeu je osnovana Velika loža Belgije. Lože koje su se odvojile željele su tim potezom ponovno steći međunarodno priznanje kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]]. Za prvog velikog majstora izabran je direktor učiteljske škole u Antwerpenu i biograf [[Willem Elsschot|Willema Elsschota]], Frans Smits. Ubrzo su im se pridružile i druge lože, od kojih su se neke, poput "Tihi" iz Genta i "Ujedinjeni prijatelji trgovine i upornosti" iz Antwerpena, podijelile na dvije skupine – jedna je ostala pri Velikom orijentu Belgije, a druga prešla u novoutemeljenu Veliku ložu Belgije. Slobodni zidari koji su već prije 1959. napustili Veliki orijent Belgije i pridružili se [[Velika loža Francuske|Velikoj loži Francuske]], također su se priključili novoj velikoj loži. Godine 1964. Ujedinjena velika loža Engleske priznala je Veliku ložu Belgije kao regularnu veliku ložu. Međutim, 1970-ih odnosi su se ponovno pogoršali. Ujedinjena velika loža Engleske zatražila je da Velika loža u potpunosti prekine odnose s Velikim orijentom te da simbol "[[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]]" bude izričito poistovjećen s [[Bog]]om. Većina loža i članova Velike lože Belgije to nije mogla prihvatiti, zbog čega su regularne nadležnosti ponovno uskratili priznanje.<ref name=":1"/> Nakon toga devet loža s 333 člana pod zaštitom Velike lože Belgije se izdvajaju te 15. lipnja 1979. godine formiraju [[Regularna velika loža Belgije|Regularnu veliku ložu Belgije]]. Godine 1988. Veliki orijent Belgije, Velika loža Belgije, [[Velika ženska loža Belgije]] i [[Belgijska federacija "Le Droit Humain"]] potpisali su sporazum o međusobnom priznanju.<ref>{{Citiranje weba|title=Déclaration Commune de 4 Obédiences Belges|url=https://glb.be/wp1/wp-content/uploads/2024/10/Declaration-commune-FR.pdf|access-date=2025-02-25|date=1988-12-21|website=glb.be|language=fr}}</ref> Godine 2011. Velika loža Belgije je imala tri tisuće članova.<ref>{{Citiranje weba|title=Vous êtes du Grand Orient ? Non de la Grande Loge…|url=https://www.dhnet.be/archives-journal/2011/03/30/vous-etes-du-grand-orient-non-de-la-grande-loge-M7YUGJ5GKBERZL6GRTMPSTWNYY/|access-date=2025-05-26|date=2011-03-30|website=dhnet.be|language=fr}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike lože Belgije je u [[Bruxelles]]u. === Lože === Pod okriljem Velike lože Belgije radi preko 50 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u 22 [[Dodatak:Popis gradova u Belgiji|belgijska grada]].<ref>{{Citiranje weba|title=Où trouve-t-on des Loges de la Grande Loge de Belgique?|url=https://glb.be/wp1/?page_id=261|access-date=2025-05-26|website=glb.be|language=fr}}</ref> === Uprava === Velikom ložom Belgije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Francuski jezik|fra.]] ''Grand Maitre''; [[Nizozemski jezik|nizo.]] ''Grootmeester'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su: {{div col|colwidth=25em}} * Frans Smits (1959. – ?.) * Adelin Closset * Julien Van Driessche (1965. – 68.) * Charles Wagemans (1968. – 1971.) * Clément Ceuppens (1971. – 1973.) * André Van Der Stricht (1973. – 1976.) * Edwin Commins (1976. – 1979.) * Herman Buskens (1979. – ?.) * Jacques Massagé * Matthieu De Donder (1992. – ?.) * Edwin Commins * Georges Neslany * Georges Vandeputte * Rik Van Aerschot * Jean Van der Avoirt * Stefaan Warmoes (oko 2013.)<ref>{{Citiranje weba|url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/fr/MEMO_13_942|title=Meeting with the Representatives of Philosophical and Non-Confessional Organizations|access-date=2026-08-20|website=ec.europa.eu}}</ref> * Oscar De Wandel (oko 2017./2018.) {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Velika loža Belgije je član nekoliko međunarodnih [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]]:<ref>{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref> *[[Alijansa masona Europe]] *''[[SIMPA]]'' (? - ?) Također, Velika loža Belgije potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s drugim velikim ložama i velikim orijentima, među kojima su: [[Velika loža Francuske]].<ref>{{Citiranje weba|title=Vous êtes un Franc-maçon étranger. Vous souhaitez participer aux travaux d’une loge de la GLB. Que faire?|url=https://glb.be/wp1/?page_id=293|access-date=2025-05-26|website=glb.be|language=fr}}</ref> Također ima povelje i s [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberlanim nadležnostima]] u Belgiji kao što su [[Veliki orijent Belgije]], [[Velika ženska loža Belgije]] i [[Belgijska federacija "Le Droit Humain"]] === Obredi === Veliki loža Belgije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref>{{Citiranje weba|title=Franc-maçonnerie en Belgique|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Fr:_Franc-ma%C3%A7onnerie_en_Belgique|access-date=2025-05-26|website=freimaurer-wiki.de|language=fr}}</ref> *[[Francuski obred|Moderni (francuski) obred]], *[[Drevni i prihvaćeni škotski obred]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Belgije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. * Belgijsko vrhovno vijeće drevnog i prihvaćenog škotskog obreda (''Belgische Opperraad van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus''; ''Suprême Conseil pour la Belgique'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Belgiji]] * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://glb.be/wp1/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Belgije]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Belgiji]] mj8k0124jy9ztxw1qg25pug6gl4n3u5 7592426 7592425 2026-09-02T07:45:02Z DragonFederal 232801 /* Međunarodna suradnja */ 7592426 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika loža Belgije |izvorno ime = Grande Loge de Belgique<br>Grootloge van België |logo = GLB.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = GLB |moto = |utemeljena = [[6. prosinca]] [[1959.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = [[Liège]] |prestala postojati = |tip =[[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] [[velika loža]] |središte = [[Bruxelles]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Belgija]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://glb.be/wp1/|glb.be}} }} '''Velika loža Belgije''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootloge van België''), skraćeno '''GLB''', je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža|velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]]. Osnovana je 1959. godine. Član je [[Alijansa masona Europe|Alijanse masona Europe]]. == Povijest == [[Veliki orijent Belgije]] osnovan je 1833. godine. Sredinom 1870-ih pridružio se [[Veliki orijent Francuske|Velikom orijentu Francuske]] i drugim [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnim nadležnostima]] koje ne uvjetuju inicijaciju vjerovanjem u [[Veliki graditelj svih svjetova|Vrhovno Biće]]. Zbog tog liberalnog stajališta prekinuo je odnose s [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenom velikom ložom Engleske]].<ref>{{Citiranje weba|title=GOB - Historique|url=https://glb.be/wp1/?page_id=227#Quelle_est_lhistoire_de_la_Grande_Loge_de_Belgique|access-date=2025-05-26|website=gob.be|language=fr, nl}}</ref> Tijekom 20. stoljeća političku ulogu koju je ranije imalo slobodno zidarstvo sve više preuzimaju [[sindikat]]i i [[Politička stranka|političke stranke]], a slobodno zidarstvo se postupno vraća svojoj izvorišnoj i inicijatskoj ulozi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pojavila se tendencija ponovnog uvođenja određenih simbola i obnove veza s [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnim slobodnim zidarstvom]]. No zbog različitih pristupa i senzibiliteta nije bilo moguće postići jedinstvo.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Quelle est l’histoire de la Grande Loge de Belgique?|url=https://glb.be/wp1/?page_id=227|access-date=2025-05-26|website=glb.be|language=fr}}</ref> Dana 4. prosinca 1959. godine, Veliki orijent Belgije primio je pismo u kojem je pet loža istupilo: "Savršena inteligencija i ujedinjene zvijezde" iz [[Liège]]a, "Konstanca" iz [[Leuven]]a, "Marnix od Saint-Aldegondea" iz [[Antwerpen]]a, "Tradicija i solidarnost" iz [[Bruxelles]]a te "Sjever" iz [[Gent]]a. Samo dva dana kasnije, 6. prosinca, u Liègeu je osnovana Velika loža Belgije. Lože koje su se odvojile željele su tim potezom ponovno steći međunarodno priznanje kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]]. Za prvog velikog majstora izabran je direktor učiteljske škole u Antwerpenu i biograf [[Willem Elsschot|Willema Elsschota]], Frans Smits. Ubrzo su im se pridružile i druge lože, od kojih su se neke, poput "Tihi" iz Genta i "Ujedinjeni prijatelji trgovine i upornosti" iz Antwerpena, podijelile na dvije skupine – jedna je ostala pri Velikom orijentu Belgije, a druga prešla u novoutemeljenu Veliku ložu Belgije. Slobodni zidari koji su već prije 1959. napustili Veliki orijent Belgije i pridružili se [[Velika loža Francuske|Velikoj loži Francuske]], također su se priključili novoj velikoj loži. Godine 1964. Ujedinjena velika loža Engleske priznala je Veliku ložu Belgije kao regularnu veliku ložu. Međutim, 1970-ih odnosi su se ponovno pogoršali. Ujedinjena velika loža Engleske zatražila je da Velika loža u potpunosti prekine odnose s Velikim orijentom te da simbol "[[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]]" bude izričito poistovjećen s [[Bog]]om. Većina loža i članova Velike lože Belgije to nije mogla prihvatiti, zbog čega su regularne nadležnosti ponovno uskratili priznanje.<ref name=":1"/> Nakon toga devet loža s 333 člana pod zaštitom Velike lože Belgije se izdvajaju te 15. lipnja 1979. godine formiraju [[Regularna velika loža Belgije|Regularnu veliku ložu Belgije]]. Godine 1988. Veliki orijent Belgije, Velika loža Belgije, [[Velika ženska loža Belgije]] i [[Belgijska federacija "Le Droit Humain"]] potpisali su sporazum o međusobnom priznanju.<ref>{{Citiranje weba|title=Déclaration Commune de 4 Obédiences Belges|url=https://glb.be/wp1/wp-content/uploads/2024/10/Declaration-commune-FR.pdf|access-date=2025-02-25|date=1988-12-21|website=glb.be|language=fr}}</ref> Godine 2011. Velika loža Belgije je imala tri tisuće članova.<ref>{{Citiranje weba|title=Vous êtes du Grand Orient ? Non de la Grande Loge…|url=https://www.dhnet.be/archives-journal/2011/03/30/vous-etes-du-grand-orient-non-de-la-grande-loge-M7YUGJ5GKBERZL6GRTMPSTWNYY/|access-date=2025-05-26|date=2011-03-30|website=dhnet.be|language=fr}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike lože Belgije je u [[Bruxelles]]u. === Lože === Pod okriljem Velike lože Belgije radi preko 50 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u 22 [[Dodatak:Popis gradova u Belgiji|belgijska grada]].<ref>{{Citiranje weba|title=Où trouve-t-on des Loges de la Grande Loge de Belgique?|url=https://glb.be/wp1/?page_id=261|access-date=2025-05-26|website=glb.be|language=fr}}</ref> === Uprava === Velikom ložom Belgije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Francuski jezik|fra.]] ''Grand Maitre''; [[Nizozemski jezik|nizo.]] ''Grootmeester'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su: {{div col|colwidth=25em}} * Frans Smits (1959. – ?.) * Adelin Closset * Julien Van Driessche (1965. – 68.) * Charles Wagemans (1968. – 1971.) * Clément Ceuppens (1971. – 1973.) * André Van Der Stricht (1973. – 1976.) * Edwin Commins (1976. – 1979.) * Herman Buskens (1979. – ?.) * Jacques Massagé * Matthieu De Donder (1992. – ?.) * Edwin Commins * Georges Neslany * Georges Vandeputte * Rik Van Aerschot * Jean Van der Avoirt * Stefaan Warmoes (oko 2013.)<ref>{{Citiranje weba|url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/fr/MEMO_13_942|title=Meeting with the Representatives of Philosophical and Non-Confessional Organizations|access-date=2026-08-20|website=ec.europa.eu}}</ref> * Oscar De Wandel (oko 2017./2018.) {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Velika loža Belgije je član nekoliko međunarodnih [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]]:<ref>{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref> *[[Alijansa masona Europe]] *''[[SIMPA]]'' (? - ?) Također, Velika loža Belgije potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s drugim velikim ložama i velikim orijentima, među kojima su: [[Velika loža Francuske]].<ref>{{Citiranje weba|title=Vous êtes un Franc-maçon étranger. Vous souhaitez participer aux travaux d’une loge de la GLB. Que faire?|url=https://glb.be/wp1/?page_id=293|access-date=2025-05-26|website=glb.be|language=fr}}</ref> Također ima povelje i s [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberlanim nadležnostima]] u Belgiji kao što su [[Veliki orijent Belgije]], [[Velika ženska loža Belgije]] i [[Belgijska federacija "Le Droit Humain"]]. === Obredi === Veliki loža Belgije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref>{{Citiranje weba|title=Franc-maçonnerie en Belgique|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Fr:_Franc-ma%C3%A7onnerie_en_Belgique|access-date=2025-05-26|website=freimaurer-wiki.de|language=fr}}</ref> *[[Francuski obred|Moderni (francuski) obred]], *[[Drevni i prihvaćeni škotski obred]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Velika loža Belgije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. * Belgijsko vrhovno vijeće drevnog i prihvaćenog škotskog obreda (''Belgische Opperraad van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus''; ''Suprême Conseil pour la Belgique'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Belgiji]] * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://glb.be/wp1/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Belgije]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Belgiji]] l2r69bdflc8x9qly229781grbz8qmai 0 789184 7592268 7253868 2026-09-01T16:42:58Z ~2026-47755-75 371269 /* Životopis */ typo :) 7592268 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Calamity Jane | slika = Calamity Jane, Gen. Crook's scout, no. 2 LCCN91483145.jpg | veličina = 250px | opis_slike = Calamity Jane (1856. – 1903.), fotografija iz 1895. godine | rodno_ime = Martha Jane Canary | pseudonim = | rođenje = [[1. svibnja]] [[1856.]] | mjesto_rođenja = [[Princeton, Missouri]] | smrt = [[1. kolovoza]] [[1903.]] | mjesto_smrti = [[Terry, South Dakota]] | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | poznat_po = | obrazovanje = | poslodavac = | zanimanje = | godine_rada = | plaća = | bogatstvo = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | odbori = | vjera = | visina = | supruga = | suprug = Clinton Burke<br>William P. Steers | partner = | djeca = | roditelji = Robert Wilson Canary<br>Charlotte M. Canary | rođaci = | web = | potpis = | nagrade = | napomena = }} '''Calamity Jane''', pravim imenom '''Martha Jane Canary''' ([[Princeton, Missouri]], [[1. svibnja]] [[1856.]] – [[Terry, South Dakota]], [[1. kolovoza]] [[1903.]]), [[SAD|američka]] graničarka, strijelac, vojna izviđačica, borac protiv [[Indijanci|Indijanaca]], [[prostitutka]] i ikona [[Divlji zapad|Divljeg zapada]]. Bila je veoma vješta s oružjem, odijevala se kao muškarac i imala problema s [[alkoholizam|alkoholizmom]], a poznata je po svom prijateljstvu s [[Divlji Bill Hickok|Divljim Billom Hickokom]] (1837. – 1876.) i sudjelovanju u [[Wild West Show]]u [[Buffalo Bill|Buffalo Billa Codyja]] (1846. – 1917.).<ref>[https://www.biography.com/history-culture/calamity-jane Calamity Jane – biography.com]</ref><ref>[https://www.legendsofamerica.com/we-calamityjane/ Calamity Jane, grubijanka Zapada – legendsofamerica.com]</ref> == Životopis == Podaci o njenom životu su zbunjujući zahvaljujući njenom kasnijem prepričavanju svoga života kojeg je obogaćivala kontradiktornim podacima, ali i zbog kasnijih priča i legendi koje su se nakupile u kasnijim godinama. Rodila se vjerojatno [[1852.]] ili 1856. godine u [[Missouri]]ju kao jedno od šestero djece Roberta Wilsona Canaryja i Charlotte M. Canary. Majka joj je umrla od [[leukemija|leukemije]], a otac se srušio u polju od [[srčani udar|infarkta]] zbog čega je ostala siroče u dobi od četrnaest godina.<ref>[https://povijest.hr/jesteliznali/calamity-jane-heroina-ravnice-kojoj-su-svi-okrenuli-leda/ Calamity Jane: Heroina ravnice kojoj su svi okrenuli leđa – povijest.hr]</ref> Morala se brinuti o mlađoj braći i sestrama, a nakon što se s njima preselila u [[Piedmont, Wyoming]], prihvaćala je sve poslove kako bi preživjela, od peračice posuđa, prenašanja teških tereta pa do pomoćne kuharice, čuvarice volova i prostitucije. Kada je odrasla počela se ponašati i odijevati kao muškarac, piti [[alkohol]], pucati kao [[kauboj]] i pretjerivati u pričanju priča o svojim doživljajima<ref>[https://www.legendsofamerica.com/we-calamityjane/ Calamity Jane, grubijanka Zapada – legendsofamerica.com]</ref> Godine [[1870.]] postala je vojna izviđačica u [[Wyoming]]u u redovima [[general]]a [[George Armstrong Custer|Georgea A. Custera]], prilikom čega se odijevala u vojnu odoru, kao i ostali vojnici. Godine [[1872.]] sudjelovala je s generalima Custerom, [[Nelson Miles|Nelsonom Milesom]] i [[George Crook|Georgeom Crookeom]] u gušenju [[Indijanci|indijanskog]] ustanka , koji je trajao do [[jesen]]i [[1873.]] godine. U to vrijeme zaradila je svoj nadimak ''calamity'' (nevolja).<ref>[https://www.legendsofamerica.com/we-calamityjane/ Calamity Jane, grubijanka Zapada – legendsofamerica.com]</ref> Godine [[1876.]] našla se u [[Deadwood, Južna Dakota|Deadwood]] u [[Južna Dakota|Južnoj Dakoti]], gradiću ogrezlom u [[kriminal]] i bezakonje u kojem je zarađivala za život noseći teret i vučući strojeve u okolne logore. Vjerojatno je tu prvi put upoznala [[Divlji Bill Hickok|Divljeg Billa Hickoka]] koji je uskoro bio ubijen u pucnjavi u [[saloon]]u. Kasnije je prepričavala kako su se oni upoznali prvi put znatno ranije i kako su bili dobri prijatelji, a postoje i priče da su bili u ljubavnoj vezi pa čak da su se bili i vjenčali te imali dijete zajedno.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Calamity-Jane-American-frontierswoman Calmaity Jane – Britannica Online]</ref> Jane je ostala živjeti u Deadwoodu i snalazila se za život na razne načine. Godine [[1878.]] za vrijeme [[epidemija|epidemije]] [[velike boginje|velikih boginja]] njegovala je brojne pacijente. Godine [[1882.]] kupila je [[ranč]] u [[Miles City, Montana|Miles Cityju]] u [[Montana|Montani]], gdje je uzgajala stoku, ali je već sljedeće godine otputovala u [[Kalifornija|Kaliforniju]], a odatla je [[1884.]] godine otputovala u [[El Paso, Teksas|El Paso]] u [[Teksas]]u, gdje je upoznala Clintona Burkea za kojeg se udala [[1885.]] godine.<ref>[https://www.legendsofamerica.com/we-calamityjane/ Calamity Jane, grubijanka Zapada – legendsofamerica.com]</ref> Godine [[1889.]] odselila se s njim u Boulder u [[Colorado|coloradu]] gdje su zajedno vodili hotel do [[1893.]] godine. Nakon toga su Burke i Jane putovali čitavim Zapadom, a ona je koristila svaku priliku da priča svoju životnu priču bilo kome tko je bio voljan slušati je. Zbog njenih vještina da puca i jaše konja kao bilo koji muškarac, Buffalo Bill ju je [[1895.]] godine pozvao u svoj ''Wild West Show''. Neko je vrijeme sudjelovala u performansama, ali je zbog alkoholizma dobila otkaz. Godine [[1900.]] je dobila pomoć i posao te je ponovno stala na noge, ali je opet sve upropastila zbog sklonosti alkoholu i divljem ponašanju. Godine [[1903.]] vratila se posljednji put na područje planina [[Black Hills]] gdje je našla posao kuharice i pralje u [[bordel]]u. Krajem ljeta je oboljela od [[upala pluća|upale pluća]] u gradiću Terryju, nedaleko od Deadwooda. Posljednja joj je želja bila da bude pokopana na groblju uz Divljeg Billyja Hickoka. == U popularnoj kulturi == U vestern filmu "Čovjek iz prerije" (''The Plainsman'', 1936.) glumila ju je [[Jean Arthur]], dok je Divljeg Billa glumio [[Gary Cooper]]. U glazbenom vesternu ''[[Calamity Jane (1953.)|Calamity Jane]]'' iz [[1953.]] godine glumila ju je [[Doris Day]], a Divljeg Billa [[Howard Keel]]. Calamity Jane je jedan od glavnih likova u epizodi ''Calamity Jane'', poznatog [[Francuska|francusko]]-[[Belgija|belgijskog]] stripa [[Lucky Luke]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Calamity Jane}} * [https://www.britannica.com/biography/Calamity-Jane-American-frontierswoman Calmaity Jane – Britannica Online] {{eng oznaka}} * [https://www.legendsofamerica.com/we-calamityjane/ Calamity Jane, grubijanka Zapada – legendsofamerica.com] {{eng oznaka}} * [https://www.deadwood.com/history/infamous-deadwood/calamity-jane/ Calamity Jane – deadwood.com] {{eng oznaka}} * [https://www.biography.com/history-culture/calamity-jane Calamity Jane – biography.com] {{eng oznaka}} * [https://povijest.hr/jesteliznali/calamity-jane-heroina-ravnice-kojoj-su-svi-okrenuli-leda/ Calamity Jane: Heroina ravnice kojoj su svi okrenuli leđa – povijest.hr] {{mrva-biog-SAD}} {{GLAVNIRASPORED:Jane, Calamity}} [[Kategorija:Revolveraši Divljeg zapada]] j5o0dq97e8c564nb87y2joezr96kqfl 0 789258 7592415 7526039 2026-09-02T06:49:32Z Šaholjubac 211973 7592415 wikitext text/x-wiki '''Shizotipija''' (engl. ''schizotypy'') [[Psihologija|psihološki]] je konstrukt patologije osobnosti koji se može opisati kao „izražena sklonost [[Psihoza|psihozi]]“.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=haGt42_ZUcw Schizotypal Personality – Is It The Beginning of Schizophrenia?]</ref> Britanski psiholog [[Gordon Claridge]] istraživao je shizotipiju, koja sama po sebi ne predstavlja duševni [[Duševna bolest|poremećaj]], već skup crta [[Ličnost|ličnosti]]. {| class="toccolours" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 12px; width: 17em;" | style="font-size: larger; margin-left: inherit;"|<center>'''[[Shizofrenija]]''' |- | style="text-align: center;"| |- | *[[Alogija]] *[[Anhedonija]] *[[Povijest shizofrenije]] *[[Dječja shizofrenija]] *[[Religija i shizofrenija]] *[[Shizotipija]] *[[Shizoidni poremećaj ličnosti]] *[[Shizotipni poremećaj]] |} == Opis == U ljudi sa [[Shizotipni poremećaj|shizotipnim poremećajem]] ili shizofrenijom,<ref>Liddle, P.F. (1987). The symptoms of chronic schizophrenia: A re-examination of the positive negative dichotomy. ''British Journal of Psychology'', 151, 145 151.</ref> shizotipija je previše naglašena, što dovodi do iskrivljenja percepcije stvarnosti. Premda osobe sa shizotipnim crtama ličnosti ili shizotipnim poremećajem ''mogu'' biti kreativne,<ref name="Nettle, 2006">Nettle, D. (2006). Schizotypy and mental health amongst poets, visual artist, and mathematicians. ''Journal of Research in Personality'', '''40''', 876-890. Also available online: [http://www.staff.ncl.ac.uk/daniel.nettle/jrp.pdf Nettle, 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191014002736/https://www.staff.ncl.ac.uk/daniel.nettle/jrp.pdf |date=2019-10-14 }}</ref> ''vrlo'' uspješni ljudi sa shizofrenijom jesu rijetkost — primjer je matematičar [[John Forbes Nash|John Nash]], inteligentan i kreativan čovjek koji je osvojio Nobelovu nagradu. Mnoge shizotipne osobe „okreću se“ umjetnosti te postoji korelacija između pozitivne (benigne i konstruktivne) shizotipije i kreativnosti, kao i psihološke otpornosti kada je u pitanju depresija. [[Datoteka:TedSverige.jpg|130px|mini|Glazbenik [[Ted Gärdestad]] sudjelovao je na [[Pjesma Eurovizije|Euroviziji]] unatoč svojoj bolesti.]] == Shizofreni spektar == *'''[[Shizoidni poremećaj ličnosti]]'''<ref>{{cite journal |last1=Kwapil |first1=Thomas |last2=Clark |first2=Haley |last3=Rbeiz |first3=Katrina |last4=Kemp |first4=Kathryn |last5=Barramtes-Vidal |first5=Neu |title=Association of positive, negative, and disorganized schizotypy with cluster a, borderline, and avoidant personality disorders and traits. |journal=Personality Disorders: Theory, Research, and Treatment |date=2022 |volume=13 |issue=2 |pages=182–191 |doi=10.1037/per0000488 |pmid=33856836 |s2cid=233258410 |url=https://psycnet.apa.org/record/2021-34850-001|url-access=subscription }}</ref> * '''[[Shizotipni poremećaj]]''' *'''[[Shizofrenija]]'''<ref>{{cite journal |last1=Ragsdale |first1=Katie |last2=Bedwell |first2=Jeffrey |title=Relationships between dimensional factors of psychopathy and schizotypy |journal=Frontiers in Psychology |date=July 2013 |volume=4 |page=482 |doi=10.3389/fpsyg.2013.00482 |pmid=23898320 |pmc=3724119 |doi-access=free }}</ref> *'''[[Shizoafektivni poremećaj]]''' *'''[[Deluzijski poremećaj]]''' == Poveznice == *[[:Kategorija:Osobe sa shizofrenijom|Osobe sa shizofrenijom]] *[https://www.youtube.com/watch?v=tJN3D8UhtGQ Shamanism and the Evolutionary Origins of Schizophrenia] == Izvori == * Claridge, G. (1997) ''Schizotypy: Implications for Illness and Health''. Oxford University Press. {{ISBN|0-19-852353-X}} {{izvori}} [[Kategorija:Shizofrenija]] qw9h8pab5tb7ucu4w0ldwkz74zno0mb 0 789290 7592376 7355219 2026-09-01T23:52:08Z Croxyz 205325 7592376 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Youssoufa Moukoko | slika = [[Datoteka:Moukoko asse ogcn 2425.png|200px]] | opis slike = Moukoko u dresu [[OGC Nice|Nice]] | država = {{Z+X|Njemačka}} <br/> {{Z+X|Kamerun}} | puno ime = Youssoufa Moukoko | nadimak = | datum rođenja = [[20. studenoga]] [[2004.]] | mjesto rođenja = [[Yaoundé]] | država rođenja = [[Kamerun]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 179 cm | trenutačni klub = [[Çorum F.K.|Çorum]] <br> (''posudba iz [[F.C. København|København]]a'') | broj u klubu = ? | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = [[2014.]] – [[2016.]] <br/> [[2016.]] – [[2020.]] | juniorski klubovi = [[FC St. Pauli|St. Pauli]] <br/> [[Borussia Dortmund]] | godina = [[2020.]] – [[2025.]] <br/> [[2021.]] – [[2022.]] <br/> [[2024.]] – [[2025.]] <br/> [[2025.]] – ''danas'' <br/> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Borussia Dortmund]] <br/> [[Borussia Dortmund II]] <br/> → [[OGC Nice|Nice]] (posudba) <br/> [[F.C. København|København]] <br/> → [[Çorum F.K.|Çorum]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}76 {{0}}{{0}}(17) <br/> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br/> {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br/> {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br/>{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2017.]] <br/> [[2020.]] <br/> [[2021.]] – [[2024.]] <br/> [[2022.]] | reprezentacija = {{NogRep|NJE|do=16}} <br /> {{NogRep|NJE|do=20}} <br/> {{NogRep|NJE|do=21}} <br /> {{NogRep|NJE}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br/> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br/> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}(13) <br/> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje EP-junior}} {{medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u nogometu do 21 godine – Slovenija i Mađarska 2021.|Slovenija i Mađarska 2021.]] | }} | napomena = | ažurirano = 2. srpnja 2026. }} '''Youssoufa Moukoko''' ([[Yaoundé]], [[20. studenoga]] [[2004.]]) [[Njemačka|njemački]] je nogometaš i reprezentativac [[Kamerun|kamerunskog]] podrijetla koji igra na poziciji [[napadač (nogomet)|napadača]]. Trenutačno igra za [[turska|turski]] klub [[Çorum F.K.|Çorum]]. Moukoko je završio omladinsku školu [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]], gdje je [[2020.]] godine, sa samo 16 godina, započeo svoju profesionalnu karijeru. Godine [[2024.]] otišao je na posudbu u [[OGC Nice|Nicu]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-07-20|title=Youssoufa Moukoko agrees to join OGC Nice|url=https://onefootball.com/en/news/youssoufa-moukoko-agrees-to-join-ogc-nice-39946588|access-date=2025-07-20|website=OneFootball|language=en}}</ref> Od [[2025.]] igra za [[F.C. København|København]].<ref>{{Citiranje weba|date=2025-07-22|title=F.C. Copenhagen sign Youssoufa Moukoko|url=https://www.fck.dk/en/news/fc-copenhagen-sign-youssoufa-moukoko|access-date=2025-07-20|website=F.C. København|language=en}}</ref> Iako je imao priliku igrati za [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]], Moukoko je odabrao [[Njemačka nogometna reprezentacija|njemačku reprezentaciju]], s kojom je igrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Katar|Kataru]]. Debitirao je u porazu od [[Japanska nogometna reprezentacija|Japana]] od 2:1 i s 18 godina i 3 dana postao najmlađi igrač Njemačke na Svjetskom prvenstvu i najmlađi igrač Svjetskog prvenstva u [[Katar|Katru]]. == Izvori == {{Izvori}} {{Sastav Njemačka 2022 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Moukoko, Youssoufa}} [[Kategorija:Nogometaši Københavna]] [[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Kamerunski nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši FC St. Paulija]] josd8qzvagjbsztxo1eboy8a3rx0z3j 0 790387 7592175 7414792 2026-09-01T12:37:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592175 wikitext text/x-wiki '''King África''' [[Argentina|argentinski]] je plesni [[Glazba|glazbeni]] projekt kojeg je osnovao [[Disk-džokej|DJ]] Martín Laacré početkom 1990-ih. Projekt je stekao šire priznanje 2000-ih za svoju preradu za singla iz 1993 zvanog "Salta" preimenovan u "Salta 2000", u kojem je sudjelovao g. Pringles, kao i obrada "La Bomba", koju je izvorno snimila [[Bolivija|bolivijska]] grupa [[Azul Azul]]. == Povijest == Argentinski [[Pjevanje|vokal]] Martín Laacré<ref>{{Cite AV media|url=http://www.reverbnation.com/artist/video/3616553|title=King Africa (Martin Laacré) Videos {{!}} ReverbNation|last=Ltd|first=BandLab Singapore Pte|language=en|access-date=2025-07-02|via=www.reverbnation.com|archive-date=10. kolovoza 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250810202932/https://www.reverbnation.com/artist/video/3616553|url-status=dead}}</ref> osnovao je King Áfricu, a prvi put se pojavio u kolovozu 1992. na kompilaciji ''DJ Dero – Volume 1'' s pjesmom "EOE".<ref>{{Citiranje weba|title=EOE, King africa|url=https://www.qobuz.com/us-en/album/eoe-king-africa-jeison-nunez-jeison-sube-la-vuelta/cam8e7wq325uc|access-date=2025-07-02|website=Qobuz|language=en-US|archive-date=2. srpnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250702225035/https://www.qobuz.com/us-en/album/eoe-king-africa-jeison-nunez-jeison-sube-la-vuelta/cam8e7wq325uc|url-status=dead}}</ref> Nakon toga uslijedio je singl iz 1993. "Póntelo Pónselo".<ref>{{Citation|title=King Africa - Remix|date=1998|url=https://www.discogs.com/release/29721055-King-Africa-Remix|access-date=2025-07-02|language=en}}</ref> Debitantski album King Áfrice, ''El Africano'', objavljen je iste godine i postigao je platinum status u [[Argentina|Argentini]] i [[Čile|Čileu]]. Drugi album, ''Al Palo'', objavljen je 1994. Godine 1995. King África nastupio je na Međunarodnom festivalu pjesama u Viña del Maru u Čileu.<ref>{{Cite magazine|last=Raygoza|first=Isabela|date=2024-11-18|title=Marc Anthony, Duki, Carlos Vives & More to Perform at Viña del Mar 2025|language=en-US|magazine=Billboard|url=https://www.billboard.com/music/latin/vina-del-mar-2024-lineup-marc-anthony-duki-carlos-vives-1235831800/|access-date=2025-07-02}}</ref> Godine 1997. Laacré je napustio projekt zbog onoga što je nazvao umjetničkim i financijskim neslaganjima s ostalim članovima sastava.<ref>{{Citiranje weba|date=8 October 2023|title=Una banda, dos hits y dos cantantes que se disputan el legado de King Africa, la banda que marcó los años 90|url=https://tn.com.ar/musica/bandas/2023/10/08/una-banda-dos-hits-y-dos-cantantes-que-se-disputan-el-legado-de-king-africa-la-banda-que-marco-los-anos-90/|access-date=2025-07-10|website=TN.com|language=Spanish}}</ref> Kasnije se vratio na glazbenu scenu pod imenom King Africa Music.<ref>{{Citiranje weba|title=King África {{!}} TheAudioDB.com|url=https://www.theaudiodb.com/artist/132068-King-%C3%81frica|access-date=2025-07-10|website=www.theaudiodb.com}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.oidrecords.com/secciones/artists/kafricaeng.html Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060831162627/http://www.oidrecords.com/secciones/artists/kafricaeng.html |date=31. kolovoza 2006. }} [[Kategorija:Argentinska glazba]] qr6rqkuolsz77w85ex10dxikbayfgec 0 790705 7592261 7552641 2026-09-01T15:19:09Z Croxyz 205325 7592261 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Branimir Mlačić | slika = | opis slike = | puno ime = | visina = | datum rođenja = [[12. ožujka]] [[2007.]] | mjesto rođenja = [[Split]], [[Hrvatska]] | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = [[Watford F.C.|Watford]] <br> (''posudba iz [[Udinese Calcio|Udinese]]a'') | broj u klubu = 29 | pozicija = [[Branič (nogomet)|branič]] | ugovor = | mlade godine = {{0}}{{0}}{{0}}? – 2018.<br> 2018. – 2025. | juniorski klubovi = [[NK Trogir 1912|Trogir 1912]]<br>[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | godina = 2025. – 2026.<br>2026. – ''danas''<br>2026. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br>[[Udinese Calcio|Udinese]] <br> → [[Watford F.C.|Watford]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji =2024.<br>2025. – ''danas''<br>2025. – ''danas'' | reprezentacija ={{NogRep|HRV|do=18}}<br>{{NogRep|HRV|do=19}}<br>{{NogRep|HRV|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) ={{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br> | godine treniranja = | klubovi = | napomena = | ažurirano = 1. rujna 2026. }} '''Branimir Mlačić''' ([[Split]], [[12. ožujka]] [[2007.]]) [[hrvat]]ski je nogometaš koji igra na poziciji braniča. Trenutačno nastupa za [[Watford F.C.|Watford]]. == Klupska karijera == Mlačić je rođen u Splitu 2007. godine, a odrastao je na [[Čiovo|Čiovu]]. Nogometnu karijeru započeo je u mlađim kategorijama [[NK Trogir 1912|Trogira 1912]], gdje je stekao prve nogometne vještine.<ref>[https://dalmatinskiportal.hr/sport/mladi-talent-iz-trogira-presao-u-hajduk/178593 Mladi talent iz Trogira prešao u Hajduk] dalmatinskiportal.hr Preuzeto 10. kolovoza 2025.</ref> Mlačić je prošao kroz sve uzrasne kategorije Hajduka, a njegov prvi trener u klubu bio je [[Danijel Vušković]], otac nogometaša [[Mario Vušković|Marija]] i [[Luka Vušković|Luke Vuškovića]].<ref>[https://www.24sata.hr/sport/otac-ivica-branimir-je-odlican-u-matematici-i-fizici-na-kosarci-su-mu-izbili-zub-nogomet-obozava-1066154 Otac Ivica: Branimir je odličan u matematici i fizici, na košarci su mu izbili zub, nogomet obožava] 24sata.hr Preuzeto 10. kolovoza 2025.</ref> Svoj profesionalni debi ostvario je u sezoni 2025./26. pod vodstvom trenera [[Gonzalo García (nogometaš, rođen 1983.)|Gonzala Garcíje]]. García je zbog ozljede [[Marino Skelin|Marina Skelina]], Mlačiću pružio priliku u prvoj momčadi. Prvi put je igrao je 31. srpnja 2025. godine u europskim kvalifikacijama protiv [[azerbajdžan]]skog kluba [[Zira FK|Zire]] na [[Poljud]]u. Odigrao je pune 90 minuta i pomogao momčadi do pobjede 2:1.<ref>[https://www.dalmacijanews.hr/clanak/tihi-heroj-branimir-mlacic/ Tihi heroj Branimir Mlačić] dalmacijanews.hr Preuzeto 10. kolovoza 2025.</ref> Prvi put je igrao u prvenstvu 3. kolovoza 2025. protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]], kada je Hajduk pobijedio 2:1. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/igraci/420728/branimir-mlacic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] {{GLAVNIRASPORED:Mlačić, Branimir}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši Udinesea]] [[Kategorija:Nogometaši Watforda F.C.]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] e5upupr16fk3vjdm53skinz2zn3bqyo 0 794182 7592249 7581258 2026-09-01T14:59:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592249 wikitext text/x-wiki {{Infookvir granica | name = Kolumbijsko-venezuelanska granica | image = Colombia Venezuela Locator.png | alt = | caption = | territory1 = {{Z+X|KOL}} | territory2 = {{Z+X|VEN}} | length = 2219 | enclaves = | established = {{plainlist| * 1777 - [[Real cédula]] * 1830 - [[Raspad Velike Kolumbije|Raspad]] [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]}} | establishedreason = | current = [[1941.]] | currentreason = [[Sporazum López de Mesa-Gil Borges]] | disestablished = | disestablishedreason = | treaties = {{plainlist| * [[1891.]] - Španjolska arbitražna odluka kraljice Marije Cristine * [[1941.]] - Ugovor o granicama i riječnoj plovidbi}} | notes = }} [[Datoteka:Mapa_de_la_frontera_Colombia-Venezuela.svg|mini|lijevo|250px|Granica između Kolumbije i Venezuele.]] [[Datoteka:Colombia_and_Venezuela_WDL71.png|mini| Kolumbija i Venezuela 1898.]] [[Datoteka:Aduana_de_Colombia.jpg|mini| Granica između Kolumbije i Venezuele]] '''Granica Kolumbije i Venezuele''' je međunarodna granica između [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Venezuela|Venezuele]], duga 2219 [[Kilometar|km]], s ukupno 603 miljokaza koji je označavaju.<ref name="Límites">{{Citiranje weba|last=Sociedad Geográfica de Colombia|title=Frontera terrestre Colombia-Venezuela|url=http://www.sogeocol.edu.co/Ova/fronteras_colombia/fronteras/venezuela/venezuela.html|access-date=27 July 2011|archive-date=27. veljače 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210227062035/http://sogeocol.edu.co/Ova/fronteras_colombia/fronteras/venezuela/venezuela.html|url-status=dead}}</ref> To je najduža granica i Kolumbije i Venezuele. Granica je, barem u svom kopnenom dijelu, u biti demarkirana dvama ugovorima: Španjolskom arbitražnom odlukom kraljice Marije Cristine iz 1891. i Ugovorom o granicama i riječnoj plovidbi iz 1941.<ref name="Monografía">{{Citiranje weba|last=Monografías.com|title=Límites de Venezuela|url=http://www.monografias.com/trabajos12/liven/liven.shtml#col|access-date=27 July 2011|archive-date=4. svibnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210504031741/https://www.monografias.com/trabajos12/liven/liven.shtml#col|url-status=dead}}</ref> Ali granica u [[Venezuelanski zaljev|Venezuelanskom zaljevu]] i dalje je sporna, što uzrokuje diplomatske sukobe između dviju zemalja. U kolovozu 2015. dva su venezuelanska vojnika ozlijeđena tijekom borbe s navodnim kolumbijskim krijumčarima<ref>{{Citiranje weba|last=Mundo|first=Redacción BBC|title=Maduro ordena militarización de la frontera con Colombia "para acabar con el crimen"|url=http://www.bbc.com/mundo/noticias/2015/08/150820_venezuela_colombia_maduro_frontera_dp|website=BBC Mundo}}</ref>, što je natjeralo venezuelanskog predsjednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] da zatvori veliki dio granice, osim u državi [[Táchira (država u Venezueli)|Táchiri]].<ref>{{Citiranje weba|last=Mundo|first=Redacción BBC|title=Venezuela: Maduro decreta el estado de excepción en una parte de la frontera con Colombia|url=http://www.bbc.com/mundo/noticias/2015/08/150821_venezuela_estado_excepcion_colombia_ep|website=BBC Mundo}}</ref> == Pogranični gradovi == ; {{Z+X|KOL}} * [[Paraguachón]], Maicao, [[Manaure del Cesar]], [[Agustín Codazzi]], Becerril, Tibú, Puerto Santander, Cúcuta, Villa del Rosario, Ragonvalia, Herrán, Cubará, Saravena, Arauquita, [[Arauca (Arauca, Kolumbija)|Arauca]], Puerto Carreño, San José de Maipures, Inírida, Cacahual, Puerto Colom bia, San Felipe, La Guadalupe. ; {{Z+X|VEN}} * Paraguaipoa, Las Cruces, Casigua El Cubo, La Fría, San Juan de Colón, Ureña, San Antonio del Táchira, San Cristóbal, Rubio, Delicias, Guasdualito, El Amparo, Elorza, Puerto Páez, [[Puerto Ayacucho]], [[Isla Ratón]], [[San Fernando de Atabapo]], Maroa, San Carlos de Río Negro. == Granične rijeke == Glavne rijeke koje prelaze granicu ili su dio granice su:<ref>{{Citiranje weba|last=Revista La Timonera|title=Fronteras terrestres y marítimas de Colombia|url=http://revistalatimonera.blogspot.com/2012/08/fronteras-de-pais-venezuela.html|access-date=14 December 2013}}</ref> * [[Río de Oro (Catatumbo)|Río de Oro]] * [[Catatumbo]] * [[San Pedro (Kolumbija i Venezuela)|San Pedro]] * [[Táchira (rijeka)|Táchira]] * [[Nula (rijeka)|Nula]] * [[Arauca (rijeka)|Arauca]] * [[Meta (rijeka)|Meta]] * [[Orinoco]] * [[Rio Negro (Amazona)|Rio Negro]] == Povezani članci == * [[Kolumbijsko-venezuelanski odnosi]] * [[Kolumbijsko-venezuelanska migrantska kriza]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Granice Kolumbije}} {{Granice Venezuele}} [[Kategorija:Državne granice]] [[Kategorija:Kolumbijsko-venezuelanska granica| ]] hg3wsbwdwnqs3iqpyrzjzhxv9s1kog0 14 796148 7592197 7329562 2026-09-01T13:47:39Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Povijest kršćanstva u Europi|Povijest kršćanstva u Europi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592197 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Religija u Bizantu]] [[Kategorija:Kršćanstvo po državama|Bizant]] [[Kategorija:Povijest kršćanstva u Europi|Bizant]] o1sw6wly0a0dzny1bi6vvytmsgvwfdf 7592198 7592197 2026-09-01T13:47:51Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kršćanstvo po državama|Kršćanstvo po državama]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Kršćanstvo po bivšim državama|Kršćanstvo po bivšim državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592198 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Religija u Bizantu]] [[Kategorija:Kršćanstvo po bivšim državama|Bizant]] [[Kategorija:Povijest kršćanstva u Europi|Bizant]] 2vzbw5br58a46a7d6vz4sg31p3g8s0b 0 805026 7592168 7572349 2026-09-01T12:20:46Z ~2026-47433-54 371243 Ispravljeno puno ime kluba 7592168 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Rabac | slika = | puno ime = Nogometni klub "Rabac" | nadimak = | godina osnivanja = 1981. | godina gašenja = | igralište = | kapacitet stadiona = | predsjednik = | trener = | liga = [[2. ŽNL Istarska|2. ŽNL Istarska – Jug]] (VIII.) | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''Nogometni klub "Rabac"''' ('''''NK "Rabac", "Rabac"''''') je [[nogomet]]ni klub iz [[Rabac|Rapca]], [[Labin|Grad Labin]], [[Istarska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2025./26. seniorska momčad ''"Rapca"'' se natječe u ''[[2. ŽNL Istarska|2. ŽNL Istarskoj – Jug]]'', ligi [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|šestog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]]. == O klubu == == Igralište == == Uspjesi == === nakon 1991. === == Pregled plasmana po sezonama == <!-- {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Rabac |- ||||||||||||||||||| --> == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[Rabac]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20080629090501/https://www.nkrabac.hr/ nkrabac.hr], wayback arhiva * [https://www.facebook.com/nkrabac.rabac?locale=hr_HR ''Nk Rabac Rabac '', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/p/DVPAyy9DOH_/ ''nk_rabac'', Instagram stranica] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/team/nk-rabac/367798 sofascore.com, ''NK Rabac''] * {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/nk-rabac/datenfakten/verein/91218 transfermarkt.com, ''NK Rabac''] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.istrasport.eu/tag/nk-rabac/ istrasport.eu, ''Tag - nk rabac''] == Izvori == <small> * [https://semafor.hns.family/en/clubs/1536/nk-rabac/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Rabac, Rabac''], pristupljeno 28. ožujka 2026. * [https://www.istrasport.eu/cetrnaesti-kovin-memorijal-pripao-rapcanima/ istrasport.eu, ''Četrnaesti Kovin memorijal pripao Rapčanima''], objavljeno 11. kolovoza 2024., pristupljeno 28. ožujka 2026. * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/istarska-zupanija-nogometni-savez-istre nogomet.lzmk.hr, ''Nogometni leksikon / Istarska županija, nogometni savez Istre''], pristupljeno 28. ožujka 2026. * [https://nszi.hr/?page_id=5934 nszi.hr, ''Klubovi''], pristupljeno 28. ožujka 2026. * [https://www.ssglabin.hr/wp/nk-rabac/ ssglabin.hr, ''Sportska Zajednica Grada Labina / NK Rabac''], pristupljeno 28. ožujka 2026. * [https://www.poslovna.hr/lite/nk-rabac-rabac/318800/subjekti.aspx poslovna.hr, NOGOMETNI KLUB RABAC RABAC], pristupljeno 28. ožujka 2026. * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-rabac-rabac/Detaljno/603649 fininfo.hr, NK "RABAC" RABAC], pristupljeno 28. ožujka 2026. * [https://infobiz.fina.hr/subjekt/nk-rabac-rabac/OIB-30360361390 infobiz.fina.hr, NK "RABAC" RABAC], pristupljeno 28. ožujka 2026. {{izvori}} </small> {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Rabac, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Istarskoj županiji]] e4wm1r6r5l45lu54uewvdz8zfejkkf7 828 811351 7592495 7456227 2026-09-02T10:38:53Z Argo Navis 852 ["Aralsko jezero"] = {"Aralski slijev"}, 7592495 Scribunto text/plain local slijev = { ----- A ----- ["Andamansko more"] = {"Andamanskomorski slijev"}, ["Aralsko jezero"] = {"Aralski slijev"}, ["Arapsko more"] = {"Arapskomorski slijev"}, ["Atlantski ocean"] = {"Atlantski slijev"}, ["Azovsko more"] = {"Azovski slijev"}, ----- B ----- ["Bajkalsko jezero"] = {"Bajkalski slijev"}, ["Baltičko more"] = {"Baltički slijev"}, ["Barentsovo more"] = {"Barentsovomorski slijev"}, ["Beaufortovo more"] = {"Beaufortovomorski slijev"}, ["Bengalski zaljev"] = {"Bengalskozaljevski slijev"}, ["Beringovo more"] = {"Beringovomorski slijev"}, ["Bijelo more"] = {"Bjelomorski slijev"}, ["Biskajski zaljev"] = {"Biskajskozaljevski slijev"}, ["Botnički zaljev"] = {"Botničkozaljevski slijev"}, ----- C ----- ["Crno more"] = {"Crnomorski slijev"}, ["Crveno more"] = {"Crvenomorski slijev"}, ----- Č ----- ["Čad (jezero)"] = {"Slijev jezera Čad"}, ----- Ć ----- ----- D ----- ----- DŽ ----- ----- Đ ----- ----- E ----- ["Egejsko more"] = {"Egejski slijev"}, ----- F ----- ["Finski zaljev"] = {"Finskozaljevski slijev"}, ----- G ----- ["Guayaquil (zaljev)"] = {"Slijev zaljeva Guayaquil"}, ["Gvinejski zaljev"] = {"Gvinejskozaljevski slijev"}, ----- H ----- ["Hudsonov zaljev"] = {"Slijev Hudsonovog zaljeva"}, ----- I ----- ["Indijski ocean"] = {"Indijskooceanski slijev"}, ["Irsko more"] = {"Irskomorski slijev"}, ["Istočnosibirsko more"] = {"Istočnosibirskomorski slijev"}, ----- J ----- ["Jadransko more"] = {"Jadranski slijev"}, ["Jonsko more"] = {"Jonski slijev"}, ["Južno kinesko more"] = {"Južnokineskomorski slijev"}, ----- K ----- ["Kalifornijski zaljev"] = {"Kalifornijskozaljevski slijev"}, ["Karipsko more"] = {"Karipski slijev"}, ["Karsko more"] = {"Karski slijev"}, ["Kaspijsko jezero"] = {"Kaspijski slijev"}, ----- L ----- --["La Manche"}] = {""} ["Laguna Mirim"] = {"Slijev lagune Mirim"}, ["Laptevsko more"] = {"Laptevski slijev"}, ----- LJ ----- ----- M ----- ["Maracaibo (jezero)"] = {"Slijev jezera Maracaibo"}, ["Meksički zaljev"] = {"Meksičkozaljevski slijev"}, ----- N ----- ["Norveško more"] = {"Norveškomorski slijev"}, ----- NJ ----- ----- O ----- ["Ohotsko more"] = {"Ohotski slijev"}, ----- P ----- ["Perzijski zaljev"] = {"Perzijskozaljevski slijev"} , ----- Q ----- ----- R ----- ["Riški zaljev"] = {"Riškozaljevski slijev"}, ----- S ----- ["Sjeverno more"] = {"Sjevernomorski slijev"}, ["Sredozemno more"] = {"Sredozemni slijev"}, ----- Š ----- ----- T ----- ["Tihi ocean"] = {"Tihooceanski slijev"}, ["Tirensko more"] = {"Tirenski slijev"}, ----- U ----- ----- V ----- ["Valencia (jezero u Venezueli)"] = {"Slijev jezera Valencia"}, ----- W ----- ----- X ----- ----- Y ----- ----- Z ----- ["Zaljev Maputo"] = {"Slijev zaljeva Maputo"}, ["Zaljev Paria"] = {"Slijev zaljeva Paria"}, ----- Ž ----- ["Žuto more"] = {"Žutomorski slijev"} } return slijev lnjc0etxmpkims4jb30k63g9vb8hjal 0 814700 7592355 7497710 2026-09-01T23:11:59Z Croxyz 205325 7592355 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Dani Rodríguez | slika = | opis slike = | država = {{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] | puno ime = Daniel Rodríguez Crespo<ref name=wf>{{WorldFootball.net|dani-rodriguez_3}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[9. kolovoza]] [[2005.]] | mjesto rođenja = [[Astigarraga]] | država rođenja = [[Španjolska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 175 cm<ref>{{cite web |title=Daniel Rodríguez Crespo - Footballer |url=https://www.bdfutbol.com/en/j/j13560.html |access-date=11 August 2024 |website=BDFutbol}}</ref> | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 7 | pozicija = [[napadač (nogomet)|krilo]] | ugovor = | mlade godine = <br> [[2020.]] – [[2024.]] | juniorski klubovi = [[Real Sociedad]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] | godina = [[2023.]] – [[2026.]] <br> [[2025.]] <br> [[2026.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FC Barcelona Atlètic|Barcelona B]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2022.]] <br> [[2022.]] <br> [[2023.]] – [[2025.]] <br> [[2025.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=17}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=18}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=19}} <br> {{NogRep|ŠPA|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 2. srpnja 2026. }} '''Daniel Rodríguez Crespo''' ([[Astigarraga]], [[9. kolovoza]] [[2005.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[napadač (nogomet)|krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Barcelona === Rodríguez je 2020. prešao iz omladinskog pogona [[Real Sociedad]]a u [[FC Barcelona|Barcelonu]].<ref>{{cite web|url=https://www.larazon.es/laotraliga/20200313/mk5l63ag3jhknaxeaz7csfna7y.html|title=El Barcelona presenta una oferta para llevarse a Dani Rodríguez de la Real Sociedad|date=13 March 2020|accessdate=23 October 2022|website=larazon.es}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.sport.es/en/news/futbol-base/barcelona-sign-young-real-sociedad-star-dani-rodriguez-7921573|title=Barcelona sign young Real Sociedad star Dani Rodríguez|first=Albert|last=Rogé|date=8 April 2020|accessdate=23 October 2022|website=sport.es}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.elconfidencial.com/deportes/futbol/2020-04-09/dani-rodriguez-real-sociedad-fc-barcelona-masia_2541220/|title=El Barcelona 'birla' a la Real Sociedad una perla de la cantera: "Es una locura|first=Kike|last=Marín|date=9 April 2020|accessdate=23 October 2022|website=elconfidencial.com}}</ref> Debitirao je 16. rujna 2023. u utakmici [[Primera Federación]]a u kojoj je [[FC Barcelona Atlètic|druga momčad Barcelone]] remizirala 2:2 s [[CF Fuenlabrada|Fuenlabradom]].<ref>{{cite web|url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/3686228/barca-atletic-2-2-fuenlabrada-draw-after-a-dominating-performance|title=Barça Atlètic 2-2 Fuenlabrada: Draw after a dominating performance|publisher=FC Barcelona|date=16 September 2023|accessdate=20 October 2025}}</ref> Za prvu momčad Barcelona debitirao je u [[La Liga|La Ligi]] 3. svibnja 2025. protiv [[Real Valladolid|valladolidskog Reala]] koji je poražen 1:2, no već ga je u 38. minuti zbog ozljede zamijenio [[Lamine Yamal]].<ref>{{cite web |url=https://www.mundodeportivo.com/us/en/20250503/721914/valladolid-vs-barcelona-dani-rodriguez-suffers-injury-in-first-team-debut-replaced-by-yamal.html |title=Valladolid vs Barcelona: Dani Rodríguez suffers injury in first-team debut, replaced by Yamal |publisher=Mundo Deportivo |date=3 May 2025 }}</ref> === Dinamo Zagreb === Prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] 2. srpnja 2026. za iznos od 600 tisuća eura.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/dani-rodriguez-potpisao-za-dinamo Dani Rodriguez potpisao za Dinamo], GNK Dinamo Zagreb, objavljeno 2. srpnja 2026., pristupljeno 2. srpnja 2026.</ref><ref>Davorin Olivari, [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/sada-je-i-sluzbeno-dinamo-predstavio-novo-pojacanje-na-maksimir-stigao-spanjolac-iz-barcelone-15724229 Sada je i službeno, Dinamo predstavio novo pojačanje! Na Maksimir stigao Španjolac iz Barcelone], Sportske novosti, objavljeno 2. srpnja 2026., pristupljeno 2. srpnja 2026.</ref> == Reprezentativna karijera == Nastupao je za selekcije Španjolske do 17, 18, 19 i 21 godine.<ref name=wf /> Sa selekcijom do 19 godine osvojio je Europsko prvenstvo 2024. te je uvršten u idealnu momčad natjecanja.<ref name="fi" /><ref name="tot" /> == Priznanja == === Individualna === * Član idealne momčadi [[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europskog prvenstva do 19 godina]]: 2024.<ref name="tot">{{cite web|url=https://www.uefa.com/under19/news/028f-1b7f95a7ecad-6baaab763ceb-1000--2024-under-19-euro-team-of-the-tournament/|title=2024 Under-19 EURO Team of the Tournament|publisher=UEFA|date=31 July 2024|access-date=31 July 2024}}</ref> === Klupska === * [[La Liga]]: [[La Liga 2024./25.|2024./25.]]<ref>{{Cite web |date=2025-05-15 |title=Barcelona Win La Liga, Complete 2024-25 Domestic Treble |url=https://www.si.com/soccer/barcelona-win-la-liga-complete-2024-25-domestic-treble |access-date=2025-05-16 |website=SI }}</ref> === Reprezentativna === * [[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europsko prvenstvo do 19 godina]]: 2024.<ref name="fi">{{cite web|url=https://www.uefa.com/under19/news/028f-1b7a720b2f6a-df11f0b8fd9a-1000--2024-under-19-euro-final-spain-2-0-france/|title=2024 Under-19 EURO final: Spain 2-0 France|publisher=UEFA|date=28 July 2024|access-date=28 July 2024}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.transfermarkt.de/dani-rodriguez/profil/spieler/834470 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav – Dinamo Zagreb}} {{GLAVNIRASPORED:Rodríguez, Dani}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 3egc0i581gv19rrzbj1g5e0vumvmcpx 0 815513 7592429 7591429 2026-09-02T08:25:03Z ~2026-47564-56 371310 /* Lokacije i zaposlenici */ najdinamičnijih = najuspješnijih 7592429 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka |ime = FACC d.d. |slika = [[Slika:FACC AG logo.svg|200px]] |opis = |slika2 = |opis2 = |vrsta = [[Dioničko društvo]] |burzovni_simbol = |osnutak = [[1989.]]<ref name=LIn>{{cite web |title=FACC AG |url=https://at.linkedin.com/company/facc-ag |website=at.linkedin.com |author= |publisher=LinkedIn |language=engleski |date= |accessdate=12. srpnja 2026.}}</ref> |prestala_postojati = |osnivači = |sjedište = |sjedište_grad = Fischerstraße 9, <br> A-4910 [[Ried im Innkreis]] |sjedište_država = [[Austrija]] |ključne_osobe = Robert Machtlinger, Florian Heindl, Tongyu Xu<ref>{{cite web |title=FACC AG: Who we are – Management board |url=https://www.facc.com/en/who-we-are-facc/leadership/|website=www.facc.com |author= |publisher=FACC AG |language=engleski |date= |accessdate=13. srpnja 2026.}}</ref> |predsjednik = |predsjednica = |predsjednik_uprave = |predsjednica_uprave = |član_uprave = |pokriveno_područje = |industrija = [[Zrakoplovstvo|Zrakoplovno]] [[inženjerstvo]] |proizvodi = |usluge = Razvoj, projektiranje i proizvodnja zrakoplovne tehnologije, kompozitnih komponenti i sustava<ref name=LIn/> |operativni_prihod = |neto_dobit = |prihod = {{povećanje}} {{nowrap|984 405 000 €}} <small>(2025.)</small><ref>{{cite web |title=FACC AG: Konzernabschluss zum 31. Dezember 2025 |url=https://www.evi.gv.at/api/dateien/bpf-dlq/anhang/5emc3uby.fek |website=evi.gv.at |author= |publisher= |language=njemački |date=15. travnja 2026. |accessdate=5. srpnja 2026.}}</ref> |rashod = |zaposleni = {{povećanje}} {{nowrap|4 017}} <small>(2026.)</small><ref>{{cite web |title=FACC : Press release 2026 Q1 |url=https://www.facc.com/en/wp-content/uploads/sites/2/2026/05/facc-press-release-q1-2026.pdf |website=www.facc.com |author= |publisher=FACC AG |language=engleski |date=2026. |accessdate=5. srpnja 2026.}}</ref> |holding = |matično = |podruž = |divizije = |vlasnik = |vlasnica = |slogan = ''Beyond horizons'' |poznatakao = |sudbina = |nasljednik = |nasljednica = |web = [https://www.facc.com www.facc.com] }} '''FACC d.d. ''' ([[njemački|njem.]] ''FACC AG'', nekoć ''Fischer Advanced Composite Components'') austrijska je [[tvrtka]] s većinskim [[Kina|kineskim]] [[dioničar]]om. Sjedište tvrtke je u [[grad]]u [[Ried im Innkreis]] u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]]. == Djelokrug i proizvodnja == ''FACC'' je vodeća svjetska zrakoplovna tvrtka u [[dizajn]]u, razvoju i proizvodnji naprednih vlaknasto-kompozitnih komponenti i sustava za [[zrakoplov]]e.<ref name=WB>{{cite web |title=FACC AG: Stammdaten & Dividende |url=https://www.wienerborse.at/aktien-prime-market/facc-ag-AT00000FACC2/ |website=www.wienerboerse.at |author= |publisher=Wiener Börse |language=njemački |date=10. srpnja 2026. |accessdate =12. srpnja 2026.}}</ref> Kao tehnološki partner globalne [[zrakoplovna industrija|zrakoplovne industrije]] tvrtka razvija i spaja niz inovativnih sustavnih rješenja s proizvodnim procesima i proizvodima: tvrtka proizvodi strukturne elemente poput [[krilo zrakoplova|krila]], repnih sklopova i trupova, dijelove i poklopce [[motor]]a te dijelove za uređenje unutrašnjosti [[putnički zrakoplov|putničkih]] zrakoplova.<ref name=ZagInt>{{cite web |title=Avioindustrija u Jakovlju: Intervju s voditeljicom ljudskih resursa / Ana Krog: Snaga FACC-a je u ljudima |url=https://zagorje-international.hr/2025/10/11/ana-krog-snaga-facc-a-je-u-ljudima/ |website= |author= |publisher=Zagorje International |date=11. listopada 2025. |accessdate =5. srpnja 2026.}}</ref> ''FACC'' surađuje sa svojim klijentima i na razvoju rješenja za mobilnost [[budućnost]]i.<ref name=WB/> Poslovanje tvrtke organizacijski je podijeljeno u tri odjela,<ref name=FACC-Wwd>{{cite web |title=FACC AG: What we do |url=https://www.facc.com/en/what-we-do/ |website=www.facc.com |author= |publisher=FACC AG |language=engleski |date= |accessdate =12. srpnja 2026.}}</ref> a poslovna jedinica za postprodajne usluge ([[engleski|engl.]] ''Aftermarket Service'') tu ponudu nadopunjuje pružanjem usluga održavanja i servisa u svim odjelima. * Odjel ''Aerostrukture'' (engl. ''Aerostructures''): lagani elementi za trup, krila i rep zrakoplova * Odjel ''Motori i kućišta'' (engl. ''Engines & Nacelles''): dijelovi motora, kućišta i poklopci * Odjel ''Interijeri kabina'' (engl. ''Cabin Interiors''): potpuna oprema unutrašnjosti zrakoplova (prtljažnici, stropne ploče, [[toalet]]i i sl.) * ''Aftermarket Services'': usluge održavanja, popravka, razvoja i prilagodba svih strukturnih i unutarnjih komponenti zrakoplova Korisnici proizvoda i usluga tvrtke ''FACC'' su svi vodeći proizvođači zrakoplova i motora te njihovi prvorazredni dobavljači, primjerice ''[[Airbus]]'',<ref>{{cite web |title=FACC expands partnership with Airbus |url=https://www.aero-mag.com/facc-airbus-20092021 |website=www.aero-mag.com |author=Michael Tyrrell |publisher= Aerospace Manufacturing |language=engleski |date=20. rujna 2021. |accessdate=30. kolovoza 2026.}}</ref> ''[[Boeing]]'', ''[[Bombardier]]'',<ref>{{cite web |title=FACC developing business jet cabin for new Bombardier Challenger |url= https://www.aero-mag.com/facc-bombardier-challenger-3500-28012022 |website=www.aero-mag.com |author=Michael Tyrrell |publisher= Aerospace Manufacturing |language=engleski |date=28. siječnja 2022. |accessdate=30. kolovoza 2026.}}</ref> ''[[Comac]]'', ''[[Embraer]]'', ''[[Pratt & Whitney]]'', ''[[Rolls-Royce]]'',<ref>{{cite web |title=FACC develops composite parts for Rolls-Royce Pearl 10X engine |url=https://www.aero-mag.com/facc-rolls-royce-pearl-10x-21022022 |website=www.aero-mag.com |author=Michael Tyrrell |publisher= Aerospace Manufacturing |language=engleski |date=21. veljače 2022. |accessdate=30. kolovoza 2026.}}</ref><ref name=LeitB>{{cite web |title=FACC AG: Export (Interview) / Standorte |url=https://leitbetriebe.at/facc-ag-export-interview/ |website=www.leitbetriebe.at |author= |publisher=Leitbetriebe Austria |language=njemački |date= |accessdate =13. srpnja 2026.}}</ref> ''[[Airbus Helicopters]]'', ''Aviation Partners'', ''[[Dassault Falcon 20|Dassault]]'', ''Diehl'', ''Engine Alliance'', ''[[Gulfstream Aerospace|Gulfstream]]'', ''[[Hawker Beechcraft]]'', ''[[Safran]]'', ''[[Collins Aerospace]]'' i drugi.<ref name=FACC-Wwd/> Najvažnija izvozna [[tržište|tržišta]] ''FACC''-a su [[Njemačka]], [[Francuska]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[SAD]], [[Brazil]] i [[Kina]].<ref name=LeitB/> U 2025. godini ''FACC'' je ostvario rekordni prihod s porastom od {{nowrap|11,3 %}} dosegnuvši 984,4 [[milijun]]a [[euro|eura]]. Taj snažan učinak odrazio se i na operativni rezultat (engl. ''EBIT'', [[hrvatski|hrv.]] dobit prije kamata i poreza), koji je porastao na 42,3 milijuna eura.<ref>{{cite web |title=FACC steigert Umsatz auf knapp eine Milliarde Euro |url=https://www.airliners.de/facc-steigert-umsatz-knapp-milliarde-euro/86063 |website=www.airliners.de |author= |publisher=Airliners.de |language=njemački |date=25. veljače 2026. |accessdate =12. srpnja 2026.}}</ref> == Lokacije i zaposlenici == [[Slika: FACC Jakovlje (HR) 16-08-2026.jpg|mini|240px|Proizvodni pogon FACC-a u [[Jakovlje|Jakovlju]] (''FACC Solutions Croatia'' d.o.o.), kojemu je 2025. godine dodijeljena interna {{nowrap|FACC-ova}} nagrada "Leonardo" kao jednoj od najuspješnijih međunarodnih poslovnih podružnica.<ref>{{cite web |title=FACC presents LEONARDO Team Award: Focus on global innovation and exceptional team spirit |url=https://press.facc.com/news-facc-presents-leonardo-team-award-focus-on-global-innovation-and-exceptional-team-spirit?id=227330&menueid=14308&l=english |website=www.press.facc.com |author= |publisher=FACC Press-Center |language=engleski |date=5. prosinca 2025. |accessdate=30. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{cite web |title=High Flying in the Innviertel Region: FACC Makes History in 2025 with Record Sales |url=https://www.vindobona.org/article/high-flying-in-the-innviertel-region-facc-makes-history-in-2025-with-record-sales |website=www.vindobona.org |author= |publisher=Vindobona - Vienna International News |language=engleski |date=25. veljače 2026. |accessdate=30. kolovoza 2026.}}</ref>]] ''FACC'' ima četiri proizvodna pogona u [[Austrija|Austriji]]: glavni pogon (njem. ''Werk 1'') u Ried im Innkreisu, dva u [[St. Martin im Innkreis]]u i jedan u [[Reichersberg]]u<ref>{{cite web |title=FACC AG / Standorte |url=https://www.karriere.at/standort/facc#content |website=www.karriere.at |author= |publisher=Karriere.at |language=njemački |date= |accessdate =13. srpnja 2026.}}</ref> – svi u [[Ried (okrug)|okrugu Ried im Innkreis]] u zapadnoj Gornjoj Austriji. Tehnološki centar u St. Martin im Innkreisu otvoren je u rujnu {{nowrap|2013-e}}, a u fiskalnoj godini 2021. testni je centar ''CoLT'' postao podružnicom u potpunom vlasništvu ''FACC''-a.<ref>{{cite web |title=FACC nimmt neues Technologiezentrum und Engineering Test Center in Betrieb |url=https://press.facc.com/news-facc-nimmt-neues-technologiezentrum-und-engineering-test-center-in-betrieb?id=64042&menueid=14307&l=deutsch |website=press.facc.com |author= |publisher=FACC / Newscenter |language=njemački |date= 20. rujna 2023. |accessdate =13. srpnja 2026.}}</ref><ref>{{cite web |title=FACC AG: Eröffnung Werk5 |url=https://www.youtube.com/watch?v=gX8aibboWCE |website=www.youtube.com |author= |publisher=FACC AG |language=njemački |date=20. rujna 2023. |accessdate =13. srpnja 2026.}}</ref> Ostale podružnice i kooperanti djeluju u [[Beč]]u, [[Jakovlje|Jakovlju]] (Hrvatska),<ref name=ZagInt/><ref>{{cite web |title=FACC: Eröffnung des neuen Hightech Werks in Kroatien |url=https://www.austrianwings.info/2022/06/facc-eroeffnung-des-neuen-hightech-werks-in-kroatien/ |website=www.austrianwings.info |author= |publisher=Austrian Wings |language=njemački |date= |accessdate =13. srpnja 2026.}}</ref><ref>{{cite web |title=Fininfo.hr – FACC Solutions Croatia d.o.o. |url=https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/facc-solutions-croatia/Detaljno/645096 |website=www.fininfo.hr |author= |publisher=Fininfo.hr |date= |accessdate =13. srpnja 2026.}}</ref> [[Bratislava|Bratislavi]] (Slovačka), [[Montréal]]u (Kanada), [[Seattle, Washington|Seattleu]] i [[Wichita, Kansas|Wichiti]] (SAD), [[Melbourne, Florida|Melbourneu]] ([[Florida]]), [[São Paulo| São Paulu]] (Brazil), [[Toulouse]]u (Francuska), [[Filton]]u (Velika Britanija), [[Hamburg]]u (Njemačka), [[Abu Dhabi]]ju (Ujedinjeni Arapski Emirati), [[Pune]]u i [[Bangalore]]u (Indija), [[Kuala Lumpur]]u (Malezija), [[Zhenjiang]]u i [[Šangaj]]u (Kina).<ref>{{cite web |title=FACC / Who we are: Global reach |url=https://www.facc.com/en/who-we-are-facc/global-network-aerospace-facc/ |website=www.facc.com |author= |publisher=FACC AG |language=engleski |date= |accessdate =15. srpnja 2026.}}</ref> ''FACC'' zapošljava oko 4000 zaposlenika iz 52 [[država|države]] na 15 lokacija diljem [[svijet]]a.<ref name=ZagInt/><ref>{{cite web |title=FACC AG: Who we are – Facts & figures |url=https://www.facc.com/en/who-we-are-facc/ |website=www.facc.com |author= |publisher=FACC AG |language=engleski |date= |accessdate=15. srpnja 2026.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.facc.com ''FACC AG''] – službene mrežne stranice {{engl}} {{deu oznaka}} * [https://www.facc.com/de/wp-content/uploads/sites/3/2026/05/geschaeftsbericht-facc-2025.pdf ''FACC AG'' – Geschäftsbericht 2025] {{deu oznaka}} <small>(''FACC'' d.d. – Poslovno izvješće za 2025.)</small> * [[Facebook]] – [https://www.facebook.com/faccag/?locale=de_DE ''FACC AG''] {{deu oznaka}} * [[YouTube]] – [https://www.youtube.com/c/FaccOperations ''FACC AG''] {{deu oznaka}} {{engl}} * [https://leitbetriebe.at/leitbetriebe/facc-ag/ Leitbetriebe Austria – ''FACC AG''] {{deu oznaka}} * [https://www.wienerborse.at/marktdaten/aktien-sonstige/preisdaten/?ISIN=AT00000FACC2&market=wbag&typo3=0&news=0&products=1&ID_NOTATION=104198263 Wiener Börse – ''FACC AG''] {{deu oznaka}} <small>([[Beč]]ka [[burza]] – ''FACC'' d.d.)</small> * [https://infobiz.fina.hr/tvrtka/facc-solutions-croatia-d-o-o/OIB-05573621689 Fina / Info.BIZ – ''FACC Solutions Croatia'' d.o.o.] [[Kategorija:Aeronautika]] [[Kategorija:Zrakoplovna industrija]] [[Kategorija:Zrakoplovstvo u Austriji]] [[Kategorija:Austrijske proizvodne tvrtke]] 2y7sdpkcgelm45hpa6whh9yvc1o0ob6 0 816209 7592213 7592157 2026-09-01T14:01:17Z ~2026-45781-59 370241 /* Radnja */ 7592213 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Slučajna obitelj | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = | žanr = telenovela<br>drama<br>humor | autor = | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = | glumci = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]<br>[[Romina Tonković]]<br>Tit Emanuel Medvešek | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = | broj_epizoda = | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | produkcijska_kuća = | tv_kuća = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | početak_serije = {{Premijera|6|9|2026|l}} | kraj_serije = još traje | ostale_kuće = | povezano = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/ | imdb_id = }} '''''Slučajna obitelj''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[televizijska serija]], a s prikazivanjem kreće na [[6. rujna]] [[2026.]] na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova TV donosi novu domaću seriju!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-tv-donosi-novu-domacu-seriju---994141.html|access-date=2026-07-31|website=Nova TV|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-10|title=Uskoro stiže nova serija Nove TV "Slučajna obitelj"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-pobjegli-su-od-starog-zivota-a-novi-ce-im-donijeti-potpuni-kaos---995458.html|url-status=live|access-date=2026-08-10|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nova serija "Slučajna obitelj" od nedjelje, 6. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-serija-slucajna-obitelj-od-nedjelje-6-rujna-na-novoj-tv---998837.html|access-date=2026-09-01|website=Nova TV|language=hr}}</ref> == Radnja == Troje potpunih stranaca, odbjegli mladoženja, konobarica koja bježi od nasilnog partnera i mladić koji je napustio dom za nezbrinutu djecu, slučajno se povezuju dok svatko od njih pokušava pobjeći od vlastitih problema. Kako bi se spasili, prisiljeni su predstavljati se kao sretna obitelj te sklapaju svojevrstan pakt kako bi zajedno preživjeli. Unatoč različitim karakterima i životnim pričama, nadaju se da će se nakon prolaska opasnosti razići i nastaviti svatko svojim putem. == Glumačka postava i likovi == * [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]] kao Vito Haranga * [[Romina Tonković]] kao Korina Meštrov * [[Tit Emanuel Medvešek]] kao Petar Kiša * [[Dragan Despot]] kao Ante Glamuzin * [[Dijana Vidušin]] kao Vlasta Lisac * [[Stjepan Perić]] * [[Zlatan Zuhrić]] * [[Sandra Lončarić]] * [[Sara Stanić]] kao Ljilja * [[Nebojša Rako]] kao Bruno Bauer * [[Lovro Juraga]] kao Lovro Lisac * [[Dora Dimić Rakar]] kao Tatjana Lisac * [[Barbara Nola]] * [[Lena Medar]] kao Lana Pandža * [[Jasna Odorčić]] kao Lovorka Glamuzin * [[Slavko Sobin]] * [[Dado Ćosić]] * [[Ksenija Pajić]] kao Slavica Lovrić * [[Katarina Baban]] kao Milena Kutnjak * [[Milan Štrljić]] * [[Nives Celzijus]] kao Lada Bilić * [[Filip Detelić]] kao Boris Deželić == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]] mmvyzk2zk2d3noo2b0mkvtpnivw6rlq 7592214 7592213 2026-09-01T14:02:00Z ~2026-45781-59 370241 /* Radnja */ 7592214 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Slučajna obitelj | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = | žanr = telenovela<br>drama<br>humor | autor = | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = | glumci = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]<br>[[Romina Tonković]]<br>Tit Emanuel Medvešek | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = | broj_epizoda = | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | produkcijska_kuća = | tv_kuća = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | početak_serije = {{Premijera|6|9|2026|l}} | kraj_serije = | ostale_kuće = | povezano = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/ | imdb_id = }} '''''Slučajna obitelj''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[televizijska serija]], a s prikazivanjem kreće na [[6. rujna]] [[2026.]] na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova TV donosi novu domaću seriju!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-tv-donosi-novu-domacu-seriju---994141.html|access-date=2026-07-31|website=Nova TV|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-10|title=Uskoro stiže nova serija Nove TV "Slučajna obitelj"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-pobjegli-su-od-starog-zivota-a-novi-ce-im-donijeti-potpuni-kaos---995458.html|url-status=live|access-date=2026-08-10|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nova serija "Slučajna obitelj" od nedjelje, 6. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-serija-slucajna-obitelj-od-nedjelje-6-rujna-na-novoj-tv---998837.html|access-date=2026-09-01|website=Nova TV|language=hr}}</ref> == Radnja == Troje potpunih stranaca, odbjegli mladoženja, konobarica koja bježi od nasilnog partnera i mladić koji je napustio dom za nezbrinutu djecu, slučajno se povezuju dok svatko od njih pokušava pobjeći od vlastitih problema. Kako bi se spasili, prisiljeni su predstavljati se kao sretna obitelj te sklapaju svojevrstan pakt kako bi zajedno preživjeli. Unatoč različitim karakterima i životnim pričama, nadaju se da će se nakon prolaska opasnosti razići i nastaviti svatko svojim putem. == Glumačka postava i likovi == * [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]] kao Vito Haranga * [[Romina Tonković]] kao Korina Meštrov * [[Tit Emanuel Medvešek]] kao Petar Kiša * [[Dragan Despot]] kao Ante Glamuzin * [[Dijana Vidušin]] kao Vlasta Lisac * [[Stjepan Perić]] * [[Zlatan Zuhrić]] * [[Sandra Lončarić]] * [[Sara Stanić]] kao Ljilja * [[Nebojša Rako]] kao Bruno Bauer * [[Lovro Juraga]] kao Lovro Lisac * [[Dora Dimić Rakar]] kao Tatjana Lisac * [[Barbara Nola]] * [[Lena Medar]] kao Lana Pandža * [[Jasna Odorčić]] kao Lovorka Glamuzin * [[Slavko Sobin]] * [[Dado Ćosić]] * [[Ksenija Pajić]] kao Slavica Lovrić * [[Katarina Baban]] kao Milena Kutnjak * [[Milan Štrljić]] * [[Nives Celzijus]] kao Lada Bilić * [[Filip Detelić]] kao Boris Deželić == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]] 4312p3996xg37at1d2sqjx8xw0d0fzn 7592295 7592214 2026-09-01T20:01:49Z Zviz2401 102709 /* Glumačka postava i likovi */ 7592295 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Slučajna obitelj | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = | žanr = telenovela<br>drama<br>humor | autor = | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = | glumci = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]<br>[[Romina Tonković]]<br>Tit Emanuel Medvešek | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = | broj_epizoda = | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | produkcijska_kuća = | tv_kuća = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | početak_serije = {{Premijera|6|9|2026|l}} | kraj_serije = | ostale_kuće = | povezano = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/ | imdb_id = }} '''''Slučajna obitelj''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[televizijska serija]], a s prikazivanjem kreće na [[6. rujna]] [[2026.]] na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova TV donosi novu domaću seriju!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-tv-donosi-novu-domacu-seriju---994141.html|access-date=2026-07-31|website=Nova TV|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-10|title=Uskoro stiže nova serija Nove TV "Slučajna obitelj"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-pobjegli-su-od-starog-zivota-a-novi-ce-im-donijeti-potpuni-kaos---995458.html|url-status=live|access-date=2026-08-10|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nova serija "Slučajna obitelj" od nedjelje, 6. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-serija-slucajna-obitelj-od-nedjelje-6-rujna-na-novoj-tv---998837.html|access-date=2026-09-01|website=Nova TV|language=hr}}</ref> == Radnja == Troje potpunih stranaca, odbjegli mladoženja, konobarica koja bježi od nasilnog partnera i mladić koji je napustio dom za nezbrinutu djecu, slučajno se povezuju dok svatko od njih pokušava pobjeći od vlastitih problema. Kako bi se spasili, prisiljeni su predstavljati se kao sretna obitelj te sklapaju svojevrstan pakt kako bi zajedno preživjeli. Unatoč različitim karakterima i životnim pričama, nadaju se da će se nakon prolaska opasnosti razići i nastaviti svatko svojim putem. == Glumačka postava i likovi == * [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]] kao Vito Haranga * [[Romina Tonković]] kao Korina Meštrov * [[Tit Emanuel Medvešek]] kao Petar Kiša * [[Milan Štrljić]] kao Josip Haranga, Vitov otac * [[Dragan Despot]] kao Ante Glamuzin, Lovorkin muž i Vlastin otac * [[Jasna Odorčić]] kao Lovorka Glamuzin, Antina žena i Vlastina majka * [[Barbara Nola]] kao Ksenija Haranga, Vitina mama * [[Zlatan Zuhrić]] kao Dinko Pandža, Lanin tata * [[Sandra Lončarić]] kao Mira Pandža, Ladina mama * [[Sara Stanić]] kao Ljilja, Lanina kuma * [[Lena Medar]] kao Lana Pandža * [[Nebojša Rako]] kao Bruno Bauer, Vitov kum * [[Katarina Baban]] kao Milena Kutnjak * [[Dado Ćosić]] kao Frane, policajac i Ivin kolega * [[Stjepan Perić]] kao Ivo Lisac, policajac, Vlastin muž i Franin kolega * [[Dora Dimić Rakar]] kao Tatjana Lisac, Lovrina sestra, Ivina i Vlastina kćer * [[Lovro Juraga]] kao Lovro Lisac, Tatjanin brat, Ivin i Vlastin sin * [[Nives Celzijus|Nives Zeljković]] kao Lada Bilić * [[Filip Detelić]] kao Boris Deželić * [[Dijana Vidušin]] kao Vlasta Lisac (''djev''. Glamuzin), Ivina žena, Antina kćer * [[Ksenija Pajić]] kao Slavica Lovrić * [[Slavko Sobin]] kao Gogi === Gosti === * [[Martina Stjepanović Meter]] kao voditeljica lokala * [[Žarko Radić]] kao don Matija == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]] af87mibbhtbma3xyrh1rqjqfu0oi1t1 7592297 7592295 2026-09-01T20:03:19Z Zviz2401 102709 7592297 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Slučajna obitelj | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = | žanr = telenovela<br>drama<br>humor | autor = Dea Matas | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = Tomislav Rukavina | glumci = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]<br>[[Romina Tonković]]<br>Tit Emanuel Medvešek | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = | popis_epizoda = | producent = Krešimir Renzo Prosoli | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 50 min. | produkcijska_kuća = Real Grupa d.o.o. | tv_kuća = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | početak_serije = {{Premijera|6|9|2026|l}} | kraj_serije = | ostale_kuće = | povezano = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/ | imdb_id = }} '''''Slučajna obitelj''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[televizijska serija]], a s prikazivanjem kreće na [[6. rujna]] [[2026.]] na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova TV donosi novu domaću seriju!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-tv-donosi-novu-domacu-seriju---994141.html|access-date=2026-07-31|website=Nova TV|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-10|title=Uskoro stiže nova serija Nove TV "Slučajna obitelj"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-pobjegli-su-od-starog-zivota-a-novi-ce-im-donijeti-potpuni-kaos---995458.html|url-status=live|access-date=2026-08-10|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nova serija "Slučajna obitelj" od nedjelje, 6. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-serija-slucajna-obitelj-od-nedjelje-6-rujna-na-novoj-tv---998837.html|access-date=2026-09-01|website=Nova TV|language=hr}}</ref> == Radnja == Troje potpunih stranaca, odbjegli mladoženja, konobarica koja bježi od nasilnog partnera i mladić koji je napustio dom za nezbrinutu djecu, slučajno se povezuju dok svatko od njih pokušava pobjeći od vlastitih problema. Kako bi se spasili, prisiljeni su predstavljati se kao sretna obitelj te sklapaju svojevrstan pakt kako bi zajedno preživjeli. Unatoč različitim karakterima i životnim pričama, nadaju se da će se nakon prolaska opasnosti razići i nastaviti svatko svojim putem. == Glumačka postava i likovi == * [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]] kao Vito Haranga * [[Romina Tonković]] kao Korina Meštrov * [[Tit Emanuel Medvešek]] kao Petar Kiša * [[Milan Štrljić]] kao Josip Haranga, Vitov otac * [[Dragan Despot]] kao Ante Glamuzin, Lovorkin muž i Vlastin otac * [[Jasna Odorčić]] kao Lovorka Glamuzin, Antina žena i Vlastina majka * [[Barbara Nola]] kao Ksenija Haranga, Vitina mama * [[Zlatan Zuhrić]] kao Dinko Pandža, Lanin tata * [[Sandra Lončarić]] kao Mira Pandža, Ladina mama * [[Sara Stanić]] kao Ljilja, Lanina kuma * [[Lena Medar]] kao Lana Pandža * [[Nebojša Rako]] kao Bruno Bauer, Vitov kum * [[Katarina Baban]] kao Milena Kutnjak * [[Dado Ćosić]] kao Frane, policajac i Ivin kolega * [[Stjepan Perić]] kao Ivo Lisac, policajac, Vlastin muž i Franin kolega * [[Dora Dimić Rakar]] kao Tatjana Lisac, Lovrina sestra, Ivina i Vlastina kćer * [[Lovro Juraga]] kao Lovro Lisac, Tatjanin brat, Ivin i Vlastin sin * [[Nives Celzijus|Nives Zeljković]] kao Lada Bilić * [[Filip Detelić]] kao Boris Deželić * [[Dijana Vidušin]] kao Vlasta Lisac (''djev''. Glamuzin), Ivina žena, Antina kćer * [[Ksenija Pajić]] kao Slavica Lovrić * [[Slavko Sobin]] kao Gogi === Gosti === * [[Martina Stjepanović Meter]] kao voditeljica lokala * [[Žarko Radić]] kao don Matija == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]] 3auid4cz09xhyxdfuzpf3pa7aqqwnui 7592329 7592297 2026-09-01T22:22:28Z ~2026-45781-59 370241 /* Radnja */ 7592329 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Slučajna obitelj | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = | žanr = telenovela<br>drama<br>humor | autor = Dea Matas | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = Tomislav Rukavina | glumci = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]<br>[[Romina Tonković]]<br>Tit Emanuel Medvešek | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 130 | popis_epizoda = | producent = Krešimir Renzo Prosoli | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 50 min. | produkcijska_kuća = Real Grupa d.o.o. | tv_kuća = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | početak_serije = {{Premijera|6|9|2026|l}} | kraj_serije = | ostale_kuće = | povezano = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/ | imdb_id = }} '''''Slučajna obitelj''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[televizijska serija]], a s prikazivanjem kreće na [[6. rujna]] [[2026.]] na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova TV donosi novu domaću seriju!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-tv-donosi-novu-domacu-seriju---994141.html|access-date=2026-07-31|website=Nova TV|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-10|title=Uskoro stiže nova serija Nove TV "Slučajna obitelj"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-pobjegli-su-od-starog-zivota-a-novi-ce-im-donijeti-potpuni-kaos---995458.html|url-status=live|access-date=2026-08-10|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nova serija "Slučajna obitelj" od nedjelje, 6. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-serija-slucajna-obitelj-od-nedjelje-6-rujna-na-novoj-tv---998837.html|access-date=2026-09-01|website=Nova TV|language=hr}}</ref> == Radnja == Troje potpunih stranaca, odbjegli mladoženja, konobarica koja bježi od nasilnog partnera i mladić koji je napustio dom za nezbrinutu djecu, slučajno se povezuju dok svatko od njih pokušava pobjeći od vlastitih problema. Kako bi se spasili, prisiljeni su predstavljati se kao sretna obitelj te sklapaju svojevrstan pakt kako bi zajedno preživjeli. Unatoč različitim karakterima i životnim pričama, nadaju se da će se nakon prolaska opasnosti razići i nastaviti svatko svojim putem. == Glumačka postava i likovi == * [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]] kao Vito Haranga * [[Romina Tonković]] kao Korina Meštrov * [[Tit Emanuel Medvešek]] kao Petar Kiša * [[Milan Štrljić]] kao Josip Haranga, Vitov otac * [[Dragan Despot]] kao Ante Glamuzin, Lovorkin muž i Vlastin otac * [[Jasna Odorčić]] kao Lovorka Glamuzin, Antina žena i Vlastina majka * [[Barbara Nola]] kao Ksenija Haranga, Vitina mama * [[Zlatan Zuhrić]] kao Dinko Pandža, Lanin tata * [[Sandra Lončarić]] kao Mira Pandža, Ladina mama * [[Sara Stanić]] kao Ljilja, Lanina kuma * [[Lena Medar]] kao Lana Pandža * [[Nebojša Rako]] kao Bruno Bauer, Vitov kum * [[Katarina Baban]] kao Milena Kutnjak * [[Dado Ćosić]] kao Frane, policajac i Ivin kolega * [[Stjepan Perić]] kao Ivo Lisac, policajac, Vlastin muž i Franin kolega * [[Dora Dimić Rakar]] kao Tatjana Lisac, Lovrina sestra, Ivina i Vlastina kćer * [[Lovro Juraga]] kao Lovro Lisac, Tatjanin brat, Ivin i Vlastin sin * [[Nives Celzijus|Nives Zeljković]] kao Lada Bilić * [[Filip Detelić]] kao Boris Deželić * [[Dijana Vidušin]] kao Vlasta Lisac (''djev''. Glamuzin), Ivina žena, Antina kćer * [[Ksenija Pajić]] kao Slavica Lovrić * [[Slavko Sobin]] kao Gogi === Gosti === * [[Martina Stjepanović Meter]] kao voditeljica lokala * [[Žarko Radić]] kao don Matija == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]] p51cn50pir96zuk9v0u4e8vsc6ahepi 7592352 7592329 2026-09-01T23:09:41Z Zviz2401 102709 /* Gosti */ 7592352 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Slučajna obitelj | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = | žanr = telenovela<br>drama<br>humor | autor = Dea Matas | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = Tomislav Rukavina | glumci = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]<br>[[Romina Tonković]]<br>Tit Emanuel Medvešek | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 130 | popis_epizoda = | producent = Krešimir Renzo Prosoli | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 50 min. | produkcijska_kuća = Real Grupa d.o.o. | tv_kuća = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | početak_serije = {{Premijera|6|9|2026|l}} | kraj_serije = | ostale_kuće = | povezano = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/ | imdb_id = }} '''''Slučajna obitelj''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[televizijska serija]], a s prikazivanjem kreće na [[6. rujna]] [[2026.]] na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova TV donosi novu domaću seriju!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-tv-donosi-novu-domacu-seriju---994141.html|access-date=2026-07-31|website=Nova TV|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-10|title=Uskoro stiže nova serija Nove TV "Slučajna obitelj"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-pobjegli-su-od-starog-zivota-a-novi-ce-im-donijeti-potpuni-kaos---995458.html|url-status=live|access-date=2026-08-10|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nova serija "Slučajna obitelj" od nedjelje, 6. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-serija-slucajna-obitelj-od-nedjelje-6-rujna-na-novoj-tv---998837.html|access-date=2026-09-01|website=Nova TV|language=hr}}</ref> == Radnja == Troje potpunih stranaca, odbjegli mladoženja, konobarica koja bježi od nasilnog partnera i mladić koji je napustio dom za nezbrinutu djecu, slučajno se povezuju dok svatko od njih pokušava pobjeći od vlastitih problema. Kako bi se spasili, prisiljeni su predstavljati se kao sretna obitelj te sklapaju svojevrstan pakt kako bi zajedno preživjeli. Unatoč različitim karakterima i životnim pričama, nadaju se da će se nakon prolaska opasnosti razići i nastaviti svatko svojim putem. == Glumačka postava i likovi == * [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]] kao Vito Haranga * [[Romina Tonković]] kao Korina Meštrov * [[Tit Emanuel Medvešek]] kao Petar Kiša * [[Milan Štrljić]] kao Josip Haranga, Vitov otac * [[Dragan Despot]] kao Ante Glamuzin, Lovorkin muž i Vlastin otac * [[Jasna Odorčić]] kao Lovorka Glamuzin, Antina žena i Vlastina majka * [[Barbara Nola]] kao Ksenija Haranga, Vitina mama * [[Zlatan Zuhrić]] kao Dinko Pandža, Lanin tata * [[Sandra Lončarić]] kao Mira Pandža, Ladina mama * [[Sara Stanić]] kao Ljilja, Lanina kuma * [[Lena Medar]] kao Lana Pandža * [[Nebojša Rako]] kao Bruno Bauer, Vitov kum * [[Katarina Baban]] kao Milena Kutnjak, konobarica, Franina sestra * [[Dado Ćosić]] kao Frane Kutnjak, policajac, Ivin kolega i MIlenin brat * [[Stjepan Perić]] kao Ivo Lisac, policajac, Vlastin muž i Franin kolega * [[Dora Dimić Rakar]] kao Tatjana Lisac, Lovrina sestra, Ivina i Vlastina kćer * [[Lovro Juraga]] kao Lovro Lisac, Tatjanin brat, Ivin i Vlastin sin * [[Nives Celzijus|Nives Zeljković]] kao Lada Bilić, načelnica Jaruge * [[Filip Detelić]] kao Boris Deželić * [[Dijana Vidušin]] kao Vlasta Lisac (''djev''. Glamuzin), Ivina žena, Antina kćer * [[Ksenija Pajić]] kao Slavica Lovrić * [[Slavko Sobin]] kao Gogi === Gosti === * [[Martina Stjepanović Meter]] kao voditeljica lokala * [[Žarko Radić]] kao don Matija Žagar * [[Slavko Juraga]] kao Slavko, policajac == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]] 3i7aixdllbfl7244tu4pay1h5rxfnab 7592389 7592352 2026-09-02T00:38:10Z ~2026-46524-77 370728 /* Glumačka postava i likovi */ 7592389 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Slučajna obitelj | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = | žanr = telenovela<br>drama<br>humor | autor = Dea Matas | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = Tomislav Rukavina | glumci = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]<br>[[Romina Tonković]]<br>Tit Emanuel Medvešek | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 130 | popis_epizoda = | producent = Krešimir Renzo Prosoli | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 50 min. | produkcijska_kuća = Real Grupa d.o.o. | tv_kuća = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | početak_serije = {{Premijera|6|9|2026|l}} | kraj_serije = | ostale_kuće = | povezano = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/ | imdb_id = }} '''''Slučajna obitelj''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[televizijska serija]], a s prikazivanjem kreće na [[6. rujna]] [[2026.]] na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova TV donosi novu domaću seriju!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-tv-donosi-novu-domacu-seriju---994141.html|access-date=2026-07-31|website=Nova TV|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-10|title=Uskoro stiže nova serija Nove TV "Slučajna obitelj"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-pobjegli-su-od-starog-zivota-a-novi-ce-im-donijeti-potpuni-kaos---995458.html|url-status=live|access-date=2026-08-10|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nova serija "Slučajna obitelj" od nedjelje, 6. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-serija-slucajna-obitelj-od-nedjelje-6-rujna-na-novoj-tv---998837.html|access-date=2026-09-01|website=Nova TV|language=hr}}</ref> == Radnja == Troje potpunih stranaca, odbjegli mladoženja, konobarica koja bježi od nasilnog partnera i mladić koji je napustio dom za nezbrinutu djecu, slučajno se povezuju dok svatko od njih pokušava pobjeći od vlastitih problema. Kako bi se spasili, prisiljeni su predstavljati se kao sretna obitelj te sklapaju svojevrstan pakt kako bi zajedno preživjeli. Unatoč različitim karakterima i životnim pričama, nadaju se da će se nakon prolaska opasnosti razići i nastaviti svatko svojim putem. == Glumačka postava i likovi == * [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]] kao Vito Haranga * [[Romina Tonković]] kao Korina Meštrov * [[Tit Emanuel Medvešek]] kao Petar Kiša * [[Milan Štrljić]] kao Josip Haranga, Vitov otac * [[Dragan Despot]] kao Ante Glamuzin, Lovorkin muž i Vlastin otac * [[Jasna Odorčić]] kao Lovorka Glamuzin, Antina žena i Vlastina majka * [[Barbara Nola]] kao Ksenija Haranga, Vitina mama * [[Zlatan Zuhrić]] kao Dinko Pandža, Lanin tata * [[Sandra Lončarić]] kao Mira Pandža, Lanina mama * [[Sara Stanić]] kao Ljilja, Lanina kuma * [[Lena Medar]] kao Lana Pandža,zaručnica Vite * [[Nebojša Rako]] kao Bruno Bauer, Vitov kum * [[Katarina Baban]] kao Milena Kutnjak, konobarica, Franina sestra * [[Dado Ćosić]] kao Frane Kutnjak, policajac, Ivin kolega i MIlenin brat * [[Stjepan Perić]] kao Ivo Lisac, policajac, Vlastin muž i Franin kolega * [[Dora Dimić Rakar]] kao Tatjana Lisac, Lovrina sestra, Ivina i Vlastina kćer * [[Lovro Juraga]] kao Lovro Lisac, Tatjanin brat, Ivin i Vlastin sin * [[Nives Celzijus|Nives Zeljković]] kao Lada Bilić, načelnica Jaruge * [[Filip Detelić]] kao Boris Deželić inspektor * [[Dijana Vidušin]] kao Vlasta Lisac (''djev''. Glamuzin), Ivina žena, Antina kćer * [[Ksenija Pajić]] kao Slavica Lovrić * [[Slavko Sobin]] kao Gogi === Gosti === * [[Martina Stjepanović Meter]] kao voditeljica lokala * [[Žarko Radić]] kao don Matija Žagar * [[Slavko Juraga]] kao Slavko, policajac == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]] gutf2afapowschumu7bqbqiudm91xd4 7592390 7592389 2026-09-02T00:41:46Z ~2026-46524-77 370728 /* Glumačka postava i likovi */ 7592390 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Slučajna obitelj | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = | žanr = telenovela<br>drama<br>humor | autor = Dea Matas | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = Tomislav Rukavina | glumci = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]<br>[[Romina Tonković]]<br>Tit Emanuel Medvešek | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 130 | popis_epizoda = | producent = Krešimir Renzo Prosoli | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 50 min. | produkcijska_kuća = Real Grupa d.o.o. | tv_kuća = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | početak_serije = {{Premijera|6|9|2026|l}} | kraj_serije = | ostale_kuće = | povezano = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/ | imdb_id = }} '''''Slučajna obitelj''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[televizijska serija]], a s prikazivanjem kreće na [[6. rujna]] [[2026.]] na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova TV donosi novu domaću seriju!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-tv-donosi-novu-domacu-seriju---994141.html|access-date=2026-07-31|website=Nova TV|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-10|title=Uskoro stiže nova serija Nove TV "Slučajna obitelj"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-pobjegli-su-od-starog-zivota-a-novi-ce-im-donijeti-potpuni-kaos---995458.html|url-status=live|access-date=2026-08-10|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nova serija "Slučajna obitelj" od nedjelje, 6. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-serija-slucajna-obitelj-od-nedjelje-6-rujna-na-novoj-tv---998837.html|access-date=2026-09-01|website=Nova TV|language=hr}}</ref> == Radnja == Troje potpunih stranaca, odbjegli mladoženja, konobarica koja bježi od nasilnog partnera i mladić koji je napustio dom za nezbrinutu djecu, slučajno se povezuju dok svatko od njih pokušava pobjeći od vlastitih problema. Kako bi se spasili, prisiljeni su predstavljati se kao sretna obitelj te sklapaju svojevrstan pakt kako bi zajedno preživjeli. Unatoč različitim karakterima i životnim pričama, nadaju se da će se nakon prolaska opasnosti razići i nastaviti svatko svojim putem. == Glumačka postava i likovi == * [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]] kao Vito Haranga * [[Romina Tonković]] kao Korina Meštrov * [[Tit Emanuel Medvešek]] kao Petar Kiša * [[Milan Štrljić]] kao Josip Haranga, Vitov otac * [[Dragan Despot]] kao Ante Glamuzin, Lovorkin muž i Vlastin otac * [[Jasna Odorčić]] kao Lovorka Glamuzin, Antina žena i Vlastina majka * [[Barbara Nola]] kao Ksenija Haranga,Vitina mama * [[Zlatan Zuhrić]] kao Dinko Pandža, Lanin tata * [[Sandra Lončarić]] kao Mira Pandža, Lanina mama * [[Sara Stanić]] kao Ljilja, Lanina kuma * [[Lena Medar]] kao Lana Pandža,zaručnica Vite * [[Nebojša Rako]] kao Bruno Bauer, Vitov kum * [[Katarina Baban]] kao Milena Kutnjak, konobarica, Franina sestra * [[Dado Ćosić]] kao Frane Kutnjak, policajac, Ivin kolega i MIlenin brat * [[Stjepan Perić]] kao Ivo Lisac, policajac, Vlastin muž i Franin kolega * [[Dora Dimić Rakar]] kao Tatjana Lisac, Lovrina sestra, Ivina i Vlastina kćer * [[Lovro Juraga]] kao Lovro Lisac, Tatjanin brat, Ivin i Vlastin sin * [[Nives Celzijus|Nives Zeljković]] kao Lada Bilić, načelnica Jaruge * [[Filip Detelić]] kao Boris Deželić inspektor * [[Dijana Vidušin]] kao Vlasta Lisac (''djev''. Glamuzin), Ivina žena, Antina kćer * [[Ksenija Pajić]] kao Slavica Lovrić,Josipova prijateljica * [[Slavko Sobin]] kao Gogi,Korini bivši dečko === Gosti === * [[Martina Stjepanović Meter]] kao voditeljica lokala * [[Žarko Radić]] kao don Matija Žagar * [[Slavko Juraga]] kao Slavko, policajac == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]] dwdh7hr6xzc34qnb50a8mi1i9w3qxd6 7592391 7592390 2026-09-02T00:42:37Z ~2026-46524-77 370728 /* Glumačka postava i likovi */ 7592391 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Slučajna obitelj | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = | žanr = telenovela<br>drama<br>humor | autor = Dea Matas | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = Tomislav Rukavina | glumci = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]<br>[[Romina Tonković]]<br>Tit Emanuel Medvešek | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = 1 | broj_epizoda = 130 | popis_epizoda = | producent = Krešimir Renzo Prosoli | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 50 min. | produkcijska_kuća = Real Grupa d.o.o. | tv_kuća = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | početak_serije = {{Premijera|6|9|2026|l}} | kraj_serije = | ostale_kuće = | povezano = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/ | imdb_id = }} '''''Slučajna obitelj''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[televizijska serija]], a s prikazivanjem kreće na [[6. rujna]] [[2026.]] na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova TV donosi novu domaću seriju!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-tv-donosi-novu-domacu-seriju---994141.html|access-date=2026-07-31|website=Nova TV|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-10|title=Uskoro stiže nova serija Nove TV "Slučajna obitelj"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-pobjegli-su-od-starog-zivota-a-novi-ce-im-donijeti-potpuni-kaos---995458.html|url-status=live|access-date=2026-08-10|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nova serija "Slučajna obitelj" od nedjelje, 6. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-serija-slucajna-obitelj-od-nedjelje-6-rujna-na-novoj-tv---998837.html|access-date=2026-09-01|website=Nova TV|language=hr}}</ref> == Radnja == Troje potpunih stranaca, odbjegli mladoženja, konobarica koja bježi od nasilnog partnera i mladić koji je napustio dom za nezbrinutu djecu, slučajno se povezuju dok svatko od njih pokušava pobjeći od vlastitih problema. Kako bi se spasili, prisiljeni su predstavljati se kao sretna obitelj te sklapaju svojevrstan pakt kako bi zajedno preživjeli. Unatoč različitim karakterima i životnim pričama, nadaju se da će se nakon prolaska opasnosti razići i nastaviti svatko svojim putem. == Glumačka postava i likovi == * [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]] kao Vito Haranga * [[Romina Tonković]] kao Korina Meštrov * [[Tit Emanuel Medvešek]] kao Petar Kiša * [[Milan Štrljić]] kao Josip Haranga, Vitov otac * [[Dragan Despot]] kao Ante Glamuzin, Lovorkin muž i Vlastin otac * [[Jasna Odorčić]] kao Lovorka Glamuzin, Antina žena i Vlastina majka * [[Barbara Nola]] kao Ksenija Haranga,Vitina mama * [[Zlatan Zuhrić]] kao Dinko Pandža, Lanin tata * [[Sandra Lončarić]] kao Mira Pandža, Lanina mama * [[Sara Stanić]] kao Ljilja, Lanina kuma * [[Lena Medar]] kao Lana Pandža,zaručnica Vite * [[Nebojša Rako]] kao Bruno Bauer, Vitov kum * [[Katarina Baban]] kao Milena Kutnjak, konobarica, Franina sestra * [[Dado Ćosić]] kao Frane Kutnjak, policajac, Ivin kolega i MIlenin brat * [[Stjepan Perić]] kao Ivo Lisac, policajac, Vlastin muž i Franin kolega * [[Dora Dimić Rakar]] kao Tatjana Lisac, Lovrina sestra, Ivina i Vlastina kćer * [[Lovro Juraga]] kao Lovro Lisac, Tatjanin brat, Ivin i Vlastin sin * [[Nives Celzijus|Nives Zeljković]] kao Lada Bilić, načelnica Jaruge * [[Filip Detelić]] kao Boris Deželić inspektor * [[Dijana Vidušin]] kao Vlasta Lisac (''djev''. Glamuzin), Ivina žena, Antina kćer * [[Ksenija Pajić]] kao Slavica Lovrić,Josipova prijateljica * [[Slavko Sobin]] kao Gogi,Korinin bivši dečko === Gosti === * [[Martina Stjepanović Meter]] kao voditeljica lokala * [[Žarko Radić]] kao don Matija Žagar * [[Slavko Juraga]] kao Slavko, policajac == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]] lbiapvs2hws5cgldieaqut9p8ovl4cp 10 816270 7592235 7592094 2026-09-01T14:34:38Z Дејан2021 257346 7592235 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{{{{♥|safesubst:}}}#invoke:age|age_generic|template=age_yd}}</includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> inb4m3zvs7rjwrv176tzpuy8mueoimh 7592237 7592235 2026-09-01T14:36:16Z Дејан2021 257346 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7592235|7592235]] suradnika [[Special:Contributions/Дејан2021|Дејан2021]] ([[User talk:Дејан2021|razgovor]]) 7592237 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#if:{{{3|}}} |{{age in years and days/key|{{age | {{{1}}} | {{{2}}} | {{{3}}} | {{{4|{{LOCALYEAR}}}}} | {{{5|{{LOCALMONTH1}}}}} | {{{6|{{LOCALDAY}}}}}}}|{{age in days|{{#ifexpr:{{{5|{{LOCALMONTH1}}}}}<{{{2}}}|{{#expr:{{{4|{{LOCALYEAR}}}}}-1}}|{{#ifexpr:{{{5|{{LOCALMONTH1}}}}}={{{2}}}|{{#ifexpr:{{{6|{{LOCALDAY}}}}}<{{{3}}}|{{#expr:{{{4|{{LOCALYEAR}}}}}-1}}|{{{4|{{LOCALYEAR}}}}}}}|{{{4|{{LOCALYEAR}}}}}}}}}|{{{2}}}|{{{3}}}|{{{4|{{LOCALYEAR}}}}}|{{{5|{{LOCALMONTH1}}}}}|{{{6|{{LOCALDAY}}}}}}}|sep={{{sep|}}}}} |{{ntsh|{{#expr:{{#time:U|{{{2|}}}}}-{{#time:U|{{{1|}}}}}}}}}{{#ifexpr:{{#time:U|{{{2|}}}}}-{{#time:U|{{{1|}}}}}<0 |−{{age in years and days/out|{{#expr:{{#time:Y|{{{1|}}}}}-{{#time:Y|{{{2|}}}}}}}|{{#expr:{{#time:z|{{{1|}}}}}-{{#time:z|{{#time:j M|{{{2|}}}}} {{#time:Y|{{{1|}}}}}}}}}|{{#time:L|{{{1|}}}}}|sep={{{sep|}}}}} |{{age in years and days/out|{{#expr:{{#time:Y|{{{2|}}}}}-{{#time:Y|{{{1|}}}}}}}|{{#expr:{{#time:z|{{{2|}}}}}-{{#time:z|{{#time:j M|{{{1|}}}}} {{#time:Y|{{{2|}}}}}}}}}|{{#time:L|{{{2|}}}}}|sep={{{sep|}}}}} }} }}</includeonly><noinclude>{{documentation}}</noinclude> sf0ynbuefqj49r530eiq7cv0ae2544s 10 816295 7592238 7568474 2026-09-01T14:38:01Z Дејан2021 257346 Zamijenjen sadržaj stranice s »{{Documentation subpage}} {{lua|age}}« 7592238 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{lua|age}} f4e8tdn72g55uv60yo2fc24yo8ygbiw 7592239 7592238 2026-09-01T14:40:04Z Дејан2021 257346 7592239 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{lua|date}} idky336u7u1ii65q8ovmj971pvold34 7592243 7592239 2026-09-01T14:44:04Z Дејан2021 257346 7592243 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{Lua|en:Modul:Number table sorting}} 26pblsjgpltqkv4o2275o6gg7fpr16q 7592244 7592243 2026-09-01T14:44:54Z Дејан2021 257346 7592244 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{Template shortcut|Nts}} {{Lua|Module:Number table sorting}} {{mbox | type = notice | text = Note. Adding <code>data-sort-type="number"</code> to the relevant column header solves many numerical sorting problems. See [[Help:Sorting#Forcing a column to have a particular data type|Help:Sorting]]. }} This template can be useful when building a [[Help:Sorting|sortable table]] in which a column contains both numbers and text. This template should be applied to every number in the column and should not be used outside of sortable tables. Currently, the template works for numbers between −10³⁰⁸ and 10³⁰⁸. Numbers outside this range will sort above or below other numbers depending on sign. See the [[#Limitations|Limitations]] section below. By default the output is displayed using thousands separators. To display numbers as entered, use {{para|format|no}}. The template generates a hidden "sort key" in the [[HTML]] markup which forces the [[JavaScript]] [[sorting algorithm]] to sort the column alphabetically. ===Purpose=== There are at two cases where this template is useful: # When numbers are followed by some text # When numbers are preceded by some text other than a currency symbol. ==Parameters== The template has only one required parameter: a real number. These examples use the name of the redirect, {{tl|nts}}, for brevity. ; Optional parameters * <code>prefix</code>: To display some text before the number, use {{para|prefix|''some prefix''}} *: <code><nowiki>{{nts|123456789.00123|prefix=approx.&amp;nbsp;}}</nowiki></code> → {{nts|123456789.00123|prefix=approx.&nbsp;}} * <code>format</code>: For unformatted output, use {{para|format|no}} *: <code><nowiki>{{nts|123456789.00123}}</nowiki></code> → {{nts|123456789.00123}} *: <code><nowiki>{{nts|123456789.00123|format=no}}</nowiki></code> → {{nts|123456789.00123|format=no}} * <code>debug</code>: To display the sort key, use {{para|debug|yes}}. *: <code><nowiki>{{nts|123456789.00123|debug=yes}}</nowiki></code> → {{nts|123456789.00123|debug=yes}} *: <code><nowiki>{{nts|-123456789.00123|debug=yes}}</nowiki></code> → {{nts|-123456789.00123|debug=yes}} Apart from the added thousands separators the numbers are formatted as supplied (scientific notation or not, leading and trailing zeros, and a zero before the decimal point or not). This formatting does not affect the sorted order except for numbers not satisfying the limitations mentioned below. {{TemplateDataHeader}} <templatedata> { "description": "", "params": { "1": { "label": "Number", "type": "number", "required": true, "description": "Your number" }, "format": { "label": "Format output?", "type": "string", "required": false, "description": "If you do not wish the output to be formatted (i.e. separated by thousand separators), please put \"no\" in this field. (Without quotation marks.)" }, "debug": { "label": "Debug", "type": "string", "required": false, "description": "If set to \"yes\", forces output to include debug data" }, "prefix": { "label": "Prefix", "type": "string", "required": false, "description": "The prefix to be displayed before the number. E.g. \"Approx.\" or \"$\"" } } } </templatedata> ==Sort key== The sort key is a nineteen-digit number. For numbers within range the first four digits are determined by the number's sign and [[order of magnitude]] and the next fifteen digits are determined by the number's sign and [[significand]]. ;Numbers within range *For numbers between 10⁻³⁰⁸ and 10³⁰⁸ the first four digits are calculated by adding 7000 to the order of magnitude and the next fifteen digits are calculated by multiplying the significand by 10¹⁴. *For numbers between −10⁻³⁰⁸ and −10³⁰⁸ the first four digits are calculated by subtracting the order of magnitude from 2999 and the next fifteen digits are calculated by subtracting the significand from 10 multiplying the difference by 10¹⁴. *The sort key for 0 is 5000000000000000000. ;Numbers out of range *Numbers larger than 10³⁰⁸ are assigned the sort key 9000000000000000000. *Numbers smaller than −10³⁰⁸ are assigned the sort key 1000000000000000000. *Numbers between 10⁻³⁰⁸ and 0 or between 0 and −10⁻³⁰⁸ are assigned the sort key 5000000000000000000. ==Limitations== *Any subset of numbers larger than 10³⁰⁸ are sorted together. *Any subset of numbers smaller than −10³⁰⁸ are sorted together. *Any subset of numbers between 10⁻³⁰⁸ and −10⁻³⁰⁸ are sorted together. *If a non-numeric value is given as the first unnamed parameter the results are undefined. *The hyphen minus sign is converted into a true minus sign; note, though, that this means no more than 12 significant figures are possible. *A prefix (using the <code>prefix</code> parameter) does not affect the sort order. ==Examples== <code><nowiki>{{nts|123456789.00123}}</nowiki></code> → {{nts|123456789.00123|debug=yes}} For text which follows a number, <code><nowiki>{{nts|123,456}}</nowiki> as of 2012</code> displays <code>123,456 as of 2012</code> with a numerical sort key of <code>123456</code>. This forces numerical sorting in the cell using this value instead of the default alphabetical sorting. Below are more examples, some of which illustrate the limitations listed above. {| class="wikitable sortable" ! markup ! sortkey and number ! error spillover |- | <code><nowiki>{{nts|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts||debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts||debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|between 2 and 3|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|between 2 and 3|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|between 2 and 3|debug=no}}</nowiki></code> || {{nts|between 2 and 3|debug=no}} |- | <code><nowiki>{{nts|10|prefix=approx.{{sp}}|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|10|prefix=approx.{{sp}}|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|-5|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|-5|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|-4|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|-4|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|-73|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|-73|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|-67|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|-67|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|-20345678901234567.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|-20345678901234567.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|123.456e3|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|123.456e3|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|123.456e2|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|123.456e2|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|20345678901234567.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|20345678901234567.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|100345678901234567.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|100345678901234567.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|1234567890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|1234567890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|234567890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|234567890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|34567890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|34567890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|4567890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|4567890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|567890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|567890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|67890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|67890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|7890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|7890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|90123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|90123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|23456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|23456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|3456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|3456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|56.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|56.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|6.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|6.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.02345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.02345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.00345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.00345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.00045678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.00045678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.00005678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.00005678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.00000678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.00000678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.00000078|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.00000078|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.00000008|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.00000008|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|.00000008|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|.00000008|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0|debug=yes}} |} ==Related pages== * {{tl|Number table sorting hidden}} - same as this template, but does not display (hides) the number * {{tl|val}} - displays numbers and quantities with various formatting options * {{tl|Convert}} - has a sortable option * {{tl|Date table sorting}} * {{tl|Sort}} * {{tl|Hidden sort key}} <includeonly>{{sandbox other|| [[Category:Sorting templates|Number table sorting]] }}</includeonly> 4lbycfq7e02u9i0bxfpv84breu8v9p4 7592246 7592244 2026-09-01T14:54:14Z Дејан2021 257346 Zamijenjen sadržaj stranice s »{{Documentation subpage}} {{lua|Number table sorting}}« 7592246 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{lua|Number table sorting}} 5si2hb7acjegnch9spb7i1boifw5iap 7592254 7592246 2026-09-01T15:09:14Z Дејан2021 257346 7592254 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} {{Template shortcut|Nts}} {{mbox | type = notice | text = Note. Adding <code>data-sort-type="number"</code> to the relevant column header solves many numerical sorting problems. See [[Help:Sorting#Forcing a column to have a particular data type|Help:Sorting]]. }} This template can be useful when building a [[Help:Sorting|sortable table]] in which a column contains both numbers and text. This template should be applied to every number in the column. Currently, the template works for numbers between −10³⁰⁸ and 10³⁰⁸. Numbers outside this range will sort above or below other numbers depending on sign. See the [[#Limitations|Limitations]] section below. By default the output is displayed using thousands separators. To display numbers as entered, use {{para|format|no}}. The template generates a hidden "sort key" in the [[HTML]] markup which forces the [[JavaScript]] [[sorting algorithm]] to sort the column alphabetically. ===Purpose=== There are at two cases where this template is useful: # When numbers are followed by some text # When numbers are preceded by some text other than a currency symbol. ==Parameters== The template has only one required parameter: a real number. These examples use the name of the redirect, {{tl|nts}}, for brevity. ; Optional parameters * <code>prefix</code>: To display some text before the number, use {{para|prefix|''some prefix''}} *: <code><nowiki>{{nts|123456789.00123|prefix=approx.&amp;nbsp;}}</nowiki></code> → {{nts|123456789.00123|prefix=approx.&nbsp;}} * <code>format</code>: For unformatted output, use {{para|format|no}} *: <code><nowiki>{{nts|123456789.00123}}</nowiki></code> → {{nts|123456789.00123}} *: <code><nowiki>{{nts|123456789.00123|format=no}}</nowiki></code> → {{nts|123456789.00123|format=no}} * <code>debug</code>: To display the sort key, use {{para|debug|yes}}. *: <code><nowiki>{{nts|123456789.00123|debug=yes}}</nowiki></code> → {{nts|123456789.00123|debug=yes}} *: <code><nowiki>{{nts|-123456789.00123|debug=yes}}</nowiki></code> → {{nts|-123456789.00123|debug=yes}} Apart from the added thousands separators the numbers are formatted as supplied (scientific notation or not, leading and trailing zeros, and a zero before the decimal point or not). This formatting does not affect the sorted order except for numbers not satisfying the limitations mentioned below. {{TemplateDataHeader}} <templatedata> { "description": "", "params": { "1": { "label": "Number", "type": "number", "required": true, "description": "Your number" }, "format": { "label": "Format output?", "type": "string", "required": false, "description": "If you do not wish the output to be formatted (i.e. separated by thousand separators), please put \"no\" in this field. (Without quotation marks.)" }, "debug": { "label": "Debug", "type": "string", "required": false, "description": "If set to \"yes\", forces output to include debug data" }, "prefix": { "label": "Prefix", "type": "string", "required": false, "description": "The prefix to be displayed before the number. E.g. \"Appox.\" or \"$\"" } } } </templatedata> ==Sort key== The sort key is a nineteen-digit number. For numbers within range the first four digits are determined by the number's sign and [[order of magnitude]] and the next fifteen digits are determined by the number's sign and [[significand]]. ;Numbers within range *For numbers between 10⁻³⁰⁸ and 10³⁰⁸ the first four digits are calculated by adding 7000 to the order of magnitude and the next fifteen digits are calculated by multiplying the significand by 10¹⁴. *For numbers between −10⁻³⁰⁸ and −10³⁰⁸ the first four digits are calculated by subtracting the order of magnitude from 2999 and the next fifteen digits are calculated by subtracting the significand from 10 multiplying the difference by 10¹⁴. *The sort key for 0 is 5000000000000000000. ;Numbers out of range *Numbers larger than 10³⁰⁸ are assigned the sort key 9000000000000000000. *Numbers smaller than −10³⁰⁸ are assigned the sort key 1000000000000000000. *Numbers between 10⁻³⁰⁸ and 0 or between 0 and −10⁻³⁰⁸ are assigned the sort key 5000000000000000000. ==Limitations== *Any subset of numbers larger than 10³⁰⁸ are sorted together. *Any subset of numbers smaller than −10³⁰⁸ are sorted together. *Any subset of numbers between 10⁻³⁰⁸ and −10⁻³⁰⁸ are sorted together. *If a non-numeric value is given as the first unnamed parameter the results are undefined. *The hyphen minus sign is converted into a true minus sign; note, though, that this means no more than 12 significant figures are possible. *A prefix (using the <code>prefix</code> parameter) does not affect the sort order. ==Examples== <code><nowiki>{{nts|123456789.00123}}</nowiki></code> → {{nts|123456789.00123|debug=yes}} For text which follows a number, <code><nowiki>{{nts|123,456}}</nowiki> as of 2012</code> displays <code>123,456 as of 2012</code> with a numerical sort key of <code>123456</code>. This forces numerical sorting in the cell using this value instead of the default alphabetical sorting. Below are more examples, some of which illustrate the limitations listed above. {| class="wikitable sortable" ! markup ! sortkey and number ! error spillover |- | <code><nowiki>{{nts|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts||debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts||debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|between 2 and 3|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|between 2 and 3|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|between 2 and 3|debug=no}}</nowiki></code> || {{nts|between 2 and 3|debug=no}} |- | <code><nowiki>{{nts|10|prefix=approx.{{sp}}|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|10|prefix=approx.{{sp}}|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|-5|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|-5|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|-4|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|-4|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|-73|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|-73|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|-67|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|-67|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|-20345678901234567.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|-20345678901234567.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|123.456e3|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|123.456e3|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|123.456e2|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|123.456e2|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|20345678901234567.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|20345678901234567.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|100345678901234567.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|100345678901234567.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|1234567890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|1234567890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|234567890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|234567890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|34567890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|34567890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|4567890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|4567890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|567890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|567890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|67890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|67890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|7890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|7890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|890123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|890123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|90123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|90123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|123456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|123456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|23456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|23456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|3456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|3456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|456.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|456.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|56.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|56.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|6.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|6.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.12345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.12345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.02345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.02345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.00345678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.00345678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.00045678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.00045678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.00005678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.00005678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.00000678|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.00000678|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.00000078|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.00000078|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0.00000008|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0.00000008|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|.00000008|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|.00000008|debug=yes}} |- | <code><nowiki>{{nts|0|debug=yes}}</nowiki></code> || {{nts|0|debug=yes}} |} ==See also== * {{tl|Ntsh}} - same as this template, but does not display (hides) the number * {{tl|val}} - displays numbers and quantities with various formatting options * {{tl|Convert}} - has a sortable option * {{tl|Dts}} - for sorting dates * {{tl|Sort}} * {{tl|Hidden sort key}} <includeonly> [[Category:Sorting templates|Nts]] </includeonly> snel7b2kwwvoyook3vvdqra6sxdkad0 7592489 7592254 2026-09-02T10:33:22Z Дејан2021 257346 Zamijenjen sadržaj stranice s »{{subst:Brisati|pogriješio sam pri stvaranju predložka...}}« 7592489 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|pogriješio sam pri stvaranju predložka...|datum=Rujan 2026.|predlagatelj=Дејан2021}} gio10jni13qhrew9xcutx9apoej9q6i 4 816465 7592209 7591335 2026-09-01T13:58:18Z PegiMusic 371193 /* Molba za pregled nacrta biografskog članka */ novi odlomak 7592209 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Sretan [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja]] == [[Datoteka:16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 05082011 Kninska tvrdjava 155.jpg|200px|lijevo]] Svim suradnicima želim sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Vječna slava onima koji su pali za Domovinu! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 11:58, 5. kolovoza 2026. (CEST) {{Citat3|center|Kad zastave na tvrđavu meću, tu svečanost zaboravit neću. Jednu diže na jarbol Korade, a po zidu Četvrte brigade.|Hrvatski guslar [[Mile Krajina]]|https://www.youtube.com/watch?v=zcQdef3a7QQ}} [https://www.youtube.com/watch?v=zcQdef3a7QQ Najbolja skladba]. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:04, 5. kolovoza 2026. (CEST) == Josip Grgurić_ubaciti == [https://hbl.lzmk.hr/clanak/grguric-josip https://hbl.lzmk.hr/clanak/grguric-josi] Definitivno zaslužuje svoje mjesto u Svemiru informacija... [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43198-07|&#126;2026-43198-07]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43198-07|talk]]) 01:49, 6. kolovoza 2026. (CEST) == Molba za pregled nacrta članka Marodi == Pozdrav! Pripremio sam nacrt članka o hrvatskom proizvođaču tjestenine Marodi: https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:AntunM/Marodi_(nacrt) Zaposlenik sam i član obitelji povezane s tvrtkom, pa sam tu povezanost javno objavio na svojoj suradničkoj stranici. Zbog sukoba interesa ne namjeravam samostalno premještati nacrt u glavni prostor članaka. Molim neovisne suradnike da procijene zadovoljava li nacrt kriterije značajnosti, neutralnosti i pouzdanosti izvora te predlože eventualne izmjene ili njegovo premještanje. Hvala! [[Suradnik:AntunM|AntunM]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:AntunM|razgovor]])</small> 15:36, 18. kolovoza 2026. (CEST) == [[WP:Jubilarni članci/235 000 članaka]] == Imamo još jedan jubilarac! Glasovanje započinje 22. kolovoza, a traje do 26. kolovoza. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:14, 20. kolovoza 2026. (CEST) == Molba za pregled novog nacrta članka Darko Grgurić == Pozdrav, raniji članak „Darko Grgurić” bio je obrisan zbog kriterija značajnosti. Napravio sam potpuno novi i prošireni nacrt s dodatnim neovisnim novinskim i službenim izvorima. Nacrt se nalazi ovdje: '''Suradnik:Fran Pavlinić/Pješčanik''' Molim nekoga od iskusnijih suradnika da pogleda zadovoljava li novi nacrt kriterije značajnosti i je li prikladan za ponovno stvaranje članka. Ako nešto treba izmijeniti, rado ću doraditi nacrt. Hvala! [[Suradnik:Fran Pavlinić|Fran Pavlinić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fran Pavlinić|razgovor]])</small> 15:48, 22. kolovoza 2026. (CEST) == Hrvatske vladarske povelje! Asistencija! == Pozdrav! Sredio sam čitav članak [[Hrvatske vladarske povelje]] i preusmjerio ga na taj naslov. Trebalo bi skinuti oznaku '''Nacrt''' kako bi izašao iz kategorije '''Nacrti članaka u GIP-u'''. Hvala! [[Suradnik:Walter9|Walter9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Walter9|razgovor]])</small> 08:29, 25. kolovoza 2026. (CEST) : Riješio sam sam. [[Suradnik:Walter9|Walter9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Walter9|razgovor]])</small> 00:18, 26. kolovoza 2026. (CEST) == Molba za pregled novog članka Saintes == Pozdrav, nedavno sam napisao novi članak o francuskom gradu [[Saintes]], koji prije nije postojao na hrvatskoj Wikipediji. Budući da hrvatski nije moj materinski jezik, bio bih vrlo zahvalan kada bi netko od iskusnijih suradnika mogao pregledati članak, osobito s obzirom na jezik, stil, terminologiju i usklađenost s uobičajenim pravilima i praksom hrvatske Wikipedije. Također bih rado čuo ima li kakvih problema s formatiranjem, izvorima ili strukturom članka. Pokušao sam koristiti pouzdane francuske i međunarodne izvore, kao i nekoliko hrvatskih izvora gdje su bili dostupni. Slobodno ispravite sve što smatrate potrebnim. Unaprijed hvala na vremenu i pomoći! --[[Suradnik:Fifernai|Fifernai]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fifernai|razgovor]])</small> 05:49, 31. kolovoza 2026. (CEST) == Molba za pregled nacrta biografskog članka == Molim iskusnije suradnike za pregled nacrta na stranici Suradnik:PegiMusic/Vježbalište prije eventualnog premještanja u glavni imenski prostor. Posebno molim procjenu enciklopedijske značajnosti i kvalitete izvora. Hvala. [[Suradnik:PegiMusic|PegiMusic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:PegiMusic|razgovor]])</small> 15:58, 1. rujna 2026. (CEST) 9jcum88vsj1two79syv8ctol2ktbeyt 0 816720 7592398 7585288 2026-09-02T05:51:59Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1333175685|Dunthorne (crater)]]« 7592398 wikitext text/x-wiki {{Infookvir mjesečev krater ili more}}'''Dunthorne''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverozapadno od malog [[Mjesečeva mora|mora]] zvanog Palus Epidemiarum, u jugozapadnom dijelu bliže strane [[Mjesec|Mjeseca]]. Ime je dobio po britanskom astronomu [[Richard Dunthorne|Richardu Dunthorneu]].<ref>{{Gazetteer of Planetary Nomenclature|1668}}</ref> Nalazi se jugozapadno od kratera Campanus, istočno od [[Vitella (krater)|Vitella]]. Južno je [[Ramsden (krater)|Ramsden]]. Ovaj krater je otprilike kružnog i zdjelastog oblika, s unutrašnjosti koja ima veći [[albedo]] od okolnog [[Reljef|terena]]. Nalazi se u regiji koja ima nekoliko sustava [[Rille|brazdi]], s [[Rimae Hippalus]] na sjeverozapadu i [[Rimae Ramsden]] na jugu i istoku. == Satelitski krateri == {{SatelitskiKrateri/uvod}} [[Datoteka:Dunthorne_sattelite_craters_map.jpg|mini| Dunthorne i njegovi satelitski krateri]] {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Dunthorne ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska širina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska dužina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Promjer |- | align="center" | A | align="center" | 28,8° J | align="center" | 32,6° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | B | align="center" | 31,4° J | align="center" | 31,6° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | C | align="center" | 29,4° J | align="center" | 32,5° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | D | align="center" | 30,0° J | align="center" | 34,0° Z | align="center" | 6&nbsp;km |} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] p486x0d57n6bzlkultwrskne8xg7fwx 7592400 7592398 2026-09-02T05:56:58Z Argo Navis 852 7592400 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Dunthorne crater 4136 h3.jpg | slika_opis = [[Lunar Orbiter 4]] image | koordinate = {{coord|30.1|S|31.6|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 16 km | dubina = 2.8 km | kolongituda = 32 | nastanak = | eponim = [[Richard Dunthorne]] }} '''Dunthorne''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverozapadno od malog [[Mjesečeva mora|mora]] zvanog [[Palus Epidemiarum]], u jugozapadnom dijelu bliže strane [[Mjesec]]a. Ime je dobio po britanskom astronomu [[Richard Dunthorne|Richardu Dunthorneu]].<ref>{{GPN|1668|Dunthorne}}</ref> Nalazi se jugozapadno od kratera [[Campanus (krater)|Campanus]], istočno od [[Vitello (krater)|Vitella]]. Južno je [[Ramsden (krater)|Ramsden]]. Ovaj krater je otprilike kružnog i zdjelastog oblika, s unutrašnjosti koja ima veći [[albedo]] od okolnog [[Reljef|terena]]. Nalazi se u regiji koja ima nekoliko sustava [[Rille|brazdi]], s [[Rimae Hippalus]] na sjeverozapadu i [[Rimae Ramsden]] na jugu i istoku. == Satelitski krateri == {{SatelitskiKrateri/uvod}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Dunthorne ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" | A | align="center" | 28,8° J | align="center" | 32,6° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | B | align="center" | 31,4° J | align="center" | 31,6° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | C | align="center" | 29,4° J | align="center" | 32,5° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | D | align="center" | 30,0° J | align="center" | 34,0° Z | align="center" | 6&nbsp;km |} == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{Reflist}} {{refbegin}} * {{cite book | last1 = Andersson | first1 = L. E. | last2 = Whitaker | first2 = E. A. | author-link2 = Ewen Whitaker | date = 1982 | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature | publisher = NASA RP-1097 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | author-link1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | author-link2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | author-link = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = [[Sterling Publishing Co.]] | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | author-link = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | author-link = Thomas William Webb | date = 1962 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th revised | publisher = Dover | isbn = 978-0-486-20917-3 | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | author-link = Ewen Whitaker | date = 1999 | title = Mapping and Naming the Moon | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62248-6 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * {{cite web | last = Wood | first = Chuck | date = 2007-08-22 | url = http://www.lpod.org/?m=20070822 | title = Little Peaks | publisher = Lunar Photo of the Day | access-date = 2007-08-22 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20070927004913/http://www.lpod.org/?m=20070822 | archive-date = 2007-09-27 }} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] pfx46v36qci5og4efizbq44wmr75qp1 7592405 7592400 2026-09-02T06:28:46Z Argo Navis 852 sređeno 7592405 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = Dunthorne | slika = {{slika s oznakom |slika = Mare Nubium (LRO) (cropped to Palus Epidemiarum).png |širina = 300 |x = 0.175 |y = 0.3 |tekst = [[Datoteka:Red circle.svg|20px]] Dunthorne<!-- tekst ↓ ↑ → ← ↖ ↗ ↘ ↙ ↲ ↳ ↴ ↵ --> |boja = white<!-- boja teksta: black, white... --> }} | slika_opis = [[Datoteka:Red circle.svg|10px]] Dunthorne na fotografiji [[Palus Epidemiarum]]. | koordinate = {{coord|30.12|S|31.71|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}<ref name="GPN"/> | koordinate_ref = | promjer = 15,12 km<ref name="GPN"/> | dubina = 2,8 km | kolongituda = 32 | nastanak = | eponim = [[Richard Dunthorne]], britanski astronom }} [[Datoteka:Ramsden + Lepaute - LROC - WAC.JPG|mini|lijevo|360px|Krater [[Ramsden (krater)|Ramsden]] dominira zapadnim dijelom [[Palus Epidemiarum]]a, Dunthorne je sjeverno.]] [[Datoteka:Dunthorne crater 4136 h3.jpg|mini|desno|300px|Krater Dunthorne, snimio: [[Lunar Orbiter 4]]]] '''Dunthorne''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverozapadno od malog [[Mjesečeva mora|mora]] zvanog [[Palus Epidemiarum]], u jugozapadnom dijelu [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane]] [[Mjesec]]a. Nalazi se jugozapadno od istaknutog para kratera kratera [[Campanus (krater)|Campanus]] i [[Mercator (krater)|Mercator]], istočno od [[Vitello (krater)|Vitella]]. Južno je [[Ramsden (krater)|Ramsden]], koji dominira zapadnim dijelom Palus Epidemiaruma. Mali dvostruki krater [[Marth (mjesečev krater)|Marth]] leži jugoistočno. Ovaj krater je otprilike kružnog i zdjelastog oblika, s unutrašnjosti koja ima veći [[albedo]] od okolnog [[Reljef|terena]]. Promjera je 15,12 km<ref name="GPN"/>, a dubine 2,8 km. U regiji u kojoj se nalazi ima nekoliko sustava [[Rille|brazdi]] - [[Rimae Hippalus]] je na sjeverozapadu, a [[Rimae Ramsden]] na jugu i istoku. == Ime == [[Međunarodna astronomska unija]] ga je [[1935.]] imenovala po britanskom astronomu [[Richard Dunthorne|Richardu Dunthorneu]] (1711. - 1775.).<ref name="GPN"/> == Satelitski krateri == [[Datoteka:Dunthorne sattelite craters map.jpg|mini|lijevo|250px|Dunthorne i satelitski krateri]] {{SatelitskiKrateri/uvod}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Dunthorne ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" | A | align="center" | 28,8° J | align="center" | 32,6° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | B | align="center" | 31,4° J | align="center" | 31,6° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | C | align="center" | 29,4° J | align="center" | 32,5° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | D | align="center" | 30,0° J | align="center" | 34,0° Z | align="center" | 6&nbsp;km |} {{clear|left}} == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="GPN">{{GPN|1668|Dunthorne}}</ref> }} == Literatura == {{Reflist}} {{refbegin}} * {{cite book | last1 = Andersson | first1 = L. E. | last2 = Whitaker | first2 = E. A. | author-link2 = Ewen Whitaker | date = 1982 | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature | publisher = NASA RP-1097 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | author-link1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | author-link2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | author-link = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = [[Sterling Publishing Co.]] | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | author-link = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | author-link = Thomas William Webb | date = 1962 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th revised | publisher = Dover | isbn = 978-0-486-20917-3 | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | author-link = Ewen Whitaker | date = 1999 | title = Mapping and Naming the Moon | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62248-6 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * {{cite web | last = Wood | first = Chuck | date = 2007-08-22 | url = http://www.lpod.org/?m=20070822 | title = Little Peaks | publisher = Lunar Photo of the Day | access-date = 2007-08-22 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20070927004913/http://www.lpod.org/?m=20070822 | archive-date = 2007-09-27 }} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] 58ft7ci3zcblxit2hsaoxy7jinch123 7592410 7592405 2026-09-02T06:40:16Z Argo Navis 852 7592410 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = Dunthorne | slika = {{slika s oznakom |slika = Mare Nubium (LRO) (cropped to Palus Epidemiarum).png |širina = 300 |x = 0.175 |y = 0.3 |tekst = [[Datoteka:Red circle.svg|20px]] Dunthorne<!-- tekst ↓ ↑ → ← ↖ ↗ ↘ ↙ ↲ ↳ ↴ ↵ --> |boja = white<!-- boja teksta: black, white... --> }} | slika_opis = [[Datoteka:Red circle.svg|10px]] Dunthorne na fotografiji [[Palus Epidemiarum]]. | koordinate = {{coord|30.12|S|31.71|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}<ref name="GPN"/> | koordinate_ref = | promjer = 15,12 km<ref name="GPN"/> | dubina = 2,8 km | kolongituda = 32 | nastanak = | eponim = [[Richard Dunthorne]], britanski astronom }} [[Datoteka:Ramsden + Lepaute - LROC - WAC.JPG|mini|lijevo|360px|Krater [[Ramsden (krater)|Ramsden]] dominira zapadnim dijelom [[Palus Epidemiarum]]a, Dunthorne je sjeverno.]] [[Datoteka:Dunthorne crater 4136 h3.jpg|mini|desno|300px|Krater Dunthorne, snimio: [[Lunar Orbiter 4]]]] '''Dunthorne''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverozapadno od malog [[Mjesečeva mora|mora]] zvanog [[Palus Epidemiarum]], u jugozapadnom dijelu [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane]] [[Mjesec]]a. Nalazi se jugozapadno od istaknutog para kratera [[Campanus (krater)|Campanus]] i [[Mercator (krater)|Mercator]], istočno od [[Vitello (krater)|Vitella]]. Južno je [[Ramsden (krater)|Ramsden]], koji dominira zapadnim dijelom Palus Epidemiaruma. Mali dvostruki krater [[Marth (mjesečev krater)|Marth]] leži jugoistočno. Ovaj krater je otprilike kružnog i zdjelastog oblika, s unutrašnjosti koja ima veći [[albedo]] od okolnog [[Reljef|terena]]. Promjera je 15,12 km<ref name="GPN"/>, a dubine 2,8 km. U regiji u kojoj se nalazi ima nekoliko sustava [[Rille|brazdi]] - [[Rimae Hippalus]] je na sjeverozapadu, a [[Rimae Ramsden]] na jugu i istoku. == Ime == [[Međunarodna astronomska unija]] ga je [[1935.]] imenovala po britanskom astronomu [[Richard Dunthorne|Richardu Dunthorneu]] (1711. - 1775.).<ref name="GPN"/> == Satelitski krateri == [[Datoteka:Dunthorne sattelite craters map.jpg|mini|lijevo|250px|Dunthorne i satelitski krateri]] {{SatelitskiKrateri/uvod}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Dunthorne ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" | A | align="center" | 28,8° J | align="center" | 32,6° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | B | align="center" | 31,4° J | align="center" | 31,6° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | C | align="center" | 29,4° J | align="center" | 32,5° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | D | align="center" | 30,0° J | align="center" | 34,0° Z | align="center" | 6&nbsp;km |} {{clear|left}} == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="GPN">{{GPN|1668|Dunthorne}}</ref> }} == Literatura == {{Reflist}} {{refbegin}} * {{cite book | last1 = Andersson | first1 = L. E. | last2 = Whitaker | first2 = E. A. | author-link2 = Ewen Whitaker | date = 1982 | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature | publisher = NASA RP-1097 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | author-link1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | author-link2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | author-link = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = [[Sterling Publishing Co.]] | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | author-link = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | author-link = Thomas William Webb | date = 1962 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th revised | publisher = Dover | isbn = 978-0-486-20917-3 | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | author-link = Ewen Whitaker | date = 1999 | title = Mapping and Naming the Moon | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62248-6 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * {{cite web | last = Wood | first = Chuck | date = 2007-08-22 | url = http://www.lpod.org/?m=20070822 | title = Little Peaks | publisher = Lunar Photo of the Day | access-date = 2007-08-22 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20070927004913/http://www.lpod.org/?m=20070822 | archive-date = 2007-09-27 }} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] k3ofwf3968hzd3eqke4e51zx3woqa12 0 817253 7592242 7581051 2026-09-01T14:42:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7592242 wikitext text/x-wiki {{Dodaj infookvir|dolina}} '''Kokča''' (ili '''Kokša''') je dolina u okrugu [[Kuran Wa Munjan]] u afganistanskoj [[Afganistanske pokrajine|pokrajini]] [[Badahšan (pokrajina)|Badahšan]] u [[Afganistan|Afganistanu]]. Dolina Kokča je poznata po svojoj [[Metamorfne stijene|metamorfnoj stijeni]] [[lapis lazuli]] koji se nalazi u rudnicima [[Sar-i Sang]] od 3. tisućljeća pr. Kr..<ref>{{Citiranje weba|title=Kokcha Valley, Kuran Wa Munjan District, Badakhshan, Afghanistan|url=https://www.mindat.org/loc-6990.html|website=www.mindat.org}}</ref> Dolina Kokča uključuje planinu [[Ladjuar]].<ref>{{Citiranje weba|title=Clinohumite xx; Mt. Ladjuar Medam, Koksha Valley, Hindukusch, Afghanistan; MM|url=https://mikon-online.com/mikon_en/mineralien-einzelhandel/i-l/k/clinohumite-xx-mt-ladjuar-medam-koksha-valley-hindukusch-afghanistan-mm-1.html|website=mikon-online.com|access-date=20. kolovoza 2026.|archive-date=31. listopada 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231031025052/https://mikon-online.com/mikon_en/mineralien-einzelhandel/i-l/k/clinohumite-xx-mt-ladjuar-medam-koksha-valley-hindukusch-afghanistan-mm-1.html|url-status=dead}}</ref> Glavna rijeka je [[Kokča (rijeka)|Kokča]].<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=ULsjAQAAMAAJ&q=Koksha+Valley|title=Entomological Revue|date=2002|publisher=American Institute of Biological Sciences, 2002|edition=82}}</ref> Dijelovi doline nalaze se i u [[Jurm (okrug)|okrugu Jurm]].<ref>{{Citiranje weba|title=Kokcha Valley, Jurm District, Badakhshan, Afghanistan|url=https://www.mindat.org/loc-227630.html|website=www.mindat.org}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Reljefni oblici u Afganistanu]] [[Kategorija:Doline u Aziji]] qryst6lktm5dp1ij16gtjw77cwf3afz 0 817303 7592196 7581919 2026-09-01T13:47:26Z Flamingounicorn 243866 7592196 wikitext text/x-wiki {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = | slika = | veličina slike = | opis slike = | naslov originala = | režija = [[Dave Green]] | izvršni producent = | producenti = | scenarij = | priča = | pripovjedač = | zasnovano = | glavne uloge = | glazba = [[Steven Price]] | snimatelj = | montaža = | scenografija = | kostimografija = | studio = | distributer = [[Ketchup Entertainment]] | godina = {{ubl|{{Z|HRV}} 27. kolovoza 2026.|{{Z|SAD}} 28. kolovoza 2026.}} | trajanje = 103 minute | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | žanr = | budžet = | zarada = | prethodni = | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = 1756855 | havc_id = }}'''''Ptica trkačica: Kojot protiv sustava''''' (eng. ''Coyote vs. Acme'') je [[SAD|američki]] animirano-igrani film iz 2026. godine. Glavne uloge tumače [[Will Forte]], [[Lana Condor]], [[Tone Bell]], [[Luis Guzmán]], [[Martha Kelly]], [[P.J. Byrne]], [[Kenneth Choi]] i [[John Cena]]. Prikazivanje filma započelo je [[28. kolovoza]] [[2026.]] u američkim kinima.<ref>{{citiranje weba|url=https://variety.com/2025/film/news/coyote-vs-acme-release-date-1236471190/|title=‘Coyote vs. Acme’ Lands August 2026 Release Date, Footage Debuts at Comic-Con Despite Acme Corp. Meddling|access-date=21. kolovoza 2026.|language=en|website=variety.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260723162847/https://variety.com/2025/film/news/coyote-vs-acme-release-date-1236471190/|archive-date=23. srpnja 2026.}}</ref> [[Warner Bros. Discovery]] je u studenome [[2023.]] prvotno povukao film kako bi ostvario [[Porez|poreznu]] olakšicu. Nakon snažnih negativnih reakcija javnosti, tvrtka je ipak promijenila odluku i dopustila autorima da potraže drugog distributera. Nakon više neuspješnih pregovora s raznim distributerima, prava na film je u ožujku [[2025.]] preuzeo Ketchup Entertainment za 50 milijuna dolara.<ref>{{citiranje weba|url=https://mcf.hr/vesti/omiljeni-animirani-junaci-konacno-stizu-na-velika-platna/|title=Omiljeni animirani junaci konačno stižu na velika platna!|date=14. kolovoza 2026.|access-date=21. kolovoza 2026.|website=mcf.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20260821084637/https://mcf.hr/vesti/omiljeni-animirani-junaci-konacno-stizu-na-velika-platna/|archive-date=21. kolovoza 2026.}}</ref> Film je sinkroniziran na [[hrvatski jezik]], a prikazivanje je u Hrvatskoj započelo [[27. kolovoza]] [[2026]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.kinomediteran.hr/hr/film/72566|title=Ptica trkačica: Kojot protiv sustava - SINK|website=kinomediteran.hr|access-date=21. kolovoza 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260821090457/https://www.kinomediteran.hr/hr/film/72566|archive-date=21. kolovoza 2026.}}</ref> ==Radnja== Nakon što mu je svaki proizvod Acme korporacije zakazao u lovu na Pticu trkačicu, Kojot pokreće tužbu protiv Acmea. U zastupanju mu pomaže odvjetnik Kevin Avery, koji s vremenom razvije pravo prijateljstvo s Kojotom. Njih dvojica odlučni su dobiti spor, pogotovo zato što im se suprotstavlja Buddy Crane, zastrašujući šef Kevinove bivše odvjetničke firme, koji sada radi za Acme. ==Izvori== {{reflist}} ==Vanjske poveznice== *{{imdb|tt1756855}} *{{službena|https://www.coyotevsacme.com/home/}} [[Kategorija:Američki filmovi 2020-ih]] 6c7jl359yqsl5yq99l4cj7k30b95eib 0 817469 7592422 7589706 2026-09-02T07:20:17Z DragonFederal 232801 /* Vanjske poveznice */ 7592422 wikitext text/x-wiki {|class="wikitable sortable floatright plainrowheaders" style="clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;" |+Velike lože u Belgiji{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Belgiji te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}} |- ! scope="col" | [[Velika loža|Velike lože]] ! scope="col" | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Veliki orijent Belgije]]''' |align=right|138 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Belgijska federacija "Le Droit Humain"''' |align=right|116 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža Belgije]]''' |align=right|70 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Regularna velika loža Belgije]]''' |align=right|61 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Konfederacija loža "Lithos"''' |align=right|43 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika ženska loža Belgije]]''' |align=right|42 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''Velika nacionalna mješovita loža''' |align=right|4 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|LUX}} '''[[Veliki orijent Luksemburga]]''' |align=right|3 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|ŠKO}} '''[[Velika loža Škotske]]''' |align=right|2 |- |} {{SZsidebar}} [[Slobodno zidarstvo]] na području današnje [[Belgija|Belgije]] pojavilo se možda već 1721. godine, a njegov se razvoj odvijao usporedno s [[Povijest Belgije|povijesnim razvojem te zemlje]]. Od samih početaka obilježavala ga je velika raznolikost, proizašla iz višestrukih tradicijskih korijena. Istodobno je prolazilo kroz razdoblja znatnog slabljenja, osobito 1786., 1814., 1854. te tijekom [[Slobodno zidarstvo tijekom Drugog svjetskog rata|Drugoga svjetskog rata]], od 1940. do 1944. godine. Belgijsko slobodno zidarstvo oduvijek su prožimale različite, često suprotstavljene struje: podjela između [[Drevna velika loža Engleske|Drevnih]] i [[Prva Velika loža Engleske|Modernih]], napetost između tradicije i modernizma te razlike između društvenog angažmana i suzdržanosti. Njegovi su pripadnici i organizacije zastupali širok raspon filozofskih i svjetonazorskih usmjerenja, od spiritualizma, religijske vjere i [[Deizam|deizma]] do [[Agnosticizam|agnosticizma]], [[Ateizam|ateizma]], ezoterizma, [[Pragmatizam|pragmatizma]] i materijalizma. Danas u Belgiji djeluje [[Regularna velika loža Belgije]], koja pipada [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnom ustroju]], te nekoliko brojnijih [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnih, odnosno kontinentalnih]], velikih loža poput [[Veliki orijent Belgije|Velikog orijenta Belgije]]. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Veliki orijent Luksemburga|Velikog orijenta Luksemburga]] ili [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] imaju svoje lože u Belgiji. == Povijest == [[Povijest slobodnog zidarstva]] na području današnje Belgije započinje u razdoblju Austrijske Nizozemske (1715. – 1795.) i Kneževine-biskupije Liège. Prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] na današnjem belgijskom području navodno je osnovana 1721. u [[Mons]]u pod nazivom "Savršeni savez" (''Loge Parfaite Union''), nakon čega su 1730. uslijedile lože u [[Gent]]u i Tournaiu. Međutim, za postojanje tih ranih loža nema nedvojbenih dokaza. Od 1740. različite su lože osnivali strani vojnici i građani koji su boravili na području Belgije, ponajprije podrijetlom iz [[Kraljevstvo Velike Britanije|Engleske]] i [[Kraljevina Francuska|Francuske]]. Slobodno zidarstvo postupno se širilo, a nekoliko stranih velikih loža nastojalo je učvrstiti svoj utjecaj na tom području, među njima [[Veliki orijent Nizozemske|Velika loža Nizozemske]], [[Prva Velika loža Engleske|Velike lože Engleske]] i [[Velika loža Škotske]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Regards sur la franc-maçonnerie belge du XVIIIe siècle|journal=Annales historiques de la Révolution française|last=Bartier|first=John|url=https://www.persee.fr/doc/ahrf_0003-4436_1969_num_197_1_3798|volume=197|pages=469-485|year=|language=fr}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Vrijmetselarij|url=https://encyclopedievlaamsebeweging.be/nl/vrijmetselarij?utm_source=chatgpt.com|access-date=2026-08-24|last=Tyssens|first=Jeffrey|website=encyclopedievlaamsebeweging.be|language=nl}}</ref> Godine 1766. François Bonaventure Joseph du Mont, markiz de Gages (1739.–1787.) imenovan je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinskim]] velikim majstorom u ime [[Prva Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]]. Nastojao je različite lože okupiti pod zajedničkom središnjom upravom i povezati ih s Velikom ložom Francuske, ali u početku bez uspjeha. Godine 1770. imenovan je pokrajinskim velikim majstorom za Pokrajinsku veliku ložu Austrijske Nizozemske pod jurisdikcijom [[Prva Velika loža Engleske|Velike lože Engleske]], nakon čega je njegovo djelovanje bilo uspješnije. Do 1786. toj je provincijskoj velikoj loži pripadalo 26 loža. Markiz De Gages je u Austrijsku Nizozemsku uveo i sustave [[Visoki masonski stupnjevi|viših stupnjeva]] slobodnog zidarstva. Nakon što je [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva]], 1780. postao samostalni vladar Austrijske Nizozemske, proveo je opsežne reforme koje su snažno ograničile slobodnozidarsku djelatnost. Godine 1785. broj slobodnozidarskih loža ograničio je na samo tri, sve sa sjedištem u Bruxellesu. Mjere Josipa II., a zatim i smrt markiza de Gagesa 1787., znatno su oslabile dotadašnju organizacijsku strukturu slobodnog zidarstva u Austrijskoj Nizozemskoj, premda slobodnozidarska djelatnost nije potpuno prestala.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje knjige|title=Le Marquis de Gages 1739-1879: la Franc-Maçonnerie dans les Pays-Bas Autrichiens|publisher=Éditions de l'Université de Bruxelles|year=2000.|isbn=978-2-8004-1247-4|location=|pages=|url=https://www.google.hr/books/edition/Le_Marquis_de_Gages_1739_1879/ChJe0AEACAAJ?hl=hr|editor-last=Dierkens|editor-first=Alain|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Le Marquis de Gages (1739-1787). La franc-maçonnerie dans les Pays-Bas autrichiens|journal=Dix-huitième Siècle|last=Claude|first=Michaud|url=https://www.persee.fr/doc/dhs_0070-6760_2001_num_33_1_2446_t1_0663_0000_2|volume=33|pages=663-664|year=2001|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Geschiedenis van de Vrijmetselarij|url=https://www.ontwaken.be/geschiedenis/|access-date=2026-08-24|website=ontwaken.be|language=nl}}</ref> Tijekom takozvanog [[Povijest Belgije#Francuska Belgija|francuskog razdoblja]] (1794. – 1815.), kada su nizozemske zemlje bile pod francuskom vlašću,<ref name=":99">{{Citiranje weba|title=Belgija - Povijest ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.''|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/belgija#poglavlje6|access-date=2026-08-26|website=enciklopedija.hr|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> slobodno zidarstvo ponovno je doživjelo razdoblje procvata. Obnavljane su uspavane lože, osnivane nove, a djelovao je i velik broj [[Loža (slobodno zidarstvo)#Specifične plave lože|vojnih loža]] koje su osnivali pripadnici [[Oružane snage|oružanih snaga]]. Krajem 1813. u Južnoj Nizozemskoj ponovno je djelovalo više od 30 loža.<ref>{{Citiranje weba|title=Historique - Grand Orient de Belgique|url=https://gob.be/historique/|access-date=2026-08-24|website=gob.be|language=fr, nl}}</ref> Nakon [[Napoleon I. Bonaparte|Napoleonova]] [[Bitka kod Waterlooa|poraza kod Waterlooa]] Sjeverna i Južna Nizozemska ujedinjene su 1815. u [[Ujedinjeno Nizozemsko Kraljevstvo]], pod vlašću kralja [[Vilim I. Nizozemski|Vilima I.]]<ref name=":99"/> [[Veliki orijent Nizozemske]], kojim je kao [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] upravljao princ [[Frederik od Nizozemske]], podijeljen je na dvije [[Pokrajinska velika loža|pokrajinske velike lože]]. Međutim, u praksi nije došlo do značajnije integracije slobodnog zidarstva sjevernih i južnih područja.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Ontstaan en ontwikkeling van de vrijmetselarij in Vlaanderen en Nederland|journal=Ons Erfdeel|last=La Roche|first=Robert|url=https://www.dbnl.org/tekst/_ons003197701_01/_ons003197701_01_0169.php|volume=|pages=571-588|year=1977|language=nl}}</ref> Nakon Belgijske revolucije 1830., 23. veljače 1833. osnovan je [[Veliki orijent Belgije]], koji je ubrzo uživao zaštitu novoga belgijskog kralja [[Leopold I. Belgijski|Leopolda I. Sasko-Coburškog i Gothskog]]. Veliki orijent Belgije formalno je priznat kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] od strane [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]].<ref name=":1"/> Godine 1854. Veliki orijent Belgije je ukinuo članak koji je zabranjivao rasprave o političkim i religijskim temama u ložama, čime je izašao iz okvira regularnog slobodnog zidarstva i prekinuo veze s krugom regularnih velikih loža koje su zadržavale [[Dogma|dogmatski]] pristup. Nakon dugogodišnjih rasprava, 1872. godine Veliki orijent je izmijenio svoje statute i opće propise, ukinuvši [[Spor oko Velikog graditelja svih svjetova|obvezno pozivanje]] na [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]] u [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima]]. Ovom je odlukom slobodno zidarstvo u Belgiji potpuno [[Dekristijanizacija|dekršćanizirano]]. Zbog toga je u 1870-ima prekinuo veze s engleskom velikom ložom. Nekoliko mjeseci kasnije, u istom duhu, na program službeno je uvrštena borba za društveni napredak.<ref name=his>{{Citiranje weba|title=Historique: 175 ans et plus…|url=https://gob.be/zoom-sur-le-gob/historique/|access-date=2025-11-11|website=gob.be|language=fr}}</ref> Dana 22. veljače 1911. osnovana je prva belgijska [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita loža]], Loža "Jednakost" (''Loge Egalité'') br. 45, u sastavu [[Le Droit Humain|Međunarodnog reda slobodnog zidarstva za muškarce i žene "Le Droit Humain"]]. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] slobodnozidarska djelatnost u gotovo svim ložama bila je obustavljena. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] [[Treći Reich|njemačke okupacijske vlasti]] naredile su zatvaranje svih loža i zabranile svaku slobodnozidarsku djelatnost. Premda belgijski slobodni zidari nisu bili sustavno uhićivani isključivo zbog pripadnosti slobodnom zidarstvu, okupacijske su vlasti zabranile organizaciju, zaplijenile njezinu imovinu i arhive te omogućile sustavno prokazivanje njezinih članova. Više istaknutih slobodnih zidara ubili su pripadnici kolaboracionističkih organizacija. U [[Koncentracijski logor|koncentracijskom logoru]] Esterwegen belgijski slobodni zidari osnovali su Ložu "Draga sloboda" (''Loge Liberté chérie''), koju je Veliki orijent Belgije nakon rata službeno priznao.<ref name=":1"/><ref>{{Citiranje weba|title=Liberté chérie, une loge maçonnique au camp d'Esterwegen|url=https://www.belgiumwwii.be/belgique-en-guerre/articles/liberte-cherie-une-loge-maconnique-au-camp-d-esterwegen.html|access-date=2026-08-25|last=Pierre|first=Mortier|date=|website=belgiumwwii.be|language=fr}}</ref> Nakon oslobođenja Belgije 1945. obnova slobodnozidarskog djelovanja odvijala se sporo. Veliki orijent Belgije prve je nove lože počeo osnivati tek 1956. godine. Dana 4. prosinca 1959. pet loža odlučilo se odvojiti od Velikog orijenta, a dva dana poslije u [[Liège]]u osnovale su [[Velika loža Belgije|Veliku ložu Belgije]], nastojeći ponovno steći međunarodno priznatu [[Regularno slobodno zidarstvo|slobodnozidarsku regularnost]]. Ujedinjena velika loža Engleske službeno je 1965. priznala Veliku ložu Belgije kao regularnu obedijenciju, nakon čega su je priznale i druge inozemne [[Popis regularnih velikih loža|regularne velike lože]].<ref name=":1"/> Međutim, [[Ujedinjena velika loža Engleske]] 1979. ponovno je prekinula odnose s Velikom ložom Belgije, smatrajući da se ona u nedovoljnoj mjeri pridržava načela slobodnozidarske regularnosti. Kao posljedica toga, 15. lipnja 1979. devet loža istupilo je iz Velike lože Belgije i osnovalo [[Regularna velika loža Belgije|Regularnu veliku ložu Belgije]].<ref name=":1"/><ref>{{Citiranje weba|title=History of Freemasonry|url=https://www.glrb.be/pages/fm-historique.php|access-date=2026-08-25|website=glrb.be|language=en, fr, nl}}</ref> == Regularna velika loža == [[Slika:GLRB-logo.png|mini|150px|desno|[[Regularna velika loža Belgije]], osnovana 1979.]] {{glavni|Regularna velika loža Belgije}} '''Regularna velika loža Belgije''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Reguliere Grootloge van België''), skraćeno GLRB,<ref>{{Citiranje weba|url=https://rglb.net/en/|title=GLRB|access-date=2026-08-24|website=glrb.net|language=en, fr}}</ref> [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] je belgijska [[velika loža]] osnovana 1979. godine od strane devet loža koje su radile pod okriljem [[Velika loža Belgije|Velike lože Belgije]]. U 2026. godini pod okriljem ove velike lože rade 62 [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]], od tog je 26 loža u [[Valonija|Valoniji]], 23 u [[Flandrija|Flandriji]], dok 13 loža radi [[Bruxelles]]u. Na razini plavih loža radi se 10 različitih [[Obred (slobodno zidarstvo)|obreda]], uključujući [[Francuski obred|Moderni (francuski) obred]], [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]] i [[Ispravljeni škotski obred]] između ostalih.<ref>{{Citiranje weba|url=https://rglb.net/en/lodges/|title=Lodges|access-date=2026-08-24|website=rglb.net|language=en, fr, nl}}</ref> Ovu veliku ložu kao regularnu priznaju [[Ujedinjena velika loža Engleske]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2026-08-28|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> te druge dvije [[matične velike lože]] – [[Velika loža Irske]] i [[Velika loža Škotske]].<ref>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges - Grand Lodge of Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/foreign-grand-lodges/|access-date=2026-08-28|website=freemason.ie|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodges in Amity with The Grand Lodge Scotland|url=https://www.grandlodgescotland.com/grand-lodges-in-amity-with-the-grand-lodge-of-scotland/|access-date=2026-08-28|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref> == Liberalne i tradicionalne velike lože == {{multiple image | align = right | header = | perrow = | image1 = Sceau du Grand Orient de Belgique.png | width1 = 141 | caption1 = [[Veliki orijent Belgije]], osnovana 1833. | image2 = GLB.png | width2 = 135 | caption2 = [[Velika loža Belgije]], osnovana 1959. | image3 = GLFB-VGLB.png | width3 = 135 | caption3 = [[Velika ženska loža Belgije]], osnovana 1981. }} U Belgiji danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom)]] ili [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalnom ustroju]]. Regularna velika loža Belgije je jedina [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]]. '''[[Veliki orijent Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootoosten van België''), skraćeno GOB,<ref>{{Citiranje weba|url=https://gob.be/|title=Grand Orient de Belgique|access-date=2026-08-24|website=gob.be|language=fr}}</ref> je liberalna velika loža osnovana 1833. godine i najstarija je belgijska slobodnozidarska organizacija. Pod njegovim okriljem radi 138 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], i to 63 u [[Valonija|Valoniji]], 32 u [[Flandrija|Flandriji]], 41 u Bruxellesu, dok u [[Luksemburg]]u i [[Burundi]]ju rade po jedna loža.<ref>{{Citiranje weba|title=GOB - Les loges|url=https://gob.be/les-loges/|access-date=2026-08-24|website=gob.be|language=fr, nl}}</ref> Član je međunarodnih [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]], [[Alijansa masona Europe]]<ref name=":21">{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref> i [[AACEE]]. '''Velika belgijska loža obreda''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Belge du Rite'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://rite-memphis-misraim.be/|title=Ordre Maçonnique International du Rite Ancien et Primitif de Memphis-Misraïm|access-date=2024-08-07|website=rite-memphis-misraim.be|language=fr}}</ref> je velika loža osnovana 1933. godine koja radi po [[Obred Memfisa-Mizraima|Obredu Memfisa-Mizraima]]. Danas pod njenim okriljem rade četiri lože. '''[[Velika loža Belgije]]''' (''Grande Loge de Belgique''; ''Grootloge van België''), skraćeno GLB,<ref>{{Citiranje weba|url=https://glb.be/wp1/|title=Grande Loge de Belgique|access-date=2026-08-24|website=glb.be|language=fr, nl}}</ref> tradicionalna je velika loža osnovna 1959. u [[Liège]]u od strane devet loža koje su radile pod okriljem [[Veliki orijent Belgije|Velikog orijenta Belgije]]. Pod okriljem ove velike lože danas radi preko 70 loža u 22 belgijska grada.<ref>{{Citiranje weba|title=Où trouve-t-on des Loges de la Grande Loge de Belgique?|url=https://glb.be/wp1/?page_id=261|access-date=2026-08-24|website=glb.be|language=fr}}</ref> Članica je [[Alijansa masona Europe|Alijanse masona Europe]].<ref name=":21"/> Između 1964. i 1979. godine bili su proznati od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE) kao regularna velika loža. '''Belgijska federacija "Le Droit Humain"''' (''Fédération belge du Droit Humain''; ''Belgische federatie Le Droit Humain'') je belgijski [[Pokrajinska velika loža|ogranak]] [[Le Droit Humain|istoimenog međunarodnog reda]] za [[Mješovito slobodno zidarstvo|muškarce i žene]].<ref>{{Citiranje weba|title=Fédération Belge du Droit Humain|url=https://droithumain.be/|access-date=2025-06-22|website=droithumain.be|language=fr, nl}}</ref> Ovaj međunarodni red u Belgiji, kojemu je primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]], djeluje kao federacija od 1928. godine, dok je prva loža pod njegovim okriljem osnovana još 1912. Danas pod okriljem Belgijske federacije djeluje 116 [[Ivanovska loža|plavih loža]], i to 47 u Valoniji, 39 u Bruxellesu, 27 u Flandriji, dvije u [[Mađarska|Mađarskoj]] i jedna u [[Češka|Češkoj]]. Članica je [[Alijansa masona Europe|Alijanse masona Europe]].<ref name=":21"/> '''[[Velika ženska loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Féminine de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Vrouwengrootloge van België'')<ref>{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la Grande Loge Féminine de Belgique|url=https://www.glfb-vglb.org/|access-date=2026-08-24|website=glfb-vglb.org|language=fr, nl}}</ref> je [[Slobodno zidarstvo i žene|ženska velika loža]] osnovana 1981. godine. Pod njezinim okriljem 47 loža, od toga su 43 u Belgiji, i to 20 u Valoniji, 10 u Flandriji te 13 u Bruxellesu. Van Belgije, jedna loža je u [[Danska|Danskoj]] i tri u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{Citiranje weba|title=Les loges|url=https://www.glfb-vglb.org/les-loges/|access-date=2026-08-24|website=glfb-vglb.org|language=fr}}</ref> Članica je [[Alijansa masona Europe|Alijanse masona Europe]]<ref name=":21"/> i [[CLIMAF]]-a, a ranije je bila i članica i [[CLIPSAS]]-a. '''Konfederacija loža "Lithos"''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Lithos – Confédération de loges''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Lithos – Confederatie van loges'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.lithos.be/|title=LITHOS - Confederatie van loges - Confédération de loges|access-date=2024-05-04|website=lithos.be|language=fr, nl}}</ref> liberalna je velika loža osnovana 2006. godine u Vilvordeu, [[Flamanski Brabant]]. Njezini osnivači potjecali su iz Velikog orijenta Belgije, Belgijske federacije "Le Droit Humain", Velike lože Belgije i [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Luksemburg|Velikog orijenta Luksemburga]]. Pod okriljem ove konfederacije rade 43 [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], i to 21 u Flandriji, 11 u Valoniji, 10 u Bruxellesu, dok je jedna u [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref>{{Citiranje weba|title=LITHOS Confédération de Loges : Nos Loges|url=https://www.lithos.be/fr/nos-loges/|access-date=2026-08-24|website=lithos.be|language=fr}}</ref> Članica je [[Alijansa masona Europe|Alijanse masona Europe]],<ref name=":21"/> a ranije je bila i članica i [[CLIPSAS]]-a.<ref name=":22">{{Citiranje weba|title=Belgium Comasonry|url=https://comasonry.3-5-7.nl/europe/belgium/|access-date=2026-08-25|website=comasonry.3-5-7.nl|language=en}}</ref> == Inozemne velike lože u Belgiji == Pored belgijskih velikih loža, u Belgiji djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: *{{Z|FRA}} [[Velika loža Francuske]] (GLdF) ima svoje lože koje djeluju u [[Hainaut (pokrajina)|Pokrajini Hainaut]], u mjestima [[Tournai]] i [[Quiévrain]].<ref>{{Citiranje weba|title=La GLDF en Europe|url=https://www.gldf.org/la-gldf-en-europe/|access-date=2026-08-24|website=gldf.org|language=fr}}</ref> *{{Z|FRA}} [[Velika tradicionalna i simbolička loža "Opera"]] (GLTSO)<ref>{{Citiranje weba|title=Découvrez la Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra|url=https://gltso.org/|access-date=2026-08-24|website=gltso.org|language=fr}}</ref> ima svoje lože u Belgiji. *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Inicijativni i tradicionalni red kraljevske umjetnosti]] (OITAR)<ref>{{Citiranje weba|title=Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal|url=https://www.oitar.info/|access-date=2026-08-24|website=oitar.info|language=fr}}</ref> ima jednu svoju ložu koja radi po [[Salomonov operativni obred|Salomonovom operativnom obredu]]. Loža "Plavi dijamant" (''Loge Le Diamant Bleu'') br. 126 radi u [[Péruwelz]]u, [[Hainaut (pokrajina)|Hainaut]]. *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika nacionalna mješovita loža]] (GLMN) ima četiri svoje lože u Belgiji, i to tri u [[Ham-sur-Heure-Nalinnes]]u, [[Hainaut (pokrajina)|Hainaut]], jednu u Bruxellesu. U Nalinnesu djeluju lože – "Neobrađeni kamen Hainauta" (''Loge La Pierre Brute du Hainaut'') br. 41, "Wolfgang Amadeus Mozart" (''Loge Wolfgang Amadeus Mozart'') br. 96 i "Snaga i poluga Pikardije" (''Loge Force et Levier de Picardie'') br. 109 – koje rade po [[Drevni i prihvaćeni škotski obred|Drevnom i prihvaćenom škotskom obredu]]. U Bruxellesu djeluje Loža "Arcana" (''Loge Arcana'') br. 62 koja radi po Cerneauovom obredu.{{efn|Cerneauov obred je malopoznati obred kojeg je utemeljio Joseph Cerneau.<ref>{{Citiranje weba|title=The Rite of Cerneau, a little-known Masonic rite|url=https://www.nos-colonnes.com/en/blogs/our-items/the-rite-of-cerneau-a-little-known-masonic-rite|access-date=2026-08-24|website=nos-colonnes.com|language=en}}</ref>}}<ref>{{Citiranje weba|title=Nos loges - GLMN|url=https://fglmn.org/nos-loges/|access-date=2026-08-24|website=fglmn.org|language=fr}}</ref> *{{Z|LUX}} [[Veliki orijent Luksemburga]] (GOL) ima tri lože u Belgiji, dvije u Flandriji i jednu u Valoniji.<ref name=":22"/> Loža "Gruba kaldrma" br. 9 u [[Gent]]u osnovana je 2004. a pod okrilje Velikog orijenta prešla je 2005.<ref>{{Citiranje weba|title=De Ruwe Kassei|url=https://gol.lu/index.php/de-ruwe-kassei/|access-date=2026-08-24|website=gol.lu|language=nl}}</ref> Loža "Diogen" br. 10 iz [[Turnhout]]a, [[Antwerpen (pokrajina)|Antwerpen]], priključila se 2005.<ref>{{Citiranje weba|title=Diogenes|url=https://gol.lu/index.php/diogenes/|access-date=2026-08-24|website=gol.lu|language=fr, nl}}</ref> Loža "Sokrat" br. 10 iz [[Liège]]a se priključila 2016.<ref>{{Citiranje weba|title=Socrate|url=https://gol.lu/index.php/socrate/|access-date=2026-08-24|website=gol.lu|language=fr, nl}}</ref> *{{Z|ŠKO}} [[Velika loža Škotske]] (GLS) ima dvije svoje lože u Belgiji. Loža "Wellington" ([[engl.]] ''Wellington Lodge'') br. 1385 djeluje u [[Antwerpen]]u od 1934,<ref>{{Citiranje weba|url=https://lodgewellington.wixsite.com/wellington|title=Lodge Wellington #1385|access-date=2026-08-24|language=en}}</ref> dok Loža "Vjernost" (''Allegiance Lodge'') br. 1465 radi u [[Bruxelles]]u od 1951.<ref>{{Citiranje weba|url=https://lodgeallegiance.com/|title=Welcome to Scottish Freemasonry in Belgium!|access-date=2026-08-24|website=lodgeallegiance.com|language=en}}</ref> *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velika simbolička loža Španjolske]] (GLSO) ima jednu svoju ložu u Belgiji, i to Ložu "Svjetlo" br. 4, osnovanu 1979. u Gentu.<ref>{{Citiranje weba|title=Loge La Luz|url=https://www.oocities.org/gildemaster/laluzsp.htm|access-date=2026-08-24|website=oocities.org|language=nl}}</ref><ref name=":22"/> *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Georgia|Prince Hall velika loža Georgije]] (MWPHGLGA) ima jednu svoju [[Prince Hall slobodno zidarstvo|afroameričku]] ložu u [[Mons]]u, i to Ložu "George L. Mason" ([[engl.]] ''George L. Mason Lodge'') br. 590.<ref>{{Citiranje weba|title=Most Worshipful Prince Hall Grand Lodge of Georgia - Active Lodge List|url=https://www.mwphglga.org/active-lodges|access-date=2026-08-24|website=mwphglga.org|language=en}}</ref> *{{Z|ČIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Čile|Veliki orijent Latinske Amerike]] (GOLA){{efn|Veliki orijent Latinske Amerike, pored Belgije, ima još svojih loža na području Europe, i to u Francuskoj (4), Španjolskoj (1) i Švedskoj (5).<ref name="gola">{{Citiranje weba|title=Gran Oriente Latinoamericano : Regiones y Logias|url=https://www.granorientelatinoamericano.org/regionesylogias.html|access-date=2026-08-24|website=granorientelatinoamericano.org|language=es}}</ref>}} ima dvije svoje lože u Belgiji, i to "Francisco de Miranda" ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Logia Francisco de Miranda'') br. 28 u [[Aalst]]u, [[Istočna Flandrija]], i "Sur" (''Logia Sur'') br. 9 u Bruxellesu.<ref name="gola"/> Neke lože slobodnih zidara bile su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda]] (GLFREP) imala je jednu svoju ložu u Belgiji. Loža "Feniks iz Rosslyna" (''Loge Le Phénix de Rosslyn'') br. 21 iz [[Liège]]a djelovala je od rujna 2014. do 2024.<ref>{{Citiranje weba|title=Répertoire des Loges et Chapitres|url=https://glfriteecossaisprimitif.org/?page_id=4396|access-date=2026-08-24|website=glfriteecossaisprimitif.org|language=fr}}</ref><ref name=":22"/> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Luksemburgu]] * [[Slobodno zidarstvo u Nizozemskoj]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{div col|colwidth=25em}} * {{URL|https://www.glrb.be/|Regularna velika loža Belgije}} (RVLB) * {{URL|https://gob.be/|Veliki orijent Belgije}} * {{URL|https://glb.be/|Velika loža Belgije}} * {{URL|https://droithumain.be/|Belgijska federacija "Le Droit Humain"}} * {{URL|https://www.lithos.be/|Konfederacija loža "Lithos"}} * {{URL|https://www.glfb-vglb.org/|Velika ženska loža Belgije}} * {{URL|https://mbfm.be/wp/en/intro-en/|Belgijski muzej slobodnog zidarstva}} * {{URL|https://www.hiram.be/|Web portal ''Hiram''}} * {{URL|https://gpbel.org/|Veliki priorat Belgije}} (pri RVLB) * {{URL|https://markdistrict.be/|Pokrajinska velika loža majstora znaka Belgije}} (pri RVLB) * {{URL|https://rcc-benelux.info/|Beneluška divizija Crvenog križa cara Konstatina}} (pri RVLB) {{div col end}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Belgiji]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Belgija]] fxx9p6lej9wprhor5xukudsv3ss7ag3 0 817476 7592228 7591207 2026-09-01T14:24:43Z Cybermb 1634 /* Raspored utrka i osvajači postolja */ Utrke 1-2 7592228 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''Moto3''''' za 2024. godinu je osvojio[[Kolumbija|kolumbijski]] vozač [[David Alonso]] na motociklu ''CFMoto Moto3'' i s momčadi ''CFMoto Aspar Team''. <br> Prvenstvo za konstruktore je osvojio ''CFMoto'', a za momčadi ''CFMoto Aspar Team''. <br> Zbog financijskih poteškoća krupacije ''KTM'', za 2025. godinu nisu korišteni motocikli brendova ''CFMoto'', ''GasGas'' i ''Husqvarna'' (koji su dio ''KTM'' grupacije), te su zamijenjeni ''KTM''-om. == Raspored utrka i osvajači postolja == 2024. godine je bilo održano 20 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''Moto3''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj Velike nagrade u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1. ||<small> 10. ožujka 2024. ||{{Z|KAT}} Losail ||''VN Katara ||<small> ''Qatar Airways Grand Prix of Qatar 2024 |{{Z|ŠPA}} Daniel Holgado ||GasGas ||{{Z|JAP}} Tatsuki Suzuki ||Husqvarna |{{Z|KOL}} '''David Alonso ||'''CFMoto ||{{Z|ŠPA}} Daniel Holgado ||GasGas ||{{Z|JAP}} Taiyo Furusato ||Honda |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/qat/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Qatar Airways Grand Prix of Qatar 2024 / Moto3 / RAC''], pristupljeno 1. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/QAT/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / QATAR AIRWAYS GRAND PRIX OF QATAR / Race / Classification after 16 laps = 86.08 km''], objavljeno 10. ožujka 2024., preuzeto 1. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/qatar-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Qatar / Losail International Circuit / Race''], pristupljeno 1. rujna 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 24. ožujka 2024. ||{{Z|POR}} [[Autodrom Internacional do Algarve|Algarve]] ||''VN Portugala ||<small> ''Grande Prémio Tissot de Portugal 2024 |{{Z|ŠPA}} José Antonio Rueda ||KTM ||{{Z|KOL}} David Alonso ||CFMoto |{{Z|ŠPA}} '''Daniel Holgado ||'''GasGas ||{{Z|ŠPA}} José Antonio Rueda ||KTM ||{{Z|ŠPA}} Iván Ortolá ||KTM |<ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/por/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Grande Prémio Tissot de Portugal 2024 / Moto3 / RAC''], pristupljeno 1. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/POR/Moto3/RAC/Classification.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / GRANDE PRÉMIO TISSOT DE PORTUGAL / Race / Classification after 19 laps = 87.245 km''], objavljeno 24. ožujka 2024., preuzeto 1. rujna 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-moto3-world-championship/2024/portuguese-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Portugal / Algarve International Circuit / Race''], pristupljeno 1. rujna 2026. </ref> |- |} <!-- ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova |- bgcolor="gold" |||||||||||||||||| --> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''CFMoto'' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|KIN}} '''CFMoto ||<center> '''421 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|AUT}} '''KTM ||<center> '''333 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|JAP}} '''[[Honda]] ||<center> '''300 |- |4. ||{{Z|ŠVE}} Husqvarna ||<center> 269 |- |5. ||{{Z|ŠPA}} GasGas ||<center> 265 |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za momčadi (timove) == ; Sustav bodovanja Bodove za timove (momčadi) osvajaju vozači tima koji su plasirani među prvih 15 u utrci, ujedno i osvajači bodova za poredak vozača. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''CFMoto Aspar Team'' osvojio prvenstvo za momčadi. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|ŠPA}} '''CFMoto Aspar Team <br> <small> ''CFMoto Aspar Team'' <br> ''CFMoto Valresa Aspar Team'' </small> ||'''CFMoto ||<center> '''466 |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|ŠPA}} '''MT Helmets – MSi ||'''KTM ||<center> '''355 |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|NJE}} '''Liqui Moly Husqvarna Intact GP ||'''Husqvarna ||<center> '''333 |- |4. ||{{Z|FRA}} Red Bull GasGas Tech3 ||GasGas ||<center> 322 |- |5. ||{{Z|LUX}} Leopard Racing ||[[Honda]] ||<center> 311 |- |6. ||{{Z|ŠPA}} Boé Motorsports ||KTM ||<center> 310 |- |7. ||{{Z|FIN}} Red Bull KTM Ajo ||KTM ||<center> 173 |- |8. ||{{Z|ITA}} Sic58 Squadra Corse ||Honda ||<center> 144 |- |9. ||{{Z|JAP}} Honda Team Asia ||Honda ||<center> 138 |- |10. ||{{Z|ITA}} LevelUp – MTA ||KTM ||<center> 115 |- |11. ||{{Z|ITA}} Rivacold Snipers Team <br> <small> ''Kopron Rivacold Snipers Team'' </small> ||Honda ||<center> 75 |- |12. ||{{Z|FRA}} CIP Green Power ||KTM ||<center> 35 |- |13. ||{{Z|UK}} MLav Racing <br> <small> ''Fibre Tec Honda – MLav Racing'' <br> ''FleetSafe Honda – MLav Racing'' </small> ||Honda ||<center> 23 |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2026 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-moto3-world-championship/summary/2024 motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / Moto3''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-125-cc-presentation-medal-winners-sup403.html the-sports.org, ''Moto - 125cc (Moto3) - Prize list''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2024 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2024''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2024/qat/moto3/rac/classification motogp.com, ''Results / 2024 / Moto3''], pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2024/moto3/championship-standings motogp.com, ''Standings / 2024 / Moto3 / Riders' Championship / Championship Standings 2024''], pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2024/moto3/team-standings motogp.com, ''Standings / 2024 / Moto3 / Teams' Championship / Team Standings 2024''], pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2024/moto3/constructor-standings motogp.com, ''Standings / 2024 / Moto3 / Constructors' Championship / Constructor Standings 2024''], pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/SLD/Moto3/RAC/worldstanding.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / MOTUL SOLIDARITY GRAND PRIX OF BARCELONA / World Championship Classification''], objavljeno 17. studenog 2024., preuzeto 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/SLD/Moto3/RAC/rookieirtacup.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / MOTUL SOLIDARITY GRAND PRIX OF BARCELONA / 2024 Rookie of the Year Classification''], objavljeno 17. studenog 2024., preuzeto 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2024/SLD/Moto3/table1.pdf resources.motogp.com, ''Moto3 / After the MOTUL SOLIDARITY GRAND PRIX OF BARCELONA / 2024 Season Statistics - Riders (no wildcards)''], objavljeno 17. studenog 2024., preuzeto 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-moto3-world-championship/summary/2024 motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Summary''], pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-moto3-world-championship/calendar/2024 motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Calendar''], pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-moto3-world-championship/standings/2024 motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Standings''], pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-moto3-world-championship/results/2024 motorsportstats.com, ''Moto3 / 2024 / Results''], pristupljeno 24. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/5.125cc-Moto3.pdf motorsporttop20.com, ''FIM 125cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2011) / FIM MOTO 3 WORLD CHAMPIONSHIP (2012- )''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 24. kolovoza 2026. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u Moto3/125cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|2024 3 Moto3]] 5229stajzwqumclgbkjp3s5ouwdrtp3 0 817496 7592461 7586919 2026-09-02T09:21:14Z DragonFederal 232801 7592461 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Francuskoj|Le Droit]] [[Kategorija:Red "Le Droit Humain"]] ih0pb8nlk92ows4huzg3kjb0fatedp1 0 817518 7592418 7589707 2026-09-02T07:04:36Z DragonFederal 232801 /* Vanjske poveznice */ 7592418 wikitext text/x-wiki {|class="wikitable sortable floatright plainrowheaders" style="clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;" |+Velike lože u Nizozemskoj{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Nizozemskoj te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}} |- ! scope="col" | [[Velika loža|Velike lože]] ! scope="col" | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Veliki orijent Nizozemske]]''' |align=right|171 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Nizozemska federacija "Le Droit Humain"''' |align=right|18 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika mješovita loža Nizozemske''' |align=right|6 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Red slobodnih zidarica Nizozemske''' |align=right|4 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' |align=right|1 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''[[Veliki orijent Francuske]]''' |align=right|2 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|LUX}} '''[[Veliki orijent Luksemburga]]''' |align=right|1 |- |} {{SZsidebar}} [[Slobodno zidarstvo]] se rano ukorijenilo u Nizozemskoj. Godine 1734. u [[Hag]]u je osnovana prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] na nizozemskom tlu. Daljnje lože osnovane su u godinama koje su uslijedile, uključujući one u [[Amsterdam]]u, [[Rotterdam]]u i [[Leiden]]u. Godine 1756. deset se loža ujedinilo u [[Velika loža|nacionalnu organizaciju]], [[Veliki orijent Nizozemske|prvu nizozemsku veliku ložu]]. Danas u Nizozemskoj djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularni]] [[Veliki orijent Nizozemske]] i nekoliko [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnih, odnosno kontinentalnih]], velikih loža. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] imaju svoje lože u Nizozemskoj. == Povijest == Prve slobodnozidarske aktivnosti na području Nizozemske zabilježene su u doba [[Republika Nizozemska|Republike Sedam Ujedinjenih Nizozemski]]. Godine 1720. i 1721. [[Prva Velika loža Engleske|britanski slobodni zidari]] okupljali su se u [[Rotterdam]]u. Prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] osnovana je 1734. u [[Hag]]u pod nazivom Loža "Veliki majstor Ujedinjenih pokrajina i Generaliteta" (''Loge du Grand-Maître des Provinces Unies et du Ressort de la Généralité''). Iz nje je poslije nastala Loža "Kraljevska unija" (''Loge L'Union Royale''), koja djeluje i danas te se smatra najstarijom postojećom ložom u Nizozemskoj.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.unionroyale.nl/|title=Loge L' Union Royale|access-date=2026-08-25|website=unionroyale.nl|language=nl}}</ref> Tijekom sljedećih desetljeća postupno su osnivane nove lože, a 26. prosinca 1756. desetak njih udružilo se u Veliku ložu Sedam Ujedinjenih Nizozemski (''Groote Loge der Zeven Verenigde Nederlanden''), preteču današnjeg [[Veliki orijent Nizozemske|Reda slobodnih zidara pod Velikim orijentom Nizozemske]].<ref>{{Citiranje weba|title=The Netherlands|url=https://www.1723constitutions.com/europe/netherlands/|access-date=2026-08-25|website=1723constitutions.com|language=en}}</ref><ref name=":25">{{Citiranje weba|title=Birth of Freemasonry in The Netherlands – the Lincolnshire link|url=https://www.lincolnshirefreemasons.org/birth-of-freemasonry-in-the-netherlands-the-lincolnshire-link/|access-date=2026-08-25|date=2020-12-18|website=lincolnshirefreemasons.org|language=en}}</ref> Osobito za vrijeme [[barun]]a Carela van Boetzelaera, koji je dužnost [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] obnašao od 1759. do 1798., slobodno zidarstvo u Nizozemskoj doživjelo je snažan i stabilan razvoj. Za njegova vodstva broj loža pod jurisdikcijom Velike lože porastao je s približno dvadeset na više od sedamdeset, dok se broj članova Velike lože povećao gotovo deset puta. Nadležnost nizozemske Velike lože proširila se i na [[Antili|Antile]], [[Surinam]], Bengal i [[Cejlon]], [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemsku Istočnu Indiju]] te Južnu Afriku. Godine 1770., također za Boetzelaarova velikog majstorstva, nizozemsku Veliku ložu priznala je [[Prva Velika loža Engleske|Velika loža Engleske]].<ref name=":23"/> U istom se razdoblju sve više razvijala primjena viših stupnjeva [[Francuski obred|Francuskog obreda]], što je 1803. dovelo do osnutka Reda visokih stupnjeva (''Orde der Hoge Graden''). Tijekom [[Batavijska Republika|francuskog razdoblja]] (1794. – 1814.), u vrijeme [[Napoleon I. Bonaparte|Napoleonove]] prevlasti, [[Veliki orijent Francuske]], osnovan 1773., nastojao je nizozemske lože uključiti u svoju nadležnost. Nizozemska Velika loža uspješno se oduprla tim nastojanjima, iako je u Nizozemskoj ipak osnovano nekoliko loža pod francuskom upravom. Godine 1798. nizozemska Velika loža preimenovana je u Veliki orijent Batavijske Republike (''Grootoosten der Bataafse Republiek''), a 1807. u Veliki orijent slobodnih zidara u Holandiji i pripadajućim zemljama (''Grootoosten van de Vrijmetselaren in Holland en onderhorige landen''). [[Slika:VM 33023 – Portrait of Prince Frederick of the Netherlands – 1870 – Bastiaan de Poorter.jpg|mini|desno|170px|Nizozemski princ [[Frederik od Nizozemske|Frederik]] vodio je [[Veliki orijent Nizozemske]].]] Nakon završetka francuskog razdoblja 1815. osnovano je Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske, a sin bivšeg namjesnika [[Vilim V.|Vilima V.]] stupio je na prijestolje kao kralj [[Vilim I. Nizozemski|Vilim I.]]<ref name=":99">{{Citiranje weba|title=Nizozemska. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.''|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/nizozemska#poglavlje6|access-date=2026-08-26|website=enciklopedija.hr|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Njegov drugi sin, [[Frederik od Nizozemske|princ Frederik]], tijekom 65 godina, od 1816. do 1881., obnašao je dužnost [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] Velikog orijenta Nizozemske. Za njegova vodstva nizozemsko slobodno zidarstvo doživjelo je znatan procvat. Godine 1818. osnovao je Ured za majstorski stupanj (''Afdeling van de Meestergraad''), zamišljen kao protuteža tada izrazitije kršćanski usmjerenom Redu visokih stupnjeva. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]] postajao je sve zastupljeniji u nizozemskom slobodnom zidarstvu. Godine 1912. osnovano je Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Nizozemsku. U isto su se vrijeme počele osnivati i prve [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovite lože]], otvorene i muškarcima i ženama. Godine 1919. ustrojena je Nizozemska federacija [[Le Droit Humain|međunarodnog mješovitog slobodnozidarskog reda Le Droit Humain]].<ref name=":23">{{Citiranje weba|title=Een geschiedenis van de Gemengde Vrijmetselarij in Nederland|url=https://gemengde-vrijmetselarij.3-5-7.nl/2016/02/23/een-geschiedenis-van-de-gemengde-vrijmetselarij-in-nederland/|access-date=2026-08-25|date=2016-02-23|website=gemengde-vrijmetselarij.3-5-7.nl|language=nl}}</ref> [[Drugi svjetski rat]] predstavljao je teško razdoblje za nizozemsko slobodno zidarstvo. Sve slobodnozidarske aktivnosti bile su zabranjene, a veliki majstor Hermannus van Tongeren stradao je u [[Koncentracijski logor|koncentracijskom logoru]] Sachsenhausen. Nakon oslobođenja slobodnozidarska djelatnost ponovno je obnovljena. Poslijeratno razdoblje obilježili su i gubitci dijela nekadašnje međunarodne mreže nizozemskog slobodnog zidarstva. Godine 1961. južnoafričke lože koje su dotad djelovale pod jurisdikcijom Velikog orijenta Nizozemske prekinule su veze s nizozemskom središnjicom. Nekadašnja [[Nizozemska Istočna Indija]] stekla je 1949. neovisnost kao [[Indonezija|Republika Indonezija]],<ref name=":99"/> što je naposljetku dovelo do toga da su lože Velikog orijenta Nizozemske, nakon približno dva stoljeća prisutnosti na tom području, 1962. morale obustaviti svoje djelovanje. Od sredine 20. stoljeća u nizozemskom slobodnozidarskom okruženju svoje su mjesto postupno stekle i različite obedijencije i redovi engleskog podrijetla, među kojima su [[Sveti kraljevski luk|Red Svetoga kraljevskog luka]] i [[Red majstora znaka]]. Prva nizozemska slobodnozidarska velika loža namijenjena isključivo ženama osnovana je 2015. pod nazivom Red ženskih slobodnih zidara Nizozemske.<ref name=":23"/> == Regularna velika loža == [[Slika:GON-logo.png|mini|100px|desno|[[Veliki orijent Nizozemske]], osnovana 1756.]] {{glavni|Veliki orijent Nizozemske}} '''Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske''' ([[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Orde van Vrijmetselaren onder het Grootoosten der Nederlanden''), skraćeno GON, kraće '''Veliki orijent Nizozemske''', negdje i '''Veliki istok Nizozemske''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] je nizozemska [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]]. Osnovana je 1756. godine i najstarija je regularna velika loža na europskom kontinentu.<ref>{{Citiranje weba|title=A brief history - GON|url=https://www.vrijmetselarij.nl/en-gb/About-us/A-brief-history|access-date=2026-08-25|website=vrijmetselarij.nl|language=en, nl}}</ref> Pod svojim okriljem ima 171 [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložu slobodnih zidara]], od kojih je većina u Nizozemskoj, dok je njih 19 van Nizozemske. U [[Surinam]]u se nalaze tri lože u glavom gradu [[Paramaribo|Paramaribu]]. Na Karibima je pet lože, od toga tri su u [[Willemstad]]u na [[Curaçao|Curaçau]], jedna u Kralendijku na [[Bonaire]]u te jedna u Philipsburgu na [[Zemlja Sveti Martin|Sv. Martinu]]. U [[Zimbabve]]u je ukupno sedam loža, od toga tri su u [[Harare]]u i po jedna u [[Marondera |Maronderi]], [[Bulawayo|Bulawayu]] i Murewi. Pored njih su van Nizozemske su i tri lože [[Oranjestad (Aruba)|Oranjestadu]] u [[Aruba|Arubi]], po jedna loža u Roodepoortu, gradu u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] pored [[Johannesburg]]a, i [[Bangkok]]u, glavnom gradu [[Tajland]]a.<ref>{{Citiranje weba|title=Our lodges - GON|url=https://www.vrijmetselarij.nl/en-gb/About-us/Our-lodges|access-date=2026-08-25|website=vrijmetselarij.nl|language=en, nl}}</ref> Ovu veliku ložu kao regularnu priznaju [[Ujedinjena velika loža Engleske]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2026-08-28|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> te druge dvije [[matične velike lože]] – [[Velika loža Irske]] i [[Velika loža Škotske]].<ref>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges - Grand Lodge of Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/foreign-grand-lodges/|access-date=2026-08-28|website=freemason.ie|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodges in Amity with The Grand Lodge Scotland|url=https://www.grandlodgescotland.com/grand-lodges-in-amity-with-the-grand-lodge-of-scotland/|access-date=2026-08-28|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref> == Liberalne velike lože == U Nizozemskoj danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom)]] ustroju. '''Nizozemska federacija "Le Droit Humain"''' (''Le Droit Humain – Nederlandse Federatie'') je nizozemska [[Pokrajinska velika loža|nacionalna federacija]] [[Le Droit Humain|istoimenog međunarodnog reda]] za [[Mješovito slobodno zidarstvo|muškarce i žene]].<ref>{{Citiranje weba|title=Le Droit Humain - Nederlandse Federatie|url=https://www.ledroithumain.nl/|access-date=2026-08-25|website=ledroithumain.nl|language=nl}}</ref> Ovaj međunarodni red u Nizozemskoj, kojemu je primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]], djeluje kao federacija od 1919. godine, dok je prva loža pod njegovim okriljem osnovana još 1905.<ref>{{Citiranje weba|title=De historie van Le Droit Humain|url=https://www.ledroithumain.nl/historie/|access-date=2026-08-25|website=ledroithumain.nl|language=nl}}</ref> Danas pod okriljem Nizozemske federacije djeluje 18 loža, od kojih se dvije nalaze u [[Bussum]]u i [[Hag]]u te po jedna u [[Amsterdam]]u, [[Delft]]u, [[Dordrecht]]u, [[Eindhoven]]u, [[Haarlem]]u, [[Maastricht]]u, [[Rotterdam]]u, [[Terneuzen]]u, [[Utrecht (grad)|Utrechtu]], [[Velp]]u, [[Vlissingen]]u, [[Zaandam]]u, [[Zutphen]]u i [[Zwolle]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Loges - Le Droit Humain|url=https://www.ledroithumain.nl/loges/|access-date=2026-08-25|website=ledroithumain.nl|language=nl}}</ref> Ranije je Nizozemska federacija imala još 49 loža pod svojim okiljem. Lože u Nizozemskoj bile su smještene u [[Amersfoort]]u, [[Groningen]]u, [[Hoorn]]u, [[Leeuwarden]]u i Roermondu, a imala je lože i u drugim europskim gradovima poput [[Ženeva|Ženeve]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], zatim [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]], [[Berlin]]a i [[Hamburg]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]], zatim [[Prag]]a i [[Ostrava|Ostrave]] u [[Češka|Češkoj]] te [[Beč]]a u [[Austrija|Austriji]], kao i [[Zagreb]]a gdje je 1931. godine osnovana [[Le Droit Humain Hrvatska|Loža "Pitagora"]]. U Aziji je imala 11 loža u [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemskoj Istočnoj Indiji]].<ref name=":23"/> '''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' (''Nederlands Verbond van Vrijmetselaren''), skraćeno NVVV, je liberalna velika loža osnovana 1919. godine od tri lože koje su napustile Red "Le Droit Humain". Danas pod svojim okriljem ima samo jednu ložu u u [[Hag]]u, i to Ložu "Rakoci" (''Loge Rakoczy'') br. 2.<ref>{{Citiranje weba|title=Rakoczy Den Haag|url=https://rakoczy.nl/|access-date=2026-08-25|website=rakoczy.nl|language=nl}}</ref> Ranije je imala još četiri lože u [[Amsterdam]]u, [[Utrecht (grad)|Utrechtu]], [[Leiden]]u te [[Nizozemska Istočna Indija|Istočnoj Indiji]] koje su ugasile, od kojih se posljednja ugasila Loža "Grof Welldone" (''Loge Graaf van Welldone'') br. 3 iz Utrechta 2009.<ref name=":21">{{Citiranje weba|title=Nederland - Gemengde obediënties|url=https://gemengde-vrijmetselarij.3-5-7.nl/nederland/|access-date=2026-08-25|website=gemengde-vrijmetselarij.3-5-7.nl|language=nl}}</ref> '''Velika mješovita loža Nizozemske''' (''Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij''), skraćeno NGGV,<ref>{{Citiranje weba|title=Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij|url=https://nggv.nl/|access-date=2026-08-25|website=nggv.nl|language=nl}}</ref> je liberalna velika loža osnovana 1960. godine od tri lože koje su napustile Nizozemsku federaciju "Le Droit Humain". Danas pod svojim okriljem ima šest loža: "Arkada" (''Loge Arcade'') br. 3 u [[Amsterdam]]u, "Kamen temeljac" (''Loge De Hoeksteen'') br. 8 u [[Utrecht (grad)|Utrechtu]], "Feniks" (''Loge Phoenix'') br. 12 u [[Gouda|Goudi]], "Arkada" (''Loge Arcade'') br. 19 u [[Breda|Bredi]], "Ištar" (''Loge Ishtar'') br. 20 u [[Leiden]]u te "Helije" (''Loge Helios'') br. 21 u [[Delft]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Loges van de NGGV & Kalender Open Avond|url=https://nggv.nl/loges-nggv/|access-date=2026-08-25|website=nggv.nl|language=nl}}</ref> Ranije je imala još 18 loža, uključujući lože u [[Hag]]u, [[Amstelveen]]u, [[Vlaardingen]]u, [[Maastricht]] te [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Tri lože u Ujedinjenom Kraljevstvu ([[London]], Falkirk i [[Edinburgh]]) tijekom 1970-ih formirale su veliku ložu [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Velika Britanija|Red drevnog slobodnog zidarstva za muškarce i žene]]. Velika mješovita loža je članica [[Alijansa masona Europe|Alijanse masone Europe]], međunarodnog [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]].<ref name=":22">{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref> Bila je suosnivač [[Catena|Međunarodne unije Catena]] 1961.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.catena.org/|title=History|access-date=2023-08-28|website=catena.org|language=en}}</ref> i gdje se zadržala do 1998. Takočer, bila je članica [[CLIPSAS]]-a (1985. – 2020.).<ref name=":23"/> Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] [[Drevni i prihvaćeni škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] delegirano je na Nizozemsko Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda mješovitog slobodnog zidarstva (''Nederlandse Opperraad van de 33e en laatste graad van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus der Gemengde Vrijmetselarij''). '''Red slobodnih zidarica Nizozemske''' (''Orde van Vrouwelijke Vrijmetselaren Nederland''), skraćeno OVVN,<ref>{{Citiranje weba|title=Orde van Vrouwelijke Vrijmetselaren Nederland|url=https://www.ordevvn.nl/|access-date=2026-08-25|website=ordevvn.nl|language=nl}}</ref> je ženska liberalna velika loža osnovana 2015. godine. Pod svojim okriljem ima četiri lože, "Waterspiegel" (''Loge de Waterspiegel'') u [[Gouda|Goudi]], "Alkemija" (''Loge Alchemilla'') u [[Assen]]u, "Oloid" (''Loge Oloïde'') u [[Alkmaar]]u, kao i "Aurora" (''Loge Aurora'') na otoku [[Curaçao]].<ref>{{Citiranje weba|title=Loges -|url=https://www.ordevvn.nl/loges/|access-date=2026-08-25|website=ordevvn.nl}}</ref><ref name=":21"/><ref name=":23"/> '''Ujedinjene slobodnozidarske lože Nizozemske''' (''Verenigde Vrijmetselaars Loges Nederland''), skraćeno VVLN, je liberalna velika loža koju su 2017. godine osnovali bivši članovi Velike mješovite lože Nizozemske. U početku je velika imala dvije lože: "Zenit" u [[Hag]]u i "Različak" (kasnije "Metropolis") u Amstelveenu. Krajem 2017. Loža "Jan Amos Comenius" u Roermondu prešla je iz Velike mješovite lože Nizozemske, no već se 2022. ugasila.<ref name=":21"/><ref name=":23"/> Osim toga, u Nizozemskoj ima nekoliko autonomnih ili "divljih" loža koje nisu povezane niti s jednom velikom ložom. * Loža "Zigurat" (''Loge Ziggurat''), Hag – [[Loža (slobodno zidarstvo)#Prema spolu|mješovita loža]] koja nosi naziv po [[zigurat]]u, vrsti drevnih [[hram]]ova koje je moguće naći u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]].<ref>{{Citiranje weba|title=Loge Ziggurat Regio Den Haag|url=https://www.vrijmetselaars-denhaag.nl/|access-date=2026-08-25|website=vrijmetselaars-denhaag.nl|language=nl}}</ref> * Loža "Sešat" (''Loge Seshat''), Hag – mješovita loža koja radi prema [[Obred Memfisa-Mizraima|obredu Memfisa-Mizraima]] i koja nosi naziv po [[Sešat]], božici znanja i mudrosti u [[Egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]].<ref>{{Citiranje weba|title=Esoteric Freemasonry For Women and Men|url=https://lodgeseshat.nl/|access-date=2026-08-25|website=lodgeseshat.nl|language=en}}</ref> * Loža "Itaka" (''Loge Ithaka''), Leiden – [[Loža (slobodno zidarstvo)#Prema spolu|ženska loža]] koja nosi naziv po grčkom otoku [[Itaka]], poznato po [[Homer]]ovim epovima ''[[Ilijada]]'' i ''[[Odiseja]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Vrijmetselarij voor vrouwen Loge Ithaka Leiden|url=https://loge-ithaka.nl/|access-date=2026-08-25|website=loge-ithaka.nl|language=nl}}</ref> == Inozemne velike lože u Nizozemskoj == Pored nizozemskih velikih loža, u Nizozemskoj djeluju i lože koje su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: *{{Z|LUX}} [[Veliki orijent Luksemburga]] (GOL) ima jednu mješovitu ložu u Nizozemskoj, i to Ložu "Fiat Lux" br. 8 u [[Leeuwarden]]u. Ova loža je osnovana 1939. pod okriljem [[Le Droit Humain|Reda "Le Droit Humain"]] a pod okrilje Velikog orijenta prešla je 2005.<ref>{{Citiranje weba|title=Fiat Lux - Grand Orient de Luxembourg|url=https://gol.lu/index.php/fiat-lux/|access-date=2026-08-25|website=gol.lu|language=nl}}</ref><ref name=":23"/> *{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (GOdF) pod svojim okriljem ima jednu mješovitu ložu u Nizozemskoj od 2017. godine, Ložu "Sveti Napoleon" (''Loge Saint Napoléon'') u [[Amsterdam]]u. Loža "Sveti Napoleon" prethodno je postojala od 1810. do 1835., kao i još šest loža osnovanih početkom 1810-ih u [[Hag]]u, [[Dordrecht]]u, Den Helderu, [[Groningen]]u, Vlissingenu i Zwolleu.<ref>{{Citiranje knjige|title=Algemeen wijsgeerig, geschiedkundig en biographisch woordenboek voor vrijmetselaren. Deel 3.|last=de Grebber|first=W.|year=1845.|location=Amsterdam|url=https://www.dbnl.org/tekst/_alg008alge03_01/_alg008alge03_01.pdf|language=nl}}</ref> *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Massachusetts|Prince Hall velika loža Massachusettsa]]<ref>{{Citiranje weba|title=The Most Worshipful Prince Hall Grand Lodge of Massachusetts|url=https://princehall.org/|access-date=2026-08-25|website=princehall.org|language=en}}</ref> ima jednu svoju [[Prince Hall slobodno zidarstvo|afroameričku]] ložu u [[Amersfoort]]u, i to Ložu "Plamteća zvijezda" ([[engl.]] ''Blazing Star Lodge'') br. 26.<ref>{{Citiranje weba|title=Blazing Star Lodge No. 26 – A Home for Prince Hall Freemasonry in the Netherlands|url=https://blazingstar26.org/|access-date=2026-08-25|website=blazingstar26.org|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Belgiji]] * [[Slobodno zidarstvo u Luksemburgu]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{div col|colwidth=25em}} * {{URL|https://www.vrijmetselarij.nl/|Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske}} (VON) * {{URL|https://nggv.nl/|Velika mješovita loža Nizozemske}} * {{URL|https://www.ledroithumain.nl/|Nizozemska federacija "Le Droit Humain"}} * {{URL|https://www.ordevvn.nl/|Red slobodnih zidarica Nizozemske}} * {{URL|https://www.hogegraden.nl/|Glavni kapitel visokih stupnjeva u Nizozemskoj}} (pri VON) * {{URL|https://www.aasr.nl/|Vrhovno vijeće za Kraljevinu Nizozemsku}} (pri VON) * {{URL|https://www.hkgnederland.nl/|Vrhovni veliki kapitel svetog kraljevskog luka Nizozemske}} (pri VON) * {{URL|https://www.merkmeesters.nl/|Pokrajinska velika loža majstora znaka Nizozemske}} (pri VON) * {{URL|https://www.grootpriorij.nl/|Veliki priorat u Nizozemskoj}} (pri VON) * {{URL|https://www.royalorderofscotland.nl/|Pokrajinska velika loža za Nizozemsku Kraljevskog reda Škotske}} (pri VON) * {{URL|https://ktpdistrict29.nl/|Nizozemski distrikt Svećenika vitezova templara Svetog kraljevskog luka }} (pri VON) {{div col end}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Nizozemska]] 5z7dycyng8d9amnorc1qjd8xwp5xuvq 7592419 7592418 2026-09-02T07:15:59Z DragonFederal 232801 /* Vanjske poveznice */ 7592419 wikitext text/x-wiki {|class="wikitable sortable floatright plainrowheaders" style="clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;" |+Velike lože u Nizozemskoj{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Nizozemskoj te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}} |- ! scope="col" | [[Velika loža|Velike lože]] ! scope="col" | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Veliki orijent Nizozemske]]''' |align=right|171 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Nizozemska federacija "Le Droit Humain"''' |align=right|18 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika mješovita loža Nizozemske''' |align=right|6 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Red slobodnih zidarica Nizozemske''' |align=right|4 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' |align=right|1 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''[[Veliki orijent Francuske]]''' |align=right|2 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|LUX}} '''[[Veliki orijent Luksemburga]]''' |align=right|1 |- |} {{SZsidebar}} [[Slobodno zidarstvo]] se rano ukorijenilo u Nizozemskoj. Godine 1734. u [[Hag]]u je osnovana prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] na nizozemskom tlu. Daljnje lože osnovane su u godinama koje su uslijedile, uključujući one u [[Amsterdam]]u, [[Rotterdam]]u i [[Leiden]]u. Godine 1756. deset se loža ujedinilo u [[Velika loža|nacionalnu organizaciju]], [[Veliki orijent Nizozemske|prvu nizozemsku veliku ložu]]. Danas u Nizozemskoj djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularni]] [[Veliki orijent Nizozemske]] i nekoliko [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnih, odnosno kontinentalnih]], velikih loža. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] imaju svoje lože u Nizozemskoj. == Povijest == Prve slobodnozidarske aktivnosti na području Nizozemske zabilježene su u doba [[Republika Nizozemska|Republike Sedam Ujedinjenih Nizozemski]]. Godine 1720. i 1721. [[Prva Velika loža Engleske|britanski slobodni zidari]] okupljali su se u [[Rotterdam]]u. Prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] osnovana je 1734. u [[Hag]]u pod nazivom Loža "Veliki majstor Ujedinjenih pokrajina i Generaliteta" (''Loge du Grand-Maître des Provinces Unies et du Ressort de la Généralité''). Iz nje je poslije nastala Loža "Kraljevska unija" (''Loge L'Union Royale''), koja djeluje i danas te se smatra najstarijom postojećom ložom u Nizozemskoj.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.unionroyale.nl/|title=Loge L' Union Royale|access-date=2026-08-25|website=unionroyale.nl|language=nl}}</ref> Tijekom sljedećih desetljeća postupno su osnivane nove lože, a 26. prosinca 1756. desetak njih udružilo se u Veliku ložu Sedam Ujedinjenih Nizozemski (''Groote Loge der Zeven Verenigde Nederlanden''), preteču današnjeg [[Veliki orijent Nizozemske|Reda slobodnih zidara pod Velikim orijentom Nizozemske]].<ref>{{Citiranje weba|title=The Netherlands|url=https://www.1723constitutions.com/europe/netherlands/|access-date=2026-08-25|website=1723constitutions.com|language=en}}</ref><ref name=":25">{{Citiranje weba|title=Birth of Freemasonry in The Netherlands – the Lincolnshire link|url=https://www.lincolnshirefreemasons.org/birth-of-freemasonry-in-the-netherlands-the-lincolnshire-link/|access-date=2026-08-25|date=2020-12-18|website=lincolnshirefreemasons.org|language=en}}</ref> Osobito za vrijeme [[barun]]a Carela van Boetzelaera, koji je dužnost [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] obnašao od 1759. do 1798., slobodno zidarstvo u Nizozemskoj doživjelo je snažan i stabilan razvoj. Za njegova vodstva broj loža pod jurisdikcijom Velike lože porastao je s približno dvadeset na više od sedamdeset, dok se broj članova Velike lože povećao gotovo deset puta. Nadležnost nizozemske Velike lože proširila se i na [[Antili|Antile]], [[Surinam]], Bengal i [[Cejlon]], [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemsku Istočnu Indiju]] te Južnu Afriku. Godine 1770., također za Boetzelaarova velikog majstorstva, nizozemsku Veliku ložu priznala je [[Prva Velika loža Engleske|Velika loža Engleske]].<ref name=":23"/> U istom se razdoblju sve više razvijala primjena viših stupnjeva [[Francuski obred|Francuskog obreda]], što je 1803. dovelo do osnutka Reda visokih stupnjeva (''Orde der Hoge Graden''). Tijekom [[Batavijska Republika|francuskog razdoblja]] (1794. – 1814.), u vrijeme [[Napoleon I. Bonaparte|Napoleonove]] prevlasti, [[Veliki orijent Francuske]], osnovan 1773., nastojao je nizozemske lože uključiti u svoju nadležnost. Nizozemska Velika loža uspješno se oduprla tim nastojanjima, iako je u Nizozemskoj ipak osnovano nekoliko loža pod francuskom upravom. Godine 1798. nizozemska Velika loža preimenovana je u Veliki orijent Batavijske Republike (''Grootoosten der Bataafse Republiek''), a 1807. u Veliki orijent slobodnih zidara u Holandiji i pripadajućim zemljama (''Grootoosten van de Vrijmetselaren in Holland en onderhorige landen''). [[Slika:VM 33023 – Portrait of Prince Frederick of the Netherlands – 1870 – Bastiaan de Poorter.jpg|mini|desno|170px|Nizozemski princ [[Frederik od Nizozemske|Frederik]] vodio je [[Veliki orijent Nizozemske]].]] Nakon završetka francuskog razdoblja 1815. osnovano je Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske, a sin bivšeg namjesnika [[Vilim V.|Vilima V.]] stupio je na prijestolje kao kralj [[Vilim I. Nizozemski|Vilim I.]]<ref name=":99">{{Citiranje weba|title=Nizozemska. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.''|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/nizozemska#poglavlje6|access-date=2026-08-26|website=enciklopedija.hr|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Njegov drugi sin, [[Frederik od Nizozemske|princ Frederik]], tijekom 65 godina, od 1816. do 1881., obnašao je dužnost [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] Velikog orijenta Nizozemske. Za njegova vodstva nizozemsko slobodno zidarstvo doživjelo je znatan procvat. Godine 1818. osnovao je Ured za majstorski stupanj (''Afdeling van de Meestergraad''), zamišljen kao protuteža tada izrazitije kršćanski usmjerenom Redu visokih stupnjeva. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]] postajao je sve zastupljeniji u nizozemskom slobodnom zidarstvu. Godine 1912. osnovano je Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Nizozemsku. U isto su se vrijeme počele osnivati i prve [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovite lože]], otvorene i muškarcima i ženama. Godine 1919. ustrojena je Nizozemska federacija [[Le Droit Humain|međunarodnog mješovitog slobodnozidarskog reda Le Droit Humain]].<ref name=":23">{{Citiranje weba|title=Een geschiedenis van de Gemengde Vrijmetselarij in Nederland|url=https://gemengde-vrijmetselarij.3-5-7.nl/2016/02/23/een-geschiedenis-van-de-gemengde-vrijmetselarij-in-nederland/|access-date=2026-08-25|date=2016-02-23|website=gemengde-vrijmetselarij.3-5-7.nl|language=nl}}</ref> [[Drugi svjetski rat]] predstavljao je teško razdoblje za nizozemsko slobodno zidarstvo. Sve slobodnozidarske aktivnosti bile su zabranjene, a veliki majstor Hermannus van Tongeren stradao je u [[Koncentracijski logor|koncentracijskom logoru]] Sachsenhausen. Nakon oslobođenja slobodnozidarska djelatnost ponovno je obnovljena. Poslijeratno razdoblje obilježili su i gubitci dijela nekadašnje međunarodne mreže nizozemskog slobodnog zidarstva. Godine 1961. južnoafričke lože koje su dotad djelovale pod jurisdikcijom Velikog orijenta Nizozemske prekinule su veze s nizozemskom središnjicom. Nekadašnja [[Nizozemska Istočna Indija]] stekla je 1949. neovisnost kao [[Indonezija|Republika Indonezija]],<ref name=":99"/> što je naposljetku dovelo do toga da su lože Velikog orijenta Nizozemske, nakon približno dva stoljeća prisutnosti na tom području, 1962. morale obustaviti svoje djelovanje. Od sredine 20. stoljeća u nizozemskom slobodnozidarskom okruženju svoje su mjesto postupno stekle i različite obedijencije i redovi engleskog podrijetla, među kojima su [[Sveti kraljevski luk|Red Svetoga kraljevskog luka]] i [[Red majstora znaka]]. Prva nizozemska slobodnozidarska velika loža namijenjena isključivo ženama osnovana je 2015. pod nazivom Red ženskih slobodnih zidara Nizozemske.<ref name=":23"/> == Regularna velika loža == [[Slika:GON-logo.png|mini|100px|desno|[[Veliki orijent Nizozemske]], osnovana 1756.]] {{glavni|Veliki orijent Nizozemske}} '''Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske''' ([[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Orde van Vrijmetselaren onder het Grootoosten der Nederlanden''), skraćeno GON, kraće '''Veliki orijent Nizozemske''', negdje i '''Veliki istok Nizozemske''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] je nizozemska [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]]. Osnovana je 1756. godine i najstarija je regularna velika loža na europskom kontinentu.<ref>{{Citiranje weba|title=A brief history - GON|url=https://www.vrijmetselarij.nl/en-gb/About-us/A-brief-history|access-date=2026-08-25|website=vrijmetselarij.nl|language=en, nl}}</ref> Pod svojim okriljem ima 171 [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložu slobodnih zidara]], od kojih je većina u Nizozemskoj, dok je njih 19 van Nizozemske. U [[Surinam]]u se nalaze tri lože u glavom gradu [[Paramaribo|Paramaribu]]. Na Karibima je pet lože, od toga tri su u [[Willemstad]]u na [[Curaçao|Curaçau]], jedna u Kralendijku na [[Bonaire]]u te jedna u Philipsburgu na [[Zemlja Sveti Martin|Sv. Martinu]]. U [[Zimbabve]]u je ukupno sedam loža, od toga tri su u [[Harare]]u i po jedna u [[Marondera |Maronderi]], [[Bulawayo|Bulawayu]] i Murewi. Pored njih su van Nizozemske su i tri lože [[Oranjestad (Aruba)|Oranjestadu]] u [[Aruba|Arubi]], po jedna loža u Roodepoortu, gradu u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] pored [[Johannesburg]]a, i [[Bangkok]]u, glavnom gradu [[Tajland]]a.<ref>{{Citiranje weba|title=Our lodges - GON|url=https://www.vrijmetselarij.nl/en-gb/About-us/Our-lodges|access-date=2026-08-25|website=vrijmetselarij.nl|language=en, nl}}</ref> Ovu veliku ložu kao regularnu priznaju [[Ujedinjena velika loža Engleske]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2026-08-28|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> te druge dvije [[matične velike lože]] – [[Velika loža Irske]] i [[Velika loža Škotske]].<ref>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges - Grand Lodge of Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/foreign-grand-lodges/|access-date=2026-08-28|website=freemason.ie|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodges in Amity with The Grand Lodge Scotland|url=https://www.grandlodgescotland.com/grand-lodges-in-amity-with-the-grand-lodge-of-scotland/|access-date=2026-08-28|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref> == Liberalne velike lože == U Nizozemskoj danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom)]] ustroju. '''Nizozemska federacija "Le Droit Humain"''' (''Le Droit Humain – Nederlandse Federatie'') je nizozemska [[Pokrajinska velika loža|nacionalna federacija]] [[Le Droit Humain|istoimenog međunarodnog reda]] za [[Mješovito slobodno zidarstvo|muškarce i žene]].<ref>{{Citiranje weba|title=Le Droit Humain - Nederlandse Federatie|url=https://www.ledroithumain.nl/|access-date=2026-08-25|website=ledroithumain.nl|language=nl}}</ref> Ovaj međunarodni red u Nizozemskoj, kojemu je primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]], djeluje kao federacija od 1919. godine, dok je prva loža pod njegovim okriljem osnovana još 1905.<ref>{{Citiranje weba|title=De historie van Le Droit Humain|url=https://www.ledroithumain.nl/historie/|access-date=2026-08-25|website=ledroithumain.nl|language=nl}}</ref> Danas pod okriljem Nizozemske federacije djeluje 18 loža, od kojih se dvije nalaze u [[Bussum]]u i [[Hag]]u te po jedna u [[Amsterdam]]u, [[Delft]]u, [[Dordrecht]]u, [[Eindhoven]]u, [[Haarlem]]u, [[Maastricht]]u, [[Rotterdam]]u, [[Terneuzen]]u, [[Utrecht (grad)|Utrechtu]], [[Velp]]u, [[Vlissingen]]u, [[Zaandam]]u, [[Zutphen]]u i [[Zwolle]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Loges - Le Droit Humain|url=https://www.ledroithumain.nl/loges/|access-date=2026-08-25|website=ledroithumain.nl|language=nl}}</ref> Ranije je Nizozemska federacija imala još 49 loža pod svojim okiljem. Lože u Nizozemskoj bile su smještene u [[Amersfoort]]u, [[Groningen]]u, [[Hoorn]]u, [[Leeuwarden]]u i Roermondu, a imala je lože i u drugim europskim gradovima poput [[Ženeva|Ženeve]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], zatim [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]], [[Berlin]]a i [[Hamburg]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]], zatim [[Prag]]a i [[Ostrava|Ostrave]] u [[Češka|Češkoj]] te [[Beč]]a u [[Austrija|Austriji]], kao i [[Zagreb]]a gdje je 1931. godine osnovana [[Le Droit Humain Hrvatska|Loža "Pitagora"]]. U Aziji je imala 11 loža u [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemskoj Istočnoj Indiji]].<ref name=":23"/> '''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' (''Nederlands Verbond van Vrijmetselaren''), skraćeno NVVV, je liberalna velika loža osnovana 1919. godine od tri lože koje su napustile Red "Le Droit Humain". Danas pod svojim okriljem ima samo jednu ložu u u [[Hag]]u, i to Ložu "Rakoci" (''Loge Rakoczy'') br. 2.<ref>{{Citiranje weba|title=Rakoczy Den Haag|url=https://rakoczy.nl/|access-date=2026-08-25|website=rakoczy.nl|language=nl}}</ref> Ranije je imala još četiri lože u [[Amsterdam]]u, [[Utrecht (grad)|Utrechtu]], [[Leiden]]u te [[Nizozemska Istočna Indija|Istočnoj Indiji]] koje su ugasile, od kojih se posljednja ugasila Loža "Grof Welldone" (''Loge Graaf van Welldone'') br. 3 iz Utrechta 2009.<ref name=":21">{{Citiranje weba|title=Nederland - Gemengde obediënties|url=https://gemengde-vrijmetselarij.3-5-7.nl/nederland/|access-date=2026-08-25|website=gemengde-vrijmetselarij.3-5-7.nl|language=nl}}</ref> '''Velika mješovita loža Nizozemske''' (''Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij''), skraćeno NGGV,<ref>{{Citiranje weba|title=Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij|url=https://nggv.nl/|access-date=2026-08-25|website=nggv.nl|language=nl}}</ref> je liberalna velika loža osnovana 1960. godine od tri lože koje su napustile Nizozemsku federaciju "Le Droit Humain". Danas pod svojim okriljem ima šest loža: "Arkada" (''Loge Arcade'') br. 3 u [[Amsterdam]]u, "Kamen temeljac" (''Loge De Hoeksteen'') br. 8 u [[Utrecht (grad)|Utrechtu]], "Feniks" (''Loge Phoenix'') br. 12 u [[Gouda|Goudi]], "Arkada" (''Loge Arcade'') br. 19 u [[Breda|Bredi]], "Ištar" (''Loge Ishtar'') br. 20 u [[Leiden]]u te "Helije" (''Loge Helios'') br. 21 u [[Delft]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Loges van de NGGV & Kalender Open Avond|url=https://nggv.nl/loges-nggv/|access-date=2026-08-25|website=nggv.nl|language=nl}}</ref> Ranije je imala još 18 loža, uključujući lože u [[Hag]]u, [[Amstelveen]]u, [[Vlaardingen]]u, [[Maastricht]] te [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Tri lože u Ujedinjenom Kraljevstvu ([[London]], Falkirk i [[Edinburgh]]) tijekom 1970-ih formirale su veliku ložu [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Velika Britanija|Red drevnog slobodnog zidarstva za muškarce i žene]]. Velika mješovita loža je članica [[Alijansa masona Europe|Alijanse masone Europe]], međunarodnog [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]].<ref name=":22">{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref> Bila je suosnivač [[Catena|Međunarodne unije Catena]] 1961.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.catena.org/|title=History|access-date=2023-08-28|website=catena.org|language=en}}</ref> i gdje se zadržala do 1998. Takočer, bila je članica [[CLIPSAS]]-a (1985. – 2020.).<ref name=":23"/> Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] [[Drevni i prihvaćeni škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] delegirano je na Nizozemsko Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda mješovitog slobodnog zidarstva (''Nederlandse Opperraad van de 33e en laatste graad van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus der Gemengde Vrijmetselarij''). '''Red slobodnih zidarica Nizozemske''' (''Orde van Vrouwelijke Vrijmetselaren Nederland''), skraćeno OVVN,<ref>{{Citiranje weba|title=Orde van Vrouwelijke Vrijmetselaren Nederland|url=https://www.ordevvn.nl/|access-date=2026-08-25|website=ordevvn.nl|language=nl}}</ref> je ženska liberalna velika loža osnovana 2015. godine. Pod svojim okriljem ima četiri lože, "Waterspiegel" (''Loge de Waterspiegel'') u [[Gouda|Goudi]], "Alkemija" (''Loge Alchemilla'') u [[Assen]]u, "Oloid" (''Loge Oloïde'') u [[Alkmaar]]u, kao i "Aurora" (''Loge Aurora'') na otoku [[Curaçao]].<ref>{{Citiranje weba|title=Loges -|url=https://www.ordevvn.nl/loges/|access-date=2026-08-25|website=ordevvn.nl}}</ref><ref name=":21"/><ref name=":23"/> '''Ujedinjene slobodnozidarske lože Nizozemske''' (''Verenigde Vrijmetselaars Loges Nederland''), skraćeno VVLN, je liberalna velika loža koju su 2017. godine osnovali bivši članovi Velike mješovite lože Nizozemske. U početku je velika imala dvije lože: "Zenit" u [[Hag]]u i "Različak" (kasnije "Metropolis") u Amstelveenu. Krajem 2017. Loža "Jan Amos Comenius" u Roermondu prešla je iz Velike mješovite lože Nizozemske, no već se 2022. ugasila.<ref name=":21"/><ref name=":23"/> Osim toga, u Nizozemskoj ima nekoliko autonomnih ili "divljih" loža koje nisu povezane niti s jednom velikom ložom. * Loža "Zigurat" (''Loge Ziggurat''), Hag – [[Loža (slobodno zidarstvo)#Prema spolu|mješovita loža]] koja nosi naziv po [[zigurat]]u, vrsti drevnih [[hram]]ova koje je moguće naći u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]].<ref>{{Citiranje weba|title=Loge Ziggurat Regio Den Haag|url=https://www.vrijmetselaars-denhaag.nl/|access-date=2026-08-25|website=vrijmetselaars-denhaag.nl|language=nl}}</ref> * Loža "Sešat" (''Loge Seshat''), Hag – mješovita loža koja radi prema [[Obred Memfisa-Mizraima|obredu Memfisa-Mizraima]] i koja nosi naziv po [[Sešat]], božici znanja i mudrosti u [[Egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]].<ref>{{Citiranje weba|title=Esoteric Freemasonry For Women and Men|url=https://lodgeseshat.nl/|access-date=2026-08-25|website=lodgeseshat.nl|language=en}}</ref> * Loža "Itaka" (''Loge Ithaka''), Leiden – [[Loža (slobodno zidarstvo)#Prema spolu|ženska loža]] koja nosi naziv po grčkom otoku [[Itaka]], poznato po [[Homer]]ovim epovima ''[[Ilijada]]'' i ''[[Odiseja]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Vrijmetselarij voor vrouwen Loge Ithaka Leiden|url=https://loge-ithaka.nl/|access-date=2026-08-25|website=loge-ithaka.nl|language=nl}}</ref> == Inozemne velike lože u Nizozemskoj == Pored nizozemskih velikih loža, u Nizozemskoj djeluju i lože koje su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: *{{Z|LUX}} [[Veliki orijent Luksemburga]] (GOL) ima jednu mješovitu ložu u Nizozemskoj, i to Ložu "Fiat Lux" br. 8 u [[Leeuwarden]]u. Ova loža je osnovana 1939. pod okriljem [[Le Droit Humain|Reda "Le Droit Humain"]] a pod okrilje Velikog orijenta prešla je 2005.<ref>{{Citiranje weba|title=Fiat Lux - Grand Orient de Luxembourg|url=https://gol.lu/index.php/fiat-lux/|access-date=2026-08-25|website=gol.lu|language=nl}}</ref><ref name=":23"/> *{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (GOdF) pod svojim okriljem ima jednu mješovitu ložu u Nizozemskoj od 2017. godine, Ložu "Sveti Napoleon" (''Loge Saint Napoléon'') u [[Amsterdam]]u. Loža "Sveti Napoleon" prethodno je postojala od 1810. do 1835., kao i još šest loža osnovanih početkom 1810-ih u [[Hag]]u, [[Dordrecht]]u, Den Helderu, [[Groningen]]u, Vlissingenu i Zwolleu.<ref>{{Citiranje knjige|title=Algemeen wijsgeerig, geschiedkundig en biographisch woordenboek voor vrijmetselaren. Deel 3.|last=de Grebber|first=W.|year=1845.|location=Amsterdam|url=https://www.dbnl.org/tekst/_alg008alge03_01/_alg008alge03_01.pdf|language=nl}}</ref> *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Massachusetts|Prince Hall velika loža Massachusettsa]]<ref>{{Citiranje weba|title=The Most Worshipful Prince Hall Grand Lodge of Massachusetts|url=https://princehall.org/|access-date=2026-08-25|website=princehall.org|language=en}}</ref> ima jednu svoju [[Prince Hall slobodno zidarstvo|afroameričku]] ložu u [[Amersfoort]]u, i to Ložu "Plamteća zvijezda" ([[engl.]] ''Blazing Star Lodge'') br. 26.<ref>{{Citiranje weba|title=Blazing Star Lodge No. 26 – A Home for Prince Hall Freemasonry in the Netherlands|url=https://blazingstar26.org/|access-date=2026-08-25|website=blazingstar26.org|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Belgiji]] * [[Slobodno zidarstvo u Luksemburgu]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{div col|colwidth=25em}} * {{URL|https://www.vrijmetselarij.nl/|Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske}} (VON) * {{URL|https://nggv.nl/|Velika mješovita loža Nizozemske}} * {{URL|https://www.ledroithumain.nl/|Nizozemska federacija "Le Droit Humain"}} * {{URL|https://www.ordevvn.nl/|Red slobodnih zidarica Nizozemske}} * {{URL|https://www.hogegraden.nl/|Glavni kapitel visokih stupnjeva u Nizozemskoj}} (pri VON) * {{URL|https://www.aasr.nl/|Vrhovno vijeće za Kraljevinu Nizozemsku}} (pri VON) * {{URL|https://www.hkgnederland.nl/|Vrhovni veliki kapitel svetog kraljevskog luka Nizozemske}} (pri VON) * {{URL|https://www.merkmeesters.nl/|Pokrajinska velika loža majstora znaka Nizozemske}} (pri VON) * {{URL|https://www.grootpriorij.nl/|Veliki priorat u Nizozemskoj}} (pri VON) * {{URL|https://www.royalorderofscotland.nl/|Pokrajinska velika loža za Nizozemsku Kraljevskog reda Škotske}} (pri VON) * {{URL|https://ktpdistrict29.nl/|Nizozemski distrikt Svećenika vitezova templara Svetog kraljevskog luka }} (pri VON) * {{URL|https://rcc-benelux.info/|Beneluška divizija Crvenog križa cara Konstatina}} (pri VON) {{div col end}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Nizozemska]] pupzusv8qhtke88baxtughugsadvjzw 7592420 7592419 2026-09-02T07:16:21Z DragonFederal 232801 /* Vanjske poveznice */ 7592420 wikitext text/x-wiki {|class="wikitable sortable floatright plainrowheaders" style="clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;" |+Velike lože u Nizozemskoj{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Nizozemskoj te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}} |- ! scope="col" | [[Velika loža|Velike lože]] ! scope="col" | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Veliki orijent Nizozemske]]''' |align=right|171 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Nizozemska federacija "Le Droit Humain"''' |align=right|18 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika mješovita loža Nizozemske''' |align=right|6 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Red slobodnih zidarica Nizozemske''' |align=right|4 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' |align=right|1 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''[[Veliki orijent Francuske]]''' |align=right|2 |- |align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|LUX}} '''[[Veliki orijent Luksemburga]]''' |align=right|1 |- |} {{SZsidebar}} [[Slobodno zidarstvo]] se rano ukorijenilo u Nizozemskoj. Godine 1734. u [[Hag]]u je osnovana prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] na nizozemskom tlu. Daljnje lože osnovane su u godinama koje su uslijedile, uključujući one u [[Amsterdam]]u, [[Rotterdam]]u i [[Leiden]]u. Godine 1756. deset se loža ujedinilo u [[Velika loža|nacionalnu organizaciju]], [[Veliki orijent Nizozemske|prvu nizozemsku veliku ložu]]. Danas u Nizozemskoj djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularni]] [[Veliki orijent Nizozemske]] i nekoliko [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnih, odnosno kontinentalnih]], velikih loža. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] imaju svoje lože u Nizozemskoj. == Povijest == Prve slobodnozidarske aktivnosti na području Nizozemske zabilježene su u doba [[Republika Nizozemska|Republike Sedam Ujedinjenih Nizozemski]]. Godine 1720. i 1721. [[Prva Velika loža Engleske|britanski slobodni zidari]] okupljali su se u [[Rotterdam]]u. Prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] osnovana je 1734. u [[Hag]]u pod nazivom Loža "Veliki majstor Ujedinjenih pokrajina i Generaliteta" (''Loge du Grand-Maître des Provinces Unies et du Ressort de la Généralité''). Iz nje je poslije nastala Loža "Kraljevska unija" (''Loge L'Union Royale''), koja djeluje i danas te se smatra najstarijom postojećom ložom u Nizozemskoj.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.unionroyale.nl/|title=Loge L' Union Royale|access-date=2026-08-25|website=unionroyale.nl|language=nl}}</ref> Tijekom sljedećih desetljeća postupno su osnivane nove lože, a 26. prosinca 1756. desetak njih udružilo se u Veliku ložu Sedam Ujedinjenih Nizozemski (''Groote Loge der Zeven Verenigde Nederlanden''), preteču današnjeg [[Veliki orijent Nizozemske|Reda slobodnih zidara pod Velikim orijentom Nizozemske]].<ref>{{Citiranje weba|title=The Netherlands|url=https://www.1723constitutions.com/europe/netherlands/|access-date=2026-08-25|website=1723constitutions.com|language=en}}</ref><ref name=":25">{{Citiranje weba|title=Birth of Freemasonry in The Netherlands – the Lincolnshire link|url=https://www.lincolnshirefreemasons.org/birth-of-freemasonry-in-the-netherlands-the-lincolnshire-link/|access-date=2026-08-25|date=2020-12-18|website=lincolnshirefreemasons.org|language=en}}</ref> Osobito za vrijeme [[barun]]a Carela van Boetzelaera, koji je dužnost [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] obnašao od 1759. do 1798., slobodno zidarstvo u Nizozemskoj doživjelo je snažan i stabilan razvoj. Za njegova vodstva broj loža pod jurisdikcijom Velike lože porastao je s približno dvadeset na više od sedamdeset, dok se broj članova Velike lože povećao gotovo deset puta. Nadležnost nizozemske Velike lože proširila se i na [[Antili|Antile]], [[Surinam]], Bengal i [[Cejlon]], [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemsku Istočnu Indiju]] te Južnu Afriku. Godine 1770., također za Boetzelaarova velikog majstorstva, nizozemsku Veliku ložu priznala je [[Prva Velika loža Engleske|Velika loža Engleske]].<ref name=":23"/> U istom se razdoblju sve više razvijala primjena viših stupnjeva [[Francuski obred|Francuskog obreda]], što je 1803. dovelo do osnutka Reda visokih stupnjeva (''Orde der Hoge Graden''). Tijekom [[Batavijska Republika|francuskog razdoblja]] (1794. – 1814.), u vrijeme [[Napoleon I. Bonaparte|Napoleonove]] prevlasti, [[Veliki orijent Francuske]], osnovan 1773., nastojao je nizozemske lože uključiti u svoju nadležnost. Nizozemska Velika loža uspješno se oduprla tim nastojanjima, iako je u Nizozemskoj ipak osnovano nekoliko loža pod francuskom upravom. Godine 1798. nizozemska Velika loža preimenovana je u Veliki orijent Batavijske Republike (''Grootoosten der Bataafse Republiek''), a 1807. u Veliki orijent slobodnih zidara u Holandiji i pripadajućim zemljama (''Grootoosten van de Vrijmetselaren in Holland en onderhorige landen''). [[Slika:VM 33023 – Portrait of Prince Frederick of the Netherlands – 1870 – Bastiaan de Poorter.jpg|mini|desno|170px|Nizozemski princ [[Frederik od Nizozemske|Frederik]] vodio je [[Veliki orijent Nizozemske]].]] Nakon završetka francuskog razdoblja 1815. osnovano je Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske, a sin bivšeg namjesnika [[Vilim V.|Vilima V.]] stupio je na prijestolje kao kralj [[Vilim I. Nizozemski|Vilim I.]]<ref name=":99">{{Citiranje weba|title=Nizozemska. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.''|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/nizozemska#poglavlje6|access-date=2026-08-26|website=enciklopedija.hr|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Njegov drugi sin, [[Frederik od Nizozemske|princ Frederik]], tijekom 65 godina, od 1816. do 1881., obnašao je dužnost [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] Velikog orijenta Nizozemske. Za njegova vodstva nizozemsko slobodno zidarstvo doživjelo je znatan procvat. Godine 1818. osnovao je Ured za majstorski stupanj (''Afdeling van de Meestergraad''), zamišljen kao protuteža tada izrazitije kršćanski usmjerenom Redu visokih stupnjeva. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]] postajao je sve zastupljeniji u nizozemskom slobodnom zidarstvu. Godine 1912. osnovano je Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Nizozemsku. U isto su se vrijeme počele osnivati i prve [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovite lože]], otvorene i muškarcima i ženama. Godine 1919. ustrojena je Nizozemska federacija [[Le Droit Humain|međunarodnog mješovitog slobodnozidarskog reda Le Droit Humain]].<ref name=":23">{{Citiranje weba|title=Een geschiedenis van de Gemengde Vrijmetselarij in Nederland|url=https://gemengde-vrijmetselarij.3-5-7.nl/2016/02/23/een-geschiedenis-van-de-gemengde-vrijmetselarij-in-nederland/|access-date=2026-08-25|date=2016-02-23|website=gemengde-vrijmetselarij.3-5-7.nl|language=nl}}</ref> [[Drugi svjetski rat]] predstavljao je teško razdoblje za nizozemsko slobodno zidarstvo. Sve slobodnozidarske aktivnosti bile su zabranjene, a veliki majstor Hermannus van Tongeren stradao je u [[Koncentracijski logor|koncentracijskom logoru]] Sachsenhausen. Nakon oslobođenja slobodnozidarska djelatnost ponovno je obnovljena. Poslijeratno razdoblje obilježili su i gubitci dijela nekadašnje međunarodne mreže nizozemskog slobodnog zidarstva. Godine 1961. južnoafričke lože koje su dotad djelovale pod jurisdikcijom Velikog orijenta Nizozemske prekinule su veze s nizozemskom središnjicom. Nekadašnja [[Nizozemska Istočna Indija]] stekla je 1949. neovisnost kao [[Indonezija|Republika Indonezija]],<ref name=":99"/> što je naposljetku dovelo do toga da su lože Velikog orijenta Nizozemske, nakon približno dva stoljeća prisutnosti na tom području, 1962. morale obustaviti svoje djelovanje. Od sredine 20. stoljeća u nizozemskom slobodnozidarskom okruženju svoje su mjesto postupno stekle i različite obedijencije i redovi engleskog podrijetla, među kojima su [[Sveti kraljevski luk|Red Svetoga kraljevskog luka]] i [[Red majstora znaka]]. Prva nizozemska slobodnozidarska velika loža namijenjena isključivo ženama osnovana je 2015. pod nazivom Red ženskih slobodnih zidara Nizozemske.<ref name=":23"/> == Regularna velika loža == [[Slika:GON-logo.png|mini|100px|desno|[[Veliki orijent Nizozemske]], osnovana 1756.]] {{glavni|Veliki orijent Nizozemske}} '''Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske''' ([[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Orde van Vrijmetselaren onder het Grootoosten der Nederlanden''), skraćeno GON, kraće '''Veliki orijent Nizozemske''', negdje i '''Veliki istok Nizozemske''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] je nizozemska [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]]. Osnovana je 1756. godine i najstarija je regularna velika loža na europskom kontinentu.<ref>{{Citiranje weba|title=A brief history - GON|url=https://www.vrijmetselarij.nl/en-gb/About-us/A-brief-history|access-date=2026-08-25|website=vrijmetselarij.nl|language=en, nl}}</ref> Pod svojim okriljem ima 171 [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložu slobodnih zidara]], od kojih je većina u Nizozemskoj, dok je njih 19 van Nizozemske. U [[Surinam]]u se nalaze tri lože u glavom gradu [[Paramaribo|Paramaribu]]. Na Karibima je pet lože, od toga tri su u [[Willemstad]]u na [[Curaçao|Curaçau]], jedna u Kralendijku na [[Bonaire]]u te jedna u Philipsburgu na [[Zemlja Sveti Martin|Sv. Martinu]]. U [[Zimbabve]]u je ukupno sedam loža, od toga tri su u [[Harare]]u i po jedna u [[Marondera |Maronderi]], [[Bulawayo|Bulawayu]] i Murewi. Pored njih su van Nizozemske su i tri lože [[Oranjestad (Aruba)|Oranjestadu]] u [[Aruba|Arubi]], po jedna loža u Roodepoortu, gradu u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] pored [[Johannesburg]]a, i [[Bangkok]]u, glavnom gradu [[Tajland]]a.<ref>{{Citiranje weba|title=Our lodges - GON|url=https://www.vrijmetselarij.nl/en-gb/About-us/Our-lodges|access-date=2026-08-25|website=vrijmetselarij.nl|language=en, nl}}</ref> Ovu veliku ložu kao regularnu priznaju [[Ujedinjena velika loža Engleske]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2026-08-28|website=ugle.org.uk|language=en}}</ref> te druge dvije [[matične velike lože]] – [[Velika loža Irske]] i [[Velika loža Škotske]].<ref>{{Citiranje weba|title=Foreign Grand Lodges - Grand Lodge of Ireland|url=https://freemason.ie/about-grand-lodge/foreign-grand-lodges/|access-date=2026-08-28|website=freemason.ie|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Grand Lodges in Amity with The Grand Lodge Scotland|url=https://www.grandlodgescotland.com/grand-lodges-in-amity-with-the-grand-lodge-of-scotland/|access-date=2026-08-28|website=grandlodgescotland.com|language=en}}</ref> == Liberalne velike lože == U Nizozemskoj danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom)]] ustroju. '''Nizozemska federacija "Le Droit Humain"''' (''Le Droit Humain – Nederlandse Federatie'') je nizozemska [[Pokrajinska velika loža|nacionalna federacija]] [[Le Droit Humain|istoimenog međunarodnog reda]] za [[Mješovito slobodno zidarstvo|muškarce i žene]].<ref>{{Citiranje weba|title=Le Droit Humain - Nederlandse Federatie|url=https://www.ledroithumain.nl/|access-date=2026-08-25|website=ledroithumain.nl|language=nl}}</ref> Ovaj međunarodni red u Nizozemskoj, kojemu je primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]], djeluje kao federacija od 1919. godine, dok je prva loža pod njegovim okriljem osnovana još 1905.<ref>{{Citiranje weba|title=De historie van Le Droit Humain|url=https://www.ledroithumain.nl/historie/|access-date=2026-08-25|website=ledroithumain.nl|language=nl}}</ref> Danas pod okriljem Nizozemske federacije djeluje 18 loža, od kojih se dvije nalaze u [[Bussum]]u i [[Hag]]u te po jedna u [[Amsterdam]]u, [[Delft]]u, [[Dordrecht]]u, [[Eindhoven]]u, [[Haarlem]]u, [[Maastricht]]u, [[Rotterdam]]u, [[Terneuzen]]u, [[Utrecht (grad)|Utrechtu]], [[Velp]]u, [[Vlissingen]]u, [[Zaandam]]u, [[Zutphen]]u i [[Zwolle]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Loges - Le Droit Humain|url=https://www.ledroithumain.nl/loges/|access-date=2026-08-25|website=ledroithumain.nl|language=nl}}</ref> Ranije je Nizozemska federacija imala još 49 loža pod svojim okiljem. Lože u Nizozemskoj bile su smještene u [[Amersfoort]]u, [[Groningen]]u, [[Hoorn]]u, [[Leeuwarden]]u i Roermondu, a imala je lože i u drugim europskim gradovima poput [[Ženeva|Ženeve]] u [[Švicarska|Švicarskoj]], zatim [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]], [[Berlin]]a i [[Hamburg]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]], zatim [[Prag]]a i [[Ostrava|Ostrave]] u [[Češka|Češkoj]] te [[Beč]]a u [[Austrija|Austriji]], kao i [[Zagreb]]a gdje je 1931. godine osnovana [[Le Droit Humain Hrvatska|Loža "Pitagora"]]. U Aziji je imala 11 loža u [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemskoj Istočnoj Indiji]].<ref name=":23"/> '''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' (''Nederlands Verbond van Vrijmetselaren''), skraćeno NVVV, je liberalna velika loža osnovana 1919. godine od tri lože koje su napustile Red "Le Droit Humain". Danas pod svojim okriljem ima samo jednu ložu u u [[Hag]]u, i to Ložu "Rakoci" (''Loge Rakoczy'') br. 2.<ref>{{Citiranje weba|title=Rakoczy Den Haag|url=https://rakoczy.nl/|access-date=2026-08-25|website=rakoczy.nl|language=nl}}</ref> Ranije je imala još četiri lože u [[Amsterdam]]u, [[Utrecht (grad)|Utrechtu]], [[Leiden]]u te [[Nizozemska Istočna Indija|Istočnoj Indiji]] koje su ugasile, od kojih se posljednja ugasila Loža "Grof Welldone" (''Loge Graaf van Welldone'') br. 3 iz Utrechta 2009.<ref name=":21">{{Citiranje weba|title=Nederland - Gemengde obediënties|url=https://gemengde-vrijmetselarij.3-5-7.nl/nederland/|access-date=2026-08-25|website=gemengde-vrijmetselarij.3-5-7.nl|language=nl}}</ref> '''Velika mješovita loža Nizozemske''' (''Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij''), skraćeno NGGV,<ref>{{Citiranje weba|title=Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij|url=https://nggv.nl/|access-date=2026-08-25|website=nggv.nl|language=nl}}</ref> je liberalna velika loža osnovana 1960. godine od tri lože koje su napustile Nizozemsku federaciju "Le Droit Humain". Danas pod svojim okriljem ima šest loža: "Arkada" (''Loge Arcade'') br. 3 u [[Amsterdam]]u, "Kamen temeljac" (''Loge De Hoeksteen'') br. 8 u [[Utrecht (grad)|Utrechtu]], "Feniks" (''Loge Phoenix'') br. 12 u [[Gouda|Goudi]], "Arkada" (''Loge Arcade'') br. 19 u [[Breda|Bredi]], "Ištar" (''Loge Ishtar'') br. 20 u [[Leiden]]u te "Helije" (''Loge Helios'') br. 21 u [[Delft]]u.<ref>{{Citiranje weba|title=Loges van de NGGV & Kalender Open Avond|url=https://nggv.nl/loges-nggv/|access-date=2026-08-25|website=nggv.nl|language=nl}}</ref> Ranije je imala još 18 loža, uključujući lože u [[Hag]]u, [[Amstelveen]]u, [[Vlaardingen]]u, [[Maastricht]] te [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Tri lože u Ujedinjenom Kraljevstvu ([[London]], Falkirk i [[Edinburgh]]) tijekom 1970-ih formirale su veliku ložu [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Velika Britanija|Red drevnog slobodnog zidarstva za muškarce i žene]]. Velika mješovita loža je članica [[Alijansa masona Europe|Alijanse masone Europe]], međunarodnog [[Savez velikih loža|saveza velikih loža]].<ref name=":22">{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}</ref> Bila je suosnivač [[Catena|Međunarodne unije Catena]] 1961.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.catena.org/|title=History|access-date=2023-08-28|website=catena.org|language=en}}</ref> i gdje se zadržala do 1998. Takočer, bila je članica [[CLIPSAS]]-a (1985. – 2020.).<ref name=":23"/> Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] [[Drevni i prihvaćeni škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] delegirano je na Nizozemsko Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda mješovitog slobodnog zidarstva (''Nederlandse Opperraad van de 33e en laatste graad van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus der Gemengde Vrijmetselarij''). '''Red slobodnih zidarica Nizozemske''' (''Orde van Vrouwelijke Vrijmetselaren Nederland''), skraćeno OVVN,<ref>{{Citiranje weba|title=Orde van Vrouwelijke Vrijmetselaren Nederland|url=https://www.ordevvn.nl/|access-date=2026-08-25|website=ordevvn.nl|language=nl}}</ref> je ženska liberalna velika loža osnovana 2015. godine. Pod svojim okriljem ima četiri lože, "Waterspiegel" (''Loge de Waterspiegel'') u [[Gouda|Goudi]], "Alkemija" (''Loge Alchemilla'') u [[Assen]]u, "Oloid" (''Loge Oloïde'') u [[Alkmaar]]u, kao i "Aurora" (''Loge Aurora'') na otoku [[Curaçao]].<ref>{{Citiranje weba|title=Loges -|url=https://www.ordevvn.nl/loges/|access-date=2026-08-25|website=ordevvn.nl}}</ref><ref name=":21"/><ref name=":23"/> '''Ujedinjene slobodnozidarske lože Nizozemske''' (''Verenigde Vrijmetselaars Loges Nederland''), skraćeno VVLN, je liberalna velika loža koju su 2017. godine osnovali bivši članovi Velike mješovite lože Nizozemske. U početku je velika imala dvije lože: "Zenit" u [[Hag]]u i "Različak" (kasnije "Metropolis") u Amstelveenu. Krajem 2017. Loža "Jan Amos Comenius" u Roermondu prešla je iz Velike mješovite lože Nizozemske, no već se 2022. ugasila.<ref name=":21"/><ref name=":23"/> Osim toga, u Nizozemskoj ima nekoliko autonomnih ili "divljih" loža koje nisu povezane niti s jednom velikom ložom. * Loža "Zigurat" (''Loge Ziggurat''), Hag – [[Loža (slobodno zidarstvo)#Prema spolu|mješovita loža]] koja nosi naziv po [[zigurat]]u, vrsti drevnih [[hram]]ova koje je moguće naći u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]].<ref>{{Citiranje weba|title=Loge Ziggurat Regio Den Haag|url=https://www.vrijmetselaars-denhaag.nl/|access-date=2026-08-25|website=vrijmetselaars-denhaag.nl|language=nl}}</ref> * Loža "Sešat" (''Loge Seshat''), Hag – mješovita loža koja radi prema [[Obred Memfisa-Mizraima|obredu Memfisa-Mizraima]] i koja nosi naziv po [[Sešat]], božici znanja i mudrosti u [[Egipatska mitologija|egipatskoj mitologiji]].<ref>{{Citiranje weba|title=Esoteric Freemasonry For Women and Men|url=https://lodgeseshat.nl/|access-date=2026-08-25|website=lodgeseshat.nl|language=en}}</ref> * Loža "Itaka" (''Loge Ithaka''), Leiden – [[Loža (slobodno zidarstvo)#Prema spolu|ženska loža]] koja nosi naziv po grčkom otoku [[Itaka]], poznato po [[Homer]]ovim epovima ''[[Ilijada]]'' i ''[[Odiseja]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Vrijmetselarij voor vrouwen Loge Ithaka Leiden|url=https://loge-ithaka.nl/|access-date=2026-08-25|website=loge-ithaka.nl|language=nl}}</ref> == Inozemne velike lože u Nizozemskoj == Pored nizozemskih velikih loža, u Nizozemskoj djeluju i lože koje su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su: *{{Z|LUX}} [[Veliki orijent Luksemburga]] (GOL) ima jednu mješovitu ložu u Nizozemskoj, i to Ložu "Fiat Lux" br. 8 u [[Leeuwarden]]u. Ova loža je osnovana 1939. pod okriljem [[Le Droit Humain|Reda "Le Droit Humain"]] a pod okrilje Velikog orijenta prešla je 2005.<ref>{{Citiranje weba|title=Fiat Lux - Grand Orient de Luxembourg|url=https://gol.lu/index.php/fiat-lux/|access-date=2026-08-25|website=gol.lu|language=nl}}</ref><ref name=":23"/> *{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (GOdF) pod svojim okriljem ima jednu mješovitu ložu u Nizozemskoj od 2017. godine, Ložu "Sveti Napoleon" (''Loge Saint Napoléon'') u [[Amsterdam]]u. Loža "Sveti Napoleon" prethodno je postojala od 1810. do 1835., kao i još šest loža osnovanih početkom 1810-ih u [[Hag]]u, [[Dordrecht]]u, Den Helderu, [[Groningen]]u, Vlissingenu i Zwolleu.<ref>{{Citiranje knjige|title=Algemeen wijsgeerig, geschiedkundig en biographisch woordenboek voor vrijmetselaren. Deel 3.|last=de Grebber|first=W.|year=1845.|location=Amsterdam|url=https://www.dbnl.org/tekst/_alg008alge03_01/_alg008alge03_01.pdf|language=nl}}</ref> *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Massachusetts|Prince Hall velika loža Massachusettsa]]<ref>{{Citiranje weba|title=The Most Worshipful Prince Hall Grand Lodge of Massachusetts|url=https://princehall.org/|access-date=2026-08-25|website=princehall.org|language=en}}</ref> ima jednu svoju [[Prince Hall slobodno zidarstvo|afroameričku]] ložu u [[Amersfoort]]u, i to Ložu "Plamteća zvijezda" ([[engl.]] ''Blazing Star Lodge'') br. 26.<ref>{{Citiranje weba|title=Blazing Star Lodge No. 26 – A Home for Prince Hall Freemasonry in the Netherlands|url=https://blazingstar26.org/|access-date=2026-08-25|website=blazingstar26.org|language=en}}</ref> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Belgiji]] * [[Slobodno zidarstvo u Luksemburgu]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{div col|colwidth=25em}} * {{URL|https://www.vrijmetselarij.nl/|Veliki orijent Nizozemske}} (VON) * {{URL|https://nggv.nl/|Velika mješovita loža Nizozemske}} * {{URL|https://www.ledroithumain.nl/|Nizozemska federacija "Le Droit Humain"}} * {{URL|https://www.ordevvn.nl/|Red slobodnih zidarica Nizozemske}} * {{URL|https://www.hogegraden.nl/|Glavni kapitel visokih stupnjeva u Nizozemskoj}} (pri VON) * {{URL|https://www.aasr.nl/|Vrhovno vijeće za Kraljevinu Nizozemsku}} (pri VON) * {{URL|https://www.hkgnederland.nl/|Vrhovni veliki kapitel svetog kraljevskog luka Nizozemske}} (pri VON) * {{URL|https://www.merkmeesters.nl/|Pokrajinska velika loža majstora znaka Nizozemske}} (pri VON) * {{URL|https://www.grootpriorij.nl/|Veliki priorat u Nizozemskoj}} (pri VON) * {{URL|https://www.royalorderofscotland.nl/|Pokrajinska velika loža za Nizozemsku Kraljevskog reda Škotske}} (pri VON) * {{URL|https://ktpdistrict29.nl/|Nizozemski distrikt Svećenika vitezova templara Svetog kraljevskog luka }} (pri VON) * {{URL|https://rcc-benelux.info/|Beneluška divizija Crvenog križa cara Konstatina}} (pri VON) {{div col end}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Nizozemska]] abh0v7qi85pjz93cep9hn8rn1fvvzww 118 817625 7592262 7591921 2026-09-01T15:25:17Z LAPTOPBIH 369985 /* Pjevačko društvo Hrvoja */ 7592262 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = fra Augustin Zubac | krsno_ime = Jerko Zubac | slika = | opis_slike = | rođenje = 19. travnja 1843. | mjesto_rođenja = [[Paoča]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | smrt = 5. studenoga 1907. | mjesto_smrti = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[rimokatolički svećenik]], [[franjevac]] | nacionalnost = Hrvat | obrazovanje = [[Široki Brijeg]], [[Zagreb]], [[Innsbruck]] | red = [[Red manje braće (OFM)]] }} '''Fra Augustin Zubac''' (stariji) ([[Paoča]], [[19. travnja]] [[1843.]] – [[Mostar]], [[5. studenoga]] [[1907.]]). Red''':''' [[Franjevački red|Red manje braće]] [[Franjevci|O.F.M.]] Jedan od najutjecajnijih hercegovačkih [[Franjevci|franjevaca]] krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] koji je djelovao na lokalnoj i međunarodnoj razini. Imao je ulogu u širenju vjere, reformi nacionalnog školstva, razvoju kulturnog i društvenog života u [[Hercegovina|Hercegovini]] i šire. ==Rođenje i podrijetlo== '''Fra Augustin Zubac,''' kršteno '''Jerko Zubac,''' latinski '''F. Augustinus Zubac''' rođen je 19. travnja 1843. u [[Paoča|Paoč]]<nowiki/>i ([[Čitluk|općina Čitluk]], [[Bosna i Hercegovina]], [https://gradnici.brotnjo.info/ Župa sv. Blaža Gradnići] kojoj danas pripadaju tri sela ili naselja Gradnići, Paoča i Gornja Blatnica), a umro [[5. studenog]] [[1907.]] u [[Mostar|Mostaru]] u 65. godini života, 49. god. redovništva i 53. god. svećeništva. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?utm_source=chatgpt.com) Službeni Nekrolog Provincije] navodi 53 godine svećeništva, no taj je podatak očito pogrešan jer prema P. Vrankiću fra [[Augustin Zubac]] zaređen je za svećenika [[28. listopada 1865]]. u [[Innsbruck|Innsbrucku]],<ref>https://www.shejzat.com/wp-content/uploads/shejzat_pleiades/2022/2022_01_02/Vrankic_2022_1-2.pdf</ref> pa je do smrti [[1907.]] imao nešto više od 42 godine svećeništva. Pokopan na mostarskom groblju Šoinovac.<ref>[https://www.franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac www.franjevci.info: ''O. fra Augustin Zubac''], pristujeno 31. srpnja 2022.</ref> 30. siječnja 1860. završio je novicijat i položio je redovničke zavjete.<ref name=":12">{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=1. listopada 2024.|title=Odgojno-obrazovne institucije i prosvjetna djelatnost franjevaca u Hercegovini od odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice do kraja osmanske uprave (1844.-1878.)|url=https://doi.org/10.47960/2712-1844.2024.10.173|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=10|pages=173-225|via=HRČAK}}</ref> Bio je misionar u vlastitoj zemlji. Dio Hercegovine gdje je rođen i odrastao naziva se i [https://citluk.ba/zemljopisni-polozaj-i-klima/?utm_source=chatgpt.com Brotnjo], krška visoravan u jugozapadnoj Hercegovini, južno od [[Mostar|Mostara]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], mlađi (bečki arheolog, filolog i putopisac) ga je osobno upoznao oko [[1870.|1870]]. kao župnika u Gradnićima i zapisao u svojoj knjizi da mu je Augustin Zubac ispričao da potječe iz starog i uglednog plemićkog roda [[Radmanović]], koji je prije prodora [[Turska|Turaka]] bio jedan od najimućnijih u zemlji. Zbog svoje vjernosti vjeri taj je rod izgubio plemstvo i posjede, dok je drugi rod, [[Ivanović]], također nastanjen u [[Brotnjo-polju]], prihvatio [[Islam]], promijenio svoje ime u [[Kreović]] te posjede [[Radmanovića]] sjedinio sa svojima. Tako su još živi potomci dviju nekoć ravnopravnih obitelji razdvojeni najdubljim jazom. [[Sulejman-beg Kreović]], koji živi u [[Travnik|Travniku]], bosanski je velikaš i gospodar nad više stotina kršćana.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=121-122|url=https://archive.org/details/bub_gb_5DVAAQAAMAAJ/page/n5/mode/2up}}</ref> Iato dokazuje i Bakula 1867. Kaže da su župnici iz Brotnja u početku boravili u Dobrom Selu (Krstivod) dok im 1429. godine obitelj Zubac-Radmanović nije ustupila dio svog zemljišta za izgradnju župne kuće.<ref name=":5" /> Darovati svoju zemlju nekome u to vrijeme moglo je samo plemstvo (vlastelini) ili niže plemstvo (vlasteličići) odnosno podanici velikaške obitelji [[Kosače|Kosače.]] [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], u svojoj knjizi daje vizualni i karakterni opis Augustina Zubca, a prijevod bi glasio''':''' "Pred nama je stajao visok i vitak, blago pogrbljen lik u franjevačkom habitu, ali s dugim kovrčavim brkovima i crvenom kapom. Crte njegova lica pokazivale su južnoslavenski tip u onom čistom obliku kakav se najčešće susreće u planinama Crne Gore: visoko, malo izbočeno čelo, snažno istaknut orlovski nos, velike sjajne crne oči s dugim trepavicama, kovrčava tamna kosa. Kao što preplanuli, odvažni profil proturječi redovničkoj odori, tako blagost njegova pogleda i njegovih riječi proturječi vatri za koju su oboje sposobni. Ipak, stroga redovnička disciplina tu je vatru čudesno prigušila i pretvorila u čistu dobrohotnost i blagozvučnost.“<ref name=":2" /> [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] kaže i da je p. Augustin Zubac u vrijeme upoznavanja bio župnik u Gradnićima, a kasnije upravitelj Djevojačke škole sestara milosrdnica u Mostaru koje obrazuju buduće majke obitelji i izvršavaju jednu od najvažnijih zadaća u podizanju nacionalne naobrazbe te da je u vrijeme izdavanja svoje knjige ''Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina'' nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (to stoji u napomeni).<ref name=":6">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=167-167|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> === Obitelj i rodbinske povezanosti === Rođena sestra [[Vida Zubac]] bila je udana za [[Jozu Buntića]] (rođ. 1844.) kojima je kćer bila prva franjevačka školska časna sestra [[s. Jeronima (Anica) Buntić]] (10. 9. 1883. u Paoči - 21. 11. 1906. u Mostaru) školovana izvan Hercegovine. Augustin je osobno bio nazočan njezinom stupanju u novicijat u [[Maribor|Mariboru]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jarak|first=Mirja|date=2022-06-28|title=Ranokršćansko slikarstvo i skulptura u Iliriku u doba sv. Jeronima|url=https://doi.org/10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|journal=Zgodovinski časopis|volume=76|issue=1—2|doi=10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|issn=2536-3956}}</ref> . [[1899.]] Paškal Buconjić doveo je časne sestre franjevke iz [[Maribor|Maribora]] u Mostar. Sagradio im je sirotište u Bijelom Polju i kupio zemlju u Nevesinju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> "Posljednje dane provela uz svog ujaka fra [[Augustin Zubac|Augustina Zupca]] te da je umrla na njegovim rukama. On je potom predvodio njezin sprovod."<ref name=":9">časopisu Zvuci, Mostar, XLII. godište, br. 3 (154), prosinac 2012. </ref> [[Jozo Buntić]] (1844.), otac S. Jeronime (Anice) Buntić i [[Mijo Buntić]] (1842)., otac [[Didak Buntić|fra Didaka (Franji) Buntića]] bili su rođena braća. Buntićevo rodoslovno stablo dokazuje Jolić.<ref>{{Citiranje knjige|last=Jolić|first=Robert|title=Fra Didak Buntić i Brotnjo|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=2009|location=Zagreb|pages=426}}</ref> Prema obiteljskoj i lokalnoj predaji fra [[Augustin Zubac]] bio je u izravnom krvnom srodstvu s još trojicom franjevaca '''s [[Paoča|Paoče]]''' (općina Čitluk) koji su izašli iz iste kuće na Paoči: # [https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/ fra Augustinom Leopoldom Zubcem] mlađim, sinom Mate Zubca i Jele rođ. Sivrić, [https://www.pobijeni.info/userfiles/logara-fra-augustin-leop krsnoga imena Ljudevit] '''('''1890. - 1945.), koji je školovan u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačka gimnazija]] u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Mostar|Mostaru]] i [[Nationale für ordentliche Hörer der philosophischen Fakultät]] u [[Beč|Beču]] te obavlja praksu u tvornici [[:de:Voith_Austria|Voigth u St. Pöltenu]]; bio je profesor matematike i fizike u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačkoj gimnaziji u Širokom Brijegu]] i prvi upravitelj hidrocentrale na [[Lištica|Lištici]], a ubili su ga partizani u veljači [[1945.|1945]]. u Mostarskom Gracu <ref>https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/</ref> # fra [[Toma Zubac|Tomom Zubcem]] (1884. - 1978.) prvim župnikom novoutemeljene župe Ploče-Tepčići i jednim od njezinih glavnih organizatora i graditelja # fra/don [[Dano Zubac|Danom Zubcem]] (1886. - 1971.). Na rodnoj kući iz koje su ovi franjevci potekli, a koja je, prema navedenim podacima, najstarija kuća u Paoči izgrađena oko 1600. godine, danas stoji spomen-ploča u čast ovim fratrima. <ref>{{Citiranje weba|date=2010-08-22|title=U subotu je svečano proslavljen tradicionalni 16. Dan Paoče|url=https://www.hercegovina.info/hercegovina/citluk/u-subotu-je-svecano-proslavljen-tradicionalni-16-dan-paoce/21886/|access-date=2026-08-18|website=www.hercegovina.info|language=hr}}</ref> === Školovanje i utjecaj fra Petra Bakule === Fra [[Petar Bakula]] (1849 – 1855.) bio je njegov župnik u [[Gradnići|Gradnićima]], učitelj u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] (1860. – 1864.), a kasnije i profesor filozofije u [[Široki Brijeg|Širkom Brijegu]] (1860. – 1864.). Stoga je vidljivo da je imao je veliki utjecaj na životni put fra [[Augustin Zubac (stariji)|Augustina Jerka Zubca]]. Franjevci su se preselili iz [[Čerigaj|Čerigaja]] u kojemu su obrazovali buduće fratre [[1849.]] godine u[[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|samostan u Širokom Brijegu]] gdje su izgradili prvo krilo i nastavili obrazovanje. Na temelju podataka iz Arhiva [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke Franjevačke Provincije]] (dalje: AHFP), Spisi Kustodije (dalje: SK), sv. 4, f. 19v-20v., Herceg donosi: "Uz Rubića, Prlića, Grgića i Bašadura kao slušatelji filozofije navedeni su još i fra [[Jure Jurić]] i fra [[Paškal Ćužić]] zavjetovani 1858. godine, te fra [[Pavao Petrović]], fra [[Augustin Zubac]] i fra [[Martin Mikulić]] koji su '''30. siječnja 1860'''. '''završili novicijat i položili zavjete'''. Na istome popisu navodi se fra [[Petar Bakula]] kao njihov "actualis Philosophiae Lector"<ref name=":12" /> "dok je u istoj '''1860./1861.''' studijskoj godini određene predmete vodio i fra [[Anđeo Kraljević]]" prema P. Knezović, Studij bogoslovije u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji '''1860.- 1945.''', str. 26-29.<ref name=":12" /> Ovaj navod dokazuje da je Zubac bio na studiju u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. '''Nakon 8. srpnja [[1861.]] neki od tih studenata nastavili su filozofiju drugdje.''' <ref name=":12" /> Hercegovački franjevci dobili su odobrenje od Generala franjevačkog reda da u [[Feltreu]] (Italiju) pošalju šestoricu klerika,<ref name=":12" /> ali Augistin nije bio među njima. Širokobriješki Filozofsko-teološki studij pokrenut je [[1859./1860.]] iz razloga što franjevci nisu smjeli slati klerike na bečko sveučište, a Odluku je donijela Kongregaciji za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' 1841.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Karamatić|first=Marko|date=1995|title=Biskup Strossmayer i školovanje bosanskih franjevaca u Đakovu|url=https://www.researchgate.net/publication/27221030_Biskup_Strossmayer_i_skolovanje_bosanskih_franjevaca_u_Dakovu_1853_-_1876|journal=Dijacovensia|volume=1|pages=201}}</ref>'','' dok su u isto vrijeme u Italiji postojale sve veće poteškoće oko financiranja školovanja franjevaca. Studij u Širokom bio je u razvoju i nedostajalo mu je kapaciteta (profesora i novca), ali prva godina mu se na inozemnim sveučilištima priznavala jer je program bio organiziran po uzoru na inozemne franjevačke studije. U međuvremenu, fra Petar Bakula 1861. obilazi Beč, Zagreb, Peštu pronaći načine financiranja školovanja hercegovačkih klerika. U Zagrebu je razgovarao s nadbiskupom [[Juraj Haulik|Jurjem Haulikom]], a u [[Beč|Beču]] s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]] 8. listopada 1861. Car [[Franjo Josip I.|Franjoj Josip]] nagovorio je zagrebačkog kardinala da primi dvojicu klerika.<ref name=":12" /> Nagovorio je i nadbiskupa Haulikoma. Iz Bakulinog pisma fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]] od 21. prosinca 1861. iz [[Varaždin|Varaždina]], označenog pod brojem 981 u Registrima: 8. listopada 1861. piše da je u Beču susreo Josipa J. Strossmayera i nakon molbe biskup mu je obećao da će godišnje uzdržavati po dva đaka „Hercegovačke države“ i na svakoga davati po 200 for. U Zagrebu je 9. prosinca 1861. kardinal Juraj Haulik obećao uzdržavati druga dva đaka, plaćajući za njih godišnje po 130 for. Navedeni novci nisu vezali dobročinstvo ni za jedno mjesto, kao ni za jedno ime, nego su dali slobodu kustodu da raspolaže s novcima kako želi. <ref>{{Citiranje knjige|last=Nikić|first=Andrija|title=Regesta Franjevačkog arhiva u Mostaru 1446–1862, Život i svjedočanstva sv. VI,|year=1984|location=Mostar|pages=177}}</ref> Uz to, ugarska vlada odobrila je [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayeru]] financiranje još 4 hercegovačka klerika u [[Đakovo|Đakovu.]] Dokument br. 988 od 5. siječnja 1862. iz Zagreba upućenom fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]]: kaže da je zagrebački [[Kaptol zagrebački|Kaptol]], na Bakulinu molbu, odredio 130 forinti za dodatno uzdržavanje još jednog hercegovačkog đaka, i to retroaktivno od godine 1861. Sljedeće godine [[1862.|1862]]. Haulika odgovara Bakuli da će primiti sve klerike iz Hercegovine i to besplatno. Ovaj put nema uvjeta financiranja. Juraj Haulik doveo je Sestre Milosrdnice isv. Vinka Paulskoga iz Gratza u Zagreb, a 1942., a onda one iz Zagreba u Mostar 1872. godine. Poslao ih je Juraj Haulik. "Konkretno, 24. kolovoza 1872. šest sestara krenulo je iz Zagreba prema Mostaru." (Bazilije Pndžić). Zubac kanije upravlja školom u kojoj one predavaju, a upravo je Haulik bio njegov dobročinitelj. == Franjevačke službe i dužnosti == === Misionar u i na vlastitoj zemlji === "Za bosanske franjevce Bosna je posebno „sveta“ zemlja, jer dok su u Svetu Zemlju redovito dolazili franjevci (misionari) iz drugih krajeva svijeta da čuvaju „sveta mjesta“, bosanski su franjevci zarana, još od srednjega vijeka, preko sedam stoljeća, sastavni dio svoga autohtonog puka, domaći ljudi."<ref>https://ivanlovrenovic.com/clanci/bosna-argentina/fra-ivan-sarcevic-povijesno-teolosko-utemeljenje-medjureligijskog-dijaloga-bosanskih-franjevaca</ref> Za Rim i Svetu stolicu franjevci su u pojedinim razdobljima imali pravni status apostolskih misionara u Bosni i Hercegovini do uspostave prve biskupije Mostarsko-duvanjske -1881. godine. Za to vrijeme cjelokupno crkveno djelovanje bilo je podređeno Kongregaciji za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]],'' ali ostavljen im je dio autonomije. Umjesto rezidencijalnih biskupa, Katoličkom crkvom u BiH upravljali su apostolski vikari - papinski izaslanici koji su birani iz franjevačkih redova pa je tako i nastao 1847. [[Apostolski vikarijat u Hercegovini]] ili opća crkvena vlast.<ref>{{Citiranje weba|title=Franjevci (OFM) (Provincija Uznesenja Marijina u Hercegovini sa sjedištem u Mostaru)|url=https://www.redovnistvo.hr/redovi-i-druzbe/instituti/franjevci_ofm_provincija_uznesenja_marijina_u_hercegovini_sa_sjedishtem_u_m|access-date=2026-08-30|website=HRK}}</ref> ("1847. 24. rujna postao apostolski vikar u Hercegovini".)<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> Apostolski vikarijat i Franjevačka kustodija nisu jedno te isto, ali su se razvijali usporedno pa su bili primorano surađivati i objedinjavati dva crkvena stupa - crkveni i redovnički preko kojih se Hercegovina kasnije odvojila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=2025|title=Argumenti hercegovačkih franjevaca za provedbu ideje odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice od Provincije Bosne Srebrene – prema pismima iz 1843. godine|url=https://hrcak.srce.hr/337322|journal=Diacovensia|volume=33|issue=3|pages=385-400|via=HRČAK}}</ref> Biskupsko sjedište prvog privremenog apostolskog vikara [[Rafael Barišić|'''Rafe Barišića''']], franjevca, bilo je u Vukodolu u [[Mostar|Mostaru]] - "biskupska kuća u Vukodolu".<ref>{{Citiranje časopisa|last=Marić|first=Ante|date=19. prosinca 2006.|title=Biskupska kuća u Vukodolu|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=1|issue=1|pages=254|via=HRČAK}}</ref> Pravno gledano [[Apostolski vikarijat]] bio je dovoljan za uspostavu crkvene vlasti u Hercegovini, ali nije imao utjecaj na unutarnje upravljanje u Franjevačkom redu koje ni sam u to vrijeme nije imao uređen pravni položaj. Vikarijat nije mogao zarediti svjetovne svećenike i brinuti o njima jer su postojale političke, financijske i obrazovne prepreke. Osmanlije su djelomično podržavale franjevce. Franjevci su imali po tom pitanju ''asa'' ''u rukavu'' jer su bili ''ukorijenjeni'', već su imali oformljene škole, sjemeništa i kandidate za buduće svećenike. ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' imala je ograničena financijska sredstva za život franjevaca.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Muntán|first=Emese|date=21. siječnja 2026|title=Rethinking global Catholicism from Ottoman Europe: Catholic missions and local agency in the early modern world|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-global-history/article/rethinking-global-catholicism-from-ottoman-europe-catholic-missions-and-local-agency-in-the-early-modern-world/A7EA612F67CEB4D70C1B649BCD3B76EB|journal=Journal of Global History|volume=21|issue=2|pages=237-254|via=Cambridge Core}}</ref> <u>Muntán</u> nabraja izvore financiranja franjevaca: prošnje po Europi, dobivanje milostinje (Poljskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Lombardiji), zajmovi od lokalnih vjerovnika, preko katoličkih financijskih institucija (Sacro Monte e Banco dei Poveri u Napulju) i izvanrednim nametima. Sjemeništa i franjevačke crkve građene su i dobrovoljnim teškim fizičkim radom i odricanjima lokalnog stanovništva. "Drugi apostolski vikar u Hercegovini (1864.-1879.) Msgr. '''Anđeo Kraljević,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Treći apostolski vikar u Hercegovini (1880.-1881.) Msgr. '''Paškal Buconjić,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Biskupija danas ima 66 župa, od kojih je 30 Sveta Stolica povjerila dušobrižništvu Provincije Male Braće sa sjedištem u Mostaru. Ostale župe pravno pripadaju dijecezanskom kleru, a u sedam takvih župa postoje takve nekanonske fizičke zapreke od otpuštenih redovnika iz Franjevačkoga reda da se ne može govoriti o redovitoj pastvi."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> U kontekstu napisanoga, Augustin Zubac obnašao je tijekom života brojne visoke crkvene službe i dužnosti, a ponekad i istovremeno više njih, prvo u Hercegovačkoj franjevačkoj kustudiji, potom u Provinciji, a zatim i u upravi Franjevačkog reda u Rimu. <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Fabijanić|first=Tomislav|date=21. ožujka 2026.|title=Bizantski novac iz Muzeja franjevačkog samostana Sv. Ante Padovanskog – Humac (Ljubuški, BiH)|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/499028|journal=Archaeologia Adriatica|volume=19|pages=213-266|via=HRČAK.}}</ref><ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref> te u samoj Biskupiji ("tajnik i generalni vikar Biskupije"<ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref>). Dio svojih crkvenih dužnosti obavljao je i u vrijeme okupacijske Austro-Ugarske uprave u BiH koja je u to vrijeme još uvijek formalno pripadala Osmanskom Carstvu do 1908., a u prilog mu je išlo i školovanje u [[Innsbruck|Innsbrucku]] prije uspostave Austro-Ugarske uprave u BiH. Dodatni izvori poput časopisa, knjiga te drugih dokumenata otkrivaju više podataka o njemu i njegovoj službi nego sam Nekrolog, ali širina podataka još uvijek nije u potpunosti javno dostupna. U tablici ispod ''Službe i dužnosti..'' kronološi su svrstane službe na temelju dostupnih podataka u literaturi dostupnoj preko interneta. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Službe i dužnosti fra Augustina Zubca |- ! Razdoblje ! Služba / dužnost ! Mjesto |- | 28. 10. 1865. | zaređen je za svećenika | [[Innsbruck]] |- | 1867. | profesor Normalne škole | [[Mostar]] |- | 1870.–1871. | učitelj novaka s fra [[Martin Mikulić|Martinom Mikulićem]] | [[Humac]] |- | 1875. | osobni tajnik franjevačkog kustosa fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Široki Brijeg]] |- | 1875.–1876. | profesor na Filozofsko-teološkom učilištu uz fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Humac]] |- | 1876.–1882. | Župnik | [[Gradnići]] |- | 7. svibnja 1883. | definitor Hercegovačke kustodije uz fra Franju Bašaduru, fra Blaža Jerkovića i fra Stjepana Vuletića | [[Široki Brijeg]] |- | 10. svibnja 1883. | u posebnom Vijeću Franjevačke kustodije od 6 osoba (fra Franjo Dobretić, fra Augustin Zubac, fra Pavo Petrović, fra Lujo Radoš, fra Nikola Šimović i fra Jerko Ljubić) za proučavanje hercegovačkog školstva i unaprijeđenja | [[Široki Brijeg]] |- | 27. kolovoza 1883. | međuprovincijski poslovi na kojega ga šalje kustod Luka Begić s još trojicom klerika | [[Tirol]] |- | 1884. | upravitelj Djevojačke škole milosrdnih sestara u Mostaru | [[Mostar]] |- | 1882.–1889. | fra Augustin Zubac, tajnik fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] i generalni vikar Biskupije | [[Mostar]] |- | 1888. navodi Hoernes u svojoj knjizi |Oberpfarrer (nadžupnik) Duvanjskog dekanata sa sjedištem u Županjcu | [[Županjac]] |- | 1888.–1889. | predsjednik Pjevačkog društva ''Hrvoje'' | [[Mostar]] |- | 1889.–1895. | Generalni definitor [[Franjevački red|Franjevačkog reda]] | [[Rim]] |- | 1892. | Rimski vizitator Hercegovačke kustodije | [[Rim, Hercegovina]] |- | 1898.–1901. | Generalni komesar za albanske franjevačke misije | [[Albanija]] |- | 1901.–1904. | 3. Provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije]] | [[Mostar]] |} Fra [[Augustin Zubac]] (1843. – 1907.) 1884. na službi je u [[Mostar|Mostaru]]. Od Moritz Hörnesa saznajemo da je to bilo u Djevojačkoj školi sestara milosrdnica. Prije toga obnašao je razne dužnosti, u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] i u [[Gradnići|Gradnićima]] kod [[Čitluk|Čitluka]].<ref name=":0" /> Župnik u [[Gradnići|Gradnićima]] bio je 6 godina (1876.-1882.).<ref>{{Citiranje|title=Župa sv. Blaža Gradnići|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDupa_sv._Bla%C5%BEa_Gradni%C4%87i&oldid=7586374|date=2026-08-24|accessdate=2026-08-25|language=hr}}</ref> Bakula ga navodi kao: '''„'''V. P. Augustinus Zubac Professor Scholae Normalis'''.'''" (Hrv. Prečasni otac Augustin Zubac, profesor Normalne škole.) koji je1867., u dobi od 24 godine, bio profesor u [[Mostar|Mostaru]] <ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Bakula|first=Petar|title=Schematismus tipographico = historicus custodiae provincialis et vicariatus apostolici in hercegovina sub regimine spirituali fratrum santum francisci|publisher=TYPIS ANTONII ZANNONt|year=1867.|location=Spalati|pages=186}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Acta et Decreta secundi Concilii Provincialis Nova Cathagine in America Meridionali: Anno Domini MCMXV celebrati et a Sancta Sede Apostolica Anno MCMXVI approbati.|url=https://doi.org/10.1163/9789004412569_hrla-c02252|access-date=2026-08-21|website=History of Religiosity in Latin America Online, c. 1830–1970}}</ref> U vrijeme u kojem je Buconjić bio kustod teološka nastava i novicijat prebačeni su iz [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] u [[Humac (Ljubuški, BiH)|Huma]]<nowiki/>c.<ref>{{Citiranje weba|last=Pandžić|first=Bazilije|date=2001|title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom (PDF)|url=https://www.scribd.com/doc/289101948/Hercegova%C4%8Dki-Franjevci-Sedam-Stolje%C4%87a-s-Narodom-Bazilije-S-Pand%C5%BEi%C4%87|url-status=live|access-date=30. kolovoza 2026}}</ref> [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? Službeni franjevački nekrolog] navodi da je bio „tajnik i definitor Provincije“ te „generalni definitor franjevačkog reda u [[Rim|Rimu]]“. Dakle, to su dvije različite službe u franjevačkom Redu. Obnašao je i razne dužnosti: kapelan, župnik, učitelj, profesor, meštar novaka, tajnik i definitor Provincije, tajnik i generalni vikar [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Biskupije]], generalni komesar [[Albanska franjevačka provincija|Albanske franjevačke provincije]], provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja blažene djevice Marije]] od 1901. te generalni definitor Franjevačkog reda u [[Rim|Rimu]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] opisuje Zubčevu službu u župi Gradnići i način života njezinih župljana kojima je Zubac i sam pripadao. Bila je širine 3 sata hodanja. Nedjeljna seoska misa održavala se na grobljima pojedinih sela, rijetko ispred kapelice, ali uvijek pod starim visokim stablima kestena ili hrasta, ali svaki put u drugom selu unutar Župe koja je u to vrijeme brojala 21 selo. "Zbog velike prostorne udaljenosti između granica župe i sjedišta dušobrižnika nastao je običaj da svaki župnik barem tri puta godišnje – zimi, ljeti i jeseni obiđe svoju cijelu župu pri čemu se često događalo da je cijeli mjesec morao izbivati vani prije nego je ponovno vidio svoj župni dom."<ref name=":11">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=114-115|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> Tijekom takvih obilazaka sela župnici su spavali na goloj zemlji s komadom odjeće kao podloga jer su i njihovi župljani tako živjeli.<ref name=":11" /> Drugi ljudi koristili su odlaske župljana na misu i uz seoska groblja na kojima se održavala misa pa su uspostavljali tržnice. Zato se stara groblja nazivaju i sajmištima. Glavni prilog uzdržavanja svećenika bio je dar župljana iz domaće radinosti kojim su župnika darivali na blagdane.<ref name=":11" /> Iz iste knjige vidljivo je da je Zubac imao malog pomoćnika koji je hodao okolo te da su i žene i muškarci često dolazili u Župu na ispovijed. == Doprinos razvoju Hercegovačke Provincije == {| class="wikitable" style="margin: auto" |+ Podizanje Hercegovačke kustodije u Provinciju 1892. |- ! Datum ! Događaj |- | 1892. | Augustin Zubac imenovan vizitatorom Hercegovačke kustodije |- | 13. ožujka 1892. | Zubac izvještava generala Reda i traži uzdizanje Kustodije na rang Provincije |- | 26. travnja 1892. | Kongregacija ''de Propaganda Fide'' daje pristanak |- | 27. travnja 1892. | Hercegovačka kustodija proglašena Provincijom |- | 3.–5. svibnja 1892. | Proglašenje potvrđeno na kapitulu na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] |} Dok je bio generalni definitor Franjevačkog reda u [[Rim|Rimu''',''']] [[fra Augustin Zubac]] imenovan je 1892. vizitatorom Hercegovačke kustodije. Nakon obavljene vizitacije, 13. ožujka 1892. izvijestio je generala Reda o svojem radu te ga, u svoje ime i u ime hercegovačke braće, zamolio da Hercegovačku kustodiju uzdigne na rang Provincije. Međutim, na stranici franjevaca naveden je datum "18. ožujka 1892." kao datum njegova pisma iz Posušja. <ref>''fra Petric, Antonio. 13. prosinca 2022.'' (1852. -) 1892. – 2022''. <nowiki>https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/</nowiki>''</ref> Budući da je Kustodija imala misijski status, prokurator Franjevačkog reda [[26. ožujka]] zatražio je potrebno odobrenje Kongregacije ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]''. Kongregacija je 27. travnja 1892.<ref name=":10">{{Citiranje knjige|last=Boban|first=Luciana|title=Polivalentnost latinskog jezika u Bosni i Hercegovini : Specifičnosti latiniteta u Hercegovini|publisher=Sveučilište u Mostaru Press|year=2022|isbn=978-9958-16-218-3|location=Mostar|pages=205-205|url=https://web-admin.sum.ba/api/storage/Boban-Grubesa-Jur%C4%8Di%C4%87_Polivalentnost_latinskog_jezika_u_Bosni_i_Hercegovini_1657103498_57.pdf|last2=Grubeša|first2=Josip|last3=Jurčić|first3=Jelena}}</ref> dala pristanak, o čemu svjedoči arhivski trag u popisu dokumenata Arhiva Propagande, gdje je zabilježena Zubčeva molba. Prema Vrankiću već 27. travnja 1892. general Reda [[:pl:Luigi_Canali_(arcybiskup)|fra Luigi Canali da Parma]] izdao odredbu kojom je [[Hercegovačka franjevačka kustodija]] proglašena Provincijom. Istom je odredbom dotadašnji kustos fra [[Nikola Šimović]] imenovan prvim provincijalom novoutemeljene Provincije.<ref name=":7">{{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=1. listopada 2016.|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića*|url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2020/07/5-Hercegovina-2016-Petar_Vrankic.pdf|journal=Hercegovina|page=109-140|via=HRČAK}}</ref> Proglašenje je u Hercegovini obznanjeno i izvršeno na Kapitulu održanom od 3. do 5. svibnja 1892. na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Dotadašnje sjedište na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] početkom '''1892'''. premješteno je u [[Mostar]] gdje mu je i danas sjedište. Prema Pandžiću, Šimovića, general Reda nije izabrao u uobičajenom provincijskom postupku, nego ga je, prema tada važećim pravilima, imenovao 1. provincijalom. Bio je posljednji kustos Hercegovačke franjevačke kustodije (1889.–1892.) i prvi provincijal (1892.–1895.). <ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Pandžić|first=Bazilije S.|title=Hercegovački franjevci: sedam stoljeća s narodom|publisher=Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|year=2011|isbn=978-9958-876-01-1|location=Mostar|pages=158-158}}</ref> Za Zubca kaže: „Obnašao je službu generalnoga definitora u Rimu 1889.–1895., kada je bolje upoznao opće stanje reda i dao svoj priznati udio oko potrebnih promjena, koje su dovele do bule ''Felicitate quadam'' (1897.) i ujedinjenja franjevačkih ogranaka.“<ref name=":1" /> Fra [[Augustin Zubac]] i [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/ fra Nikola Šimović] pripadali su istoj nekadašnjoj [[Župa Brotnjo|župi Brotnjo]], [[Župa sv. Blaža Gradnići]] na prostoru Brotnja, premda su rođeni u različitim selima. Bili su generacijski bliski i pripadali su istoj široj generaciji hercegovačkih franjevaca. Obojica su pokopani na mostarskom groblju Šoinovac. === Prethodna nastojanja Franjevaca za većom crkvenom samostalnošću === Uzdizanju Hercegovačke franjevačke kustodije na rang Provincije prethodilo je i dugotrajnije nastojanje hercegovačkih franjevaca za većom samostalnošću. Među njima se osobito istaknuo fra [[Anđeo Kraljević]], koji je vodio hercegovačke franjevce u vrijeme uspostave prve samostalne Hercegovačke kustodije te '''[[Ilija Vidošević|fra Ilija Vidošević]]'''. [[Sveta Stolica]] tada ju je pravno odvojila od [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], ali Kustodija još uvijek nije imala sva prava i položaj koji je donosio status Provincije<ref name=":1" />. Fra [[Ilija Vidošević]] zajedno je s Anđeom Kraljevićem sudjelovao u počecima izgradnje samostana i crkve u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] nakon osmanske vlasti. Pandžić ističe da je Hercegovačka kustodija već bila pravno neovisna o [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosni Srebrenoj]] i neposredno ovisna o generalu Franjevačkog reda. Glavna prepreka njezinu uzdizanju bio je njezin rang i mali broj samostana, budući da su prema tadašnjim pravilima za status Provincije bila potrebna najmanje tri samostana.<ref name=":1" /> Rim i Propaganda de fide su u to vrijeme nadzirali crkvu u Hercegovini i crkveni život pa sve do postanka Provincije, a potom do osnutka Biskupije. "Nastojanjem apostolskoga vikara biskupa fra Anđela Kraljevića u Mostaru je podignuta katedrala (templum cathedrale), 1867. godine, posvećena svetomu Petru i Pavlu, apostolskim prvacima."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> == Međunarodno djelovanje u franjevačkom redu== === Tirol === "Široki Brijeg: Kustod fra Luka Begić šalje u Tirol 3 klerika i fra Augustina Zubca da se dogovori s tamošnjim provincijalom oko slanja klerika ubuduće (lat.) 27.8.1883. (SK, sv. 12., f. 359)"<ref name=":10" /> === Rim === Kao generalni definitor [[Augustin Zubac|u Rimu Augustin Zubac]] sudjelovao je i u nastojanjima ujedinjenja četiriju ogranaka Franjevačkog reda koji su objedinjeni u jednu obitelj [[Franje Male Braće]]. Papa [[Lav XIII.|Lav XIII]]. odobrio je nova pravila '''15. svibnja 1897.''', a 4. listopada 1897. papa [[Lav XIII.]] potpisao ih je apostolskom konstitucijom ''[https://www.vatican.va/content/leo-xiii/la/apost_constitutions/documents/hf_l-xiii_apc_18971004_felicitate-quadam.html Felicitate quadam]'' . U popisu korespondenta K. k. [[Središnje komisije za istraživanje i očuvanje umjetničkih i povijesnih spomenika sa sjedištem u Beču]], [[Augustin Zubac]] naveden je kao „[[iarchive:mitteilungenser3vol2kkze/mode/2up|P. Augustin Zubac, Franziskaner-Ordensfunktionär in Rom]]”, odnosno kao franjevački redovnički dužnosnik u [[Rim|Rimu]]. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Dritte folge, siebenter band : Personalstand|url=https://archive.org/details/mitteilungenser3vol7kkze|journal=Mitteilungen der K.K. Zentral-Kommission für Erforschung und Erhaltung der Kunst- und Historischen Denkmale|edition=1908|volume=3|pages=XV|issue=5}}</ref> U kontekstu toga, fra Augustin Zubac 25. travnja 1884. darovao je [[Muzej u Humcu|Muzeju]] na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] dva zlatna novca, od kojih je tada jedan prepoznat kao zlatnik [[Anastazije I., bizantski car|cara Anastazija]] (navedeno kao „Divus Anastasius P. P. August”).<ref name=":0" /> === Djelovanje u Albaniji === [[Augustin Zubac|Fra Augustin Zubac]] godine 1898. imenovan je generalnim komesarom za albanske franjevačke misije albanskih franjevaca s nalogom da od tamošnjih pet misijskih prefektura uspostavi [https://www.academia.edu/105896120/Sylva_documentorum_spectantium_ad_Missionem_Pulatensem_P%C3%ABrmbledhje_dokumentesh_mbi_misionin_e_Pultit Albansku franjevačku provinciju]. Vrankić kaže: „Otac Zubac imenovan je generalnim komisarom, odnosno „ministrom provincijalom u svojstvu“, sa zadaćom da pripremi ujedinjenje franjevačkih misija i ubrza obnovu albanske provincije. Zahvaljujući svojem iskustvu na tom području, s osobitim se entuzijazmom posvetio povjerenoj zadaći. Prije svega premjestio je sjedište buduće franjevačke provincije u Skadar, u samostan Arra e Madhe. Zatim je ujedinio dva franjevačka kolegija (probandata), premjestivši onaj iz Troshana i onaj iz Castratija u Skadar. Potom je otvorio jedan novicijat u Rubigu u Mirditiji, a u samostanu u Troshanu organizirao filozofsko-teološki studij."⁷³ Albanski franjevci navode: "Pastoralno središte Arra e Madhe osnovao je fra Tomë Marcozzi 1887., dok je '''fra Augustin Zubac 1898. u njemu smjestio sjedište svoje službe generalnog komesara za albanske franjevačke misije'''.“<ref>{{Citiranje weba|title=Festa e Shën Kiarës|url=https://www.ofm.al/|access-date=2026-08-29|website=sekretariaekustodies|language=en-US}}</ref> "Ovaj njegov angažman prekinut je 14. lipnja 1901. godine zbog njegova izbora za provincijala Franjevačke provincije Marije Uznesene u Mostaru (Hercegovina). Na njegovo mjesto u Albaniji, kao generalni komisar, imenovan je talijanski franjevac Anastazije Vincenzoni, koji je uspješno dovršio ujedinjenje pet misijskih prefektura u jednu franjevačku provinciju.“<ref name=":4">Petar Vrankić, „I francescani croati e i vescovi di provenienza dalmata e bosnense nelle missioni d’Albania dal XVII al XX secolo“, ''Shejzat'', n. 1–2 (2022), str. 95–128 </ref> Albanska franjevačka provincija obnovljena je 8. svibnja 1906., a za prvog provincijala imenovan je fra [[:en:Lovro_Mihačević|Lovro Mihačević]]. <ref name=":4" /> Nakon toga, Provincijski definitorij odlučio je da se izgradi nova zgrada sjemeništa u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] jer je postojeća bila nesigurna za nadogradnju. === Vizitator 25 franjevačkih provincija diljem svijeta === Zubac je jedna od rijetkih franjevačkih svećenika u BiH koji je u to vrijeme došao do same vrhovne uprave Franjevačkoga reda u Rimu. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac Zubac je vizitirao 25 franjevačkih provincija diljem svijeta]'''.''' To dokazuje i članak u časopisu ''[[Zvuci]]'' pozivajući se na kroniku [[Materina kuća|''Materine kuće'']]. 1904. bio je u [[Genova|Genov]]<nowiki/>i.<ref name=":9" /> Vrankić ga prikazuje kao čovjeka koji je uživao veliko povjerenje rimske generalne kurije.<ref name=":4" /> == Fra Augustin Zubac i fra Paškal Buconjić == '''[https://www.enciklopedija.hr/clanak/buconjic-paskal Fra Paškal Buconjić]''' i fra Augustin Zubac s vremenom su postali bliski suradnici i istaknute osobe crkvenog, kulturnog, obrazovnog i društvenog života Hercegovine. Buconjić je filozofiju i teologiju studirao u [[Ferrara|Ferrari]] u Italiji, a Zubac u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Fra Augustin je bio desna ruka fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] još iz vremena prije uvođenja Biskupije. Bio mu je osobni tajnik još [[1875.]] godine dok je još Paškal Buconjić bio franjevački kustos i apostolski vikar. To je vidljivo iz zajedničkog odlaska u audijenciju kod austrougarskog cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]] [[Komendom Franje Josipa I|I]] prilikom posjete Dalmaciji, točnije u [[Imotski]] i sutradan u [[Vrgorac]].<ref name=":7" /> Na tom putovanju Buconić je predvodio izaslanstvo od devetorice franjevaca, ali samo su dvojica otišla s carem na ručak - Zubac i Buconić. "U [[Imotski|Imotskom]] je s Buconjićem bio i njegov tajnik fra Augustin Zubac. Car ih je pozvao na ručak. Buconjića je odlikovao ''[[Komendom Franje Josipa I]]''., '''a njegova tajnika''' [[Viteški križ|Viteškim križem]] i otpustio ih s riječima: - ''Veoma mi je ugodno vidjeti moje drage franjevce, koji su uvijek revni i neumorni za dobro naroda''."<ref>{{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=2011|title=Čuvodržavnik-kustod fra Paškal Buconjić (1874.-1879.) i oslobođenje Hercegovine (i Bosne) 1875.- 1878. godine|url=https://maticahrvatska-grude.org/wp-content/uploads/2020/09/Susreti_5_web.pdf|journal=SUSRETI 5 Matica hrvatska Grude|volume=5|pages=374-375}}</ref> Osmanske vlasti to su doživjele kao izdaju. Sužba se nastavlja i kasnije, nakom imenovanja Buconjića biskupom, posebice zbog njegova straha od Osmanskih vlasti i vlastite smrti. Njih dvojica objedinjavali su dva crkvena stupa - crkveni i redovnički. Jedan je napredovao u crvenoj biskupskoj hijerarhiji, a drugi u franjevačkoj redovničkoj premda su obojica bili franjevci s velikom naklonosti prema Austro-Ugarskoj monarhiji. === Djelovanje u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji === Nakon što je Paškal '''[[Paškal Buconjić|Buconjić]] 1880.''' imenovan apostolskim vikarom u Hercegovini i posvećen za biskupa, Augustin '''Zubac''' postao je jedan od njegovih bliskih suradnika, a kasnije i neposrednih upravitelja novoosnovanom biskupijom. Uspostavom redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881. osnovana je [[Mostarsko-duvanjska biskupija]], a [[Paškal Buconjić]] je 14. prosinca 1881. postao njezin rezidencijalni [[biskup]]. Zubac je u biskupijskoj upravi obavljao službu biskupova tajnika i generalnog vikara te je sudjelovao u različitim poslovima Biskupije'''.''' <ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-21|website=franjevci.info}}</ref> Bio je i nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (današnji Tomislavgrad).<ref name=":6" /> Iz [[Glas Hercegovca|Glasa Hercegovaca]] vidljivo je: "na blagdan [[Sveti Blaž|sv. Blaža]] 3. veljače 1887. [[Župa sv. Blaža Gradnići|Župu Gradnići]] posjetili su: fra [[Augustin Zubac]], '''tajnik biskupa fra''' [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]], [[Kotar|kotarski]] predstojnik Rukavina, [[knez Sapieha]], austro-ugarski okružni predstojnik [[Sauerwald]]. I tada je održano grličanje. Nakon objeda gosti su promatrali narodne običaje, igre i pjevanje, a narod ih je pozdravljao poklicima „živio“."<ref>fra Augustin Zubac, „Glas Hercegovca“, IV./1887., br. od 12. veljače 1887., str. 6.</ref> U vrijeme nove Austro-Ugarske okupacijske uprave 1878. godine započinje ubrzan društveno-kulturni razvoj hercegovačkoga kraja, a pod vodstvom biskupa i njegovih suradnika franjevaca grade se ceste, osnivaju, knjižnice, banke, tiskare, nacionalne i kulturne udruge. <ref name=":8" /> "Hercegovački su franjevci vršili prije svega svoju glavnu svećeničku dužnost: poučavali su povjereni narod vjerskim istinama i omogućivali mu vršiti njihove vjerske dužnosti. Osim te glavne zadaće nastojali su da narod nauči i druge potrebne stvari, kao čitati i pisati, pjevati, uspješnije obrađivati zemlju i druge stvari korisne za dnevni život."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> === Kulturni i društveni rad === ==== Glas Hercegovca - političko-informativni list ==== ==== Tiskara je započela i završila s radom prije okupacijske uprave Austro-Ugarske 1878. ==== Za Buconjićeve vladavine franjevci su [[19. rujna 1885.]] osnovali ''[[Glas Hercegovca]]'', političko-informativni list, tiskan u privatnoj tiskari don Franje Milićevića koja je s vremenom mijenjala ime, a koju Musa naziva novinama<ref name=":8">{{Citiranje časopisa|last=Musa|first=Šimun|title=Hrvatska narodnopreporodna postignuća u Hercegovini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/334753|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=2|pages=9-52|via=HRČAK|date=2007}}</ref>. Prvi urednik je bio [[Franjo Milićević]], a u vrijeme njegove bolesti uredništvo i vođenje tiskare preuzima [[Nedjeljko Radičić]]. "Međutim, Radičić je ubrzo obolio i umro, početkom srpnja [[1896.]] Smrću Nedjeljka Radičića tiskara je prestala raditi i nije se tiskao list Glas Hercegovca, jer politička vlast nije dopustila njegovo izlaženje."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> Podržavali su ga, u njemu pisali i preko njega nformirali javnost najviše hercegovački franjevci. Među njima i fra [[Augustin Zubac]]. Ugašen je [[1896.]] Ovdje vidimo i početke franjevačkog tiskarskog novinarstva i franjevačko bavljenje politikom premda su neki listovi postojali i prije. ====Pjevačko društvo Hrvoja==== Prema službenim podacima [https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad Hercegovačke franjevačke provincije uznesenja blažene djevice Marije] mostarski su pjevači god. [[1888.]] osnovali [[Pjevačko društvo Hrvoja]], prema uzoru na različita pjevačka društva u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]], koje bi pjevalo i van crkve. Pokrovitelj društva bio je biskup fra [[Paškal Buconjić]], predsjednik [[fra Augustin Zubac]] ([[1888. -1889.]]), a zborovođa fra [[Božo Ostojić]].<ref name=":3" /> Imalo za cilj promicati hrvatsku narodu svijest i okupljati mladež koja je odrastala pod okupacijskom upravom Austro-Ugarske i formalno još uvijek pod Osmanskim Carstvom. "Prvo hrvatsko društvo u gradu Mostaru osnovano je poticanjem franjevaca. U početku se u prigodi utemeljenja 10. studenoga 1888. zvalo Narodno pjevačko i glazbeno društvo, a godine 1897. Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo ‘Hrvoje’. Društvo ima različite sekcije, a fratri u blizini samostana grade dom sv. Ante u kojem djeluje prvo Hrvatsko narodno kazalište grada Mostara."<ref name=":13">{{Citiranje knjige|last=Skolo|first=Iko|url=https://franjevci-mostar.info/wp-content/uploads/2020/Povijest/index.html?page=50|title=Franjevački samostan Mostar|publisher=Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru|location=Mostar|pages=49 i 50}}</ref> ====Hrvatska dionička tiskara==== [[1897.|1897]]. godine dobiveno je dopuštenje od Beča, tj. Zajedničkog ministarstva financija da se osnuje [[Hrvatska dionička tiskara]] u Mostaru. Osnovali su je rodoljubi. Upisana je u trgovački registar poslije [[14. kolovoza 1898]]., a nastavila je izdavati [[Osvit (Mostar, 1898.)|''Osvit'']], od 2. godišta br. 23<ref name=":8" /> koji je bio još jedan politički časopis kojeg je podržavao Buconjić. Ugašen je nakon deset godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini.|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> Pokretanjem ovih časopisa i osnivanjem tiskare franjevci i biskupijski svećenici mogli su propagirati vjeru te dopridonositi širenju i jačanju te očuvanju hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u Hercegovini u stranim okolnosnim prilikama unatoč tome što je hrvatsko i srpsko ime bilo zabranjeno. ==== Osvrt ==== Zovko navodi da je [[Osvit (Mostar)|''Osvit'',]] br. 113, 7. studenoga 1907. zabilježio Zubćevu smrt i sprovod. Citirana je „Javna zahvala“ iz tog broja. Augustin je ondje naveden kao utemeljitelj i prvi predsjednik društva Hrvoje, a na sprovodu je društvo zavilo zastavu u crni veo i pjevalo tužaljke."HGPD Hrvoje izgubio je svog utemeljitelja i prvog predsjednika fra Augustina Zubca koji je umro 5. studenog 1907. Na sprovodu je Hrvoje svoju zastavu zavio u crni veo, a pjevao je i tužaljke. Od pokojnika se opraštaju u ime građanstva i društva [[Đuro Džamonja]] i [[Stjepan Radulović]]. Pokojnik je samo prije pet mjeseci predvodio sprovod člana HGPD [[Hrvoje Ante M. Butigana]]." <ref>{{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=1. listopada 2016.|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/247052|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|pages=220-220|via=HRČAK}}</ref> ==== Kršćanska obitelj ==== Franjevci fra [[Augustin Zubac]] i mostarski gvardijan fra [[Ambro Miletić]] potaknuli su '''pokretanje [[Časopisa Kršćanska obitelj|časopisa ''Kršćanska obitelj'']],''' vjersko-književnog mjesečnika, u siječnju [[1900.|1900]]. godine u Mostaru.<ref name=":1" /> Ovaj časopis se razvio s vremenom u intelektualno-stručni časopis. Izlazio je u 2 razdoblja: od 1900. do 1920. te 1938. do 1944. Tiskan je Hrvatskoj dioničkoj tiskari. ==== Hrvatsko potporno društvo u Mostaru ==== 3. provincijal Hercegovakče franjevačke provincije (1901.-1904.), fra [[Augustin Zubac]] jedan je od ključnih podupiratelja osnivanja [[Hrvatskog potpornog društva u Mostaru 1902. godine]]. Na sastanku 7. siječnja 1902. predsjedao je raspravom o njegovu osnivanju, a zajedno s biskupom fra [[Paškal Buconjić|Paškalom Buconjićem]] i još dvanaestoricom rodoljuba potpisao je Pravila društva koja je [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]] odobrila 5. srpnja 1902. ("7. siječnja 1902. sastao se odbor pod predsjedanjem provincijala '''fra Augustina''' '''Zupca''' i donio odluku o osnivanju društva"), čiji je prvi predsjednik bio fra [[Radoslav Glavaš (mlađi)|Radoslav Glavaš]] (izabran na konstituirajućoj skupštini održanoj 14. rujna 1902.). Društvo je bilo usmjereno na potporu učenicima i studentima iz Bosne i Hercegovine, osobito onima slabijega imovinskog stanja. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je iste godine osnovano društvo pod imenom „[[Napredak]]“, a mostarsko [[Hrvatsko potporno društvo]] kasnije je s njim povezano u procesu iz kojega se razvio [https://hkd-napredak-mostar.ba/o-nama/povijest/ Hrvatsko kulturno društvo Napredak] Iste godine, franjevci potiču <ref name=":13" />osnivanje Đačkih udruga. == Istaknuti franjevci iz Gradnića i Paoče == Župa sv. Blaža u [[Gradnići|Gradnićima]] dala je tijekom vremena velik broj franjevaca. Neki od njih su: [[Didak Buntić|f]][[Didak Buntić|ra Didak (Franjo) Buntić (1871. - 1922.)]] s [[Paoča|Paoče]], fra [https://pobijeni.info/wp-content/uploads/2026/05/fra-Tihomir-Zubac.pdf) Tihomir Zubac] i fra [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/fra-zdenko-zubac/ Zdenko Zubac], dvojica braće iz [[Gradnići|Gradnića]]''',''' [https://ika.hkm.hr/novosti/zlatna-misa-fra-kristofora-grge-corica/ fra Kristofor (Grgo) Ćorić]''',''' rođ. 4. studenoga 1943. godine na Paoči) – Franjevac i svećenik koji je dugi niz godina djelovao u pastoralnoj službi u Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, zaređen u [[SAD na Olimpijskim igrama 2016.|SAD-u]], '''[[Šimun Šito Ćorić]]''' (rođ. 1949. u [[Paoča|Paoči]]) – svećenik, psiholog, književnik i kantautor. Studirao je teologiju u [[Švicarska|Švicarskoj]], a potom psihologiju u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Zagreb|Zagrebu]]; djelovao je i kao sveučilišni nastavnik i dr. {{Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM}} {{GLAVNIRASPORED:Zubac (stariji), Augustin}} [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] {{Nacrt-kat}} tp0dcdrwdmrdla75fuvqat9uz6ft7hn 7592289 7592262 2026-09-01T19:02:19Z LAPTOPBIH 369985 /* Školovanje i utjecaj fra Petra Bakule */ 7592289 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = fra Augustin Zubac | krsno_ime = Jerko Zubac | slika = | opis_slike = | rođenje = 19. travnja 1843. | mjesto_rođenja = [[Paoča]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | smrt = 5. studenoga 1907. | mjesto_smrti = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[rimokatolički svećenik]], [[franjevac]] | nacionalnost = Hrvat | obrazovanje = [[Široki Brijeg]], [[Zagreb]], [[Innsbruck]] | red = [[Red manje braće (OFM)]] }} '''Fra Augustin Zubac''' (stariji) ([[Paoča]], [[19. travnja]] [[1843.]] – [[Mostar]], [[5. studenoga]] [[1907.]]). Red''':''' [[Franjevački red|Red manje braće]] [[Franjevci|O.F.M.]] Jedan od najutjecajnijih hercegovačkih [[Franjevci|franjevaca]] krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] koji je djelovao na lokalnoj i međunarodnoj razini. Imao je ulogu u širenju vjere, reformi nacionalnog školstva, razvoju kulturnog i društvenog života u [[Hercegovina|Hercegovini]] i šire. ==Rođenje i podrijetlo== '''Fra Augustin Zubac,''' kršteno '''Jerko Zubac,''' latinski '''F. Augustinus Zubac''' rođen je 19. travnja 1843. u [[Paoča|Paoč]]<nowiki/>i ([[Čitluk|općina Čitluk]], [[Bosna i Hercegovina]], [https://gradnici.brotnjo.info/ Župa sv. Blaža Gradnići] kojoj danas pripadaju tri sela ili naselja Gradnići, Paoča i Gornja Blatnica), a umro [[5. studenog]] [[1907.]] u [[Mostar|Mostaru]] u 65. godini života, 49. god. redovništva i 53. god. svećeništva. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?utm_source=chatgpt.com) Službeni Nekrolog Provincije] navodi 53 godine svećeništva, no taj je podatak očito pogrešan jer prema P. Vrankiću fra [[Augustin Zubac]] zaređen je za svećenika [[28. listopada 1865]]. u [[Innsbruck|Innsbrucku]],<ref>https://www.shejzat.com/wp-content/uploads/shejzat_pleiades/2022/2022_01_02/Vrankic_2022_1-2.pdf</ref> pa je do smrti [[1907.]] imao nešto više od 42 godine svećeništva. Pokopan na mostarskom groblju Šoinovac.<ref>[https://www.franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac www.franjevci.info: ''O. fra Augustin Zubac''], pristujeno 31. srpnja 2022.</ref> 30. siječnja 1860. završio je novicijat i položio je redovničke zavjete.<ref name=":12">{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=1. listopada 2024.|title=Odgojno-obrazovne institucije i prosvjetna djelatnost franjevaca u Hercegovini od odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice do kraja osmanske uprave (1844.-1878.)|url=https://doi.org/10.47960/2712-1844.2024.10.173|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=10|pages=173-225|via=HRČAK}}</ref> Bio je misionar u vlastitoj zemlji. Dio Hercegovine gdje je rođen i odrastao naziva se i [https://citluk.ba/zemljopisni-polozaj-i-klima/?utm_source=chatgpt.com Brotnjo], krška visoravan u jugozapadnoj Hercegovini, južno od [[Mostar|Mostara]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], mlađi (bečki arheolog, filolog i putopisac) ga je osobno upoznao oko [[1870.|1870]]. kao župnika u Gradnićima i zapisao u svojoj knjizi da mu je Augustin Zubac ispričao da potječe iz starog i uglednog plemićkog roda [[Radmanović]], koji je prije prodora [[Turska|Turaka]] bio jedan od najimućnijih u zemlji. Zbog svoje vjernosti vjeri taj je rod izgubio plemstvo i posjede, dok je drugi rod, [[Ivanović]], također nastanjen u [[Brotnjo-polju]], prihvatio [[Islam]], promijenio svoje ime u [[Kreović]] te posjede [[Radmanovića]] sjedinio sa svojima. Tako su još živi potomci dviju nekoć ravnopravnih obitelji razdvojeni najdubljim jazom. [[Sulejman-beg Kreović]], koji živi u [[Travnik|Travniku]], bosanski je velikaš i gospodar nad više stotina kršćana.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=121-122|url=https://archive.org/details/bub_gb_5DVAAQAAMAAJ/page/n5/mode/2up}}</ref> Iato dokazuje i Bakula 1867. Kaže da su župnici iz Brotnja u početku boravili u Dobrom Selu (Krstivod) dok im 1429. godine obitelj Zubac-Radmanović nije ustupila dio svog zemljišta za izgradnju župne kuće.<ref name=":5" /> Darovati svoju zemlju nekome u to vrijeme moglo je samo plemstvo (vlastelini) ili niže plemstvo (vlasteličići) odnosno podanici velikaške obitelji [[Kosače|Kosače.]] [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], u svojoj knjizi daje vizualni i karakterni opis Augustina Zubca, a prijevod bi glasio''':''' "Pred nama je stajao visok i vitak, blago pogrbljen lik u franjevačkom habitu, ali s dugim kovrčavim brkovima i crvenom kapom. Crte njegova lica pokazivale su južnoslavenski tip u onom čistom obliku kakav se najčešće susreće u planinama Crne Gore: visoko, malo izbočeno čelo, snažno istaknut orlovski nos, velike sjajne crne oči s dugim trepavicama, kovrčava tamna kosa. Kao što preplanuli, odvažni profil proturječi redovničkoj odori, tako blagost njegova pogleda i njegovih riječi proturječi vatri za koju su oboje sposobni. Ipak, stroga redovnička disciplina tu je vatru čudesno prigušila i pretvorila u čistu dobrohotnost i blagozvučnost.“<ref name=":2" /> [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] kaže i da je p. Augustin Zubac u vrijeme upoznavanja bio župnik u Gradnićima, a kasnije upravitelj Djevojačke škole sestara milosrdnica u Mostaru koje obrazuju buduće majke obitelji i izvršavaju jednu od najvažnijih zadaća u podizanju nacionalne naobrazbe te da je u vrijeme izdavanja svoje knjige ''Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina'' nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (to stoji u napomeni).<ref name=":6">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=167-167|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> === Obitelj i rodbinske povezanosti === Rođena sestra [[Vida Zubac]] bila je udana za [[Jozu Buntića]] (rođ. 1844.) kojima je kćer bila prva franjevačka školska časna sestra [[s. Jeronima (Anica) Buntić]] (10. 9. 1883. u Paoči - 21. 11. 1906. u Mostaru) školovana izvan Hercegovine. Augustin je osobno bio nazočan njezinom stupanju u novicijat u [[Maribor|Mariboru]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jarak|first=Mirja|date=2022-06-28|title=Ranokršćansko slikarstvo i skulptura u Iliriku u doba sv. Jeronima|url=https://doi.org/10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|journal=Zgodovinski časopis|volume=76|issue=1—2|doi=10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|issn=2536-3956}}</ref> . [[1899.]] Paškal Buconjić doveo je časne sestre franjevke iz [[Maribor|Maribora]] u Mostar. Sagradio im je sirotište u Bijelom Polju i kupio zemlju u Nevesinju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> "Posljednje dane provela uz svog ujaka fra [[Augustin Zubac|Augustina Zupca]] te da je umrla na njegovim rukama. On je potom predvodio njezin sprovod."<ref name=":9">časopisu Zvuci, Mostar, XLII. godište, br. 3 (154), prosinac 2012. </ref> [[Jozo Buntić]] (1844.), otac S. Jeronime (Anice) Buntić i [[Mijo Buntić]] (1842)., otac [[Didak Buntić|fra Didaka (Franji) Buntića]] bili su rođena braća. Buntićevo rodoslovno stablo dokazuje Jolić.<ref>{{Citiranje knjige|last=Jolić|first=Robert|title=Fra Didak Buntić i Brotnjo|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=2009|location=Zagreb|pages=426}}</ref> Prema obiteljskoj i lokalnoj predaji fra [[Augustin Zubac]] bio je u izravnom krvnom srodstvu s još trojicom franjevaca '''s [[Paoča|Paoče]]''' (općina Čitluk) koji su izašli iz iste kuće na Paoči: # [https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/ fra Augustinom Leopoldom Zubcem] mlađim, sinom Mate Zubca i Jele rođ. Sivrić, [https://www.pobijeni.info/userfiles/logara-fra-augustin-leop krsnoga imena Ljudevit] '''('''1890. - 1945.), koji je školovan u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačka gimnazija]] u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Mostar|Mostaru]] i [[Nationale für ordentliche Hörer der philosophischen Fakultät]] u [[Beč|Beču]] te obavlja praksu u tvornici [[:de:Voith_Austria|Voigth u St. Pöltenu]]; bio je profesor matematike i fizike u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačkoj gimnaziji u Širokom Brijegu]] i prvi upravitelj hidrocentrale na [[Lištica|Lištici]], a ubili su ga partizani u veljači [[1945.|1945]]. u Mostarskom Gracu <ref>https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/</ref> # fra [[Toma Zubac|Tomom Zubcem]] (1884. - 1978.) prvim župnikom novoutemeljene župe Ploče-Tepčići i jednim od njezinih glavnih organizatora i graditelja # fra/don [[Dano Zubac|Danom Zubcem]] (1886. - 1971.). Na rodnoj kući iz koje su ovi franjevci potekli, a koja je, prema navedenim podacima, najstarija kuća u Paoči izgrađena oko 1600. godine, danas stoji spomen-ploča u čast ovim fratrima. <ref>{{Citiranje weba|date=2010-08-22|title=U subotu je svečano proslavljen tradicionalni 16. Dan Paoče|url=https://www.hercegovina.info/hercegovina/citluk/u-subotu-je-svecano-proslavljen-tradicionalni-16-dan-paoce/21886/|access-date=2026-08-18|website=www.hercegovina.info|language=hr}}</ref> === Školovanje i utjecaj fra Petra Bakule === Fra [[Petar Bakula]] (1849 – 1855.) bio je njegov župnik u [[Gradnići|Gradnićima]], učitelj u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] (1860. – 1864.), a kasnije i profesor filozofije u [[Široki Brijeg|Širkom Brijegu]] (1860. – 1864.). Stoga je vidljivo da je imao je veliki utjecaj na životni put fra [[Augustin Zubac (stariji)|Augustina Jerka Zubca]]. Franjevci su se preselili iz [[Čerigaj|Čerigaja]] u kojemu su obrazovali buduće fratre [[1849.]] godine u[[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|samostan u Širokom Brijegu]] gdje su izgradili prvo krilo i nastavili obrazovanje. Na temelju podataka iz Arhiva [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke Franjevačke Provincije]] (dalje: AHFP), Spisi Kustodije (dalje: SK), sv. 4, f. 19v-20v., Herceg donosi: "Uz Rubića, Prlića, Grgića i Bašadura kao slušatelji filozofije navedeni su još i fra [[Jure Jurić]] i fra [[Paškal Ćužić]] zavjetovani 1858. godine, te fra [[Pavao Petrović]], fra [[Augustin Zubac]] i fra [[Martin Mikulić]] koji su '''30. siječnja 1860'''. '''završili novicijat i položili zavjete'''. Na istome popisu navodi se fra [[Petar Bakula]] kao njihov "actualis Philosophiae Lector"<ref name=":12" /> "dok je u istoj '''1860./1861.''' studijskoj godini određene predmete vodio i fra [[Anđeo Kraljević]]" prema P. Knezović, Studij bogoslovije u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji '''1860.- 1945.''', str. 26-29.<ref name=":12" /> Ovaj navod dokazuje da je Zubac bio na studiju u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. '''Nakon 8. srpnja [[1861.]] neki od tih studenata nastavili su filozofiju drugdje.''' <ref name=":12" /> Hercegovački franjevci dobili su odobrenje od Generala franjevačkog reda da u [[Feltreu]] (Italiju) pošalju šestoricu klerika,<ref name=":12" /> ali Augistin nije bio među njima. Širokobriješki Filozofsko-teološki studij pokrenut je [[1859./1860.]] iz razloga što franjevci nisu smjeli slati klerike na bečko sveučište, a Odluku je donijela Kongregaciji za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' 1841.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Karamatić|first=Marko|date=1995|title=Biskup Strossmayer i školovanje bosanskih franjevaca u Đakovu|url=https://www.researchgate.net/publication/27221030_Biskup_Strossmayer_i_skolovanje_bosanskih_franjevaca_u_Dakovu_1853_-_1876|journal=Dijacovensia|volume=1|pages=201}}</ref>'','' dok su u isto vrijeme u Italiji postojale sve veće poteškoće oko financiranja školovanja franjevaca. Studij u Širokom bio je u razvoju i nedostajalo mu je kapaciteta (profesora i novca), ali prva godina mu se na inozemnim sveučilištima priznavala jer je program bio organiziran po uzoru na inozemne franjevačke studije. U međuvremenu, fra Petar Bakula 1861. obilazi Beč, Zagreb, Peštu pronaći načine financiranja školovanja hercegovačkih klerika. U Zagrebu je razgovarao s nadbiskupom [[Juraj Haulik|Jurjem Haulikom]], a u [[Beč|Beču]] s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]] 8. listopada 1861. Car [[Franjo Josip I.|Franjoj Josip]] nagovorio je zagrebačkog kardinala da primi dvojicu klerika.<ref name=":12" /> Nagovorio je i nadbiskupa Haulikoma. Iz Bakulinog pisma fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]] od 21. prosinca 1861. iz [[Varaždin|Varaždina]], označenog pod brojem 981 u Registrima: 8. listopada 1861. piše da je u Beču susreo Josipa J. Strossmayera i nakon molbe biskup mu je obećao da će godišnje uzdržavati po dva đaka „Hercegovačke države“ i na svakoga davati po 200 for. U [[Zagreb|Zagrebu]] je 9. prosinca 1861. kardinal [[Juraj Haulik]] obećao uzdržavati druga '''dva đaka''', plaćajući za njih godišnje po 130 for. Navedeni novci nisu vezali dobročinstvo ni za jedno mjesto, kao ni za jedno ime, nego su dali slobodu kustodu da raspolaže s novcima kako želi. <ref>{{Citiranje knjige|last=Nikić|first=Andrija|title=Regesta Franjevačkog arhiva u Mostaru 1446–1862, Život i svjedočanstva sv. VI,|year=1984|location=Mostar|pages=177}}</ref> Uz to, ugarska vlada odobrila je [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayeru]] financiranje još '''4''' hercegovačka klerika u [[Đakovo|Đakovu.]] Dokument br. 988 od 5. siječnja 1862. iz Zagreba upućenom fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]]: kaže da je zagrebački [[Kaptol zagrebački|Kaptol]], na Bakulinu molbu, odredio 130 forinti za '''dodatno uzdržavanje još jednog hercegovačkog đaka''', i to retroaktivno od godine [[1861.|1861]]. Sljedeće godine [[1862.|1862]]. Na nagovor cara, Haulika i biskup u Pešti rekli su da će primiti sve klerike iz Hercegovine i to besplatno. Ovaj put nema uvjeta financiranja. To dobročinstvo isposlovao je Bakula.<ref>1862. ožujka 8., Mostar, SK/4, f. 117r, hrv.</ref> == Franjevačke službe i dužnosti == === Misionar u i na vlastitoj zemlji === "Za bosanske franjevce Bosna je posebno „sveta“ zemlja, jer dok su u Svetu Zemlju redovito dolazili franjevci (misionari) iz drugih krajeva svijeta da čuvaju „sveta mjesta“, bosanski su franjevci zarana, još od srednjega vijeka, preko sedam stoljeća, sastavni dio svoga autohtonog puka, domaći ljudi."<ref>https://ivanlovrenovic.com/clanci/bosna-argentina/fra-ivan-sarcevic-povijesno-teolosko-utemeljenje-medjureligijskog-dijaloga-bosanskih-franjevaca</ref> Za Rim i Svetu stolicu franjevci su u pojedinim razdobljima imali pravni status apostolskih misionara u Bosni i Hercegovini do uspostave prve biskupije Mostarsko-duvanjske -1881. godine. Za to vrijeme cjelokupno crkveno djelovanje bilo je podređeno Kongregaciji za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]],'' ali ostavljen im je dio autonomije. Umjesto rezidencijalnih biskupa, Katoličkom crkvom u BiH upravljali su apostolski vikari - papinski izaslanici koji su birani iz franjevačkih redova pa je tako i nastao 1847. [[Apostolski vikarijat u Hercegovini]] ili opća crkvena vlast.<ref>{{Citiranje weba|title=Franjevci (OFM) (Provincija Uznesenja Marijina u Hercegovini sa sjedištem u Mostaru)|url=https://www.redovnistvo.hr/redovi-i-druzbe/instituti/franjevci_ofm_provincija_uznesenja_marijina_u_hercegovini_sa_sjedishtem_u_m|access-date=2026-08-30|website=HRK}}</ref> ("1847. 24. rujna postao apostolski vikar u Hercegovini".)<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> Apostolski vikarijat i Franjevačka kustodija nisu jedno te isto, ali su se razvijali usporedno pa su bili primorano surađivati i objedinjavati dva crkvena stupa - crkveni i redovnički preko kojih se Hercegovina kasnije odvojila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=2025|title=Argumenti hercegovačkih franjevaca za provedbu ideje odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice od Provincije Bosne Srebrene – prema pismima iz 1843. godine|url=https://hrcak.srce.hr/337322|journal=Diacovensia|volume=33|issue=3|pages=385-400|via=HRČAK}}</ref> Biskupsko sjedište prvog privremenog apostolskog vikara [[Rafael Barišić|'''Rafe Barišića''']], franjevca, bilo je u Vukodolu u [[Mostar|Mostaru]] - "biskupska kuća u Vukodolu".<ref>{{Citiranje časopisa|last=Marić|first=Ante|date=19. prosinca 2006.|title=Biskupska kuća u Vukodolu|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=1|issue=1|pages=254|via=HRČAK}}</ref> Pravno gledano [[Apostolski vikarijat]] bio je dovoljan za uspostavu crkvene vlasti u Hercegovini, ali nije imao utjecaj na unutarnje upravljanje u Franjevačkom redu koje ni sam u to vrijeme nije imao uređen pravni položaj. Vikarijat nije mogao zarediti svjetovne svećenike i brinuti o njima jer su postojale političke, financijske i obrazovne prepreke. Osmanlije su djelomično podržavale franjevce. Franjevci su imali po tom pitanju ''asa'' ''u rukavu'' jer su bili ''ukorijenjeni'', već su imali oformljene škole, sjemeništa i kandidate za buduće svećenike. ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' imala je ograničena financijska sredstva za život franjevaca.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Muntán|first=Emese|date=21. siječnja 2026|title=Rethinking global Catholicism from Ottoman Europe: Catholic missions and local agency in the early modern world|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-global-history/article/rethinking-global-catholicism-from-ottoman-europe-catholic-missions-and-local-agency-in-the-early-modern-world/A7EA612F67CEB4D70C1B649BCD3B76EB|journal=Journal of Global History|volume=21|issue=2|pages=237-254|via=Cambridge Core}}</ref> <u>Muntán</u> nabraja izvore financiranja franjevaca: prošnje po Europi, dobivanje milostinje (Poljskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Lombardiji), zajmovi od lokalnih vjerovnika, preko katoličkih financijskih institucija (Sacro Monte e Banco dei Poveri u Napulju) i izvanrednim nametima. Sjemeništa i franjevačke crkve građene su i dobrovoljnim teškim fizičkim radom i odricanjima lokalnog stanovništva. "Drugi apostolski vikar u Hercegovini (1864.-1879.) Msgr. '''Anđeo Kraljević,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Treći apostolski vikar u Hercegovini (1880.-1881.) Msgr. '''Paškal Buconjić,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Biskupija danas ima 66 župa, od kojih je 30 Sveta Stolica povjerila dušobrižništvu Provincije Male Braće sa sjedištem u Mostaru. Ostale župe pravno pripadaju dijecezanskom kleru, a u sedam takvih župa postoje takve nekanonske fizičke zapreke od otpuštenih redovnika iz Franjevačkoga reda da se ne može govoriti o redovitoj pastvi."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> U kontekstu napisanoga, Augustin Zubac obnašao je tijekom života brojne visoke crkvene službe i dužnosti, a ponekad i istovremeno više njih, prvo u Hercegovačkoj franjevačkoj kustudiji, potom u Provinciji, a zatim i u upravi Franjevačkog reda u Rimu. <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Fabijanić|first=Tomislav|date=21. ožujka 2026.|title=Bizantski novac iz Muzeja franjevačkog samostana Sv. Ante Padovanskog – Humac (Ljubuški, BiH)|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/499028|journal=Archaeologia Adriatica|volume=19|pages=213-266|via=HRČAK.}}</ref><ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref> te u samoj Biskupiji ("tajnik i generalni vikar Biskupije"<ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref>). Dio svojih crkvenih dužnosti obavljao je i u vrijeme okupacijske Austro-Ugarske uprave u BiH koja je u to vrijeme još uvijek formalno pripadala Osmanskom Carstvu do 1908., a u prilog mu je išlo i školovanje u [[Innsbruck|Innsbrucku]] prije uspostave Austro-Ugarske uprave u BiH. Dodatni izvori poput časopisa, knjiga te drugih dokumenata otkrivaju više podataka o njemu i njegovoj službi nego sam Nekrolog, ali širina podataka još uvijek nije u potpunosti javno dostupna. U tablici ispod ''Službe i dužnosti..'' kronološi su svrstane službe na temelju dostupnih podataka u literaturi dostupnoj preko interneta. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Službe i dužnosti fra Augustina Zubca |- ! Razdoblje ! Služba / dužnost ! Mjesto |- | 28. 10. 1865. | zaređen je za svećenika | [[Innsbruck]] |- | 1867. | profesor Normalne škole | [[Mostar]] |- | 1870.–1871. | učitelj novaka s fra [[Martin Mikulić|Martinom Mikulićem]] | [[Humac]] |- | 1875. | osobni tajnik franjevačkog kustosa fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Široki Brijeg]] |- | 1875.–1876. | profesor na Filozofsko-teološkom učilištu uz fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Humac]] |- | 1876.–1882. | Župnik | [[Gradnići]] |- | 7. svibnja 1883. | definitor Hercegovačke kustodije uz fra Franju Bašaduru, fra Blaža Jerkovića i fra Stjepana Vuletića | [[Široki Brijeg]] |- | 10. svibnja 1883. | u posebnom Vijeću Franjevačke kustodije od 6 osoba (fra Franjo Dobretić, fra Augustin Zubac, fra Pavo Petrović, fra Lujo Radoš, fra Nikola Šimović i fra Jerko Ljubić) za proučavanje hercegovačkog školstva i unaprijeđenja | [[Široki Brijeg]] |- | 27. kolovoza 1883. | međuprovincijski poslovi na kojega ga šalje kustod Luka Begić s još trojicom klerika | [[Tirol]] |- | 1884. | upravitelj Djevojačke škole milosrdnih sestara u Mostaru | [[Mostar]] |- | 1882.–1889. | fra Augustin Zubac, tajnik fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] i generalni vikar Biskupije | [[Mostar]] |- | 1888. navodi Hoernes u svojoj knjizi |Oberpfarrer (nadžupnik) Duvanjskog dekanata sa sjedištem u Županjcu | [[Županjac]] |- | 1888.–1889. | predsjednik Pjevačkog društva ''Hrvoje'' | [[Mostar]] |- | 1889.–1895. | Generalni definitor [[Franjevački red|Franjevačkog reda]] | [[Rim]] |- | 1892. | Rimski vizitator Hercegovačke kustodije | [[Rim, Hercegovina]] |- | 1898.–1901. | Generalni komesar za albanske franjevačke misije | [[Albanija]] |- | 1901.–1904. | 3. Provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije]] | [[Mostar]] |} Fra [[Augustin Zubac]] je u 1884. na službi je u [[Mostar|Mostaru]]. Od Moritz Hörnesa saznajemo da je to bilo u Djevojačkoj školi sestara milosrdnica. Već spomenuti zagrebački biskup, kardinal i potom nadbiskup [[Juraj Haulik]] doveo je [[Sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskoga]] iz [[Graz|Gratza]] u Zagreb 1942., a onda su one iz Zagreba došle u Mostar [[1872.]] godine. "Konkretno, 24. kolovoza 1872. šest sestara krenulo je iz Zagreba prema Mostaru."<ref name=":14" /> Bilo je to na poziv Anđela Kraljevića.<ref>https://ika.hkm.hr/novosti/150-obljetnica-dolaska-milosrdnica-u-mostar/</ref> Prije toga, Zubac je obnašao razne dužnosti, u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] i u [[Gradnići|Gradnićima]] kod [[Čitluk|Čitluka]].<ref name=":0" /> Župnik u [[Gradnići|Gradnićima]] bio je 6 godina (1876.-1882.).<ref>{{Citiranje|title=Župa sv. Blaža Gradnići|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDupa_sv._Bla%C5%BEa_Gradni%C4%87i&oldid=7586374|date=2026-08-24|accessdate=2026-08-25|language=hr}}</ref> Bakula ga navodi kao: '''„'''V. P. Augustinus Zubac Professor Scholae Normalis'''.'''" (Hrv. Prečasni otac Augustin Zubac, profesor Normalne škole.) koji je1867., u dobi od 24 godine, bio profesor u [[Mostar|Mostaru]] <ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Bakula|first=Petar|title=Schematismus tipographico = historicus custodiae provincialis et vicariatus apostolici in hercegovina sub regimine spirituali fratrum santum francisci|publisher=TYPIS ANTONII ZANNONt|year=1867.|location=Spalati|pages=186}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Acta et Decreta secundi Concilii Provincialis Nova Cathagine in America Meridionali: Anno Domini MCMXV celebrati et a Sancta Sede Apostolica Anno MCMXVI approbati.|url=https://doi.org/10.1163/9789004412569_hrla-c02252|access-date=2026-08-21|website=History of Religiosity in Latin America Online, c. 1830–1970}}</ref> U vrijeme u kojem je Buconjić bio kustod teološka nastava i novicijat prebačeni su iz [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] u [[Humac (Ljubuški, BiH)|Huma]]<nowiki/>c.<ref name=":14">{{Citiranje weba|last=Pandžić|first=Bazilije|date=2001|title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom (PDF)|url=https://www.scribd.com/doc/289101948/Hercegova%C4%8Dki-Franjevci-Sedam-Stolje%C4%87a-s-Narodom-Bazilije-S-Pand%C5%BEi%C4%87|url-status=live|access-date=30. kolovoza 2026}}</ref> [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? Službeni franjevački nekrolog] navodi da je bio „tajnik i definitor Provincije“ te „generalni definitor franjevačkog reda u [[Rim|Rimu]]“. Dakle, to su dvije različite službe u franjevačkom Redu. Obnašao je i razne dužnosti: [[kapelan]], [[župnik]], učitelj, profesor, meštar novaka, tajnik i definitor Provincije, tajnik i generalni vikar [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Biskupije]], generalni komesar [[Albanska franjevačka provincija|Albanske franjevačke provincije]], provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja blažene djevice Marije]] od [[1901.|1901]]. te generalni definitor [[Franjevci|Franjevačkog reda]] u [[Rim|Rimu]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] opisuje Zubčevu službu u župi Gradnići i način života njezinih župljana kojima je Zubac i sam pripadao. Bila je širine 3 sata hodanja. Nedjeljna seoska misa održavala se na grobljima pojedinih sela, rijetko ispred kapelice, ali uvijek pod starim visokim stablima kestena ili hrasta, ali svaki put u drugom selu unutar Župe koja je u to vrijeme brojala 21 selo. "Zbog velike prostorne udaljenosti između granica župe i sjedišta dušobrižnika nastao je običaj da svaki župnik barem tri puta godišnje – zimi, ljeti i jeseni obiđe svoju cijelu župu pri čemu se često događalo da je cijeli mjesec morao izbivati vani prije nego je ponovno vidio svoj župni dom."<ref name=":11">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=114-115|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> Tijekom takvih obilazaka sela župnici su spavali na goloj zemlji s komadom odjeće kao podloga jer su i njihovi župljani tako živjeli.<ref name=":11" /> Drugi ljudi koristili su odlaske župljana na misu i uz seoska groblja na kojima se održavala misa pa su uspostavljali tržnice. Zato se stara groblja nazivaju i sajmištima. Glavni prilog uzdržavanja svećenika bio je dar župljana iz domaće radinosti kojim su župnika darivali na blagdane.<ref name=":11" /> Iz iste knjige vidljivo je da je Zubac imao malog pomoćnika koji je hodao okolo te da su i žene i muškarci često dolazili u Župu na ispovijed. == Doprinos razvoju Hercegovačke Provincije == {| class="wikitable" style="margin: auto" |+ Podizanje Hercegovačke kustodije u Provinciju 1892. |- ! Datum ! Događaj |- | 1892. | Augustin Zubac imenovan vizitatorom Hercegovačke kustodije |- | 13. ožujka 1892. | Zubac izvještava generala Reda i traži uzdizanje Kustodije na rang Provincije |- | 26. travnja 1892. | Kongregacija ''de Propaganda Fide'' daje pristanak |- | 27. travnja 1892. | Hercegovačka kustodija proglašena Provincijom |- | 3.–5. svibnja 1892. | Proglašenje potvrđeno na kapitulu na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] |} Dok je bio generalni definitor Franjevačkog reda u [[Rim|Rimu''',''']] [[fra Augustin Zubac]] imenovan je 1892. vizitatorom Hercegovačke kustodije. Nakon obavljene vizitacije, 13. ožujka 1892. izvijestio je generala Reda o svojem radu te ga, u svoje ime i u ime hercegovačke braće, zamolio da Hercegovačku kustodiju uzdigne na rang Provincije. Međutim, na stranici franjevaca naveden je datum "18. ožujka 1892." kao datum njegova pisma iz Posušja. <ref>''fra Petric, Antonio. 13. prosinca 2022.'' (1852. -) 1892. – 2022''. <nowiki>https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/</nowiki>''</ref> Budući da je Kustodija imala misijski status, prokurator Franjevačkog reda [[26. ožujka]] zatražio je potrebno odobrenje Kongregacije ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]''. Kongregacija je 27. travnja 1892.<ref name=":10">{{Citiranje knjige|last=Boban|first=Luciana|title=Polivalentnost latinskog jezika u Bosni i Hercegovini : Specifičnosti latiniteta u Hercegovini|publisher=Sveučilište u Mostaru Press|year=2022|isbn=978-9958-16-218-3|location=Mostar|pages=205-205|url=https://web-admin.sum.ba/api/storage/Boban-Grubesa-Jur%C4%8Di%C4%87_Polivalentnost_latinskog_jezika_u_Bosni_i_Hercegovini_1657103498_57.pdf|last2=Grubeša|first2=Josip|last3=Jurčić|first3=Jelena}}</ref> dala pristanak, o čemu svjedoči arhivski trag u popisu dokumenata Arhiva Propagande, gdje je zabilježena Zubčeva molba. Prema Vrankiću već 27. travnja 1892. general Reda [[:pl:Luigi_Canali_(arcybiskup)|fra Luigi Canali da Parma]] izdao odredbu kojom je [[Hercegovačka franjevačka kustodija]] proglašena Provincijom. Istom je odredbom dotadašnji kustos fra [[Nikola Šimović]] imenovan prvim provincijalom novoutemeljene Provincije.<ref name=":7">{{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=1. listopada 2016.|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića*|url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2020/07/5-Hercegovina-2016-Petar_Vrankic.pdf|journal=Hercegovina|page=109-140|via=HRČAK}}</ref> Proglašenje je u Hercegovini obznanjeno i izvršeno na Kapitulu održanom od 3. do 5. svibnja 1892. na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Dotadašnje sjedište na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] početkom '''1892'''. premješteno je u [[Mostar]] gdje mu je i danas sjedište. Prema Pandžiću, Šimovića, general Reda nije izabrao u uobičajenom provincijskom postupku, nego ga je, prema tada važećim pravilima, imenovao 1. provincijalom. Bio je posljednji kustos Hercegovačke franjevačke kustodije (1889.–1892.) i prvi provincijal (1892.–1895.).<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Pandžić|first=Bazilije S.|title=Hercegovački franjevci: sedam stoljeća s narodom|publisher=Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|year=2011|isbn=978-9958-876-01-1|location=Mostar|pages=158-158}}</ref> Za Zubca kaže: „Obnašao je službu generalnoga definitora u Rimu 1889.–1895., kada je bolje upoznao opće stanje reda i dao svoj priznati udio oko potrebnih promjena, koje su dovele do bule ''[[Felicitate quadam]]'' (1897.) i ujedinjenja franjevačkih ogranaka.“<ref name=":1" /> Fra [[Augustin Zubac]] i [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/ fra Nikola Šimović] pripadali su istoj nekadašnjoj [[Župa Brotnjo|župi Brotnjo]], [[Župa sv. Blaža Gradnići]] na prostoru Brotnja, premda su rođeni u različitim selima. Bili su generacijski bliski i pripadali su istoj široj generaciji hercegovačkih franjevaca. Obojica su pokopani na mostarskom groblju Šoinovac. === Prethodna nastojanja Franjevaca za većom crkvenom samostalnošću === Uzdizanju Hercegovačke franjevačke kustodije na rang Provincije prethodilo je i dugotrajnije nastojanje hercegovačkih franjevaca za većom samostalnošću. Među njima se osobito istaknuo fra [[Anđeo Kraljević]], koji je vodio hercegovačke franjevce u vrijeme uspostave prve samostalne Hercegovačke kustodije te '''[[Ilija Vidošević|fra Ilija Vidošević]]'''. [[Sveta Stolica]] tada ju je pravno odvojila od [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], ali Kustodija još uvijek nije imala sva prava i položaj koji je donosio status Provincije<ref name=":1" />. Fra [[Ilija Vidošević]] zajedno je s Anđeom Kraljevićem sudjelovao u počecima izgradnje samostana i crkve u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] nakon osmanske vlasti. Pandžić ističe da je Hercegovačka kustodija već bila pravno neovisna o [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosni Srebrenoj]] i neposredno ovisna o generalu Franjevačkog reda. Glavna prepreka njezinu uzdizanju bio je njezin rang i mali broj samostana, budući da su prema tadašnjim pravilima za status Provincije bila potrebna najmanje tri samostana.<ref name=":1" /> Rim i [[Propaganda fide|De Propaganda fide]] su u to vrijeme nadzirali crkvu u Hercegovini i crkveni život pa sve do postanka Provincije, a potom do osnutka Biskupije. "Nastojanjem apostolskoga vikara biskupa fra Anđela Kraljevića u Mostaru je podignuta katedrala (templum cathedrale), [[1867.]] godine, posvećena svetomu Petru i Pavlu, apostolskim prvacima."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> == Međunarodno djelovanje u franjevačkom redu== === Tirol === "Široki Brijeg: Kustod fra Luka Begić šalje u Tirol 3 klerika i fra Augustina Zubca da se dogovori s tamošnjim provincijalom oko slanja klerika ubuduće (lat.) 27.8.1883. (SK, sv. 12., f. 359)"<ref name=":10" /> === Rim === Kao generalni definitor [[Augustin Zubac|u Rimu Augustin Zubac]] sudjelovao je i u nastojanjima ujedinjenja četiriju ogranaka Franjevačkog reda koji su objedinjeni u jednu obitelj [[Franje Male Braće]]. Papa [[Lav XIII.|Lav XIII]]. odobrio je nova pravila '''15. svibnja 1897.''', a 4. listopada 1897. papa [[Lav XIII.]] potpisao ih je apostolskom konstitucijom ''[https://www.vatican.va/content/leo-xiii/la/apost_constitutions/documents/hf_l-xiii_apc_18971004_felicitate-quadam.html Felicitate quadam]'' . U popisu korespondenta K. k. [[Središnje komisije za istraživanje i očuvanje umjetničkih i povijesnih spomenika sa sjedištem u Beču]], [[Augustin Zubac]] naveden je kao „[[iarchive:mitteilungenser3vol2kkze/mode/2up|P. Augustin Zubac, Franziskaner-Ordensfunktionär in Rom]]”, odnosno kao franjevački redovnički dužnosnik u [[Rim|Rimu]]. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Dritte folge, siebenter band : Personalstand|url=https://archive.org/details/mitteilungenser3vol7kkze|journal=Mitteilungen der K.K. Zentral-Kommission für Erforschung und Erhaltung der Kunst- und Historischen Denkmale|edition=1908|volume=3|pages=XV|issue=5}}</ref> U kontekstu toga, fra Augustin Zubac 25. travnja 1884. darovao je [[Muzej u Humcu|Muzeju]] na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] dva zlatna novca, od kojih je tada jedan prepoznat kao zlatnik [[Anastazije I., bizantski car|cara Anastazija]] (navedeno kao „Divus Anastasius P. P. August”).<ref name=":0" /> === Djelovanje u Albaniji === [[Augustin Zubac|Fra Augustin Zubac]] godine 1898. imenovan je generalnim komesarom za albanske franjevačke misije albanskih franjevaca s nalogom da od tamošnjih pet misijskih prefektura uspostavi [https://www.academia.edu/105896120/Sylva_documentorum_spectantium_ad_Missionem_Pulatensem_P%C3%ABrmbledhje_dokumentesh_mbi_misionin_e_Pultit Albansku franjevačku provinciju]. Vrankić kaže: „Otac Zubac imenovan je generalnim komisarom, odnosno „ministrom provincijalom u svojstvu“, sa zadaćom da pripremi ujedinjenje franjevačkih misija i ubrza obnovu albanske provincije. Zahvaljujući svojem iskustvu na tom području, s osobitim se entuzijazmom posvetio povjerenoj zadaći. Prije svega premjestio je sjedište buduće franjevačke provincije u Skadar, u samostan Arra e Madhe. Zatim je ujedinio dva franjevačka kolegija (probandata), premjestivši onaj iz Troshana i onaj iz Castratija u Skadar. Potom je otvorio jedan novicijat u Rubigu u Mirditiji, a u samostanu u Troshanu organizirao filozofsko-teološki studij."⁷³ Albanski franjevci navode: "Pastoralno središte Arra e Madhe osnovao je fra Tomë Marcozzi 1887., dok je '''fra Augustin Zubac 1898. u njemu smjestio sjedište svoje službe generalnog komesara za albanske franjevačke misije'''.“<ref>{{Citiranje weba|title=Festa e Shën Kiarës|url=https://www.ofm.al/|access-date=2026-08-29|website=sekretariaekustodies|language=en-US}}</ref> "Ovaj njegov angažman prekinut je 14. lipnja 1901. godine zbog njegova izbora za provincijala Franjevačke provincije Marije Uznesene u Mostaru (Hercegovina). Na njegovo mjesto u Albaniji, kao generalni komisar, imenovan je talijanski franjevac Anastazije Vincenzoni, koji je uspješno dovršio ujedinjenje pet misijskih prefektura u jednu franjevačku provinciju.“<ref name=":4">Petar Vrankić, „I francescani croati e i vescovi di provenienza dalmata e bosnense nelle missioni d’Albania dal XVII al XX secolo“, ''Shejzat'', n. 1–2 (2022), str. 95–128 </ref> Albanska franjevačka provincija obnovljena je 8. svibnja 1906., a za prvog provincijala imenovan je fra [[:en:Lovro_Mihačević|Lovro Mihačević]]. <ref name=":4" /> Nakon toga, Provincijski definitorij odlučio je da se izgradi nova zgrada sjemeništa u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] jer je postojeća bila nesigurna za nadogradnju. === Vizitator 25 franjevačkih provincija diljem svijeta === Zubac je jedna od rijetkih franjevačkih svećenika u BiH koji je u to vrijeme došao do same vrhovne uprave Franjevačkoga reda u Rimu. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac Zubac je vizitirao 25 franjevačkih provincija diljem svijeta]'''.''' To dokazuje i članak u časopisu ''[[Zvuci]]'' pozivajući se na kroniku [[Materina kuća|''Materine kuće'']]. 1904. bio je u [[Genova|Genov]]<nowiki/>i.<ref name=":9" /> Vrankić ga prikazuje kao čovjeka koji je uživao veliko povjerenje rimske generalne kurije.<ref name=":4" /> == Fra Augustin Zubac i fra Paškal Buconjić == '''[https://www.enciklopedija.hr/clanak/buconjic-paskal Fra Paškal Buconjić]''' i fra Augustin Zubac s vremenom su postali bliski suradnici i istaknute osobe crkvenog, kulturnog, obrazovnog i društvenog života Hercegovine. Buconjić je filozofiju i teologiju studirao u [[Ferrara|Ferrari]] u Italiji, a Zubac u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Fra Augustin je bio desna ruka fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] još iz vremena prije uvođenja Biskupije. Bio mu je osobni tajnik još [[1875.]] godine dok je još Paškal Buconjić bio franjevački kustos i apostolski vikar. To je vidljivo iz zajedničkog odlaska u audijenciju kod austrougarskog cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]] [[Komendom Franje Josipa I|I]] prilikom posjete Dalmaciji, točnije u [[Imotski]] i sutradan u [[Vrgorac]].<ref name=":7" /> Na tom putovanju Buconić je predvodio izaslanstvo od devetorice franjevaca, ali samo su dvojica otišla s carem na ručak - Zubac i Buconić. "U [[Imotski|Imotskom]] je s Buconjićem bio i njegov tajnik fra Augustin Zubac. Car ih je pozvao na ručak. Buconjića je odlikovao ''[[Komendom Franje Josipa I]]''., '''a njegova tajnika''' [[Viteški križ|Viteškim križem]] i otpustio ih s riječima: - ''Veoma mi je ugodno vidjeti moje drage franjevce, koji su uvijek revni i neumorni za dobro naroda''."<ref>{{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=2011|title=Čuvodržavnik-kustod fra Paškal Buconjić (1874.-1879.) i oslobođenje Hercegovine (i Bosne) 1875.- 1878. godine|url=https://maticahrvatska-grude.org/wp-content/uploads/2020/09/Susreti_5_web.pdf|journal=SUSRETI 5 Matica hrvatska Grude|volume=5|pages=374-375}}</ref> Osmanske vlasti to su doživjele kao izdaju. Sužba se nastavlja i kasnije, nakom imenovanja Buconjića biskupom, posebice zbog njegova straha od Osmanskih vlasti i vlastite smrti. Njih dvojica objedinjavali su dva crkvena stupa - crkveni i redovnički. Jedan je napredovao u crvenoj biskupskoj hijerarhiji, a drugi u franjevačkoj redovničkoj premda su obojica bili franjevci s velikom naklonosti prema Austro-Ugarskoj monarhiji. === Djelovanje u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji === Nakon što je Paškal '''[[Paškal Buconjić|Buconjić]] 1880.''' imenovan apostolskim vikarom u Hercegovini i posvećen za biskupa, Augustin '''Zubac''' postao je jedan od njegovih bliskih suradnika, a kasnije i neposrednih upravitelja novoosnovanom biskupijom. Uspostavom redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881. osnovana je [[Mostarsko-duvanjska biskupija]], a [[Paškal Buconjić]] je 14. prosinca 1881. postao njezin rezidencijalni [[biskup]]. Zubac je u biskupijskoj upravi obavljao službu biskupova tajnika i generalnog vikara te je sudjelovao u različitim poslovima Biskupije'''.''' <ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-21|website=franjevci.info}}</ref> Bio je i nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (današnji Tomislavgrad).<ref name=":6" /> Iz [[Glas Hercegovca|Glasa Hercegovaca]] vidljivo je: "na blagdan [[Sveti Blaž|sv. Blaža]] 3. veljače 1887. [[Župa sv. Blaža Gradnići|Župu Gradnići]] posjetili su: fra [[Augustin Zubac]], '''tajnik biskupa fra''' [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]], [[Kotar|kotarski]] predstojnik Rukavina, [[knez Sapieha]], austro-ugarski okružni predstojnik [[Sauerwald]]. I tada je održano grličanje. Nakon objeda gosti su promatrali narodne običaje, igre i pjevanje, a narod ih je pozdravljao poklicima „živio“."<ref>fra Augustin Zubac, „Glas Hercegovca“, IV./1887., br. od 12. veljače 1887., str. 6.</ref> U vrijeme nove Austro-Ugarske okupacijske uprave 1878. godine započinje ubrzan društveno-kulturni razvoj hercegovačkoga kraja, a pod vodstvom biskupa i njegovih suradnika franjevaca grade se ceste, osnivaju, knjižnice, banke, tiskare, nacionalne i kulturne udruge. <ref name=":8" /> "Hercegovački su franjevci vršili prije svega svoju glavnu svećeničku dužnost: poučavali su povjereni narod vjerskim istinama i omogućivali mu vršiti njihove vjerske dužnosti. Osim te glavne zadaće nastojali su da narod nauči i druge potrebne stvari, kao čitati i pisati, pjevati, uspješnije obrađivati zemlju i druge stvari korisne za dnevni život."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> === Kulturni i društveni rad === ==== Glas Hercegovca - političko-informativni list ==== ==== Tiskara je započela i završila s radom prije okupacijske uprave Austro-Ugarske 1878. ==== Za Buconjićeve vladavine franjevci su [[19. rujna 1885.]] osnovali ''[[Glas Hercegovca]]'', političko-informativni list, tiskan u privatnoj tiskari don Franje Milićevića koja je s vremenom mijenjala ime, a koju Musa naziva novinama<ref name=":8">{{Citiranje časopisa|last=Musa|first=Šimun|title=Hrvatska narodnopreporodna postignuća u Hercegovini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/334753|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=2|pages=9-52|via=HRČAK|date=2007}}</ref>. Prvi urednik je bio [[Franjo Milićević]], a u vrijeme njegove bolesti uredništvo i vođenje tiskare preuzima [[Nedjeljko Radičić]]. "Međutim, Radičić je ubrzo obolio i umro, početkom srpnja [[1896.]] Smrću Nedjeljka Radičića tiskara je prestala raditi i nije se tiskao list Glas Hercegovca, jer politička vlast nije dopustila njegovo izlaženje."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> Podržavali su ga, u njemu pisali i preko njega nformirali javnost najviše hercegovački franjevci. Među njima i fra [[Augustin Zubac]]. Ugašen je [[1896.]] Ovdje vidimo i početke franjevačkog tiskarskog novinarstva i franjevačko bavljenje politikom premda su neki listovi postojali i prije. ====Pjevačko društvo Hrvoja==== Prema službenim podacima [https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad Hercegovačke franjevačke provincije uznesenja blažene djevice Marije] mostarski su pjevači god. [[1888.]] osnovali [[Pjevačko društvo Hrvoja]], prema uzoru na različita pjevačka društva u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]], koje bi pjevalo i van crkve. Pokrovitelj društva bio je biskup fra [[Paškal Buconjić]], predsjednik [[fra Augustin Zubac]] ([[1888. -1889.]]), a zborovođa fra [[Božo Ostojić]].<ref name=":3" /> Imalo za cilj promicati hrvatsku narodu svijest i okupljati mladež koja je odrastala pod okupacijskom upravom Austro-Ugarske i formalno još uvijek pod Osmanskim Carstvom. "Prvo hrvatsko društvo u gradu Mostaru osnovano je poticanjem franjevaca. U početku se u prigodi utemeljenja 10. studenoga 1888. zvalo Narodno pjevačko i glazbeno društvo, a godine 1897. Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo ‘Hrvoje’. Društvo ima različite sekcije, a fratri u blizini samostana grade dom sv. Ante u kojem djeluje prvo Hrvatsko narodno kazalište grada Mostara."<ref name=":13">{{Citiranje knjige|last=Skolo|first=Iko|url=https://franjevci-mostar.info/wp-content/uploads/2020/Povijest/index.html?page=50|title=Franjevački samostan Mostar|publisher=Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru|location=Mostar|pages=49 i 50}}</ref> ====Hrvatska dionička tiskara==== [[1897.|1897]]. godine dobiveno je dopuštenje od Beča, tj. Zajedničkog ministarstva financija da se osnuje [[Hrvatska dionička tiskara]] u Mostaru. Osnovali su je rodoljubi. Upisana je u trgovački registar poslije [[14. kolovoza 1898]]., a nastavila je izdavati [[Osvit (Mostar, 1898.)|''Osvit'']], od 2. godišta br. 23<ref name=":8" /> koji je bio još jedan politički časopis kojeg je podržavao Buconjić. Ugašen je nakon deset godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini.|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> Pokretanjem ovih časopisa i osnivanjem tiskare franjevci i biskupijski svećenici mogli su propagirati vjeru te dopridonositi širenju i jačanju te očuvanju hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u Hercegovini u stranim okolnosnim prilikama unatoč tome što je hrvatsko i srpsko ime bilo zabranjeno. ==== Osvrt ==== Zovko navodi da je [[Osvit (Mostar)|''Osvit'',]] br. 113, 7. studenoga 1907. zabilježio Zubćevu smrt i sprovod. Citirana je „Javna zahvala“ iz tog broja. Augustin je ondje naveden kao utemeljitelj i prvi predsjednik društva Hrvoje, a na sprovodu je društvo zavilo zastavu u crni veo i pjevalo tužaljke."HGPD Hrvoje izgubio je svog utemeljitelja i prvog predsjednika fra Augustina Zubca koji je umro 5. studenog 1907. Na sprovodu je Hrvoje svoju zastavu zavio u crni veo, a pjevao je i tužaljke. Od pokojnika se opraštaju u ime građanstva i društva [[Đuro Džamonja]] i [[Stjepan Radulović]]. Pokojnik je samo prije pet mjeseci predvodio sprovod člana HGPD [[Hrvoje Ante M. Butigana]]." <ref>{{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=1. listopada 2016.|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/247052|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|pages=220-220|via=HRČAK}}</ref> ==== Kršćanska obitelj ==== Franjevci fra [[Augustin Zubac]] i mostarski gvardijan fra [[Ambro Miletić]] potaknuli su '''pokretanje [[Časopisa Kršćanska obitelj|časopisa ''Kršćanska obitelj'']],''' vjersko-književnog mjesečnika, u siječnju [[1900.|1900]]. godine u Mostaru.<ref name=":1" /> Ovaj časopis se razvio s vremenom u intelektualno-stručni časopis. Izlazio je u 2 razdoblja: od 1900. do 1920. te 1938. do 1944. Tiskan je Hrvatskoj dioničkoj tiskari. ==== Hrvatsko potporno društvo u Mostaru ==== 3. provincijal Hercegovakče franjevačke provincije (1901.-1904.), fra [[Augustin Zubac]] jedan je od ključnih podupiratelja osnivanja [[Hrvatskog potpornog društva u Mostaru 1902. godine]]. Na sastanku 7. siječnja 1902. predsjedao je raspravom o njegovu osnivanju, a zajedno s biskupom fra [[Paškal Buconjić|Paškalom Buconjićem]] i još dvanaestoricom rodoljuba potpisao je Pravila društva koja je [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]] odobrila 5. srpnja 1902. ("7. siječnja 1902. sastao se odbor pod predsjedanjem provincijala '''fra Augustina''' '''Zupca''' i donio odluku o osnivanju društva"), čiji je prvi predsjednik bio fra [[Radoslav Glavaš (mlađi)|Radoslav Glavaš]] (izabran na konstituirajućoj skupštini održanoj 14. rujna 1902.). Društvo je bilo usmjereno na potporu učenicima i studentima iz Bosne i Hercegovine, osobito onima slabijega imovinskog stanja. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je iste godine osnovano društvo pod imenom „[[Napredak]]“, a mostarsko [[Hrvatsko potporno društvo]] kasnije je s njim povezano u procesu iz kojega se razvio [https://hkd-napredak-mostar.ba/o-nama/povijest/ Hrvatsko kulturno društvo Napredak] Iste godine, franjevci potiču <ref name=":13" />osnivanje Đačkih udruga. == Istaknuti franjevci iz Gradnića i Paoče == Župa sv. Blaža u [[Gradnići|Gradnićima]] dala je tijekom vremena velik broj franjevaca. Neki od njih su: [[Didak Buntić|f]][[Didak Buntić|ra Didak (Franjo) Buntić (1871. - 1922.)]] s [[Paoča|Paoče]], fra [https://pobijeni.info/wp-content/uploads/2026/05/fra-Tihomir-Zubac.pdf) Tihomir Zubac] i fra [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/fra-zdenko-zubac/ Zdenko Zubac], dvojica braće iz [[Gradnići|Gradnića]]''',''' [https://ika.hkm.hr/novosti/zlatna-misa-fra-kristofora-grge-corica/ fra Kristofor (Grgo) Ćorić]''',''' rođ. 4. studenoga 1943. godine na Paoči) – Franjevac i svećenik koji je dugi niz godina djelovao u pastoralnoj službi u Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, zaređen u [[SAD na Olimpijskim igrama 2016.|SAD-u]], '''[[Šimun Šito Ćorić]]''' (rođ. 1949. u [[Paoča|Paoči]]) – svećenik, psiholog, književnik i kantautor. Studirao je teologiju u [[Švicarska|Švicarskoj]], a potom psihologiju u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Zagreb|Zagrebu]]; djelovao je i kao sveučilišni nastavnik i dr. {{Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM}} {{GLAVNIRASPORED:Zubac (stariji), Augustin}} [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] {{Nacrt-kat}} czdi0grh9dechgu5ovj69k4mxf8ya0a 7592302 7592289 2026-09-01T20:31:39Z LAPTOPBIH 369985 /* Školovanje i utjecaj fra Petra Bakule */ 7592302 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = fra Augustin Zubac | krsno_ime = Jerko Zubac | slika = | opis_slike = | rođenje = 19. travnja 1843. | mjesto_rođenja = [[Paoča]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | smrt = 5. studenoga 1907. | mjesto_smrti = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | zanimanje = [[rimokatolički svećenik]], [[franjevac]] | nacionalnost = Hrvat | obrazovanje = [[Široki Brijeg]], [[Zagreb]], [[Innsbruck]] | red = [[Red manje braće (OFM)]] }} '''Fra Augustin Zubac''' (stariji) ([[Paoča]], [[19. travnja]] [[1843.]] – [[Mostar]], [[5. studenoga]] [[1907.]]). Red''':''' [[Franjevački red|Red manje braće]] [[Franjevci|O.F.M.]] Jedan od najutjecajnijih hercegovačkih [[Franjevci|franjevaca]] krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] koji je djelovao na lokalnoj i međunarodnoj razini. Imao je ulogu u širenju vjere, reformi nacionalnog školstva, razvoju kulturnog i društvenog života u [[Hercegovina|Hercegovini]] i šire. ==Rođenje i podrijetlo== '''Fra Augustin Zubac,''' kršteno '''Jerko Zubac,''' latinski '''F. Augustinus Zubac''' rođen je 19. travnja 1843. u [[Paoča|Paoč]]<nowiki/>i ([[Čitluk|općina Čitluk]], [[Bosna i Hercegovina]], [https://gradnici.brotnjo.info/ Župa sv. Blaža Gradnići] kojoj danas pripadaju tri sela ili naselja Gradnići, Paoča i Gornja Blatnica), a umro [[5. studenog]] [[1907.]] u [[Mostar|Mostaru]] u 65. godini života, 49. god. redovništva i 53. god. svećeništva. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?utm_source=chatgpt.com) Službeni Nekrolog Provincije] navodi 53 godine svećeništva, no taj je podatak očito pogrešan jer prema P. Vrankiću fra [[Augustin Zubac]] zaređen je za svećenika [[28. listopada 1865]]. u [[Innsbruck|Innsbrucku]],<ref>https://www.shejzat.com/wp-content/uploads/shejzat_pleiades/2022/2022_01_02/Vrankic_2022_1-2.pdf</ref> pa je do smrti [[1907.]] imao nešto više od 42 godine svećeništva. Pokopan na mostarskom groblju Šoinovac.<ref>[https://www.franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac www.franjevci.info: ''O. fra Augustin Zubac''], pristujeno 31. srpnja 2022.</ref> 30. siječnja 1860. završio je novicijat i položio je redovničke zavjete.<ref name=":12">{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=1. listopada 2024.|title=Odgojno-obrazovne institucije i prosvjetna djelatnost franjevaca u Hercegovini od odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice do kraja osmanske uprave (1844.-1878.)|url=https://doi.org/10.47960/2712-1844.2024.10.173|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=10|pages=173-225|via=HRČAK}}</ref> Bio je misionar u vlastitoj zemlji. Dio Hercegovine gdje je rođen i odrastao naziva se i [https://citluk.ba/zemljopisni-polozaj-i-klima/?utm_source=chatgpt.com Brotnjo], krška visoravan u jugozapadnoj Hercegovini, južno od [[Mostar|Mostara]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], mlađi (bečki arheolog, filolog i putopisac) ga je osobno upoznao oko [[1870.|1870]]. kao župnika u Gradnićima i zapisao u svojoj knjizi da mu je Augustin Zubac ispričao da potječe iz starog i uglednog plemićkog roda [[Radmanović]], koji je prije prodora [[Turska|Turaka]] bio jedan od najimućnijih u zemlji. Zbog svoje vjernosti vjeri taj je rod izgubio plemstvo i posjede, dok je drugi rod, [[Ivanović]], također nastanjen u [[Brotnjo-polju]], prihvatio [[Islam]], promijenio svoje ime u [[Kreović]] te posjede [[Radmanovića]] sjedinio sa svojima. Tako su još živi potomci dviju nekoć ravnopravnih obitelji razdvojeni najdubljim jazom. [[Sulejman-beg Kreović]], koji živi u [[Travnik|Travniku]], bosanski je velikaš i gospodar nad više stotina kršćana.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=121-122|url=https://archive.org/details/bub_gb_5DVAAQAAMAAJ/page/n5/mode/2up}}</ref> Iato dokazuje i Bakula 1867. Kaže da su župnici iz Brotnja u početku boravili u Dobrom Selu (Krstivod) dok im 1429. godine obitelj Zubac-Radmanović nije ustupila dio svog zemljišta za izgradnju župne kuće.<ref name=":5" /> Darovati svoju zemlju nekome u to vrijeme moglo je samo plemstvo (vlastelini) ili niže plemstvo (vlasteličići) odnosno podanici velikaške obitelji [[Kosače|Kosače.]] [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]], u svojoj knjizi daje vizualni i karakterni opis Augustina Zubca, a prijevod bi glasio''':''' "Pred nama je stajao visok i vitak, blago pogrbljen lik u franjevačkom habitu, ali s dugim kovrčavim brkovima i crvenom kapom. Crte njegova lica pokazivale su južnoslavenski tip u onom čistom obliku kakav se najčešće susreće u planinama Crne Gore: visoko, malo izbočeno čelo, snažno istaknut orlovski nos, velike sjajne crne oči s dugim trepavicama, kovrčava tamna kosa. Kao što preplanuli, odvažni profil proturječi redovničkoj odori, tako blagost njegova pogleda i njegovih riječi proturječi vatri za koju su oboje sposobni. Ipak, stroga redovnička disciplina tu je vatru čudesno prigušila i pretvorila u čistu dobrohotnost i blagozvučnost.“<ref name=":2" /> [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] kaže i da je p. Augustin Zubac u vrijeme upoznavanja bio župnik u Gradnićima, a kasnije upravitelj Djevojačke škole sestara milosrdnica u Mostaru koje obrazuju buduće majke obitelji i izvršavaju jednu od najvažnijih zadaća u podizanju nacionalne naobrazbe te da je u vrijeme izdavanja svoje knjige ''Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina'' nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (to stoji u napomeni).<ref name=":6">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=167-167|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> === Obitelj i rodbinske povezanosti === Rođena sestra [[Vida Zubac]] bila je udana za [[Jozu Buntića]] (rođ. 1844.) kojima je kćer bila prva franjevačka školska časna sestra [[s. Jeronima (Anica) Buntić]] (10. 9. 1883. u Paoči - 21. 11. 1906. u Mostaru) školovana izvan Hercegovine. Augustin je osobno bio nazočan njezinom stupanju u novicijat u [[Maribor|Mariboru]]<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jarak|first=Mirja|date=2022-06-28|title=Ranokršćansko slikarstvo i skulptura u Iliriku u doba sv. Jeronima|url=https://doi.org/10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|journal=Zgodovinski časopis|volume=76|issue=1—2|doi=10.56420/zgodovinskicasopis.2022.1-2.01|issn=2536-3956}}</ref> . [[1899.]] Paškal Buconjić doveo je časne sestre franjevke iz [[Maribor|Maribora]] u Mostar. Sagradio im je sirotište u Bijelom Polju i kupio zemlju u Nevesinju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> "Posljednje dane provela uz svog ujaka fra [[Augustin Zubac|Augustina Zupca]] te da je umrla na njegovim rukama. On je potom predvodio njezin sprovod."<ref name=":9">časopisu Zvuci, Mostar, XLII. godište, br. 3 (154), prosinac 2012. </ref> [[Jozo Buntić]] (1844.), otac S. Jeronime (Anice) Buntić i [[Mijo Buntić]] (1842)., otac [[Didak Buntić|fra Didaka (Franji) Buntića]] bili su rođena braća. Buntićevo rodoslovno stablo dokazuje Jolić.<ref>{{Citiranje knjige|last=Jolić|first=Robert|title=Fra Didak Buntić i Brotnjo|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|year=2009|location=Zagreb|pages=426}}</ref> Prema obiteljskoj i lokalnoj predaji fra [[Augustin Zubac]] bio je u izravnom krvnom srodstvu s još trojicom franjevaca '''s [[Paoča|Paoče]]''' (općina Čitluk) koji su izašli iz iste kuće na Paoči: # [https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/ fra Augustinom Leopoldom Zubcem] mlađim, sinom Mate Zubca i Jele rođ. Sivrić, [https://www.pobijeni.info/userfiles/logara-fra-augustin-leop krsnoga imena Ljudevit] '''('''1890. - 1945.), koji je školovan u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačka gimnazija]] u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Mostar|Mostaru]] i [[Nationale für ordentliche Hörer der philosophischen Fakultät]] u [[Beč|Beču]] te obavlja praksu u tvornici [[:de:Voith_Austria|Voigth u St. Pöltenu]]; bio je profesor matematike i fizike u [[Gimnazija fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu|Franjevačkoj gimnaziji u Širokom Brijegu]] i prvi upravitelj hidrocentrale na [[Lištica|Lištici]], a ubili su ga partizani u veljači [[1945.|1945]]. u Mostarskom Gracu <ref>https://pobijeni.info/fratri/sluga-bozji-fra-augustin-zubac-1890/</ref> # fra [[Toma Zubac|Tomom Zubcem]] (1884. - 1978.) prvim župnikom novoutemeljene župe Ploče-Tepčići i jednim od njezinih glavnih organizatora i graditelja # fra/don [[Dano Zubac|Danom Zubcem]] (1886. - 1971.). Na rodnoj kući iz koje su ovi franjevci potekli, a koja je, prema navedenim podacima, najstarija kuća u Paoči izgrađena oko 1600. godine, danas stoji spomen-ploča u čast ovim fratrima. <ref>{{Citiranje weba|date=2010-08-22|title=U subotu je svečano proslavljen tradicionalni 16. Dan Paoče|url=https://www.hercegovina.info/hercegovina/citluk/u-subotu-je-svecano-proslavljen-tradicionalni-16-dan-paoce/21886/|access-date=2026-08-18|website=www.hercegovina.info|language=hr}}</ref> === Školovanje i utjecaj fra Petra Bakule === Fra [[Petar Bakula]] (1849 – 1855.) bio je njegov župnik u [[Gradnići|Gradnićima]], učitelj u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] (1860. – 1864.), a kasnije i profesor filozofije u [[Široki Brijeg|Širkom Brijegu]] (1860. – 1864.). Stoga je vidljivo da je imao je veliki utjecaj na životni put fra [[Augustin Zubac (stariji)|Augustina Jerka Zubca]]. Franjevci su se preselili iz [[Čerigaj|Čerigaja]] u kojemu su obrazovali buduće fratre [[1849.]] godine u[[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu|samostan u Širokom Brijegu]] gdje su izgradili prvo krilo i nastavili obrazovanje. Na temelju podataka iz Arhiva [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke Franjevačke Provincije]] (dalje: AHFP), Spisi Kustodije (dalje: SK), sv. 4, f. 19v-20v., Herceg donosi: "Uz Rubića, Prlića, Grgića i Bašadura kao slušatelji filozofije navedeni su još i fra [[Jure Jurić]] i fra [[Paškal Ćužić]] zavjetovani 1858. godine, te fra [[Pavao Petrović]], fra [[Augustin Zubac]] i fra [[Martin Mikulić]] koji su '''30. siječnja 1860'''. '''završili novicijat i položili zavjete'''. Na istome popisu navodi se fra [[Petar Bakula]] kao njihov "actualis Philosophiae Lector"<ref name=":12" /> "dok je u istoj '''1860./1861.''' studijskoj godini određene predmete vodio i fra [[Anđeo Kraljević]]" prema P. Knezović, Studij bogoslovije u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji '''1860.- 1945.''', str. 26-29.<ref name=":12" /> Ovaj navod dokazuje da je Zubac bio na studiju u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. '''Nakon 8. srpnja [[1861.]] neki od tih studenata nastavili su filozofiju drugdje.''' <ref name=":12" /> Hercegovački franjevci dobili su odobrenje od Generala franjevačkog reda da u [[Feltreu]] (Italiju) pošalju šestoricu klerika,<ref name=":12" /> ali Augistin nije bio među njima. Širokobriješki Filozofsko-teološki studij pokrenut je [[1859./1860.]] iz razloga što franjevci nisu smjeli slati klerike na bečko sveučište, a Odluku je donijela Kongregaciji za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' 1841.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Karamatić|first=Marko|date=1995|title=Biskup Strossmayer i školovanje bosanskih franjevaca u Đakovu|url=https://www.researchgate.net/publication/27221030_Biskup_Strossmayer_i_skolovanje_bosanskih_franjevaca_u_Dakovu_1853_-_1876|journal=Dijacovensia|volume=1|pages=201}}</ref>'','' dok su u isto vrijeme u Italiji postojale sve veće poteškoće oko financiranja školovanja franjevaca. Studij u Širokom bio je u razvoju i nedostajalo mu je kapaciteta (profesora i novca), ali prva godina mu se na inozemnim sveučilištima priznavala jer je program bio organiziran po uzoru na inozemne franjevačke studije. U međuvremenu, fra Petar Bakula 1861. obilazi Beč, Zagreb, Peštu pronaći načine financiranja školovanja hercegovačkih klerika. U Zagrebu je razgovarao s nadbiskupom [[Juraj Haulik|Jurjem Haulikom]], a u [[Beč|Beču]] s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]] 8. listopada 1861. Car [[Franjo Josip I.|Franjoj Josip]] nagovorio je zagrebačkog nadbiskupa da primi dvojicu klerika.<ref name=":12" /> Iz Bakulinog pisma fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]] od 21. prosinca 1861. iz [[Varaždin|Varaždina]], označenog pod brojem ''981'' u ''Registrima'': 8. listopada 1861. piše da je u [[Beč|Beču]] susreo [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa J. Strossmayera]] i nakon molbe biskup mu je obećao da će godišnje uzdržavati po dva đaka „Hercegovačke države“ i na svakoga davati po 200 for. U [[Zagreb|Zagrebu]] je 9. prosinca 1861. nadbiskup [[Juraj Haulik]] obećao uzdržavati druga '''dva đaka''', plaćajući za njih godišnje po 130 for. Navedeni novci nisu vezali dobročinstvo ni za jedno mjesto, kao ni za jedno ime, nego su dali slobodu kustodu da raspolaže s novcima kako želi. <ref>{{Citiranje knjige|last=Nikić|first=Andrija|title=Regesta Franjevačkog arhiva u Mostaru 1446–1862, Život i svjedočanstva sv. VI,|year=1984|location=Mostar|pages=177}}</ref> Uz to, ugarska vlada odobrila je [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayeru]] financiranje još '''4''' hercegovačka klerika u [[Đakovo|Đakovu.]] Dokument br. ''988 od 5. siječnja 1862''. iz [[Zagreb|Zagreba]] upućenom fra [[Ilija Vidošević|Iliji Vidoševiću]]: kaže da je zagrebački [[Kaptol zagrebački|Kaptol]], na Bakulinu molbu, odredio 130 forinti za '''dodatno uzdržavanje još jednog hercegovačkog đaka''', i to retroaktivno od godine [[1861.|1861]]. Sljedeće godine [[1862.|1862]]. Na nagovor cara, Haulika i biskup u Pešti rekli su da će primiti sve klerike iz Hercegovine i to besplatno. Ovaj put nema uvjeta financiranja. To dobročinstvo isposlovao je Bakula.<ref>1862. ožujka 8., Mostar, SK/4, f. 117r, hrv.</ref> == Franjevačke službe i dužnosti == === Misionar u i na vlastitoj zemlji === "Za bosanske franjevce Bosna je posebno „sveta“ zemlja, jer dok su u Svetu Zemlju redovito dolazili franjevci (misionari) iz drugih krajeva svijeta da čuvaju „sveta mjesta“, bosanski su franjevci zarana, još od srednjega vijeka, preko sedam stoljeća, sastavni dio svoga autohtonog puka, domaći ljudi."<ref>https://ivanlovrenovic.com/clanci/bosna-argentina/fra-ivan-sarcevic-povijesno-teolosko-utemeljenje-medjureligijskog-dijaloga-bosanskih-franjevaca</ref> Za [[Rim]] i [[Sveta Stolica|Svetu stolicu]] [[franjevci]] su u pojedinim razdobljima imali pravni status apostolskih misionara u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] do uspostave prve biskupije [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske]] -1881. godine. Za to vrijeme cjelokupno crkveno djelovanje bilo je podređeno Kongregaciji za širenje vjere u Rimu - ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]],'' ali ostavljen im je dio autonomije. Umjesto rezidencijalnih biskupa, Katoličkom crkvom u BiH upravljali su apostolski vikari - papinski izaslanici koji su birani iz franjevačkih redova pa je tako i nastao 1847. [[Apostolski vikarijat u Hercegovini]] ili opća crkvena vlast.<ref>{{Citiranje weba|title=Franjevci (OFM) (Provincija Uznesenja Marijina u Hercegovini sa sjedištem u Mostaru)|url=https://www.redovnistvo.hr/redovi-i-druzbe/instituti/franjevci_ofm_provincija_uznesenja_marijina_u_hercegovini_sa_sjedishtem_u_m|access-date=2026-08-30|website=HRK}}</ref> ("Rafo Barišić (...) 1847. 24. rujna postao apostolski vikar u Hercegovini".)<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> '''Apostolski vikarijat i Franjevačka kustodija nisu jedno te isto,''' ali su se razvijali usporedno pa su bili primorano surađivati i objedinjavati dva crkvena stupa - crkveni i redovnički preko kojih se Hercegovina kasnije odvojila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Herceg|first=Zvonimir|date=2025|title=Argumenti hercegovačkih franjevaca za provedbu ideje odvajanja hercegovačke franjevačke zajednice od Provincije Bosne Srebrene – prema pismima iz 1843. godine|url=https://hrcak.srce.hr/337322|journal=Diacovensia|volume=33|issue=3|pages=385-400|via=HRČAK}}</ref> Biskupsko sjedište prvog privremenog apostolskog vikara [[Rafael Barišić|'''Rafe Barišića''']], franjevca, bilo je u Vukodolu u [[Mostar|Mostaru]] - "B''iskupska kuća u Vukodolu''".<ref>{{Citiranje časopisa|last=Marić|first=Ante|date=19. prosinca 2006.|title=Biskupska kuća u Vukodolu|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=1|issue=1|pages=254|via=HRČAK}}</ref> Pravno gledano [[Apostolski vikarijat]] bio je dovoljan za uspostavu crkvene vlasti u Hercegovini, ali nije imao utjecaj na unutarnje upravljanje u Franjevačkom redu koje ni sam u to vrijeme nije imao uređen pravni položaj. Vikarijat nije mogao zarediti svjetovne svećenike i kasnije brinuti o njima jer su postojale političke, financijske i obrazovne prepreke. Osmanlije su djelomično podržavale franjevce. Franjevci su imali po tom pitanju ''asa'' ''u rukavu'' jer su bili ''ukorijenjeni'', već su imali oformljene škole, sjemeništa i kandidate za buduće svećenike. ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]'' imala je ograničena financijska sredstva za život franjevaca.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Muntán|first=Emese|date=21. siječnja 2026|title=Rethinking global Catholicism from Ottoman Europe: Catholic missions and local agency in the early modern world|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-global-history/article/rethinking-global-catholicism-from-ottoman-europe-catholic-missions-and-local-agency-in-the-early-modern-world/A7EA612F67CEB4D70C1B649BCD3B76EB|journal=Journal of Global History|volume=21|issue=2|pages=237-254|via=Cambridge Core}}</ref> <u>Muntán</u> nabraja izvore financiranja franjevaca: prošnje po Europi, dobivanje milostinje (Poljskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Lombardiji), zajmovi od lokalnih vjerovnika, preko katoličkih financijskih institucija (Sacro Monte e Banco dei Poveri u Napulju) i izvanrednim nametima. Sjemeništa i franjevačke crkve građene su i dobrovoljnim teškim fizičkim radom i odricanjima lokalnog stanovništva. ali mnogima se franjevačke prošnje nisu sviđale, posebice lokalnom stanovništvu koje je i samo živjelo u mnogobrojnim obiteljima jako osudno. "Drugi apostolski vikar u Hercegovini (1864.-1879.) Msgr. '''Anđeo Kraljević,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Treći apostolski vikar u Hercegovini (1880.-1881.) Msgr. '''Paškal Buconjić,''' O.F.M."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/</ref> "Biskupija danas ima 66 župa, od kojih je 30 Sveta Stolica povjerila dušobrižništvu Provincije Male Braće sa sjedištem u Mostaru. Ostale župe pravno pripadaju dijecezanskom kleru, a u sedam takvih župa postoje takve nekanonske fizičke zapreke od otpuštenih redovnika iz Franjevačkoga reda da se ne može govoriti o redovitoj pastvi."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> U kontekstu napisanoga, Augustin Zubac obnašao je tijekom života brojne visoke crkvene službe i dužnosti, a ponekad i istovremeno više njih, prvo u Hercegovačkoj franjevačkoj kustudiji, potom u Provinciji, a zatim i u upravi Franjevačkog reda u Rimu. <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Fabijanić|first=Tomislav|date=21. ožujka 2026.|title=Bizantski novac iz Muzeja franjevačkog samostana Sv. Ante Padovanskog – Humac (Ljubuški, BiH)|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/499028|journal=Archaeologia Adriatica|volume=19|pages=213-266|via=HRČAK.}}</ref><ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref> te u samoj Biskupiji ("tajnik i generalni vikar Biskupije"<ref>[https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac?]</ref>). Dio svojih crkvenih dužnosti obavljao je i u vrijeme okupacijske Austro-Ugarske uprave u BiH koja je u to vrijeme još uvijek formalno pripadala Osmanskom Carstvu do 1908., a u prilog mu je išlo i školovanje u [[Innsbruck|Innsbrucku]] prije uspostave Austro-Ugarske uprave u BiH. Dodatni izvori poput časopisa, knjiga te drugih dokumenata otkrivaju više podataka o njemu i njegovoj službi nego sam Nekrolog, ali širina podataka još uvijek nije u potpunosti javno dostupna. U tablici ispod ''Službe i dužnosti..'' kronološi su svrstane službe na temelju dostupnih podataka preko internetskih izvora. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Službe i dužnosti fra Augustina Zubca |- ! Razdoblje ! Služba / dužnost ! Mjesto |- | 28. 10. 1865. | zaređen je za svećenika | [[Innsbruck]] |- | 1867. | profesor Normalne škole | [[Mostar]] |- | 1870.–1871. | učitelj novaka s fra [[Martin Mikulić|Martinom Mikulićem]] | [[Humac]] |- | 1875. | osobni tajnik franjevačkog kustosa fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Široki Brijeg]] |- | 1875.–1876. | profesor na Filozofsko-teološkom učilištu uz fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] | [[Humac]] |- | 1876.–1882. | Župnik | [[Gradnići]] |- | 7. svibnja 1883. | definitor Hercegovačke kustodije uz fra Franju Bašaduru, fra Blaža Jerkovića i fra Stjepana Vuletića | [[Široki Brijeg]] |- | 10. svibnja 1883. | u posebnom Vijeću Franjevačke kustodije od 6 osoba (fra Franjo Dobretić, fra Augustin Zubac, fra Pavo Petrović, fra Lujo Radoš, fra Nikola Šimović i fra Jerko Ljubić) za proučavanje hercegovačkog školstva i unaprijeđenja | [[Široki Brijeg]] |- | 27. kolovoza 1883. | međuprovincijski poslovi na kojega ga šalje kustod Luka Begić s još trojicom klerika | [[Tirol]] |- | 1884. | upravitelj Djevojačke škole milosrdnih sestara u Mostaru | [[Mostar]] |- | 1882.–1889. | fra Augustin Zubac, tajnik fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] i generalni vikar Biskupije | [[Mostar]] |- | 1888. navodi Hoernes u svojoj knjizi |Oberpfarrer (nadžupnik) Duvanjskog dekanata sa sjedištem u Županjcu | [[Županjac]] |- | 1888.–1889. | predsjednik Pjevačkog društva ''Hrvoje'' | [[Mostar]] |- | 1889.–1895. | Generalni definitor [[Franjevački red|Franjevačkog reda]] | [[Rim]] |- | 1892. | Rimski vizitator Hercegovačke kustodije | [[Rim, Hercegovina]] |- | 1898.–1901. | Generalni komesar za albanske franjevačke misije | [[Albanija]] |- | 1901.–1904. | 3. Provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije]] | [[Mostar]] |} Fra [[Augustin Zubac]] je u 1884. na službi je u [[Mostar|Mostaru]]. Od Moritz Hörnesa saznajemo da je to bilo u Djevojačkoj školi sestara milosrdnica. Već spomenuti zagrebački biskup, kardinal i potom nadbiskup [[Juraj Haulik]] doveo je [[Sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskoga]] iz [[Graz|Gratza]] u Zagreb 1942., a onda su one iz Zagreba došle u Mostar [[1872.]] godine. "Konkretno, 24. kolovoza 1872. šest sestara krenulo je iz Zagreba prema Mostaru."<ref name=":14" /> Bilo je to na poziv Anđela Kraljevića.<ref>https://ika.hkm.hr/novosti/150-obljetnica-dolaska-milosrdnica-u-mostar/</ref> Prije toga, Zubac je obnašao razne dužnosti, u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] i u [[Gradnići|Gradnićima]] kod [[Čitluk|Čitluka]].<ref name=":0" /> Župnik u [[Gradnići|Gradnićima]] bio je 6 godina (1876.-1882.).<ref>{{Citiranje|title=Župa sv. Blaža Gradnići|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDupa_sv._Bla%C5%BEa_Gradni%C4%87i&oldid=7586374|date=2026-08-24|accessdate=2026-08-25|language=hr}}</ref> Bakula ga navodi kao: '''„'''V. P. Augustinus Zubac Professor Scholae Normalis'''.'''" (Hrv. Prečasni otac Augustin Zubac, profesor Normalne škole.) koji je1867., u dobi od 24 godine, bio profesor u [[Mostar|Mostaru]] <ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Bakula|first=Petar|title=Schematismus tipographico = historicus custodiae provincialis et vicariatus apostolici in hercegovina sub regimine spirituali fratrum santum francisci|publisher=TYPIS ANTONII ZANNONt|year=1867.|location=Spalati|pages=186}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Acta et Decreta secundi Concilii Provincialis Nova Cathagine in America Meridionali: Anno Domini MCMXV celebrati et a Sancta Sede Apostolica Anno MCMXVI approbati.|url=https://doi.org/10.1163/9789004412569_hrla-c02252|access-date=2026-08-21|website=History of Religiosity in Latin America Online, c. 1830–1970}}</ref> U vrijeme u kojem je Buconjić bio kustod teološka nastava i novicijat prebačeni su iz [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] u [[Humac (Ljubuški, BiH)|Huma]]<nowiki/>c.<ref name=":14">{{Citiranje weba|last=Pandžić|first=Bazilije|date=2001|title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom (PDF)|url=https://www.scribd.com/doc/289101948/Hercegova%C4%8Dki-Franjevci-Sedam-Stolje%C4%87a-s-Narodom-Bazilije-S-Pand%C5%BEi%C4%87|url-status=live|access-date=30. kolovoza 2026}}</ref> [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac? Službeni franjevački nekrolog] navodi da je bio „tajnik i definitor Provincije“ te „generalni definitor franjevačkog reda u [[Rim|Rimu]]“. Dakle, to su dvije različite službe u franjevačkom Redu. Obnašao je i razne dužnosti: [[kapelan]], [[župnik]], učitelj, profesor, meštar novaka, tajnik i definitor Provincije, tajnik i generalni vikar [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Biskupije]], generalni komesar [[Albanska franjevačka provincija|Albanske franjevačke provincije]], provincijal [[Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja blažene djevice Marije]] od [[1901.|1901]]. te generalni definitor [[Franjevci|Franjevačkog reda]] u [[Rim|Rimu]]. [[:de:Moriz_Hoernes_(Prähistoriker)|Moritz Hörnes]] opisuje Zubčevu službu u župi Gradnići i način života njezinih župljana kojima je Zubac i sam pripadao. Bila je širine 3 sata hodanja. Nedjeljna seoska misa održavala se na grobljima pojedinih sela, rijetko ispred kapelice, ali uvijek pod starim visokim stablima kestena ili hrasta, ali svaki put u drugom selu unutar Župe koja je u to vrijeme brojala 21 selo. "Zbog velike prostorne udaljenosti između granica župe i sjedišta dušobrižnika nastao je običaj da svaki župnik barem tri puta godišnje – zimi, ljeti i jeseni obiđe svoju cijelu župu pri čemu se često događalo da je cijeli mjesec morao izbivati vani prije nego je ponovno vidio svoj župni dom."<ref name=":11">{{Citiranje knjige|last=Hörnes|first=Moritz|title=Dinarische Wanderungen: Cultur- und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina|publisher=Verlag von Carl Graeser|year=1888|location=Wien|pages=114-115|url=https://archive.org/details/11630474bsb}}</ref> Tijekom takvih obilazaka sela župnici su spavali na goloj zemlji s komadom odjeće kao podloga jer su i njihovi župljani tako živjeli.<ref name=":11" /> Drugi ljudi koristili su odlaske župljana na misu i uz seoska groblja na kojima se održavala misa pa su uspostavljali tržnice. Zato se stara groblja nazivaju i sajmištima. Glavni prilog uzdržavanja svećenika bio je dar župljana iz domaće radinosti kojim su župnika darivali na blagdane.<ref name=":11" /> Iz iste knjige vidljivo je da je Zubac imao malog pomoćnika koji je hodao okolo te da su i žene i muškarci često dolazili u Župu na ispovijed. == Doprinos razvoju Hercegovačke Provincije == {| class="wikitable" style="margin: auto" |+ Podizanje Hercegovačke kustodije u Provinciju 1892. |- ! Datum ! Događaj |- | 1892. | Augustin Zubac imenovan vizitatorom Hercegovačke kustodije |- | 13. ožujka 1892. | Zubac izvještava generala Reda i traži uzdizanje Kustodije na rang Provincije |- | 26. travnja 1892. | Kongregacija ''de Propaganda Fide'' daje pristanak |- | 27. travnja 1892. | Hercegovačka kustodija proglašena Provincijom |- | 3.–5. svibnja 1892. | Proglašenje potvrđeno na kapitulu na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] |} Dok je bio generalni definitor Franjevačkog reda u [[Rim|Rimu''',''']] [[fra Augustin Zubac]] imenovan je 1892. vizitatorom Hercegovačke kustodije. Nakon obavljene vizitacije, 13. ožujka 1892. izvijestio je generala Reda o svojem radu te ga, u svoje ime i u ime hercegovačke braće, zamolio da Hercegovačku kustodiju uzdigne na rang Provincije. Međutim, na stranici franjevaca naveden je datum "18. ožujka 1892." kao datum njegova pisma iz Posušja. <ref>''fra Petric, Antonio. 13. prosinca 2022.'' (1852. -) 1892. – 2022''. <nowiki>https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/</nowiki>''</ref> Budući da je Kustodija imala misijski status, prokurator Franjevačkog reda [[26. ožujka]] zatražio je potrebno odobrenje Kongregacije ''[[Propaganda fide|De Propaganda Fide]]''. Kongregacija je 27. travnja 1892.<ref name=":10">{{Citiranje knjige|last=Boban|first=Luciana|title=Polivalentnost latinskog jezika u Bosni i Hercegovini : Specifičnosti latiniteta u Hercegovini|publisher=Sveučilište u Mostaru Press|year=2022|isbn=978-9958-16-218-3|location=Mostar|pages=205-205|url=https://web-admin.sum.ba/api/storage/Boban-Grubesa-Jur%C4%8Di%C4%87_Polivalentnost_latinskog_jezika_u_Bosni_i_Hercegovini_1657103498_57.pdf|last2=Grubeša|first2=Josip|last3=Jurčić|first3=Jelena}}</ref> dala pristanak, o čemu svjedoči arhivski trag u popisu dokumenata Arhiva Propagande, gdje je zabilježena Zubčeva molba. Prema Vrankiću već 27. travnja 1892. general Reda [[:pl:Luigi_Canali_(arcybiskup)|fra Luigi Canali da Parma]] izdao odredbu kojom je [[Hercegovačka franjevačka kustodija]] proglašena Provincijom. Istom je odredbom dotadašnji kustos fra [[Nikola Šimović]] imenovan prvim provincijalom novoutemeljene Provincije.<ref name=":7">{{Citiranje časopisa|last=Vrankić|first=Petar|date=1. listopada 2016.|title=Izbori i imenovanja biskupâ u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878.-1918.) na primjeru biskupa Paškala Buconjića*|url=https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2020/07/5-Hercegovina-2016-Petar_Vrankic.pdf|journal=Hercegovina|page=109-140|via=HRČAK}}</ref> Proglašenje je u Hercegovini obznanjeno i izvršeno na Kapitulu održanom od 3. do 5. svibnja 1892. na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Dotadašnje sjedište na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] početkom '''1892'''. premješteno je u [[Mostar]] gdje mu je i danas sjedište. Prema Pandžiću, Šimovića, general Reda nije izabrao u uobičajenom provincijskom postupku, nego ga je, prema tada važećim pravilima, imenovao 1. provincijalom. Bio je posljednji kustos Hercegovačke franjevačke kustodije (1889.–1892.) i prvi provincijal (1892.–1895.).<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Pandžić|first=Bazilije S.|title=Hercegovački franjevci: sedam stoljeća s narodom|publisher=Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|year=2011|isbn=978-9958-876-01-1|location=Mostar|pages=158-158}}</ref> Za Zubca kaže: „Obnašao je službu generalnoga definitora u Rimu 1889.–1895., kada je bolje upoznao opće stanje reda i dao svoj priznati udio oko potrebnih promjena, koje su dovele do bule ''[[Felicitate quadam]]'' (1897.) i ujedinjenja franjevačkih ogranaka.“<ref name=":1" /> Fra [[Augustin Zubac]] i [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/iz-povijesti-provincije/1852-1892-2022/ fra Nikola Šimović] pripadali su istoj nekadašnjoj [[Župa Brotnjo|župi Brotnjo]], [[Župa sv. Blaža Gradnići]] na prostoru Brotnja, premda su rođeni u različitim selima. Bili su generacijski bliski i pripadali su istoj široj generaciji hercegovačkih franjevaca. Obojica su pokopani na mostarskom groblju Šoinovac. === Prethodna nastojanja Franjevaca za većom crkvenom samostalnošću === Uzdizanju Hercegovačke franjevačke kustodije na rang Provincije prethodilo je i dugotrajnije nastojanje hercegovačkih franjevaca za većom samostalnošću. Među njima se osobito istaknuo fra [[Anđeo Kraljević]], koji je vodio hercegovačke franjevce u vrijeme uspostave prve samostalne Hercegovačke kustodije te '''[[Ilija Vidošević|fra Ilija Vidošević]]'''. [[Sveta Stolica]] tada ju je pravno odvojila od [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], ali Kustodija još uvijek nije imala sva prava i položaj koji je donosio status Provincije<ref name=":1" />. Fra [[Ilija Vidošević]] zajedno je s Anđeom Kraljevićem sudjelovao u počecima izgradnje samostana i crkve u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] nakon osmanske vlasti. Pandžić ističe da je Hercegovačka kustodija već bila pravno neovisna o [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosni Srebrenoj]] i neposredno ovisna o generalu Franjevačkog reda. Glavna prepreka njezinu uzdizanju bio je njezin rang i mali broj samostana, budući da su prema tadašnjim pravilima za status Provincije bila potrebna najmanje tri samostana.<ref name=":1" /> Rim i [[Propaganda fide|De Propaganda fide]] su u to vrijeme nadzirali crkvu u Hercegovini i crkveni život pa sve do postanka Provincije, a potom do osnutka Biskupije. "Nastojanjem apostolskoga vikara biskupa fra Anđela Kraljevića u Mostaru je podignuta katedrala (templum cathedrale), [[1867.]] godine, posvećena svetomu Petru i Pavlu, apostolskim prvacima."<ref>https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/</ref> == Međunarodno djelovanje u franjevačkom redu== === Tirol === "Široki Brijeg: Kustod fra Luka Begić šalje u Tirol 3 klerika i fra Augustina Zubca da se dogovori s tamošnjim provincijalom oko slanja klerika ubuduće (lat.) 27.8.1883. (SK, sv. 12., f. 359)"<ref name=":10" /> === Rim === Kao generalni definitor [[Augustin Zubac|u Rimu Augustin Zubac]] sudjelovao je i u nastojanjima ujedinjenja četiriju ogranaka Franjevačkog reda koji su objedinjeni u jednu obitelj [[Franje Male Braće]]. Papa [[Lav XIII.|Lav XIII]]. odobrio je nova pravila '''15. svibnja 1897.''', a 4. listopada 1897. papa [[Lav XIII.]] potpisao ih je apostolskom konstitucijom ''[https://www.vatican.va/content/leo-xiii/la/apost_constitutions/documents/hf_l-xiii_apc_18971004_felicitate-quadam.html Felicitate quadam]'' . U popisu korespondenta K. k. [[Središnje komisije za istraživanje i očuvanje umjetničkih i povijesnih spomenika sa sjedištem u Beču]], [[Augustin Zubac]] naveden je kao „[[iarchive:mitteilungenser3vol2kkze/mode/2up|P. Augustin Zubac, Franziskaner-Ordensfunktionär in Rom]]”, odnosno kao franjevački redovnički dužnosnik u [[Rim|Rimu]]. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Dritte folge, siebenter band : Personalstand|url=https://archive.org/details/mitteilungenser3vol7kkze|journal=Mitteilungen der K.K. Zentral-Kommission für Erforschung und Erhaltung der Kunst- und Historischen Denkmale|edition=1908|volume=3|pages=XV|issue=5}}</ref> U kontekstu toga, fra Augustin Zubac 25. travnja 1884. darovao je [[Muzej u Humcu|Muzeju]] na [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humcu]] dva zlatna novca, od kojih je tada jedan prepoznat kao zlatnik [[Anastazije I., bizantski car|cara Anastazija]] (navedeno kao „Divus Anastasius P. P. August”).<ref name=":0" /> === Djelovanje u Albaniji === [[Augustin Zubac|Fra Augustin Zubac]] godine 1898. imenovan je generalnim komesarom za albanske franjevačke misije albanskih franjevaca s nalogom da od tamošnjih pet misijskih prefektura uspostavi [https://www.academia.edu/105896120/Sylva_documentorum_spectantium_ad_Missionem_Pulatensem_P%C3%ABrmbledhje_dokumentesh_mbi_misionin_e_Pultit Albansku franjevačku provinciju]. Vrankić kaže: „Otac Zubac imenovan je generalnim komisarom, odnosno „ministrom provincijalom u svojstvu“, sa zadaćom da pripremi ujedinjenje franjevačkih misija i ubrza obnovu albanske provincije. Zahvaljujući svojem iskustvu na tom području, s osobitim se entuzijazmom posvetio povjerenoj zadaći. Prije svega premjestio je sjedište buduće franjevačke provincije u Skadar, u samostan Arra e Madhe. Zatim je ujedinio dva franjevačka kolegija (probandata), premjestivši onaj iz Troshana i onaj iz Castratija u Skadar. Potom je otvorio jedan novicijat u Rubigu u Mirditiji, a u samostanu u Troshanu organizirao filozofsko-teološki studij."⁷³ Albanski franjevci navode: "Pastoralno središte Arra e Madhe osnovao je fra Tomë Marcozzi 1887., dok je '''fra Augustin Zubac 1898. u njemu smjestio sjedište svoje službe generalnog komesara za albanske franjevačke misije'''.“<ref>{{Citiranje weba|title=Festa e Shën Kiarës|url=https://www.ofm.al/|access-date=2026-08-29|website=sekretariaekustodies|language=en-US}}</ref> "Ovaj njegov angažman prekinut je 14. lipnja 1901. godine zbog njegova izbora za provincijala Franjevačke provincije Marije Uznesene u Mostaru (Hercegovina). Na njegovo mjesto u Albaniji, kao generalni komisar, imenovan je talijanski franjevac Anastazije Vincenzoni, koji je uspješno dovršio ujedinjenje pet misijskih prefektura u jednu franjevačku provinciju.“<ref name=":4">Petar Vrankić, „I francescani croati e i vescovi di provenienza dalmata e bosnense nelle missioni d’Albania dal XVII al XX secolo“, ''Shejzat'', n. 1–2 (2022), str. 95–128 </ref> Albanska franjevačka provincija obnovljena je 8. svibnja 1906., a za prvog provincijala imenovan je fra [[:en:Lovro_Mihačević|Lovro Mihačević]]. <ref name=":4" /> Nakon toga, Provincijski definitorij odlučio je da se izgradi nova zgrada sjemeništa u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] jer je postojeća bila nesigurna za nadogradnju. === Vizitator 25 franjevačkih provincija diljem svijeta === Zubac je jedna od rijetkih franjevačkih svećenika u BiH koji je u to vrijeme došao do same vrhovne uprave Franjevačkoga reda u Rimu. [https://franjevci.info/nekrologij/o-fra-augustin-zubac Zubac je vizitirao 25 franjevačkih provincija diljem svijeta]'''.''' To dokazuje i članak u časopisu ''[[Zvuci]]'' pozivajući se na kroniku [[Materina kuća|''Materine kuće'']]. 1904. bio je u [[Genova|Genov]]<nowiki/>i.<ref name=":9" /> Vrankić ga prikazuje kao čovjeka koji je uživao veliko povjerenje rimske generalne kurije.<ref name=":4" /> == Fra Augustin Zubac i fra Paškal Buconjić == '''[https://www.enciklopedija.hr/clanak/buconjic-paskal Fra Paškal Buconjić]''' i fra Augustin Zubac s vremenom su postali bliski suradnici i istaknute osobe crkvenog, kulturnog, obrazovnog i društvenog života Hercegovine. Buconjić je filozofiju i teologiju studirao u [[Ferrara|Ferrari]] u Italiji, a Zubac u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Fra Augustin je bio desna ruka fra [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]] još iz vremena prije uvođenja Biskupije. Bio mu je osobni tajnik još [[1875.]] godine dok je još Paškal Buconjić bio franjevački kustos i apostolski vikar. To je vidljivo iz zajedničkog odlaska u audijenciju kod austrougarskog cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]] [[Komendom Franje Josipa I|I]] prilikom posjete Dalmaciji, točnije u [[Imotski]] i sutradan u [[Vrgorac]].<ref name=":7" /> Na tom putovanju Buconić je predvodio izaslanstvo od devetorice franjevaca, ali samo su dvojica otišla s carem na ručak - Zubac i Buconić. "U [[Imotski|Imotskom]] je s Buconjićem bio i njegov tajnik fra Augustin Zubac. Car ih je pozvao na ručak. Buconjića je odlikovao ''[[Komendom Franje Josipa I]]''., '''a njegova tajnika''' [[Viteški križ|Viteškim križem]] i otpustio ih s riječima: - ''Veoma mi je ugodno vidjeti moje drage franjevce, koji su uvijek revni i neumorni za dobro naroda''."<ref>{{Citiranje časopisa|last=Nikić|first=Andrija|date=2011|title=Čuvodržavnik-kustod fra Paškal Buconjić (1874.-1879.) i oslobođenje Hercegovine (i Bosne) 1875.- 1878. godine|url=https://maticahrvatska-grude.org/wp-content/uploads/2020/09/Susreti_5_web.pdf|journal=SUSRETI 5 Matica hrvatska Grude|volume=5|pages=374-375}}</ref> Osmanske vlasti to su doživjele kao izdaju. Sužba se nastavlja i kasnije, nakom imenovanja Buconjića biskupom, posebice zbog njegova straha od Osmanskih vlasti i vlastite smrti. Njih dvojica objedinjavali su dva crkvena stupa - crkveni i redovnički. Jedan je napredovao u crvenoj biskupskoj hijerarhiji, a drugi u franjevačkoj redovničkoj premda su obojica bili franjevci s velikom naklonosti prema Austro-Ugarskoj monarhiji. === Djelovanje u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji === Nakon što je Paškal '''[[Paškal Buconjić|Buconjić]] 1880.''' imenovan apostolskim vikarom u Hercegovini i posvećen za biskupa, Augustin '''Zubac''' postao je jedan od njegovih bliskih suradnika, a kasnije i neposrednih upravitelja novoosnovanom biskupijom. Uspostavom redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881. osnovana je [[Mostarsko-duvanjska biskupija]], a [[Paškal Buconjić]] je 14. prosinca 1881. postao njezin rezidencijalni [[biskup]]. Zubac je u biskupijskoj upravi obavljao službu biskupova tajnika i generalnog vikara te je sudjelovao u različitim poslovima Biskupije'''.''' <ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-21|website=franjevci.info}}</ref> Bio je i nadžupnik Duvanjskog dekanata sa sjedištem u [[Tomislavgrad|Županjcu]] (današnji Tomislavgrad).<ref name=":6" /> Iz [[Glas Hercegovca|Glasa Hercegovaca]] vidljivo je: "na blagdan [[Sveti Blaž|sv. Blaža]] 3. veljače 1887. [[Župa sv. Blaža Gradnići|Župu Gradnići]] posjetili su: fra [[Augustin Zubac]], '''tajnik biskupa fra''' [[Paškal Buconjić|Paškala Buconjića]], [[Kotar|kotarski]] predstojnik Rukavina, [[knez Sapieha]], austro-ugarski okružni predstojnik [[Sauerwald]]. I tada je održano grličanje. Nakon objeda gosti su promatrali narodne običaje, igre i pjevanje, a narod ih je pozdravljao poklicima „živio“."<ref>fra Augustin Zubac, „Glas Hercegovca“, IV./1887., br. od 12. veljače 1887., str. 6.</ref> U vrijeme nove Austro-Ugarske okupacijske uprave 1878. godine započinje ubrzan društveno-kulturni razvoj hercegovačkoga kraja, a pod vodstvom biskupa i njegovih suradnika franjevaca grade se ceste, osnivaju, knjižnice, banke, tiskare, nacionalne i kulturne udruge. <ref name=":8" /> "Hercegovački su franjevci vršili prije svega svoju glavnu svećeničku dužnost: poučavali su povjereni narod vjerskim istinama i omogućivali mu vršiti njihove vjerske dužnosti. Osim te glavne zadaće nastojali su da narod nauči i druge potrebne stvari, kao čitati i pisati, pjevati, uspješnije obrađivati zemlju i druge stvari korisne za dnevni život."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> === Kulturni i društveni rad === ==== Glas Hercegovca - političko-informativni list ==== ==== Tiskara je započela i završila s radom prije okupacijske uprave Austro-Ugarske 1878. ==== Za Buconjićeve vladavine franjevci su [[19. rujna 1885.]] osnovali ''[[Glas Hercegovca]]'', političko-informativni list, tiskan u privatnoj tiskari don Franje Milićevića koja je s vremenom mijenjala ime, a koju Musa naziva novinama<ref name=":8">{{Citiranje časopisa|last=Musa|first=Šimun|title=Hrvatska narodnopreporodna postignuća u Hercegovini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/334753|journal=Hum : časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru|volume=2|pages=9-52|via=HRČAK|date=2007}}</ref>. Prvi urednik je bio [[Franjo Milićević]], a u vrijeme njegove bolesti uredništvo i vođenje tiskare preuzima [[Nedjeljko Radičić]]. "Međutim, Radičić je ubrzo obolio i umro, početkom srpnja [[1896.]] Smrću Nedjeljka Radičića tiskara je prestala raditi i nije se tiskao list Glas Hercegovca, jer politička vlast nije dopustila njegovo izlaženje."<ref>{{Citiranje weba|title=Node view {{!}} Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM|url=https://franjevci.info/index.php/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad|access-date=2026-08-29|website=franjevci.info}}</ref> Podržavali su ga, u njemu pisali i preko njega nformirali javnost najviše hercegovački franjevci. Među njima i fra [[Augustin Zubac]]. Ugašen je [[1896.]] Ovdje vidimo i početke franjevačkog tiskarskog novinarstva i franjevačko bavljenje politikom premda su neki listovi postojali i prije. ====Pjevačko društvo Hrvoja==== Prema službenim podacima [https://franjevci.info/povijest/kratka-povijest-provincije-%E2%80%93-prosvjetno-dru%C5%A1tveni-rad Hercegovačke franjevačke provincije uznesenja blažene djevice Marije] mostarski su pjevači god. [[1888.]] osnovali [[Pjevačko društvo Hrvoja]], prema uzoru na različita pjevačka društva u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]], koje bi pjevalo i van crkve. Pokrovitelj društva bio je biskup fra [[Paškal Buconjić]], predsjednik [[fra Augustin Zubac]] ([[1888. -1889.]]), a zborovođa fra [[Božo Ostojić]].<ref name=":3" /> Imalo za cilj promicati hrvatsku narodu svijest i okupljati mladež koja je odrastala pod okupacijskom upravom Austro-Ugarske i formalno još uvijek pod Osmanskim Carstvom. "Prvo hrvatsko društvo u gradu Mostaru osnovano je poticanjem franjevaca. U početku se u prigodi utemeljenja 10. studenoga 1888. zvalo Narodno pjevačko i glazbeno društvo, a godine 1897. Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo ‘Hrvoje’. Društvo ima različite sekcije, a fratri u blizini samostana grade dom sv. Ante u kojem djeluje prvo Hrvatsko narodno kazalište grada Mostara."<ref name=":13">{{Citiranje knjige|last=Skolo|first=Iko|url=https://franjevci-mostar.info/wp-content/uploads/2020/Povijest/index.html?page=50|title=Franjevački samostan Mostar|publisher=Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru|location=Mostar|pages=49 i 50}}</ref> ====Hrvatska dionička tiskara==== [[1897.|1897]]. godine dobiveno je dopuštenje od Beča, tj. Zajedničkog ministarstva financija da se osnuje [[Hrvatska dionička tiskara]] u Mostaru. Osnovali su je rodoljubi. Upisana je u trgovački registar poslije [[14. kolovoza 1898]]., a nastavila je izdavati [[Osvit (Mostar, 1898.)|''Osvit'']], od 2. godišta br. 23<ref name=":8" /> koji je bio još jedan politički časopis kojeg je podržavao Buconjić. Ugašen je nakon deset godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Perić|first=Marko|title=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina u Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini.|publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola|year=1986|location=Sarajevo}}</ref> Pokretanjem ovih časopisa i osnivanjem tiskare franjevci i biskupijski svećenici mogli su propagirati vjeru te dopridonositi širenju i jačanju te očuvanju hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u Hercegovini u stranim okolnosnim prilikama unatoč tome što je hrvatsko i srpsko ime bilo zabranjeno. ==== Osvrt ==== Zovko navodi da je [[Osvit (Mostar)|''Osvit'',]] br. 113, 7. studenoga 1907. zabilježio Zubćevu smrt i sprovod. Citirana je „Javna zahvala“ iz tog broja. Augustin je ondje naveden kao utemeljitelj i prvi predsjednik društva Hrvoje, a na sprovodu je društvo zavilo zastavu u crni veo i pjevalo tužaljke."HGPD Hrvoje izgubio je svog utemeljitelja i prvog predsjednika fra Augustina Zubca koji je umro 5. studenog 1907. Na sprovodu je Hrvoje svoju zastavu zavio u crni veo, a pjevao je i tužaljke. Od pokojnika se opraštaju u ime građanstva i društva [[Đuro Džamonja]] i [[Stjepan Radulović]]. Pokojnik je samo prije pet mjeseci predvodio sprovod člana HGPD [[Hrvoje Ante M. Butigana]]." <ref>{{Citiranje časopisa|last=Zovko|first=Tihomir|date=1. listopada 2016.|title=Proces hrvatske nacionalne integracije u Mostaru|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/247052|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|volume=2|pages=220-220|via=HRČAK}}</ref> ==== Kršćanska obitelj ==== Franjevci fra [[Augustin Zubac]] i mostarski gvardijan fra [[Ambro Miletić]] potaknuli su '''pokretanje [[Časopisa Kršćanska obitelj|časopisa ''Kršćanska obitelj'']],''' vjersko-književnog mjesečnika, u siječnju [[1900.|1900]]. godine u Mostaru.<ref name=":1" /> Ovaj časopis se razvio s vremenom u intelektualno-stručni časopis. Izlazio je u 2 razdoblja: od 1900. do 1920. te 1938. do 1944. Tiskan je Hrvatskoj dioničkoj tiskari. ==== Hrvatsko potporno društvo u Mostaru ==== 3. provincijal Hercegovakče franjevačke provincije (1901.-1904.), fra [[Augustin Zubac]] jedan je od ključnih podupiratelja osnivanja [[Hrvatskog potpornog društva u Mostaru 1902. godine]]. Na sastanku 7. siječnja 1902. predsjedao je raspravom o njegovu osnivanju, a zajedno s biskupom fra [[Paškal Buconjić|Paškalom Buconjićem]] i još dvanaestoricom rodoljuba potpisao je Pravila društva koja je [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljska vlada]] odobrila 5. srpnja 1902. ("7. siječnja 1902. sastao se odbor pod predsjedanjem provincijala '''fra Augustina''' '''Zupca''' i donio odluku o osnivanju društva"), čiji je prvi predsjednik bio fra [[Radoslav Glavaš (mlađi)|Radoslav Glavaš]] (izabran na konstituirajućoj skupštini održanoj 14. rujna 1902.). Društvo je bilo usmjereno na potporu učenicima i studentima iz Bosne i Hercegovine, osobito onima slabijega imovinskog stanja. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je iste godine osnovano društvo pod imenom „[[Napredak]]“, a mostarsko [[Hrvatsko potporno društvo]] kasnije je s njim povezano u procesu iz kojega se razvio [https://hkd-napredak-mostar.ba/o-nama/povijest/ Hrvatsko kulturno društvo Napredak] Iste godine, franjevci potiču <ref name=":13" />osnivanje Đačkih udruga. == Istaknuti franjevci iz Gradnića i Paoče == Župa sv. Blaža u [[Gradnići|Gradnićima]] dala je tijekom vremena velik broj franjevaca. Neki od njih su: [[Didak Buntić|f]][[Didak Buntić|ra Didak (Franjo) Buntić (1871. - 1922.)]] s [[Paoča|Paoče]], fra [https://pobijeni.info/wp-content/uploads/2026/05/fra-Tihomir-Zubac.pdf) Tihomir Zubac] i fra [https://www.fra3.net/zrnca-povijesti/fra-zdenko-zubac/ Zdenko Zubac], dvojica braće iz [[Gradnići|Gradnića]]''',''' [https://ika.hkm.hr/novosti/zlatna-misa-fra-kristofora-grge-corica/ fra Kristofor (Grgo) Ćorić]''',''' rođ. 4. studenoga 1943. godine na Paoči) – Franjevac i svećenik koji je dugi niz godina djelovao u pastoralnoj službi u Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, zaređen u [[SAD na Olimpijskim igrama 2016.|SAD-u]], '''[[Šimun Šito Ćorić]]''' (rođ. 1949. u [[Paoča|Paoči]]) – svećenik, psiholog, književnik i kantautor. Studirao je teologiju u [[Švicarska|Švicarskoj]], a potom psihologiju u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Zagreb|Zagrebu]]; djelovao je i kao sveučilišni nastavnik i dr. {{Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM}} {{GLAVNIRASPORED:Zubac (stariji), Augustin}} [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] {{Nacrt-kat}} qsx6fa025unsgi9q5kc8wgf8b9ys3nw 118 817796 7592320 7592128 2026-09-01T22:05:57Z ~2026-47449-98 371285 7592320 wikitext text/x-wiki Popis sadrži tvrtke sa barem 50 istovremeno otvorenih poslovnica, odnosno lokacija u RH.<br> Popis sadrži najveći broj poslovnica tvrtke koje su bile istovremeno otvorene u RH, odnosno broj poslovnica tvrtke na njezinom vrhuncu na tržištu RH.<br> Popis ne sadrži ukupan broj poslovnica, odnosno lokacija koje su otvorene tijekom poslovanja tvrtke u RH, jer se neke poslovnice nerijetko zatvore zbog neprofitabilnosti, a podatke o broju poslovnica koje su u međuvremenu zatvorene u većini je slučajeva nemoguće pribaviti. ''Popis je aktualan s 30.8.2026.'' {{legenda|#FFBBBB|tvrtka više ne postoji ili nije prisutna na hrvatskom tržištu}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Tvrtka ! Broj<br>poslovnica ! Djelatnost ! God. {{Tooltip|osnutka|za hrvatske tvrtke}} ili<br>ulaska na tržište RH ! Bilješke ! Ref <!-- |- align="center" | [[]] || || || || | --> |- align="center" | [[Studenac]] ||1400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Tisak]] ||1300 ||kiosk || || |<ref>https://nacionalnoplus.hr/tisak-nekad-imao-vise-od-tisucu-kioska-i-tisuce-radnika-danas-otpustili-cak-600-ljudi/</ref> |- align="center" | [[Narodni trgovački lanac]] (NTL) ||1200+ ||trgovina || || |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref> |- align="center" | [[Hrvatska pošta]] ||1015+ ||pošta || || | |- align="center" | [[Trgovina Krk]] ||785+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Konzum]] ||630+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[SuperSport]] ||600+ ||kladionica || || | |- align="center" | [[CBA grupa]] ||555-625 ||trgovina || ||pripojila se NTL-u |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref> |- align="center" | [[iNovine]] ||430 ||kiosk || || |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/predstavljen-brend-inovine-75239</ref> |- align="center" | [[Hrvatska lutrija]] ||413 || || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[INA]] ||410+ ||benzinska || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Diona (tvrtka)|Diona]] / [[Dinova-Diona]] ||400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mlin i pekare Sisak]] (NewMiP) ||350+ ||pekara || || |<ref>https://new.mip.hr/o-nama</ref><ref>https://narodne-novine.nn.hr/eli/oglasni/2024/101/pdf</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Dalma (tvrtka)|Dalma]] (Dalma-Maloprodaja) ||350+ || || || |<ref>https://net.hr/danas/novac/place-mi-se-kad-dodjem-na-posao-sve-je-prazno-12d9839c-b1d2-11eb-8277-0242ac140021</ref><ref>https://mavena.hr/wp-content/uploads/2019/07/metastatika.pdf</ref><ref>https://dalma-dd-u-stecaju.webnode.hr/o-nama/</ref> |- align="center" | [[Prva sportska kladionica]] (PSK) ||312 ||kladionica || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Lonia]] ||300+ ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref><ref>https://progressive.hr/studenac-preuzima-lanac-lonia-i-postaje-trzisni-lider-u-velicini-prodajne-mreze-s-vise-od-1000-prodavaonica/21011/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Favorit]] ||~300 ||kladionica || ||preuzela ga Fortuna, pa kasnije FavBet | |- align="center" | [[Mesna industrija Braća Pivac]] ||270 ||mesnica || || | |- align="center" | [[Mlinar]] ||250+ ||pekara || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Biljemerkant]] ||250 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mercator]] ||242 || || ||prije nego što ih je kupio Agrokor | |- align="center" | [[Tommy]] ||234 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Boso]] ||230+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Kladionice Žderić]] ||230 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[Privredna banka Zagreb|PBZ banka]] ||229 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Glas Istre Trgovina]] ||220+ || || ||Glas Istre se spojio s Novim listom |<ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/novolistovski-kiosci-oslikani-vojinim-veseljem/</ref><ref>https://direktno.hr/domovina/lose-poslovanje-uprave-glas-istre-gubi-i-zgradu-na-rivi-7003/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Rijeka]] ||140+80 || || ||spojio se sa Duhan Zagreb u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Petrol]] ||200+ ||benzinska || || | |- align="center" | [[Germania Sport]] ||200+ ||kladionica || || |<ref>https://casino.hr/casino/germania-casino/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Slobodna Dalmacija – Trgovina]] ||200+ || || ||preuzeo ju Tisak |<ref>https://ezadar.net.hr/biznis/533941/todoric-preuzeo-kioske-slobodne-dalmacije/</ref><ref>https://arhiva.nacional.hr/clanak/65150/predugovor-o-prodaji-slobodne-dalmacije-trgovine-tisku</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Zagreb]] ||200 || || ||spojio se sa Duhan Rijeka u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Croatia Cvjećarna]] ||190+ ||cvjećarna || ||mreža partnerskih cvjećarni | |- align="center" | [[Fresh Corner]] ||187 || || || | |- align="center" | [[Financijska agencija]] (Fina) ||180+ || || || | |- align="center" | [[Dm]] ||180+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Varteks]] ||180 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Trgocentar]] ||170 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Fortuna]] ||168-300 ||kladionica || ||preuzela Favorit | |- align="center" | [[Trgostil]] ||155 || || || |<ref>https://ehz.lzmk.hr/clanak/trgostil</ref> |- align="center" | [[Plodine]] ||152 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Stanleybet]] ||150+ ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=114574</ref> |- align="center" | [[Admiral Bet]] / [[Admiral (casino)|Admiral]] ||150+ ||kladionica / automat klub & casino || ||preuzeo Stanleybet | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Puljanka]] ||149 || || || | |- align="center" | [[Spar]] & Interspar ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pepco]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Bipa]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Zagrebačka banka]] ||135+ ||banka || || | |- align="center" | [[Erste Group|Erste banka]] ||135 ||banka || || | |- align="center" | [[Planet obuća]] ||132 ||trgovina || || |<ref>https://www.zakon.hr/c/sudska-praksa/716651/k-411-2017-55---opcinski-sud-u-osijeku</ref> |- align="center" | [[OTP banka d.d.|OTP banka]] ||125+ ||banka || || | |- align="center" | [[Bakmaz]] ||122 ||trgovina || || |<ref>https://www.bakmaz.hr/prodajna-mjesta/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sport Tip]] ||120 ||kladionica ||2000. || | <ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Splitska banka]] ||118 ||banka || ||prije nego što ih je preuzela OTP banka | |- align="center" | [[Lidl]] ||110+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Farmacia]] ljekarne ||110 ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Ghetaldus]] ||106 ||optika || || | |- align="center" | [[KiK]] ||105+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istarski supermarketi]] ||105 ||trgovina || ||preuzeo ih Studenac | |- align="center" | [[Borovo]] ||104-620 ||trgovina || || | |- align="center" | [[TEDi]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Sinsay]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Ribola]] ||100 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Smoking d.o.o.|Smoking]] / Roberto ||100 || || || |<ref>https://static.vip.hr/portal/slike/665608_prodajna%20mjesta.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[TP Varaždin]] / [[Kitro]] ||97 ||trgovina || || |<ref>https://direktorij.hr/city/varazdin/listing/kitro/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Roberto plus]] ||95 || || || |<ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[Prehrana trgovina]] ||94 ||trgovina || ||Zagrebačke pekarne Klara, koja ima 10 lokacija, je vlasnik tvrtke. |<ref>https://financialfilings.com/filings/zagrebacke-pekarne-klara-dd/audit-report-information/2026/57086074/</ref><ref>https://klara.hr/trgovine/</ref><ref>https://eho.zse.hr/fileadmin/issuers/ZPKL/FI-ZPKL-4ddb409a90c5b28969a6e96fc929e29a.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/studenac-dobiva-dostojnog-protivnika-na-proximity-trzistu/</ref><ref>https://es.lider.media/2025/12/28/studenac-gana-un-oponente-digno-en-el-mercado-de-proximidad/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Crodux]] ||93 ||benzinska || || | |- align="center" | [[Müller]] ||90+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Kerum]] ||89 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Agronom (tvrtka)|Agronom]] ||83 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Prima Pharme]] ljekarne ||80+ ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Optika Anda]] ||75+ ||optika || || | |- align="center" | [[FavBet]] ||73 ||kladionica || ||preuzeo Favorit |<ref>https://kladionice.tv/hr/kladionice/</ref> |- align="center" | [[JYSK]] ||70+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pan-Pek]] ||70+ || || || | |- align="center" | [[Raiffeisen banka]] ||70+ ||banka || || | |- align="center" | [[Arena Bet]] / Arena Casino ||70+ ||kladionica / automat klub & casino || || |<ref>https://betbrothers.hr/kladionice/arenabet/</ref><ref>https://www.arenacasino.hr/poslovnice</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sloga podravska trgovina]] ||70 ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref> |- align="center" | [[Hrvatska poštanska banka]] (HPB) ||69 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Brodokomerc]] ||65+ ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=224823</ref><ref>https://www.tportal.hr/biznis/clanak/tko-su-glavne-face-rijeckog-biznisa-20150714/print</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Billa]] ||62 ||trgovina || || | |- align="center" | [[NKD moda]] ||60+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[OlyBet]] ||60 || || || | |- align="center" | [[Robin trgovina]] ||60 ||trgovina || || |<ref>https://www.robin.hr/marketi</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mediabet]] ||60 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/imovina-mediabeta-ne-pokriva-ni-trosak-stecaja-167603</ref> |- align="center" | [[Vindija]] trgovina ||59+ ||trgovina || || |<ref>https://www.vindija.hr/hr/kontakt/vindija-trgovina-kontakti</ref> |- align="center" | [[Tinker Labs]] ||56 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Vulkan (automat klub)|Vulkan]] ||56 || || ||preuzeo ga OlyBet |<ref>https://dalmatinskiportal.hr/svecanost-na-mertojaku-krenuo-rebrending-vulkana--u-splitu-otvoren-prvi-automat-klub-olybet</ref><ref>https://casino.hr/casino/olybet-automat-klub/</ref> |- align="center" | [[Tifon]] ||54 ||benzinska || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Peko]] ||54 ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/kompanije/peko-jos-nece-prodavati-nekretnine-u-hrvatskoj-250042</ref> |- align="center" | [[Kaufland]] ||53 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Argentum]] ||53 || || || | |- align="center" | [[Prima namještaj]] ||52 || || || | |- align="center" | [[Prvča (tvrtka)|Prvča]] ||52 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Mini mljekara Veronika]] ||51 ||mljekara || || | |- align="center" | [[Deichmann]] ||51 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mesna industrija Ravlić]] ||50+ ||mesnica || || | |- align="center" | [[ZooCity]] ||50+ || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istracommerce]] ||50+ || || ||preuzeo ih Gavrilović, pa Istarski supermarketi |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/istracommerce-u-ovoj-godini-ocekuje-rast-prihoda-za-10-31143</ref><ref>https://www.poslovni.hr/domace/gavrilovic-stekao-90-posto-istracommercea-74860</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/bez-straha-od-aztn-a-konzum-nastavlja-sirenje-259765</ref> |- align="center" | [[Intersport]] ||50 || || || |<ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-isi-d.o.o_storeopening-%C5%A1ibenik-intersport-activity-6995292835247738880-zKqx</ref><ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-h-d-o-o_intersport-je-otvorio-novu-jubilarnu-50-activity-6991807260234526720-ogRx</ref> |- align="center" | [[McDonald's]] ||49 || || || | |- align="center" | [[NLK trgovina i distribucija]] ||49 ||kiosk || ||bredovi Daily Press, Daily Shop, Cigar Shop Churchill |<ref>https://jatrgovac.com/kiosci-uvijek-na-pravom-mjestu/</ref> |- align="center" | [[Gavrilović]] ||40-300 ||mesnica || || | |- align="center" | [[Jolly-JBS]] ||48+ || || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=52602</ref> |} Moguće:<br> Getro (30+), KTC (30+), Pevex (34+), Sport Vision (44+), Pemo (38+), Eurospin (40+), CCC (30+), s.Oliver (35+), Galileo (40+), New Yorker (20+), H&M (20+), C&A (20+), Elipso (30+), Links (20+), Mana (30+), Surf'n'Fries (33?), Domino's Pizza (20+), KFC (20+), CARWIZ (20+), Polleo Sport (20+), Lisca (30+), Yamamay (20+), Europa 92 (30+), Mass (30+), Takko Fashion (20+), Tom Tailor (20+), Zoo Hobby (20+), Pet centar (25+), Roto dinamic / Roto Svijet Pića (25+15), Union d.d. (30+), Kraš (20+), Mesna industrija Vajda (300+?[https://medjimurski.hr/veci-prostor-i-asortiman-s-raznim-akcijskim-ponudama-uz-osiguran-parking/]), Puris - mesnica/trgovina, Purex (20+), Ljekarna Pablo (30+), Ljekarne Joukhadar (30+), Pekara Dubravica AKZ (35+), Batak, bio&bio (25+), Tvornica Zdrave Hrane (20+), HOP Shop (20+), Trgovina Planika (Tvornica obuće Planika), Alpina (40 2010.), Adria Oil (40+), Lukoil (45+), Shell (30+), Fero-Term (30+), Narodne novine (40+), Algoritam (30+), Školska knjiga (30+), McBet (46+; imali i franšizni model - vlasnik lokacije uređuje i financira poslovnicu, dok McBet osigurava ponudu/koeficijente), Sloboda d.d. iz Velike Gorice (45+[https://www.lzmk.hr/images/NatuknicezaIzdanja/Turopoljski%20leksikon/Skele.pdf]), Sloboda trgovina d.d. iz Osijeka, Merkur Rab (30+), Derby kladionica (2005. Derby je bio rangiran među šest najjačih privatnih kladionica u Hrvatskoj, a prvih 5 imalo preko 100 lokacija), ABC Astoria kladionica, CBC kladionica, Eurogol kladionica, Wettpunkt kladionice casina i automat klubovi (35+[https://www.dpd.com/hr/hr/pickup-lokacije/nasi-pickup-partneri/]), Novi list trafike, Slavija Zagreb – poduzeće za trgovinu, proizvodnju i ugostiteljstvo, PPK Zagreb, Trgopromet Zagreb (Trgopromet–Zvijezda), Gavranović d.o.o. (30+), Dergez doo (25+), Trgonom (29+) ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske tvrtke| ]] {{Nacrt-kat}} c6bdmnwqeqv3w6eox5t9lfj4x8805m3 7592374 7592320 2026-09-01T23:44:56Z ~2026-47449-98 371285 7592374 wikitext text/x-wiki Popis sadrži tvrtke sa barem 50 istovremeno otvorenih poslovnica, odnosno lokacija u RH.<br> Popis sadrži najveći broj poslovnica tvrtke koje su bile istovremeno otvorene u RH, odnosno broj poslovnica tvrtke na njezinom vrhuncu na tržištu RH.<br> Popis ne sadrži ukupan broj poslovnica, odnosno lokacija koje su otvorene tijekom poslovanja tvrtke u RH, jer se neke poslovnice nerijetko zatvore zbog neprofitabilnosti, a podatke o broju poslovnica koje su u međuvremenu zatvorene u većini je slučajeva nemoguće pribaviti. ''Popis je aktualan s 30.8.2026.'' {{legenda|#FFBBBB|tvrtka više ne postoji ili nije prisutna na hrvatskom tržištu}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Tvrtka ! Broj<br>poslovnica ! Djelatnost ! God. {{Tooltip|osnutka|za hrvatske tvrtke}} ili<br>ulaska na tržište RH ! Bilješke ! Ref <!-- |- align="center" | [[]] || || || || | --> |- align="center" | [[Studenac]] ||1400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Ultra gros]] ||1341 ||trgovina || || |<ref>https://jatrgovac.com/marjo-jukic-ultra-gros/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/?p=321215</ref><ref>https://ultragros.hr/o-nama/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/ultra-gros-povecao-broj-clanica-4036</ref><ref>https://www.poslovni.hr/domace/istracommerce-u-ovoj-godini-ocekuje-rast-prihoda-za-10-31143</ref><ref>https://web.archive.org/web/20260901231013/https://www.croatiabiz.com/info_lnews-article.php?ID=21099</ref> |- align="center" | [[Tisak]] ||1300 ||kiosk || || |<ref>https://nacionalnoplus.hr/tisak-nekad-imao-vise-od-tisucu-kioska-i-tisuce-radnika-danas-otpustili-cak-600-ljudi/</ref> |- align="center" | [[Narodni trgovački lanac]] (NTL) ||1200+ ||trgovina || || |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/cba-se-pridruzio-dioni-kerumu-i-tommyju-100612</ref> |- align="center" | [[Hrvatska pošta]] ||1015+ ||pošta || || | |- align="center" | [[Trgovina Krk]] ||785+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Konzum]] ||630+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[SuperSport]] ||600+ ||kladionica || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[CBA grupa]] (CBA Internacional) ||555-625 ||trgovina || ||pripojila se NTL-u |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref> |- align="center" | [[iNovine]] ||430 ||kiosk || || |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/predstavljen-brend-inovine-75239</ref> |- align="center" | [[Hrvatska lutrija]] ||413 || || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[INA]] ||410+ ||benzinska || || | |- align="center" | [[Ultra grupa]] ||400+ ||trgovina || ||postala Ultra gros nakon udruživanja s Unigrossom |<ref>https://lonia.hr/mediji-o-nama/trgovina/lonia-kvalitetan-suzivot-sa-zajednicom</ref><ref>https://jatrgovac.com/marjo-jukic-ultra-gros/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Diona (tvrtka)|Diona]] / [[Dinova-Diona]] ||400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mlin i pekare Sisak]] (NewMiP) ||350+ ||pekara || || |<ref>https://new.mip.hr/o-nama</ref><ref>https://narodne-novine.nn.hr/eli/oglasni/2024/101/pdf</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Dalma (tvrtka)|Dalma]] (Dalma-Maloprodaja) ||350+ || || || |<ref>https://net.hr/danas/novac/place-mi-se-kad-dodjem-na-posao-sve-je-prazno-12d9839c-b1d2-11eb-8277-0242ac140021</ref><ref>https://mavena.hr/wp-content/uploads/2019/07/metastatika.pdf</ref><ref>https://dalma-dd-u-stecaju.webnode.hr/o-nama/</ref> |- align="center" | [[Prva sportska kladionica]] (PSK) ||312 ||kladionica || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Lonia]] ||300+ ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref><ref>https://progressive.hr/studenac-preuzima-lanac-lonia-i-postaje-trzisni-lider-u-velicini-prodajne-mreze-s-vise-od-1000-prodavaonica/21011/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Favorit]] ||~300 ||kladionica || ||preuzela ga Fortuna, pa kasnije FavBet | |- align="center" | [[Mesna industrija Braća Pivac]] ||270 ||mesnica || || | |- align="center" | [[Mlinar]] ||250+ ||pekara || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Biljemerkant]] ||250 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mercator]] ||242 || || ||prije nego što ih je kupio Agrokor | |- align="center" | [[Tommy]] ||234 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Boso]] ||230+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Kladionice Žderić]] ||230 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[Privredna banka Zagreb|PBZ banka]] ||229 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Glas Istre Trgovina]] ||220+ || || ||Glas Istre se spojio s Novim listom |<ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/novolistovski-kiosci-oslikani-vojinim-veseljem/</ref><ref>https://direktno.hr/domovina/lose-poslovanje-uprave-glas-istre-gubi-i-zgradu-na-rivi-7003/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Rijeka]] ||140+80 || || ||spojio se sa Duhan Zagreb u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Petrol]] ||200+ ||benzinska || || | |- align="center" | [[Germania Sport]] ||200+ ||kladionica || || |<ref>https://casino.hr/casino/germania-casino/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Slobodna Dalmacija – Trgovina]] ||200+ || || ||preuzeo ju Tisak |<ref>https://ezadar.net.hr/biznis/533941/todoric-preuzeo-kioske-slobodne-dalmacije/</ref><ref>https://arhiva.nacional.hr/clanak/65150/predugovor-o-prodaji-slobodne-dalmacije-trgovine-tisku</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Zagreb]] ||200 || || ||spojio se sa Duhan Rijeka u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Croatia Cvjećarna]] ||190+ ||cvjećarna || ||mreža partnerskih cvjećarni | |- align="center" | [[Fresh Corner]] ||187 || || || | |- align="center" | [[Financijska agencija]] (Fina) ||180+ || || || | |- align="center" | [[Dm]] ||180+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Varteks]] ||180 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Trgocentar]] ||170 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Fortuna]] ||168-300 ||kladionica || ||preuzela Favorit | |- align="center" | [[Trgostil]] ||155 || || || |<ref>https://ehz.lzmk.hr/clanak/trgostil</ref> |- align="center" | [[Plodine]] ||152 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Stanleybet]] ||150+ ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=114574</ref> |- align="center" | [[Admiral Bet]] / [[Admiral (casino)|Admiral]] ||150+ ||kladionica / automat klub & casino || ||preuzeo Stanleybet | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Puljanka]] ||149 || || || | |- align="center" | [[Spar]] & Interspar ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pepco]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Bipa]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Zagrebačka banka]] ||135+ ||banka || || | |- align="center" | [[Erste Group|Erste banka]] ||135 ||banka || || | |- align="center" | [[Planet obuća]] ||132 ||trgovina || || |<ref>https://www.zakon.hr/c/sudska-praksa/716651/k-411-2017-55---opcinski-sud-u-osijeku</ref> |- align="center" | [[OTP banka d.d.|OTP banka]] ||125+ ||banka || || | |- align="center" | [[Bakmaz]] ||122 ||trgovina || || |<ref>https://www.bakmaz.hr/prodajna-mjesta/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sport Tip]] ||120 ||kladionica ||2000. || | <ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Splitska banka]] ||118 ||banka || ||prije nego što ih je preuzela OTP banka | |- align="center" | [[Lidl]] ||110+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Farmacia]] ljekarne ||110 ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Ghetaldus]] ||106 ||optika || || | |- align="center" | [[KiK]] ||105+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istarski supermarketi]] ||105 ||trgovina || ||preuzeo ih Studenac | |- align="center" | [[Borovo]] ||104-620 ||trgovina || || | |- align="center" | [[TEDi]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Sinsay]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Unigross]] ||100+ ||trgovina || ||postao Ultra gros nakon udruživanja s Ultra grupom | |- align="center" | [[Ribola]] ||100 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Smoking d.o.o.|Smoking]] / Roberto ||100 || || || |<ref>https://static.vip.hr/portal/slike/665608_prodajna%20mjesta.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[TP Varaždin]] / [[Kitro]] ||97 ||trgovina || || |<ref>https://direktorij.hr/city/varazdin/listing/kitro/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Roberto plus]] ||95 || || || |<ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[Prehrana trgovina]] ||94 ||trgovina || ||Zagrebačke pekarne Klara, koja ima 10 lokacija, je vlasnik tvrtke. |<ref>https://financialfilings.com/filings/zagrebacke-pekarne-klara-dd/audit-report-information/2026/57086074/</ref><ref>https://klara.hr/trgovine/</ref><ref>https://eho.zse.hr/fileadmin/issuers/ZPKL/FI-ZPKL-4ddb409a90c5b28969a6e96fc929e29a.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/studenac-dobiva-dostojnog-protivnika-na-proximity-trzistu/</ref><ref>https://es.lider.media/2025/12/28/studenac-gana-un-oponente-digno-en-el-mercado-de-proximidad/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Crodux]] ||93 ||benzinska || || | |- align="center" | [[Müller]] ||90+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[RM-Trgohit]] ||90+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Kerum]] ||89 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Agronom (tvrtka)|Agronom]] ||83 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Prima Pharme]] ljekarne ||80+ ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Optika Anda]] ||75+ ||optika || || | |- align="center" | [[FavBet]] ||73 ||kladionica || ||preuzeo Favorit |<ref>https://kladionice.tv/hr/kladionice/</ref> |- align="center" | [[JYSK]] ||70+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pan-Pek]] ||70+ || || || | |- align="center" | [[Raiffeisen banka]] ||70+ ||banka || || | |- align="center" | [[Arena Bet]] / Arena Casino ||70+ ||kladionica / automat klub & casino || || |<ref>https://betbrothers.hr/kladionice/arenabet/</ref><ref>https://www.arenacasino.hr/poslovnice</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sloga podravska trgovina]] ||70 ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref> |- align="center" | [[Hrvatska poštanska banka]] (HPB) ||69 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Brodokomerc]] ||65+ ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=224823</ref><ref>https://www.tportal.hr/biznis/clanak/tko-su-glavne-face-rijeckog-biznisa-20150714/print</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Billa]] ||62 ||trgovina || || | |- align="center" | [[NKD moda]] ||60+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[OlyBet]] ||60 || || || | |- align="center" | [[Robin trgovina]] ||60 ||trgovina || || |<ref>https://www.robin.hr/marketi</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mediabet]] ||60 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/imovina-mediabeta-ne-pokriva-ni-trosak-stecaja-167603</ref> |- align="center" | [[Vindija]] trgovina ||59+ ||trgovina || || |<ref>https://www.vindija.hr/hr/kontakt/vindija-trgovina-kontakti</ref> |- align="center" | [[Tinker Labs]] ||56 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Vulkan (automat klub)|Vulkan]] ||56 || || ||preuzeo ga OlyBet |<ref>https://dalmatinskiportal.hr/svecanost-na-mertojaku-krenuo-rebrending-vulkana--u-splitu-otvoren-prvi-automat-klub-olybet</ref><ref>https://casino.hr/casino/olybet-automat-klub/</ref> |- align="center" | [[Tifon]] ||54 ||benzinska || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Peko]] ||54 ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/kompanije/peko-jos-nece-prodavati-nekretnine-u-hrvatskoj-250042</ref> |- align="center" | [[Kaufland]] ||53 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Argentum]] ||53 || || || | |- align="center" | [[Prima namještaj]] ||52 || || || | |- align="center" | [[Prvča (tvrtka)|Prvča]] ||52 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Mini mljekara Veronika]] ||51 ||mljekara || || | |- align="center" | [[Deichmann]] ||51 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mesna industrija Ravlić]] ||50+ ||mesnica || || | |- align="center" | [[ZooCity]] ||50+ || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istracommerce]] ||50+ || || ||preuzeo ih Gavrilović, pa Istarski supermarketi |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/istracommerce-u-ovoj-godini-ocekuje-rast-prihoda-za-10-31143</ref><ref>https://www.poslovni.hr/domace/gavrilovic-stekao-90-posto-istracommercea-74860</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/bez-straha-od-aztn-a-konzum-nastavlja-sirenje-259765</ref> |- align="center" | [[Intersport]] ||50 || || || |<ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-isi-d.o.o_storeopening-%C5%A1ibenik-intersport-activity-6995292835247738880-zKqx</ref><ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-h-d-o-o_intersport-je-otvorio-novu-jubilarnu-50-activity-6991807260234526720-ogRx</ref> |- align="center" | [[McDonald's]] ||49 || || || | |- align="center" | [[NLK trgovina i distribucija]] ||49 ||kiosk || ||bredovi Daily Press, Daily Shop, Cigar Shop Churchill |<ref>https://jatrgovac.com/kiosci-uvijek-na-pravom-mjestu/</ref> |- align="center" | [[Jolly-JBS]] ||48+ || || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=52602</ref> |- align="center" | [[Gavrilović]] ||40-300 ||mesnica || || | |} Moguće:<br> Getro (30+), KTC (30+), Pevex (34+), Sport Vision (44+), Pemo (38+), Eurospin (40+), CCC (30+), s.Oliver (35+), Galileo (40+), New Yorker (20+), H&M (20+), C&A (20+), Elipso (30+), Links (20+), Mana (30+), Surf'n'Fries (33?), Domino's Pizza (20+), KFC (20+), CARWIZ (20+), Polleo Sport (20+), Lisca (30+), Yamamay (20+), Europa 92 (30+), Mass (30+), Takko Fashion (20+), Tom Tailor (20+), Zoo Hobby (20+), Pet centar (25+), Roto dinamic / Roto Svijet Pića (25+15), Union d.d. (30+), Kraš (20+), Mesna industrija Vajda (300+?[https://medjimurski.hr/veci-prostor-i-asortiman-s-raznim-akcijskim-ponudama-uz-osiguran-parking/]), Puris - mesnica/trgovina, Purex (20+), Ljekarna Pablo (30+), Ljekarne Joukhadar (30+), Pekara Dubravica AKZ (35+), Batak, bio&bio (25+), Tvornica Zdrave Hrane (20+), HOP Shop (20+), Trgovina Planika (Tvornica obuće Planika), Alpina (40 2010.), Adria Oil (40+), Lukoil (45+), Shell (30+), Fero-Term (30+), Narodne novine (40+), Algoritam (30+), Školska knjiga (30+), McBet (46+; imali i franšizni model - vlasnik lokacije uređuje i financira poslovnicu, dok McBet osigurava ponudu/koeficijente), Sloboda d.d. iz Velike Gorice (45+[https://www.lzmk.hr/images/NatuknicezaIzdanja/Turopoljski%20leksikon/Skele.pdf]), Sloboda trgovina d.d. iz Osijeka, Merkur Rab (30+), Derby kladionica (2005. Derby je bio rangiran među šest najjačih privatnih kladionica u Hrvatskoj, a prvih 5 imalo preko 100 lokacija), ABC Astoria kladionica, CBC kladionica, Eurogol kladionica, Wettpunkt kladionice casina i automat klubovi (35+[https://www.dpd.com/hr/hr/pickup-lokacije/nasi-pickup-partneri/]), Novi list trafike, Slavija Zagreb – poduzeće za trgovinu, proizvodnju i ugostiteljstvo, PPK Zagreb, Trgopromet Zagreb (Trgopromet–Zvijezda), Gavranović d.o.o. (30+), Dergez doo (25+), Trgonom (29+), Tornado-Bakin/ERA Tornado ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske tvrtke| ]] {{Nacrt-kat}} d5x6043x52oc0t6kxnrydlzpm94wr73 7592392 7592374 2026-09-02T00:49:20Z ~2026-47449-98 371285 7592392 wikitext text/x-wiki Popis sadrži tvrtke sa barem 50 istovremeno otvorenih poslovnica, odnosno lokacija u RH.<br> Popis sadrži najveći broj poslovnica tvrtke koje su bile istovremeno otvorene u RH, odnosno broj poslovnica tvrtke na njezinom vrhuncu na tržištu RH.<br> Popis ne sadrži ukupan broj poslovnica, odnosno lokacija koje su otvorene tijekom poslovanja tvrtke u RH, jer se neke poslovnice nerijetko zatvore zbog neprofitabilnosti, a podatke o broju poslovnica koje su u međuvremenu zatvorene u većini je slučajeva nemoguće pribaviti. ''Popis je aktualan s 30.8.2026.'' {{legenda|#FFBBBB|tvrtka više ne postoji ili nije prisutna na hrvatskom tržištu}} {{legenda|#FADA5E|grupacije/udruženja}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Tvrtka ! Broj<br>poslovnica ! Djelatnost ! God. {{Tooltip|osnutka|za hrvatske tvrtke}} ili<br>ulaska na tržište RH ! Bilješke ! Ref <!-- |- align="center" | [[]] || || || || | --> |- align="center" | [[Studenac]] ||1400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Ultra gros]] ||bgcolor="#FADA5E"|1341 ||trgovina || || |<ref>https://jatrgovac.com/marjo-jukic-ultra-gros/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/?p=321215</ref><ref>https://ultragros.hr/o-nama/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/ultra-gros-povecao-broj-clanica-4036</ref><ref>https://www.poslovni.hr/domace/istracommerce-u-ovoj-godini-ocekuje-rast-prihoda-za-10-31143</ref><ref>https://web.archive.org/web/20260901231013/https://www.croatiabiz.com/info_lnews-article.php?ID=21099</ref> |- align="center" | [[Tisak]] ||1300 ||kiosk || || |<ref>https://nacionalnoplus.hr/tisak-nekad-imao-vise-od-tisucu-kioska-i-tisuce-radnika-danas-otpustili-cak-600-ljudi/</ref> |- align="center" | [[Narodni trgovački lanac]] (NTL) ||bgcolor="#FADA5E"|1200+ ||trgovina || || |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/cba-se-pridruzio-dioni-kerumu-i-tommyju-100612</ref> |- align="center" | [[Hrvatska pošta]] ||1015+ ||pošta || || | |- align="center" | [[Trgovina Krk]] ||785+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Konzum]] ||630+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[SuperSport]] ||600+ ||kladionica || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[CBA grupa]] (CBA Internacional) ||bgcolor="#FADA5E"|555-625 ||trgovina || ||pripojila se NTL-u |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref> |- align="center" | [[iNovine]] ||430 ||kiosk || || |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/predstavljen-brend-inovine-75239</ref> |- align="center" | [[Hrvatska lutrija]] ||413 || || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[INA]] ||410+ ||benzinska || || | |- align="center" | [[Ultra grupa]] ||bgcolor="#FADA5E"|400+ ||trgovina || ||postala Ultra gros nakon udruživanja s Unigrossom |<ref>https://lonia.hr/mediji-o-nama/trgovina/lonia-kvalitetan-suzivot-sa-zajednicom</ref><ref>https://jatrgovac.com/marjo-jukic-ultra-gros/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Diona (tvrtka)|Diona]] / [[Dinova-Diona]] ||400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mlin i pekare Sisak]] (NewMiP) ||350+ ||pekara || || |<ref>https://new.mip.hr/o-nama</ref><ref>https://narodne-novine.nn.hr/eli/oglasni/2024/101/pdf</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Dalma (tvrtka)|Dalma]] (Dalma-Maloprodaja) ||350+ || || || |<ref>https://net.hr/danas/novac/place-mi-se-kad-dodjem-na-posao-sve-je-prazno-12d9839c-b1d2-11eb-8277-0242ac140021</ref><ref>https://mavena.hr/wp-content/uploads/2019/07/metastatika.pdf</ref><ref>https://dalma-dd-u-stecaju.webnode.hr/o-nama/</ref> |- align="center" | [[Prva sportska kladionica]] (PSK) ||312 ||kladionica || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Lonia]] ||300+ ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref><ref>https://progressive.hr/studenac-preuzima-lanac-lonia-i-postaje-trzisni-lider-u-velicini-prodajne-mreze-s-vise-od-1000-prodavaonica/21011/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Favorit]] ||~300 ||kladionica || ||preuzela ga Fortuna, pa kasnije FavBet | |- align="center" | [[Mesna industrija Braća Pivac]] ||270 ||mesnica || || | |- align="center" | [[Mlinar]] ||250+ ||pekara || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Biljemerkant]] ||250 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mercator]] ||242 || || ||prije nego što ih je kupio Agrokor | |- align="center" | [[Tommy]] ||234 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Boso]] ||230+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Kladionice Žderić]] ||230 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[Privredna banka Zagreb|PBZ banka]] ||229 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Glas Istre Trgovina]] ||220+ || || ||Glas Istre se spojio s Novim listom |<ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/novolistovski-kiosci-oslikani-vojinim-veseljem/</ref><ref>https://direktno.hr/domovina/lose-poslovanje-uprave-glas-istre-gubi-i-zgradu-na-rivi-7003/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Rijeka]] ||140+80 || || ||spojio se sa Duhan Zagreb u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Petrol]] ||200+ ||benzinska || || | |- align="center" | [[Germania Sport]] ||200+ ||kladionica || || |<ref>https://casino.hr/casino/germania-casino/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Slobodna Dalmacija – Trgovina]] ||200+ || || ||preuzeo ju Tisak |<ref>https://ezadar.net.hr/biznis/533941/todoric-preuzeo-kioske-slobodne-dalmacije/</ref><ref>https://arhiva.nacional.hr/clanak/65150/predugovor-o-prodaji-slobodne-dalmacije-trgovine-tisku</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Zagreb]] ||200 || || ||spojio se sa Duhan Rijeka u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Croatia Cvjećarna]] ||190+ ||cvjećarna || ||mreža partnerskih cvjećarni | |- align="center" | [[Fresh Corner]] ||187 || || || | |- align="center" | [[Financijska agencija]] (Fina) ||180+ || || || | |- align="center" | [[Dm]] ||180+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Varteks]] ||180 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Trgocentar]] ||170 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Fortuna]] ||168-300 ||kladionica || ||preuzela Favorit | |- align="center" | [[Trgostil]] ||155 || || || |<ref>https://ehz.lzmk.hr/clanak/trgostil</ref> |- align="center" | [[Plodine]] ||152 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Stanleybet]] ||150+ ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=114574</ref> |- align="center" | [[Admiral Bet]] / [[Admiral (casino)|Admiral]] ||150+ ||kladionica / automat klub & casino || ||preuzeo Stanleybet | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Puljanka]] ||149 || || || | |- align="center" | [[Slavonija-Bošković]] ||144 || || || |<ref>https://ultragros.hr/clanice/slavonija-boskovic/</ref> |- align="center" | [[Spar]] & Interspar ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pepco]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Bipa]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Zagrebačka banka]] ||135+ ||banka || || | |- align="center" | [[Erste Group|Erste banka]] ||135 ||banka || || | |- align="center" | [[Planet obuća]] ||132 ||trgovina || || |<ref>https://www.zakon.hr/c/sudska-praksa/716651/k-411-2017-55---opcinski-sud-u-osijeku</ref> |- align="center" | [[OTP banka d.d.|OTP banka]] ||125+ ||banka || || | |- align="center" | [[Bakmaz]] ||122 ||trgovina || || |<ref>https://www.bakmaz.hr/prodajna-mjesta/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sport Tip]] ||120 ||kladionica ||2000. || | <ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Splitska banka]] ||118 ||banka || ||prije nego što ih je preuzela OTP banka | |- align="center" | [[Lidl]] ||110+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Farmacia]] ljekarne ||110 ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Ghetaldus]] ||106 ||optika || || | |- align="center" | [[KiK]] ||105+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istarski supermarketi]] ||105 ||trgovina || ||preuzeo ih Studenac | |- align="center" | [[Borovo]] ||104-620 ||trgovina || || | |- align="center" | [[TEDi]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Sinsay]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Unigross]] ||bgcolor="#FADA5E"|100+ ||trgovina || ||postao Ultra gros nakon udruživanja s Ultra grupom | |- align="center" | [[Ribola]] ||100 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Smoking d.o.o.|Smoking]] / Roberto ||100 || || || |<ref>https://static.vip.hr/portal/slike/665608_prodajna%20mjesta.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[TP Varaždin]] / [[Kitro]] ||97 ||trgovina || || |<ref>https://direktorij.hr/city/varazdin/listing/kitro/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Roberto plus]] ||95 || || || |<ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[Prehrana trgovina]] ||94 ||trgovina || ||Zagrebačke pekarne Klara, koja ima 10 lokacija, je vlasnik tvrtke. |<ref>https://financialfilings.com/filings/zagrebacke-pekarne-klara-dd/audit-report-information/2026/57086074/</ref><ref>https://klara.hr/trgovine/</ref><ref>https://eho.zse.hr/fileadmin/issuers/ZPKL/FI-ZPKL-4ddb409a90c5b28969a6e96fc929e29a.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/studenac-dobiva-dostojnog-protivnika-na-proximity-trzistu/</ref><ref>https://es.lider.media/2025/12/28/studenac-gana-un-oponente-digno-en-el-mercado-de-proximidad/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Crodux]] ||93 ||benzinska || || | |- align="center" | [[Müller]] ||90+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[RM-Trgohit]] ||90+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Kerum]] ||89 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Agronom (tvrtka)|Agronom]] ||83 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Prima Pharme]] ljekarne ||80+ ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Optika Anda]] ||75+ ||optika || || | |- align="center" | [[FavBet]] ||73 ||kladionica || ||preuzeo Favorit |<ref>https://kladionice.tv/hr/kladionice/</ref> |- align="center" | [[JYSK]] ||70+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pan-Pek]] ||70+ || || || | |- align="center" | [[Raiffeisen banka]] ||70+ ||banka || || | |- align="center" | [[Arena Bet]] / Arena Casino ||70+ ||kladionica / automat klub & casino || || |<ref>https://betbrothers.hr/kladionice/arenabet/</ref><ref>https://www.arenacasino.hr/poslovnice</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sloga podravska trgovina]] ||70 ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref> |- align="center" | [[Hrvatska poštanska banka]] (HPB) ||69 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Brodokomerc]] ||65+ ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=224823</ref><ref>https://www.tportal.hr/biznis/clanak/tko-su-glavne-face-rijeckog-biznisa-20150714/print</ref> |- align="center" | [[Djelo]] ||65 ||trgovina || || |<ref>https://hrcak.srce.hr/file/362243</ref><ref>https://direktorij.hr/city/sibenik/listing/djelo/</ref> |- align="center" | [[PPK Bjelovar]] ||63 || || || |<ref>https://www.ppkbjelovar.com/popis-poslovnica.aspx</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Billa]] ||62 ||trgovina || || | |- align="center" | [[NKD moda]] ||60+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[OlyBet]] ||60 || || || | |- align="center" | [[Robin trgovina]] ||60 ||trgovina || || |<ref>https://www.robin.hr/marketi</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mediabet]] ||60 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/imovina-mediabeta-ne-pokriva-ni-trosak-stecaja-167603</ref> |- align="center" | [[Vindija]] trgovina ||59+ ||trgovina || || |<ref>https://www.vindija.hr/hr/kontakt/vindija-trgovina-kontakti</ref> |- align="center" | [[Tinker Labs]] ||56 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Vulkan (automat klub)|Vulkan]] ||56 || || ||preuzeo ga OlyBet |<ref>https://dalmatinskiportal.hr/svecanost-na-mertojaku-krenuo-rebrending-vulkana--u-splitu-otvoren-prvi-automat-klub-olybet</ref><ref>https://casino.hr/casino/olybet-automat-klub/</ref> |- align="center" | [[Tifon]] ||54 ||benzinska || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Peko]] ||54 ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/kompanije/peko-jos-nece-prodavati-nekretnine-u-hrvatskoj-250042</ref> |- align="center" | [[Kaufland]] ||53 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Argentum]] ||53 || || || | |- align="center" | [[Patričar]] ||52 || || || |<ref>https://ultragros.hr/clanice/patricar/</ref> |- align="center" | [[Prima namještaj]] ||52 || || || | |- align="center" | [[Prvča (tvrtka)|Prvča]] ||52 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Mini mljekara Veronika]] ||51 ||mljekara || || | |- align="center" | [[Deichmann]] ||51 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mesna industrija Ravlić]] ||50+ ||mesnica || || | |- align="center" | [[ZooCity]] ||50+ || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istracommerce]] ||50+ || || ||preuzeo ih Gavrilović, pa Istarski supermarketi |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/istracommerce-u-ovoj-godini-ocekuje-rast-prihoda-za-10-31143</ref><ref>https://www.poslovni.hr/domace/gavrilovic-stekao-90-posto-istracommercea-74860</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/bez-straha-od-aztn-a-konzum-nastavlja-sirenje-259765</ref> |- align="center" | [[Intersport]] ||50 || || || |<ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-isi-d.o.o_storeopening-%C5%A1ibenik-intersport-activity-6995292835247738880-zKqx</ref><ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-h-d-o-o_intersport-je-otvorio-novu-jubilarnu-50-activity-6991807260234526720-ogRx</ref> |- align="center" | [[McDonald's]] ||49 || || || | |- align="center" | [[NLK trgovina i distribucija]] ||49 ||kiosk || ||bredovi Daily Press, Daily Shop, Cigar Shop Churchill |<ref>https://jatrgovac.com/kiosci-uvijek-na-pravom-mjestu/</ref> |- align="center" | [[Jolly-JBS]] ||48+ || || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=52602</ref> |- align="center" | [[Gavrilović]] ||40-300 ||mesnica || || | |} Moguće:<br> Getro (30+), KTC (30+), Pevex (34+), Sport Vision (44+), Pemo (38+), Eurospin (40+), CCC (30+), s.Oliver (35+), Galileo (40+), New Yorker (20+), H&M (20+), C&A (20+), Elipso (30+), Links (20+), Mana (30+), Surf'n'Fries (33?), Domino's Pizza (20+), KFC (20+), CARWIZ (20+), Polleo Sport (20+), Lisca (30+), Yamamay (20+), Europa 92 (30+), Mass (30+), Takko Fashion (20+), Tom Tailor (20+), Zoo Hobby (20+), Pet centar (25+), Roto dinamic / Roto Svijet Pića (25+15), Union d.d. (30+), Kraš (20+), Mesna industrija Vajda (300+?[https://medjimurski.hr/veci-prostor-i-asortiman-s-raznim-akcijskim-ponudama-uz-osiguran-parking/]), Puris - mesnica/trgovina, Purex (20+), Ljekarna Pablo (30+), Ljekarne Joukhadar (30+), Pekara Dubravica AKZ (35+), Batak, bio&bio (25+), Tvornica Zdrave Hrane (20+), HOP Shop (20+), Trgovina Planika (Tvornica obuće Planika), Alpina (40 2010.), Adria Oil (40+), Lukoil (45+), Shell (30+), Fero-Term (30+), Narodne novine (40+), Algoritam (30+), Školska knjiga (30+), McBet (46+; imali i franšizni model - vlasnik lokacije uređuje i financira poslovnicu, dok McBet osigurava ponudu/koeficijente), Sloboda d.d. iz Velike Gorice (45+[https://www.lzmk.hr/images/NatuknicezaIzdanja/Turopoljski%20leksikon/Skele.pdf]), Sloboda trgovina d.d. iz Osijeka, Merkur Rab (30+), Derby kladionica (2005. Derby je bio rangiran među šest najjačih privatnih kladionica u Hrvatskoj, a prvih 5 imalo preko 100 lokacija), ABC Astoria kladionica, CBC kladionica, Eurogol kladionica, Wettpunkt kladionice casina i automat klubovi (35+[https://www.dpd.com/hr/hr/pickup-lokacije/nasi-pickup-partneri/]), Novi list trafike, Slavija Zagreb – poduzeće za trgovinu, proizvodnju i ugostiteljstvo, PPK Zagreb, Trgopromet Zagreb (Trgopromet–Zvijezda), Gavranović d.o.o. (30+), Dergez doo (25+), Trgonom (29+), Tornado-Bakin/ERA Tornado, Jadranka trgovina (35+[https://direktorij.hr/city/mali-losinj/listing/jadranka-trgovina-d-o-o/]), Djelo Vodice (30+) ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske tvrtke| ]] {{Nacrt-kat}} gof7c3z4b0s8r0lscd5jingdnbcqd4a 7592393 7592392 2026-09-02T01:20:05Z ~2026-47449-98 371285 7592393 wikitext text/x-wiki Popis sadrži tvrtke sa barem 50 istovremeno otvorenih poslovnica, odnosno lokacija u RH.<br> Popis sadrži najveći broj poslovnica tvrtke koje su bile istovremeno otvorene u RH, odnosno broj poslovnica tvrtke na njezinom vrhuncu na tržištu RH.<br> Popis ne sadrži ukupan broj poslovnica, odnosno lokacija koje su otvorene tijekom poslovanja tvrtke u RH, jer se neke poslovnice nerijetko zatvore zbog neprofitabilnosti, a podatke o broju poslovnica koje su u međuvremenu zatvorene u većini je slučajeva nemoguće pribaviti. ''Popis je aktualan s 30.8.2026.'' {{legenda|#FFBBBB|tvrtka više ne postoji ili nije prisutna na hrvatskom tržištu}} {{legenda|#FADA5E|grupacije/udruženja}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Tvrtka ! Broj<br>poslovnica ! Djelatnost ! God. {{Tooltip|osnutka|za hrvatske tvrtke}} ili<br>ulaska na tržište RH ! Bilješke ! Ref <!-- |- align="center" | [[]] || || || || | --> |- align="center" | [[Studenac]] ||1400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Ultra gros]] ||bgcolor="#FADA5E"|1341 ||trgovina || || |<ref>https://jatrgovac.com/marjo-jukic-ultra-gros/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/?p=321215</ref><ref>https://ultragros.hr/o-nama/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/ultra-gros-povecao-broj-clanica-4036</ref><ref>https://www.poslovni.hr/domace/istracommerce-u-ovoj-godini-ocekuje-rast-prihoda-za-10-31143</ref><ref>https://web.archive.org/web/20260901231013/https://www.croatiabiz.com/info_lnews-article.php?ID=21099</ref> |- align="center" | [[Tisak]] ||1300 ||kiosk || || |<ref>https://nacionalnoplus.hr/tisak-nekad-imao-vise-od-tisucu-kioska-i-tisuce-radnika-danas-otpustili-cak-600-ljudi/</ref> |- align="center" | [[Narodni trgovački lanac]] (NTL) ||bgcolor="#FADA5E"|1200+ ||trgovina || || |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/cba-se-pridruzio-dioni-kerumu-i-tommyju-100612</ref> |- align="center" | [[Hrvatska pošta]] ||1015+ ||pošta || || | |- align="center" | [[Trgovina Krk]] ||785+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Konzum]] ||630+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[SuperSport]] ||600+ ||kladionica || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[CBA grupa]] (CBA Internacional) ||bgcolor="#FADA5E"|555-625 ||trgovina || ||pripojila se NTL-u |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref> |- align="center" | [[iNovine]] ||430 ||kiosk || || |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/predstavljen-brend-inovine-75239</ref> |- align="center" | [[Hrvatska lutrija]] ||413 || || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[INA]] ||410+ ||benzinska || || | |- align="center" | [[Ultra grupa]] ||bgcolor="#FADA5E"|400+ ||trgovina || ||postala Ultra gros nakon udruživanja s Unigrossom |<ref>https://lonia.hr/mediji-o-nama/trgovina/lonia-kvalitetan-suzivot-sa-zajednicom</ref><ref>https://jatrgovac.com/marjo-jukic-ultra-gros/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Diona (tvrtka)|Diona]] / [[Dinova-Diona]] ||400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mlin i pekare Sisak]] (NewMiP) ||350+ ||pekara || || |<ref>https://new.mip.hr/o-nama</ref><ref>https://narodne-novine.nn.hr/eli/oglasni/2024/101/pdf</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Dalma (tvrtka)|Dalma]] (Dalma-Maloprodaja) ||350+ || || || |<ref>https://net.hr/danas/novac/place-mi-se-kad-dodjem-na-posao-sve-je-prazno-12d9839c-b1d2-11eb-8277-0242ac140021</ref><ref>https://mavena.hr/wp-content/uploads/2019/07/metastatika.pdf</ref><ref>https://dalma-dd-u-stecaju.webnode.hr/o-nama/</ref> |- align="center" | [[Prva sportska kladionica]] (PSK) ||312 ||kladionica || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Lonia]] ||300+ ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref><ref>https://progressive.hr/studenac-preuzima-lanac-lonia-i-postaje-trzisni-lider-u-velicini-prodajne-mreze-s-vise-od-1000-prodavaonica/21011/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Favorit]] ||~300 ||kladionica || ||preuzela ga Fortuna, pa kasnije FavBet | |- align="center" | [[Mesna industrija Braća Pivac]] ||270 ||mesnica || || | |- align="center" | [[Mlinar]] ||250+ ||pekara || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Biljemerkant]] ||250 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mercator]] ||242 || || ||prije nego što ih je kupio Agrokor | |- align="center" | [[Tommy]] ||234 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Boso]] ||230+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Kladionice Žderić]] ||230 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[Privredna banka Zagreb|PBZ banka]] ||229 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Glas Istre Trgovina]] ||220+ || || ||Glas Istre se spojio s Novim listom |<ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/novolistovski-kiosci-oslikani-vojinim-veseljem/</ref><ref>https://direktno.hr/domovina/lose-poslovanje-uprave-glas-istre-gubi-i-zgradu-na-rivi-7003/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Rijeka]] ||140+80 || || ||spojio se sa Duhan Zagreb u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Petrol]] ||200+ ||benzinska || || | |- align="center" | [[Germania Sport]] ||200+ ||kladionica || || |<ref>https://casino.hr/casino/germania-casino/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Slobodna Dalmacija – Trgovina]] ||200+ || || ||preuzeo ju Tisak |<ref>https://ezadar.net.hr/biznis/533941/todoric-preuzeo-kioske-slobodne-dalmacije/</ref><ref>https://arhiva.nacional.hr/clanak/65150/predugovor-o-prodaji-slobodne-dalmacije-trgovine-tisku</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Zagreb]] ||200 || || ||spojio se sa Duhan Rijeka u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Croatia Cvjećarna]] ||190+ ||cvjećarna || ||mreža partnerskih cvjećarni | |- align="center" | [[Fresh Corner]] ||187 || || || | |- align="center" | [[Financijska agencija]] (Fina) ||180+ || || || | |- align="center" | [[Dm]] ||180+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Varteks]] ||180 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Trgocentar]] ||170 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Fortuna]] ||168-300 ||kladionica || ||preuzela Favorit | |- align="center" | [[Trgostil]] ||155 || || || |<ref>https://ehz.lzmk.hr/clanak/trgostil</ref> |- align="center" | [[Plodine]] ||152 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Stanleybet]] ||150+ ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=114574</ref> |- align="center" | [[Admiral Bet]] / [[Admiral (casino)|Admiral]] ||150+ ||kladionica / automat klub & casino || ||preuzeo Stanleybet | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Puljanka]] ||149 || || || | |- align="center" | [[Slavonija-Bošković]] ||144 || || || |<ref>https://ultragros.hr/clanice/slavonija-boskovic/</ref> |- align="center" | [[Spar]] & Interspar ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pepco]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Bipa]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Zagrebačka banka]] ||135+ ||banka || || | |- align="center" | [[Erste Group|Erste banka]] ||135 ||banka || || | |- align="center" | [[Planet obuća]] ||132 ||trgovina || || |<ref>https://www.zakon.hr/c/sudska-praksa/716651/k-411-2017-55---opcinski-sud-u-osijeku</ref> |- align="center" | [[OTP banka d.d.|OTP banka]] ||125+ ||banka || || | |- align="center" | [[Bakmaz]] ||122 ||trgovina || || |<ref>https://www.bakmaz.hr/prodajna-mjesta/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sport Tip]] ||120 ||kladionica ||2000. || | <ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Splitska banka]] ||118 ||banka || ||prije nego što ih je preuzela OTP banka | |- align="center" | [[Lidl]] ||110+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Farmacia]] ||110 ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Ghetaldus]] ||106 ||optika || || | |- align="center" | [[KiK]] ||105+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istarski supermarketi]] ||105 ||trgovina || ||preuzeo ih Studenac | |- align="center" | [[Borovo]] ||104-620 ||trgovina || || | |- align="center" | [[TEDi]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Sinsay]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Unigross]] ||bgcolor="#FADA5E"|100+ ||trgovina || ||postao Ultra gros nakon udruživanja s Ultra grupom | |- align="center" | [[Ribola]] ||100 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Smoking d.o.o.|Smoking]] / Roberto ||100 || || || |<ref>https://static.vip.hr/portal/slike/665608_prodajna%20mjesta.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[TP Varaždin]] / [[Kitro]] ||97 ||trgovina || || |<ref>https://direktorij.hr/city/varazdin/listing/kitro/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Roberto plus]] ||95 || || || |<ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[Prehrana trgovina]] ||94 ||trgovina || ||Zagrebačke pekarne Klara, koja ima 10 lokacija, je vlasnik tvrtke. |<ref>https://financialfilings.com/filings/zagrebacke-pekarne-klara-dd/audit-report-information/2026/57086074/</ref><ref>https://klara.hr/trgovine/</ref><ref>https://eho.zse.hr/fileadmin/issuers/ZPKL/FI-ZPKL-4ddb409a90c5b28969a6e96fc929e29a.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/studenac-dobiva-dostojnog-protivnika-na-proximity-trzistu/</ref><ref>https://es.lider.media/2025/12/28/studenac-gana-un-oponente-digno-en-el-mercado-de-proximidad/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Crodux]] ||93 ||benzinska || || | |- align="center" | [[Müller]] ||90+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[RM-Trgohit]] ||90+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Kerum]] ||89 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Agronom (tvrtka)|Agronom]] ||83 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Prima Pharme]] ||80+ ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Optika Anda]] ||75+ ||optika || || | |- align="center" | [[FavBet]] ||73 ||kladionica || ||preuzeo Favorit |<ref>https://kladionice.tv/hr/kladionice/</ref> |- align="center" | [[JYSK]] ||70+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pan-Pek]] ||70+ || || || | |- align="center" | [[Raiffeisen banka]] ||70+ ||banka || || | |- align="center" | [[Arena Bet]] / Arena Casino ||70+ ||kladionica / automat klub & casino || || |<ref>https://betbrothers.hr/kladionice/arenabet/</ref><ref>https://www.arenacasino.hr/poslovnice</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sloga podravska trgovina]] ||70 ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref> |- align="center" | [[Hrvatska poštanska banka]] (HPB) ||69 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Brodokomerc]] ||65+ ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=224823</ref><ref>https://www.tportal.hr/biznis/clanak/tko-su-glavne-face-rijeckog-biznisa-20150714/print</ref> |- align="center" | [[Djelo]] ||65 ||trgovina || || |<ref>https://hrcak.srce.hr/file/362243</ref><ref>https://direktorij.hr/city/sibenik/listing/djelo/</ref> |- align="center" | [[PPK Bjelovar]] ||63 || || || |<ref>https://www.ppkbjelovar.com/popis-poslovnica.aspx</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Billa]] ||62 ||trgovina || || | |- align="center" | [[NKD moda]] ||60+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[OlyBet]] ||60 || || || | |- align="center" | [[Robin trgovina]] ||60 ||trgovina || || |<ref>https://www.robin.hr/marketi</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mediabet]] ||60 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/imovina-mediabeta-ne-pokriva-ni-trosak-stecaja-167603</ref> |- align="center" | [[Vindija]] trgovina ||59+ ||trgovina || || |<ref>https://www.vindija.hr/hr/kontakt/vindija-trgovina-kontakti</ref> |- align="center" | [[Tinker Labs]] ||56 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Vulkan (automat klub)|Vulkan]] ||56 || || ||preuzeo ga OlyBet |<ref>https://dalmatinskiportal.hr/svecanost-na-mertojaku-krenuo-rebrending-vulkana--u-splitu-otvoren-prvi-automat-klub-olybet</ref><ref>https://casino.hr/casino/olybet-automat-klub/</ref> |- align="center" | [[Tifon]] ||54 ||benzinska || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Peko]] ||54 ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/kompanije/peko-jos-nece-prodavati-nekretnine-u-hrvatskoj-250042</ref> |- align="center" | [[Kaufland]] ||53 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Argentum]] ||53 || || || | |- align="center" | [[Patričar]] ||52 || || || |<ref>https://ultragros.hr/clanice/patricar/</ref> |- align="center" | [[Prima namještaj]] ||52 || || || | |- align="center" | [[Prvča (tvrtka)|Prvča]] ||52 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Mini mljekara Veronika]] ||51 ||mljekara || || | |- align="center" | [[Deichmann]] ||51 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mesna industrija Ravlić]] ||50+ ||mesnica || || | |- align="center" | [[ZooCity]] ||50+ || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istracommerce]] ||50+ || || ||preuzeo ih Gavrilović, pa Istarski supermarketi |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/istracommerce-u-ovoj-godini-ocekuje-rast-prihoda-za-10-31143</ref><ref>https://www.poslovni.hr/domace/gavrilovic-stekao-90-posto-istracommercea-74860</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/bez-straha-od-aztn-a-konzum-nastavlja-sirenje-259765</ref> |- align="center" | [[Intersport]] ||50 || || || |<ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-isi-d.o.o_storeopening-%C5%A1ibenik-intersport-activity-6995292835247738880-zKqx</ref><ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-h-d-o-o_intersport-je-otvorio-novu-jubilarnu-50-activity-6991807260234526720-ogRx</ref> |- align="center" | [[McDonald's]] ||49 || || || | |- align="center" | [[NLK trgovina i distribucija]] ||49 ||kiosk || ||bredovi Daily Press, Daily Shop, Cigar Shop Churchill |<ref>https://jatrgovac.com/kiosci-uvijek-na-pravom-mjestu/</ref> |- align="center" | [[Jolly-JBS]] ||48+ || || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=52602</ref> |- align="center" | [[Gavrilović]] ||40-300 ||mesnica || || | |} Moguće:<br> Getro (30+), KTC (30+), Pevex (34+), Sport Vision (44+), Pemo (38+), Eurospin (40+), CCC (30+), s.Oliver (35+), Galileo (40+), New Yorker (20+), H&M (20+), C&A (20+), Elipso (30+), Links (20+), Mana (30+), Surf'n'Fries (33?), Domino's Pizza (20+), KFC (20+), CARWIZ (20+), Polleo Sport (20+), Lisca (30+), Yamamay (20+), Europa 92 (30+), Mass (30+), Takko Fashion (20+), Tom Tailor (20+), Zoo Hobby (20+), Pet centar (25+), Roto dinamic / Roto Svijet Pića (25+15), Union d.d. (30+), Kraš (20+), Mesna industrija Vajda (300+?[https://medjimurski.hr/veci-prostor-i-asortiman-s-raznim-akcijskim-ponudama-uz-osiguran-parking/]), Puris - mesnica/trgovina, Purex (20+), Ljekarna Pablo (30+), Ljekarne Joukhadar (30+), Pekara Dubravica AKZ (35+), Batak, bio&bio (25+), Tvornica Zdrave Hrane (20+), HOP Shop (20+), Trgovina Planika (Tvornica obuće Planika), Alpina (40 2010.), Adria Oil (40+), Lukoil (45+), Shell (30+), Fero-Term (30+), Narodne novine (40+), Algoritam (30+), Školska knjiga (30+), McBet (46+; imali i franšizni model - vlasnik lokacije uređuje i financira poslovnicu, dok McBet osigurava ponudu/koeficijente), Sloboda d.d. iz Velike Gorice (45+[https://www.lzmk.hr/images/NatuknicezaIzdanja/Turopoljski%20leksikon/Skele.pdf]), Sloboda trgovina d.d. iz Osijeka, Merkur Rab (30+), Derby kladionica (2005. Derby je bio rangiran među šest najjačih privatnih kladionica u Hrvatskoj, a prvih 5 imalo preko 100 lokacija), ABC Astoria kladionica, CBC kladionica, Eurogol kladionica, Wettpunkt kladionice casina i automat klubovi (35+[https://www.dpd.com/hr/hr/pickup-lokacije/nasi-pickup-partneri/]), Novi list trafike, Slavija Zagreb – poduzeće za trgovinu, proizvodnju i ugostiteljstvo, PPK Zagreb, Trgopromet Zagreb (Trgopromet–Zvijezda), Gavranović d.o.o. (30+), Dergez doo (25+), Trgonom (29+), Tornado-Bakin/ERA Tornado, Jadranka trgovina (35+[https://direktorij.hr/city/mali-losinj/listing/jadranka-trgovina-d-o-o/]), Djelo Vodice (30+) ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske tvrtke| ]] {{Nacrt-kat}} 34t4xjdbaoi60mn3mefahea5wkg5bso 7592394 7592393 2026-09-02T01:26:03Z ~2026-47449-98 371285 7592394 wikitext text/x-wiki Popis sadrži tvrtke sa barem 50 istovremeno otvorenih poslovnica, odnosno lokacija u RH.<br> Popis sadrži najveći broj poslovnica tvrtke koje su bile istovremeno otvorene u RH, odnosno broj poslovnica tvrtke na njezinom vrhuncu na tržištu RH.<br> Popis ne sadrži ukupan broj poslovnica, odnosno lokacija koje su otvorene tijekom poslovanja tvrtke u RH, jer se neke poslovnice nerijetko zatvore zbog neprofitabilnosti, a podatke o broju poslovnica koje su u međuvremenu zatvorene u većini je slučajeva nemoguće pribaviti. ''Popis je aktualan s 30.8.2026.'' {{legenda|#FFBBBB|tvrtka više ne postoji ili nije prisutna na hrvatskom tržištu}} {{legenda|#FADA5E|grupacija/udruženje}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Tvrtka ! Broj<br>poslovnica ! Djelatnost ! God. {{Tooltip|osnutka|za hrvatske tvrtke}} ili<br>ulaska na tržište RH ! Bilješke ! Ref <!-- |- align="center" | [[]] || || || || | --> |- align="center" | [[Studenac]] ||1400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Ultra gros]] ||bgcolor="#FADA5E"|1341 ||trgovina || || |<ref>https://jatrgovac.com/marjo-jukic-ultra-gros/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/?p=321215</ref><ref>https://ultragros.hr/o-nama/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/ultra-gros-povecao-broj-clanica-4036</ref><ref>https://www.poslovni.hr/domace/istracommerce-u-ovoj-godini-ocekuje-rast-prihoda-za-10-31143</ref><ref>https://web.archive.org/web/20260901231013/https://www.croatiabiz.com/info_lnews-article.php?ID=21099</ref> |- align="center" | [[Tisak]] ||1300 ||kiosk || || |<ref>https://nacionalnoplus.hr/tisak-nekad-imao-vise-od-tisucu-kioska-i-tisuce-radnika-danas-otpustili-cak-600-ljudi/</ref> |- align="center" | [[Narodni trgovački lanac]] (NTL) ||bgcolor="#FADA5E"|1200+ ||trgovina || || |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/cba-se-pridruzio-dioni-kerumu-i-tommyju-100612</ref> |- align="center" | [[Hrvatska pošta]] ||1015+ ||pošta || || | |- align="center" | [[Trgovina Krk]] ||785+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Konzum]] ||630+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[SuperSport]] ||600+ ||kladionica || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[CBA grupa]] (CBA Internacional) ||bgcolor="#FADA5E"|555-625 ||trgovina || ||pripojila se NTL-u |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref> |- align="center" | [[iNovine]] ||430 ||kiosk || || |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/predstavljen-brend-inovine-75239</ref> |- align="center" | [[Hrvatska lutrija]] ||413 || || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[INA]] ||410+ ||benzinska || || | |- align="center" | [[Ultra grupa]] ||bgcolor="#FADA5E"|400+ ||trgovina || ||postala Ultra gros nakon udruživanja s Unigrossom |<ref>https://lonia.hr/mediji-o-nama/trgovina/lonia-kvalitetan-suzivot-sa-zajednicom</ref><ref>https://jatrgovac.com/marjo-jukic-ultra-gros/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Diona (tvrtka)|Diona]] / [[Dinova-Diona]] ||400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mlin i pekare Sisak]] (NewMiP) ||350+ ||pekara || || |<ref>https://new.mip.hr/o-nama</ref><ref>https://narodne-novine.nn.hr/eli/oglasni/2024/101/pdf</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Dalma (tvrtka)|Dalma]] (Dalma-Maloprodaja) ||350+ || || || |<ref>https://net.hr/danas/novac/place-mi-se-kad-dodjem-na-posao-sve-je-prazno-12d9839c-b1d2-11eb-8277-0242ac140021</ref><ref>https://mavena.hr/wp-content/uploads/2019/07/metastatika.pdf</ref><ref>https://dalma-dd-u-stecaju.webnode.hr/o-nama/</ref> |- align="center" | [[Prva sportska kladionica]] (PSK) ||312 ||kladionica || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Lonia]] ||300+ ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref><ref>https://progressive.hr/studenac-preuzima-lanac-lonia-i-postaje-trzisni-lider-u-velicini-prodajne-mreze-s-vise-od-1000-prodavaonica/21011/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Favorit]] ||~300 ||kladionica || ||preuzela ga Fortuna, pa kasnije FavBet | |- align="center" | [[Mesna industrija Braća Pivac]] ||270 ||mesnica || || | |- align="center" | [[Mlinar]] ||250+ ||pekara || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Biljemerkant]] ||250 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mercator]] ||242 || || ||prije nego što ih je kupio Agrokor | |- align="center" | [[Tommy]] ||234 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Boso]] ||230+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Kladionice Žderić]] ||230 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[Privredna banka Zagreb|PBZ banka]] ||229 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Glas Istre Trgovina]] ||220+ || || ||Glas Istre se spojio s Novim listom |<ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/novolistovski-kiosci-oslikani-vojinim-veseljem/</ref><ref>https://direktno.hr/domovina/lose-poslovanje-uprave-glas-istre-gubi-i-zgradu-na-rivi-7003/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Rijeka]] ||140+80 || || ||spojio se sa Duhan Zagreb u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Petrol]] ||200+ ||benzinska || || | |- align="center" | [[Germania Sport]] ||200+ ||kladionica || || |<ref>https://casino.hr/casino/germania-casino/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Slobodna Dalmacija – Trgovina]] ||200+ || || ||preuzeo ju Tisak |<ref>https://ezadar.net.hr/biznis/533941/todoric-preuzeo-kioske-slobodne-dalmacije/</ref><ref>https://arhiva.nacional.hr/clanak/65150/predugovor-o-prodaji-slobodne-dalmacije-trgovine-tisku</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Zagreb]] ||200 || || ||spojio se sa Duhan Rijeka u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Croatia Cvjećarna]] ||190+ ||cvjećarna || ||mreža partnerskih cvjećarni | |- align="center" | [[Fresh Corner]] ||187 || || || | |- align="center" | [[Financijska agencija]] (Fina) ||180+ || || || | |- align="center" | [[Dm]] ||180+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Varteks]] ||180 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Trgocentar]] ||170 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Fortuna]] ||168-300 ||kladionica || ||preuzela Favorit | |- align="center" | [[Trgostil]] ||155 || || || |<ref>https://ehz.lzmk.hr/clanak/trgostil</ref> |- align="center" | [[Plodine]] ||152 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Stanleybet]] ||150+ ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=114574</ref> |- align="center" | [[Admiral Bet]] / [[Admiral (casino)|Admiral]] ||150+ ||kladionica / automat klub & casino || ||preuzeo Stanleybet | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Puljanka]] ||149 || || || | |- align="center" | [[Slavonija-Bošković]] ||144 || || || |<ref>https://ultragros.hr/clanice/slavonija-boskovic/</ref> |- align="center" | [[Spar]] & Interspar ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pepco]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Bipa]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Zagrebačka banka]] ||135+ ||banka || || | |- align="center" | [[Erste Group|Erste banka]] ||135 ||banka || || | |- align="center" | [[Planet obuća]] ||132 ||trgovina || || |<ref>https://www.zakon.hr/c/sudska-praksa/716651/k-411-2017-55---opcinski-sud-u-osijeku</ref> |- align="center" | [[OTP banka d.d.|OTP banka]] ||125+ ||banka || || | |- align="center" | [[Bakmaz]] ||122 ||trgovina || || |<ref>https://www.bakmaz.hr/prodajna-mjesta/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sport Tip]] ||120 ||kladionica ||2000. || | <ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Splitska banka]] ||118 ||banka || ||prije nego što ih je preuzela OTP banka | |- align="center" | [[Lidl]] ||110+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Farmacia]] ||110 ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Ghetaldus]] ||106 ||optika || || | |- align="center" | [[KiK]] ||105+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istarski supermarketi]] ||105 ||trgovina || ||preuzeo ih Studenac | |- align="center" | [[Borovo]] ||104-620 ||trgovina || || | |- align="center" | [[TEDi]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Sinsay]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Unigross]] ||bgcolor="#FADA5E"|100+ ||trgovina || ||postao Ultra gros nakon udruživanja s Ultra grupom | |- align="center" | [[Ribola]] ||100 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Smoking d.o.o.|Smoking]] / Roberto ||100 || || || |<ref>https://static.vip.hr/portal/slike/665608_prodajna%20mjesta.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[TP Varaždin]] / [[Kitro]] ||97 ||trgovina || || |<ref>https://direktorij.hr/city/varazdin/listing/kitro/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Roberto plus]] ||95 || || || |<ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[Prehrana trgovina]] ||94 ||trgovina || ||Zagrebačke pekarne Klara, koja ima 10 lokacija, je vlasnik tvrtke. |<ref>https://financialfilings.com/filings/zagrebacke-pekarne-klara-dd/audit-report-information/2026/57086074/</ref><ref>https://klara.hr/trgovine/</ref><ref>https://eho.zse.hr/fileadmin/issuers/ZPKL/FI-ZPKL-4ddb409a90c5b28969a6e96fc929e29a.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/studenac-dobiva-dostojnog-protivnika-na-proximity-trzistu/</ref><ref>https://es.lider.media/2025/12/28/studenac-gana-un-oponente-digno-en-el-mercado-de-proximidad/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Crodux]] ||93 ||benzinska || || | |- align="center" | [[Müller]] ||90+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[RM-Trgohit]] ||90+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Kerum]] ||89 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Agronom (tvrtka)|Agronom]] ||83 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Prima Pharme]] ||80+ ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Optika Anda]] ||75+ ||optika || || | |- align="center" | [[FavBet]] ||73 ||kladionica || ||preuzeo Favorit |<ref>https://kladionice.tv/hr/kladionice/</ref> |- align="center" | [[JYSK]] ||70+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pan-Pek]] ||70+ || || || | |- align="center" | [[Raiffeisen banka]] ||70+ ||banka || || | |- align="center" | [[Arena Bet]] / Arena Casino ||70+ ||kladionica / automat klub & casino || || |<ref>https://betbrothers.hr/kladionice/arenabet/</ref><ref>https://www.arenacasino.hr/poslovnice</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sloga podravska trgovina]] ||70 ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref> |- align="center" | [[Hrvatska poštanska banka]] (HPB) ||69 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Brodokomerc]] ||65+ ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=224823</ref><ref>https://www.tportal.hr/biznis/clanak/tko-su-glavne-face-rijeckog-biznisa-20150714/print</ref> |- align="center" | [[Djelo]] ||65 ||trgovina || || |<ref>https://hrcak.srce.hr/file/362243</ref><ref>https://direktorij.hr/city/sibenik/listing/djelo/</ref> |- align="center" | [[PPK Bjelovar]] ||63 || || || |<ref>https://www.ppkbjelovar.com/popis-poslovnica.aspx</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Billa]] ||62 ||trgovina || || | |- align="center" | [[NKD moda]] ||60+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[OlyBet]] ||60 || || || | |- align="center" | [[Robin trgovina]] ||60 ||trgovina || || |<ref>https://www.robin.hr/marketi</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mediabet]] ||60 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/imovina-mediabeta-ne-pokriva-ni-trosak-stecaja-167603</ref> |- align="center" | [[Vindija]] trgovina ||59+ ||trgovina || || |<ref>https://www.vindija.hr/hr/kontakt/vindija-trgovina-kontakti</ref> |- align="center" | [[Tinker Labs]] ||56 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Vulkan (automat klub)|Vulkan]] ||56 || || ||preuzeo ga OlyBet |<ref>https://dalmatinskiportal.hr/svecanost-na-mertojaku-krenuo-rebrending-vulkana--u-splitu-otvoren-prvi-automat-klub-olybet</ref><ref>https://casino.hr/casino/olybet-automat-klub/</ref> |- align="center" | [[Tifon]] ||54 ||benzinska || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Peko]] ||54 ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/kompanije/peko-jos-nece-prodavati-nekretnine-u-hrvatskoj-250042</ref> |- align="center" | [[Kaufland]] ||53 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Argentum]] ||53 || || || | |- align="center" | [[Patričar]] ||52 || || || |<ref>https://ultragros.hr/clanice/patricar/</ref> |- align="center" | [[Prima namještaj]] ||52 || || || | |- align="center" | [[Prvča (tvrtka)|Prvča]] ||52 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Mini mljekara Veronika]] ||51 ||mljekara || || | |- align="center" | [[Deichmann]] ||51 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mesna industrija Ravlić]] ||50+ ||mesnica || || | |- align="center" | [[ZooCity]] ||50+ || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istracommerce]] ||50+ || || ||preuzeo ih Gavrilović, pa Istarski supermarketi |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/istracommerce-u-ovoj-godini-ocekuje-rast-prihoda-za-10-31143</ref><ref>https://www.poslovni.hr/domace/gavrilovic-stekao-90-posto-istracommercea-74860</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/bez-straha-od-aztn-a-konzum-nastavlja-sirenje-259765</ref> |- align="center" | [[Intersport]] ||50 || || || |<ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-isi-d.o.o_storeopening-%C5%A1ibenik-intersport-activity-6995292835247738880-zKqx</ref><ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-h-d-o-o_intersport-je-otvorio-novu-jubilarnu-50-activity-6991807260234526720-ogRx</ref> |- align="center" | [[McDonald's]] ||49 || || || | |- align="center" | [[NLK trgovina i distribucija]] ||49 ||kiosk || ||bredovi Daily Press, Daily Shop, Cigar Shop Churchill |<ref>https://jatrgovac.com/kiosci-uvijek-na-pravom-mjestu/</ref> |- align="center" | [[Jolly-JBS]] ||48+ || || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=52602</ref> |- align="center" | [[Gavrilović]] ||40-300 ||mesnica || || | |} Moguće:<br> Getro (30+), KTC (30+), Pevex (34+), Sport Vision (44+), Pemo (38+), Eurospin (40+), CCC (30+), s.Oliver (35+), Galileo (40+), New Yorker (20+), H&M (20+), C&A (20+), Elipso (30+), Links (20+), Mana (30+), Surf'n'Fries (33?), Domino's Pizza (20+), KFC (20+), CARWIZ (20+), Polleo Sport (20+), Lisca (30+), Yamamay (20+), Europa 92 (30+), Mass (30+), Takko Fashion (20+), Tom Tailor (20+), Zoo Hobby (20+), Pet centar (25+), Roto dinamic / Roto Svijet Pića (25+15), Union d.d. (30+), Kraš (20+), Mesna industrija Vajda (300+?[https://medjimurski.hr/veci-prostor-i-asortiman-s-raznim-akcijskim-ponudama-uz-osiguran-parking/]), Puris - mesnica/trgovina, Purex (20+), Ljekarna Pablo (30+), Ljekarne Joukhadar (30+), Pekara Dubravica AKZ (35+), Batak, bio&bio (25+), Tvornica Zdrave Hrane (20+), HOP Shop (20+), Trgovina Planika (Tvornica obuće Planika), Alpina (40 2010.), Adria Oil (40+), Lukoil (45+), Shell (30+), Fero-Term (30+), Narodne novine (40+), Algoritam (30+), Školska knjiga (30+), McBet (46+; imali i franšizni model - vlasnik lokacije uređuje i financira poslovnicu, dok McBet osigurava ponudu/koeficijente), Sloboda d.d. iz Velike Gorice (45+[https://www.lzmk.hr/images/NatuknicezaIzdanja/Turopoljski%20leksikon/Skele.pdf]), Sloboda trgovina d.d. iz Osijeka, Merkur Rab (30+), Derby kladionica (2005. Derby je bio rangiran među šest najjačih privatnih kladionica u Hrvatskoj, a prvih 5 imalo preko 100 lokacija), ABC Astoria kladionica, CBC kladionica, Eurogol kladionica, Wettpunkt kladionice casina i automat klubovi (35+[https://www.dpd.com/hr/hr/pickup-lokacije/nasi-pickup-partneri/]), Novi list trafike, Slavija Zagreb – poduzeće za trgovinu, proizvodnju i ugostiteljstvo, PPK Zagreb, Trgopromet Zagreb (Trgopromet–Zvijezda), Gavranović d.o.o. (30+), Dergez doo (25+), Trgonom (29+), Tornado-Bakin/ERA Tornado, Jadranka trgovina (35+[https://direktorij.hr/city/mali-losinj/listing/jadranka-trgovina-d-o-o/]), Djelo Vodice (30+) ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske tvrtke| ]] {{Nacrt-kat}} tbwc523fs1ea43k7bmpe531p47fmeq5 7592500 7592394 2026-09-02T10:45:35Z ~2026-47624-30 371324 /* */ 7592500 wikitext text/x-wiki Popis sadrži tvrtke sa barem 50 istovremeno otvorenih poslovnica, odnosno lokacija u RH.<br> Popis sadrži najveći broj poslovnica tvrtke koje su bile istovremeno otvorene u RH, odnosno broj poslovnica tvrtke na njezinom vrhuncu na tržištu RH.<br> Popis ne sadrži ukupan broj poslovnica, odnosno lokacija koje su otvorene tijekom poslovanja tvrtke u RH, jer se neke poslovnice nerijetko zatvore zbog neprofitabilnosti, a podatke o broju poslovnica koje su u međuvremenu zatvorene u većini je slučajeva nemoguće pribaviti. ''Popis je aktualan s 30.8.2026.'' {{legenda|#FFBBBB|tvrtka više ne postoji ili nije prisutna na hrvatskom tržištu}} {{legenda|#FADA5E|grupacija/udruženje}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Tvrtka ! Broj<br>poslovnica ! Djelatnost ! God. {{Tooltip|osnutka|za hrvatske tvrtke}} ili<br>ulaska na tržište RH ! Bilješke ! Ref <!-- |- align="center" | [[]] || || || || | --> |- align="center" | [[Studenac]] ||1400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Ultra gros]] ||bgcolor="#FADA5E"|1341 ||trgovina || || |<ref>https://jatrgovac.com/marjo-jukic-ultra-gros/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/?p=321215</ref><ref>https://ultragros.hr/o-nama/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/ultra-gros-povecao-broj-clanica-4036</ref><ref>https://www.poslovni.hr/domace/istracommerce-u-ovoj-godini-ocekuje-rast-prihoda-za-10-31143</ref><ref>https://web.archive.org/web/20260901231013/https://www.croatiabiz.com/info_lnews-article.php?ID=21099</ref> |- align="center" | [[Tisak]] ||1300 ||kiosk || || |<ref>https://nacionalnoplus.hr/tisak-nekad-imao-vise-od-tisucu-kioska-i-tisuce-radnika-danas-otpustili-cak-600-ljudi/</ref> |- align="center" | [[Narodni trgovački lanac]] (NTL) ||bgcolor="#FADA5E"|1200+ ||trgovina || || |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/cba-se-pridruzio-dioni-kerumu-i-tommyju-100612</ref> |- align="center" | [[Hrvatska pošta]] ||1015+ ||pošta || || | |- align="center" | [[Trgovina Krk]] ||785+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Konzum]] ||630+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[SuperSport]] ||600+ ||kladionica || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[CBA grupa]] (CBA Internacional) ||bgcolor="#FADA5E"|555-625 ||trgovina || ||pripojila se NTL-u |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref> |- align="center" | [[iNovine]] ||430 ||kiosk || || |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/predstavljen-brend-inovine-75239</ref> |- align="center" | [[Hrvatska lutrija]] ||413 || || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[INA]] ||410+ ||benzinska || || | |- align="center" | [[Ultra grupa]] ||bgcolor="#FADA5E"|400+ ||trgovina || ||postala Ultra gros nakon udruživanja s Unigrossom |<ref>https://lonia.hr/mediji-o-nama/trgovina/lonia-kvalitetan-suzivot-sa-zajednicom</ref><ref>https://jatrgovac.com/marjo-jukic-ultra-gros/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Diona (tvrtka)|Diona]] / [[Dinova-Diona]] ||400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mlin i pekare Sisak]] (NewMiP) ||350+ ||pekara || || |<ref>https://new.mip.hr/o-nama</ref><ref>https://narodne-novine.nn.hr/eli/oglasni/2024/101/pdf</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Dalma (tvrtka)|Dalma]] (Dalma-Maloprodaja) ||350+ || || || |<ref>https://net.hr/danas/novac/place-mi-se-kad-dodjem-na-posao-sve-je-prazno-12d9839c-b1d2-11eb-8277-0242ac140021</ref><ref>https://mavena.hr/wp-content/uploads/2019/07/metastatika.pdf</ref><ref>https://dalma-dd-u-stecaju.webnode.hr/o-nama/</ref> |- align="center" | [[Prva sportska kladionica]] (PSK) ||312 ||kladionica || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Lonia]] ||300+ ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref><ref>https://progressive.hr/studenac-preuzima-lanac-lonia-i-postaje-trzisni-lider-u-velicini-prodajne-mreze-s-vise-od-1000-prodavaonica/21011/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Favorit]] ||~300 ||kladionica || ||preuzela ga Fortuna, pa kasnije FavBet | |- align="center" | [[Mesna industrija Braća Pivac]] ||270 ||mesnica || || | |- align="center" | [[Mlinar]] ||250+ ||pekara || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Biljemerkant]] ||250 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mercator|Mercator-H]] ||242 || || ||prije nego što ih je kupio Agrokor | |- align="center" | [[Tommy]] ||234 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Boso]] ||230+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Kladionice Žderić]] ||230 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[Privredna banka Zagreb|PBZ banka]] ||229 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Glas Istre Trgovina]] ||220+ || || ||Glas Istre se spojio s Novim listom |<ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/novolistovski-kiosci-oslikani-vojinim-veseljem/</ref><ref>https://direktno.hr/domovina/lose-poslovanje-uprave-glas-istre-gubi-i-zgradu-na-rivi-7003/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Rijeka]] ||140+80 || || ||spojio se sa Duhan Zagreb u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Petrol]] ||200+ ||benzinska || || | |- align="center" | [[Germania Sport]] ||200+ ||kladionica || || |<ref>https://casino.hr/casino/germania-casino/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Slobodna Dalmacija – Trgovina]] ||200+ || || ||preuzeo ju Tisak |<ref>https://ezadar.net.hr/biznis/533941/todoric-preuzeo-kioske-slobodne-dalmacije/</ref><ref>https://arhiva.nacional.hr/clanak/65150/predugovor-o-prodaji-slobodne-dalmacije-trgovine-tisku</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Zagreb]] ||200 || || ||spojio se sa Duhan Rijeka u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Croatia Cvjećarna]] ||190+ ||cvjećarna || ||mreža partnerskih cvjećarni | |- align="center" | [[Fresh Corner]] ||187 || || || | |- align="center" | [[Financijska agencija]] (Fina) ||180+ || || || | |- align="center" | [[Dm]] ||180+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Varteks]] ||180 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Trgocentar]] ||170 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Fortuna]] ||168-300 ||kladionica || ||preuzela Favorit | |- align="center" | [[Trgostil]] ||155 || || || |<ref>https://ehz.lzmk.hr/clanak/trgostil</ref> |- align="center" | [[Plodine]] ||152 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Stanleybet]] ||150+ ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=114574</ref> |- align="center" | [[Admiral Bet]] / [[Admiral (casino)|Admiral]] ||150+ ||kladionica / automat klub & casino || ||preuzeo Stanleybet | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Puljanka]] ||149 || || || | |- align="center" | [[Slavonija-Bošković]] ||144 || || || |<ref>https://ultragros.hr/clanice/slavonija-boskovic/</ref> |- align="center" | [[Spar]] & Interspar ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pepco]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Bipa]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Zagrebačka banka]] ||135+ ||banka || || | |- align="center" | [[Erste Group|Erste banka]] ||135 ||banka || || | |- align="center" | [[Planet obuća]] ||132 ||trgovina || || |<ref>https://www.zakon.hr/c/sudska-praksa/716651/k-411-2017-55---opcinski-sud-u-osijeku</ref> |- align="center" | [[OTP banka d.d.|OTP banka]] ||125+ ||banka || || | |- align="center" | [[Bakmaz]] ||122 ||trgovina || || |<ref>https://www.bakmaz.hr/prodajna-mjesta/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sport Tip]] ||120 ||kladionica ||2000. || | <ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Splitska banka]] ||118 ||banka || ||prije nego što ih je preuzela OTP banka | |- align="center" | [[Lidl]] ||110+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Farmacia]] ||110 ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Ghetaldus]] ||106 ||optika || || | |- align="center" | [[KiK]] ||105+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istarski supermarketi]] ||105 ||trgovina || ||preuzeo ih Studenac | |- align="center" | [[Borovo]] ||104-620 ||trgovina || || | |- align="center" | [[TEDi]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Sinsay]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Unigross]] ||bgcolor="#FADA5E"|100+ ||trgovina || ||postao Ultra gros nakon udruživanja s Ultra grupom | |- align="center" | [[Ribola]] ||100 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Smoking d.o.o.|Smoking]] / Roberto ||100 || || || |<ref>https://static.vip.hr/portal/slike/665608_prodajna%20mjesta.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[TP Varaždin]] / [[Kitro]] ||97 ||trgovina || || |<ref>https://direktorij.hr/city/varazdin/listing/kitro/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Roberto plus]] ||95 || || || |<ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[Prehrana trgovina]] ||94 ||trgovina || ||Zagrebačke pekarne Klara, koja ima 10 lokacija, je vlasnik tvrtke. |<ref>https://financialfilings.com/filings/zagrebacke-pekarne-klara-dd/audit-report-information/2026/57086074/</ref><ref>https://klara.hr/trgovine/</ref><ref>https://eho.zse.hr/fileadmin/issuers/ZPKL/FI-ZPKL-4ddb409a90c5b28969a6e96fc929e29a.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/studenac-dobiva-dostojnog-protivnika-na-proximity-trzistu/</ref><ref>https://es.lider.media/2025/12/28/studenac-gana-un-oponente-digno-en-el-mercado-de-proximidad/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Crodux]] ||93 ||benzinska || || | |- align="center" | [[Müller]] ||90+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[RM-Trgohit]] ||90+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Kerum]] ||89 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Agronom (tvrtka)|Agronom]] ||83 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Prima Pharme]] ||80+ ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Optika Anda]] ||75+ ||optika || || | |- align="center" | [[FavBet]] ||73 ||kladionica || ||preuzeo Favorit |<ref>https://kladionice.tv/hr/kladionice/</ref> |- align="center" | [[JYSK]] ||70+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pan-Pek]] ||70+ || || || | |- align="center" | [[Raiffeisen banka]] ||70+ ||banka || || | |- align="center" | [[Arena Bet]] / Arena Casino ||70+ ||kladionica / automat klub & casino || || |<ref>https://betbrothers.hr/kladionice/arenabet/</ref><ref>https://www.arenacasino.hr/poslovnice</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sloga podravska trgovina]] ||70 ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref> |- align="center" | [[Hrvatska poštanska banka]] (HPB) ||69 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Brodokomerc]] ||65+ ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=224823</ref><ref>https://www.tportal.hr/biznis/clanak/tko-su-glavne-face-rijeckog-biznisa-20150714/print</ref> |- align="center" | [[Djelo]] ||65 ||trgovina || || |<ref>https://hrcak.srce.hr/file/362243</ref><ref>https://direktorij.hr/city/sibenik/listing/djelo/</ref> |- align="center" | [[PPK Bjelovar]] ||63 || || || |<ref>https://www.ppkbjelovar.com/popis-poslovnica.aspx</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Billa]] ||62 ||trgovina || || | |- align="center" | [[NKD moda]] ||60+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[OlyBet]] ||60 || || || | |- align="center" | [[Robin trgovina]] ||60 ||trgovina || || |<ref>https://www.robin.hr/marketi</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mediabet]] ||60 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/imovina-mediabeta-ne-pokriva-ni-trosak-stecaja-167603</ref> |- align="center" | [[Vindija]] trgovina ||59+ ||trgovina || || |<ref>https://www.vindija.hr/hr/kontakt/vindija-trgovina-kontakti</ref> |- align="center" | [[Tinker Labs]] ||56 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Vulkan (automat klub)|Vulkan]] ||56 || || ||preuzeo ga OlyBet |<ref>https://dalmatinskiportal.hr/svecanost-na-mertojaku-krenuo-rebrending-vulkana--u-splitu-otvoren-prvi-automat-klub-olybet</ref><ref>https://casino.hr/casino/olybet-automat-klub/</ref> |- align="center" | [[Tifon]] ||54 ||benzinska || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Peko]] ||54 ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/kompanije/peko-jos-nece-prodavati-nekretnine-u-hrvatskoj-250042</ref> |- align="center" | [[Kaufland]] ||53 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Argentum]] ||53 || || || | |- align="center" | [[Patričar]] ||52 || || || |<ref>https://ultragros.hr/clanice/patricar/</ref> |- align="center" | [[Prima namještaj]] ||52 || || || | |- align="center" | [[Prvča (tvrtka)|Prvča]] ||52 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Mini mljekara Veronika]] ||51 ||mljekara || || | |- align="center" | [[Deichmann]] ||51 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mesna industrija Ravlić]] ||50+ ||mesnica || || | |- align="center" | [[ZooCity]] ||50+ || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istracommerce]] ||50+ || || ||preuzeo ih Gavrilović, pa Istarski supermarketi |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/istracommerce-u-ovoj-godini-ocekuje-rast-prihoda-za-10-31143</ref><ref>https://www.poslovni.hr/domace/gavrilovic-stekao-90-posto-istracommercea-74860</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/bez-straha-od-aztn-a-konzum-nastavlja-sirenje-259765</ref> |- align="center" | [[Intersport]] ||50 || || || |<ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-isi-d.o.o_storeopening-%C5%A1ibenik-intersport-activity-6995292835247738880-zKqx</ref><ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-h-d-o-o_intersport-je-otvorio-novu-jubilarnu-50-activity-6991807260234526720-ogRx</ref> |- align="center" | [[McDonald's]] ||49 || || || | |- align="center" | [[NLK trgovina i distribucija]] ||49 ||kiosk || ||bredovi Daily Press, Daily Shop, Cigar Shop Churchill |<ref>https://jatrgovac.com/kiosci-uvijek-na-pravom-mjestu/</ref> |- align="center" | [[Jolly-JBS]] ||48+ || || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=52602</ref> |- align="center" | [[Gavrilović]] ||40-300 ||mesnica || || | |} Moguće:<br> Getro (30+), KTC (30+), Pevex (34+), Sport Vision (44+), Pemo (38+), Eurospin (40+), CCC (30+), s.Oliver (35+), Galileo (40+), New Yorker (20+), H&M (20+), C&A (20+), Elipso (30+), Links (20+), Mana (30+), Surf'n'Fries (33?), Domino's Pizza (20+), KFC (20+), CARWIZ (20+), Polleo Sport (20+), Lisca (30+), Yamamay (20+), Europa 92 (30+), Mass (30+), Takko Fashion (20+), Tom Tailor (20+), Zoo Hobby (20+), Pet centar (25+), Roto dinamic / Roto Svijet Pića (25+15), Union d.d. (30+), Kraš (20+), Mesna industrija Vajda (300+?[https://medjimurski.hr/veci-prostor-i-asortiman-s-raznim-akcijskim-ponudama-uz-osiguran-parking/]), Puris - mesnica/trgovina, Purex (20+), Ljekarna Pablo (30+), Ljekarne Joukhadar (30+), Pekara Dubravica AKZ (35+), Batak, bio&bio (25+), Tvornica Zdrave Hrane (20+), HOP Shop (20+), Trgovina Planika (Tvornica obuće Planika), Alpina (40 2010.), Adria Oil (40+), Lukoil (45+), Shell (30+), Fero-Term (30+), Narodne novine (40+), Algoritam (30+), Školska knjiga (30+), McBet (46+; imali i franšizni model - vlasnik lokacije uređuje i financira poslovnicu, dok McBet osigurava ponudu/koeficijente), Sloboda d.d. iz Velike Gorice (45+[https://www.lzmk.hr/images/NatuknicezaIzdanja/Turopoljski%20leksikon/Skele.pdf]), Sloboda trgovina d.d. iz Osijeka, Merkur Rab (30+), Derby kladionica (2005. Derby je bio rangiran među šest najjačih privatnih kladionica u Hrvatskoj, a prvih 5 imalo preko 100 lokacija), ABC Astoria kladionica, CBC kladionica, Eurogol kladionica, Wettpunkt kladionice casina i automat klubovi (35+[https://www.dpd.com/hr/hr/pickup-lokacije/nasi-pickup-partneri/]), Novi list trafike, Slavija Zagreb – poduzeće za trgovinu, proizvodnju i ugostiteljstvo, PPK Zagreb, Trgopromet Zagreb (Trgopromet–Zvijezda), Gavranović d.o.o. (30+), Dergez doo (25+), Trgonom (29+), Tornado-Bakin/ERA Tornado, Jadranka trgovina (35+[https://direktorij.hr/city/mali-losinj/listing/jadranka-trgovina-d-o-o/]), Djelo Vodice (30+) ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske tvrtke| ]] {{Nacrt-kat}} 3miboxuiy86m0284ux5b7c6magkmfs3 7592513 7592500 2026-09-02T11:55:51Z Setenzatsu.2 230423 7592513 wikitext text/x-wiki Popis sadrži tvrtke sa barem 50 istovremeno otvorenih poslovnica, odnosno lokacija u RH.<br> Popis sadrži najveći broj poslovnica tvrtke koje su bile istovremeno otvorene u RH, odnosno broj poslovnica tvrtke na njezinom vrhuncu na tržištu RH.<br> Popis ne sadrži ukupan broj poslovnica, odnosno lokacija koje su otvorene tijekom poslovanja tvrtke u RH, jer se neke poslovnice nerijetko zatvore zbog neprofitabilnosti, a podatke o broju poslovnica koje su u međuvremenu zatvorene u većini je slučajeva nemoguće pribaviti. ''Popis je aktualan s 30.8.2026.'' {{legenda|#FFBBBB|tvrtka više ne postoji ili nije prisutna na hrvatskom tržištu}} {{legenda|#FADA5E|grupacija/udruženje}} {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! Tvrtka ! Broj<br>poslovnica ! Djelatnost ! God. {{Tooltip|osnutka|za hrvatske tvrtke}} ili<br>ulaska na tržište RH ! Bilješke ! Ref <!-- |- align="center" | [[]] || || || || | --> |- align="center" | [[Studenac]] ||1400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Plus Market]] ||bgcolor="#FADA5E"|1400+ || || || |<ref>https://blmm.efos.hr/wp-content/uploads/BLMM_2009.pdf</ref><ref>https://hr.lider.media/2011/08/19/elpro-vs-metro/</ref><ref>https://www.tportal.hr/biznis/clanak/agrokorov-velpro-obiljezio-10-godina-plus-marketa-20161104</ref><ref>https://www.exportapymes.com/documentos/productos/RA6109_croacia_alimentos.pdf</ref> |- align="center" | [[Ultra gros]] ||bgcolor="#FADA5E"|1341 ||trgovina || || |<ref>https://jatrgovac.com/marjo-jukic-ultra-gros/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/?p=321215</ref><ref>https://ultragros.hr/o-nama/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/ultra-gros-povecao-broj-clanica-4036</ref><ref>https://www.poslovni.hr/domace/istracommerce-u-ovoj-godini-ocekuje-rast-prihoda-za-10-31143</ref><ref>https://web.archive.org/web/20260901231013/https://www.croatiabiz.com/info_lnews-article.php?ID=21099</ref> |- align="center" | [[Tisak]] ||1300 ||kiosk || || |<ref>https://nacionalnoplus.hr/tisak-nekad-imao-vise-od-tisucu-kioska-i-tisuce-radnika-danas-otpustili-cak-600-ljudi/</ref> |- align="center" | [[Narodni trgovački lanac]] (NTL) ||bgcolor="#FADA5E"|1200+ ||trgovina || || |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/cba-se-pridruzio-dioni-kerumu-i-tommyju-100612</ref> |- align="center" | [[Hrvatska pošta]] ||1015+ ||pošta || || | |- align="center" | [[Moj dućan]] ||bgcolor="#FADA5E"|800+ || || || |<ref>https://hr.lider.media/2011/08/19/elpro-vs-metro/</ref><ref>https://www.tportal.hr/biznis/clanak/metro-pokrece-lanac-malih-trgovina-20100802</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/metro-s-projektom-moj-ducan-napada-konzumov-plus-market-154411</ref> |- align="center" | [[Trgovina Krk]] ||785+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Konzum]] ||630+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[SuperSport]] ||600+ ||kladionica || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[CBA grupa]] (CBA Internacional) ||bgcolor="#FADA5E"|555-625 ||trgovina || ||pripojila se NTL-u |<ref>https://ntl.hr/ntl-grupa/</ref> |- align="center" | [[iNovine]] ||430 ||kiosk || || |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/predstavljen-brend-inovine-75239</ref> |- align="center" | [[Hrvatska lutrija]] ||413 || || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[INA]] ||410+ ||benzinska || || | |- align="center" | [[Ultra grupa]] ||bgcolor="#FADA5E"|400+ ||trgovina || ||postala Ultra gros nakon udruživanja s Unigrossom |<ref>https://lonia.hr/mediji-o-nama/trgovina/lonia-kvalitetan-suzivot-sa-zajednicom</ref><ref>https://jatrgovac.com/marjo-jukic-ultra-gros/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Diona (tvrtka)|Diona]] / [[Dinova-Diona]] ||400+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mlin i pekare Sisak]] (NewMiP) ||350+ ||pekara || || |<ref>https://new.mip.hr/o-nama</ref><ref>https://narodne-novine.nn.hr/eli/oglasni/2024/101/pdf</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Dalma (tvrtka)|Dalma]] (Dalma-Maloprodaja) ||350+ || || || |<ref>https://net.hr/danas/novac/place-mi-se-kad-dodjem-na-posao-sve-je-prazno-12d9839c-b1d2-11eb-8277-0242ac140021</ref><ref>https://mavena.hr/wp-content/uploads/2019/07/metastatika.pdf</ref><ref>https://dalma-dd-u-stecaju.webnode.hr/o-nama/</ref> |- align="center" | [[Prva sportska kladionica]] (PSK) ||312 ||kladionica || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Lonia]] ||300+ ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref><ref>https://progressive.hr/studenac-preuzima-lanac-lonia-i-postaje-trzisni-lider-u-velicini-prodajne-mreze-s-vise-od-1000-prodavaonica/21011/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Favorit]] ||~300 ||kladionica || ||preuzela ga Fortuna, pa kasnije FavBet | |- align="center" | [[Mesna industrija Braća Pivac]] ||270 ||mesnica || || | |- align="center" | [[Mlinar]] ||250+ ||pekara || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Biljemerkant]] ||250 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mercator|Mercator-H]] ||242 || || ||prije nego što ih je kupio Agrokor | |- align="center" | [[Tommy]] ||234 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Boso]] ||230+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Kladionice Žderić]] ||230 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | [[Privredna banka Zagreb|PBZ banka]] ||229 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Glas Istre Trgovina]] ||220+ || || ||Glas Istre se spojio s Novim listom |<ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/novolistovski-kiosci-oslikani-vojinim-veseljem/</ref><ref>https://direktno.hr/domovina/lose-poslovanje-uprave-glas-istre-gubi-i-zgradu-na-rivi-7003/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Rijeka]] ||140+80 || || ||spojio se sa Duhan Zagreb u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Petrol]] ||200+ ||benzinska || || | |- align="center" | [[Germania Sport]] ||200+ ||kladionica || || |<ref>https://casino.hr/casino/germania-casino/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Slobodna Dalmacija – Trgovina]] ||200+ || || ||preuzeo ju Tisak |<ref>https://ezadar.net.hr/biznis/533941/todoric-preuzeo-kioske-slobodne-dalmacije/</ref><ref>https://arhiva.nacional.hr/clanak/65150/predugovor-o-prodaji-slobodne-dalmacije-trgovine-tisku</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Duhan Zagreb]] ||200 || || ||spojio se sa Duhan Rijeka u iNovine |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/adrisov-maloprodajni-lanac-poslovat-ce-pod-imenom-inovine-64090</ref> |- align="center" | [[Croatia Cvjećarna]] ||190+ ||cvjećarna || ||mreža partnerskih cvjećarni | |- align="center" | [[Fresh Corner]] ||187 || || || | |- align="center" | [[Financijska agencija]] (Fina) ||180+ || || || | |- align="center" | [[Dm]] ||180+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Varteks]] ||180 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Trgocentar]] ||170 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Fortuna]] ||168-300 ||kladionica || ||preuzela Favorit | |- align="center" | [[Trgostil]] ||155 || || || |<ref>https://ehz.lzmk.hr/clanak/trgostil</ref> |- align="center" | [[Plodine]] ||152 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Stanleybet]] ||150+ ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=114574</ref> |- align="center" | [[Admiral Bet]] / [[Admiral (casino)|Admiral]] ||150+ ||kladionica / automat klub & casino || ||preuzeo Stanleybet | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Puljanka]] ||149 || || || | |- align="center" | [[Slavonija-Bošković]] ||144 || || || |<ref>https://ultragros.hr/clanice/slavonija-boskovic/</ref> |- align="center" | [[Spar]] & Interspar ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pepco]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Bipa]] ||140+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Zagrebačka banka]] ||135+ ||banka || || | |- align="center" | [[Erste Group|Erste banka]] ||135 ||banka || || | |- align="center" | [[Planet obuća]] ||132 ||trgovina || || |<ref>https://www.zakon.hr/c/sudska-praksa/716651/k-411-2017-55---opcinski-sud-u-osijeku</ref> |- align="center" | [[OTP banka d.d.|OTP banka]] ||125+ ||banka || || | |- align="center" | [[Bakmaz]] ||122 ||trgovina || || |<ref>https://www.bakmaz.hr/prodajna-mjesta/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sport Tip]] ||120 ||kladionica ||2000. || | <ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/barem-jedanput-tjedno-600000-ljudi-posjeti-neku-od-1900-kladionica-2137</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Splitska banka]] ||118 ||banka || ||prije nego što ih je preuzela OTP banka | |- align="center" | [[Lidl]] ||110+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Farmacia]] ||110 ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Ghetaldus]] ||106 ||optika || || | |- align="center" | [[KiK]] ||105+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istarski supermarketi]] ||105 ||trgovina || ||preuzeo ih Studenac | |- align="center" | [[Borovo]] ||104-620 ||trgovina || || | |- align="center" | [[TEDi]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Sinsay]] ||100+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Unigross]] ||bgcolor="#FADA5E"|100+ ||trgovina || ||postao Ultra gros nakon udruživanja s Ultra grupom | |- align="center" | [[Ribola]] ||100 ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Smoking d.o.o.|Smoking]] / Roberto ||100 || || || |<ref>https://static.vip.hr/portal/slike/665608_prodajna%20mjesta.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[TP Varaždin]] / [[Kitro]] ||97 ||trgovina || || |<ref>https://direktorij.hr/city/varazdin/listing/kitro/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Roberto plus]] ||95 || || || |<ref>https://lidermedia.hr/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/deset-najvecih-promjena-u-hrvatskom-biznisu-zbog-prodaje-tdr-a-52695/</ref> |- align="center" | [[Prehrana trgovina]] ||94 ||trgovina || ||Zagrebačke pekarne Klara, koja ima 10 lokacija, je vlasnik tvrtke. |<ref>https://financialfilings.com/filings/zagrebacke-pekarne-klara-dd/audit-report-information/2026/57086074/</ref><ref>https://klara.hr/trgovine/</ref><ref>https://eho.zse.hr/fileadmin/issuers/ZPKL/FI-ZPKL-4ddb409a90c5b28969a6e96fc929e29a.pdf</ref><ref>https://lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/studenac-dobiva-dostojnog-protivnika-na-proximity-trzistu/</ref><ref>https://es.lider.media/2025/12/28/studenac-gana-un-oponente-digno-en-el-mercado-de-proximidad/</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Crodux]] ||93 ||benzinska || || | |- align="center" | [[Müller]] ||90+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[RM-Trgohit]] ||90+ ||trgovina || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Kerum]] ||89 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Agronom (tvrtka)|Agronom]] ||83 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Prima Pharme]] ||80+ ||ljekarna || || | |- align="center" | [[Optika Anda]] ||75+ ||optika || || | |- align="center" | [[FavBet]] ||73 ||kladionica || ||preuzeo Favorit |<ref>https://kladionice.tv/hr/kladionice/</ref> |- align="center" | [[JYSK]] ||70+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[Pan-Pek]] ||70+ || || || | |- align="center" | [[Raiffeisen banka]] ||70+ ||banka || || | |- align="center" | [[Arena Bet]] / Arena Casino ||70+ ||kladionica / automat klub & casino || || |<ref>https://betbrothers.hr/kladionice/arenabet/</ref><ref>https://www.arenacasino.hr/poslovnice</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Sloga podravska trgovina]] ||70 ||trgovina || || |<ref>https://lonia.hr/o-nama/povijest-i-tradicija-2/</ref> |- align="center" | [[Hrvatska poštanska banka]] (HPB) ||69 ||banka || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Brodokomerc]] ||65+ ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/?p=224823</ref><ref>https://www.tportal.hr/biznis/clanak/tko-su-glavne-face-rijeckog-biznisa-20150714/print</ref> |- align="center" | [[Djelo]] ||65 ||trgovina || || |<ref>https://hrcak.srce.hr/file/362243</ref><ref>https://direktorij.hr/city/sibenik/listing/djelo/</ref> |- align="center" | [[PPK Bjelovar]] ||63 || || || |<ref>https://www.ppkbjelovar.com/popis-poslovnica.aspx</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Billa]] ||62 ||trgovina || || | |- align="center" | [[NKD moda]] ||60+ ||trgovina || || | |- align="center" | [[OlyBet]] ||60 || || || | |- align="center" | [[Robin trgovina]] ||60 ||trgovina || || |<ref>https://www.robin.hr/marketi</ref> |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Mediabet]] ||60 ||kladionica || || |<ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/imovina-mediabeta-ne-pokriva-ni-trosak-stecaja-167603</ref> |- align="center" | [[Vindija]] trgovina ||59+ ||trgovina || || |<ref>https://www.vindija.hr/hr/kontakt/vindija-trgovina-kontakti</ref> |- align="center" | [[Tinker Labs]] ||56 || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Vulkan (automat klub)|Vulkan]] ||56 || || ||preuzeo ga OlyBet |<ref>https://dalmatinskiportal.hr/svecanost-na-mertojaku-krenuo-rebrending-vulkana--u-splitu-otvoren-prvi-automat-klub-olybet</ref><ref>https://casino.hr/casino/olybet-automat-klub/</ref> |- align="center" | [[Tifon]] ||54 ||benzinska || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Peko]] ||54 ||trgovina || || |<ref>https://www.poslovni.hr/kompanije/peko-jos-nece-prodavati-nekretnine-u-hrvatskoj-250042</ref> |- align="center" | [[Kaufland]] ||53 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Argentum]] ||53 || || || | |- align="center" | [[Patričar]] ||52 || || || |<ref>https://ultragros.hr/clanice/patricar/</ref> |- align="center" | [[Prima namještaj]] ||52 || || || | |- align="center" | [[Prvča (tvrtka)|Prvča]] ||52 ||poljoprivredna ljekarna || || | |- align="center" | [[Mini mljekara Veronika]] ||51 ||mljekara || || | |- align="center" | [[Deichmann]] ||51 ||trgovina || || | |- align="center" | [[Mesna industrija Ravlić]] ||50+ ||mesnica || || | |- align="center" | [[ZooCity]] ||50+ || || || | |- align="center" | bgcolor="#FFBBBB"|[[Istracommerce]] ||50+ || || ||preuzeo ih Gavrilović, pa Istarski supermarketi |<ref>https://www.poslovni.hr/domace/istracommerce-u-ovoj-godini-ocekuje-rast-prihoda-za-10-31143</ref><ref>https://www.poslovni.hr/domace/gavrilovic-stekao-90-posto-istracommercea-74860</ref><ref>https://www.poslovni.hr/hrvatska/bez-straha-od-aztn-a-konzum-nastavlja-sirenje-259765</ref> |- align="center" | [[Intersport]] ||50 || || || |<ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-isi-d.o.o_storeopening-%C5%A1ibenik-intersport-activity-6995292835247738880-zKqx</ref><ref>https://www.linkedin.com/posts/intersport-h-d-o-o_intersport-je-otvorio-novu-jubilarnu-50-activity-6991807260234526720-ogRx</ref> |- align="center" | [[McDonald's]] ||49 || || || | |- align="center" | [[NLK trgovina i distribucija]] ||49 ||kiosk || ||bredovi Daily Press, Daily Shop, Cigar Shop Churchill |<ref>https://jatrgovac.com/kiosci-uvijek-na-pravom-mjestu/</ref> |- align="center" | [[Gavrilović]] ||40-300 ||mesnica || || | |} Moguće:<br> Getro (30+), KTC (30+), Jolly-JBS (31[https://www.poslovni.hr/?p=52602][https://www.aztn.hr/uploads/documents/odluke/TN/UPI-030-022008-02006-uvjetno_dop_kon.pdf]) Pevex (34+), Sport Vision (44+), Pemo (38+), Eurospin (40+), CCC (30+), s.Oliver (35+), Galileo (40+), New Yorker (20+), H&M (20+), C&A (20+), Elipso (30+), Links (20+), Mana (30+), Surf'n'Fries (33?), Domino's Pizza (20+), KFC (20+), CARWIZ (20+), Polleo Sport (20+), Lisca (30+), Yamamay (20+), Europa 92 (30+), Mass (30+), Takko Fashion (20+), Tom Tailor (20+), Zoo Hobby (20+), Pet centar (25+), Roto dinamic / Roto Svijet Pića (25+15), Union d.d. (30+), Kraš (20+), Mesna industrija Vajda (300+?[https://medjimurski.hr/veci-prostor-i-asortiman-s-raznim-akcijskim-ponudama-uz-osiguran-parking/]), Puris - mesnica/trgovina, Purex (20+), Ljekarna Pablo (30+), Ljekarne Joukhadar (30+), Pekara Dubravica AKZ (35+), Batak, bio&bio (25+), Tvornica Zdrave Hrane (20+), HOP Shop (20+), Trgovina Planika (Tvornica obuće Planika), Alpina (40 2010.), Adria Oil (40+), Lukoil (45+), Shell (30+), Fero-Term (30+), Narodne novine (40+), Algoritam (30+), Školska knjiga (30+), McBet (46+; imali i franšizni model - vlasnik lokacije uređuje i financira poslovnicu, dok McBet osigurava ponudu/koeficijente), Sloboda d.d. iz Velike Gorice (45+[https://www.lzmk.hr/images/NatuknicezaIzdanja/Turopoljski%20leksikon/Skele.pdf]), Sloboda trgovina d.d. iz Osijeka, Merkur Rab (30+), Derby kladionica (2005. Derby je bio rangiran među šest najjačih privatnih kladionica u Hrvatskoj, a prvih 5 imalo preko 100 lokacija), ABC Astoria kladionica, CBC kladionica, Eurogol kladionica, Wettpunkt kladionice casina i automat klubovi (35+[https://www.dpd.com/hr/hr/pickup-lokacije/nasi-pickup-partneri/]), Novi list trafike, Slavija Zagreb – poduzeće za trgovinu, proizvodnju i ugostiteljstvo, PPK Zagreb, Trgopromet Zagreb (Trgopromet–Zvijezda), Gavranović d.o.o. (30+), Dergez doo (25+), Trgonom (29+), Tornado-Bakin/ERA Tornado, Jadranka trgovina (35+[https://direktorij.hr/city/mali-losinj/listing/jadranka-trgovina-d-o-o/]), Djelo Vodice (30+) ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske tvrtke| ]] {{Nacrt-kat}} p30vstap9xx0ds4p39wnyha7wsrqfoc 0 817808 7592316 7591010 2026-09-01T21:33:13Z Ame71 128419 Kvalifikacije 7592316 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1958./59. | izdanje = 8. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] | degradirani = [[NK Bela krajina|Bela krajina]]<br />Poštar<br />[[NK Kočevje|Kočevje]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Ljubljanska nogometna liga 1957./58.|1957./58.]] | sljedeća sezona = [[Ljubljanska nogometna liga 1959./60.|1959./60.]] }} Prije sezone 1958./59., [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] se spojila s [[NK Grafičar Ljubljana|Grafičarom]], čime im je omogućeno igranje u [[Slovenska nogometna zona 1958./59.|republičkoj ligi]], dok je podsavezna liga ostala bez jednog od glavnih favorita. Ilirija je osvojila naslov prvaka te se tako prvi put kvalificiralila u republičku ligu.<ref name="pag73">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 73.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] ||18||13||4||1||62||22||2,818||30 |- |2. || [[NK Litija|Litija]] ||18||11||4||3||60||25||2,400||26 |- |3. || [[NK Domžale|Domžale]] ||18||8||5||5||43||33||1,303||21 |- style="background:#FFAAAA;" |4. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||18||7||4||7||34||39||0,871||18 |- |5. || [[NK Stol Virtus|Duplica]] ||18||8||1||9||37||45||0,822||17 |- |6. || Olimpija ||18||8||1||9||41||55||0,745||17 |- |7. || Javornik Rakek ||18||7||2||9||43||49||0,877||16 |- |8. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||18||6||3||9||25||35||0,714||15 |- style="background:#FFAAAA;" |9. || Poštar ||18||3||4||11||28||44||0,636||10 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||18||4||2||12||23||49||0,469||10 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag100">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 100.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Ilirija ide u kvalifikacije (uspio je) * '''Ispali:''' ** Bela krajina, Poštar i Kočevje ispadaju u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Slovan (iz [[Slovenska nogometna zona 1958./59.|Slovenske lige 1958./59.]]), Bratstvo Hrastnik, Proletarec Zagorje, Papirničar, Rudar Hrastnik i Svoboda Kisovec iz nižeg ranga * '''Napomena:''' ** Sljedeće sezone u ligi se natjecalo 12 klubova == Kvalifikacije za popunu Slovenske lige == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||8||5||1||2||26||10||2,600||11 |- bgcolor="gold" |2. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija Ljubljana]] ||8||4||2||2||18||12||1,500||10 |- |3. || [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||8||3||2||3||16||18||0,888||8 |- |4. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||8||4||0||4||17||20||0,850||8 |- |5. || [[NK Tržič|Tržič]] ||8||1||1||6||11||28||0,392||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref>[https://slo-nogomet.net/forum/viewtopic.php?t=348&start=195 Vremeplov EX YU liga]</ref></small> |} * Nova Gorica i Ilirija plasiraju se u [[Slovenska nogometna zona 1959./60.|Slovensku ligu 1959./60.]] == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1958./59.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1958.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1959]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1958./59.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1958-59 2 podsavez]] sa472eyetyiakxlub5bin48uykavcdo 7592338 7592316 2026-09-01T22:36:56Z Croxyz 205325 ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7592338 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1958./59. | izdanje = 8. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] | degradirani = [[NK Bela krajina|Bela krajina]]<br />Poštar<br />[[NK Kočevje|Kočevje]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Ljubljanska nogometna liga 1957./58.|1957./58.]] | sljedeća sezona = [[Ljubljanska nogometna liga 1959./60.|1959./60.]] }} Prije sezone 1958./59., [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] se spojila s [[NK Grafičar Ljubljana|Grafičarom]], čime im je omogućeno igranje u [[Slovenska nogometna zona 1958./59.|republičkoj ligi]], dok je podsavezna liga ostala bez jednog od glavnih favorita. Ilirija je osvojila naslov prvaka te se tako prvi put kvalificiralila u republičku ligu.<ref name="pag73">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 73.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] ||18||13||4||1||62||22||2,818||30 |- |2. || [[NK Litija|Litija]] ||18||11||4||3||60||25||2,400||26 |- |3. || [[NK Domžale|Domžale]] ||18||8||5||5||43||33||1,303||21 |- style="background:#FFAAAA;" |4. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||18||7||4||7||34||39||0,871||18 |- |5. || [[NK Stol Virtus|Duplica]] ||18||8||1||9||37||45||0,822||17 |- |6. || Olimpija ||18||8||1||9||41||55||0,745||17 |- |7. || Javornik Rakek ||18||7||2||9||43||49||0,877||16 |- |8. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||18||6||3||9||25||35||0,714||15 |- style="background:#FFAAAA;" |9. || Poštar ||18||3||4||11||28||44||0,636||10 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||18||4||2||12||23||49||0,469||10 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag100">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 100.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Ilirija ide u kvalifikacije (uspjela je) * '''Ispali:''' ** Bela krajina, Poštar i Kočevje ispadaju u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Slovan (iz [[Slovenska nogometna zona 1958./59.|Slovenske lige 1958./59.]]), Bratstvo Hrastnik, Proletarec Zagorje, Papirničar, Rudar Hrastnik i Svoboda Kisovec iz nižeg ranga * '''Napomena:''' ** Sljedeće sezone u ligi se natjecalo 12 klubova == Kvalifikacije za popunu Slovenske lige == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ND Gorica|Nova Gorica]] ||8||5||1||2||26||10||2,600||11 |- bgcolor="gold" |2. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija Ljubljana]] ||8||4||2||2||18||12||1,500||10 |- |3. || [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||8||3||2||3||16||18||0,888||8 |- |4. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||8||4||0||4||17||20||0,850||8 |- |5. || [[NK Tržič|Tržič]] ||8||1||1||6||11||28||0,392||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref>[https://slo-nogomet.net/forum/viewtopic.php?t=348&start=195 Vremeplov EX YU liga]</ref></small> |} * Nova Gorica i Ilirija plasirali su se u [[Slovenska nogometna zona 1959./60.|Slovensku ligu 1959./60.]] == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1958./59.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1958.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1959]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1958./59.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1958-59 2 podsavez]] 822c4btju79yxq3thv7e8gkwkw9dznq 2 817873 7592188 7592001 2026-09-01T13:28:37Z PegiMusic 371193 Stilsko uređivanje i uklanjanje ponavljanja 7592188 wikitext text/x-wiki '''Miroslav Kurcinak''' hrvatski je tekstopisac i skladatelj. Kao autor surađivao je s izvođačima iz Hrvatske, među kojima su Mladen Grdović, Slavonske Lole i Bruno Rački. == Autorski rad == Kao autor pojavljuje u bazi HDS ZAMP-a, u kojoj su evidentirana njegova glazbena djela.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Baza autora|url=https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153907477|access-date=2026-08-31|website=www.zamp.hr|language=hr}}</ref> Njegov autorski rad bilježi se najmanje od 2008. godine. Na Zlatnim žicama Slavonije 2008. bio je potpisan kao autor tekstova pjesama „Ne budite moju dragu“ u izvedbi Tamburaškog sastava Izvor, „Neću nikud iz svog sela“ u izvedbi Đerdana te „Ja sam prava bećaruša“ u izvedbi Cecilije Krnić i Đerdana.<ref>{{Citiranje weba|title=Zlatne žice Slavonije 2008. – program|url=https://forum.tambura.com.hr/archive/index.php/t-66-p-2.html|url-status=live|access-date=1. rujna 2026.|website=Tambura.com.hr}}</ref><ref name=":0" /> Godine 2009. pjesma „Ne budite moju dragu“ objavljena je na albumu „Tko sam, što sam“ Tamburaškog sastava Izvor u izdanju Croatia Recordsa.<ref>{{Citiranje weba|last=crorec-autor|date=2009-07-03|title=Tko Sam Što Sam|url=https://crorec.net/album/tko-sam-sto-sam/|access-date=2026-09-01|website=Croatia Records|language=hr}}</ref> Autor teksta pjesme naveden je u javnim kreditima izdanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Kupi Tamburaški Sastav Izvor: Tko Sam, Što Sam|url=https://www.jeftinije.hr/Proizvod/4367412/audio-video/glazba-film/cd/kupi-tamburaski-sastav-izvor-tko-sam-sto-sam|access-date=2026-09-01|website=Jeftinije.hr|language=hr-hr}}</ref> Godine 2013. pjesma „Ja sam prava bećarina“ u izvedbi Đerdana bila je zastupljena na tamburaškoj top-listi Radio Osijeka.<ref>{{Citiranje weba|title=Top lista - TAMBURAŠKA (3.11.2013.)|url=https://radio.hrt.hr/radio-osijek/zabava/top-lista-tamburaska-3112013-3765434|access-date=2026-09-01|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Godine 2022. pjesma „Ja sam prava bećarina“ u izvedbi Lucky Banda objavljena je na festivalskom izdanju „Šokačke pisme – 17. Glazbeni festival Županja 2022.“ Croatia Recordsa. Glazbu je skladao Tomislav Nemet, koji potpisuje i aranžman, dok je autor teksta naveden u službenim kreditima izdanja.<ref>{{Citation|title=Ja Sam Prava Bećarina|url=https://www.youtube.com/watch?v=CDkZnlzXGhQ|date=2022-06-08|accessdate=2026-09-01|last=Lucky Band - Topic}}</ref> Pjesma je tijekom 2022. bila zastupljena i na tamburaškoj top-listi Radio Osijeka.<ref>{{Citiranje weba|title=Tamburaška promenada (07.08.2022.)|url=https://radio.hrt.hr/radio-osijek/zabava/tamburaska-promenada-07082022-8913137|access-date=2026-09-01|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Godine 2023. bio je autor teksta pjesme „Što stariji sve sam luđi“ u izvedbi sastava Slavonske Lole, predstavljene na festivalu Zlatne žice Slavonije.<ref>{{Citiranje weba|title=Zlatne žice Slavonije 2023. - prijenos na Radio Osijeku|url=https://radio.hrt.hr/radio-osijek/obavijesti/zlatne-zice-slavonije-2023-prijenos-na-radio-osijeku-10971878|access-date=2026-08-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Godine 2026. napisao je tekst i glazbu pjesme „Nisam zna“ koju izvodi Mladen Grdović.<ref>{{Citiranje weba|title=Arhiva 2026|url=https://cmcfestival.com.hr/?tag=2026|access-date=2026-08-31|website=CMC festival Vodice|language=hr}}</ref> Iste godine napisao je tekst i glazbu pjesme „Da mi je još jednom“ u izvedbi Brune Račkog.<ref>{{Citiranje weba|last=elatus.net|date=2026-07-21|title=Bruno Rački novi singl “Da mi je još jednom” posvećuje svim izgubljenima i voljenima|url=https://www.menart.hr/hr/novosti/bruno-racki-novi-singl-da-mi-je-jos-jednom-posvecuje-svim-izgubljenima-i-voljenima|access-date=2026-08-31|website=Menart|language=hr}}</ref> == Izabrana djela == * „Ne budite moju dragu“ – Tamburaški sastav Izvor * „Neću nikud iz svog sela“ – Đerdani * „Ja sam prava bećaruša“ – Cecilija Krnić i Đerdani * „Ja sam prava bećarina“ – Lucky Band * „Što stariji sve sam luđi“ – Slavonske Lole * „Nisam zna“ – Mladen Grdović * „Da mi je još jednom“ – Bruno Rački == Izvori == <references /> jeze16n7f60oz2zxcoq9bwcr4vq65mn 7592227 7592188 2026-09-01T14:24:41Z Croxyz 205325 7592227 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|ne ispunjava kriterije, AI clanak|datum=Rujan 2026.|predlagatelj=Croxyz}} '''Miroslav Kurcinak''' hrvatski je tekstopisac i skladatelj. Kao autor surađivao je s izvođačima iz Hrvatske, među kojima su Mladen Grdović, Slavonske Lole i Bruno Rački. == Autorski rad == Kao autor pojavljuje u bazi HDS ZAMP-a, u kojoj su evidentirana njegova glazbena djela.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Baza autora|url=https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153907477|access-date=2026-08-31|website=www.zamp.hr|language=hr}}</ref> Njegov autorski rad bilježi se najmanje od 2008. godine. Na Zlatnim žicama Slavonije 2008. bio je potpisan kao autor tekstova pjesama „Ne budite moju dragu“ u izvedbi Tamburaškog sastava Izvor, „Neću nikud iz svog sela“ u izvedbi Đerdana te „Ja sam prava bećaruša“ u izvedbi Cecilije Krnić i Đerdana.<ref>{{Citiranje weba|title=Zlatne žice Slavonije 2008. – program|url=https://forum.tambura.com.hr/archive/index.php/t-66-p-2.html|url-status=live|access-date=1. rujna 2026.|website=Tambura.com.hr}}</ref><ref name=":0" /> Godine 2009. pjesma „Ne budite moju dragu“ objavljena je na albumu „Tko sam, što sam“ Tamburaškog sastava Izvor u izdanju Croatia Recordsa.<ref>{{Citiranje weba|last=crorec-autor|date=2009-07-03|title=Tko Sam Što Sam|url=https://crorec.net/album/tko-sam-sto-sam/|access-date=2026-09-01|website=Croatia Records|language=hr}}</ref> Autor teksta pjesme naveden je u javnim kreditima izdanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Kupi Tamburaški Sastav Izvor: Tko Sam, Što Sam|url=https://www.jeftinije.hr/Proizvod/4367412/audio-video/glazba-film/cd/kupi-tamburaski-sastav-izvor-tko-sam-sto-sam|access-date=2026-09-01|website=Jeftinije.hr|language=hr-hr}}</ref> Godine 2013. pjesma „Ja sam prava bećarina“ u izvedbi Đerdana bila je zastupljena na tamburaškoj top-listi Radio Osijeka.<ref>{{Citiranje weba|title=Top lista - TAMBURAŠKA (3.11.2013.)|url=https://radio.hrt.hr/radio-osijek/zabava/top-lista-tamburaska-3112013-3765434|access-date=2026-09-01|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Godine 2022. pjesma „Ja sam prava bećarina“ u izvedbi Lucky Banda objavljena je na festivalskom izdanju „Šokačke pisme – 17. Glazbeni festival Županja 2022.“ Croatia Recordsa. Glazbu je skladao Tomislav Nemet, koji potpisuje i aranžman, dok je autor teksta naveden u službenim kreditima izdanja.<ref>{{Citation|title=Ja Sam Prava Bećarina|url=https://www.youtube.com/watch?v=CDkZnlzXGhQ|date=2022-06-08|accessdate=2026-09-01|last=Lucky Band - Topic}}</ref> Pjesma je tijekom 2022. bila zastupljena i na tamburaškoj top-listi Radio Osijeka.<ref>{{Citiranje weba|title=Tamburaška promenada (07.08.2022.)|url=https://radio.hrt.hr/radio-osijek/zabava/tamburaska-promenada-07082022-8913137|access-date=2026-09-01|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Godine 2023. bio je autor teksta pjesme „Što stariji sve sam luđi“ u izvedbi sastava Slavonske Lole, predstavljene na festivalu Zlatne žice Slavonije.<ref>{{Citiranje weba|title=Zlatne žice Slavonije 2023. - prijenos na Radio Osijeku|url=https://radio.hrt.hr/radio-osijek/obavijesti/zlatne-zice-slavonije-2023-prijenos-na-radio-osijeku-10971878|access-date=2026-08-31|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Godine 2026. napisao je tekst i glazbu pjesme „Nisam zna“ koju izvodi Mladen Grdović.<ref>{{Citiranje weba|title=Arhiva 2026|url=https://cmcfestival.com.hr/?tag=2026|access-date=2026-08-31|website=CMC festival Vodice|language=hr}}</ref> Iste godine napisao je tekst i glazbu pjesme „Da mi je još jednom“ u izvedbi Brune Račkog.<ref>{{Citiranje weba|last=elatus.net|date=2026-07-21|title=Bruno Rački novi singl “Da mi je još jednom” posvećuje svim izgubljenima i voljenima|url=https://www.menart.hr/hr/novosti/bruno-racki-novi-singl-da-mi-je-jos-jednom-posvecuje-svim-izgubljenima-i-voljenima|access-date=2026-08-31|website=Menart|language=hr}}</ref> == Izabrana djela == * „Ne budite moju dragu“ – Tamburaški sastav Izvor * „Neću nikud iz svog sela“ – Đerdani * „Ja sam prava bećaruša“ – Cecilija Krnić i Đerdani * „Ja sam prava bećarina“ – Lucky Band * „Što stariji sve sam luđi“ – Slavonske Lole * „Nisam zna“ – Mladen Grdović * „Da mi je još jednom“ – Bruno Rački == Izvori == <references /> hkykx5ciaydqio6x2y6h0tvxumkq473 0 817878 7592176 2026-09-01T12:40:12Z Cybermb 1634 n.č., početak 7592176 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I – Skupine B''''' za 2018. godinu. <br> Održano je u travnju 2018. godine u [[Kaunas]]u u [[Litva|Litvi]]. <br> Predstavljalo je treći stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je šest reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 23. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2018. godinu. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija Litve. == Mjesto odigravanja == * ''Žalgiris Arena'', [[Kaunas]], {{Z|LIT}} [[Litva]] == Sustav natjecanja == Šest momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|EST}} Estonija * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|JAP}} Japan * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|RUM}} Rumunjska * {{Z|UKR}} Ukrajina == Rezultati == == Ljestvica i konačni plasman == == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu elitne divizije 2018.]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/tournaments?tournamentType=WM&selectedSeason=2018&tournamentCategory=worlds iihf.com, ''World Championships / 2018''] * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/events/2018/wmib iihf.com, ''2018 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP Division I, Group B''] * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2018 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2018''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2018_IIHF_World_Championship_Division_I en.wikipedia.org, ''2018 IIHF World Championship Division I''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/events/2018/wmib/schedule iihf.com, '''2018 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP Division I, Group B / Games''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/events/2018/wmib/standings/roundrobin iihf.com, '''2018 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP Division I, Group B / Standings''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/events/2018/wmib/skaters/scoringleaders iihf.com, '''2018 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP Division I, Group B / Stats''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/639/ stats.iihf.com, ''2018 / IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP DIV I GROUP B''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/639/IHM639200_76_15_0.pdf stats.iihf.com, ''2018 / IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP DIV I GROUP B / ROUND ROBIN''], objavljeno 28. travnja 2018., preuzeto 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/639/IHM639000_FINAL_RANKING_1_0.pdf stats.iihf.com, ''2018 / IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP DIV I GROUP B / FINAL RANKING''], objavljeno 29. travnja 2018., preuzeto 1. rujna 2026. * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2018.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2018''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2018.html hokej.sfrp.cz, ''2018 / World Championship''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html?season=2018 eurohockey.com, ''World Championship d1B / 2017-2018''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2018/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''Statistics World Championship D1B 2017-2018''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b/2017-2018 eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B / 2017-2018''], pristupljeno 1. rujna 2026. * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2018.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2018 Division I (Level II) - Winner Great Britain''], pristupljeno 1. rujna 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2018 I B]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Litvi]] [[Kategorija:Šport u Kaunasu]] iwhhyh8qtmgrrk19etgy8eyl29qooy1 3 817879 7592202 2026-09-01T13:54:01Z PegiMusic 371193 /* Molba za pregled nacrta */ novi odlomak 7592202 wikitext text/x-wiki == Molba za pregled nacrta == Molim iskusnije suradnike za pregled nacrta prije eventualnog premještanja u glavni imenski prostor. Riječ je o nacrtu biografskog članka o meni, pa želim transparentno navesti da postoji sukob interesa. Posebno molim procjenu enciklopedijske značajnosti, kvalitete i neovisnosti izvora te eventualne prijedloge za doradu. Hvala. [[Suradnik:PegiMusic|PegiMusic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:PegiMusic|razgovor]])</small> 15:54, 1. rujna 2026. (CEST) nkj7ep4gwjq487nfqd6lnyheo4947bw 14 817880 7592204 2026-09-01T13:55:36Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Udarne svemirske letjelice]] [[Kategorija:Istraživanje Mjeseca|Udarne]]«. 7592204 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Udarne svemirske letjelice]] [[Kategorija:Istraživanje Mjeseca|Udarne]] stjdodvk6b84irw60ujung1aolhu9em 7592206 7592204 2026-09-01T13:56:22Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Kategorija:Mjesečeve udarne svemirske letjelice]] na [[Kategorija:Letjelice koje su udarile u Mjesec]] bez preusmjeravanja 7592204 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Udarne svemirske letjelice]] [[Kategorija:Istraživanje Mjeseca|Udarne]] stjdodvk6b84irw60ujung1aolhu9em 4 817881 7592229 2026-09-01T14:24:53Z Croxyz 205325 /* Suradnik:PegiMusic/Vježbalište */ novi odlomak 7592229 wikitext text/x-wiki == [[Suradnik:PegiMusic/Vježbalište]] == {{Rasprava o brisanju |status = novo |ime_stranice = Suradnik:PegiMusic/Vježbalište |predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}} |razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije, AI clanak |osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}} |datum_i_vrijeme = 16:24, 1. rujna 2026. (CEST) |razlog = <!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --> }} <!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --> <!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --> {{Collapse bottom}} a79ymlaxp1i62j8976099mp9rx5od9b 828 817882 7592245 2026-09-01T14:51:04Z Дејан2021 257346 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »local lang = mw.language.getContentLanguage() local Math = require('Module:Math') local SortKey = require('Module:Sortkey') -- constants local INF = math.huge local NEGINF = -math.huge local MINUS = '−' -- Unicode U+2212 MINUS SIGN (UTF-8: e2 88 92) -------------------------------------------------------------------------------- -- Nts class -------------------------------------------------------------------------------- local Nts = {} Nts.__i...«. 7592245 Scribunto text/plain local lang = mw.language.getContentLanguage() local Math = require('Module:Math') local SortKey = require('Module:Sortkey') -- constants local INF = math.huge local NEGINF = -math.huge local MINUS = '−' -- Unicode U+2212 MINUS SIGN (UTF-8: e2 88 92) -------------------------------------------------------------------------------- -- Nts class -------------------------------------------------------------------------------- local Nts = {} Nts.__index = Nts Nts.formats = { no = true, yes = true, } function Nts.new(args) local self = setmetatable({}, Nts) self:parseNumber(args[1]) -- Set the format string self.format = args.format or 'yes' if not Nts.formats[self.format] then error(string.format( "'%s' is not a valid format", tostring(self.format) ), 0) end -- To display some text before the display version of the number -- {{nts|123456789.00123|prefix=approx.&nbsp;}} → approx. 123,456,789.00123 self.prefix = args.prefix or '' -- debug info self.debug = args.debug or 'no' self.quiet = args.quiet or 'no' return self end -- Parse the entered number function Nts:parseNumber(s) -- sanitize s = s or ''; s = string.gsub(s,'&minus;','-') s = string.gsub(s, MINUS, '-') self.rawNumberString = s -- fractions. was somewhat but completely broken at some point self.isFraction = (string.find(s, '/') ~= nil) if self.isFraction then error(string.format( "Fractions are not supported", tostring(s) ), 0) end -- format detection self.isScientificNotation = (string.find(s, 'e') ~= nil) -- parse with language options self.number = lang:parseFormattedNumber(s) -- parse with fallback if not self.number then self.number = tonumber(s) end -- allow for empty string as a value if not self.number then -- error(string.format( -- "'%s' is not a valid number", -- tostring(s) -- ), 0) self.number = NEGINF end if self.number < 0 then self.sign = MINUS else self.sign = '' end self.absNumber = math.abs(self.number) if self.absNumber ~= INF then self.magnitude = math.floor(math.log10(self.absNumber)) self.significand = self.number / 10^self.magnitude self.precision = Math._precision(self.rawNumberString) self.integer = math.floor(self.absNumber) self.fractional = math.abs(self.number - self.integer) end end function Nts:makeDisplay() local ret ={} if self.quiet == 'yes' then return '' end ret[#ret + 1] = self.prefix local sciNotation = string.find(tostring(self.number),'e') if self.absNnumber == INF or isNaN(self.number) or self.magnitude ==nil or math.abs(self.magnitude) == INF then ret[#ret + 1] = string.gsub(self.rawNumberString, '-', MINUS) elseif sciNotation ~= nil or math.abs(self.magnitude) >= 9 then ret[#ret + 1] = self.sign if self.format == 'yes' then ret[#ret + 1] = lang:formatNum(math.abs(self.number * 10^-self.magnitude)) else ret[#ret + 1] = math.abs(self.number * 10^-self.magnitude) end ret[#ret + 1] = '<span style="margin-left:0.2em">×<span style="margin-left:0.1em">10</span></span><s style="display:none">^</s>^{' if self.magnitude<0 then ret[#ret + 1] = MINUS .. (-self.magnitude) else ret[#ret + 1] = self.magnitude end ret[#ret + 1] = '}' else ret[#ret + 1] = self.sign if self.format == 'yes' then ret[#ret + 1] = Math._precision_format(self.absNumber, self.precision) else local newPrecision = Math._precision(self.absNumber) ret[#ret + 1] = tostring(self.absNumber) if newPrecision < self.precision then if self.integer == self.absNumber then ret[#ret + 1] = '.' end ret[#ret + 1] = string.rep('0', math.min(12, self.precision - newPrecision) ) end end end return table.concat(ret) end function Nts:makeSortKey() return SortKey._sortKeyForNumber(self.number) .. '♠' end function ifNaNThen(n,p) if isNaN(n) then return p end return n end function isNaN(n) return n ~= n end function Nts:renderTrackingCategories() if self.hasDeprecatedParameters then return '[[Category:Nts templates with deprecated parameters]]' else return '' end end function Nts:__tostring() local root = mw.html.create() local span = root:tag('span') :attr('data-sort-value', self:makeSortKey()) if self.debug == 'yes' then span:tag('span') :css('border', '1px solid') :wikitext(self:makeSortKey()) elseif self.quiet ~= 'no' then span:css('display', 'none') end -- Display if self.quiet == 'no' then span:wikitext(self:makeDisplay()) end -- Tracking categories root:wikitext(self:renderTrackingCategories()) return tostring(root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} function p._exportClasses() return { Nts = Nts } end function p._main(args) local success, ret = pcall(function () local nts = Nts.new(args) return tostring(nts) end) if success then return ret else ret = string.format( '<strong class="error">Error in [[Template:Nts]]: %s</strong>', ret ) if mw.title.getCurrentTitle().namespace == 0 then -- Only categorise in the main namespace ret = ret .. '[[Category:Nts templates with errors]]' end return ret end end function p.main(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, { wrappers = { 'Template:Number table sorting' }, }) return p._main(args) end return p drr3i0ei2ft0dti70bp2ifcjlftoj5w 828 817883 7592248 2026-09-01T14:58:04Z Дејан2021 257346 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Implements {{tl|Number table sorting}}«. 7592248 wikitext text/x-wiki Implements {{tl|Number table sorting}} d4fdei3ypo8j2vzzwks1d5qylftjrjz 7592490 7592248 2026-09-02T10:34:29Z Дејан2021 257346 7592490 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|pogriješio sam pri stvaranju predložka...|datum=Rujan 2026.|predlagatelj=Дејан2021}} gio10jni13qhrew9xcutx9apoej9q6i 0 817884 7592266 2026-09-01T16:39:51Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1350390173|Palus Epidemiarum]]« 7592266 wikitext text/x-wiki {{Infookvir mjesečev krater ili more|name=Palus Epidemiarum|image=[[Image:Palus-epidemiarum-clem1.jpg|240px|Palus Epidemiarum]]|caption=|coordinates={{coord|32.0|S|28.2|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=286 km|eponym=Marsh of Epidemics}} [[Datoteka:Palus_Epidemiarum_4131_h3.jpg|desno|mini|240x240px| Slika Lunar Orbitera 4 iz 1967.]] '''Palus Epidemiarum''' {{Lat.|palūs epidēmiārum|prijevod=močvara epidemija}}) je malo [[Mjesečeva mora|mjesečevo more]] na jugozapadnom dijelu [[Mjesec|Mjesečeve]] [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane]]. Ovaj objekt tvori neravni pojas terena poplavljenog [[Lava|lavom]] koji se proteže uglavnom od zapada prema istoku, s proširenjem prema sjeveru blizu zapadnog kraja. Premošuje plitku dolinu dimenzija 300 x 120&nbsp;km. Prosječna debljina bazalta je 200-250&nbsp;m, s maksimalnom dubinom od 750&nbsp;m. <ref name="Dehon1977">{{Citation|title=Mare Humorum and Mare Nubium: basalt thickness and basin-forming history.|last=Dehon|first=R. A.|journal=Lunar Science Conference, 8th, Houston, Tex., March 14-18, 1977, Proceedings|publication-place=New York|publisher=Pergamon Press, Inc.|volume=1|pages=633–641|date=1977|bibcode=1977LPSC....8..633D|postscript=.}}</ref> Objekt se nalazi jugozapadno od [[More oblaka|Mora oblaka]] ({{Lat.|Mare Nubium}}) i jugoistočno od [[More vlage|Mora vlage]] ({{Lat.|Mare Humorum}}). Ovo more značajno je po sustavu [[Rille|brazda]] na zapadnom kraju nazvanom [[Rimae Ramsden]] i po širokom klancu [[Rimae Hesiodus]] koji se proteže otprilike od središnje točke do istoka-sjeveroistoka u duljini od oko 300 km. Poplavljeni krater [[Capuanus (krater)|Capuanus]] zauzima južno središte Palus Epidemiarum i pričvršćen je za južni rub. Blizu zapadnog kraja nalazi se poplavljeni krater [[Ramsden (krater)|Ramsden]], po kojem su krateri Rimae Ramsden i dobili ime. Krater [[Cichus (krater)|Cichus]] čini istočni rub mora. Sjeverni nastavak morskog ruba doseže vanjske rubove kratera [[Campanus (krater)|Campanus]] i [[Mercator (krater)|Mercator]] . Uska dolina između ovih kratera spaja Palus Epidemiarum s [[More oblaka|Morem oblaka]] (Mare Nubium), a brazda iz Rimae Ramsden prati tok ove pukotine. Mali dvostruki krater [[Marth (mjesečev krater)|Marth]] leži na južnoj središnjoj točki ovog sjevernog proširenja. Selenografske koordinate ovog objekta su 32,0° J, 28,2° Z, a nalazi se unutar promjera od 286 km. Podaci [[Visinomjer|altimetrije]] sa [[svemirske letjelice]] [[Clementine (letjelica)|Clementine]] pokazuju da se ovaj objekt spušta od zapada prema istoku, s visinskom razlikom od 2 km od jednog do drugog kraja. == Vidi također == * [[Vulkanizam na Mjesecu]] == Reference == <references> <ref name="Dehon1977" /> </references> == Vanjske poveznice == * [http://www.lpod.org/LPOD-2005-05-24.htm LPOD &#x2014; Grand Central Station] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929092859/http://www.lpod.org/LPOD-2005-05-24.htm|date=2007-09-29}} [[Kategorija:Mjesečeva mora]] ily76v82a6wqdi771ihrijkgvlxzln9 7592270 7592266 2026-09-01T16:49:20Z Argo Navis 852 sređeno 7592270 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = Palus Epidemiarum | slika = Mare Nubium (LRO) (cropped to Palus Epidemiarum).png | slika_opis = | koordinate = {{coord|32.0|S|28.2|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 286 km | dubina = | kolongituda = | nastanak = | eponim = {{Lat.|palūs epidēmiārum|prijevod=močvara epidemija}} }} [[Datoteka:Location of Palus Epidemiarum.jpg|mini|lijevo|150px|Položaj Palus Epidemiarum]] [[Datoteka:Palus_Epidemiarum_4131_h3.jpg|desno|mini|300px|Snimka [[Lunar Orbiter 4|Lunar Orbitera 4]] iz 1967.]] '''Palus Epidemiarum''' {{Lat.|palūs epidēmiārum|prijevod=močvara epidemija}}) je malo [[Mjesečeva mora|mjesečevo more]] na jugozapadnom dijelu [[Mjesec|Mjesečeve]] [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane]]. Ovaj objekt tvori neravni pojas terena poplavljenog [[Lava|lavom]] koji se proteže uglavnom od zapada prema istoku, s proširenjem prema sjeveru blizu zapadnog kraja. Premošuje plitku dolinu dimenzija 300 x 120&nbsp;km. Prosječna debljina bazalta je 200-250&nbsp;m, s maksimalnom dubinom od 750&nbsp;m.<ref name="Dehon1977"/> Objekt se nalazi jugozapadno od [[More oblaka|Mora oblaka]] ({{Lat.|Mare Nubium}}) i jugoistočno od [[More vlage|Mora vlage]] ({{Lat.|Mare Humorum}}). Ovo more značajno je po sustavu [[Rille|brazda]] na zapadnom kraju nazvanom [[Rimae Ramsden]] i po širokom klancu [[Rimae Hesiodus]] koji se proteže otprilike od središnje točke do istoka-sjeveroistoka u duljini od oko 300 km. Poplavljeni krater [[Capuanus (krater)|Capuanus]] zauzima južno središte Palus Epidemiarum i pričvršćen je za južni rub. Blizu zapadnog kraja nalazi se poplavljeni krater [[Ramsden (krater)|Ramsden]], po kojem su krateri Rimae Ramsden i dobili ime. Krater [[Cichus (krater)|Cichus]] čini istočni rub mora. Sjeverni nastavak morskog ruba doseže vanjske rubove kratera [[Campanus (krater)|Campanus]] i [[Mercator (krater)|Mercator]] . Uska dolina između ovih kratera spaja Palus Epidemiarum s [[More oblaka|Morem oblaka]], a brazda iz Rimae Ramsden prati tok ove pukotine. Mali dvostruki krater [[Marth (mjesečev krater)|Marth]] leži na južnoj središnjoj točki ovog sjevernog proširenja. Selenografske koordinate ovog objekta su 32,0° J, 28,2° Z, a nalazi se unutar promjera od 286 km. Podaci [[Visinomjer|altimetrije]] sa [[svemirske letjelice]] [[Clementine (letjelica)|Clementine]] pokazuju da se ovaj objekt spušta od zapada prema istoku, s visinskom razlikom od 2 km od jednog do drugog kraja. == Povezani članci == * [[Vulkanizam na Mjesecu]] == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="Dehon1977">{{citation | title=Mare Humorum and Mare Nubium: basalt thickness and basin-forming history. | last=Dehon | first=R. A. | work=Lunar Science Conference, 8th, Houston, Tex., March 14-18, 1977, Proceedings | publication-place=New York | publisher=Pergamon Press, Inc. | volume=1 | pages=633–641 | date=1977 | bibcode=1977LPSC....8..633D | postscript=. }}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.lpod.org/LPOD-2005-05-24.htm LPOD &mdash; Grand Central Station] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929092859/http://www.lpod.org/LPOD-2005-05-24.htm |date=2007-09-29 }} [[Kategorija:Mjesečeva mora]] earzt4hr1fnnuxcb9oo2rwzeg9r6ljx 7592272 7592270 2026-09-01T16:50:06Z Argo Navis 852 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Mjesečeva mora|Mjesečeva mora]]: "Epidemiarum" uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592272 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = Palus Epidemiarum | slika = Mare Nubium (LRO) (cropped to Palus Epidemiarum).png | slika_opis = | koordinate = {{coord|32.0|S|28.2|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 286 km | dubina = | kolongituda = | nastanak = | eponim = {{Lat.|palūs epidēmiārum|prijevod=močvara epidemija}} }} [[Datoteka:Location of Palus Epidemiarum.jpg|mini|lijevo|150px|Položaj Palus Epidemiarum]] [[Datoteka:Palus_Epidemiarum_4131_h3.jpg|desno|mini|300px|Snimka [[Lunar Orbiter 4|Lunar Orbitera 4]] iz 1967.]] '''Palus Epidemiarum''' {{Lat.|palūs epidēmiārum|prijevod=močvara epidemija}}) je malo [[Mjesečeva mora|mjesečevo more]] na jugozapadnom dijelu [[Mjesec|Mjesečeve]] [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane]]. Ovaj objekt tvori neravni pojas terena poplavljenog [[Lava|lavom]] koji se proteže uglavnom od zapada prema istoku, s proširenjem prema sjeveru blizu zapadnog kraja. Premošuje plitku dolinu dimenzija 300 x 120&nbsp;km. Prosječna debljina bazalta je 200-250&nbsp;m, s maksimalnom dubinom od 750&nbsp;m.<ref name="Dehon1977"/> Objekt se nalazi jugozapadno od [[More oblaka|Mora oblaka]] ({{Lat.|Mare Nubium}}) i jugoistočno od [[More vlage|Mora vlage]] ({{Lat.|Mare Humorum}}). Ovo more značajno je po sustavu [[Rille|brazda]] na zapadnom kraju nazvanom [[Rimae Ramsden]] i po širokom klancu [[Rimae Hesiodus]] koji se proteže otprilike od središnje točke do istoka-sjeveroistoka u duljini od oko 300 km. Poplavljeni krater [[Capuanus (krater)|Capuanus]] zauzima južno središte Palus Epidemiarum i pričvršćen je za južni rub. Blizu zapadnog kraja nalazi se poplavljeni krater [[Ramsden (krater)|Ramsden]], po kojem su krateri Rimae Ramsden i dobili ime. Krater [[Cichus (krater)|Cichus]] čini istočni rub mora. Sjeverni nastavak morskog ruba doseže vanjske rubove kratera [[Campanus (krater)|Campanus]] i [[Mercator (krater)|Mercator]] . Uska dolina između ovih kratera spaja Palus Epidemiarum s [[More oblaka|Morem oblaka]], a brazda iz Rimae Ramsden prati tok ove pukotine. Mali dvostruki krater [[Marth (mjesečev krater)|Marth]] leži na južnoj središnjoj točki ovog sjevernog proširenja. Selenografske koordinate ovog objekta su 32,0° J, 28,2° Z, a nalazi se unutar promjera od 286 km. Podaci [[Visinomjer|altimetrije]] sa [[svemirske letjelice]] [[Clementine (letjelica)|Clementine]] pokazuju da se ovaj objekt spušta od zapada prema istoku, s visinskom razlikom od 2 km od jednog do drugog kraja. == Povezani članci == * [[Vulkanizam na Mjesecu]] == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="Dehon1977">{{citation | title=Mare Humorum and Mare Nubium: basalt thickness and basin-forming history. | last=Dehon | first=R. A. | work=Lunar Science Conference, 8th, Houston, Tex., March 14-18, 1977, Proceedings | publication-place=New York | publisher=Pergamon Press, Inc. | volume=1 | pages=633–641 | date=1977 | bibcode=1977LPSC....8..633D | postscript=. }}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.lpod.org/LPOD-2005-05-24.htm LPOD &mdash; Grand Central Station] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929092859/http://www.lpod.org/LPOD-2005-05-24.htm |date=2007-09-29 }} [[Kategorija:Mjesečeva mora|Epidemiarum]] c98n4newduv00un2aq36a4rpcdh64p9 7592327 7592272 2026-09-01T22:19:53Z Argo Navis 852 sređeno 7592327 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = Palus Epidemiarum | slika = Mare Nubium (LRO) (cropped to Palus Epidemiarum).png | slika_opis = | koordinate = {{coord|32.0|S|28.2|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 286 km | dubina = | kolongituda = | nastanak = | eponim = {{Lat.|palūs epidēmiārum|prijevod=močvara epidemija}} }} [[Datoteka:Location of Palus Epidemiarum.jpg|mini|lijevo|150px|Položaj Palus Epidemiarum]]<!-- [[Datoteka:Palus_Epidemiarum_4131_h3.jpg|desno|mini|300px|Snimka [[Lunar Orbiter 4|Lunar Orbitera 4]] iz 1967.]] --> '''Palus Epidemiarum''' {{Lat.|palūs epidēmiārum|prijevod=močvara epidemija}}) je malo [[Mjesečeva mora|mjesečevo more]] na jugozapadnom dijelu [[Mjesec|Mjesečeve]] [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane]]. Ovaj objekt tvori neravni pojas terena poplavljenog [[Lava|lavom]] koji se proteže uglavnom od zapada prema istoku, s proširenjem prema sjeveru blizu zapadnog kraja. Premošuje plitku dolinu dimenzija 300 x 120&nbsp;km. Prosječna debljina bazalta je 200-250&nbsp;m, s maksimalnom dubinom od 750&nbsp;m.<ref name="Dehon1977"/> Objekt se nalazi jugozapadno od [[More oblaka|Mora oblaka]] ({{Lat.|Mare Nubium}}) i jugoistočno od [[More vlage|Mora vlage]] ({{Lat.|Mare Humorum}}). Ovo more značajno je po sustavu [[Rille|brazda]] na zapadnom kraju nazvanom [[Rimae Ramsden]] i po širokom klancu [[Rimae Hesiodus]] koji se proteže otprilike od središnje točke do istoka-sjeveroistoka u duljini od oko 300 km. Poplavljeni krater [[Capuanus (krater)|Capuanus]] zauzima južno središte Palus Epidemiarum i pričvršćen je za južni rub. Blizu zapadnog kraja nalazi se poplavljeni krater [[Ramsden (krater)|Ramsden]], po kojem su krateri Rimae Ramsden i dobili ime. Krater [[Cichus (krater)|Cichus]] čini istočni rub mora. Sjeverni nastavak morskog ruba doseže vanjske rubove kratera [[Campanus (krater)|Campanus]] i [[Mercator (krater)|Mercator]]. Uska dolina između ovih kratera spaja Palus Epidemiarum s [[More oblaka|Morem oblaka]], a brazda iz Rimae Ramsden prati tok ove pukotine. Mali dvostruki krater [[Marth (mjesečev krater)|Marth]] leži na južnoj središnjoj točki ovog sjevernog proširenja. Selenografske koordinate ovog objekta su 32,0° J, 28,2° Z, a nalazi se unutar promjera od 286 km. Podaci [[Visinomjer|altimetrije]] sa [[svemirske letjelice]] [[Clementine (letjelica)|Clementine]] pokazuju da se ovaj objekt spušta od zapada prema istoku, s visinskom razlikom od 2 km od jednog do drugog kraja. == Galerija == <gallery mode="packed" heights="250px"> Campanus + Mercator - LROC - WAC.JPG|Krateri [[Campanus (krater)|Campanus]] i [[Mercator (krater)|Mercator]] na sjeveru odvajaju Palus Epidemiarum od Mora oblaka (''Mare Nubium''). Ramsden + Lepaute - LROC - WAC.JPG|Krater [[Ramsden (krater)|Ramsden]] dominira zapadnim dijelom Palus Epidemiaruma Capuanus + Elger - LROC - WAC.JPG|Poplavljeni krater [[Capuanus (krater)|Capuanus]] zauzima južno središte Palus Epidemiarum i pričvršćen je za južni rub. </gallery> == Povezani članci == * [[Vulkanizam na Mjesecu]] == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="Dehon1977">{{citation | title=Mare Humorum and Mare Nubium: basalt thickness and basin-forming history. | last=Dehon | first=R. A. | work=Lunar Science Conference, 8th, Houston, Tex., March 14-18, 1977, Proceedings | publication-place=New York | publisher=Pergamon Press, Inc. | volume=1 | pages=633–641 | date=1977 | bibcode=1977LPSC....8..633D | postscript=. }}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.lpod.org/LPOD-2005-05-24.htm LPOD &mdash; Grand Central Station] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929092859/http://www.lpod.org/LPOD-2005-05-24.htm |date=2007-09-29 }} [[Kategorija:Mjesečeva mora|Epidemiarum]] 9coubofev3yg0cnmswnk1muxttqleq5 0 817885 7592306 2026-09-01T20:49:02Z Prof saxx 7403 novi članak uglavnom sastavljen sa de i en wiki 7592306 wikitext text/x-wiki {{Talijanska općina |ime = Peschiera del Garda |izvorno ime= Pischera |regija= Veneto |pokrajina = Verona |slika grba = Peschiera del Garda-Stemma.svg |karta = |kratica regije= VEN |kratica pokrajine = VR |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute= 26 |širina-sekunde= 0 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi = 10 |dužina-minute= 41 |dužina-sekunde= 0 |dužina-oznaka= E |mappaX = 102 |mappaY = 58 |nadmorska visina= 68 |površina= 17,63 |stanovništvo= 10.905 |poštanski broj = 37019, 37010 |pozivni broj = 045 |istat = 023059 |zaštitnik = [[Sveti Martin]] |stranica= [https://www.comune.peschieradelgarda.vr.it/it comune.peschieradelgarda.vr.it] }} '''Peschiera del Garda''' ([[Venecijanski jezik|venecijanski]]: ''Pischera'', [[latinski]: ''Ardelica, Arilica'') je grad i općina u [[Verona (pokrajina)|pokrajini Veroni]], regija [[Veneto]]. Grad je smješten na izlazu rijeke [[Mincio]] iz jezera [[Lago di Garda]].<ref name=LZMK>''[https://enciklopedija.hr/clanak/peschiera-del-garda Peschiera del Garda]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> Njezini se stanovnici i danas zovu ''Arilicensi'', po rimskom nazivu grada, ''Arilica''. Od 9. srpnja 2017. [[utvrda]] ''Peschiera del Garda'' dio je [[UNESCO]]-ove [[svjetska baština|svjetske baštine]] pod nazivom „[[Mletačke utvrde]] od 15. do 17. stoljeća: ''Stato da Terra'' i zapadni ''Stato da Mar''”.<ref>''[https://whc.unesco.org/en/list/1533 Venetian Works of Defence between the 16th and 17th Centuries: Stato da Terra – Western Stato da Mar]'', službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> ==Zemljopisne odlike== [[Datoteka:Peschiera del Garda con il monte Baldo sullo sfondo..jpg|mini|lijevo|Pogled na [[Monte Baldo]] preko nove luke.]] Peschiera del Garda leži na jugoistočnoj obali [[Gardsko jezero|jezera Garda]], na mjestu gdje rijeka [[Mincio]], jedini izljev jezera, napušta jezero. Dijelovi starog grada, s utvrdama, odvajaju grad od kopna. Grad ima malu [[marina|marinu]], željezničku stanicu i dom je talijanske vojne baze. Susjedni gradovi su [[Castelnuovo del Garda]], [[Desenzano del Garda]] ([[Brescia (pokrajina)|BS]]), [[Ponti sul Mincio]] ([[Mantua (pokrajina)|MN]]), [[Pozzolengo]] (BS), [[Sirmione]] (BS) i [[Valeggio sul Mincio]]. ==Povijest== [[datoteka:Die Gartenlaube (1866) b 396 1.jpg|mini|lijevo|Tvrđava Peschiera, 1866.]] [[datoteka:Italy - Peschiera del Garda.jpg|mini|260px|Pogled iz zraka na stari grad]] Najranije naselje Peschiere, tzv. [[sojenica|sojeničko]] naselje ''Belvedere'', datira iz ranog [[brončano doba|brončanog doba]]. Uz obližnja naselja, Lugana Vecchia i Frassino, jedno je od 111 [[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa|prapovijesnih sojenica oko Alpa]] koje su 2011. godine uvrštene na UNESCO-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].<ref>[https://whc.unesco.org/en/list/1363 Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa], službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> Sojeničko naselje Bacino Marina, sjeverno od bastiona Querini, bilo je naseljeno od otprilike 1600. do 1200. godine prije Krista. Dok su sojenička naselja već bila napuštena na mnogim drugim lokacijama, ovo je nastavilo postojati. Daljnja naselja južno od Peschiere del Garda, uz pritoke rijeke Mincio, napuštena su tek oko 1100. godine prije Krista. U [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] Peschiera je bila vicus (tj. mali [[satelitski grad]]) u rimskoj provinciji [[Cisalpinska Galija]]. U natpisima se nazivala '''Arilica''' ili '''Arelica''', dok se na [[Tabula Peutingeriana|Peutingerovoj karti]] pojavljuje kao '''Ariolica''', a u djelu [[Zemljopisac Ravenjanin|Zemljopisca Ravenjanina]] kao '''Ariolita'''.<ref>Moritz Pinde , Gustav Parthey, ''[https://archive.org/details/ravennatisanonym00geoguoft/page/252/mode/2up Ravennatis anonymi cosmographia et Guidonis geographica: ex libris manu scriptis]'', Berlin 1860., str. 252. i 458.</ref> [[Plinije Stariji]] izvijestio je, ne spominjući Arilicu, da se svake jeseni na mjestu gdje rijeka Mincio istječe iz jezera Garda love velike količine jegulja. Grad je vjerojatno usvojio svoje današnje ime, '''Peschiera''', između 8. i 9. stoljeća. Barem se tako pojavljuje u dokumentu od 12. studenog 877. pod imenom '''Piscaria''', u kojem je [[Karlo Ćelavi]] potvrdio starije povelje opatu Teotriku iz opatije Nonantola, od kojih neke datiraju još iz vremena [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] . Godine 899. Peschiera je dočekala [[Berengar I.|Berengara I.]] nakon njegovog poraza od [[Mađari|Mađara]] koji su napali sjevernu Italiju kod rijeke [[Brenta]]. Za vrijeme [[Signoria|Signorije]], grad je prvo došao pod kontrolu obitelji Ezzelino. Nakon poraza Ezzelina III. 1259. u bitci kod Cassano d'Adda i kasnijeg propadanja dinastije Ezzelino, Peschiera je pala pod vlast Mastina I. della Scala 1260. godine. Vladavina Scaligera (obitelj [[Della Scala]]) trajala je do kraja 14. stoljeća, kada je Peschiera prešla u ruke obitelji [[Visconti]] ([[Milansko Vojvodstvo]]). Od [[1440.]] godine Peschiera je pod vlašću [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], i [[Mlečani]] su značajno ojačali obranu grada i zidinama su utvrdili veći dio grada. Nakon [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]], grad je [[1815.]] godine dodijeljen [[Habsburg|habsburgškom]] [[Lombardsko-venetsko Kraljevstvo|Lombardsko-venetskom Kraljevstvu]]. Za austrijske vladavine u XIX. st., osobito između 1859. i 1866., značajno je utvrđeno strateško središte.<ref name=LZMK/> Tijekom [[Drugi rat za nezavisnost Italije|Prvog talijanskog rata za neovisnost]] pijemontske trupe zauzele su Peschieru 30. svibnja 1848. Međutim, tek nakon Trećeg talijanskog rata za neovisnost 1866. Peschiera je postala dio novoosnovane [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], konferencija u Peschieri održana je 8. studenog 1917. godine kao sastanak talijanskog, britanskog i francuskog premijera ([[Vittorio Emanuele Orlando]], [[David Lloyd George]] i [[Paul Painlevé]]) s talijanskim kraljem, [[Viktor Emanuel III.|Viktorom Emanuelom III.]]. ==Znamenitosti== {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Mletačke utvrde]] od 15. do 17. stoljeća: ''Stato da Terra'' i zapadni ''Stato da Mar'' |slika = Bastione di Porta Verona.jpg |godina = [[2017.]] <small>(41. zasjedanje)</small> |vrst baštine = [[Kulturno dobro]] |mjerilo = (iii) (iv) |ugroženost = ne |dossier = 1533 |država = {{Z+X|ITA}}<br>{{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|CG}} }} Znamenitosti uključuju povijesnu gradsku jezgru sa zidinama, župnu crkvu San Martino (zaštićene kao [[Mletačke utvrde]]) i iskopine iz rimskog doba. Svetište ''Madonne del Frassino'' (1511.) sadrži [[manirizam|maniristička]] djela [[Paolo Farinati|Paola Farinatija]] i Zenoa da Verone. U okolici su i tri [[prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa]]: ''Belvedere, Lugana Vecchia i Frassino''. <gallery> Peschiera del Garda 14.jpg|Rimske iskopine Peschiera del Garda - panoramio (1).jpg|Utvrda Peschiera del Garda 37019 Peschiera del Garda, Province of Verona, Italy - panoramio (18).jpg|Kanal oko utvrde Peschiera-Ponte Voltoni 2.JPG|Most Voltoni Ponte di Porta Brescia - Peschiera del Garda.jpg|Most ''Porta Brescia'' Peschiera-Porta Brescia.JPG|Gradska vrata Brescia Porta Verona1.jpg|Gradska vrata Verona Peschiera del Garda 6.jpg|''Lungomincio'', povijresno središte Peschiera del Garda - municipio.jpg|Gradska vijećnica Santuario della Madonna del Frassino 3.jpg|Svetište ''Madonna del Frassino'' San martino P3795.jpg|Crkva sv. Martina </gallery> ==Uprava== [[datoteka:Map of comune of Peschiera del Garda (province of Verona, region Veneto, Italy).svg|mini|Položaj općine Peschiera del Garda u pokrajini Veroni]] Osim Peschiera sul Garda, grada s administrativnim središtem, općina također uključuje sljedeća tri zaseoka: San Benedetto di Lugana, Dolci i Broglie.<ref>''[https://dait.interno.gov.it/documenti/statuti/statuto-comune-vr-peschiera-del-garda.pdf Općinski statut]'', (PDF; 128kB) {{it}} Pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> Grb Peschiera del Garda prikazuje zvijezdu i dvije jegulje, podsjetnik da je ribolov [[jegulja]] bio važna gospodarska aktivnost do modernog doba. Iznad toga je kruna u obliku utvrđenog zida s lastavičjim repom (dekorativni oblik [[grudobran]]a) – aluzija na bivši dvorac plemićke obitelji Scaligeri ([[Della Scala]]). ==Gospodarstvo== Peschiera nije bila tipičan turistički grad i stoga ima mnogo sačuvanih utvrđenih građevina. Međutim, [[turizam]] je i ovdje u posljednje vrijeme u porastu. Grad godišnje posjeti 2,4 milijuna turista, što ga čini 21. najpopularnijom turističkom destinacijom u Italiji.<ref>[ I PRIMI 50 COMUNI ITALIANI PER NUMERO DI PRESENZE TURISTICHE] (PRVIH 50 TALIJANSKIH ZAJEDNICA PO BROJKU PRISUTNIH TURISTIČKIH OBJEKATA), Time2marketing {{it}} Pristupljeno 1. rujna 2026.</ref> Peschiera del Garda dio je vinske regije [[lugana]] (''Lugana, Lugana superiore, Lugana riserva, Lugana Vendemmia Tardiva i Lugana spumante)'' i općina je dio ''Associazione Città del vino'' („Udruga gradova vina”). Tržni dan je ponedjeljak. Bliski gradovi su [[Brescia]] na zapadu i [[Verona]] na istoku. ==Razno== Peschiera del Garda bila je poznata i po svom vojnom zatvoru, koji je zatvoren 2002. godine. Zimi je obližnje jezero Frassino najvažnije stanište za [[Krunata patka|krunate patke]] u Italiji (Morbioli i Sighele 2006.). Peschiera se već nekoliko godina promovira kao „pristupačan grad”. Sve trgovine dostupne su rampama za korisnike[[Invalidska kolica| invalidskih kolica]]. Iako te rampe često nemaju optimalni nagib, one ipak pružaju značajno olakšanje korisnicima invalidskih kolica. ==Zbratimljeni gradovi== *{{Z|ITA}}, [[Capoterra]], [[Italija]] *{{Z|ITA}}, [[Ula Tirso]], [[Italija]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Venetu]] [[Kategorija:Rimski gradovi u Italiji]] [[Kategorija:Mletačka vojna povijest]] 0pp0w51dlfpffbp80i8n7fr2c7u83eg 0 817886 7592331 2026-09-01T22:25:29Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1961./62. | izdanje = 11. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] <sma...«. 7592331 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1961./62. | izdanje = 11. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] <small>(3. naslov)</small> | promovirani = [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] | degradirani = Papirničar Vevče<br />[[NK Kočevje|Kočevje]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1960./61.|1960./61.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1962./63.|1962./63.]] }} Sezona 1961./62. donijela je novi uspjeh Grafičaru, koji je ovaj put osvojio ljubljansku ligu ispred Bratstva i Proletarca. Ovaj put momčad iz Viča bila je uspješna u kvalifikacijama, dva puta pobijedivši Jesenice, nakon čega su uzeli svoje staro ime ''Svoboda''.<ref name="pag75">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 75.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] ||22||16||3||3||56||18||3,111||35 |- |2. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||22||13||2||7||71||42||1,690||28 |- |3. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||22||13||2||7||46||29||1,586||28 |- |4. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||22||13||0||9||57||53||1,075||26 |- style="background:#FFAAAA;" |5. || Papirničar Vevče ||22||10||5||7||49||33||1,484||25 |- |6. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||22||10||3||9||33||32||1,031||23 |- |7. || [[NK Litija|Litija]] ||22||10||2||10||59||50||1,180||22 |- |8. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||22||9||3||10||37||48||0,770||21 |- |9. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||22||8||1||13||46||49||0,938||17 |- |10. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||22||6||5||11||33||60||0,550||17 |- |11. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||22||5||5||12||44||55||0,800||15 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||22||2||3||15||14||68||0,205||7 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag100">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 100.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Grafičar pobjeđuje [[NK Jesenice|Jesenice]] u kvalifikacijama i plasira se u [[Slovenska nogometna zona 1962./63.|Slovensku ligu 1962./63.]]<ref>[http://dar-radovljica.si/Sport/Klubi/o1)%20Zgodovina%20NK%20Lesce.pdf ZGODOVINA NK LESCE 70 let NK Lesce / 83 let nogometa v Lescah, str. 29.]</ref> * '''Ispali:''' ** Papirničar Vevče i Kočevje ispadaju u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Slavija Vevče, Poštar Ljubljana, Domžale, Litostroj Ljubljana i Tabor Ihan iz nižeg ranga * '''Napomena:''' ** Sljedeće sezone u ligi se natjecalo 14 klubova == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1961./62.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1961.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Ljubljanska nogometna liga|1962]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1961./62.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1961-62 2 podsavez]] ncbkjunc8w9aph6gw37u2ezvrbkax6p 7592332 7592331 2026-09-01T22:26:37Z Ame71 128419 Ispravljam grešku 7592332 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1961./62. | izdanje = 11. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] <small>(3. naslov)</small> | promovirani = [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] | degradirani = Papirničar Vevče<br />[[NK Kočevje|Kočevje]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1960./61.|1960./61.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1962./63.|1962./63.]] }} Sezona 1961./62. donijela je novi uspjeh Grafičaru, koji je ovaj put osvojio ljubljansku ligu ispred Bratstva i Proletarca. Ovaj put momčad iz Viča bila je uspješna u kvalifikacijama, dva puta pobijedivši Jesenice, nakon čega su uzeli svoje staro ime ''Svoboda''.<ref name="pag75">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 75.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] ||22||16||3||3||56||18||3,111||35 |- |2. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||22||13||2||7||71||42||1,690||28 |- |3. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||22||13||2||7||46||29||1,586||28 |- |4. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||22||13||0||9||57||53||1,075||26 |- style="background:#FFAAAA;" |5. || Papirničar Vevče ||22||10||5||7||49||33||1,484||25 |- |6. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||22||10||3||9||33||32||1,031||23 |- |7. || [[NK Litija|Litija]] ||22||10||2||10||59||50||1,180||22 |- |8. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||22||9||3||10||37||48||0,770||21 |- |9. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||22||8||1||13||46||49||0,938||17 |- |10. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||22||6||5||11||33||60||0,550||17 |- |11. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||22||5||5||12||44||55||0,800||15 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||22||2||3||15||14||68||0,205||7 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag100">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 100.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Grafičar pobjeđuje [[NK Jesenice|Jesenice]] u kvalifikacijama i plasira se u [[Slovenska nogometna zona 1962./63.|Slovensku ligu 1962./63.]]<ref>[http://dar-radovljica.si/Sport/Klubi/o1)%20Zgodovina%20NK%20Lesce.pdf ZGODOVINA NK LESCE 70 let NK Lesce / 83 let nogometa v Lescah, str. 29.]</ref> * '''Ispali:''' ** Papirničar Vevče i Kočevje ispadaju u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Slavija Vevče, Poštar Ljubljana, Domžale, Litostroj Ljubljana i Tabor Ihan iz nižeg ranga * '''Napomena:''' ** Sljedeće sezone u ligi se natjecalo 14 klubova == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1961./62.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1961.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1962]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1961./62.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1961-62 2 podsavez]] e4ycpkc5qem0p38vsgcdl8p4ys8spkm 7592339 7592332 2026-09-01T22:38:32Z Croxyz 205325 7592339 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1961./62. | izdanje = 11. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] <small>(3. naslov)</small> | promovirani = [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] | degradirani = Papirničar Vevče<br />[[NK Kočevje|Kočevje]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1960./61.|1960./61.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1962./63.|1962./63.]] }} Sezona 1961./62. donijela je novi uspjeh Grafičaru. U kvalifikacijama je dvaput pobijedio Jesenice, nakon čega je vratio svoje staro ime ''Svoboda''.<ref name="pag75">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 75.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Svoboda Ljubljana|Grafičar Ljubljana]] ||22||16||3||3||56||18||3,111||35 |- |2. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||22||13||2||7||71||42||1,690||28 |- |3. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||22||13||2||7||46||29||1,586||28 |- |4. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||22||13||0||9||57||53||1,075||26 |- style="background:#FFAAAA;" |5. || Papirničar Vevče ||22||10||5||7||49||33||1,484||25 |- |6. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||22||10||3||9||33||32||1,031||23 |- |7. || [[NK Litija|Litija]] ||22||10||2||10||59||50||1,180||22 |- |8. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||22||9||3||10||37||48||0,770||21 |- |9. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||22||8||1||13||46||49||0,938||17 |- |10. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||22||6||5||11||33||60||0,550||17 |- |11. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||22||5||5||12||44||55||0,800||15 |- style="background:#FFAAAA;" |12. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||22||2||3||15||14||68||0,205||7 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag100">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 100.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Grafičar pobjeđuje [[NK Jesenice|Jesenice]] u kvalifikacijama i plasirao se u [[Slovenska nogometna zona 1962./63.|Slovensku ligu 1962./63.]]<ref>[http://dar-radovljica.si/Sport/Klubi/o1)%20Zgodovina%20NK%20Lesce.pdf ZGODOVINA NK LESCE 70 let NK Lesce / 83 let nogometa v Lescah, str. 29.]</ref> * '''Ispali:''' ** Papirničar Vevče i Kočevje ispadaju u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Slavija Vevče, Poštar Ljubljana, Domžale, Litostroj Ljubljana i Tabor Ihan iz nižeg ranga * '''Napomena:''' ** Sljedeće sezone u ligi se natjecalo 14 klubova == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1961./62.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1961.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1962]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1961./62.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1961-62 2 podsavez]] 10sdeggiticg0qomyhem3r3c1jnmn2v 0 817887 7592359 2026-09-01T23:18:59Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1962./63. | izdanje = 12. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] <small>(1. nasl...«. 7592359 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1962./63. | izdanje = 12. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = ''nitko'' | degradirani = Poštar Ljubljana<br />Litostroj Ljubljana<br />[[NK Ihan|Tabor Ihan]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1961./62.|1961./62.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1963./64.|1963./64.]] }} U sezoni 1962./63., nakon nekoliko godina, na svoje su došli i navijači u Hrastniku, jer je lokalno Bratstvo osvojilo naslov ljubljanskog prvaka ispred Save i Mengša, dok je hrastnički Rudar također bio uspješan, završivši peti. Za plasman u republičku ligu, Bratstvo se u odlučujućim utakmicama suočilo s Olimpom, ali nije uspjelo, izgubivši u Celju nakon domaćeg remija.<ref name="pag75">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 75.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||26||21||1||4||90||26||3,461||43 |- |2. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||15||5||6||69||33||2,090||35 |- |3. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||26||12||7||7||49||47||1,042||31 |- |4. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||26||10||7||9||50||44||1,136||27 |- |5. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||26||11||4||11||55||55||1,000||26 |- |6. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||26||11||4||11||46||52||0,884||26 |- |7. || [[NK Litija|Litija]] ||26||11||3||12||60||59||1,016||25 |- |8. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||26||10||5||11||59||60||0,983||25 |- |9. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||26||8||9||9||44||53||0,830||25 |- |10. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||9||7||10||40||51||0,784||25 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || Poštar Ljubljana ||26||7||10||9||48||52||0,923||24 |- |12. || [[NK Domžale|Domžale]] ||26||9||5||12||48||56||0,857||23 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || Litostroj Ljubljana ||26||7||5||14||45||66||0,681||19 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Ihan|Tabor Ihan]] ||26||3||4||19||26||75||0,346||10 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag101">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 101.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Bratstvo Hrastnik je ispao u kvalifikacijama za [[Slovenska nogometna zona 1963./64.|Slovensku ligu 1963./64.]] * '''Ispali:''' ** Poštar, Litostroj i Tabor Ihan ispadaju u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Ilirija Ljubljana (iz [[Slovenska nogometna zona 1962./63.|Slovenske lige 1962./63.]]), Bela krajina i Kočevje iz nižeg ranga == Kvalifikacije za popunu Slovenske lige == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. ut. !! 2. ut. |- ! colspan="9" | 1. kolo |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||3:4|| '''[[NK Olimp Celje|Olimp Celje]]''' ||1:2 ||2:2 |- ! colspan="5" | Finale |- | [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||3:4|| style="background:#FFFF75;" | '''[[NK Olimp Celje|Olimp Celje]]''' ||2:2 ||1:2 |- |colspan="5" align="left"|<small>Izvori<ref>[https://slo-nogomet.net/forum/viewtopic.php?t=348&start=225 Vremeplov EX YU liga]</ref></small> |} == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1962./63.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1962.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1963]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1962./63.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1962-63 2 podsavez]] 3dv2kxrxqarfmfnevcwmjwa8whrqg8u 7592361 7592359 2026-09-01T23:22:03Z Ame71 128419 pojašnjenje 7592361 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1962./63. | izdanje = 12. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = ''nitko'' | degradirani = Poštar Ljubljana<br />Litostroj Ljubljana<br />[[NK Ihan|Tabor Ihan]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1961./62.|1961./62.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1963./64.|1963./64.]] }} U sezoni 1962./63., nakon nekoliko godina, na svoje su došli i navijači u Hrastniku, jer je lokalno Bratstvo osvojilo naslov ljubljanskog prvaka ispred Save i Mengša, dok je hrastnički Rudar također bio uspješan, završivši peti. Za plasman u republičku ligu, Bratstvo se u odlučujućim utakmicama suočilo s Olimpom, ali nije uspjelo, izgubivši u Celju nakon domaćeg remija.<ref name="pag75">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 75.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||26||21||1||4||90||26||3,461||43 |- |2. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||15||5||6||69||33||2,090||35 |- |3. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||26||12||7||7||49||47||1,042||31 |- |4. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||26||10||7||9||50||44||1,136||27 |- |5. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||26||11||4||11||55||55||1,000||26 |- |6. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||26||11||4||11||46||52||0,884||26 |- |7. || [[NK Litija|Litija]] ||26||11||3||12||60||59||1,016||25 |- |8. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||26||10||5||11||59||60||0,983||25 |- |9. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||26||8||9||9||44||53||0,830||25 |- |10. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||9||7||10||40||51||0,784||25 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || Poštar Ljubljana ||26||7||10||9||48||52||0,923||24 |- |12. || [[NK Domžale|Domžale]] ||26||9||5||12||48||56||0,857||23 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || Litostroj Ljubljana ||26||7||5||14||45||66||0,681||19 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Ihan|Tabor Ihan]] ||26||3||4||19||26||75||0,346||10 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag101">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 101.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Bratstvo Hrastnik je ispao u kvalifikacijama za [[Slovenska nogometna zona 1963./64.|Slovensku ligu 1963./64.]] * '''Ispali:''' ** Poštar, Litostroj i Tabor Ihan ispadaju u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Ilirija Ljubljana (iz [[Slovenska nogometna zona 1962./63.|Slovenske lige 1962./63.]]), Bela krajina i Kočevje iz nižeg ranga == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BRA !!DOM !!KAM !!LITI !!LITO !!MEN !!POŠ !!PRO !!RUD !!SAVA !!SLA !!SVOD !!SVOK !!TAB |- |'''BRA ||align="left"|Bratstvo Hrastnik |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''DOM ||align="left"|Domžale | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''KAM ||align="left"|Kamnik | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''LITI ||align="left"|Litija | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''LITO ||align="left"|Poštar Ljubljana | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''MEN ||align="left"|Mengeš | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''POŠ ||align="left"|Poštar Ljubljana | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''PRO ||align="left"|Proletarec Zagorje | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''RUD ||align="left"|Rudnik Hrastnik | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''SAVA ||align="left"|Sava Ljubljana | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''SLA ||align="left"|Slavija Ljubljana | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''SVOD ||align="left"|Svoboda Duplica | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SVOK ||align="left"|Svoboda Kisovec | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''TAB ||align="left"|Tabor Ihan | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="16"| |- |colspan="16" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano |} == Kvalifikacije za popunu Slovenske lige == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. ut. !! 2. ut. |- ! colspan="9" | 1. kolo |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||3:4|| '''[[NK Olimp Celje|Olimp Celje]]''' ||1:2 ||2:2 |- ! colspan="5" | Finale |- | [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||3:4|| style="background:#FFFF75;" | '''[[NK Olimp Celje|Olimp Celje]]''' ||2:2 ||1:2 |- |colspan="5" align="left"|<small>Izvori<ref>[https://slo-nogomet.net/forum/viewtopic.php?t=348&start=225 Vremeplov EX YU liga]</ref></small> |} == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1962./63.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1962.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] * ''"Godišnjak FSJ 1962-63"'', Beograd, 1963., ISSN: 0351-2894, str. 257 {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1963]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1962./63.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1962-63 2 podsavez]] bwekhumrnwnzhn13vidndppl52pgy4e 7592477 7592361 2026-09-02T10:12:44Z Croxyz 205325 7592477 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1962./63. | izdanje = 12. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = ''nitko'' | degradirani = Poštar Ljubljana<br />Litostroj Ljubljana<br />[[NK Ihan|Tabor Ihan]] | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1961./62.|1961./62.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1963./64.|1963./64.]] }} U sezoni 1962./63. prvenstvo je osvojilo Bratstvo Hrastnik koje kroz kvalifikacije nije uspjelo izboriti viši rang.<ref name="pag75">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 75.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#98fb98;" |1. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||26||21||1||4||90||26||3,461||43 |- |2. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||15||5||6||69||33||2,090||35 |- |3. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||26||12||7||7||49||47||1,042||31 |- |4. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||26||10||7||9||50||44||1,136||27 |- |5. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||26||11||4||11||55||55||1,000||26 |- |6. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||26||11||4||11||46||52||0,884||26 |- |7. || [[NK Litija|Litija]] ||26||11||3||12||60||59||1,016||25 |- |8. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||26||10||5||11||59||60||0,983||25 |- |9. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||26||8||9||9||44||53||0,830||25 |- |10. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||9||7||10||40||51||0,784||25 |- style="background:#FFAAAA;" |11. || Poštar Ljubljana ||26||7||10||9||48||52||0,923||24 |- |12. || [[NK Domžale|Domžale]] ||26||9||5||12||48||56||0,857||23 |- style="background:#FFAAAA;" |13. || Litostroj Ljubljana ||26||7||5||14||45||66||0,681||19 |- style="background:#FFAAAA;" |14. || [[NK Ihan|Tabor Ihan]] ||26||3||4||19||26||75||0,346||10 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag101">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 101.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Bratstvo Hrastnik ispalo je u kvalifikacijama za [[Slovenska nogometna zona 1963./64.|Slovensku ligu 1963./64.]] * '''Ispali:''' ** Poštar, Litostroj i Tabor Ihan ispali su u niži rang * '''Novi članovi:''' ** Ilirija Ljubljana (iz [[Slovenska nogometna zona 1962./63.|Slovenske lige 1962./63.]]), Bela krajina i Kočevje iz nižeg ranga == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BRA !!DOM !!KAM !!LITI !!LITO !!MEN !!POŠ !!PRO !!RUD !!SAVA !!SLA !!SVOD !!SVOK !!TAB |- |'''BRA ||align="left"|Bratstvo Hrastnik |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || || |- |'''DOM ||align="left"|Domžale | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || || |- |'''KAM ||align="left"|Kamnik | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''LITI ||align="left"|Litija | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''LITO ||align="left"|Poštar Ljubljana | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''MEN ||align="left"|Mengeš | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''POŠ ||align="left"|Poštar Ljubljana | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''PRO ||align="left"|Proletarec Zagorje | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''RUD ||align="left"|Rudnik Hrastnik | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''SAVA ||align="left"|Sava Ljubljana | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''SLA ||align="left"|Slavija Ljubljana | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''SVOD ||align="left"|Svoboda Duplica | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SVOK ||align="left"|Svoboda Kisovec | || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''TAB ||align="left"|Tabor Ihan | || || || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="16"| |- |colspan="16" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 13. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 14. do 26. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano |} == Kvalifikacije za popunu Slovenske lige == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !! 1. ut. !! 2. ut. |- ! colspan="9" | 1. kolo |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||3:4|| '''[[NK Olimp Celje|Olimp Celje]]''' ||1:2 ||2:2 |- ! colspan="5" | Finale |- | [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||3:4|| style="background:#FFFF75;" | '''[[NK Olimp Celje|Olimp Celje]]''' ||2:2 ||1:2 |- |colspan="5" align="left"|<small>Izvori<ref>[https://slo-nogomet.net/forum/viewtopic.php?t=348&start=225 Vremeplov EX YU liga]</ref></small> |} == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1962./63.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1962.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] * ''"Godišnjak FSJ 1962-63"'', Beograd, 1963., ISSN: 0351-2894, str. 257. {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1963]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1962./63.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1962-63 2 podsavez]] 5svsv8ds01881zcjgrcon8tzt65dz3b 0 817888 7592407 2026-09-02T06:32:15Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1355084893|Ramsden (crater)]]« 7592407 wikitext text/x-wiki {{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Ramsden crater 4136 h3.jpg|image_size=|caption=[[Lunar Orbiter 4]] image|coordinates={{coord|32.9|S|31.8|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=25 km|depth=1.9<ref name=Pike_1976/> km|colong=31|eponym=[[Jesse Ramsden]]}}'''Ramsden''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi na zapadnom dijelu [[Palus Epidemiarum]]. Istočno-jugoistočno nalazi se krater [[Capuanus (krater)|Capuanus]], a sjeverno [[Dunthorne (krater)|Dunthorne]] . Ovaj udar datira u imbrijsko razdoblje geološke povijesti Mjeseca. <ref name="Thompson_et_al_1986">{{Citiranje časopisa|last=Thompson|first=T. W.|display-authors=etal|date=October 1986|title=Lunar and Venusian Radar Bright Rings|journal=Earth, Moon, and Planets|volume=36|issue=2|pages=167–185|bibcode=1986EM&P...36..167T|doi=10.1007/BF00057609}}</ref> Dno kratera je preplavljeno [[Lava|lavom]] i sadrži nekoliko malih udarnih kratera. Rub je donekle ovalan i nepravilnog oblika, s udubljenjima na sjevernom i južnom zidu. Ima blagi [[wiktionary:rampart|bedem]], ali nema [[wiktionary:terrace|terase]], središnji vrh ili sustav zraka . Krater se nalazi direktno preko [[Rille|sustava brazda]] nazvanog Rimae Ramsden. Prostiru se na području širokom 130 kilometara, prostirući se preko zapadnog Palus Epidemiaruma. Grana se proteže sjeverozapadno do Mare Nubiuma, prolazeći između kratera [[Campanus (krater)|Campanus]] i [[Mercator (krater)|Mercator]] . [[Thomas William Webb|T. W. Webb]], britanski astronom iz 19. stoljeća, primjećuje da je krater "okružen je vrlo finim sustavom grana i rascjepa koji se isprepliću". <ref name="Webb_1962">{{Citiranje knjige|last=Webb|first=Rev. T. W.|url=https://archive.org/details/celestialobjects00webb|title=Celestial Objects for Common Telescopes|date=1962|publisher=Dover|edition=6th revised|pages=137, 154–159|author-link=Thomas William Webb}} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}</ref> == Ime == Ime je dobio po [[Jesse Ramsden|Jesseju Ramsdenu]], britanskom astronomu, matematičaru i proizvođaču znanstvenih instrumenata.<ref>{{Gazetteer of Planetary Nomenclature|4940}}</ref> == Satelitski krateri == {{SatelitskiKrateri/uvod}} {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Ramsden ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska širina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska dužina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Promjer |- | align="center" | A | align="center" | 33,4° J | align="center" | 31,3° Z | align="center" | 5&nbsp;km |- | align="center" | G | align="center" | 35,3° J | align="center" | 31,6° Z | align="center" | 11&nbsp;km |- | align="center" | H | align="center" | 35,7° J | align="center" | 32,4° Z | align="center" | 11&nbsp;km |} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] agmgdio6n4sjuvv1wzg2v3fog0y88z9 7592414 7592407 2026-09-02T06:46:25Z Argo Navis 852 sređeno 7592414 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Ramsden crater 4136 h3.jpg | slika_opis = Snimka: [[Lunar Orbiter 4]] | koordinate = {{coord|32.9|S|31.8|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 25 km | dubina = 1,9 km<ref name="Pike_1976"/> | kolongituda = 31 | nastanak = | eponim = [[Jesse Ramsden]], britanski astronom, matematičar i proizvođač znanstvenih instrumenata }} [[Datoteka:Ramsden + Lepaute - LROC - WAC.JPG|mini|lijevo|360px|Ramsden dominira zapadnim dijelom [[Palus Epidemiarum]]a.]] '''Ramsden''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi na zapadnom dijelu [[Palus Epidemiarum]]. Istočno-jugoistočno nalazi se krater [[Capuanus (krater)|Capuanus]], a sjeverno [[Dunthorne (krater)|Dunthorne]]. Mali dvostruki krater [[Marth (mjesečev krater)|Marth]] leži sjeveroistočno, a dalje u istom smjeru se nalazi istaknuti par kratera [[Campanus (krater)|Campanus]] i [[Mercator (krater)|Mercator]]. Ovaj udar datira u [[imbrij]]sko razdoblje [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečeve geološke vremenske skale]].<ref name="Thompson_et_al_1986"/> Dno kratera je preplavljeno [[Lava|lavom]] i sadrži nekoliko malih udarnih kratera. Rub je donekle ovalan i nepravilnog oblika, s udubljenjima na sjevernom i južnom zidu. Ima blagi bedem, ali nema terase, [[Složeni krater|središnji vrh]] ili [[sustav zraka]]. Krater se nalazi direktno preko [[Rille|sustava brazda]] nazvanog [[Rimae Ramsden]]. Prostiru se na području širokom 130 kilometara, prostirući se preko zapadnog Palus Epidemiaruma. Grana se proteže sjeverozapadno do [[More oblaka|Mora oblaka]] ({{lat.|Mare Nubium}}), prolazeći između kratera [[Campanus (krater)|Campanus]] i [[Mercator (krater)|Mercator]]. [[Thomas William Webb|T. W. Webb]], britanski astronom iz 19. stoljeća, zapisao je da je krater "okružen vrlo finim sustavom grana i rascjepa koji se isprepliću".<ref name="Webb_1962"/> == Ime == Ime je dobio po [[Jesse Ramsden|Jesseju Ramsdenu]], britanskom astronomu, matematičaru i proizvođaču znanstvenih instrumenata.<ref name="GPN"/> == Satelitski krateri == [[Datoteka:Ramsden sattelite craters map.jpg|mini|desno|300px|Ramsden i satelitski krateri]] {{SatelitskiKrateri/uvod}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Ramsden ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" | A | align="center" | 33,4° J | align="center" | 31,3° Z | align="center" | 5&nbsp;km |- | align="center" | G | align="center" | 35,3° J | align="center" | 31,6° Z | align="center" | 11&nbsp;km |- | align="center" | H | align="center" | 35,7° J | align="center" | 32,4° Z | align="center" | 11&nbsp;km |} == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="GPN">{{GPN|4940|Ramsden}}</ref> <ref name=Pike_1976>{{cite journal | title=Crater Dimensions from Apollo Data and Supplemental Sources | last=Pike | first=R. J. | journal=The Moon | volume=15 | issue=3–4 | pages=463–477 | date=September 1976 | doi=10.1007/BF00562253 | bibcode=1976Moon...15..463P }}</ref> <ref name=Thompson_et_al_1986>{{cite journal | title=Lunar and Venusian Radar Bright Rings | last1=Thompson | first1=T. W. | display-authors=etal | journal=Earth, Moon, and Planets | volume=36 | issue=2 | pages=167–185 | date=October 1986 | doi=10.1007/BF00057609 | bibcode=1986EM&P...36..167T }}</ref> <ref name=Webb_1962>{{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | author-link = Thomas William Webb | date = 1962 | pages=137, 154–159 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th revised | publisher = Dover | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}</ref> }} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book | last1 = Andersson | first1 = L. E. | last2 = Whitaker | first2 = E. A. | author-link2 = Ewen Whitaker | date = 1982 | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature | publisher = NASA RP-1097 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | author-link1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | author-link2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | author-link = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = [[Sterling Publishing Co]] | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | author-link = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | author-link = Ewen Whitaker | date = 1999 | title = Mapping and Naming the Moon | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62248-6 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] a4liwyttacygyyh9hr870flr5qsblwo 0 817889 7592408 2026-09-02T06:33:02Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1963./64. | izdanje = 13. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] <small>(2. nasl...«. 7592408 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1963./64. | izdanje = 13. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|NR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = [[NK Hrastnik|Hrastnik]] i [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] | degradirani = ''bez ispadanja zbog reforme lige'' | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1962./63.|1962./63.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1964./65.|1964./65.]] }} Sezona 1963./64. također je prošla prema željama ljubitelja okrugle kože u crnim kotarevima, jer Bratstvo iz Hrastnika ne samo da je ponovno osvojilo naslov, već se, nakon dugog i mukotrpnog procesa kvalifikacija, preko Kopra kvalificiralo i za republički rang. Crveno-crne, za koje su igrali Pufler, Maurer, Kodak, Laneger, Kravogel, Klenovšek, Prašnikar, Ocepek, Trinkar, Jager i Bremec, predvodio je poznati trener Radovan Zdravković, koji je kasnije trenirao i Aluminij u drugoj jugoslavenskoj ligi. Kako bi se pripremili za sudjelovanje u jačoj konkurenciji, Bratstvo se nakon sezone spojilo s lokalnim Rudarom, a novi klub dobio je ime NK Hrastnik. Uspjeh podudruge upotpunila je i druga Ilirija, koja se također kvalificirala za višu ligu kroz proces kvalifikacija, nakon što je u drugom krugu pobijedila Bratstvo.<ref name="pag76">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 76.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||26||20||2||3||79||37||2,135||42 |- bgcolor="gold" |2. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija Ljubljana]] ||26||17||5||4||87||34||2,558||39 |-style="background:#98fb98;" |3. || [[NK Litija|Litija]] ||26||14||4||8||52||44||1,181||32 |-style="background:#98fb98;" |4. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||14||4||8||61||56||1,089||32 |-style="background:#98fb98;" |5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||26||12||7||7||67||43||1,558||31 |-style="background:#98fb98;" |6. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||26||15||1||10||55||36||1,527||31 |-style="background:#98fb98;" |7. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||12||5||9||63||45||1,400||29 |-style="background:#98fb98;" |8. || [[NK Domžale|Domžale]] ||26||14||1||11||58||47||1,234||29 |- |9. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||26||10||3||13||58||74||0,783||23 |- style="background:#DFDFDF;" |10. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||26||9||4||13||40||53||0,754||22 |- |11. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||26||8||2||16||55||77||0,714||18 |- |12. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||26||6||3||17||28||72||0,388||15 |- |13. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||26||5||3||18||33||66||0,500||13 |- |14. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||26||2||4||20||27||79||0,341||8 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag101">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 101.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Bratstvo Hrastnik (koje se spojilo s Rudarom u NK Hrastnik) i Ilirija Ljubljana natjecali su se u [[Slovenska nogometna zona 1964./65.|Slovensku ligu 1964./65.]] ** Litija, Kamnik, Slavija Vevče, Svoboda Duplica, Sava Tacen i Domžale natjecali su se u novoformiranoj [[Slovenske zonske nogometne lige 1964./65.|Slovenskoj zonskoj ligi 1964./65.]] == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1963./64.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1963.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1964]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1963./64.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1963-64 2 podsavez]] 87looe0tcnh5ya38js4odr2yfcu31al 7592416 7592408 2026-09-02T07:02:36Z Ame71 128419 Ispravljam grešku 7592416 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1963./64. | izdanje = 13. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = [[NK Hrastnik|Hrastnik]] i [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] | degradirani = ''bez ispadanja zbog reforme lige'' | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1962./63.|1962./63.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1964./65.|1964./65.]] }} Sezona 1963./64. također je prošla prema željama ljubitelja okrugle kože u crnim kotarevima, jer Bratstvo iz Hrastnika ne samo da je ponovno osvojilo naslov, već se, nakon dugog i mukotrpnog procesa kvalifikacija, preko Kopra kvalificiralo i za republički rang. Crveno-crne, za koje su igrali Pufler, Maurer, Kodak, Laneger, Kravogel, Klenovšek, Prašnikar, Ocepek, Trinkar, Jager i Bremec, predvodio je poznati trener Radovan Zdravković, koji je kasnije trenirao i Aluminij u drugoj jugoslavenskoj ligi. Kako bi se pripremili za sudjelovanje u jačoj konkurenciji, Bratstvo se nakon sezone spojilo s lokalnim Rudarom, a novi klub dobio je ime NK Hrastnik. Uspjeh podudruge upotpunila je i druga Ilirija, koja se također kvalificirala za višu ligu kroz proces kvalifikacija, nakon što je u drugom krugu pobijedila Bratstvo.<ref name="pag76">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 76.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||26||20||2||3||79||37||2,135||42 |- bgcolor="gold" |2. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija Ljubljana]] ||26||17||5||4||87||34||2,558||39 |-style="background:#98fb98;" |3. || [[NK Litija|Litija]] ||26||14||4||8||52||44||1,181||32 |-style="background:#98fb98;" |4. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||14||4||8||61||56||1,089||32 |-style="background:#98fb98;" |5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||26||12||7||7||67||43||1,558||31 |-style="background:#98fb98;" |6. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||26||15||1||10||55||36||1,527||31 |-style="background:#98fb98;" |7. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||12||5||9||63||45||1,400||29 |-style="background:#98fb98;" |8. || [[NK Domžale|Domžale]] ||26||14||1||11||58||47||1,234||29 |- |9. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||26||10||3||13||58||74||0,783||23 |- style="background:#DFDFDF;" |10. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||26||9||4||13||40||53||0,754||22 |- |11. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||26||8||2||16||55||77||0,714||18 |- |12. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||26||6||3||17||28||72||0,388||15 |- |13. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||26||5||3||18||33||66||0,500||13 |- |14. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||26||2||4||20||27||79||0,341||8 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag101">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 101.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Bratstvo Hrastnik (koje se spojilo s Rudarom u NK Hrastnik) i Ilirija Ljubljana natjecali su se u [[Slovenska nogometna zona 1964./65.|Slovensku ligu 1964./65.]] ** Litija, Kamnik, Slavija Vevče, Svoboda Duplica, Sava Tacen i Domžale natjecali su se u novoformiranoj [[Slovenske zonske nogometne lige 1964./65.|Slovenskoj zonskoj ligi 1964./65.]] == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1963./64.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1963.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1964]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1963./64.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1963-64 2 podsavez]] s0j5evmdt4xsos3sqfj9f8m2m4weaax 7592478 7592416 2026-09-02T10:18:19Z Croxyz 205325 7592478 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1963./64. | izdanje = 13. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = [[NK Hrastnik|Hrastnik]] i [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] | degradirani = ''bez ispadanja zbog reforme lige'' | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1962./63.|1962./63.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1964./65.|1964./65.]] }} U sezoni 1963./64. naslov je obranilo Bratstvo iz Hrastnika koje je ovaj put izborio viši rang kroz kvalifikacije. Promovirana je i ljubljanska Ilirija.<ref name="pag76">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 76.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||26||20||2||3||79||37||2,135||42 |- bgcolor="gold" |2. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija Ljubljana]] ||26||17||5||4||87||34||2,558||39 |-style="background:#98fb98;" |3. || [[NK Litija|Litija]] ||26||14||4||8||52||44||1,181||32 |-style="background:#98fb98;" |4. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||14||4||8||61||56||1,089||32 |-style="background:#98fb98;" |5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||26||12||7||7||67||43||1,558||31 |-style="background:#98fb98;" |6. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||26||15||1||10||55||36||1,527||31 |-style="background:#98fb98;" |7. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||12||5||9||63||45||1,400||29 |-style="background:#98fb98;" |8. || [[NK Domžale|Domžale]] ||26||14||1||11||58||47||1,234||29 |- |9. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||26||10||3||13||58||74||0,783||23 |- style="background:#DFDFDF;" |10. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||26||9||4||13||40||53||0,754||22 |- |11. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||26||8||2||16||55||77||0,714||18 |- |12. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||26||6||3||17||28||72||0,388||15 |- |13. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||26||5||3||18||33||66||0,500||13 |- |14. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||26||2||4||20||27||79||0,341||8 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag101">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 101.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Bratstvo Hrastnik (koje se spojilo s Rudarom u NK Hrastnik) i Ilirija Ljubljana plasirali su se u [[Slovenska nogometna zona 1964./65.|Slovensku ligu 1964./65.]] ** Litija, Kamnik, Slavija Vevče, Svoboda Duplica, Sava Tacen i Domžale prešli su u novoformirane [[Slovenske zonske nogometne lige 1964./65.|Slovenske zonske lige 1964./65.]] == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1963./64.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1963.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1964]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1963./64.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1963-64 2 podsavez]] sgxgzd9syzol6b9xzz5ifj3w5uedy4p 7592479 7592478 2026-09-02T10:18:32Z Croxyz 205325 7592479 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza | sezona = 1963./64. | izdanje = 13. | država = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | stupanj lige = IV. | datum = | prvaci = [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = [[NK Hrastnik|Hrastnik]] i [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija]] | degradirani = ''bez ispadanja zbog reforme lige'' | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1962./63.|1962./63.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza 1964./65.|1964./65.]] }} U sezoni 1963./64. naslov je obranilo Bratstvo iz Hrastnika koje je ovaj put izborilo viši rang kroz kvalifikacije. Promovirana je i ljubljanska Ilirija.<ref name="pag76">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 76.]</ref> == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[NK Hrastnik|Bratstvo Hrastnik]] ||26||20||2||3||79||37||2,135||42 |- bgcolor="gold" |2. || [[NK Ilirija Ljubljana|Ilirija Ljubljana]] ||26||17||5||4||87||34||2,558||39 |-style="background:#98fb98;" |3. || [[NK Litija|Litija]] ||26||14||4||8||52||44||1,181||32 |-style="background:#98fb98;" |4. || [[NK Kamnik|Kamnik]] ||26||14||4||8||61||56||1,089||32 |-style="background:#98fb98;" |5. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||26||12||7||7||67||43||1,558||31 |-style="background:#98fb98;" |6. || [[NK Stol Virtus|Svoboda Duplica]] ||26||15||1||10||55||36||1,527||31 |-style="background:#98fb98;" |7. || [[NK Sava Tacen|Sava Tacen]] ||26||12||5||9||63||45||1,400||29 |-style="background:#98fb98;" |8. || [[NK Domžale|Domžale]] ||26||14||1||11||58||47||1,234||29 |- |9. || [[NK Mengeš|Mengeš]] ||26||10||3||13||58||74||0,783||23 |- style="background:#DFDFDF;" |10. || [[ŠD Rudar Hrastnik|Rudar Hrastnik]] ||26||9||4||13||40||53||0,754||22 |- |11. || [[NK Zagorje|Proletarec Zagorje]] ||26||8||2||16||55||77||0,714||18 |- |12. || [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||26||6||3||17||28||72||0,388||15 |- |13. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||26||5||3||18||33||66||0,500||13 |- |14. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||26||2||4||20||27||79||0,341||8 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small>Izvori<ref name="pag101">[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 101.]</ref> |} * '''Viši rang:''' ** Bratstvo Hrastnik (koje se spojilo s Rudarom u NK Hrastnik) i Ilirija Ljubljana plasirali su se u [[Slovenska nogometna zona 1964./65.|Slovensku ligu 1964./65.]] ** Litija, Kamnik, Slavija Vevče, Svoboda Duplica, Sava Tacen i Domžale prešli su u novoformirane [[Slovenske zonske nogometne lige 1964./65.|Slovenske zonske lige 1964./65.]] == Poveznice == * [[Slovenska nogometna zona 1963./64.]] * [[Slovenski republički nogometni kup 1963.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] {{Ljubljanska nogometna liga}} [[Kategorija:Prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza (1952. – 1991.)|1964]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1963./64.|SLO 2 ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1963-64 2 podsavez]] dj6cz9pqjwq0a7vnt1li046wm6yyn0j 14 817890 7592436 2026-09-02T08:51:54Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«. 7592436 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} 6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t 7592437 7592436 2026-09-02T08:52:34Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]]; +[[Kategorija:Pape]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7592437 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Povijest Katoličke Crkve|Pape]] [[Kategorija:Pape]] ibxq95mi0v9mdtgahcvegt0s9sbg7ax 14 817891 7592441 2026-09-02T08:58:01Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Povijest kršćanstva po državama|Francuska]] [[Kategorija:Povijest kršćanstva u Europi|Francuska]] [[Kategorija:Povijest religije u Francuskoj|Kršćanstvo]] [[Kategorija:Kršćanstvo u Francuskoj]]«. 7592441 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Povijest kršćanstva po državama|Francuska]] [[Kategorija:Povijest kršćanstva u Europi|Francuska]] [[Kategorija:Povijest religije u Francuskoj|Kršćanstvo]] [[Kategorija:Kršćanstvo u Francuskoj]] prub67vztg01ddsxbvqzkj48t233jvu 14 817892 7592443 2026-09-02T08:59:26Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Povijest religije po državama|Francuska]] [[Kategorija:Povijest Francuske po temama|Religija]] [[Kategorija:Religija u Francuskoj]]«. 7592443 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Povijest religije po državama|Francuska]] [[Kategorija:Povijest Francuske po temama|Religija]] [[Kategorija:Religija u Francuskoj]] lpi8xjytncir9hq6ypxu72o0brr2l6z 10 817893 7592483 2026-09-02T10:28:59Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »<includeonly>{{#invoke:Pritoci|Slijev}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude>«. 7592483 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:Pritoci|Slijev}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 0cjg8aw4gwp5gzoryjp7gnd71sls2bc 10 817894 7592484 2026-09-02T10:29:44Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{lua|Pritoci|Pritoci/podatci}} ;<nowiki>{{Slijev|Biđ}}</nowiki>:{{Slijev|Biđ}} ;<nowiki>{{Slijev|Ufa (rijeka)}}</nowiki>:{{Slijev|Ufa (rijeka)}} <includeonly> [[Kategorija:Zemljopisni predlošci]] </includeonly>«. 7592484 wikitext text/x-wiki {{lua|Pritoci|Pritoci/podatci}} ;<nowiki>{{Slijev|Biđ}}</nowiki>:{{Slijev|Biđ}} ;<nowiki>{{Slijev|Ufa (rijeka)}}</nowiki>:{{Slijev|Ufa (rijeka)}} <includeonly> [[Kategorija:Zemljopisni predlošci]] </includeonly> ldvsqswejkb6pqud20iue50qwb3a9xm 7592498 7592484 2026-09-02T10:44:36Z Argo Navis 852 7592498 wikitext text/x-wiki {{lua|Pritoci|Pritoci/podatci}} ;<nowiki>{{Slijev|Biđ}}</nowiki>:{{Slijev|Biđ}} ;<nowiki>{{Slijev|Ufa (rijeka)}}</nowiki>:{{Slijev|Ufa (rijeka)}} ;<nowiki>{{Slijev|Amu-Darja}}</nowiki>:{{Slijev|Amu-Darja}} ;<nowiki>{{Slijev|XYZ}}</nowiki>:{{Slijev|XYZ}} <includeonly> [[Kategorija:Zemljopisni predlošci]] </includeonly> 4xrom2g2nrvivdzk4xdfi2kqhdwayjs